Gnojidba prirodnih travnjaka organskim gnoJ1v1ma __
NATJECANJA predstavili Hrvatsku u Irskoj
ZAPAŽANJA
Odjeci struke s bjelovarskog sajma "Simentalac - snaga
ZDRAVLJE
Naslovnica: 7. svjetski dan školskog mlijeka
Glodavci i njihovo suzbijanje
GOVEDARSTVO
Obezrožavanje teladi __ _
EKONOMIKA POLJOPRIVREDE
Kozarstvo - edukacija njihovi motivi i stavovi
TRŽIŠTE STOKE
Tržište stoke __ _
OBAVIJEST
Godišnja skupština CROSIM-a __
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
Mali posjedi i proizvodnja mlijeka_______ 42
UDRUGA SIRARA
Kroz udrugu "PRGICA" do kvalitetnijeg sira ___ 46
IZLOŽBA SIREVA
Sir naš svagdašnji _ __ _
STUDIJSKO PUTOVANJE
maternice
Dragi Mljekarskog lista,
U želji za boljom suradnjom s vama otvaramo novu rubriku: PITAJU- UREDNIŠlVO ODGOVARA. Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica, ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi putem ove rubrike vrlo brzo odgovoriti na vaše upite. Do nas je vrlo lako jer smo uvijek dostupni za vas, dragi Ovi putevi vode do nas: telefon: 014833349, fax: 01 4875 848 i e-mail: hmu@hmu.hr. Najljepše vas molimo da s nama, jer jedino tako na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji, a mi u nastojanju da s najboljom ekipom suradnika uspijemo dati odgovore na najzahtjevnija pitanja struke.
Uredništvo
Poštovani,
Obavještavamo Vas da Hrvatski centar organizira savjetovanje goveda u Republici HIVatskoj" koje se održati 16. i 17. 11. 2006. godine u hotelu u Vrbovcu. Tema savjetovanja:" Govedarstvo Republike HIVatske za bolje sutra".
Tematski biti prezentirani: rad Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva, primjena rezultata u kontroli uspostava sustava kontrole hrane, ocjena trupova na liniji klanja, predstavljanje novih Uzgojnih programa koji se provoditi u RH, zdravlje i reprodukcija, aktualni poticaji u govedarskoj proizvodnji i predstavljanje tri gospodarstva: u sustavu proizvodnje mlijeka (holstein), proizvodnja mlijeko-meso (simentalac) i sustav krava-tele (hereford). Hrvatski centar
odbor: dr. se. Petar Juraj dipl. mg., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Arnelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica31/III, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 6,00 kn, priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1
Razgovor s
prof. dr. se.
Jasminom Havranek
MLIJECNOGOBRO
V V
U SKOLENUZNOJE v. DOBROBITNASEDJE
Razgovarala:Vera dipl. ing.
Profesorice Havranek, poznata je Vaša inicijativa i uporno zalaganje za obroka u škole. se Vašeg vrlo poticajnog pisma još prije sedam godina nadležnim državnim institucijama, resornim ministarstvima, mljekarama, pa i Hrvatskoj mljekarskoj udruzi, u kojem upozoravate na neadekvatnu prehranu djece u školama. Od tada je prošlo vremena, pa me zanima:
• Jeste li pomalo posustali i izgubili nadu da se u tom segmentu potrošnje mlijeka i proizvoda u školama može nešto - Nisam posustala! I dalje stojim na stanovištu da je potrošnja mlijeka u Hrvatskoj premala, a u tom kontekstu sve to treba gledati i sa zdravstvenog aspekta. Ponavljam, premalo mlijeka troše školska djeca, premalo tinejdžeri, a isto tako i odrasle osobe. Kad govorim o mlijeku onda, naravno, ne mislim samo na mlijeko kao proizvod nego i na proizvode koji
mogu zamijeniti mlijeko: sir, maslac i drugi proizvodi.
• Gdje je Hrvatska danas u potrošnji mlijeka po stanovniku u odnosu na razvijenije zemlje EU i Svijeta te kakav je taj odnos ga sa zemljama u tranziciji?
- Mislim da je Hrvatska vrlo nisko. Pogledajte europske zemlje, pogledajte i usporedite brojke, pa vidjeti. Nitko me uvjeriti da Hrvatska mora biti na tako niskom mjestu kada je o potrošnji mlijeka.
• Poznati ste vizionar! Kakva je Vaša vizija o obroka u škole?
- obroka u škole je nužda. Nužda u ovom trenutku iz nekoliko razloga. Prije svega, poznato je da školska djeca vrlo odlaze u školu bez obroka. To nije samo kod nas, se to i u nekim drugim zemljama Europe, pa i Svijeta. Interesantna je da su mnoge zemlje u razvoju puno ranije uvele kao obvezu školske
obroke i to upravo iz razloga što školska djeca uglavnom loše jedu kod Mi živimo stalno u krivom uvjerenju da naša djeca dobro jedu kod da im ne treba nikakav školski obrok. Dokazano je da djeca koja odlaze bez obroka u školu imaju slabiju koncentraciju, da takva djeca slabije i da imaju lošije rezultate od svojih vršnjaka. Prema tome, za obroka u škole JESAMAPSOLUTNO,ali je evidentno da su to shvatili i neki drugi i da moje nisu bile baš uzaludne. Nekoliko takvih u Hrvatskoj sada imamo.
• Kao roditelj, a danas i baka dvoje osnovnoškolaca, sigurno su Vam bliska i razmišljanja. Što kažu Vaši unuci o mlijeku i proizvodima s jedne strane i fastfood proizvodima s druge strane? - Moji unuci u potrošnji mlijeka i proizvoda. Za nas je to davno apsolvirana tematika ... bitno je djecu od malena! Ponovno ponavljam, to nije samo pita-
nje mlijeka, to je pitanje fermentiranih proizvoda i, naravno, sira.
• Kakav je Vaš osobni utjecaj na edukaciju Vaših najbližih o važnosti mlijeka i proizvoda?
- Moram da ja svakodnevno ljude o tome educiram. lnteresantno da ljudi vole o tome slušati ono što stignem to prenesem svojim znanjem. lnteresantno je da mi premalo o tome govorimo, i mislim da je potrebno stalno ponavljati da je mlijeko ono koje je u prehrani sigurno vrlo važno.
• Zašto mislite i nas da je mlijeko nezamjenjiva hrana?
- Mlijeko jeste nezamjenjiva hrana! Voljela bih istaknuti nešto: kad govorimo o nezamjenjivoj hrani, onda vam se tu javiti i neke grupacije ljudi koje, naravno, mlijeko ne mogu konzumirati zbog fizioloških razloga.Ja to jako poštujem i molim da se izdvoje te skupine. Ali za svakog zdravog koji može konzumirati laktozu, vrlo je važna svakodnevna konzumacija mlijeka iz više razloga, a kao prvo zbog unosa kalcija - sve tablete ne mogu zamijeniti obrok i pripravke od mlijeka. Isto tako, mlijeko postaje sve važnije kao element reguliranja tjelesne težine. U mnogim možete da upravo mlijeko i mnogi drugi pripravci pridonose muskulature i izbacivanju masnoga tkiva. Dobro se još prvih predavanja profesora Sabadoša koji nas je dok sam bila student, da djeca koja konzumiraju puno mlijeka - dakle još kao male bebe - imaju vrlo razvijene Naši sportaši koriste velike mlijeka i proizvoda sastojci pomažu boljoj i bržoj izgradnji mase.
• A da je mlijeko najsavršenija hrana, to je samo fraza ili ... ? - Ne, nipošto nije fraza! U buse sve više govoriti o pojedinim komponentama mlijeka o kojima se sve više i više zna zahvaljuukupnoj analitici mlijeka. To je jedan od vrlo važnih aspekata. Izdvojit jedan primjer. Kad su prije par godina uveli mlijeko u školski obrok, uz istovremeno testiranja na skupinama djece, je da su djeca koja su pila mlijeko bila 3 cm viša od djece iz onih skupina koja nisu pila mlijeko. Prema tome, sigurno je jedno: mlijeko pomaže u razvoju, što je uostalom i znanstveno dokazano. Ne govorim napamet!
Rekla bih da sam ja primjer dobrog moja dnevna potrošnja je najmanje 1 - 1,5 litre mlijeka.
Poznato je da smo u suradnji s Vama krenuli u akciju obilježavanja «Svjetskog dana školskog mlijeka» u Hrvatskoj. Nažalost, Hrvatska mljekarska udruga ima vrlo skromna financijska sredstva koja ulaže u obilježavanje ovog datuma. Uglavnom je to putem naših glasila, tiskanja prigodnih letaka i malih edukativnih savjetnika za djecu te sudjelovanja u humanitarnim akcijama na temu potrošnje mlijeka.
• Kako zamišljate pokretanje svih nas u pravcu edukacije o važnosti konzumiranja mlijeka i proizvoda?
- Obilježavanje Svjetskog dana školskog mlijeka, nažalost, u Hrvatskoj još nije zaživjelo. Moram priznati, da dosad nisam imala vremena dovoljno se angažirati u tom smjeru. Vi vrlo dobro znate da sam radila puno, da sam vodila jednu instituciju kojoj sam se u potpunosti
posvetila. Isto tako, poznato Vam je da sam sama sebe kritizirala da nisam dovoljno u aspektu potrošnje mlijeka i obroka u škole. se, puno više posvetiti toj problematici. Treba do svakog djeteta, treba sve na svim razinama, od onih koji kreiraju našu politiku a koji nažalost, ne pokazuje velik interes za to. Ja i sada biti optimist i da se zdušno nadam kako ipak svojom i svojih kolega jednoga dana rezultate i sa zadovoljstvom konstatirati da je jedna tako važna i humana akcija zaživjela i da su ju prihvatili svi slojevi društva. Bit zadovoljna tek onda kada obrok u školama bude svakodnevnica za svako školsko dijete diljem Hrvatske.
• Kako državne institucije u obilježavanje Akcije?
- Državne institucije bi trebale konashvatiti ove problematike. Vjerujem da bismo ministra obrazovanja, prosvjete i športa, gosp. Dragana Primorca, uspjeli vrlo brzo uvjeriti u važnost obroka u škole. Kad bi svi skupa sjeli i razgovarali, shvatili bismo što se s našom djecom; da nije dobar kako naša djeca dolaze u školu koji puta, nažalost to moram gladna ne u smislu da nemaju što jesti, nego u smislu nemara i pristupa: « 'odi na brzinu spavaj, pa ujutro brzo ustani iz kreveta, pa brže u školu ... ». Mislim da bi prije svega trebalo u ovu problematiku Ministarstvo obrazovanja, prosvjete i športa i sigurna sam da bi to ministar Primorac prihvatio. Potrudit se da i do njega te spoznaje. Znam da su neke lokalne jedinice pokazale
Mljekarski list 11/2006.
interes i tu postoje lijepi pnmJen gdje se provodi edukacija školske djece, gdje se održavaju razne manifestacije na tu temu. I grad Zagreb, s nekoliko stotina školske djece, trebao bi pokazati senzibilitet prema tim aktivnostima.
• Kako vidite daljnji angažman Hrvatske mljekarske udruge u tom pravcu u
- Hrvatska mljekarska udruga sigurno u mora sve više i više postajati institucija koja zapravo biti pravi predstavnik mljekarske industrije: od farmeramlijeka do mlijeka pa i velikih supermarketa. To je krug koji se ne smije zanemariti. Mislim da se morati i kadrovski okrupnjavati i da naša mljekarska industrija morati shvatiti gdje joj je Mi zasada imamo dobar odziv, to Vi najbolje znate, nekih naših mljekara, veliku spremnost na suradnju, ali moram nažalost, da ima i onih mljekara koje su zatvorene i ne žele nikakvu komunikaciju i koje su same sebi dovoljne. Njih možda nikad i nije previše interesiralo mlijeko; bilo im je sporedno. Morat svi skupa poraditi i na takvih koji su ipak u manjini.
A što se edukacije djece, treba što više s popularnim tekstovima, treba što više s onim što je u razvijenim zemljama svijeta davno riješeno taj jedan marketinški pristup, ali ne marketinški u smislu agresivnog, nego edukativnog pristupa jer, nažalost, marketing je ponekad i suviše agresivan pa ode u krivom smjeru. Mislim da je edukativan pristup vrlo
Suradnja s Hrvatskom mljekarskon udrugom, proizvomlijeka i sa svim mljekar-
skim dakle s je poznata i uvijek prisutna, a u biti još i bolja.
Ja sam mljekar po duši, osoba koja živi za mljekarstvo i zna procijeniti i predvidjeti što se u mljekarstvu i u I zato sigurno možete i s mojom suradnjom.
dulje vremena razmišljamo o tiskanju edukativne brošure namijenjene ponajprije školskoj djeci u smislu edukacije o prehrani s naglaskom na važnost mlijeka i proizvoda. suradnju i potporu svih znanstvenih institucija i mljekara te ostalih kojima je ova problematika bliska i važna. Ovaj razgovor s Vama navodi nas na da ste spremni i u ovom projektu sudjelovati i dati svoj doprinos.
• Dakle, i dalje možemo
na Vašu podršku i suradnju? - DA,naravno!
Profesorice Havranek, bilo mi je zadovoljstvo u ime Mljekarskog lista razgovarati s Vama! Od srca Vam zahvaljujem i želim da se godine u proslavu «8. svjetskog dana školskog mlijeka» svi koji razmišljaju o dobrobiti naše djece, pritom mislim na državne institucije, roditelje i nastavnike u školama, a i na i mlijeka koji bi trebali u ovim akcijama i svoj poslovni interes. Nadamo se, da i ubuvremena za ovakve akcije, te svojim autoritetom doprinijeti da obrok i u hrvatskim školama postane svakodnevnica. A ja Vam, kao dugogodišnjem i uvaženom Hrvatske mljekarske udruge želim uspješan nastavak svih projekata i akcija, a posebno na temu mlijeobroka u
Prof dr. se.jasmina Havranek u razgovorus glavnom urednicom Mljekarskog lista Verom dipl. ing.
Mljekarski li,st 11/2006.
A KAKOSU MLJEKARE
I ove je godine Hrvatska mljekarska udruga u suradnji s mljekarama tiskala mali edukativni savjetnik za djecu radi bolje edukacije školske djece i obroka u škole. Mali edukativni savjetnik
U RHOBILJEZILE
7.SVJETSKIDAN
V
''SKOLSKOGMLIJEKA''
Povratne informacije iz mljekara:
• Tehnolozi Mljekare BeljeBeli Manastir obišli su osnovnu školu u Belom Manastiru te djeci podijelili svoje ABC sireve i održali predavanje pred 450 prvog do razreda. Akciju su popratili mediji (radio «Baranja», novine «Glas Slavonije» i «Baranjski dom») tako da su i ostali stanovnici Slavonije i Baranje mogli nešto više o važnosti mlijeka i proizvoda u prehrani. Prenosimo i dio informacija iz medija koje su povodom Akcije bile iznesene u javnost: Vrlo školska djeca ne a njihov mladi organizam u razvoju ima potrebe za hranom. Hrvatska mljekarska udruga uputila je poziv svim mljekarama da obilježe sada 7. svjetski dan školskog mlijeka uz predavanja o važnosti i vrijednosti te namirnice. Iz Beljskog PC TMP toj su se ideji odazvali, paje u Osnovnoj školi «Dr. Franjo podijeljeno djeci 450 ABC sireva. vrijednost tog sira je upravo njegova prirodnost. O potrebi uz obveznu mlijeka ili neki proizvod govorila je Nada tehnolog u beljskoj Tvornici proizvoda. Školska djeca moraju se naviknuti na jutarnji obrok s mlijekom jer ono sadrži sve
Mijelwrski Hst 11/2006.
je tiskan u 30 000 primjeraka i dostavljen u 18 mljekara - Hrvatske rnljekarske udruge (Euromilk, Ledo, Vindija, Šimun-milk, Veronika, Staro Petrovo Selo, Runolist, Belje, LURA,PZ - Natura Agro, KIM, Zdenka, A. Bohnec, PIK Rijeka, BIZ, Agrolaguna, Meggle
Hrvatska, Sirko i MILS).
potrebne sastojke. Djeca bez slabije pamte, pospana su, bezvoljna i ne mogu pozorno pratiti cijeli školski sat. I zato, poslije i umivanja, odmah popiti bar mlijeka - bile su s kojima je završila ovo druženje» uz voditeljicu marketinga u Belju, Ljiljanu
• Mljekarska industrija «Zdenka» Veliki Zdenci ove godine se po prvi puta u akciju obilježavanja
Svjetskog dana školskog mlijeka. U tu svrhu «Zdenka» je pripremila paletu topljenih sireva koja je djeci u O.Š. lvana Nepomuka i u dvije škole u Velikim Zdencima i Pavlovcu. I i profesori oduševljeno su podržali Akciju.
• Iz Mljekare «NaturaAgro»u osnovne škole u i okolici poslano je više kartona svježeg mlijeka koje su konzumirali toga dana, a podijeljeni
ZDENKA: Svatko je našao onošto voli su prigodni letci o mlijeku, kojima je krava, vidjela gdje krave jedu, Mljekara upoznala djecu s spavaju i te, što je bilo vrlo konzumacije mlijeka i zanimljivo, pila svježe mlijeko. proizvoda. Osim toga, po- g. i Rengel i predvodom obilježavanja Dana školskog stavnici Službe organizacije i otkupa mlijeka, Natura Agro i Poljoprivred- mlijeka iz Poljoprivredne zadruge na zadruga organizirali su govorili su o posjet farmi muznih krava u Velikoj važnosti mlijeka i proizFarmu su obišli voda u prehrani kao bogatom izvoru razreda OŠ «G. i kalcija potrebnih za iz te tom prilikom, mnogi razvoj organizma. po pivi puta, vidjeli 50-tak krava na • Vindija Varaždin i ove je farmi, nekoliko teladi i bikova. Djeca godine organizirala informativnosu pokazala veliko zanimanje, po- edukacijsku akciju u osnovnim škostavljala mnoštvo pitanja o životu tama diljem Hivatske radi podizanja
razine svijesti o važnosti mlijeka i proizvoda za rast i razvoj djece. Odjeli za prodaje u suradnji s Promotivnim odjelom Vindije prigodom 7. svjetskog dana školskog mlijeka svojim su zabavnim programom animirali djecu te im približili važnost mlijeka i proizvoda za zdravlje djece i odraslih. Organizirani su igrokazi, crtaonice, pitalice, a za nagradu i aktivno sudjelovanje, uz mnogobrojne darove: balone, bojice, i rasporede sati; svoj su se djeci dijelili Vila & Vili jogurt i mlijeko 'z bregov u prakpakiranju na
Akciju je Vindija ove godine proširila izvan granica Varaždinske regije, te su tako ove godine ukljui OŠ na Zagreba i Splita.
1 ove godine Akciju je podržao Gordan Kožulj, as i uzor mnogobrojnim osnovnoškolcima koji je djeci istaknuo važnost mlijeka za održavanje zdravlja i vrhunske sportske forme. Svrha Svjetskog dana školskog mlijeka je u javnosti svijest o važnosti kvalitetne prehrane u školama koja svakako mora sadržavati mlijeko i proizvode. Naime, mlijeka ili jogurta zadovoljava 50 - 75% potreba za kalcijem kod djeteta te petinu potreba za Dobre prehrambene navike se od najranije dobi, dok veliku ulogu u njihovu stvaranju imaju ponajprije roditelji, a zatim škole kroz osnovno obrazovanje, pravilnu prehranu u školama i dodatnu edukaciju kroz prigodne sadržaje.
• Tehnolozi Agrolagune d.d. podijelili su 1 000 tetaka u pet škola (osnovne škole u Vrsaru, Kašteliru, Višnjanu i Vižinadi). Letci su podijeljeni od pivog do razreda. Dogovoreno je s ravnateljem i pedagogom da se kratkim predavanjem ukaže na važnost mlijeka u M!JekarskiList 11/2006.
prehrani. Uz letke, školama je podijeljena i dovoljna kravljeg sira naše proizvodnje za marendu svim ove škole.
• Iz KIM-a Karlovac doznajemo da se djeci govorilo o važnosti mlijeka u prehrani. Podijeljen je obrok koje se sastojao od namaza i šalice mlijeka. Program je nagradnom igrom, a djeca koja su odgovorila na postavljena pitanja dobila su na dar pakete. Akciju je medijski popratio ((Novilist».
• Mljekara LURAd.d. i ove je godine obilježila ovaj dan proizvode i edukativne brošure nastavnom osoblju osnovnih škola s kojima i imaju poslovne odnose. Djeca su s velikim zanimanjem uz LURINEproizvode slušala interesantna predavanja o mlijeku i proizvodima, te postavljala pitanja o proizvodnji svojih najdražih proizvoda iz proizvodnog programa LURE.
• Mljekara «A.Bohnec» uz prigodne letke dala je obrok osnovnoškolcima te nastavnom osoblju da i oni djeci skrenu pozornost na važnost mlijeka u prehrani. Nekako se poklopilo da je u isto vrijeme iz tiska izašla knjiga - Zbornik literarnih i likovnih radova djece osnovnih škola u Podravini, Mali u kojemu je i jedna mala napomena o važnosti mlijeka. Akcijom su OŠ Ludbreg, OŠ Martijanec, OŠ Sv. i OŠ Veliki Bukovec, s oko 2 000
• Oko 6 000 malih edukativnih savjetnika, uz obrok, podijelili su predstavnici mljekare «EURO-MILK» iz Beloslavca u 11 osnovnih škola na grada Zagreba i Zagrežupanije.
• U PIK- u d.d. Rijeka organizirali su dva mala likovna natjecanja u
Jf ljekarski 1.ist11/2006.
izradi slikovnice na temu «Put mlijeka - od pašnjaka do stola» u 15 i 32 osnovnih škola Primorsko-goranske županije. Radove je ocjenjivala komisija od 22 Na navedenu temu djeca su od 25.09. do 29.09.2006. pripremala likovne radove - edukativne slikovnice, te na kraju odabrali najbolji rad koji je na natjecanju predstavio školu, odnosno U izradi i edukaciji pomogli su im letci koje su izradili upravo za ovu prigodu - «Tanka - Vaše zdravlje i energija s pašnjaka». Na likovno natjecanje odazvalo se 50 osnovnih škola i Pristigli radovi vrlo su kreativni, pa je teško bilo odabrati najbolji rad.
KIM: Djeca strpljivo svoj obrok
PIK RIJEKA:Djeca su kako musti krave
13.10.06. o. g. proglašena je najkreativnija slikovnica u grupi osnovnih škola, kao i najkreativnija slikovnica u grupi
razred (Osnovna škola Skrad) i grupa
Matulji osvojili su glavnu nagradu: putovanje - poludnevni posjet farmi kooperanta PIK-a Rijeke, OPG-u Marice u Begovom Razdolju. Tamo su mnogo o farmi i putu mlijeka. Djelatnici farme «Planinski raj» pokazali su djeci mužnju na tradicionalan i suvremen Svako je dijete imalo priliku pomusti kravu. To je bio pravi doživljaj, a bio je star 1O dana. Na svježem zraku brzo se ogladni, pa su se djelatnici PIK d.d. Rijeka pobrinuli da djeca dobiju zdravu marendu - «Tonka» jogurte i mlijeko te ostale proizvode iz bogate ponude PIK-a Rijeke. Rastali su se sretni i puni dojmova, jer mnoga djeca nikada nisu vidjela kravu. i tete su bile vrlo zadovoljne jer je izlet za djecu bio vrlo edukativan i zabavan. Svakako ga pamtiti još dugo vremena. Za drugo i - osnovnoškolce (OŠ «lvana Zajca» - Rijeka i OŠ «Nikola Tesla» - Rijeka) i djecu iz Lovran i Punat) pripremili su posebno - puno PIK - ovih mliproizvoda «Tonka» za se proizvodnju koristi domasirovina - mlijeko koje svakodnevno stiže iz netaknute prirode Gorskog Kotara, Istre i Like.Ali nito nije sve! Glavni tehnolog održao je strupredavanje o važnosti mlijeka u prehrani djece kao i o procesu prerade mlijeka iz sirovine u gotov proizvod u nekoliko velikih škola u Rijeci. Biloje ukupno oko 800 djece, te svi ravnatelji i Prije predavanja podijeljeni su letci
Hrvatske mljekarske udruge kao i Tonka letci. Nakon predavanja uslijedila je degustacija «Tonka» mlijeka i jogurta - za svako dijete mlijeka i jogurta! Slikovnice koje su povodom 7. svjetskog dana školskog mlijeka biti izložene u Gradskoj knjižnici u Rijeci, odjelu «Stribor»,Trg 128. brigade HV od 16.1 O. -
16.11.2006. godine. Svakako bi trebalo i pogledati kako su djeca doživjela dan važnosti mlijeka u školskoj prehrani.
• U osnovnoj školi Štrigova tehnolozi Mljekare 1<Sirlm»održali su prigodna predavanje o mlijeku. veliku zainteresiranost djece za mlijeko i proizvode.
MILS: OlimpijacVeljko govorioje o važnosti obrokau prehranivrhunskihsportaša
SIRKO:
• Tehnolozi mljekare MU.Siz Splita obišli su pet razreda osnovne škole Split 3 i održali edukativno predavanje o važnosti mlijeka u prehrani, te podijelili poklon pakete MILS-ovih proizvoda. Akciju je podržao i proslavljeni sportaš, maratonac i olimpijac Veljko koji je s aspekta uspješnog sportaša objasnio korist obroka u vrhunskom sportu. Ovu prigodu je medijski pratila Slobodna Dalmacija, te lokalna televizija <1adran».
Navedena naših mljekara dovoljno govore o Akciji. Vidimo da su se djelatnici mljekara potrudili obilježiti ovaj dan. Svakako je bitno pohvaliti njihov entuzijazam i ustrajnost da svojim sudjelovanjem u ovoj akciji doprinesu svijesti o važnosti mlije-
ka i proizvoda u prehrani djece. Ponosni smo na sve one koji su Akciju prihvatili otvorena srca i bezrezervno se Hivatska mljekarska udruga i inicirati obilježavanje Svjetskog dana školskog mlijeka, nastojat u ovu akciju što broj onih koji bi mogli doprinijeti
svijesti o važnosti mlijeka i proizvoda. Svakako treba apelirati na državne institucije koje bi, ukoliko bi se u obilježavanje ovoga dana, mogle zajedno s nama još više na poboljšanju prehrambenih navika kako tako i svih
Dobre prehrambene navike se od najranije dobi, a veliku ulogu u «prehrambenom odgoju» djece pružaju svojim dobrim primjerom ponajprije roditelji, a zatim i škole kroz osnovno obrazovanje i to pravilnom prehranom u školama i dodatnom edukacijom. Inicijator Svjetskog dana školskog mlijeka je FAO (Food and Agriculture Organization of the UN) koji tvrdi da je mlijeko visoko nutritivan i zdrav napitak za djecu, ali upozorava da je konzumacija mlijeka, pod utjecajem promotivnih aktivnosti konkurentskih i napitaka, u stalnom opadanju. Zanimljiv podatak: mlijeka ili jogurta zadovoljava 50-75%kalcija potrebnog organizmu djeteta (ovisno o dobi) te petinu potrebnih i stoga je važno upravo ove proizvode u školskoj prehrani.
FLEKTROIEHNIKA
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge
Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke
za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.
Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na
www.elektrotehnika.hr
za automatsko pranje
Tip RBH 300 - 1600 lit lip RBC 1500 - 10 000 lit
POLOZAJMALIH
MLIJEKA (KRAVEDOJILJE)
Mljekarstvoi Europskaunija
zanimanje, ne samo poljoprivrednih nego i dijela stanovništva, izaziva pitanje govedarske proizvodnje a posebno proizvodnja kravljeg mlijeka. S time u vezi postavljaju se pitanja oko godišnjih iznosa kvota koje se Hrvatskoj odrediti u okviru pregovora i približavanja agrarnoj politici
- Dr. se. Petar Europske unije.
U posljednjih nekoliko godina položaj proizvodnje kravljeg mlijeka se poboljšava i ostvaruju se veoma dobri rezultati što je uvjetovano strukturnim tehnološkim i organizacijskim proizvodnje te promjenama u agraru i realizacijom Programa razvoja govedarstva u Republici Hrvatskoj u dijelu koji se odnosi na izgradnju farmi.
Daljnje je pitanje da li se u relativno razdoblju, koje predstoji, može proizvodnja i otkup mlijeka i može li se mlijeka iz proizvodnje osigurati godišnja potrošnja mlijeka i
Osim navedenih okolnosti, oko kravljeg mlijeka, specijalizacija prozvodnje mlijeka koja se temelji na držanju krava holstein pasmine remete se dosadašnji odnosi u govedarstvu i to u proizvodnji mesa. proizvodnja mlijeka pasmina goveda na pad broja podmlatka i teladi simentalske pasmine namijenjene za daljnji tov. Sada deficit u mesa iznosi i do 30% od godišnjih potrošenih mesa i mesnih
Broj krava i farmi
Govedarstvo je od 1991. god. u razdoblju Domovinskog rata i prijelaza na tržišno gospodarstvo prošlo kroz negativne faze. Ukupan broj goveda u 1991. god. iznosio je 757 grla od 473 000 krava i steonih junica. Broj goveda se iz godine u godinu smanjivao tako da je u 2005.god. bilo 485 000 goveda svih kategorija, a
kojima je bilo 273 000 krava i steonih junica, odnosno 238 050 krava. 1 dalje obiteljska poljoprivredna gospodarstva imaju dominantan položaj u odnosu na posjedovanje i držanje broja grla. Meizrazito je struktura mlijeka u odnosu na posjeda i broj goveda, odnosno broja krava.
U odnosu na i kapcitete farmi najviše je obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava do 5 krava i njih je 69 201 što predstavlja udio od 89,54% od svih farmi. Farmi s 11 i više krava, koje imaju razvojnu i tržišnu perspektivu, za sada je svega 2,02% ili 1 563 mlijeka. perspektivu ima i jedan dio proizvomlijeka koji za sada imaju manji broj krava i nalaze se u grupi farmi sa 6 - 1O krava. Ovi mali proizmlijeka, iako imaju mali broj krava po gospodarstvu; oni ukupno drže 211 844 krava ili 89,99%. mlijeka (udio 2,02%) s 11 i više krava u proizvodnji imaju 26 185 krava ili 11 ,01% od ukupnog broja krava. Proizvodnja i otkup mlijeka U razdoblju 2003.-2005. god. se proizvodnja mlijeka, i u 2003. god. proizvedeno je 641,98 mil. litara, u 2004. god. 663, 16 mil. litara, a u 2005. god. ostvarena je proizvodnja od 766,25 mil. litara mlijeka. Od proizvodnje mlijeka u 2005. god. (766,25 mi!. litara) obiteljska poljoprivredna gospodarstva proizvela su 92,60%od ukupnih godišnjih mlijeka ili 709,55 mi!. litara.
Osobito su pozitivne promjene ostvarene otkupom mlijeka tako da je u trogodišnjem razdoblju 2003.2005. god. otkup mlijeka za 92,23 mil. litara ili za 15,37%. U 2003. god. otkupljeno je 525,03 mil. litara, a u 2005. god. otkup je iznosio 605, 72 mi I. litara mlijeka. Prema sistematizaciji otkupa prema mlijeka tijekom godine je veoma velik udio malih mlijeka i to onih s isporukom do 6 000 lit. mlijeka. U 2003. godini od ukupnog broja 58 815 bilo je 34 110 malih što predstavlja
Tablica 1:Kapacitetii struktura farmi
godišnje
Tablica2: Mali s godišnjimotkupomdo 6 000 litara mlijeka o podnošenju zahtjeva za poticaje za mlijeko i to za sve koje su tijekom godine prodali.
Razredi Broj litara 2003. 2005. l!.Od. 200.
< 1 000 6 945 3 474
1000-2000
2 000-3 000
7 093 4 175
6 501 4 077
3 000-4 000 5 331 3 593
4 000-5 000 4 482 3 081
5 000-6 000 3 758 2 721
Ukuono < 1 000 34110 21121
6 000-100 000 i više 24 705 23 447
SVEUKUPNO 58 815 44 568
udio od 58% i oni su putem otkupa 89,70 mil. lit. mlijeka s udjelom od 17,08% u ukupnom otkupu. I dalje se nastavlja trend smanjivanja malih i u 2005. god. bilo ih je 21 121 (udio 47,39%) s ukupnim udjelom u otkupu od svega 9,83% ili godišnjom isporukom od 59,55 mil. lit. mlijeka. Kravedojilje
Primjenom Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu mali mlijeka s isporukom mlijeka nižom od 6 000 litara u prethodnoj 2005. god. od 2006. god., nemaju pravo na ostvarivanje poticaja. Ukoliko bi ova kategorija nerazvijenih mlijeka i vlasnika krava bila izvan sustava poticanja, došlo bi do velikih problema i pogotovo kod osiguranja teladi za proizvodnju mesa. Iz navedenih razloga u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstva («Narodne novine» broj 85/06) donesena su rješenja koja bi trabala pozitivno utjecati na zaustavljanje smanjivanja broja krava i neodustajanja malih od ove proizvodnje.
Kako bi se i dalje poticalo ove oni se u odnosu na poticaje mogu u sustav «krava dojilja». Kategorija krava dojilja novo je i dobro rješenje u našoj praksi jer ova proizvodnja s malim brojem krava i dalje može biti od gospodarskog interesa za manja obiteljska
M{jekarski li.st 11/2006. litara
poljoprivredna gospodarstva. Prema Zakonu, krave dojilje sistematizirane su u rasplodnu stoku a krave kombiniranih proizvodnih svojstava ili krave mesnatih pasmina. U Hrvatskoj dominira simentalska pasmina kao pasmina kombiniranih proizvodnih svojstava i u ukupnom broju krava simentalske pasmine zastupljena je sa 73,84%, dok krava mesnatih pasmina ima samo oko 2%. Poljoprivredna gospodarstva ostvaruju poticaje za krave dojilje uz uvjet da suprodali manje od 6 000 litara mlijeka. Za ostvarivanje premije dovoljno je imati i samo jednu kravu dojilju, i za nju može ostvariti poticaj koji iznosi 1.000 kuna/kravi.
U odnosu na male mlijeka sustav poticaja je fleksibilan tako da se oni mogu i u kategoriju korisnika poticaja za mlijeko. Ovo se odnosi na koji su u prethodnoj godini prodali manje od 6 000 lit. mlijeka i nisu podnijeli zahtjeve za ostavrivanje premije za krave dojilje. Nakon što u godini više od 6 000 lit. mlijeka ovi se
Kod bilanciranja broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava mlijeka, koja bi se mogla u korištenje nih poticaja kroz sustav krava dojilja, procjene se odnose na one koji u gospodarstvu drže do tri krave. Ovakvih gospodarstava s tri krave simentalske pasmine ili mesnatih pasmina bilo bi oko 15 000 u je posjedu i u proizvodnji oko 74 000 krava dojilja. Kako ovi nisu gospodarstva specijalizirana za proizvodnju mlijeka uz poticaje za krave dojilje, mogu usporedno biti korisnici poticaja iz biljne ili druge proizvodnje.
Novo zakonsko rješenje o kravama dojiljama daje priliku malim mlijeka da i dalje drže krave i da se bave proizvodnjom mlijeka. kod prodaje mlijeka nisu u jednakom financijskom položaju kao srednji i koji ostvaruju u punom iznosu za premije mlijeko prodana putem otkupa. Kada malo gospodarstvo godšnje po kravi dojilji proizvede 2 500 lit. mlijeka I. klase i proda ga na tržištu kroz otkupnu cijenu i poticaj za krave dojilje, ostvaruje manji prihod od 0,30-0,35 kuna/litri mlijeka u odnosu na koji su u sustavu premija. Ovi proizvodnjom i prodajom kvalitetne teladi simentalske pasmine ostvariti drugi prihod, a na se uz ostale pogodnosti i temelji sustav krava
Tablica3: Zakonske odredniceza krave dojilje
Krave dojilje
Uvijeti za ostvarivanje poticaja korištenja Minimalna Iznos Pasmina Kategorija prodano poticajna mlijeko poticaja za mlijeko poticaja I Dodatak II.) (Dodatak III.)
Kombinirane Manje od -Ako nije prethodno Jedna 1.000 kuna Rasplodna podnesen zahtjev za dojilje
ili mesnate stoka 6 000 litara - I u godini krava krava pasmine mlijeka se više od 6 000 lit. mlijeka dojilja dojilja
<Dugogodišnja tradicija
prodaje steonih junica
1nljekarama i trgovcima diljem svijeta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO
u sustavu selekcije
NOVO!
JUNICEi BIKOVIza uzgoj
u sustavu KRAVA-TELE
Odaberite
u našoj karanteni steone
junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<Budite korak ispred!
Investirajte u bolju
IIIPllllllll llllllltJJI
U HRANIDBI KRAVA
U hranidbi krava uvijek ima A krava umjesto motora ima burag!. dovoljno «manevarskog prostora» Tvornice hrane kod nas za poboljšanja. Neophodno je stalno kalkulirati, planirati, balansirati, jer u proizvodnji mlijeka mora se ubrzano efikasnost hranidbe, a smanjivati troškove. Nusproizvodi prehrambene industrije mogu u uvjetima tome izvrsno poslužiti. Krava je u iskoristiti velike krmiva u proizvodnji mlijeka i mesa uz mikroorganizama predželudaca. No, se te prednosti krave ne pokušava iskoristiti, mnogi pokušavaju hraniti krave kao svinje, tj. velikom žitarica, što ima višestruko loše posljedice u proizvodnji mlijeka. Mnoge analize hranidbe krava pokazuju da naše krave troše puno više, ponegdje i dvostruko više koncentriranih krmiva (uglavnom žitarica) nego što je to realno potrebno za proizvodnju koju ostvaruju. Obroci su bazirani na koncentriranim krmivima, a voluminozna krma je samo balast - «za preživ».Jedan od glavnih problema mnogih promlijeka je kontinuirano držanje buraga krava na rubu acidoze acidoze), a u takvim uvjetima efikasnost probave jako je smanjena, puno je problema sa zdravljem i reprodukcijom, i u proizvodnja je preskupa. Posebno se to odnosi na one mlijeka koji hrane krave dva puta dnevno, a tada krave odjednom dobivaju veliku (S i više kg) lako probavljivih komponenti (kukuruzni šrot, žitarice), koje narušavaju zdravlje buraga.
M{jekarski list 11/2006.
uglavnom nisu našle interesa u specijalizaciji proizvodnje kvalitetnijih i jeftinijih koncentrata za krave. Uglavnom svi još uvijek proizvode gotove smjese i superkoncentrate koji su po sastavu vrlo onima za svinje, a puno su skuplji u odnosu na specijalizirane iz zemalja našega okruženja. Tako se «vani» kvalitetna, specijalizirana, kompletna smjesa za muzne krave s 19% sirovih proteina može dobiti za 1, 1-1,2 kn/kg (peletirana, fco silos kupca). Kod nas su smjese s 19% sirovih proteina uglavnom iznad 1,5 kn/kg i dosta se razlikuju po sastavu od poželjnoga koncentrata za krave. Glavna razlika je u nusproizvodima. Koji se nusproizvodi koriste u hranidbi krava?
U zemljama iz kojih uporno uvozimo genetski materijal, u hranidbi krava koristi se velik broj pogodnih krmiva • nusproizvoda uglavnom prehrambene i srodnih industrija, a im je svima da su, u odnosu na hranjivu vrijednost, jeftini ili vrlo jeftini. Jedan dio tih krmiva ne može se jednostavno nabaviti «u svakom pa ga uglavnom koriste tvornice hrane koje takva krmiva kupuju (ili uvoze) u velikim i umiješaju ih u gotove smjese za krave. U nekim je zemljama u smjesama za krave gotovo «puna zrna» žitarica ili vrijedna (i skupa) krmiva. Smjese se u potpunosti sastoje od nusproizvoda industrije koji su u pravilu još pogodniji za hranidbu krava, a uglavnom su vrlo jeftini, posebno ako se unaprijed ugovaraju i kupuju «na šlepere ili
brodove». Nažalost, naša industrija pa i piva, veliku takvih krmiva (repini rezanci i suhi pivski trop) izvozi u susjedne zemlje. Jedan dio tih krmiva mogu relativno lako i jeftino nabaviti i sami mlijeka, što neki pametno i rade te tako pojeftinjuju svoju proizvodnju. Svako od tih krmiva ima, naravno, svoje koje je neophodno poznavati i poštivati da bi se mogla ispravno i efikasno koristiti u hranidbi krava. Evo koja se krmiva (nusproizvodi) najviše koriste u europskim zemljama u izradi gotovih krmnih smjesa za krave i/ili izravno u hranidbi krava, a kod nas se ne koriste dovoljno:
Kukuruznigluten - izvrstan je izvor proteina (by-pass), metionina kao aminokiseline, ali i izvor energije
Kukuruznoglutensko brašnojeftiniji izvor energije i proteina Sojina ljuska - jeftin izvor lakoprobavljivih vlakana (zamjena za previše škroba i žitarica koji uzrokuju acidoze), ima i nešto proteina i relativno dosta energije
Tapioka - jeftin, ukusan izvor energije (škroba)
Citruspulpa-jeftin, ukusan izvor energije i lakoprobavljivihvlakana dva krmiva (nusproizvodi) dosta se koriste i kod nas, ali ne na i ne u dovoljnoj mjeri kao što bi trebalo:
Rezanci repe da imamo 3 kod nas se dosta proizvodi repinih rezanaca. To je izvrsno krmiva za krave i u svježem i u suhom obliku (i melasirani). U svježem stanju rezanci bi trebali biti prešani sa sadržajem suhe tvari oko 20% i kao
takvi moraju se (i mogu) silirati. No, to je uglavnom pogodno Qeftino) samo za gospodarstva u blizini
Suhi (dehidrirani) rezanci pogodni su za transport i ali na malo postižu ponekad relativno visoku cijenu. Zato bi bilo osobito važno da ih na veliko otkupe naše tvornice hrane i ugrade u gotove smjese, no, ipak velike rezanca iz naših odlazi u izvoz, a onda se kod nas na tržištu pojavljuju i uvozni rezanci.
Vrijednost rezanaca u hranidbi krava
Rezanci repe u hranidbi krava su izvor «zdrave energije», što da imaju dovoljno energije (u prosjeku gotovih koncentrata, oko 7 MJ/kg), a nisu opasni po zdravlje buraga - ne zakiseljavaju burag kao izvora
energije (žitarice). Sadržaj (oko 1718%)i probavljivost sirovih vlakana (preko 80%) u repinim rezancima idealna je za krave. Ako se daju kao zasebno krmivo (izvan krmnih smjesa), suhe je rezance neophodno namakati u vodi barem 12 sati prije hranjenja, jer kao suhi velike vode (bubre i do 5 puta svojega volumena) pa bi u buragu mogli dovesti do nadama ili barem smanjiti uzimanje ostale hrane. se u dnevnom obroku krava do 3,5 kg kao suhi, a kao svježi do 15 kg preporuke idu i do 30% cjelokupnog obroka). Kod nas se rezanci daju uglavnom u nedostatku voluminozne krme, ljeti kad ponestane kukuruzne silaze («gašenje požara»), a tada su uglavnom i najskuplji. Repini
rezanci zaslužuju puno više pažnje i planiranja jer su pogodni za krave ne samo u nestašice ostale hrane.
Pivski trop Kod nas je pivski trop dosta korišteno krmivo, ali samo u svježem stanju, što je i najlošiji korištenja. Mnogim donio je dosta veselja, ali i jer se mnogi problemi u reprodukciji krava pripisuju upravo njemu. Naime, pivski trop je izvrstan medij za kvasce i plijesni i to je uzrok problema u hranidbi tropom. Zato ga je neophodno silirati jer svjež se može koristiti samo 2-3 dana i tada je «napadnut» plijesnima koje proizvode opasne mikotoksine (otrove), a oni stvaraju» u probavi, u reprodukciji, s papcima.
pivski trop je visokovrijedno, relativno jeftino krmivo koje bi mogli slikovito opisati kao: 25%-tni koncentrat za oko 1 kn/kg. Dakle 1 kg suhe tvari pivskog tropa, koji košta oko 1 kn, sadrži u prosjeku oko 25% sirovih proteina (ponekad i do 30%) kvalitete. Proteini su najskuplji dio obroka pa je zato trop vrlo interesantan (znamo koliko košta smjesa s recimo 22%proteina). No, doro je znati da proteini pivskoga tropa gotovo 60% prolaze kroz burag tzv. by-pass, što je jako vrijedno za visokoproizvodne krave. Za usporedbu, sojina ima znatno manji udio by-pass proteina (ispod 40%).Energetska vrijednost tropa je na razini 75%vrijednosti zrna kukuruza, no, zato ima 15-17%sirovih vlakana u suhoj tvari, što je vrlo povoljno. Uz to, sadrži i B vitamina, vrlo je ukusno krmivo i od njega «krave bolje doje». Idealno bi bilo kad bi ga redovno nalazili u gotovim smjesama za
Slika 1: Suhi rezanci repemorajuse prijehranjenjanamakati vodomjer jako bubre
krave, gdje može sudjelovati i do 25%,ali,jedina pivovara koja kod nas suši trop, nažalost, izvozi ga u Sloveniju. Nama preostaje samo dobro silirati svježi trop i takvoga ga pametno koristiti u hranidbi krava do maksimalno 15 kg/dan po kravi.
Ako nema dovoljno zemljišta - nusproizvodi mogu
Vrlo mlijeka nemaju dovoljno kvalitetnog zemljišta (okrupnjenog, plodnog). U takvim uvjetima hranidba krava ne može biti dobra, na svemu se mora «šparati», a posebno na kvalitetnoj voluminoznoj krmi. To se pokušava kompenzirati kolikoncentrata, osobito žitarica, jer je lakše proizvesti njih nego krmu. koncentrata (žitarica) stvara spomenute probleme. Tuje mjesto nusproizvodima koji jednim dijelom mogu zamijeniti i koncentrirana i voluminozna krmi-
va, posebno oni koji imaju kolikvalitetnih, lakoprobavljivih vlakana (repini rezanci, trop, sojina ljuska). Nusproizvodi mogu (u
nuždi) i do 40%obroka, što može olakšati proizvodnju krme koji imaju problema sa
- premazi za izmuzište i podove
NOVO - program el. pastira, žice, izolatori
- higijenski pribor, rukavice
Visokokvaatetne
nizozemske steone junke
holštajn-fdzjjske pasmine
Slika 2: Svježi pivski trop izuzetnose brzo kvari
PROTEINI
U KRAVLJEM MLIJEKU
- Mr. se. Miljenko
o proteinima u mlijeku
U formi pravih proteina je oko 95 %ukupnog dušika koji se nalazi u mlijeku. Preostalih 5 % ureja, kreatin i amonijak koji direktno iz krvi dospijevaju u mlijeko. Od ukupne proteina u mlijeku na kazein otpada od 82 do 86 %.Kazein je jer se jedino u mlijeku, sastavljen je od aminokiselina i kalcijeva kazeina· ta. je jer pod utjecajem kiseline, odnosno enzimatskim djelovanjem renina, pepsina, alkohola i grijanja, formira gruš te je temelj za uspješnu proizvodnju sira. Spomenut laktoalbumine i laktoglobuline, koji se još nazivaju i sirutkine a izraženije su zastupljeni u kolostrumu dok se u mlijeku nalaze u manjoj dio (oko 90 %) sintetizira se u žlijezdi iz aminokiselina koje se nalaze u krvi iz koje ih žljezdane stanice crpe pri njenom protoku kroz vime. Tu spadaju kazeini, laktoalbumini i laktoglobulini. Preostali dio bjelanu mlijeko dospijeva direktno iz krvi kroz žljezdanu stijenku. Dio tih krvnih i imunoglobulini (y-globulini, IgA, lgG) koji služe kao antitijela, te primarnu zaštitu teleta od patogenih mikroorganizama okoline, dok tele ne razvije vlastiti imunosni sustav.
za proteina u mlijeku udjela proteina u mlijeku nešto se teže postiže u usporedbi s masti, a razloga je nekoliko. Ponajprije, koncentracija proteina u mlijeku ima manju varijabilnost nego
Proteini u kravljem mlijeku imaju visoku biološku i hranjiw vrijednost prisustw esencijalnih
(bitnih) aminokiselina u svom sastaw, stoga predstavljaju veoma važne sastojke u ishrani ljudi. proteina u mlijeku dobiva sve više na važnosti kako za tako i za kravljeg mlijeka, obzirom da u formiranju osnovne cijene mlijeka sudjeluju s 55 %.
mast, naJcesce varira u rasponu od 3,0 do 3,8 %, a ovisi o mnogim probavnim i fiziološkim faktorima koji nisu do kraja istraženi. Predmetom znanstvenih istraživanja postali su tek u posljednjem (od kada intenzivno na cijenu mlijeka); prije su istraživanja više bila fokusirana na mast (cijena mlijeka ovisila je o koncentraciji masti u mlijeku). U posljedica visokog udjela proteina i masti u mlijeku krava, kao i visoka proizvodnja mlijeka po kravi, je dobrano metabolizma krava. navedene nice, potrebno je dobro poznavanje metabolizma krava kako bi odgovapromjenama pokušali utjecati na promjenu sastava mlijeka radi proteina u mlijeku. Obroci za krave sadržavaju vodu, energiju, proteine i ostale djelatne tvari (minerale i vitamine). Pravilna opskrba vodom glavni je o kojem ovisi sam volumen mlijeka. Orijentacijski se uzima da za kg mlijeka treba 4-5 litara vode ili 4-6 litara po svakom kg pojedene suhe tvari (ST). se drži daje pravilna opskrba energijom i proteinima koji na koncentraciju proteina u mlijeku. Dakle, zadovoljenje uzdržnih i proizvodnih potreba krava glede energije i proteina veoma je za održavanje optimalnog sadržaja proteina u mlijeku.
Opskrba energijom Ugljikohidrati glavni izvor energije krava. Energija koja se od njih dobiva može se podijeliti na dva dijela:
1. Energija dobivena od strukturnih vlakana koja se još nazivaju i sirova vlakna (SV)
2. Energija dobivena od nestrukturnih vlakana (škrob i Ako krajnje pojednostavimo stvari, možemo da energija koja se dobije od SV(celuloze, hemiceluloze i malim dijelom od lignina) stimulira proizvodnju masti, dok i škrob stimuliraju proizvodnju proteina. U buragu se SV rastvaraju mikroorganizama na octenu i kiselinu, koje se apsorbiraju u krvotok i koriste zavsintezu masti u vimenu. Skrob, a posebice u buragu stimuliraju proizvodnju propionske kiseline koja je prekurzor glukoze i neesencijalnih aminokiselina. Efekt nja energije u obroku na proteina u mlijeku ovisi o krmivima koja se nalaze u tom obroku. proteina mlijeka korištenjem voluminozne hrane kao izvora energije usko je povezano s maksimalnom konzumacijom pojedinih voluminoznih krmiva (zahtijevaju velik volumen, a daju relativno malu energije). U svrhu podizanja ukupne konzumirane energije, a radi proteina u mlijeku, isplativim se pokazalo korištenje melasa u obroku. U praksi se za energije u obroku koriste gotove krmne smjese koje se sastoje od koncentriranih krmiva. Škrob je najrasprostranjeniji rezervni ugljikohidrat, nalazi se u zrnu žitarica no ima ga i u nekim drugim hranjivima (npr. krumpir). Kukuruzni škrob je znatno otporniji na razgradnju od primjerice
zobenog ili U obrocima koji sadrže malo škroba on se u potpunosti razložiti u buragu, a dobivena se energija dijelom koristiti za sintezu mikrobnog proteina.
škroba u obroku fermentirane energije, ako je u buragu prisutno dovoljno dušika (N), a se i proizvedenog mikrobnog proteina. se proteina u tankom crijevu odakle se apsorbira više aminokiselina u krvotok, te su dostupnije žljezdanim stanicama vimena koje tako mogu sintetizirati više proteina. postoji dio škroba koji prolazi kroz burag i dolazi do tankog crijeva (to je tzv. By-pass škrob) gdje se rastvara do glukoze. Postoje indicije da u krava hranjenih obrocima u kojima dominira kukuruz dobar dio škroba izbjegne razgradnju u buragu, 3-5 kg na dan. Glukoza koja nastaje u tankom crijevu iz škroba je naime ne javljaju se gubitci u vidu topline koji su sveprisutni prilikom fermentativne razgradnje u buragu. Pretpostavlja se da je nedostatak glukoze u žlijezdi osnovni u proizvodnji mlijeka. Zbog toga se danas sve više upotrebljava protektiranje (zaštita od razlaganja u buragu) dijela žitarica koje se koriste u obrocima krava, a bogate su škrobom.
U nedostatku dovoljne glukoze u tankom crijevu, dio glukoze se nadomjestiti deaminacijom aminokiselina. Kao negativna posljedica javlja se poskupljenje proizvodne cijene mlijeka (proteinska krmiva su skuplja od ugljikohidratnih), ali i prodajne cijene mlijeka (past proteina u mlijeku).
Opskrba proteinima proteina u obroku na proteina u mlijeku u manjoj dok više na proizvedenog mlijeka. proteina u
Grafikon 1: Utjecaj tipova koncentratana postotak i proteinau kravljemmlijeku
Mf/efwrski
obroku trebalo bi pratiti konzumacije ST obroka, što bi imalo za posljedicu i ukupne raspoložive energije. Za ostvarivanje genetskog potencijala nog grla važna je ukupna proteina u obroku. Primjera radi, udjela proteina u obroku od 9 % do 17 % SP u ST rezultira proteina mlijeka od 0,02 % za svaki postotak proteina u obroku. Stalni nedostatak proteina u obroku rezultira smanjenjem proteina u mlijeku. U praksi se to kada se koriste voluminozna krmiva loše kvalitete, ili kada se obrok balansira no osnovu vrijednosti za pojedina krmiva, a korištena krmiva imaju hranjivu vrijednost.
% sirovog proteina u koncentratu
no iz upotrebe zbog poznate pojave kravljeg ludila ili Bovine Spongiformne Encephalopatije (BSE). Korištenje protektiranih aminokiselina U obrocima za krave
je baza kukuruz, se javlja nedostatak aminokiselina metionina i lizina. Tu neizbalansiran ost je korigirati leguminoznih krmiva (najbolje je sijeno i sjenaža lucerke) u obrok ili korištenjem protektiranih aminokiselina. Dodavanjem protektiranih aminokiselina je proteine u mlijeku za 0,2 do 0,3 % (tablica 1).
Efekt dodanog protektiranog metionina u obrok za krave U svijetu se za proteina u mlijeku koriste i neka
animalna krmiva, ponajprije riblje brašno, dok se prije koristilo i mesnokoštano brašno koje je
Mlijeko, Dodano Obrok 12 g/danu kg Kontrolna protektiranog metionina
Travna silaža 30 3,14 3,27
Kukuruzna i 28 3,34 3,53
travna silaža
Kukuruzna silaža 25 3,05 3,21
C.itracentar~
proširite
svoj fond s visokokvalitetnim teonim junicama
to odmah
odabir u zemlji porijekla
jamstvo za ocjenu
kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s
Vašim bankama
stojimo Vam na raspolaganju:
Vatroslava 8, 42CXX)Varaždin, Hrvatska
Tel: 042 712 582, 091 126 7326
098 138 3654
HRANIDBA
vidljiv je nakon nekoliko dana, a puni efekt postiže se za 21 do 28 dana. U ranoj laktaciji dodavanje metionina i lizina dovodi do proizvodnje mlijeka i/ili proteina mlijeka, dok u sredini laktacije postotak proteina u mlijeku, ali ne i mlijeka.
Kondicijakrava
Debele krave s kondicijom koja je iznad 3,5 boda imaju slabiji apetit, mobiliziraju više tjelesnih rezervi u ranoj laktaciji i proizvode mlijeko s manjim postotkom proteina. Krave bi tijekom teljenja morale biti u kondiciji 2,5 do 3,5, naime tada imaju najrazvijeniji apetit i proizvode mlijeko s najviše proteina.
Hranidbatijekom suhostaja Istraživanja su pokazala da je hranidba malim (1 do 2 kg) visoko proteinskog obroka, koji je u sebi sadržavao visok postotak proteina otpornog na razgradnju u buragu (by-pass protein) uvjetovalo proteina u mlijeku tijekom laktacije. Najpoznatija krmiva koja su bogata by pass proteinu su riblje brašno, kukuruzni gluten i protektirana soje.
Selekcija
Na proteina u mlijeku je utjecati selekcijom, tj. biranjem bikova za koje je poznato da njihove sadrže proteina u mlijeku. Umjesto u tablici 2 zbirno su prikazani hranidbeni koji mogu utjecati na postotak proteina u mlijeku, uz orijentacionu procjenu koliki mogu biti
Tablica2: Metode kojima možemo proteine u mli'eku
Metode Komentar oroteina
Dodatakenergije 0,06%posvakih10 Energijaod SVi škrobane odmasti MJME
Kvalitetnijakrmiva 0,1¾poMJME se konzumacijaSTi energije
Više krmiva Od0,1do0,15% konzumacijaSTi energije, škrobili
Zastupljenost 0,1% Kadaje škrobzastupljeniznad30%, škrobau obroku a nestrukturniugljikohidratiiznad35 ¾odST
Davanjevišekoncentrata 0,1%po2kg se konzumacijaenergije,ali koncentrata i troškovi
Od0,2do0,3% Kadaje obrokbalansiranna energiji, a Visokudio ukupniSPje manjiod I60g/kg. nerazgradivihproteinau obrokutijekomsuhostaja Zanemarivutjecaj se mlijeka
Hranidba s punoviše proteina u obrokuod norme
IIIJIIII Pllllllll 11111JIII
llllllllffl
Organska gnojiva, stajnjak, gnojovka i gnojnica povoljno na produktivnost travnjaka ako se pravilno upotrebljavaju.
njihova je primjena jeftinija i rentabilnija na bližim i pristupapovršinama i pri korištenju mehanizacije za utovar, transport i razbacivanje ovih gnojiva. Boljim iskorištavanjem organskih gnojiva znatno se smanjuju potrebe mineralnih gnojiva kao i troškovi gnojidbe travnjaka što u pojeftinjuje proizvodnju hrane. No, treba naglasiti da sama gnojidba organskim gnojivima ne može u potpunosti iskoristiti proizvodni potencijal travnjaka, potrebna je i dopunska gnojidba, posebno fosfornim gnojivima, jer ovog hraniva nema dovoljno u tlu kao ni u organskim gnojivima.
Prema svom sastavu i djelovanja organska gnojiva znatno se razlikuju od mineralnih što je za gnojidbu travnjaka. Ova gnojiva sadrže sva tri osnovna hraniva: dušik, fosfor, i kalij ali u ovisno o vrsti gnojiva, njihove pripreme i kao i postupku u upotrebi. U odnosu na mineralna gnojiva, organska djeluju sporo ali duže (oko 2-3 godine). Pored biljnih hraniva, najviše dušika i kalija a manje fosfora i nekih mikroelemenata, organska gnojiva sadrže i znatne organske tvari u povoljnom obliku. Zato ova gnojiva u odnosu na mineralna imaju utjecaj na fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Za travnjake je posebno što organska gnojiva mikrobiološku aktivnost u tlu, što brže i bolje razlaganje biljnih ostataka kojih u velikim ima u brdskim, a osobito na planinskim travnjacima.
Organska gnojiva povoljno i na reakciju tla - u kiselim tlima smanjuju kiselost a na slanim tlima smanjuju zaslanjenost - popravljaju aeraciju i kapacitet tla za vodu a pomažu i boljem korištenju hraniva. se organska gnojiva upotrebljavaju na travnjacima površinski, manje se iskorištavaju njihova hraniva, pogotovo dušik koji se lako gubi u obliku amonijaka. Organska gnojiva imaju meliorativnu ulogu od mineralnih, osobito na prirodnim travnjacima koja su kisela ili zaslanjena.
Kruti stajski gnoj Ovo se organsko gnojivo najviše proizvodi i koristi u praksi, pa tako i za gnojidbu travnjaka. Pozitivno djelovanje stajnjaka na travnjacima, u prvom redu, je uvjetovano N, P, K hraniva a njegov utjecaj slabi što je travni bolji i što je redovitije gnojen mineralnim gnojivima. Pri gnojidbi travnjaka mineralnim gnojivima utjecaj stajnjaka može biti slabiji. Uloga stajnjaka u osiguranju organske tvari tla travnjaka je manje jer se ovdje nakupljaju velike žive i mrtve organske tvari biljaka (oko 81Otiha) koja se u povoljnim uvjetima razlaže oko 50-60 %. No, na kiselim i slabo aeriranim tlima, posebice u hladnijim i vlažnijim
planinskim predjelima, organska tvar slabo se pa gnojidba stajnjakom aktivnost mikroorganizama i razlaganje biljnih ostataka. U povoljnim uvjetima i na nižim položajima gnojidba stajnjakom može ubrzati razlaganje i mineralizaciju organske tvari i smanjiti sadržaj humusa ispod potrebnog nivoa. Kruti stajnjak sadrži vode, organske tvari, hraniva (dušik, fosfor i kalij), kao i mikroelemenata. Sadržaj ovih hraniva se mijenja ovisno o vrsti i kategoriji stoke, prikupljanja, njege i stajnjaka (tablica 1). autori navode da 100 kg stajnjaka prinos sijena travnjaka za 8 kg variranja 3 do 12 kg. Upotrebom 25 tiha stajnjaka je prinos sijena brdskog travnjaka za 3,2 tiha ili 99% u obzir godinu gnojidbe i godinu produženog djelovanja. Stajnjak ima veliki utjecaj i na sastav travnjaka. Upotrijebljen u oko 20-25 tiha udio dobrih trava i mahunarki a znatno potiskuje korove. Na slabijim tlima mogu se koristiti i stajnjaka za travnjake oko 35 tiha. Previsoke stajnjaka eliminiraju mahunarke, lošije trave i korove, pogotovo ako se ovi travnjaci kasno iskorištavaju. O
Tablica1:Kemijski sastav zrelogstajskoggnoja u %
Vrsta Voda Organska Ukupni P2Os K2O CaO MgO gnoja tvar dušik
Mliekarski list 11/2006.
Mr. se. Darko Uher I
vremenu korištenja stajnjaka na travnjacima postoje mišljenja. Po nekim istraživanjima stajnjak je bolje upotrebljavati na travnjacima u jesen a druga u
U našim proizvodnim uvjetima stajnjak se može koristiti kasnije u jesen i ranije u Gnojidbu stajnjakom treba vršiti svake druge ili godine zajedno s manjim mineralnih gnojiva a osobito fosforom koji je deficitaran u tala.
Gnojovka
Ovo gnojivo je mJesavina i krutih ekskremenata stoke s manje ili više vode i bez stelje. Vrlo je pogodno gnojivo za gnojidbu travnjaka obzirom na njegovo stanje, sastav i vrijednost. Gnojovka može biti:
• svježa - ako se koristi odmah poslije izgnojavanja
• prevrela - ako se vrijeme i fermentira. Prevrela gnojovka ima sastav od svježe gnojovke.
Obzirom na udio i ekskremenata i udjela vode gnojovka može biti:
• gusta -
• rijetka - razblažena
Po svom sastavu i vrijednosti
gnojovka je gnojnici ima približan sadržaj dušika, fosfora i kalija. gnojovka je jako organsko gnojivo i upotrijebljena površinski u može imati negativan utjecaj na travnjake pa i uzrokovati trava. Velike ovog gnojiva mogu eliminirati sa travnjaka dobre trave i mahunarke, a poticati razvoj korova. Zato treba gnojovku razrijediti s vodom u odnosu 1: 3-5 (1 dio gnojovke i 3-5 dijelova vode) a može biti i (5-1O puta). Da bi gnojovka imala pozitivan utjecaj na prinos, sastav i travnjaka, uz ovo gnojivo treba unijeti 50-60 kg/ha fosfora. Gnojovka prinos prirodnih travnjaka za oko 35 tiha sijena ili 80-240 %. gnojovke za gnojidbu travnjaka iznose 20, 30 do 40 m3/ha ovisno o osobini travnog i prirodnim uvjetima. Gnojovka se upotrebljava ranije u i kasnije u jesen a u vlažnijim uvjetima i tijekom vegetacije. Gnojovka ima produženo djelovanje a mu je u prvoj godini, nešto manje u drugoj, a najmanji u godini.
Tablica2: Gnojovkaobziromna stupanj ima sastav: Sadržajhranjiva u%
Gnojovka Organska N P2Os K20 CaO tvar 14 O45
Tablica3: Sastav gnojniceglavnih vrsta životinja, %
Vrsta Voda Organska N P20s K2O CaO životinja tvar
Govedo 92,5 3 1 0,10 1,5 tragovi
Konj 89 7 1,2 0,05 1,5 0,15
Ovca
Gnojnica
Gnojinica je gnojivo nastala kao produkt ekskremenata životinja, uglavnom goveda. Po kemijskom sastavu i stanju gnojnica predstavlja pogodno gnojivo za gnojidbu travnjaka i sve je više primijenjena u praksi. Vrijednost gnojnice najviše ovisi o njenog prikupljanja, postupku i upotrebi. Ako se gnojnica odmah prikuplja u jame, i njeno miješanje s vodom i gubljenje dušika u obliku amonijaka, tada ima koncentraciju hranjiva, a tako i vrijednost kao gnojivo. Gnojnica je uglavnom gnojivo s vrlo malo fosfora. Zato obilnom gnojidbom travnjaka gnojnicom mora se unijeti i fosforno gnojivo u obliku superfosfata u 300 do 400 kg/ha, radi dobivanja prinosa i održavanja povoljnijeg sastava. Gnojidba gnojnicom može prinos prirodnih travnjaka od 58 do 283 %ovisno o intenzitetu gnojidbe, osobini travnog i prirodnim uvjetima. Ako se travnjaci gnoje samo gnojnicom u može se pokvariti sastav tratine zato što se razvijaju i visoke grupe trave, a eliminiraju niske trave i mahunarke, se udio z~ljanica, osobito korova. Dobro gnojnica upotrijebljena u ma može uzrokovati trava pa je zato pri upotrebi treba razrijediti vodom u odnosu 1:1 do 1 :3. gnojnice za gnojidbu travnjaka se od 25, 30 do 40 m3/ha, a iznosi se na isti kao i gnojovka. Gnojnicu se izvozi na travnjake u prije kretanja vegetacije, a u vlažnim uvjetima i tijekom vegetacije, poslije prvog otkosa ili drugog i ciklusa ispaše. Poslije upotrebe gnojnice stoku se ne smije pustiti na pašu za 25-30 dana, jer stoka tada slabo jede i koristi ovakvu travnu
--BI u-Gardi-----.,
Zaštita vimena nakon mužnje
Zaštita
od mastitisa
Veliki zdravstveni i ekonomski problem predstavljaju upale vimena ili mastitisi. Oni su posljedica ulaska, razvoja te štetnog djelovanja mikroorganizama u vimenu. smanjuju mlijeka, a mogu narušiti zdravstveno stanje životinje. su u samoj okolini životinje ili na koži vimena te u trenutku optimalnih uvjeta za njihov razvoj, npr. loša higijena tijekom mužnje, dovode do upale. smije provoditi samo veterinar.
Najpovoljnija opcija u borbi protiv mastiti sa je preventiva.
PREDSTAVILI HRVATSKU U IRSKOJ
Na 53. svjetskom natjecanju u oranju, koje je održano 29. - 30. mjna 2006. g. u Tullowu - Irska, sudjelovalo je 28 zemalja i 54 natjecatelja . Natjecanje je održano u dva dana, a velikim pljuskovima i blatu zabilježeno je nevjerojatnih 225 000 posjetitelja. Ovo je bio svakako seoski Irske, od ogromnog za cjelokupno gospodarstvo. Možemo samo zamisJiti kako su Irci ponosni na svoje poljoprivrednike.
Sajam je otvorila predsjednica Irske Mary McAleese koja je istaknula da je ovo natjecanje u oranju važan dan u njezinom kalendaru, te da je posebna za Irsku i biti organizator ovakvog natjecanja. Kao što smo naveli u prošlom broju Mljekarskog lista, ove godine Republiku Hrvatsku su predstavljala dva natjecatelja: Branko Pitaš i Dražen Jvo]uras,dipl. ing. smijemo zaboraviti da je Hrvatska Svjetske organizacije tek od 2004. godine i da je za nas ovo tek drugo natjecanje. Novi smo ove organizacije koja ima
U okviru natjecanja organizirana je velika izložba - smotra poljoprivredne mehanizacije, opreme i sadržaja. Trening natjecatelja trajao je dana, a natjecanje u oranju je obavljeno prvi dan na strnjici a drugi dan na travi, konvencionalnim plugovima i plugovima premetnjacima. Prvo mjesto na strnjici i travi konvencionalnim plugom osvojio je Andrew B. Michell iz Škotske s traktorom Ford i plugom Dowdeeswell, dok je drugo mjesto osvojio Peter Lane iz Austrije s traktorom Steyrom i plugom Kverneland.
Prvo mjesto na strnjici i travi plugom premetnjakom osvojio je Simon Witty iz Engleske s traktorom Ford i plugom Kverneland, dok je drugo mjesto osvojio Fabien Landre iz Francuske s traktorom Fend i plugom Kverneland.
Naš natjecatelj Branko Pilaš s konvencionalnim plugom zauzeo je 25. mjesto, s iznajmljenim traktorom i plugom, a Dražen je zauzeo 24. mjesto s iznajmljenim traktorom i plugom. Naši su natjecatelji bili vrlo uporni i korektno su odradili svoj posao. Svakako treba pohvaliti njihovu upornost i volju za natjecanjem. Ne
Slika 1: Hrvatska ekipa na Svjetskomnatjecanju Tullow- Irska
Slika 2: 54 natjecateljaiz 28 zemaljasvijeta
pedesetogodišnju tradiciju održavanja natjecanja u oranju, stoga i nije da predstavnici nekih zemalja imaju uhodan priprema i vježbi za natjecanje.
Naše natjecatelje je pratila ekipa u sastavu: Tugomir MajdakSvjetske organizacije, Ivo Juras - trener, Ivica i Milan - suci. natjecanja ekipi su se pridružili dr. se. lvan Tatjana Borbaš i Davorin su se pridružili Veleposlanstva Republike Hrvatske u Irskoj, gosp. Josip i lngrid Szabo. lako mala, ekipa je i glasno bodrila naše natjecatelje i bila vrlo zapažena. Može se zakljudaje to bila smotra velikih svjetskih majstora oranja koji su pokazali pravu vještinu prevrtanja sloja. Tko je takvo oranje pratio nije mogao ostati ravnodušan. Oranje je umjetnost, znanje i ljubav prema
zemlji. Naši natjecatelji su svakako a našim natjecateljima želimo da pokazali sve ove vrline na održanom znanja i tehnike primijene natjecanju. Pobjednicima na svojim
Slika 3: Dr. se. !van s natjecateljimai u dobromraspoloženju
uzgojasimentalca u Hrvatskoj i prijedlogza uzgojsimentalca u
ODJECISTRUKES BJELOVARSKOG
SAJMA''SIMENTALAC -SNAGA
- BožidarMajhen1 dipl. ing.
Kako ti pokušaji nisu uspjeli, su tražili novu pasminu prihvatljivu držanja i ishrane, te da je dobrog zdravlja, snažne konstitucije i primjerene plodnosti.
Pokušaj uzgoja simentalske pasmine, pasmine kombiniranih svojstava otporne na bolesti, prilagodljive u ishrani i držanju pokazao se pravim rješenjem. Tadašnji napredni seljaciprihvatili su ovu pasminu zbog uzgojnih i proizvodnih svojstava.jer daje više mlijeka i mesa u odnosu na govedo, a križanjem ih prenosi na populaciju.
Daljnji korak bio je osnivanje marvogojskih udruga za uzgoj simentalca na današnje županije, a osnovane su 1910. godine u Hercegovcu i 1914. godine u Novoj Prema dostupnim podatcima doznajemo da je na naše prva junica simentalske pasmine uvezena iz Švicarske, a kupio ju je napredni iz
Kako je tada teritorijalno pripadalo pod Sv.lvan Žabno, iz bili su Marvogojske udruge osnovane iste godine u Žabnu. Navedeno nedvojbeno ukazuje da se simentalska pasmina goveda prilagodila i u štalama naših što je rezultiralo
U devetnaestom autohtono niskoproduktivno govedo i bušu pokušavalo se križanjem s holandskom frizijsko govedo), a kasnije i belanskom pasminom oplemeniti i dobiti govedo kojim biti zadovoljni naši
osnivanjem marvogojskih udruga u Daruvaru, V. Bjelovaru, Predavcu, D. Mostima ,V. Zdencima, lvanskoj i drugdje. Osnovni zadatak udruga bio je da se pravilnim uzgojem i odabirom goveda, te upotrebom samo muških i ženskih grla postigne tip, stalnost u vanju dobrih svojstava s obzirom na muznost, rasplodnu, tovnu i radnu aktivnost.
Dvije udruge bile su 1931. godine u Hercegovac67 (držali su 2 bika i 123 krava) i u N. - 73 (držali su 2 bil<a i 143 krave). Nakon II. svjetskog rata jedna od mjera za bržu i kvalitetniju obnovu fonda je osnivanje Stanice za umjetno osjemenjivanje Veterinarskog zavoda Križevci 1948. godine, a godine kasnije u Veterinarskoj stanici u Bjelovaru izvršeno je prvo osjemenjivanje krava sjemenom simentalskih bikova, što i simentalca na sjeverozapadne Hrvatske. Koncem pedesetih godina, uvozom junica iz Ausrije i je razdoblje utemeljenog procesa obnove i razvoja govedarstva, što je rezultiralo formiranjem suvremenog simentalca u Hrvatskoj. Dono-
senJem Zakona o premijama za mlijeko u 1965. godini su potaknuti na kvalitetniji uzgoj, ishranu ali i broja krava na gospodarstvu, što je nametnulo potrebu organiziranja selekcijske službe.
Uzgojni program gojidbene izgradnje u govedarstvu Republike Hrvatske je 1974. godine temeljenje na simentalskoj pasmini, vlastitoj gojidbenoj izgradnji pri tom na stvoreni genom od neplanske infiltracije drugih pasmina - zemaljski uzgoj. Osnovana je i Perfomance testna stanica u Varaždinu u kojoj su stvarane nove generacije muških rasplodnjaka namijenjene Centrima za umjetno osjemenjivanje u Hrvatskoj. Danas je više nema jer je ocijenjena nepotrebnom.
Do devedesetih godina bjelovarska slovila je kao najbolja u Hrvatskoj po proizvodnji mlijeka, uzgoju simentalca i prometu kvalitetnim rasplodnim materijalom prodavanim na organiziranim aukcijskim sajmovima, pa su u razdoblju od 1976. do 1985. godine ukupno 6 132 rasplodna grla. Kvalitetu tadašnjeg uzgoja brojna priznanja za izloženi materijal, odnosno kolekcije, na tada sajmovima, primjerice u Novom Sadu i Gornjoj Radgoni.
U provedbi uzgojnog programa Poljoprivredna stanica Bjelovar zauzimala je prvo mjesto po broju bikovskih majki i po zastupljenosti bikova u Centrima za umjetno osjemenjivanje. U to vrijeme 25% bikova u Centrima za umjetno osjemenjivanje u Hrvatskoj potjecalo je s djelovanja selekcijske službe Poljoprivredne stanice Bjelovar, a plotkinje naših uzornih proizvodile su i više od 5 000 kg mlijeka u laktaciji, dok je najbolja muzara ostvarila u to vrijeme proizvodnju od 7 782 kg mlijeka u 305 dana. podatci selekcijske službe dokazuju da su naši primjereno uzgajali i iskorištavali svoje blago i bili poznati u bivšojjugoslaviji,jer je rasplodni materijal ženski i muški pradavan u sve republike, osim u Sloveniju.
i tada se javljaju neka nova stremljenja i na inicijativu mljekarske industrije uvedena je pasmina u štale simentalca radi proizvodnje mlijeka. Kako se ne mogu preko promijeniti navike pa toj pasmini nije osigurana ni kvalitetna krma bogata nama ni smještaj, splašnjavao je interes za tu pasminu u široj populaciji, da efekti nisu ostvarivani.
Osamostaljivanjem Hrvatske dolazi do uvoza rasplodnag materijala iz Austrije i Njemašto je promijenila genetsku strukturu hrvatskog simentalca. U eri velikog uvoza, uz nedovoljnu kontrolu, uvezene su junice s krvi crvenog holštajna pa i one koje nisu odgovarale standardu kvalitete u zemljama, a raznim donacijama stigla je sperma bikova koji nisu zadovoljavali test na neku od osobina u zemlji podrijetla. U to vrijeme se uvozu teladi svih križanaca za tov
(koja je prodavana po nešto višim cijenama mesnicama na Jadranu) kvalitetnu simentalsku telad.
I na ovogodišnjem 14. jesenskom, bjelovarskom sajmu u Gudovcu središnja je tema bila «Simentalac - snaga raspravu eminentnih iz Bavarske i Austrije moglo se da simentalac može biti ali je za to potrebno osigurati službu radi educiranja za uzgoj i ishranu, kako bi bio iskorišten njegov ukupni genetski materijal. Najbolji primjer provjere uspješnosti uzgoja na sajmu su predvedene kolekcije krava iz Hrvatske, i Austrije kojima nije znatna razlika u proizvodnji, što su konstatirali Ova usporedba kolekcija ne pokazuje velike razlike. Svako izložena grlo na sajmu kroz registriranu proizvodnju pripremljeno je za ocjenu, te je rezultat i ogledalo rada selekcijske službe. Stoga izjava voditeljice bjelovarske selekcijske službe da uvezene plotkinje ne znatno proizvodnjom od naših kravaali pitanje zašto je onda proizvodnja mlijeka upola manja u odnosu na zemlje s kojima izložene kolekcije. Zbog toga bi bilo interesantna usporediti kolekcije krava iste kategorije oteljene i iskorištavane u i Austriji s našima radi sagledavanja i ocjene svih koji na proizvodnju. Struci je znano da plotkinje, bez obzira na potencijal roditelja, u danim uvjetima proizvode onoliko koliko im dopušta uzgoj i ishrana, te zavisno od iskazanih uvjeta iskorištavaju manje ili više svoj genetski potencijal. Sada dolazimo do pitanja, trebamo li naše govedarstvo u temeljiti
na pasmina usmjerenih na proizvodnju mlijeka i posebnih na proizvodnju mesa u sustavu kravatele ili koristiti i na skupu ovog sajma naglašena svojstva i kvalitetu simentalske pasmine kod naših Iz izlaganja eminentnih iz Bavarske i Austrije moglo se da simentalac može biti ali je za to potreban educiran kvalitetan smještaj i ishrana kako bi bio iskorišten sav genetski potencijal pasmine.
bi bio, da stalno polemiziramo o simentalcu koji je od i proizvodnim svojstvima dokazao i da tražimo rješenje u novih specijaliziranih pasmina, što je poželjno i sasvim opravdano, ali istovremeno selekcijskim radom ne jemo gospodarsko blago koje imamo. Selekcijska služba danas nema uzgojnog programa i nema performance testne stanice kao temeljne alate i putokaz selekciji za svojstava i daljnju izgradnju pasmina kroz stvaranje novih generacija. Treba uzgojni program goveda u Hrvatskoj ali i Bjelovarskobilogorskoj županiji, decentralizirati selekcijsku službu i ekipiratije prema potrebama županijskog kako ne bi bila samo registrator kreator politike i sekcijskih zahvata što zahtijeva i obnavljanje rada performance testne stanice. Po uzoru na Austriju trebalo bi osigurati selekciju u okviru primjerice Poljoprivredne komore Hrvatske, odnosno gospodarske asocijacije vlasnika, proizvodnih kapaciteta i nositelja proizvodnje, kako bi mogli u planiranju i kreiranju svoje gospodarske sudbine, a državnim institucijama ostaviti samo pravo nadzora nad radom istih.
Mfjekarski list 11/2006.
INFEKCIJE MATERNICE
I Doc. dr. se.
Goran
Onaj koji vodi brigu o farmi i zdravlju stada na farmi treba usmjeriti svoje napore prema prevencije nastanka infekcija maternice nakon poroda. Preventivne mjere su: - adekvatna kvalitetna ishrana prije i nakon poroda pravodobna - posebno mjesto za porode - smanjenje pojave distocija
Krave s tipom infekcija maternice, npr. piometrom, vrlo dobro reagiraju na pojetretman prostaglandinima pgf2a. krave inficirane nekim drugim tipom infekcija, kao npr. akutnim ili oblicima endometritisa, zahtijevaju dodatnu terapiju antibioticima i ostalim lijekovima. Pokušat pobliže opisati osnovne tipove, karakteristike i upala maternice nakon poroda. Svakako treba imati na umu da su veterinari jedini osposobljeni za dijagnostiku i ovakvih problema. Svako uplitanje laika i osoba u infekcija matrenica, uz upitno privremeno poboljšanje stanja, neminovno dovesti do kasnijih komplikacija i pogoršanje reprodukcijskog stanja u stadu.
termin za upalu maternice je metritis. Kako se radi o upali unutarnjih slojeva maternice, nazivamo je i endometritis, a postoje 4 osnovna tipa:
infekcije maternice odavno su poznate kao vrlo važan uzrok neplodnosti goveda. Distocije ime za otežani porod bez obzira na porijeklo i uzrok), blizanci i zaostajanje posteljice rizik nastanka infekcije maternice.
I
1. Akutni metritis - karakteje po vodenastom, smrdljivom iscjetku. Temperatura je viša od 39,5°C. Životinja je potištena i depresivna, smanjenog apetita i proizvodnje mlijeka. Akutni metritis nastaje uvijek unutar 1Odana nakon poroda. Za terapiju su najefektniji sistemski antibiotici. Lokalni antibiotici (npr. intrauterine tablete) nisu za terapiju ovog tipa endometritisa. faktori za nastanak akutnog metritisa su:
a) stanje maternice - može biti zbog distocije, teladi, blizanaca, carskog reza, zaostale posteljice i produžene involucije maternice (povratak na i funkciju kao u negravidne životinje).
b) poremetnjegroznica (hipokalcemija), ketoza i dislokacija sirišta c) narušena ravnoteža otpornosti i organizma na infekciju - ovisi o tipu prisutnih bakterija, ranom stvaranju
žutog tijela, dugotrajnom terapijom glukokortikoidima ili progesteronom i o nivou higijene. Najvažnije je da infekcije maternice u periodu prihvatimo kao fiziološke, tj. i normalne jer preko 90% krava ima neku infekciju, ali i 70% njih bez ikakve terapije; dolazi do
2. endometritis - javlja se gnojni ili sluzavognojni iscjedak nakon više od 3 tjedna nakon
CEPHALEXIN
mjekclje
50ml
Ceporex lnjection
P''/i'<.Ut,,olNl.-,g,, l .'\ \.Cl •' .~lo.
..&.. Sthering•Plough ..,., Amm.,IHt.·»lth
VETERINA,, . Slika 1: Cephalexin injekcijeza životinjaoboljelihod infekcijamaternice
Slika 2: endometritis
Slika 3: Piometrau goveda poroda. Temperatura nije povišena, lošije je stanje reprodukcije i blagi pad Za dijagnozu je bolje koristiti vaginalnu nego rektalnu pretragu. Za terapiju se koriste prostaglandini i cephalosporini intrauterino. Izazivanjem novog ciklusa (estrusa) podiže se otpornost organizma i pomaže
izlaženje patološkog sadržaja iz maternice zbog kontrakcija. Treba izbjegavati terapiju lokalnim antisepticima, tzv. ispiranje maternice. Ovakvi postupci više štete nego koristejeruništavaju epitel u jajovodu i smanjuju efikasnost obrambenih mehanizama u maternici.
Zbog visokog postotka samoizlj a optimalno vrijeme za dijagnostiku je 3 do 4 tjedna nakon poroda jer do tada velik dio upala sam od sebe. endometritis na reprodukcijsku sposobnost kroz smanjenu koncepciju, broj osjemenjivanja, produženo vrijeme od poroda do prvog osjemenjivanja i produženo vrijeme od poroda do koncepcije. je i broj zbog nabrojenih problema.
3. endometritiskarakterizira ga odsutnost znakova endometritisa. U dijagnostici najbolje je koristiti UZV gdje malu unutar maternice. Ponekad
je lažno pozitivan nalaz (ako se radi o gonidbi), stoga uvijek moramo provjeriti jajnike da se na njima ne nalazi folikul, što bi ukazivalo na gonidbu. Krave sa endometritisima imaju smanjenu reprodukcijsku sposobnost. Terapiraju se prostaglandinima ili intrauterinim antibioticima bez razlike u uspješnosti.
4. Piometra - nakupljanje gnoja u maternici. Ponekad, ako je cerviks otvoren, u vagini gnojni sadržaj koji izlazi van osobito kad životinja legne. Na taj se trbuh zajedno s maternicom podigne i da se gnoj, nakupljen u unutrašnjosti, van. Rektalnim pregledom nalazimo otvrdnutu maternicu i žuto tijelo na jednom jajniku. Moramo obratiti pažnju na lažno pozitivne nalaze u graviditeta ili raznih tumora maternice. Terapija se provodi provokacijom estrusa prostaglandinima, prilikom se sadržaj kontrakcijama maternice evakuira
gotovo sredstvonove generacije, opalno zelene boje za njegu, zaštitu i dezinfekcijuvimena poslije mužnje.
Napunite specijalnu posudu za njegu sisa caJgonit soft pjenom
Lagano posudu protrcsite u posude istisnite pjenu horizontalnom smjeru na gornji rub posude
Dobro posušite sise suhim calgonit papirnatim
Sise su vrhWlSk.i i spremne za mužnju
Uporaba:50%calgoniteuterreinsofta(100mL calgoniteuterreinsoftudodatiI00mLvode ili koncentracijuovisno o zaprljanosti vimenado100%gotovogsredstvazauporabu)
ZahigijenušampionskogvimenaMeri
llit. Slit. 20 Iii.
Sadrži sastojkeza njegu kože, te uravnoteženu bioloških kiselina,koje kožu otpornijomi nježnijom, te stvara barijeru oko sise koja ne kaplje, a nastali film dugo se zadržava na sisi. Calgonit T-HXXmastirem ubrzava zatvaranjesisnog kanala i odbija insekte
Tražite i Vi calgonhhiUUenumufn.ie u poljoprivredno-veterinarskim apotekama ili kod naših partnera na terenu: Instruvet d.o.o. Phoeniks Farmacija d.d., Medicalinter trade d.o.o, Sjemenama Zagreb d.o.o. svi iz Zagreba, Ka-milk d.o.o. i Po(jocentar d.o.o. iz Križevaca, d.o.o Sv. I Žabno, PZ Napredak Županja i servisna služba Milk-line iz Osijeka
Nanošenje pjene na siske uz djelovanje cca. 10 scc
10 litara
'NERALNIZASTUPNIK
?AKTORAMTZ
; BELARUS~ - -ll§ifll~
PRIKOLICEKIPER
TROSTRANI 2 - 14t. 'li SILAZNE,REPARICE
:uproizvod,kompl.oprema -
,s1JEK, Sv. Leopolda 239
tel: 031/281-181, tel/fax: 031/281-182
·urval.osijek@jurval.hr
e kosili stražn•
IMr. se. Kristina
I
Glodavci prisutni u uzgojima predstavljaju potencijalnu opasnost jer prenose zaraznih i parazitarnih bolesti ili su njihovi spremnici. Hrane se žitaricama i drugim poljoprivrednim kulturama te izravno nanose štetu poljoprivrednoj proizvodnji. Obzirom na navedeno, provode se preventivne mjere radi izravnog dodira s hranom i životinjama te njihovo sustavno uništavanje postupcima deratizacije. Ovdje biti prikazani glodavci koji se kod nas pojavljuju, njihova biologija te metode suzbijanja. Prikaz glodavaca i njihova biološkog ciklusa glodavci su miševi i štakori, a nekoliko je karakteristiznakova njihove prisutnosti: - zvukovi kao što su cviljenje, škripanje, - prisutnost fecesa na površinama, u blizini hrane i oko objekata, - mjesta na kojima se zadržavaju su bez prašine, - miris, primjetnost životinja danju. Miševi se danju, a štakori samo ukolikoje brojna populacija. miš (Mus muscu/us musculus) dug je 8 cm, a približno toliko dug mu je i rep. Krzno mu je jednobojno, olovnosive do sive boje. obitava u poljima, vrtovima, rubovima šuma te u naseljima. Ženka se koti tijekom godine 4-6 puta, a u leglu ima 4-8 mladih koji postaju sposobni za samostalan život s 4 tjedna starosti. Hrani se sjemenkama, kukcima i otpadcima hrane.
U jesen se u stanove,
nastambe za životinje i skladišta hrane.
Poljski miš (Apodemusagrarius) je od miša, a rep mu je od tijela. su mu crvenoboje s crnom uzdžnom prugom, a trbuh prljavo sive boje. Živi u poljima, vrtovima i na rubovima šuma gdje kopa razgranate hodnike. Ženka koti 3-4 puta tijekom godine 4-8 mladih koji s 3 tjedna postaju sposobni za samostalan život.
Hrani se sjemenkama, plodovima, zeljastim biljem i gujavicama. U hladno doba godine se u nastambe i stogove sjena. štakorštakora selca (Rattus norvegicus) su sive boje dok mu je trbuh Postoje i sasvim crni i sivi primjerci, a javljaju se i albino primjerci. Pogrbljenogje držanja, debljeg repa koji je uvijek od tijela. teži 500 g, a dug je približno 25 cm ne duljinu repa. Živi u kanalizacijskim cijevima, vlažnim podrumima, stajama, ruševinama i u i objektima u blizini vode. Dobro pliva i roni, a spremišta hrane i gnijezda smještena su pod zemljom. Ženka se tijekom godine koti 3-7 puta, a u leglu ima 6-10 mladih koji postaju sposobni za samostalan život sa 6 tjedana. lzrazitije oportunist,jede sve pa i strvine.
Crni štakor (Rattus rattus) je manji i slabiji od štakora. su mu tamnosiva do crne boje, a na trbušnoj je strani svjetliji. Rep mu je duži od tijela i pokriven je rijetkim tamnim dlakama. Dug je
približno 20 cm, ne duljinu repa, a teži približno 300 g. Živi u urbanim sredinama, a rado se zadržava u životinjskim nastambama i tavanima gdje gradi gnijezda u raznim pukotinama i greda. Dobar je i može se kretati po žicama i vodovima, te hodati okomito po hrapavim površinama. Slab je i izbjegava vodu. Zemlju kopa samo kad predosjeti opasnost. Ženka se koti 1-3 puta godišnje, a u leglu ima 5-6 mladih koji sa 6 tjedana postaju sposobni za samostalan život. Nije izbirljiv u hrani, ali se radije hrani biljnom hranom.
Ove dvije vrste štakora sobno se ne podnose pa ih se rijetko može susresti zajedno.
Slabo vide ali imaju izuzetno razvijene osjete mirisa, okusa, dodira i sluha. Ne odlaze daleko od gnijezda jer ne vole otvorene prostore. Za štakore je to oko 45 m, a za miševe 9 m. Štakori su izuzetno pa im treba nekoliko dana da se prilagode novom mjestu. Miševi se brže Ova je jako važna kod postavljanja zamki i mamaca.
Preventiva i suzbijanje
Preventivne metode ne služe izravno za uništavanje glodavaca, ali su važne zbog stvaranja uvjeta koji pristup glodavcima u nastambe ili skladišta hrane radi smanjenja broja na najmanju mjeru. Preventivne mjere mogu biti:
- usmjerene na naseljavanja objekata i površina glodavcima metode i upotreba repelenata), - metode kojima se u objektima ili površinama stvaraju nepovoljni uvjeti za život glodavaca (tehnološko-manipulativne i higijensko-
sanitarne metode). metode podrazumijevaju kvalitetne materijale od kojih su objekti pri je jako važno da su betonski temelji duboki od 80-120 cm te oko 30-60 cm izdignuti iz zemlje. To da glodavci kopaju kanale ispod objekata i tako ulaze u objekte. Važno je kontrolirati objekt radi otkrivanja eventualnih pukotina kroz koje bi se glodavci mogli Važno je napomenuti, da je miševima dovoljan minimalan promjer pukotine od 6 mm, a štakorima od 12 mm da bi se uspješno provukli. Nužno je održavati okoliš urednim, odnosno slobodnim od vegetacije najmanje 1 m oko objekta, rasute hrane, otpada i sl.
Repelenti su kemijske tvari okusa i mirisa, npr. amonijak i sumporovodik, koji odbijaju glodavce. Postoji 15 prirodnih (sumpor, vapno, ulje zimzelena i dr.) i 60-tak tvari (albihtol, cinkova sol). Dobri repelenti su i izvori visoke frekvencije (iznad 20 kHz) koji djeluju destruktivno na njihovo ponašanje i inhibiraju reprodukciju. Tehnološko-manipulativne metode odnose se na skladištenje i postupanje s hranom, jer neprimjerena uskladištena hrana, koja im je lako dostupna, pruža im idealne uvjete za opstanak.
Higijensko-sanitarnim metodama se boravak štakora i miševa u objektima i površinama. Metode se svode na redovito i temeljito i uklanjanje otpada, te i pohranjivanje istog do neškodljivog uklanjanja. metode imaju važnu ulogu u suzbijanju glodavaca, pogotovo ako su u objektima prisutni u manjem broju. Tu ubrajamo klopke, ljepila, uništavanje glodavaca vodom te izgradnju zaštitnih jaraka. Klopke su mali kavezi na drvenoj ili
metalnoj podlozi. S jedne strane nalaze se vratašca koja su otvorena dok je unutar kaveza mamac. Mamac je i (slanina, riba, meso, sir). Vratašca klopke se pomicanjem opruge zatvaraju. Ljepila su vrlo efektna, poglavito u hvatanju miševa. U tu svrhu se jakim sporo ljepilom premaže drvena ili kartonska podloga i postavi na puteve kojima se glodavci Uništavanje glodavaca vodom u njihovim nastambama jedan je od najjednostavnijih borbe protiv glodavaca posebice ako ih se nalazi pod zemljom. Voda se ubacuje pod velikim tlakom pri se svi otvori. Kopanje zaštitnih jaraka je metoda posebice važna ujesen, kada se glodavci masovno sele u objekte.Jarci moraju biti duboki 6080 cm, strmih zidova prekrivenih glatkim materijalom. U jarke se mogu postaviti i otrovni mamci.
Biološke metode podrazumijevaju brojne životinje i ptice koje su prirodni neprijatelji glodavaca. U urbanim sredinama mogu biti od velike ali u stajama, skladištima i objektima prehrambene industrije neprihvatljive su jer predstavljaju opasnost u širenju infektivnog materijala.
Kemijske metode, odnosno rodenticidi, se primjenjuju u suzbijanju glodavaca i vrlo su djelotvorni. Neki od njih su za toplokrvne životinje i ribe. Stoga se kod njihove primjene moraju dobro poznavati sva svojstva takvih preparata i poduzeti sve mjere opreza i zaštite. Odlike dobrog rodenticida:
- mora biti za glodavce u što manjim
- treba uzrokovati glodavaca prirodnom
- mora biti bezopasan za ljude i korisne životinje u koncentracijama letalnim za glodavce, - ne smije odbijati glodavce i ne
izazivati rezistenciju, - kod primjene ne smije kontaminirati okoliš, - treba biti jeftin.
Kemijskasredstva za deratizaciju mogu biti mineralnog, biljnog ili podrijetla, a na tržištu se pojavljuju u obliku krutih mamaca koji kao gotova mješavina otrova i hrane dolaze u obliku peleta, parafinskih blokova ili zatrovanog zrnja žitarica, te u obliku za daljnju pripremu.
Prema toksikološkim svojstvima i vremenu djelovanja rodenticidi se dijele na brzo i sporo otrove.
Brzi (akutni) otrovi unijeti u organizam preko mamaca uzrokuju glodavaca za nekoliko minuta do 24 sata. nastupa prestankom funkcije disanja ili paralizom. U našoj zemlji akutni rodenticidi dopušteni za upotrebu su crveni morski luk, norbormid i cink fosfid.
Rodenticidisa subakutnimdjelovanjemsu ka/cifero/(vitamin DJ i kolekalciferol (vitamin D3). Djeluju na da ubrzavanjem apsorpcije kalcija u crijevima i mobilizacijom kalcija iz kostiju izazivaju hiperkalcemiju, osteomalaciju i klacifikacijutkiva. (sporo rodenticididjeluju nakon vremena po konzumiranju. Nakon što se resorbiraju iz probavnog trakta gomilaju se u organizmu i zgrušavanje krvi, što uzrokuje pojavu unutarnjeg krvarenja i smrt. Ovi rodenticidi se dijele u antikoagulante I. i li. generacije. Antikoagulanti I. generacije su derivati kumarina i indandiona (varfarin, kumatetralil i klorfacinon). Antikoagulanti li. generacije su derivati hidroksikumarina (bromadiolon, brodifakum, flokumafen, difenakum).
Kemosterilizatori su antifertilna sredstva kojima se regulira ili zaustavlja proces reprodukcije. su stereoidni
Mljekorski list 11/2006.
IIIIIIŽAIIIJI 111!.IDI
Obezrožavanje teladi jedan je od vrlo važnih poslova koji se redovito obavlja na velikim nim farmama. Obezrožavanje teladi važno je zbog kasnijeg slobodnog držanja krava po grupama u otvorenim štalama. grupe krava može biti U pojedinim grupama krava uspostavljaju se hijerarhijske ljestvice i borbe za dominaciju. Pri tome može do povreda. Posebna opasnost prijeti od rogatih krava, a pogotovo bikova koji su agresivni. Zbog tih razloga sva se telad obezrožava i to u dobi 3 - 4 tjedna starosti. Postoje tri metode za obezrožavanje teladi, a najviše se koristi metoda spaljivanja rogova aparatom koji se zove termokauter. Obezrožavanje teladi sodom i izrezivanjem korijena roga posebnim kliještima, te podvezivanje roga gumenim prstenom je mladih životinja i uglavnom se te metode više ne koriste, a neke od navedenih metoda u zemalja zabranjene su zakonom o zaštiti životinja. Obezrožavanje griili termokauterom u praksi je najrašireniji postupak obezrožavanja. Poželjna dob teladi pri ovom postupku je 3 - 6 tjedana, ali ova metodaje prikladna i za telad od 8-10 tjedana. Dva su tipa termokautera. Termokauter koji kao izvor energije koristi 12 V akumulator je jeftiniji. Nedostatak su mu niže temperature, zbog kojih spaljivanje rogova nije brzo i sigurno. Boljije ali i skuplji termokauter koji za napajanje koristi mrežu. Takav termokauter, snage 200 W postiže temperaturu od 500 °C za 6 - 8 minuta. Postupak spaljivanja korijena roga sastoji se iz zahvata: 1. Telad treba fiksirati da ne može pomicati glavu.
2. termokautera u mrežu i grijanje glave termokautera na oko 500 °C, što za aparat snage 150 - 200 W traje 7-8minuta.
3. Zagrijanu glavu termokautera treba laganim pritiskom postaviti na rožni izdanak i lagano je okretati lijevo desno. Postupak spaljivanja traje 1O- 15 sekundi, ovisno o dobi teleta. Treba paziti da rožni izdanak i koža oko budu spaljeni do boje.
4. Nastalu ranu treba poprskati antibiotskim sprejom. Ovaj posao na farmama se obavlja jednom mjeObezrožavanje teladi trebale bi obavljati i specijalizirane obiteljske farme. Najpoznatiji termokautera je firma Hauptner iz
Ako iz bilo kojih razloga telad nije obezrožena u dobi, treba da životinji narastu rogovi koje u kasnijoj dobi treba skinuti. Skidanje ili rezanje rogova može se obaviti kod rasplodnih junica, ali je bolje to obaviti kad rogovi narastu, u prvoj laktaciji, ili starijih krava. Rezanje rogova obavlja se embriotomskom pilom. To je vrlo jednostavna radnja. Prethodno rog treba podvezati špagom. Zbog kivarenja rog treba rezati nešto više. Prije rezanja životinji se daje lokalna injekcija prokaina. Prokain je anestetik koji ublažava bolove.
]osip Haluška, dipl. ing., HSC
Pored obezrožavanja teladi i rezanja rogova starijim grlima na velikim farmama redovito se obavlja korekcija papaka. Taj posao obavljaju radnici pod nadzorom veterinara. Rezanje papaka obavlja se u stojnici koju svaka farma ima. Rezanje papaka obavlja se jednom do dva puta godišnje. Na nekim velikim farmama još se i danas obavlja žigosanje krava dušikom, bez obzira što su sve krave ozušnim markicama. Ovaj je efikasan zbog brojeva s velike udaljenosti. Postupak žigosanja je žigosanje željeznim brojevima veli10-12 cm, debljine 1,5-2 cm s produženom drškom od 50 - 60 cm. U posudu od stiropora stavi se tekudušik u koji se uranjaju brojevi da se ohlade. Mjesto na koje se žigoše životinja treba biti pigmentirano, nikako bijele boje, po ravno. Prethodno se mora obrijati dlaka na koži. Prilikom spaljivanja kože dva radnika u isto vrijeme drže nekoliko sekundi po dva broja u ruci. Na mjestu gdje radnici drže brojeve, zbog niske temperature nastane opeklina koja vremenom zarasti, a na tom mjestu izrasti nova dlaka bijele boje, tj.
e-mail: narudzbe@gospodarski-list.hr web adresa: www.gospodarski-list.hr s naznakom mljekarskoglista
KOZARSTVO-edukacija njihovimotivi i stavovi
IProf dr. se. Zoran I
Na seminaru koji je za koza regionalne udruge RUKA- održao sam predavanje o ekonomici držanja koza u obiteljskom gospodarstvu, te proveo kratku anketu o razmišljanjima polaznika. Zanimala su me proizvodna i ekonomska obilježja sadašnje i proizvodnje mlijeka u gospodarstvima, kao i što polaznici misle o svojoj sadašnjoj i proizvodnji, te stanju u kozarstvu.
Regionalna udruga kozara RUKA osnovana je 1998. godine s osnovim ciljevima: okupljanje koza, edukacija aanova, sudjelovanje u provedbi uzgojnog programa za koze, sudjelovanje i organizacija skih izložbi i smotri, primjena najsuvremenijih metoda u uzgoju, suradnja s ostalim institucijama vezanim uz kozarstvo i Udruga broji 44 aana - obiteljska poljoprivredna gospodarstva s i Varaždinske županije.
O predavanjima
Namjena predavanja bila je prikazati jednostavni kojim se u vrlo kratkom vremenu i bez kompliciranih ispitivanja priliekonomska efikasnost proizvodnje. Potrebno je popuniti s upitima o objektima i opremi, te broju grla u gospodarstvu. Bilježe se i kunske vrijednosti. Nakon toga se i vrijednosti proizvoda na farmi (kozje mlijeko, koze nakon 4-5 godina iskorištavanja). je upit o utrošenim satima rada, materijalima hrana, voda, lijekovi, ostalo) i energiji energija, nafta). Na osnovi uzetih podataka je odrediti cijenu koštanja proizvodnje u gospodarstvu, te ekonomske
U prošlom broju Mljekarskog lista o ekonomskoj opravdanosti investicija u farmu muznih krava kapaciteta 40 grla, propustom autora navedeni su normativi i cijene, što je dovelo do neispravnih vrijednosti ekonomskih Autor se ovom prilikom
U broju objavit se ispravljene kalkulacije, te dati osvrt na tehnološke normative u uzgoju muznih krava, prema odstupanjima naše prakse od pretpostavljenih modela.
Uredništvo
Tablica 1: Osnovnasredstvau kozarstvu
Obiekti
Staja objekti
Silosi
Mehanizacila
Traktor
Oprema za obradu tla
Oprema za njegu kultura
Oprema za sijeno
Prikolice
Oprema pašnjaka
Ostalo
Rasplodna stoka
Koze
Jarci
0Drema za koze
Oprema staje
Muzna oprema
UKUPNO
pokazatelje koji efikasnost poslovanja Usporedbom dobivenih ekonomskih s istima kod drugih proizvou nas i inozemstvu, je odrediti kakva je konkurentnost analiziranog gospodarstva.
Cijeli postupak je slušateljima u kalkulatoru (Microsoft Excel), a dostupan je svim zainteresiran im koza. Dovoljno je uputiti mail Hrvatskoj mljekarskoj udruzi (hmu@hmu.hr) ili autoru ( zgrgic@agr.hr ).
Ukupna vrijednost imovine za gospodarstvo s osnovnim stadom od 120 koza je oko 711 kuna. samo objekte, opremu i stado u kozarstvu, vrijednost
imovine je oko 420 kuna. Radi se o relativno visokim sredstvima i nije svejedno kako se s njima gospodariti, odnosno kakav se dohodak i profit ostvarivati uzgojem koza.
proizvodnja mlijeka je oko 60 litara. Godišnje se proizvede oko 3 380 kg jaradi (188 komada mase 18 kg), a iz proizvodnje se 25 koza mase 50 kg (ukupno 1 250 kg).
Ukupni prihod od kozjeg mlijeka je 240 kuna, a sveukupna vrijednost kozarske proizvodnje je preko 347 kuna. S iznosom poticaja za ratarske kulture su ukupni prihodi, gotovo 359 kuna.
valovita
prolzv dana od v "di " I tako prJaiava ond nzaclju ekonomlbn g poda n po rov za nagibe krova minimalno 7°
Izrazito vi o • kvalitete
Dlatrlbutet: Geckod.o.o. o 52, 10040 ~rab
T. 01/2920 314
F. 01/2920 315
E. geckoOgecko.hr
E8AL d.o.o. NHOV.O Vojkova9 SI - 5210 Deskle (Slovenija)
T. +386 5 3921 609/61 O
F. +386 5 3921 658
E. esal@esatsi, www.esal.si
Grafikon 1: Vrijednostimovineu kozarstvu
1134.aoo l
D Oprema za koze D Muzna grla O Objekti
Tablica2: proizvodnja gospodarstva
ko Udio%
Mlijeko 60000 92,83
Jarad 3 384 5,24 koze 1 250 1,93
Tablica3: prihoda
OPIS Jedinica
Prihodi ukuono kn
Proizvodnja kQ
Mlijeko (cijena s poticajima) kg
Jarad kg koze ko
Ostalo /ooticali za oovršinel kn
Tablica4: Utrošcii cijenarada
Utrošci rada stva su procijenjeni na 2 160 sati, pa su prema cijeni sata od 25,00 kn troškovi vlastitog rada 54 kuna. Ne radi se o iznosu kojeg gospodarstvo mora isplatiti, ali ga
cijena kn Iznos kn
odnose na mlijeko koze, poticaji).
Ukupni su troškovi gospodarstva gotovo 278 kuna. Kada se oduzmu dodatni prihodi od troškova, tada su troškovi koji se na proizvodnju samo kozjeg mlijeka oko 159 kuna. Kada se samo izdatci gospodarstva materijal i usluge), tada je ostatak dohotka, odnosno financijski rezultat, gotovo 177 kuna.
Prema pokazatelju proizvodnosti koji u odnos stavlja proizvedeno mlijeko i sate rada, u gospodarstvu se proizvede 27,78 kg mlijeka po satu rada. Tako se po utrošenom satu rada proizvede vrijednost od 111, 11 kuna. Proizvodnja je jer su pokazatelji iznad 1, odnosno prihodi su od troškova. Rentabilnost koja se iz odnosa dohotka ili dobitka i ukupno korištenih sredstava (ukupna vrijednost imovine u gospodarstvu) koji se pomnoži sa 100je 18,98%,odnosno 11,38%. Ove vrijednosti ukazuju na rentabilnu proizvodnju.
Vlastiti rad Sati rada Cilena kn/sat Iznos kn treba kako bi se svim osigurala naknada za rad.
Gospodar 1 080
Supruga 720
Sin 360
UKUPNO 2160
25,00 27.000
25,00 18.000
efikasnosti
Oois
Proizvodnia mliieka
Prihodi od mliieka
Prihodiukuono
Troškovi materiiala i enerciiie
Troškovi rada
Troškovi rada vlastitog
Neizravni troškovi
U ku Pni troškovi
Troškovi - dodatni orihodi
Financiiski rezultat
Dohodak
Dobitak
U tablici 5 sadržane su vrijednosti svih ekonomskih potrebnih za ocjenu efikasnosti
Jedinica
000 kg
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
Utrošak rada vlastiti i 2 160 sati
Tablica5: ekonomskih za ocjenu proizvodnje u gospodarstvu. su ukupni prihodi od prihoda dobivenih proizvodnjom mlijeka. Isto tako, da bi se dobila realna cijena koštanja mlijeka, od ukupnih troškova uzgoja koza oduzeti su ekstra prihod i koji se ne
Cijena koštanja mlijeka je 3,58 kuna, što da je dohodak oko 0,42 kune po litri mlijeka. Na stadu od 120 koza i proizvodnji od 450 litara godišnje, radi se o relativno dobrom dohotku za obiteljsko gospodarstvo. Naravno, radi se o (za naše uvjete) gospodarstvu i proizvodnji.
Prema svemu navedenom može se da je proizvodnja kozjeg mlijeka u analiziranom primjeru u sadašnjim uvjetima ekonomski efikasna, bez posebnih S tehnološkog stajališta važno je da postoje
s obzirom na neiskorišteni proizvodni potencijal osnovnog stada (oko 100-150 litara po grlu ili 12-18 litara za cijelo osnovno stado). Vrijednosna se može govoriti o 48-72 kuna izgubljenih prihoda (proizvodnja u litrama
Mfjekarski list 11/2006.
pomnožena s 4 kune).
dohodak od 0,42 kn po litri (razlika 4,00 kune prodajne cijene i cijene koštanja od 3,58 kuna), može se govoriti o izgubljenom dohotku ili gubitku od 5.040 do 7.560
Tablica6: ekonomskih pokazatelja
Proizvodnost rada
Naturalna (kg/sat)
Vrijednosna (kn/sat)
Ek ukupno
Ek materijala
Ek rada
Rentabilnost
R dohotka(%)
R dobitka (%)
TRŽIŠTE STOKE
Grafikon2: Struktura cijenekoštanja mlijeka
neizravnitroškovi
Vlastiti i rad
TRZISTE STOKE
Krešimir ]akuš, dipl. ing.
Tehnologija proizvodnje, spremnost države da pomogne poljoprivrednicima u proizvodnji nije upitna i se mnogo puta pokazalo da su to i rješenja koja stvaraju problem na drugoj strani. Stalno se ponavlja situacija da nakon manjka proizvoda uslijedi proizvodnja potaknuta višim cijenama što u kratkom vremenu rezultira ponudom i padom cijena. planom, strategijom - u koju ulazi i marketing sa svim svojim dijelovima - riješena je, mogli bismo samo proizvodnja, a distribucija, promocija i cijena malo kojoj organizaciji je prioritetni zahtjev. Gotovo svi zahtjevi za poljoprivred-
Mliekarski list 11/2006.
Materijal i energija
RH- smanjena potražnja teladi
U 40. tjednu ove godine na sajmovima smanjena je potražnja teladi simentalske pasmine. Hrvatsko tržište naviklo na potražnju teladi od ponude, ukazuje na probleme u govedarskoj proizvodnji. lako je poticajna politika govedarske proizvodnje urodila plodom, odnosno sve broj teladi odlazi u tov, a smanjuje se uvoz mesa, tj. broj utovljenih grla, nanovo se pokazuje da organizacija tržišta (i samih na tržištu) predstavlja problem hrvatskog poljodjelstva.
mCima usmjereni su u primarnu proizvodnju, dok se skoro nitko od udruženja poljoprivrednika ne zalaže za ulaganje u tržišnu infrastrukturu, za odvajanje dijela prihoda u promociju svojih proizvoda. se od države da riješi stanje na tržištu, no ona teško riješiti nastali problem bez aktivne (ne deklarativne!) suradnje I tržište junadi reagiralo je na poticajne mjere tako da imamo stoke ali ne i kupce, odnosno da imamo višak, tj. s manjim brojem grla (do 20 komada) nemaju kome prodati utovljenu
junad. kupci su im «manji mesari» koji otkupe dva, tri grla, a ostatak stoke ostaje u tovu i povetrošak proizvodnje. Rješenja treba tražiti u udruživanju, ugovaranju proizvodnje, promociji svojih proizvoda i u izvozu.
U tjednu do 08. listopada 2006. godine na sajmovima cijena teladi simentalske pasmine se kretala od 21 do 23 kn/kg. Tražena je kvalitetnija muška telad za tov. Kupaca na sajmovima bilo je manje nego tako da je manje kvalitetna telad bila u štale. I tijekom listopada stanje.
Ostali
O Amortizacija O Investicijskoodržavanje
RH - tržište junadi
Na sajmovima sve je manje stoke. Tako je i u 40. tjednu ove godine ponuda junadi na sajmovima bila mala, a potražnja još manja. Trženje se uglavnom odvija po poznatim «štalama», a nekih kupnji nije bilo. Otkupne cijene junadi simentalske pasmine
bile su od 11 do 13 kn za kvalitetna muška grla, dok su junice prodavane od 10 do 12 kn/kg. U odnosu na prošlogo-
HRVATSKA cijene kn/kg
živa stoka
tele simentalac (80-
160kitl
-:;;;;;-Ica simentalac (za
klanie)
junica holštajn (za
klanje)
bik simentalac
(>450kR)
bik holštajn (300-450
kll)
krava simentalac (za
klanje)
ovca (za klanje) 8,00 10,00 8,13 jare
dišnje cijene, ovogodišnje su u navedenom tjednu za 12,56% niže.
Tijekom listopada ne promjene na tržištu, tako da se ponuda od potražnje, te cijene utovljene junadi do 13kn/kg.
EU - otkupne cijene mesa u 40 tj. 2006. godine stabilne Na europskom tržištu na razini EU25, otkupne cijene mesa R3 klase nisu se tijekom rujna
mijenjale. Otkupne cijene su i dalje više nego godinu ranije i to u prosjeku za 9%. U tjednu do 1. listopada ove godine najviše otkupne cijene trupova evidentirali smo u na Malti i Portugalu, dok su najniže cijene evidentirane u Poljskoj, i otkupna cijena trupova R3 klase u tjednu do 01. listopada 2006. godine iznosila je 310,41 euro/100kg.
RH - niske cijene krava za klanje Otkupne cijene krava za klanje u ovoj godini na najnižim su razinama u proteklih devet godina. otkupna cijena krava za klanje u 40. tjednu ove godine iznosila je 5,82 kn/kg što je za 21, 14% niže nego prošle godine. Otkupne cijene starijih krava kretale su se od 4 do 5 kn/kg, dok su krave po cijeni do 9 kn/kg. Ponuda je dobra, dokje potražnja
GODIŠNJASKUPŠTINACROSIM-a (Hrvatskog saveza simentalskog goveda)
U Vrbovcu, 10.12.2006. godine
Hrvatski savez simentalskog goveda - CroSim obavještava ovom prilikom Mljekarskog lista da se godišnja skupština Saveza održati 10.12.2006. godine u Vrbovcu. Molimo sve zainteresirane Udruge koje bi željele postati CroSim-a, ali i dobronamjerne pojedince, da nam se jave prije skupštine (do 25.11.2006.) kako bi ih mogli uputiti u proceduru pristupanja Savezu, ali i opširnije uputiti u aktivnosti CroSim-a.
Kontakt osobe i telefonski brojevi su Slavkojambrišak, ing. agr., predsjednik Saveza -099/212-2260, mr. se. Miljenko poslovni tajnik Saveza - 098/395-107, mr. se. Miroslav tajnik saveza -
Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.
Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:
Austrije Nizozemske
Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno:
• savjetovanje u ishrani
• kompjuterske recepture za smjese
• izrada balansiranog obroka
Kreditne linije u suradnji sa: (ti Li , l t l._il kovanica
- agro d.o.o. J. J. Strossmayera 4, 43 000 Bjelovar
Majurec, Križevci I I
Ovu specijaliziranu farmu za držanje i uzgoj koza, te proizvodnju kozjeg mlijeka, vode Dubravko (1963.) i supruga Mirjana (1969.). Oboje imaju završenu Srednju poljoprivrednu školu (SPŠ)u Križevcima.
U njihovom stadu su 54 koze + 4 jarca. Koze su pasmine alpina. Stado je Plan razvoja rad na selekciji i ishrani koza, tako da se s stada od 60 koza postigne godišnja proizvodnja od 50 000 do 60 000 litara mlijeka, što bi po 1 kozi iznosilo oko 830 do 1 000 litara mlijeka u laktaciji. Laktacija za isporuku mlijeka traje od 1. ožujka do 31. studenoga, odnosno unutar tog razdoblja, ovisno o jarenja i laktacije, te o vremenu zasušivanja dijela stada.
Selekcija
Ovo OPG na selekciji koza radi u sklopu vlastitog uzgoja i odabira jarica i koza, a kupuju iz drugih uzgoja ili uvoza. Dubravko, od najboljih koza godišnje uzgoji i po nekoliko mladih Najbolje koze u vrhu laktacije dnevno proizvedu 5 litara mlijeka. Sve koze koje dnevno proizvedu 3 i manje litara mlijeka idu na klanje.
Smještaj koza
Staja za koze je 2002. godine, od kada je i poslovanje OPG u sustavu PDV. staje iznosi 20 m x 8 m = 160 m 2 • Staja je dvoredna s 10 boksova za muzne koze i uzgoj jarica (5 + 5) + 3 boksa za Dimenzije boksova za muzne koze su 3,80 m x 2,50 m = 9,50 m 2 .Jasle su duge 2,70 m. Ujednom je boksu 8 koza. Širina hranidbenog hodnika iznosi 3 m što od ukupne površine staje zauzima 60 m 2 • lzmuzište za 8 koza s 2 muzne jedinice je izvan staje. Kapacitet laktofrizaje 250 litara.
Struktura posjeda
13 jutara vlastite zemlje (7,5 ha) + 4 jutra u zakupu (2,28 ha).
Ukupno 17 jutara (9,78 ha). Od toga iznosi 4 jutra (2,28 ha).
Sjetvena struktura: 9,5 jutara DTS (lucerna, crvena djetelina, engleski ljulj - sjetva 7,5 + 7,5 + 15 kg sjemena), 1,5 do 2 jutra lucerne, za voluminozu te za zrno, 2,5 jutra 1,5 jutro pšenice, 2 jutra kukuruza.
Krma za ishranu koza i proizvodnju mlijeka: sjenaža, sijeno, smjesa sa 17 % proteina (P), mineralno vitaminski dodatak (kamen za lizanje).
Slika 1: Staja za koze - po principu«samsvoj majstor»
Slika 2: Mužnja koza
Vlastita izrada smjese: 48 kg prekrupe kukuruza + 15 kg posija + 1Okg prekrupe + 25 kg DKS dopunska krmna smjesa s 35 % proteina) + 1 kg krede + 1 kg soli. Cijena smjese u vlastitoj izradi iznosi oko 1,25 kn za 1 kg sa 17 % proteina. Dnevna potrošnja smjese: 60 kg na 54 koze, što po jednoj kozi iznosi 1, 1Okg.
Iz organizacije farme i tehnologije
Dubravko puno radi na kvaliteti voluminozne krme, kako sjenaže kao dijela obroka tako i na sijenu. Pravovremena košnja je najvažnija. Kositi treba onda kada krma sadrži najviše i energije, i kada je suha tvar (ST) najlakše i najbrže probavljiva.
U ishrani koza kvaliteta i zdravstvena ispravnost sjenaže vrlo je važna. Neispravna sjenaža puta donese i probleme pa može do zdravstvenih i do ugibanja koza. dio voluminoznog obroka na ovoj farmi koza je- sjenaža.
Zašto sjenaža? Jer se jedino sjenažom u proljetnim mjesecima može i najkvalitetnija proizvodnja voluminozne krme. je i sa sijenom u ljetnim mjesecima, a u jedino ako se sijeno suši u sušari, što opet poskupljuje cijenu krme. Dubravko je ove godine do 1. kolovoza kosio 4 puta DTS, a lucernu 3 puta. Gotovo sva proljetna krma je pospremljena kao sjenaža u rolo-balama. Sijeno sprema u ljetnim mjesecima. Za košnju svojih travnjaka i lucerne, Dubravko upotrebljava grebenastu kosu (koju može lakše složiti) prvo obzirom na visinu košnje, a drugo, ova kosa manje rastura od roto kose. Zaprljanost sjenaže zemljom nije toliko opasna za krave, koliko je opasna za koze. Prilikom slaganja sjenaže obvezno upotrebljava inokulante za ubrzavanje i pospješivanje procesa siliranja.
Pripust
Pripust koza Dubravko uvijek planira od 1. do 20. kolovoza, do kada sve koze moraju biti pripuštene. Da bi se sve koze tjerati do sredine kolovoza, krajem srpnja koze dobivaju ražene posije ili prekrupu raži. Dubravko tvrdi da ova stara metoda izvanredno dobro funkcionira. Zašto je važan što istovremeniji pripust svih koza? Zbog planiranja jarenja i laktacije. Sve koze se jare od 15. do kraja Od 1. do 15. ožujka 50 % mlijeka, a od 15. ožujka isporuka mlijeka treba biti 100 %.Jarice za rasplod ostaju na sisi najduže do 15. ožujka. Tada se obavlja u jednom danu. nakon 8 dana starosti dobivaju dopunsku smjesu.
Može li se od kozarstva živjeti?
Može li solidno živjeti jedna obitelj s farmom od 50 do 60 koza? Dubravko i Mirjana kažu da može i da su oni za sada zadovoljni. Najvažniji dio plana razvoja njihove proizvodnje mlijeka je ishrana i selekcija koza i proizvodnje mlijeka s 500 na 830 do 1 000 litara mlijeka po kozi
Mljekarski list 11/2006.
Vašafarmaje Vašživot... lnvestirajte • U SVOJU
Farmer krediti za proširenje fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%.Efektivna kamatna stopa za kredita 84 mjeseca 10,26%.
Partner uvoznik za nabavku junica INTERAGRO d.o.o. Križevci
Investicijski krediti za poljoprivrednike do 3-000.000,00 kn.
HBOR-KREDITI do 12 godina do 2 godine
Prijevremena isplata naknada za mlijeko kooperantima LURE (12-tog u mjesecu).
gdje dobiti informacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.
IBJffiO i proizvodnjamlijeka
I I
Mr. se.
Kojom brzinom bi se trebale odvijati promjene na OPG-ima, na terenu i organizaciji terena u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj?
UDRUGE, MLJEKARE.Promjene su definitivno još uvijek prespore.Jedan od velikih problema je i taj što naše mljekare imaju svoje ili kooperante, a nemaju još uvijek „svoj" interesni teren. Teren u krugu mljekare, s prstenima OPG-a ili farmi oko najbliže mljekare. Zašto je ovo važno? Što je OPG farma bliže pojedinoj mljekari, to su transportni troškovi manji. Nema kilometra koji ne košta i koji nije
A od kuda je A je sigurno! Ovo pitanje posebno bi trebale obraditi UDRUGE i stvoriti plan na nivou SAVEZA UDRUGA, te mljekarama oko što bržeg nja terena. Zašto je ovo važno? Definitivno postoje interesi - farmera i mljekara. Interes svake mljekare je da može kupiti onoliko mlijeka koliko može preraditi i prodati na i još uvijek izvoznom tržištu. Slovenskifarmeri prodaju od 25 % do 30 % svoje proizvodnje mljekarama u Italiji. To više nije izvoz, je stvoreno tržište. Ovdje je jedan ipak dublji problem o kojem treba voditi a da se i nama u skoroj to ne dogodi. Daleko je bolje da mljekara kupuje mlijeko na „svom" terenu, da izvozi gotove proizvode, a ne da izvozimo sirovo mlijeko. Kako napraviti reformu koja nositi brži razvoj, osigurati što profitabilnost i zadržati što više radnih mjesta kako na OPG-ima -farmama, tako i u mljekarama? Bez planova i dogovora, uvažavanja interesa - farmera i mljekara, te samih mljekara, postizanje
još jednu staju bržeg razvoja teško
Zašto i kako je „zapad" izmislio kvote? Na temelju planova i dogovora radi interesa opstanka i zaštite opstanka što broja farmera i mljekara. Na tržištu se može prodati samo onoliko koliko može, i tome se proizvodnja.
Koje vrlo važno pitanje trebaju na prvo mjesto postaviti mljekare i - farmeri na najbližem oko mljekara? Pitanje raspoloživog poljoprivrednog zemljišta na kojem je proizvoditi mlijeko. U krugu velike mljekare nalaze se i manje i male mljekare što svakako treba uzeti u obzir jer planovi i dogovori moraju biti
Svake godine sve mljekare daju podatke o otkupljenom i nom mlijeku. Na temelju ovih podataka udruge na pojedine mljekare trebaju - uvažavaraspoložive poljoprivredne površine, odnosno hektare i proizvodnje mlijeka po
nastavak na broj 10/2006.
hektaru - planirati proizvodnju i razvoj, odnosno proizvodnje mlijeka. Ako riješimo probleme proizvodnje mlijeka po 1 ha, i ako istaknemo daleko se lakše rješavati pitanje broja krava i proizvodnja po kravi. Kako treba razmišljati mladi - farmer? Moje OPGfarma od mljekare je udaljeno 1O, 15, 25, 50 kilometara. Mljekara godišnje treba toliko mlijeka. Na toj udaljenosti lakše prodati mlijeko mljekari, nego da sam od mljekare daleko 200 ili 250 kilometara. Transportni troškovi svakako idu meni u prilog. moga posjeda je 7, 10, 12, 15, 25 ili 30 jutara. Po svakom jutru mogu proizvesti najmanje 5 000 litara mlijeka. To iznosi po svakoj navedenoj posjeda 35 000, 50 000, 60 000, 75 000, 125 000 ili 150 000 litara (kg) mlijeka. Po svakoj kravi moram proizvesti isto najmanje 5 000 litara mlijeka. Ako postignem proizvodnju po kravi
Mljekarski list 11/2006.
Slika 1: Tol'koIju/jaoko farme.I nema druge!Farmerje moraoizgraditi
od 5 000 do 7 000 litara, mogu i smanjiti broj krava i produktivnost i_profitabi~~os~ sv_~g rada. U selu Je sve vise I vise i a sve više ljudi ide trbuhom za kruhom, a Zagreb i drugi gradovi su iz godine u godinu sve i Na selu ima sve više i više slobodne zemlje, pa iz .~od!ne_vu godinu ~ve _vise 1, vis~ jutara ili hekta~a, a tm:ie 1p~vecavat1 broj krava i proizvodnju mhjeka.
Na osnovu je u Hrvatskoj trebalo planirati broj krava i proizvodnju mlijeka, tako ~ada dobijemo kvotu da nam. mhjeka ostane još i za izvoz? M1 smo u Hrvatskoj mogli, a i još uvije~ možemo broj krava 1 proizvodnju mlijeka s obzirom ~-a raspoložive poljoprivredne povrs1ne ali Talijani gotovo ne. Znamo da Jtaiija ne može podmiriti svoje potrebe vlastitom proizv~_dnjom,__ a hrvatska proizvodnja mhjeka mje tako daleko. I dok se mi sjetimo da se na jednom jutru pod pšenicom, ili kukuruzom ~a z~no n~ može držati jedna krava 1pro1zvest1 S 000 litara mlijeka, ode vlak! Možeš samo gledati i mahati kada dobiješ kvotu. To bi još i išlo kada bi kravu mogao hraniti samo zrnom, odnosno prekrupom zrna. . Neki koji daleko vide našh su rješenje. «Budemo sijali repicu i proizvodili biodizel». S_up7r, sa~o ako se to isplati na mahm 1 srednje velikim hrvatskim posjedima, svaka I to je rješenje, samo ako iza njega bude stajala
Jedno jutro i S 000 htara mlijeka, samo po 2,5 kune _za E klasu, iznosi 12 500 kuna po Jutru. Ako odbijemo troškove od 2 500 do najviše 4 500 kuna po jutru u proizvodnji voluminozne krme, tada nam ostane najmanje 8 000 kuna, za što se sada po 7 kuna može kupiti 1 142 litre eurodizela. Mišljenja sam da na malim posjedima proizvoditi biodizel, ali mlijeko i dalje proizvoditi. Na osnovu proizvodnje mlijeka je okrupnjavati posjed, ~li na osn?yti proizvodnje uljane repice defimt1v-
no nije, kao i na osnovu proizvodnje pšenice ili kukuruza za zrno.
Tradicionalna sjetvena struktura i takozvani plodored upropastili su hrvatsko govedarstvo i doveli do toga da uvozimo mlijeko i r~splo~ne junice. Siromašno OPG - s1romas_na farma na siromašnom tlu Jer nema novca da ulaže u podizanje plodnosti tla, okrupnjavan~e posjeda i kupnju sve. skuplJe mehanizacije. Moramo priznati da smo, što se poljoprivrede, puno toga krivo radili. v•
Pitanje je raspoloz1v1hpolJoprivrednih površina na tom terenu, na kojem se može proizvoditi i proizvesti potrebna mlijeka. S toliko hektara raspolažemo i na toliko hektara možemo proizvesti toliko mlijeka. Na toliko hektar~ možemo držati toliko krava s tom 1 tom potrebnom proizvodnjom. Zašto se u pojedinim zemljama kao što su Irska i Novi Zeland nije išlo na veliku proizvodnju mlijeka po kravi, a zašto se u Izraelu išlo na tako veliku proizvodnju od 12 000 litara godišnje, što da pojedine krave godišnj_eproizv~du i više od toga. Hektari, hektari su samo u pitanju! Nažalost, to kod nas neki nisu nikada shvatili, a izgleda da ne žele shvatiti ni dan danas.
Bili naši u Irskoj i pitali farmera kako hrani krave. Farmer pitanjem: <<Azašto da hranim krave? Pa krava ima noge i neka se sama hrani na pašnjaku. Tako je moja proizvodnja mlijeka jeftinija 3 do 4 puta nego da spremam krmu i krave hranim u staji». Davno se nisam tako slatko nasmijao. Krava ima noge, pa neka se sama hrani. Bravo!
I opet su hektari u pitanju. Ne igra se ta igra baš svuda, ali tamo gdje je to mora samo tako biti.
Na sve broju gospodarstava imaju sy?~~ laktofrize koje su morali otkup1t1 1h na novim farmama kupiti i u njih uložiti financijska sredstva i uskoro na terenu imati situaciju da mljekare imati svoje laktofrize, ako nije tako. Bojim se da uskoro sudjelovati i u troškovima transporta mlijeka od laktofriza do mljekare. Sav pametan svijet, farmeri i mljekare, sredili su svoja najuža interesna Kod nas je teren još uvijek raskomadan i podij~l)en, pa tako u jednom selu otkup ml!Jeka vrše dvije, pa i tri mljekare. Umjesto dogovora i
M(jekarski list 11/2006.
Slika 2: Do 1. srpnja2006. - otkosa.Nemam kamo s krmom!
postepenog planiranja, tek transportni troškovi moraju prisiliti pojedine mljekare da se povuku s terena, što dovodi do nedoumica i stresnih situacija.
Zamislite takvu situaciju u Austriji ili bilo kojoj zemlji Europske Unije. To pitanje su i u Sloveniji riješili. Ako mljekarama nema dogovora, tada nema ni bržih promjena i bržeg razvoja. Žalosno je da su neki planirali razvoj na temelju smanjivanja broja korištenih hektara, a time i broja krava. U nekim zemljama koje su manje od Hrvatske stvarno su smanjivali broj krava s 2 000 000 na 1 900 000 ili na 1 850 000, ali su istovremeno broj ovaca i koza. I opet su u pitanju bili hektari i proizvodnja po hektaru i dohodovnost pojedinih kultura u proizvodnji.
Zašto se nekima isplati, a nekima ne isplati proizvodnja mlijeka? Kome se zapravo ne isplati proizvodnja mlijeka? I tako došli u Hrvatsku nizozemski da nas proizvodnji i pripremi krme, travnjaštvu, engleskom ljulju, korekciji papaka, držanju krava, izgradnji staja i proizvodnji mlijeka. Ono, mi baš to najbolje ne znamo ili nismo znali kako se to valjano radi. O, da ima, ima i onih koji to ne znaju, a neki su nažalost i u školu zbog toga išli. I tako od tih pouka, a svaka pouka je dobro došla ako shvatiš da moraš raditi i u tom svom radu nešto mijenjati, najviše mi se svidio na kraju jedan njihov i pitanje.
Vi imate tako dobru zemlju i tako dobru klimu da bez problema možete travu kositi pet ili šest puta i uzgojiti toliko kukuruza. Ali, kako po kravi uspijete proizvesti tako malo mlijeka, to nam nikako nije jasno?! Hajde, neka i Nizozemcima nešto nije jasno. Nama je to svakako jasno, samo to što još uvijek izgleda jasno, ne I tako smo ti mi na osnovu proizvodnje mlijeka po kravi u Hrvatskoj pokušali nešto isplanirati i donijeti Hrvatski seljaci i dalje proizvoditi
Ml/ekarski list 11/2006.
Slika 4: Na malomposjedumudarfarmerkupujegotovusmjesu neki više neki manje, u prosjeku, toliko mlijeka po kravi, pa toliko seljaka i toliko krava i proizvodnja biti tolika. Kada dobijemo kvotu, a ona je za neke uvijek manja od stvarnih i potreba, to je to. kvotu nismo još dobili. Nizozemci od nas razmišljaju i vjerojatno bi planirali. Oni tamo u sjevernijim, podvodnim i „podmorskim uvjetima" su da se u zemlju, krave i proizvodnju mlijeka isplati ulagati. Ima ih još koji u svijetu razmišljaju i planiraju. I što da radimo? Kako !]ima, tako i nama. Nema nam
Slika 3: Silaže kukuruza k'o u 30 postood potrebnih krme
KROZUDRUGU ''PRGICA''DO KVALITETNIJEG
SIRA
Dario Zagorec, dipl. ing.
Inicijativni odbor koji se sastao puna dva tjedna ranije, se na osnivanje Udruge neposredno prije same županijske izložbe sira u Križevcima kako bi se Udruga malih sirara mogla odmah promovirati javnosti, ali i da bi se organizirano moglo nastupati na ostalim sajmovima i izložbama širom Hrvatske.
No razlozi zašto je Udruga sirara osnovana nisu samo izložbe nego je razloga mnogo više i su karaktera. Na skupštini je prijedlog da je naziv udruge «PRGICA», a puni naziv: Udruga malih sirara županije - «PRGICA». Sjedište Udruge je u Križevcima.
Skupštinu je otvorio predsjednik lnicijativnog odbora Dario Zagorec, dipl.ing. dok je sjednicu vodila Ana Markulin, predsjednica radnog predsjedništva. Nakon izglasavanja prijedloga Statuta, izabrana su i radna tijela Udruge. Tako je za predsjednika glasova izabran Josip sira iz Miholca koji se tim poslom bavi gotovo petnaestak godina, a i prvi je sirar s registriranom siranom na širjem
Za dopredsjednika izabrana je Tamara Kešer iz Potoka je sirana u fazi izgradnje, a osvojila je i nekoliko medalja na prošlogodišnjoj izložbi. Na Skupštini su izabrani i Valentina za tajnicu te Dario Zagorec za tajnika. U Upravni odbor,
sira i ostalih proizvoda s županije osnovali su 29. mjna 2006. godine vlastitu udmgu preko koje pokušati rješavati svoje probleme, ali i ostvariti svoje interese. skupština Udruge malih sirara županije održana je u Križevcima u Velikoj Gradske uprave.
kao i ostala tijela Udruge, ušli su i istaknuti sira s Koprivnice i pa tako ona djelovati u pravom smislu na Županije.
Svrha Udruge je povezivanje malih sirara s županije radi vanja sirarske djelatnosti, zajeddjelotvorno predstavljanje na širem podizanje kvalitete proizvoda na višu razinu, razmjena iskustava i pružanje promicanje i plasman sira te drugih proizvoda. prvim konkretnim zadatcima su oblici edukacije malih sirara seminari, putovanja, posjete izložbama i sajmovima, radionice, i sl.), a u tome
ce 1m sigurno suradnja s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Agronomskim fakultetom iz Zagreba, Hrvatskim centrom, te Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Neizostavna biti i suradnja s županijom, gradovima i u kojima Udruge žive i rade. na prethodnim sastancima i predavanjima, poglavito izložbama, je vrlo dragocjena razmjena iskustava samih sirara, no struka i ipak edukacijom sirara biti zaduženi za rješavanje strukovnih problema na sirarstva. Zasigurno biti potrebno u to sve te uložiti
Slika 1: skupština Udrugemalih sirara
FARMTEC a.s. - kompleksne službe kod investicija proizvodnje
Djelatnost FARMTEC a.s.
Naš cilj je pružanje kupcima kompletne službe kod investicija u proizvodnji. To da smo u pružiti investitorima kompletnu savjetodavnu i projektantsku službu, predložiti za dane uvjete optimalne elemente i realizirati njihovu isporuku s montažom. I naravno, garancijski i poslije garancijski servis. U ovom trenutku okupljamo oko sebe broj specijalista - koji su sposobni savjetovati zajedno s menadžmentom uzgoja, našim ekonomistima i projektantima predložiti optimalno rješenje. Naš tim je sastavljen od najkvalitetnijih projektanta iz cijele Hrvatske koji je sposoban razraditi sve stupnjeve projektne dokumentacije, studije o ekološkom utjecaju objekta na životnu sredinu i
Svoju aktivnost razvija i u inozemstvu, ponajprije u gdje imamo svoju podružnicu Farmtec Slovakia s.r.o. sa sjedištem u Nitrl, Poljskoj, Rusiji i Bjelorusijl. zastupnike imamo u Hrvatskoj, Bugarskoj, i Italiji.
PrUedlog- koncepclla- rlešen1e pro1zyodn1e
Najprije razradimo Vašu situaciju (npr. dispoziciju štale ), saslušamo Vaše zahtjeve I nakon toga predlažemo optimalno rješenje novog prostora i tehnologije. Prijedlog optlmalnog rješenja proizlazi iz spoznaja i iskustava koji crpimo iz nama realiziranih akcija (stotine farmi), Izabranih inozemnih trendova, uzgojne prakse naših radnika kao i literature. Nakon otvaranja pogona optimalan postupak pokretanja nove proizvodnje. Možemo Vas savjetovati oko ishrane životinja, pitanjima ovisnim o zdravlju životinja i na kraju sa ukupnim menadžmentom uzgoja. Naš cilj je postizanje najboljih ekonomskih i uzgojnih rezultata na vašoj farmi.
Proizvodniprogram:
Farmtec tehnologija - razvoj, proizvodnja, prodaja, montaža I servisna služba kompletnih tehnoloških cjelina: za sve kategorijestoke lzmuzllta I opremaza mulnju krava mobilnaI stacionarnalzmuzllta za ovce I koze
Osiguravamo I prodaju proizvode I dijelova. Sve navedene proizvodne djelatnosti naše Izvodi u skladu s normama ISO 9001 :2000.
Svake godine FARMTEC a.s. na tržište dodaje oko 40 novih proizvoda, a sve starije I u radu dokazne proizvode dalje inoviramo I moderniziramo s gledišta na welfare životinja. Asortiman nadopunjavamo kvalitetnim Inozemnim proizvodima.
Putem našeg zastupnika za Hrvatske I bivše Jugoslavije TEL08 GRUPA d.o.o., pružamo suradnje proizvodnim I montažnim tvrtkama za Izvoz tehnologije, nadopune našeg asortimana, gradnji objekata I Investicijskih cjeline.
Svojim Iskustvom I saznanjima ostvarivanje poticaje EU putem programaSAPART,gdje smo na Republike ostvarili 90% uspjeh za naše klijente.
Putem nama banaka, pružamo kreditiranjalnveatlcljedo 12 godina, uz uslugu potrebne dokumentacije ( projektne dokumentacije, lokacijske I dozvole, ekološke studije, kreditne linije I sl.).
Za sve potrebne infonnacije,molimo da nam se obratitena naš broj tel./ faks.: 01/2792-131,e-mail adresu: telos.grupa@zg.t-com.br, ili nas kontaktirajteosobnou našem uredu: TELOS GRUPA d.o.o., 4a, Vrbovec.
UDRUGA SIRARA
mnogo truda u njegovanje, oživljavanje i organiziranje tradicijskih i svetkovina vezanih uz proizvodnju hrane na naše županije. Tako je prioritetima svijesti o konzumaciji sireva te upoznavanje s raznoautohtonih sireva proizvedenim na tradicionalan
Raznim predavanjima i manifestacijama planira se upoznati širu javnost o djelatnostima Udruge te o svim ovdje spomenutim ciljevima i zadatcima koji su postavljeni kao Stoga se i nadamo da u skoroj biti potrošnja sireva s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a time i stvorena sigurnija egzistencija obitelji koje se bave ovom vrstom proizvodnje. Tako osigurati i bezbolniji ulazak svih ove vrste proizvodnje u Europsku uniju, gdje je u tom okruženju konkurentnost na tržištu daleko najvažnija. Do tog momenta svi naši sirari imaju vremena raditi na podizanju kvalitete, proizvodnje te legalizaciji objekata koji biti namijenjeni za proizvodnju sira. I prije nego Hrvatska bude punopravni EU, svi zajedno voljeli bismo imati u ponudi - na tržnicama, sajmovima i izložbama, kao i u direktnoj prodaji iz dvorišta - sireve na koje biti ponosni i i U svemu tome novoosnovana Udruga malih sirara županije«PRGICA»zasigurno imati veliku
SIR NAŠ
Slika 2: Tradicionalni sir u modernojzrioni
IZLOŽBA SIREVA
Rekordan broj sudionika s najviše izloženih sireva do sada.
SVAGDAŠNJI
IDario Zagorec,dipl. ing.
Organizator je bio Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu odsjek županije - ispostava Križevci u suradnji sa Srednjom gospodarskom školom Križevci. Izložba je održana u prostoru nove tržnice «Stari Javor». Brojni ovogodišnji posjetitelji, koji su zasigurno i sireva, potvrdili su veliku zainteresiranost za autohtone proizvode od mlijeka koji izvorno iz naših sela. Pokrovitelji manifestacije bili su Koprivžupanija i Grad Križevci koji su i osigurali vrijedne nagrade za dobitnike priznanja, a
I
više u pmjerenstvu za ocjenjivanje sireva i nova tržnica kao mjesto sažetakje d~ge županijske izložbe sira pod nazivom «Dan sira županije» održane u Križevcima u subotu 7. listopada 2006. godine.
osim njih sponzori manifestacije bile su tvrtke Elektrotehnika iz Križevaca i Probiotik iz Zagreba. Ova druga izložba sira i drugo službeno ocjenjivanje sireva s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Kožupanije, proširilo se od ove godine i izvan njenih granica jer su interes iskazala i obiteljska gospodarstva iz susjednih nam županija. Rezultati ocjenjivanja povjerenstva zadržali su prošlogodišnji trend dobrih ocjena sireva ovih krajeva. Naime, od ukupno 67 prijavljenih sireva za ocjenjivanje su 53 osvojila i to u kategorijama. Ukupno su
bila prisutna 22 i to obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s županije, dokjejedan od njih došao iz susjedne Bjelovarskobilogorske županije. Na izložbi, uz štandove OPG-a, bili su i proizvodi proizvedeni u Mljekarskom praktikumu Srednje gospodarske škole, no izvan konkurencije s obzirom da je Škola bila u ulozi suorganizatora. prostor namijenjen za izložbu vlasništvo je tvrtke Komunalnog Križevci, a u tim novim prostorima bit uskoro otvorena i tržnica te specijalni prostor namijenjen za tzv. dio gdje
M/jekarski list 11/2006.
kupci kupiti i sve vrste sireva koje se proizvode u ovom kraju obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG).
Sireve ocjenjivali povjerenstvo i posjetitelji povjerenstvo za ocjenjivanje sireva na s doc. dr. se. Samirom Kalitom, predsjednikom povjerenstva u su sastavu bili i radne grupe za sirarstvo: dipl. ing. Višnja mr. Ana Grgas, dipl. ing. Dubravka te iz Slovenije <lipi ing. Majda Tumpej, savjetnicaspecijalista za sirarstvo, ocijenilo je 67 pristiglih sireva, od kojih 59 od kravljeg mlijeka te 8 od kozjeg mlijeka. Od dodijeljene 53 medalje, 14 je bilo zlatnih, 25 srebrnih te 14 Šampionom ocjenjivanja proglašen je kozji polutvrdi kuhani sir koji je ocenjivanjem osvojio 20. bodova, a je Mladen Kušeciz Markovca Od ostalih osvojenih zlatnih plaketa potrebno je izdvojiti zlata dipl. ing. Siniše Levaka iz Koprivnice za isto toliko vrsta sirnih rolada s raznim dodatcima. U kategoriji kravljih polutvrdih kuhanih, dimljenih sireva zlata su dobili još i iz Višnjevca, iz Križevaca, Ljiljana Mikec iz te Tamara Kešer iz Potoka. Zlatne plakete za kravlje kiselo vrhnje dobili su Dragica Bugarin iz Treme Grubiševo, Josip Cvetko iz Miholca, a za kravlje slatko vrhnje Kata iz Treme Grubiševo. Od sireva sa zlatom su se okitili i Josip iz Miholca za kravlji polutvrdi kuhani sir sa te Ana Kožar iz za kockice od kozjeg sira u maslinovom ulju sa što je ujedno bila i raritetna ponuda na izložbi.
Komisija sastavljena od novinara birala je i štand. Tako su za svoje stolove priznanja dobila obiteljska gospodarstva: Zlatno priznanje dobilo je gospodarstvo Marijana iz Višnjevca, Veliko Trojstvo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Srebtnopriznanjedobilo je OPG Josipa iz Miholca te Mljekarski list 11/2006.
priznanje OPG Josipa Cvetka iz Miholca. 1 ove godine, zbog velikog zanimanja posjetitelja, ponovljen je i izbor za najbolji sir prema ocjenjivanju publike.
Posjetitelji su prilikom ocjenjivanja sireva mogli degustirati ukupno 72 izložena sira te su zaista mogli uživati u kušanju bogate palete nih proizvoda od mlijeka. S brojem glasova posjetitelji su nagradili sirne rolade s raznim dodatcima dipl. ing. Siniše Levaka , , V • iz Koprivnice za Slika 2: Bogatapaleta sirevaob1tel;1]uranic na 1zlozbt što je i dobio Priznanjeposjetitelja. štandovima bilo i sireva izvan Ako se uzme u obzir da je na kategorije službenog ocjenjivanja te
Slika 1: povjerenstvona sa SamiromKalitom i Majdom Tumpej,speciialistomza sirarstvoiz Slovenije
izvan kategorije ocjenjivanja publike, možemo daje to bila ponuda sireva do sada na jednom mjestu i to s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a ta brojka iznosi ukupno 92 vrste sira.
Osvrt na postignute rezultate
Ovogodišnja druga izložba sireva županije, zasigurno ostati zbog dvostruko broja nego prethodna.Javili su se i novi sira s nekoliko novih vrsta sireva što je dodatno obogatilo sadržaj i ponudu izložbe. Kvaliteta je prema zajedniocjeni struke, odnosno nog povjerenstva ostala na zavidno visokoj razini što dokazuje i podatak da je od ukupnog broja sireva prijavljenih na ocjenjivanje, gotovo 80 % nekom od medalja. S ocjenom se, prema podatcima o glasovanju, slažu i posjetitelji koji svojim interesom iskazuju veliko zanimanje za proizvode s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, pa se ukazuje i potreba da ovakvi autohtoni sirevi izvrsne budu zastupljeniji u ponudi jer zaslužuju svoje mjesto na tržištu. Vidljivoje da sira veliku pažnju pridaju kvaliteti mlijeka što je i jako bitno da bi se dobili proizvodi. Mnogi su i nakon ovogodišnje izložbe dobili pregršt na postignutom uspjehu, ali i mnoštvo novih narudžbi tako da je ovakav marketing i više nego dobrodošao jer je kvaliteta istaknuta na prvom mjestu. Pokrovitelji manifestacije
županija i Grad Križevci i dalje iskazuju interes da se ovakvi sirevi naših obiteljskih gospodarstava svakako u ponudi. I novoosnovana Udruga malih sirara
županije- "PRGICA",stavila je to kao jedan od glavnih ciljeva je uporište u kvaliteti i raznovrsnosti autohtonih sireva proizvedenih na tradicionalan a uskoro bi se mogli u ponudi i kao proizvodi.
Otvoreno tržište autohtonom hrvatskom siru u EU, ali .... Danas, diljem Lijepe naše, dosta malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bavi se proizvodnjom mlijeka no s relativno malim Neka od njih sigurno rješenje u preradi mlijeka u sir na svome gospodarstvu. Takva gospodarstva koja ne konkuriraju velikom proizvodnjom i velikim mlijeka, bit u sve više u tzv. izravnu prodaju s gospodarstva jer u tom troškovi odlaska na tržnice i tzv. placarina ne postoje. No kako su gradske tržnice kod nas još uvijek tradicijski oblik izravne prodaje tih proizvoda, još uvijek najviše rabe taj prodajni put. Pretpostavke su da se taj oblik prodaje bitno smanjiti. Na u razvijenijim zemljama zamijenile su ih tzv. tržnice na kojima seljaci prodaju vlastite proizvode, a ovisno o potrebama mogu se održavati više puta Mogu se organizirati na prigodnim mjestima, a njihove prednosti sira mogu iskoristiti posebno zato što udruženi kroz udrugu mogu organizirati vlastitu tržnicu, gdje u pravilu pravo prodaje imaju samo
udruge. Organiziranje prodajno promotivnih priredbi kao što je i «Dan sira županije», ima zasigurno za sirare samim time što se organizira na «sajamskoj površini», a kako sudjeluje više takve manifestacije su za posjetiteljepotencijalne kupce. Prigoda je to za izravni kontakt s kupcima. Uz prodajni, manifestacija je imala daleko promidžbeni što su naši na ovoj izložbi dobro znali iskoristiti, doduše još uvijek u lokalnim okvirima. U buduovakve priredbe prigode za promidžbu obiteljskih gospodarstava i svih vrsta proizvoda koje oni nude, a na taj širit se krug kupaca. Zbog svih ovih spomenutih razloga na OPG-ima, koja su usvojila spoznaje o pristupu proizvodnji i prodaji proizvoda od mlijeka, proizvodnja autohtonih sireva na takvim gospodarstvima danas sve više dobiva na važnosti. Uz to vanje profitabilnosti proizvodnje mlijeka kroz tradicionalnu proizvodnju sireva, se i prepoznatljivost pojedinih hrvatskih krajeva vezana uz izvorne proizvode, a da ih ima, dokazuje i izložba sira održana u Križevcima.
Slika 3: Posjetiteljibirajunaj-sirdegustactfomproizvoda
zavisokuproizvodlliU.mlUeka
1dobrozdravUekrava
aulJI 818 UJ
Jednoiskustvos puta
Toskana je pokrajina u središnjoj Italiji poznata po renesansnim gradovima i umjetnicima. Manje je poznato da važan dio tradicije eroizvodnja crnog vina i sira. Cak 40% talijanskih sireva su sirevi, ali najpoznatiji su upravo iz Toskane.
.,U Toskani sir je tradicionalni specijalitet poljoprivrednih gospodarstava. Radi se prema stoljetnim recepturama iz mlijeka ovaca koje se hrane osobitim mirisnim biljem iz doline rijeke Orcia i na travnatim brežuljcima oko Pienze. Ovaj sir ima izvanredan i nježan okus, jedini od sireva svoje vrste, pa predstavlja jedno od najprestižnijih poljoprivrednih proizvoda. Stoga nosi oznaku DOP (Denominazione d'Origine Protteta). DOP je službena zaštita koju EU može dodijeliti za neki prehrambeni proizvod. Svaki tip proizvoda, u ovom sir koji ima oznaku DOP, mora odgovarati strogim pravilima prema kojima je proizvodnje, tehnike rada kao i niz drugih karakteristika: okus, miris, boja proizvoda - ali zato je to prava marka koja garantira zaštitu i kupca i
Sirevi koji nose oznaku DOP predstavljaju vrijednu prehrambenu i kulturnu baštinu.
Toskanski sir na tržište
dolazi, u odnosu na konzistenciju i pripreme, kao meki (nonstagionato i marzolino), polutvrdi i tvrdi sir oštrijeg okusa (semistagionato i stagionato). Katkad se ispod pepela, omotan u vinovu lozu ili naprašen papperoncinima. Tvrde vrste dobro je naribati na tijesto, a uz te tvrde vrste sireva odgovara crno vino. Recepti sa sirom mogu poslužiti u pripremi predjela, glavnih jela, kao dio dakako dio su pizza, priloga i
salata.
U Toskani sir je kupiti na tržnicama i u prodavaonicama prehrambenih proizvoda, kao suvenir. U vinarijama turistima se poslužuje uz vino, a razne prodavaonice nude degustaciju.
Premda se ovo smatralo siromašnim poljoprivrednim danas se zahvaljuseoskom turizmu i biološkoj poljoprivredi smatra zanimljivom destinacijom.
Mljelwrski list 11/2006.
Slika 1: Ovce na toskanskompašnjaku
Slika 2: sir je Toskanski proizvod
SJEDNICAUPRAVNOG
ODBORAHRVATSKE MLJEKARSKEUDRUGE
Uz prethodnu suglasnost uprave LURE d.d., Upravni odbor Hrvatske mljekarske udruge održao je 1O. listopada o.g. svoju sjednicu u mljekari u Bjelovaru. Naime, stav je Upravnog odbora da se sjednice povremeno održavaju u
prostorima naših mljekara
U LURId.d.,TVORNICIBJELOVAR
Za organizaciju našeg boravka u Bjelovaru možemo pIVenstveno zahvaliti našim - predstavnicima mljekare, na s direktorom gosp. Vladom te našim dugogodišnjim i aktivnim suradnikom gosp. Slavkom Kirinom.
Tijekom obilaska sirane pridružila nam se i Marija rukovoditeljica proizvodnje sira, te vrlo susretljiv rukovoditelj zrionice sira Hehet. Prilikom obilaska tvornice upoznati smo s novim, a i standardnim, moglo bi se kultnim tehnologijama prerade mlijeka u sireve. Zadovoljstvo su iskazali posebice
Odbora iz drugih mljekara kojima je to bio prvi susret sa Sirelom i sirarstvom. Uostalom, uloga je naše Udruge upoznavanje i hrvatskog mljekarstva, uspostavljanje dobrih odnosa i suradnje unutar struke, te zajedniprevladavanje svih problema koji se pojavljuju u ovoj grani gospodarstva. Degustacija sireva je bila neizbježna, jer naši nam ne bi oprostili da nismo kušali njihove specijalitete. Sirevi su dobili ocjenu, a naš je savjet: kupujmo hrvatsko, kupujmo najbolje! Nakon obilaska pogona Sirele, održana je sjednica Upravnog odbora, sa Dnevnim redom: 1. o poslovanju HMU za razdoblje - rujan, 2006.
skog simpozija mljekarskih struprema Znanstvenog odbora simpozija od 04. 10.2006.
3. problematika djelatnost, obilježavanje 7. svjetskog dana školskog mlijeka, putovanje suradnika Mljekarskog lista u Sloveniju).
Upravni odbor je uz prethodnu konstruktivnu raspravu i dodatne prijedloge, prihvatio predsjednice Udruge te da Hrvatska mljekarska udruga treba i dalje u kontinuitetu nastaviti sa projektima i planovima za naredno razdoblje, u skladu sa Upravnog odbora. Zahvaljujemo se Upravi Lured.d. te na prijemu, a našim mljekarama aanicama najavljujemo da se rado odazvati pozivu da naše sjednice i održavamo u nekoj od
2. o organizaciji 37. hrvat-
spremanjekaktusa
- Darko Kantoci,dipl. ing.listopada kaktuse unosimo u zatvorene prostore. Kako bi zemlja u loncu s kaktusom bila suha, nešto ranije, , prije unošenja ne treba ih zalijevati. Prezimljuju na temperaturi od 10° C. Prije spremanja u hladnu prostoriju, nekoliko dana držite ih u toploj prostoriji kako bi se zemlja u loncima posušila. Osjetljive i cijepljene kaktuse u praznom akvariju, u kojemu se lakše vlaga zraka, a i temperatura biti
Manjim kaktusima potrebno je mirovanje bez pa ih treba smjestiti u prostor dvostrukih prozora. Izvadimo ih iz zemlje, skratimo im korijen i stavimo na toplije mjesto dok rez ne zaraste. Nakon toga valja ih umotati u novine i odložiti na mirovanje. Kod umotavanja treba paziti da se ne ošteti korijen.
"Sneg Jendraša škodu nanaša "
Nakon izrazito toplog i suhog srpnja, pa ponovno rujna, zima nas sigurno Pojavu snijega možemo ovog mjeseca. Naime, od 1949. godine pa do danas najranija pojava bijelih pahuljica u Osijeku i Zagrebu zabilježena je 3. studenoga
Kaktusi su ~"Vojom pronašli svoje mjesto kod ljubitelja biljaka. Postoje i udruge njihovih ljubitelja. Za uzgoja kaktusa problemi nastaju dolaskom hladnijih dana.
Lophophorawilliamsonii
Za prezimljavanje iskoristimo podrum i potkrovlje. Podrum mora biti svježe U njemu se ne smije zbog infekcija. Spremljene kak-
1980. godine. Zbog zatopljenja snijeg koji padne tako rano ne zadrži se dugo na tlu. No, kako se kraj mjeseca, temperature zraka sve su niže pa se i snijeg na tlu može zadržati više dana.
Izreka na blagdan sv. Andrije {30. studenoga): "Sneg Jendraša škodu nanaša" upozorava na štete koje nastaju pojavom snijega tijekom studenog. Prisjetimo se, 29. studenoga 1996. godine u dva dana padao snijeg, a na polju je još ostalo 260 hektara neubranog kukuruza. Ove godine, i ako do rane pojave snijega, uvjereni smo da
tuse povremeno treba pregledati. Kaktusima koji zimi zahtijevaju višu temperaturu treba osigurati dovoljno svjetla da se ne deformi-
na polju više biti kukuruza. Razlog je suho, toplo i vrijeme u drugoj polovini rujna. Sume toplinskih jedinica bile su od višegodišnjeg prosjeka, pa je kukuruz na vrijeme dozrio. No, ipak savjetujemo ratarima da ne s pripremom tla za jesensku sjetvu, a i s dubokom obradom tla, jer pojavom snijega i ona može biti prekinuta. Što nam duboka obrada tla, takozvana zimska brazda - ne treba posebno isticati. Zimskom brazdom tlo otvaramo te time i najmanjoj kiši nesmetan ulazak do najdubljih slojeva tla. Zalihe vlage u tlu stvaraju se tijekom zimskih
KORIJEN BIJELOG SLJEZA
protivkašlja i tegobaI Manja
Bijeli sljez je biljka koja svoju djelotvornost postiže zbog znatne sluzi koja se nalazi u biljci, a najviše u korijenu. Posebno se cijeni u kašlja i tegoba.
Bijeli sljez, ljekoviti sljez ili sljezovina (Althaea officinalisL.) je trajna biljka visine 50-150 cm s okruglom, slabo razgranatom stabljikom prekrivenom sivim i odrvenjelom u donjem dijelu. Poveliki listovi, podijeljeni na tri do pet režnjeva, pri vrhu zašiljeni i s obje strane obrasli gustim i mekim bijelim dlakama, smješteni su naizduž stabljike na kratkim peteljkama. Bijeli ili cvjetovi promjera 4-5 cm razvijaju se od kraja lipnja do kraja kolovoza u pazušcima listova, u gornjem dijelu stabljike. Korijen je vretenast, dug do 40 cm, izvana a iznutra bijele boje. Slabog je mirisa i sluzavo slatkog okusa. Vadi ga se ujesen, od natrulih dijelova, dijelova stabljike i sitnih i opere u vodi. Najbolje je vaditi korijen dvogodišnjih biljaka jer je kod onih starijih previše odrvenjen. Vanjsku koru treba oguliti, korijen prerezati po dužini i naglo osušiti na temperaturi oko 35°C. Kada je gotovo posve suh, nareže se na sitne kockice promjera 3-8 mm. Ispravno osušen korijen zadrži bijelu boju. Treba ga u dobro zatvorenim posudama. Ako je nedovoljno osušen popljesnivi, dobije mrlje i neugodan miris pa ga treba baciti. Ujesen korijen sadrži 3035% sluzi, 30% škroba, 10%pektina, 7%mineralnih tvari (najviše fosfora), 2%masnogulja itd.
Bijeli sljez najbolje uspijeva na poplavnim na nasipima, uz rijeke, na vlažnim livadama, a možete ga uzgojiti i u vrtu. Suhi, usitnjeni korijen prodaju u svakoj ljekarni. od korijena bijelog sljeza: Dvije žlice suhog, usitnjenog korijena 23 sata u 2,5 dL hladne vode, povremeno promiješati. procijediti i prije pijenja malo zagrijati na ugodnu temperaturu ili koristiti kao oblog. Važno je da se u pripremi koristi hladna voda, a ne kao što je za biljaka. Na taj iz korijena najbolje ekstrahira sluz koja je aktivna tvar, a ne škrob. od korijena bijelog sljeza koristiti za ublažavanje kašlja i olakšavanje iskašljavanja, kod infekcije grla, upale glasnica i promuklosti. Djelotvoran je i kod upalnih procesa u želucu i crijevima, kod
M(jekarski fiyt 11/2006.
dipl. ing. I
ukapavati u nos kako bi se umirila upaljena sluznica, olakšalo nosa i disanje.
Starije žene nekada su davale djeci da svježi, oguljeni korijen sljeza prilikom rasta zubi i za desni.
Obloge od koristiti kod upala na koži, svrbljive i suhe kože djece s neurodermatitisom, te svrbeži kože u na želucu, kolitisa, proljeva i Kronove bolesti te u urinarnih infekcija.
Sasvim maloj djeci, u prehlade, prepose
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA
OSIJEK
ZAGREB 10. I I. 6,37 16,21 6,49 16,31 20. 11. 30. 11. 6,51 16,11 7,03 16,05 7,02 16,22 7,14 16,16
MI STO
JEDEŠ, PA TI
TKO SI''
Hrana mora biti raznovrsna i dobro uravnotežena
Dr. Ivo Belan
Isto kao što kvaliteta benzina kojeg ulijete u motor utjecati na vožnju vašeg automobila, tako i vrsta hrane koju jedete utjecati na stanje i funkcioniranje vašeg organizma.
Tri «prirodne « ubojice su: - bolesti -rak - moždani udar
Sva ta oboljenja imaju nešto a u svezi su s našom prehranom. Drugim vrsta hrane koju jedete ima itekako veze sa šansama da oboljeti od jedne ili od svih tih «triju velikih». Medicinska istraživanja pokazala su da ispravna prehrana može ili utjecati na to da se povuku ta oboljenja. Religiozni pristup zdravlju kaže da je tijelo stvorena s mui znanjem tako daje sposobno samo se održavati u zdravom stanju, ako mu dajemo ono što treba.
Koja je hrana potrebna tijelu? Ljudski organizam treba: vine, masti, vlaknaste komponente, vitamine, minerale i vodu. Sve to mora biti na raspolaganju u omjeru i obliku kojem ih tijelo može lako upotrijebiti. S «civilizacijom» i «progresom» ljudska se prehrana udaljila od tih ideala. Pretjeranosti i nedostatci karakteriziraju prehranu modernog koji konzumira previše vina, kalorija, a premalo vitamina,
Svakog dana osoba unese 1,5 do 2,5 kilograma hrane u svoj želudac. Ta
se hrana probavlja i resorbira kako bi osigurala hranjive tvari i energiju organizmu. Zaista, ono što mi pojedemo uskoro postaje stvarni dio našega tijela; to je naša krv, i kosti. iz kojeg smo pojeli pronalazi svoj put do stanica mozga, ili kalcij iz ili mlijeka, uskoro postaje sastavni dio naše kralježnice.
minerala, vlaknastih komponenti i vode. Sve te spomenute bolesti sve su a velikoj su mjeri uzrokovane prehrambenom neravnotežom.
Što je krenulo loše? Zašto se nalazimo u tako neugodnoj situaciji? ljudi jede zbog zadovoljstva. se na konzumiranje one hrane koju volimo, a ne na dobru i zdravu za naš organizam. Zaboravili smo daje svrha konzumiranja hranjivost hrane.
Pogubna ovisnost o nekim vrstama hrane
Roditelji su krivci broj jedan. Mnogi roditelji upotrebljavaju hranu za kažnjavanje ili vanje djece. Zato stvaramo u osjetljivoj glavici spoznaju kako se hrana, posebno neke vrste hrane, može upotrijebiti da bismo se «osjedobro». Osim toga, postoji indu-
strija hrane koja koristi reklamu i psihologiju uvjeravanja nas potroda jedemo ono što oni prodaju, premda to može biti štetno.
Jedna analiza reklama na ameriteleviziji, a prikazivane su baš u vrijeme kada su djeca gledala crtane filmove, otkrila je da je 90 posto reklama bilo za «fast food». Na taj se mladi programiraju da požele jesti hranu koja je s hranjivog stanovišta nezdrava. Neznanje poi pohlepnost trgovaca hranom, doveli su do današnjih problema.
Pogubna ovisnost o nekim vrstama hrane postala je problem u našem društvu. Razumije se - trpimo posljedice. Postoji velika potreba obrazovanja sebe i svoje djece o temeljnim u svezi s hranom. Ustvari, hrana je ljudski lijek- hranjivi
Hibrid koji odlikuje rekordan proizvodni potencijal zrna koje vrlo brzo otpušta vlagi u jesen. Visok prinos, a niski troškovi sušenja dobru zaradu. Stabljika je lisnata, visoka sa visoko klipom. Otpornost na sušu Hibrid za proizvodnju zrna, ali prije svega pogodan za spravljanje izuzetno alitetne silaže. lako je nešto raniji po prinosu su e tvari silažrn mase ne zaostaje za hibridima FAO grupe 500 i 600, a silaža se može spremiti znatno ranije nego ona od kasnijih hibrida
Legenda '.zbregov acido.filno mlijeko i acido.filno mlijeko light ubrajaju se i u kategoriju funkcionalne hrane. Izraz funkcionalna hrana polako ulazi u svakodnevnicu, a znate li što To je hrana koja opskrbljuje organizam osnovnim nutrientima i ima dodatnu fiziološku vrijednost - pozitivno na zdravlje. komponente funkcionalne hrane su balastne tvari, probiotske bakterije, vitamini, minerali probiotik od "pro bios" što za život.
telite li balans?
Uzmite acidofilno mlijeko ili acidofilno mlijeko light svaki dan!
Legenda '.zbregov kefir i kefir light nam unose duh tradicije stare nekoliko godina. Podrijetlom je s Kavkaza su stanovnici poznati po svojoj vitalnosti i Mnogi taj "fenomen" pripisuju upravo kefiru kojega nazivaju i eliksirom mladosti i duga života.
Jeste li znali - kako nastaje kefir?
Kefir je proizveden kefirne kulture koja previre mlijeko u fermentirani proizvod pri nižim temperaturama pri se producira i manja plina koji lagano uzdigne poklopac, a proizvodu daje reski okus i pjenastu strukturu.
Živjeli, uz šampanjac kefir i kefir light!!
Legenda 'z bregov kiselo mlijeko i kiselo mlijeko light - dašak nostalgije na moderan
Rano jutro, mirisni "bregi'; svježe podojeno mlijeko u zemljanoj posudi kada se na stolu nevjerojatno fino, mirisno, ukusno, kiselo mlijeko - okrjepobrok. Taj prizor je obilježavao seoska ognjišta "z naših bregov", a danas je vrlo rijedak ili gotovo zaboravljen.
U želji da održi tradiciju 'z bregov te svojim iz urbanih sredina ponudi taj dar prirode, Vindija je proizvela kiselo mlijeko Legenda 'z bregov.
