ab ura Prirodnolijepa.
ab kulturahraniv~u ljepotu,fuva vitkost i pružajedinstvenužitakl punomokusu ab kulturaje izvanredanizvorvrijednihnutri/'enat, za ofuvanjeljepotei sadržizanemarivudiood svegaO,1% m mastištoje iznimno Jednabo1icaab kulturaobilujE visokovrijednimproteinima i podmiruje20 % dnevnihpotrebaZi proteinimate lak 60%dnevnihpotrebaza kalcijem "
OPTICOMPLEX je i originalanaktivnisastojak kojerr je ab kulturadrugafijaod ostalih napitaka.Salinjenje 0< "vitaminaljepote - vitaminaB skupine,kalcija· porijeklomiz mlijekate kulturi i ' - lactobacillusAcidophilus i Bifidobocteriumlongum VJ'.:Jli ,, f • J VitaminiB kompleksavažnisu tijekom redukcijskedijeteje igraju uloguu izmjenitvari u organizmu. nezaobilazn su nutrljentiu lijepe i zdrave1:ože,kosei noktiju izgled zdravljezasigurnone želiteugrozititijekom ·dijete
je za dobivanjeenergijeiz hrane · neophodanje zaodržavanjedobravida,kože,kostii nokata · · važanje za pravilnufunkcijuimunoi sustava V je u procesformiranjakrvnihzrnaca i ugradnji željeza J '
Kalcijporijeklomiz mlijefnihproizvodau brojnimistraživanjimapokaza, seu11nkovitim u olak!avanjugubitkatjelesnemase. kalcijigra važnuuloguu cijelomnizutjelesnihprocesa,a najvažnijaj, izgradnja kosti 51U e I uite IJe'
Korisnebakterije(Lactobacillusacidophillus I Bifidobacteriumlongum uneseneputemferment,ramh proizvodapotiskujurastštetni! baktenJa u našimcrijevima I takopospješujuzdravljeprobavnogsustava DobraprobavatemelJJeuspjeharedukc1Jsked~eteI detoks1kac1je, a tim, i lijepe i zdravekožekojazraa svježinom al, Jt ,eootn tijcko I .11a· Bezbrojputaponovljenaizreka«ljepotadolaziiznutra•uvelikeseodnos upravona hranukoju unosimou svoj organizam.Brižnoodabrani namirnice i obilje preduvjetsu zdravljai ljepotesvakežene usvajanježivotnogstilapravilneprehrane,redovitetjelovježbe i ravnotež; duhai tijela esencijalnisu za l1epotu i zdravlje ab kulturaprakt11an je i hranjivnapitakkoji se možekonzumiratika, dio dorufka,kaozdrav te kao lagani obrok Izaberite okusabreskve,jagode,šumskogvot. i vanilije,ili kušajteneštonovo.ab kulturalimetas ekstraktomalc,, verekojahranikolu iznutra i linije mekom,glatkom i elastilnom I zato,zaboravitena nepotrebnaodricanja probudilesvojuprirodnuljepotui uiivajte
SADRŽAJ
KULTURE Najvažniji poslovi: sjetva travnjaka i spremanje
ZA KRAVE
Ispusti za krave, žensku telad i junice
Testirana soja.
Utjecaj visine košnje na kvalitetu silaže kukuruza
Fizikalna svojstva mlijeka
indigestija - acidoza buraga
Najviše dopuštene štetnih tvari u mlijeku
STRES U GOVEDA
Kako umanjiti toplinskog stresa u goveda
IZ UDRUGE SIMENTALSKOG GOVEDA POŽEŠTINE
Bikovsko sjeme elitnih simentalskih bikova iz
u Požeštini
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
Pokretanje performance testa u proizvodnim (field) uvjetima
GOSPODARSTVO
Osvrt na aktualnosti mljekarstva
Sustavi poljoprivrednog gospodarenja
I. izložba istarske ovce
REPORTAžA
Hrvatskoj nedostaje mlijeka!
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
Mlijeko raste na polju, a muze u staji
I
ZLATNI ROG
Dragi Mljekarskoglista
Na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge, održane 17. lipnja u Vrbovcu, dodijeljena je nagrada «Zlatni rog», proizmlijeka, za štalski prosjek mlijeka po kravi u 2004. godini, proizvedenog za tržište. Ove godine nagrada je pripala gosMariji iz Gardinovca.
Skupštine je da HMU natjecanje za dodjelu «Zlatnog roga» provodi i dalje.
Kriteriji su;
mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci
mlijeko mora biti ekstra (E) klase - mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke tijekom godine razmatrati i procjenjivati povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», a nagrada biti u lipnju godine.
Dragi ukoliko udovoljavate uvjetima ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi dobitnik ove vrijedne nagrade.
UREDNIŠTVO
NASLOVNICA
visoke i isplative proizvodnje mlijeka je u kvalitetnoj voluminoznoj krmi (Foto: D.
, , Napomena:
! Popunjeni obrazac s
Ime i prezime Y
podatcima za mjesec
Adresa: : RUJAN dostaviti tiBroj krava:...
: jekom listopada o.g., ' na adresu: Hrvatska mljekarska udruga (za nagradu «Zlatni mlijeka mljekari (litara): , rog» Ilica 31/3, 10000
Klasa mlijeka: ....
Datum predaje obrasca i potpis:.................................................................................. i Zagreb. Informacije , • na broj tel:
01/4833 349
odbor: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. se. Stjepan Feldhofer, prof. dr. se. Zoran dipl. ing. Arnelija Šipak, dipl. ing. Darko Kantoei, rnr. se. Antun mr. se. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: Nada prof. Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, !lica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 40 000 primjeraka
SJETVATRAVNJAKA I SPREMANJE V KUKURUZNESILAZE
Velika mlijeka još se uvijek bori s krme, a kvaliteta je u drugom planu. Evidentno je da je površina pod
kvalitetnim krmnim kulturama i silažnim kukuruzom daleko ispod potrebne.
Rijetke su krave koje imaju na raspolaganju po volji kvalitetnu voluminoznu krmu iz koje bi morale proizvoditi glavninu mlijeka.
Tko danas ima po kravi barem 0,5 ha kvalitetnih travnjaka i/ili lucerišta i 0,2 ha kukuruza za silažu?! Sada je vrijeme kad se može nešto !
krme
Osnovni je zadatak svakog mlijeka proizvesti dovoljne kvalitetne voluminozne krme. No, koliko je to „dovoljno" i kakva je to „kvaliteta"?! To najviše ovisi o kravama koje moraju proizvoditi mlijeko (iz te krme) tj. realnim gospodara zasnovanim na genetskom potencijalu stada kojim raspolaže. Što su ta je i a još je važnija kvaliteta krme koju mora proizvesti. Okvirne potrebe za dobru hranidbu kvalitetnih krava, zasnovane na dobrim prinosima, jesu: 0,5 ha po kravi i podmladak) kvalitetnih travnjaka i/ili lucerišta + 0,2 ha po kravi kukuruza za silažu. Jasno je da to ne vrijedi za sva zbog klimatskih i drugih razlika, ali se za dio bazena" u Hrvatskoj može uzeti kao dobra orijentacija. Tako bi, na primjer gospodarstvo, u je stadu 20 kvalitetnih krava, trebalo imati barem 10 ha zasijanih travnjaka i/ili lucerne + 4 ha kukuruza za silažu da bi moglo pravilno hraniti krave i rasplodni podmladak tijekom godine.
Naravno, podrazumijeva se intenzivno gospodarenje tim površinama
kako bi bili ostvareni godišnji prinosi od oko 10 t suhe tvari (ST)/ha krme s travnjaka ili lucerišta (50-60 t zelene mase po hektaru) te 15 t suhe tvari (ST)/ha kukuruzne silaže (45-50 t silaže po hektaru).
Kvaliteta krme
Što je genetski potencijal krava za proizvodnju mlijeka, mora biti kvalitetniji osnovni obrok, tj. krma, kako isplativost proizvodnje mlijeka ne bi bila upitna. Da bi dobra krava konzumirala dovoljno krme (barem 12 kg ST/dan), ta krma mora biti odrekvalitete, ali prije svega mora biti ukusna. Visokoproizvodne krave (iznad 30 kg mlijeka na dan) moraju uzimati i velike koncentrirane hrane (zobanje, smjesa), i do 12-13 kg na dan, no ako istovremeno ne jedu i velike krme (voluminozne), rezultati u proizvodnji, zdravlje i plodnost krava biti dobri. Krmu lošije kvalitete krave puno slabije jedu pa je ukupna konzumiranih hranjivih tvari, energije i probavljivih strukturnih vlakana daleko ispod potreba, a tada nastaju problemi. Dakle, visoke i isplative proizvodnje mlijeka je u obilnom konzumiranju kvalitetne voluminozne krme. U praksi su ogromne varijacije, pa tako krave lošijih gospodara „žive" s mnogo manje od 10 kg suhe tvari loše krme dnevno, dok kod najboljih najbolje krave pojedu i više od 15 kg suhe tvari vrhunske krme dnevno (npr. 20 kg sjenaže + 20 kg kukuruzne silaže). To je razlika uspješnih i manje uspješnih. No, kojaje to dobra kvaliteta krme!? U savjetodavnoj službi imamo toliko iskustva s laboratorijskim analizama krme da Ml.fekarski list 09/2005.
smo stekli vještinu procjenjivanja kvalitete krme „od oka".
Odlike kvalitetne krme u brojkama
Najvažniji parametri kvalitete I Ljuljevi Lucerna (sjenaža) (sjenaža)
I Pobavljivost organske tvari I oko 75% oko 65%
Energija (MJ Nel/kg ST) oko 6,0 oko 5,5
Proteini (SP u ST) 17-20% 18-24%
Sirova vlakna (u ST) 23-26% 24-27%
Što sada sijati?! Krme s travnjaka u širem smislu (uklju-
Naizastuolieniia krma u oroizvodnii mliieka lucernu i djeteline) treba biti više od 50% u obrocima svih kategorija stoke na gospodarstvu specijaliziranom za proizvodnju mlijeka. Stoga travnjacima treba posvetiti veliku pozornost. Sezona je sjetve. Nije svejedno što se sije jer je dobroj kravi potrebna vrlo
Razlike su ogromne. Napredna gospodarstva bez problema postižu kvalitetu krme na razini europskih farmera (kako je prikazano u tablici), ali velika gospodarstava još uvijek kvaliteti krme ne pridaje dovoljno pažnje što se najbolje vidi u laktofrizu, ali i po tome kupuju li ili prodaju rasplodne junice (pokazatelj plodnosti u stadu).
Ned agro d.o.o., Mekušanskacesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail:
nedagro@hibtnet hr
Oprema za staje: Vezovi, topli podovi,
Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajnfrizijske pasmine
9()-
BLES
DAIRIES
ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica
Folije i mreže
Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo
Kukuruzna silaža
75-80% oko 7,0
7,0-8,0% 18-21%
kvalitetna krma. Proizvodnju krme na gospodarstvu specijaliziranom za proizvodnju mlijeka treba podrediti potrebama najproduktivnijih životinja, a to su muzne krave u vrhu laktacije. Zašto? Današnje krave imaju vrlo visok genetski potencijal za proizvodnju mlijeka, pa je krava (kakve žele naši u vrhu laktacije kadra proizvoditi 35-40 kg mlijeka na dan (mnoge i više). Ako u tom razdoblju krava nema na raspolaganju krmu kvalitete, rezultati biti dobri. Takva se krma kod nas može proizvesti na travnjacima u širem smislu lucernu i djeteline). Veliki je broj kultura (vrsta) koje se siju na travnjacima za proizvodnju voluminozne krme. Kod nas se još uvijek puno "luta", proizsami eksperimentiraju, svašta isprobavaju. Nebrojene su recepture kompliciranih smjesa koje u drugoj i kasnijim godinama nakon sjetve nimalo ne na prvotnu recepturu. Travnjaci prebrzo propadaju i ne daju ni ni po rezultat. Pravih istraživanja zapravo nema jer takva istraživanja moraju i visokoproizvodne krave, a to je kod nas nemoprovesti. Struka tu tematiku promatra po segmentima, svatko iz svog kuta. No, proizvodnja krme u specijaliziranoj proizvodnji mlijeka mora biti maksimalno pojednostavljena. Treba odabrati vrste koje pouzdano daju velike prinose kvalitetne krme. Tu se izbor svodi na nekoliko najraširenijih vrsta. Eventualne smjese više vrsta moraju biti jednostavne. je dati generalnu preporuku jer su
uvjeti klime i zemljišta u Hrvatskoj izuzetno raznoliki. No, prema dosadašnjim iskustvima, u susjednim zemljama i kod nas, pokazalo se da tri vrste apsolutno dominiraju u proizvodnji krme za krave, a to su: lucerna, engleski ljulj i talijanski ljulj. Te su vrste sijane u monokulturi, svaka zasebno, no nisu ni jednostavne smjese s još nekim drugim vrstama za posebne uvjete. Od kvalitetnijih trava u manjoj mjeri dolaze u obzir livadna vlasulja i rep, a za teže uvjete poboljšane sorte trstolike vlasulje. U kratkotrajnim smjesama ili samostalno, dobre rezultate daje crvena djetelina, a u smjesi s engleskim ljuljem za višegodišnje korištenje može se sijati bijela djetelina i eventualno smiljkita roškasta. Nekoliko napomena koje mogu olakšati izbor vrsta i sorti za sjetvu na gospodarstvima koja se bave intenzivnijom proizvodnjom mlijeka:
• Gdje god uvjeti tla i klime dopuštaju, treba sijati lucernu u kulturi, jer lucerna je kraljica krmnih kultura; daje velike prinose izvrsne krme, a može se kvalitetno silirati. U lucernu se isplati uložiti.
• Engleski ljulj je najkvalitetnija vrsta trave, ali traži intenzivno gospodarenje, dobre uvjete tla, dobru gnojidbu i pažljivog gospodara. Tko nije spreman uložiti u proizvodnju krme i tko ne drži travu najvažnijom kulturom, neka ne sije engleski ljulj. Mnogi su napredni mlijeka u Hrvatskoj dokazali da je proizvodnju krme itekako bazirati na engleskom ljulju.
• Talijanski ljulj je vrlo kvalitetna trava, ali je kratkotrajan. Najproduktivnija je trava jer u kratkom vremenu daje velike prinose. Najbolje ga je koristiti kao usjev, posebno gospodarstva koja nemaju dovoljno zemljišta. Treba ga dobro gnojiti i kositi, jer zbog kasnijeg košenja brzo gubi kvalitetu. Ne stavljati ga u složene smjese jer u prvom porastu sve zagušiti, a onda nestane i ostavi plješine iza sebe.
• Gotove smjese nisu za one koji znaju što koji poznaju svoje parcele i znaju gospodariti travnjacima. Preskupe su i sadrže sjeme vrsta koje se nikada ne pojave u tratini.
• Sorte pojedinih vrsta trava i djetelina kojih ima na tržištu su nepoznate ili upitne kvalitete. Teško je do informacija. Prakistraživanja u nas nema. No, sorte se izuzetno razlikuju, stoga se prije nabave sjemena svakako treba savjetovati sa njacima.
• Trajniji travnjaci na bazi engleskog ljulja (pa i lucerišta) najbolje prinose i kvalitetu krme daju u prve dvije godine korištenja, a prosvijek korištenja kod nas morao bi biti 4 godine. Zato planiranu ukupnu potrebnu površinu trajnijih travnjaka treba podijeliti na 4 dijela i svake godine (u ovo vrijeme) zasijavati po jednu Tako uvijek imati na raspolaganju i mlade i srednje i starije travnjake kako bi ukupni prinosi krme bili tijekom godina.
• Nije se dobro osloniti samo na jednu kulturu jer je svaka godina nepredvidiva (klimatske promjene). Talijanski ljulj uvijek dobro uz glavnu kulturu (engleski ljulj ili lucernu), naravno samo kao poseban usjev ili usjev (ne u smjesu).
Spremanje kukuruzne silaže - važni detalji
Rijetke su krave u Hrvatskoj koje imaju privilegiju jesti kukuruznu silažu i tijekom toplijeg dijela godine. A jako bi im dobro došla! Bilo bi više trave za zimu, a manje problema s i sastavom mlijeka ljeti.
Spremiti kukuruznu silažu „znaju" svi. Iako se taj posao kod nas radi jako dugo, rezultati su (nerijetko i jako loši), ponajviše zbog lošeg pokrivanja, odnosno zatvaranja silaže i potpuno krivih dimenzija silosa.
Kukuruzna silaža je u hranidbi krava izuzetno vrijedno krmivo jer od svih vo-
Ml.feka.rskilist 09/2005.
luminoznih krmiva ima koncentraciju energije (i preko 7 MJ NEL/kg suhe tvari, kao i koncentrat). To je najjeftinije energetsko krmiva za krave koje se proizvodi na vlastitim površinama gospodarstva. Ako je pravilno spremljena i konzervirana, kukuruzna silaža je vrlo probavljiva, stoka je jako rado jede i u dobro izbalansiranom obroku daje izvrsne proizvodne rezultate. U obroku visoko krava najteže je zadovoljiti potrebe za energijom. Upravo tu je vrijednost kukuruzne silaže, pa dobrim kravama u laktacije kvalitetnu kukuruznu silažu treba davati u velikim po volji. No, ta se vrijednost mora dobro zaštititi od gubitaka i kvarenja tijekom skladištenja jer nije svejedno li silaža koju krave jedu imati 7 ili 5,5 MJ energije, li probavljivost biti 80 ili 60%, mora li se odstraniti i do 30 % silaže zbog kvarenja i li biti ukusna i zdrava ili neugodno zaudarati i biti štetna po zdravlje stoke. Rezultati se najbolje vidjeti u laktofrizu.
Velik je broj vrlo bitnih detalja u proizvodnji i hranidbi kukuruznom silažom, a najvažniji su-:
• odabir hibrida: visoka kvaliteta zrna (polutvrdunci), visok udio klipa u masi (50%), „fina" stabljika s dovoljno lista. Nije bitan samo ukupan prinos!
• optimalna faza skidanja: voštane zriobe
• kvalitetan rad silo-kombajna: sjeckanje na manje od 1 cm i još važnije drobljenje svakog zrna (posebnim valjcima)
• brzina punjenja 1 zatvaranja silosa: po 1 dan, nikako ne više od 2 dana
• rada: što manje (zemlje) u silosu
• temeljito gaženje: svaka prikolica raširena po dužini silosa i gažena teškim strojem
Pravilo: težina stroja za gaženje mora biti 1/3 mase silaže koja ulazi za 1 sat u silos. Primjer: današnji silokombajni velikog siliraju i 40-50 t silaže na sat, a uz takav kombajn mora dobar transport i stroj za gaženje od barem 12 t.
• pravilno pokrivanje silosa
• dovoljna brzina trošenja: zimi najmanje 15 cm na dan, od lipnja do rujna barem 30 cm na dan u dubinu silosa; ako silažom hranimo blago cijele godine, što je jako dobro, ukupna dužina silosa mora biti 75 m; ako taj uvjet nije ispunjen (kod nas nije) gubitci su jako veliki, naime razvijaju se plijesni otrovi ubijaju mikroorganizme buraga ("radnike").
Dakle, pravilne dimenzije silosa prvi su uvjet za proizvodnju kvalitetne silaže. Kako odrediti dimenzije silosa? To ovisi o broju stoke i koliko dugo (dana) se trošiti silaža iz jednog silosa.
Uz krive dimenzije silosa (kratki, visoki, široki), pokrivanje silosa je ono u se najviše griješi. se da nisu dovoljno ozbiljno termini: zatvaranje, anaerobni uvjeti. To jesu strane ali princip je potpuno jasan i treba ga poštivati: najvažniji uvjet za uspješno vrenje i vanje silaže u silosu je potpuno onemo-
Primjer dimenzija silosa za silažu potrebnu za 30 krava s 20 kom. podmlatka:
zimsko razdoblje: 245 dana ljetno razdoblje: 120 dana prinos silaže: 50 tiha potrebno ha: zima 4,3 + ljeto 1, 7 = 6,0 ha ukupno potrebno: 0,2 ha/kravi
Jf{jekarski List 09,12005.
za zimu 300 m 3 trošenje 20 cm/dan za ljeto 120 m 3 , trošenje 30 cm/dan dimenzije silosa: za zimu: 40 x 5 x 1,5 m za ljeto: 36 x 4 x 0,9 m
ulaz zraka i vode u silažnu masu. Najbolja je metoda s podfolijom, folijom, zaštitnom mrežom i ma sa šljunkom za no može i Jako je dobro ako je na silosu preko folije još i dodatno opteje to sloj zemlje. Tako silaža ostaje bolje zbijena, a tijekom trošenja zrak teže prodire u dubinu silosa, posebno ispod folije. Ako je silos treba postaviti tako
Svaka od ovih krava proizvelaje za svogživotnog vijeka iznad 100 000 kg mlijeka. da je tijekom trošenja Od krme znaju samo za engleskiljulj i kukuruznu silažu. otvorena površina okre-
Može i bez zidova! Ako silažu/sjenažu pokrivamo gumama, to treba ovako izgledati. krivena silaža, minimalni su gubitci tijekom i hranjenja.
nuta prema sjeveru, sjeveroistoku ili sjeverozapadu, nikako obrnuto , zbog zagrijavanja od sunca. Jako je loše ako pokvarenu silažu treba odstranjivati prilikom hranjenja jer ju je teško potpuno odstraniti pa pokvarena, pljesniva silaža dolazi u hranu. To je osobito važno kod upotrebe mikser-prikolica jer mala pokvarene, pljesnive silaže upropasti cijelu mikserprikolicu hrane. Ako je dobro spremljena i po-
Svakom mlijeka da, ako još nije, hitno potraži „svojeg" poljoprivrednog savjetnika s kojim stalno na konkretnim pitanjima. Univerzalnog savjeta nema, posebno u takvoj proizvodnji. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu ima puno izvrsnih - te posebnu radnu grupu za travnjaštvo u kojoj su specijalisti ratarstva i iz svih regija Hrvatske. Iskoristite to!!!
09/2005.
vrsta grahorica. Najviše je proširena u umjerenom klimatskom pojasu. Kao kultura uzgajana je u rimsko doba. prošlog bila je kod nas više proširena, jer je korištena za ishranu konja.
Mr. se. Darko Uher
grahorica je najpoznatija i najraširenija od svih žitarica koje se skidaju rano u a nakon kojih se mogu sijati razne krmne kulture: hibridni sirak, kukuruz, sudanska trava, kelj za zelenu krmu ili silažu,
Smanjenjem broja konja i mehanizacije neopravdano je opao interes za ovu kulturu. Osim za konje, ona je izvanredno kvalitetna krma i za ostale vrste stoke, a osobito za krave muzare.
grahoricu je sijati kao rani jari usjev (ožujak), kao postrni usjev- kraj lipnjasrpanj i kao ozimi usjev - druga polovica rujna prva polovica listopada. da grahorica ima mekanu zeljastu stabljiku koja lako po liježe, a na vrhovima listova vitice kojima se za može se sijati u smjesama s drugim kulturama. Kulture sijane u smjesi s grahoricom kao moraju biti uspravne i da mogu nositi masu grahorice, dospijevati za košnju u isto vrijeme kada i grahorice, imati visoku i palatabilnost (ukusnost) u vrijeme košnje. U ranom jarom roku sjetve kao
te sijati i razno paprika, kupus, kelj i dr.) Na taj se na jednoj površini tijekom vegetacije dobiju dvije žetve godišnje i visoki prinosi mase, odnosno hranjiva po jedinici površine (ako se siju krmne kulture).
Agrotehnika proizvodnje
Obradu tla za sjetvu grahorice ili smjesa na osnovici grahorice, treba prilagoditi roku sjetve i uvjetima u proizvodnji. Osnovna obrada tla za ozimi usjev je duboka (30 cm), kao i za jari usjev, a izvodi se u jesen za ozimi usjev ili u zime za jari usjev, a gruba priprema tla u jesen ili zime za rani jari usjev. Za grahoricu sijanu kao kasni naknadni, odnosno postrni usjev, tlo valja obraditi na onu dubinu koja omodobro unošenje u tlo strnih i žetvenih ostataka, da ne smetaju pri sjetvi (10-20 cm).
grahorici mogu služiti jare ~--------------------------~ žitarice zob, pšenica), ali i druge kulture sijane u tom roku sjetve (ljuljevi i dr.). U kasnom naknadnom roku sjetve (druga polovica lipnja), odnosno u postrnom roku sjetve tijekom srpnja kao se sije kukuruz, hibridni sirak, sudanska trava, krmne repice (visoki tipovi) i krmne rotkve (Rauola). U ozimom roku sjetve grahoricama mogu biti sve žitarice busa i slame otporne na polijeganje (raž, tritikale, pšenica, zob), ali i ljuljevi talijanski i westerwoldski i ozime krmne repice. Osobito su prikladne ozime smjese grahorice i
Mije/carski list 09/2005.
cvatnji (Foto:D. Uher)
grahoricau
U osnovnoj obradi tla i predsjetvenoj pripremi potrebno je tlo pognojiti fosfornim i kalijevim gnojivom i dijelom gnojivom. Fosfora (P 205) grahorici treba osigurati 80-100 kg/ha, a kalija 120-150 kg/ha. Dušika startno treba osigurati oko 30-40 kg/ha. Dio potrebnih hranjiva može se namiriti i zrelim stajskim gnojem, odnosno gnojovkom, a razliku mineralnim gnojivima. Grahorica vrlo dobro reagira na kalcij. Zato se na kiselim tlima KANom postižu bolji rezultati nego na alkalnim tlima. Grahorice, kao i sve mahunarke vrlo dobro reagiraju na gnojidbu mikroelementima, a osobito molibdenom (Mo), jer je on neophodan za aktivnost Rhizobium bakterija koje fiksiraju dušik. Da bi se poboljšala fiksacija dušika, prije sjetve treba sjeme grahorice inokulirati Rhizobium bakterijama. Inokulacijom se postižu vrlo dobri rezultati na onim tlima gdje dugo nisu uzgajane mahunarke. Predsjetvenom pripremom tla treba usitniti i poravnati površinski sloj kako bi mogla položiti sve sjeme na dubinu i da bi usjev mogli mehanizirano skidati (s malim gubitcima strni). Priprema tla za sjetvu grahorice ili smjesa na osnovici grahorica gotovo je jednaka pripremama tla za žitarice. Grahorice i smjese na osnovici grahorice u ozimom roku sjetve treba sijati dublje (4-6 (7) cm), da se dublje zakorijene. Ako je usjev plitko posijan može ga mraz na površinu, što je u praksi pa se tako biljke izdignute na površinu osuše,jer nemaju sposobnost tjeranja sekundarnih žila kao žitarice, pa i usjev ostaje rijedak. usjev daje i niže urode mase. U postrnom roku sjetve, grahorice treba dublje sijati. Grahorice za klijanje i nicanje trebaju puno vode, pa ako su plitko posijane imaju vode samo za klijanje, ali ne i za nicanje. Tada se klica osuši ili nema dovoljno vlage ni za klijanje (suho tlo), pa tako plitko posijano sjeme obilnije oborine koje tijekom druge polovice srpnja mogu i izostati. U tom tek kad padnu obilnije kiše dolazi do klijanja i nicanja (tek sredinom kolovoza ili kasnije). Kasno iznikao usjev daje niske urode i vremenski kasnije dospijeva za upotrebu, a rok korištenja je
Sjeme grahorice bi trebalo sijati odvojeno od sjemena ostalih vrsta. Ako nije odvojena sjetva, sjeme grahorice treba dobro izmiješati sa sjemenom žitarice i sijati zajedno 4-6 cm duboko, a u postrnoj sjetvi i 6 cm duboko. Ako se sije usjev izvan rokova sjetve, ili u loše pripremljeno tlo, sjemena treba za oko 25%.
Tablica1: Ozime smjese
Sastav smjese sjemena Zrna/mi Kiv'ha Kg/lq
1. ozima grahorica 100-150 45-90 26-52
+ ozima raž 200-300 70-135 40-80
2. ozima grahorica 100-150 45-90 26-52
+ tritikale 150-250 60-125 35-75
3. ozima grahorica 150-250 90-150 52-85
+ pšenica 150-300 50-135 30-80
4. ozima grahorica 150-250 90-150 52-85
+ozimazob 150-200 40-70 25-40
5. ozima grahorica 100-150 45-90 26-52
+ ozimi (zob) 100-150 35-63 20-36
+ inkamatka 200-300 6-12 3,5-7 + talijanski ljulj - 12-15 7-9
Tablica2: Jare smjese
Sastav smjese sjemena Zrna/mi Kg/ha Kg/kj
1. jara grahorica 200 100-120 80-70
+ jari 200 70-85 40-50
2. jara grahorica 200 100-120 60-70
+ jara zob 200 52-70 30-40
3. jara grahorica 100 50-60 30-35
+ jari (zob) 100 35-42 20-25
+ westerwoldski ljuli - 12-15 7-9
+ perzijska djetelina - 5-6 3-3,5
Tablica3: Postrnesmjese
Sastav smjese sjemena Zma/m' Kg/ha Kg/kj
1. iara grahorica 200 100-120 60-70
+ krmni sirak - 12-26 7-15
2. jara grahorica 200 100-120 60-70
+ sudanska trava - 8-19 4 5-11
3. jara grahorica 200 100-120 60-70
+ jari 100 35-42 20-25
+ krmne 100 3-8 1,8-4,5
Smjese grahorica (ozime ijare) s ljuljevima i djetelinama treba sijati dvofazno i to po unakrsno. Ili, ako unakrsna sjetva nije tada prvo sijemo krupno sjeme
09/2005.
(grahorice i žitarice) u jednom smjeru duboko, a u suprotnom smjeru (2-3 cm) djeteline, ljuljeve i Ozime smjese grahorica i žitarica siju se od sredine rujna do sredine listopada, a smjese grahorice s ljuljevima i inkarnatkom oko sredine do kraja rujna. Kasnije sijani usjevi inkarnatke i ljuljeva do zime ne uspiju razviti (7-9-11) listove. Slabije razvijeni usjev (1-3 lista) osjetljiv je na zimu i može izmrznuti.
Ako je tlo na kojem je u posijana smjesa grahorica s ljuljevima i djetelinama suho, može se povaljati. U postrnom roku, nakon sjetve, obvezatno je valjanje po kolutastim valjkom. Nakon valjanja obaviti
plitko rahljenje da bismo prekinuli kapilaritet (ratila s valjkom ili
Smjese grahorica i žitarica mogu se sijati dobro podešenom žitnom Sjetvenom probom treba prethodno podesiti kako bi utvrdili sjemena koju treba posijati na površinu. Ako se ujaroj (kasna sjetva), odnosno postrnoj sjetvi sije smjesa grahorice s kukuruzom ili sirkom, kukuruz ili sirak mogu se prvo posijati kukuruznom s brojem redova, a zatim grahorica žitnom Od jarih sorti u prodaji su sorte: Jaga i Ebena, a od ozimih sorti Ratarkall
DLAKAVAGRAHORICA,___[
Zbog dobro razvijenog korijenovog sustava podnosi umjerenu sušu. Skromnija je u zahtjevima na tlo u odnosu na grahoricu, pa i grašak.
Agrotehnika proizvodnje
Dlakavu grahoricu kod nas s-iju kao ozimi utdev, iako se može sijati i rano u (ožujak). da podnosi hladnije uvjete, može se uspješno uzgajati i u brdskim krajevima, sve do 1 000 m nadmorske visine (Gorski kotar,
Lika). lako traži dosta vlage za rast i razvoj, ne podnosi visoku podzemnu ali ni vodu.
Uspijeva na slabije plodnim propusnim i pjeskovitim tlima. Najbolje joj odgovaraju lakša do srednje teška tla, ona koja s kapacitetom propuštaju zrak i koja su neutralne reakcije, ali uspijeva i na slabo kiselim i slabo alkalnim tlima.
Sije se krajem rujna i tijekom listopada, te mjeseca ožujka. Bolje ju je sijati u smjesi sa žitaricama za krmu nego u kulturi, jer se na taj njen potencijal bolje iskoristi, a smjesa se lakše kosi, suši ili silira sa znatno manjim gubitcima. Produženi rast u upotrebu dlakave grahorice s raznim žitaricama u trajanju i više od 30 dana. Za skidanje najranije dospijeva u smjesi s raži, i to krajem travnja, odnosno svibnja u trajanju od 8 - 12 dana (do klasanja raži). Nakon smjese s raži dospijeva u smjesi s tritikalom do sredine svibnja u trajanju 10 -12 dana (do punog klasanja tritikale), a zatim prispijeva smjesa dlakave grahorice s pšenicom
Mljekarski l~t 09/2005.
sve do cvatnje pšenice. da dlakava grahorica ima od cvatnje dnevni prirast oko 5 cm pa i više, u kasnijim smjesama njen je udjel u masi od udjela žitarica, pa se s tim smjesama postižu i visoki urodi zelene mase, odnosno suhe tvari, a osobito
Dlakava grahorica može se sijati i u smjesi s ljuljevima (talijanski, westerwoldski) diploidnim i tetraploidnim formama i inkarnatkom za zelenu krmu, sijeno i silažu. Dlakave grahorice sije se 100-200 zrna/m 2 ovisno o roku sjetve, tlu, (mora imati stabljiku i bus), te o vremenu i upotrebe, kao i o krme koju želimo za hranidbu vrste i kategorije stoke. se sije 100 - 200 (300) zrna po m 2 • sjemena ovisi o busanju, vremenu i upotrebe ili duža), koju želimo te o mehanizaciji kojom je skidati (raž i tritikale imaju žilavu slamu).
Osnovna obrada tla, gnojid- Tablica 1: Urodii smjesažitarica s dlakavomgrahoricom ba i predsjetvena priprema tla Smjesa Vrijeme Urod U zelenoj masi u % za smjese gotovo su iste kao i za dlakave košnje zelene Suha Sirove Skrobna žitarice. Grahorice u pravilu grahorice s mase tiha tvar% vrijednost treba sijati dublje nego žitarice, Raži 25.04.-5.05. 25-30 16-20 3,5 8,5 Tritikale 01.-15.05. 30-60 16-20 3,5 8,5 jer je njima potrebna koti- Pšenicom 16.-31.05. 25-60 16-22 3,5 8,5 vode za nicanje, ali i da ih
Iskorištavanje
mraz (srijež) ne izbaci na površinu, jer se u tom osušiti pa biti postignuti upotrebe, smjese daju niže urode urodi i koja se od smjese
mase s nižim postotkom suhe tvari (tablica 1), a krajem upotrebe te smjese daju visoke urode koji
Smjese treba prihranjivati u u kreta- vrlo prelaze navedene vrijednosti. Ako se nju vegetacije, a mogu se prihranjivati i u smjese duže od navedenog, žitarica vlatanju žitarica i to gnojovkom ili KAN-om. (osobito raž) ogrubi, pa je stoka slabije jede i ne U svakoj prihrani gnoji se s po 100 kg/ha pojede masu. Od kultivara dlakave KAN-a. Ako se usjev prihranjuje gnojovkom, grahorice poznata je "lgman" dlakava visokognojovku treba razrijediti i dodati tlu do vla- produktivna, i "Poppelsdorfer" bez dlaka, visotanja žitarice. Kasnija primjena gnojovke ke i palatabilnosti. Sorta Poppelsdorfer ostavlja na krmi miris, paje stoka jesti. se upotrebljava i u landsberškoj smjesi.
ISPUSTI ZA KRAVE
ISPUSTI
Uzgoj teladi i junica te dria"tUe krava u tijesnim, zagul'/Jivim i slabo osv;Jet'/jenim
ZA KRAVE, ŽENSKU TELAD
I JUNICE
Mr. se.
stqjama i vezanim zajasle, jedan je od razloga propasti hrvatskog govedarstva.
Raditi na uzgojno selekcijskom radu tolike godine, imati obvezno umjetno osjemenjivanje, trošiti novac na takozvano besplatno umjetno osjemenjivanje, davati poticaje i kredite za kupnju junica, i na kraju imati proizvodnju mlijeka od 2 500 do 4 500 litara godišnje po kravi ili 20 litara i manje dnevno u vrhu laktacije, govori
Slika 1: Hrvatski simentalac
Slika 2: OPG Slavka i Tomislava Preseka
da smo negdje velike propuste. Uz sav rad trebalo je raditi i na uvjetima držanja i uzgoja. Zatvaranjem i vezanjem teladi, junica i krava u zatvorene primitivne staje, zagušljive, vlažne i slabo osvijetljene, genetski potencijal za proizvodnju mlijeka nije mogao do izražaja. U primitivnoj staji i primitivnim držanja i uzgoja imamo i primitivnu proizvodnju mlijeka. Ovakva je situacija na više od 80 % OPG-a koja se bave proizvodnjom mlijeka. Koji je osnovni standard uzgoja i držanja krava? Ne može se od krave napraviti sužnja i roba vezanog lancem, i cijeli je život svesti na 4 metra kvadratna s kretanja lezi - ustani. Imaj, kravo, redovit i uredan spolni ciklus, uspješno osjemenjivanje, daj tele i mlijeko! A u jasle dobiješ to što dobiješ.
To su naši standardi držanja i uzgoja krava. E, ostati daje malo mlijeka i k tome mlijeko II. i III. klase. Rijetka su seoska gospodarska dvorišta na kojima nema dovoljno prostora. A krave treba svakodnevno pustiti van na zrak i sunce i osigurati im bar minimalno slobodno kretanje. I zatvorenici u zatvorima imaju pravo na svakodnevnu šetnju. koji ne njeguje svoje životinje, nije i nikada biti dobar Možemo se pomiriti sa situacijom gdje to uvjeti prostora ne dopuštaju. Ali tamo gdje prostora ima, kravama treba ispust. Ispust za krave najmanje 50 % veterinarskih troškova manje i najmanje 20 do 30% proizvodnju mlijeka.
Krave u zagušljivoj, staji, vezane lancem za jasle. Cijelu godinu, cijeli život. To ti nije kravlji život. To ti je robija, prava pravcata robija, pravi pasji život. E naš gazda!
"Da ti proizvedemo puno mlijeka i još k tome E klase, da ti svake godine otelimo po jedno tele, da nemamo problema s papcima i da ti veterinar ne dolazi u štalu.
Budi ti zadovoljan i s II. klasom, a dobit i III. klasu. A veterinar ima da nas osjemenjuje i pet puta. Telje,1je- i tu platiti veterinara. "
Krave na svježem zraku, suncu, vjetru, kiši. To ti je kravlji život. Baš kao u prava stara vremena kada još nije bilo vezova i staja. Zadovoljstvo slobodnog kretanja, pa makar i povremeno puno nam
"Sunce, trebamo puno sunca i puno svježeg zraka. Trebamo protegnuti svoje noge i razgibati svoje zglobove. Uz sunce, svježi zrak i zelenu travu, mlijeka, mlijeka pune kante i samo E klase. Mastitis, ma kakav mastitis, toga ima najma,1je. Osjemenjivanje? A kada si
Slika 3: OPG Damira
Slika 4: OPG Darka
Slika 5: OPG Slobodana Bmice
Slika 6: OPG Nine
ISPUSTI ZA KRAVE
vidio da je veterinar dolazio dva puta. Telenje? Kakav veterinar, možemo mi to i same, a i u tebe imamo povjerenja. Ti si naš dobar gazda. " Onaj tamo i vrata zatvorio na svojoj štali. Nemoj mu prodati nijednu našu junicu."
Slika 1 - Hrvatski simentalac, krave i njihova prikolica puna svježe zelene trave. Baš je lijep ovaj kravlji život!
Slika 2 - OPG Slavka i Tomislava Preseka, N ovigrad Podravski. Zasušene visoko krave u ispustu. Simentalke i holštajnke zajedno svoj termin teljenja.
Slika 3 - OPG Damira Hudovljani. Mlade junice od snijega do snijega pod vedrim nebom. Dan i "A kiša? Pa kupanje na kiši obožavamo. "
Slika 4 - OPG Darka Peteranec. Krave u ispustu. Staja je stalno otvorena. Pada
kiša. "Samo neka pada, nam ne smeta."
Slika 5 - OPG Slobodana Brnice, Ribnjak. "Ah, to kišno vrijeme. Ovaj poljoprivredni savjetnik što nas je došao slikati opet ima kišobran. Što nama kišobran, kada nam kiša baš godi."
Slika 6 - OPG Nine Nina je gazda od krava, uvijek je negdje sa svojim traktorima. Gradska dekla udala se na selo i zapela da krave.
2002. kupili 5 junica holštajnki, 2003. još 5 junica + 3 krave, 2004. još 10 junica, 2005. još 20 junica. se tele vlastito uzgojene junice. I imaju 50 krava, a mlijeko stalno E klase. A teljenja i veterinar? "Ma kakav veterinar, moje krave se same tele. Rijetko za to trebaju
HRANIDBA
Dr. se. Stjepan Feldhofer
ENERGETSKA I SIROVINA U HRANIDBI KRAVA
Škrob i drugi lako topljivi i probavljivi nalaze se u u sjemenkama i zrnju žitarica, i temeljne su energetske sirovine u hranidbi biljojeda i svežderaca, a koriste se kao krepka krmiva.
Najvažniji izvori energije za krave su ugljikohidrati koji dolaze u biljnim krmivima kao složeni ugljikohidrati (polisaharidi) škrob i celuloza, a manje kao jednostavni (mono - i disaharidi): glukoza, fruktoza i drugi.
Celuloza, hemiceluloza, pentozani i lignin biljni su polisaharidi koji kao strukturni elementi biljnih stanica daju biljci i dio voluminoznih krmiva. Slabije su probavljivosti i iskoristivosti, samo u buragu slijepom i debelom crijevu biljojeda pa nisu toliko kao energetska krmiva u hranidbi drugih životinja.
Mast kao energetsko krmivo visoke je hranidbene vrijednosti za životinjskih vrsta. Posebice je kao dodatak krmnim obrocima za visoku proizvodnju Sirove masti u hranidbi odraslih nemaju a u mogu biti i štetne, osobito u nekim razdobljima reprodukcije i laktacije (opasnost od ketoze).
Osnovna biljna krmiva uglavnom sadrže malo masti. Zelena krmiva sadrže oko 0,8 - 1,0 % masti, a sijeno oko 1,5 - 2,5% masti. Zrnje žitarica sadrži oko 1,5% masti, a najviše kukuruz i zob (oko 3,5- 4,0% masti).
Masna krmiva, dakle, nisu fiziološki i prirodno za sustavnu hranidbu
Potrebnu
sami stvaraju mikrobnom razgradnjom ugljikohidrata u buragu, osobito pretvorbom celuloze i škroba u hlapive masne kiseline (octenu, propionsku, Hlapive masne kiseline brzo se i lako resorbiraju u buragu, ili ih buragovi mikroorganizmi sintezom u mikrobne lipide, a vezanjem s amonijakom (transaminacijom) i u mikrobne proteine. Resorbirane hlapive masne
M(jekarski list 09/2005.
kiseline krmiva ulaze u krv, a zatim se sintezom, ponajviše ujetri, i vimenu pretvaraju u ugljikohidrate (glikogen i za potrebe energije, a u suvišku pretvaraju se i u masti.
masti u hrani uvijek je potrebna ne samo kao dopuna energije, nego i zbog nekih esencijalnih masnih kiselina koje se ne mogu sintetizirati u organizmu.
Masti služe kao strukturni elementi u buragovih mikroorganizama i stanica tkiva (lipoproteini), a potrebne su i za dobru resorpciju i iskorištavanje u mastima topljivih vitamina A, D, a osobito vitamina E. Razlike u potrebama i iskorištavanja masti ovise o vrsti i masti, sastavu krmnih obroka, kao i o vrsti, dobi, konstituciji i proizvodnji životinja.
Dodavanjem masti i krmnih smjesa dobivaju se krmni obroci visoke energetske hranidbene vrijednosti namijenjeni životinjama visoke proizvodnje, posebice proizvodnje (svinja i peradi). U koji su biljojedi, slobodna dodavana krmivima obavija krmiva u buragovu sadržaju i buragove mikroorganizme u razgradnji i iskorištavanju ostalih krmiva u buragu. Slobodno dodavanje masti u krmne obroke nema nego naprotiv može imati i suprotan je, djelotvorna ako kroz burag i po dolasku digesta iz buraga u crijevo. Prežioptimalno iskoristiti ako u obroku dobiju tostiranu soju koja sadrži oko 19 do 20 % ulja vezanog u strukturi zrna i tako vezana ne stvara mikrobnoj razgradnji u buragu.
TOSTIRANA SOJA - VRIJEDNO KRMIVO U HRANIDBI
Soja je najstarija biljna kultura u
najviše koristi ostatak zrna poslije ulja kao sojina ili Na taj je sojino zrnje višestruko iskorišteno.
u uvjetima visoke proizvodnje, potrebno je (uljem ili s masti) krmne smjese u obrocima namijenjenim životinjama visoke proizvodnje, pa tako i kravama visoke muznosti. Zbog toga je u suvremenoj hranidbi stoke upotreba punomasnog sojina zrnja.
Sirovo sojino zrnje, sadrži tzv. «antinutritivne tvari» - ferment ureazu (aktivnost iznosi oko 5 mg NI g/ min. kod 30 °C) i tripsin-inhibitor. Zato sirovo zrnje soje nije dobro davati koji u krmivima dobivaju ureju i druge NPN spojeve (spojeve neproteinskog dušika), ali i zbog tripsin inhibitora - fermenta koji naslabiju probavljivost a slabi i ukupnu probavljivost krmiva. Za ljudsku i hranu sojino zrnje mora biti (kuhanjem, tostiranjem ili ekstrudiranjem).
Toplina uništava i inaktivira antinutritivne tvari sojinog zrnja. Tako je poslije tostiranja aktivnost ureaze smanjena na neškodljivih 0,1 mg N/g/min., a tripsin-inhibitor potpuno inaktiviran. Poboljšava se okus sojina zrnja i probavljivost organske tvari, a krmiva je vrlo ukusno, i energetski vrijedno za sve životinje.
Životinje rado jedu tostirano sojino zrnje koje poboljšava probavljivost i iskoristivost bjemasti, sirove vlaknine i ekstraktivnih tvari (NET).
Sadržaj hranjivih tvari u zrnju soje ovisi o sorti, pa se može da iznosi kako je prikazano u tablici 1.
Tostirana soja - energetsko krmivo
Tostirano sojino zrnje sadrži vlastitu biljnu (19 do 20 %) vezanu u strukturi zrnja. hranidbi ljudi i životinja. Sojino zrnje sadrži oko 18 do 20 % ulja vrlo vrijednog u ljudskoj prehrani. Stoga se, zbog privrednog iskorištavanja za hranidbu stoke
Tablica 1: Kemijski sastav tostiranesoje
punomasne tostirane soje vezana u strukturi zrnja ne aktivnost buragovih mikroorganizama i iskorištavanje osnovnih voluminoznih krmiva u buragu. U dolazi u crijevo gdje se vrlo dobro probavlja i iskorištava. Na taj sve životinje, pa i u soji dobivaju energetski jako i bogato krmivo. Energetska hranidbena vrijednost u goveda iznosi oko 1,431 H.j./k.gili 8,243 MJNEL.
Od ugljikohidrata sojino zrnje sadrži oko 10 do 12 % jednostavnih Sirove vlaknine ima malo (oko 5,8 %) i dobre je probavljivosti.
Od masnih kiselina sojino ulje sadrži: Palmitinske (C 16) - 10,1 % i Stearinske (C 18) - 1,1 %, a od masnih kiselina: Oleinske (C 18:1) 22 %, Linolne (C 18:2) - 51,1 % i Linolenske (C 18:3) 7,4 %, koje se lako resorbiraju, pa u postotku dolaze u vime i neposredno u mast.
Zbog velike masnih kiselina, sojino zrnje u velikim ili u neuravnoteženim krmnim obrocima može uzrokovati mekanu mast, ali zbog male i dobre probavljivosti sirove vlaknine može se smanjiti postotak masti. Stoga krmne smjese moraju sadržavati izvjesnu repinih rezanaca i krmiva koja tjelesne i masti. U krmnim obrocima treba biti dovoljno kvalitetne sirove vlaknine.
Tostirana soja - krmivo
Sojino zrnje sadrži oko 34 do 36 % sirovih od kojih je oko 35 do 40 % stabilno od razgradnje u buragu. To je u hranidbi krava visoke muznosti, jer tostiranom sojom u krmnim obrocima, krava dobiva potrebnih za razgradnju u crijevu. Na taj se postotak u mlijeku.
soje sadrže mnogo biološki vrijednih esencijalnih aminokiselina, osobito lizina (1,17 %), triptofana (0,5 %) i dr. Metionin može biti aminokiselina (metionina + cistina sadrži oko 0,6 %)
Tostirana soja - vitamini i minerali U sojinom zrnju, kao i u svih mahunarki, malo je vitamina A, E i vitamina B skupine,
manje je kalcija (0,22 %), dosta magnezija (0,31 %), a više fosfora (O,7 %), što je za plodnost životinja. Tehnološke prednosti u primjeni tostirane soje Primjena punomasnog tostiranog sojina zrnja ima tehnološke prednosti u odnosu na neposrednu aplikaciju ulja u krmne smjese, posebice u hranidbi Za neposredno dodavanje ulja u krmne smjese i dobivanje homogene izmiješanosti potrebno je na mješalicu ugraditi poseban (aplikator za dodatke). je vrsta i kvaliteta krmne masti koja se dodaje u komercijalne smjese, kao i homogenost aplikacije te izmiješanost u krmnim smjesama. Sve to može utjecati na loš okus i uzimanja hrane, izmiješanost, probavljivost i iskoristivost (konverziju) krmiva. Krmne smjese s dodane masti, ili zbog nepravilnog rada aplikatora, su nehomogeno izmiješane i zgrudane. Emulgirana mast u buragu može nepovoljno djelovati na mikrobnu probavu, probavljivost i iskorištavanje hrane. Može uzrokovati probavne uzimanje manjih hrane i snižavanje muznosti krava.
Primjenom mljevenog tostiranog sojina zrnja nije potreban aplikator za mast, a krmne smjese su dobro izmiješane. Životinje dobivaju sojino ulje vrlo dobrog okusa, homogeno izmiješana i vezano u strukturi zrna. iz sojina zrnja ne smanjuje aktivnost buragovih mikroorganizama, razgradnju i probavljivost osnovnih krmiva u buragu, i dolazi s digestom u crijevo gdje se dobro fermentativno probavnim sokovima i hranidbeno iskorištava kao energija. primjena masnih krmiva i tostirane soje u hranidbi krava
Mnogi autori navode optimalne masti u krmnim obrocima krava (350500 g/dan/po kravi), odnosno maksimalno 5 do 7 % masti u krmnim smjesama. krave dobivaju vrlo visoke masti da bi se što više energetska hranidbena vrijednost krmnih obroka krava u visokoj muznosti, i da bi bile zadovoljene visoke potrebe u proizvodnji
mlijeka. postoji fiziološka granica, jer može nepovoljno utjecati na zdravlje krava i proizvodnju mlijeka.
Osobito je upitna koja nije iz biljnih krmiva, a vrlo opasna može biti ili pokvarena mast.
Tostiranu soju možemo davati prei u jer je vezana u strukturi zrnja i ne smeta buragovim mikroorganizmima u razgradnji drugih krmiva u buragu. Primjenom punomasnog tostiranog sojina zrnja u hranidbi je maksimalno iskorištavanje osnovnih voluminoznih krmiva u buragu i dobra fermentativna razgradnja hranjivih tvari soje u crijevu za dobivanje dopunske energije i proteina. To visok prirast tjelesne mase u tovu, dobru plodnost, muznost krava i kvalitetu mlijeka.
Kravama, mladoj teladi i junadi u tovu, u potpunim krmnim smjesama dovoljno je oko 10 do 15 %, a u nekim prilikama i do 20 % tostiranog sojinog zrnja.
Za prijelazno razdoblje 2 tjedna prije i 3 tjedna poslije teljenja - zbog preventive od ketoze, u krmnim smjesama za krave dovoljno je samo 6 % tostirane soje, a više suncokretove žitarica i brašna (posija).
masnih krmiva
Masti i masna krmiva vrlo su podložna kvarenju (užeglosti), osobito u prisutnosti zraka, svjetla i topline, minerala, teških kovina i Oksidacijom i razgradnjom masti u nepovoljnim uvjetima stvaraju se glicerini i slobodne masne kiseline, aldehidi, ketoni i druge tvari koje daju krmivima gorak i trpak miris i okus.
Tablica2: Potpunakrmnasmjesaza muznekrave uz travui zelena krmiva
Sirovine % Sadrži %
Kukuruz 45,1 Suhetvari 86,00
Pšenica 10,0 Sirovih 1916 knnno brašno 7,5 Sirovevlaknine 4,28 (posije)
Soja tostirana (34 % SP) 15,0 Sirovemasti 5,26
Sojina (44% SP) 12,0 Kalcija 0,52
Suncokretova (33%SP) 65 Fosfora 0,71
Fosfonal (18% P) 1,7 Energetske
Vapnenac 1,2 hranidbene
Tablica3: Potpunakrmnasmjesaza muznekrave uz kukuruznu silažu i sijeno
44 % 5,0 Kalcija
¾
Tablica4: Potpunakrmnasmjesaza kraveu prijelaznom razdoblju (2 tjedna prije i 3 tjedna poslije teljenja)
(j
krmno brašno(posije) 14,0 Sirovevlaknine 4,37
Soja tostirana (34 % SP) 6,0 Sirovemasti 3,80
Soiina (44% SP) 10,0 Kalcija 0,72 Suncokretova (33%SP) 9,0 Fosfora 0,72
Fosfonal (18% P) 1,7 Energetske
Vapnenac 1,8 hranidbene
Sol 0,5 vrijednosti u kg 7,494
Mineralnovituninski premiks 1.0 MJNEL 1,176 Ukupno
U dužeg krmnih smjesa s masti, potrebno je u krmne smjese dodati antioksidante i na taj sprijeoksidativnu razgradnju i kvalitetu krmnih smjesa. U protivnom, treba s potrošnjom i gubitkom vitamina E koji se troši kao antioksidativni vitamin, a je za plodnost krava
Masti vrlo lako upijaju strane mirise i okus iz okoliša, što može utjecati na uzimanje manjih hrane. Vrlo je da masna krmiva budu uvijek svježa, bez stranih primjesa, dobro i na vrijeme utrošena. Masti i masna krmiva treba uvijek na niskim temperaturama i u tamnim, suhim, dobro skladištima. O
UTJECAJ VISINE KOŠNJE
NA KVALITETU SI LAŽEI
Mr.sc.GoranKiš
I KUKURUZA
Podizanjem noževa na silažnom kombajnu kukuruz više, a donji dio stabljike, koji sadrži više vlakana i manje probavljive energije, ostavljamo u polju.
visine košnje bi(jke kukuruza, prilikom spremanja silaže, smanjuje se ukupan prinos dobivene silaže. Navedena je ali što se s kvalitetom dobivene silaže? dijelovi biljke kukuruza sadrže hranjivih tvari (posebno vlakana) i energije.
Utjecaj visine košnje na prinos silaže, te promjene u proizvedenoj mlijeka prikazani su u grafikonu 1. Silažu kukuruza možemo vrednovati prema dvije vrijednosti, mlijeka po toni silaže ili po hektaru, a zasnivaju se na nizu jednadžbi (NRC; 1978., 1989.) koje konzumaciju i hranidbene potrebe krava. mlijeka po toni silaže procjenjuje se na obroku krave kojim se podmiruju potrebe za energijom, proteinima i vlaknima, a sve zajedno bazirana na kvaliteti krme. Ova procjena bazirana je na prosjeku visoko proizvodnih grla od 620 kg s proizvodnjom od 40 kg mlijeka/dan i 3,8% masti. Mlijeko po hektaru dobijemo množenjem
vrijednosti mlijeka po toni s prinosom si11;1že. Prinos silaže kukuruza se smanjuje za 15% podizanjem noževa s 15 na 45 cm od površine tla. Ovo smanjenje prinosa nije uzrokovalo i smanjenje proizvodnje mlijeka se ona podizanjem noževa i bila je pri visini košnje od 45 cm. Poboljšanje kvalitete silaže proizvodnje mlijeka po toni) imamo i podizanjem noževa s 15 na 30 cm. Dizanjem košnje smanjuje se proizvodnja mlijeka po hektaru, no smanjenje je 3-4% i nije utjecalo na ukupnu proizvodnju mlijeka po kravi.
Ova proizvodnje mlijeka uz smanjenje prinosa silaže proizlaze iz da
Grafikon 1: Utjecaj visine košnje na promjenu kvalitete silaže kukuruza
donji dijelovi biljke kukuruza, donji dio stabljike, sadrži više vlakana koja su manje probavljiva, a njihovim se izuzimanjem dobiva krma bolje kvalitete i iskoristivosti što doprinosi proizvodnje mlijeka. Smanjenje kvalitete donjih dijelova biljke još je ako silažu spremamo kasnije od zrelijih biljaka, ili ako nam je godina izrazito sušna i visokih temperatura. Tada taj dio biljke sadrži vrlo visok udio slabo razgradivih vlakana korištenjem smanjujemo konzumaciju krme, a rezultat je smanjena proizvodnja mlijeka. O
D Prinos, t Mlijeko, kg/t Mlijeko, kg/ha
PIIIDl!.NISIOJ IVJiMllJED (1)
I
Prof dr. se. Neven Antunac I
Kiselost mlijeka
Uzrokovana je fermentacijom laktoze u kiselinu djelovaajem kiselih bakterija. Prema Pravilniku o kvaliteti svježeg mlijeka (N.N.
Fizikalna svojstva mlijeka su: kiselost, ledišta, viskozitet, provodljivost, redoks potencijal, površinski napon i osmotski tlak. Od navedenih svojstava u tri broja «Mljekarskog lista» detaljnije biti kiselost, i ledišta mlijeka.
102/00), kiselost kravljeg mlijeka iznosi od 6,66,80SH, kozjeg od 6,5-8,0°SH, a od 8,0l2,00SH (stupnjevi Soxhlet-Henkel-a).
Uzroci povišene kiselosti mlijeka: a) mužnja. Mlijeko mora biti proizvedeno prema propisanom postupku dobivanja higijenski kvalitetnoga mlijeka, jer u protivnome nije prikladno za preradu odnosno proizvodnju proizvoda. O tim je postupcima detaljno bilo u ranijim brojevima Mljekarskog lista.
b) Neadekvatna mlijeka nakon mužnje, za vrijeme i nakon transporta. Mlijeko treba predati na sabirno mjesto u vrijeme baktericidne faze mlijeka (max. 2 sata nakon završene mužnje) kako bi se ohladilo. Mlijeko treba ohladiti da bi se ili znatno usporila životna aktivnost (razvoj) mikroorganizama, da bi se usporila ili zaustavila aktivnost koja može dovesti do kvarenja mlijeka, te da bi se pojava štetnih promjena (tehnološki neprikladno za preradu) koje nastaju u mlijeku kao posljedica te aktivnosti.
c) Loša mikrobiološka kvaliteta mlijeka. Osnovni uvjeti za proizvodnju higijenski kvalitetnog mlijeka su: pranje ruku izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka u posebnu posudu, dezinfekcija sisa nakon završene mužnje, temeljito posuda i pribora, dezinfekcija muzilice i opreme za mužnju i strojnu), mlijeka. Mlijeko mora sadržavati manje od 100 000 mikroorganizama/mL. Što je broj mikroorganizama u mlijeku, porast kiselosti bit brži. Negativnosti povišene kiselosti mlijeka: Mlijeko povišenog stupnja kiselosti ne može se normalno toplinski obraditi. Prilikom toplinske
obrade (pasterizacije i sterilizacije) se seruma koje su termolabilne pa prostore pasterizatora. N akiselo mlijeko ne može se centrifugirati u separatoru, jedino u hladnom stanju, ali su tada gubitci masti N akiselo mlijeko nije pogodno za proizvodnju sira radi pogrješaka okusa i mirisa te konzistencije. Povišena kiselost mlijeka nepovoljno na kemijske osobine mlijeka. Preradom nakiselog mlijeka kalcij se veže na kiselinu pa nastaju soli kiseline (laktati), a sirno tijesto proizvedeno od takvoga mlijeka bit i raspucano.
Uzroci nedovoljne (niske) kiselosti mlijeka:
a) Dodavanje vode u mlijeko
b) Bolest krava (mastitis)
c) Dodatak sredstava
d) Produžena laktacija
Dodavanje vode u mlijeko smanjuje koncentraciju tvari koje uzrokuju kiselost. Mlijeko krava oboljelih od lakših oblika masti tisa smanjene je kiselosti, od 4,8 -5,6° SH, a kod težih oblika upale od 3,2 - 4,0° SH. Dodatak ili ostatak sredstava u mlijeku inhibitorno djeluje na rast i razvoj mikroorganizama.
O ovisi kiselost mlijeka?
Razlikuju se dvije vrste kiselosti, primarna i sekundarna. Na primarnu kiselost kazein, kisele soli (citrati, fosfati), askorbinska kiselina i C0 2 • Ako mlijeko sadrži više kazeina, to i kiselost mlijeka biti viša (primjer: mlijeko). Sekundarna kiselost rezultat je djelovanja mikroorganizama prisutnih u mlijeku. Svrha higijenske proizvodnje mlijeka je da tijekom i nakon završene mužnje broj mikroorganizama u mlijeku bude što manji. Mljekarski li,st 09/2005.
Kako se može odrediti kiselost mlijeka?
Danas postoji nekoliko metoda kiselosti mlijeka. Razlikujemo tzv. kvalitativne (brze i orijentacione) i kvantitativne precizne) metode. Kvalitativnim metodama se na brz i jednostavan mogu utvrditi vrijednosti kiselosti i to na temelju promjene boje i konzistencije (zgrušavanja) mlijeka. Na taj je klasiranje mlijeka prema upotrebljivosti za tehnološke postupke. Od kvalitativnih metoda u praksi se najviše koristi tzv. alkoholna proba sa 72% alkoholom. Alkoholna proba:
Pri alkoholne probe mlijeko se zgrušava pri kiselosti višoj od 8,0°SH, a kolostrum i mlijeko bolesnih krava i pri nižim vrijednostima. Postupak je vrlo jednostavan i ne zahtijeva mnogo pribora. U epruvetu treba odmjeriti 5 mL mlijeka i 5 mL 68% alkohola, sadržaj epruvete dobro treba a procjena rezultata provodi se prema opisu navedenom u tablici.
Zgrušavanje Kiselost 0 SH
Bez pahuljica
Vrlo fine pahuljice
Fine pahuljice (lako ihje
Srednje pahuljice
Grube pahuljice
Vrlo grube pahuljice
7,0-8,0
8,0-8,5
8,5-9,0
9,0-10,0
10,0-11,0
11,0-12,0
Ako je mlijeko svježe, nakon probe sadržaj biti vodi pomiješanoj sa sapunicom i se pojaviti gruš. danas se koristi 72% alkohol koji se priprema na
758 mL 95% etilnog alkohola + 242 mL vode = 1 000 mL 72% alkohola
Kod kvantitativnih metoda kiselost mlijeka izražava se brojem. Najpoznatija i najraširenija metoda je prema SOXHLET-HENKELU, a primjenjuje se od 1888. godine. Za analize u laboratorijskim uvjetima potreban je pribor:
bireta za N aOH lužinu, pipeta za mlijeko (25 ili 50 mL), pipeta za 2% fenolftalein (1 mL) i
Erlenmeyerova tikvica (200 mL). Od reagencija potrebno je imati: 0,25 M NaOH; 2% otopinu fenolftaleina (indikator) i uzorak mlijeka.
Postupak
Iz temperiranog (20°C) i dobro promiješanog mlijeka, otpipetira se 25 ili 50 mL mlijeka u Erlenmeyerovu tikvicu. Potrebno je dodati 1 mL indikatora fenolftaleina i titrirati s .0,25 M NaOH uz stalno miješanje, sve dok se boja mlijeka ne promijeni u Na skali birete se (mL) utrošene lužine, broj pomnožimo sa 4 (odnosno 2) te s faktorom lužine. Dobiveni umnožak kiselost u 0 SH. Definicija 1°SH = broj mililitara 0,25 M (molarne) NaOH koji je potreban za neutralizaciju 100 mL mlijeka uz indikator fenolftalein.
Aktivna kiselost mlijeka
Kao mjerilo kiselosti ili otopine može nam poslužiti i koncentracija H+ iona ili pH vrijednost. Kada su koncentracije H+ i Oir iona jednake, otopina je neutralna. Kiselost mlijeka može se izraziti i u pH vrijednosti, koja za kravlje mlijeko mora iznositi od 6,5-6, 7, za kozje od 6,46, 7, a za od 6,5-6,8. Normalno mlijeko je neznatno kisela otopina pH vrijednosti od 6,5-6, 7 (25°C). Nakiselo mlijeko ima pH vrijednost iz6,45-6,15, kiselo mlijeko 5,95-4,5, a mlijeko pH vrijednosti višom od 6,8 u od krava oboljelih od mastitisa ili iz kasne laktacije. pH je niži (oko 6,0) u kolostrumu a viši (7-7,5) u nego u normalnom mlijeku.
pH > 7 (lužnata) otopina
pH = 7 neutralna otopina
pH < 7 kisela otopina
U neutralnoj otopini broj H+ iona u 1 litri otopine iznosi 1:10 000 000 ili 10·1 Otopina koja sadrži više OH- iona je a otopina koja sadrži više H+ ionaje kisela.
Titracijska kiselost se može u odrestupnju a da se pri tome pH vrijednost mlijeka ne promijeni. SH i pH vrijednosti postoji obrnuto proporcionalni odnos zbogpufernog kapaciteta mlijeka (vidi tablicu).
6,5 6,4 6,2 6,1 6,0 5,9 5,8 5,7 4,6 7,0 8,0 9,0 10 11 12 13 14 30
nastavak na str. 21-
JI/jekarski list 09/2005.
pH vrijednosti ima i jedan nedostatak, a to je da se male promjene kiselosti (koje su rezultat mikrobiološke aktivnosti) ne mogu ustanoviti zbog pufernih karakteristika mlijeka.
Visoka pH vrijednost može biti zbog:
- smanjenja sadržaja laktoze
- smanjene koncentracije topivog anorganskog fosfora
- pojave masti tisa
Mlijeko dobiveno od krava s mastitisom ima
VETERINARSTVO V
POBACAJ
I
Zarazni
Mr. se.Antun
poVIsenu pH vrijednost (6,8-6,9) a kod težih oboljenja može iznositi i iznad 7,O, zbog prijelaza komponenata iz krvi u mlijeko.
Aktivna kiselost mlijeka se pH metrom. Od reagencija potrebno je imati: standardni pufer: pH 4,0 i pH 7,00 i redestiliranu vodu. Postupak vrlo je jednostavan, ali je prethodno potrebno izvršiti kalibraciju pH metra sa standardnim puferima. Nakon izmjerene pH vrijednosti u uzorku mlijeka, potrebno je isprati elektrodu redestiliranom vodom i uroniti u sa otopinom KCL O
I
(abortus)je izbacivanje nezrelog ploda iz maternice prije fiziološkog završetka graviditeta. U broju plodovi su mrtvi.
Ovisno o stadiju graviditeta dijelimo ih na rane i kasne, a ovisno o uzroku na zarazne i nezarazne.
Zarazni su posljedica mogu biti i umjetno izazvani.
štetnog djelovanja mikroorganizama
odnosno virusa, bakterija, rikecija. U tu skupinu spadaju i koje uzrokuju neke vrste nametnika (parazita).
Važno je napomenuti da je jedini simptom kod infekcije pojedinim vrstama mikroorganizama kao na primjer kod Qgroznice, te da se javlja kod broja životinja u stadu (ovce i koze). mogu biti posljedica infekcija te se u tom javljaju kao sekundarni simptom. Kao što smo prije naveli, mogu biti rani i kasni, ovisno o stadiju graviditeta. Kod kasnih (zadnja tregraviditeta) dolazi i do komplikacija u vidu zaostajanja posteljice, jalovosti ili upale spolnih organa.
Vrlo važno je napomenuti da u životinja izazivaju mikroorganizmi koji ugrožavaju i zdravlje ljudi (zoonoze), zato je potrebno svaki poba(svih životinja) prijaviti veterinarskoj službi kako bi uzeli materijal za mikrobiološku pretragu (krv, fetus, posteljica), da bi utvrdili uzrok
Zakonom su propisane mjere radi suzbiMljekarski li.st 09/2005.
janja zaraznih bolesti (zoonoza) kojima je jedan od glavnih simptoma (Q- groznica, bruceloza, leptospiroza itd.).
Preventiva zaraznih
Glavna mjera u suzbijanju zaraznih pobaje umjetno osjemenjivanje. U Hrvatskoj se ova metoda jedino koristi u govedarstvu i svinjogojstvu, dok se kod drugih životinja, osobito u i kozarstvu, nažalost, ne koristi.
Prednost umjetnog osjemenjivanja je u zdravstvenom nadzoru rasplodnjaka (bikova, nerasta), jer je zakonski da se za umjetno osjemenjivanje smije koristiti sperma zdravih životinja koje su pod stalnim zdravstvenim nadzorom veterinara.
da se u Hrvatskoj umjetno osjemenjivanje ne koristi u i kozarstvu, posebnu pažnju treba posvetiti prilikom nabave novih rasplodnjaka i ovnova).
Oni moraju potjecati iz zdravih i provjerenih uzgoja, a bez obzira na dobro zdravstveno stanje i kondiciju potrebno im je izvaditi krv i poslati je u Hrvatski veterinarski institut. U da je rasplodni ovan ili jarac inficiran, u sezoni pripusta može zaraziti cijelo stado, pa
ako se radi o bolesti koja se suzbija po zakonu, postoji neškodljivog uklanjanja cijelog stada.
Stoga je svakako da se rasplodnjaci nabavljaju iz provjerenih uzgoja i prije sezone pripusta kako bi se bez žurbe provjerilo njihovo zdravlje.
Uzroci nezaraznih su brojni, a dijelimo ih na unutarnje i vanjske. Karakteje da se javljaju Životinje mogu pobaciti u svim stadijima graviditeta kao i kod zaraznih
Unutarnji uzroci mogu biti: nježna konstitucija krave), hormonalni smetnje u razvoju maternice tijekom graviditeta (priraslice), torzija (uvrtanje) pupkovine, višeplodnost kod uniparnih životinja (krava, kobila), kolike i timpanija.
Vanjski uzroci mogu biti mehazatim posljedica pogrešne hranidbe ili može izazvati grubo postupanje sa životinjama, udarci, padovi, transport ili Uzrok može biti i koja može dovesti do kontrakcija maternice.
Neizbalansirana hranidba može dovesti do (npr. graviditetna toksemija), kao i napajanje hladnom vodom.
nezaraznih
U prvom redu s gravidnim životinjama moramo postupati pažljivo i oprezno. Moramo im osigurati dovoljno prostora. Poželjno je životinje u suhostaju, a pogotovo one koje su pred porodom odvojiti od stada. Hranidba mora biti graviditetu, moramo prežderavanje životinja. Krmiva moraju biti kvalitetna odnosno dva do tri tjedna prije poroda životinje se moraju postupno navikavati na krmiva koja se koristiti tijekom laktacije. Poželjno je dva mjeseca do mjesec dana prije poroda dati životinjama vitaminsko-mineralne preparate, posebno vitamine A, D, E i minerale selen i kalcij (fosfor). Tako osigurati normalan razvoj ploda u zadnjoj graviditeta te bolju zaštitu putem kolostruma. Potrebno je izbjegavati transport visokogravidnih životinja jer dolazi do stresa koji može rezultirati
Dužnosti u Svaki (goveda, ovaca, koza, svinja, konja) dužan je prijaviti nadležnoj veterinarskoj službi. Veterinar mora uzeti uzorke za pretragu (po plod, fetus, posteljica) te izvaditi krv od životinje koja je pobacila. Pozvati veterinara obveza je uzgajer može ugroziti zdravlje ljudi i njegove obitelji). Izuzetno je važno pokušati utvrditi uzrok
KISELAINDIGESTIJA•
ACIDOZA
BURAGA
U nedostatku volumi-
Mr. se. Antun
Kisela indigestija ili acidoza buraga posljedica je neuravnoteženog odnosa ugljikohidratnih i voluminoznih krmiva u obroku. Bolest se javlja kod krava, koza i ovaca. Višak ugljikohidrata u krmivima dovodi do tvorbe organskih kiselina u buragu (predželucu) se kiselost (pH) snižava s normalnih 6,2-7 na 4-5 i niže. nozne krme (suša) uzgajihrane blago smjese ili žitarica, a posljedica je kisela indigestija.
POGODNOSTI ZA RAZVOJ BOLESTI. Jedan od glavnih uzroka je - u obroku prevelika kosmjese bogate ugljikohidratima. Hranidba kukuruzom, pšenicom, pivskim tropom, krumpirom, jabukama ili proklijalim
žitaricama može dovesti do naglog kiselosti buraga. Jedan od uzroka kisele indigestije je hranidba prekiselom silažom, kao i prenatrpavanje silažom uz nedovoljnu kvalitetnog sijena u obroku. griješe i kod redoslijeda obroka kada prvo daju koncentrat, a tek potom
Mljekarski li<;t09/2005.
sijeno i silažu. Koncentrat, uslijed razgradnje u buragu, dovodi do snižavanja kiselosti, a posljedicaje - smanjena razgradnja sirove vlaknine.
ZNAKOVI BOLESTI. U da se životinja naglo prejede krmiva bogatih ugljikohidratima ili kiselom krmom (npr. silažom) znakovi bolesti se razviju brzo. Životinja prestaje jesti ili ima slab apetit, prestane ili rijetko preživa, slini, praznim ustima i podriguje. U da je burag prenatrpan, životinja je nemirna, trese glavom i udara nogama prema trbuhu. Trbuh je posebno lijeva strana.
Ako bolest potraje nekoliko dana, može i do težih upala sluznice predželudaca (ruminitis) i intoksikacije (otrovanja). Životinja je u tom potištena, ne jede, ne pije i ne preživa. Javlja se proljev, mlijeka je znatno smanjena (i do 75%).
Kod ovaca i koza bolest se razvija u kratkom vremenu i završava Kao posljedica prejedanja koncentratom (žitaricama) može se javiti i enterotoksemija koja, u broju završava životinje.
DIJAGNOZA BOLESTI. Bolest dijagnosti-
ciramo na temelju podataka o hranidbi, odnosno o redoslijedu, i kvaliteti krmiva, te na temelju znakova.
Ako sumnjamo na kiselu indigestiju, prvo moramo smanjiti ili prestati hraniti koncentratom, te životinju hraniti samo voluminoznom krmom (sijeno). U težim vima potrebno je pozvati veterinara koji dati sredstva za smanjenje kiselosti, a prema potrebi i druge lijekove. Životinjama moramo osigurati stalan pristup vodi.
PREVENTIVA BOLESTI. Osnovni preduvjet u kisele indigestije je izbalansiran obrok koji mora biti stadiju laktacije i Bitno je životinju na laktacije postupno privikavati na koncentrirane hrane i to tijekom desetak i više dana. Važno je da u obroku uvijek ima 20% sirove vlaknine u obliku kvalitetnog sijena ili slame.
Jedna od vrlo pogrješaka javlja se i u redoslijedu obroka jer velik broj prvo daje koncentrat ili silažu a potom sijeno koje životinje nerado jedu. Prvo se daje u obroku sijeno, a zatim silaža i/ili koncentrat. O
NAJVIŠEDOPUŠTENE V Sli-ETIMTVARIU MLIJEKU
Donedavno Pravilnik o pesticida, toksina, mikotoksina, metala, histamina i nih tvari koje se mogu nalaziti u namirnicama, te o
Propisi o najvišim dopuštenim ostataka (rezidua) biološki djelatnih tvari u hrani neprestano se mijenjaju u skladu s novim spoznajama o njilwvoj štetnosti po zdravlje ljudi.
drugim uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta upotrebe (NN RH br. 46/94., 45/98., 11/01., 39/03.) nije bio sveobuhvatan ni dovoljno precizan, usprkos izmjenama i dopunama.
U tom smislu godine na osnovi Zakona o hrani (NN 117/03., 130/03. i 48/04.) doneseni su i novi normativni akti s propisima Europske unije koji reguliraju problematiku rezidua.
M!jekarski fi<;t 09/2005.
Prvi je Pravilnik o toksinima, metaloidima te drugim štetnim tvarima koje se mogu nalaziti u hrani (NN 16/05.) kojim su mikotoksini, biotoksini, metali i metaloidi, poliklorirani bifenili, dioksini, poliklorirani bifenili dioksinima, nitrati, 3-monoklorpropan -1,2-diol (3-MCPD), akumulirana radioaktivnost (u obliku Ce 134 i Ce 137 ), histamin i benz(a)piren (tablica 1). Navedeni Pravilnik definira štetnu tvar kao biološku, kemijsku i
fizikalnu tvar štetnu za zdravlje ljudi koja nije namjerno dodana hrani, a je prisutnost u hrani posljedica postupaka tijekom proizvodnje, prerade, pripreme, tretiranja, pakiranja, transporta ili skladištenja te hrane ili posljedica okolišnog U skladu s tom definicijom, a kompleksnost proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, posebno proizvodnje mlijeka i proizvoda, se i velika kontaminacije štetnim tvarima. Od svih navedenih štetnih tvari u primarnoj proizvodnji mlijeka zasigurno imaju mikotoksini se pojava u mlijeku ipak može nalaz štetnih tvari industrijskog podrijetla, poput teških metala ili polikloriranih bifenila, ne može se poništiti ni besprijekornom higijenom ni tehnološkim unaproizvodnje mlijeka.
Drugi «svježi» propis Pravilnik o najvišim
Tablica 1: Najviše dopuštene ostataka štetnih tvari u mlijeku i proizvodima (Pravilniko toksinima,metaloidimate drugim štetnim tvarima koje se mogu nalaziti u hrani NN 16/05.)
Najviše štetna tvar Hrana dopuštena
Mlijeko (sirovo i za obradu) 0,05 µglkg i proizvodiod mliieka
M1 Aflatoksin hrana i proizvodina bazi mlileka 0,025 µg/kg
Zearalenon Mlijeko 200 µg/ka
Mlijeko (sirovo mlijeko), mlijeko za proizvodnju 0,02 mg/I proizvodai toplinski mliieko
Olovo Hranaza i prijelaznahrana) 0,02 mg/L i hrana za malu djecu na bazi mliieka
Maslac O 1 mg/L
Kadmij Mliieko 0,01 ma/L proizvodi 0,05 mQ/L Maslac 0,03 ma/L
Živa Mlileko 0,01 mCJIL proizvodi 0,03 mg/L
Arsen Mlijeko i proizvodi 0,1 mg/L
Bakar Maslac 0,5 ma/L
Mlijeko (svježe,toplinski
PCB i 100 ng/g masti proizvodi
PCDDiPCDF Mlijeko i proizvodi 2 pg PCDD/Fmaslac TEQ/g masti
Akumulirana
radioaktivnost Mlijeko i proizvodi 370 Bq/kg (Ce134 i Ce 137)
dopuštenim ostataka veterinarskih lijekova u hrani (NN 29/05.) preuzet je iz europske legislative, je znatno proširena lista ostataka farmakološki aktivnih tvari s prijašnjih tridesetak na današnjih 135. Pravilnik se sastoji od 8 skupina tvari podijeljenih u 3 liste:
• Lista ostataka farmakološki aktivnih tvari koje se koriste u veterinarskoj medicini i za koje je propisana najviša dopuštena (NDK)
• Lista farmakološki aktivnih tvari koje su zabranjene u veterinarskoj medicini i za koje nije propisana NDK
• Lista hormona i pripravaka s hormonskim djelovanjem
promjena u odnosu na prijašnju legislativu odnosi se na definiranje najviše dopuštenih ostataka antibiotika u hrani što je, za mlijeka, i skupina veterinarskih lijekova (tablica 2).
Navedeni pravilnici reguliraju najviše dopuštene ostataka štetnih tvari, dok se Pravilnikom o mjerama za monitoring odrede-
Tablica2: Najviše dopuštene antibiotikau mlijeku (Pravilniko najvišimdopuštenim ostataka veterinarskihlijekova u hrani NN 29/05.)
Najviše
Najviše dopuštena dopuštena Antibiotik Antibiotik (µg/L) (µg/L)
Amoksicilin 4 Soiramicin 200 Amoicilin 4 Tilmikozin 50 Benziloenicilin 4 Tilozin 50 Kloksacilin 30 Tiamfenikol 50 Dikloksacilin 30 Klortetraciklin 100 Nafcilin 30 Oksitetraciklin 100 Oksacilin 30 Tetraciklin 100 Penetamat 4 Rifaksimin 60 Cefacetril 125 Linkomicin 150 Cefaleksin 100 Pirlimicin 100 Cefalon 20 Dihidrostreotomicin 200 Cefaoirin 60 Gentamicin 100 Cefazolin 50 Kanamicin 150 Cefoperazon 50 Neomicin 1500 Cefkinom 20 Soektinomicin 200 Ceftiofur 100 Streotomicin 200 Danofloksacin 30 Novobiocin 50 Enrofloksacin I 100 Bacitracin 100 Flumekin 50 Klavulanska 200 Eritromicin 40 kiselina Marbofloksacin 75 I Kolistin 50 nastavak 11astr. 26-+
M{jekarski list 09/2005.
Veloucid • •
Ecolabd.o.o.
ZA Z.AŠTITU I ODRžAVANJE
SISA U ZDRAVWU TIJEKOM CIJELE GODINE
• Veloucidje emulzijau obliku opne temeljena na jodu. je hidratantnolipidna opna savršeno vidljiva na sisama, a koja osiguravadjelotvornuzaštitu sisnog kanala mužnji.
• tako naprednoj formulaciji, Veloucid osigurava stabilno prijanjanje na svim temperaturama, potpuno prekrivanjesisa cijelom duljinom i bez bilo kakvogkapanja.
• vrlo bogatomstanjuagenatau kožii osobitou sadržajumasti,Veloucidodržava kožu sisa u savršenomzdravljukroz cijelu godinu.To osiguravaoptimalnuzaštitutijekom hladnogvremenaili dok su kravena ispaši.
• Veloucidemulzijavlažii površinski sloj epidermisa, gipkost i savitljivost.To pomažekod uklanjanjafizikalnihi mikrobnih sa sisa, pa se tako puno lakše prijemužnje.
• Veloucidse koristi Zbogtakvih svojstava,cijeliproizvod ostajena sisama i ne kapapo podu.
PRIMJENA
uranjanjem,samo nakonmužnje.
Emulzijaje tehnološkirazvijenau Ecolabu, proizišlaiz iskustvadobivenogu industrijišto osiguravatri neophodne dodatne prednostiproizvoda:
• strukturnuvlažnostsise
• nadomiještaprirodneagense koji daju vlažnostsisi
• stvarajedan efekt zatvaranjas regulacijom znojenjavanjskogslojaepiderme
nih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (NN 118/04.) propisuje plan uzorkovanja i sustavnog ostataka pojedinih tvari. Za svaku vrstu životinja, kao i za vrstu hrane, propisano je koje se tvari što i koliko se uzorkovati. monitoringom su obuhva2 skupine tvari:
• SKUPINA A - Tvari koje imaju anate njihove soli i esteri:
1. Stilbeni, derivati stilbena i njihove soli i esteri
2. Antitireoidne tvari
3. Steroidi
4. Laktoni rezorcilne kiseline zeranol
5. Beta-agonisti
6. Tvari navedene u Naredbi o zabrani primjene veterinarskih lijekova na životinjama se meso i proizvodi koriste za prehranu (NN 4/02.)
• SKUPINA B - Veterinarski lijekovi i kontaminante:
1. Antibakterijske tvari sulfonamide ikinolone
2. Drugi veterinarski lijekovi
a) Antihelmintici
b) Kokcidiostatici, nitroimidazole
c) Karbamati i piretroidi
d)Sedativi
e) N esteroidni protuupalni lijekovi
f) Druge farmakološki aktivne tvari
3. Druge tvari i okoliša
a) Organoklorni spojevi PCB-e
b) Organofosforni spojevi
c) Kemijski elementi
d) Mikotoksini
e)Boje
f)Drugo
U mlijeku je obvezno prisutnosti i antibakterijskih tvari, antihelmintika, nesteroidnih protuupalnih lijekova, organoklornih spojeva, organofosfornih spojeva, kemijskih elemenata, mikotoksina i tvari je upotreba u veterinarskoj medicini zabranjena stopa i pripravci (Aristolochia spp), kloramfenikol, kloroform, klorpromazin, kolhicin, dapson, dimetridazol, metronidazol, nitrofurani furazolidon i ronidazol). Uzorci se uzimaju samo od sirovog mlijeka, i to 1 uzorak na 15 000 tona godišnje proizvodnje mlijeka, a najmanje 300 uzoraka godišnje. Ostatci veterinarskih lijekova predstavljaju problem pa se 70% uzoraka pregledava na njihove ostatke, a u svakom uzorku se ukupno 4 tvari iz najmanje 3 skupine (zabranjene tvari, antibakterijske tvari, antihelmintici, nesteroidni protuupalni lijekovi). Osim toga, 15% uzoraka pregledava se na ostatke drugih tvari i okoliša (organoklorni i organofosforni spojevi, mikotoksini i kemijski elementi), dok se preostalih 15% uzoraka pregledava na ostatke odretvari sukladno stanju na terenu.
štedno-kreditna zadruga
DEMOS
Mikrokreditni program
•KREDITI:
•Za krave
•Za poljoprivredu
•Za ovce i koze
•Za malu i srednju poslovnu djelatnost
•Nenamjenski krediti
• FLEKSIBILNE GARANCIJE
• POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA
•BRZA REALIZACIJA
Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA
Martina Gambona 4 Karlovac tel: 047- 615-827 ili 615-828
P. 6
Pakrac tel: 034-412-055
S. I A. 5
Dvor tel: 044-871-317
Kralja Zvonimira 2 Drniš tel: 022-888-038
www.demos-skz.hr
A/ljekarski list 09/2005.
KAKO UMANJITI
TOPLINSKOGSIRESI U GOVEDA?
Miroslav dipl. ing.
Toplinski stres uzrokuje:
• Pad proizvodnje do 50% (zavisno o temperaturi i visini vlažnosti i uvjetima u štali)
Visoke temperature (preko 25-30 °Ci preko) uz visok postotak vlage u zraku (50- 90%) uzrokuju stres u (intenzivno - proizvodnih) životinja.
Takav stres nazivamo «toplinski stres». Stres je izraženiji u goveda tamnije boje kože.
• Smanjen apetit (životinje nevoljko uzimaju hranu)
• Pretjerano znojenje
• Telad manje težine, teška teljenja i metaboprobleme nakon teljenja
• Smanjenu plodnost (uspješnost oplodnje tijekom «toplinskog stresa» se od 10-20%)
• iscrpljenost organizma i pojave bolesti (acidoza i mastitis), te bolesti, kao posljedica toplinskog stresa, mogu se pojaviti nakon nekoliko tjedana ili mjeseci.
• i smrt kondicijski slabije životinje
Posebno su ugrožene visoko proizvodne životinje kakvih je u našu zemlju, u posljednje vrijeme, uvezen veliki broj. Tim više je potreban oprez zbog nastalih vremenskih prilika je to gotovo svakog ljeta). da goveda i mlijeka osobitu pažnju obrate vremenskim prilikama i uvjetima držanja krava muzara, ali i ostalih kategorija goveda. Uz visoke temperature i visok postotak vlage u zraku i neadekvatan smještaj i hranidba dodatno mogu velike gospodarske štete na obiteljskim gospodarstvima.
Ukoliko vremenski uvjeti potraju duže,
1.) VODA ZA - Potrebne su hladne i vode dostupne svim životinjama za napajanje, u svakom trenutku. Potrebe za vodom tijekom «toplinskog stresa» se za 50% (ne Mljekarski hst 09/2005.
samo zbog dehidracije životinje, i zbog potrebe za
a. Po životinje napajati vani pod nadstrešnicom (prirodnom ili
b. Životinje napajati nakon mužnje
c. Dodati vode suhom dijelu obroka
2.) DRŽANJE ŽIVOTINJA - Potrebno im je kretanje, a time i u kontaktu s hladnim i vlažnim površinama (obratiti pažnju da nisu blatne ili
a. Smanjiti broj grla u štalama (posebice u štalama na vezu)
b. Izgradnja jeftinih i funkcionalnih nadstrešnica s ispustima. Po potrebi improvizirati nadstrešnice
c. Otvoriti što više otvora na krovovima. Po potrebi bušiti otvore na («plafonima») štala i izvesti vlažan i topao zrak cijevima iznad površine krova
d. Po potrebi ugraditi ventilatore i na taj umjetno provjetravati štalu
e. Ne stvarati propuh u štalama
3.) ŽIVOTINJA - Ukoliko nam uvjeti dopuštaju, životinje možemo hladiti tako da ih škropimo vodom, s tim da pazimo (koliko god je više) da voda ne odlazi na vime (sise).
a. na ovaj možemo obaviti izvan štale životinje mlazom (raspršenim) vode u trajanju od 5 do 10 minuta jednom do dva puta na sat (ili prema vremenskim prilikama i broju životinja)
b. Životinje treba hladiti od jutarnjih sati
c. Postoje i usavršeni sustavi za ugradnju u štale da bi tijekom hranidbe krava i prskali krave sitnim kapljicama vode
4.) HRANIDBA - Zbog smanjenog apetita u vrijeme toplinskog stresa muzne krave smanjuju proizvodnju, ali postaju i manje otporne na bolesti. Pri hranidbi u to vrijeme potrebno je voditi o
a. Hraniti životinje obilnijim obrokom u ranim jutarnjim satima ili
Tijekom dana davati manje
Zadržati konstantnost vremena hranjenja
b. U vrijeme toplinskog stresa životinjama je potrebno nuditi obrok:
I. s manje strukturnih vlakana (teže probavljiviji - lošu i slabije probavljivu krmu izbaciti iz obroka)
II. energetski sadržajniji obrok lakše probavljiviji (više koncentriranog dijela obroka, ali biti oprezan ako ga dobivaju u maksimalnim
III. obrok je, po dobro temeljiti na kukuruznoj silaži
Iv. zbog obilnog znojenja i uriniranja se više minerala, pa je potrebno obratiti pažnju na minerale poput: kalija za 1,5% od suhe tvari obroka), natrija za 0,45% od suhe tvari obroka) i magnezija za 0,35% od suhe tvari obroka)
V. životinje hraniti u hladu
5.) ZAŠTITA OD MUHA - Muhe u vrijeme «toplinskog stresa» uzrokuju dodatni stres, zato treba:
a. ukloniti iz štale gnoj i prljavštine, vlažne ostatke krme, trulo sijeno, nekontrolirano istjecanje vode
b. dopustiti životinjama da se grupiraju u sjeni (hladu). Na taj se same, prirodnim putem brane od muha
Brzakreditnarješenjailifinanciranje za proširenjegospodarskedjelatnosti?
KR DITI
za one koji žele
brže STATUSNII REVOLVING
Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (12-tog u mjesecu)
Klijentima banke korištenje odobrenog minusa po u visini priliva uz najnižu kamatnu stopu
Vašavaraždinska
POSWVNI CENTARZAPOLJOPRIVREDNUKLIJENTELU: Bjelovar,F. Supila11, tel:043/241222
gdje dobitiinformaciju o poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.
ll1irosla,· dipl.ing.
SIMENTALSKIHBIKOVAIZ EUROPEU POŽEŠTINI
Udruga uzgajatefja simentalskog goveda Požeštine, uz organizacijsku i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Odsjek Poieško-slavonske županije i financijsku potporu USAID-a, nedavno (01. 06. 2005.), nakon 6 mjeseci priprema dobila je korištenja bikovskog tdemena elitnih bikova simentalske pasmine iz Austrije.
UZGOJ NA PRVOM MJESTU
Veterinarske stanice podijelile su 2. lipnja 2005. godine Udruge sjeme za osjemenjivanje plotkinja, a informirani smo da su obavljeni prvi pripusti plotkinja.
Radi se o simentalskim bikovima RUMBI i DIONISU visoke uzgojne vrijednosti za meso, ali i za sastav mlijeka, osobine fitnesa, produktivnog života, oblika, te formata. ovih bikova visokih su karakteristika i vimena, muznosti i broja somatskih stanica u mlijeku.
Prema podatcima koje smo imali prilikom odabira bikova ukupna uzgojna vrijednost bika Rumbe je iznosila 131, a Dionisa 130. Kako se u Austriji podatci o uzgojnim vrijednostima korigiraju kvartalno, je da su ovog trenutka i uzgojne vrijednosti bikova korigirane.
studenom 2004. godine, a za razdoblje od 2005. do 2010. godine. Svrha je genetski kapacitet populacije simentalskog goveda u Požeštini za proizvodnju mlijeka i mesa, ali pri tome zadržati kom-
biniranost pasmine i sve
dobre karakteristike koju simentalsko govedo ima, a koje se mogu koristiti u našim uvjetima tržišta, poljoprivrednog zemljišta (time i proizvodnje kvalitetne krme), razine znanja i pojedinih obiteljskih gospodarstava.
osnovni cilj nam je kvaliteta uzgoja, a potom i podupiranje obiteljskih gospodarstava kako bi bili svojevrsni repro-centri kod kojih zainteresirani iz Udruge, Hrvatske, ali i inozemstva, nabaviti kvalitetni uzgojni podmladak. To je ujedno i jedan od da zaštitimo simentalsko govedo koje to a u zadnje vrijeme je neopravdano izostavljano u programima razvoja, na što smo i opet Ovom Udruge, a uz HZPSSOdsjek Požeško-slavonske županije dokazali smo da naša suradnja s Europom traje.
smo prilikom na- r------------------------bave sjemena nabavili i odrebroj doza bikovskog sjemena holstein-frisien pasmine i dali onim Udruge koji uzgajaju holstein-frisien pasminu. U ovom radi se o biku HAS (elitnom biku) iz Centra za razvoj u Osijeku.
Nabava sjemena tako kvalitetnih karakteristika proizlazi iz Strategije rada Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine koja je prihvana skupštini u mjesecu
POKRETANJEPERFOMANCETESTA
U PROIZVODNIM(FIELD)UVJETIMA
Stanica za testiranje proizvodnih svojstava govedaperformance test u Varaždinu osnovana je 1975. godine nakon donošenja Programa gojidbene izgradnje u govedarstvu Hrvatske (Zagreb, 1973.).
Njena temeljna bila je proizvodnja novih što boljih generacija bikova za korištenje umjetnog osjemenjivanja krava na RH kako bi se sustavno poboljšavala genetska osnova za mlijeko i meso našeg simentalca. Prestala je s radom 31. 12. 2004. godine i s tim datumom zaprimljena je zadnja pozitivno ocijenjena muška telad koja završiti test tijekom 2005. godine. je stanica prestala s radom iz objektivnih razloga, javila se potreba za tog dijela uzgojnog programa na drugi Prema Programu gojidbenog stvaranja goveda u Hrvatskoj (Zagreb 1991.) pored performance testa je njegovo obavljanje i na obiteljskim farmama u proizvodnim (field) uvjetima. Takav
LjiljanaHusinec,dipl. ing.
obavljanja performance testa u sadašnjim je okolnostima jedino raspoloživo
rJesenje za nastavak provedbe gojidbenog programa i kao takvo je pokrenuto na nekoliko obiteljskih gospodarstava na više službi.
Samom pokretanju performance testa na novi i u novim uvjetima, prethodile su predradnje. Hrvatski centar oformio je radnu grupu koja je radila na kreiranju Uputa o provedbi performance testa bikova u proizvodnim uvjetima (field test) u kojima je propisan uzgoja, odabira i testiranja životinja, te uloga pojedinih sudionika kako bi bila osigurana proizvodnja zdravih i reproduktivna sposobnih životinja namijenjenih rasplodu. U realizaciji provedbe ovog testa sudjeluju: Hrvatski centar kao koordinator provedbe, centri za umjetno
osjemenjivanje kao po-
tencijalni kupci testiranih bikova, te koji mogu biti i pravne osobe kod kojih se provodi testiranje a koji udovoljavaju uvjetima za provedbu testa propisane Uputama.
Muška telad za testiranje i nadalje se usmjerenom oplodnjom bikovskih majki s bikovskim Ovdje treba napomenuti da u vrlo skoro vrijeme biti revizija bikovskih majki od kojih na
M(jekarski list 09/2005.
osnovu znatno povišenih proizvodnih kriterija biti odabran broj izrazito nadproskrava (150 do 200 krava) za krug usmjerene oplodnje koji bi trebao u periodu rujan - listopad ove godine. Ukoliko nakon revizije ne ostane dovoljno krava, potreban broj bit nadomješten odabirom novih bikovskih majki na osnovu novih kriterija. Da bi ili pravna osoba mogla na svojoj farmi provoditi testiranje, ne treba nužno biti takve teladi, tj. držatelj bikovskih majki, a isto tako držatelji bikovskih majki, mogu, ali nisu obvezni zadržati u svom stadu muško tele iz uzgojnog programa u testu. U da koji ima bikovske majke, a nema uvjete ili ne želi test na svom gospodarstvu, dužan je tele, pozitivno ocijenjena za test, ponuditi na prodaju preko službe pravnim ili osobama koje kupuju telad za test. Prodajnu cijenu dogovaraju i kupac. Ako do starosti teleta 90 dana ne bude zainteresiranog kupca, može ga ponuditi na prodaju nekom drugom. Prodaja pozitivno ocijenjenog teleta može se obaviti neposredno nakon ocjene ako postoji druga ili pravna osoba koja ga otkupiti za test.
Prijava i ocjena teladi služba mora novooteljeno muško tele iz uzgojnog programa prijaviti HSC-u. Nakon primanja podatka informacija se svim centrima za umjetno osjemenjivanje. Tele staro od 30 do 50 dana pregleda i ocjenjuje komisija: predstavnika HSC-a (voditelj stoslužbe), predstavnik centra za umjetno osjemenjivanje (koji to opskrbljuje sjemenom bikova), a u komisiji je i predstavnik
Ukoliko je tele pozitivno ocijenjena za test, predstavnik centra za umjetno osjemenjivanje vadi krv teletu (i njegovoj majci ako je potrebno) radi DNA - genetskog koda kojim se roditeljstvo. Prema dogovoru postignutom HSC-a i centara za umjetno osjemenjivanje, troškove krvi i slanja na pretragu snose centri za umjetno osjemenjivanje, dok trošak pretrage snosiHSC.
Ukoliko rodovnik nije tele ne može biti u test, što se u praksi još nije dogodilo.
Nakon ocjene teletu je potrebno dati antihelmintike i vitamine u dogovoru s veterinarskom službom.
Hrvatski centar i ili pravna osoba kod koje biti obavljen test sklapaju poseban ugovor o provedbi testiranja. Razdoblje od ocjene teleta do završetka testa dijeli se na pripremni period i period testa.
Pripremni period za test je razdoblje nakon ocjene teleta do 120. dana starosti teleta. Hranidba i držanje u tom periodu trebaju biti tako da se tele do dobi od dva mjeseca razvije u dobrog treba mu što ranije postepeno smanjivati mlijeko i prihranu kvalitetnom smjesom i sijenom.
Hranidba od teleta do kraja testa treba biti umjerena i kako bi se pokazao njegov genetski potencijal za rast i razvoj. Da se testirana grlo ne bi utovilo, treba ga hraniti izbalansiranim obrokom i omogumu dovoljno kretanja u ispustu. Bik mora biti zdrav, dobre rasplodne kondicije, dugog proizvodnog vijeka i reprodukcijskih karakteristika.
Telad se može držati ili grupno, ako ih je više u testu. je slobodni držanja u boksu kojeg treba redovito mora biti dovoljno prostran (2,5 do 3 m podne površine po teletu do starosti teleta 2 do 6 mjeseci) te da ima ispust. Ukoliko je u ovom periodu telad smještena u zatvorenom prostoru bez ispusta, potrebno je teladi osigurati dovoljno prostran boks i povoljne mikroklimatske uvjete u staji: svjetlost, temperatura i relativna vlažnost zraka.
Performance field test u dobi teleta 120 dana i traje do 365. dana. Tijekom testa obvezna su dva vaganja i izmjere grla u testu. Prvo je na samom testa u dobi teleta od 120 dana, a drugo na kraju testa u dobi od 365 dana. Vaganje osigurava vlasnik nastavak na str. 33--+
Mljekarski list 09/2005.
.1 Z 'I llRt::O J t;L R0\10 ORU 1 - od 100 • 2000 lltorovertikalneIzvedbe - od 2000 • 12000 litara horin:u>ntalne izvedbe
11.Jt. •o ODI
grla u testu, a izmjeru obavljaju djelatnici službi koji prilikom redovitog dolaska na kontrolu mlijeka prate i razvoj grla u testu. U izrazitog zaostajanja u rastu i razvoju testiranog grla uslijed raznih razloga, predlažu grlo za iz testa. Vlasnik ga može dalje toviti i prodati u klaonicu kao tovno grlo.
U fazi testa potrebno je osigurati 3 - 4,5 m podne površine po grlu u testu, poželjan je tvrd pod, a ispust bi trebao biti dva puta od zatvorenog dijela. Sveukupno bi po jednom grlu trebalo osigurati 6 do 9 m 2 ukupne podne površine. Držanje grla u testu može biti grupno, sve do mjesec dana prije kraja testa kad ih treba držati
Tijekom testa nije korekcija papaka, kako bi se osigurala prirodna selekcija na zdravi fundament. se u dobi iznad 10 mjeseci stavlja nosna karika (o trošku vlasnika).
Do godine dana starosti grla, prema Naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih i bolesti, za godinu obvezna je tuberkulinizacija grla koja ne predstavlja trošak za vlasnika, jer troškove snosi država.
Ocjena i prodaja bikova. Nakon testa obavljenog kod ili pravne osobe je grlo u testu, ranije navedeno povjerenstvo ocjenjuje mlade bikove koji su stari najviše 15 mjeseci. Ocjena bika temelji se na podatku o ostvarenom dnevnom prirastu u testu, životnom dnevnom prirastu, ocjeni vanjštine (okvir, oblik), uzgojnim vrijednostima roditelja na osobine tova i mesa.
Povjerenstvo svrstava bikove u tri kategorije: za umjetno osjemenjivanje, za prirodni pripust i za sva grla u testu, djelatnici službi pravovremeno tzv. minus varijante koje na vrijeme iz testa.
Prodaju bikova namijenjenih za rasplod, nakon obavljenog ocjenjivanja, organizira HSC u suradnji sa centrima za umjetno osjemenjivanje i predstavnikom
Osnovna prodajna cijena se na
bazi težine bika i dnevne tržne cijene tovnog grla na tom Za grla koja kupe centri za u.o. osnovna cijena se za 50%, a za grla koja biti korištena u prirodnom pripustu za 30%. Treba naglasiti, da kupac i prodasami prilikom kupoprodaje dogovaraju cijenu.
Prilikom prodaje bika mora od veterinarske službe na svom dobiti dokumentaciju, a prema Naredbi o mjerama zaštite životinja od zaraznih i bolesti. Ovu dokumentaciju, na dan isporuke bika, predati kupcu.
Reproduktivne osobine bikova kupac ispituje u razdoblju od tri mjeseca nakon prodaje bika. Ukoliko kupac utvrdi da bik nije sposoban za rasplod, dužan je u istom roku napraviti pismenu prijavu HSC-u. HSC imenuje posebnu komisiju koja stvarno stanje, i ukoliko grlo nije sposobno za rasplod ga iz rasploda.
Svaka ili pravna osoba kod koje je obav]jen performance field test nakon obavljene ocjene bikova ostvaruje i potporu. Potpora se ostvaruje u trenutno iznosu od 3.900 kn po biku, za svakog bika koji je namijenjen za korištenje u rasplodu putem umjetnog osjemenjivanja ili prirodnog pripusta. Ne ostvaruje se jedino u bikova (u tijeku testa ili na komisijskoj ocjeni). Važno je naglasiti da potpora nije uvjetovana prodajom bikova.
Obavljanje performance testa u novim uvjetima tek je i kao takvo nosi sa sobom dosta Za to je nešto s se prvi puta i zbog su dosta oprezni.
Svrha ovog je uputiti sve zainteresirane u postupak provedbe ovog testa, kojega u daljnjem radu treba usavršavati.
Ako budu zainteresirani za obavljanje perfomance testa, doprinijeli bi sveukupnim nastojanjima u održanju uzgojnog programa.
I bi, dakle, bili utemeljitelji uzgoja kvalitetne rasplodne stoke u proizvodnim (FIELD) uvjetima. O
Mljekarski hst 09/2005.
13. lipnja je 300-tinjak mlijeka u okviru nekoliko strukovnih udruga održalo pro--•
Prof dr. se. Zoran --•
Osnovni razlozi prosvjeda su najava da mljekare otkupljivati samo najkvalitetnije mlijeko od
svjed upozorenja ispred resornog ministarstva s najavom blokade hrvatskih prometnica, ukoliko država ne udovolji zahtjevu seljaka.
te da se za 30-40% smanjiti ukupni iznosi poticaja za ratarstvo i Istovremeno se, navodno, uvozi nekvalitetno svježe mlijeko i mlijeko u prahu, za koje se kao zemlje podrijetla navode Bosna i Hercegovina te Srbija i Crna Gora. Seljaci prosvjeduju da ih ovakva „neprincipijelna" konkurencija i najava smanjenja poticaja dovesti do propasti. Pogotovo su ugroženi oni koji su digli skupe kredite za podizanje farmi, a sada ih Spominju se gospodarstava pred bankrotom, desetci Hrvata pred raseljavanjem. Navode se ministra kako od 140 obiteljskih gospodarstava ulazak u EU „preživjeti" tek njih 20 Neki to nazivaju i eutanazijom hrvatskog seljaka.
Dogodio se i „višak" sirovog mlijeka na tržištu, za kojeg je najavljen interventni otkup oko 15 milijuna litara mlijeka subvencioniranjem mljekarama oko 22 milijuna kuna. Seljaci pretpostavljaju da se za isti iznos smanjiti iznosi poticaja koji su trebali završiti kod njih.
Što se Kao i niti je „vrag" tako crn, niti je krivnja samo na jednoj strani. Jednostavno, dolazi vrijeme kad se razrješavaju stvari koje su proteklih godina tako što su se problemi „gurali pod tepih". sam nekoliko puta napisao to na stranicama Mljekarskog lista. Takva politika što neumitno dolazi, dovest samo do i bolnijeg pada i otrježnjenja kad naravno bude prekasno za bilo kakvo popravljanje stanja.
Mljekarama „puca film" zbog nekvalitetnog mlijeka i previsokih troškova sabiranja mlijeka od velikog broja malih i udaljenih· Kad se spominju troškovi od 20-40 lipa po litri takvog mlijeka, jasno je kako je takvo
stanje
Isto tako, mlijeka koji imaju nisku proizvodnju po grlu i mali broj krava, nisu zadovoljni ni s cijenama koje su 20-30% više od istih u okruženju.
je kako naša mljekarska proizvodnja nije na odgovorila ulaganjima u govedarstvo posljednjih 7-8 godina, kada se u ovu granu sustavno prelijevalo oko državnih poticaja i naknada. Radi se o, u današnjim iznosima, oko 500 milijuna kuna na godinu. loša struktura i Domovinski rat nikako ne mogu više biti opravdanje što proizvodnja mlijeka nije porasla i što nam bilance mlijeka i mesa nisu uravnotežene i stabilne na dulji rok.
Držim da je organizacijski i materijalno previše propusta u prethodnih 7-8 godina. Tako se sada nalazimo u slaboj poziciji za ozbiljniji brzi rast, koji je gotovo nužna pretpostavka uklapanja u tržne tijekove. Isto tako, previše je vremena izgubljeno u provedbe promjena u sustavu poticanja proizvodnje, tako da danas gotovo i nema vremena za detaljnije ispitivanje rizika i bilo koje mjere koja bi se primijenila kao zadnja hvatanja sa zemljama EU tržišta prema kojem se uskoro morati ravnati i u proizvodnji i u prometu proizvoda.
Osnovni okviri gospodarskih uvjeta u EU za naše mlijeka: 1. proizvodnih kvota - u MPŠVG se kvota od 734 milijuna litara, objektivno se može 85% ili 620 milijuna
Mljekarski li,st 09/2005.
2. cijena mlijeka u otkupu je 0,20 do 0,22 eura po litri (danas je oko 0,33 eura po litri)
3. promjena sustava poticaja (ne više po litri mlijeka) s upola manjim sredstvima.
Više puta je na stranicama ovog lista, u rubrici Gospodarstvo, spominjan uski okvir gospodarskih uvjeta u koji se morati uklopiti naši prilikom ulaska Hrvatske u integracije, prije svega EU.
Hrvatska proizvodnja biti kvotama koje se temelje na prosjecima proizvodnje i prometa mlijeka (tako bi se uz podatke o otkupu mlijeka mogla i izravna prodaja). Prema nekim podatcima s preko 730 milijuna litara, no kako se u pregovorima nismo pokazali uspješni, ni statistika nam nije dosljedna, a EU zemljama pristupnicama odobrava kvote od 75% od ukupne proizvodnje, pa je realno niže kvote.
Velik problem predstavljat smanjenje prodajne cijene u uvjetima EU. Manja kompenzacija te cijene bit kroz naknade za držanje muznih grla ili po jedinici površine. Naime, prema uvjetima EU pretpostavljeno je dvostruko smanjenje sredstava za potporu.
Može se kako u komercijalnoj proizvodnji opstati manji broj ali i on morati proizvodnju. Neke se procjene na razini 25-30 gospodarstava, što je 35-40% više od sadašnjeg broja muznih krava.
mlijeka trebaju s otkupnim cijenama od nekih 2,40-2,50 kuna, od kojih možda 20-30 lipa biti potrebno izdvojiti za uslugu prijevoza sirovog mlijeka do m(jekare.
Takav primjer imamo u susjednoj Sloveniji, o prije dvije godine pisano u rubrici Gospodarstvo Mljekarskog lista. I nema druge - jedino što se sa stajališta može je proizvodnju i kvalitetu proizvedenog mlijeka. Kad to bar im se ništa ne
može prigovoriti da nisu odradili svoj dio. Tada je na strani resornih ministarstava da urede svoj dio uvjeta u kojem funkcionira cjelokupni mljekarski sustav (proizvodnja, otkup, prerada, uvoz i izvoz). Dakle, nije problem ako uvozimo mlijeko i Problem je ako to radimo bez jasnog cilja i smisla i pod uvjetom da nam cilj nije punjenje džepova jednih na drugih. Naime, ako se mi kao društvo na stalni uvoz „kvalitetnog" mlijeka - u redu. Neka naši „uzgajaju" na pašnjacima golf terene umjesto krava. Kao agronomi dolazit tamo igrati golf. Samo, pri uvozu mlijeka i treba naplatiti carinu iz koje se jedan dio novca davati seljacima da održavaju golf terene kad nam proizvodnje ne treba. Crni humor naravno, jer proizvodnju zbog ugovora s EU, u punoj mjeri štititi od uvoza.
Dva su osnovna propusta u posljednjih 7-8 godina.
Prvo, ulaganje u obnovu fonda nakon 1996. i 1997. godine kada je uvoz steonih junica rezultiralo je doduše kratkotrajnim porastom proizvodnje mlijeka, ali su se uskoro pokazivati porazni rezultati puke zamjene fonda, a onda i njenog smanjenja.
Što se dogodilo? Putem „povlaštenih" kredita broju nije se hitnije promijenila struktura Gospodarstva koja su imala oko 3 muzna grla, su osnovno stado na maksimalno dvostruko, što je nedovoljno za punu profitabilnost i razvojnu sposobnost obiteljskog gospodarstva kao temelja proizvodnje mlijeka u nas. Isto tako, veci se broj gospodarstava tek preko kredita u proizvodnju mlijeka, sa stadom od oko 5 muznih grla. nakon dvije godine broj steonih junica i muznih krava u Hrvatskoj se smanjio za preko 20 grla, - po procjenama - gotovo 50 uvezenih grla i stimuliranja uzgoja junica. Jedan dio je s prvim ratama kredita prodavao jedno po jedno grlo iz staje. Drugi dio je
Ml:fekarski list 09/2005.
samo zamijenio svoja „stara" grla novima i s prvim znacima poticaja u ratarstvu ili drugim granama preusmjerio je svoju proizvodnju.
Tako nakon 2000. godine imamo stagnaciju broja muznih grla, a govori se o uspjehu porasta otkupa. O se radi? U to vrijeme se povoljnim otkupnim cijenama i poticajima za predano mlijeko udio otkupa u ukupnoj proizvodnji. Dakle, gospodarstva su u manjoj mjeri drugim tržnim kanalima predavala mlijeko ili ga trošila naturalno, jer je prodajna cijena mlijeka bila vrlo povoljna. No, daljnje smanjenje broja muzenih krava u 2003. godini prema preliminarnim podatcima dovelo je do pada i proizvodnje i otkupa mlijeka.
Drugi propust se odnosi na mjere državne potpore razvoju konkurentnosti i proizvodnih kapaciteta
Izravne mjere potpore poticajima za predano mlijeko i povlaštenim kreditima u našim uvjetima relativno dohodovnu proizvodnju i opstojnost obiteljskog gospodarstva i s malim brojem muznih grla u stadu (6-8).
Svako broja muznih grla u osnovnom stadu zahtijeva tehnologije i odgovornost, a materijalni rizik poslovanja. Zato gospodarstava posluje relativno dobro u našim uvjetima s manjim osnovnim stadom, iako ni izdaleka ne ostvaruje iskorištenje tehnološkog potencijala osnovnog stada u govedarstvu. To jasno pokazuje nepromijenjena struktura s više od dvije gospodarstava koja posjeduju manje od 5 grla u osnovnom stadu, te niski tehnološki pokazatelji proizvodnje prirast i po grlu.
Poslovni sustavi u govedarstvu s 20,30 ili više muznih grla osiguravaju u našim uvjetima stalnu i stabilnu profitabilnost, ali zahtijevaju dosljedno tehnoloških zahtjeva i visoka ulaganja. Danas je vrlo malo u nas (manje od 1 000 prema dostupnim podatcima u 2003. godini) na toj razini.
Predugo promjene u našem govedarstvu dovelo je do toga da smo sada pred izborom vrlo uskog raspona - djelovati odmah, odgovorno i kako bi imali masu i proizvodnju koja ublažiti „udar" skorog otvaranja EU tržišta ili prepustiti se kao do sada nesustavnoj i neselektivnoj potpori i brizi oko govedarstva se selekciji koju otvoreno tržište donijeti samo po sebi. U ovom drugom zaboravljamo da okruženje dugo godina sustavno potpomaže to otvoreno tržište mehanizmima potpore, s naglaskom na ovo sustavno.
To ili u nevjerojatno kratkom vremenu proizvodne kapacitete (broj grla u osnovnom stadu) i promijeniti strukturu broj grla po gospodarstvu) s istovremenim stupnja iskorištenja kapaciteta, što bi nam donijelo potrebne mlijeka i mesa, te konkurentnog i razvojno sposobnog
Naravno, svježi primjeri iz prakse da imamo i dobrih i koji mogu nositi razvoj govedarstva u nas. Do sada se radilo o primjerima koji su na pravi iskoristili proteklih „sedam godina debelih krava". Pitanje je jesmo li u stanju i ustrojiti okvir i sustav proizvodnje na razini grane, a ne pojedinca, koji u punoj mjeri brzi i razvoj mljekarske proizvodnje u nas. Pritom, s opravdanim oprezom pretpostavljam da razvoj morati osigurati u uvjetima izdašnosti", da ne kažem u uvjetima „sedam godina mršavih krava".
Nesumnjivo je da se radi o velikom poslovnom izazovu postavljenom pred cijelu struku. Pitanje je jesu li za tako brzu promjenu spremni akteri državne politike, sami proizvoodnosno masa mlijeka, kao i nositelji državne potpore - savjetodavna služba, i veterinarski centri, znanstveno-nastavne institucije i drugi. O
SUSTAVI POLJOPRIVREDNOG GOSPODARENJA
Poljoprivrednici i industrija su sa zahtjevima (udovoljavanje željama i vanjima tržišta i zajednice (dobrobit životinja, prijateljski odnos prema okolišu, sigurnost hrane, konkuriranj e za prirodne
Branka Šaki~ dipl. ing.
Primjer iz Australije
Kao i kod nas, u Australiji je proizvodnja mlijeka sa stalnim nesigurnosti i rizika. I država i poljoprivrednici su svjesni što je razlog tome - ukidanje koja monopol (poticaji i subvencije), niže cijene robe, ovisnost o izvoznom tri ištu, fluktuacija dolara i suša zadnjih godina.
resurse, korištenje vode, ...). U ovim promjenama poljoprivrednici su sa stalnim kompliciranjem poljoprivrednih operacija na gospodarstvu i izbora. Postaju nesigurni i postavljaju si brojna pitanja: koji sustav poljoprivrednog gospodarenja koristiti, jesu li taj sustav sami razvili u skladu s potražnjom tržišta ili se sustav razvio dodavanjem svake godine novog sustavu, trebaju li nivo proizvodnje (više mlijeka po ha) ili hranidbu svojih krava (više mlijeka po kravi), trebaju li proširiti svoje gospodarstvo ili isplatiti dugove, trebaju li musti jednom dnevno, i mnoga druga pitanja. U Australiji se proizvedenog mlijeka prodaje preko supermarketa koji diktiraju uvjete, pa to još više
otežava posao poljoprivrednicima. Supermarketi zahtijevaju nisku cijenu, visoku i stalnu kvalitetu, dovoljnu ...
Djelovanje u tako nesigurnom okruženju zahtijeva od mlijeka poslovne sposobnosti i spremnost da prihvate rizik. Od poljoprivrednika se zahtijeva sposobnost upravljanja, inovativnost i prilagodljivost. se mišljenje da se poljoprivrednici boje nove tehnologije i promjena, ali to baš i nije potpuno Poljoprivrednici lako prihvatiti novu tehnologiju ukoliko im ona osigurava vrijednost robe kao naknadu za uloženi napor, ali nova tehnologija je i veliki izazov za poljoprivrednike. Prilagodba novim tehnologijama u sustavu poljoprivrednog gospodarenja je u ovakvoj situaciji, prije
.-------------------------------, nego tih tehnoioTablica 1: Prodajamlijeka u Australiji u milijunima litara gija. u Australiji su brojni
Prodaja mlijeka
Supermarketi; 1112
Ostalo; 849
Izvoz; 86 I i savjetnici obvezni istraživati sustave poljoprivrednog gospodarenja, razvijati ih i proširivati, a sve zato da pomognu poljoprivrednicima u svladavanju ovih izazova. Ovakav pristup uzima u obzir sve aspekte poljaprivrednog poslovanja, ukljuproizvodnju, profitabilnost, ljude i održivost. Ono što je svima dobro poznato je da ne postoji jedan idealni sustav poljoprivrednog gospodarenja, treba stalno Izvor:DairyAustra/ia razvijati nove ideje i
kako bi pomogli poljoprivrednicima da otkriju koji je sustav poljoprivrednog gospodarenja najbolji za njegove uvjete. Potrebno je stalno ocjenjivati ovaj pristup, kako djeluje i kako na i savjetnike, ali i na poljoprivrednike. U Australiji se svake godine održavaju radionice na kojima se razmatra utjecaj tih sustava, njihove prednosti i mane, te odgovaraju li uvjetima proizvodnje. Na tim se radionicama raspravlja sa sudionicima kako bi shvatili da je posao povezan s poljoprivrednicima. Organiziraju i posjete gospodarstvima kako bi poljoprivrednici vidjeli neke nove tehnologije i sustave gospodarenja. Na ovim radionicama, ostalih, dominiraju dvije teme: prva je da kontrola i ocjenjivanje trebaju postati rutina u upravljanju poljoprivrednim gospodarstvom kako bi odluke donosili na temelju informacija. Ova tema jednostavna svakodnevna
Vpitanja (npr. Kako napreduju krave? Kojom brzinom rastu usjevi ovaj tjedan?) i kompliciranija pitanja (Ako su krmiva po ovoj cijeni, koliko mlijeka treba proizvesti da bi poslovanje bilo profitabilna?). Za poljoprivrednike je važno da poznaju svaki dio svoje proizvodnje, te da znaju koji dio treba unaprijediti da bi poslovanje bilo profitabilnije. Ako ne znaju na kojem su nivou trenutno, poljoprivrednici ne mogu znati u kojem se smjeru trebaju dalje razvijati. Druga se tema bavi pitanjem - što sve na zaradu (npr. koje su odluke, a da rezultiraju zaradom ili gubitkom, prikladne za sustav poljoprivrednog gospodarenja?). Poljoprivrednici bi na svoje imanje trebali dovesti savjetnike ili druge poljoprivrednike (kojima vjeruju i koje poštuju) da pogledaju kako rade. Tko zna, možda neko postavljeno pitanje da riješe
I. IZLOZBA ISTARSKE OVCE
10. o~.20 s.
I Mr. se. Zdravka I
Izložba koja je odr-
U u istarskoj županiji, 1 O. 07. 2005. održana je prva izložba istarske ovce. Izložbu su organizirali Udruga istarske ovce „Istrijanka" i Hrvatski centar u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, dok su pokrovitelji ove izložbe bili Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Istarska županija. Žana u popodnevno-veterminu imala je svoj uvodni jutarnji dio. Naime, udruga „Istrijanka" za ovaca organizirala je više edukativnih predavanja nakon kojih je slijedila interesantna rasprava (prof. dr. se. Boro Istarska ovca; mr. se. Zdravka Uloga Hrvatskog stocentra u i zaštiti istarske ovce; prof. dr. se. Krešimir Mikulec: Osnovna obilježja, proizvodnja i perspektiva autohtone istarske ovce; prof. dr. se. Dubravka Samaržija: Zaštita autohtonih sireva; doc. dr. se. Samir Kalit: Pogreške u proizvodnji sira; prof. dr. se. Željko Mikulec: Potrebe ovaca za hranjivim tvarima; dr. se. Danka Hajsig: Najvažnije bolesti muznih ovaca 1 njihovo nasrava/ena str. 41Mljekarski list 09/2005. 39
doc. dr. se. Drago Kompan: Zaštita istarske ovce u Sloveniji). Tijekom ovih izlaganja iznesen je podatak o uzgoju 2 240 grla istarske ovce, te da je populacija uzgojna selekcijskim radom kojeg provodi
<iJugogodišnja tradicija proda;e steonih junica prob rnljekarcuna i trgocd1 na diljen1 sr:-ijl-'ta.
Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<Budite korak ispred! lnr>estirajte u bolju
Hrvatski centar. Djelatnici Centra kontroliraju rasplodnu proizvodnju, te tako s jedne strane osobine plodnosti, a s druge upliv drugih genotipova u populaciju istarske ovce. N aglašeno je kako je tijekom prošle godine godišnja proizvodnja mlijeka od 199,35 kg u laktaciji koja je u prosjeku trajala 187 dana. Mlijeko istarskih ovaca u prosjeku je sadržavalo 7,23% masti i 5,84% proteina.
Na prvoj izložbi istarske ovce predstavljena su ukupno 74 grla, od 23 ovna, 36 ovaca i 15 šilježica. Povjerenstvo za ocjenu izloženih grla predvodio je prof. dr. se. Boro Birali su po 3 najljepša ovna, 3 najljepše ovce i 3 najbolje šilježice, kao i šampionsko grlo izložbe. Šampionom izložbe proglašen je ovan
Marijana iz
Istovremeno - uz 1. izložbu istarske ovcegosp. Milan Odjela za poljoprivredu u Istarskoj županiji dodijelio je priznanja proizvoda su proizvodi ocijenjivani na 10.
Detalj s izložbe istarske ovce Ml.fekarski l~t 09/2005.
proizvoda:
Vrsta proizvoda Medalja
Marino Percan skuta zlatna
Živana
Polutvrdi kozji dimljeni sir zlatna
Mariian skuta zlatna
Vedran Macano skuta zlatna Ermene skuta zlatna
Živana Polutvrdi kozji sir zlatna skuta zlatna
Miro zlatna
Franko Cetina skuta srebrna
Božidarka skuta srebrna
Dejan Kožljan skuta srebrna skuta
Branko Kozja skuta
Božidarka sir mljekara Istarsko mlijeko 3.2% m.m. 1/11
RumacJosip skuta
AJZTola=a Krav!ii sir u maslinovom uli u skuta
mljekara Istarsko mlijeko l.6%m.m. 1/11
mliekara Jo~rt vanilija 180g
Branko skuta
mljekara jogurt jagoda s krupnim kom.
m!iekara Jogurtni desert banana
Miro sir
Ervin Radeško sir
ocjenjivanju sireva, skute, mlijeka i proizvoda, a koje je ocjenjivala povjerenstvo pod predsjedavanjem prof. dr. se. Jasmine Havranek. Povjerenstvo je ocijenilo ukupno 57 proizvoda, a dodijeljeno je 8 zlatnih medalja, 3 srebrne i 14 za izložena grla: šampiona izložbe:
Marijan
ovnova
1. nagrada: Anton Ližnjan
2. nagrada: Jordan
3. nagrada: Marija Barban ovaca
1. nagrada: Marino Percan, Krnica
2. nagrada: Anton Ližnjan
3. nagrada: Ermene šilježica
1. nagrada: Lino Capolicchio, Galižana
2. nagrada: Dejan Kožljan, Barban
3. nagrada: Noel Šuran, Lindar O
&DOSTAJELIJEKA!
Razgovor: Dragutin m{jekar, Skupštine Požeško-slavonske županije, Odbora udruga Slavonije i Baranje
I!van
M.L. - Zašto se u hrvatskoj javnosti i pojedinim jeka promijene. Prosvjedi nisu ._______ __,J medijima stvara dojam da Hrvatska ima viška samo mjerilo nezadovoljstva seljaka, ali su dokaz mlijeka? da u hrvatskom agraru nešto ne štima. su D.D. - U Hrvatskoj se 3-4 godine na umjetni nezadovoljni i jadni, pa ne znam na koji se drugi stvara dojam viška mlijeka kako bi uvozni boriti za svoja prava. Pitam Vas, a i vaše mešetari ostvarili ekstra profit uvozom mlijeka u da nije bilo prosvjeda tko bi prahu, te osiromašili hrvatsko selo i znao za probleme hrvatskih mljekara, ali i o mlijeka. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i uvoznom lobiju? vodnoga gospodarstva na pogrješan je rješa-
M.L. - Kakvo je, po Vašem mišljenju, rješenje ove valo problematiku, jer nije subvencioni- konfuzne situacije na tržištu mlijeka ? ralo i stimuliralo hrvatskog seljaka da proširi svoje
D.D. - Hrvatska vlada i Ministarstvo poljoprivrede imanje , i fond. Ministarstvo je trebaju poticati proizvodnju i poboljšanje «tjeralo vodu na mlin» velikim uvoznicima mli- mlijeka na farmama. Hrvat~ki proizvojeka, a trebalo je uložiti najmanje 22 milijuna kuna mlijeka u stanju je proizvesti mlijeko i za u proizvodnje mlijeka. izvoz. Jer glupost je govoriti o cijenama mlijeka u
M.L. - Kolika je proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj, Europskoj uniji, a mi imamo standard Balkana. koliki je uvoz i iz kojih susjednih država?
Hrvatska ima plasmana svojih D.D. - U Hrvatskoj je proizvodnja mlijeka više od proizvoda: mlijeka, sira, mesa i drugih proizvoda. 500 milijuna litara, što je nedostatno za
M.L. - Jeste li zadovoljni otkupnom cijenom potrebe. Uvoz mlijeka iz susjednih država (Austri- mlijeka? je, Rumunjske, Srbije i B i H) je od
D.D. - Siguran sam da može i mora biti i bolja, jer proizvodnje. Uvoz sira iz Argentine, Urug- ako je otkupna cijena mlijeka 2,45 kune premije vaja i Brazila još više otežava mljekarsku situaciju onda je to dobra cijena. Ali ako je 1,20 plus u Hrvatskoj, a to je jeftini sir biljnog podrijetla. premija, onda je to loše. Inputi su preveliki, a M.L. - «Pije li vodu da na hrvatskom cijena mlijeka ostala je ista. Ako je nekada cijena mljekarskom tržištu vlada «mljekarska mafija»? jedne litre nafte bila istovjetna s cijenom litre
D.D. - Apsolutno! Uvoznici mlijeka, gdje smo sada? O
uvoze mlijeko u prahu, miješaju ga s mlijekom domaproizvodnje, ali i s vodom!
Sada Vi procijenite tko to može zaraditi na vodi? Mogu zaraditi samo veliki uvoznici.
M.L. - Osobno ste poznati kao organizator prosvjeda u Požeštini. Može li se tim prosvjedima išta riješiti?
D.D. - Volio bih da nisam poznat po prosvjedima, nego po drugom. Nažalost, tako mora biti. Sigurno je da se prosvjedima problemi ne mogu riješiti i postaviti na pravo mjesto. No, prosvjedi mogu pokrenuti puno toga da se problemi mli-
• BETONSKEREŠETKE,• KRMNEZABRANE, • SKREPERI,• LUKOVIi GUMEZA LEžlŠTA, • IZMUZIŠTA i LAKTOFRIZI, • TERMOPOJILICE, • PUMPEi MJEŠALICEZA GNOJEVKO,
• OPREMAZA PORODILIŠTA i
• AVTOMATSKA I KOMPJUTORSKAISHRANA,
• KRMILICEi POJILICE,• VENTILACIJA,
• BETONSKE i REŠETKE•.• PRIPREMA IDEJNIH i PROJEKATA ZA STAJE I BIOPLINSKE CENTRALE Ulica Heroja Lacka 66, 2230 Lenart, Slovenija Tel.&Fax: 00386 / 2 720 70 94, GSM: 00386 / 41583775, 41748720
MLIJEKORASTENAPOLJU, /A~~QlJ®iJ~O
PRAKSA I ISKUSTVA , RAZMISLJAN.JA I PRI.JEDLOZI
Ponovimo i još nešto o zdravstvenom stanju mlijeka.
Problem somatskih stanica uglavnom ne moramo rješavati! Danas se puno piše i govori o somatskim stanicama kao problemu vezanom za mlijeko. Somatske stanice nisu problem, one samo ukazuju na probleme, vezane uz mikroorganizme. Broj somatskih stanica u tijelu, a time i u mlijeku naglo se kod povreda vimena, bolesnih stanja krave, nepravilnosti u ishrani i konzumiranju pokvarene hrane, stupnju laktacije. Broj somatskih stanica se nakon 2 sata može jako Još jednom: zašto somatske stanice nisu problem? Zato što su somatske stanice unutar fiziologije zdravog vimena sastavni dio mlijeka. Nema mlijeka u kojem nema somatskih stanica. Kontrolom mastitis testa pokušavamo otkriti je li u mlijeku povišen broj mikroorganizama i je li, eventualno, došlo do njihova razmnožavanja i upale vimena, na što nas zgrušavanje broja somatskih stanica. Najvažnije je redovitim kontrolama barem jednom tjedno kontrolirati je li došlo do' razmnožavanja štetnih mikroorganizama u vimenu. Mladen mi veli: sam obavio kontrolu mastitis testom i nisam primijetio nikakve promjene. Ujutro su uzeti uzorci koji su nakon analize pokazali povišeni broj mikroorganizama i somatskih stanica. Pri mužnji, prilikom pranja vimena, osjetio sam rukom na vimenu jedne krave laganu promjenu temperature. Odmah sam ponovio mastitis test. Zgrušavanje somatskih stanica je pokazalo da su se u vimenu razmnožili mikroorganizmi i da je Ml/ekarski list 09/2005.
Naš moto za rujan: Zdrava krava, zdravo vime i zdravo mlijeko.
došlo do upale vimena. Preko i tijekom dana.» Da, preko i tijekom dana. To ti je kao kod zdrav, danas bolestan. Odmah sam znao što pokazati analiza mlijeka: prijelaz iz E u I. klasu. Kod broja krava i mlijeka, pojava mastitisa u jedne krave ne toliku štetu, kao kod malog broja krava i male mlijeka. Onima koji muzu samo dvije ili tri krave, pojava mastitisa u jedne krave može srušiti kvalitetu mlijeka iz E u II. ili u III. klasu.
Što je dalje Mladen? Pomuzao je posebno kravu s mastitisom i to mlijeko odvojio. Nije mlijeko od te krave odnio u laktofriz. Pa, jutros su uzimali uzorke. Ovako postupaju savjesni i educirani mlijeka! Mlijeko ove krave 6 dana nije nosio u laktofriz. Tri dana krava je u vime dobivala antibiotik. Ta 3 dana mlijeko je potpuno neupotrebljivo. Nakon toga još 3 dana mlijeko ove krave nije nošeno u laktofriz, sve dok se vime nije od ostataka antibiotika. S pravovremenim otkrivanjem bolesti vimena, najlakše je spridaljnji razvoj upale i nastajanje štete. Mužnja zahtijeva veliku pažljivost, koncentraciju i osjetljivost Velikom broju nepažljivih ovo bi promaklo i latentni mastitis bi otkrio tek tjedan, ako jednom tjedno vrši kontrolu, ili tek nakon analize mlijeka. U vremenu bi bolest napredovala, a samim postupkom mužnje vrlo lako bi se bolest prenijela i na druge krave. Latentni ili prikriveni mastitis opasan je zbog toga što ga nepažljivi pravovre~eno ne
Sto je dalje Mladen? Stelju je isti dan izbacio iz staje na gnojište, ležišta oprao i dezinficirao. Mladen i jednom tjedno pere ležišta, dezinficira ih i stavlja novu prostirku od i suhe slame. Vlažna i pljesniva slama nije dobra za prostirku jer na sebi nosi sve vrste mikroorganizama, viruse, bakterije, gljivice i plijesni. Kako pažljivo spremaš i skladištiš sijeno, isto tako postupaj i sa slamom.
Ponovimo još jednom, jer ponavljanja i pažljivosti nikad nije dosta.
- Somatske stanice ili tjelesne stanice sastoje se od 20 % epitelnih stanica sluznice cisterne i kanala, te 80 % od leukocita. Epitelne stanice u mlijeku su odumrle; odljuštene
stanice sluznice završile su svoj životni vijek a na tome mjestu narasle su nove stanice. Leukociti su sastavni dio krvi i limfe i ima ih više vrsta. To su slobodne tjelesne stanice koje plivaju u krvi i limfi, a ulaze i u mlijeko. Nazivamo ih još i obrambene tjelesne stanice. Jedina leukocita ili obrambenih stanica jest borba protiv vrsta mikroorganizama koji su na neki ušli u tijelo živog u našem u tijelo krave. Životni vijek leukocita je manji od 24 sata ali oni se stalno stvaraju. U prirodi ima jako puno virusa, bakterija, gljivica i plijesni koje mrtva tkiva biljnog ili životinjskog podrijetla. Zbog toga ih je Stvoritelj i stvorio. Nažalost, njima ima i onih koji napadaju i živa tkiva. Štetnost mikroorganizama se ne samo u tome što razaraju žive stanice i njima hrane, nego i što proizvode i opasne otrove koji truju ostale još nenapadnute stanice. Ovi otrovi ubijaju i leukocite. tim otrovima ima vrlo opasnih. Ovo je još jedna opasnost koju sa sobom nose štetni mikroorganizmi. Kada se ili životinja otruju pokvarenom hranom, da su u tijelo uajjeli uz štetne mikroorganizme i njihove otrove. Sto se bolesnog, pokvarenog mlijeka III. i II. klase, i njegovoj kvaliteti kao direktne namirnice ili sirovine za proizvodnju proizvoda, ne govori se dovoljno.
O ostatcima antibiotika sve se više govori, ali mlijeka i farmera nema dovoljno ni znanja ni informacija. U tome se kriju opasnosti vezane uz ostatke antibiotika i opasnosti vezane uz nepravilnu upotrebu antibiotika, te nepoštivanje vremena koje je potrebno da se antibiotik u potpunosti iz tijela i da ga više nema u mesu ili mlijeku. Iz prakse mi je poznato da mnogi mlijeka samostalno nabavljaju antibiotike i sami ih primjenjuju u mastitisa.
Veli mi jedan farmer: «Redovito jednom tjedno vršim kontrolu mastitis testom. Kada zamijetim da nešto nije u redu kod neke krave, odmah dam antibiotike u ili u sve obavljam tijekom tri dana. Za to vrijeme mlijeko bolesne krave ne nosim u mljekaru. i tri dana pomuzeno mlijeko iz ili cijelog vimena ne nosim u mljekaru.» Radi isto kao i Mladen P.
Kada kao mlijeka samostalno pokušavaš otkloniti problem povišenog broja mikroorganizama u vimenu koji ti je pokazao mastitis test, upotrebljavaš li ispravno antibiotik?
To je stvar suradnje tebe i tvog veterinara. Svakako bi upotreba bilo kakvih lijekova s tvoje
strane kao farmera trebala biti pod kontrolom i u suradnji s tvojim veterinarom. Na koncu konca, i mi pijemo antibiotike bez ali ne bez njegovoga znanja.
Bilo bi dobro kada bi netko dao informaciju kako je to u Europskoj uniji i Americi. Što tamo farmeri smiju, a što ne smiju, i za ono što smiju kakva se osposobljenost i kvalifikacija traži. Danas se u svijetu za primjenu zaštitnih sredstava (vrlo jakih i opasnih otrova) u biljnoj proizvodnji traži sasvim osposobljenost, a u nekim zemljama (Švicarska) iako zaštitna sredstva možeš kupiti samo uz priloženi recept, o i upotrebi vodi se stroga kontrola. Jedan mi je farmer, koji je odustao od krava i proizvodnje mlijeka, a sada se iskljubavi proizvodnjom za tržište, ponudio prekrasnu veliku bijelu (karfiol). Kada smo tom prilikom obilazili parcelu, nigdje ni jedne travke, leptira, ili kakve mrlje na biljkama. Prekrasno, pa kako ti je to uspjelo?-pitam. «Ma što znaju ovi tvoji Oni vele 2,5 deci na hektar, a ja stavim litru i pol. Pogledaj, nema problema.» I tako je poslije velika, prekrasna bijela završila u kanti za
Samo edukacija i stroga kontrola! Ne može raditi tko što i kako misli ili misli da zna. misliti i znati je velika razlika?
A što radiš s tim mlijekom??? Bacaš ga na gnoj? Daješ ga Daješ ga svinjama? Evo jednog problema koji nije dovoljno razjašnjen i o kojem mlijeka nisu dovoljno educirani, hrvatski edukacija puno puta se upotrebljava. Koji je njen izvor i njeno pravilno Edukacija, proizlazi od latinske (educare, edukare = odgojiti), edukacija = odgoj, obrazovanje; razvijanje sposobnosti tjelesnih, umnih i moralnih. Pridjev, edukativan, edukativna, edukativno = odgojni, obrazovni. Uh, u koliko toga sve moramo biti odgojeni i obrazovani? veli: tjelesno, umno i moralno. Ovo moralno puta i jest najhitnije.
Što s mlijekom pod antibioticima? Na gnoj? Teladi? Svinjama? U je problem oko antibiotika i zašto se oko toga diže sve galama? Ma, i to su kontrolirati.
Nije toliki problem u pravilnoj upotrebi antibiotika i uništavanju štetnih mikroorganizama. Problem je u stvaranju otpornost! ili rezistenciji mikroorganizama na antibiotike. Sto mu pak sada to Samo neke komplikacije! Eto, na ova pitanje bi nam mogao odgovoriti naš veterinar mr. se. Antun Možda je na ovo konkreMl,iekarskili.st 09/2005.
tno pitanje i odgovoreno, a ako jest, tada o tome treba još pisati. Stari Latini su rekli: ponavljanje je majka
Kako se leukociti bore protiv mikroorganizama? Tako da ih pojedu i unište. Problem je jedino kod leukocita što su kratkotrajni, žive manje od 24 sata i u organizmu se moraju stvarati stalno novi leukociti. Kada je organizam napadnut od jedne vrste ili više mikroorganizama, ako tijelo ne stvara dovoljno leukocita, INFORMATIZACIJA
tada dolazi život u pitanje. dio humane i veterinarske medicine vezan je uz razlimikroorganizme. Kada tijelo ne proizvodi dovoljno leukocita i kada do trovanja toksinima ili otrovima koje stvaraju i mikroorganizmi, tada se intervenira lijekovima. Lijekovi su otrovi, ali štetni samo za vrste mikroorganizama. Mi ih zovemo lijekovima jer životinji ili biljci ne štete, ili ne štete u velikoj mjeri.
OSOBNA WEB STRANICA
I Dražen prof I
Veliki vlastite web stranice, nude proizvode bogato ilustriranim digitalnim fotografijama te tako približavaju proizvod poten-
Poljoprivredni proizvodi namijenjeni su i tržištu, što koriste razni prekupci i ucjenjuju je~inom kupnjom i skupom prodajom. proizvod zamjenjuju uigraniji i tržišno konkurentniji proizvodi zapadnoeuropskih zemalja, a zaslugu ima komunikacija na mreži, internet.
cijalnom kupcu. Špediteri rado razvoze velike robe, a prekupci trljaju ruke. Što U treba na internet preko nekoga od poslužitelja, a zatim na vlastitom iskoristiti softver za izradu web stranice npr. Dreamweaver ili Frontpage.
Temelj stranice na kreiranju
Normal radne površine, a njen stvarni izgled na mreži provjeravamo na prozoru Preview
jednostavnim klikom. te dvije opcije nalazi se prozor HTML koji sadržaje automatski pretvara u HTML jezik. Sva tri prozora ne jedan drugoga i uvijek ga možemo vratiti new _pagel.htm strane otvorenog vanje povezuju u bilo koji od njih na radnoj površini. S lijeve prozora je doradistranice koje stranice osobno ili srodne na mreži. Podosta alata na alatnoj traki Frontpage-a poznato je iz ostalih Microsoftovih programa (Word, Excel itd.) koje svrsishodno možemo ponavljati u korištenju.
Hyperlinkovi (poveznice) su potrebni radi brže preglednosti stranica, a rade se, na podcrtanim zasjenjivanjem željene klikom na desnu tipku miša, odabirom hyperlink opcije i unosom root-a adrese npr. new_ page2. htm. Aktiviranjem Prewiew prozora prelaskom miša po podcrtanoj strjelica mijenja
zavisokuproizvoanju, muea idobrozarav~ekrava
MLJEKARSTVO
Komplet za muznih (za sitnu stoku) i za održavanje procesne opreme po skici, uzorku ili posebnom zahtjevu. Kontaktirajte nas na navedene brojeve telefona radi dodatnih informacija.
ltlUL "I
EN ISO 9001 :2000
Hrvatska, Osijek 3 l 000, ulica Jablanova 23
Tel. 031/297-301, 297-199 e-mail: prodaja@niveta.hr Fax 031/297-277 http://www.niveta.hr
CIBUSTEC
TECNOCONSERVE, MILC, MULTITECNO
FIEREDI PARMA,ITALIJA 18. - 22. listopada 2005.
ATTHESAMETIMEAS:
Exhibttionand conferencesfor qualityinstrument, and services,tests and certification
Organization: 11@!3i!~t·11 pokrovttelj FEDE~~,ENTARE
!iiiCARIPIVIMA & PIACENZA
Tecnoconserw 5 an: .a->Ufi
V1<1 F. Rizzi,67/a - 43031Baganzolo,Panna- ttoly Tel.+39 05219961- Fax+39 0521996235-www.fiereparmo.tt • tecno@fiereparmo.tt
izgled (pojavljuje se ruka) i na taj klikom otvaranje druge stranice.
Jednostavno je umetanje sadržaja na stranicu Insert opciju na liniji izbornika a valja prihvatiti i urediti na radnoj površini Norma!.
NI .,_ ~Wl;ll't.s Tr-,. T~ f--ti ,-iJs1s--. ":"/ComedAda.a!
[tl·c:\ Nam< ...,9..Prinler _.Oocumentte.nd _PrcgremF1IH --'~CYO..ER -JS},ltamValum,_ _,WMJ<N;S )bootm, IJ~FlG.,.!M 1 •JHTHNET.lXT
lOmrALGINS '1U1NSTALM.NS '31NSTALP.INS 13tm><BP M .ill>.!M
SYS
S
11.1.200513.00
vrijeme''
nam se da kihnemo ili zakašljemo, pa kažemo: "Ovo je vrijeme postala
Nakon toga kihanje se nastavlja, vadimo maramice i postajemo svjesni istine kako je vrijeme stvarno katkada
Prisjetimo se kako i u Bibliji opširno piše o potopu kojeg je preživio N oa s nekoliko ljudi i životinja. No, nažalost, i danas ljudi svakodnevno stradavaju od vremena. Zloglasni orkani, hurikani i tornadi ruše gradove goleme materijalne štete. Kad bismo zbrojili sve ljude koji su se zbog nevremena utopili u moru, vjerujemo da bi se brojka popela i do jednog miljuna.
No, ružno je vrijeme nekima i od koristi. Nevjerojatno ali istinito! Neki se ljudi ružnom vremenu i vesele, jer je nevrijeme ponekad
web stranica (index.html), ili njih više (akcije.htm, uspjesi.htm, prodaja.htm, ), prebacuje se na internet (poslužitelj preko protokola npr. FTP na unosa bitnih podataka ( adresa, ime, lozinka, .. ).
Rad na izradi web stranice zahtijeva sustavnost i poznavanje elemenata softvera za što treba vremena i dostupne literature. Efekti stranice, jednostavne adrese na internetu (npr . www.hmu.hr) su ogromni i dostupni iz bilo kojega kuta u svijetu
Vrijedi pokušati i biti ustrajan.
Polje za datoteke (fajlove) na mreži ( internet )
Polje datoteka (fajlova) na osobnom u ratovima, a je i revolucije. Primjerice, zbog oluje Perzijanci nisu uspjeli osvojiti koja je uništila njihovu mornaricu, a 1588. godine španjolska flota nije uspjela u svom pohodu na Englesku. "Sire, te spavati, danas biti nemira jer pada kiša", su jednog koji je smirio kralja meteorološkim kad su revolucionari napali dvorac u Versalillesu. Možda je upravo zbog tih iskustava izumljena umjetna kiša kojom danas policija rastjeruje mase nezadovoljnih na stadionima ili demonstrante na ulicama.
Popis grijeha vremena danas je sve pa upravo zato svakodnevno vojska detektiva danju i prati njegove i promjene, da bi otkrili njegove tajne, i pravovremena upozorili na sve ružno pa i lijepo što nam ono donosi. To su meteorolozi koji instrumentima na Zemlji a satelitima oko Zemlje danju i prate nastajanje i nestajenje ciklona i anticiklona.
ZAGREB(Danica,1906.)
Nadomak gradu, tek nekoliko koraka od Mesniulice, prostire se gradski perivoj Tuškanec. Rijetko koji grad ima u svojoj neposrednoj blizini takav prekrasan, starom hrastovom šumom obra-
Darko~ntoci,dipl.ing
Zapadnije gradski zid išao u usporedno s današnjom Demetrovom ulicom, a onda s Visokom. Ovdje je završavao s visine na istok u dolinu prema ulici gdje su stajala vrata i gdje završavajužni zid se u dolinu s kapucinskog tornja. su vrata stajala negdje pokraj današnjeg ulaza u Tuškanec.
stao perivoj. Ondje gdje je nekad žuborio potok pokraj stoljetnih hrastova i bukava tu se danas križaju puteljci. Tu je mirni Sofijin put, nazvan po ženi bana su dvori smješteni u Demetrovoj ulici i gledaju na Sofijin put. Iznad Tuškanca, na brdu je Josipovac, pred trideset godina bio je tamo samostan opatica Magdalenki, a danas je prepun gospodskih vila i dvorova. Na vrhu brdašca starinska je kapela sv. Roka. Ondje, gdje se danas za lijepih zimskih sakuplja svijet na sjajne zabave i plesove, u skoj Streljani, nekada je stajao samo pusti znak gradske pravice, stajala su vješala. Tu su bili vješani ili na kolo udareni gradski lopovi ili skitalice, kojima su odsjekli oba uha zbog lopovština. Tu su na smrt sudilijadne, nedužne vještice.
Današnja Duga ulica, nekad zvana Nemška ili Šoštarska ves, po postolarima koji ondje stanovaše, vodi ravno na trg, ili na Harmicu, kako su taj trg do 1850. zvali. Na sjevernoj strani J trga ulazi se na Kaptol. To je valjda najstariji dio grada. Nekada je Kaptol bio drvenom ogradom, a poslije ga opasaše kamenim zidom, o i danas ulica Pod zidom. Turska provala godine 1469. prisililaje biskupa i kanonike da se zidom opkole, a kralj Matija Korvin zapovijedio je 1476. da utvrde
Do godine 1851. imao je Kaptol vrata: jedna su vodila u Novu veste su stajala do pred trideset godina na mjestu gdje je danas kaptolska škola, kraj kapele sv. Dismasa. Druga su vrata bila na južnoj strani i zvala su se vrata, uz današnju ulicu. su vrata stajala na stubama što vode sa Dolca, a u Skalinskoj ulici. Od kula kaptolskih je do danas samo jedna, kraj crkve sv. Marije, a zovu je tornjem. Svakako je morao postojati ijedan izlaz na istok W:fekarski list 09/2005.
prema današnjem Ribnjaku. U sredini Kaptola je lijepi biskupski grad, danas sijelo nadbiskupa okružen zidom na kojem se sedam velikih oblih kula.
Biskupskije grad 16. kad je kardinal Toma dao 16 000 dukata za tu svrhu, te se po njemu još i danas srednja kula pred stolnom crkvom zove toranj. Pred tom je kulom u 15. stajala župna crkva sv. Emerika koju je biskup Luka, dozvolom pape Julija II., srušio kadaje trebalo utvrditi dvor. Župa je prenesena u crkvu sv. Marije, koju su redovnici cisterciti ostavili od straha pred Turcima.
Kaptol - i danas
ELEKTRO IEHNIKA
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge
Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR
Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613
e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr
Tip RBV 100 - 300 lit
Tip RBH 300 - 1600 lit VAŠ VRT
Tip RBC 1500 - 6000 lit
Tip RBK 1200 - 2000 lit
Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim što da za 2 mužnje ohlade 1/2 nominalnog kapaciteta mlijeka u laktofrizu za od 1 sat i 20 minuta
s +35°C na +4°C, a za 4 mužnje ohlade 1/4 nominalnog kapaciteta mlijeka u laktofrizu za od 1 sat i 15 minuta
s +35°C na +4°C.
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedene adresu i brojeve telefona ili na www.elektrotehnika.hr
SADNJALUKOVICATULIPANA
Darkc K,.mtoci d1;,;, m
Za su najvrste
tulipana:
Tulipan je podrijetlom iz planinskih krajeva Male Azije, no raste i u.pod1·ui;jima umjerene klime. Za tulipan je svojstvena lukovica, koja služi vegetativrn,m razmnoiava,v11.
Tu.lipa clusiana, poznata u Sredozemlju. su je uzgajati oko 1607. god. Stabljika je visoka oko 40 cm. Unutarnja strana latica je a vanjska bijela ili tamnocrvena. Cvate u travnju.
Tu.lipa fosteriana ima velike cvjetove plamenocrvene boje na stabljici visine oko 20 cm. Služi kao roditelj za dobivanje novih vrsta hibrida skupine "Darwin".
Tu.lipa greigii ima listove tamnih mrlja i stabljiku visoku oko 25 cm. Cvijet je široko otvoren, a promjer mu može iznositi i _12cm. je boje s malim crnim
09/2005.
pjegama na unutrašnjoj strani latica.
Tu.lipa kaufmaniana je vrsta koja cvate u ožujku na samo 1Ocm visokim stabljikama. Cvjetovi oblikom i bojom cvjetovima lokvanja.
Tu.lipa praestans ima 3 - 5 stabijika visine do 25 cm i 3 - 5 cvjetova sa širokom krunicom boje.
Tu.lipa turkestanica je patuljasta vrsta visoka 10-15 cm, s više stabljika, a svaka stabljika nosi 6- 7 cvjetova zvjezdastog oblika, bijele je boje sa žutim mrljama. Cvate u ožujku.
Tu.lipa tubergeniana cvate u drugoj polovici travnja. Cvjetovi su crveni, s crnim pjegama.
Danas postoji više od 5 000 sorti tulipana.
Glede toga teško ih je klasificirati i sve opisati. Osnovni za klasifikaciju je vrijeme cvatnje.
Postoje rane sorte koje cvatu do 15. travnja, srednje 15. i 30. travnja i kasne koje cvatu u svibnju.
Za vrijeme jednogodišnjeg rasta tulipana razlikujemo dvije važne etape: vegetaciju i mirovanje. vegetacije nastupa u jesen, 20 - 30 dana nakon sadnje lukovice. Kraj vegetacije ljeti kada se listovi sušiti 30 dana nakon cvatnje. Kod tulipana razlikujemo i dva usporedna procesa razvoja, razvoj nadzemnih i razvoj podzemnih organa.
Razvoj tulipana možemo podijeliti na pet etapa. Prva se naziva ljetno mirovanje i 30 dana nakon cvatnje, a završava lukovice (od 1. do 15. listopada). Druga etapa je vrijeme od lukovice do izbijanja lisnog vrška iznad površine tla u ožujku. etapa traje od pojave lisnog vrška do izbijanja cvjetnog pupoljka krajem ožujka. etapa izdvajanjem cvjetnog pupoljka iz lisnog i završava u doba cvatnje. Peta etapa traje od cvatnje do sušenja listova.
Za rast i razvoj tulipana temperatura je Najpovoljnija temperatura za oživljavanje lukovice je 5 - 7°C, a 13°C predstavlja maksimum. odstupanja uzrokuju anomalije na korijenu. Lisni vršak izbija kad je tempe-
ratura tla 3-4°C na dubini 5 - 10 cm. Najpovoljnija temperatura za rast i razvoj nadzemnih dijelova biljke iznosi 12 - 16°C. Idealna temperatura za visoki prinos lukovicaje 15 - 17°C. Uz temperaturu i vlaga je važan rasta i razvoja. Tulipani zahtijevaju veliku vode u kada se razvijaju listovi, i u doba cvatnje. Zbog nedostatka vode slabo raste i slabo se razvijaju lukovice. Potrebe za vodom prestaju kad se listovi sušiti. Uz vodu, tulipanima je tijekom rasta potrebna i vlaga. Stoga se pri uzgoju zalijevanje umjetnom kišom. Tulipani traže i mnogo svjetla. Ako nema dovoljno svjetla, biljke gube svježinu i te kasnije cvatu. Tlo na kojem se uzgajaju tulipani mora biti lako, rastresito, plodno i toplo. Najbolja su pjeskovita i pjeskovito-glinasta tla.
Ukoliko se netko za uzgoj tulipana, najbolje rezultate na ravnom tlu. Uz to zemlja mora biti propusna, neutralne do slabo lužnate reakcije. Zemlju valja krajem kolovoza poorati do 30 cm dubine. U rujnu je potrebno tlo obraditi i Prije sadnje lukovica, zemlji se dodaje mineralno gnojivo, i to 300 kg/ha superfosfata i 100 kg/ha kalijeva fosfata. Na površinama od 1 ha sadnja se obavlja u redove. Razmak redova iznosi 20 cm, a razmak svakoga reda 50 cm. Razmak lukovica u redu je 10 - 12 cm. Na manjim površinama se uzgoj na gredicama širine 120 cm i razmakom gredica od 30 - 40 cm. Dubina sadnje lukovica je 8 - 12 cm. Lukovice koje sadimo moraju biti 3 i više centimetara promjera, zdrave, cijele i Prije sadnje lukovice uronimo u fungicidne otopine, i to: ORTOCID 50 0,5% - 45 min., BENLATE 0,06%- 30 min., ENOVIT M 0,05%- 30 min. Nakon tretiranja lukovice valja osušiti i saditi. Najpogodnije vrijeme za sadnju je razdoblje 10. rujna i 20. listopada. Važno je da od sadnje do prvih mrazeva barem mjesec dana, za koje se vrijeme lukovice dobro ožiliti. Nakon sadnje dobro je
obaviti 1-2 zalijevanja. Pri kraju studenog prepoje parcelu pokriti slamom, ili folijom. U tijekom ožujka, skidamo zaštitni
Od ostalih radova spomenimo plijevljenje korova, zalijevanje i umjetna kiša te prihranjivanje mineralnim gnojivima.
Cvjetove beremo kad pupoljci dosegnu maksimalnu dobiju svojstvenu boju i dobro su zatvoreni a beremo ih· samo ujutro. Moramo ostaviti 2-3 lista kako bi lukovica mogla nastaviti rast. Cvjetovi se klasiraju po dužini drška i cvijeta. Nakon klasiranja vežemo ih u bukete i do prodaje držimo u kutijama na temperaturi 4-6°C. S 1 ha može se ubrati
Darko Kantoci, dipl. ing
U I DVORIŠTU
Zbog obilja radova u polju ne ostaje mnogo vremena za radove oko i u Potrebno je paziti da se tek spremljena žito ne upali.
c:3 q
E)
U je mnogo posla.
Sada dozrijeva rano jesenska Potrebno ga je pažljivo brati i stabla od ozljeda. Ako niste obavili cijepljenje na pup, možete ga obaviti u ovom mjesecu.
U POVRTNJAKU
Krumpir
složiti u trapove, a od ostalog ubrat koju možemo odmah potrošiti. Presadit presadnice kupusa, kelja i a sijati salatu, peršin, mrkvu, špinat i blitvu. Ako je dozorio luk i potrebno ga je izvaditi a jagode presaditi.
U POLJU
Slobodno vrijeme treba iskoristiti za odvoženje stajskog gnojiva u polje. Vrijeme je sjetve ozime pšenice, raži i berba kukuruza, repe i krumpira.
NA LIVADI
Tko nije pokosio otavu, neka je pokosi
380 000 - 400 000 komada cvjetova.
Kad se listovi posuše i požute, potrebno je vaditi lukovice. lukovice suše se 2-3 tjedna, nakon toga ih treba i klasificirati. lukovice u kartonskim kutijama na temperaturi od 20°C do 20. kolovoza. Od tog vremena do vremena sadnje lukovice se drže na temperaturi od 9°C. Ne se ostavljati lukovice u zemiji jer biljke izrasle iz takvih lukovica gube na
Spomenimo na kraju da tulipane možemo uzgajati u plasteniku, stakleniku ili na toplim gredicama. Možemo ih isto tako uzgajati i u stanu kao sobnu biljku. O
što prije, kao i djetelinu, jer svako kašnjenje može uzrokovati pri spremanju. Nakon obavljene kosidbe livadu treba podrljati i pognojiti.
U VINOGRADU
Potrebno je prirediti vinsko i berba, ali treba da dozori, jer što je zrelije vino biti bolje. Samo zdravo i zrelo koristi se za proizvodnju vina.
NARODNE ZA RUJAN
Ako ne odu lastavice do Miholja, onda biti jake zime.
Rujanska kiša zlato je za njive, a otrov za vinograde.
Grmljavina o Jeronimu predskazuje toplu godinu.
Kakav je rujnu takav mu je i svršetak.
Ako je rujan hladan bit mnogo bolesti. Kakvo vrijeme na Malu Gospu, ostat tako više tjedana.
Kakav rujan, onakav biti i ožujak. O
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA
10. 09. 20. 09. 30. 09.
OSIJEK15,15 20,01 5,27 19,44 5.39 19,25
ZAGREB5,25 20,13 5.37 19,56 5.50 19,36
Mljekarski li,st 09/2005.
,......,
'-i LAY• DE ZAGREBACKE ZUPANIJE
LAVANDE U PRQVAN$1 I
Tijekom pohoda
naši su te predstavnici
Agronomskog fakulteta i predstav-- nici tvrtki koje se bave preradom ljekovitog bilja, uživali u prekras-
lvanka dipl. ing. I ,
lavande županije, u suradnji s Agronomskim fakultetom i Zagrebažupanijom posjetili su i preralavande u francuskoj pokrajini Provansi.
nim poljima lavande i u mediteran- se cestom prema Avignonu uživali smo skoj klimi Provanse. nepregledna polja lavande. Avignon je U mjestu Cabrieres d' Avignon, na 1 100 m jedan od gradova južne Fran-
nadmorske visine, nalazi se muzej i farma za cuske. U gradu je ogromna srednjovjekovna uzgoj i destilaciju lavande. Do 19. st. stanovnici crkva i papinska U vrijeme našeg "I.. su koristili lavandu s divljih nasada u ljekovite pohoda ovom gradu održavana je manifestacija 1 1 svrhe (za vlastite potrebe). 19. st. ljetnog teatra. _ divlji nasadi zamijenjeni su hibridima pa zapo- Na putu prema Forcalquieru gledamo polja proizvodnja medikamenata. Lavandu suncokreta ali i polja na kojima uzgajaju ljeko-
uzgajaju na 40 ha površine. Berba lavande je vito bilje: dušicu, kadulju, saturneju, mehanizirana, a traje do 15.08. u godini. Desti- ružmarin, mentol, santolin Put nas dalje lacijom koja traje jedan sat, od 100 kg dobije se vodi u srce Provanse, u grad Monosque, gdje 500- 700 g ulja. Ostatak, tzv. lavandina slama, smo posjetili tvornicu L'OCCITANE - u kojoj koriste za gorivo. U vrijeme kada je lavanda proizvode parfeme, kozmetiku i sapune prema brana, radnici su uglavnom bili Talijani. višestoljetnim receptima, a na bazi prirodnih Destilirali su je u pokretnom kotlu koji je u sastojaka ljekovitog bilja. vrijeme žetve bio iznajmljivan. desti- Na povratku smo pohodili Nicu, Monako i lacija» služila je i za destilaciju drugog ljekovi- Monte Carlo. Puni lijepih dojmova i miomirisa tog bilja i za destilaciju rakije. Lokalne vlasti su vratili smo se u županiju sa izdavale dozvole i kontrolirale destilaciju. spoznajom da bi i mi na našim prostorima
Sault, kojega smo posjetili, na mogli obnoviti tradiciju uzgoja ljekovitog bilja, najvišem je dijelu Provanse. Nazivaju ga met- otvoriti male obrte i suvenirnice koje bi bile još ropolom lavande, a pod zaštitom je UNESCO-a. jedna ponuda županije. O Tu je lavanda u svim oblicima:/ r ------=--------------------ii cvijet, med, esencije ulja i aroma
Na imanju starom 700 godina, lavandu uzgaja generacija obiteljskog gospodarstva Liardec. Demonstrirali su nam berbu lavande, a zatim smo razgledali mali rasadnik sorti lavande kojih je u Francuskoj oko 200 vrsta. Rasadnik lavande obitelj njeguje i uzgaja bez sufinanciranja države.
U
VARAžDINUPREDSTAVLJENRIEDERMESSE i najvažniji sajam poljoprivredena austrijsko-bavarskom
4. kolovoza 2005. u Varaždinu je predstavljen Rieder Messe, i najvažniji sajam poljoprivrede na austrijsko-bavarskom Sajam su ovom prigodom predstavili Franz Dim, predsjednik Sajma, ing. Richard Pichler, predsjednik Austrijske udruge simentalskih goveda, te ing. Leo Sommergruber, glasnogovornik Sajma.
Ove se godine Rieder Messe održava od 6. do 11. rujna i kao jedini sajam takve vrste, pokriva sva poljoprivrede. Na Sajmu ove godine nastupiti 2000 iz Austrije i inozemstva, a se 350 000 posjetitelja.
Na 149 000 m 2 izložbenog prostora održat se 7 sajmova i izložaba, i to EURO-AGRAR, sajam za poljoprivredne strojeve i poljoprivredni pribor, EURO-SAAT, sajam za sjemenje na kojem se predstavljaju najnovije vrste žitarica, kukuruza, krumpira, itd., EURO-TIER, internacionalni
za gradnju, stanovanje i vrt, Sanja EURO-CONSUMA, sajam za investicije i potrošnju, izložba svinja, te izložba za izgradnju staja i poljoprivrednih objekata.
Tu treba posebno izdvojiti tradicionalno savjetovanje na temu "Bilje za bio gorivo" u okviru EURO-SAATsajma za sjemenje, na kojem sudjelovati najpoznatiji europski iz tog
Sajam biti otvoren svakoga dana od 9,00 do 18,00 sati, a posjetitelji u organizaciji Sajma svakodnevno do uživati u zabavnom programu. O
CRNI GAVEZ
Mari/a dipl. ing.
Crni gavez (Symphytum officinale L.) je biljka iz porodice oštrolista sa sogrubo dlakavom, razgranatom i šupljom stab-
RANE0i
Kor'ijen crnog ili ljekovitog gaveza se od srednjeg v'ijeka koristi kod pr'ijeloma kosti i rana koje teško zacjeljuju. Gavezova mast i danas je najpoznatUi biljni pripravak za ublažavanje boli pri lomovima i drugim ozljedama kod kojih nUe tkivo.
ljikom visine do 120 cm. Donji listovi su veliki, dugi do 20 cm, hrapavi, oblika, pa ovu biljku u narodu ponekad zovu i volovski jezik. Listovi na stabljici su smješteni su i uglavnom uskojajasti. zvonoliki cvjetovi razvijaju se u pazuhu gornjih listova, okrenuti prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. Gavez ima dugi, debeli, Mljekarski Hst 09/2005.
mesnati i korijen koji je izvana crne, a iznutra blijedožute boje. Korijen se zbog krhkosti vadi šiljastom lopatom jer pri svakom pokušaju puca. Kao i korijenje ostalih biljaka, ukoliko se koristi u ljekovite svrhe, vadi se u rano ili u kasnu jesen. Jesenje je puno jer se biljka lakše i prepoznaje na terenu. Korijen treba
Okosnicu Sajma tradicionalni sajam i državna izložba simentalske pasmine goveda uzgoj 80% ukupnog uzgoja goveda u Austriji, a tradicija uzgoja duga je 110 godina. Prednost uzgoja ove pasmine je dvojna iskoristivost goveda, odnosno uzgoj za potrebe proizvodnje i mlijeka pasmina) i mesa. U Austriji uzgoj ovih goveda (ukupno 1 7 600 nadgleda i prati 11 saveza uz uzgojnog programa "Fleckvieh Austria". -, ..., , sajam za držanje i prehranu životinja, LJEKOVITO BILJE EURO-HAUS, sajam
,-, ,....... 7 ,, ...,__, ,
od zemlje, temeljito oprati i sušiti. Napola osušen korijen treba usitniti, a zatim osušiti do kraja. Ukoliko bi ga usitnjavali dok je svjež, na presjeku bi pocrnio i izgubio ljekovitost, a ako bi ga ostavili sušiti do kraja, usitnjavanje bi - zbog - bilo gotovo
Gavez je biljka koja voli vlažna staništa (vlažne livade, jarke, obale potoka i rijeka) no ponekad se i na obradivim površinama gdje iscrpljuje tlo i vrlo gaje teško iskorijeniti.
1.Jekovitost gaveza
U starijoj literaturi od korijena gaveza u bronhitisa, astme, kašlja, na želucu i dvanaesniku, bijelog pranja i reumatskih tegoba. Prema knjizi "Zdravlje iz Božje ljekarne", poznate bilinarke Marije Treben, za na želucu i dvanaesniku posebno se mješavina korijena gaveza, cvijeta nevena i nadzemnog dijela oputine.
Pripravljanje 2 žlice suhog, usitnjenog korijena preliti s 2,5 dl vode, procijediti nakon dvadesetak minuta i piti dvije šalice tijekom dana.
Iako mnogi travari i dalje pijenje pripravaka od gaveza, istraživanja provedena u Australiji i J apanu pokazala su da u
korijenu gaveza postoji jedan spoj koji u jetru. Zbog toga je u nekim zemljama zabranjeno korištenje gaveza za unutarnju upotrebu.
To ne umanjuje vrijednost vanjske uporabe pripravaka gaveza. koristite mast koju možete nabaviti u svakoj ljekarni i biljnoj drogeriji ilije pripremite sami.
Pripravljanje masti
U 100 grama svinjske masti pržite oko 100 grama sitno nasjeckanog ili naribanog korijena gaveza tako da nastane kaša. Ohladite na pogodnu temperaturu i procijedite kroz lanenu krpu ili cjedilo u ambalažu. na hladnom mjestu.
Koristite za ozljede kod kojih nije koža, pri podljevu, modricama, i kod kožnih akni, bolesti zglobova, hemoroida. Rane nemojte mazati, nego samo vanjski rub.
U narodnoj medicini se za lomove ponekad koriste oblozi od gavezovog korijena kuhanog u mlijeku.
U industriji gavez sve više koriste u kremama za regeneraciju umorne, i izborane kože te u uljima i losionima za njegu isušene i ispucane kože lica ruku i nogu.
VAŠ
I ŠETNJA "PODGASOMII I
Premda svatko zna da alkohol i upravljanje motornim vozilom predstavlja opasnu kombinaciju, još uvijek je previše onih koji uporno nastoje to saznati na opasan Tako je s ali što je s pijanim pješacima?
iz Belfasta (Sjeverna Irska) utvrdili su da takvi pješaci mogu izazvati velike i neugodne probleme. Oni su izmjerili koncentraciju alkohola u krvi 50 pješaka nih u prometnim Tjedan dana nakon svake od tih prometnih nezgoda, u isto doba kada se desila i nezgoda su na
Dr.IvoBelan 1]
istom mjestu od prve osobe na koju su naišli (istog spola i približno istih godina starosti kao i ona koja je bila zatražili da puše u test-balon za otkrivanje alkohola u krvi. te dvije grupe, su naišli da je alkoholom intoksiciran pješak imao 3,5 vjerojatnosti da biti u prometu nego trijezan pješak. i s nižim koncentracijama alkohola u krvi, rizik je još uvijek bio 1,5 puta Osim toga, oni koji piju imali su teže i ozbiljnije povrede nego trijezne žrtve. O
A DUPONT COMPANY
PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s priznatim
standardom kvalitete ISO 9001 za
rlFIKAT sistem kvalitetnog menadžmenta
Vindija danas proizvodi tridesetak sireva i jedini je u regijikojiproizvodi sireves plemenitom plijesni. CAPRILO, Vindijin meki sir od kozjega mlijeka s bijelomplemenitom plijesni dobitnik je SREBRNEMEDALJE, a CAPRO BLUE, meki sir od kozjegamlijeka s plavom plijesni je MEDALJE na Svjetskom ocjenjivanjusireva "WORLD CHEESEAWARDS" u Londonu. ,._-1~LITE"?'....,,,,,f 1'tnNJa