Natjecanje u Republici Hrvatskoj 2006. godine ______________________ 20
IZ HSC-a
Procjena i hranidbenog stanja u stadima __________________ 22
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
Sjeme s spolom -
Poboljšanje reproduktivnih sposobnosti krava -- - ··-
IZ UREDNIŠTVA
Naslovnica: Suradnici Mljekarskog lista u Sloveniji
ZORA VLJE STADA
Suzbijanje štetnih kukaca u mljekarskoj proizvodnji ________________________________ 32
VETERINARSTVO
Bedrenica - Antrax _________________________ 34
USAID
Projekti agencije
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
Mali posjedi i proizvodnja mlijeka ____________ 44
Klub mladih goveda Vrbovec ______ 49
OBAVIJEST
Posjet zadruzi
25
30
27. rujna 2006. godine obilježen 7. svjetsl{i
«šl{olskog
mliieka»
dan
u b_roju Mlje~ar:kog lista opširn_ije i2".ijestiti kako su dJeca u nekim osnovnim skalama proslavila 7. s~etsk1 dana Zadovoljstvo nam je objaviti da je i školskog ove godine u nekim školama obilježen svjetski dan školskog mlijeka. Prema pristiglim informacijama primjetna je interes mljekara za proslavu ovog datuma u osnovnim školama. Tako je Hrvatska mljekarska udruga na poticaj svojih - mljekara, tiskala 30 000 «malih edukativnih savjetnika» kao prilog obilježavanju ovog datuma, u vjeri da i u našoj zemlji zaživjeti ideja o obveznog obroka u škole. Obveza je to svih nas: roditelja, nastavnika u školama, a svoj interes u obroka u škole svakako bi trebali imati i i mlijeka i proizvoda.
Kravica sam šara. muu. _.
Stigla sam na livadu klopa raste tu Pasem. pasem travicu.
Tvornica sam djeco zdrava Jer ja putem ovih trava Stvaram za vas litre mlijeka Bogme zdravlja, pa i lijeka!
odbor: dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan Darko Kantoei, dipl. ing., mr. se. Goran Kiš, mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Arnelija Šipak, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb,
"Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1
11Rlilt8P918UIU~E UJSllVl1Llli
U ORGANIZACIJIHRVATSKEMLJEKARSKEUDRUGE
17. i 18. rujna 2006. godine, na inicijativu odbora Mljekarskog lista, organizirano je dvodnevno putovanje u Sloveniju. Putovanje je bilo namijenjeno predstavnicima mljekara, HMUte suradnicima Mljekarskog lista koji se bave edukacijom mlijeka a kojima je taj list i namijenjen. Uz posjet dvjema farmama krava, sudionici su obišli i Edukativni centar za mljekarstvo u Kranju, a kroz nekoliko predavanja tamošnjih upoznali su i proizvodnju te tržište mlijeka u Sloveniji nakon ulaska u EU. «Kravlji bal» tradicionalna je manifestacija slovenske regije Gorenjska, a održava se svake godine u rujnu kada iz planina (u koje su otišli u silaze sa svojom stokom u dolinu u kojoj prezimiti. Posebna je to ne samo za toga kraja, nego sve više i za turiste koji na prigodno livadi uz Bohinjsko jezero upoznaju taj života gorenjskih ali i njihove proizvode: sir, mlijeko, razne pletene i drvene predmete, u planini za ispaše stoke. Na «Kravlji bal» uputili su se i sudionici dvodnevnog putovanja u Sloveniju kako bi upoznali aktualnosti u mljekarskoj proizvodnji Slovenije nakon ulaska u EU, no zbog lošeg vremena priredba je otkazana. lako su ostali za taj doživljaj predstavljanja uzgoja stoke te proizvodnje i prerade mlijeka na planinskim pašnjacima «u živo», tradicionalni te preradu mlijeka i proizvodnju sira, upoznali su u Planšarskom (pastirskom) muzeju
smještenom u slikovitom mjestu Stara Fužina nedaleko od Bohinja. Bohinj je bio stoljetno pastirsko (planšarsko) središte na kojemu pojedine planine dopiru gotovo do vrha Triglava.
Planšarski muzej u Staroj Fužini otvorenje 1971. godine. u nekadašnjoj seoskoj sirani, noj 1883., u kojoj su još 1967. proizvodili sir. U toj sirani majstori sirari, («sirarski mojstri») brinuli su se u o zrenju velikih kolutova sira, koji su svaki tjedan, posebni donosili s planine.
U prvom dijelu muzeja prikazana je drvena pastirska s planine Zajamniki («planšarski stan») s unutarnjom opremom. U drugom dijelu predstavljena je originalna sirana s velikim uzidanim sirarskim kotlom i prešom za oblikovanje karaktevelikih kolutova sira. Tu su izloženi i originalni predmeti
unutarnje opreme sirana (pribor za proizvodnju sira, posude za mlijeko, posude za proizvodnju maslaca). Fotografije u prostoriji, uz života pastira u planini, prikazuju i bohinjska pastirska naselja i nastambe na planinama podno Triglava. A kakav je život i proizvodnja sadašnjih mlijeka u Sloveniji, osim razgovora sa državnih institucija, saznalo je pedeset sudionika putovanja tijekom posjeta dvaju obiteljskih gospodarstava. Obiteljsko gospodarstvo «Bobine» u Žirovnici Janeza Šebata (u kojem je za proizvodni i financijski dio zadužen stariji sin Janez) posjeduje suvremenu farmu mlijekrava holstein pasmine s oko 120 grla. Ukupno imaju 58 ha poljoprivrednih površina, od je 11 ha vlastitog poljoprivrednog zemljišta, a 47 ha u zakupu. Na tim
Slika 1: PosjetPlanšarskom muzeju
Slika 2: Posjetfarmi Bohinc površinama 3/4 zauzimaju travnjaci i pregonski pašnjaci, a ostalo kukuruz za silažu te lucerna. U 2005. godini mljekarama su 498 800 kg mlijeka proizvodnja po kravi iznosila je 7 969 kg, s 3,99% i 3,29% Kako im je odobrena godišnja kvota za 390 000 kg mlijeka preniska za sadašnju proizvodnju, dodatne kvote otkupljuju od drugih proizOd prošle godine mlijeko izvoze u Italiju. Farma krava simentalske pasmine obitelji Pavla Demšara iz Loga (nedaleko Kranja) na kojoj je 60 grla, dijelom je smještena u staroj a dijelom u novoj staji, no obje su opremljene prema strogim zahtjevima struke. U 2005. godini proizvodnja mlijeka po kravi iznosila je 6 928 kg s 4,21% i 3,32% I obiteljsko gospodarstvo Demšar kupuje dodatne kvote. Mlijeko predaju Ljubljanskim mlekarnama.
Ulaskom Slovenije u EU polako se mijenjala i struktura poljoprivredne proizvodnje u kojoj stvo i dalje zauzima najvažnije mje-
sto. Od 58 000 mlijeka prije petnaestak godina, sada ih je samo 1O000, ali proizvedu oko 500 milijuna litara visoko kvalitetnog mlijeka godišnje. Slovenija trenutno ima 30% mlijeka više od vlastitih potreba, tako da višak izvozi u Italiju kojoj mlijeka nedostaje. Raspoložive i potrebe za mlijekom te cijenu dogovaraju svake godine.
sigurnosti nema, jer tržište ima svoje zakonitosti, ali za sada u Gorenjskoj regiji dobivaju najvišu cijenu za mlijeko u Sloveniji, kaže direktor poljoprivredne udruge «Sloga» KranjMarijanRoblek.Udruživanjem su se mlijeka oduprli pritiscima velikih državnih mljekara za snižavanjem cijena. te izvozom u Italiju cijenu mlijeka i povisili. Od 2005. godine u Sloveniji su kvote (60% za neposrednu prodaju na gospodarstvu te 95%za prodaju mljekarama) a svako kvota ima cijenu (kaznu).
Gospodin Roblek ujedno je i direktor PZ Kranj, jedne od PZ u Sloveniji. Njenih 41 O zadrugara, od kojih se 170 bavi proizvodnjom mlijeka, ove godine promet od 25 milijuna eura. Još zanimljivih podataka o stanju proizvodnje mlijeka u Sloveniji ulaskom u EU iznesena je na predavanju u Srednjoj
školi u Strahinju, nedaleko Kranja. U ukupnom gospodarstvu poljoprivreda sudjeluje s nešto manje od 4%. Intenzivna proizvodnja nije zbog rascjepkanosti parcela, a
Slika 3: FarmaobiteljiDemšar
Gosp. BrankoRavnik, direktorZavoda poljoprivredno-savjetodavneslužbeKranj proizvodnja - kao glavna poljoprivredna djelatnost - smještena je u teže brdsko planinska No, smanjenju broja poljoprivrednih gospodarstava, je broj krava po stadu - na 15, prosjek poljoprivrednog gospodarstva narastao je na 6,2 ha, a i se zadnjih 1O godina za 2 000 litara po kravi.
Veliku pruža Poljoprivredna komora Slovenije. Osnovana je 2000. godine, sa sjedištem u Vipavi. Sada ima 173 000 a je obvezno za sve vlasnike zemljišta, odnosno one sa 100 eura katastarskog prihoda po gospodarstvu, kaže Branko Ravnik direktor Zavoda poljoprivredno-savjetodavne službe Kranj koja djeluje u sklopu Poljoprivredne komore. Glavna djelatnost Komore je, pored usluga zastupanje interesa njenih pred državnim institucijama, pa tako Komora ima i ulogu.
Do ulaska u EU Slovenija je koristila predpristupne fondove pa je u brdsko planinskim utrošeno dosta sredstava (primjerice za objekata seoskog turizma).
Na završetku dvodnevnog putovanja po Sloveniji posjetili smo jedan takav - seoski turizam «Ljubica» smještenom na 650 m/nv nedaleko od Škofje Loke. Iz SAPARD programa obitelj Stanonik uredila je u tradicionalnom kozolcu (nastambi za sušenje sijena na livadama) moderan ugostiteljski objekt, gdje nude specijalitete pripremljene od onog što proizvedu na svom gospodarstvu - i meso. Uz ponudu seoskog turizma organiziraju i dodatne aktivnosti, primjerice u prirodi za djecu. Ljubica kaže da je posjetitelja sve više, a time i za daljnje širenje djelatnosti na njihovom, ali i susjednim gospodarstvima. Zacijelo se i od ove djelatnosti može dobro živjeti!
Citracentar~
proširite
svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama
to odmah
odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s Vašim bankama
stojimo Vam na raspolaganju:
Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska
Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 138 3654
GUDOVAC
Tradicionalni 14. jesenski narodni bjelovarski sajam održan od 08. do 1O. rujna na sajamskom prostoru u Gudovcu kod Bjelovara, je otvorio predsjednik RH, gosp. Stjepan Organizatori ovog sajma bili su Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski centar. Kao suorganizatori bilježe se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK - županijska komora Bjelovar, Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu i Obrtnikomora Bjelovarsko-bilogorske županije. Županija partner bila je Splitsko- dalmatinska županija. Generalni sponzor ove izložbe bio je Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o., a sponzor ishrane stoke - ratarstvo - trgovina d.o.o. U govedarskom dijelu Izložbe bilo je više županija sudionica: Bjelovarsko-bilogorska, ZagrebaVaraždinska, Krapinsko-zagorska, i Istarska. Odabir stoke izvršili su djelatnici službi HSC. lzloženo je više pasmina goveda po kolekcijama.
Za simentalsku pasminu izloženo je osam kolekcija:
• revijalni prikaz - klub mladih simentalskog govedapetnaest grla
• kolekcija steonih junica - ukupno osam grla
• kolekcija mladih krava - ukupno deset grla
• kolekcija mladih krava - uvoz - ukupno šest grla
• kolekcija mladih krava - uvoz Austrija - ukupno šest grla
• kolekcija ostalih krava - ukupno petnaest grla; kolekcija bikovskih
majki - ukupno devet krava
• kolekciju rasplodnih bikova predstavljaju dva bika: Leon K-637 HB 7586 i Vuk K-613 HB 7488, vlasništvo Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. Zagreb.
dipl. ing. Charolais pasmina predstavljena je kolekcijom: pet krava, junice i bik Conan HB 33, u vlasništvu Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Holstein - friesian pasmina predstavljena je s tri kolekcije:
• steone junice -ukupno devet grla
• mlade krave - ukupno grla
• ostale krave - ukupno osam grla
Slavonsko - srijemsko podolsko govedo predstavljale su dvije krave i tele, vlasništvo Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. Zagreb- Križevci.
Hereford pasmina predstavljena je junicom i bikom, te križancem sim. x hereford - junica i bik - u vlasništvu R. Džakule.
M{jekarski list 10/2006.
Stjepan Cugovec (kolekcijasteonihjunica)
Mato Imbrišak, Štefanje (kolekcijamladih krava)
Izložene kolekcije simentalske pasmine ocijenilo je povjerenstvo za ocjenu goveda koje je radilo u sastavu: Johan Tanzler, ing. - predstavnik za simentalsku pasminu iz Austrije, mr. se. Miroslav - predstavnik CROSIM-a i Dalibor Janda, dipl. ing.predstavnik HSC-a. Izložene kolekcije HF pasmine ocjenilo je povjerenstvo za ocjenu goveda koje je radilo u sastavu: prof. dr. se. Pavo Caput - predstavnik Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ing.Josip predstavnik Udruge Hrvatskih uzgajatelja holstein goveda i Zdenko dipl. ing. predstavnik HSC-a. Komisiji za ocjenu obje pasmine predsjedavala je Vesna dipl. ing. - voditelj odjela govedarstva u HSC-u. U tijeku ocjene goveda za svaku kolekciju dan je komentar. Komisija je ocijenila vanjštinu ukupno 62 predvedena grla pri su ocjenjivane grupe svojstava. Temeljem dobivenih ocjena, i njihovu proizvodnju, komisija je rangirala grla i definirala I., li., Ili. - grla po kolekcijama, kao i šampionsko grlo pasmine. Sva prvo, drugo i na grla, pored brojnih darova sponzora su diplomom koju je ravnatelj Hrvatsko centra gosp. Franjo Poljak, a gosp. S. - ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva je zvona za šampionke izložbe.
grla po kolekcijama za simentalsku pasminu: u kolekciji steonih junica - grlo FIFIžb HR 4100336889, je majke u maksimalnoj li. laktaciji iznosila 8 024 kg mlijeka s 3,3% masti i 3,0 %
Uzgajatelj: Stjepan
Cugovec; u kolekciji mladih kravaLARAžb HR 2100583414, koja je u prvoj kontroli proizvela 26, 1 kg mlijeka s 4,25% m. m. i 3,54% proteina. Uzgajatelj: Mato lmbrišak,
DragoKovažik1 Štefanje (kolekcijaostalih krava)
Dragutin Beštek 1 Sveti !van Žabno (kolekcijabikovskih majki)
DragoKovažik1 Štefanje (kolekcijasteonihjunica)
Štefanje; u kolekciji ostalih kravaMONIKAžb HR0021060492, koja je u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 5 755 kg mlijeka s 4,2%
masti i 3,5%
Uzgajatelj: Drago Kovažik, Štefanje; u kolekciji bikovskih majki - krava SUMURAJAžb HR 0006063822, koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 6 099 kg mlijeka s 4,4 % masti i 3,3 %
Uzgajatelj: Dragutin Beštek, Sv. I. Žabno.
grla po kolekcijama za holstein friesian pasminu: u kolekciji steonih junica - grlo ANITAžb HR 3100567543, je majke u maksimalnoj laktaciji iznosila 8 825 kg mlijeka s 3,7% masti i 3,2 %
Uzgajatelj: Drago Kovažik, Štefanje; u kolekciji mladih krava - ERlKA žb HR 5100317724, koja je u prvoj kontroli proizvela 34,3 kg mlijeka s masti i 3, 1 Uzgajatelj: Mato Imbrišak, Štefanje.
U kolekciji ostalih kravaKELLYžb HR 9100656263, koja je u prvoj laktaciji proizvela 6 949kg mlijeka s 4,8 % masti i 3,0 %
Uzgajatelj: lvan OPG, V.
Šampionsko grlo simentalske pasmine: krava MERI žb HR 0006072136, koja je max. imala u prvoj laktaciji sa 6 609 kg mlijeka, 4, 1 % masti i 3,4 % Uzgajatelj: lvan Sv. I. Žabno.
ima 14 simentalskih krava. Na prošlogodišnjem sajmu takoje imao šampionku simentalske pasmine, tj. majku ovogodišnje šampionke.
Šampionsko grlo holstein friesian pasmine: krava IZABELAžb HR4100656132, koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 7 252 kg mlijeka s 3,9 % masti i 3,5 %
V Grtfevac (kolekcijaostalih krava) I
!van Sv. I. Žabno (gosp.FranjoPoljak dodjeljujenagraduza šampionskogrlo simentalskepasmine)
Mato Imbrišak1Štefanje (kolekc1/amladih krava)
!van
Uzgajatelj: Drago Kovažik, Štefanje.
Mladi Kovažik ima novu farmu s 40 krava i 40 grla podmlatka. Za naglasiti je, da uz šampionku ima i dva grla na ovoj izložbi, te da je na prošlogodišnjem sajmu imao šampionku holstein pasmine što kvalitetu grla na ovom gospodarstvu.
U sklopu izložbe održana je i aukcijska prodaja za koju je prijavljeno 25 grla, a prodano 19 junica s prodajnom cijenom od 10.568,00 kn., a najviša cijena za steonu junicu iznosila je 12.600,00kn.
U sklopu sajma održan je 09.09.2006. g. Okrugli stol pod • nazivom "Simentalac - snaga za Sudionici su bili: dr. C. Leiding s temom - Uspješan uzgoj simentalskog goveda na primjeru ing. R. Pichler s temomSa simentalcem do profita - koje šanse treba iskoristiti i Vesna dipl. ing., voditelj odjela govedarstva HSC - Simentalac u hrvatskom podneblju.
Istog dana u organizaciji djelatnika HSC-a i partnera iz Austrije i predstavljene su kolekcije prvotelki iz tri uzgoja koje je komentirao ing. Johan Tanzlerpredstavnik za simentalsku pasminu iz Austrije.
Da bi farmerima popularizirali uzgoj goveda, po prvi put je u organizaciji HSC-a održan revijalni prikaz ženske teladi i junica koje je predstavio Klub mladih simentalske pasmine goveda.
U ime Odjela govedarstva zahvaljujem svim sudionicima organizacije i provedbe ove izuzetne manifestacije na 14. jesenskom bjelovarskom sajmu, Gudovac2006.g.
Veliki zdravstveni i ekonomski problem predstavljaju upale vimena ili mastitisi. Oni su posljedica ulaska, razvoja te štetnog djelovanja mikroorganizama u vimenu. smanjuju mlijeka, a mogu narušiti zdravstveno stanje životinje. su u samoj okolini životinje ili na koži vimena te u trenutku optimalnih uvjeta za njihov razvoj, npr. loša higijena tijekom mužnje, dovode do upale. smije provoditi samo veterinar. Najpovoljnija opcija u borbi protiv mastiti sa je preventiva.
Od staja s jaslama do krmnih zabrana
U vremenima koja su iza nas, na obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava gdje su prevladavale staje s vezanim držanja
krava, pod pojmom jasle podrazumijevao se samo prostor za hranu, bez ograda uz njih jer nisu ni bile potrebne.Jasle kao prostor za hranu su bile udubljene u betonu kao korito ili su u vrlo starim
Dario Zagorec,dipl. ing., HZPSS
tradicionalnim stajama bile ste, napravljene od drveta (slika 1). No, ipak oblik jasli bio je poluovalni (slika 2).
Slika 1: Tradicionalnastaja s drvenimjaslama
Slika 2: Betonskejasle - vezani držanja
Kod staja sa slobodnim odnosno širi. Taj prostor, tzv. prostora gdje se nalaze životinje držanja jasle su, kao i kod jasle u tim stajama, gdje krave nisu njega dijele krmne pregrade (slika vezanog držanja, prostor za vezane i gdje slobodno dolaze jesti, 4), no one i stalni pristup hranu koji je u "laufstaja" uglavnom naziva se krmni stol (slika 3). Od krava krmnom stolu.
Slika 3: Krmni stol u staji
Slika 4: Krmnepregrade
Tehnologija hranidbe u proizvodnji mlijeka traži da pred kravama bude uvijek krme, osobito voluminozne, tijekom dana tako da je krave mogu konzumirati po volji (slika 5). Stoga i treba prostor za krmu kako bi bila dnevno na raspolaganju te da se ne mora dovoziti više puta na dan nego se jednostavno krma primakne kravama kada one pojedu dio koji je neposredno uz ogradu.
Hrana se može primicati više puta dnevno, a postupak je jednostavniji nego stalno dovoženje krme, pa je time i smanjen rad. je i uznemiravanje životinja traktorom ili drugim strojevima svedeno na minimum. Ono što je još bitnije jest, da se umjesto rada više bavi kravama. U posljednje vrijeme (ono što je u razvijenijim zemljama a kod nas je sve više u praksi, modi), kravama daju kompletne obroke (TMR) i to sve komponente hrane izmiješane odjednom, i to dva puta tijekom dana. Dakle, i za TMR potrebno je više prostora na "jaslama", odnosno na krmnom stolu (u širinu).
U stajama koje u posljednje vrijeme grade na obiteljskim gospodarstvima (posebno kada investitori grade samostalno bez profesionalnih tvrtki koje se time bave) bez konzultacija sa strukom rade možda naizgled sitne pogreške koje se kasnije reflektiraju kao nedostatci kod svakodnevnog rada u proizvodnim objektima. Tako npr. dio krmnog stola koji se nalazi do krmne pregrade nije u ukupnu širinu stola, a mora se kao prostor od minimalno 80 cm širine. se da kažu da je njima dovoljno prostora da traktorom može u taj prostor, ali zaboravljaju da ako nije osiguran taj
Slika 5: Krma pred kravama (hranidbapo volji) minimalni prostor za krmu, traktora i prikolica gaze po sjenaži ili silaži, a u tom teško je osigurati krmu 24 sata dnevno na stolu. Kod mnogih staja je pogreška da površina stola u spomenutoj širini nije
posebnim premazima, jer nije dovoljno da taj dio betona bude gladak. Tako ga kroz neko vrijeme dosta nagrizaju i unište agresivna kiselina iz silaže, te slina goveda. Stoga nije svejedno li se više ili manje vremena trošiti na
Slika 6: Hranidbenistol kod otvorenogdt/ela staje
krmnog stola te li biti krma raznim nepoželjnim bakterijama kod raspodjeljivanja po tom prostoru. U posljednje vrijeme ima i dosta primjera gdje se taj dio stola specijalnim greskerakoje su kiselo otporne te se vrlo lako i održavaju. Postoje i drugi materijali kojima se može zaštititi taj dio krmnog stola, a to su razni materijali te poliesterski beton.
Hranidbeni stol
Hodnik za hranidbu je na sredini staje, no to nije pravilo.
Posljednjih godina grade se staje koje su po uzdužnoj, uglavnom južnoj strani otvorene. U tim su i hodnici za hranidbu prema toj vanjskoj strani (slika 6) ili izvana.
Otvoreni dio staje može se privremeno zatvoriti postavljanjem guste mreže. Ona štiti od vjetra, a time i od direktnog udara u zimi. Kod ukupne širine krmnog stola treba, dakle, uzeti u obzir širinu za krmu (minimalno 80 cm)jer do 0,8-0,9 m krava glavom može uzimati voluminozu uz predmjet da su blatni hodnik i krmna pregrada pravilno postavljeni. se minimalna širina stola uzima 4,0 m, ovisno o vrsti mehanizacije koja ulaziti u staju. Razlika je i u tome li hrana biti raspodijeljena kravama samo s jedne ili s obje strane krmnog stola. Ako se životinje nalaze s obje strane, dobro bi bilo daje š.irina oko 5,0 metara, a ako se u hranidbi koristiti TMR, odnosno potpuno izmiješani obrok širina dvije hranidbene ograde trebala bi biti oko 5,5 m tako da mikser prikolica može nesmetana prolaziti krmnim stolom. Upravo zbog toga, hranidbe ima u planiranju staje izuzetno važnu ulogu. Kod
korištenja TMR-a broj hranidbenih mjesta na krmnim pregradama ne mora biti jednak broju krava u staji, uz uvjet da ga stvarno na krmnom stolu krave imaju po volji. Tada jedno mjesto na krmnim pregradama može služiti dvjema kravama. Kada se kravama "serviraju" krmiva svako za sebe odnosno
odvojeno, onda na pregradama odnos mora biti 1:1 što da svaka krava mora imati svoj prostor za hranidbu.
Visina zida krmnog stola i blatnog hodnika gdje se nalaze krave iznosi 45 - 50 cm, a površina krmnog stola trebala bi biti za- oko 20 cm viša od razine poda
Slika 8:Jednostavnakrmna pregrada
Slika 7: Korištenjecijevikao krmnepregrade
FARMTEC a.s. - kompleksne službe kod investicija proizvodnje
Djelatnost FARMTEC a.s.
Naš cilj je pružanje kupcima kompletne službe kod investicija u proizvodnji. To da smo u pružiti investitorima kompletnu savjetodavnu i projektantsku službu, predložiti za dane uvjete optimalne elemente i realizirati njihovu isporuku s montažom. I naravno, garancijski i poslije garancijski servis.
U ovom trenutku okupljamo oko sebe broj specijalista - koji su sposobni savjetovati zajedno s menadžmentom uzgoja, našim ekonomistima i projektantima predložiti optimalno rješenje. Naš tim je sastavljen od najkvalitetnijih projektanta iz cijele Hrvatske koji je sposoban razraditi sve stupnjeve projektne dokumentacije, studije o ekološkom utjecaju objekta na životnu sredinu i
Svoju aktivnost razvija i u inozemstvu, ponajprije u gdje imamo svoju podružnicu Farmtec Slovakia s.r.o. sa sjedištem u Nitri, Poljskoj, Rusiji i Bjelorusiji. zastupnike imamo u Hrvatskoj, Bugarskoj, i Italiji.
Prijedlog - koncepcija - rješenje proizvodnje
Najprije razradimo Vašu situaciju (npr. dispoziciju štale ), saslušamo Vaše zahtjeve i nakon toga predlažemo optimalno rješenje novog prostora i tehnologije. Prijedlog optimalnog rješenja proizlazi iz spoznaja i iskustava koji crpimo iz nama realiziranih akcija (stotine farmi), izabranih inozemnih trendova, uzgojne prakse naših radnika kao i literature. Nakon otvaranja pogona optimalan postupak pokretanja nove proizvodnje. Možemo Vas savjetovati oko ishrane životinja, pitanjima ovisnim o zdravlju životinja i na kraju sa ukupnim menadžmentom uzgoja. Naš cilj je postizanje najboljih ekonomskih i uzgojnih rezultata na vašoj farmi.
Proizvodni program:
Farmtec tehnologija - razvoj, proizvodnja, prodaja, montaža i servisna služba kompletnih tehnoloških cjelina: za sve kategorije stoke izmuzišta i oprema za mužnju krava mobilna I stacionarna lzmuzlšta za ovce i koze
Osiguravamo i prodaju proizvoda i dijelova. Sve navedene proizvodne djelatnosti naše izvodi u skladu s normama ISO 9001:2000.
Svake godine FARMTEC a.s. na tržište dodaje oko 40 novih proizvoda, a sve starije i u radu dokazne proizvode dalje inoviramo i moderniziramo s gledišta na welfare životinja. Asortiman nadopunjavamo kvalitetnim inozemnim proizvodima.
Putem našeg zastupnika za Hrvatske i bivše Jugoslavije TEL05 GRUPA d.o.o., pružamo suradnje proizvodnim i montažnim tvrtkama za izvoz tehnologije, nadopune našeg asortimana, gradnji objekata i investicijskih cjelina.
Svojim iskustvom i saznanjima ostvarivanje poticaja EU putem programa SAPART, gdje smo na Republike ostvarili 90% uspjeh za naše klijente.
Putem nama banaka, pružamo kreditiranja Investicije do 12 godina, uz uslugu potrebne dokumentacije ( projektne dokumentacije, lokacijske i dozvole, ekološke studije, kreditne linije i sl.).
Za sve potrebne informacije, molimo da nam se obratite na naš broj tel./ faks.: 01/2792-131, e-mail adresu: telos.grupa@zg.t-com.hr, ili nas kontaktirajte osobno u našem uredu: TELOS GRUPA d.o.o., 4a, Vrbovec.
blatnog hodnika. Na taj kravama je olakšano uzimanje voluminoze jer se ne moraju naprezati zatezanjem gornjih vratnih ali i da bi se smanjio pritisak težine krave na njen prednji dio. Važno je to zbog toga što krava pred krmnom pregradom ne može biti u stavu nogu kao i na paši. Krmne pregrade
Za odvajanje krmnog stola od blatnog hodnika, ali i za što kvalitetniji pristup kravama do krme, služe krmne pregrade. One mogu biti oblika i dimenzija, ali sve imaju istu funkciju. Danas se u našim stajama na obiteljskim gospodarstvima može vidjeti šarolika slika krmnih pregrada. Ima ih od najjednostavnijih, gdje je postavljena samo jedna cijev iznad "parapeta" koji dijeli krmni stol od životinja. Cijev je zapravo vratna greda (slika 7) i postavlja se iznad grebena krave na visini od 125 - 145 cm ovisno o konstituciji životinja.
Visina "parapeta", mjereno od razine blatnog hodnika na kojem su krave, je 55 - 65 cm. U praksi se danas, kod slobodnog držanja krava, koriste i neke od varijanti krmnih pregrada nih od dasaka ili cijevi (slika 8), ili kombinacijom jednog i drugog (slika 9), a imaju ukupnu visinu 11O125 cm, ako se od mjesta gdje krave stoje kada uzimaju krmu. Visina pravih krmnih pregrada iznad krmnog stola iznosi 70 - 85 cm jer je zid pregrade 40 cm (slika 1O). Širina ograde za jedno hranidbeno mjesto iznosi 70 - 75 cm. Ta širina ima dva dijela i to takozvani "prorez" od oko 20 cm te ostali dio od oko 50 - 55 cm (slika 11).
Prorez je namjerno relativno uzak. Krave odozgo spuštaju glavu kroz prorez i tako dolaze do krme u
Slika 9: Krmna pregradaod kombinacijecijevii drveta
Slika 10: Krmnepregradenakon montažena parapet
Slika 11: Prorezna pregradiza glavu krave
jaslama. Kad prestanu jesti, moraju glavu dobro i tek tada mogu od krmnog stola i pregrade. Tijekom uzimanja hrane krave ne mogu zabacivati glavu lijevo-desno i tako prosipati krmu. U najgorem mogu samo punim ustima uzeti nešto hrane i nju eventualno rasipati uokolo. No ima gdje to krave mogu raditi, pa kako ih da preko krmnih pregrada ne bacaju voluminoznu krmu na blatni hodnik (slika 12 a, slika 12 b)? Po cijeloj dužini krmnih pregrada ili zabrana potrebno je namontirati neku prepreku kao npr. cijev, mrežu (slika 12 c) ili nešto tako da se bacanje krme preko zabrane. Rezultat je takav jer se krave boje udarca u glavu pa prestaju s takvim pokušajima. Ove tri slike s jednog obiteljskog gospodarstva (12 a i b, c) prikazuju primjer jednog takvog problema, koji je postavljanjem mreže iznad knnne pregrade uspješno riješen. Krmne zabrane
U stajama novijeg datuma izgradnje nalaze se i daleko složeniji sustavi krmnih pregrada koji imaju i više funkcija. Takve krmne pregrade nazivaju se krmne zabrane, jer imaju i fiksiranja krava raznih vrsta krava, a "hvatanje" je upravo najlakše napraviti kod uzimanja hrane tako da im je odlaženje s krmnog stola sve dok nije prošlo razdoblje hranjenja ili dok nisu neki poslovi za koje je potrebno da su životinje mirne. To su neki pregledi, kontrole, ocjenjivanja ali i intervencije kao npr. osjemenjivanje. Krmne zabrane s takozvanim pogodnije su, pogotovo ako postoji automatskog zatvaranja krava. Kod elektronskih sustava zabrana krave se može nakon nekog vremena i pustiti. One kao i sustavi imaju bešumno zatvaranje, a kao standardnu opremu imaju centralno zatvaranje i otvaranje, stavljanje u položaj hvatanja i slobodan položaj. Oni se koriste i za fiksiranje krava za nesmetano uzimanje hrane, ali samo u da je broj mjesta za hranidbu isti kao i broj krava, što da su sve krave odjednom na obroku. Najbolje su za takve automatske zabrane (slika 13). Takve zabrane sa imaju višestruki operativni sustav: gotovo je sve isto kao i kod elektronskih no ove imaju i po kravi. Korisne su pogotovo za razdoblje nakon mužnje kada slijedi vrijeme hranidbe, a poželjno je da krave ne idu na ležište zbog da razne bakterije ne u sisne
Mljekarski list 10/2006.
Slika 12 a: Bacanjekrmeglavomna blatni hodnik
A\
Slika 12 b: Bacanjekrmeglavomna blatni hodnik
Slika 12 c: Mreža kao preprekazbog bacanjakrme
otvore i ne uzrokuju mastitis. Naime, "sisni sfinkter" na sisi se zatvara upravo za toliko vremena koliko traje hranidba. Kada se zabrane onda se svaka krava koja za krmni stol odmah uhvati i fiksira dok uzimati hranu. Time se bilo kakav kontakt krava tijekom uzimanja hrane, a time i uznemiravanje. Postoje i specijalizirane krmne zabrane kao što su one s dijagonalnom kom koje se koriste vo za krave bez rogova. Za razliku od njih tzv. švedske krmne zabrane (slika 14) sa poz-
nate po svojoj snažnoj konstrukciji, posebno su pogodne za krave s rogovima. Poluga za rukovanje može se staviti u dva položaja i to prema potrebi.
Kada se od krmnih pregrada želi napraviti krmne zabrane, dovoljno je nje" glave kada su one spuštene, na primjer spuštanjem jedne cijevi (poluge) ili ukoliko je ograda od drveta, postavljanjem balvana iznad para peta.
U stajama sa slobodnim držanja krmne pregrade su važan dio u sustavu hranidbe jer osim što im je osnovna svrha zaštita (da krave ne mogu iz svog prostora) moraju kravama nesmetano uzimanje krme tijekom cijelog dana, ali i Tada je i uznemiravanje krava manje. Naime, kada je jedna krava na pregradi, onda ona manje reagira, i ako je neka druga dira ili gura, odnosno uznemirava. No još imaju jednu važnu ulogu, a to je rasipanja hrane, odnosno razbacivanja krme te na taj gubitak kod konzumiranja. To da su s krmnim pregradama ispunjena oba osnovna uvjeta: mirna hranidba i razbacivanja
Slika 13: Automatske zabrane
Slika 14: Konstrukcijašvedskih krmnih zabrana
Predstavljamo Vam novu knjigu za mlijeka i sve koji se bave spravljanjem proizvoda u
Iz sadržaja izdvajamo:
Temeljni zahtjevi mlijeka
Osobine vrsta mlijeka
Stajske metode pregleda mlijeka
Higijena u primamoJ proizvodnji mlijeka
Osobine i strojne mužnje po vrstama životinja
Postupak s mlijekom nakon mužnje I otkupne ciJene mlijeka
ProizvodnJa jogurta, kefira , drugih napilaka
Postupak proizvodnje sira u
Recepti za proizvodnju više od 30 vrsta sireva Greške s,ra
e-mail: narudzbe@gospodarski-list.hr web adresa: www.gospodarski-list.hr s naznakom mrekarsko lis a Posluživanje sira
~BIOdar
Tvornica hrane, Varaždin
Cijenjeni mlijeka,
Veliko nam je zadovoljstvo predstaviti vam novi BIOdar program proizvoda za hranidbu muznih krava.
Proizvodi iz asortimana BIOdar kreirani su prema našim recepturama. Njihova formulacija temelji se na 47 godina dugom kontinuiranom radu Vindije d.d. na proizvodnje mlijeka i 42 godine tradicije Koke d.d. u proizvodnji krmnih smjesa za hranidbu životinja u vlastitom uzgoju i tovu te stalnom pracenJu najnovijih spoznaja iz nutricionizma. Biodar program potpunih i dopunskih krmnih smjesa i premiksa proizvodimo u potpuno novoj tvornici hrane. Tvornica je opremljena najmodernijom automatiziranom opremom za proizvodnju krmnih smjesa s vlastitom premiksarom i linijom ekstrudiranja soje. Tehnološki tijek proizvodnje potpuno je u skladu s najnovijim propisima i strogim zahtjevima legislative EU po pitanju zdravstvene ispravnosti u proizvodnji hrane za ishranu životinja. Spoj najmodernije tehnike, iskustva i vještine te primjena znanosti u praksi garantiraju sigurnost i visoku kvalitetu proizvoda.
Tvornica je stupnjem opremljenosti koncipirana tako da se složenim tehnološkim procesima i vrhunskom obradom nutrijenti iz sirovina iskoriste na najprikladniji za hranidbu peradi i goveda, posebice muznih krava.
Jedini u Hrvatskoj u procesu
15. rujna 2006. otvorena najmodernija tvornica za proizvodnju krmnih smjesa i premiksa u regijj
obrade krmne smjese koristimo ekspandere. U ekspanderu su sirovine izložene djelovanju pare visokog tlaka se postiže:
• higijenska ispravnost smjese
• Bolja razgradivost hranjivih tvari u probavnom traktu
• udjela by-pass bjelanu obroku (protektirane bjezaobilaze mikrotloru buraga i ulaze izravno u razgradnju i krvožilni sustav krave)
• Razgradnja kukuruznog škrobaviše energije
• Ukusnija hrana, što pozitivno djeluje naješnost
• Bolja iskoristivost obroka povednevnu proizvodnju mlijeka vam korištenje BIOdar proizvoda u svojoj staji jer vam je time zagarantirana najkvalitetnija hranidba muznih krava, proizvodnja mlijeka ekstra kvalitete, a time i financijska dobit.
U ponudi smjesa za muzne
krave imamo:
• Dvije konvencionalne smjese za dopunsku hranidbu goveda kod uravnoteženog osnovnog obroka:
- GKM-2-19 % - potpuna krmna smjesa za krave muzare s min. 19 %
- GJKM-Do-32% - dopunska krmna smjesa (superkoncentrat) s min. 32%
• Smjese namijenjene za intenzivnu proizvodnju krava:
- KM-22% - potpuna krmna smjesa s min. 22% dostupna u tri varijante: INTENZIV- velik udio by-pass
- GJKM-Do-35%-Top - dopunska krmna smjesa s min. 35%
Pod povoljnim uvjetima nudimo vam asortiman krmnih smjesa za telad ijunad u tovu i sve ostale smjese iz našeg proizvodnog asortimana - smjese za perad, svinje i druge doživotinje.
Smjese su dostupne u brašnastom, ekspandiranom i/ili peletiranom obliku, upakirane u natron ili u rinfuzi. Osiguravamo dostavu do farme ili otkupnog mjesta. Cijene i uvjeti prodaje navedeni su u cjeniku za pojedino otkupno
Ako se za kupnju smjese u rinfuzi, osigurali smo i SILOSE.Silosi se mogu koristiti za TMR hranidbu ili se vežu za sustav kompjutorizirane hranidbe.
Time osiguravamo zatvoreni ciklus distribucije smjese od proizvodnje do hranidbe na farmi kupca.
Vrhunski u BIOdar-u
Detaljnije informacije zatražite tel. 042/399-071. Na raspolaganju kod svojeg referenta iz Sektora za vam je i kadar iz Tvornice otkup mlijeka «Vindija» d.d. ili nas hrane «Koka» d.d., tel. nazovite i zatražite naš dolazak na
Mekušanska cesta 62 - HR-47000 Karlovac • nedagro@hi.htnet.hr - www.nedagro.hr
Tel. /fax: 047 654 292 J Mob.: 098 365 857
li.st 10/2006.
Ivo]uras 1 dipl. ing. 1 HZPSS
Oranje je zasigurno osnovna obrada tla, a dobro izvedenim oranjem stvaraju se najbolji uvjeti za kasniju proizvodnju. Stalna edukacija poljoprivrednika u ovladavanju novim tehnikama, pa tako i oranjem, je uspješne poljoprivredne proizvodnje. Upravo organiziranjem i sudjelovanjem na ovakvim natjecanjima mogu se uvesti nova znanja, a natjecatelje motivirati da bolje i više proizvode na svojoj zemlji.
Svjetska organizacija World Ploughing Organization (WPO) 1953. godine pokrenula je prvo organizirano natjecanje u oranju, a od tada bilježimo sve interes za sudjelovanje, posebice zemalja s razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom. Hrvatska je primljena u Svjetske organizacije u rujnu 2004. g., kada pravo na sudjelovanje s dva prvoplasirana natjecatelja s državnog natjecanja u oranju.
Prvo natjecanje u Hrvatskoj održano je prije godine, od kada bilježimo sve interes za sudjelovanjem, a danas natjecanje postaje tradicionalno, organizacijski osmišljena, a što je najbitnije - ima i edukacijska obilježje.
HZPSS je izradio Pravilnik natjecanja Republike Hrvatske u kojem su jasno definirana pravila i objašnjena uputstva za sudjelovanje. Pravilnikom ocjenjivanja su kriteriji ocjenjivanja natjecatelja. Nimalo lak posao ocjenjivanja iskusni suci s višegodišnjim iskustvom, kojih je na županijskim natjecanjima bilo minimalno troje po županiji, dok je na državnom natjecanju ocjenjivala 14 sudaca.
Elementi oranja po kojima suci ocjenjuju otvaranje prvih brazdi, slog, zaoravanje biljnih ostataka, zahtjevi za dobru pripremu i sjetvu, završetak oranja s
2: Natjecanjeu oranju
razorom, ulaz i izlaz, dojam. Zadovoljstvo nam je nakon dva mjeseca rada objaviti da smo
uspješno odradili posao i uspjeli okupiti velik broj ljudi na natjecanjima koja su se
Slika 1: Natjecateljina danima oranja
Slika
održavala diljem Lijepe naše. Naime, u 14 županija - baranjska, Bjelovarsko - bilogorska, ZagrebaPožeško - slavonska, Brodsko - posavska, Varaždinska, - moslava- podravska, Krapinsko - zagorska, Vukovarskosrijemska, Zadarska ižupanija) održana su natjecanja, a kao završni održano je državno natjecanje na kojemu je sudjelovalo 28 natjecatelja. Županijska natjecanja održana su tijekom srpnja i kolovoza. U godini da se natjecanju pridružiti sigurno Istarska županija, a s - senjskom i Splitsko - dalmatinskom županijom dogovori su u tijeku. U ove dvije županije su dogovorena mjesta održavanja manifestacija, a to su Hrvatsko polje u - senjskoj i Sinjsko polje u Splitsko - dalmatinskoj županiji.
Nakon održanih natjecanja po županijama slijedilo je i državno natjecanje održano 26. kolovoza u Brckovljanima (Zagrebažupanija). Prvo mjesto osvojio je g. Tomislav Ranogajeciz - baranjska županija) koji se natjecao dvobraznim Kverneland plugom i traktorom tipa Deutz, dok je drugo mjesto osvojio g. Ilija iz Gundinaca (Brodsko - posavska
Tablica
Županija
Bjelovarska - bilogorska
Brodskoposavska -
Krapinskozagorskabaranjska
PožeškaslavonskaVaraždinska
-podravska
Vukovarska - srijemska
Zadarska
1: Rasporedprvih i drugihmjestanatjecanjapo županijama
Mjesto i datum natjecanja
19.08.2006.
Gundinci, 21.07 2006.
Cetingrad, 22. 07 2006.
Kalinovac, 8.08.2006.
Sveti Križ 14.07.2006.
Ivanovec, 28,7 2006.
28.07.2006.
Pletemica, 19.08.2006.
12.08.2006.
Varaždin, 18.08.2006.
Subopolje, 10.08.2006,
Nijemci, 27.07.2006.
Biograd na moru, 15.07.2006.
Preseka, 29.07.2006. županija), dvobraznim Overum - S - Sweden plugom i traktorom tipa Me Cormik 105 KS. Izabrani natjecatelji trebali bi godine nastupiti na Svjetskomnatjecanju
Svjetskonatjecanje
Ove godine,29. i 30. rujna našadva predstavnika: g. Dražen Bjelovarsko-bilogorska županija) i g. BrankoPilaš(Pleternica, Požeško - slavonska županija),nastupit na Svjetskomnatjecanju koje se održati u Tulowu (Irska). Natjecateljima se pridružiti ekipa u sastavu:Tugomir Majdak, dipl. ing. (MPŠVG)-aanWPO-a,lvojuras,dipl. ing. (HZPSS)-trener, Ivica dipl. ing. (HZPSS) - sudac,prof. dr. se. Milan (Agronomskifakultet)- rezeivnisudaci DarioPadro, dipl. ing.(HZPSS).
Ime i prezirna Osvojeno Tip pluga; broj brazdi Tip traktora natiecate!ia mjesto
Zoran I Kverneland 14", Torpedo 75A dvobrazni
Zeljko 2 IMT, dvobrazni Zetor6340
Kraoec
Stjepan 1 Eberbard, dvobrazni
Illla 2 trobrazni
Ollver I Niemeyer, MF4370
Thrkali dvobrazni
Nikola 2 OLT, dvobrazni ZetorHoral 640
Petar I dvobrazni Ursus c-360
Branko Biruš 2 Vobelnot M 1020 Ursus 4514
Božidar I Kuhndvobrazni DeutzFabr
Domltran A1troplus 95
Ivica 2 IMT 10", dvobrazni Universal DTC533
Slaviša I dvobrazni Zetor68 KS
Mihalic
Nikola 2 dvobrazni Fendt 130
Tomislav 1 trobrazni Massey
Ranonaiec F=~on lvan Ga! 2 trobrazni Fendt
Branko Pilaš I dvobrazni Zetor 2745 2 trobrazni DaizDX 92 I dvobrazni !MT5270 Massey 2 trobrazni Ferguson 4270
Hrvatski centar lipnja je distribuciju još jednog ispisa koji sadrži rezultate kontrole nosti i predstavlja nadgradnju temeljnog ispisa. Uzgajikoji se za analizu ureje u mlijeku krava, dobivat istodobno s «Dnevnim izvještajem kontrole i prikaz sadržaja i ureje. (Dnevni izvještaj kontrole prilogl).
Temeljem sadržaja ureje i u mlijeku je procijeniti opskrbljenost krava razgradivim i napose mikrobnim koje se sintetiziraju u buragu mikroorganizama. da je za potrebe rasta mikroorganizama neophodna energija, može se - na temelju tih podataka - o opskrbljenosti krava energijom. razine ureje kroz razdoblje, i njen odnos s mlijeka, može znatno organizaciji kvalitetnog programa hranidbe. Na taj nam je olakšana hranidba životinja prema njihovim stvarnim potrebama, smanjuje se cijena koštanja obroka, poboljšava se reprodukcija, je sadržaj u mlijeku kao i smanjiti dušika u okoliš (previše u hrani poverazinu ureje u mlijeku se višak iz organizma
Cjelokupan prikaz je razdijeljen na 9 polja (E+B-, B-, E-B-,
HRVATSKI CENTAR
Hica 101, ZAGREB lol. 013903-111 govedarstw,@hsoc.hr VNNl.hssc.hr DNEVNI IZVJEŠTAJ KONTROLE
olužba
12020<92 HRVAlSKJ CENTAR
BORISl.AV
OŠTRJVRIU8 35420 OŠTRJ VRH
Komrolu izvršio: 000286 IWJSAL ZI.ATXO
Dan.m kontrole: 25.07.2006.
Broj komada : 60 0 do60doro(8) J:.od60do 12ll dona(9)
Slika 1: prikaz sadržaja mlijeka i urejeu m!tjeku E+, E-, E+B+, B+, E-B+ i središnje ili optimalno polje). Navedene oznake govore kakva je karakteristika polja u kojem se pojedine krave nalaze. Ako se krave nalaze u polju E+ B, daobzirom na svoje potrebe - dobivaju previše energije iz hrane a premalo Analogno tome i ostala polja govore o hranidbenom statusu krava koje se u njima nalaze. Kravekoje su optimalno opskrbljene energijom i smještene su u središnje (optimalno) polje. Razmještaj u ovo polje da je obrok na nivou buraga, glede ugljikohidrata i
Krave u toj skupini su, glede svojih potreba, optimalno opskrbljene, a genetski potencijal za proizvodnju mlijeka vrlo je dobro iskorišten. Uz ispunjavanje drugih uvjeta (dobro držanje, adekvatna opskrbljenost vitaminima i mineralima, zdravstvena njega ) smještaj krava u ovo polje osigurava ustrajnu i visoku proizvodnju masti i dobru plodnost i otpornost krava protiv bolesti, dobru kondiciju i dugoObrok u ovom nije potrebno mijenjati. Proizvodnju mlijeka u stadu je jedino uz odabir
produktivnijih životinja pri istodobnom kvalitete voluminozne krme i obroka.
Ukoliko su krave izvan ovog polja potrebno je potražiti uzroke takvog stanja, a zatim ih prilagodbom obroka popraviti. Ako su raspršene po cijelom grafikonu, da se ne hrane prema njihovim stvarnim potrebama. Ako su blizu jedna drugoj, ali ipak izvan optimalnog da obrok nije dobro izbalansiran. U velikom broju radi se o previše ili premalo u obroku i zbog toga su krave smještene desno ili lijevo od optimalnog polja. Na navedenom prikazu sadržaj prikazan je na okomitoj osi, a sadržaj ureje na vodoravnoj osi (slika 1).
Kao primjer navodimo rezultate kontrole koja je provedena 25. srpnja, 2006. godine na farmi gosp. Borislava iz Oštrog Vrha u Brodsko-posavskoj županiji. Na grafikonu je prikazan odnos razine i ureje u mlijeku. Cijenjeni ima 50 krava u kontroli koje su na ispisu prikazane geometrijskim simbolima, ovisno o stadiju laktacije (•-do 60 dana,•- 60 do 120 dana i - > od 120 dana). Naveden je i broj krava u pojedinim stadijima. Ispod prikaza danje popis svih kontroliranih krava pa je utvrditi koja se krava nalazi u kojem polju. Iz prikaza vidljivo je da krava, koje su u laktaciji manje od 120 dana, dobivaju iz hrane manje energije nego što im je potrebno.
u našim stadima je da krave, obzirom na svoje potrebe, dobivaju ili premalo energije u prvom (do 60 dana) i drugom (60 do 120 dana) stadiju laktacije, ili previše energije u zadnjem (preko 120 dana) stadiju.
Slika
2: uputeza poboljšanjeobrokana temeljusadržaja i urejeu mlijeku
HRANIDBENI UPOZORENJE POSLJEDICE KOREKCIJAOBROKA STATUS
E+B- u buragu kondicijeakoje - preveliksadržaj o kravamana kraju i energijeu obroku laktacije - smanjiti silaže - udio sijena
- su u ovoj - udiokrmivas
- nedovoljansadržaj grupikravenakon60 u obroku B- danalaktacije (sjenaža,paša,svježazelenatrava)ili razgradivihu - smanjena i buragu - smanjiti silaže - udio sijena - nedovoljna - udio krmivas konzumacijakrmiva u obroku - nedovoljansadržaj osobitoakosu u ovoj (sjenaža,paša,svježazelenatrava)ili grupikravedo 60 i dok kod visoko razgradivihu dananakonteljenja proizvodnihgrla eventualno
E-B- obroku -smanjena koncentrata,te krmivas manje
E-B+ obroku - u ovompoljusu obroka(kukuruznasilaža,kukuruz),
- višak u kravevelike a ondaponovnoutvrditisadržajureje obroku
To govori da energetski dio obroka (kukuruzna silaža, prekrupa kukuruza itd.) nije dobro uravnotežen. Ovakvo stanje može biti i posljedica hranidbe tijekom suhostaja. Zbog preobilne i neodgohranidbe krave i junice tijekom teljenja imale su predobru kondiciju (za holstein pasminu ocjena od 3,75; a kod simentalca od 4). Nakon teljenja ovakve životinje pretjerano izgubiti na kondiciji (za holstein pasminu ocjena manja od 2,50; a kod simentalca manja od 3) i tako imati smanjen apetit u razdoblju nakon teljenja, što rezultirati negativnim energetskim balansom (smanjen apetit rezultira manjim unosom hrane u organizam a uslijed dobre genetike ostaje visoka). Vrlo ovakve životinje
su podložne pojavi ketoze i na prikazu smještene su u polja s premalo energije u obroku. Dakle, obrok je trenutno možda dobro izbalansiran ali je, zbog nehranidbe u suhostaju, konzumacija hrane laktacije- slaba.
tomu se situacije viška energije u zadnjem stadiju laktacije koje dovode do predobre kondicije krava (za holstein pasminu ocjena od 3,50; a kod simentalca od 3,75).
Ovakve krave su na prikazu smještene u polja s previše energije u obroku, pa je neophodna korekcija obroka da ne bi u predobroj kondiciji ušle u suhostaj i zbog toga imale probleme kod teljenja. je pojava opskrbe
FLEKTROIEHNIKA
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge
nama zbog neizbalansiranog obroka. Uslijed toga krave se na grafiprikazu nalaze ili na lijevoj (B-) ili na desnoj (B+) strani. Posljedice do kojih može dovesti neuravnotežen odnos energija i ukratko smo opisali u tablici (slika 2). Ujedno smo naveli i preporuke na koji se korekcijom obroka može izbalansirati isti i tako hraniti životinje sukladno njihovim stvarnim potrebama. Radi lakšeg stanja u velikim stadima, na prikazu u postotku je izražen udio krava u pojedinim poljima. Dakle, treba težiti da se što je više krava nalazi u središnjem polju, što bi da su krave hranjene prema svojim stvarnim potrebama, a to u rezultirati uspješnijom proizvodnjom.
za automatsko pranje Tip RBC 1500 - 1O 000 lit Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke
za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.
Tip RBH 300 - 1600 lit
Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na
www.elektrotehnika.hr
dulje vrijeme u govedarstvu prisutan je nedostatak genetski kvalitetne ženske teladi na farmama svugdje u svijetu, pa tako i kod nas. Omjer spolova svih sisavaca, pa tako i goveda je, 1 :1. Tradicionalnim taj broj spolova nije promijeniti niti u korist ženskih, ali niti u korist muških životinja.
Tehnologija umjetnog osjemenjivanja nema potrebu za muškim rasplodnjacima na farmama, da jedan rasplodni bik proizvede dovoljnu sjemena za osjemenjivanje nekoliko desetaka pa i više, plotkinja. Potreba za muškom teladi od krava pasmina izrazito se smanjila (osim one izuzetne genetske kvalitete za Centre za U.O.), pa na tržištu postižu puno nižu cijenu od ženske teladi. Problemi s reprodukcijom, hranidbom, držanjem i remontom u stada stvorilo je potrebu za kvalitetnimjunicama i povisilo im cijenu.
Svi smo u zadnjih par godina svjedoci intenzivnog uvoza gravidnih junica holstein, ali i simentalske pasmine iz Austrije, i Nizozemske. Kupovalo se sve što je u ponudi i to ono što njihovi farmeri nisu htjeli zadržati za daljnji uzgoj. farmera, nakon osjemenjivanja uvezenih krava kvalitetnijim sjemenom, izrazit napredak generacije u proizvodnji i parametrima tipa i oblika. Životinje i uzgojene na istoj farmi daleko su otpornije i od onih dovedenih neposredno prije proizvodne faze (u visokom graviditetu kada je prisutna fiziološka imunosupresija).
Znanost dulji niz godina nudi rješenja za dobivanje samo ženskih životinja. Svi pojmovi ali se
radi o potpuno tehnologijama.
Seksiranje feng. sexing) = odspola
Embrioni s spolom (eng. Sexed embryos) - su embrioni kod kojih je spol, a razvrstani su na ženske i muške. Upotrebljavaju se dulje vrijeme u proizvodnji vrhunskih muških ili ženskih životinja za rasplod. Cijena im je dvostruko od cijene embriona, plodnost neznatno smanjena zbog dodatne manipulacije embrijima. dijagnostika spola (eng. Fetal sexing)nje spola ploda ultrazvukom. Dijagnostika se obavlja kod graviditeta ultrazvukom 40 i 90 dana. Dijametoda pomaže farmeru da se oko prodaje i nabave životinja. Metoda se intenzivno upotrebljava u USA,a neko vrijeme i u Europi.
SEKSIRANO SJEME (engl. GENDERSELECTEDSEMEN,SEXED SEMEN) - SJEME S SPOLOM - sjeme pripravljeno postupkom i podvrgnuto postupku odvajanja ženskih (X) od muških (Y)gameta. Osnovna svrha muje dobivanje samo ženskih životinja.
pitanja o postupku i upotrebi navedenog sjemena se pri prvom susretu s ovom tehnologijom, pa što jednostavnije odgovoriti na njih.
SEKSIRANOSJEME
Biologija koja spol
zametka živog vezana je uz sjedinjavanje jajnih stanica i spermija. Sve jajne stanice imaju X kromosom, dok spermiji mogu imati X ili Y kromosom. li do ulaska spermija s X kromosomom u jajnu stanicu, nastaje ženski zametak s XX parom kromosoma, a ako sjeme s Y kromosomom nastaje muški zametak s XYparom kromosoma. Tehnologija razdvajanja sjemena temelji se na gore navedenim biološkim spoznajama i razlikuje kromosome u spermijima, te ih kompjuter razdvaja. Najednu stranu se sortiraju spermiji sa ženskim X kromosomom, a na drugu s muškim Y kromosomom. Postupak je spor i izrazito zahtjevan. Aparatura koja može prepoznati, razdvojiti i sortirati spermije a da ih ne ošteti, složena je i skupa. Daljnje pakiranje sjemena u pajete isto je kao i za sjeme. POSTUPAKJE SLOŽEN, ALI U POTPUNOSTI PRIRODAN.
Ovaj postupak razdvajanja nastao je kao projekt Ministarstva poljoprivrede USA (USDA)i patentiran pod nazivom XY. Bilo je nekoliko paralelnih projekata seksiranja sjemena u raznim zemljama, ali nisu dali komercijalni uspjeh.
problem svih postupaka nije bio u samom razdvajanju sjemena, u krajnjoj cijeni postupka, plodnosti seksiranog sjemena i da nitko nije bio voljan dovoditi svoje najbolje bikove na mjesta gdje se razdvaja sjeme po spolu.
SELECTSIRES, centar za U.O. i suvlasnik WORLD WIDE SIRES-a,prvi je krenuo u seksiranje i
Mljekarski l~t 10/2006.
najviše je uložio u ovaj postupak, te je prvi ponudio seksirano sjeme za komercijalnu upotrebu. Na raspolaganju je veliki broj bikova sa seksiranim sjemenom. Aparatura za proizvodnju sjemena s spolom nalazi se u proizvodnim pogonima Select Sires-a i nudi im seksiranja sjemena bilo kojeg svog bika, a izbor je vrlo širokukupni broj bikova u svim štalama je preko 1500.
PRAVILNAUPOTREBA SEKSIRANOGSJEMENA
Postupak manipulacije seksiranim sjemenom isti je kao i onaj s tradicionalnim, ali je potreban i dodatni oprez. Sjeme je pakirano u mini pajete koje su osjetljivije na šokove promjene temperature, pa ponoviti neka osnovna pravila koja vrijede za upotrebu duboko smrznutog sjemena:
• Izbjegavajte dizanje i gledanje pajeta u kontejneru ga iz dušika. Svako iz faze i para dušika je šok za sjeme i smanjuje mu plodnost.
• Otapajte sjeme na temperaturi od 35-37°C najmanje 45 sekundi.
• Sjeme upotrijebiti unutar 1O minuta od otapanja, a otapati jednu po jednu dozu.
Zagrijte sve što dolazi u dodir sa sjemenom na temperaturu od 37°C (pistolet, navlake), obrišite pajetu od vode i zaštite je od temperaturnog šoka.
PLODNOSTSEKSIRANOG
SJEMENA
Slika 1: Postupak manipulacijesjemenom Postotak
Plodnost sexiranog sjemena u%
Grafikoni 1 i 2: Usporedbaplodnostijunica primjenomseksiranog i tradicionalnogsjemena,te primjenomseksiranogsjemenau stadima. Brojosjemenjivanjan=8 566.
Seksiranim sjemenom osjemenjuju se samo NEOSJEMENJIVANE JUNICE(Virgointacta). Ako je svaka generacija bolja od prijašnje, onda su mlade junice genetski najbolji dio vašeg stada koji treba osjemeniti sjemenom genetski superiornih bikova, ako želimo najbrži napredak u stadu. Junice su i najplodniji dio
stada jer nisu proizvodnjom, a to je od presudne važnosti kod upotrebe seksiranog sjemena. Seksirano sjeme je testirano i upotrebljavano na junicama, a dalo je plodnost od 43 - 46%, dok je tradicionalno sjeme davalo plodnost od 53%. Varijacije u plodnosti bile su velike stada, kretale su se od 30 - 70%. To nas
navodi na da se seksiranim sjemenom u stadima zdravlja i plodnosti junica mogu izvrsni rezultati osjemenjivanja. Ako u stadu imate problema sa junica, zbog bilo kojih razloga, onda nemojte ni pokušati upotrebljavati seksirano sjeme. Kad je u prosjeku plodnost junica 60% s tradicionalnim Mljekarski li.st 10/2006.
sjemenom, onda možete upotrebljavati i seksirano sjeme.
OMJERSPOLOVA
Postotak ženske teladi kod
GENETSKAVRIJEDNOST SJEMENA
lsplativo je provoditi postupak proizvodnje sjemena spola samo od izuzetno kvalitetnih bikova. CRSHje nabavio seksirano sjeme od 2 bika tvrtke SELECTSIRES (World Wide Sires).
7HO06838 BARBI-LYNM MATCHES-ET(Mtoto x Hunter) - nalazi se Top 20 bikova USA(TPl-1730), kod izrazito koli-
osjemenjivanja seksiranim sjemenom je približno 95%, prema dosadašnjim istraživanjima. Garantirani postotak ženskih životinja kod
mlijeka i masti. su izrazito tipa s dobro vezanim prednjim vimenom, visokim i širokim stražnjim vimenom. ovog bika su i niskog broja somatskih stanica u mlijeku.
Izuzetno laka teljenja i se za upotrebu kod junica.
CIJENA:445,00 Kn
ISPl.ATIVOSTUPOTREBE SJEMENAS
SPOLOM
Složene kalkulacije pokazuju visoku isplativost ulaganja u seksirano sjeme, pa za svaku dodatno uloženu kunu zarada je 300%iviše.
da se radi o smo vrijednosti svi jako dobro svjesni i što smo dugo vremena najbolje je da svatko sam koliko mu ovo novo znanstveno vrijedi. najte koliko bi vas koštala junica vrhunske genetike na držanje u vašoj štali, klimi i hranidbi (a nije ju nabaviti u inozemstvu). Oduzmite troškove
Mljekarski list 10/2006.
je 90%.
Kod osjemenjivanja seksiranim sjemenom od 100 teladi 95 ih biti ženskih, 5 muških.
7HO07173 TERRICKEMERSONROLEX-ET(Emerson x Emory) - majka ovog bika znakovita imena dala je u najboljoj laktaciji 22 362 kg mlijeka. ovog bika daju mlijeka, te postotak i masti i proteina. su mu somatskih stanica u mlijeku je mala, a vime i noge su im pravilne.
Izuzetno laka teljenja i se za upotrebu kod junica.
CIJENA:445,00 Kn
sjemena i uzgoja. Ostatak je vaš profit. junice.
razliku u vrijednosti
ženskog i muškog teleta, odnosno koliko bi vam vrijedilo da vaša najbolja junica oteli žensko tele.
... UKRATKO O SEKSIRANOM SJEMENU
• Seksirano sjeme je sjeme napravljeno postupkom i podvrgnuto postupku odvajanja ženskih (X)od muških (Y)gameta.
• Postupak je tehnološki zahtjevan, ali je u potpunosti prirodan.
• World Wide Sires je prvi u svijetu ponudio komercijalno seksirano sjeme - GenderSelected,a CRSHga prvima u Europi ima u ponudi.
• Seksiranim sjemenom osjemenjuju se samo NEOSJEMENJIVANE
• Plodnost sa seksiranim sjemenom je43-45%u prosjeku.
• Garantirano preko 90% ženske teladi (oko 95%)
• Seksirano sjeme je isplativo u svim varijantama govedarstva
• U postupak seksiranja sjemena ulaze samo bikovi izuzetne genetske vrijednosti
O novoj tehnologiji korištenja seksiranog sjemena potrebno je kontaktirati Centar za reprodukciju u Hivatske, d.o.o.; Planinska 2b, 10000 Zagreb, telefon O1/2441-411. Centar ovisno o interesu i organzira radionice i workshop-ve.
d.o tel: 01/2791-822, 2791-990, fax: 01/2792-03
.o.e-mail: ·urval arurval.hr inemet: www.'urval.l
PLUGOVI,POD 1, RUBERI,
PRIKOLICEKIPER
r TROSTRANI 2 - 14t. SILAŽNE,REPARICE ~Uproizvod,kompl.oprema....
~[ID@[k-0
Doc. dr. se. Goran I
Svrha reprodukcije na farmama goveda je proizvesti tele, tj. tome potaknuti laktaciju i proizvodnju mlijeka od farme ostvaruje profit. Profit je ostvarivati i od prodaje teladi, uglavnom ili pak gravidnih junica. Na farmama ovakva orjentacija nije i proizvodnja teladi ne smije postati primarni izvor zarade. U tom dio aktivnosti, potreban za proizvodnju, biti usmjeren na proizvodnju teladi. U takvim okolnostima proizvodnja mlijeka je smanjena, a time i kvaliteta mlijeka.
Mnogo je faktora koji na reproduktivnu sposobnost krava.
Da bi se postigao glavni cilj, tj. proizvesti tele nakon krava laktaciju, nužno je potrebno zadovoljiti uvjete:
- produkciju dobrih jajnih stanica (oocita)
- transport tih oocita u jajovod zbog oplodnje
- raspoloživost kvalitetne sperme koja u jajovodu oploditi jajnu stanicu
- prolaz jajne stanice kroz zdravijajovod do maternice
- uspješno prepoznavanje gravidnosti od strane organizma
- razvoj posteljice
- fiziološko održavanje gravidnosti
- uspješan porod
Uz ove momente postoji niz drugih okolnosti i faktora koji se
moraju savršeno složiti u slagalicu da bi sve funkcioniralo kako treba i da dobijemo zdravo tele. S druge strane, postoji mnoštvo fizioloških i patoloških koji uzrokuju pogreške u reprodukciji. su pogreške u procesu oplodnje i rana embrionalna koji smanjuju postotak uspješnosti oplodnje su proizvodnja jajnih stanica slabije kvalitete, upotreba nekvalitetenog sjemena bikova i loše tempiranje vremena osjemenjivanja na broj dana nakon poroda ili ovulaciju. U krava koje nemaju zdravstvenih problema rana embrionalna su minimalna i uglavnom imaju konstantnu vrijednost pojavnosti. Rana embrionalna smrtnost može znatno porasti zbog neadekvatnog vremena osjemenjivanja manje kvalitete sjemena ili osjemenjivanja gravidnih krava.
Na stopu ranih embrionalnih mogu utjecati i vanjski faktori, izloženost visokim temperaturama tijekom ljetnih mjeseci, te razni drugi stresovi izazvani nepravilnim držanjem, neprimjerenim transportom ili lošom hranidbom.
Indeks oplodnje se može postaviti i na planiranu vrijednost ako se osjemenjuju krave koje su provjerene u estrusu. Da bi se ispravile nepravilnosti u rukovanju sjemenom, koristi se samo kvalitetno sjeme od provjerena plodnih bikova uz pravilno termina osjemenjivanja
u odnosu na vrijeme protekla od teljenja i vrijeme ovulacije. Na uspješnost proizvodnje mlijeka krava u ranoj laktaciji smanjenje hranidbenog i laktacijskog stresa. Pravilnom hranidbom ostvaruje se u fiziološkim omjerima energetska ravnoteža i unos potrebnih hranjivih tvari (ugljikohidrata, masti) te dodataka (vitamini, minerali). Kvalitetna ishrana smanjuje broj životinja koje imaju sindrom masne jetre, ketozu, ili pak smanjuje broj krava predebelih ili mršavih za stadij laktacije u kojem se nalaze uslijed može do smanjene proizvodnje mlijeka.
Treba zapamtiti, da se debele krave teže tele, više gube na težini nakon poroda i da imaju relativno slabiju obzirom na utrošak hrane i svoju tjelesnu masu. su sklonije raznim (ketoza, hipokalcemija, masna jetra, dislokacija sirišta). Isti problemi javljaju se u krava koje su težinski ispod zadanih kriterija jer se takve nakon poroda puno teže na normalnu težinu i teško dostižu visoke vrijednosti laktacije. Uz navedene faktore mora se obratiti pozornost na unosa bruceloze, kampilobakterioze, trihomonijaze, leptospiroze te ostalih spolnih infekcija. Treba obratiti pozornost i na odabir bikova, jer i krave koje imaju provjerena lagana teljenja daju jaku vitalnu telad, a postotak carskih rezova i teških M(jekarski li,st 10/2006.
teljenja je manji. I kod obnove stada i odabira junica za rasplod valja voditi o reprodukcijskim osobinama matera i
U krava iz proizvodnje su uzroci reprodukcijski problemi i na njih se odnosi postotak grla u odnosu na druge razloge. ocjene i politika treba se provoditi i konstantno.
Ako se odjednom sve krave koje imaju reprodukcijske probleme, se ostvaruju veoma dobri rezultati u reprodukciji. Ovakav pokazuje kako se na papiru i evidencijama u ovakvim stadima ostvaruje uspješna reprodukcija bez reprodukcijskih problema, jer su iz proizvodnje sve životinje. Posljedice ovakvog postupanja su negativne, a ukupni efekti mogu biti i na nivou prave katastrofe. Naime, smanjuje se ukupna starost stada, velik je pad proizvodnje mlijeka zbog manjeg broja životinja i broja mladih životinja, junica, koje u prvoj lakataciji imaju manju Zbog takvog stada su troškovi za nabavu zamjenskih junica ili krava. Dakle, prije odluke o krava zbog reprodukcijskih problema (pogotovo ako se radi o broju krava) treba dobro ocijeniti posljedice koje bi mogle utjecati na ukupno stanje u stadu krava. Alternativno, ako se krave primarno radi podizanja ukupne treba da li zadržati starije i slabije plodne krave koje imaju veliku genetsku vrijednost za visoku
Potrebno je naglasiti, kako je ostvarivanje uspješnog reprodukcijskog programa na farmi jedno od na koje mlijeka trebaju obratiti posebnu pozornost. Programi reprodukcije u realizaciji aktivnosti:
- pravilna i uravnotežena prehrana
- savjestan i predan tim koji vode i ostvaruju programe reprodukcije
- efikasno otkrivanje estrusa
- primjena sinhronizacijskih protokola za nje optimalnog vremena osjemenjivanja
- pravilne tehnike osjemenjivanja i rukovanja sjemenom
- rutinski reprodukcijski pregledi
- tretiranje
Mljekarski list 10/2006.
Vašafarmaje
Vašživot...
Investirajte • U SVOJU
Farmer krediti za proširenje fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,9<>%.Efektivna kamatna stopa za kredita 84 mjeseca 10,26%.
Partner uvoznik za nabavku junica INTERAGRO d.o.o. Križevci
Investicijski kreditiza poljoprivrednike do 3,000.000,00 kn.
HBOR-KREDID do 12 godina do :zgodine
Prijevremena isplata naknadaza mlijeko kooperantima LURE (12-tog u mjesecu).
gdje dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.
lllJJIIIIIII~ PIIIIIIIIJJI
Za uspješno suzbijanje potrebno je sustavno pratiti pojavnost populacije kukaca i primjenjivati tehnike suzbijanja. Osnovno je stalno higijenskih mjera, prvenstveno uklanjanje gnoja uz sanitaciju okoliša. Pri pojavljivanju velikih populacija kukaca, a u svrhu njihova suzbijanja, osim higijenskih mjera potrebno je koristiti biološke i kemijske postupke.
Pri izboru kemijskih preparata bitno je voditi o njihovoj djelotvornosti, primjenjivosti, zahtjevima okoliša, kao i o potencijalnoj štetnosti za životinje.
Insekticidi
Prema djelovanja na organizam razlikujemo kontaktne insekticide - djeluju u izravnom dodiru, digestivne insekticide djeluju ulaskom u probavni sustav, inhalacijske - djeluju ulaskom u dišne organe, te regulatore rasta kukaca. Za suzbijanje dvokrilaca vrlo je djelotvorno koristiti istovremeno adulticide i larvicide. Preparati s larvicidnim mogu sadržavati juvenilne hormone ili inhibitore sinteze hitina, a to su tzv. bioracionalni insekticidi koji reguliraju rast i razvoj insekta.
Na djelotvornost insekticida više vrijeme izloženosti, aktivne tvari, doza, temperatura, formulacija te aplikacije.
Ovisno o aktivnoj tvari i obliku pripravka insekticid se može upotrebljavati polijevanjem, špricanjem, kao ušni privjesci ili dodaci hrani.
Permetrin - insekticid biljnog podrijetla (piretroidi) je djelatna tvar u insekticidima ali njegova primjena može dovesti do pojave rezistencije (otpornosti) muha, posebno rožne i muhe. Ako su insekticidi na osnovi permetrina bili u širokoj
Ostali insekticidi borna kiselina, hidrametilnon, naftalen, natrijev fluorid
Tablica2: primjeneinsekticidai djelatnetvariza suzbt/anje kukaca u stajama primjene
Sprej za prostor
Rezidualna obrada
Tretiranje životinja
Zamke
Larvicidi
Larvicidi (tretiranie li!Iloia)
Larvicidi (dodaci hrani)
upotrebi tijekom nekoliko godina, a suzbijanje je bilo nedjelotvorno nužno je na nepiretroidne insekticide (organofosfati, karbamati, fermentacijski proizvodi). Ako je stupanj otpornosti populacijom muha visok, prijelaz na nepiretroidni insekticid možda biti djelotvoran ali to je jedina alternativa. U nekim jevima otpornosti od mogu biti regulatori rasta kukaca.
Primjenainsekticida
Primjenom insekticida djelotvorno se smanjuje broj kukaca u nastambama. Važno je prije primjene površine od
Djelatna tvar oiretrini piretrini + oermetrin oermetrin piretrini + diklorvos
Permetrin oiretrini + diklorvos rezrnetrin
Diazinon
Ciflutrin
Klorpirifos
Permetrin
Metomil
Diflubenzuron
Tetraklorvinfos
Tetraklorvinfos
Metopren
prašine i drugih jer insekticida tada biti bolji. kao prašina, masna i mogu potpuno insekticida. Prednost ove metode je da se insekticid može primijeniti na mjesta koja su nedostupna životinjama. Radi se o kumulativnim insekticidima pripremljenim za primjenu u oblicima (granule, sprej, za premazivanje, trake). U prostorijama za pohranu mlijeka, koje se tretiraju kao prostorije za pripremu hrane, treba biti pažljiv u primjeni ovih preparata kako bi se izbjegla
kontaminacija opreme za mužnju i drugih površina koje dolaze u dodir s mlijekom.
Nevolje s muhama, žoharima i paucima nastaju zato što su im staje muznih životinja zbog dostupnosti hrane, vode i Premda se da je kemijska kontrola kukaca prvi i najbolji izbor oko staja, nekemijske metode kao što su sanitacija i fizikalne metode zapravo su najvažnije sastavnice suzbijanja kukaca. Premda je vrijeme utrošeno za zoohigijenskih mjera važan u mljekarskoj proizvodnji, naknadne kemijske metode bit djelotvornije ukoliko su prethodne korektno provedene.
Stajskignoj
Gnoj treba uklanjati temeljito kako ne bi zaostajao na stupovima, u kutovima, iza hranilica, u kanalima, na zidovima jer u kombinaciji sa steljom osigurava pogodne uvjete za nastanjivanje i stajskih muha.
Brojne su metode kojima se gnoj može ukloniti iz staja. To može biti ispiranje u lagune (najdjelotvorniji korištenjem nekog od automatiziranih sustava, struganje i raznošenje po pašnjacima ili pohranjivanje na hrpu te raznošenje nakon vremena.
Raznošenje gnoja po polju u što tanjem sloju pogoduje njegovu bržem isušivanju, što ga kukcima neprikladnim za hranu i nastanjivanje. Pohranjivanje gnoja u hrpe zadržava vlagu ispod 30 %, što ga neatraktivnim za muhe, a i postiže se visoka temperatura (do 60 °C) koja tijekom 2 do 3 tjedna ubija razvojne oblike muha.
jedan od smanjenja broja muha na farmi i ruralnoj sredini je prekrivanje gnojišta folijom. Naime, slaganje gnoja u hrpu i prekrivanje folijom muhama odlaganjejajašaca u gnoj, a s druge strane u gnoju dolazi do dezinfekcije.
Rasutahrana
Hrana za životinje
sadržava slatke tvari vrlo mu-
hama i žoharima. Mala kolikoja se skupi ispod hranilica ili u kutovima osigurava im sigurnu hranu. Povremeno ovih podsmanjuje kukcima raspoloživi hranjivi materijal. Rasuta silaža i sjenaža takoje izvor hrane kao i povoljno mjesto za razmnožavanje brojnih
Tablica3: Suzbijanjemuha na pašnjaku primlene
Djelatnatvar
Permetrin
Fenvalerate cipermetrin
Ml.fekarski list 10/2006.
Ušna traka
Prašak
Uljne otopine i eumeza leda
Sprej za životinje
Zalijevanje
Bolus Oarvicid)
Dodatak hrani (larvicid)
Ušna traka
kukaca, stoga se rasuta hrana mora redovito uklanjati.
Prevencija
Vrlo djelotvoran prevencije od kukaca jest staja i prostorija njihove Ovaj koncept može biti nedjelotvoran na farmama ukoliko se stalno kretanje životinja i osoblja u staju i van, i odjeljak za pohranjivanje mlijeka. Prostor staje je nešto teže osigurati od ulaska kukaca, ali se odjeljak za pohranu mlijeka može vrlo djelotvorno izolirati postavljanjem pogodnih zaslona na vrata i prozore, kao što su mrežice.
Žohari se mogu kretati kroz vodovodne instalacije i u prostoriju kroz pipe, kao što mogu i kroz šupljine u zidovima. otvora oko pipa kao i otvora na pipama ulazak žohara u prostoriju. Svakako je potrebno i sve eventualne rupe oko prozora i vrata te na drugim mjestima (ukoliko postoje).
Svjetlosnezamkeza kukce
Brojne kukce, muhe, ultravioletna svjetlost svjetlosnih zamki (tzv. crne svjetlosne zamke). Zamke su opremljene i
klorpirifos+ cipermetrin
Ciflutrin
Pennetrin
Tetraklorvinfos
Permetrin
Pennetrin
piretrini + diklorvos
Kumafos (mala peckavica)
Tetraklorvinfos
Permetrin
Ciflutrin
Diflubenzuron
Tetraklorvinfos
Metopren cialotrin
Diazinon
mrežicom. svjetlosni izvor kukac mora kroz mrežicu te doživi strujni šok. Mali kukci se pri tom raspadnu, te im se dijelovi tijela rasprše u okolinu, što uzrokuje kontaminaciju tog prostora, napose ako se radi o prostoru gdje se priprema hrana.
Danas su mnoge zamke opremljene UV i mnoge imaju pokretnu mrežicu koja je zalijepljena na rubovima. Ovakav tip zamki je idealan u prostorijama za pohranjivanje mlijeka. Postavljaju se na oko 1,5 metar iznad poda na mjesta na kojima nisu vidljive izvana. Potrebno ih je (u vrijeme sezone kukaca) i mijenjati mrežicu. Godišnje je potrebno mijenjati položaj zamki jer vremenom gube atraktivnost za kukce.
Ostali
Prethodno su spomenuti najvažniji elementi u suzbijanju kukaca u životinjskim nastambama. Uz primjenu tih metoda možemo primjenjivati i druge ne manje važne ne djelovanja protiv kukaca kao što su postavljanje zamki, smanjenje intenziteta svjetlosti u i oko objekata, te uklanjanje usisavanjem ili
Nedavni bedrenice u stadima krava u okolici sela Bobovac ponovno je aktualizirao opasnost od zaraznih bolesti koje sa životinja mogu na ljude (zoonoze). Bedrenica je zarazna bolest koja može nanijeti velike štete u osobito u govedarstvu i a pritom ugrožava zdravlje ljudi, ponajprije samih zatim veterinara i agronoma. Bolest se pojavljuje na nizinskim distriktima) koja su naplavljena i na kojima se bolest javljala
Za bedrenicu je da se javlja u ljetnim mjesecima, sustavnim preventivnih mjera, u prvom redu vakcinacije, bolest se javlja vrlo rijetko i u distriktima.
BOLESTI.Bedrenicu uzrokuje bakterija Bacillusanthracis koja ima tvorbe spora odnosno oblika koji preživaljavanje više desetaka godina u vanjskoj sredini. je da spore B. anthracisamogu preživjeti i više od 60 godina u okolini. u organizam može hranom, udisanjem ili preko kože. je utvrditi mjesto ulaska u organizam; pretpostavlja se da ulazi kroz usta, odnosno hranom i vodom.
IZVOR I ŠIRENJEBOLESTI.Izvor infekcije su pašnjaci, krma proizvedena na tlu, zatim krvlju i koje od leševa životinja. Širenju bolesti pogoduju i divlje životinje koje jedu i životinje uginule od bedrenice. U u kojima bedrenice nije bolest, unosi se proizvodima životinjskog podrijetla (meso, dlaka, vuna, koža i gnoj). Bolest mogu prenositi i insekti koji se hrane krvlju (obadi, krpelji). Zanimljivo je da su ptice vrlo otporne na bedrenicu.
ZNAKOVIBOLESTI.Vrijeme od ulaska bakterije u životinju do pojave prvih znakova bolesti se u rasponu od 1 do 14 dana, što ovisi o mjestu ulaska bakterija, njihovoj i zdravstvenom stanju životinja. Pojedine životinje ugibaju bez ikakvih znakova u roku od 1-2 sata, pa zato bolest još nazivaju - prostrel. Životinje koje su otišle zdrave na pašu više se nikada ne vrate u staju jer ih bedrenica jednostavno „pokosi" na paši.
U da bolest traje dva dana, životinje su potištene i usporene, a tjelesna temperatura može narasti do 42°C. Disanje je ubrzano. Sluznice su punokrvne. Životinje gube volju za hranom. Može do pada, a mlijeko je krvavo ili tamnožuta.
U da je probavni sustav.javlja se proljev.
DIJAGNOZABOLESTI.Na bolest se sumnja na temelju gdje su životinje boravite distrikti). Bolest se izdvajanjem i identifikacijom
iz tkiva uginule životinje. Kod sumnje na bedrenicu ne radi se razudba nego se samo uzima tkivo, uška s okolnim za mikrobiološku pretragu. je isplativo u ranom stadiju bolesti, gdje se primjenom antibiotika bolest može
PREVENTIVABOLESTI.Najvažnija mjera u preventivi bedrenice je vakcinacija na na kojima se bolest pojavljivala, što je i propisano zakonom. Potrebno je utvrditi izvor zaraze, a lešine uginulih životinja ne smiju se otvarati kako se ne bi širio u okolinu. Postupak s lešinama kao i mjere koje se provode u izbijanja bedrenice - regulirane su zakonom, a provode ih nadležne veterinarske službe.
BOLEST LJUDI. Od bedrenice obolijevaju ljudi koji su bili u kontaktu s oboljelom ili uginulom životinjom. Bolest se javlja u tri oblika: dišnom, crijevnom i kožnom. je uspješno ako mu se pristupi pravovremena.
prodaje steonih junica mljekarama i trgovcima diljem svijeta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
NOVO!
JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE
Odaberite u našoj karanteni steone
junice vrhunske kvalitete iz AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<!Juditekorak ispred!
Investirajte u bolju
na konkurentnostihrvatskogmljekarstva
USAID (!\meri~a agenc!~a ~a
razvoJ) agenctJa Je
Sjedinjenih Država za pružanje potpore i privrede zemalja u kojima se provode gospodarske i demokratske refor- .--1 me. Povijest Agencije datira još od vremena Marshalovog plana za obnovu razrušene Europe nakon li. svjetskog rata. John R. Kennedy 1961. g. potpisuje Akt o rodnoj i osniva se Agencija USAID.Od tada USAIDpruža u više od 100 zemalja svijeta: Azija i BliskiIstok, Podsaharska Afrika, Latinska Amerika, te Europa i Euroazija. Za Europe i Euroazije strategija se odnosi na tri segmenta: ekonomski, reorganizaciju i razvoj te demokraciju i upravljanje u rješavanju problema tranzicije zemlje. U Hrvatskoj USAIDdjeluje od 1992. god., a za to vrijeme uloženo je u razne projekte oko 283 milijuna dolara. Svrha djelovanja USAIDje prevladati siromaštvo i oporaviti zemlju nakon krize, a raspolaže od 9,5 milijardi dolara. U Europi USAIDje angažirana u sedam zemalja, a u šest je (u proteklom petogodišnjem razdoblju) planirani program uspješno proveden. Projekte USAID-a u Hrvatskoj za poljoprivrede provodi DEVELOPMENTALTERNATIVES INC. - DAI (informacije prikupljene na službenim stranicama Agencije).
konkurentnosti poljoprivrede konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, projekt je koji se provodi u sklopu Croatia Agribusiness Competitiveness Enhancement Project (ACE) i Croatia Raising lncomes in Economically Distressed Areas (RIEDA),a paralelno s drugim projektima USAID-a. Pomaže u proširenju proizvodnje do stupnja ostvarivanja
Naš g. ]oe Welshsa suradnikomVitomirom profita, a ostale da savladaju obavlja od 2003. godine, nakon pitanja tehnologije, pa aktivnosti u Indoneziji i Ukrajini. time i uspješnosti poslovanja. Svrha Došao je u Hivatsku da svojim je organizirati u velikim iskustvom i dobrom ekipom udruženja, te ih povezati s distribu- barem dijelom pomogne terima, maloprodajom i veleproda- hrvatske poljoprivrede. jom kako bi im proizvodnja bila Projekt se ostvaruje u tri sektora: tržno isplativa, a na taj bi i govedarstvo, svinjogojstvo i hortisami imali koristi. Ovim kultura. U sklopu govedarskog sekputem dosad je osigurana potpora tora svrha djelovanja DAl-aje razvoj za 21 organizaciju i 5 mljekarske industrije i udruživanje hrane, a je mljekara, te prijenos znanja i poveoko 2 500 obiteljskih poljoprivred- konkurentnosti mljekara. nih gospodarstava (OPG). Velik je svrha je i poljoprivredne broj gospodarstava dobilo i za upravljanje OPG- konkurentnima i pripremljenima om. Unutar Agencije djeluju timovi za tržišnu utakmicu koja ih koji se koncentriraju na neke od nakon ulaskaHrvatskeu Europsku segmenata proizvodnje i prerade uniju. mlijeka i proizvoda i traže Racionalizacijom troškova i rješenje za svaki segment proizvod- u proiznje i prerade, i to od izvora financira- vodnji mlijeka mogu se nja proizvodnje pa do istraživanja dodatni nepotrebni troškovi, a protržišta i plasmana proizvoda. izvodnja i Na Projektu konku- profitabilnijom. U dosadašnjim rentnosti poljoprivrednog sektora projektima je razvoj i radi 17 na 4 lokacije: u djelatnost mljekara razine Zagrebu, Kninu, Splitu i Osijeku. proizvodnje. Prvi projekt je 2003. Voditelj ovih Projekata u Hrvatskoj godine pokrenut s LURAd.d., nakon je g. Joe Welsh, koji tu funkciju toga realizira se uspješna suradnja s
mljekara koje djeluju na hrvatskom tržištu. Nedavno su se udružile «male» mljekare radi ostvarivanja konkurentnosti i nastupa na tržištu. Planiraju do 2008. uspješno ostvariti zadane uvjete, ponajprije radi hrvatske poljoprivrede, posebice sektora.
Projekt
"PoduzetnaHrvatska"
Pod nazivom Poduzetna Hrvatska provodi se projekt malog i srednjeg gospodarstva - razvoja privatnog sektora, a provodi ga organizacija Development Alternatives Ine. DAI/Nathan Group, na s gosp. J. Welshom. Projekt financira USAID.Tri su glavna podrupotpore: razvoja, marketinga i poslovnog razvoja te financijske usluge. Pružanje tehnipotpore u kreiranju i implementiranju poslovne politike, pomaže u svim segmentima poslovanja, prodora na i strana tržišta, proizvodnje i izvoza, izravnih stranih ulaganja i osiguravanju izvora financiranja.
Suradnjas mljekarama
Suradnja i financijska potpora sektoru rezultirala je pozitivnim rezultatima. Najhitniji rezultati u ovom razdoblju svakako su novootvorena radna mjesta (kojih je dosad 295), posebice danas kada je mladim ljudima veoma teško posao. Veoma uspješna suradnja ostvarena je s Mljekarom «Veronika»iz i ovu suradnju navode kao pozitivan primjer suradnje te kao ogledni primjer za rad s drugim mljekarama u Hrvatskoj. Mljekara je uspjela preradu mlijeka za 1O %, mlijeka za 30 %, rok trajnosti proizvoda za 100 %a otvorila je i nova radna mjesta. Rad s mljekarama u razdoblju veoma je bitan segment ukupnog djelovanja Agencije.
USAID aktivno sudjeluje u Danima sira u Krasnu gdje se pojavljuje kao pokrovitelj manifestacije. Suradnja USAID/DAI- a i - commerce» traje od 1999.
g. kada je Agencija mljekaru prepoznala kao koje utjecati na razvoj poljoprivrede i ruralnih - senjske županije. Bespovratna sredstva Agencija je donirala Sirani «Runolist» iz Krasna u svrhu razvoja mljekare i razvoja okolnog Agencija je u svojim aktivnostima posebice orijentirana na razvoj s otežanim uvjetima proizvodnje u koja spadaju i Velebitski pašnjaci. U mljekaru-siranu uložena su sredstva za prijevoz mlijeka i poboljšanje tehnologije i to za nabavu cisterne i nove opreme. Cisterna dnevno sakupljanje mlijeka u krugu od 200 km, godišnje oko 700 000 litara. Kupljen je i kompjutorizirani sirarski kotao i oprema za salamurenje sireva što u velikoj mjeri osuvremenjivanju sirarske proizvodnje. To svakako dijelu stanovništva prosperitet i ostanak u ovom surovom, ali nadasve prekrasnom Lijepe naše.
proizvodnjemlijeka
Ni rad s mlijeka nije zanemariv. proizvodnje i poboljšanjem kvalitete proizvoda 25 poljoprivrednika okupljenih u «Udruženje ·varaždin» i 20 mlijeka koji predaju mlijeko mljekari KIM Karlovac imaju stalno zaposlenje. U poljoprivrednoj zadruzi «Zagora»Pakova selo 10 mlijeka stalno je zaposleno, a 300 proizje proizvodnju za 1O %.Ovim USAIDje uspio pružiti i u marketingu, proizvodnim tehnologijama i edukaciji u procesu proizvodnje i poslovanja.
U projektu razvoja programa povrtlarske proizvodnje naglasak je dan navodnjavanju proizvodnje, te edukaciji i novih tehnologija u proizvodnji.
Programima razvoja ruralnih i s otežanim uvjetima proizvodnje želi se i održati zaposlenje i ostvarivanje prihoda od poljoprivrede. Direktno
USAID
se s poljoprivrednicima i poljoprivrednim udruženjima, a cilj je poboljšanje kvalitete proizvoda, kapaciteta proizvodnje koji potaknuti zapošljavanje te razinu poslovanja podignuti na stupanj rentabilnosti.
ciljevi mlijeka i mljekare spremni su na novih tehnologija i novih znanja. Svjesni da se naše mljekare nalaze pred velikim izazovom, a to je kako ostati konkurentan na tržištu, vjerujemo da uz ovakve projekte svoju proizvodnju mogu na višu razinu i je još konkurentnijom. Put mlijeka od polja do stola niti je kratak, niti jednostavan. Mnogo je koji na proizvodnju dobrog i kvalitetnog mlijeka. mlijeka su upravo ti koji direktno na daljnji put i proizvoda. Proizvesti dobru hranu za krave, pravilno sastavljati obroke, te dobiti krajnji proizvod - mlijeko a na tržištu ostati konkurentan• nije nimalo lako. Mljekare se, nalaze u složenom položaju jer moraju preuzeti mlijeko od preraditi ga uz sve koje se javljaju u tehnologijama prerade, te ga plasirati na tržište i opstati na tržištu. Stoga u ovim projektima USAID-a,kojeg u Hrvatskoj provodi organizacija DAI, postoje sti rješavanja nekih problema. Hrvatski i mlijeka moraju se u procese razvoja. svim problemima koji ih prate, postoji i sigurnost da opstati na tržištu. USAID/DAIsu u Hrvatskoj mljekarskojudruzi i Mljekarskom listu prepoznali dobrog suradnika jer imaju cilj, a to je unaprijeditiproizvodnju mlijeka u Hrvatskoj. ove aktivnostije organizacijaedukativnih predavanja.Agencijaplanirado 2008. uspješno ostvariti sve svoje projekte i zadane ciljeve. Želimoda i nakon svog djelovanjau Hrvatskoj ostanu prijatelji struke i da budu vjerniposjetitelji
Mljekarski list 10/2006.
Prof dr. se. Zoran
kreditnihobveza
Za su korišteni uvjeti Programa kreditiranje razvoja govedarske proizvodnje: - kamatna stopa 4% - razdoblje odgode kredita 2 godine, rok otplate 1Ogodina - kredita - jednaki tromjeanuiteti
- u razdoblju se i kamata u visini 4%
Kredit
2.614.200kn Kamatau razdoblju 244.912kn Ukuonidug 2.614.200kn Naknadabanci 26.142kn
Planotplate kredita
Sva sredstva kredita bit iskorištena u roku 30-60 dana po dobivanju kredita. Dobivanju sredstava (planirano vrijeme iskorištenja sredstava: svibanj-rujan 2006.). Anuiteti dospijevaju u 2008. godini (VI. mj.), a otplata kredita traje do 2018. godine (VI.). U tablici prikazane su obveze investitora po godinama vijeka projekta.
Kalkulacija proizvodnje temelji
ITablica2: dobiti i gubitka farme (na bazi 40 grla, godina poslovanja)
Jed.mjere Ciienakn Iznos kn
VRIJEDNOST PROIZVODNJE
- telad
-mliieko
- krave (3 grla)
Državni ooticaii za ostavliena ž. grla
Državni ooticaii za krmne kulture
UKUPNI PRIHODI
IZRAVNI TROŠKOVI
Materijal
Hrana
Stelja
Voda za farmu eneraija usluge
Amortizaciia
Vlastiti rad - rad u staii
- rad u mljekari
Najamnina
DOBITAK
se na utrošcima i troškovima materijala i rada, te prihodima prema tehnološkim obilježjima farme.
U prihode projekta
su prihodi od mlijeka i junadi. Godišnja proizvodnja mlijeka krava holstein pasmine je 7 500 litara po grlu Predvi -
Tablica1: Plan otplatekredita, u kunama je da farma u 2006. godini
Otplatni dio Kta+ Otplata ostvaruje oko 70% Godina Kamate planiranih prihoda, a troškovi 2008. 107.485 51.749 159.234 2009, 221.494 96.974 318.468 poslovanja su
prema pretpostavljenom poslovanju od rujna kada bi se realizirala investicija. Dinamika prihoda od proizvodnje i obrta stada prikazani su u nastavku.
Nakon 6. godine se prve od novonabavljenih krava, a zatim se zadržava dinamika nJapo 3 k k d. rave sva e go me.
U ukupnim troškovima su troškovi materijala, energije i usluga iz kalkulacija, te troškovi amortizacije. Amortizacija je obra-
prema stopi od 2,5% za objekte i 6,67% opremu. Amortizacija osnovnog stada je obnavljanja fonda iz vlastite proizvodnje. su troškovi usluga koji se odnose na
veterinarske usluge i usluge pri spremanju hrane za stoku. Troškovi vlastitog rada nisu je da gospodarstvo stalno drži 8 grla podmlatka (4 jednogodišnje junice i 4 ženska teleta), kako bi se osigurala stalna
Tablica4: Troškoviamortizacijeosnovnihsredstava
OPIS Vrijednostkn Stopa% Iznos kn Iznos euro
• obnova iz vlastitog uzgoja (promjenjivi iznosi prikazani u nastavku)
Tablica 5: osnoviceza amortizacijuosnovnih sredstava u kunama
izmjena (remont) stada. Tako svake godine po 4 grla prelazi u kategoriju osnovnog stada i povevrijednost osnovnog stada za godišnje troškove uzgoja. Ukupni trošak uzgoja jedne steone junice je 6.500 kuna tijekom 3 godine.
Tablica 6: ulaganja u osnovnostado i amortizacijastada1 u kunama
Godina Novoulaganje vijeka Osnovno Ostatak (1/3 troškova Amortizacijska projekta stado
/Opis
ulaganie
TRŽNAOCJENAPROJEKTA
Metoda razdoblja povrata ulaganja
Vrijeme povrata ulaganja predstavlja broj godina iskorištenja projekta potreban za akumuliranje dovoljno sredstava za povrat ulaganja. vrijeme ukazuje na manju neizvjesnost i rentabilnost projekta. Prema podatcima iz tablice 7 ukupno uložena sredstava se na kraju 11-e godine razdoblja otplate kredita. S obzirom na ekonomski vijek trajanja opreme od 12 godina i njihovo dulje trajanje, može se zakako se ulaganja investitoru u potpunosti vratiti za vrijeme tehnološke iskoristivosti farme.
Tablica 7: Vrijemepovrata investicijskihulaganja 1 u kunama
Metoda interne stope rentabilnosti
Interna stopa rentabilnosti je diskontna stopa koja neto sadašnju vrijednost projekta svodi na nulu, a mjera je djelotvornosti projekta u cijelom njegovom vijeku upotrebe. Ona predstavlja i maksimalno prihvatljivu kamatnu stopu na kredite, a je prema jednadžbi: SP(p" - pP) P r = pp +-~-~~ SP - S"
u kojoj su: p' - interna stopa rentabilnosti pp - diskontna stopa uz koju je NSV projekta zadnji put pozitivna
p" - diskontna stopa uz koju je NSV projekta prvi put negativna
SP - NSV projekta uz diskontnu stopu pp
S" - NSV projekta uz diskontnu stopup"
interna stopa rentabilnosti projekta je 22,72%. To da poslovanje gospodarstva s projektom u uvjetima otplate kredita davati akumulaciju u obliku neto dobitka po navedenoj godišnjoj stopi, što ukazuje na ekonomsku opravdanost investicije s obzirom na kamatnu stopu na kredite u visini 4%.
Analiza osjetljivosti projekta
Dosadašnja ocjena investicijskog projekta temeljila se na procjenama vrijednosti koje ostvarivati projekt u ekonomskom vijeku korištenja. Zbog promjenjivih gospodarskih uvjeta može do odrepromjena i u projiciranim tijekovima. U analizi osjetljivosti prorasu temeljni parametri ocjene uspješnosti projekta za promijenjene uvjete poslovanja: smanjenje vrijednosti proizvodnje za 10%, troškova poslovanja za 10% i investicijskih ulaganja za 10%.
Isto tako, su parametri pri istodobnom 10%-tnom poulaganja i 10%-tnom smanjenju vrijednosti proizvodnje, te poveulaganja i troškova proizvodnje. Prema vrijednostima pokazatelja u tablici 8 je vidljivo da projekt podnosi uspješno sve ispitivane uvjete, jer je interna stopa rentabilnosti redovito iznad 4% koliko iznosi kamatna stopa na kredit.
Prema tome, može se da projekt dobro i bez d I v•• po nosi os11egospodarske uviete u
nas. S obzirom na unaprijed dogovorenu nabavu opreme i materijala u investiciji i organiziranu prodaju odstupanja stvarnih ekonomskih veline bi trebala prelaziti pretpostavljenih 10%, pod uvjetom da se u projekta dosljedno poštuju predložene tehnologije.
Na temelju analize tehnoloških investicijskih ulaganja i ekonomsko financijske analize investicijskog projekta može se
1) Poslovnim planom je izgradnja glavnog stajskog i poobjekata, te nabava opreme za krave za ukupno 40 muznih grla. Planirano je da na farmi rade 2 radno aktivna a u pripremi vlastite hrane za goveda i u drugim poslovima povremeno biti angažiran 1 radnik.
2) Investitor za intenzivni uzgoj muznih krava i suvremenu proizvodnju mlijeka izgraditi stajski objekt na vlastitoj parceli unutar gospodarskog dvorišta. Objekt biti okvirnih bruto dimenzija 41,60 x 17,20 m, što je tehnološki dovoljno za smještaj 40 muznih krava i uzgojnog podmlatka. Osnovna namjena ulaganja je zasnivanje farme koja pri punom iskorištenju kapaciteta može osigurati punu uposlenost radno aktivnih gospodarstva i egzistenciju svim
3) Ukupni troškovi izgradnje i opremanja objeka su, prema 1,884.000 kuna (1,544.262 kn bez PDV-a).U okviru projekta je i nabava 20 muznih grla holstein pasmine, te opremanje objekta. Prema prosjev • •• • d 1 250 COOJCIJentO eura za steonu
Tablica8: Pokazateljiocjeneprojektapri analizi osjetljivosti OPIS I. stopa NSVkn RNSV rent.% stanje (bez promjene)
Smanjenje prihoda 10%
troškova 10%
Smanjenje prihoda+
Mljekarski list 10/2006.
junicu, ukupni troškovi nabave 20 junica su 25.000 eura ili 185.000 kuna. Za potrebe farme kupit se poljoprivredno zemljište površine oko 15 ha (vrijednost 450.000 kuna). vrijednost objekata, opreme, osnovnog stada, poljoprivrednog zemljišta i obrtnih sredstava je 3,185.000 kn ili 372.987 EURA. S kamatama u razdoblju (244.912 kn), troškovima dokumentacije (10.000 kn) te jednokratnoj naknadi banci od 1% (26.142 kn) - koje se kao ulaganja pripisuju udjelu investitora u investiciji - ukupna vrijednost ulaganja je 3,466.054 kn ili 423.291 EURA. je da sredstva investitora 20%troškova glavnog i objekata, te 30%troškova nabave opreme i 60%troškova obrtnih sredstava. Investitor iz vlastitih izvora podmiriti troškove kamata u razdoblju i troškove naknade banci ulaganja). Vlastita ulaganja bit podmirena iz nih sredstava te sadašnjeg poslovanja farme. Ukupna ulaganja investitora su 851.854 kn ili 115.115 eura. Iznos traženog kredita je 2,614.200 kn ili 308.176 eura, što 75,42%investicije.
4) Ekonomska efikasnost poslovanja gospodarstva s projektom je zadovoobzirom na vijek projekta vremenom otplate kredita. interna stopa rentabilnosti poslovanja s projektom je 22, 72%,a uložena se sredstva nakon 11-te godine vijeka projekta. Analiza osjetljivosti pokazuje da projekt ekonomski relativno uspješno podnosi promjene temeljnih gospodarskih je i u tim uvjetima interna stopa rentabilnosti gotovo redovito iznad 4% koliko iznosi kamatna stopa na kredit. Sukladno navedenom može se da je investicijski projekt izgradnje te opremanje staje za držanje ukupno 40 muznih krava ekonomski opravdan u gospodarskim i tržnim prilikama u nas, pa se u uvjetima dosljednog planirane tehnologije proizvodnje predlaže ostvarenje
I
lllillDOO~
Krešimir ]akuš, dipl. ing. I
U prvih sedam mjeseci 2006. godine smanjuje se trend uvoza živih goveda. Hrvatska je u 2005. godini uvezla živih goveda u vrijednosti od 80 milijuna 679 dolara što je 37 posto više nego godinu ranije. ta razlika osjetno je manja; u 2005. godini uvezeno je 8,4 posto više nego godinu dana ranije. Uvezeno je 151 041 komada goveda. Najviše je uvezeno (51%)goveda mase od 160 do 300 kg dok je na drugom mjestu bio uvoz goveda od 80 do 160 kg (42%).Tijekom 2004. godine je bio uvoz goveda od 80 do 160 kg i iznosio je 52% ukupnog uvoza živih goveda, dok je uvoz goveda mase od 160 do 300 kg iznosio 41%. U prvih sedam mjeseci 2006. godine bilježimo blagi rast (+ 5,4%}uvoza živih goveda u odnosu na isto razdoblje u 2005. godini. Uvezeno je goveda u vrijednosti od 46 milijuna i 415 dolara što je od 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2005. godine. Udio uvoza živih goveda mase od 80 do 160 kg u ukupnom uvozu živih goveda iznosio je 50% dok je uvoz goveda mase od 160 do 300 kilograma 42%. U prvih sedam mjeseci 2006. godine uvezeno je goveda mase od 160 do 300 kilograma u vrijednosti od 20 milijuna i 683 dolara, dok je vrijednost uvoza goveda od 80 do 160 kilograma iznosio 15 milijuna i 989 dolara.
zemlje iz kojih se uvoze živa goveda mase od 80 do 160 kg su Poljska, i Rumunjska, dok je goveda mase od 160 do 300 kg najviše uvezeno iz Rumunjske.
Uvoz svježeg i mesa se smanjuje, dok se uvoz smrznutog mesa
U prvih sedam mjeseci 2006. godine došlo je do smanjenja uvoza svježeg i mesa. U odnosu na prvih sedam mjeseci 2005. godine, u 2006. godini uvoz je smanjen za 84 posto. Bitno je napomenuti da je tijekom 2005. godine ukupan uvoz svježeg ili mesa u odnosu na godinu ranije je za 450 % i iznosio je 4 140 tona. U 2006. godini se uvoz svježeg mesa na razini ili nešto
Uvoz živih goveda u RH (07/2006) po kategorijama ostalo
manji no što je bio 2004. godine. Dokje uvoz svježeg mesa u prvih sedam mjeseci ove godine smanjen, uvoz smrznutog mesa u istom razdoblju je za 25%u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Uvoz smrznutog mesa u 2006. godini u prvih sedam mjeseci iznosio je 2 056 tona u vrijednosti od 4 milijuna i 820 dolara.
RH- niske cijene junadi
Cijene junadi u tjednu do 10. rujna o.g. gotovo su na najnižoj razini od 1997. godine na ovamo. cijena bikova simentalske pasmine na sajmovima i otkupu u tjednu do 10. rujna o.g. iznosila je 12,26 kn/kg što je za dva posto niže nego dva tjedna prije, te 13, 17 posto niže u odnosu na lanjske cijene. Bikovi su u navedenom tjednu prodavani po cijeni od 12 do 13 kn/kg ŽV. Na ovako niske cijene zasigurno vrlo dobra ponuda junadi koja je ponajprije
je razmišljati o izvoza utovljenih grla, a najzanimljivije tržište u Europi moglo bi biti talijansko i
EU-tržište mesa Na europskom tržištu cijene mesa i dalje su najviše u posljednje dvije godine. cijena trupova R3 kategorije, u tjednu do 03. rujna, iznosila je 312,35 eura/100kg, što je u odnosu na lanjske cijene više za 8,5%. Najviše cijene u navedenom razdoblju evidentirali smo u 398,08 eura/100kg, na Malti 366,88 eura/100kg, u Portugalu 346 eura/ 100kg a u Italiji 343,55 eura/100 kg. Najniže su u Poljskoj, 243,59 eura/100 kg. U narednom razdoblju i dalje više otkupne cijene trupova R3 kategorije, kao i rast cijena prema kraju godine.
RH- Tržište teladi
Tijekom tjedna do 1O. rujna na sajmovima zabilježili smo
nešto slabiji intenzitet trgovanja. Gotovo sva telad koja je prodavana i prodana je no potražnja nije bila kao proteklih mjesec dana. Otkupne cijene teladi i dalje su vrlo visoke, tako da je cijena teladi simentalske pasmine u 36. tjednu iznosila 23,83 kn/kg. Muška telad je na kontinentalne Hrvatske prodavana po cijeni od 23 do 27 kn/kg, dok je ženska telad bila po cijeni od 20 do 22 kn/kg. U razdoblju blagi pad cijena teladi, a posljedica bi mogla biti i niže cijene junadi na tržištu.
RH-Tržištejanjadi
Otkupne cijene janjadi na kontinentalne Hrvatske u tjednu do 10. rujna o.g. su bile u rasponu od 18 do 23 kn/kg ovisno o pasmini i težini. Ponuda janjadi vrlo je dobra, dok je potražnja smanjena. Na jadranske Hrvatske cijena janjadi je do 30 kn/ kg. 1dalje vrlo dobru ponudu uz nešto manju rezultat pro- .------------------------------------
šlogodišnjih, relativno visokih cijena, što je mnoga gospodarstva i tvrtke usmjerilo na tov junadi. Na poveponude i poticaj ne mjere Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva što je dodatno pozitivno utjecalo na broj grla u tovu. S obzirom na trenutnu situaciju potrebno
živa stoka
tele simental (80-160 kg)
tele holstajn (80-160kg)
Uunica simental (za klanje)
junica holštajn (za klanje)
bik simental (>450kg) bik holštajn (300-450 kg)
krava simental (za klanje) janjad ovca (za klanje) jare M~ekarski list 10/2006.
Dahnacija, Istra i Primorje raspon cijena
min I max 23,00 30,00 ---13,00 16,00
ciiene (kn/kg) 2 O O 6. god. 2 O O 5. god.
Kontinentalna
I max
Mr. se.
Od kuda krenuti? Što najprije pokušati promijeniti i popraviti, i u što najprije uložiti to malo novaca kojima raspolažu mala i srednje velika gospodarstva. Tlo! Stavimo tlo na prvo mjesto. Za tlo kažemo - grunt. Da, grunt i grunta puno toga Ali još više gospodarenja gruntom. Na prvom mjestu plodnost tla i nivo gnojidbe, odnosno bilanca proizvodnih hraniva (gnojiva) na gruntu. Na siromašnom tlu izraste malo trave, malo proteina i energije. Na drugome mjestu sjetvena struktura.
Ili, izmjenu sjetvene strukture staviti na prvo mjesto?
Ipak, mislim da izmjenu sjetvene strukture trebamo staviti na prvo mjesto naših promjena unutar malih i srednje velikih OPG.
Sjetvena struktura!!! vezana uz proizvodnju proteina ili i energije.
Dok pišem ove razmišljam kako najjednostavnije izložiti sasvim probleme koji nam godinama život, i kako predložiti najjednostavnija i najbrža rješenja.
Što treba najprije promijeniti? SJE1VENUSTRUKTURU.
U što treba najmanje uložiti? U SJE1VENUSTRUKTURU.
Što donosi promjenu i korist? SJETVENASTRUKTURA..
Definitivno na prvo mjesto treba staviti sjetvenu strukturu. U godini dana na raspoloživom zemljištu i danim uvjetima treba proizvesti što je više dobro
i proizvodnjamlijeka
nastavak na broj 09/2006.
izbalansiranevoluminozne krme. vesti
Trava:kukuruzza silažu. proteina ili i energije.
Lucerna:kukuruzza silažu. SJE1VENASTRUKTURADjetelina: kukuruzza silažu. PROIZVODNJAVOLUMINOZNE DTSili TDS:kukuruzza silažu. KRME Ili bilo koja od ovih kombinacija Tradicionalna sjetvena u omjeru 70%:30%. struktura - daje najmanje proteina i Na raspoloživom zemljištu i u energije. Poboljšana uvjetima treba proiz- sjetvena struktura - daje malo više
TRADICIONALNA ORGANIZACIJA OPG-a
površina; 10% površina; 20%
TRAVNJACI
I!:; PRIRODNE LIVADE I KUKURUZ ZA ZRNO
Mali broj krava i junica na posjedu.
TRADICIONALNA ORGANIZACIJA
OPG-a SA POBOLJŠANOM SJETVENOM STRUKTUROM
TRAVNJACI ZA SILAŽU
I KUKURUZ ZA ZRNO
Minimalno broja krava i junica obzirom na posjeda.
SUVREMENA FARMERSKA ORGANIZACIJA
OPG-a
ZASIJANI TRAVNJACI I LUCERNA
O KUKURUZ ZA SILAŽU, TALIJANSKI LJULJ
BOMI - agro d.o.o.
r}Z)~~~u
~~-~janica ~.,
~ivdilc,;m~.
=>rodajavisoko vrijednih steonih unica simentalske, holstein i )asmine.
)daberite u našoj karanteni ili zemlji )orijekla, visoko grla iz:
Austrije Nizozemske
Jz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam )esplatno:
savjetovanje u ishrani kompjuterske recepture za smjese
izrada balansiranog obroka
<reditne linije u suradnji sa:
proteina i energije. Suvremena farmerska sjetvena struktura - daje najviše proteina i energije.
Ovo broja krava i proizvodnje mlijeka po kravi. Ako je staja premala za broj krava, zimi ih drži u šupi sklepanoj od dasaka, a ljeti i ne treba staja. Sveži kravu ispod kruške ili još bolje neka ne bude vezana i serviraj joj što više proteina i energije u voluminoznoj krmi i posao ti se sigurno isplatiti. Poslije, kada do više novaca, više ulagati u plodnost tla, a kroz plodnost tla još proizvodnju proteina i energije.
Idemo još jednom po redu. Mali i srednje veliki hrvatski posjedi. Krave i proizvodnja mlijeka. stanje. Redoslijed potrebnih promjena.
1. Promjena sjetvene strukture. 2. plodnosti tla.
Paralelno izmjena stada ili genetskog potencijala kroz vlastitu selekciju - vlastiti uzgoj junica i krava.
3. Izmjena stada - genetskog potencijala i broja krava kupnjom selekcije, junica ili krava.
4. Okrupnjavanje posjeda. Uvijek prije uloži u zemlju nego u željezo.
Ovo je osnova proizvodnje mlijeka po 1 hektaru i po 1 kravi.
Maksimalna proizvodnja voluminozne krme maksimalno broja krava.
Maksimalan - normalan omjer broja krava ijedinica površine. Jedno jutro ili 0,5 ha : jedna krava + junice.
Ovakvom sjetvenom strukturom i plodoredom, na 30 %površina pod silažnim kukuruzom, na velikom HtVatske mogu se 2 žetve.
Silažni kukuruz pa talijanski ljulj ili talijanski ljulj.jesenski ijedan ili dva proljetna otkosa pa kukuruz za silažu.
Pored svih naših rijeka, potoka, kanala, jezera i šoderica je navodnjavanje okolnih parcela. U prošlom broju Mljekarskog lista vidi se da smo i s time Nadam se iz godine u godinu sve više i više.
prijevozom - 90 kuna
Treba napustiti proizvodnju žita i zrna kukuruza (slame i kukuruzovine) na malom i srednje velikom posjedu jednog OPG-a koje se bavi proizvodnjom mlijeka.
Na 2 jutra pšenice i 3 jutra i 5 jutara kukuruza za zrno ne može se držati 1O krava. Ali na 7 jutara travnjaka, lucerne, djeteline, DTS ili TDS i 3 jutra kukuruza za
Slika 1: Najprije uzorakzemlje i kemijskaanaliza
Slika 2: Kubik materijalas
silažu može se držati 1O krava i proizvesti 45 000 litara mlijeka bez krepke krme ili koncentrata. Usporedi sam dohodovnost!
Problem propasti hrvatskog govedarstva velikim dijelom leži u problemu loše sjetvene strukture, i lošeg gospodarenja tlom.
SJElVENASTRUKTURA
PROIZVODNJAVISOKOKVALITETNE lAKO PROBAVLJIVEVOLUMINOZNE KRME
MAKSIMALNAPROIZVODNJASUHE
TVARIPO HEKTARUS
PROB1VIJIVIHBJELANCEVINA I S NAJVECOMKOLICINOM
ENERGIJE
Uzgojni program i razvoj proizvodnje mlijeka. Uzgoj i selekcija. Uvoz rasplodnih junica. Tlo i proizvodnja krme. Na gladnome i siromašnom tlu može opstati samo gladna i siromašna krava, u našim uvjetima vrlo sita i debela, a malo mlijeka daje.
Pogledajmo sisteme lošeg gospodarenja zemljištem. Sve na OPGima koja drže krave i to valjano uzgojna grla iz i uvoznog uzgoja i bave se proizvodnjom mlijeka.
KEMIJSKEANALIZETLA
Na ovih 1Oparcela, na 10 ha, u tlu nedostaje 70 527 kg materijala za kalcifikaciju,hidratiziranog vapna, drobljenog vapnenca ili dolomita.
pH = kiselost tla
CaC03 = nedostatak kalcija u tlu
P2 0 5 = stanje fosfora u tlu
K 2 0 = stanje kalija u tlu
OPG pH nedostaie CaCO 3 kg/ha
1. 5,70 2 871
2. 5 60 3 938
3. 4,09 9 284
4. 449 6 975
5. 4 69 6413
6. 3,96 16 709
7. 4,01 6 525
8. 5,74 3 038
9. 3,89 6 525
10. 4,14 8 249
Slika 4: Na 1 ha 4 500 kg materijalaza kalcizact/u
Da bi se za 1 miligram podigla razina fosfora u 100 grama tla, potrebno je od 30 do 45 kg fosfornog hraniva po 1 ha. Minimalan sadržaj fosfora u tlu treba biti 16 do 18 miligrama u 100 grama tla. I ono što ga ima u tlu, ili ono što si dodao mineralnim gnojivom, zablokirano je tla. Kakizacija. Nije to tako komplicirano niti skupo. Pogledaj na slikama kako to radi Dubravko iz Majurca u -
Slika 3: cestarskaprikolicaza rasipanjepijeska i solipo cesti
VRBOVEC
Damir dipl. ing. 1 HZPSS
Opstanak na selu ovisi o motivaciji mladih ljudi da se bave tom zahtjevnom proizvodnjom. Uzgoj goveda nije samo proizvodnja, to je zapravo života na koji se mlad mora Sve mjere, potezi i aktivnosti nadležnih institucija u poljoprivredi moraju bezrezervno poticati i snažno motivirati mlade ljude na selu da se ozbiljno i bave temeljnom poljoprivrednom proizvodnjom. O mladim ljudima ovisi kvaliteta života na selu, a u Hrvatskoj na selu živi 42% stanovništva. Uzgoj goveda u Hrvatskoj velikim se dijelom odvija na malim seoskim gospodarstvima, a su u prosjeku stariji ljudi. Mladi ljudi na selu sve se teže posvetiti poljoprivredi,
osobito proizvodnji mlijeka koja je realno i najzahtjevnija. Rezultat je to vrlo lošeg odnosa cjelokupnog društva prema poljoprivredi i životu na selu. Nedavno je u središnjem Dnevniku jedna zastrašujukoja oslikava pogled društva na selo i život na selu, a glasila je otprilike ovako:,, selo je u Hrvatskoj zapušteno, siromašno i s pretežita starim ljudima ". Tako nešto mora dirnuti i zabrinuti svakoga tko imalo razmišlja o Lijepe naše, jer standard i kvaliteta života u našoj zemlji umnogome ovisi i ovisit upravo o seoskog prostora stanovništvom. U našoj zemlji 42%stanovništva živi na selu, u Sloveniji 50%, u Austriji 40%. Ekonomije ovih zemalja najviše se oslanjaju na seoski (ruralni) prostor, dakle na poljoprivredu i turizam, pa je izuzetno važno kako se na selu živi i kako je taj prostor. Nedavno je održan jedan
okrugli stol pod nazivom „Kad ne bude krava, biti ni leptira", je poruka da seoski prostor ugodnim za život i stoka, a najviše krave. One se ponegdje nazivaju i najboljim „komunalnim redarima" jer održavaju poljoprivredne površine livade pokošenima, pašnjake popasenima. Gdje nema krava, zemljište je zapušteno, zarasla u šikaru, ljudi odlaze sa sela, a seoski prostor postaje neatraktivan za bilo koga, a kamoli za ozbiljan turizam.
Uzgoj stoke i mladi ljudi - temelj opstanka sela Govedarstvo je temeljna poljoprivredna grana i o tome koliko se mladih ljudi baviti uzgojem goveda umnogome ovisi i kvaliteta života na selu (danas to moderno zovemo „ruralni razvoj").
Sam uzgoj. odnosno stalno genetska goveda, igra izuzetno veliku ulogu u gospo-
Dio Kluba mladih
KLUB UZGAJIVACA
darstvu sela i poljoprivrede
U govedarstvu se sve vrti oko rasplodnih krava i bikova, jer bez kvalitetnih krava nema ni mlijeka ni teladi za tov. Genetsko goveda izuzetno je zahtjevan i posao pa je stoga važno da ga mladi ljudi na selu jako ozbiljno shvate i njime se baviti na duge staze.
Kontinuirani rad s mladim
ima dugu tradiciju uzgoja goveda. Na tom su prostoru uzgojene mnoge generacije plemenite rasplodne stoke, i time se bavi nekoliko generacija
Vrbovec je danas i centar strukovnih pasminskih udruga goveda. Tu je Udruga uzgajatelja simentalskog goveda Vrbovec, Hrvatski savez simentalskog goveda (CroSim), te Udruga hrvatskih holstein goveda (UHUH). U radu ovih udruga izuzetno je važno aktiviranje koji vrlo dobro razumiju i poznaju problematiku uzgoja i genetskog goveda da bi valjano i na ravnopravnoj osnovi mogli sudjelovati u svim raspravama s ovlaštenim institucijama koje sudjeluju u kreiranju i provedbi uzgojnih programa u govedarstvu. se ozbiljan problem nedostatnog informiranja i educiranja upravo o toj prevažnoj tematici. Stoga je na inicijativu spomenutih udruga i uz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu prošle zime osnovan Klub mladih goveda Vrbovec. Za sada je to neformalno okupljanje mladih u okviru rada uzgojnih udruga, a uskoro na inicijativu samih Klub biti i formalno registriran Klub kao udruga, kako je
to višedesetljetna praksa u nama susjednim razvijenim zemljama. na prvom okupljanju pokazalo se da ideja itekako ima smisla jer se odazvalo više od 40 s prosjekom trideset dvije godine i stadom od 16 krava. Desetak ih je polaznika Srednje gospodarske škole u Križevcima i dvoje su studenti Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Na svakom okupljanju interes su pokazali i drugi mladi pa je tako stvoren dobar temelj za dugotrajan, kontinuiran rad s ozbiljnim mladim ljudima koji svoju vide u uzgoju plemenite stoke.
Redovnaokupljanja
Prošle zime Kluba 1O puta su se okupljali (utorkom na sajmeni dan u Vrbovcu) a glavna tema bila je uzgoj i genetsko
Bilo je i drugih tema: PDV, reprodukcija, hranidba, popravljanje tla, proizvodnja krme, kvaliteta mlijeka i perspektiva
otkupa. Organizirana je i jednodnevna ekskurzija u Sloveniju na dva gospodarstva s vrhunskim holstein i simentalskim kravama te u poznatu tvornicu stohrane Emona - Ljubljana, gdje se mogao vidjeti moderan pristup hranidbi krava. Okosnica redovnih okupljanja Kluba bio je i bit informiranje i edukacija o genetskom goveda simentalske i holstein pasmine. Zato se Kluba (ali i drugi zainteresirani sastajati nakon svakog kvartalnog uzgojnih vrijednosti bikova svibanj, kolovoz, studeni), a u sezoni predavanja (zimi) svakog utorka. Nakon svakog okupljanja dobiju nove pisane informacije o uzgojnim vrijednostima bikova dostupnih na našem tržištu, a saznaju i što se u uzgoju kod nas, ali i u zemljama koje su nama u uzgojnom smislu zanimljive Austrija, Nizozemska,
Weinoldx Streller(OPG Basrek) - duže vrijemepuno ulažu u poboljšanjeuzgojnekvalitetesvojihkrava - rezultatisu opipljivi
SAD, Kanada). Planiraju se i ekskurzije u inozemstvo te suradnja s klubovima mladih kod nas i u zemljama gdje je to duža tradicija. Europska unija, snažno podupire rad s mladim poljoprivrednicima pa se to pokušati iskoristiti.
Korištenje samo provjerene vrhunske genetike
Sve je broj koji su prestali osjemenjivati krave „napamet". Mnogi duže vrijeme koriste samo vrhunske, valjano testirane bikove i imaju dosta njihovih potomaka. Aktivnosti udruga i Kluba mladih poduprli su i centri za reprodukciju i veterinarske stanice pa je
Mljekarski Li~t10/2006.
danas na raspolaganju broj vrhunskih bikova, a dio troškova simentalca pokriva Udruga Vrbovec potpomognuta od županije. Na terenu ima dosta potomaka najboljih svjetskih bikova, kao što su od simentalca Weinold i Dionis, a od holsteina Sosa, Blitz, Titanic, Ramos itd. Danas naši osjemenjuju krave vrhunskim bikovima: simentalci: Weinold, Dionis, Romsel, Rumba, Ress, Wal, holstein: O'Man, Ramos, Rafael, Grandprix, Cash, itd. Jedino na taj može se sigurno do kvalitetnih krava, a to je primarni cilj svakog ozbiljnog
KLUB UZGAJIVACA
Viši ciljevi Izuzetno je važno da se mladim isprofilira jedan broj aktivnijih koji suvereno vladati uzgojnom tematikom i u teoretskom i u upotrebnom smislu. Oni morati snažno (pozitivno) utjecati na sudionike provedbe uzgojnih programa kod nas te na ostale radi podizanja našega sustava genetskog goveda na puno razinu. Te sustav morati aktivno u donošenje najvažnijih odluka, propisa i mjera koje se odnose na uzgoj goveda u Hrvatskoj jer bez toga ne možemo ni sanjati o ozbiljnijem konkuriranju „genetici" iz razvijenijih
• brzi razvojod konceptado finalnogproizvoda
• stabilizacionisistemiza hranu pronalazevaše proizvode
• široki «know-how»u hrane i tehnologije
• najvišistandardikvalitete
• najnovijikonceptiu prehranii proizvodnimidejama
• informacijesa tržištaširomsvijeta
Slobodnonas kontaktirajte,bez ikakveobveze.
G. C. HAHN& Co. d.o.o. 9c • HR-48000Koprivnica• CROATIA Tel.+385/48/641415• Fax. +385/48/641416 hahn-co@kc.htnet.hr • www.gchahn.com
G. C. Hahn& Co. Since1848
i gospodarskomsajmu"Plodovirada11uDvoru16.rujna2006.godine
Rado smo se odazvali pozivu da posjetimo Poljoprivrednu zadrugu «Eko Dvor», a povodom održavanja gospodarskog sajma «Plodovi rada», te naše dojmove zabilježimo u ovom broju Mljekarskog lista. Zadovoljstvo je vidjeti da razorena ratom kom devedesetih godina danas polako ali sigurno pronalaze svoj novi put u surovom razdoblju kada se za svoje mjesto na tržištu bori i onaj koji je to razdoblje prošao s manjim posljedicama kao i stanovnici ovog devastiranog Pounja. Naime, Dvor je najprije bio ratom uništen, zatim okupirao pune godine, da bi 1995. g. akcijom Oluja i integriran u sastav Republike Hrvatske. Da agonija bude poljoprivredne su površine u ovom razdoblju zapuštene, fond uništen, a infrastruktura, koja je bila vezana za ovu proizvodnju, potpuno devastirana. 1995. g. stanovništvo se na ovo i nje novi život, no, entuzijazam i dobra volja nisu uvijek dovoljni da se uspije biti bezbrižan i ne misliti o životnoj egzistenciji. Tako žive ljudi na ovom gdje brdovit i teren izrazito otežava poljoprivrednu djelatnost.
Dvor, grad uz rijeku Unu, sa svojom zauzima površinu od 505 km2 i 63 naseljena mjesta. Prije domovinskog rata je imala oko 15 000 stanovnika, a danas broji 3 500 i 4 000 stanovnika. Podatci govore da na
jednog dolazi 12 umrlih. Iz ovoga se može da je ovo s negativnom demografskom bilancom i da ostaje bez svog najvažnijeg bogatstva - stanovništva. Bez stanovnika biti ni autohtonih proizvoda, autohtone pjesme, autohtonog folklora i nošnji itd.
Nije ni sve crno u ovoj Ima još entuzijasta koji vjeruju u staru izreku «bit bolje» i svojim trudom i radom pokazuju da vrijedi živjeti tamo i da se još za njihov rad. Tako su se okupili u poljoprivrednu zadrugu da zajedno mogu prebroditi barijere koje su im postavljene do ostvarivanja cilja, a to je svakako - pošteno raditi i pošteno živjeti od svoga rada. godine osnovali su
poljoprivrednu zadrugu «EkoDvor». Svi kooperanti radom pokušavaju sebi olakšati težak posao poljoprivredne proizvodnje. I samo ime govori da zadrugari proizvoditi ono što nam danas sve više treba, a to je hrana proizvedena u sustavu ekološke poljoprivrede. Nosioci sektora proizvodnje su sami zadrugari kojimaje svrha proizvodnja kvalitetnog proizvoda. Tako su djelatnost zadruge podijelili na nekoliko i proizvodnja mlijeka, svinjogojstvo, i kozarstvo, otkup i prerada šumskih plodova, proizvodnja hrane. Za nas je najzanimljiviji dio u kojem sudjeluju mlijeka koji su se okupili 12. svibnja ove godine i kojih je ukupno 84. Sveukupno posjeduju
350 krava. Zadruga «Eko Dvor» je organizator otkupa mlijeka za a mlijeko predaju mljekari Lura d.d. Zagreb. Voditelj zadruge gosp. Ahmet Palislapredstavio nam je nekoliko gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka. OPG Ivanke Novoselac, koja je sa svojom obitelji preselila iz u Grmušane, Dvor, je primjer kako krenuti iz u novoj životnoj sredini i u proizvodnji mlijeka vidjeti svoju ali i svoje obitelji. Proizvodnja od oko 5 000 L mlijeka je, zasigurno, zavidan rezultat za koji je zaslužna cijela obitelj koja marljivo radi na gospodarstvu. Ima još ovakvih gospodarstava koja teže stanja stada i mlijeka i vjeruju da se uspjeti prilagoditi novim uvjetima tržišta i poljoprivredne proizvodnje. Za svoj težak život ne krive nikoga. Svjesni su da žive u predivnom brdovitom ali im je to ponekad i okolnost, posebice kada nakon ubiranja plodova rada (a mlijeko to zaista jest) njihovo mlijeko ostaje neotpremljeno u daljnju preradu samo zato što su na kilometre udaljeni od otkupnih mjesta.
Svi su oni na sajmu imali priliku javnosti pokazati plodove svojeg mukotrpnog rada. Ne mali broj prezentirao je svoje proizvode na održanom sajmu. Velik broj autohtonih proizvoda govori sam za sebe koliko je truda i rada uloženo.
Dvor ima što ponuditi samo, kažu, treba im u pronalaženju tržišta i trajnog izvora dohotka. mlijeka navode kao faktor veliku udaljenost od mljekara kojima predaju mlijeko, te visoke troškove prijevoza koji se u odražavaju na cijenu mlijeka ju nižom od Iskreno se nadamo da na sajmovima susresti ove iste ljude koji svoje plodove rada nuditi barem sumnje u svoju uspješnu egzistenciju u poljoprivrednoj proizvodnji.
Zadruga ima i velike planove u za koje, kažu, da bi ih ostvarili trebat im nadležnih institucija, su predstavnici na otvorenju Sajma da se pridružiti, barem koliko mogu, i pozadruzi u ostvarenju planiranog. Velike planove imaju u organizaciji prerade mlijeka i proizvodnji autohtonih sireva od kravljeg i mlijeka.
Nadamo se da to nisu bili samo treninzi pred izbornu utrku, nego da postoji iskrena spremnost za rješavanje svih životnih problema ovog
Kreditizapoljoprivredu
M/jekarski hst 10/2006.
povoljni kreditizasjetvu kreditizakupnjunove opreme i mehanizacije za poljoprivredu,ribarstvo i šumarstvo kreditizakupnju rasplodnihgrla kreditizakupnju poljoprivrednogzemljišta
POSJETITENASNASAJMUPOLJOPRIVREDE U BIZOVCU12.-15.10.2006.
Poslovnamreža:
• Bjelovar,Peu-aZlinskog14,Tel:(043)241610
• 2,Te!:(04-0)310160
• Droiš,Kr,tljazYonimir,6,rel:(022)888095
• A.c.esara7.Tel:(031)812307
• Dunlevac, 8,Tel:(048)811244
• lmo15kl,šelali!leS.R:uli6l1;,Te!:(021)843501
• Labln,1.aenice8,Tel:(052)854044
• Metlwvit,S. 8, Tcl:(020)681013
• Osijek,Š:lmati<ll I. Tel:(031)203001
• Petrlnja,Trgs. b.b.,Te!:(044)815641
• Plo&,Vukovarska17,Tel:(020)670933
• Tel:(052)451202
• Po-1..ega,C,ehu;si<ll 8, Tcl:(034)274460
• Rl)eka,RivaBoduliI, Tel:(0;!)214957
• SlavoosldBrod,P.KrclimiraIVbr.3 Tel:(035)442ll2
• Spllt,MalicehMJske1,Tel:(021)539i95
• Šibenik,T!J!P. 1br.1,Tel:(022)212033
• Vbtkovd,Dugau!Jcabb,Te!:(0.12)331377
• Vlro,itlca,Trgkr.Z>orilnira10,Te!:(033)n544l
• Vulowar,Trgdr.F.1\dnanaI, Te!:(032)450520
• Zadar,Fr.llljeTudmana46,Tel:(023)305415
• hlpanja,~nwa5, Tel:(032)831o;1
• 7.agreb -Gajeva 2 a, Te!:(01)4817412
-Kaml.'ll)jeY trg li, Tel:(01)2391215,2391182
- Šubl«!Ya67,Tel:(01)4623024
www.croatiabanka.hr
U Vrbovcu je 20. rujna 2006. godine održano navedeno predavanje u organizaciji Veleposlanstva AmeriDržava i Ministarstva poljoprivrede u suradnji s Ameriagencijom za razvoj (USAID)i njihovim suradnikom
Development Alternatives Ine. (DAJ)te Udrugom hivatskih holstein goveda (UHUH). Uvodno predavanje je održao prof. dr. se. Darko Grbeša (Agronomski fakultet u Zagrebu) koji je govorio o gospodarstvu SAD-a, te o hranidbi krava na farmama. Na ova predavanja nadovezao se mr. se. Goran Kiš (Agronomski fakultet u Zagrebu) s temama: «Proizvodnja i kvaliteta hrane u SAD-u» i «Ekonomika proizvodnje mlijeka i uloga Poljoprivredne savjetodavne službe u SAD-u». Nadalje, «Uzgoj i držanje krava u SAD-u»tema je predavanja Damira dipl. ing., HZPSS. Vito dr. vet. med, suradnik USAID-a i DAJ- a, predstavio je USAIDprogram u sektoru govedarstva i proizvodnje mlijeka. Svi su bili sudionici
držanja kravauSAD•U I Iz
uredništva
se obratiogosp. Quintin Gray, poljoprivrednikonzul VeleposlanstvaSAD-a programa Cochran Fellowship koji se holstein tako i simentalca) nakon održava u SAD-u, a sponzorira ga održanih predavanja imali su dosta Ministarstvo poljoprivrede pitanja vezanih uz sustav držanja i (USDA).Prisutne su pozdravili poljo- hranidbe krava. su, privredni konzul gosp. Quintin Gray, ni iskustvom, odgovarali na pitanja poljoprivredni ataše iz te ih savjetovali što bi Sarah Hanson (oboje iz veleposlan- mogli primijeniti na svojim OPG-ima. stva SAD-a,odjela za poljoprivredu) i Najviše pitanja bilo je na temu povegosp. Josip predsjednik mlijeka što je i razumUHUH-a. uzgajatelji mlije- ljivo s obzirom da je to odraz uspješkrava Vrbovec (kako nog menadžmenta svakog farmera.
jemo da ga i ove godine biti, ali je vrijedno istaknuti da je ona ipak Do konca mjeseca a i jutra bit hladni, pa se minimalna temperatura zraka može spustiti i ispod se da sredinom ovog mjeseca naglo zahladi, pa otuda izreka na blagdan Sv. Luke: "Sveti Luka u nokte huka". Davne 1936. godine u Zagrebu je zabilježeno i padanje prvih pahuljica snijega. Kako od te godine više nije bilo tako rane pojave snijega, vjeru-
KALENDAR RADOVA
smrzavanja. Prisjetimo se kako je 1971. godine tijekom listopada u Zagrebu izmjerena minimalna temperatura zraka od 5,6 Celzijevih stupnjeva. Dakle, to nam dovoljno jasno govori da je zadnje vrijeme kada treba skloniti s balkona, a krizantemama i ostalom
cv1Jecu nam1JenJenom za blagdan Svih svetih osigurati kvalitetnu zaštitu od pojave mraza. Tlo vjerujemo, ovog mjeseca biti umjereno vlažno i povoljno za obradu. Kako se i pojava kiše, savjetujemo da se požuri s duboke obrade tla. Naime, samo duboko izorano tlo može tijekom jesenskih i zimskih mjeseci sakupiti dovoljno vode. Frezanje tla tijekom jeseni se ne Prisjetimo se, tlo je nakon frezanja rastresito. Nakon snijega to tlo biti zbijeno, a i opasnost od erozije vrlo je
U polju slobodne površine zasijavati ozimim kulturama. Listopad je mjesec u kojem obavljamo mnoštvo poslova: potrebno je preorati površine, obaviti gnojidbu stajskim i mineralnim gnojem. Nastoji se obaviti sjetvu do kraja mjeseca.
U vinogradu je, nakon berbe, osnovni i najvažniji posao jesenska obrada i gnojidba. Svake je godine potrebno prihraniti vinograd mineralnim gnojivima koje treba zaorati. Kopati jame za sadnju novog vinograda ili za popu-
njavanje.
U saditi nove i obavljati prihranjivanje. Stare i zapuštene treba urediti. Mlade potrebno je zaštititi od glodavaca i
U povrtnjaku razbacati stajski gnoj i rasuti mineralni gnoj uz obradu tla za proljetnu sjetvu ili sadnju. Iz klijališta vaditi zemlju i bioenergentski materijal. Dezinficirati klijališta i klijališne prozore. skladištiti i konzervirati za zimu. Sijati bob, mrkvu, peršin i špinat. Saditi luk,
salatu, luk srebrenac i kelj.
U vrtu je potrebno prekopati sve slobodne površine. Saditi ukrasno grmlje, a ono u lagano orezati.
Narodne za listopad: Mnogo magle u listopadu nose zimu punu snijega. Što se list dulje drži, to se zima dalje pruži. Što ranije list opane, to ranije zima bude. Ako pane prvi snijeg u blato, bit zima blatna, padne li na mraz, nadat se je bogatoj godini. Topao listopad, ledena
Narudžbuzanavedenaizdanja možeteizvršttinaadresu:
e-mail:hmu@hmu.hr
li vas da je oko tri starijih Amerikanaca još uvijek seksualno aktivno? Ili da jedan od nas šestero biti više zainteresiran za seks kako starimo? Prema mišljenjima modernih seksologa, to je
Zašto se mnogi od nas brinu o svojoj seksualnosti kako starimo? Zato jer je mnogo od onoga što mi mislimo da znamo o seksu - zabluda. Tajna uspješnog seksualnog starenjaje znanje. Ovdje su parova s dugim stažom ne pati od seksualne dosade. Za vrijeme godina kada karijere i djeca stavljaju roditeljsku seksualnu aktivnost na «automatskog pilota», paru ljubavni život. istraživanja pokazuju da se seksualnih odnosa i zadovoljstvo popravljati kad par ima više vremena za sebe (nakon što djeca napuste Seksolozi su našli da je muška seksualna u dobi 51 i 64 godine, a da su žene starije od 65 godina aktivnije nego žene u 40tim i 50-tim godinama. Kadje o seksu, prisnost stvara zadovoljstvo.
Muška seksualna sposobnost ne opada stalno nakon vrhunca u tinejdžerskoj dobi. Ako je svrha zadovoljstvo a ne brzina postizanja orgazma, onda se ljubavni život može i poboljšati. Muška potreba za orgazmom ne smanjuje se do oko 50-te godine života, a kada se dogodi, onda seksualno zadovoljstvo postaje lakše. Tada je muškarac u stanju produžiti spolni odnos, fokusirati ga na svoje i njezino zadovoljstvo joj dodatno vrijeme za postizanje orgazma. A da muškarci
trebaju više stimulacije dodirom i više vremena da se uzbude, žene se mogu osjetiti više poželjne i potrebne.
žena ne gubi interes za seks nakon menopauze. Ispitivanja seksualnog ponašanja pokazuju (barem u Americi) porast spolnih odnosa žena u dobi iznad 65 godina. Žene se ugodnije kad su samosvjesne i sklonije inicirati seks, a to je i za muškarce.
starijih žena ne gubi sposobnost doživljavanja orgazma. Starenje samo po sebi nema utjecaja na ženinu sposobnost doživljavanja orgazma. neka oboljenja, bol, neki lijekovi (dobiveni na recept ili kupljeni bez recepta), gubitak partnera i stres, mogu otežati ili takav doživljaj.
Seks u kasnijim godinama je zdrav. Seks pruža dovoljno aktivnosti za umjerenu i laganu tjelovježbu. Osim toga, psihološki, seksualni odnosi mogu u depresije, samopouzdanje i uvjerenje o svojoj vrijednosti; ohrabruju kontrolu tjelesne težine i smanjuju životne stresove.
Nije vjerojatno da seks izazvati infarkt. Usprkos šalama o «smrti u krevetu», manje od 1 % iznenadnih koronarnih smrtnih dogodi se za vrijeme
spolnog odnosa a 70 % njih dogodi se za vrijeme vanodnosa.
Ako ste meonih 30 %muškaraca koji su preživjeli infarkt, pa sada zbog
OIDr. IvoBelan
straha ili zabrinutosti izbjegavate seks, obavite kontrolu kod i - nastavite uživati.
Problemi s erekcijom nisu neizbježni, a kada se pojave postoje da ih olakšate. 15 i 25 % muškaraca starijih od 65 godina imaju erektilnu disfunkciju dovoljno ozbiljnu da im seksualni odnos. Drži se da takvih problema u starijih muškaraca ima i neki uzrok (bolest, kao što su dijabetes, oboljenje, visoki krvni tlak, multipla skleroza, problemi s krvnim žilama, neurološke promjene, uzimanje nekih lijekova). Prema tome, ako muškarac osjeti takve erektilne probleme, najbolje je obratiti se Osim toga, puna erekcija nije ni potrebna! S mentalnom i stimulacijom muškarac može doživjeti orgazam i bez erekcije. Danas postoje brojne moguza olakšanje problema s erekcijom (tablete, injekcije, implantati i dr.).
Seksualna je u rukama samog bez obzira na njegovu dob. su utvrdili da kada je u pitanju seksualnost, može se primijeniti ona «upotrebljavaj ili izgubi». Osim toga, ostati seksualno aktivan pomaže i da se uspore neke promjene u organizmu koje donosi sa sobom proces
Rekorderu proizvodnjizrna i silaže. Najrodnijihibridkasne FAO grupe 400. Prinosomnadmašuje mnogehibrideFAO grupe 500. Stabljikaje vrlo i visoka. Agronomskasvojstva Otpuštanjevlage iz zrna u jesen vrlo brzo. Hibridkoji stabilnostu proizvodnji.
