Pregovori s Europskom unijom - Položaj proizvodnje mlijeka _____________________ 2 EU I KVOTA
Unija i kvote ___________________ 5 KRMNEKULTURE
Gnojidba livada
Kako produžiti vijek travnjacima __________
IZGRADNJASTAJA
Izgradnja staja - Izgnojavanje i vrijednost stajskog gnoj a ____________.. _. __________ 13
ISPRAVAK
Ispravak i dodatno pojašnjenje ____________ 16
HRANIDBA
Krmni obroci za krave visoke muznosti. ____ 18
UZGOJNI PROGRAMSTADA
Kako uzgojiti
IZ HRVATSKOG
stoke. ____________________. ______ 43
NASLOVNICA mljekarice (Foto:D.Bota)
DANI SIRA ŽUPANIJE
Velika prilika za mala gospodarstva ____. ___45
CroSim
Hrvatski savez simentalskog goveda "CroSim" - Iz rada saveza _____________ __ -47 Savez udruga goveda simentalske pasmine Slovenije ____________ 50
OBITEWI DOM __________________________ 54
ZLATNI ROG
Kriteriji za dodjelu nagrade "Zlatni rog'': - mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.) - mlijeko mora biti ekstra (E) klase - mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko
Podatke tijekom godine razmatrati i procjenjivati povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja biti u lipnju godine.
Dragi ukoliko udovoljavate uvjetima ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi dobitnik ove vrijedne nagrade.
Klasa mlijeka: na adresu: Hrvatska mljekarska udruga (za nagradu «Zlatni rog» Ilica 31/3, 10000
Datum predaje obrasca i potpis:.... Zagreb. Informacije , na broj tel: I I
___ , 01/4833 349 0
Urednlfkl odbor; dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan Darl<oKantoci, dipl. ing., mr. se. Goran Kiš, mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Bo10 Amelija Šipak, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darl<o Uher
Glavna I odgovorna urednica;Vera dipl. ing., urednica: ing. Mirna Lektorica:Nada prof. Vlasnik I Hivatska mljekaiska udruga, Zagreb, Uprava I urednlitvo: Zagreb, llica31/III, tel.; 01/4833-349, 4831-265, fax; 01/4875-848, &-mali;hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, CIJena:6,00 kn, priprema I tlaak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1
~~W®ffiD @~OD~®IBJOD~[}{@~
Od osamostaljenja Republika Hrvatska iskazuje želju za pristupom u zajednicu zemalja Europske unije. Stvarna se pristupa ostvarila tek 2003. godine kada je u Republika Hrvatska podnijela služl,eni zahtjev za u Europskoj uniji.
U listopadu iste godine Republika Hrvatska predala je odgovore na Upitnik Europske komisije da bi u lipnju 2004. godine Europske unije donijelo odluku o pregovorima
Hrvatska status kandidata za punopravno
Republika Hrvatska je nakon odluke ministara Europske unije iz listopada 2005. godine o pregovora za punopravno stvarne pregovore po pojedinim poglavljima.
Osnovica pravne Europske unije
Od prvih uspostave Europske unije (ranije Europske zajednice) stvarala se zakonska regulativa koja odnose pojedinih zemalja te odnose u svakoj od njih. Svi ti zakonski propisi nazivaju se pravnom Europske unije.
Uz temeljni Ugovor o osnivanju Europske unije njihova pravna predstavlja veliki broj propisa koji se mogu svrstati u skupine:
• Uredba (Regulation) je i izravno primjenjivi propis u svim Unije.
• Direktiva (Directive) obvezuje u smislu rezultata koje treba a moraju se prenijeti u nacionalni pravni okvir, ostavljamanevarski prostor u pogledu oblika i
Dr. se. sredstava provedbe.
• Odluka (Decision)obvezujuje za one kojimaje
na.
• Preporuke 1 mišljenja su deklarativni pravni instrumenti.
Prije ulaska u Europsku uniju svaka zemlja kandidat mora pokazati da je uskladila svoju legislativu s pravnom Europske unije. To se uskladbom zakonskih propisa zemlje kandidata s referentnim odredbama Europske unije.
Uz to svaka zemlja da bi postala kandidat za punopravno u Europskoj uniji mora udovoljiti tzv. Kopenhaškim kriterijima koje je Unija donijela 1993. godine a odnose se na uvjete:
• stabilne institucije koje demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje manjina,
• pravni: usvajanje cjelokupne pravne EU-a,
• gospodarski: funkcioniranje tržnog gospodarstva te sposobnost tržnih da se nose s konkurentskim pritiscima i tržnim zakonitostima unutar EU-a,
• institucionalni: prilagodba administrativnih struktura s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju svake države stvaranjem sustava državne uprave koja provedbu pravne EU-a (Madrid 1995.).
Dok se uvjeti promatraju globalno za svaku državu kao cjelinu, pravni, gospodarski
i administrativni promatraju se po svakom sektoru društvenih i proizvodnih aktivnosti. U tom smislu zadovoljavanje ovih uvjeta treba promatrati i na sektora.
Provjera uskladbe pravne regulative neke zemlje s onom Europske unije odvija se u postupku tzv. screeninga, gdje se na sastancima predstavnika zemlje kandidata i predstavnika Europske unije razmatra stupanj uskladbe.
Zadovoljavanje gospodarskih kriterija je predmet sastanaka na kojima se razmatra stanje promatrane proizvodnje te kasnijim pregovorima položaj promatrane proizvodne grane.
Osim pravnih i gospodarskih kriterija pozornost se pridaje procjeni donesenih zakonskih propisa u uvjetima zemlje kandidata. Tu se prije svega misli na administrativne uvjete ali i na druge institucionalne obveze koje proizlaze iz zakonskih propisa (ispitivanje organizacija službi i sl.).
Pregovori Republike Hrvatske i Europske unije U okviru ukupnih pregovora Republike Hrvatske i Europske unije održanje u razdoblju od 5. do 8. prosinca 2005. godine prvi krug pregovora koji se odnosi na poglavlje 11. Poljoprivreda i ruralni razvitak. Ovaj krug pregovora odnosio se je na tzv. screening kojim se utvrditi naših zakonskih propisa s istim propisima Europske unije. Tom su prigodom predstavnici Europske unije iznijeli najvažnije propise koje hrvatska strana treba prihvatiti na da ih ugradi u svoju legislativu. Posebni je naglasak dan kada je o sektoru na sadržaj uredbi:
• Uredba 1782/03. koja govori o sustavu poticaja u poljoprivredi s naglaskom na sektor.
• Uredba 1787/03. koja govori o organizaciji tržnog reda za sektor.
• Uredba 1788/03. koja govori o kvota u proizvodnji mlijeka.
Uz to iznijete su bile i dvije direktive koje se odnose na stanje u proizvodnji punomasnog mlijeka u prahu, kazeina i kazeinata namijenjenih ljudskoj prehrani.
Navedeni zakonski propisi bit u cijelosti tijekom razdoblja pregovora, a vrijeme njihove potpune primjene odredit se usuglašavanjem.
Valja pri tome da se pregovorima ne može mijenjati zakonski okvir Europske unije se on mora u cijelosti usyqjiti. Predmet pregovora može biti samo vrijeme potpune primjene - proizvodnih kvota mlijeka) ili visine poticaja za neku od promatranih proizvodnji.
Kako bi se procijenilo funkcioniranje tržnog gospodarstva te sposobnost tržnih da se nose s konkurentskim pritiscima i tržnim zakonitostima unutar EU-a svaka zemlja iznosi podatke o stanju pojedinog sektora proizvodnje. U tom smislu na prvom krugu pregovora dostavljen je hrvatskoj strani upitnik u kojem se nalazi niz pitanja vezanih na gospodarski status poljoprivredne proizvodnje gdje sektor ima mjesto.
Prema programu hrvatska je strana u obvezi pripremiti za sastanak koji se održati koncem 2006. godine iscrpan prikaz stanja uskladbe naših zakonskih propisa kao i odgovore na pitanja koja se odnose na stanje proizvodnje pojedinih poljoprivrednih grana.
Položaj
proizvodnje u pregovorima
Proizvodnji i preradi mlijeka kao vrlo osjetljivoj grani gospodarstva pridaje se u takvim pregovorima posebna pozornost.
Proizvodnja mlijeka u zemljama Europske unije je od potrošnje te se ona sustavom kvota od 1984. godine da bi se na taj postigla njezina stabilnost. Interes je
Mljekarski list 01/2006.
dakle Europske unije da se razina proizvodnje mlijeka i u svakoj novoj zemlji dok je s druge strane, interes svake od ovih zemalja da se postigne što proizvodna kvota.
Ovo se rješava pregovorima gdje se na argumentiran nastoji uvjeriti drugu stranu u opravdanost zahtjeva. Ovi se argumenti dijelom temelje na podacima o dosadašnjoj proizvodnji mlijeka kao i drugim relevantnim razlozima.
Što se podataka o proizvodnji uzimaju se one mlijeka koje su u promatranom razdoblju tijekom jedne godine bile na preradu u mljekare. Osim ovih u kvote uzimaju se u obzir i podatci o prodaji mlijeka neposredno na farmi. Dok je prvi podatak koji pokazuje otkupljene mlijeka za preradu iskazan kao podatak u dosadašnjim podatak o direktnoj prodaji na farmi nije bio ni u jednoj od zemalja koje su postale punopravne Europske unije 2004. godine službeno podatke o otkupljenim kolimlijeka kao i one koji su dobiveni procjenom kao mlijeko prodana direktno na farmi, na kraju se pregovora donosi odluka o dodjeli nacionalne kvote. Ovako dodijeljena kvota jednoj državi se nakon toga prema do tada ostvarene proizvodnje. Pri ovom rasporedu svaka zemlja može dio kvote uzeti kao tzv. nacionalnu rezervu kojom može intervenirati u kada se za to pokaže objektivna potreba.
i obim sadašnjeg restrukturiranja govedarstva se potreba osi ran· a dodatnih rezervi za dod ·elu mli ko·i tek ulaze u proizvodnju mlijeka. U ovom dijelu treba biti vrlo oprezan kako ne bi došlo do situacije da neke od farmi ne mogu dobiti dostatnu vrijednost kvote je ona Zbog toga je od
interesa da se u novonastaloj situaciji ubrzanije izgradnji novih i adaptaciji farmi jer odlaganje izgradnje otežati dodjele dostatne kvote za proizvodnju mlijeka na tim farmama.
Valja znati da se nakon raspodjele kvote mlijeko može proizvoditi samo u koja je dodijeljena. Svaka proizvodnja od odobrene za zemlju u kojoj se to pojavi kazni koje danas iznose oko 0,31 Euro/litri za više mlijeka. U tom zemlja ovaj iznos dalje naplatiti od svojeg farmera koji je mlijeko iznad dodijeljene mu proizvodne kvote. Pri razmatranju položaja proizvodnje mlijeka valja uzeti u obzir i da su poticaji u ovoj proizvodnji vrlo mali te da od 2006. godine iznose 24.49 Eura/toni mlijeka. Pri tome treba ipak na korištenja poticaja koji se po hektaru zemlje. Jasno je da nas i u ovom dijelu složeni pregovori.
Valja posebno naglasiti obveze donošenja tržnog reda za mlijeko gdje se prihvatiti pravna Europske unije i na taj osigurati povoljniji uvjeti tržišta mlijekom i proizvodima. Posebno valja da Republika Hrvatska, kada postane punopravna preuzeti i sve odredbe koje trgovinu s drugim zemljama. Na taj raspolagat se mehanizmima kontrole uvoza i izvoza, istim onim kojima se danas Europska unija štiti od prekomjernog uvoza, uz korištenja izvoznih stimulacija kada naše robe izvoziti u tzv. zemlje odnosno zemlje koje nisu u Europskoj uniji. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ona gubi status zemlje te nakon toga ove zemlje za izvoz svojih proizvoda koristiti izvozne subvencije što da njihovi proizvodi imati višu cijenu i biti manje konkurentni.
Republika Hrvatska je pregovore o pristupanju u punopravno Europske unije. lako pregovori biti teški za vjerovati je da na kraju sektor povoljne uvjete za proizvodnju. Naši farmeri EU I KVOTA
promjene u mljekarstvu uvjetovane su zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije prema Europskoj uniji za što liberalizacijom tržišta i trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.
tada dijeliti sudbinu farmera drugih zemalja Europske unije. lako je vrijeme prilagodbe kratko, se potreba da se ona što brže provede kako bi se naši farmeri mogli uspješno nositi s drugim u Europskoj Dr. se. Petar
U ovom koji se odnosi na problematiku kvote, proizvodnje i tržište mlijeka u
Velikoj Britaniji mogu se sagledati trendovi promjena u Uniji i visoko razvijenim zemljama.
Kvota za mlijeko u Europskoj uniji u primjeni je od 1984. godine. Sada postoje razlimišljenja i stavovi o tome kakav status u imati proizvodna kvota za mlijeko.
Za zemlje koje imaju deficit u proizvodnji mlijeka, sustav kvota je restriktivan te im vlastite proizvodnje manjku mlijeka. Velikim mlijeka (Francuska, Nizozemska, Danska, Irska) odgovara ovakav status kvote jer u okviru europskog tržišta plasiraju svoje viškove.
U pretpristupnim pregovorima Hrvatska ima obvezu izboriti se za što povoljniju kvotu kako bi iz proizvodnje osigurali što mlijeka i što manje bili ovisni o uvozu mlijeka i proizvoda. Uz prijevod posebno se daju i glavna obilježja mljekarstva Velike Britanije.
Mljekarstvo Velike Britanije
Velika Britanija postala je stalna Europske unije 1973. god. zajedno s Irskom i Nizozemskom. Ima površinu od 244 000 km 2 i 59,3 milijuna stanovnika. Industrijski je razvijena zemlja s visokim bruto proizvodom od 26.400 eura po stanovniku. Poljoprivrednog zemljišta ima 16,35 mil. hektara s gospodarstva od 69,3 hektara.
M(jekarski li,st 01/2006.
Proizvodnja mlijeka oranizirana je na ukupno 26 633 farme s kapacitetima od 80 krava. Godišnja proizvodnja mlijeka iznosi 14,70 milijardi kg i po proizvodnji u Europskoj uniji zauzima mjesto, iza i Francuske. krava ukupno je 2,204 milijuna s godišnjom proizvodnjom od 6 669 kg mlijeka po kravi. U pasminskoj strukturi krava najzastupljenija je holstein pasmina (90%) s laktacijskom proizvodnjom 305 dana 7 517 kg mlijeka 3,89% masti i 3,25%
U okviru Unije - Britanija ima godišnju kvotu od 14 4 mlrd. kg mlijeka što gotovo 100% od 14, 70 mlrd. kg ukupne proizvodnje mlijeka. Tržnost kravljeg mlijeka je visoka, i od proizvedenog mlijeka 97% godišnjih se industrijskim mljekarama kupcima mlijeka. Godišnje potrebe na mlijeku iz proizvodnje pokrivaju sa 85% tako daje Velika Britanija veliki uvoznik mlijeka i
Kevin Brewer: Internacional Dairy Topic (Volume 4- 6, N ovember 2005. god.)
Posljednjih sedam godina u Sjedinjenim Državama se proizvodnja
mlijeka za 10% i iznosi 77 ,5 mlrd. kg mlijeka.
U Australiji i Novom Zelandu je proizvodnja i to za 25% i sada iznosi 25 mlrd. kg mlijeka. Kao suprotnost ovim trendovima razvoja proizvodnje mlijeka, . proizvodnja mlijeka u EU-15 je i ostala je na razini od 115 mlrd. kg mlijeka. novih deset Unije u kvota sistem se sektor, a ovo podrazumijeva stav i pritisak administracije da se i dalje zadrži nacionalnih proizvodnih kvota a time i ograproizvodnih kapaciteta.
U kod novih biti problemi održavanja nivoa proizvodnje dok se u EU, prema procijenjenoj aktualnoj dinamici, proizvodnja može za 1,2%.
U zadnjoj godini proizvodnje mlijeka za 11% imala je Poljska.
Ovo nije imalo utjecala u Velikoj Britaniji gdje se u prva mjeseca proizvodrtja mlijeka smanjila za 100 mil. kg mlijeka od godišnje kvote. U odnosu na razdoblje 2004./2005. proizvodnja je pala za 200 mil. kg mlijeka, što je više od trogodišnjeg prosjeka.
Ovdje se da u Velikoj Britaniji kroz manju proizvodnju padati kvote i do 100 mil. kg mlijeka Drugi su stavovi i analize koje ukazuju da se u ovom ove procjene ostvariti.
Ovaj rezultat je kolaps u vrijednosti kvote i aktualni uvoz iznosi pet litara po stanovniku. Nakon što je 1984. god. uvedena kvota cijene mlijeka bile su manje. Ranije se u Velikoj Britaniji utjecajem kvote uvozilo 20-30 kg, a jedne godine uvoz na 80 litara po stanovniku. velike su razlike u kvotama i trgovini unutar Unije. Neke zemlje, kao Francuska, liberalizaciju na otvorenom tržištu a drugi, kao Holandija,
uzimaju u obzir visoke kupovne cijene u odnosu na prodajne. protiv EU principa o slobodnoj trgovini u regiji, je kvota za svaku što je zatvoreni krug unutar njihovih granica i nije dozvoljen uvoz ili izvoz kvote.
U vrijeme bit pritiska na ove restrikcije, primarno od kompanija koje trguju kvotama. i za grupacije u Nizozemskoj su manje cijene u susjednim državana od cijena na njihovom tržištu.
Do sada su ovi zahtjevi naišli na jasno odbijanje i birokracije te i oštro štite koncentraciju kvota u državama s velikim i proizvodnjom mlijeka uz vjerovatno davanje u zakup farme na marginalnim kao npr. u
Dok traje neslužbena rasprava, jedan glavni urednik, umjereni protivnik ideja o kvotama granica, boji se širenja jeftinih kvota u Srednjoj Europi, što bi imalo katastrofaln ishod za industriju Velike Britanije. Iz drugih izvora se navodi da dopustiti da se ovo dogodi te se u suprostavljaju i mnogi drugi dokazi i razlozi.
Prividno postoji otvoren globalizacijski vlak i se prema posljednjim tjednima da Sjedinjene Države staviti na stol Svjetske trgovinske organizacije neprikosnovene prijašnje stavove Europske unije o farmskim subvencijama.
Procesi otvaranja Europe nisu prihvatljivi za mnogobrojnu europskih farmi, a niski troškovi u Aziji i Južnoj Americi utjecali bi na pad cijena ispod održivog praga. Navedene najnoviji udar uvoza jeftine brazilske govedine i ut·eca·naci'ene ovedauVeliko' ritani".
U industriji Europske unije definira se gdje se na globalnom slobodnom tržištu u konkurenciji npr. sa Kinom, Indijom i Brazilom. Ovo sigurno utjecati na uvjete da se u regiji Europska proizvodnja mlijeka konsolidira s manjim proizvodnim troškovima.
[10W&[Q)& i
Mr. se. Darko Uher
Poznata je daje "Sigurno nijedna grana agrarne proizvodnje nije dio livadnih tala u Republici Hr- u stanju pružiti tako i goleme vatskoj siromašno biljnim hranjivima, sti u radu, kao zapušteni travnjaci."
B. Turina: Livade - pašnjaci, 1948. a osobito nedostaje fosfora. Posljedice .,_______________________
su nedovoljni prinosi sijena i neadekvatna krme. Makar su te odavno poznate, do danas se nije mnogo promijenilo.
Uzrok je u zanemarenoj opskrbi naših livada potrebnim hranjivima u obliku mineralnih gnojiva. Ako usporedimo prinos na oranicama i livadama, primjetit da su livade jako zaostale u prinosima za oranicama. To je znak, da su oranice bile više gnojene. Livadama nedostaju velike hranjiva kao fosfora i kalija, pa u godinama koje dolaze našim proizvodnim treba posvetiti pažnju. Nema ratarske kulture, kojoj bi bila gnojidba tako potrebna, paje upravo nepojmljivo zašto još nisu iskorištene velike prinosa na livadama. Zato u „Mljekarskom listu" odgovoriti na neka važna pitanja o gnojidbi livada. Želimo pokazati kakvi se uspjesi mogu gnojidbom livada i do kakvih bi morala poljoprivredna praksa u narednim godinama.
Kako gnojidba djeluje na travnjake? Gnojidba djeluje na:
• prinosa
• promjenu sastava
• kemijski sastav krme prinosa
Do prinosa ne dolazi samo u godini gnojidbe, je prisutan „naknadni u ili u godinama. To je osobito kod gnojidbe s fosforom i kalijem, stajskim gnojem i kompostom, dok je kod gnojidbe dušikom taj naknadni u pravilu negativan. Pojedine kombinacije gnojiva djeluju na bujni razvitak grupa biljaka, od kojih neke akumuliraju biljna
hranjiva u podzemnim organima ili ih koriste postupno, kao što je s mahunarkama nakon gnojidbe fosforom i kalijem. Dušikom se forsira rast visokih trava i zeljanica, koje potiskuju mahunarke i niske trave. Kako dušik kratkotrajno djeluje u narednim godinama, visoke trave i zeljanice zaostaju u rastu, a mahunarke i niske trave teško se i polagano obnavljaju. Stalnim dodavanjem nekih gnojiva korisni je sve iz godine u godinu. To je osobito kod gnojidbe fosforom i kalijem, odnosno PK gnojidbe, stajskog gnoja i komposta. Dušik daje u prvim godinama visok koji kasnije opada, a može postati i negativan. Na gnojidbu povoljnije reagiraju travnjaci boljeg sastava tratine i u povoljnijim ekološkim uvjetima. Gnojeni nizinski travnjaci postižu prinos od 6,6 do 13,0 t/ha suhe tvari, odnosno 1 kg dušika daje 20-34 kg sijena, 1 kg P 20 5 10-18 kg sijena i 1 kg ~O 1, 7-14 kg sijena po ha. Brdski prirodni travnjaci bolje reagiraju na gnojidbu od planinskih. Gnojeni brdski travnjaci postižu prinos od 4,1 do 10,4 t/ha suhe tvari, 5,3-8,0 t/ha. 1 kg dušika daje 20-28 kg sijena, 1 kg P 20 5 7-21 kgi ~O 1,718 kg sijena. Planinski prirodni travnjaci reagiraju slabije na gnojidbu od nizinskih i brdskih, a nadmorske visine gnojidbe opada. Gnojeni planinski travnjaci postižu prinos od 2,8 do 8, 7, 3,0-4,8 t/ha suhe tvari, a 1 kg dušika daje 13-24 kg sijena, 1 kg P 2 0 5 6-19 kg i ~O 3,8-14,3 kg sijena. gnojiva za gnojidbu travnjaka ovisi o više o pojedinim hranjivima potrebnim biljkama, o stanju travnog o sadržaju pojedinih hranjiva u tlu, klimatskim uvjetima, osobito o i rasporedu oborina tijekom
M/jekarski list 01/2006.
vegetacijskograzdoblja, o planiranim prinosima, cijeni gnojiva i gnojidbe.
Razina gnojidbe
hranjiva u kg/ha N P2O5
Niže 60-80 40-50
Srednje 100-120 70-80
Više 140-160 90-100
kalijem na vrlo velik udjel mahunarki u tratini. U broju istraživanja, na livadama
Tablica 1: Orijentacijske gnojivaza gnojidbuprirodnih gnojenim fosforom i kalijem, prosjeudjela mahunarki bilo je za 146 % u prvom otkosu, a za 60 % u drugom otkosu, odnosno težinski udio mahunarki u sijenu porastao je za 53 % u prvom otkosu, a za 35 % u drugom otkosu. Važnoje napomenuti, travnjaka
Niže doze gnojiva mogu se koristiti za gnojidbu slabijih travnjaka u brdskom i planinskom Srednje doze se mogu koristiti za gnojidbu brdskih i boljih planinskih travnjaka i boljih nizinskih travnjaka. Više doze gnojiva su pogodne i ekonomski opravdane samo za gnojidbu boljih nizinskih i najboljih brdskih prirodnih travnjaka (tablica 1.).
K2O 40-50 70-80 90-100
da se udjel mahunarki istovremenim gnojenjem fosforom i kalijem, a pojedignojidbom fosforom ili kalijem, osim ako je tlo bogato tim hranjivima. U prirodnim livadama vrlo je velik broj biljnih vrsta, od kojih su mnoge posve zakržljale, te ih jedva ili ne zapažamo. Gnojimo li onim hranjivima, koja
Grafikon 1: Prinossirovihproteinaprirodnogtravnjaka u kg/ha bitno konkurentnu sposobnost tih vrsta, zapazit odjednom povepromjenu u sastavu tratine. Utjecajem gnojidbe ova promjena nastupa vrlo brzo, dok proces retrogradacije znatno polaganije ako izostavimo gnojidbu u narednim godinama. To je vrlo pozitivna osobina tratine, koju moramo znati iskoristiti. Na njoj se temelji vrlo
Gnojidba u kg/ha
Promjena sastava
Promjena sastava može biti osobito radikalna primjenom mineralnih gnojiva, gnojnice i gnojovke, dok je manje izrazita primjenom stajskog gnojiva, komposta i kalcifikacije. Gnojidbom u vrlo znatnoj mjeri, konkurentnu sposobnost „intenzivnih" biljnih vrsta, koje su u pravilu i najkvalitetnije. Pravilnim izborom gnojiva, sastav tratine možemo usmjeriti kako želimo. Tako dušik veoma na udjela visokih trava, a gnojidba fosforom i s
dobar
gnojidbe fosforom i kalijem. No ta osobina može kod pogrešnog gnojenja biti i negativna. Gnojimo li livade gnojniciom ili gnojovkom, imat u prvim godinama vrlo povoljan utjecaj na visoke trave, ali i na neke visoke, lisnate korove. Ukoliko vršimo takvo gnojenje duži niz godina, a propuštamo regulirati sastav s fosfornim gnojivima (gnojnica i gnojovka sadrže dušik i velike kalija), možemo biljni sastav livade posve pokvariti jer dominirati lisnati korovi, osobito u vlažnijim klimatima.
Promjena kemijskog sastava krmiva
Gnojidbom se postotak biljnih hranjiva, no u raznim biljnim vrstama, vrlo
Kako se istovremeno i bitno mijenja njihov udio u tratini, odnosno u krmi, to utjecajem gnojidbe dobivamo vrlo prinose biljnih hranjiva i mineralnih tvari. Najmanje mineralnih tvari sadrže trave, više kalija i kalcija sadrže mahunarke, dok zeljanice u pravilu sadrže najviše mineralnih tvari, i fosfora.
Grafikon2: Sadržaj sirovihproteinau st/enuprirodnelivade u %
Bez gnojidbe
N90P60K100 kg/ha
0 N180P60K100 kg/ha
0 N270P90K120 kg/ha
Neke zeljanice sadrže i znatno više proteina od trava. Zbog toga što mahunarke sadrže skoro dvostruko više nego trave, prinosi probavljivih sirovih proteina su gnojidbom fosforom i kalijem livada redovito nego NPK gnojidbom. udjela mahunarki u tratini, i postotak proteina u krmi. za svakih 10 % mahunarki više, se postotak proteina u krmi za 1-1,5 %. I u tome se, dakle, bitno razlikuje gnojidbe livada od gnojidbe kultura, gdje dušik redovito prinose proteina. Uostalom, u tome se razlikuju livade i od pašnjaka. Na pašnjacima (osobito intenzivnim, pregonskim pašnjacima) se prinos proteina
bitno NPK gnojidbom, jer se tratina koristi u mladom stanju. komponenta livadnog sijena ne samo da smanjuje udio probavljivih sirovih proteina u odnosu na gnojidbu fosforom i kalijem, i % sirovih vlakana, uslijed forsiranja visokih trava, pa se smanjuje i škrobna vrijednost sijena. To vrijedi - ako gnojimo manjim dozama dušika (do 50 kg/ha) i ako livadu samo 2 puta kosimo, u kasnijoj fazi razvitka. Ipak, možemo i NPK gnojidbom na livadama visoke prinose proteina, ali ih onda moramo s jedne strane gnojiti sa 60 kg/ha N, uz gnojidbu fosforom i kalijem, te ranije kositi, odnosno kositi 3 puta
Štedno-kreditna zadruga
DEMOS
Mikrokreditni program
•KREDITI:
•Za krave
•Za poljoprivredu
•Za ovce i koze
•Za malu i srednju poslovnu djelatnost
•Nenamjenski krediti
• FLEKSIBILNE GARANCIJE
•POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA
•BRZA REALIZACIJA
01/2006.
Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA
Martina Gambona 4 Karlovac tel: 047- 615-827 ili 615-828
P. 6 Pakrac tel: 034-4 I 2-055
wwwdemos-skz.hr
S. I A. 5 Dvor tel: 044-871-317
Kralja Zvonimira 2 Drniš te!: 022-888-038
broja stoke na gospodarstvima i specijalizacija OPG-a na proizvodnju (ovog puta odnosi se na proizvodnju mlijeka), dolazi do
Iva dipl. ing.
nim travnjacima:
• važno je, prije svega, odabrati pravu sortu trave i uvijek koristiti deklarirana sjeme trava i djetelina, promjene sjetvene strukture na oranicama.
Gospodarstva koja su se okrenula proizvodnje mlijeka prihvatila su i proizvodnju kvalitetne zelene mase na oranicama koju upotrijebiti za proizvodnju sjenaže. Da se sve broj poljoprivrednih na zasnivanje travnjaka, govori iz godine u godinu podatak o potrošnji sjemena trava i travnih mješavina. Tako je njihova potrošnja prema podacima
HOSRD I ZSR u razdoblju 1985.-95. g. bila 96 t, a 2003.-04. g. potrošeno je 383 t trava i 340 t travnih mješavina.
Zasijavanje travnjaka iziskuje troškove od pripreme tla za sjetvu, zatim sjetve, gnojidbe i na kraju nabave sjemena planiranih trava ili djetelina. Dobro i kvalitetno sjeme uvijek ima svoju cijenu, ali je i temelj pri zasnivanju travnjaka, i što je još važnije, njegove dugotrajnosti. je da krma spremljena sa sijanih travnjaka kao sjenaža nadmašuje kvalitetom sjenažu s prirodnih livada, što se odraziti na proizvodnju mlijeka. Kako bi proizvodnja mlijeka bila moramo voditi da i proizvedena krma bude jeftinija, što da jednom zasnovani travnjaci što dulje traju. To se odnosi na zasijani engleski ljulj i travnodjetelinske smjese, jer talijanski ljulj je jedno do dvogodišnja travna vrsta. Da bi ostvario svrhu, a to imao kvalitetnu krmu za stoku, mora punu pažnju posvetiti zasija-
• parcelu prije sjetve što bolje poravnati greške u sjetvi,
1: Pregrubapriprema
2: Grubapriprema
Slika
Slika
lo Shield~-~
Aktivna barijera za zaštitu sisa mužnji
ZAŠro K( )1:USn ! I 10 SHIELD?
l lCttik, ,,f,l ~liti i cuva Si'-;t'.ll ti1škihii speci li<~nillwiit-)ta u , 1kqlini.
i<.1\KCKOH18Tl11IO SHIELD' 1
t 1mn1t:1nj,'·n I HIR<;~V"nku7iv0tinje u s11t-.'dja111ucaŠii:11nakon n u11;Jt).K,stisriliHi:lfltC>7.a lrettranjenakc,nmui.n1e.
Slika 4: Tragoviod mehanizact/e
Agronomski fakultet u Zagrebu
Zavod za mljekarstvo - Referentni laboratorij objavljuje
instrumenata
Tehtnica Železniki Tip 2615 Max 200g Vaga je ispravna. Postoji servisiranja
• poznavati stanje hranjiva u tlu i gnojidbom podmiriti sva potrebna hranjiva: dušik (N), fosfor (P) i kalij (K) - analiza tla
• poznavati stanje tla tj. vodnorežim tla; - ne sijati na parcelama gdje dugo stoji voda,
• sjetvu obaviti u ljetno - jesenskom roku da ostvarimo dobar sklop u sjetvi,
• ne ulaziti u parcelu teškom mehanizacijom po vlažnom tlu, a zimi ne ulazitiakojeusjevvišiod 7-lOcm,
• po potrebi u povaljati tragove kasnim ulaskom mehanizacije ,
• rani prvi otkos širenje jednogodišnjih korova,
• pravilno podesiti visinu reza kose,
• košnja u fazi vlatanja da bi strnište ostalo zeleno i vitalno (5-7 cm visina reza),
• košnju obaviti prema fazi razvoja trave, tražiti kvalitetu, a ne
• tijekom vegetacije vratiti iznesena hranjiva u tlo - osim dušika, u prihrani dati fosfor i kalij,
• savjetovati se sa iz HZPSS oko odabira sjemena i korištenja i gnojidbe zasijanih
CENTRIFUGA
ZA BUTIROMETRE GERBER za 36 butirometara Centrifuga je Ispravna je.
Postoji servisiranja
Sve dodatne informacije o instrumentima i cijenama mogu se dobiti u Referentnom laboratoriju Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Svetošimunska 25 tel: 01/ 2393-848; fax: 01/ 2393-988
Slika 3: Greška u sjetvi
Nije mi namjera ovim u detalje
izgradnje staja jer za to bi bilo potrebno veliki broj stranica te puno slika i skica, mi je namjera potaknuti
mlijeka na ozbiljno razmišljanje i uputiti ih na kon-
Damir Pejakovir dipl. ing. 1 HZPSS
lzgnojavanje i vrijednoststajskoggnoja
lzgnojavanjeje, uz mužnju i hranidbu, najvažnija stvar koju
treba kvalitetno riješiti u stajama za krave. Stajski gnoj je veza ratarske i proizvodnje. „Nitratna direktiva" Europske unije propisuje detalje u odnosu zemljište - stoka, u proizvodnji mlijeka i mesa treba pridati posebnu pozornost. tinuirano konzultiranje sa o ovoj veoma važnoj temi.
Nekoliko je temeljnih razloga zbog kojih izgnojavanje u stajama za krave mora biti kvalitetno riješeno. Prije svega, to je smanjenje rada na prihvatljivu n:jeru: valjda doživotno robijati pod trm kravama" - se u razgovoru s mlijeka, posebno Nadalje, kravama od kojih gospodarstvo živi potrebno je osigurati udoban, ležaj i prikladnu podlogu po kojoj se slobodno jer tako njihova proizvodnja i kvalitetom) ispuniti gospodara. I još nešto, ne manje važno, stajski gnoj predstavlja veliku vrijednost, a ne balast ili otpad kakvim ga mnogi drže.
Tipovi izgnojavanja u stajama za krave
Dva su osnovna tipa staja slobodnog držanja krava (,,lauf-staje "):
1. s ležištima = izgnojavanje (gnojovka)
2. bez ležišta (na stelji) = kruto izgnojavanje (kruti gnoj + malo gnojnice, osoke)
U stajama s
nju - gnojovki i njome se dalje manipulira pumpama i cisternama. pak puni pod povezuju automatski s krutim gnojem. Nemojte upasti u zamku: dakle, gdje su ležišta, tuje izgnojavanje jer nema steljepotrebno je barem 5 kg stelje po kravi dnevno da bi gnojovku pretvorila u kruti gnoj (iz ležišta krave izbace nešto stelje, ali toje premalo). Gnojovku s blatnih hodnika na rešetkastom podu odstranjuju same krave balegu kroz rešetke u kanal ispod blatnog hodnika. Na blatnim hodnicima s punim podom gnojovku je neophodno više puta dnevno odstraniti u sabirni kanal tzv. skrejperom ili traktorskom daskom. Skladištenje gnojovke, do izvoženja na parcele, može biti kod rešetkastog poda u kanale ispod staje (duboki kanali) ili u
ležištima tzv. blatni hodnici (izredova ležišta i do hranidbenog stola) mogu biti izvedeni u obliku rešetkastog poda ili kao puni pod. Ovdje je važno napomenuti da se i u jednom i u drugom (kad postoje ,.__________ _ ležišta) radi O izgnojava-
investirati u skupe sustave izgnojavanja. U takvom držanja poželjno je da krave imaju barem manji ispust da bi dobar dio vremena provodile izvan staje, jer tako se može uštedjeti na slami, a kravama u svakom koristi boravak izvan staje. Poštivanjem standarda koji ovakav držanja zahtijeva, bit zadovoljne i krave i gospodar. Potrebno je, uz navedenu slame (4-5 kg po kravi dnevno), osigurati 4,5-5 m 2 površine steljenog dijela (kose blatni hodnik (širine barem 3 m) do krmnog stola kojega treba 4-6 puta dnevno skrejperom te osigurati '----.-.--v
šte pred izmuzištem površine oko 1,5
Po1edmacnaleztsta t puni pod: 1 to Je tekuce 1zgno1avan1e m2 po kravi. Steljeni dio _ kosa _ vanjskim lagunama do kojih se gnojovka moraimatipadpremablatnomhodniku8-10%. prelijeva putem kaskadnih kanala (plitki kanali i skladištenje stajskog gnoja + laguna). izgnojavanje koristi Krava dnevno „proizvede" 50-80 kg (ili osobinu gnoja: kruti dio je lakši i pliva na litara) urina i balege zajedno. Ta pa na taj prelijevanje naravno, varira i ovisi o visini proizvodnje (uz gravitacije), miješanje i pumpanje. mlijeka, stadiju laktacije i hranidbe. Pri Staje bez ležišta mogu biti po planiranju izgnojavanja i skladišnog prostora za principu duboke stelje ili pak po gnoja svakako treba imati na umu principu potiskivane stelje (kosa I u propise, prije svega tzv. Nitratnu jednom i u drugom tipu staja dio gnoja je direktivu kojom Europska unija propisuje vezu kruti gnoj, no ima i nešto gnoja. stoke, zemljišta i zaštite okoliša. Prije duboka stelja podrazumijeva skladištenje gnoja svega važno je znati da EU intenzitet u staji - kao kruti gnoj u steljenom dijelu i manji dio gnoja na blatnom hodniku do hranidbenog stola i na pred izmuzištem. Ako je duboka stelja, neophodno je dnevno steljenje velikom slame: 8-10 kg po kravi. To je koje da takve staje možemo graditi samo u s velikom proizvodnjom strnih žitarica. Potiskivana stelja (kosa je izgnojavanja za koji je potrebno dvostruko manje slame, svega 4-5 kg po kravi na dan, paje to prihvatljiviji gradnje staja, posebno na manjim gospodarstvima koja nisu u
Potiskivana stelja (kosa ugodna i kravama i za džep gospodara
proizvodnje na da propisuje maksimalan broj stoke koji se može držati u odnosu na površinu poljoprivrednog zemljišta (kod goveda je to najviše 2,5 uvjetna grla po hektaru). Jedno uvjetno grlo je odraslo govedo visine proizvodnje, a sva ostala grla (podmladak i tov) se koeficijenata na odrasla grla (UG - uvjetno grlo). U praksi bi to da se na primjer na 10 ha zemljišta smije držati najviše 15 visokoproizvodnih krava sa ženskim rasplodnim podmlatkom. za svinje je 2,0 UG/ha. Nitratna direktiva propisuje minimalne skladišne kapacitete za stajskog gnoja. Kod izgnojavanja (gnojovke) to je min. 8 m 3 po uvjetnom grlu potpuno nepropusnog skladišnog prostora (laguna ili kanali). Kod krutog gnoja to je min. 3,5 m 2/lJG nepropusnog betonskog gnojišta (max. slaganje gnoja 2 m visine) + dodatnih 2m 3/lJG lagune za osoku. propisano je i obvezno gnoja, odnosno ne smijemo ga izvesti na poljoprivredne površine barem 6 mjeseci. To u praksi da lagune, kanali i gnojišta moraju biti kapaciteta za gnoj kojeg stoka proizvede tijekom 180 dana. To kod krava i izgnojavanja 12 m 3 po kravi + 10 m 3 po UG rasplodnog podmlatka. Primjer: za 40 krava s rasplodnim podmlatkom potrebno je: 480 m 3 kapaciteta za krave + 200 m 3 za podmladak = ukupno 680 m 3 • No, nema mjesta panici. Na primjeru Slovenije možemo vidjeti da se navedeni propisi ne mogu primjenjivati preko U Sloveniji imaju 5 godina za s Nitratnom direktivom, a odobrena su im i posebna namjenska sredstva EU-a za sufinanciranje i izgradnje gnojišta i laguna za gnoj. Važno je, dakle, na vrijeme razmišljati o navedenim propisima da bismo imali dovoljno vremena za prilagodbu.
Vrijednost stajskog gnoja
Kad vidite preporuke za gnojidbu kukuruza, trave ili neke druge kulture od 300 kg dušika, 150 kg fosfora i 400 kg kalija po hektaru godišnje (izražena u hranjivima) i to pretvorite u mineralnog gnojiva pa onda u kune, zasigurno vas zaboli glava. No, te hranjiva, kod dobrih prinosa, zaista se iznose iz tla godišnje s vaših poljoprivrednih površina.
Jednom mi jedan iskusni poljoprivrednik „Ne možeš zemlju varat', možeš malo, ali ne dugo ... ". Stvarno je tako, najviše ovisi o tlu (zemlji), a onda o kravi. A veza njih dvoje s jedne strane krma - hrana, a s druge gnoj i krug se zatvara! O tome moramo puno više voditi ako želimo ostati u poljoprivredi i to u onoj, kako danas kažemo, održivoj poljoprivredi. Stajski gnoj je temelj takve poljoprivrede. je podatak da 5 slavonskih županija posjeduje svega 0,15 UG stoke/ha obradivih poljoprivrednih površina. Mi u Hrvatskoj ukupno imamo nekoliko puta manje stoke u odnosu na broj koji bi osigurao normalno kruženje hranjiva u krugu tlo - biljke - stoka. Zato su nam u prosjeku tla slabe i vrlo slabe plodnosti i loše strukture, a i dobar dio poljoprivrednih površina zarasta u šikaru jer nema stoke. Da se vratimo na iznošenje hranjiva s ovog odjeljka. Ako imamo 2,5 UG goveda po hektaru (otprilike 1,5 kravu s podmlatkom na hektar), onda ta stoka svakako godišnje proizvesti oko 40 tona (m 3 ) gnoja (bez stelje) po hektaru. Ako znamo da se iz jedne tone takvoga gnoja iskoristi 4-5 kg dušika, 1,5-2,0 kg fosfora i 6- 7 kg kalija (sve izražena u hranjivima), onda godišnje tim gnojem možemo i moramo vratiti tlu 160-200 kg dušika, 60-80 kg fosfora i 240-280 kg kalija po hektaru svojih poljoprivrednih površina. Kod dušika je realna opasnost od velikih gubitaka, no fosfor i kalij se izgubiti, a oni su i najskuplji u mineralnim gnojivima. Te koje smo vratili kroz stajski gnoj treba oduzeti od ukupnog iznošenja hranjiva dobrim prinosom biljne mase. Ostaje vrlo prihvatljiva hranjiva koju moramo nadomjestiti mineralnim gnojivima (manje od polovine). Kad tome pridodamo nenadoknadivu vrijednost stajskog gnoja u i poboljšanju strukture tla, sadržaja humusa i „života" tla, onda se prema stajskom gnoju moramo stvarno vrlo racionalna i pametno odnositi. Nebrojena su, nažalost, gospodarstva pa i ogromne farme na kojima se gnojem loše gospodari, tretira ga se kao otpad, gnojnica u nepoznato, ali to nepoznato površinskih i podzemnih voda. To dalje tako ne smije ,,Pametni znaju služi stajski
Mljekarski list 01/2006.
U broju 11/2005. Mljekarskog lista, na stranici 8 u „S kakvim kravama u Europsku uniju?!" zbog pogreške u obradi teksta objavljena je informacija o težini teljenja, na koju suopravdano reagirali. se zbog nenamjerne pogreške i objavljujemo originalnu informaciju te dodatno pojašnjenje autora teksta o težini teljenja.
Originalna informacija:
Dakle, teška teljenja treba svakako nastojati Jedan od je i taj da junice i sitnije krave obavezno pripuštamo s bikovima koji imaju pouzdano laka teljenja. Nažalost, ili ne, sva tri bika koji apsolutno dominiraju u osjemenjivanju holstein krava u nas zadnje vrijeme (Brahms, Leonardo i Lotto-red, živi bikovi = puno sjemena) imaju provjereno teža teljenja i niti jedan nikako nije za junice i manje krave ....
Pojašnjenje:
Kad kažemo „bik ima laka ili teška teljenja", mislimo, naravno, na teljenja krava koje su osjemenjene s tim bikom. To je vrlo važna osobina bika, a zove se još i izravna težina teljenja. Svaki ozbiljan morao bi imati pouzdanu informaciju o težini teljenja bika s sjemenom osjemenjuje svoje krave, a posebno junice. Može bik biti po svim osobinama jako dobar, ali ako njegovi potomci (telad) u prosjeku dolaze puno teže na svijet od prosjeka, ne treba ga nikako koristiti u osjemenjivanjujunica i sitnijih (užih) krava. Na taj svode se na minimum komplikacije i troškovi koji su povezani s teškim teljenjima, a ima ih puno, i ih jako dobro znaju jer ih ,,udaraju po džepu".
Težina teljenja bika druga je osobina bika i nije povezana s izravnom težinom teljenja, naprotiv, su te dvije osobine u suprotnosti. Naime, bikovi koji imaju teška teljenja daju krupnu telad od kojih kasnije uzrastu krupnije junice i krave, a one imaju uglavnom manje problema s teljenjima od prosjeka.
U tablici su navedene procijenjene uzgojne vrijednosti za navedena dva svojstva težine teljenja za tri spomenuta holstein bika i tri dosta korištena simentalska bika. Te su uzgojne vrijednosti u zemljama odakle ovi bikovi i gdje su pouzdano testirani:
Osobina Holstein Simentalac Brahms LeonardoLotto-red Eao Sinek Nagan
gdje dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.
<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgoricima diljem sriijeta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO
u sustavu selekcije
Odaberite
u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<J3uditekorak ispred!
fn„estirajte u bolju
~[ill~D
I
Dr. se. Stjepan Feldhofer I
S obzirom na anatomsku probavnog sustava, fiziološki t-ijek probave i iskorištavanja hrane, su izraziti biljojedi što je po prirodi za održavanje biološke i ekološke ravnoteže, a tako treba ostati i u visokoj proizvodnji mlijeka.
Osnovni krmni obroci za kravevoluminozna krmiva
treba velika biljnih krmiva koja moraju ispunjavati veliki prostor u buragu i u drugim dijelovima probavnog sustava. Krmiva uz to moraju zadovoljavati uvjete simbiotskih potreba buragovih mikroorganizama, jer sluznica buraga nema žlijezda koje enzime za razgradnju krmiva, to za obavljaju buragovi i mikroorganizmi pridošli s krmivima u burag.
U buragu se buragovih mikroorganizama biljni polisaharidi iz voluminoznih krmiva (složeni - škrob, celuloza, hemiceluloza i njima ugljikohidrati) i stvaraju niže masne kiseline (propionska, octena, i dr.). Niže masne kiseline u metabolizmu (izmjeni tvari) gotovo potpuno zamjenjuju jednostavne (glukozu, fruktozu) i druge energetske tvari, a uz to održavaju razvoj mikroorganizama i optimalnu pH vrijednost (kiselost) buragova sadržaja.
Buragovi mikroorganizmi takonitrate i druge lako razgradive spojeve (biljne i NPN spojeve) do amonijaka i sintetiziraju u mikrobne
Stoga su goveda posebice ako su niže produktivnosti, velikim dijelom gotovo neovisna o kvaliteti i dodavanju vina dopunskim krmnim smjesama. Voluminozna krmiva za prehranu goveda masu krmnih obroka, pa ih iz gospodarskih razloga treba proizvoditi na vlastitom imanju. Ta su krmiva slabije
energetske hranidbene vrijednosti (s vlage i sirove vlaknine), im manjkaju neke hranjive tvari (minerali i vitamini), a su pretežito niže biološke vrijednosti. Zbog toga moraju biti jeftina, ne smiju biti suvišnim proizvodnim, transportnim i tržišnim troškovima, a tehnološki tako da životinje na uzimanje hrane i da dobro djeluju na probavljivost u životinja.
Krave radije jedu krmiva s manje sirove vlaknine, krmiva bolje probavljivosti i na usitnjena ili peletirana. Krmiva se ne smije prašiti jer moraju biti dobre higijenske bez stranih primjesa, bakterija i plijesni.
Kao osnovna voluminozna krmiva se upotrebljavaju:
1. Paša i svježe pokošena zelena krmivaprirodno najkvalitetnija voluminozna krmiva za hranidbu muznih krava. Hranidbena vrijednost ovih krmiva veoma varira a ovisno o vrsti krmiva, o zemljištu, tehnologiji proizvodnje, klimatskim i meteorološkim prilikama.
2. Sušena i konzervirana krmiva (sijeno, travna i kukuruzna silaža i sl.) - više su proizvodnim troškovima i velikim gubitcima hranidbenih tvari zbog loše tehnološke obrade, spremanja i
3. Krmno korijenje i (repa, mrkva, krumpir, kelj i dr.) se daju u krmne obroke u manjim s drugim suhim voluminoznim krmivima.
4. Ostatci i nusproizvodi prehrambene industrijske proizvodnje (iz proizvodnje škroba, piva i alkohola, prerade i i dr.) dodani u krmnom obroku poboljšavaju okus i uzimanje suhih voluminoznih krmiva.
Biološka i komercijalna efikasnost iskorištavanja krmiva postiže se, i u krava visoke proizvodnje, boljim iskorištavanjem voluminoznih krmiva. Uz kvalitetna voluminozna krmiva potreban je manji dodatak krepkih krmiva (koncentrata), što povoljno na zdravstveno stanje probavnog sustava, a krmne obroke boljim i jeftinijima. U svezi s tim treba da ukupni krmni obroci krava moraju sadržavati najmanje 60 % suhe tvari iz voluminoznih krmiva (12 do 13 kg suhe tvari /dan po kravi), i treba dobiti najmanje 17 do 23 % sirove vlaknine u suhoj tvari krmnih obroka. Osnovna voluminozna krmiva, ovisno o vrsti i kvaliteti, s manjim dodatkom mineralnovitaminskog dodatka, moraju zadovoljavati hranidbene potrebe krava niže do srednje muznosti. Za višu muznost krave moraju dobivati kvalitetnija osnovna voluminozna krmiva, s manje sirove vlaknine, lakše probavljivosti.
Energetska hranidbena vrijednost osnovnih krmnih obroka za krave visoke proizvodnje mlijeka mora iznositi najmanje oko 0,95 H.j./kg suhe tvari ili oko 6,5 do 7,0 MJ NEL/kg. Sve hranidbene tvari u krmnim obrocima moraju biti dobro uravnotežene, što da krave moraju dobivati i dopunske krmne smjese s više kvalitetnih energetske hranidbene vrijednosti i koliminerala, vitamina i drugih hranjivih tvari.
Treba uvijek proizvoditi što kvalitetnija osnovna voluminozna krmiva pa biti potrebno dodavati mnogo koncentrata. Osnovna krmiva mogu sadržavati voluminozne sirovine dobrog okusa i hranidbene kvalitete, a
zatim ih treba dopuniti krmnim smjesama i prilagoditi krmne obroke potrebama krava za proizvodnju.
U nedostatku energije u krmnim obrocimauz travu, travnu i slabiju kukuruznu silažu, sijena i - se kravama za visoku muznost, osim mljevenih žitarica, dodavati sirove i suhe repine rezance, melasu, krmnu repu, krumpir i druga krmiva koja sadrže škroba i tvari. Posebice je mljeveno zrnje kukuruza, jer sadrži postotak u buragu stabilnog škroba koji se enzimatski u crijevu, resorbira neposredno u krv kao glukoza, galaktozu i muznost krava.
Osnovni krmni obroci s dobrom kukuruznom silažom, siliranim klipom i mljevenim zrnom kukuruza, sadrže više energije. Ova krmiva dobro je kombinirati s travom i travnom silažom, odnosno dopunskim krmnim smjesama koje sadrže više i vrstu i minerala (posebice kalcija). Za može se u krmne obroke dodati svježi pivski (pivarski) trop ili krmne smjese s 18 -19 % sirovih koje sadrže: posije, krmno brašno, tostirano sojino zrnje, osušeni pivski trop, sladne klice i Za krave visoke muznosti, potpune krmne smjese moraju sadržavati oko 30 do 35 % stabilnih od razgradnje u buragu (iz sojine i suncokretove što sadržaj u mlijeku.
Pokošenu travu, silažu i druga vlažna ili samljevena krmiva treba u štalskoj hranidbi davati svakodnevno uvijek svježu, pa zato ne smiju biti duže vrijeme na hrpi. Vlažna, kao i samljevena krepka krmiva, zbog vrenja se vrlo lako zagrijavaju, pljesnive i kvare. Vrenjem sagorijevaju energetske i druge hranjive tvari, smanjuje se hranidbena vrijednost krmiva, a gnjiljenjem raspadnute organske tvari postaju pa mogu uzrokovati teška oboljenja krava.
Mljekarski list 01/2006.
Zbog lakog kvarenja i stvaranja plijesni, treba sve ostatke krmiva redovito uklanjati iz hranilišta, a valove uvijek držati i urednima.
POTPUNE I DOPUNSKE KRMNE SMJESE
Energetske i sirovine, te mineralno vitaminske dodatke, treba dodavati u krmne obroke krava ovisno o tehnologiji hranidbe i prema visini proizvodnje. se daju izmiješane u krmnim smjesama kao potpune i dopunske krmne smjese, podijeljene u više manjih dnevnih obroka ili potpuno pomiješane s osnovnim krmivima (TMR - Total Mixed Ratio).
Krmne smjese i brašnaste sirovine (koje su u prometu) moraju biti homogeno izmiješane, u originalnom pakiranju s deklaracijom i podatcima o Na deklaraciji mora biti otisnut: naziv i sadržaj sirovina ili proizvoda (sirovinski i kemijski sastav), oznaka i podatci o i neto masi sadržaja, upute o korištenju i te datum proizvodnje i rok valjanosti.
Sirovine koje se dodaju krmnim smjesama i krmnim obrocima valja od u prikladnoj ambalaži, u suhim, i zasjenjenim prostorima. U tim prostorima ne smije biti nametnika, ptica, glodavaca i sl., ne smije biti sredstava za zaštitu bilja ni kemijskih tvari koje mogu krmiva. Vrsta, sastav i krmnih smjesa u obroku ovisi o vrsti i kvaliteti osnovnih krmiva i proizvodnji krava, što mora biti na deklaraciji i uputama o korištenju krmnih smjesa. Pravilnik o hrane R.H. (1998.) propisuje uvjete koje moraju ispunjavati pojedina krmiva i standardne krmne smjese koje se nalaze na tržištu.
Kravama visoke proizvodnje mlijeka hranidbene i potrebe su visoke, a ne mogu ih u potpunosti zadovoljiti one krmne smjese i sirovine koje tržište nudi. poseban sadržaj i kvaliteta sirovina i na cijenu krmnih smjesa.
Organizirani s brojem krava visoke muznosti trebaju uvijek tražiti od krmnih smjesa «otvorene recepture», stabilan sirovinski sastav i kvalitetu, odnosno podatke o stvarnom sadržaju i kemijskim analizama. Krave visoke muznosti posebice su ugrožene, jer imaju genetski sustav za visoku proizvodnju mlijeka i nastavljaju s visokim mlijeka i u promijenjenim, nepovoljnim hranidbenim uvjetima, ali na drugih procesa (kemijskog sastava i kvalitete mlijeka, plodnosti krava i sl.) koja na kraju uzrokuje bolesna stanja krave, što treba na vrijeme
Loš tek, neiskorištena krmiva te nagli pad proizvodnje i kvalitete mlijeka upozorava na loša, pokvarena i pljesniva krmiva, na bolesno stanje krava, fiziološke i porenepovoljne uvjete držanja, tehnologije
hranidbe i sastava krmnih obroka. Krmne smjese na slobodnom tržištu i u primjeni razlikuju se kao :
• Potpune krmne smjese - koje za proizvodnju sadrže sve minimalno potrebne hranjive tvari: energiju, minerale i vitamine. U njima glavninu žitarice (oko 60-70 %) kao energetske sirovine (krepka krmiva), a ostala hranjiva nalaze se ovisno o vrsti i deklaraciji krmne smjese.
• Dop~ske krmne smjese - sadrže u pojedine hranjive tvari, energetske sirovine, ali više i mineralno - vitaminskih dodataka. Vrsta i sadržaj dopunskih krmnih smjesa ovisit o nedostatku hranjiva u ukupnim krmnim obrocima pa ih prilikom hranjenja treba izmiješati s deficitarnim krmivima, a sa žitaricama.
S obzirom da su krmne smjese kravama potrebne za muznost i kvalitetu mlijeka, pojedine bi krave trebalo obilježiti (ili grupirati po proizvodnji) da prema izdojenim mlijeka svaka dobije
krepkih krmiva (krmnih smjesa). Jednakomjernim davanjem krmnih smjesa svim kravama, neovisno o muznosti, stvaraju se nepotrebni troškovi za krave niže muznosti, a krave s višom muznosti mogu ostati za potrebna krmiva.
Krmne smjese i dobro uravnoteženi krmni obroci
Hranidba krava dobro uravnoteženim krmnim obrocima na iskorištavanje proizvodnog potencijala krava, postizanje i najbolje kvalitete mlijeka (suhe tvari, masti, laktoze i drugih hranjivih tvari). na plodnost i smanjenu reprodukciju krava visoke proizvodnje mlijeka ( «laktacijski sterilitet«).
U krava visoke muznosti je poreizmjena tvari uzrokovana hormonalnim promjenama zbog visoke proizvodnje mlijeka, plodnosti i reprodukcije, a primarno izazvana nedostatkom, nepotpunom razgradnjom i lošim iskorištavanjem pojedinih hranjiva bolesti, ketoza).
se da je više od 50 % smetnji u plodnosti i redovitoj reprodukciji uzrokovano nepravilnom hranidbom. Ukoliko krave ne ostanu na vrijeme gravidne, a normalno su se otelile i poslije telenja (izbacile posteljicu), razlog valja tražiti u nekakvom nedostatku hranidbe, stoga treba uskladiti krmne obroke.
Isto tako iznenadno smanjenje i promjena u osnovnim sastojcima mlijeka (suhe tvari, masti, laktoze), je nepravilnom hranidbom i sastavom krmnih obroka. Problemi mogu nastati zbog krmnih smjesa ako nisu sirovinskog sastava i (iako po deklaraciji odgovaraju propisima Pravilnika), ako nisu homogeno izmiješane, a posebice zbog lošeg sastava i kvalitete mineralno - vitaminskog dodatka.
Krepka krmiva (krmne smjese - koncentra-
ti) moraju sadržavati visoku energetsku hranidbenu vrijednost- najmanje 1,15 H.j./kg suhe tvari ili 7,5 MJ NEL-, nu i kvalitetu i mineralno- vitaminskog dodatka.
Kravama visoke muznosti treba osigurati slobodan pristup hrani koja mora biti dobro tehnološki pripremljena i na
Treba 12 do 13
sati dnevno nesmetane hranidbe i dovoljnu svježe pitke vode.
Izrada krmnih smjesa na vlastitim gospodarstvima
Osim osnovnih voluminoznih krmiva, mnogi gospodari proizvode i dovoljne žitarica kako bi hranidbom bile namirene energetske potrebe krava. To je posebice korisno ako postoje radna snaga i obradive površine. Na taj na tržištu nabavljati samo dopunske krmne smjese (superkoncentrate), ili pojedine sirovine koje sadrže i mineralno vitaminske dodatke, i izmiješati ih s vlastitim žitaricama. Korištenjem vlastitih žitarica se sredstva i dohodak iz proizvodnje mlijeka. i sami mogu potpune krmne smjese ako imaju miješalice, dobre recepture i izvore za nabavu kvalitetnih energetskih, nastih i mineralno - vitaminskih sirovina. Za izradu potpunih krmnih smjesa treba sjemenke i zrnaste sirovine na samljeti ili zdrobiti, a zatim dobro izmiješati s drugim praškastim sirovinama.
U miješanja brašnastih sirovina uvijek treba prije izmiješati one sirovine koje krave dobiti u manjim (do 5 kg ili 5 do 10 % u smjesi), a zatim tu mješavinu, kao predsmjesu, izmiješati s ostalim sirovinama. Zbog granulacije pojedinih sirovina sve sirovine valja dobro i homogeno izmiješati, treba raslojavanje te krmne smjese spremati u koje biti vodoravno složene u nižim stogovima i ne pod velikim pritiskom.
Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na www.elektrotehnika.hr
za automatsko pranje
I Mr. se. Mate I
Da lije to
Istraživanja provedena u europskim zem(jama na kravama holštajn pasmine ukazuju na da mlijeka ne dovo(jno pažnje uzgoju grla u smislu dugoKomercijalni nisu zaokup(jeni uzgojem nego iznosom novca kojeg žele zaraditi. farmera smatra da je krave osigurana ako je krava što je da i dub(jeg tijela. velikih komercijalnih pro- .._
mlijeka ima poslovni plan za aspekata proizvodnje mlijeka, ali nema plan uzgojnog programa za svoje stado. smatraju da takav pristup znatno umanjuje rentabilnost stada, pa radi uspješne izrade plana uzgoja za svoje stado komercijalnim
- Definirati svrhu uzgoja svog stada, nepristrano utvrditi prednosti i slabosti svoje farme.
- Planirati uzgojni program.
Kako izraditi plan uzgojnog programa stada?
Pri izradi plana uzgojnog programa treba uzeti u obzir stvarni tip krava ili pasmine vlastitog stada, a to su svojstva:
• proizvodnja stada,
• prilagodljivost krava u stadu,
• zdravlje i plodnost,
• trajnost krava, i
• pouzdanost u proizvednju stada.
Tablica 1. prikazuje u kojem udjelu genetika, hranidba i management na pojedinu proizvodno osobinu. Ujedno ukazuje da je lakše uzgojiti krave nego bolja svojstva plodnosti, trajnosti i otpor-
Tablica 1: Važno je znati što po planu uzgoja treba kontrolirati
Osobina Genetika Hranidba Manaeement
Proizvodnja
Plodnost
Mije/carskili,st 01/2006.
nosti na mastitis, jer VISe ovise o okolišnim nego o genetici.
Istraživanja provedena na kravama holštajn pasmine ukazala su na
- Tjelesne osobine - usko su povezane sa životnim vijekom stada.
- Osobine vimena - ako su loše, uzrokuju skraživotnog vijeka krava.
- Noge i papci - su razlog životnog vijeka zbog nepravilnog držanja i nedovoljne njege krava.
istraživanja je da krave
tjelesnih mjera imaju tjelesni kapacitet i ali i dobre osobine nogu i papaka, te zdravo vime. Ovaj je suprotan mišljenju velikog broja f armera da se od ekstremno velikih krava ekonomii zarada u proizvodnji mlijeka.
Koje osobine najviše na dugokrava?
osobine
krava su:
- zdravljevimena
- plodnost
- brzina protoka mlijeka
- temperamentkrava
- teljenja
koje na dugo-
Zašto je dug životni vijek mlikrava?
Razloga je više:
- manji troškovi remonta stada zbog manjeg broja potrebnog podmlatka
- Ne težiti ekstremnim vrijednostima tjelesnih mjera krava.
- Veliku pažnju posvetiti osobinama vimena, nogu i papaka.
- Osobine plodnosti su vrlo nisko nasljedne kao i
nasljednost mnogih tjelesnih osobina.
- Tjelesne osobine i plodnost usko su povezane, pa dobra selekcija na tjelesne osobine unaprijediti i osobine plodnosti.
- Pri selekciji bikova informirati se o njegovim precima i potomcima.
- Voditi zabilješke o osobinama managementa: temperamentu, zdravlju, plodnosti i dr.
- Mlijeko, mast i proteini mlijeka -
- Dobra genetika stada je ulaganje, a
PlODNOST BIJK~ I
Za uspJesno osjemenjivanje krava, odnosno za uspJesnu oplodnju krava, u prvom redu važno je pravovremena osjemeniti kravu. Drugi važan uspješne oplodnje je kvalitetno sjeme bika. Ima li bik dobru ili lošu plodnost, provjerava se tzv. non return metodom, tj. metodom ne
Mr. se. Mato
navedenih razloga, pogreška je i zbog toga što pojedini uzgajimogu u ponovljenom tjeranju plotkinju oploditi prirodnim pri- na ponovno osjemenjivanje.
Ova metoda zasniva se na broju krava koje nakon prvog osjemenjivanja, u vremenu, nije trebalo ponovno osjemeniti. korišten vremenski period u ovom metodom je 60 do 90 dana. Ukoliko se u tom periodu ne pojavi ponovno tjeranje plotkinje, smatra se da je ostala Pojava tjeranja nakon 90 dana nisu u non return metodi. stopa non returna se oko 70%. Na stopu non returna mnogi ali jedan od je dobar management ili upravljanje stadom pri non return stopa može iznosi oko 80%.
Podaci o plodnosti nekog bika dobiveni non return metodom su vrijedni ukoliko je analizom velik broj osjemenjenih plotkinja. Ukoliko je broj plotkinja malen, su pogreške zbog produženog spolnog ciklusa koji se javlja kao posljedica embrionalne smrti ploda, nepredvedenih plotkinja na ponovno osjemenjivanje, cisti na jajnicima krava i drugog. Pored
pustom ili pozvati neku drugu veterinarsku organizaciju da osjemeni plotkinju, a ne onu kojaje izvršila osjemenjivanje u prvom tjeranju. istraživanja pokazuju da na non return krava u mnogome tijek i oblik laktacijske krivulje. je, da krave s pravilnim tijekom laktacije imaju manji non return u odnosu na krave nepravilnog laktacijskog tijeka. krave s nepravilnom laktacijskom krivuljom potrebno je ponovno osjemeniti. Korisno je istaknuti, da su krava s pravilnim i nepravilnim tijekom laktacije i razlike u dužini trajanja perioda suhostaja te pojavljivanju reprodukcijskih smetnji. Krave pravilnog tijeka laktacije imale su u prosjeku za 14 dana suhostaj, dok su se u krava nepravilnog laktacijskog tijeka reprodukcijski za 23%.
Zbog smanjene plodnosti krava u godinama, te pojavljivanjem preganjanja
Hst O1/2006.
u neredovitim i redovitim razmacima, provedeno je istraživanje utjecaja non-returna bikova na plodnost krava. Istraživanje je pokazalo da opada plodnost krava osjemenjenih spermom bikova je non return 60 - 90 dana ispod prosjeka svih tada raspoloživih bikova. Nadalje, pad plodnosti bio je u godinama kada su više za osjemenjivanje korišteni bikovi non return više od 10% ispod prosjeka svih analiziranih bikova. Plodnost krava je smanjena i kada su osjemenjivane spermom bikova je non return niži, tj. više od 5% od prosjeka. Naprotiv, bikovi s non returnom do 5% manjim od prosjeka svih bikova, nisu znatnije utjecali na ukupnu plodnost
ELEKTRONSKO
[30:8~®~~~®
~ITTYJ&~
I
Zvonimir dipl. ing. I
istraženog uzorka krava. je utvrnon return za više od 5% od prosjeka stada bikova, treba privremeno obustaviti proizvodnju sperme i poduzeti mjere za poboljšanje plodnosti. Bikove nižeg non returna (više od 10% od prosjeka) treba trajno iz proizvodnje sjemena. Da bi mogli otkriti bikove loše vrijednosti non returna, nužno je voditi evidenciju osjemenjivanj a na temelju analiziranih rezultata plodnosti za svakog pojedinog bika. Non return metoda je dobra, brza i jeftina metoda za usporedbu plodnosti bikova, za ocjenu te vrlo dobra metoda za usporedbu plodnosti stada
Od 4. do 8. srpnja 2005. u Siskuje održana Radionica o elektronskom na kojoj su predstavnici udruga, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarOdržano je i nekoliko stva RH, zatim Hrvatskog centra, vetenih terenskih prezentacija ele- rinarskih službi, i drugih ktronskog i identifi- institucija detaljno upoznati s iskustvima nekih zekacije malja Europske unije u elektronskom oznaN edavne pojave raznih bolesti (npr. BSE, odnosno spongi-
formna encefalopatija) jasno na nedostatke u proizvodnji i preradi hrane, kao i na sustave sigurnosti hrane. Zbog navedenog nemaju povjerenja u zdravstvenu ispravnost mesa i hrane (konvencionalni) nja životinja (ušne markice, tetovaže, i sl.), su veoma nepouzdani jer mogu lako otpasti, slomiti se, postati slabo ili što vrlo lako dovodi do pogrešaka i prijevara u identifikaciji.
Europski farmeri, industrija, kao i javne institucije na nacionalnoj razini i razini EU potaknuli su niz mjera radi strožeg nadzora i odgovornosti cijelog prehrambenog lanca (od farme do klaonice, odnosno trgovine i
Mljekarski Hst 01/2006.
Jasno je da te nove mjere dodatne troškove koje uglavnom snose sami
Europska Unija pokrenulaje "IDEA" projekt u trajanju od 1998. do 2003. godine svrha implementacija, odnosno jedinstvenog sustava elektronske identifikacije životinja u zemljama EU. Radi poboljšanja individualne kontrole životinja u EU, predloženo rješenje jest svake životinje, primjenom elektronskih identifikatora, po sustavu pasivne radio frekvencije, sigurnog i trajnog životinja tijekom cijelog njezina života (do klanja).
Elektronsko životinja EU primjenu elektronskih ušnih markica,
PLODNOST BIKA
ELEKTRONSKO
injektabilnih transpondera i ruminalnih bolusa. Jedinstveni europski elektronski sustav i identifikacije omogu-
• djelotvornu kontrolu zaraznih i drugih bolesti životinja;
• brzo i podrijetla životinja, odnosno brzo slijeda proizvoda životinje: od farme do i obrnuto;
• pravednu raspodjelu državnih potpora i subvencija u (smanjena možebitnih prijevara i zloupotreba);
• transparentna proizvodnosti životinja radi genetskog poboljšanja i to odabirom grla proizvodnosti za daljnji rasplod;
• optimalniji menadžment proizvodnje (kontrola proizvodnosti, bolesti, reprodukcije u stadu, i sl.).
Najsigurniji i najtrajniji elektronskog jest primjena tzv. ruminalnih bolusa. Boluse je jednostavno primijeniti, a ne na zdravlje i ponašanje životinja. Nakon što životinja bolus proguta, zadržava se u kapuri, odnosno buragu a nakon klanja gaje jednostavno odstraniti. Bolus ne meso i nije opasan po zdravlje
Bolusi su od materijala, su oblika sa zaobljenim rubovima i elektronskim transponderom ili u unutrašnjosti bolusa. Svaki transponder ima svoj elektronski kod (šifru, znak od nekoliko znamenaka) koji nakon primjene predstavlja individualni identifikacijski broj životinje. Za koda služe koji na principu pasivne radio frekvencije kod transpondera te ga prenose u Uz svaki identifikacijski broj pojedine životinje, valja unijeti sve potrebne podatke o grlu, ostalog:
• adresa i šifra farme na kojoj se životinja trenutno uzgaja ili tovi;
• podatci o životinji: npr., pasmina, dob, proizvodni tip, proizvodnja mlijeka, tjelesna masa, prirast i sl.;
• kod ili šifra farme s koje životinja dolazi, ili na kojoj je
• kod farme ili klaonice na koju životinja biti otpremljena;
• razlog odlaska životinje s farme (npr. bolest, pro daj a i sl.);
• bolesti životinje, i trajanje vrste korištenih lijekova.
Identifikacijski brojevi životinja, zajedno s navedenim podatcima o životinjama, bit uneseni u bazu podataka na razini regije ili države EU.
Na taj je otvorena komunikacija sudionicima proizvodnolanca. Pritom svaki sudionik mora dokumentirati aktivnosti vlastite kontrole, a ti podatci su dostupni drugima u lancu. Naime, kontrola i životinja kao i njihovih proizvoda na putu od farme do predstavlja u sanitarnoj kontroli i kontroli širenja bolesti.
Pokretni ili prenosivi za koda koriste se za identifikaciju manjeg broja životinja, dok oni stacionarni služe za identifikaciju životinja na farmama ili klaonicama jer imaju velik kapacitet kodova u veoma kratkom vremenu (na primjer, 100 ovaca/koza u vremenu od 3 minute).
Stacionarni odnosno njihova antena je instalirana na jednoj strani koridora (prolaza) kojim životinje, na primjer, izlaze iz farme ili ulaze u klaonicu. Prolaskom životinje kroz koridor, antena prima signal koji putem radio valova odašilje transponder. Primljeni signal prenosi se u koji ga prepoznaje (na displayu ili zaslonu pojavljuje se identifikacijski broj životinje). U isto vrijeme, na spojenom pohranjuje se identifikacijski kod. Uz identifikacijski kod, na zaslonu pojavljuju se svi dotad uneseni podatci o životinji koju predstavlja taj identifikacijski kod.
Prije samog postupka potrebno je odabrati adekvatan bolus s obzirom na
Slika 1 i 2: Aplikacija bolusa (foto:IDEA projekt)
vrstu i životinje, te provjeriti koda elektronskog transpondera. S obzirom na tjelesnu masu i životinje za se primjenjuju bolusi težina i dimenzija. Na primjer, tzv. standardni bolusi za (odrasle krave i bikovi) promjera su 20 mm, dužine 70 mm i težine 75 g, dok su bolusi za mlade (telad,janjad,jarad) nešto lakši (mali 52 g) i mini bolusi (20 g) i manjih dimenzija kako bi ih životinje što lakše progutale. Aplikacija bolusa jednostavan je postupak, i ukoliko je provode za
predželudaca kapure (lat. reticulum) ili buraga (lat. rumen). Vrijeme potrebno za ovisi ponajprije o vrsti životinje i osposobljenosti osoba koje vrše Dnevno je oko 60 grla goveda te oko 300 ovaca i koza. Neposredno nakon primjene, potrebno je provjeriti i potvrditi lokaciju bolusa u retikoruminalnom prostoru predželudaca probnim identifikacijskog broja. Na liniji klanja, bolusi se jednostavno vade iz predželudaca zaklanih životinja. Jednom korišteni bolusi više ne koriste drugih to dobro osposobljene osobe, .--------------------------------, ne predstavlja stresni dogaza životinju. Sprave za primjenu bolusa ili aplikatori oblikom su i dimenzijama životinjama (aplikatori za odrasle krave, aplikatori za ovce i koze). Kako bi životinja bila što jednostavnije i brže na, potrebno ju je prilikom aplikacije bolusa držati, (osobito glavu životinje). Bolus se stavlja u prednji dio ždrijela životinje se izaziva refleks gutanja. Zbog svoje težine bolus se L__ ___, trajno zadržava na dnu
M~'ekarski [i,t 01/2006.
Slika 3: Stacionarniuredajza identifikacijskog koda (foto:IDEA projekt)
U prethodnom broju pisali smo o gravidnosti ovaca kao jednoj od najvažnijih uzgojnih faza u svakoj proizvodnji, daje u prvim (jednima, pa i mjesecima (prva tri mjeseca), vrlo teško po vanjštini i ponašanju ovce utvrditi da lije gravidna.
radi postizanja boljih reprodukcijskih i ukupnih proizvodnih rezultata, žele što prije saznati je li životinja gravidna ili nije, jer tako na vrijeme mogu organizirati ponovni pripust, a otkrivene sterilne ovce ili iz daljnjeg uzgoja. i metodu gravidnosti u ovaca, pitanje je od važnosti u uzgoju, ali i znanstveni interes u istraživanju reprodukcije i plodnosti ove vrste. Prednosti ranog otkrivanja gravidnosti ovaca su:
1. manji troškovi hranidbe i manje ljudskog rada
2. ranije izdvajanje i prodajajalovih ovaca
3. usmjeravanje pozornosti samo na gravidne ovce.
Potrebno je napomenuti daje dijagnostikom gravidnosti utvrditi i broj fetusa (plodova) što farmeru organizaciju pravovremene, pravilne i dostatne hranidbe
Pro( dr. se.Boro samo janjenja ne kada se i koliko ovacajanjiti.
Naravno, svako pojedino grlo, pred sam kraj
gravidnosti, po trbuha mogu samo koliko ovca dati janjadi. Po nalijevanju vimene i po drugim pokazateljima vanjštine (otežano hodanje, i obješeniji trbuh) u visokoj fazi gravidnosti ovce, iskusniji mogu skoro janjenje ovaca, ali ne znaju precizno datum niti broj janjadi i njihov spol. lako u praksi (ne samo našoj nego i u svijetu) nema raširenog i jednostavnog sustava gravidnosti ovaca, u ovom radu navesti neke metode koje se koriste za gravidnosti. Upotreba markera i, u praksi, najraširenija metoda rane gravidnosti ovaca u sezoni parenjajest provjera da li se ovca nakon pripusta ponovo tjera. To mogu utvrditi vizualno svakodnevno ponašanje ovaca u stadu, osobito u manjim stadima ili ovaca držanih u manjim skupinama. najlakši je stavljanje markera s bojom visokogravidnih ovaca. u ~-----------------------~ vidu važnost reprodukcije u svakoj proizvodnji, svrha ovog rada je opisati one metode gravidnosti koje su dovoljno pouzdane i izvedive da bi ih mogli provoditi u komercijalnom uzgoju ovaca. To da tehnike dijagnostike gravidnosti moraju biti jednostavne, jeftine i precizne. Hrvatski ovce uglavnom pripuštaju bez evidencije o datumu pripusta, broju ovna, broju skokova itd. Ako tijekom cijele godine ovnovi nisu zajedno s ovcama u stadu, znaju kada su ih uveli u stado pa mogu
(ovnovske na prsa ovna koji boravi zajedno s pripuštenim ovcama. Metoda utvrgravidnosti ovaca «ovna probadosta je jednostavna pa je može primijeniti svaki u svakoj proizvodnji. Ako treba i promjeniti boju u markeru, se to u intervalima od 14 dana a ne dužim jer se neke ovce tjeraju nakon samo dva tjedna pa ako je boja promijenjena nakon 16. dana postoji da se estrus ne zamijeti. U kontroliranom pripustu, osobito u stadima u kojima jedan ovan mora velik broj ovaca u relativno kratkom roku, bolje je koristiti hematitnu pastu (prašak i životinjsko ulje) umjesto markera. Ova metoda može biti nepouzdana u razdoblju anestrije (netjeranja) pa je potrebno upotrijebiti alternativnu metodu. Ako se ovce janje tijekom cijele godine, što podrazumijeva izvansezonska parenja u ranom anestrusu, odvajanje negravidnih ovaca u prvim tjednima nakon parenja i pripreme za njihovo ponovno parenje od velike je važnosti. je potrebno identificirati gravidne ovce kojima se približava razdoblje zahtjevnije hranidbe u kasnoj gravidnosti. pojava smrtnosti janjadi neposredno nakon janjenja povezana je s i porodnom masom janjeta, što je povezano s legla i režimom hranidbe u posljednjoj gravidnosti. Dovoljnim dodatne hrane ovcama s više fetusa može se da neojanjena janjad maksimalnu pred janjenje i da preživjeti. S druge strane, smanjena hrane ovcama koje nose samce može pri kontroli porodne mase i smanjiti gubitke janjadi do kojih dolazi pri janjenju ili neposredno nakon njega. Uzgajikoji sami ostavljaju podmladak za remont stada, ako se ovce prije janjenja mogu grupirati na one sa samcima i dvojcima, puno je lakše provoditi selekciju na prirodnu sposobnost bližnjenja u stadima gdje nema podataka o svakoj ovci. U velikim stadima rano gravidnosti grupiranje ovaca po stadiju gravidnosti, što je olakšano pripustom u kojemu se koristi metoda otkrivanja estrusa.
Radiografijske i metode Za gravidnosti radiografijajejedno vrijeme uspješno korištena u programima na farmama. Gravidnost ovaca može se rentgenom pouzdano procijeniti 55og dana nakon oplodnje. Tvrdi se, da bi izvori hrane bili djelotvornije iskorišteni kada bi dijagnoza rentgena bila dostupna i u komercijalnim stadima. Dokazano je, daje posebno dizajniranom opremom za rukovanje izvedivo koristiti radiografiju na farmi i s viskom stupnjem utvrditi broj fetusa u vrijeme mjeseca gravidnosti ovce (u dijagnosticiranju dvojaka 90% je iz100. i 120. dana). Upotrebom ovakvog aparata bilo bi pregledati 400-600 ovaca na dan. metoda gravidnosti ovaca rentgena 12 puta je skuplja od ultrazvuka, iako obje metode daju iste rezultate. Cijena navedene opreme glavni je razlog ograprimjene ove metode u praksi. Ekstenzivna upotreba ultrazvuka u rješavanju problema gravidnosti i kontroliranoj reprodukciji preuzeta je iz humane medicine. Korišten je širok raspon opreme, od jednostavnih puls-eho naprava do onih koje su mogle odmah dati sliku sadržaja maternice.· U dijagnosticiranju gravidnosti životinja, i ovce, dosta rano je korištenje Doppler metode (detekcija fetalnog pulsa) i A-mod (dubina amplitude) metode (detekcija plodne vode u maternici). Doppler metoda koristi frekvenciju ultrazvuka kao i A-mod. U ovom ultrazvuku, koji se emitira u ovcu i natrag sonde nakon što se susretne sa brzo (npr. krv u srcu fetusa i vrpci), malo se promijeni frekvencija. Takav zvuk se aparata pretvori u signal, dok zvuk koji se odbija od ima istu frekvenciju kao i emitirani, te je U se Doppler metoda koristi u Irskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Francuskoj i Novom Zelandu. Ovce se može pregledavati u i/ili položaju. Površinu sonde treba premazati uljem (radi boljeg kontakta) i prisloniti na golu površinu kože u blizini vimena. Visoka dijagnoze, u drugoj polovici gravidnosti ovaca, postiže se vanjskom primjenom Doppler metode. Primjena
Mljekarski list 01/2006.
intra-rektalne Doppler metode pokazala se preciznijom i bržom u gravidnosti nego upotrebom vanjske sonde.
Istraživanja A-moda na ovcama pokazala su daje ova metoda brza, pogodna i jednostavna. Za vrijeme pregleda ovce su u položaju. Uljem premazanu sondu treba položiti na golu kožu trbuha s desne strane, oko 50 mm ispred vimena. Kad uska zraka ultrazvuka do tkiva koje ima vrijednost (npr. gravidna maternica puna odbije se na granici objekta; povratne valove hvata sonda i pretvara ih u signale koji se i prikazuju na katodnom ekranu ili u nekom drugom vizualnom obliku. Iskustvo je pokazalo da ovca treba biti u drugoj polovici gravidnosti ako želimo postaviti dijagnozu s velikom preciznoTestiranje je mnogo brže negoli pri upotrebi Doppler aparata. U uvjetima tri mogu pregledati oko 160 ovaca/sat.
Smatra se da komercijalni životinjski skener, koji se npr. koristi za debljine slanine svinja i površine MLD-a goveda, može koristiti i za gravidnosti ovaca. Abdominalna skeniranje, što je bliže vimenu, rezultira 100%-tnim otkrivanjem gravidnih ovaca 70. dana nakon oplodnje uz preciznost od 84% u razlikovanju samaca od dvojaka. uzrok nedostatku takvih skenera je investicija u opremu, njeno skupo održavanje, te potreba za punjenjem baterija pri korištenju u izoliranim podgdje nema energije. Rana dijagnoza gravidnosti poskenera ne mora uvijek biti na (zbog smrti fetusa) što treba uzeti u obzir osobito pri rane gravidnosti. Smatra se da oko 10% ovaca s dvojcima 30. i 95. dana gravidnosti, nakon smanjenja obroka (uslijed stresa) izgubi jedan ili oba fetusa.
. Preciznost metode u ranoj gravidnosti bila je predmetom brojnih znanstvenih istraživanja. gravidnosti ovaca do 20. dana, uz visok stupanj preciznosti, pružila bi izvrsnu prigodu za embrionalne i/ili
dokazali da se gravidnost ovce može dijagnosticirati temeljem detekcije embrija i njegova pulsa 21. i 34. dana gravidnosti ovce, s tim da je procjene dosta niska (52% 17. i 19. dana i 85% 32. i 34. dana gravidnosti). otkrivanja negravidnih ovaca je 80% 21. i 23. dana i 98% 32.-34. dana nakon osje-menjivanja. Prije 24. dana gravidnosti pozitivnaje dijagnoza u mnogo bila temeljena na izgledu i položaju maternice u odnosu na mjehur, prije nego na
Progesteronska i druge hormonske probe
Gravidnost ovaca može se utvrditi i nim hormonskim pretragama krvi, mlijeka i Rano gravidnosti ovaca, temeljeno na plazma progesteronu u vrijeme nakon pripusta, zabilježena je u kasnim 60-ima i ranim 70-ima u nekoliko zemalja. Test se temelji na daje koncentracija plazma progesterona niža u ovaca u estrusu, negoli gravidnih. gravidnosti temeljeno na koncentracije progesterona u mlijeku jednako je pouzdano kao i njegove koncentracije u krvnoj plazmi, s tim da je uzorak mlijeka lakše uzeti nego uzorak krvi. Nevedenom ide u prilog i da se placentalna proizvodnja progesterona u ovaca 70. i 100. dana gravidnosti, nakon što placenta
dostigne maksimalnu U ovaca je, za razliku od koza, donekle procijeniti broj fetusa kvantitativnog progesterona,jer je koncentracija steroida povezana s legla.
pretrage
U kasnijoj fazi gravidnost ovce može se utvrditi rektalnom pretragom, što se ne prepoda sami radi nepoželjnih posljedica za ovcu i fetus. procjene gravidnosti ovaca abdominalnom palpacijom 90. i 130. dana je 80 i 95%. Ovoj pretrazi bi trebalo prethoditi hrane i vode 12-24 sata prije pretrage. Fetus se može
VETERINARSTVO
W[]~[3~
Mr. se. Antun
Gubitci nisu
osjetiti kao tijelo koje se potisne prstima, a zatim se vrati u istom smjeru. Iako je metoda jednostavna i relativno brza (do 200 ovaca na sat), ne može se pouzdano procijeniti broj fetusa.
Iz svega navedenog može se da zbog investicije u opremu nijedna od navedenih metoda za graviditeta ovaca skoro biti šire primijenjena u našem Stoga je uloga - njegovo poznavanje i nadziranje stada, evidencije i kontrola pripusta - od izuzetne važnosti u reprodukciji ovaca i u ukupnoj proizvodnji
~11
kataralna upala vimena predstav'/ja jedan od problema u proizvodnji mljjeka. Pojav'/juje se u svim uzgojima i nanosi veliku materijalnu štetu. Prema mnogim istraživanjima krave proizvode 20% manje mljjeka zbog krokataralne upale vimena.
samo u proizvedenog mlijeka nego oboljele životinje valja ranije iz uzgoja,jer su im pojedine trajno što dovodi do smanjene proizvodnje mlijeka. Mlijeko iz takvog vimena lošeg je kemijskog sastava i higijenske i loša je sirovina za daljnju preradu. takvo mlijeko može štetno djelovati na zdravlje ljudi.
Prema istraživanjima
gubitak zbog upala vimena iznosi 200 dolara, što iznosi skoro 1 300 kuna (!!!)po kravi godišnje.
Važno je naglasiti, da od svih oblika upala vimena upravo kataralna upala nanosi
štete jer dovodi do dugotrajnog smanjenja proizvodnje mlijeka i ranijeg iz uzgoja.
UZROCI
KATARALNE UPALE VIMENA
Upala vimena nastaje kao posljedica ulaska mikroorganizama (bakterija) u vime kroz sisni kanal, a kroz povrede kože ili putem
Ml.Jekarskilist 01/2006..
krvotoka. Navest glavne uzroke zbog kojih dolazi do pojave upala vimena u uzgoju:
1. nehigijenski smještaj krava
2. loša tehnikaihigijenamužnje
3. 4. 5. 6. neispravan muzni nepravilnosti u gradi vimena i sisa loše zdravstveno stanje muzara loša hranidba
Važno je napomenuti, da svi navedeni podjednako pogoduju pojavi kataralne upale vimena.
ZNAKOVI
KATARALNE UPALE VIMENA
Upalni proces razvija se u duljem periodu (tjednima i mjesecima) i cjelokupnu strukturu žlijezde: sluznicu cisterne, velike i male kanale te alveole.
Važno je napomenuti, da na vimenu nema promjena, a zdravstveno stanje krave nije s vremenom dolazi do atrofije (smanjenja) oboljele U vimenu se nakon dužeg vremena mogu
napipati koji su posljedica proraštanja vezivnog tkiva.
Mlijeko je u bolesti nepromijenjeno jedino se javlja broj somatskih stanica, a kasnije se u mlijeku mogu krpice gnoja. Napredovanjem bolesti dolazi do postupnog smanjenja mlijeka. Kao što je napomenuto, kataralna upala vimena dugotrajanje proces i traje mjesecima.
Vlasnik teško razvoj upale jer se razvija postupno i dulje vrijeme. Tek kad do smanjenja i oboljele vlasnik sumnjati da «nešto nije u redu», a tada je prekasno jer je vime trajno pa je otežano ili bezuspješno.
DIJAGNOZA BOLESTI
Bolest možemo prepoznati pregledom vimena, mastitis testom ili brojanjem somatskih stanica. Prema mnogim istraživanjima broj od 200 000 somatskih stanica u mililitru mlijeka ukazuje na pojavu upale vimena.
Najsigurnija metoda je svakako ukupnog broja somatskih stanica u mlijeku.
provodi veterinar tek nakon bakteriološke pretrage mlijeka iz oboljele odnosno kada se antibiogramom utvrdi koji antibiotik najbolje djeluje na ili više njih.
PREVENTIVA
Kao i kod drugih bolesti, preventivne mjere su uvijek jeftinije od troškova ili od gubitaka proizvedenog mlijeka, a one su
1. SMJEŠTAJ MUZARA U STAJAMA
2. ISPRAVNA HIGIJENA I TEHNIKA MUŽNJE
3. IZBALANSIRANAHRANIDBA
4. REDOVITAPROVEDBAMASTITIS TESTA
5. REDOVITA KONTROLA ISPRAVNOSTI MUZNOG
Na kraju valja napomenuti da još uvijek dio proizvodi mlijeko loše higijenske što je posljedica upale vimena koje oni, zbog nemara, ne Taj nemar je, ustvari, loša tehnika i higijena mužnje ( «prljava mužnja») i mastitis testa.
Prema podacima Središnjeg laooratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima, a prema tvrdnjama mjerodavnih osoba, u Hrvatskoj je u proteklom razdob(ju pobo(jšana higijenska ispravnost mlijeka. mlijeka su pobo(jšali tehniku mužnje, a koriste i sredstva za pranje i dezinfekciju mnoga sredstva za de- vimena i stroja za muinju. zinfekciju vimena (si-
Na tržištu postoje
sa) prije mužnje i zaštitu mužnji. Navedena sredstva uslijed pravilne primje-
ne, proizvodnju higijenski ispravnog mlijeka uz uvjet da su tehnikaistroj zamužnjuispravni. M/jekarski Hst 01/2006.
Posljedice nepravilnog odabira i korištenja dezinficijensa mogu rezultirati ozljedama vimena, dezinfekcije, zaostajanjem tih sredstava u mlijeku, a i prevelikim (nepotrebnim) izdatcima za dezinfekciju.
Koji dezinficijens koristiti?
Dezinficijens mora djelotvorno utjecati na sve vrste mikroorganizama, mora djelovati u malim koncentracijama, ne smije štetiti zdravlju životinje i te okolišu. Pored navedenog, dezinficijens ne bi smio zaostajati u mlijeku (rezidue).
U pripremi za mužnju, a koja pranje vimena ili samo dezinfekciju sisa, smiju se koristiti sredstva namijenjena toj svrsi. ih moraju koristiti prema uputama a ne prema vlastitoj procjeni. Tri su pogrješke koje neki pri odabiru dezinficijensa: - pranje vimena sredstvom za pranje muznog
- premalo ili preveliko sredstva za pranje
- zaostajanje dezinficijensa na sisama prije stavljanja sisnih
Rezultat nepravilne dezinfekcije je njezina ili štetno djelovanje na vime, tu se prvenstveno misli na kožu vimena i sisa. Uslijed nepravilne upotrebe takva sredstva
Ozljedekože na sisama
list 01/2006.
mogu završiti u mlijeku se ugrožava zdravlje ljudi, a prijeti zabrana predaje mlijeka. Pojedina sredstva u koncentraciji agresivno djeluju na kožu i sise te dolazi do isušivanja a tome i pucanja kože, npr. na sisama (vidi sliku).
Na slici su vidljive ozljede kože koje su nastale kao posljedica agresivnog djelovanja dezinficijensa. Na ovakvim sisama koža lako puca, a u pukotine se naseljavaju mikroorganizmi u prvom redu bakterije koje mogu dovesti i do upale vimena. Kao posljedica infekcije kože na sisama i razvoja upale, može se javiti krvarenje i bolnost, pa takve krave teže muzemo.
Proizvodnja ekodezinficijensa na farmi dezinficijensa su svjesni da je vrlo bitan utjecaj njihovih proizvoda na zdravlje i okoliš, pa su istraživanja posvetili razvoju onih dezinficijensa koji su neškodivi zdravlju ljudi, životinja i okoliša. Nažalost, njihova je upotreba u Hrvatskoj (nepotrebno) premala, pogotovo kada se zna da su ta sredstva podjednako ili djelotvornija od dosadašnjih, a cijena imje niža.
Navedeni ekodezinficijensi djeluju na principu elektrokemijske aktivacije a mogu se koristiti za pranje opreme za mužnju i dezinfekciju vimena. Pored djelotvornosti, neškodivosti i niske cijene velika prednost tih dezinficijensa je što se vrlo jednostavno proizvode.
mlijeka u Hrvatskoj pokazali su velik interes za koji proizvode ekodezinficijense tako da ih nalazimo na sve broju farmi. Novac uložen u za proizvodnju sredstava za pranje i dezinfekciju se nakon nekoliko mjeseci upotrebe, što pridonosi smanjenju troškova proizvodnje.
Na kraju upozoriti da prilikom odabira i primjene sredstava za mužnju detaljno (i upute za primjenu ili neka potraže savjet
Poštovani korisnici!
Na smo nove poslovne godine 2006. Iza nas je još jedna poslovna godina i s pravom možemo uspješna. Istinaje da u našem poslu nikada nije sve završeno, ali glavne ci"(jeve koje smo sebi zadali uspjeli smo i
organizacije,
opremljenosti, osposobljenosti kadrova, te edukacije koje je HSC SLKM obavio u proteklom razdoblju, a iste je i dokumentirao. Uvažavamo, dakako, i ocjene naših ko- I. Podsjetimo se na Sustav kontrole kvalitete mlijeka u RH i njegove odrednice. risnika.
SUSTAVKONTROLEKVALITETEMLIJEKA
U REPUBLICIHRVATSKOJ
PRIPREMAAMBALAžEZA UZORKE ŠTAMPANJEBARKODOVAZA
Laboratorijska analltlka
Do koje smo razine uspjeli provesti sustav?
Sa zadovoljstvom daje Sustav, iako i dalje u vrlo otežanim (usitnjenim), uvjetima proizvodnje i isporuke mlijeka u RH, ocijenjen je kao izuzetno složen, ali uspješan Sustav, kojem slijedi daljnji razvoj primjenom novih tehnologija i poboljšanja organizacije sukladno EU kriterijima. O rezultatima sustavno donosimo ocjenu sami, ali itekako uvažavamo ocjene koje su dali kompetentni koji nas Visoku ocjenu dala je i EU misija - predstavnici EU direktorata za hranu koja je Laboratorij posjetila 01.06.2005. Posebno je naglašena visoka razina
Mljekm-skili,st O1/2006.
Kao i u provedbi drugih projekata, i ovdje se pitamo - jesmo li mogli više? Ocjenjujemo da sustav dobro funkcionira i do sada nije doživio promjene. Pred nama je još niz aktivnosti koje je nužno odraditi, a posebice u edukacije glede higijenske kvalitete mlijeka.
Ono što smo u tom do danas postigli, a na temelju kriterija Uredbe o ciljnoj cijeni mlijeka (N.N. 156/2002.) te Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka (N.N. 102/2000.) ukratko prikazujemo.
Higijenska kvaliteta mlijeka
Pregled ukupnih mlijeka po klasama tj. na bazi ukupnog broja mikroorganizama (CFU/mL) i broja somatskih stanica u mL mlijeka prikazan je grafovima za trogodišnje razdoblje i jasno pokazuje 2003. godinu s 23,17 % E klase mlijeka, te 2005. kada bilježimo 46,08% E klase mlijeka.
Danas možemo da 50% mlijeka u RH zadovoljava EU kriterije. Oko 21,88% u II. klasi, uz neznatan napor i ulaganje, može se vrlo brzo
transformirati u EU kriterije. To da nam ovu godinu obilježiti svega oko 28% mlijeka u III. klasi, a za gospodarstva koja takvo mlijeko potrebno je hitno odrediti mjere poboljšanja i dodatne edukacije mlijeka.
Ne možemo prikazivati ove podatke, a da ne izreknemo zadovoljstvo u odnosu na razdoblje u 07. i 08. mjesecu 2002. godine kada je
u razredima do 100 000 mikroorganizama/mL bilo 13,5% mlijeka. Procjena je tada izvršena na temelju 50% mlijeka upisanih u bazu podataka (65 000) u RH. U pokusnom radu Laboratorija bilo je središnjeg dijela RH, a u pokus je tada ušlo oko 30 000 mlijeka. Pokusno razdoblje provedeno je dva mjeseca prije službenog puštanja Laboratorija u rad.
Grafikoni prikazuju postotne(%) iznose mlijeka u pojedinim klasama 2003. godina 2004. godina 2005. godina (prvih 10 mjeseci)
Pregled klasa prema Uredbi
Kravlje mlijeko i kozje mlijeko
Ispravak Razvrstavanje u klase Broj
Razvrstavanje u klase Ispravak vrijednosti somatskih vrijednosti
Fizikalno kemijski sastav mlijeka
O fizikalno - kemijskoj kvaliteti mlijeka ne treba previše govoriti, ona je u RH na zavidnoj razin_i. masti za 2003. godinu iznosila je 3,99%, za 2004. iznosila je 3,990%, a u prvoj polovini 2005. iznosi 3,986%. proteina za 2003. god. iznosila je 3,398%, za 2004. iznosila je 3,378 %, dok je u prvoj polovini 2005. iznosila 3,391 %. Detaljniji podaci biti prezentirani u narednim brojevima M]jekarskog lista.
procedure o rezidua štetnih, inhibitornih tvari u mlijeku Ostaje nam zadatak - strogi pristup i detaljno procedure o kontroli zaostataka štetnih tvari u mlijeku, a posebno zaostataka antibiotika u mlijeku te sagledavanje sigurnosti i zdravstvene ispravnosti mlijeka za tržište. U ovom postignuti su rezultati koji biti objavljeni u narednim brojevima Mljekarskog lista.
2. Uspostava laboratorija
Uspostavljenje Laboratorij i opremljen najsuvremenijom opremom za ispitivanje mlijeka. U Laboratoriju je zaposleno 40 djelatnika koji su internim i vanjskim edukacijama danas vrlo dobro educirani, osposobljeni i uvježbani za obavljanje svih poslova u Laboratoriju, a to i niz brojnih certifikata o obavljenim edukacijama.
Uspostavljena je izuzetno uspješna i suradnja Središnjeg laboratorija koja podrazumijeva nabavu referentnih uzoraka mlijeka za umjeravanje analizatora i u ring testove, na temelju kojih se visoka razina i uspješnost laboratorijske analitike.
3. Uspješno je implementiran sustav upravljanja kvalitetom rada Laboratorija (UQS)
Laboratorij je akreditiran prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000 u rujnu 2004. godine, a 13.10.2005. uspješno je prošao prvu reviziju akreditacije (prvi redoviti nadzor) sukladno normi izdanoj u 2004. godini, kojeg je obavila Hrvatska akreditacijska agencija ocjenitelja ispred akreditacijske DAP (Deutsches Akkreditierungssystem Priifwesen GmbH.)(Dr. Werner Bellmann).
Ocjenitelji su nakon ocjenjivanja podnijeli vrlo opsežno prikazano na ukupno pet stranica, stoga smo zbog opsežnosti prikazati ocjenu pod 5.9 koju smatramo vrlo važnom naglasiti korisnicima:
Citiramo:
«5.9 Osiguranje kvalitete rezultata ispitivanja
Dokumentirana se osigurava provjera kvalitete rezultata ispitivanja. Podaci s ispitne opreme te i ispitivanja do izdavanja ispitnih izvještaja obavlja se vlastitog programa koji se validira. Uvedene su kontrolne funkcije za pojedine komponente programa.
SLKM provodi ispitivanja prema programima i ostvaruje veoma dobre rezultate. je da su zadovoljeni zahljevi norme.»
Ocjenjivane su sve odrednice norme i u ocjeni je daje sustav upravljanja kvalitetom rada Laboratorija implementiran u cjelosti. ocjenitelj je bio izuzetno zadovoljan i nije imao ni jednu primjedbu na rad Laboratorija.
Kao što smo u ranijim brojevima Mljekarskog lista informirali i izvještavali i sada želimo još jednom ponoviti zašto smo se akreditirati, odnosno koje nam koristi donosi akreditacija. Posebno je važno:
• Europa je usvojila globalni koncept ocjenjivanja sukladnosti industrijskih proizvoda, ali, definirala je i jedinstvene kriterije za rad laboratorija.
• I naš je Pravilnik o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka sukladan EU propisima.
• Laboratorij od prvog dana radi po pravilima struke, provodi dobru laboratorijsku praksu i poštuje propise.
• smo u red akreditiranih svjetskih laboratorija, tj. spremni smo poštivati pravila rada laboratorija.
Svjesni pritisaka koje EU kriteriji (i globalizacija trgovine vrši na mlijeka kako bi bili ispunjeni zahtjevi kriterija kvalitete, nismo ni sebe štedjeli. Sebi smo zadali vrlo oštre kriterije rada i nužnost akreditacije.
Korist laboratoriju
Akreditacija laboratoriju je nužna jer želimo:
• dokazati ukupnu i kadrovsku osposobljenost
• transparentno prikazivati sve rezultate rada
• garantirati kvalitetu rezultata osiguranjem sljedivosti referencijske tvari
• nastojimo transparentno prikazati rezultate EU i svjetskom tržištu kroz medulaboratorijska i usporedna ispitivrutja
• da akreditacija vrijednost naših usluga
• samopovjerenje
• ukupno vanjsko povjerenje kroz dostupnost nacionalnoj i kontroli kvalitete našega rada
• uvijek razgovarati u okvirima ovlaštenja
• opravdati povjerenje MPŠVG RH iskazano ovlaštenjem izdanimjoš u listopadu 2002. godine
• naš ugled, ugled korisnika i ni u kojem trenutku ne narušiti ugled akreditacijske
• dokazati kompetentnost laboratorija za obavljanje naše djelatnosti
• biti transparentni i osigurati ozbiljan pristup mjernoj nesigurnosti
• osigurati razvoj sustava upravljanja kvalitetom, jer bez dobro implementiranog i dobro dokumentiranog sustava kvalitete ne može se akreditacija
• I napokon, dobro osmišljen, dobro kreiran, dobro napisan, tj. dobro dokumentiran sustav upravljanja kvalitetom olakšava svoju implementiranost i svih pravila rada zaposlenicima, daje zaposlenicima sigurnost u svakodevnom radu i garanciju da ništa ne može biti propuštena i ne smije izmaknuti kontroli.
Akreditaciju smatramo potvrdom da Laboratorij živi po pravilima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2004, a norma koja stupiti na snagu 2006. pred nas postaviti još oštrije zahtjeve.
Akreditacija korisnicima donosi:
• povjerenje u sigurnost rezultata
• kvalitetu laboratorijskih usluga
• rad Laboratorija pod nadzorom kompetentne organizacije koje zadovoljavaju kriterije
• dobivanje certifikata vjerodostojnog i priznatog na tržištu
• kvalitetu i visoku razinu organizacije (uvijek jednaku kvalitetu rada)
• fleksibilnost Laboratorija u pružanju usluge
• redovitost sukladno normi
• rješavrutje pritužbi i spornih situacija
• prisustvovanja analitici svojih uzoraka
• obavljanja audita od strane korisnika
• predlaganjepoboljšanja
• izbora primanja informacija
• posjete Laboratoriju
• kompetentno davanje mišljenja i laboratorijske analitike sa savjetodavnim i edukativnim djelovanjem
• niz drugih pogodnosti.
Akreditacija donosi korist gospodarstvu RH
Prema HAA-Hrvatska akreditacijska agencija, listopad 2005.
Pouzdana ispitivanja i mjerenja smanjuju proizvodne troškove, nedostatke na proizvodima, pospješuju inovacije i pomažu pri i procjenjivanju rizika.
· Vjerodostojni certifikati za proizvode povjerenje korisnika proizvoda te konkurentnost na tržištu.
Za sustave upravljanja vjerodostojni certifikati povjerenje u poslovni sustav tvrtke i konkurentnost, te olakšavaju pristup novim tržištima.
Izborom akreditirane organizacije dobivaju se mjerodavni pružatelji usluga i pouzdani poslovni partneri. da je ocjenjivanje obavilo nezavisno akreditacijsko tijelo, štedi se vrijeme i novac i smrutjuje rizik poslovanja.
Akreditirana organizacija ocijenjena je i pod stalnim je nadzorom HAA dok traje akreditacija. U primjedaba na rad akreditirane organizacije, HAA pravodobno postupiti.
Samo one organizacije koje je akreditirala HAA imaju pravo korištenja HAA znaka.
Iz pravila za akreditaciju tijela za ocjenu sukladnosti proizlazi: sustava ocjene sukladnosti jedna je od glavnih potpora razvoju hrvatskog tržišta i uklanjanja zapreka u prometu s inozemstvom te u europske integracije.
Dokazivanje sukladnosti proizvoda, procesa i usluga s odredbama propisa, norma i ugovornih specifikacija pretpostavka je konkurentske sposobnosti hrvatskih na zahtjevnom tržištu. Visoki zahtjevi za kvalitetu i jamstvo za sigurnost, pouzdanost i dogovorene rokove donijeli su odgovornost za proizvode i usluge koje nude na tržište. Istovremeno imaju slobodu u izboru sredstava dokazivanja da su zadovoljeni svi zahtjevi države i Pri tome je važno da koriste usluge i osposobljenih laboratorija i certifikacijskih tijela jer je to osnova povjerenja u: provedena ispitivanja, certifikaciju proizvoda, sustava upravljanja. osoblja i proizvoda te rad nadzornih tijela u okviru postupaka ocjene sukladnosti.
Akreditacija je mjera za uspostavu povjerenja na tržištu proizvoda i usluga jer nezavisnu i nepristranu ocjenu osposobljenosti tijela koje obavljaju umjeravanja, ispitivanja, certifikaciju proizvoda, procesa i usluga, sustava upravljanja, osoblja te nadzor. To je temeljna infrastruktura za kvalitetu u zemlji koja povezana s europskim i svjetskim sustavom osigurava prepoznatljivost, i poznavanje hrvatskog su tava ocjene sukladnosti zahtjeva za proizvode izvan granica Republike Hrvatske.»
Prema Hrvatske akreditacijske agencije broj akreditacija u RH* kretao se kroz godine prema grafu.
BROJAKREDITACIJA U REPUBLICIHRVATSKOJ*
•Brojakreditiranih tijelakumulativne
STRUKTURAAKREDITIRANIHTIJELA*
U strukturi akreditiranih tijela u 1 su ispitni laboratoriji kojih je do 2005. bilo akreditiranih 36., što od ukupno akreditiranih tijela iznosi 68%.
broj ispitnih laboratorija u RH vrlo je velik, akreditiranih je dakle u 2005. godini svega 36, a Središnji laboratorij je akreditaciju dobio u 2004. godini i bio je 32. po redu. Iz hrane prije SLKM-a akreditiranje laboratorij za vino, maslinovo ulje i dva laboratorija za
ili u karanteni
Prodavatelja
Krešimir ]akuš, dipl. ing.
RH-Visoke otkupne cijene teladi simentalske pasmine Trenutne cijene teladi, 50. tj/2005., najviše su cijene na nim sajmovima i otkupu, od 1997. godine naovamo u promatranom razdob(ju. otkupna cijena teladi simentalske pasmine u tjednu do 11. prosinca 2005. godine iznosila je 23,86 kn/kg ŽV. U odnosu na lanjske cijene simentalska telad je u 50. tjednu ove g<J(l,ineskup(ja za 11,39 posto.
Dobra potražnja i osrednja ponuda rezultirale su zadržavanjem visokih cijena teladi simentalske pasmine na tržištu. Cijene na sajmovima i dogonima na kontinentalnom Hrvatske u rasponu su od 22 do 26 kn/kg ŽV, ovisno o dok su cijene na jadranske Hrvatske do 28 kn/kg. Primjetno je da se razlika u cijenama teladi kontinentalne i jadranske Hrvatske u posljednje vrijeme smanjuje tako da razlika cijena iznosi samo 0,32 kn/kg u korist cijena teladi na jadranskom dok je ranije ta razlika bila osjetno viša. EU-tržište teladi
Na tržištu cijena holstein teladi stare 14 dana i teške do 75 kg, u tjednu do 27. studenog o.g. iznosila je 133 eura/komadu. cijena teladi crvenog goveda iznosila je 137 eura/kom, telad goveda 2,49 eura/kg ŽV, a simentalske teladi 4,38 eura/kg ŽV. cijena teladi od 8 do 21 dan starosti u
Otkupnecijene trupova R3 klase (bikovi od 12 do 24. mj. Starosti)
U Fll-25
Nizozemskoj je iznosila 190,9 u Francuskoj 198,3 u Italiji 183,5 te Španjolskoj 241, 7 eura/kom. cijena u zemljama EU, u navedenom tjednu iznosilaje 189,9 eura/kom.
RH-Bez promjena na tržištu junadi otkupna cijena bikova simentalske pasmine (>450 kg) na hrvatskom tržištu u 50. tjednu o.g. iznosila je 13,46 kn/kg ŽV. U odnosu na cijene prije dva tjedna, stanje na tržištu nije se bitno promijenilo. Cijene su gotovo a ponuda i potražnja je Junadi na tržištu ima dovoljno i gotovo se sve utrži. Bikovi su prodavani po cijeni od 13 do 15 kn/kg.
EU-tržište mesa otkupna cijena trupova
R3 klase (bikovi od 12 do 24 mj. starosti) u tjednu do 04.12.2005. godine iznosilaje 299,34 eura/100 kg. Najniže cijene i dalje su u Poljskoj gdje je cijena trupova
R3 klase u navedenom tjednu iznosila 227,47 eura/100 kg odnosno 24 posto niža od
1•2oos. I -6-2004.
:: i ....: N O'l N
EU cijene. Druga po redu najjeftinija zemlja je Belgija. cijena trupova R3 u navedenom tjednu iznosila je 242,55 eura/100 kg, a u odnosu na lanjske cijene viša je za 17,90 posto. Najviše cijene evidentirane su u 372 Eura/100 kg, Italiji 333 eura/100 kg i Finskoj 332,33 eura/100 kg. Rast cijene na europskom tržištu bilježimo skoro dva
M(jekarski list 01/2006.
otkupnecijene trupova R3 klase (bikoviod 12 do 24 mj.) (euro/100kg)
Izvor: EU-komisija,obrada TISUP-MPŠVG
mjeseca. Cijene su tijekom tog razdoblja, na razini EU-25, porasle za pet posto.
Što se prognoza za narednu godinu, se da velikih promjena biti. cijene junadi mogle bi, nakon
trenda tijekom 2005. godine, u godini zadržati isti nivo ili blago padati. zemlje EU-15, u prvoj polovini 2006. godine se lagani pad cijena za oko 1,3 posto, dok se u drugoj polovini godine zadržavanje cijena. se, da u 2006. godini cijena trupova R3 klase iznositi 2,90 eura/kg, dok je u 2005. godini cijena iznosila 2,93 eura/kg.
RH- tržište krava za klanje
Na tržištu krava za klanje nema promjena. Ponuda krava je osrednja, a ni potražnja nije velika. Cijene su godinama u gotovo istim okvirima od 4 do 10 kn/kg, ovisno o i starosti krave. Neovisno o mjestu trženja, otkupne cijene starijih krava su od 4 do 6 kn/kg dok su kvalitetnije, krave i do 10 kn/kg. Ni u narednom razdoblju ne promjene cijena krava za klanje.
EU-tržište otkupna cijena trupova krava klase 03 na EU tržištu u tjednu do 04.12.2005. godine iznosila je 206,4 7 eura/100 kg. Najviše otkupne cijene evidentirane su u Francuskoj 238 eura/100 kgi Luxemburgu 228 eura/100 kg. H R V A T S K A /C R O AT I A/ cijene/prices/{kn/kg) 2 OO5.god. 2004.god. i
L_ ! Dalmacija.lstta I Ko11t111e11tal11a j promjena HPV~TSkA : promjena HRVATSKA Sll.tj.2005.1 prooj<I! i !S0.1j.2005.god.l (___![lmorJe Hrvatska prosjek : 48.tj.2005. l~-,tr•g•I
r
živastokaHivestocll!
teleslmental180<160kg)-calf.
tele holstaln(80<160kg)-calf.
Junicaslmental (za klanlel-helfer.
bik slmental(>450kg}-youngbuli.
kravaslmental(za klanJe)-cow. C:::>
odoiak(25-35kgl-suckllng pfg lJ
svinja {80-120kg)-plg. H q-z;
(za klanJe}-sow. 1J ~rc -
Janlad-lambs . ti]_'b
ovca Iza klanlel-sheep. 5P
konJ-hors. qz, - -
CILJNA CIJENA TRUPOVA ZA
PROSINAC 2005. (HSC&TISUP)
MLADI BIKOVI
Ciljna cijena* 1 kg toplog trupa R3 mladih bikova za mjesec prosinac 2005. godine: 24, 7332 kn
Tablica1: Ciljna cijenau kunama za 1 kg toplog trupa mladih bikova
STUPANJ PREKRIVENOSTI MASNIM TKIVOM KLASA
JUNICE
Ciljna cijena* 1 kg toplog trupa R3 junice za mjesec prosinac 2005. godine: 24,8306 kn
Tablica2: Ciljna cijenau kunama za 1 kg toplog trupajunica
STUPANJ PREKRIVENOSTI MASNIM TKIVOM KLASA
1 2 3 4 5
E 26,69 27,31 27,93 27,31 26,69 u 25,14 25,76 26,38 25,76 25,14
R 23,59 24,21 24,83
Kategorija mladih bikova predstavlja muške životinje od 12. do 24. mjeseca starosti u trenutku klanja, prema Pravilniku o trupova i polovica na liniji klanja. (N.N. 20/04.).
Kategorija junica predstavlja ženske životinje od 12. do 24. mjeseca starosti u trenutku klanja prema Pravilniku o trupova i polovica na liniji klanja. (N.N. 20/04). Ciljna cijena za pojedinu klasu i prekrivenost masnim tkivom se prema Uredbi o ciljnoj cijeni utovljene junadi (N.N. 114/05.).
Velika slova E, U, R ,O, P predstavljaju 5 klasa u koje su razvrstani trupovi prema Pravilniku o trupova i polovica na liniji klanja. (N.N. 20/04.; prilog2.). oznake od 1 do 5 opisuju stupanj prekrivenosti masnim tkivom trupova i polovica prema Pravilniku o trupova i polovica na liniji klanja. (N.N. 20/04.; prilog3.).
Temeljem vrijednosti R3 (naglašena u tablici) klase i stupnja prekrivenosti masnim tkivom se ciljne cijene 1 kg svih ostalih klasa i stupnjeva prekrivenosti masnim tkivom uz korekcije.
Organizator je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu odsjek županije - ispostava Križevci u suradnji sa Srednjom gospodarskom školom Križevci. Izložba je održana u subotu 5. studenoga 2005. godine u Križevcima u prostoru "Starog Javora". Brojni posjetitelji potvrdili su veliku zainteresiranost - za autohtone proizvode naših sela, odnosno sireve i proizvode od mlijeka.
Ml.fekarskilist 01/2006.
Dario Zagorec, dipl. ing.
Prošlogodišnja promotivno-prodajna izložba održana u Križevcima, iako lokalnog karaktera, zapravo je bila uvod u ovogodišnju prvu županijsku izložbu sira pod nazivom "Dan sira županije".
-------------------
Pokrovitelji manifestacije bili su Koprivžupanija i Grad Križevci koji su i osigurali vrijedne nagrade za dobitnike priznanja, a osiin njih sponzori manifestacije bili su tvrtke Elektrotehnika iz Križevaca i Probiotik iz Zagreba. Kako je ovo bila prva izložba
DANI SIRA - ŽUPANIJE
sira u županiji i prvo službeno ocjenjivanje sireva s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava do sada na ovim prostorima, rezultati Izložbe iznenadili su kako povjerenstvo za ocjenu sireva tako i same Naime, od ukupno 40 izloženih sireva su 33 osvojila i to sireva s cijele županije. Od ukupno je 17 14 je iz obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a izvan konkurencije ocjenji-vanja bile su dvije preradbene jedinice manjeg kapaciteta: mljekara Horizont iz Koprivnice te Srednja gospodarska škola u sklopu koje je Mljekarski praktikum. Kao mljekara u županiji, s mlijekom i proizvodima predstavila se i Na tura Agro iz prostor namijenjen za izložbu, vlasništvo tvrtke Komunalno Križevci, i ove je godine bio premalen da primi
sve zainteresirane posjetitelje, pa godine, zasigurno, trebati
Ocjenjivanje na Izložbi povjerenstvo za ocjenjivanje sireva na s doc. dr. se. Samirom Kalitom, predsjednikom povjerenstva u su sastavu bili i radne grupe za sirarstvo dipl. ing. Višnja te mr. se. Ana Grgas, ocijenilo je 40 sireva, od kojih 33 od kravljeg mlijeka te 7 od kozjeg mlijeka. Od dodijeljene 33 medalje, 6 je bilo zlatnih, 13 srebrnih te 14 Šampionom je proglašena Sirna rolada s orasima Siniše Levaka.
Proglašeni su i stolovi, a tri prva mjesta ravnopravno su podijelili mljekara Natura Agro iz mljekara Horizont iz Koprivnice i OPG Ane Kožar iz Posjetitelji su ujedno i ocjenjivali sireve, pa su po svom odabiru anketom mogli izabrati po jedan sir unutar svake kategorije.
Kvaliteta istaknuta na prvom mjestu Nakon ove prve županijske izložbe sireva županije, možemo istaknuti ocjenu struke i posjetitelja da mnogi na obiteljskim gospodarstvima proizvode autohtone sireve izvrsne kakoji zaslužuju svoje mjesto na tržištu kao proizvodi. Tri zlata pripala su dipl. ing. agronomije Siniši Levaku iz Koprivnice i to za sirnu roladu s ljutom paprikom, sirnu roladu s te sirnu roladu s orasima, koja je ujedno proglašena i šampionom izložbe. Dokaz je to, daje uz entuzijazam za ovaj posao potrebno i znanje. Siniša je, naime, i diplomirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu s temom iz sirarstva - proizvodnja kuhanog sira, autohtonog proizvoda Podravine. Iskustvo iz rada u mljekarskoj industriji, koje je kasnije stjecao, upotpunjeno je ljubavlju prema sirarstvu kojim se danas bavi ponajprije kao hobijem u slobodno vrijeme. Tu je njegova uspjeha, što i sam Dva zlata Biserke Polak iz KriževaIvanca za njezine dvije vrste kozjeg sira, kao
postane tradicionalna te da se ovakvi kvalitetni sirevi naših obiteljskih gospodarstava svakako u ponudi.
daljnjeg razvoja proizvodnje sira na OPG-u Kako je danas u Republici Hrvatskoj dosta malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s relativno malom proizvodnjom, neka od njih, zasigurno, u sir mlijeko vlastitih gospodarstava. Takva gospodarstva koja ne konkuriraju velikom proizvodnjom i velikim mlijeka, u sustavu kvota bit u tzv. izravnu prodaju s gospodarstva, dakle mlijeko koje potroše ili iz (snimio:Dario Zagorec,dipl. ing.) prodaju na vlastitom OPG-u. A i jedno zlato Ankice iz Koprivnice za kakve su, zapravo, daljnjeg razvoja ljute prgice, da i kozji sirevi, uz stare proizvodnje sira na OPG-u u vremenima koja su dobre autohtone proizvode naših OPG-a kao što pred nama, visokoj proizvodnji sira su prgice, imaju sigurne kupce. Nakon ove izlo- unutar EU? Za mala obiteljska poljoprivredna žbe, kao što kaže, nisu dobili gospodarstva su velike, u prvom samo pregršt na postignutom uspjehu, redu na tržištu a osobito kroz nego i mnoštvo novih narudžbi tako daje ovakav ponudu. No prije svega, moraju se marketing i više nego dobrodošao jer je kvaliteta pobrinuti da u sustavu kvota budu u istaknuta na prvom mjestu. Pokrovitelji tzv. izravnu prodaju s gospodarstva, odnosno B manifestacije, županija kvotu, dakle mlijeko koje sami trošiti, i Grad Križevci iskazali su interes da izložba sira preraditi ili prodati na vlastitom
CroSim
IHJIRMATSKIJSAVEZ
SIJMJEtJJfAILSKO<iGOVEDA
Iz rada Saveza • 1.
U Vrbovcu je 04. prosinca 2005. godine održana 1. sjednica
Izvršnog odbora «CroSim»-a nakon
Izborne skupštine održane u Vrbovcu 06. studenog 2005. god. Od 15 izabranih 10 na sjednici je bilo prisutno 12 uz predstavnike
li,st 01/2006.
Nadzornog Izvršnog odbora odbora.
Sjednicaje protekla u radnom okružju sa 17. dnevnog reda. Po svakoj slijedila je sadržajna rasprava iz koje za ovu priliku izdvajamo za koje držimo da biti interesantni našim ali i
Slika 2: Bogataponuda sirevana najuredenijemštandu Ane Kožar
«Mljekarskog lista» Uredništvu ovom prilikom zahvaljujemo, jer je ponudilo suradnju i da što više rasprava prenesemo u javnost. To nam je neophodno potrebno u trenutcima razvoja Saveza i njegovih 12 iz 9 hrvatskih županija, ali i svima onima koji nam se žele pridružiti u radu, a koje ovom prilikom pozivamo na suradnju.
je, da treba osvježiti bazu podataka Saveza (broj po pojedinoj Udruzi i broj grla u vlasništvu ustrojiti i tijek dokumentacije u Savezu, uputiti dopise namjere svim i proizvodnim Udrugama i institucijama su interesi za suradnju s interesima «CroSim»-a, suradnju s partnerima temeljiti na pisanim dokumentima (dopisi, sporazumi, ugovori). O svojim namjerama Savez izvijestiti Predsjednika Države, Predsjednika Vlade, Ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministricu vanjskih poslova i Europskih integracija. Zatražiti prijam u onim vladinim institucijama (HSC i HZPSS) koje su prioritetne za rad i djelovanje Saveza. je da treba nastaviti sa internacionalizacijom rada «CroSim»-a te sklopiti sporazume o suradnji na razini Saveza sa Slovenijom i Austrijom. je da nova adresa sjedišta «CroSim» bude; Hrvatski savez simentalskog goveda, Livadarska 32, 10340 Vrbovec.
Nadalje, zatraženo je da od HSC dopisom zatraži o zastupanju simentalskog goveda u Europskom udruženju. je i stav o poljoprivrednom državnom zemljištu (temeljnom problemu sigurnijeg razvoja govedarstva u Hrvatskoj) koji prilažemo u cijelosti:
«Potrebno je poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu hitno privatizirati prema zakonima, te vršiti pritisak na jedinice lokalne samouprave da donesu kvalitetne programe gospodarenja poljoprivrednim zemljištem (u korist ljudi koji žive na tom i koji se stvarno bave poljoprivredom) i da se pri tome forsira prodaja, a ne zakup poljoprivrednog zemljišta.»
Predloženo je i u sklopu rada IO da se u sklopu anketiranja Udruga, koje biti obavljeno do sredine mjeseca 2006., kod CroSim»-a, organizira i projekcija ponude junica kod «te predstavi ponuda sjemena kvalitetnih bikova iz i stranog uzgoja (kvaliteta i cijena). Zatražiti HSC o trenutnom stanju provedbe Uzgojnog programa s posebnim osvrtom na organizaciju testiranja mladih bikova iz ciljanog parenja (performace test u field uvjetima). Prilikom rasprave izraženo je žaljenje zbog zatvaranja «performance» testne stanice u Varaždinu.
Predsjednik Saveza je izvijestio IO i NO o sudjelovanju na II. savjetovanju goveda Hrvatske gdje se Savez predstavio, ali i o svim problemima koji su u tom pogledu proizašli, obzirom na tekst predstavljanja «CroSim»-a. Dogovoreno je i da «CroSim» godine organizirati jednodnevno savjetovanje goveda u suradnji sa zainteresiranim partnerima.
U nastavku je da se «CroSim» obrati MPŠVG-u, Hrvatskoj agenciji za hranu i Udruzi za zaštitu da prilikom uvoza mlijeka i proizvoda sirovine moraju biti u kontrolirane kao i mlijeko koje mljekare otkupljuju od u Hrvatskoj. Isto tako treba navesti koji proizvodi sadrže uvozne sirovine.
U vremenu «CroSim» se obratiti MPŠVG za dodatnih pojašnjenja aktualnih propisa oko registracije Udruženja simentalskog goveda.
Vidljivo je iz ukratko iznesenih da «CroSim»-u predstoje mnoge aktivnosti što nas raduje, jer su to stvarni problemi simentalskog goveda, a koje organiziranim nastupom žele javnosti i s rješavanjem dio odgovornosti na sebe, ali i zajednice. Eventualnu zainteresiranost za sudjelovanje u radu Hrvatskog saveza simentalskog goveda «CroSim»-a možete prijaviti Savezu na službeni telefon 099/2122260 gosp. Slavko Jambrišak, ing. agr. - predsjednik, te poslovnom tajniku mr. se. Miljenku na telefon 098/395107 i tajniku Miroslavu dipl. ing. agr. na telefon 098/809164.
Svrha Savezaje, da udružuje udruge simentalske pasmine u Sloveniji u nastojanju
goveda simentalske pasmine u Sloveniji udruženi su u »Savez udruga simentalske pasmine Slovenije (ZDRGLPS)«, sa sjedištem na Poljoprivrednom fakultetu u Mariboru, Vrbanska 30, (mrežna adresa: http://www.fk.uni-mb.si/liska/ ).
poboljšanja goveda simentalske pasmine i za poboljšanje gospodarske vrijednosti uzgojne populacije. Svojim se djelovanjem Savez u izradu razvoja govedarstva Republike Slovenije. Savez ostvaruje svoju svrhu radnji:
• s državnim institucijama u govedarstvu.
• i pri uzgojnog cilja, svakogodišnjeg uzgojnog programa te odluka Saveza za napredak simentalske pasmine organizira uzgoj i promet grlima pod markom proizvoda LISKA.
• Organizira zajedno sa službom promet uzgojnih grla, posreduju kod prodaje uzgojnih grla iz stada svojih
• Organizira obrazovanje Saveza.
• Upoznaje javnost putem sredstava javnog informiranja o problemima i napretku uzgoja goveda u Republici Sloveniji.
• s drugim u govedarstvu i govedarskim Savezima.
• sa srodnim Savezima društava iz drugih država, 18. svibnja 1993. u Besanconu (Francuska) primljen u Europski Savez simentalske pasmine, a 07. svibnja 1994. u je postao punopravna Svjetskog Saveza simentalske pasmine.
Opasmini
Lisasta pasmina je kombinirana pasmina goveda, porijeklo proizlazi iz simentalske pasmine. Pasmina je nastala u 18. na prostoru doline Simental (rijeke Sime) u Švicarskoj. Po navedenoj dolini pasmina je dobila ime koje se održalo sve do danas. Zahva-
Ustanovljenje Saveza goveda simentalske pasmine u IPokrai Maribora Na XX. sjednici generalne skupštine Europskog Saveza 18.05.1993. simentalske pasmine u Besanconu (Francuska) je ZRGLPS primljen kao organizacije 02.-07.05.1994. Na X. svjetskom kongresu simentalske pasmine u je ZRGLPS prim!ien kao punopravni te oraanizaciie 15.-22.08.1996. Savez sudjeluje s kolekcijom od rasplodne junice i rasplodnim bikom na Europskoj izložbi simentalskog goveda u Nitri u Savez goveda simentalske pasmine Slovenije na saboru 26.03.1997. promjenu pravila u skladu sa Zakonom o udrugama. Nova organizacija se u imenu: Savez udruga goveda simentalske pasmine Sloveniie (ZDRGLPS). 18.12.1998 Postaje Saveza govedara Slovenije 11.09.2003. Postaje krovne organizacije goveda - Govedarska zadruga d.o.o., kojaje 2005. promijenila ime u GPS 19.03.2004. Savez udruga simentalskog goveda Slovenije, na saboru promjenu pravila u skladu s trenutnim Zakonodavstvom.
datumi povijesnograzvoja (ZDRGLPS): dobrim osobinama, pasmina se poširiti po alpskim državama, a kasnije po cijeloj Europi i svijetu. U Sloveniju su prve krave simentalske pasmine uvezene krajem 19. a nešto bolje organiziranije 20. Simentalsko govedo je potistisnulo manje proizvodne pasmine koje su u to vrijeme prevladavale u Sloveniji. je u prošlom vremenu vri10.06.1992.
SAVEZ
jedila kao kombinirana pasmina. Na alpskom su najbolje krave dobre te osobina rasta, primjereni za tov i rad, za koji su grla lisaste (simentalske) pasmine, zbog svog velikog okvira i robusnosti, dobro korištene. U Sloveniji je lisasta (simentalska) pasmina najbrojnija s najduljom tradicijom uzgoja. Potomke, dobivene planskim osjemenjivanjem bikovskih majki s najboljim (elitnim) bikovima, još od 1963. godine uzgajaju i testiraju na uzgajalištu bikova lisaste (simentalske) pasmine u Murskoj Suboti. Do prve polovine 2004. godine testirano (direktno performance) je 3 234 mladih bikova. Lisastu (simentalsku) pasminu odlikuje dobra visok sadržaj i masti u mlijeku, visok dnevni prirast, dobra dobre tovne i karakteristike. U uzgojima sustava krava-tele dobar je i instinkt, dobra prilagodljivost na okoliš, lako telenje vitalne teladi. Krave su i dobre uzgajiteljice (majke), pa su uz svoje tele spremne uzgojiti i tele druge krave. Populacija lisaste (simentalske) pasmine dijeli se na dva tipa. Na saboru su ZDRGLPS prihvatili uzgojni cilj:
A tip je kombinirani tip s naglaskom na mlijeko. Da bi postigli taj cilj, junice osjemenjivati s najbolje testiranim mladim bikovima lisaste (simentalske) pasmine s naglaskom na osobine za visoku proizvodnju
Osobina ATio B Tio
Smjer - kombinirana
Mlijeko - meso
7000
%masti 4,0
% bi 3 5 faenotio BB ili AB)
Visina grebena 138-148 cm
Tjelesna masa iznad 700 kg
Prirast tovljenika 1200 wdan
Prirast volova 900 g/dan
Korektne, Noge kosti, visoki i tvrdi papci
Vime Korektno, prostrano, dobro stegnuto
Telienie Lako-normalno
Muznost 2 - 3,61 /min/ Dobra
Otpornost na bolesti Dobra
mlijeka. U opsegu dopušteno je oplemenjivanje s pasminama: crveni holstein (RH) i montbeliarde (MB). Potomci iz usmjerenog parenja bikovskih majki (BM) i elitnih bikova koji se nalaze u uzgajalištu, mogu imati najviše 25% krvi, pod uvjetom da ta dolazi od jedne od dopuštenih pasmina za oplemenjivanje (RH ili MB)
B tip je kombinirani tip s naglaskom na meso. Krave B tipa su namijenjene za dojilje u sustavu krava-tele i a manje intenzivnu proizvodnju mlijeka. Junice se zato osjemenjuju prije svega sa bikovima koji donose solidnu (ne previsoku) proizvodnju mlijeka i i tovne osobine. Potomci iz usmjerenog parenja bikovskih majki (BM) s elitnim bikovima (koji se drže u uzgajalištu) mogu imati najviše 6% krvi, pod uvjetom da taj dio krvi dolazi iz jedne od pasmina namijenjenih oplemenjivanju (RH ili MB).
Marka proizvoda LISKA
Nositelj marke proizvoda LISKA je Savez udruga goveda lisaste (simentalske) pasmine Slovenije. Slovenski žele u okviru marke proizvoda mesa osigurati hrane sa slovenskih gospodarstava (kmetij). Meso koje kupite pod znakom LISKA, zdrava je namirnica, dobivena od grla hranjenih krmom Grla su uzgojena s puno skrbi i ljubavi koju slovenski seljaci crpe iz svoje bogate tradicije.
Meso - mliieko do 5000
4,0
3,5
U orosieku populacije
U prosieku oooulaciie 1200 g/dan i više 900 I!: /dan
kosti, visoki i tvrdi oaoci
Dobro stegnuto
Lako-normalno
Ociena 7 i više Dobra
Naimanie 4 laktaciie Naimanie 6 laktacija
Marka proizvoda LISKA Vam osigurava:
meso slovenskog porijekla - sva grla, je meso u prodaji pod markom proizvoda LISKA oteljena su i uzgojena u Sloveniji.
Prirodna hranidba grlakrma za životinje uzgojene proizvodima marke LISKA, ne sadrži životinjskih otpada, stimulatora rasta ili farmaceutskih pripravaka.
Grla najbolje kvalitetepod markom proizvoda LISKA prodaju meso grla su trupovi uvršteni u
grla od teljenja do prodajnih polica sa željom osiguravanja visoke i porijekla mesa, sustav sve do prodajnih polica.
Podatci o izvornosti mesa u prodaji dostupni su na Internet stranicama : Kmetijsko gozdarski zavod Ptuj - na poveznici "Blagovna znamka LISKA", MKGPSlužba za identifikacijo in registracijo živali (SIR) poveznica »Poreklo govejega mesa«. Svaki komad mesa u prodaji pod markom proizvoda LISKA ima poznato porijeklo. Na svakom paketu mesa ili u hladnjak vitrini, razvidan je identifikacijski broj grla. tog broja lako je na prije navedenim internet stranicama, potražiti više podataka o i grlu, od kojega dolazi kupljeno meso.
ZDRGLPS izdaje »Lisasto govedo«. Zadnji broj je izašao u mjesecu
kolovozu 2005. godine i dostupan je na internet stranicama Saveza sa sadržajem: • Izložba goveda lisaste (simentalske) pasmine 2005. • Rezultati karakteristika bikova lisaste (simentalske) pasmine i križanaca 29. progenotestne skupine • Plodnost i razmnožavanje u govedarstvu • Rad tijela ZDRGLPS • Osjemenjivanje sjemenom mladih bikova • ekskurzija Saveza udruga uzlisaste (simentalske) pasmine Slovenije u Austriju • 43. poljoprivrednosajam u Gornjoj Radgoni stvarno je živ: izložbe, izložbe životinja i uzorci nasada biljne proizvodnje • Godišnji pregled rasplodnih bikova u Križevcima u Hrvatskoj • Utjecaj težine teladi lisaste (simentalske) pasmine na zdravstveno stanje i proizvodnju EU, strukturni fondovi i sredstva za razvoj gospodarstava.
Prvi susret hrvatskili gospodarstvenika i studenata Agronomskog fakulteta održat se u 2006. godine, najavili su Studentske Udruge Agronomije STUDA, koja organizira ovaj projekt nazvan „Career day". Studenti zainteresirani za sudjelovanje na susretu mogu predati svoje radove do 10. 2006. godine, a najbolji biti prezentirani usmeno ili poster-prezentacijom potencijalnim poslodavcima - tvrtkama sudionicama susreta. Suorganizatori „Career Daya" su Agronomski fakultet u Zagrebu i Hrvatska mljekarska udruga. Teme izlaganja hrvatskih tvrtki biti prikupljene preko „Ovim projektom želimo upoznati studente sa stanjem na tržištu rada u Hrvatskoj, zaposlenja i potrebe za njihovim znanjem. Nadamo se da ih ujedno i motivirati za znanstvenorad te sudjelovanje u projektima tvrtki, a samim time i olakšati zapošljavanje nakon diplome. Naravno, hrvatske tvrtke koje sudjelovati u ovom susretu imat priliku upoznati mladi znanstveni kadar na fakultetu i odabrati svoje zaposlenike" - je voditelj projekta Zoran predsjedništva STUDE. diplomirani agronomi predstavit hrvatskim gospodarstvenicima svoje projekte, radove i dosadašnja te im ukazati na kvalitetu svog obrazovanja, a ujedno dobiti uvid u probleme struke, rada tvrtki, njihove projekte te plan rada. u ovakve i projekte natjecateljski duh koji im biti od velikog u njihovim poslovnim kontaktima i susretima s njihovim prvim pravim poslovnim iskustvima još za vrijeme studija.
Želja organizatora je u smanjenju odlaska mladih ljudi u inozemstvo, poboljšati i ubrzati razvoj hrvatskili tvrtki koje voditi osposobljeni timovi mladih znanstvenika. prednost vide u da potencijali poslodavci izabrati najbolje i najsposobnije studente za rad.
Detaljnije informacije o ovom hvalevrijednom projektu dostupne su na stranici www.agr.hr/studa/cda.
Za sve dodatne informacije molimo kontaktirajte: Zoran • e-mail: zvukas@agr.hr • GSM: 091/506-31-65
U je glavni posao zaštita od glodavaca. Ukoliko ima snijega, osobito mok':.::.-:,::.::.-:..-:..-:..-:__-_-_-_-_-_-
rog, pravovremena ga skinite s grana. Ako pak Dnri:o Ka1t1oc1~d,pl. i11g
c=:::, Njive su snježnim C::-, no kako za vedrih dana može biti toplo, a su vrlo hladne, tako se stvara ledena pokorica koju treba razbiti prohodam taktora. Ukoliko nema snijega i niskih temper,-,-, ratura, je obaviti oranje i L:....:..Jgnojidbu. Ako na njivi stoji voda treba c=:::, je ispustiti. je vrijeme C::::, kada se planira sjetva u godini i nabavlja sav potreban materijal.
U vinograduje krajnje vrijeme da se obavi rigolanje, jasno, ako vremenske prilike dopuste. Osim toga, kopaju se jame za sadnju cjepova, se kolje, kontrolira armatura. sada nabavljati cjepove za sadnju. Kako nema mnogo posla, pregledajte alat.
nema snijega, je obaviti gnojidbu i kopanje jama za sadnju.
Ovaj mjesec iskoristite za planiranje uzgoja u povrtnjaku. Pregledajte alat, po potrebi ga popravite ili nabavite novi. kupovati sjeme, gnojiva i zaštitna sredstva. Pripremaju se tople gredice, klijališna zemlja i bioenergetski materijal. U prostoru se priprema tlo za uzgoj ranog kupusa, ranog kelja, rane i salate.
U vrtu se može obavljati gnojidba. Ako ima snijega, skinite ga s ukrasnog i grmlja. Trajnice koje prezimljuju u zatvorenom prostoru redovito kontrolirajte i po potrebi zalijevajte.
Narodne
Ako nije u snijegu, teško njivi, dolu i brijegu.
Akoje u vode, biti u listopadu vina. Ako je trave u je biti u svibnju. li
agrometeorologija
Mr. se. Dražen agrometeorolog
"Naletizime"
Zima traje. smo doživjeli snJezne vijavice, olujne zimske bure u Dalmaciji, a i izlijevanje vode iz korita naših rijeka. Je li sve to što se s našim vremenom "normalno" ili nije, o tome se svakako može raspravljati. No, pravu zimujoš
Prema višegodišnjem vremena meteorolozi su utvrdili daje drugi zimski nalet 15. i 26. Vjerojatnost da se on dogodi iznosi 78%, a traje oko 7 dana. napad zime trebalo bi u prvoj polovici Vjerojatnost da se dogodi je 67%, ali traje samo 6 dana. No, statistika je jedno, a stvarnost nešto drugo. Vrijeme je katkada nepredvidiva, pa do potvrde vjerojatnosti naleta zime još malo
ovog mjeseca posljedica je dugih i kratkih dana. Pritjecanje
kratko, a zbog male visine Sunca slabo. S obzirom da se zrak hladi od tla, najhladnije biti u slojevima tla. Takvi su odnosi temperatura, uglavnom pri stabilnom vremenu, kada je iznad naših krajeva anticiklona. Posljedice anticiklone su i vrlo pojave magle. Dakle, osim hladnog vremena, ovog je mjeseca i pojava magle vrlo
Trputac ili bokvicu (judi koriste za zdravstvenih tegoba, a u ovim zimskim mjesecima ga se ttietimo kad nas dugotrajan i uporan kaša(j.
Kod nas raste velik broj trputaca, a osobito su ljekoviti uskolisni i širokolisni trputac. Uskolisni trputac (Plantago lanceolata) raste posvuda po livadama, pašnjacima, djetelištima, uz puteve i ceste. Ima uske, lancetaste listove (duge i preko 20 cm) na kojima se 3-5 usporednih žila i koji se postepeno suzuju u posve kratku peteljku, a složeni su u prizemnu rozetu. Iz rozete izbijaju do 40 cm duge bezlisne stabljike koje završavaju klasastim cvatom sastavljenim od brojnih sitnih
U ljekovite svrhe treba brati listove neposredno prije cvatnje. Nikako ne smijemo skupljati prašnjave listove ili one u blizini
Marija dipl. ing.
prometnica, samo one s i ekološki
staništa. Suše se u hladu u tankom sloju. Ne smijemo ih prevrtati i dirati prstima jer tada brzo promijene boju i pocrne, a takvi nisu za upotrebu.
Pripravljanje
2 žlice suhih, usitnjenih listova preliti s 2,5 dl vode, poklopiti i procijediti nakon 5 minuta. Piti 2-3 šalice tijekom dana. Kod kašlja i drugih dišnih tegoba sladiti medom.
Trputac sadrži veliku sluzi, ima protuupalno i djelovanje pa koristi za mnogih bolesti. Pomaže kod kašlja, bronhitisa, astme, prekomjerne sluzi u dišnim organima, upale sluznice usne šupljine i ždrijela. djeluje na unutarnje organe, djelotvoran je kod kolitisa, pojave plinova tijekom teže probave, gastritisa, krv, pomaže kod upale bubrega i mjehura. Kupke pripremljene od trputca smiruju bolne i upaljene hemeroide, a svježe, listove dobro je staviti na rane od ujeda insekata, osipe, lišajeve i opekotine.
Kod kašlja se najviše koristi sirup od trputca. Danas ga ima svaka ljekarna, i to nekoliko vrsta sirupa od Nekada su u staklenku za spremanje zimnice od 5 litara stavljali na dno sloj od 3 cm dobro pritisnutih, svježe ubranih listova trputca a zatim 1 cm debeo sloj i tako naizmjence do vrha boce. Preko se sloj slegne i dana nadopuni na isti a postupak se ponavlja sve dok boca ne bude potpuno ispu:ajena. Bocu valja dobro zatvoriti, zamotati u najlon i zakopati u vrtu na obilježena mjesto ili na približno temperaturi u blizini štednjaka. Nakon 3 ntjeseca sadržaj procijediti, kratko prokuhati i spremiti u boce.
Za sigurnu i zdravu prehranu moraju biti ispunjena I Dr.IvoBelan I tri osnovna pravila, a to su: uravnoteženost, raznovrsnost i umjerenost. biti naodmet da malo jesti raznovrsnu hranu, 2. održavati normalnu tjelesnu težinu, 3. izbjegavati previše
porazmislite o svojim prehrambenim navikama, jer je o vašem zdravlju .
da su vrlo razne
a i nehaj, kada je u pitanju naša ishrana. ako ispunjavate gore spomenuta tri osnovna principa, budite sigurni da ste na pravom putu. Uravnoteženost nemojte pretjerivati u jednoj vrsti hrane. Raznovrsnost nemojte izostavljati neku vrstu hrane; što više hrane u vašem tanjuru, tim bolje. Ako se pojavila dvostruka brada ili je postala pretijesna, velikim tiskanim slovima napišite na svoj hladnjak UMJERENOST.
Informativni mediji vrlo donose nejasne, zbrkane savjete o prehrani («ovo/ zbrkane» smijete jesti, ovo ne smijete jesti», itd.).
valja priznati da za prehranu još uvijek dovoljno ne znaju koja je dijeta idealna za pojedinog Ljudi se razlikuju po dobi, spolu, razvijenosti, aktivnostima; netko je bolestan, netko je trudnica itd., pa prema tome se i prehrana mora razlikovati. Istraživanja se nastavljaju kako bi bile otkrivene potrebe, visok krvni tlak, bolest, karijes zubi, neki oblici raka, itd.), jer dijeta može biti itekako važna. Ovakvi se bolesnici moraju posavjetovati sa svojim i dobro educiranim koji im dati glavne smjernice u ishrani, a vjerojatno specijalno za njih, pripremiti dijete.
U pitanjuje vaše zdravlje
A što je s nama zdravima? Koje savjete da mi slijedimo u izboru i pripremi hrane za nas i našu obitelj? Bilo bi mudro pridržavati se 1.
i
kolesterola, 4. jesti hranu koja sadrži dovoljno škroba i celuloznih, neprobavljivih ostataka, S.izbjegavati previše 6.izbjegavati previše soli kao i 7. alkoholna (ili ih piti samo u umjerenim
Da se razumijemo, samo zdrava hrana nije dovoljna za zdrav i sretan život. Postoje i drugi faktori o kojima ovisi zdravlje životni stil, mentalno zdravlje, okolina, itd.), ali dobre prehrambene navike mogu vam znatno u održavanju i poboljšavanju zdravstvene kondicije.
Nekoliko se zemalja u svijetu sprema i zakonski izmijeniti loše navike svakodnevne ishrane svog stanovništva. Uostalom, preporuku za to dale su Svjetska zdravstvena organizacija i konferencija o ishrani. Na primjer, Norveški parlament razmatrao je program (petnaestogodišnji) zdrave ishrane. Po tom programu N orvežani u narednom periodu jesti više žitarica, a manje mesa. Pored medicinskog, taj je program i ekonomski jer potaknuti razvoj poljoprivrede.
