Mljekarski list 12-2006

Imate li zdravu naviku?

Može li se jednostavno i potpunoprirodno do našem tijelu neophodnih vitaminai mineralasvakidan I pritom uživati?Vet.dvl[e Dukatsvježegmlijekana dan osigurat obilje hranjMh sastojakai kalcijtako potrebanza Izgradnjui zdravihkostl[ute pravilanrast I razvoj. Dukatsvježe mlrjekovrhunskije proizvod znakom Q

ZDRAVANAVIKA

Hivatskekvalitete i lakopostajenaša zdravanavika.H_-~'"

SADRŽAJ

UREDNIKA

Poštovani Mljekarskog lista ________ __ 2

IZ OPG-a

Našli uzor u talijanskim farmerima. ________ 4

HRANIDBA

Hranidba krava temeljena na kukuruznoj silaži _ 6

Hranidba krava tijekom laktacije _____ 16 bolesti i poremetnje zdravlja krava _ ________ 20

RATARSKE I

PITAJU - UREDNIŠTVO

Konzerviranje krme s travnjaka ___ _ _ 12

ZORA VI.JE STADA

Što sve treba znati o estrusu 26

VETERINARSTVO

Naslovnica: OPG Roberta Kadenara,

IZ CENTRA ZA REPRODUKCIJU

Buša - pasmina iz zaborava ___________ 32

EDUKACIJA

Poduzetništvo u proizvodnji i preradi mlijeka _ 34

TRŽIŠTE STOKE

Tržište stoke _ _

Predstavnici Mljekarskog lista u posjeti dijelu BiH

REPORTAŽA

Studenci - surov, ali nadasve lijep kutak naše zemlje_.

IZLOŽBE

I. županijska izložba sajma "Agro zemlja" 2006.. 48

IZ CroSim-a

CroSim u povjerenstvu za ocjenu simentalskih krava u Austriji

Poštovanik.grisnicius[ugaJf rvatskJ)g centra, cy·enjeni ;Jvtyek51,rsk9g[ista. Vz zaliva[una suratfnjt pOVJ'erenju i razumijevanju'Vamai 'Vašimo6itefjima žefimo sretnu i uspješnu :Novu2007. goainu Jf rvatskj centar

2360000-1101408596,

tax·01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr,

odbor: dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Arnelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., lzvrtnl urednik: Zoran dipl. ing., Laktorlca: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265,

MB: 3206599, Žiro

Cijena: 7,00 kn, priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

POSTOV MLJEKAR, LISTA

Na izmaku smo još jedne burne godine kada razmišljamo i analiziramo što smo u proteklom razdoblju korisno za sebe, svoju obitelj i za dobro. Zašto nismo više i bolje, preteško je pitanje za ove predblagdanske dane i zato si dajmo oduška da u obiteljskom okruženju mirno

proslavimo blagdane.

takvim željama, vrlo dobro znamo da i tih dana na našim imanjima biti radno i aktivno, što uostalom i iziskuje teška ali plemenita proizvodnja mlijeka namijenjena prehrani ljudi. A odgovore na pitanja jesmo li u proteklom razdoblju mogli više te kako godine ostvariti bolje proizvodne rezultate na svojim gospodarstvima, potražimo sa svojim u dugim zimskim

Svjesni srno da su se zbog brzih i intenzivnih gospodarskih promjena u poljoprivredi tijekom protekle godine javljali pozitivni, ali i nepovoljni procesi koji su direktno utjecali na položaj mlijeka. Hrvatska vlada je u proteklom razdoblju dala podršku proizvodnji mlijeka u RH, u odnosu na tržište i nivo poticaja, ali uz uvijet da se u ovoj proizvodnji razvojni procesi odvijaju intenzivnije, uz proizvodnih kapaciteta te broja krava, s visokom

proizvodnjom mlijeka. Moramo biti svjesni da i Hrvatska sa svojim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima biti izložena jakoj konkurenciji na nom tržištu, koju podnijeti samo tehnološki dobro opremljeni s proizvodnjom mlijeka dobre kvalitete. Danas se naprednim raspravlja o klasama mlijeka, a cilj je jasan: - proizvesti mlijeko Ekstra i I. klase.

proizvodnje mlijeka regulirano je zakonodavnim normama Europske unije. To se odnosi na kvalitete sirovog mlijeka kao i laboratorijske postupke kvalitete mlijeka i to prema standardima (Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka Križevci). Propisan je formiranja ciljne cijene mlijeka koja je formirana prema kemijskom sastavu i higijenskoj ispravnosti mlijeka, o je Mljekarski list redovito izvještavao svoje

U procesima tranzicije i razvoja mljekarstva u RH smanjuje se broj ali se i proizvodnja i otkup mlijeka. U 2005. god. otkupljeno je 605,72 milijuna litara mlijeka, a u 2006. godini se otkup koji bi iznosio oko 650 milijuna litara. Mljekarskog lista detaljno smo informirali o odredbi po kojoj bi se i mali proizvomlijeka (manje od 6 000 litara mlijeka u otkupu) i dalje mogli baviti govedarstvom i proizvodnjom mlijeka u okviru sustava poticaja za krave dojilje.

Mljekarska industrija koja otkupljuje mlijeko stabilan je tržišni partner i kupac mlijeka. Mljekare sve više inzistiraju na racionalizaciji proizvodnje, efikasnijoj organizaciji i smanjivanju troškova otkupa mlijeka te kvaliteti mlijeka Ekstra i I. klase.Javljali su se i problemi oko otkupa mlijeka malih proizali je uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva ovaj problem riješen.

Hrvatska je pregovore s Europskom unijom i sada je pri

Mljekarski list 12/2006.

Vera dipl. ing.

kraju faza «screeninga» (uskladbe) kojom se analizira i ocjenjuje stupanj hrvatskih propisa sa zakonodavstvom Europske unije. Rezultati «screeninga» biti osnovica za daljnje bilateralne pregovore. Naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva specijalizirana za proizvodnju mlijeka osobito interesira kolika godišnja proizvodna kvota mlijeka biti Hrvatskoj.

Sukladno ovim promjenama zadatci i obveze Mljekarskog lista sve su složeniji i zahtjevniji. U tom smislu Hrvatska mljekarska udruga sa svojim suradnicima i odborom ostvaruje dobre kontakte smlijeka, uvjerenja da se naš List svojim sadržajem promjenama u mljekarstvu. Ove godine su novi autori iz aktualnih su prezentirane informacije i savjeti koji mogu doprinijeti njihovom educiranju. Hrvatska mljekarska udruga organizira radionice s aktualnim temama (Škola nastave), a na kojima sudjeluju priznati koji svoja znanja i informacije u svojstvu savjetodavaca prenose mlijeka.

Poseban naglasak u proteklom razdoblju dan je i izvještavanju o provedbi Programa razvoja govedarstva u Hrvatskoj i izgradnji modernih farmi. Svaka novo i otvorena farma detaljno je prikazana i opisana u našem Listu. Poticaj je to i drugim obiteljskim gospodarstvima koja razmišljaju o proizvodnje mlijeka. Nova generacija mlijeka ostvaruje ciljeve koje su ranije željeli mnogi Kontaktom s ovim farmerima osjetili smo njihov ponos i zadovoljstvo što su uspjeli

osigurati svojoj obitelji. Vrloje teško izdvojiti i teme Mljekarskog lista koje bi bile za Razlog tomu je složenost proizvodnje mlijeka koja zahtijeva sveobuhvatnu informaciju. Raduje nas kada nam s terena stižu priznanja i pohvale, ali ujedno smo svjesni naših obveza: održati ne samo razinu kvalitete, i dalje i

tematiku Mljekarskog lista. Osobit angažman bio je popularizacija potrošnje mlijeka u školama i predškolskim ustanovama.

Hrvatska mljekarska udruga ostvaruje suradnju sa i znanstvenim institucijama, državnim službama, mljekarskom industrijom te organizacijama. Ovakva suradnja neophodna je kako bi bili na izvoru informacija i sudjelovali u predlaga-

nju i kreiranju mjera agrarne politike koja se odnosi na proizvodnju mlijeka.

Uvjereni smo da mljekarstvo Hrvatske i u 2007. godini nastaviti s pozitivnim razvojnim trendovima i da obiteljska poljoprivredna gospodarstva u proizvodnji mlijeka vidjeti svoju perspektivu.

I zato Vas pozivamo na suradnju, da svojim pitanjima, kritikama i idejama pomognete usmjeravati naš rad. Naši suradnici i nadalje vam odgovarati na sve upite i pomagati svojim savjetima. Ako naš List i nadalje bude «obvezno» štivo u Vašem domu, bit sretni,jer smo ispunili svoju

Na izmaku ove godine okrenimo se unatrag i razmislimo gdje smo i u smo griješili, a što dobro. Tako nam iskustva biti pouka ljepšoj i sretnijoj naših obitelji.

Vaša urednica s aanovima odbora

S tim mislima i željama svim Mljekarskog lista želimo sretan i uspješnuNovu Godinu

NAŠLIUZORU-TALIJANSKIM

FARMERIMA, A ISKUSTVA PRIMIJENILINA VLASTITOM

GOSPODARSTVU

Zoran dipl. ing.

Brtonigla (Verteneglio) nalazi se na sjeverozapadnom dijelu istarskog poluotoka, ima dvije stanovnika i nadomak je ulaznih vratiju naše gostoljubive domovine. Zapadni dio oplakuje jadransko more, dok južni dio seže do rijeke Mirne. Brtonigla ima i svoje geslo: «malo mjesto velikih zbog toga što se osim ponude posjetitelji mogu diviti pejzažu i otkrivati ljepote prirode, a dok tragove povijesti i stoljetne kulture, mogu se uputiti jednim od mnogih puteljaka koji vode novim vidicima ili doživljajima.

U Brtonigli, kao i u njenoj okolici, ostalo je gotovo sve jednostavno i prirodno, od ljudi do okoliša, a u takvom se podneblju zamoreni ritmom svakodnevice snaže i duh i tijelo. Treba napomenuti daje Brtonigla kao mjesto postala ambasadorom mira u kojem je Europe osnovalo Agenciju lokalne demokracije.

Ovaj divni kutak Mediterana gotovo je nadohvat hladnijeg dijela Europe, a u njemu se mogu probuditi zaboravljene vrijednosti življenja, doživjeti nova te ispuniti dušu prekrasnim dojmovima.

Gostoljubivi su i mlijeka ovoga divnog mjesta koji su uspjeli u svoju suvremenu proizvodnju ukomponirali trave prirodnih pašnjaka i proizvesti mlijeko vrhunske kvalitete od kojega se dobiva tradicionalni istarski tvrdi sir.

OPG Sandre i Roberta Kadenara Zasigurno gospodarstvo ovoga kraja. Mladi ljudi zaljubljeni u svoj kraj uspjeli su proizvodnjom dosegnuti ono mnogi teže - visoku proizvodnju mlijeka. Sandri i Robertu na gospo· darstvu pomažu Sandrini roditelji Karlo i Anita te Izabela, koja ima samo 11 godina, i kad nije u školi pomaže roditeljima na farmi.

Kadenari 50 ha zemlje na kojoj proizvode samo voluminoznu krmu za svoje stado, dok

koncentrirani dio obroka kupuju (gotovu smjesu s 19 %proteina). Na 50 ha zemlje, osim lucerne, prirodni su travnjaci na kojima je popravljen sastav trava korisnih za hranidbu krava. U stadu je 110 krava pasmine, a 50 ih je u

laktaciji (ostale su zasušene krave i junice). proizvodnja krava je 6 000 L mlijeka godišnje, ali ima i grla koja proizvode i preko 8 000 L. U stadu je nekoliko grla holstein pasmine, od kojih je jedna krava proizvela u drugoj laktaciji 11 000 L mlijeka. Naravno, za ovakvu proizvodnju, osim dobre genetike krava zaslužni su i sami vlasnici koji vode o dobro pripremljenom i izbalansiranom

1: OPG Kadenaros Luanom dipl. ing. - tehnologom«Agrolaguned.d.,,

Slika

Tablica 1: Sastav dnevnogobroka za kravu u laktaciji

Knnivo (kg)

Sijenolucerne 8

Sijenotrava 3

Slama 1,5

Koncentra1nasmjesa(19%SP) 7

Kukuruz(mlieveni) 2

Posije ili pšenica) I

Minerali 0,3

obroku. Roberto je prije nego je izgradio svoju farmu obilazio farme u Italiji i prema iskustvima tamošnjih farmera uspio do svog cilja - a to je suvremeni objekt za proizvodnju mlijeka. I danas ode do svojih prijatelja u Italiju radi savladavanja novih tehnika i znanja u proizvodnji mlijeka. Kaže da nikad nije u potpunosti zadovoljan s onime što ima i misli da bi trebao mnogo toga da bude još bolji. Niti struku ne zanemaruje, prati i od svakoga tko mu može da svoju proizvodnju još boljom.

Sve ove komponente obroka Roberto daje kravama odjednom.

Kako? Jednom u dva dana sve komponente obroka unosi u mikser prikolicu u kojoj se digitalnim unosi krmiva po kravi na dan. Naravno, koliko krava je u laktaciji, odnosno koliko krava dobiva ovakav obrok, toliku krmiva po kravi unosi u mikser prikolicu. Ukupnu krmiva za krave u laktaciji za jedan dan dodaje još jednom jer hranu priprema za dva dana. Nakon unesenenih komponenti smjese u mikser prikolicu (u kojoj su voluminoze isjeckane na minimalno 2 cm dužine, a koncentrati samljeveni) slijedi detaljno miješanje radi ravnomjernog rasporeda svih komponenti obroka. Slijedi istovar gotovog obroka na krmni stol kravama kojima je, dakle, ova hrane dovoljna za dva dana.

Ovakvim hranidbe

Slika 2: Detalj unutrašnjostistaje

Kadenari su zadovoljni, jer nakon što kravama podijele obrok mogu obavljati ostale poslove na farmi. Slamu nabavljaju od ratara kojih u Istri ima dosta. S nekima imaju dogovor da za stajski gnoj, kojega imaju u velikim dobiju slamu nakon žetve. Sijena lucerne ne proizvode dovoljno na svojim površinama, pa nešto i uvoze iz Italije po cijeni od 13,5 €/100 kg. Krave su prema proizvodnim fazama podijeljene u skupine radi prilagohranidbe i lakšeg životinja Krave u suhostaju hrane sijenom sa svojih travnjaka, a prema kraju suhostaja hranidbena ih na teljenje i stadij laktacije. Krave osjemenjuju sjemenom bikova Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o.

Dobro izbalansiranim obrokom krave daju i visoku mlijeka

od kojeg sirana «Špin, Agrolaguna d.d. pravi istarski tvrdi kravlji sir koji godinama ima svoje mjesto u Istre. Danas se može i na policama mnogih u RH. Da bi proizveli ovakav specijalitet, i mlijeko mora zadovoljavati kriterije. U srpnju Kadenari su 23 920 L mlijeka. Za litru predanog mlijeka dobiju 3,20 - 3,30 kn. U cijeni mlijeka i «Agrolaguna d.d.» participira dio, na da svojim kooperantima premiju u iznosu od 0,20 kn po litri prodanog mlijeka.

Obitelj Kadenaro je u sirani «Špin», u vlasništvu «Agrolagune d.d.», našla dobrog partnera s kojim svoj trud i rad u proizvodnji mlijeka uspjeti oplemeniti na obostrano zadovoljstvo, a Uredništvo Mljekarskog lista im na tom putu želi puno uspjeha.

Tablica2: PremaizvještajuHSC-SLKM-a kvaliteta mlijeka za rujan 2006.

Suha tvar Somatske

Klasa bez masti Mikroorganizmi mast(%) (%) (%) stanice 3,96 3 53 8,73 81 519 7 416 E

HRANIDBAKRAVA

TEMELJENANA KUKURUZNOJ

V

SILAZI

korištenja kukuruza u hranidbi krava zasigurno je u obliku silaže cijele biljke. Kukuruz je biljka koja ima izvanredno velik potencijal proizvodnje visokokvalitetne voluminozne krme po jedinici površine, a to se u zemljama kukuruznog pojasa (kojemu i mi pripadamo) efikasno koristi. Dobri u normalnoj godini bez ostvaruju neto prinose kukuruzne silaže od preko 50 tona po hektaru (preko 15 t ST/ha). Rekordni prinosi su i puno Kukuruzna je silaža, dakle, u pravilu jeftino krmivo za krave. U našim je uvjetima nije problem proizvesti jer se sve faze proizvodnje i spremanja silaže

Vrijedni mlijeka, koji imaju uvjete za to, spremili su ove jeseni dovoljnu kukuruzne siJaže za hranidbu stada tijekom cijele godine. Vrijednost kukuruzne silaže u hranidbi krava do punog izražaja samo u dobro izbalansiranim obrocima. Silosi su otvoreni, silaža se masovno troši, a pitanje je: kako je najefikasnije iskoristiti?

Damir dipl. ing., HZPSS

mogu potpuno mehanizirati, a time i visoku djelotvornost i vrhunsku kvalitetu silaže uz relativno male gubitke (ispod 10%).

Kukuruzna silaža je izvrsno krmivo za krave Silaža cijele biljke kukuruza zapravo je kombinacija visokovrij ednog koncentriranog krmiva (klipa) i srednje vrijednog voluminoznog krmiva (stabljike s kvaliteta i vrijednost u hranidbi zato ponajviše ovisi o omjeru klipa i ostatka biljke kukuruza u silaži. Probavljivost organske tvari klipa kukuruza (zrna s oklaskom) se oko 85-90%, a ostatka biljke (stabljike s oko 55-65%.

Ukupna, dakle, probavljivost organ-

ske tvari kukuruzne silaže može dosta varirati, od ispod 70% pa do preko 80%, a najviše ovisi o udjelu klipa u ukupnoj masi i stadiju zrelosti kukuruza pri siliranju. Poželjan udio klipa u masi je svakako oko i iznad 50%,što u praksi nije U naši siliraju kukuruz koji «baš nije uspio», s malim udjelom klipa, prezelenu masu u kojoj se teško pronalazi zrna, kukuruz visine od 4 metra s malim klipovima i sl. Od takve silaže ne može se ni približno u hranidbi krava kakav se postiže s najboljim silažama.

Kukuruzna silaža je najbolje energetsko voluminozno krmivo koje se može proizvesti u dovoljnim na vlastitim površinama.

Energetska vrijednost najboljih kukuruznih silaža prelazi 7 MJ NeVkg ST, što je iznad razine prokoncentrata, a silaža je ipak Geftina) voluminozna krma (udio sirovih vlakana u suhoj tvari je 1820%).Silažaje u normalnim uvjetima vrlo ukusna kravama, od sve voluminozne krme vrlo rado je jedu ukoliko nije zagrijana od kvasaca ili napadnuta plijesnima. dio energije kukuruzne silaže nalazi se u škrobu zrna i zato je izuzetno važno pogoditi optimalan stadij zrelosti zrna pri siliranju. Naime, silaža u zriobi sadrži ispod 15%škroba koji se sav brzo razgradi u buragu (opasnost od acidoza). Silaža u kasnoj voštanoj zriobi

Slika 1: Puni silosikukuruzne silaže sigurnosti stabilnosthranidbe

sastav i vrijednostkvalitetnekukuruzne silaže

Suha Sirovi Sirova Nel tvar protein vlakna

% ¾uST ¾uST MJ/kg ST 30-35 8-9 18-20 6,7-7,0

sadrži i iznad 30%škroba, od je i do 40% škroba nerazgradivo u buragu (by-pass). Taj je škrob posebno vrijedan u hranidbi visokoproizvodnih krava u prvom dijelu laktacije jer se u tankom crijevu krave takav škrob do glukoze o dostupnosti najviše ovisi sinteza laktoze mlijeka (najviše proizvedenog mlijeka).

Dakle, siliranje prezelenog kukuruza nikako nije dobro, a se radi!?

Kukuruzna silaza ima i nedostataka

Kao i svako drugo krmivo i kukuruzna silaza ima svojih koje valja uvažavati u pravilnoj hranidbi krava. Svima je dobro poznato da kukuruzna silaza nema dovoljno proteina, a siromašna je i glavnim mineralima, osobito kalcijem, magnezijem, kalijem, natrijem i sumporom. To se u hranidbi krava rješava tako da se osnovni voluminozni obrok zasnovan na kukuruznoj silazi nadopuni s 1,5-2,0 kg posebnog proteinskog i mineralnog dodatka ili zasebno visokoproteinskim krmivima i mineralnim dodatcima. Tako uravnoteženom osnovnom· obroku dodaje se standardna krmna smjesa (18-19%SP)prema visini proizvodnje mlijeka i stadiju laktacije krava. Jeftinije je i kvalitetnije u osnovnom obroku kukuruznu silažu kombinirati s voluminoznim krmivima bogatim proteinima i mineralima, kao što je lucerna, djeteline i kvalitetne trave. Praksa pokazuje da na mlijeka ne uspijeva proizvesti dovoljne kva-

p

litetne sjenaže i sijena navedenih krmiva za cijelu godinu pa im je na taj izbalansirati osnovni obrok.

korištenja kukµruzne silaže u hranidbi krava Velik je raspon kukuruzne silaze koji se može koristiti u svakodnevnim obrocima krava. Na pojedinim vrhunskim europskim farmama kukuruzna silaza i do 80% voluminoznog (osnovnog) obroka krava. Na nekim farmama, s proizvodnjom mlijeka, od voluminozne krme koristi se samo kukuruzna silaza i slama!? I ovo je ali ovo su ekstremne situacije i za takav hranidbe potrebno je kompletan obrok posebno prilagoditi: sjeckanje silaze na preko 2,5 cm dužine, ali uz prolaz kompletne mase pri siliranju kroz posebne valjke razmaka 2 mm («corn cracker»), a energetske komponente koncentrata sadrže manje škroba i više lakoprobavljivih vlakana (nusproizvodi, vidi prošli broj Mljekarskog lista).

I u našim uvjetima dosta je situacija na gospodarstvima da je puno temeljiti hranidbu na kukuruzne silaze, a manjoj sjenaža i sijena (bolje uz nešto slame). To je puno bolje nego u obrok grube i loše voluminozne krme (lošeg sijena i/ili sjenaže) koja smanjuje probavljivost ukupnog obroka, jako usporava probavu i ozbiljno smanjuje uzimanje hrane. Takva hranidba daje vrlo loše rezultate, posebno kod visokoproizvodnih

krava u prvom dijelu laktacije. U drugom dijelu i do kraja laktacije, posebno srednje i niže proizvodnim kravama, neophodno je smanjiti udio kukuruzne silaže na ispod 30% udjela u voluminoznom dijelu obroka (najviše 15 kg silaze na dan) jer se krave previše zamastiti, što loše utjecati na laktaciju. U prvom dijelu suhostaja kravama treba kukuruznu silažu svesti na minimum (do 10 kg na dan), a u tranzicijskom razdoblju {14 dana prije i nakon teljenja) silaža se ponovo može i do 70% udjela voluminoznog dijela obroka. Kukuruzna je silaža bolja od sjenaže trava i djetelina prije teljenja jer sadrži manje kalcija i kalija, a to su minerali koji u prekomjernim u obroku prije teljenja izazivaju glavninu problema kravama nakon samog teljenja. Rasplodni podmladak može se hraniti kukuruzne silaze, ali samo u dobi od 3-12 mjeseci. Nakon toga treba je svesti na minimum, ili bolje potpuno izbaciti, jer su junice u toj dobi vrlo sklone vimena i jajnika, što ima trajno loše posljedice na krave.

Važno za hranidbu krava s puno kukuruzne silaže Najvažniji uvjet hranidbe krava kukuruznom silazom je dovoljna brzina trošenja, odnosno izuzimanja iz silosa. Ona mora u zimskom razdoblju iznositi barem 20 cm dnevno, a u ljetnom barem 30 cm dnevno u dubinu silosa. Jako je važno da je površina reza u silosu uvijek glatka, da se silos nepotrebno ne «raskopava». U rastresitu silažnu masu zrak (a s njime i nepoželjni kvasci), plijesni i ostali mikroorganizmi puno brže prodiru i uzrokuju zagrijavanje, pa onda i kvarenje silaže. Jedan metar silaže dobro zbijene u silosu teži oko 600 kg (180-200 kg suhe tvari). To je

važno znati pa i povremeno provjeravati težinu da bi što preciznije odredili silaže u dnevnom obroku krava. Preciznost u hranidbi je ono što sva naša gospodarstva moraju

puno ozbiljnije žele li dobro poslovati u proizvodnji mlijeka.

Temeljni koncept udjela kukuruzne silaže u obrocima krava odražava se u pojeftinjenju proizvodnje i smanjenju korištenja zrna žitarica u hranidbi krava. Naime, velik dio energije, koja se namiruje krmnim smjesama na bazi zrnja žitarica, može se zamijeniti udjela silaže cijele biljke kukuruza u obroku i smanjenjem smjese (koncentrata, zobanja) u hranidbi krava. Osnovno pravilo pri tome jest da se mora paziti na ukupan sadržaj škroba u obroku, a on bi trebao biti do 20% u suhoj tvari obroka. bi loše djelovala na probavu u buragu jer dovodi do ozbiljnijeg zakiseljavanja buragova sadržaja (nevidljive acidoze), jednog od neprijatelja krava u nas. Takvim konceptom hranidbe s puno kukuruzne silaže nije koristiti smjese s puno žitarica, se žitarice moraju dobrim dijelom zamjenjivati krmivima s malo škroba i a više lakoprobavljivih vlakana (nusproizvodi). I kukuruzno zrno, kao najvažniji izvor energije u hranidbi stoke u nas, je dijelom zamijeniti silažom cijele biljke kukuruza.

U obrok s više od 30 kg kukuruzne silaže na dan po kravi neophodno je dodavati i puferna krmiva ili dodatke, a to su osim vlaknastih voluminoznih krmiva i 150-200 grama na dan sodebikarbone te 120-180 grama na dan krede. Žive kulture kvasaca

posebno selektiranih za hranidbu krava izuzetno su korisne u ovakvom tipu obroka jer dodatno pomažu stabilizaciju stanja u buragu i ukupnu iskoristivost hrane. Primjer obroka na temelju puno kukuruzne silaže

U ovom obroku kukuruzna silaža 70%voluminoznog dijela ili 45% ukupnog obroka. Da bi osnovni obrok bio izbalansiran, neophodno mu je dodati proteinskih i vitaminskomineralnih dodataka te pufernih tvari. Uz dodatak od 7 kg smjese (za krave) s 19% sirovih

Krmivo Kl!/dan Osnovni obrok

Kukuruzna silaža 30,0

Sienaža trave 80 Slama 1,0

kravama

proteina, ukupan obrok je prosjekravi (650 kg) uravnotežen i dovoljan za dnevnu proizvodnju 35 kg mlijeka. Ovakvi obroci su vrlo stabilni, pouzdani i nije ih problem konzumirati. Osobito su prikladni za TMR-hranidbu. Ukupna suhe tvari koju krava treba pojesti je 3,5% od tjelesne mase, što nije velik problem.

Glavni uvjet je da je silaža kvalitetna i zdrava, a to našim stone bi smio biti problem proizvesti, što je neusporedivo lakše od puno kvalitetne sjenaže. % suhe tvari

Nadovuna osnovnoz obroka za Droizvodniu 20 krz mliieka

Zivi kvasci 0.05 Dodatak oroizvodne smiese prema razini Droizvodnie

Slika 2: Kukuruzna silaža može biti glavni izvorenergije

KOLICINA HUMUSA U TLU

Svaki tip tla sadržava i oblik humusa i se od t do 20 %. U pravilu, kada je neko tlo podvrgnuto utjecaju humusa u tlu pada ispod razine u prirodnom tlu. Intenzivnijim iskorištavanjem tla gubi se humus.

Mr. se. Darko Uher

Dubokim zahvatima obrade (dugogodišnje oranje na 35 cm. rigolanje) snižava se humusa u gornjem dijelu tla, gdje za humus nisu povoljni uvjeti. Za poljodjelska tla bitno je održavati optimalnu humusa.

UTJECAJNA HUMUSA

Gnojidba: Povoljno djeluje na mikroorganizme u tlu, ubrzano se uginula organska tvar, u tlu ostaje više podzemnih organa, se organska tvar ponovno utlo.

Sustavi biljne proizvodnje: Znatno na sadržaj humusa. Kulture koje nagomilavaju podzemne ostatke i traju više godina intenzivnije nakupljaju humus. Iz tablice je vidljivo da lucerna i djetelinsko-travne smjese ostavljaju mnogo korijenja u tlu, strne žitarice osrednje, a krumpir i repe malo. koji djeluju na razgradnju humusa: To su klima, tekstura tla, pH vrijednost, sadržaj kalcija, tla bazama, odnosi u tlu, vrsta kulture i zahvati. Svi navedeni na humusa. Što razgradnja ide brže, to i razina humusa biti manja. Radi bolje mikrobiološke aktivnosti, u tlo je potrebno unositi humusnu sirovinu (zreli stajski gnoj). Upravo je ta sirovina bogata mikrobiološkom faunom i pozitivno djeluje na plodnost tla. Stajski gnoj korisno na plodnost tla, ali slabo ga na trajnom humusu.

Primjer: 40 tiha stajnjaka unesenog u tlo ga samo 2,8 tiha trajnog humusa. Višegodišnje mahunarke i trave nakon dvije do tri

godine uzgoja mjerno humusa (vidi tablicu 1). Zelena gnojidba: 52 tiha zelene biljne mase sadržaj humusa za samo 0,18 %. Za postizanje najprikladnije humusa nema šablone, jer svaki tip tla iziskuje svoju obradu, gnojidbu i sustav biljne proizvodnje, na humusa obzirom na plodnost, ishranu bilja, agrotehniku i proizvodnje.

Gospodarenje humusom u poljoprivrednim tlima Održavanje obradivog tla u funkciji pogodnog supstrata za uzgoj poljoprivrednih kultura prioritetna je i trajna znanosti i prakse. Važna dimenzija te jest trajno osiguranje tla energijom unošenjem organske tvari, kojom se organizmi tla koristiti kao izvorom energije. Svi

važniji tipovi tala u našoj zemlji gotovo su bez izuzetka siromašni humusom. To je osobito s tlima u intenzivnom korištenju u kojima je sadržaj humusa redovito ispod njihova prirodnog klimaksa, pa se objektivno može govoriti o njihovoj antropogenoj degradaciji. Stoga je nužno intenzivirati "promet" organske tvari u tlu, pa ako nije tzv. kulturni klimaks 11, tj. njezino iznad prirodnog tla, mjere gospodarenja organskom tvari moraju težiti održanju njegove prirodne ravnoteže. I u prirodnim ekosustavima postoji «promet» organske tvari, koji je u sklopu klimaksa prirodnih životnih zajednica. Na promet organske tvari u poljoprivrednim životnim zajednicama obradom, gnojidbom i sustavima biljne proizvodnje. Za potpunije razumijevanje gospodarenja humusom iznose se najprije neke temeljne humusa, odnosno organske tvari tla. Izraz organska tvar odnosi se na sav materijal biljnog i

Organskiostatciu

Kultura tlu(suhatvar dt/ha)

Strnežitarice 9-17

Mahunarke 5-23

Krumpir 6-10

Repe 6-10

Lucerna 67

Dietelinsko-travnasmjesa 56

Lupinažuta 15-16

Ozimarepica 9

Landsberškasmjesa 27-29

hranivau kw}ia

N P20s K20 8-17 3-7 9-15 12-53 3-9 3-23 20-25 5-7 30-48 20-25 5-7 30-48 159 35 64 81 33 75 35-39 7-9 28-42 15 9 30 33-37 13 36-52

životinjskog podrijetla nastao u tlu ili je u njega unesen, neovisno o stupnju razgradnje. Organska tvar integralan je dio svakog tla i na fizikalna i kemijska svojstva tla bitno nego što to iz njezina razmjernog udjela u tlu. U poljoprivrednih tala prevladava tip humusa. Organska tvar tla tako jako i koloidnu frakciju tla poznatu kao humus, kao i organske rezidue koje nisu izgubile svoju anatomsku strukturu. Biljni i životinjski ostatci koji se unose u tlo sastavljeni su od ugljikohidrata, lignina, masti, voskova i smola. Proizvodi mikrobiološke aktivnosti mogu biti ugljikohidrati i bjelanNa intenzitet razgradnje humusa umnogome temperatura, vlaga tla, sadržaj hraniva u tlu, reakcija tla, tekstura i neki drugi

npr.

aluminija, mangana, bora, selena i klorida, ekscesivne topljivih soli i organski fitotoksini za biljke) u biljnom materijalu. Vrsta usjeva je važna, jer se mahunarke brže od trava. Djelovanje temperature i vlage tla ogleda se u njihovu utjecaju na rast i razvoj usjeva te, s tim u svezi, i na intenzitet pri njihovim ekstremnim vrijednostima, dakako s pozitivnim ili negativnim ishodom. Nedostatk pak hraniva, posebice dušika, ugrožava biljni rast nego razgradnju, jer se mikroorganizmi koriste hranivima iz biljnog materijala prije nego što ih može usvojiti biljno korijenje. korisnih mikroorganizama najbolje se razvija pri pH 6 do 8, a snažno su inhibirani ako je pH niži od 4,5 i viši od pH 8,5. Biljke toleriraju mnogo

PITAJU - UREDNIŠTVO ODGOVARA

lakše ekstremne vrijednosti pH nego mikroorganizmi. Tla s sadržajem gline mogu zadržati humusa. Nakupljanje organske tvari rezultat je svih a treba još dodati stupanj miješanja s tlom. Miješanje biljnih rezidua s tlom obradom ubrzava razgradnju i usporava akumulaciju humusa u tlu.

preporuke

• bilanciranje humusa treba provoditi na svakom obiteljskom gospodarstvu unutar plodorednag sustava,

• bilancira se sadržaj humusa za plodoredni ciklus, dakle najmanje tri godine,

• princip bilanciranja pokazuje opskrbljenost humusom, a proizlazi iz zbroja zaliha humusa i obnovljivog humusa prikazanog u tablici reprodukcijska vrijednost organske

Poštovano Uredništvo, na mojim parcelama se pojavio (Rumex sp.). Molim vas, koja sredstva suzbijanja mogu koristi za uklanjanje štetnih biljaka s poljoprivrednih površina?

Do nedavno je u prodaji bio preparat koji je uspješno rješavao problem kiselice ili Rumex sp., a ime mu je bilo Asulox (Cromos agro d.d.) i jako je dobro iskorjenjivao Rumex u fazi rozete s dozama 4 L + 200-400 L vode/ha. je s tržišta zbog duge rezistentnosti u tlu. Trenutno za suzbijanje ovog vrlo otpornog korova koristimo preparat u vidu praška 15 g)

HARMONY DuPont. Nismo sigurni postoji li u maloprodaji. Dobili smo ga od njihova distributera AM AGRO (tel.: 3461 954). Iskustva su vrlo pozitivna. Koristili smo ga za suzbijanje Rumexa u smjesama bijele djeteline i trstikaste vlasulje, zatim na crvenoj djetelini i travnjaku s vrstama. Tratina po kojoj se prska Harmony MORA BITI

Mljekarski list 12/2006.

VISOKANAJMANJE10-15 cm, dolazi do ožegotina po biljnoj masi. Na travnjacima se koristi u 10-15 g/ha Harmony uz dodatak (O,1%Trend 90).

Doc. dr. se.]osip Leto

nedozrelo sjeme. U tlu sjemenke Rumexa zadržavaju klijavost jako dugo, pa kad uzmemo u obzir i vegetativna širenje podzemnim organima onda je jasno kako borba s ovim korovom mora biti jako duga. to za špricu kapaciteta 15 L: 15 L vode + 1,5 g Harmony + 15 mL (1,5 dcL) Trend i špricati širom ili još bolje biljke Rumexa. Optimalna faza rasta Rumex-a je rozeta (bez cvjetne grane). Zaražene površine treba prskati 2 puta godišnje u jesen i kad su temperature oko 20° C i nema kišebarem 8 sati. Drugi je uništavanje nožem. Dubina reza mora biti oko 15 cm, ga još više proširimo jer plitko odrezan granati. Dodatni problem kod suzbijanja ovog korova velika je sjemena kojeg biljka proizvodi i koje je klijavo i kao ,..~,., =--

KONZERVIRANJEKRMES TRAVNJAKA

O OVISI

KVALITETABILJNE MASEU TRENUTKU

KOŠNJE?

Hranidbena vrijednost biljne mase u trenutku košnje ovisi na prvom mjestu o:

• vrstama i sortama biljaka koje biljni pokrov travnjaka,

• stadiju razvoja (zrelosti) biljne mase u trenutku košnje i

• agroekološkim uvjetima uzgoja. No, jednako tako su važni i (frekvencija) i visina košnje travnjaka.

Ovisnost kvalitete biljne mase u trenutku košnje o biljnoj vrsti

Trave i sitnozrne mahunarke (djeteline), košene u istom stadiju razvoja, razlikuju se po svom kemijskom sastavu, pa time imaju i hranidbenu vrijednost za Neke razlike u kvaliteti mogu biti uzrokovane agroekološkim uvjetima uzgoja, a neke su rezultat biljne morfologije. Razlike u kvaliteti biljnih vrsta mogu biti uzrokovane i razlikama u sastavu njihovog tkiva i razlikama u anatomiji. Relativni udio neprobavljivog tkiva, kao što je žitni sustav, kao i njegov raspored, varira vrstama biljaka i može rezultirati razlikama u kvaliteti krme.

Djeteline se u ishrani stoke odlikuju visokom u prvom redu zbog visokog sadržaja sirovih proteina, vrlo povoljnog aminokiselinskog sastava, zatim visokog sadržaja mineralnih tvari i vitamina. Kod nas se najviše koriste lucerna (najkvalitetnija i najrodnija),

Hranidbena vrijednost pokošene biljne mase, bilo da je spremamo kao sijeno ili siJažu (sjenažu), a koja se izražava u sadržaju i probavljivosti hranjivih tvari, kao i u razini konzumacije od strane životinja, ovisi o :

• hranidbenoj vrijednosti zelene mase u trenutku košnje i

• gubitcima tijekom košnje, spremanja i konzervirane biljne mase.

dr. se.]osip Leto

crvena djetelina, bijela djetelina roškasta smiljkita.

Trave sadrže manje proteina, minerala i vitamina od mahunarki, ali se zbog probavljivosti organske tvari odlikuju sadržajem energije (stoka ih bolje iskorištava od djetelina). U osobito vrijedne visoke i srednje visoke trave spadaju: francuski ljulj, vlasulja livadna, oštrica, repak, talijanski ljulj i zlatnožuta zobika. U vrijedne niske trave spadaju: engleski ljulj, bijela rosulja, crvena vlasulja i livadna. Hranidbena vrijednost trava i djetelina u znatnoj mjeri ovise i o sorti (kultivaru)

Kultivari trava i djetelina takose razlikuju u kvaliteti, ponajprije zbog genotipskih razlika u razvojnim stadijima (ranozreli i kasnozreli kultivari), kao i morfogenim i strukturalnim karakteristikama. Mnoge svjetske kompanije i instituti rade na kreiranju novih sorata trava i djetelina poboljšanih karakteristika: rodnosti, pojedinih parametara kvalitete, lisnatosti, otpornosti na bolesti, štetnike, sušu, izmrzavanje itd. Kod odabira sorte (kultivara) treba voditi za kakvu namjenu (košnja, napasivanje, kombinirano) i za kakve agroekološke uvjete (vlaga, temperature, kiselost tla itd.) smo planirali zasnovati ili obnoviti travnjak.

Ovisnost kvalitete biljne mase u trenutku košnje o stadiju razvoja biljne mase

Najvažniji biljne mase trava i mahunarki je stadij razvoja biljaka u trenutku košnje. Pad kvalitete krme uslijed starenja (sazrijevanja) biljne mase povezan je sa smanjenjem kvalitete i stabljika. Starenjem biljaka nastaju promjene hranidbene vrijednosti povezane s promjenom odnosa lista i stabljike u ukupnoj biljnoj masi u korist stabljike se udio stabljike, a pada udio lista). ima krmnu vrijednost nego stabljike i kod trava i kod djetelina.

Npr., kod trava je:

• koncentracija sirovih proteina u nego u stabljikama,

• probavljivost 10% od probavljivosti stabljika,

• koncentracija neutralnih kiselih vlakana (NDF), kao neprobavljive komponente, 20% manja je u nego u stabljikama.

Stabljike i kod trava i kod djeteline trpe znatne promjene tijekom ciklusa vegetacije - sirovih proteina i mineralnih tvari je sve manje, a kolisirove celuloze se za oko 50%od prvobitne Pro• mjena hranidbene vrijednosti povezana je s lignina i stijenke (uglavnom neprobavljivih i slabo probavljivih komponenata), a padom udjela minerala, sirovih proteina i probavljivih

Doc.

3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com

ifJugogodišnja tradicija

prodaje steonih junica mljekarama i trgovcima diljem svijeta.

Prodaja

visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO!

JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od

<Budite korak ispred! lnr>estirajte u bolju

topivih tvari, kao npr. škroba. Starenjem se smanjuje i karotena (najviše ga imaju mlade biljke, a do klasanja (metlitrava mu se udio smanji na 36% od prvobitne i vitamina C (kod djetelina se max. nagomilava do formiranja cvjetnih pupova, a zatim slijedi nagli pad, tako da biljke na kraju cvatnje imaju 8-9 puta manju od prvobitne).

Pored smanjivanja hranidbene vrijednosti biljne mase, zbog promjena hranjivih tvari tijekom razvoja biljaka, smanjuje se i probavljivost organske tvari koja ovisi o odnosu list/stabljika. Probavljivost je visoka (oko 80%)i slabije se mijenja tijekom razvoja biljaka, dok probavljivost stabljika naglo pada prelaskom biljaka u generativnu fazu (formiranje sjemena) zbog udjela lignina u celuloznoj frakciji. Zbog variranja hranjivih tvari u biljnoj masi, ovisno o stadiju razvoja trava i mahunarki, trenutak prinosa hranjivih tvari po jedinici površine probavljivih proteina) ne podudara se s trenutkom u kome se ostvaruju prinosi suhe tvari. Probavljivost krme je u fazi busanja i vlatanja trava, pada u fazi pojavljivanja cvata i cvatnje, dok je

najmanja kad trave ocvatu. je i kod mahunarki, gdje je kvaliteta krme u stadijima do pupanja, a kvaliteta pada cvatnjom i formiranjem sjemena. Maksimalni sadržaj sirovih proteina i mineralnih tvari kod trava je u fazi vlatanja. Smanjivanje hranidbene vrijednosti starenjem biljaka nije jednako brzo kod svih vrsta, kao ni sorata trava i djetelina. Prelaskom u generativnu fazu razvoja najbrže se smanjuje hranidbena vrijednost oštrice, trstikaste vlasulje i repka.

Starenjem biljaka smanjuje se i voluminozne krme koju stoka konzumira. Konzumiranje hrane u negativnoj je korelaciji sa sadržajem sirove celuloze i sadržajem stijenke, a u pozitivnoj s organske tvari.

stadiji zrelosti vrsta

u trenutku košnje

1. otkos: kasno pupanje

2. i kasniji otkosi:

4: Lucerna

tak cvatnje -10%procvalih biljaka oštrica, repak, trstikasta vlasulja, talijanski i engleski ljulj i druge trave

ISlika 5: Cvat zamotan u rukavcuzadnjeg lista, tzv. «bootstagei,do pojavljivanjacvata

/ 2,12006.

Slika 1: oštrica

Slika 2: Trstikasta vlasulja

Slika 3: repak

Slika

Slika 6: Crvena djetelina i inkarnatka - cvatnje ( 10%)

Ukoliko se radi o optimalnog stadija zrelo_sti t~avn!h smjesa i od travno-dj~tehnsk1~ smjesa, tada se prati raz~o~ dominantne travne vrste u smjesi (ona koja ima u~io u smjes(), Kod djetelina ili u smjesama gdje one dominiraju (djetelinsko-travne smjese), optimalno vrijeme k~šnje je pojava pupova, pa do pocetka cvatnje (10% procvalih biljaka) dominantne djeteline u smjesi.

U tablici 1 i 2 prikazani su najvažniji pokazatelji kv~lite~e kr~e vrsta trava I dJetehna košenih u stadijima zrelosti. Jasan je da se zrenjem biljaka sadržaj suhe tvari i sirovih vlakana, a pada udio sirovih proteina, kao i probavljivost krme.

Ovisnost kvalitete biljne mase u trenutku košnje o agroekološkim uvjetima uzgoja

Na kvalitetu biljne mase i:

- klima, nadmorska visina, položaj (nagnutostterena i ekspozicija)

- tlo (plodnost, pH, dubina, vodni režim, osobine itd.)

- primijenjena gnojidba

- primijenjene mjere korištenja i njege travnjaka (npr. pravovremena korištenje, od korova)

No, hranjiva vrijednost biljne

mase u trenutku košnje ovisi i o: • (frekvenciji) košnje, • visini košnje

košnje, odnosno broj otkosa tijekom jedne vegetacijske sezone u prvo~ na prinos hranjivih tvan po Jed1mc~ površine (sirove . 1 probavljive hranjive tvari), a_us~~ Je povezana sa stadijem razvoJ~ b1IJne mase u trenutku košnje. košnjom dobivamo višestruko kval!tetniju krmu, uz manje razlike u pnnosu suhe tvari. Ranija košnja na tratine, a time i bolju pokrovnost. Osim toga, ako se generativne vlati kod trava pokose ranije, pospješuje se nabusavanje_, time i širenje višeotkosmh 1 višegodišnjih vrsta, što se odražava na ali i na prinos mase po jedinici površine. Košnjom 4 puta godišnje (u vegetativnom stadiju) se sadržaj sirovih proteina i probavljivost, a pada koncentracija NDF(neprobavljivi dio) u odnosu na košnju 2 puta godišnje (u cvatnji). Hranidbena vrijednost i visina prinosa travnjaka ovise i o visini košnje. Razlike u pri-

nosima u ovisnosti o visini košnje nastaju uslijed rasporeda pojedinih biljnih vrsta. niskih trava Je bliže tlu, na visini 7-10 cm. Kod visokih biljaka u prizemnim slojevima je manja, ali još uvijek Uslijed to~a visinom košn~e znatan dio vegetativne mase ostaJe neiskorišten, što dovodi do smanjenja prinosa suhe tvari i hranjivih tvari (osobito tim suviše niskom košnjom slabi se reg~nerativna sposobnost travnjaka. Štetne posljedice nastaju zbog odstranjivanja prizemnih dijelova biljaka koje sadrže znatn~ koli~!ne hranjivih ~ar~, ~s_hjed dolazi do iscrplj1va~Jabilj~~~Potpunim odstranjivanJem hsca su procesi fotosinteze pa se za rast novih iz~anaka ~oriste hranjive tvan nagomilan~ u korijenovom sustavu,- Kao P?Sljedica preniske košnje dolazi do slabije regeneracije travnj~ka i sporijeg porasta, _štos:reflektir_ana pad prinosa u s1Jedeo'!1 otkos1_ma. Optimalne visine košnJe travnjak~ su oko 8 cm. Mladi (novozasnovam travnjak) ne smije u zimu prenisko košen (minimum 7

Slika 7: Dobropripremljenukrmu krave uvijek radojedu

HRANIDBA

Laktacija krava dijeli se u tri osnovna stadija:

1. Rana laktacija, od 14. do 100. dana

2. Sredina laktacije, od t 00. do 200. dana

KRAVATIJEKOM LAKTACIJE

1. RANAIAKTACIJA

Hranidbene potrebe

krava u ranoj laktaciji

Period rane laktacije predstavlja prvih 100 dana laktacije. ovog perioda krave svoju maksimalnu proizvodnju mlijeka, za holstein krave drugog mjeseca laktacije, dok konzumacija zaostajati za ovom visokom proizvodnjom i krave gubiti na težini. Krajem rane laktacije, konzumacija se uravnotežiti s proizvodnjom mlijeka, te pada tjelesne mase više biti. Obroci za krave su sastavljeni na temelju osnovnih potreba i to potreba za proteinima, odnosno sirovim proteinom (SP) i energijom izraženom kao neto energija za laktaciju ili NEL. Kako bismo podmirili sve potrebe životinje i postigli maksimalnu proizvodnju, obroke za krave trebali bismo sastavljati i potrebe za vlaknima, nestrukturalnim ugljikohidratima (škrob i te u buragu nerazgradljivim (by-pass protein) i topljivim proteinom. Obroci za krave sastavljaju se tako da se postigne maksimalna proizvodnja mikrobnog proteina i podmire potrebe za u buragu nerazgradljivim aminokiselinama. Potrebe za pojedinim hranjivim tvarima, u svakom pojedinom dijelu laktacije, prikazani su u tablici 1. Preporuke za

3. Kasna laktacija, od 200. do zasušenja, odnosno 305. dana laktacije. Mr. se. GoranKiš

hranidbu krava u daljnjem tekstu bit temeljene na hranidbu potpuno izmiješanim obrokom (PlO, TMR-om) mada su principi hranidbe primjenjivi i za ostale pripreme obroka. krave trebali bismo podijeliti u tri grupe prema visini proizvodnje, što da bi trebalo pripremati i tri obroka. Ukoliko nemamo tu ili nam je premalo stado, tada krave podijeliti barem u dvije grupe: jednu s visokoproduktivnim kravama i jednu s niskom proizvodnjom mlijeka.

FAZE LAKTACIJE

Proizvodnja mlijeka (kg/dan)

rana laktacija vrh laktacije

Gubitci tjelesne mase tijekom rane laktacije Za vrijeme ovog stadija laktacije proizvodnja mlijeka naglo se i postiže se vrh laktacije što nije i maksimalnim porastom konzumacije hrane.

Potrebe za energijom tada su u odnosu na energiju koju životinje dobiju obrokom, pa krava mobilizira tjelesne rezerve i gubi na težini. Tada je životinja u negativnom energetskom balansu.

Genetski potencijal krave se iskazuje u ovom periodu, pa krava pod velikim

sredina laktacije I suhostaj

Konzumacija suhe tvari (kg/dan) konzumacija hrane

Tjelesna težina (kg) gubitak tjelesne mase

porast tjelesne mase

Grafikon 1: Laktacijskekrivulje

pritiskom proizvesti veliku, genetski uvjetovanu mlijeka. Krave u tom periodu laktacije imaju potencijal za probavu potrebnih hrane i normalno je da se mobilizira i koristi tjelesna mast. Sposobnost krava da mobiliziraju tjelesne genetski je što da krave visokog genetskog potencijala proizvodnje mlijeka mobilizirati tjelesnu mast duže vrijeme, negoli krave nižih proizvodnih U tom vremenu krave mogu dnevno izgubiti i do 0,7 kg tjelesne mase.

konzumacije suhe tvari (ST) tijekom rane laktacije

Konzumacija hrane je postizanja visoke proizvodnje mlijeka. Krave, u ovom periodu laktacije, treba poticati da jedu što je više Svaki dodatni kg ST obroka koji krava tada pojede može pridonijeti proizvodnji 2 do 2,4 kg mlijeka na dan više. Konzumacija hrane uvjetovana je mnogim koji razinu proizvodnje, kvalitetu i kvantitetu voluminozne krme, probavljivost krmiva, preradu krmiva, hranjenja, krmiva u obroku i sl.

U ranoj laktaciji osnovno je osigurati dobro preživanje, odnosno, dobar i funkcionalan rad buraga. Zbog toga je važno da krava pojede obrok koji se sastoji od barem 40%voluminozne krme. Kako bismo stimulirali kravama žvakanje, oko polovica od te voluminozne krme treba biti od najmanje 2,6 cm. Da bismo poboljšali konzumaciju ST u tom periodu životinjama trebamo davati najkvalitetniju voluminoznu krmu. Kako bi postigli najvišu konzumaciju, pojedine frakcije

Tablica 1: KonzumacijaST (kg) tijekomlaktacije

Vrijeme I 1. laktacija

1. tiedan I 14

2. tjedan I 15-16 I 3. tiedan 17

4. tjedan 18 --

5. tjedan I 18 - 19 ;

vlakana, NOV i KOV,trebaju biti u obroku na razini 28, odnosno 19 %. Tijekom ovog perioda treba izbjegavati promjene u sastavu obroka. Kako bi izbjegli bilo kakve probavne kao što je acidoza ili pad konzumacije, koncentrirana krmiva u obrok treba dodavati postupno, i to dnevno 0,5 do 0,7 kg, tijekom prva dva tjedna laktacije. Sadržaj proteina vrlo je u ovom periodu laktacije, i mobiliziranih proteina iz tjelesnih rezervi vrlo je u odnosu na mobiliziranu tjelesnu mast. Zbog toga se sadržaj proteina u obroku od 17 do 19 %. Od tih proteina obroka 30 do 35 % treba u buragu nerazgradljivi protein, dok topljivog proteina treba biti oko 30 %. U obrok mlikrava se dodavanje 0,5 kg proteinskih koncentrata (34 do 50 % SP) za svakih 5 kg proizvedenog mlijeka u proizvodnji iznad 20 kg mlijeka.

Ostali poboljšanja hranidbe visokoproizvodnih krava

1. Krave jedu odmah nakon mužnje i zbog toga, kako bismo im potakli konzumaciju, trebamo ponuditi svježu krmu na hranidbenom stolu. Visokoproizvodne krave jedu do 12 obroka na dan i to u prosjeku svake 23 minute. Ukoliko hranimo TMR-om, njegova vlažnost, ili sadržaj vode, treba

2. takt_?~-- i ; · konzumacija(kg) _¾ od tjelesnemase ;

biti 25 - SO%jer presu hi ili prevlažni obroci smanjuju konzumaciju.

2. Ukoliko koncentrirana krmiva dajemo odvojeno od voluminoznih, trebamo ih davati nekoliko puta na dan.

3. Hrana kravama treba biti dostupna barem 20 sati na dan.

4. Sijeno kravama trebamo dati prije žitarica ili prije proteinskog dodatka ujutro.

5. Proteinske dodatke trebali bismo životinjama davati s energetskim krmivima i/ili davati energetska krmiva (žitarice) prije proteinskih.

6. Prije nego ih damo životinjama trebamo provjeriti duljinu voluminoznih krmiva, odnosno jesu li krme dovoljno duge.

7. Ukoliko dajemo dva voluminozna krmiva, najbolje ih je pomiješati zajedno, nego ih dati svako

8. Ukoliko krave konzumiraju manje hrane nego što i najprije treba provjeriti nevlaknastih ugljikohidrata u obroku i voluminozne krme, te kvalitetu vode. Odvojeno davanje krmiva Bez obzira što se naglasak u visokoj proizvodnji mlijeka daje na hranidbu i pripremu obroka u obliku TMR-a,mnogi još uvijek voliminoznu krmu i koncentrat životinjama daju odvojeno, odno-

sno na tradicionalan Koncentrirana krmiva tada daju jednom ili dva puta na dan. Rezultat takvog davanja krmiva je da krave imaju neujednaopskrbu organizma hranjivim tvarima što može uzrokovati iskorištavanje hranjivih tvari. Kako bismo im stabilizirali i održali djelotvornu buražnu mikrofloru trebamo kravama davati koncentrate u više manjih obroka. Nekoliko je koje možemo koristiti kako bi bila poboljšana proizvodnja mlijeka i kako bismo krave održali

zdravima:

1. Trebamo izbjegavati velike promjene kvalitete voluminozne krme.

2. Trebamo krave hraniti odnosno hranjenja. Na taj osiguravamo im svježu krmu i ih da jedu manje hrane.

3. Kravama dati nešto hrane ujutro, prije nego do koncentrata.

4. Ne treba davati više od 2,5 do 3,5 kg žitarica odjednom. Smanjenjem žitarica, koje dajemo životinjama odjednom, smanjujemo pojave acidoze.

5. Trebamo obratiti pozornost na meljave žitarica. Sitno mljevene žitarice probavljaju se u buragu vrlo brzo i mogu uzrokovati acidozu.

hranjenja broja obroka smanjujemo dnevne promjene kiselosti (pH) buraga što pomaže u stabiliziranju buražne mikroflore. raspon i buražnog pH presudan je za djelotvornu probavu vlakana.

Slijed hranidbe hranjenja na rad buraga i proizvodne rezultate krava. Ukoliko voluminoznu krmu i koncentrate dajemo odvojeno, voluminozu dajemo prvu - ujutro, a iza nje koncentrate, odnosno žitarice.

Davanje proteinskih (sojine i ugljikohidratnih (zrno kukuruza) krmiva zajedno, na masti više nego kada bismo ta krmiva kravama dali odvojeno. To je zbog toga jer mikroorganizmi u buragu za svoj rad trebaju i energiju i proteine zajedno.

Preciznost u miješanju krmiva u obroku

Kako bi bio pravilan raspored hranjivih tvari u obroku, TMR ili voluminoznu krmu treba pravilno

Vašafarma je Vašživot...

nvestrrajte • U SVOJU

Farmer krediti za proširenje fonda Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%. Efektivna kamatna stopa za kredita 84 mjeseca 10,26%.

Partner uvoznik za nabavku junica INTERAGRO d.o.o. Križevci

Investicijski krediti za poljoprivrednike do 3-000.000,00 kn.

HBOR-KREDITI do 12 godina do 2 godine

Prijevremena isplata naknada za mlijeko kooperantima LURE (12-togu mjesecu).

Vaša varaždinska

POSLOVNICENTAR.ZAPOLJOPRIVREDNUKLIJENTELU: Bjelovar,F. Supilan, tel: 043/241222 gdje dobitiinformaciju o poslovnicamaBankeu Vašemmjestu. Ml/ekarski /i,st 12/2006.

izmiješati. Kada m1Jesamo male komponenti obroka (minerali ili vitamini) se prethodno miješanje u premiks kojega kao takvog dodajemo u obrok.

Kemijska analiza pojedinih komponenti obroka za krave mora biti Analiza kompletnog obroka i svake pojedine komponente tog obroka (kada ih zbrojimo) nešto se razlikovati, no te razlike trebaju biti u okviru dopuštenih odstupanja. Usporedba tih vrijednosti, stvarnog i sastava obroka dat nam odgovor koliko smo dobro izmiješali obrok koji dajemo kravama.

2. SREDINAlAKTACIJE

Sredina laktacije period je od 100. do 200. dana nakon teljenja. Na ovog perioda laktacije krave vrh proizvodnje mlijeka (8 do 1O tjedana nakon teljenja). Vrhunac konzumacije hrane biti dostignut bez gubitaka tjelesne mase (vidi grafikon 1). Krave bi trebale konzumaciju ne kasnije od desetog tjedna nakon teljenja. Na tom stupnju konzumacije krave pojedu ST kvalitetne krme do 4 %od svoje tjelesne mase. Krave bi trebale dobiti takav obrok koji bi održao visoku proizvodnju što je dulje. Za svaka dva kg mlijeka, visokoproizvodne krave trebale bi pojesti najmanje jedan kg SThrane. , U ovom periodu laktacije svrha je održati maksimalnu proizvodnju mlijeka, što je dulje. Za svaki kg više proizvedenog mlijeka u vrhu laktacije, krava u ukupno proizvedenom mlijeku, za cijelu laktaciju, dati 200 do 225 kg mlijeka više. Osnova strategije u proizvodnji mlijeka u ovoj fazi laktacije je

konzumaciju hrane. U vrijeme ovog perioda životinje trebaju jesti visokokvalitetnu voluminoznu krmu (najmanje 40 do 45 % ST obroka), a razina efektivnih vlakana u obroku treba biti kao u ranoj laktaciji.

Koncentrati u obroku ne bi trebali prelaziti od 2,3 %od tjelesne mase krave. Kako bi osigurali zdravu mikrobnu floru u buragu, izvori vlakana - koji nisu iz voluminozne krme (repini rezanci, trapovi žitarica i posije) - mogu zamijeniti dio škroba u obroku.

Potrebe za proteinima u ovom dijelu laktacije manje su nego u ranoj laktaciji, pa bi obroci za krave u sredini laktacije trebali sadržavati 15 do 17 %SP. (vidi tablicu2).

U vrijeme ovog dijela laktacije krave bi trebale biti pripuštene kako bi potaknuli nov graviditet (60 do 70 dana nakon teljenja).

Mljekarski list 12/2006.

3. KASNALAKTACIJA

Ovaj period laktacije može od 200. dana nakon teljenja, a završava kad krava zasuši. Za vrijeme ovog perioda proizvodnja mlijeka opada.jednako kao i konzumacija hrane koja lako prati ovakvu razinu proizvodnje. Krave dobivati na težini kako bi nadopunile adipozno tkivo (salo) koje su izgubile tijekom ranijeg dijela laktacije. Ovo tjelesne mase, kako se laktacija kraju, ponajprije se odnosi na mase ploda koji raste. U kasnoj laktaciji izvori proteina i energije nisu presudni. Možemo sastaviti jeftine obroke s neproteinskim izvorima dušika (NPN)i nekim krmivom koje je izvor brzo razgradljivih ugljikohidrata, kao što je melasa. Hranidbene potrebe krava kroz sva ova tri perioda laktacije prikazan je u tablici 2.

Tablica2: Hranidbenepotrebe krava tijekomlaktacija

1 Stadi' laktaci'e ______ J Rana _ Sredina ! Kasna proizvodu·a mli·eka, k dan

KonzumacijaST, kg/dan __ _

Sirovi rotein, % ST

B - ass rotein, % od SP

Toe_ljivirotein, % od SP

Kisela dete ent vlakna AD Efektivnavlakna, % NDV __ _ 40 30 20 24-26 21-23 1 11-12 17-19 15-16 13-15

j Neto ener i'a za laktaci·u(NEL_,.,,,_M_J__..,__, ___ __,___ __, __ __,

j Nevlaknasti:!!g!jikohidrati,% ST J ___

Kalci',%ST

Fosfor,% ST J

_K_al~ij~,_%_S_T__________

Natri',%ST I -----------~----'----~---~

VitaminA, lOOIJ/dan '--~---~--~

VitaminD, IOOIJ/dan 1--~---~--~ VitaminE, 100 IJ/dan

BOLESTI

I POREMETNJEZDRAVLJA KRAVAZBOG

HRANIDBENIH NEPRAVILNOSTI

Dr. se. Terezija Silvija Marenjak

Osnovna karakteristika je da se takve bolesti pojavljuju u mogli bismo pritajenom obliku još u razdoblju suhostaja, a manifestacija bolesti nastupa u razdoblju neposredno nakon poroda i u ranoj laktaciji.

Prvi znakovi neuravnotežene hranidbe u stadu. iz govedarstva postavili su nekoliko kojih se može utvrditi postojanje stanovite pogreške u hranidbenom procesu, pa ih je potrebno istaknuti. Prije svega to su: smetnje u reprodukciji tiha gonjenja i niska uspješnost osjemenjivanja), slabije uzimanje i iskorištavanje hrane, porast zaraznih bolesti u stadu, oko 10 % krava u stadu je premršavo ili predebelo, a i probavne smetnje ima više od 15 % krava. Nadalje, proizvodnja mlijeka pada i krave ne postižu vrh laktacije s nižom proizvodnjom mlijeka tijekom cijelokupnog laktacijskog perioda. Sadržaj masti u mlijeku biva niži ili viši od 0,3 % s obzirom na prosjek stada, a se i s udjelom u mlijeku koje su za 0,2 % niže ili više od prosjeka za stado i razdoblje. Vrlo se mogu primijetiti neprirodni mirisi u mlijeku (npr. prisutnost ketonskih tijela i miris po acetonu, užeglom maslacu i dr.).

proizvodne bolesti krava. U osnovi probavnih i bolesti krava, ali i junadi u tovu, vezane su uz promjenu odnosa pojedinih mikroorganizama u buragu, odnosno posljedica su narušavanja njihove fiziološke ravnoteže, a to su homeostaze u buragovom sadržaju. Narušavanje ravnoteže buragove mikrofolore i mikrofaune (bakterija, praživih, kvasnica i dr.), odnosno omjer i vrsta mikroorganizama u buragu, ovisi o vrsti hrane i hranidbe goveda.

Acidoza buraga ili kisela indigestija. najvažnije poremijene tvari u buragu ubraja se acidoza buraga ili kisela indigestija. Ako ovaj duže traje, dolazi do cjelokupnog organizma s nizom ili popratnih bolesti koje primarno nastupaju kao posljedica nesklada buragovih mikroorganizama uslijed promjene pH ili kiselosti u buragovom sadržaju. Kisela indigestija nastupa kada se poremeti omjer suhe tvari i energije u obroku, odnosno

bolesti krava spadaju u grupaciju tzv. proizvodnih bolesti koje ponajprije nastupaju zbog grubih pogreški u pripremanju i sastavljanju obroka. Neminovno, gubitci u proizvodnji su znatni, a s vremenom s takvog stada.

udio lako probavljivih ugljikohidrata (prekrupa zrnja žitarica) u odnosu na kvalitetno voluminozno krmivo kao što je sijeno. Manjak sirove vlaknine, a višak lako probavljivih ugljkohidrata dovodi do produkcije propionske kiseline u buragu, kao završnog produkta razgradnje npr. škroba, a istovremeno se smanji udio octene kiseline. Pri tome se optimalan pH ili kiselost buragovog sadržaja mijenja i pomina kiselu stranu (pH < 5,5), a posljedica je razvoj acidoze buraga i odumiranje pojedinih bakterijskih vrsta, osobito onih koji celulozu kojima taj pH ne odgovara. se ukoliko se kravama daje kisela silaza, osobito ako se u obrok uvede naglo ili se daje kroz dulje razdoblje. Istovremeno, u takvim suhe tvari (sijeno, slama), ali i potrebita duljina dijelova voluminizne krme nije adekvatna, je premala, što smanjuje vrijeme žvakanja hrane i volumen proizvedene sline koja bi neutralizirala kiseli pH u buragu. Takvo stanje se ne manifestira kao bolest, no se da životinje slabije uzimaju ili nerado uzimaju hranu, konzistecija izmeta se mijenja svjetliji), pada sadržaj masti u mlijeku i pada proizvodnja mlijeka. Najizrazitije posljedice

Predstavljamo Vam novu knjigu za mlijeka i sve koji se bave spravljanjem proizvo a u

s tradicijom, i popularnim temama, pregledom radova, zakonskim propisima, pregledom seoskih sajmova .... i još mnogo više od toga !

POŽUR.IT~

JER.

ciljano i trajno

proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah

==>odabir u zemlji porijekla

==>jamstvo za ocjenu

kvalitete doktora vet. med. ==>kreditiranja u suradnji s Vašim bankama

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326

098 288 130

HRANIDBA

javljaju se neposredno nakon poroda i u ranoj laktaciji kada komplikaciju zaostala posteljica i upala maternice s posljedicom smetnji u reprodukciji u produktivnom razdoblju, no razvoj bolesti je znatno prije u prošloj laktaciji, negdje u srednjem laktacijskom razdoblju. Vrlo se javlja u zimsko vrijeme i neki pogoduju da bolest iz subakutnog oblika u akutni i vidljiv oblik bolesti. Jedan od takvih je grub postupak sa životinjom, transport pod nepovoljnim uvjetima, neprekidno držanje u staji bez kretanja. Kisela indigestija vrlo nastupa u razdoblju puerperija zajedno s ketozom.

Ketozajejedna od bolesti krava koja je dosta poznata vlasnicima, osobito holstein-frizijske pasmine krava, a vezana je uz tvorbu i nagomilavanje ketonskih tijela u svim tjelesnim i tkivima, kada opskrba organizma energijom nije u skladu s energetskim potrebama, u prvom redu s potrebama laktacije. Kao što navode mnogi koji se bave problemom ketoze dugi niz godina, to je jedna od proizvodnih bolesti krava muzara koje nanose velike gubitke u proizvodnji mlijeka godišnji remont u stadima krava.

Sam nastupa iz tri osnovna razloga:

1) Gladovanje - primarno ukoliko su krave kvantitativno ili kvalitativno pothranjene, ili sekundarno ukoliko zbog nekog drugog bolesnog stanja životinje ne uzimaju hranu.

2) Alimentama ketoza - nastupa ukoliko se krave hrane pokvarenom silažom u kojoj ima puno kiseline (butirat ketoza)

3) Spontana ketoza koja nije u potpunosti razjašnjena, no poznato je da zbog nedostatka energije u jetrenim stanicama dolazi do porasta sinteze ketonskih tijela s istovremenom niskom razinom glukoze u krvi. Ketoza je bolest visokoproduktivnih životinja u laktacijskom periodu kada bi životinja trebala maksimalno proizvoditi, dakle na laktacije. Vrlo se javlja zajedno s jakom acidozom, pa tako može biti i prikrivena. Povišen sadržaj ketonskih tijela ima negativan na i kod grla pad je za 2-9%, a kod bolesnih grla gubitci su od 26 %.Ovaj je usko povezan s drugim patološkim stanjima i vrlo se razvija u krava koje imaju masnujetru.

Sindrom masnejetre je koji vrlo prethodi razvoju ketoze. Razlog zbog kojeg nastaje masna jetra u krava upravo je negativna energetska bilanca u organizmu. Krave u takvom posežu za tjelesnim rezervama, uskladištenim u

list 12/2006.

masnom tkivu u vidu triglicerida koji se u jetri prevode u neesterificirane masne kiseline (NEFA)i mogu biti izvor energije. Jedan dio se prevodi u ketonska tijela, dok se dosta masti odlaže u vidu triglicerida u jetreni parenhim i tamo jetrene stanice i postepeno dovodi do mnogobrojnih funkcija jetre. Stoga je vrlo važno održavati optimalnu tjelesnu kondiciju krava kako ih ne bismo previše ugojili u razdoblju suhostaja.

Preugojene krave u razdoblju zasušenja bit u razdoblju puerperija sklone razvoju masne jetre, što

steljica i upala maternice- metritis). Nadalje, acidoza buraga može biti direktan šepavostilaminitis ili

Šepavost (laminitis ili i za

nastanak mastitisa (upale vimena). Laminitis je akutna upala nosilnog dijela papka koji je zajedno s mastitisom jedan od razloga takvog grla iz stada. Laminitis ima direktnu vezu s rav-

notežom u buragovom sadržaju. Kod zrnja žitarica, odnosno koncentrata u

Shema 1: Povezanost bolesti,reprudukcijskih i upale vimena poslijeporodasa pogreškamau hranidbi krava prije i poslijeporoda

energije t't

obrok kako bi se podržala, ali i potaknula proizvodnja mlijeka slabije proizvodnih grla, se i udio kiseline u buragovom sadržaju koja vrlo lako prolazi kroz stijenku buraga u cirkulaciju acidozu organizma. Kako bi organizam uspostavio ponovno normalnu acidobaznu ravnotežu u organizmu, poseže za mineralnim rezervama u organizmu, osobito skeletu. Takve životinje, mineralne rezerve iz organizma, sklone su osteodistrofijama s vrlo lakim lomovima kostiju (skok, pad, poklida je pretjerana razgradnja masti posljedica velikih ili prevelikih zaliha masti u tijelu. Preizdašne za-

lihe masti nakupit se kada hranidba, napose u razdoblju zasušenja, sadrži mnogo više energije nego što joj je potrebno za popunjavanje zaliha.

To se i onda kada zasušenje traje duže nego što je normalno, a obrok se pritom sastoji pretežno od ugljikohidrata i a oskudijeva sirovom vlakninom. Dakle, višak energije (koncentrata, kukuruzne silaže, nekih vrsta sijena) u hrani krava tijekom suhostaja može uzrokovati preugojenost neposredno pred termin poroda. Takve krave su izrazito sklone i drugim bolestima groznica, ketoza, dislokacija sirišta, zaostala po-

Mljekarski list 12/2006.

Suhostaj

Porod

Puerperij Laktacija

. masna Jetra, jetr~

nedo5tatak energije -U-energije I ketoza I ., ' ' ' jetre ',, .... metabolizma J,,I,sirove vlaknine ' i aci~oza ! nedostatak! acetata I nedostata~ estrogena

Ketoza

smetnje reprodukcij~',, ~oglikemija ',, masna jetra, Laminitis je tre smanjen imunitet

smetn1e reprodukcije

Pareza Mastitis

DA - dislokacija sirišta

no s druge strane kiselina i masa odumrlih bakterija u buragu, kojima ne odgovara tako kiseli medij u buragu, proizvodi endotoksine koji uzrokuju upalnu reakciju u perifernoj mikrocirkulaciji papka s Upale vimena. kiselina i endotoksini djeluju štetno i na jetru i bubrege životinje, a pored toga mogu biti u izravnoj vezi s po upale vimena i to osobito tijeka. Osim acidoze i druge bolesti, osobito ketoza, direktno ili indirektno nastanak mastitisa. Uglavnom je to povezana sa smanjenim imunitetom zbog narušavanja fiziološke ravnoteže u organizmu i smanjene obrambene sposobnosti vimena na lokalnoj razini (smanjena proždiranja bakterija od strane bijelih krvnih stanica uslijed

Op·rema za

hipoglikemije, pada razine glukoze i krvi). Nadalje, ketonska tijela djeluju direktno štetno na vime, a proizvodnja obrambenih tijela (antitijela) na infekt, uslijed jetrene funkcije je upitna. Šepavost i upala vimena kada se jednom pojave u stadu kod pojedinih grla, vrlo vjerojatno se pojaviti i u laktaciji dugotrajan problem u stadu. lužnata indigestija. Poznato je ukoliko obrok sadržava previše se pH u buragovom sadržaju prema lužnatoj strani što izaziva lužnatu indigestiju. Takav obrok pospješuje rast Gram negativnih bakterija u buragu. Smanjuje se napetost stijenke sirišta te je hrana sklonija zadržavanju u probavnom traktu i truljenju, s razvojem plinova, što može uzrokovati promjene u

položaju sirišta (dislokacija sirišta), te nadam i torziju slijepog crijeva. Nedostatak mineralnih tvari, osobito kalcija uslijed acidoze, ali i vitamina E i mikroelementa selena, može biti jedan od razloga nastanka dislokacije sirišta. ili puerperalnapareza jedna je od bolesti koja osobito krave koje su tijekom proteklog laktacijskog razdoblja, posebice suhostaja, bile pogrešno hranjene. Prema tome, prevencija nastanka bolesti sastoji se u održavanju krava u dobroj tjelesnoj kondiciji (ali ne predebele!) s naglaskom na pravilno sastavljen obrok za svako laktacijsko razdoblje, ne razdoblje zasušenja ili suhostaja kao vrlo važno razdoblje u proizvodnom ciklusu

staje - premazi za izmuzište i podove NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice

Zavjese - mreže boksovi krmne zabrane madraci pregrade (termo) pojilice skreperi

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajn-frizijske pasmine

Distributer: Gecko d.o.o.

52, 10040 Zagreb

T. 01/2920 314

F. 01/2920 315

E. gecko@gacko.hr ESAL d.o.o. Vojkova 9 SI - 5210 Deskle (Slovenija)

T. +386 5 3921 609/610 F. +386 5 3921 658 E. esal@esal.si, www.esal.si

ŠTOSVE TREBA ZNATI O ESTRUSU

Rani spolni ciklus

Praksa da se rani spolni ciklus i pripuštanje nakon teljenja pomaže u razdoblja, ali na štetu plodnosti, tj. uspješnost koncepcije je slabija. istraživanja pokazuje kako poticanje ranog spolnog ciklusa, gledano nema nekih negativnih utjecaja na plodnost. Reproduktivni status krava nakon poroda, osobito prvi estrus (prva gonidba, tjeranje) nakon teljenja, sam po sebi utjecati na reproduktivnu efikasnost. Doc. dr. se. Goran

Nužna je intervencija farmera (vlasnika, radnika na farmi ili bilo koga tko se bavi i prati zbivanja životinjama) i veterinara da bi prepoznali problem i mogli djelovati. To djelovanje može biti preventivno da bi izbjegli ili smanjili nastanak problema. Ako je problem nastao, onda djelujemo tako da ga moramo i na taj smanjiti štetno djelovanje.

Primjer preventivnog djelovanjaje prilagodba hrane u ranoj laktaciji (suhe tvari, energije i hranjivih tvari) prema potrebama krava kako bi i estrusni ciklus normalno i odvijao se svojim tijekom.

Tijekom tranzicijskog perioda (kasno zasušenje i doba nakon teljenja) kravu treba hraniti tako da se smanji negativna energetska ravnoteža, jer je ona za što brži spolnog ciklusa. Jednostavno što duže traje oporavak krave nakon teljenja, to se ona kasnije reprodukcijski oporaviti i krenuti u novi ciklus. Program hranidbe mora biti takav da se izbjegne prekomjerni dobitak na težini pred kraj graviditeta, a nakon teljenja hranidba i energetski bogata hrana od su za oporavak životinje. Energetski bogata krmiva (silaža i sjenaža) znatno povoljnije na plodnost od visokoener· getskih koncentrata. Nekoliko tjedana nakon teljenja ova krmiva moraju biti visoko zastupljena u obroku krava, a udio koncentrata se kako se krava bliži

vrhuncu laktacije.

Sva istraživanja pokazuju da na plodnost krava izrazito njihov energetski i zdravstveni status 2 do 3 mjeseca prije nego se uspostavi prvi ciklus nakon teljenja. Krave koje su u izrazito negativnoj

energetskoj ravnoteži teško razvoj folikula iz kojih nastati pravi folikuli za ovulaciju 2 do 3 mjeseca kasnije. Postoje i drugi negativni utjecaji, npr. krave u izrazito klimatskim predjelima imaju slabiju plodnost i do 2 mjeseca nakon što velike Rane poremetnje groznica, ketoza, dislokacija sirišta) mogu utjecati na plodnost 60 da 80 dana kasnije, iako je primarni uzrok davno otklonjen. Istraživanja su , ' '--

Slika 1: Skala ocjenegojnogstanja goveda

pokazala da negativna energetska ravnoteža u prvih 9 dana nakon poroda snižava nivo progesterona u drugom i spolnom ciklusu, što dovodi u više do rane embrionalne smrtnosti (ugibanje i resorpcija embrija do 42 dana nakon oplodnje).

U periodu suhostaja krave bi trebale biti u dobroj kondiciji i ocijenjene 2,75 3,75, a najidelalnija ocijenaje 3,50 (slika 1). Krave koje nakon poroda izgube dosta na težini, imaju ocjene više od 0,5 - 1,0 (na skali od 1 do 5), produženo je vrijeme ovulacija, a plodnost imje smanjena bar tijekom prva tri spolna ciklusa.

U pojedinim istraživanjima došlo se do spoznaja da kod krava

koje su izgubile na težini više od 1, uspješnost oplodnje pri prvom osjemenjivanju bila je samo 17%.Za razliku od njih, uspješnost oplodnje krava, koje su izgubile manje od 1, pri prvom osjemenjivanju bila je 50% i više.

Još jedan hranidbeni faktor na reproduktivnu funkciju a to je i vrsta proteina kojim se krava hrani u periodu osjemenjivanja. Krave hranjene proteinima koji imaju visoku razgradivost u buragu (RDP rumen degradable proteins) dokazano imaju slabiju plodnost. Pretjerana hranidba u suhostaju i pred porod na razvoj folikula i smanjuje plodnost. Razni energetski deficiti u hranidbi dovode do mršavljenja krave te do

ELEKTRO IEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Cisterna - laktofriz je opremljen ja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

nedostatka bakra, kobalta, joda, željeza i selena, a može dovesti do smanjene reproduktivne sposobnosti.

Najpoželjniji i najprirodniji da se uspostavi spolni ciklus nakon teljenja je održavanje životinje u optimalnoj kondiciji tijekom suhostaja, teljenja i u ranoj laktaciji. je djelovati na uspostavu spolnog ciklusa i hormona uglavnom upotrebom prostaglandina PGF2a ili GnRH (gonadotropin releasing hormona). U nekim istraživanjima je da upotreba GnRHnakon teljenja može uzrokovati broj nastanka pijometri, za razliku od prostaglandina upotreba smanjuje njihov

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613

e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

www.elektrotehnika.hr

za automatsko pranje

Tip RBH 300 - 1600 lit

Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

l: tel: 0l/2791-822, fax: 01/2792-035 te!: 031/281-181. tellfax: 031/281-18 ,vww.j urval.hr e-mail: jurval@jurval.hr

e-mail: jurval.osijek@jurval.hr

TRAKTORPRONAR P5

,ecoili PerkinsEuro-2 BOSCH-EHRbi

EUproizvod,kompl.oprema 11PRONAR NAAE\N

KREDITI:do10god.,0%

bezjamaca i hipoteka,niskakamata,

jednokratnipovratPDV-a i 25%kapitalnihulaganja 16ttaJp;&mtlotiim= llea]p)llmtlurm o~ tlt!tmlkttdPn lfllj~lll1J lf(/JJ/koa

@UNlA' PLUGOVL GRUBERI,

TRAKTOH

TRAUMATSKA INDIGESTIJA

Mr. se. Antun

Traumatska indigestija je bolest koja se javlja nepažnjom

vlasnika tijekom pripreme krme ili držanja krava.

Posljedica je gutanja dugog i tankog predmeta koji nakon prolaska kroz ždrijelo i jednjak završi u kapuri, i joj stijenku.

je da kod velikog broja goveda, starijih od pet godina, u buragu nalazimo razne strane predmete. U stajama, u onim starijim, u kojima su goveda držana na vezu, na prozorima i podu staje, nalazimo brojne šiljate predmete: žice i dr.

UZROK BOLESTI.Uslijed nepažnje vlasnika, i žice mogu dospjeti u jasle te ih krava za vrijeme hranidbe proguta. Ako i osjeti da joj je oštar predmet u usnoj šupljini, vrlo ga teško može izbaciti jer na obrazima (i jeziku) ima papile koje su okrenute prema ždrijelu. Nakon gutanja, npr. završava u kapuri koju Ovisno o dužini, tanak i oštar predmet, može unutarnju stijenku kapure, a u ako je probije susjedne organe: ošit, srce, i slezenu. Usporedno s probijanjem kapure dolazi do izlaska njezinog sadržaja u trbušnu šupljinu te dolazi do gnojne upale

potrbušnice.

ZNAKOVI

BOLESTI. Znakovi bolesti ovise o stupnju kapure odnosno je li samo unutarnja strana kapure ili je došlo do njezine perforacije, odnosno probijanja. U da strano tijelo postupno probija kapuru znakovi bolesti se isto tako postupno razvijaju. Životinja je pogrbljena, promjenjiv joj je apetit, javlja se nadam, dolazi do pada i postupno mršavi.

Bolest se javlja akutno, odnosno iznenada. Krava je nemirna, su pogrbljena, stenje prilikom baleganja. Prvo legne stražnjim nogama, zatim

prednjim, a diže se prednjim nogama pa stražnjim kako bi smanjila pritisak stranog predmeta na ošit, srce ili

DIJAGNOZABOLESTI. je

niz zahvata kojima provjeravamo prisutnost boli u trbuha odnosno kapure, takvi zahvati nisu pouzdani u dijagnosticiranju bolesti. Uz zahvate na kravi, bolest se može otkriti i endometaloskopom koji signalom ozprisutnost metalnog predmeta u kapuri. Nažalost, ni ova metoda nije pouzdana jer navedeni instrument prepoznaje samo metalne predmete a ne i, npr., Sigurnu dijagnozu možemo postaviti jedino laparoruminotomijom, odnosno, otvaranjem trbušne stijenke i buraga te opipavanjem kapure.

Bolest samo kirurški uz popratnu terapiju lijekovima. Prognoza bolesti ovisi o stupnju i upali kapure, i okolnih organa. U da je probio srce prognoza jenepovoljna.

PREVENTNA.Kao i kod drugih , bolesti pojave traumatske indigestije može se svesti na najmanju razinu preventivnim mjerama. Ponajprije u staji ne smije biti nikakvih tankih i oštrih predmeta, poput žica i Takvi predmeti zaostaju u staji nakon zahvata, odnosno popravaka opreme. Prozor u staji nije odlagalište igala, i žice. Pored sjenika se nikako ne smije nalaziti garaža ili prostorija s alatom jer uvijek postoji dospijevanja stranog predmeta u sijeno. Jedna od preventivnih mjera je ubacivanje posebnog magneta u burag krave koji na sebe veže sve metalne predmete, i tako da dospiju u ka

BOMI - agro d.o.o.

~~:r-dd:nfa ;J/d,eru-J,tk4t1m u

t/M~; J,/eo,nih,ju,JU:C,a

juJ-lfafac//lMt:ed,nwn, myeJ.a'}(Qmia t. 1.1€-hiim-fa1emama.

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno:

• savjetovanje u ishrani

• kompjuterske recepture za smjese

• izrada balansiranog obroka

Kreditne linije u suradnji sa:

BUŠA· PASMINA

Htvatska buša je na dobrom putu za spašavanje od nestajanja

jer joj u intenzivnom govedarstvu prijeti opasnost od pretapanja ili zbog gospodarske manje koristi smanjen je interes za uzgoj i držanje buše. Pasmina je na pravom putu da se othtva visoko proizvodnim pasminama i da se kao tradicionalna pasmina iz našeg krša i kamenitog tla

ponovo vrati u svoja proizvodna

IZZABORAVA

Porijeklo i uzgojna rasprostranjenost

Pretpostavlja se da je autohtona pasmina goveda buša nastala križanjem sitnih kratkorožnih ilirskih goveda s govedima koji su Slaveni seobama doveli iz svoje pradomovine. Još u prvoj polovini 20. ova je pasmina goveda bila zastupljena na teritoriju Hrvatske zajedno s autohtonim podolskim pasminama. Nakon Drugog svjetskog rata intenzifikacijom proizvodnje, uz simentalsku pasminu, na farmama drže holstein pasminu pa je buša postepeno nestajala. Areal uzgoja buše kretao se od manje zastupljenosti na nizinskim a više je bila u uzgoju na brdsko-planinskim krajevima dalmatinskih sela. Krajem dvadesetog ustanovljeno je da se opstanak pasmine dovodi u pitanje, paje interes i šire javnosti na posljednjih vrijednih primjeraka ove pasmine.

Opis pasmine i proizvodni kapaciteti

Buša je govedo izrazito sitnog okvira i grube konstitucije. Visina grebena krave je 100-112 cm, a bikova do 120 cm. Kod buše su zastupljene sve temeljne boje od blijedosive, boje pijeska, žute, tigraste (prutaste), preko crvene, sive, do crne. Grla buše moraju biti bez bije-

vrhu su ili slabije uvijeni i tamno pigmenti rani.

su kratka i ravna, prsni koš uzak i dubok, a sapi su oborene. Noge su kratke dok su papci tamno pigmentirani, široki i tvrdi; za planinsko-kraške terene. Telad se boje, a težina imje 10-15 kg. Nakon godinu dana dolazi do promjene dlake i boje. Buša je kasnozrela i izrazito pasmina. razvoj postigne s navršenih 5 godina, a danas se u obiteljskim gospodarstvima na Like i Dalmacije mogu primjerci pasmine reprodukcijski sposobni u dobi od preko 20 godina. Buše u laktaciji daju oko 1 0002 000 litara mlijeka, a uz bolju ishranu postiže se do 2 500 litara mlijeka. Ova je zau usporedbi s tjelesnom masom krava od 150-300 kilo-

Damirjankovi( dr. vet. med. grama. Mlijeko buše u odnosu na druge pasmine ima nešto postotak masti (4,0%-5%) i bjelanZbog sitnog okvira i grube, konstitucije ova pasmina nema ekonomskog za proizvodnju mesarandman iznosi svega 45%.

Iznimno je skromna u odnosu na prehranu, otporna je na zarazne bolesti i ima visoku plodnost. Vrloje otporna i se svim uvjetima držanja što je razlikuje od drugih pasmina goveda. Ove proizvodne osobine buše mogu biti prednost u uzgoju kao i u za odreplanska križanja. U gospodarskom smislu može se organizirati proizvodnja autohtonog sira od dobuše i njenih križanaca koji na našim primorsko-goranskim pašnjacima u ishrani koriste i trave. U preradi mlijeka od buše i prozvodnja i plasman

lih mrlja, ali duž je dosta i ~-~~:'iv. poželjna uska svijetlo pigmentirana jeguljasta pruga. Glavu karakterizira gubica (tamno pigmentirane nosnice s okolnim bijelim dlakama), široko i kratki rogovi koji su bazalno usmjereni vodoravno, a pri

Slika 1: Buša

sireva može imati perspektivu. Poželjno bi bilo kada bi u bliskoj ovu kravicu u nacionalnim parkovima i parkovima prirode kao i u seoskim gospodarstvima.

Današnje stanje populacije

Buša je u Hrvatskoj ugrožena pasmina. Procjenjuje se da postoji nešto više od stotinjak grla buše. U populaciji dominiraju križanci i grla u tipu buše koja su dobra podloga za oživljavanje pasmine. Prema posljednjim terenskim pregledima bilježi se kontinuirani porast pasmine u dijelovima zemlje. Izborom životinja poželjne konstitucije i broja životinja, smanjuje se varijabilnost unutar pasmine.

Centar za reprodukciju u stoHrvatske d.o.o. (CRSH)ima veliku ulogu u pasmine i to skupljanjem posljednjih grla u Hrvatskoj, a posebno kvalitetnih rasplodnjaka. Danas CRSHposjeduje stado od tridesetak krava i nekoliko bikova kao i duboko smrznuto sjeme

nekoliko linija. Na programu zaštite i buše angažirane su i druge institucije: Zavod za Agronomskog fakulteta i Hrvatski ski centar. 2005. godine održana je skupština Udruge Buše u je

napravljen prvi korak u dizajniranju pasminskog standarda i uzgojnog programa pasmine. je da su sve više zainteresirani za bušu. Preko trnovitih staza buša se ipak na svoja uzgojna i na pašnjake na kojima se napasivala.

Calgonitvrhunskahigijenavimena

Calgonneuterreinsott.pJena

Kooperant Ka-milk-a Iz Križevaca

pjenai.a vlažno vimena,nabazi aktivnihtvariprijemužnje.Nastalapjena vime,bezmirisa,kojanekaplje, a visoksadnaj glicerina nježnijom. lampionuGodovca200& .• MeriCalgodiPT·HEXXmastirem vlasnikalvana iz Rumenjaka

gotovo sredstvo nove generacije, opalno zelene boje za njegu, zaštitu i dezinfekciju vimena poslije mužnje.

Napunite specijalnu posudu za njegu sisa calgoait soft pjenom

10 sec Lagano posudu Laganim stiskanjem protresite u posude istisnite pjenu horizontalnom smjeru na gornji rub posude

na

Dobro posušite sise suhim calgonit papirnatim brisaecm

Uporaba:50%calgoniteuterreinsofta(I00mL calgoniteuterreinsoftudodatiI00mLvode ili koncentracijuovisno o zaprljanosti vimenado l00%gotovogsredstvazauporabu)

ZahigijenušampionskogvimenaMeri koristicalgonltvrhunskuhigijenu

Ili!. 5lit. 20lit.

Sadrži sastojke za njegu kože, te uravaotežeau bioloških kiselina, koje kožu otpornijom i nježnijom, te stvara barijeru oko sise koja ne kaplje, a nastali film dugo se zadržava na sisi. Calgonit T-HXX mastirem ubrzava zatvaranje sisnog kanala i odbija insekte

Tražite i Vi calgonnhlUU&numužnJe u poljoprivredno-veterinarskim apotekama ili kod naših partnera na terenu: Instruvet d.o.o. Phoeniks Farmacija d.d., Medicalinter trade d.o.o, Sjemenarna Zagreb d.o.o. svi iz Zagreba, Ka-milk d.o.o. i Poljocentar d.o.o. iz Križevaca, d.o.o Sv. L Žabno, PZ Napredak Županja i servisna služba Milk-line iz Osijeka

Lolita-calgonit Osijek, I. Kršnjavoga 44; tel. 031 358-700; fax 031 358-699

E-mall: lollta@os.t-com.hr. Www.lollta-calgonlt.hiz

Slika 2: Ocjenjivanjeokvira i konstitucije

Nanošenje pjene

siske uz djelovanje cca.

10 litara

"PODUZETNIŠTVO U PROIZVODNJI I PRERADIMLIJEKA"

usavršavanje

u SAD-u

!van Ciprijan/dipl. ing.

U kolovozu ove godine sudionici usavršavanja «Menagement u proizvodnji i preradi mlijeka» bila su i dvojica agronoma iz Hrvatske - Ivan Ciprijan suradnik Udruge mlijeka Dalmacije, Sinj) i Stjepan Zuzjak (voditelj proizvodnje, Hana, Breznica - Našice) zajedno sa još trojicom kolega s Kosova.

Sjedinjene Države

SAD su po broju stanovnika (300 milijuna) a po površini (9 631 420 km 2 ) zemlja na svijetu. Obradivih povšinaje 18,01% u odnosu na ukupnu povšinu države.

Ukupan broj

mlijeka u SAD se oko 81 400 (2004.). Broj krava iznosi oko 9,01 milijuna (2004.), te su SAD zemlja na svijetu po broju krava.

proizvodnja je 8 531 kg mlijeka u laktaciji (2004.), no postoje mnoge farme koje imaju prosjek i preko 11 000 kg mlijeka. stada je oko 11O muznih krava, ali farme na zapadu SAD-a imaju mnogo broj krava po farmi (nekoliko i više).

Od pasmina prevladava holstein (preko 90%), a zatim slijede jersey, guernsey, brownswiss, ayrshire i milking shorthorn.

Ukupna proizvodnja mlijeka u 2004. iznosila je 76,86 milijardi kg, s preko 90%mlijeka A klase.

odvijala se u državi Wisconsin, koja se zbog svoje tradicije u proizvodnji mlijeka, kvalitete i znanja zove American Dairyland. Država Wisconsin ima oko 5 500 000 stanovnika i površinu od 140 673 km2 • Glavni grad je Madison (250 000 stanovnika) koji je ujedno i centar u kojem je smješten kampus s preko 50 000 studenata.

Broj farmi je oko 15 900, broj muznih krava je 1 241 000. Proproizvodnja mlijeka po kravi u laktaciji je 8 008 kg, a ukupna proizvodnja je 9,9 milijardi kg što

USDA ministarstvo poljoprivrede) putem Cochran Fellowship Programa od 1984. agronomskim iz zemalja u razvoju, zemalja mlade demokracije, usavršavanje iz agronomije u SAD-u. Do sada je navedeno usavršavanje prošlo preko 11 500 sudionika iz 101 zemlje.

predstavlja 13%ukupne proizvodnje mlijeka SAD-a (na drugom mjestu, odmah iza Kalifornije). Kao i u ostatku SAD-a i ovdje prevladava holstein pasmina. Od ukupnog broja krava 20% ih je na pašnjacima, gdje je ispaša osnova prehrane. Prosjekvaliteta mlijeka je 3,5% m.m., 3,2% prot., do 20 000 mikroorganizama i 200 000 somatskih stanica. Kozjih farmi u Wisconsinu je 120, a svega 25, te one ne predstavljaju proizvodnju u odnosu na kravlje mlijeko. farme je 82 krave, a 99% svih farmi su obiteljske farme. U Wisconsinu ima 199 mljekara (2004.), od toga 115 sirana. Proizvodnja sira ukupno je iznosila 1,06 milijardi kg što je 26,3% od ukupne proizvodnje sira u SAD.

Tablica 1: Brojkrava i proizvodnjapo kravi prema stada u

Programtreninga-država Wisconsin Glavnina našeg usavršavanja Wisconsinu(2004.}

1-29

STADA BROJ KRAVA KRAVA

37 230 30-49 155 125 50-99 434 350

100- 199 241 995

200-499 204 765

500+ 167 535

UKUPNO 1 241 000

PRODUKCIJA KRAVA- MLIJEKA- KG. 000kg MLIJEKA

248 456 6 674

1142 899 7 367 3 279 623 7 551 1937959 8 008

1 788 885 8 736

1540428 9 195 9 938 250 8 008

Izvor: Wisconsin Agricultural Statistic 2005. Mljekarski list 12/2006.

Tablica2: Proizvodnjasira i ostalih proizvodau Wisconsinu(2004.)

Izvor: Wisconsin Agricultural Statistic Service; USDNNASS

90% svega proizvedenog kravljeg mlijeka u Wisconsinu preradi se u sir. Proizvodi se preko 500vrsta i tipova sireva.

Mljekare

U 2006. od ukupnog broja nagrada na svjetskim sajmovima i izložbama sireva, 38,3 % nagrada osvojili su iz Winscosina.

Velika svih mljekara (više od 70 %) u vlasništvu je samih farmera (tzv. cooperative ili u prijevodu zadruge) i to od 30-ih godina 20-og ali i tvornice hrane, institucije i laboratoriji.

Industrija mlijeka u Wisconsinu je stara preko 160 godina. 40% svih radnih mjesta u poljoprivredi u

Wisconsinu vezano je na industriju (zapošljava preko 160 000 ljudi). industrija pridonosi ukupno s 20,6 milijardi $ svake godine u gospodarstvu države Wisconsin, a podržava i ostala zaposlenja kao što je turizam. Oko 675 000 $ pridonosi godišnje samo jedna farma lokalnom gospodarstvu.

Za vrijeme našeg boravka u Madisonu održanje i svjetski javni - Cow Parade. Na grada Madisona postavljeno je preko 100 statua krava koje su svojim kreacijama ukrasili razni umjetnici. Ispod svake statue je i podatak o mljekarstvu Wisconsina. Izložba, 6 godina putuje diljem svijeta i do sada ju je vidjelo preko 200 milijuna ljudi u preko 30 gradova.

Svaka krava u Wisconsinu godišnje proizvede mlijeka za više od 17 000 $ u gospodarstvo Wisconsina.

Razvoj i gospodarski uvjeti Mljekarstvo u Wisconsinu ima snažnu potporu u znanosti, javnosti i vlasti. Tako je 1890. osnovana prva škola za mljekarstvo u SAD. Od institucija koje na razvoj i mljekarstva treba izdvojiti Wisconsin Department of Agriculture, Trade and Consumer Protection; Universify ofWisconsin, Madison; Wisconsin Milk Marketing Board; Dairy Heard lmprovement Association; United States Department of Agriculture; National Mastitis Council, Wisconsin Cheese MakersAssociation itd.

U SAD postoji nekoliko banaka specijaliziranih za poljoprivredu.

Glavni usjevi u Wisconsinu su kukuruz i soja. Kukuruz je u 2004. bio zasijan na 1 440 000 ha, proizvodnja je bila 12 460 864 m3 za zrno i 13 300 000 t za silažu. Cijena kukuruza za zrno u 2004. bila je 5,71 $/1,0 m3 • Na 620 000 ha bila je zasijana soja, a proizvodnja 1 928 045 m3 • Cijena soje bila je 14,86 $/1,0 m 3 •

Tablica3: Raspodjelasredstava od farme u lokalnomgospodarstvu

RASPODJELA IZNOS$

Lokalni trgovci 175000

od banke

Slika

2: CowParade- svjetskijavni

Tablica4: Potrošnjamlijeka i proizvodaper capita u SAD {2004.)

PROIZVOD Ukl!. mlijeko i vrhnje 93,2

Maslac 2,1

Natura! sir 14

Cottage sir 1 2

Evaporirano i kondenzirano 2,8 mlijeko

Sladoled 6.9

Sladoled lieht 3,5

Bezmasno mliieko u orahu I 9 Ukupno, ekvivalent na bazi 266,4 masti

Izvor· Wisconsin Agricultural Statistics 2005.

Sijeno je spremano s 820 000 ha a dobiveno je 4 880 000 t. Sjenaža je spremana s 1 200 00 ha, a proizvedeno je 9 571 000 t. Cijena sijena je iznosila 79 $/t, a sijena djeteline 84 $/t.

U SAD nemaju kvote kao u EU.

Cijena koju farmer dobije za mlijeko je od 1,70 do 1,80 kn/kg, a ta cijena dosta ovisi o kretanju cijena na burzi u Chicagu. U formiranje cijene litre mlijeka ulaze mast, protein, somatske stanice i mikroorganizmi. Analize mlijeka se obavljaju u mljekarama ili u preko 100 registriranih privatnih laboratorija u Wisconsinu. Analiza mlijeka se vrši iz nekonzerviranog svježeg

mlijeka. Državni laboratorij je zadužen za kontrolu rada privatnih laboratorija i laboratorija u mljekarama.

Preko 90% otkupljenog mlijeka spada u A klasu, a to je do 20 000 mikroorganizama i 200 000 somatskih stanica. Dopušteno je do 100 000 mikroorganizama i 700 000 somatskih stanica.

Isplata mlijeka uglavnom se vrši dva puta 01. i 15. u mjesecu. proizvona kraju godine dobiva i isplatu dijela dividende od udjela u mljekarama, tvornicama

Izvor: Wisconsin Mtlk Marketing Board 2005. hrane, a drugi dio se u mirovinski fond.

Protiv se kaznena prijava ako se analizom utvrdi da je dodana voda ili prisustvo antibiotika. Država ne daje mlijeka nikakve direktne potpore.

Izražavamo zahvalu za gostoprimstvo našim u SAD-u, g. Lindellu Whitelocku, g. Nielu Einseleu, g. Kyleu H. Cunninghamu kao i Andreji Misir iz Veleposlanstva SAD-au Zagrebu.

STEONE JUNICE

V V

TRZISTE STOKE

Krešimir ]akuš, dipl. ing.

Cijene simentalske, muške teladi na tržištu u tjednu do 05. studenog o. g. su bile u rasponu od 22 do 25 kn/kg žv,ovisno o dok je ženska telad prodavana po cijeni od 20 do 21 kn/kg.

RH- bez promjenana tržištujunadi

Na tržištu junadi nema promjena. Ponuda je i dalje od potražnje, no cijene se duže vrijeme ne mijenjaju. cijena muške simentalske junadi u tjednu do 05. studenoga o.g. iznosila je 12,32 kn/kg i najnižima je u ovoj godini. Muška simentalska junad, ovisno o trži se po cijeni od 11 do 13 kn/kg na kontinentalne Hrvatske, dok je na jadranske Hrvatske po cijeni od 13 do 15 kn/kg. Ženska ju nad simentalske pasmine u navedenom tjednu prodavana je po cijeni od 9 do 13 kn/kg uz cijenu od 11,23 kn/kg 7>/.U mjesec dana na tržištu potražnju mesa, no ne da to osjetnije utjecati .

živa

RH- lagani rast cijena i potražnje teladi

Trend rasta cijena simentalske teladi kojeg smo pratili na kraju prošle godine, je i u ovoj godini. U 44. tjednu o. g. bilježimo rast cijene teladi na sajmovima i otkupu za 1,8 posto. Nastavak trenda i do kraja godine. Ponuda na tržištu je osrednja, a potražnja se lagano Proteklih mjesec dana na tržištu smo pratili nešto slabiju potražnju, no da se taj trend promijeniti. se traži kvalitetna muška, simentalska telad. na cijene žive junadi.

RH- u 2006. godini cijene krava za klanje najniže

Tijekom 2006. godine cijene krava na tržištu u Hrvatskoj bile su najnižima u posljednjih devet godina. U posljednjih tjedana (30. - 44. tj.) cijene krava za klanje bile su na najnižoj razini u razdoblju od 1997. na ovamo. U 44. tjednu o. g. bilježimo lagani rast cijena, + 2%, kojeg uz potražnju i do kraja godine. U navedenom tjednu cijene krava za klanje bile su od 6 do 1O kn/kg za kvalitetnije krave te od 4 do 5 za starije krave koje su namijenjene uglavnom za proizvodnju mesnih odnosno za prodaju mesnim industrijama. EU- u ovoj godini najviše otkupne cijene mesa

Tijekom studenog i prosinca 2005. godine evidentiran je rast otkupnih cijena trupova R3 klase. Bio je to dužeg

HRVATSKA cijene /(kn/kg)

2006. godina

Dalmacija, Istra Kontinentalna . i Hrvatska

razdoblja viših cijena mesa koji se proteže sve do danas. Tijekom gotovo cijele 2006. godine cijene mesa bile su više nego lani (u prosjeku 9 posto), a u odnosu na 2004. godinu ovogodišnje su cijene u prosjeku više za 18,8 posto. U tjednu do 05. studenog 2006. godine otkupna cijena trupova iznosila je za EU-25 310,73 eura/100 kg što je za 6,66 posto više nego lani. U navedenom tjednu do pada otkupnih cijena došlo je u Nizozemskoj gdje se bilježi pad cijena od 11,25 posto, te u od 8,85 posto u odnosu na tjedan ranije. u u ovom tjednu bilježimo i najniže otkupne cijene u Europskoj uniji. cijena iznosila je 225,82 eura/100kg. Niže cijene bilježimo i u Poljskoj, 239,27 eura/100 kg, dok najviše cijene bilježimo u 404 eura/100

2005. godina

HRVATSKA promjena Primorje

Mr. se.

tako, veli ti meni jednom jedan kolega: «E, to kod nas s tim vašim ljuljevima baš ne ide. A znate li da je i taj engleski ljulj sjeverna trava. A papci? Kakvipapci! Ne budite smiješni. Drugi su problemi u pitanju.» Tek kada su u Hrvatsku došli iz Nizozemske da nas posavjetuju i a usput da izvide i pripreme teren da nam mogu prodati što više svojih junica i sjemena engleskog ljulja te u svojim predavanjima kako je engleski ljulj najbolja trava, a papke kravama vrlo je važno održavati, tek su tada neki da bi to ipak moglo biti to. Ali, kod nas ti uvijek postoji taj - ali. Kamo god se okreneš, svuda je taj vražji - ali. Engleski ljulj? A kemijska analiza tla? E to nemamo! A, kako ste onda mogli posijati engleski ljulj? A i holštajnke vidim da ste nabavili. I to baš iz Nizozemske. Kemijsku analizu tla nemate, kalcizaciju niste napravili, a sadržaj fosfora i kalija u tlu sigurno je ispod deset. Posebno fosfora! Na mnogim parcelama širom Hrvatske kemijske analize tla su pokazale da dostupnog fosfora u tlu ima ne ispod 1O, nego ispod 1! A kalcija u tlu fali od 1 do 1O tona po hektaru. I za to su se nizozemski interesirali. Mora da se pitaju: «Kome mi to prodajemo naše junice? A na kraju, baš nas i briga, važno da ti hrvatski seljaci a kada ostanu bez krava opet kupovati. Neki posebni ljudi.»

Nije li u velikom broju baš tako, pa vidimo mi to, i vi ija. A vide i drugi, ili ipak ne vide, pa se od znanja pravi nauka umjesto da rješavamo osnovne probleme, one

M(/ekarski li<;t12/2006.

@:0 Oi proizvodnjamlijeka

nastavak na broj 11/2006.

koje naJpnJe treba riješiti da bi mogli rješavati one druge, složenije probleme. Da se mene pita, nitko tko nema zemlju visoke plodnosti i tko ne zna spremiti krmu visoke kvalitete, ne bi mogao dobiti kredit za kupovinu uvoznih junica visoke kvalitete.

Zemlja visoke plodnosti! Krma visoke kvalitete!

E, tako, tako! Tek sada možemo uvoziti.

Junice visoke genetike!

Da, junice visoke genetike, kada još uvijek nemamo dovoljno naših junica koje kao prvotelke dati više od najmanje 20 litara. Rijetke od tih kao krave drugotelke dati 30 do 35 litara. Ono «dnevno» i «u vrhu laktacije», valjda više ne trebamo pisati?! To bi se trebalo podrazumijevati.

I tako, kod nas su uvijek neki drugi problemi, i problemi su negdje drugdje.

Dok god ti mi «tjeramo bumbare u problemima», a naš seljak (koji još uvijek nije da umjesto seljaka postane farmer) pita: «A kome ja prodati svoje bravce», a sve više misli i na mlijeko, crno nam se piše.

Naš književnik August Šenoa napisao je roman, SESENJSKE RUKE,a meni pada na pamet da bi za naše mlijeka (za neke!) trebalo napisati tri romana, SE KVOTE.To s kvotama moglo bi nam dati misliti, kada do sada baš puno mislili nismo. Zlatna je stvar ta KVOTA.Za sve one koji sada nastoje proizvodnju mlijeka i dobiti što kvotu, ovo je važno, i za od 50 godina, a i za starije od 50 godina. Svi stariji od 50 godina kada budu išli u penziju prodati kvotu i priskrbiti si dobru otpremninu.

Nažalost, mnogi ne da na malom i srednje velikom posjedu,

Slika 1: Ženska telad hrvatskogsimentalca- vlastiti uzgoj i vlastita selekcija

tko ima krave, TREBA NAPUSTITI SIJANJEŽITAZA ZRNO I KUKURUZA

ZA ZRNO.Koliko puta treba napisati i da jedno jutro žita + slama ili jedno jutro kukuruza za zrno + kukuruzovina, ne mogu držati 1 kravu i dati 5 000 litara mlijeka. E, više o tome!

Onima koji ne Mljekarski list, njimato tako i tako ne treba.

I tako, veli ti meni dalje mladi kolega: <<Ašto se tih vaših košnji u travnju i svibnju, kako da seljaci pokose travu u svibnju kada se s traktorima ne može na livade. Livade su kod nas u podvodne.»

A što je posijano na onim parcelama koje nisu podvodne? «Pa posijano je žito i kukuruz». A, ha! A koliko donese jedno jutro pšenice, a koliko 1 jutro ljulja? «Pa seljaci trebaju i slamu». Slamu? «O da, slamu.» Pa slamu neka kupe od onih seljaka koji nemaju krave, a još uvijek siju žito.

Na najbolje parcele uvijek treba sijati ljulj, DTS ili TDS, lucernu ili crvenu djetelinu. Tako rade svuda u svijetu osim kod nas. Kod nas ti se još uvijek puno toga radi naopako. Recite mi, nije li naopako da Hrvatska još uvijek uvozi rasplodne junice. Mila majka, koliko li smo samo love izvezli za junice. I koliko godina Navodno smo 2005. uvezli samo 11 000 komada. Tih 11 000 komada puta samo 10 000 kuna, to ti je, dragi moj prijatelju, ni više ni manje nego samo 110 000 000 (milijuna ) kuna iliti 15 068 493 Eura. Ma daj, što tije za nas 15 milijuna eura! Pa tako iz godine u godinu. Kad je bal, nek je bal. je to neki - kravlji bal. Ne može nas netko tek tako Kad prelazimo sami sebe!

O da, imamo mi i umjetno osjemenjivanje krava 50 godina, i to spermom vlastito uzgojenih bikova. Nije li naopako da velik broj

Slika 2: Objekt visokeinvesticije.Vlastiti uzgojjunica. Kao prvotelkesve su bile iznad 20 litara naših junica kupljenih na suše, koliko od jada lošeg gospoaukcijskim prodajama nakon darenja sa zemljištem. Kada poteljenja, kao prvotelke, daju manje gledamo kiselost tala i sadržaj od 18 litara mlijeka 7 I tako, kako još hraniva u tlu, dobro da trava raste i u uvijek uvozimo rasplodne junice umjesto da ih izvozimo, mogli Kanali, odvodnja, dovodnja, bismo barem izvoziti spermu naših eto ti još jednog problema u našem bikova. Ta kvaliteta bi sigurno našla gospodarenju vodama i zemljištem svoje mjesto na europskom i u našoj poljoprivredi. Koliko li samo svjetskom tržištu. A kvaliteta se vode u Crno iJadransko more? traži svuda u svijetu.

Badava!]!E, a ti, ako navodnja1tako, velim ti kolegi, vati svoje livade i kukuruz pored što se tih naših livada. Drave ili Save, tada moraš platiti Podvodnih. U Nizozemskoj su ti, vodu. Nema ništa za badava. Za badragi moj, livade bile ne podvodne, dava voda može jedino u Crno i nego «podmorske» i to 4 do 7 metara Jadransko more. To može, i nikome ispod površine mora, i ljudi su riješili ništa! I tako, crno ti se sve više nama problem. Podvodnost naših livada? piše i bez Crnoga mora, a Jadransko Velikog li problema. more, ako ovako nastavimo raditi, Daleko je bilo teže od morskog dna budemo sve i napraviti livade i još k tome stalno Lako je vodu sa zemljišta prepumpavati višak vode preko odvesti, ali je treba na zemljište i nasipa. Ali nemamo ti mi samo taj dovesti kada je to potrebno. Parcela problem da su nama u 100 metara udaljena od rijeke i ljeti livade podvodne. Imamo ti mi i drugi žedna. Svuda u svijetu su kanali problem: livade su nam ljeti suhe i po sistemu odvodnjapodsuhe te trava na njima slabo ili dovodnja - navodnjavanje. Svuda u nikako ne raste, zemlja od suše svijetu voda je stavljena u službu puca. E, sada tije i pitanje: koliko od poljoprivredne proizvodnje, pa tako

FAR.iUTEC a.s. - kompleksne službe kod investicija proizl,odnje

Djelatnost FARMTEC a.s.

Naš cilj je pružanje kupcima kompletne službe kod investicija u proizvodnji. To da smo u pružiti investitorima kompletnu savjetodavnu i projektantsku službu, predložiti za dane uvjete optimalne elemente i realizirati njihovu isporuku s montažom. I naravno, garancijski i poslije garancijski servis.

U ovom trenutku okupljamo oko sebe broj specijalista - koji su sposobni savjetovati zajedno s menadžmentom uzgoja, našim ekonomistima i projektantima predložili optimalno Qešenje. Naš tim je sastavljen od najkvalitetnijih projektanta iz cijele Hrvatske koji je sposoban razraditi sve stupnjeve projektne dokumentacije, studije o ekološkom utjecaju objekta na životnu sredinu i

Svoju aktivnost razvija i u inozemstvu, ponajprije u gdje imamo svoju podružnicu Farmtec Slovakia s.r.o. sa sjedištem u Nitri, Poljskoj, Rusiji i Bjelorusiji. zastupnike imamo u Hrvatskoj, Bugarskoj, i Italiji.

Prijedlog - koncepcila - rješenje proizvodnje

Najprije razradimo Vašu situaciju (npr. dispoziciju štale ), saslušamo Vaše zahtjeve i nakon toga predlažemo optimalno rješenje novog prostora i tehnologije. Prijedlog optimalnog Qešenja proizlazi iz spoznaja i iskustava koji crpimo iz nama realiziranih akcija (stotine farmi), izabranih inozemnih trendova, uzgojne prakse naših radnika kao i literature. Nakon otvaranja pogona optimalan postupak pokretanja nove proizvodnje. Možemo Vas savjetovali oko ishrane životinja, pitanjima ovisnim o zdravlju životinja i na kraju sa ukupnim menadžmentom uzgoja. Naš cilj je postizanje najboljih ekonomskih i uzgojnih rezultata na vašoj farmi.

Proizvodni program:

Farmtec tehnologija - razvoj, proizvodnja, prodaja, montaža i servisna služba kompletnih tehnoloških cjelina:

za sve kategorije stoke izmuzišta i oprema za mužnju krava mobilna i stacionarna lzmuzlšta za ovce i koze

Osiguravamo i prodaju proizvoda i dijelova. Sve navedene proizvodne djelatnosti naše izvodi u skladu s normama ISO 9001 :2000.

Svake godine FARMTEC a.s. na tržište dodaje oko 40 novih proizvoda, a sve starije i u radu dokazne proizvode dalje inoviramo i moderniziramo s gledišta na welfare životinja. Asortiman nadopunjavamo kvalitetnim inozemnim proizvodima.

Putem našeg zastupnika za Hrvatske i bivše Jugoslavije TEL05 GRUPA d.o.o., pružamo suradnje proizvodnim i montažnim tvrtkama za izvoz tehnologije, nadopune našeg asortimana, gradnji objekata i investicijskih cjelina.

Svojim iskustvom i saznanjima ostvarivanje poticaja EU putem programa SAPART, gdje smo na Republike ostvarili 90% uspjeh za naše klijente.

Putem nama banaka, pružamo kreditiranja Investicije do 12 godina, uz uslugu potrebne dokumentacije ( projektne dokumentacije, lokacijske i dozvole, ekološke studije, kreditne linije i sl.).

Za sve potrebne infonnacije, molimo da nam se obratite na naš broj tel. I faks.: 01/2792-131, e-mail adresu: telos.grupa@zg.t-com.hr, ili nas kontaktirajte osobno u našem uredu: TELOS GRUPA d.o.o., 4a, Vrbovec.

i proizvodnje mlijeka. I svima se to isplati.A nama?

Mi se danas sporimo oko kalcizacije i navodnjavanja i isplati li se to, dva su osnovna problema koja treba staviti na prvo mjesto i riješiti ih. Svaki konkretan problem traži konkretno rješenje. I tek tada možemo dalje.

Vozim se u vlaku dok pišem ove retke i tu i tamo pogledam kroz prozor. Na poljima toliko nepobranog kukuruza i toliko kukuruzovine. Mila majka, koje li suvremene i napredne tehnologije!

Kakav li je tu problem? Tehniorganizacijski, tehnološki, ili problem pameti? Tu se navodnjavanje sigurno ne isplati. Ali, poticaji za tu «natur» tehnologiju mogli bi biti i Slika 3:Još jedan «skupiobjekt».Hrvatski uzgojdobregenetike.Sve

Hrvatska bi u ovom momentu mogla izvoziti više mlijeka, rasplodne junice, spermu, utovljenu junad, meso.

Jedna Sicilija ima 4 milijuna ovaca i proizvede mlijeka, skoro koliko i Hrvatska kravljega. Hrvatska danas uz kravlje može izvoziti i kozje mlijeko, i kozje meso. Ali gdje je problem i tko bi ga trebao rješavati? Na poljima je toliko kukuruzovine. Kada bi toliko kukuruzovine i slame bilo na Siciliji, gdje bi pasto 4 milijuna ovaca, a kada

prvotelkesu davale od 20 do 25 litara

Imamo mi i vodoprivredu. I uredno svi moramo doprinos. Da je barem tu našu vodoprivredu na jedno dvije-tri godine poslati na praksu u Nizozemsku. Pak budu rekli da se guram u posle. Da, možda mi stvarno to ne treba, ali nekima treba, bome i te kako treba. bi toliko kukuruzovine i slame bilo • na poljima Nizozemske i Izraela, garantiram da bi i oni uvozili junice i kuburili sa svojim

U Nizozemskoj svaki farmer mora sam i dijelom održavati kanale koji se nalaze pored njegovih livada. Kod nas ti je to sve malo Pitanju odvodnih, ali ne samo odvodnih nego istovremeno i dovodnih kanala trebalo bi posvetiti više vremena i pažnje. U ovim zimskim mjesecima na tome bi se moglo više poraditi. kanala je zapuštena i zarasla i da ih se

I tako, pišem ti ja nekoliko brojeva o ovoj temi, ali nikako da pokažem i neko malo gospodarstvo. E, imamo puno malih gospodarstava, i to dvije vrste: ona koja idu od prema manjemu i i ona koja idu od manjega prema i

Ona koja i dalje s 1O krava

Slika 4: Sve uzgojjunica hrvatskogholštajna.Objekt?Nema objekta, a neke junice i zimovati ovako

predaju do 35 000 litara mlijeka i pomalo rasprodaju krave, ali bome i onih koja s 1Okrava predaju 50 000, i više.

Najbolji su mi oni koji krenu od nule, a ja im barem malo u tome pomognem. Ono, savjetom. malo, proizvodnja mlijeka ti se isplati, sad imaš jednu kravu, a za pet let imati pet, šest krava, a poslije i više, i eto ti radno mjesto.

Mladi ljudi 2000. godine nemaju zemlje, samo gradilište od pola jutra i gradnju Žive u podstanarstvu. On na posao ide biciklom, ona je doma i pazi dijete.

2002. uz nedovršenu nikla i štalica, a u štalici se našla i 1 kravica, a bome u dvorištu i stari traktor. svega skupa 0,5 jutra, a u zakupu 4 jutra zemlje. Bijaše to ne baš neka velika perspe-

ktiva.

I u njihovu te 2002. godine poljoprivredni savjetnik. Krave, ma kakve krave, što meni krave, ih hraniti. Nemoj ti nas ........ Jeste li vi pametni, veli ona.

Pazi, imate stari traktor, a možete li uzeti još zemlje u zakup? Pa mogli bi, veli on.

E, lijepo, tako bismo mogli za tvoju ženu otvoriti radno mjesto. Pet krava puta 5 000 litara mlijeka ti je 25 000 litara, pa puta samo 2,5 kune i to ti godišnje iznese 62 500 kuna. Jedna mjeseiznosi oko 3 000 kuna. Svi baš i nemaju tako «veliku»

To ti je za 12 mjeseci 36 000 kuna. Ostalo do 62 500 potrošiš na proizvodnju, a potrošit sigurno daleko manje.

Ajde, kada ti tako kažeš, pa

pokušati. Ti si ipak poljoprivredni savjetnik i znaš bolje od nas. Ali moraš nam složiti kakvoga kredita za tih 5 junica. Ova krava što je imamo, to sam ja kupio staru kravu. Toliko da mlijeka imamo u

Svakako, «složit» kredit za junice.

I tako je krenula ova a nastavak u broju. Da bi vam bilo interesantno nastavak, vam da smo «složili»te 2002. godine kredit za 5 junica i da se od 5 junica dobila samo 1 dobra krava, a da ove jeseni 2006. kujemo planove za «lauf staju za 25 krava».

Nemojte se Sve možete ako imate volju, ako ste uporni i ako vas savjetuju poljoprivredni koji pišu za Mljekarskilist.

HAHN - za hranu od 1848. godine

• brzi razvoj od koncepta do finalnog proizvoda

• stabilizacioni sistemi za hranu pronalaze vaše proizvode

• široki «know-how» u hrane i tehnologije

• najviši standardi kvalitete

• najnoviji koncepti u prehrani i proizvodnim idejama

• informacije sa tržišta širom svijeta

Slobodno nas kontaktirajte. bez ikakve obveze.

G. C. HAHN & Co. d.o.c,. 9c • HR-48000 Koprivnica • CROATIA Tel. +385/48/641 415 • Fax. +385/48/641 416 hahn-co@kc.htnet.hr • www.gchahn.com

PREDSTAVNICI ''MLJEKARSKOG LISTA"U POSJETI REGIJIBiH

Na poziv Grupacije za mlijeko regije BiH, sa sjedištem u Tuzli, koja djeluje u sklopu Kantonalne Privredne komore. predstavnici «Mljekarskog lista», a u organizaciji Hivatske mljekarske udruge posjetili su ovu regiju. Ljubazni predstavili su nam djelovanje novoosnovane Grupacije za mlijeko te ukratko iznijeli problematiku oko organizacije i uspostave baze podataka - registra te otkupa mlijeka u regiji koja je prije rata slovila kao vrlo razvijeno

Puno je toga ratom uništeno, ali nije uništena želja za napretkom i prosperitetom, jer prirodni potencijali i navike vrijednih ne mogu se samo tako lako uništiti. Problema je napretek, ali entuzijazam i upornost tuzlanskih ulijevaju nadu u uspjeh. Stoga ne potreba tamošnjih i farmera za stjecanjem novih znanja i primjene iskustava od svojih najbližih susjeda, što je i bila svrha našeg posjeta.

Nakon uvodnog izlaganja o djelovanju Hrvatske mljekarske udruge i predstavljanja «Mljekarskog lista», predavanje mr. se. ka plijenilo je pažnju prisutnih farmera koji su željeli upamtiti svaku ovoga, u Hrvatskoj priznatog i popularnog savjetodavca, s mišlju kako to primijeniti na svom gospodarstvu. Gospodin je na jednostavan i svakom farmeru razumljiv uz mnoštvo primjera iz Hrvatske, govorio o «Suvremenoj organizaciji poljoprivrednih gospodarstava i proizvodnji mlijeka».

Drugo, vrlo zapaženo predavanje odnosilo se na kontrolu kvalitete mlijeka u Hrvatskoj, koju provodi Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima, o je govorila mr. se. Ana Prisutni su postavljali mnogo pitanja pomalo na primjene (u skoroj tako zahtjevne kontrole mlijeka i na ovom No, na kraju su se svi prisutni složili u jednom, a to je:

koliko se god to daleko i komplicirano, kontrola kvalitete mlijeka prema standardima morat svoju primjenu i na ovom farmeri s kojima smo imali priliku razgovarati posve su svjesni da samo postizanjem dobre kvalitete kontro-

liranog mlijeka mogu dobre rezultate. U tom smislu vrlo je izvjesna i bliža suradnja s našim i institucijama iz RH. Nakratko smo posjetili mlijefarmu gospodina Samira koji za ove prilike postiže rezultate. U kratkom razgovoru s gosp. doznajemo da za svojih 15 krava simentalske pasmine priprema hranu s 1Ohektara vlastite i 15 ha zemlje u zakupu. Štalski prosjek u 2005. godini bio je 6 000 litara mlijeka, što držimo dobrim za ove proizvodne kapacitete.

Na kraju smo svakom sudioniku ovog savjetovanja darovali po jedan primjerak «Mljekarskog lista» kojeg su s posebnim zanimanjem prelistali te su mnogi od njih željeli postati pretplatnici. Vjerujemo da i u ovom kraju upravo naš List postati poželjna literatura svakog jer im zasigurno dati odgovore na mnoga pitanja iz svakog segmenta ove «teške» djelatnosti. Ali, kada postignu dobre rezultate, sve postati puno jednostavnije i lakše.

Sigurni smo da farmeri ove regije, sa svojim savjetodavcima i iz Grupacije za mlijeko regije BiH i Komorskog udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju, iz Tuzle, uspješno razvijati proizvodnju mlijeka.

U toj vjeri im pozdrave i želimo sretne nadola-

Slika 2: U ovojstaji se proizvedemnogomlijeka

STUDENCI • SUROV, ALI NADASVELIJEP KUTAKNAŠEZEMLJE

Studenci se nalaze na sjeverozapadnom brdovitom predjelu Imotske krajine. Udaljeni su dvadeset kilometara od Imotskog, pedeset kilometara od Makarske i Sinja, a tridesetak kilometara od mora. Dobili su ime prema izvorima kojih je u

Površina im je 3 679 ha od je (3 622 ha) korisno tlo, oranice, vrtovi, livade, pašnjaci i šume. Manji dio (56 ha) je neplodno tlo. Studenci su pretežno sredogorska visoravan na 691 m nadmorske visine. Najvišivrhovi sujova (733 m) i glavica (755 m).

Sjevernim dijelom mjesta proteže se plodno polje bogato izvorima pitke vode, izduženo u smjeru istok-zapad. Preostali dio je krš s oranicama, pašnjacima i šumom. U tom dijelu treba spomenuti velike plodne udoline. Mjesto je «okovano» velikim planinama: Biokovom, Mosorom, Zavelimom, Kamešnicom i Tušnicom. Klima je submediteranska do umjereno-kontinentalna. Temperatura se ponekad spusti i do-20°(, a u ljetno vrijeme može se popeti i preko 35°C. Srednja temperatura je nešto niža od nule, a srpanjska 22 i 26°C. Od oborina je kiša koja uglavnom pada u jesen, zimi i u rano proSnijeg rijetko pada i kratko se zadrži. Zanimljivo je, da je sve do šezdesetih godina prošlog snijeg u zimskom periodu bio i dugotrajan. Od vjetrova najpoznatiji i je suha i hladna bura te vlažno jugo.

Gospodarstvo Studenaca svodi se na poljodjeljstvo i Uzgajaju povrtlarske kulture te nešto žitarica (pšenica i polje je velikim dijelom pod livadama, a i ostali predjeli obiluju brojnim pašnjacima, sjenokošama i ogradama pa pružaju dobre uvjete za uzgoj goveda, konja, ovaca i koza. Sume najviše hrast medunac i cer, crnograb, kljen i makljen. Po rubovima ograda, njiva i vrtova mnogobrojna su stabla rašeljke. Crnim borom pošumljeno

je i nekoliko uzvisina. Obilje je ljekovitog bilja (kadulja, vrijesak, pelin, trava iva i druge) koje bi se moglo koristiti u farmaceutskoj industriji za izradu lijekova, eteriulja i Svakako je dobro naglasiti da je i nekadašnjem ponosu ovog kraja siru pripisivana ljekovitost zbog ovih vrsta trava. Naime, buša koja je bila uzgajana u ovom napasivanaje na pašnjacima na kojima su rasle ove trave. Zanimljivo je da su krave dolazile na mjesta pokrivena ljekovitim travama. Najstariji stanovnici kažu daje krava pasla po rubnim dijelovima

Studencima mnogo.

Zoran dipl. ing.

livade gdje su najviše rasle ljekovite trave. Nije teško zašto je sir bio omiljen na jelovnicima. Prema nekim informacijama o pokretanju proizvodnje ove vrste sira, nadamo se da opet uživati u okusu sira. Za ovakva proizvodnja tradicionalnih proizvoda i jest karta do sretnog cilja - boljeg života i ostanak mladih na ovom Obišli smo i nekoliko gospodarstava ovoga su kooperanti mljekare MILSSylit.

OPGAnte u - Studenci primjer je dobro organiziranog gospodarstva. žive, mogli bismo kako se nekada živjelo. Na gospodarstvu je Ante sa

mlijekaImotskekrajineostvaruju i kvalitetu mlijeka

Slika 1: Ustrajni

svojom obitelji (supruga i šestero djece), njegov brat Petar s obitelji (supruga i troje djece) te njihovi roditelji. Sveukupno njih petnaestero radi na imanju. Ante se drži govedarstva, a brat Petar svinjogojstva (tovi 90 tovljenika po turnusu). Nas zanima, naravno, govedarski dio. U stadu su 22 krave (i junice) holštajn pasmine s proizvodnjom od 5 500 L mlijeka po kravi. Godišnja proizvodnja je 60 000 L od 12 krava koje su bile u laktaciji (podatci za 2005. g., kada je gosp. Ante i krenuo s proizvodnjom mlijeka). Farma je vlastitim sredstvima. Zatvorenog je tipa, a krave su na vezu dok su u štali. Krave uglavnom drži na ispustima kojih je dovoljno oko farme. Hranidbu bazirana sijenu, koncentratu, a zimi i rezancima repe. Koncentrirani dio obroka i repine rezance kupuje. Rado bi koristio i silazu, ali

na ovom gotovo je nemoproizvesti kukuruz za silazu. Od hrane za krave proizvodi sijeno (lucerne i trave autohtonih pašnjaka) i to na 50 parcela. I na ovom problem je usitnjeno zemljište i neriješeni imovinskopravni odnosi. No, i ovakvom hranidbom postiže dobru proizvodnju mlijeka. Krave su zdrave (nema indigestija i problema s papcima). Kao problem navodi osjemenjivanje krava, jer do njih dolazi ono sjeme kojim ne bi trebale biti osjemenjene krave holštajn pasmine (sjemenom simentalskih bikova). Svoju proizvodnju namjerava proširiti jer je zadovoljan sadašnjom cijenom mlijeka. Naime, dobije za litru prodanog mlijeka i do 3,48 kn. Uz ovakvu cijenu mlijeka proizvodnja je rentabilna i osigurava daljnje ulaganje u proizvodnju. Obitelj je našla svoj put ka boljoj budua to je proizvodnja mlijeka u suvremenim uvjetima proizvodnje. Struku je dobro poslušati, navodi jer je jedino tako osigurati optimalne uvjete • u cjelokupnoj proizvodnji mlijeka,

od hranidbe i smještaja do održavanja higijene vimena i kvalitete mlijeka nakon mužnje.

Drugo gospodarstvo je OPG Marinkice u Studencima. je povratnik iz Austrije, a svoju vidio je jedino u svom kraju gdje se rodio i odrastao. Trbuhom za kruhom je emigrirao iz Hrvatske, no želja i ljubav prema domovini i svom rodnom kraju bila je toliko jaka da se vratio i materijalna sredstva uložiti u izgradnju farme. Tako je u štali 9 krava i 6 junica pasmine. proizvodnja je 4 500 Ukravi godišnje. Hranidba je bazirana na voluminozi proizvedenoj na 1O ha zemlje, a koncentrirani dio obroka i repine rezance kupuje na tržištu. Za proizvodnju Marinkica kaže da je isplativa i da nije pogriješio što je krenuo s ovakvom proizvodnjom. Proizvesti mlijeko dobre kvalitete nije nimalo lako, a nije lako ni živjeti u iz kojeg stanovništvo odlazi u ostale dijelove države i svijeta za boljim životom. Biti okružen surovom prirodom, a uspjeti iz nje ono najbolje što može dati, umjetnost je u ovome kraju. mlijeka ovog kraja zasigurno su umjetnici koji

sustave moderne tehnologije u i izvorne prirodne danosti kroz sastav planinskih pašnjaka uspijevaju proizvesti proizvod koji se svakako može nazvati - mlijeko s originalnim geografskim porijeklom.

Bilo bi dobro kada bi ova imala i svoj nastavak, a to bi bilo pokretanje proizvodnje tradicionalnog sira koji je prije Domovinskog rata bio ponos ovog kraja. Proizvodnjom ovog sira Studenci, županija Splitsko - dalmatinska, a i država imali bi još jedan mali segment. Mali u mozaiku autohtonih proizvoda u Hrvatskoj, ali velik u smislu stoljetne tradicije proizvodnje takvih proizvoda, potrošnja kojih uvijek imati senzibilni karakter. Okusi i mirisi nas u djetinjstvo kada smo u okrilju naših baka jeli prozvode proizvedene u radinosti. Bili bi sretni da ti proizvodi postoje i kada bi mogli povremeno odlutati u svijet gdje se mlijeko dobiva od krava držanih na brdovitim pašnjacima.

Slika 2: PredstavniciagencijeUSAID/DAI i gosp.Ante su mlijeka Imotskekrajine

I. ŽUPANIJSKA IZLOŽBA

SAJMA"AGRO ZEMLJA"2006.

- Vesna dipl. ing.

Dana 12.-15. listopada 2006. godine održan je u kompleksu hotela toplica 12. sajam poljopri\Tede, prehrane, hortikulture. ekologije, lovstva, ribolova i seoskog turizma. U sklopu sajma održana je i Prva županijska izložba pod pokroviteljstvom Ministarstva poljopri\Tede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. PZ «Osatina» iz Semeljaca bila je generalni sponzor Izložbe i ujedno po prvi put bila

Izložba je održana u organizaciji privatnog «KATAVA»d.o.o.sajam «AGROZEMLJA» i Hrvatskog centra - službe županije. Izložbu je otvorio ministra MPŠVGgosp. Stjepan

Na Izložbi je predstavljeno sedam natjecateljskih kolekcija iz govedarstva s ukupno 34 grla, te izložbene kolekcije: junice darolais pasmine, vlasnika Josipa iz

Našica; križanke hereford pasmine, vlasnika Stipe iz i kolekcija slavonsko-srijemskog podolca, vlasnika Hrvoja iz Strizivojne.

Sva izložbena grla

su diplomom Hrvatskog centra koje je ravnatelja HSCdr. se. Maja te mnogim i naturalnim nagradama sponzora Izložbe.

su :

1. lvan Jazbec, lvanovac, za steonu junicu simentalske pasmine, ž. b. HR7100614711, oteljenu 12.1 O. '04., kojoj je majka max. imala u li. laktaciji s 5 314 kg mlijeka,

2. Martin Piškorevci, za prvotelku simentalske pasmine, ž. b. HR6100349717 oteljenu 10.03.'04., koja je u prvoj kontroli proizvela 25 kg mlijeka,

3. Mato Semeljci, za kravu simentalske pasmine, ž. b. HR 0014021300, oteljenu 08.01 .'02., koja je max. imala u drugoj laktaciji - 5 309 kg mlijeka. Firma Agroopskrba - Matej ovome je i muznu kantu.

4. Farma «Salaš» d.o.o., Marijanci, za steonu junicu holstein pasmine ž. b. HR 5100540898, oteljenu 11.08.'04., kojoj je

majka max. 8 791 kg mlijeka imala u I. laktaciji.

5. Ferax d.o.o., Ivanovci Gorjanski, za prvotelku holstein pasmine,

Labud

Z A G R E B

• ž..et?Va.Htt

Labud Zagreb nudi vam program pranja, i dezinfekcije kojim su sve površine i mjesta od mužnje mlijeka do izlaza gotovog proizvoda pod imenom:

SUSTAVKONTROLE I KVALITETE U

PROIZVODNJI I PRERADIMLIJEKA

>OBRAHIGIJENSKAPRAKSA - PREDUVJETZA USPOSTAVLJANJE iACCPSUSTAVAODVIJASEU 6 ETAPA: , Snimanje površina i prostorija

Izrada plana i dezinfekcije

Razrada primjene sredstava

Edukacija osoblja

Verifikacija Validacija sustava

ž. b. HR5101092389, oteljenu 17.04.04., kojajeu prvoj kontroli proizvela 31 kg mlijeka,

6. Ferax d.o.o., lvanovci Gorjanski, za kravu holstein pasmine, ž. b. HR 9100718123, oteljenu 10.01 .'03., koja je u prvoj laktaciji proizvela 8 673 kg mlijeka

7. Ivanovo, za kravu pasmine crveni holstein, IANA ž. b. HR 0034036153, oteljenu 04.10.'02., koja je u drugoj laktaciji proizvela 7 859 kg mlijeka.

Stanku Beketinci, uz mnoge nagrade, diplomu i zvono je ministra MPŠVG gosp. Stjepan i ravnatelja HSC dr. se. Maja za šampionsko grlo simentalske pasmine - RUŽA ž. b. HR0014009314. Oteljenaje 14.09.'98., a u laktaciji proizvela je 6 464kg mlijeka

«Osatini» d.o.o., lvankovo, uz mnoge nagrade, diplomu i zvono je ministra

MPŠVGgosp. Stjepan i gosp. San Katava, za šampionsko grlo holstein pasmine ž. b. HR4100759086. Oteljena je 16.07.'03., a u drugoj laktaciji proizvela je 7100 kg

CroSimU POVJERENSTVU

ZA OCJENU SIMENTALSKIH KRAVAU AUSTRIJI

Izaslanstvo Hrvatskog saveza simentalskog goveda Crosim-a bilo je u radnoj posjeti Savezu goveda Donje Austrije Savez goveda Donje Austrije, njihov predsjednik gosp. Karl Grundbock i direktor gosp. dr. Friedrich Fiirer uz koordinaciju gosp.Johana Tanzlera - voditelja simentalskog uzgoja u Savezu, pozvali su predstavnike CroSim-a na godišnju Skupštinu Saveza, te sudjelovanje u povjerenstvu za ocjenu prvotelki iz kolekcija prema odabranim linijam! testiranih rasplodnih bikova simentalske pasmine (NO

Genetik Nachzucht Cup 2006.).

Poziv je primljen kao osobita Hrvatskom savezu simentalskog goveda CroSim-u i na ponos našim i izaslanstvu koje nas je zastupalo. izaslanstva CroSim-a bili su gosp. Slavko Jambrišak, ing. - predsjednik CroSim-a, mr. se. Miljenko - poslovni tajnik CroSim-a, i mr. se. Miroslav tajnik CroSim-a.

Na godišnjoj skupštini Saveza simentalskog goveda Donje Austrije, koja je održana u aukcijskoj dvorani u Amstettenu, bilo je prisutno 500-njak i uzvanika. Tijekom Skupštine prezentirao je rad Kluba mladih Saveza i održano je predavanje gosp. Matthiasa Leisena

na temu novog modela testiranja bikovskih majki u (pokrajina Schlewig-Holstein). Takopodijeljene su nagrade najuspješnijim simen- 1 tatskih krava u Donjoj Austriji u 2006. godini kao i zaslužnim pojedincima za dugogodišnji rad uzgoja simentalskog goveda.

Gospodin mr. se. Miroslav naš i tajnik, dobio je priliku i postati povjerenstva na godišnjem skupu za ocjenu - potomaka odabranih bikovskih linija simentalske pasmine. U povjerenstvu s gospodinom bio je i gosp. dr. Josef Kucera, izvršni direktor saveza simentalskog goveda. Ocjenjivane

su prvotelke iz kolekcija odabranih testiranih bikova u uzgoju simentalskog goveda u Donjoj Austriji. Linije testiranih bikova, su ocjenjivanje, u kategoriji novo odabranih Toprasplodnjaka su RAU

Mr. se.Miroslav(Rumba x Malf), HUMLAU(Humlang x Hau), RORB(Romel x Horb), HELLI (Harro x Malf), RONDI(Rolo x Malt). U kategoriji starih testiranih bikova ocjenjivane su i iz kolekcija bikova: REPTIT (Report x Streitl), DIONIS (Didi x Moras), REHARD(Report x Hardin), MANDL (Malf x Streitl), RESS (Renger x Streitl), HATZ (Hodach x Zax). Iz svake kolekcije odabrana je i proglašena šampionkom kolekcije po jedna krava, a na kraju je odabrana i najbolja kolekcija krava prema liniji mladih bikova.

Slika 1: Atmosferaiz aukcijske dvoraneu Amstettenuprilikomocjene prvotelki (foto:M.

Pobijedila je kolekcija krava po biku RAU,te kolekcija krava linije starih bikova. Odabrana je kolekcija krava bika REHARDA.

Ocjenjivanje je bilo u zaista prekrasnoj atmosferi aukcijske dvorane u Amstettenu. Ocjenjivanju je prisustvovalo oko 400tinjak i uzvanika. Atmosferu upotpunjavala je ugodna glazba, fotografiranja kolekcija krava, krava šampionki i na kraju podjela priznanja i pehara vlasnicima pojedinih krava šampioniki po kolekcijama.

Kratko predstavljanje simentalskog uzgoja u Donjoj Austriji

Kako bi u par predstavili uzgoj simentalskog goveda u Donjoj Austriji, a time ukazali na naše radne posjete, prezentiramo vam ovim povodom nekoliko podataka o uzgoju simentalca u Donjoj Austriji, jednoj od 9 austrijskih pokrajina. Savez goveda Donje Austrije ima 4 400

Broj krava u Donjoj Austriji je 107 000, od toga je 76 000 krava pod kontrolom ili 71%. Postotak simentalskih krava, od ukupnog broja krava, je 89,2 % ili 67 500. broj krava po obiteljskom gospodarsrtvu

Godišnjaskupština Saveza govedaDonjeAustrije u Amstettenu (foto:

je 17. U prosjeku proizvodnja mlijeka po kravi simentalske pasmine je 6 482 kg s 4,24 % masti, 3,45 % proteina. Prosjek prirasta bikova u tovu je 1 375 g. Ukupan broj bikovskih majki simentalske pasmine u Savezu Donje Austrije je 297. Na prostoru Austrije u 2006.godini na aukcijama je ukupno prodano oko 14 000 grla simentalske pasmine. Najviše je prodano krava i junica, a potom teladi i bikova.

Ono što nas osobito veseli je da smo tijekom radnog posjeta u Austriji imali prilike kontaktirati s gotovo svim referentnim ljudima za uzgoj simentaslkog goveda u Austriji, ali i u Europi. Ponudili smo suradnju, ali i zatražili za Hrvatskog saveza simentalskog goveda i uzgoja simentalca u Hravskoj, za kojeg mi u CroSim-u, držimo da stagnira i brojem i

Narudžbuzanavedenaizdanja možeteizvršitinaadresu: HRVATSKAMWEKARSKAUDRUGA, ILICA31/3,ZAGREB Tel./Fax:01/4833349; e-mail:hmu@hmu.hr

Slika 2:

Premikszavisokuproizvodnju_m,Ueka ;dobrozdravljekrava

2006.

- Mr. se. -

Mir i ljubav u porodici. Mir i prijateljstvo susjedima i poznanicima, sa istom željom, mira i ljubavi u njihovim obiteljima. Neka bude mir i ljubav u našim dušama. Najviše pažnje, nježnosti i ljubavi dajmo našima I mi smo prošli djetinjstvo i mladost, postali smo odrasli i polako postajemo stariji. I najljepše se i nosimo u sebi su pažnja, nježnost i ljubav naših roditelja, baka i djedova. I neka to u život i ovoga ponesu najprije naši i mi zajedno s njima.

dan kada Bog ljude, kao da bude da i pokaže svojim životom, ispravan života, ljubavi, dobrote, poslušnosti i poniznosti, mudrosti, znanja i razboritosti, opraštanja i vjere.

I rodi se Bog. Rodi se u svili i kadifi, okružen dvorjanima i slugama, zlatom i srebrom, dragim kamenjem, bogatstvima.

O, ne, Bog se rodi u skromnosti. O da, da nas

astronomskog zime, mnoge od nas zanima kakva ona ove godine biti; li biti hladna ili razmjerno topla. Upravo zato, spomendan sv. Barbare, 4. prosinca, dan je za pretkazivanja vremena. «Kakše Barbarije, takši , govori nam jedna izreka. Naime, smatra se da je na taj dan nagovještaj hladne zime.

je da su proteklih godina zime nešto toplije, iako ima vrlo hladnih dana s minimalnom temperaturom zraka i nižom od - 20°C. No, i tlo je u ove godine više od 15 dana bilo smrznuta do 30 cm dubine. Eto, to

Dolazi nam još jedan Što poželjeti sebi i drugima? Sve što želimo sebi, to poželimo i drugima. Sve što poželimo u dobrim namjerama i željama neka tako i živimo u skromnosti, jer skromnost je vrlina.

U svom djetinjstvu bijaše poslušan. U svojoj mladosti bijaše strpljiv i radišan. O da, da nas poposlušnosti, strpljivosti i radišnosti, jer to su vrline tako potrebne vjeku.

I Bog kao zanat da bi radio i stvarao za potrebe drugih. I time nas daje i naš rad blagoslovljen ako radimo, kako za sebe, tako i za potrebe i dobrobit drugih.

I Boga pivi posjetiše pastiri, i donesoše toploga mlijeka.

Ima li plemenitijeg zanata i rada od proizvodnje hrane? Ne, najplemenitiji zanat i rad je proizvodnja hrane, a od sve hrane mlijeko je prva ovozemaljska hrana koju treba.

I neka Bog blagoslovi nas i naš rad, naša polja i naše blago, naše kravice i proizvodnju mlijeka kao

2007. godini. prve ovozemaljske hrane. Neka Bog blagoslovi i naš Mljekarski list preko kojega jedni druge plemenitoj vještini proizvodnje mlijeka.

Sretan i blagoslovljen i sretnu i uspješnu Novu 2007. godinu ispred uredništva Mljekarskog lista, Vama i vašim obiteljima, a posebno farmerima, želi vaš terenski agronom i poljoprivredni

«Kako biti na dan sv.

Barbare,takav biti

je razlog da i tople zime još uvijek ne bismo smjeli smatrati uvodom u razdoblje toplih zima.

Mišljenja o tome jesu li bolje hladne ili tople zime, vrlo su podijeljena. No, za bolju strukturu duboko izoranog tla potrebne su niske

takvog tla, se struktura tijekom zimskih mjeseci promijenila, u je kvalitetna i laka.

Eto, teško je svima nama ugoditi. Upravo zato, u miru promatrajmo vremena, pri tome u blagdanskom temeprature zraka. Prisjetimo se kako duboko izorano tlo tijekom zime, zbog smrzavanja a zatim odmrzavanja, postaje praška sto. Obrada

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA10. 12. 20. 12. 30. 12.

VALERIJANA

za opuštanjei bolji san

- Marija dipl. ing.

Valerijana ili odoljen (Valeriana officinalis)je trajnica koja iz valjkastog podanka razvije i više od metra visoku, samo u gornjem dijelu razgranatu stabljiku. Listovi su smješteni nasuprotno, neparno su perasti, s brojem liski, donji s peteljkom, a oni pri vrhu stabljike

Bijeli ili cvjetovi razvijaju se u gornjem dijelu stabljike od svibnja do rujna. Ovisno o boji cvjetova, vrsti listova i broju liski razlikujemo nekoliko vrsta odoljena, no svi imaju ista ljekovita svojstva.

Biljku možemo samoniklu na vlažnim i sjenovitim mjestima, po vlažnim livadama, rubovima šuma, jarcima i šikarama, no zbog stalne potražnje prirodna staništa ne podmiruju potrebe tržišta pa se sve više uzgaja, osobito u srednjoj i

Europi.

U ljekovite svrhe koristi se korijen valerijane. Vadi se u rujnu i listopadu, od nadzemnih dijelova stabljike, opere i suši na umjerenoj temperaturi. Svježe iskopan korijen nema mirisa, ali se on stvara tijekom sušenja, a duljim stajanjem, kada postaje neugodan. Poznato je da se taj miris osobito pa je u narodu ova biljka poznata i pod nazivom macina trava. Ljekovitost valerijane poznata je još od vremena starih Grka i Rimljana, a sredinom 18. priznata je kao sredstvo za umirenje i cijela dva bila je šest najtraženijih lijekova u Europi i Americi. Djeluje i pomaže kod stresa, nemira i nesanice te tegoba ubrzanim lupanjem srca i straha.

se kod s koncentracijom, jutarnjih bolova,

Stres, napetost, nemir i nesanica sve se u naše živote. Naše bake s uspjehom su rješavale takve tegobe s nekoliko kapljica

valerijane na kocki pa zašto ne bismo i mi.

glavobolja koje nemaju organski uzrok, klimakterijskih tegoba i menstrualnih bolova. pripravci valerijane kapi, kapsule, tablete) mogu se nabaviti u svakoj ljekarni. Za razliku od lijekova za umirenje nema podataka koji bi ukazivali na razvijanja ovisnosti duljom upotrebom pripravaka od valerijane, iako se uvijek treba pridržavati doze. ne dolazi do negativnog djelovanja na radnu sposobnost ili vožnju automobilom. Važno je napomenuti da se valerijana ne smije uzimati s drugim lijekovima za umirenje, a ne trebaju je koristiti

trudnice, dojilje, djeca od 12 godina i osobe s niskim tlakom. se može pripremiti na dva Prvi je da žlicu suhog, usitnjenog korijena prelijemo s 2,5 dl vode, poklopimo i procijedimo nakon desetak minuta. Drugi je da istu korijena dva sata u hladnoj vodi, procijedimo i zagrijemo do temperature ugodne za Kod nesanice pije se medom pola sata prije spavanja.

Kapi se pripremaju šake svježeg, usitnjenog korijena u litri rakije kroz mjesec dana. Dnevno se pije 30 kapi u malo vode ili

KOLIKO ALKOHOLA NIJE ŠTETNO?

Male alkohola pojavljuju se u krvi unutar nekoliko minuta nakon pijenja, a koncentracije se javljaju unutar jednog i pol sata. Jednom kad je u krvi, potrebno je oko sat vremena da tijelo metabolizira jedno (oko 3 dcL piva, oko 1 dcL vina ili oko «03» žestokog Uglavnom, to metaboliziranje obavi jetra, gdje se alkohol razgradi na vodu i dioksid. Osim ujetru, alkohol se brzo prenese i po tijelu, a posebno brzo u mozak, i bubrege. se brzo proširi u mlijeko, posteljicu i u koja okružuje fetus u maternici.

Kada konzumiranje alkohola dosegne od 3 dnevno, eliminacioni sustav u organizmu može doživjeti «stres» od prekomjernog rada. nakon nekoliko tjedana pijenja 4 do 5 dnevno, dolazi do nagomilavanja masti u jetrenim stanicama. tim, ta se situacija brzo na normalu ako se prestane piti. Daljnji nastavak pijenja, va šanse za pojavu «alkoholnog hepatitisa» - upale i destrukcije jetrenih stanica. Oko 15 posto onih koji nastavljaju piti alkohola dobit cirozu - ireverzibilna propadanje jetrenog tkiva pojava ožiljaka ujetri.

Opasne i neugodne posljedice

Premda su gore spomenuti alkohola na jetru najbolje poznati laiku, nekoliko drugih predvidljivih posljedica konzumiranja velikih alkohola mogu uzrokovati i tjelesnih funkcija: 1 . Mozak i neJVDi sustav. Djelovanje velikih alkohola na te organe može brzo dovesti do društvenih posljedica koje uklju-

Društvene posljedice zloupotrebe

alkohola dobro su poznate i mnogi od onih koji piju u manjim sve postavljaju pitanje: koliko popijenog alkohola nije

- Dr. Ivo Belan štetno?

agresivno ponašanje, pogoršanje mentalnih funkcija, ošs posljednirizikom za nezgode. Neke nedavne studije ukazuju na da trajno mozga mladih ljudi izazivaju alkohola i to prije negoli su se pojavila ireverzibilna

2. Rak. pijenje velikih alkohola jasno vodi riziku od raka jetre, usta i jednjaka. Mnoge druge vrste raka crijeva, prostata) se povezuju s jakom konzumacijom alkohola.

3. Reproduktivna funkcija. Otprilike sve djece od majki koje su puno pile za vrijeme pokazat zaostalost u mentalnom i tjelesnom razvoju i deformitete lica. Svaka trudnica treba u potpunosti izbjegavati alkohol jer se kod njih ne može govoriti o «sigurnosti» bilo koje alkohola.

4. oboljenja. Poznato je da velike alkohola uzrokuju u disanju.

5. Seksualni život. Medicinski strusu odavno utvrdili da alkohol želju, a umanjuje i umjerene alkohola mogu oslabiti sposobnost postizanja ili održavanja erekcije i stoga izazvati privremenu impotenciju.

6. Metabolizam lijekova. Uglavnom zbog na jetru, alkohol može remetiti razgradnju lijekova u organizmu, što rezultira odstranjenjem lijekova iz organizma, to jest opasnim nagomilavanjem u tijelu.

statistika smrtnosti u vidu sve gore spomenuto,

netko bi mogao da je alkohol pravi demon. mnoge su studije jasno pokazale (premda ne i dokazale) da zaista umjerene alkohola (1 ili 2 dnevno) mogu biti «sigurnije» nego jako pijenje ili totalna apstinencija. U jednoj nedavnoj studiji (u Annals oflnternal Medicine) objavljanje podatak daje 1O-godišnja stopa smrtnosti ljudi koji su konzumirali jedno ili dva dnevno - najmanja, a dvostruko je smrtnost ljudi koji su pili 6 ili više dnevno negoli totalnih apstinenata.

Dakle, dok su prekomjernih alkohola na mnoge tjelesne funkcije ili sustave potencijalno opasni, izgleda da konzumiranje umjerenih rezultira smanjenim rizikom od koronarnog oboljenja - to jest smanjenim rizikom od infarkta.

Prema tome, sve popularnija poruka i biologa i sociologa glasi: jedno ili dva dnevno može ustvari biti dobro za vas, ako se zaustavite na tome. problem mnogih (samo u Americi takvih je skoro 20 milijuna) je u tome što ne mogu kontrolirati svoje pijenje. Za njih je bilo koja «previše». Postoji sve više dokaza da su neke osobe biološki predos obzirom na posebne probleme u kontroli svog pijenja. Takvima ukazivati da je umjereno pijenje sigurno, može ustvari biti i nenamjeran poziv u život alkoholnag užasa. Dakle, na pitanje koliko je alkohola sigurno, odgovor varira. Za neke, odgovor uvijek mora biti: «ni kapi». Za druge, koji piju jedno ili dva dnevno bez štetnih društvenih posljedica, današnje medicinske informacije mogu biti i