TOJE I •
SADRŽAJ
IZGRADNJA STAJA
Tehnika hranjenja krava ________________ 2
PRIMJER USPJEŠNE PROIZVODNJE
Malo stado za velike rezultate _......... _ 6
EKONOMIKA PROIZVODNJE
Strategija održivog razvoja farmi _________________________________ 9
Dobro je biti u sustavu PDV-a ___________ 14
EUROPSKA UNIJA
NASLOVNICA
Hranidba krava s obje strane krmnog stola (Foto: D.
VETERINARSTVO
Bolesti puerperija (babinja) goveda _ __ _ 47
OBAVIJESTI
Osnivanje grupacije uvoznika i prodavatelja poljoprivrednih strojeva ____ 51
Mljekara požeškog prestala s radom _______________________________ 51
Stvaranje Europske unije _______________ 18
PROMJENA CIJENE MLIJEKA
Promjene u cijene mlijeka . ___ 21
TRŽIŠTE STOKE
Tržište stoke _______________ __________ 26
KOZARSTVO
Kako organizirati proizvodnju kozjeg mlijeka tijekom cijele godine ____________ 31
Sastavljanje obroka za koze . ____ 34 TRA VNJAŠTVO pašnjaka
ZLATNI ROG
Kriteriji za dodjelu nagrade "Zlatni rog":
mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)
mlijeko mora biti ekstra (E) klase - mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko
Podatke tijekom godine razmatrati i procjenjivati povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja biti uruu lipnju 2006. godine.
Zdravlje stada i upravljanje proizvodnjom na farmama _________________ 43
Ime i prezime
Adresa:
Broj krava: mlijeka mljekari (litara):
Dragi ukoliko udovoljavate uvjetima ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi dobitnik ove vrijedne nagrade.
UREDNIŠTVO
, Napomena:
podatcima za mjesec
: dostaviti ti: jekom o.g., ' na adresu: Hrvatska , mljekarska udruga
(za nagradu «Zlatni
Klasa mlijeka: ... : Popunjeni obrazac s
, rog» Ilica 31/3, 10000 I Datum predaje obrasca i potpis: ............................................ >,:Zagreb. Informacije 1 na broj 01/4833 349 I I
ing., mr
,
dr.
Goran Kiš, mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Arnelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., urednica: ing. Mirna Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 6,00 kn, priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1
odbor: dr. se. Petar Juraj dipl.
se. Ana
prof.
se. Zoran dr. se. lvan Darko Kantoci, dipl. ing., mr. se.
Tehnika hranjenja krava
Damir dipl. ing., HZPSS
li se ulaganje u izgradnju staje za krave bez vratiti, u mjeri ovisi o hranidbi krava u toj staji. kod izrade idejnog rješenja za staju, mora se predvidjeti tehnika hranjenja krava primjerena uvjetima na gospodarstvu.
Uzgajati kvalitetnu, plemenitu stoku i pravilno je hraniti - to je temelj opstanka goveda, mlijeka i mesa. Dobra krava, koju gazda kvalitetno i pravilno hrani, zaslužuje primjerenu staju i pouzdano može svoje mjesto otplatiti razumnom investicijom u novu staju.No, ako izostane dobra hranidba, onda ne vrijede ni dobre krave, ni nova staja, ni dobar traktor, teško se isplatiti ulaganja.
Presudnaje tehnika hranjenja krava
U razdoblju pred mlijeka i mesa bit postavljeni sve zahtjevi za i racionalizacijom u proizvodnji, što pojednostavljeno proizvodnja s manjim troškovima po jedinici proizvoda. To traži veliku pažnju i preciznost, posebno u hranidbi koja na visinu i isplativost proizvodnje. se hraniti „od oka" i to sve krave jednako, to jednostavno biti financijski održivo, posebno za one koji su dosta uložili ili se zadužili.
Kod gradnje nove staje ili adaptacije (s vezanog na slobodni držanja) mora se unaprijed predvidjeti tehnika hranjenja krava da bi mogli biti osigurani uvjeti za i/ili grupni pristup u hranidbi krava. Planiranje, mjerenje, kontinuirano i korigiranje, preciznost - to su uvjeti za pravilnu hranidbu. Mnogi mlijeka koji puno investiraju u nove objekte, stado, mehanizaciju, opremu, ... ne
hranidbu dovoljno ozbiljno, pa rezultati budu loši. Da bi hranidbom krava i/ili po proizvodnim grupama mogli precizno upravljati, potrebno je u staji stvoriti za to pretpostavke i se za tehniku hranjenja primjerenu i kvaliteti stada. U stajama slobodnog držanja (kakve treba graditi) hranjenje krava može se gotovo potpuno mehanizirati, što je jako dobro, no, to krije u sebi i neke opasnosti koje mogu ugroziti isplativost proizvodnje. opasnost je gubitak kontrole nad i kvalitetom hrane koju krave uzimaju. U tom krave kojima treba najviše i najkvalitetnije hrane laktacije) budu jako pothranjene, a one koje „ne zaslužuju" puno (kraj laktacije i suhostaj), uzimaju previše hrane, „preskupe" su i opasno se debljaju. Postoje dvije (tehnike) hranjenja:
1. voluminozna krmiva i eventualno neki nusproizvodi, svaki zasebno na hranidbenom stolu + doziranje koncentrirane hrane po kravi
2. potpuno izmiješani obrok svih (ili komponenti obroka= TMR (engl. Total Mixed Ration) + eventualno dodatno doziranje koncentrirane hrane po kravi hranjenje voluminoznih i koncentratnih krmiva
Ova tehnika hranjenja prikladna je za veliku naših gospodarstava. Da bi se mogla pravilno provoditi, nisu neophodne (ali dobro proizvodne grupe krava, osim, naravno
IZGRADNJA
odvojeno hranjenje krava u suhostaju. Voluminozna krma i eventualno neki nusproizvodi (pivski trop, repini rezanci i sl.) daju se na krmnom stolu (po volji, bez doziranja), a koncentratni dio obroka dozira se svakoj kravi ,,prema zaslugama", u izmuzištu (sve manje) ili posebnim, kompjuterski upravljanim hranilicama (vrlo i popularno). da nije na hranidbeni stol staviti uvijek sve voluminozne komponente po volji i sve komponente vrhunske kvalitete, u takvom hranjenja uputno je imati krmne zabrane i koristiti ih (zatvarati) kod svakog hranjenja kako bi se izbjeglo guranje krava i „sortiranje" krme. Posebno je to važno ako životinje neke komponente obroka dobivaju u (npr. kukuruzna silaža, pivski trop, repini rezanci, posije i sl.). Neophodno je osigurati dovoljno prostora (dužine) na krmnoj zabrani kako je prikazano u tablici. Za odrasle krave holstein pasmine potrebno je min. 65 cm krmne zabrane po kravi, a za simentalske min. 70 cm.
Potrebnomjesta na krmnomstolu (dužina krmnih zabrana) po kategorijamastoke
Starosna po grlu grupa cm
0,5 - 3 mj. 35 3-6 mj. 40-45
6- 12 mj. 45 - 50 12-18mj. 50 - 55 18-24 mj. 60-65 >24 mj. 65 - 75
Za strojno izuzimanje silaže i sjenaže iz silosa i donošenje na krmni stol koriste se tzv. kojih ima raznih izvedbi, a mogu imati i mehanizme za potpuno mehanizirano hranjenje. Kompjuterski upravljane hranilice za koncentratni dio obroka izvrsna su mlijeka. Investicija u takvu hranilicu brzo se isplati jer preciznu, kontroliranu hranidbu svake krave prema potrebama i ravnomjerno raspodjeljivartje koncentrata u puno manjih porcija tijekom dana, što
Mljekarski list 02/2006.
jako povoljno djeluje na stanje u buragu. Hranilice imaju hranjenja dvije i više smjesa i/ili dodataka hrani, a neke i dodavanje propilenglikola, koji se u stanju dozira uz smjesu i služi za i u tretmanu ketoze. Kompjuterska hranilica smanjuje rad i obvezu hranjenja, planiranje i jednostavno konzumacije svake krave te brzo reagiranje u slabijeg uzimanja hrane. Jedna hranilica, u pravilu, dovoljna je za 30 krava u laktaciji. Postoje vrlo kvalitetni kompjuterski programi, koji uz upravljanje doziranjem koncentrata daju još puno drugih za pravilan menadžment stada. Dakle, ako je potrebno na uštedjeti pri investiranju, neka to nikako ne bude kompjuterska hranilica, a pri izradi plana za novu staju, odmah treba predvidjeti mjesto za hranilicu i silos za koncentrat (ili više njih).
Tehnika TMR-a Tehnika hranjenja tzv. mikser-prikolicom ili tehnika TMR-a naizgled je vrlo jednostavna i hranjenje je lako (s gledišta mehaniziranosti i jest), no, to je uistinu visoka tehnologija koja zahtijeva puno više od prije opisane metode. Ako se precizno i dobro radi, sigurno donosi dodatno proizvodnje i isplativo je. No, da bi se TMR-hranidba mogla isplatiti, potrebno je osigurati brojne pretpostavke. TMR sam po sebi ne pojedinatretiranje krava, naprotiv, tu krave nemaju izbora, moraju jesti obrok onakav kako je pomiješan (dobar ili loš, a za neke krave i predobar) i je znati koliko je koja krava pojela. Zato je potrebno imati krave odijeljene u proizvodnim grupama ili dodatnu doziranja dijela koncentriranog obroka u izmuzištu ili bolje kompjuterskih hranilica. TMR je, dakle, uglavnom namijenjen velikim stajama jer u malim je stadima prekomplicirano stvarati proizvodne grupe i miješati nekoliko obroka (ljeti obvezno dva puta dnevno) ili pak imati i TMR i kompjuterske hranilice, što je ipak :preskupo. U velikim stadima treba odijeliti barem
dvije, a bolje i tri proizvodne grupe muznih krava plus dvije grupe suhih krava. Prvotelke je dobro posebno odvojiti od starijih krava. Za svaku grupu treba miješati poseban TMR visini proizvodnje i stadiju laktacije. U srednje velikim stajama, gdje je organizirati proizvodne grupe, se uz mikser-prikolicu koriste i dodatne kompjuterske hranilice za koncentrat. Tada se hrani samo jednim sastavom TMR-a (obrok za visinu proizvodnje), a krave proizvodnje i potreba dobivaju dodatno koncentratni dio obroka u kompjuterskim hranilicama. To je priskup hranjenja, ali se puno koristi u zapadnoeuropskim zemljama u visokoproizvodnim stadima.
Hranidba TMR-om može se u hladnijem dijelu godine organizirati tako da se obrok miješa i hrani samo jednom dnevno, ali se hrana obvezno mora nekoliko puta dnevno prigrtati ili strojem) prema krmnoj ogradi. U toplijem dijelu godine uputno je miješati dva puta dnevno zbog zagrijavanja obroka i smanjenja konzumacije.
Tehnika TMR-a u potpunosti hranidbu muznih krava po volji. dakle, krave
moraju imati na raspolaganju tijekom 24 sata neprekidno dovoljne hrane približno stalno iste kvalitete. Za visoku proizvodnju mlijeka to je neophodno. Takvim hranjenja nije potrebno svakoj kravi njezino mjesto za hranidbenim stolom i nisu neophodne krmne zabrane jer nema guranja i nema konkurencije za bolju hranu (sva hrana je ista i na raspolaganju je neprekidno u velikim je u velikim stajama (s 3, 4 ili više redova ležišta) dobro funkcioniranje hranidbe s dvostruko manjim brojem mjesta na krmnom stolu (dakle odnos broja ležišta i mjesta nakrmnoj
Još neki važni detalji
U planiranju izgradnje ili adaptacije staja potrebno je voditi brigu ojoš nekoliko detalja koji su bitni za nesmetano funkcioniranje hranidbe krava. To je prije svega izvedba hranidbenog stola, mjesta na koji se hrana dovozi i s kojega ju krave uzimaju.
• Širina hranidbenog stola treba biti dovoljna da jednostavan ulaz i mehanizaciji i da pri tome ne dolazi do gaženja hrane pred kravama. Ako se hrani s jedne strane krmnog stola, širina mu treba biti barem 4 m, a ako se hrani s obje strane, širina neka je barem 5 m.
• Pri planiranju izvedbe hranidbenog stola treba voditi o tome da je kravama nužan pojas za uzimanje krmne hrane i to bar 80 cm do krmne ograde. Taj dio se ne smije gaziti strojevima niti uznemiravati krave dok jedu. Podloga na tom dijelu treba biti vrlo kvalitetno izvedena i glatkim materijalom otpornim na kiseline kako bi trajno ostala nei lako se U protivnom krave vrlo brzo jesti „iz prljavog, smrdljivog tanjura".
• U pravilu cijela se površina krmnog stola pravi u istom nivou, nije potreban nikakav poseban valov, jer na taj se „tanjur" krava lakše održava i jednostavno je svakodnevno prigrtanje krme (obvezno nekoliko puta dnevno).
• Nivo hranidbenog stola i mjesta s kojega krave uzimaju hranu mora biti svakako podignut u odnosu na nivo blatnog hodnika na kojemu krave stoje dok jedu i to za 15-20 cm da bi krave bez naprezanja dosegle hranu (u protivnom, ako su u istom nivou, previše trpe prednje noge, zglobovi i papci, izvaljuju se lopatice).
• Otvor krmne zabrane kroz koji krava glavu da bi jela s krmnog stola mora biti visok barem 90 cm, a gornji rub donje cijevi krmne ograde mora biti visok 60-65 cm u odnosu na blatni hodnik. Pri pravilnom korištenju TMR-a krmne zabrane nisu potrebne, dokazana je da je bez njih konzumacija hrane, posebno je to izražena kod prvotelki.
• Kako krave da preko krmne
Kompjuterskihranidbeniboksovi- vrlo i korisnii brzose isplate
Kravama treba da uvijek '}edu iz tanjura11 zabrane bacaju krmu na blatni hodnik? Treba namontirati po cijeloj dužini krmne zabrane, iznad dijela s kojega krave uzimaju krmu, tanku cijev ili nešto da krava koja pokuša bacati krmu preko ograde jednostavno udari glavom u cijev. Tako zasigurno prestati stvarati probleme, koji su jako izraženi ako je blatni hodnik izveden kao rešetkasti pod.
Na kraju svakako treba spomenuti napasivanje kao najprirodniju tehniku hranjenja kra-
M!Jekarski list 02/2006.
va. No, to je jedna posebna tema kojoj treba posvetiti puno više prostora i pažnje jer nije nimalo jednostavno u našim uvjetima hranidbu ozbiljnijeg stada bazirati na paši, kad znamo koji sve problemi naše mlijeka: zemljište, klima, usitnjenost i parcela, prostorni planovi, Ipak, onaj tko ima solidne uvjete za napasivanje, ne treba olako odbaciti tu jer to može pojeftiniti proizvodnju. A proizvodnju svakako trebati pojeftiniti ...
Da se i s malini stadom u europskim uvjetima može raditi i normalno živjeti, govori nam
Staja Floriana Profantera u Južnom Tirolu u Italiji (Alto Adi-
DarioZagorec, dipl. ing. 1 HZPSS
U vrijeme kada mnogi mlijeka u našoj zem(ji donose odluke o svojoj koja je pred nama, kako i na koji u
tržišnu konkurenciju u europskim uvjetima te svojim proizvodima opstati na tržištu, mnogi od njih su primjenjivati management koji je primjeren njihova stada i njihovoj proizvodnji.
ge), mjesto je odakle dolazi Vinsat - rasplodni bik pasmine, koji je zaslužno bio na prvom mjestu ljestvice Interbulla. Tajna je ovog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva voditi brigu i o najsitnijim detaljima.
Na gospodarstvu se nalazi s drvenim krovom, a nedaleko staja s ozidanim prizemljem i povišenim dijelom od drveta koji služi kao sjenik. Osim toga, ovdje su prisutni i svi elementi tradicionalnog života: drveni stol ispred pas stare saonice obješene na zgodnom mjestu te drvarnica. I ovdje je zakon tržišta ljude da se ne živi od poezije jer se živjeti u oskudici. sva pravila lokalne tradicije idemo otkriti modernu koja se skriva ispod vanjštine.
Ovo gospodarstvo se nalazi u Funesu, na 1 370 metara nadmorske visine, ispod stvene planine masiva Plawatsh (slika 1).
Farmer Florian Profanter, uz supruge, vodi poljoprivredno gospodarstvo s 20 muznih krava. Sve su pasmine, izuzev dvije holstein-frizijske i jedne Jersey. Njihova u štali opravdava se pokusom sa suprotstavljenim ciljevima: s jedne strane proizvodnja mlijeka, a s druge strane podizanje kvalitativnih parametara u proizvedenom mlijeku.
Gospodarstvo oduvijek uzgaja krave pasmine te je ono 25 godina pod selekcijskom kontrolom, a vlasnici se mogu pohvaliti da je iz tog stada i majka bika Vinsata koji je još u
2000. godine ocijenjen i, na neki izoliranom uzgoju u tom stadu, imao predispozicije za zauzimanje prvog mjesta vrijednost talijanske genetike. Godine 1985. je nova staja (slika 2). Dragocjen poticaj prema proizvodnji registriran je proizvodnje sjenaže u balama prije 8 godina. napredak je prošlog ljeta uvotehnike jedinstvenog TMRobroka. Proizvodni rezultati proizvodni rezultati za prošlu godinu bili
su 7 169 kg mlijeka sa sadr-
Tablica1: Podatcio gospodarstvu
• površina gospodarstva za proizvodnju:
18 hektara (12 ha u dolini i 6 ha su planinski pašnjaci)
• radna snaga: uz supruge
• proizvodnja krme: bale sjenaže, sijeno iz sušare, rotobale sijena,
• broj stoke: oko 50 grla
• krave u laktaciji: 20
• namjena proizvedenog mlijeka: prerada u.sir Mozzarellu
• proizvodnja: 7 169 litara (mast 4,30 protein 3,48)
• broj mužnji: 2 (u 5.30 sati i u 17.30 sati)
žajem 4,30 % i 3,48 % proteina. Projekcijom se porast koji se može procijeniti za nekoliko stotina kilograma mlijeka više po kravi, ne toliko u vrhu laktacije, nego više u "poboljšanoj" krivulji laktacije. To rezultira i poboljšanim zdravstvenim stanjem životinja koje su u dobroj kondiciji, ne predebele, s vitalnom i sjajnom dlakom. dob životinja iz stada je 5 laktacija. Kada ulaze u proizvodnju, junice laktaciju s gotovo 30 kg mlijeka dnevno i sigurno su životinje koje zahtijevaju pažnju više od drugih, jer nije jednostavno zadovoljiti sve potrebe za tako visoku proizvodnju uz tjelesni prirast koji je još uvijek u tijeku.
Za jedan takav OPG s visokom proizvodnjom pravilan izbor mehanizacije koju je teško i u nekim drugim podru-
Imanje proizvodi bale sjenaže, a vrši i uslugu baliranja manjim susjednim gospodarstvima. Opremljeno je i sušarom za krmu kapaciteta 1100 m 3 • Zrak se ne zagrijava umjetno nego se koristi zrak zagrijan ispod krova koji može obaviti ulogu isušivanja, ne toliko zaslugom visoke temperature koliko vrlo niskom postotku vlažnosti zraka.
Hranidba i struktura obroka
Mikser prikolica (slika 3), horizontalnog tipa se savjetuje za imanja bar dvostrukih dimenzija, ali za ovo gospodarstvo pokazuje korist u smanjenju rada prilikom hranidbe krava, a na poseban i u radu s balama sjenaže.
Ne treba zaboraviti da se gospodarstvo nalazi u Alpama, na zavidnoj nadmorskoj visini, pa je dobrim dijelom godine temperatura ispod nule. Visok sadržaj vlage u balama uzrokuje smrzavanje bala. lako to za miksericu, u usporedbi s miješanjem, ne predstavlja problem jer sadržaj razmrvi i izmiješa s drugim sastojcima obroka.
Na tržištu kupuju dehidriran u lucernu koju nadopunjuju visoko energetskim komponentama (50 % kukuruz, 40 10 % brašno od ekstrakta tostirane soje) te mineralima i vitaminima. Osnovni obrok je upotpunjen koncentriranim krmivom koje se daje u posude povrh onoga dijela koji je izmiješan u TMR obroku. mikserice u tehnologiju hranidbe, oblik štale zadržao je tradicionalni oblik za to Krave i vezovi su u dva reda s povišenim centralnim hranidbenim hodnikom.
Proizvodne površine i proizvodnja voluminoze
Gospodarstvo se sastoji od dva odvojena dijela. Jedan dio se nalazi u dolini s 12 ha travnjaka gdje je i štala, a travnjaci tu daju 3 otkosa godišnje. Drugi dio su planinski pašnjaci 6 ha koje kose 2 puta godišnje, a ujedno služe i kao ispust za podmladak.
Ml.fekarskili,st 02/2006.
Slika 2: Krave su na vezu,a za mužnju imaju postavljenmljekovod
Slika 3: Mikser prikolica
Sušaru pune u tri navrata: prvim otkosom iz doline, prvim otkosom s planinskih pašnjaka, te na kraju drugim otkosom iz doline. Proizvodsijeno, kvalitetno je i s malo vlakana, gotovo bez prašine, mirisno, zelene boje, dakle svi parametri osiguravaju kvalitetu proizvoda. Bale sjenaže se pripremaju od drugog otkosa na planinskom pašnjaku i u dolini, koji bi tehnikom proizvodnje sijena mogao biti vremenskim nepogodama.
Tablica2: Obrok za krave
• 24 kg sjenaže
• 4 kg dehidrirane lucerne
• 4 kg sijena iz sušare
• 4,8 kg koncentrata sa sadržajem amida preko 50 %
• mineralno vitaminski dodatak
Mlijeko za proizvodnju sira
Proizvedeno mlijeko odvoze svaki dan u mljekaru "Brimi" koja prikuplja proizvodnju od cca 15 000 krava (oko petine mlijeka proizvedenog u tom i oko 70 milijuna litara godišnje. Mlijeko s gospodarstva
Floriana Profantera, zbog svojstava, namijenjena je proizvodnji sira Mozzarelle i jogurta. To da postigne cijenu mnogo od one za konzumno mlijeko, a postigao je cijenu nešto višu od 3,0 kn.
Isplativost pro_izvodnje je u usporedbi s drugim tržištima. Zbog ovog razloga poslovnim ciljevima se zasigurno na prvom mjestu proizvodnje. osim mlijeka prodaju i rasplodni materijal koji uzgoje na prostranom ispustu.
Gnojište je pokriveno suhim materijalom kako bi se bolja fermentacija, ali i da se izbjegne otjecanje i njena skladištenje u N aslonjeno je na zid staje i to tako da je postavljeno na nižem katu te pokriveno nadstrešnicom koja se veže na glavni zid, ali ne nego s "pantima" što dopušta da se u potrebe podigne krov i ulazi s mehanizacijom.
Trijumf Vmsata
S ovog imanja dolazi Vinsat, bik izuzetnih svojstava, koji je došao na prvo mjesto klasifikacije Interbulla. Prvi testovi za Vinsata izašli su još u studenome 1999. godine s vrlo zanimljivim genetskim pokazateljima koji su ga odmah smjestili u elitu ranga 99 s "Ite" ljestvice od+ 2 170 (1% najboljih bikova). Pojavljivanjem u prešavši s 32 na 45 u testu, ne samo da se nego se i poboljšao i tako postao prvi bik pasmine u povijesti koji je postigao 73 kg proteina po genetskom indeksu. proizvodnim pokazateljima se onaj o kilogramima mlijeka koji ga s + 1 707 najboljim bikom u toj talijanskoj klasifikaciji. Najbolja kombinacija u genetskom pokazatelju, kilogramima mlijeka i postotku proteina, omosu mu da postane broj jedan u svim klasifikacijama Interbulla u svijetu i na mnogima od njih imao je itekako veliku razliku u odnosu na drugoplasiranoga. Osim što je bik koji predstavlja genotip BB za kapa-kazein, odlikuje se i time da je krajnje pozitivan u drugim dobivenim pokazateljima. U stvari, jedinstven je u prenošenju svojim mnogih osobina od kojih je na prvom mjestu karakter. (Izvor: L'informatore agrario)
O održivom razvoju i po(joprivredi
Što je održivi razvoj o kojem se u pos(jednje vrijeme puno Kao i kod nas se držalo da je to nešto nama nepotrebno, dok smo u stanju u kojem jesmopovršine, nedostatna proizvodnja, visoka nezaposlenost. Danas više gotovo ništa ne postoji, kad govorimo o strateg-ijama, a da ne sadrži tu "održivost".
Što je održivi razvoj? Održivi razvoj je koncept koji teži poboljšavanju kvalitete života time što udružuje: ekonomski razvoj, zaštitu okoliša i društvenu odgovornost za obje prethodne kategorije - ekonomiju i ekologiju.
Održiva poljoprivreda koristi metode i postupke rada koji maksimalno iskorištavaju sposobnost tla, s minimalnim štetnim djelovanjem na tlo, vodu, zrak i zdravlje kako proiztako i U održivoj poljoprivredi nastoji se ne narušavati stanje prirodnih resursa, a to što manje koristiti nerazgradive materije i sredstva napravljena na
osigurati prihode i njihovo poves kapaciteta broja krava u osnovnom stadu) i iskorištenja kapaciteta (povepo kravi).
U socijalnom smislu potrebno je osigurati kvalitete života (smanjenjem potrebnog rada, dužim vremenom -odmora i razonode), te socijalne sigurnosti, posebice gospodarstvima u ruralnim
U ekološkom smislu radi se o zaštiti prirodnih resursa i atmosfere. Od prirodnih resursa su tlo, voda za i navodnjavanje, te zrak. Njihova zaštita temelji se na dobrom upravljanju (managementu) tehnološkim procesima. Smanjenje emisije metana s govedarske farme, osnovni je zadatak sa stajališta zaštite atmosfere. bazi nafte, te ih zamijeniti i potpuno izbaciti iz upotrebe. Ova sredstva trebalo bi zamijeniti sredstvima nima od razgradivih materijala. Održiva poljoprivreda se temelji na edukaciji i znanju te na njihovim sposobnostima.
Održivi razvoj farmi
Kad se govori o održivom razvoju u govedarstvu potrebno je razmotriti strategijski razvoj s tri osnov_na stajališta - ekonomskog, socijalnogi ekološkog.
Grafikon 1: brojagrla (strukturafarmi) 1981.-1997.
U ekonomskom smislu potrebno je 00 i OOt---------------;;;~~<.; 70 +--------------,_.--!=~~"'
• u "Zapadnoj je 1997.preko98%muznih kravau stadimapreko50grla, ali prosjekje niži zbogvelikogbrojamalih stada u
*Napomena: Rad je temeljen na postavkama objavljenog na Internat stranici http:/Jwww.dairyfamler.net/activities/hoffmann.htm - Farm strategy under the aspect of sustainability, Autor: Helmut Hoffmann, TU Muenchen, Weihenstephan
Grafikon2: Struktura i kretanje troškovaproizvodnjemlijeka stada
0,45 i 0,40 a 0,35 !; 0,30 w ftl 0,25 .:ii:: .... = 0,20 E > 0,15 o .:ii:: ,{I) 0,10 o .. I- 0,05 0,00 120 240 stada 480
Ostalo
G Kvota
llšlHrana
O Amortizacijai o:fržavzrije zgrad Rad ,ud
ei O!Jnovastada
Kad se govori o održivoj proizvodnji na razini obiteljskog gospodarstva podrazumijeva se uravnotežena proizvodnja sa stajališta unosa hranjiva u tlo i njenog iznošenja kroz ostvarene prinose. Bilanca hranjiva, poglavito dušika, temelji se na racionalnom obradivih površina (broj grla po jedinici površine) i maksimalnom iskorištenju stajskog gnoja, tako da je odnos unesenog i potrošenog dušika
približno jednak.
Kao strategije racionalizacije rada se automatiziranog sustava mužnje, uslužni rad pri proizvodnji hrane i hranidbi u staji, te udruživanje rada u polju i staji sa farmom muznih krava.
U sadašnjoj situaciji potrebe rada na farmi sa 60 muznih grla s podmlatkom su na 2,5 uvjetnih radnika, a svaka od racionalizacija temelji se na dostatnosti 2 radnika na farmi. Jedan od glavnih održi-
vosti na govedarskoj farmi je izbalansiranost dušika. Temeljni je zahtjev održivosti da odnos iznesenog dušika prinosom krmnih kultura bude po hektaru površine na približnoj razini dušika koji se držanjem muznih krava na farmi.
Sa stajališta okoliša od suviška dušika vrlo je važna tehnika hranidbe, te sadržaj proteina u hrani. Ova dva izravno su povezana s odnosno godišnjom proizvodnjom mlijeka po grlu. U razmatranju su individualna hranidba i hranidba po kategorijama grla na farmi, te hranidba standarnim smjesama i smjesom sa smanjenom proteina.
broja grla u osnovnom stadu je stalni trend mljekarske proizvodnje u Europi, što je jedan od osnovnih preduvjeta zadovoljavanja ekonomske pretpostavke razvoja. Smanjenje troškova proizvodnje mlijeka ~-------------------------~
Grafikon3: Neke 11strategije11 smanjenjatroškovarada u proizvodnji osnovnog stada mlijeka vidljivo je u podatcima iz grafikona 2. Ovo djeluje pozitivno na socijalnu sigurnost ali u ekološkom smislu potenci-jalno predstavlja opasnost za okoliš. Troškovi rada predstavljaju dio strukture troškova proizvodnje mlijeka u suvremenom govedarstvu, pa se u održivom razvoju pretpostavljaju "rezanja" ovih troškova.
Automatskisustavmužnje
Uslužnahranidba
'6 m "CI E! 50% kooperativnirad sa 120 grla
Uslužnirad u polju situacija
t'.!Mužnja Hranidba !J Manipulacijastaj. Uzgoj krmiva rn Managment
• temeljena na farmi sa 60 muznih grla i podmlatkom
Ostalou staji Uzgojžitarica
lo Shield
Aktivna barijera za zaštitu sisa mužnji
I li.~ H l K<>HIS1ITI 10 SHIELD?
l L,ink•:ivit• , i';titl i <,i~cu stuc;ij1Nirnalt-!-\kihili spec11,š1:•ii t1•1ihl.:t •J , ,koli:11.
i\i\,<( I".(,i~i::;IH! 10 SHIELD~' · r:ranf•n: s1~t..sw1k,:.zi-;••tinjuu sp,•,:ijR!nu<":aš1cunaki)n n· ·,riwK"n„liii S-'tlll(•;a trelira11jflnRk1.,<11'nui.nje.
Grafikon4: Bilancadušika u govedarstvuprema tehnicihranidbei sadržajuproteinau hrani
8 000 10 000
Proizvodnja mlijeka kg/grlo/god.
hranidba, standardni sadržaj proteina hranidba, minimalizirani sadržaj proteina
Grupa hranidba, standardni sadržaj proteina
Grupa hranidba, minimalizirani sadržaj proteina
Grafikon5: Emisija metana s govedarskefatme ovisnoo proizvodnjimlijeka
C 60~---
5 10 15 20 25 30
Proizvodnja mlijeka kg/dan
uzrokuje smanjenje emisije po litri mlijeka (grafikon 5).
o strategii razvoja govedarstva
U ekonomskom smislu, za razvoj europskih farmi se osnovnog stada na preko 80 muznih grla s podmlatkom, te mlijeposebice na farmama s manjim brojem grla.
Sa stajališta strategije unapresocijalne sigurnosti proje korištenje napretka (automatizirani sustavi mužnje koji smanjuju visoke marginalne troškove smanjenjem troškova rada). se racionalizacija rada izvan farme - rad u polju, te racionalizacija hranidbe. Posebno je racionalizacije - kooperacijski rad s drugim farmama.
S ekološkog aspekta se napuštanje ekstenzivnog korištenja travnjaka i pašnjaka na proizvodno slabijem tlu, a intenzifikacija ovih površina na proizvod-
Tako je unutar iste razine proizvodnje mlijeka, ovisno o tehnici hranidbe i sadržaju proteina u hrani, razlika suviška dušika od 80 do 110 kg. Gotovo iste razlike dušika dobivaju se korištenjem tehnika hranidbe ili sadržajem proteina u hrani najniže (6 000 kg) i najviše (10 000 kg) proizvodnje mlijeka po grlu. no kvalitetnijim lokacijama. Isto tako u razvoju govedarstva potrebno je racionalizirati suvišak dušika po jedinici površine (ha), te smanjiti emisiju metana po jedinici proizvoda-kilogramu proizvedenogmlijeka.
održivosti sa stajališta govedarske farme je emisija metana. Jasno je da iskorištenost muznih krava
Navedene pretpostavke razvoja govedarstva sa stajališta održivosti (ekonomske, socijalne i ekološke) bit temeljne i u razvoju naših govedarskih farmi ili bar onog dijela koji želi ostvariti punu ekonomsku i socijalnu sigurnost od vlastitog poslovanja.
To posebice biti važno kad prodajna cijena mlijeka, odnosno dohodak ovisiti samo o i proizvedenog mlijeka, nego i o njegove proizvodnje, odnosno držanja goveda i tehnologiji cjelokupnog ciklusa proizvodnje na govedarskoj farmi. Danas postoje primjeri dodatnog dohotka u proizvodnji mlijeka (npr. mlijeko krava, koje se muzu zbog sadržaja sastojaka u mlijeku) koji u nas mogu izazivati podsmijeh i ali vani se dugo nitko ne šali na svakog dodatnog centa koji se može ostvariti po litri mlijeka.
Naravno, razvijeni svijet važnost prilagodbe zahtjevima mljekarske industrije, koja se opet zahtjevu ili marketinga koji svoja pravila igre u Zato se danas može kako razvijene zemlje ponovo mijenjaju svoju tehnologiju proizvodnje i ponovo se razlikovati proizvodnja i farme razvijenog i nerazvijenog svijeta. Do nedavno su svi zamišljali suvremene farme kao niz grla u vezu, objekti, hranidba, pa i i kvaliteta mlijeka. novog, da bi bili i dobili ekstra profit, to je stalna marketinška igra i managerska koju mi, nažalost, zbog naše nerazvijenosti i sporosti cijelog sustava proizvodnje i potpore u poljoprivredi, samo slijedimo. A poznato je da "vrhnje" ubiru samo oni na kolone. No dobro, ne treba uvijek biti na vrhu, ali važno je imati pravovremene informacije, i barem razmisliti o suvremenim trendovima. Možda se neki, makar mali prostor u koji se može staviti jedan i manji dio naših i proizvodnje. Isto tako, važno je da ne kupujemo "pošto-poto" tehnologiju koja je u razvijenom svijetu na zalasku, jer standardi koji vrijede ili vrijediti sutra kod njih, moraju biti standardi po kojima se danas rukovodimo u zasnivanju i poslovanju i manjih farmi u nas.
M{jekcuski list 02/2006.
Vašafarmaje
Vašživot...
Investirajte • U SVOJU
Farmerkrediti za proširenje
fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,9<>%.Efektivnakamatnastopa za kredita 84 mjeseca10,26%.
Partner uvoznik za nabavkujunica INTERAGROd.o.o. Križevci
Investicijskikrediti zapoljoprivrednike do 3,000.000,00 kn.
HBOR-KREDITIdo 12 godina do 2 godine
Prijevremenaisplata naknadaza mlijeko kooperantima LURE (12-togu mjesecu).
Vašavaraždinska
POSWVNI CENTARZAPOLJOPRIVREDNUKIJJENTELU: Bjelovar,F. Supilan, tel:043/241222
gdje dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.
Što je to sustav PDV i koji muje smisao? PDV je zakonska obveza poreza na dodanu vrijednost. Je li sustav PDV od koristi samo velikim ili od njega mogu imati koristi i mali mlijeka? Zašto se do sada svi mlijeka nisu u sustav PDV?
Ovo i pišem za one koji još nisu u sustavu PDV-a, a proizvodnja mlijeka im je osnovno zanimanje. Ono što je najvažnije u svemu tome je da svaki mlijeka može biti u sustavu PDV i da od toga ima koristi. Može se ostvariti povrat od 22 % na sva kupovinom roba i usluga. Sve je jeftinije 22 %. se i na nabavu i održavanje automobila za vlastiti prijevoz ostvaruje povrat od 70 %
se mnogi pitaju, a kada su to seljaci vodili knjigovodstvo, da su to nekakvi i knjigovodstvo. Farmeri su oduvijek vodili knjigovodstvo, ali eto došla su vremena kada je i to potrebno jer je postala obveza. Knjigovodstvo je osnova u upravljanju proizvodnjom i uspješnosti poslovanja.
Razvoj farmi
Došla su vremena kada farmeri postaju sve više poduzetnici. Razvoj gospodarstva i privrede nije bez stalnog proizvodnje. Za proizvodnje potrebno je poduzetništvo, što sa sobom nosi investicije i ulaganje kapitala, vlastitih ili kreditnih sredstava. Svakoj državi je u interesu da se proizvodnja materijalnih dobara iz godine u godinu da· se stvara sve više novostvorene vrijednosti. Tako se održavaju radna mjesta i otvaraju nova. Država se poreza na promet, u korist ulaganja u razvoj i proizvodnje. Mnogi mlijeka u našoj zemlji nisu do sada koristili povrat poreza jer nisu bili u sustavu PDV. Svi mlijeka, bez obzira na proizvodnje i ostvarenog dohotka
Mr. se. HZPSS
trebali bi svoje poslovanje u okviru OPG-a u sustav PDV.
Koristi od PDV
Prvo - mlijeko ima nultu stopu
poreza.
Drugo - svaki mlijeka na kupnju svih proizvoda i usluga na koje prilikom kupovine 22 % poreza, može ostvariti povrat poreza. Sve što na taj postaje jeftinije za22%.
- na svu dugotrajnu imovinu, osim zemlje, se amortizacija koja se priznaje kao trošak, a na temelju amortizacije umanjuje se dohodak na koji se na kraju godine porez.
- svaki mlijeka ima pravo na godišnji iznos neoporezivog dohotka od 19200kuna.
Peto - na svakog uzdržavanog prizna se još toliko neoporezivog dohotka.
Šesto - nabava repromaterijala (mineralnih gnojiva, sjemenske robe, zaštitnih sredstava), potrošnog materijala (gume za traktor, gume za auto, gorivo, mazivo i ostalo) prizna se u trošak za koji se umanjuje oporezivi dohodak. Sav repromaterijal i potrošni materijal nabavljen na kraju godine (u prosincu) umanjuje ostvareni dohodak na koji se porez za tu godinu. Dohodak koji tijekom godine investirate u nabavu dugotrajne imovine, kupnju stoke, strojeva i zemlje ne se u trošak. Na investirana sredstva iz dohotka, u nabavu dugotrajne imovine se porez, osim na dio koji se odbija kao trošak amortizacije.
Sedmo - sav materijal, oprema i usluge za izgradnju objekata u sklopu OPG-a jeftiniji su kroz povrat PDV za 22 %.
Osmo - kamate na kredite se u trošak.
<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgovcima diljem svijeta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO
u sustavu selekcije
Odaberite
u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE.
- posrednike, kupite junice direktno od
</Juditekorak ispred! fnvestirajte u bolju
Sama otplata glavnice kredita koji se investira u dugotrajnu imovinu ne se u trošak, ali se u trošak amortizacija za koji se iznos umanjuje vrijednost dugotrajne imovine za godinu.
Deveto - na vrijednost i izdvojene amortizacije ne se porez, a za tu vrijednost izdvojenu kao trošak umanjuje se oporezivi dohodak.
Za sve mlijeka koji nisu u sustavu PDV ovo su dovoljni razlozi da svoja OPG u sustav PDV jer mogu samo profitirati a ne izgubiti.
Porez na dohodak
Ostvareni dohodak po iznosima do iznosa ima stopu oporezivanja, od 15 %, od 25 % i od 35 %.
Vrlo malo mlijeka ostvaruje dohodak koji se oporezuje. Kako? Tako što se u proizvodnju mlijeka stalno investira: u okrupnjavanje posjeda, u broja krava, u izgradnju novih objekata kapaciteta, u novu mehanizaciju, u bolju organizaciju posjeda i primjenu suvremene tehnologije, kao i u kupnju novoga automobila za potrebe vlastitog prijevoza. Sve to ide u trošak koji umanjuje oporezivi dohodak.
Treba li na dio ostvarenog dohotka platiti porez? Treba, jer svi smo mi porezni obveznici. Iz poreza se puni državni iz kojega se izdvajaju sredstva i za poticaje.
I poticaji kao i PDV imaju sasvim ulogu. Kroz sustav poticaja treba poticati razvoj sve profitabilnije i konkurentnije proizvodnje. U Hrvatskoj mlijeka, kao i svi ostali farmeri, moraju jednom shvatiti da povrat poreza i poticaji nisu namijenjeni saniranju loše organizacije OPG-a i primjenu loše tehnologije, lošeg rada i lošeg poslovanja. Povrat poreza i poticaji namijenjeni su poticanju što i što profitabilnije i konkurentnije proizvodnje. Svi oni koji ovako ne razmišljaju, štetu sebi i državi i u sklopu otvorenog svjetskog i EU tržišta su kad-
tad na bankrot, hrvatski - na propast. Sustav PDV-a u svijetu uveden je da nova ulaganja u razvoj i proizvodnje. Država se poreza na promet, na repromaterijal, na strojeve, na materijal i radove, na rasplodnu stoku, na kupovinu zemljišta i drugo, da bi poticala farmere poduzetnike na sve ulaganja u razvoj i proizvodnje.
Svi trebamo
Puno tu ima pitanja, a ovu rubriku pišem uglavnom za one koji ne znaju odgovore na sva pitanja i kojima neke stvari nisu uvijek jasne. Kao ni meni. Zato stalno i pitamo one koji znaju i imaju iskustva. Svi ljudi sve znaju. Tako svijet ide naprijed. Naprijed ne idu samo oni koji misle da sve znaju. Bilo bi da poljoprivrednici svoju djecu upišu u srednje poljoprivredne škole da bi djeca stekla neka neophodna znanja. Oni koji svoju djecu šalju u druge škole i na zanate, pa ako ne budu imali posla vratit se na poljoprivredu, ne dobro. Nikada razvijene zemlje ne bi imale razvijenu poljoprivredu da su farmeri slali svoju djecu u sve druge škole, samo ne u srednje poljoprivredne škole. Danas u svijetu iz godine u godinu sve više krava muzu roboti. Mnogi to ne I danas imamo u Hrvatskoj dobrih i uspješnih farmera, posebno u proizvodnji mlijeka, koji svoje nasljednike usmjeravaju u neke druge škole i neka druga zanimanja.
A Hrvatska ima srednje poljoprivredne škole koje su završili neki naši mlijeka i u koje šalju svoju djecu kako bi osigurali nasljednike svog imanja. U srednjim poljoprivrednim školama mladi poljoprivrednici o knjigovodstvu u poljoprivredi i o sustavu PDV. O suvremenoj organizaciji posjeda i o prelasku s tradicionalne na suvremenu farmersku organizaciju OPG-a. sve o suvremenoj tehnici i tehnologiji, o razvoju i proizvodnje. O udruživanju poljoprivrednika u udruge, saveze i strojne prstene. Zatim sve o tržištu, o Mljekarski list 02/2006.
kooperativama i zadrugama radi lakše prodaje svojih proizvoda, kao i radi lakše nabave repromaterijala i strojeva.
Nešto o Uniji
U proširenoj EU velik dio zemlje novopridruženih pokupovali su stranci, osim u Sloveniji. Pitanje je sada neke daleke ujedinstvenoj EU li stranci više biti stranci. Novac i nekretnine bit u vlasništvu onih koji znaju i umiju. Drugi biti radnici i sluge. Švicarski mali farmer sa svega 70 koza, izrazi želju da bi rado kupio ili iznajmio imanje u Hrvatskoj i doselio se k nama, te da bi svoju proizvodnju. Osobno držim boljim da hrvatski farmeri okrupnjavaju svoje posjede i proizvodnju mlijeka, a švicarski farmeri neka u Hrvatsku dolaze u turizam. Nepobitna je da proizvodnju istiskuje farmerska proizvodnja, kao i da se proizvodnja mlijeka ne može bazirati na nisko-proizvodnim kravama. je da se proizvodnja mlijeka, uzgoja krava i junica ne može bazirati na lošoj krmi, na neplodnom i loše
ELEKTROIEHNIKA
održavanom tlu i na lošoj sjetvenoj strukturi. Isto je nepobitna da se s malim brojem krava i malom proizvodnjom po kravi ne isplati proizvoditi mlijeko.
PDV i primjer iz prakse
OPG Ivana iz Podravske Selnice, Legrad. Kao poljoprivredni savjetnik Ivana upoznao sam 1991. godine. su tada imali 3 krave i 8 jutara zemlje. Bez obzira na malu proizvodnju Ivan je na nagovor svoga poljoprivrednog savjetnika svoje gospodarstvo odmah kako je ustrojen sustav PDV. Odmahje ostvarivati povrat poreza koji je zajedno s poticajima ulagao u okrupnjavanje posjeda i broja krava. Danas 2006. godine imaju 25 muznih krava + 19 junica uzrasta i 35 jutara vlastite zemlje, kao i dovršenu «lauf staju» za 30 krava. U toku 2005. godine Ivan i njegova obitelj sa svoje farme su 150 000 litara mlijeka E klase. Pogledaj Mljekarski list br. 6 od 2004.
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge
Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke
za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.
Mljekarski list 02/2006.
Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr
Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na
www.elektrotehnika.hr
za automatsko pranje Tip RBC 1500 - 1O 000 lit
Tip RBH 300 - 1600 lit
OD
Šest država (Francuska, Italija, Belgija, Nizozemska i Luxemburg) 1951. god. osnovalo je Europsku zajednicu za ug(jen i (ECSC). Kasn'ijeje u Rimu (1957. god.) osnovana Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (EUROATOM).
Od tri zajednice 1967. godine nastaje jedinstvena organizacija Europska zajednica (EZ) sa sustavom i operativnim tijelima. Ugovorom iz Maastrichta (1992.) uvedenje sadašnji naziv Europska unija.
U iz Rimskog ugovora proizlazi položaj i interes zemalja EU koji se temelje na politike Unije
osnova: "Stvaranje europskog tržišta i postupno približavanje ekonomskih politika država promicati skladan razvoj ekonomskog života unutar Zajednice, postojan i uravnotežen razvoj gospodarstva, stabilnost, životnog standarda i bliski odnosi udruženih država". Ova se osnovna o udruživanju ne mijenjanju se globalnim svjetskim gospodarskim i drugim promjenama. Ovim se ugovorom, za - osuz Europsku zajednicu za i Europsku zajednicu za atomsku energiju uspostavlja i carinska unija.
U Bruxelles-u (Brislu) su 1986. god. redefinirani Rimski ugovori te je donesen Jedinstveni europski akt koji sadrži ciljeve stvaranja Europske unije kao nadnacionalne i ekonomske integracije. Ujedno se ovim aktom, uz glavni ekonomski cilj - stvaranja jedinstvenog tržišta - i suradnja radi stvaranja vanjske politike.
Schengenski sporazum
U je 1990. god. pet potpisalo Schengenski sporazum koji se odnosi na postepeno ukidanje unutarnjih kontrola i slobodnog kretanja za sve
Dr. se. Petar
osobe, državljane zemalja potpisnicaSporazum uklju-
i zemalja izvan Unije, kao npr. Islanda i Norveške. U mesu i druge prihvatile Sporazum iz Schengena tako da se ova regulativa a cijelo ovo nazvana je schengenski acguis (pravna na; skup prava i obveza) koji postaje sastavni dio svih globalnih sporazuma i odluka. Ovim se sprazumom reguliraju pitanja viza, azila, imigracija, kao i suradnja policije i pravosudnih organa. Odrednice Schengenskog sporazuma kasnije se proširuju i u unutarnje tržište Unije.
Maastrichtski ugovori
Ugovorom iz Maastrichta (Nizozemska1992. god.) doneseni su tzv. kriteriji konvergencije koji predstavljaju gospodarske uvjete i kriterije kojima se procjenjuje spremnost zemalja za njihovo u gospodarsku i monetarnu uniju. moraju ispuniti uvjete: stabilne cijene i dopušten nivo inflacije i kamatnih stopa, stabilizaciju razlika, deficit ne od 3% BDP i javnog duga na maksimalno 60% od bruto društvenog proizvoda (BDP). U dvanaest zemalja od 2002. godine, primjenjuje se euro kao jedinstvena europska valuta, dok su Velika Britanija, Danska i Švedska zadržale pravo primjene svojih valuta. Radi osiguravanja stabilnosti jedinstvenog tržišta, Središnja europska banka uspostavlja ravnotežu razlika i vrijednosti eura. status stalnih EU ne osigurava paralelno i u monetarnoj uniji, a ovo se odnosi i na
deset novoprimljenih
Proširenje Europske unije
U Kopenhagenu (1993. god.) Europsko je o pravu pristupanja Uniji zemalja Srednje i Europe, ukoliko ispune tri poznata kopenhaška kriterija:
• stabilne institucije koje demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje prava manjina.
• Gospodarski: djelotvorno funkcioniranje tržnog gospodarstva, sposobnost gospodarstva zemalja kandidata da izdrže tržišnu konkurenciju u Uniji.
• Pravne zemalja u sustav pravnog zakonodavstva, sposobnost obveza iz poštivanje gospodarskih i monetarnih ciljeva Europske unije.
Povjesne odluke, prema kojimaje postignut sporazum o proširenju i otvaranje puta za pokretanje Unije, donesene su 1997. god. a nazivaju se Amsterdamski ugovor.
U Nici 2001. god. završena je aktivnost Unije o prošireaju i donesene su odluke o institucionalnim reformama za pripremu i organizacijske promjene za prijam novih država iz i Južne Europe. Ujedno je donesena Deklaracija o Unije kojom se u provoditi reforme Unije te institucionalno i kohezijska Unije
1951. god. Uniju je ustanovilo šest Unija se širila i sada ima dvadeset pet (EU-25). Prvo proširenje bilo je 1973. godine kada su u primljene Irska, Danska i Velika Britanija, a zatim 1981. god. je primljena Tada je u sastavu Unije bilo deset a broj se Španjolske i Portugala (1986. god.), a 1995. god. Austrije, Finske i Švedske. Ovih petnaest zemalja (EU-15) nazivaju se i starim Unije. Stare znatno su gospodarski razvijenije od, u kasnijem proMljekarski list 02/2006.
sirenju, novih te se njihova prava u politikama U nije razlikuju. Europska unija od 1951. - 2004. god. Godina Sastav 1951. Francuska,Italija, Belgija, ECSC-6 Nizozemskai Luxemburg 1973. Danska, Irska i Velika Britanija EZ-9 1981. EZ-10 1986. Španjolskai Portugal EZ-12 1995. Austrija,Finska i Švedska EU-15 2004. Slovenija, Poljska, EU-25 Malta, Cipar, Estonija,Latvija i Litva
N ajmasovniji proces prosirenja Unije je nakon raspada ideologije i pada Berlinskog zida, što je donijelo velike promjene povijesnog Tada su konstituirane neke nove države s punom polii drugom U 2004. god. primljeno je deset novih što je val širenja Unije.
politika Unije
Za EU se navodi da na prednji dio hrama koji leži na tri stabilna stupa što predstavlja trostepenu integraciju, te ulogu Unije i njezino funkcioniranje kroz procese Prvi stup predstavlja carinsku uniju, unutarnje tržište, agrarnu politiku, strukturne politike i gospodarsku politiku. Drugi stup vanjsku i sigurnosnu politiku, a stup suradnje u i na unutarnjim poslovima.
politika Europske unije je: jedinstveno europsko tržište, carinska i monetarna unija (EMU), gospodarsko -industrijske strukturne i sektorske politike, agrarna politika (CAP), ekonomska socijalna kohezija, budžetska, financijska i fiskalna politika, trgovinska politika, ostale sektorske politike (energetika, promet, zaštita okoliša, razvoj i istraživanje i dr.), pravna (zakonodavstvo), i unutarnji poslovi, politika regionalnog razvoja, vanjska politika i sigurnost.
EUROPSKA UNIJA
Od samog stvaranja Unije i dugogodišnjih procesa, sve Europske integracije odvijale su se prema kriterijima i uvjetima tržišnog gospodarstva. Od Ugovora u Rimu (1957. god.) primjenjuju se od slobode i to: slobodno kretanje roba, ljudi, usluga i kapitala, ekonomska liberalizacija i deregulacije uvjeta trgovanja umnogom su doprinijele ostvarivanju modela tržišta, a posebno stvaranje monetarne i carinske unije. Carinska se unija temelji na odlukama o ukidanju svih carina za uvoz i izvoz U nije.
Stvaranje tržišta jedna je od faza Europskih integracija. se aktivnostima kada je korišten naziv tržište radi ekonomskih integracija i uklanjanja svih zapreka na tržištu, te povezivanje nacionalnih tržišta u jedno tržište. Daljnjim razvojem preko jedinstvenog tržišta nastaje unutarnje tržište u kojem je prostor bez granica.
je slobodno konkurirati na cijelom prostoru bez obzira na sjedište. je slobodan izbor najboljih proizvoda u odnosu na kvalitetu i cijene. Uspostavlja se tržište radne snage i procesi odnosa ponude i potražnje kada radnici mogu donositi odluke o izboru mjesta boravka i zapošljavanja.
DEMOS
•KREDITI:
•Za krave
•Za poljoprivredu
•Za ovce i koze
•Za malu i srednju poslovnu djelatnost
•Nenamjenski krediti
•FLEKSIBILNE GARANCIJE
•POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA
•BRZA REALIZACIJA
Jedinstveno tržište zahtijeva otvaranje javnog sektora konkurenciji unutar Unije, djeluje sustav javnog tržišta preko kojeg se vrše nabave namijenjene službama centralne, regionalne i lokalne vlasti. Procedure i uvjeti javnih licitacija kao i ugovara moraju biti svima dostupni i transparentni. i javne organizacije 15% vrijednosti godišnjeg prometa u trgovini U sustavu javnog tržišta je i funkcija za obavljanja javnih radova. Na bazi reciprociteta javna tržišta za nabavu i radove otvorena su i zemljama.
"Bijela knjiga" o ostvarivanju unutarnjeg tržišta donesena je 1985. god., a njome se tijekom sedam godina ukidaju sve daljnje i fiskalne prepreke. Metodom harmonizacije svih propisa ukida se oko 300 zakonodavnih mjera koje su predstavljale prepreke u slobodnoj interregionalnoj razmjeni. Razni propisi i uvjeti mogu biti barijera u slobodnoj trgovini nego carina. Ni jedna zemlja ne može nametnuti stroža nacionalna pravila za uvoz od propisa Unije i ne može zabraniti uvoz proizvoda. Svi proizvodi koji su legalno proizvedeni i legalizirani u jednoj zemlji u trebaju biti na tržištu svih drugih zemalja
DEMOS
Mikrokreditniprogram
Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA
Martina Gambona 4 Karlovac tel: 047- 615-827 ili 615-828
P. 6
Pakrac te!: 034-412-055
S. IA. 5 Dvor te!: 044-871-317
KraljaZvonimira2 Drniš te!: 022-888-038
www.demos-skz hr
Mr. se.Ana
HSC-SLKM
UVOD
Novim zakonskim izmjenama nastale su promjene u c'ijena ml'ijeka. Iz navedenih razloga iznose se dosadašnji kriteriji i sustav c'ijena kao i novi, s primjenom od 1. 2006. godine.
U prosincu 2002. god. Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka koja je stupila na snagu 01. 01. 2003. god. ("Narodne novine" br. 156/ 2002.).
Uredba je donesena na temelju Zakona o poljoprivredi ("Narodne novine" br. 66/2001. i 83/2002.).
mlijeka i mljekara u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva definiran je formiranja ciljne cijene mlijeka i cijene mlijeka.
Od 01.01.2003. u cijene mlijeka i vrijednosti mlijeka napuštena je metodologija formiranja cijene mlijeka samo na temelju masti u mlijeku.
Novi formiranja cijene mlijeka uz sadržaj masti i i vrijednost proteina u mlijeku.
Promijenili su se vrijednosni odnosi pojedinih parametara u cijeni mlijeka tako da mast ima od 45 % a 55 %
Na vrijednosti mlijeka, uz sadržaj masti i utjecaj na cijenu mlijeka ima i higijenska kvaliteta mlijeka tj. broj somatskih stanica/mL mlijeka i broj bakterija/mL mlijeka (sukladno EU kriterijima-Direktiva EC 92/46) koju sve Europske zemlje moraju dosljedno primjenjivati i provoditi, pa tako i RH.
RAZVRSTAVANJE SVJEŽEG smovoG
MLIJEKA U KLASE (Pravilnik o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka"Narodne novine" br. 102/2000. god.)
Mljekarski List 02/2006.
21. i 22. Pravilnika o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka Laboratorij razvrstava kravlje mlijeko zavisno od broja mikroorganizama u klase, i to:
Klasa Broj mikroor2anizama/ml
22.
Laboratorij razvrstava i kozje mlijeko zavisno od broja mikroorganizama u klase, ito:
Klasa Broj mikroor2anizama/ml I. 1.000.00
CIJENA MLIJEKA
Uredba o ciljnoj cijeni mlijeka ("Narodne novine" broj 156/2002.) ciljnu cijenu mlijeka koja se do sada primjenjivala te i kriterije za cijene mlijeka s obzirom na kvalitetu.
da se Uredba o ciljnoj cijeni mlijeka mijenjala samo u pojedinim klasama prikazujemo cjelovitu Uredbu kako bi se prikazale ostale odrednice ovog propisa.
UREDBA O CILJNOJ CIJENI SVJEŽEG SffiOVOG MLIJEKA
1.
Ovom Uredbom se ciljna cijena svježeg sirovog kravljeg, i kozjeg mlijeka (u daljnjem tekstu: mlijeko) i njegova
2.
Ciljna cijena mlijeka standardne koje se stavlja na tržište Republike Hrvatske, na mjestu otkupa iznosi po litri za:
• kravlje mlijeko 1, 798 kuna;
• mlijeko 4,620 kuna;
• kozje mlijeko 2,384 kune.
Mlijeko standardne je ono koje udovoljava zahtjevima iz 5., 6., 7. i 8. Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka ("Narodne novine", broj 102/2000.), te u pogledu sadržaja masti i odnosno broja mikroorganizama i somatskih stanica sadrži kod:
• kravljeg mlijeka 3, 7% masti i 3,2% te u 1 mi ima 400.000 somatskih stanica i 100.000 mikroorganizama;
• mlijeka 6,0% masti i 4,0% te u 1 ml ima 1.500.000 mikroorganizama;
• kozjeg mlijeka 3,5% masti i 2,6% te u 1 ml ima 1.500.000 mikroorganizama.
Ciljna cijena mlijeka dobije se kad se osnovna cijena uskladi s klasom iz 5. ove Uredbe, a kod kravljeg mlijeka i brojem somatskih stanica.
osnovne cijene mlijeka obavlja se na temelju postotnog udjela masti 1 te njihove vrijednosti prema formuli: OCM = (Mxv 1) + (Bxv 2 )
gdjeje:
OCM = osnovna cijena mlijeka M = % udio masti u mlijeku B = % udio u mlijeku v 1 = vrijednost masne jedinice, koja iznosi v2 = vrijednost jedinice koja iznosi kod: kod:
- kravljeg mlijeka 0,236 kuna
- kravljeg mlijeka 0,289 kuna
- mlijeka 0,270 kuna - mlijeka O,750 kuna
- kozjegmlijeka 0,280 kuna - kozjeg mlijeka 0,546 kuna.
5.
Osnovna cijena mlijeka se korištenjem ispravka vrijednosti za mlijeko standardne (3, 7% masti i 3,2% za kravlje, 6,0% masti i 4,0% za odnosno 3,5% masti i 2,6% za kozje mlijeko), zavisno od klase u koju je razvrstano glede broja mikroorganizama, a za kravlje mlijeko i na osnovu broja somatskih stanica prema tablici:
Kravlie mliieko i kozle mlileko
Ispravak Broj Vrijednost Razvrstavanje u klase somatskih Ispravak Razvrstavanje u klase (Iv.) Broj stanica vrijednosti Klasa Broj Klasa mikroorganizama mikroorganizama 1,125
Pri ispravka vrijednosti kravlje mlijeko se razvrstava u onaj razred kod kojeg je niža klasa, odnosno broj somatskih stanica.
6. cijena kravljeg mlijeka umanjuje se za 0,1798 kuna po litri, ako ono sadrži manje od 3,4% masti ili manje od 3,1%
7.
Ako kravlje mlijeko sadrži više od 4,3% masti i 4,0% se obavlja kao da ono ima 4,3% masti i 4,0%
8.
Mlijeko bez parametara iz 2. ove Uredbe ne može se otkupljivati.
9.
Ova Uredba stupa na snagu 1. 2003. godine i objavljuje se »Narodnim novinama«.
CILJNA CIJENA MLIJEKA STANDARDNE
definirana je prema Kravlje mlijeko - 1,798 kn/lit.
(3, 7 % m.m. 3,2 % < 100 000 bakterija u 1. mi mlijeka i < 400 000 somatskih stanica 1 mi mlijeka)
mlijeko - 4,620 kn/lit.
(6,0 % m.m., 4,0 % < 1000000 bakterija u 1. mi mlijeka)
Kozje mlijeko - 2,384 kn/lit.
(3,5 % m.m., 2,6 % 1000 000 bakterijai lmlmlijeka
IZMJENE O CILJNOJ CIJENI MLIJEKA
zemlje, pa tako i za RH. Iz naših dosadašnjih edukacija i velikog broja raspoloživih izvora informacija poznato je daje RH na pregovora o pridruživanju u EU i taj proces s punom pratimo. I Pravilnik o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka N.N. 102/2000. je temeljen na EU propisima.
U protekle 3 godine sustav kontrole kvalitete mlijeka i Laboratorij uspješno su funkcionirali i u zadanim kriterijima higijenske kvalitete mlijeka približavamo se EU Direktivi 92/46/EEC, a to da se kvaliteta mlijeka u vrijednostima: do 100 000 mikroorganizama/mL mlijeka i manje od 400 000 somatskih stanica/mL mlijeka za kravlje mlijeko
Uredba o izmjeni Uredbe o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka ("Narodne novine" 153/ 2005.) primjenjuje se od 1. 2006. god. Izmjene se odnose glede broja mikroorganizama, unutar pojedinih klasa kao i izmjena korekcijskih faktora za pojedine klase. Sve druge odredbe osnovne Uredbe ostale su nepromjenJene.
Kravlje mlijeko
Kod sirovog kravljeg mlijeka došlo je do promjena u E i I. klasi mlijeka tako da se ispravak vrijednosti za E klasu mijenja s 1,15 na 1,125, a za I. klasu mlijeka ispravak vrijednosti od 1,00 mijenja se na 1,025.
Sustav kontrole kvalitete mlijeka u RH da se za smanjenje ispravka vrijedje s EU propisima, stoga su i novi nosti E klase od 0,025 prebacuje i I. zahtjevi (zadani EU Direktivom 92/46/EEC, pa klasa. Za drugu se klasu ispravak vrijednosti ne tako i 1. izmjene Uredbe) u mijenja (0,95), dok za III. klasu ispravak vrijedcjelosti s direktivom koja je za sve EU nosti iznosi 0,85.
Promjene u cijene kravljeg mlijeka
Isoravak vriiednosti
Razvrstavanje u klase Somatske stanice broi Novo Klasa Mikroorganizmi Novo Novo
Daljnja promjena odnosi se na broja mikroorganizama za E klasu prema Pravilniku o svježeg sirovog mlijeka ( 21). Sada pored ostalog, mlijeko u E klasi mora imati = 50 000 mikroorganizama u odnosu na ranije kadaje to bilo= 80 000. Nema promjena u odnosu na broj somatskih stanica.
i kravlje mlijeko
Promjene u cijene i kozjeg mlijeka
Ispravakvrijednosti
Kod i kozjeg mlijeka ispravak vrijednosti za E klasu od 1,10 prebacuje se za mlijeko kvalitete I. klase. Druga klasa mlijeka sada ima ispravak vrijednosti 1,00 u odnosu na prije od 0,95, dok za klasu nema promjena. Broj mikroorganizama prema vrijednostima iz 22. Pravilnika.
Razvrstavanjeu klase
Novo Klasa Mikroorganizmi
Novo
1,10 - E 1200 0001,00 1,10 I. 1500000 1000 000 0,95 1,00 II. 6 000000 1500 000 0,90 0,90 III. 6 000000 1500 000
POSTUPAK
OCM = (M x v 1) + (B x v 2) gdje je:
OCM = osnovna cijena mlijeka
M = % udio masti u mlijeku
B = % udio u mlijeku
v 1 = vrijednost masne jedinice, koja iznosi za:
-kravlje mlijeko 0,236 kn
- mlijeko 0,270 kn
- kozje mlijeko 0,280 kn
v 2 = vrijedn1_>stjedinice koja iznosi za
- kravlje mlijeko 0,289 kn
- mlijeko 0,750 kn
I • li I I 'I
PRlivlJER
CIJENE MLIJEKA
CIJENE MLIJEKA
(4.0"-';i111.111.• 3A 0i;J I. klase)
OCM=(4.0°~, 0,236) + (3.4% "0,289)
OC:\I = 0,944 + 0,983
OCM = 1,927 kn
CIJENA MLIJEKA (CM)= 1,927 + 0,045
Cl\l = 1 972 >>>>NoYi
Ci\1=1.927 +O= 1,927 >>>>Stari
MLIJEKA I. KLASE= 0.045 kuna po litri
Kravlje Kozje mlijeko mlijeko mlijeko ukn ukn ukn
0,2248 -0,0450 I 0,2384 - -
o o
Kik= Korekcijski iznos za klasu
Kik=OCM x ( Iv. -1)
Kik=l,798 x (1,125 - 1)
Kik=l,798 x 0,125
Kik=0,2248
Primjer korekcijskog iznosa za kravlje mlijeko E klase Iv. =Ispravak vrijednosti za klasu iz Uredbine tabele za klasu
ko II.
dono ak!
Za mlijeko E i I. klase valja se pobrinuti jer nosi financijsku dobit!
Na istom primjeru tj. za mlijeko sa 4,0% masti i 3,4% prikazujemo cijenu koju mljekare na temelju Uredbe za sve klase mlijeka kako slijedi (ako je mlijeko istog kemijskog sastava svrstano glede higijenke ispravnosti u klase):
Novi
E - OCM = 1,927 + 0,2248 = 2,1518 kn
I. - OCM = 1,927 + 0,0450 = 1,972 kn
II. - OCM = 1,927 0,0899 = 1,8371 kn
III. - OCM = 1,927 - 0,2697 = 1,6573 kn
Stari
E - OCM = 1,927 + 0,2697 = 2,1967 kn
I. - OCM = 1,927 + O = 1,927 kn
II. - OCM = 1,927 - 0,0899 = 1,8371 kn
III.- OCM = 1,927- 0,1798 = 1,7472 kn
Razlika starog i novog . A stari B novi
Razlika
E 2,1697 2,1518 = -0,0499/1
I. 1,92 1,972 = +0,045/1
II. 1,8371 1,8371 = 0/1
III. 1,7472 1,6573 = -0,0899/1
VAŽNO JE NAGLASITI!
se realizaciji odrednica Pravilnika o kvaliteti mlijeka (kao što je naglašeno) tj. I. klasi mlijeka i do 100 000 mikroorganizama/mL mlijeka daje se I. klasi, što u staroj Uredbi nije bilo, ali se naglašava i odbitak za mlijeko III. klase koje EU standardi više i ne prikazuju. To da mlijeka koji danas mlijeko III. klase, moraju vrlo brzo o promjenama· u svojoj proizvodnji i težiti rješavanju svih koje danas svrstavaju njihovo mlijeko u III. klasu.
vrijednosti iznosa poticaja za mlijeko ostao je nepromijenjen; promijenjeni su koeficijenti za ispravak vrijednosti pojedinih klasa mlijeka u cijene mlijeka koju mljekare. Na cijene mlijeka, mljekare imaju praksu donošenjem svojih odluka ima mlijeka tzv. premije .
li3t 02/2006.
Krešimir ]akuš, dipl. ing.
živa stokallivestocki
Junad: Pad potražnje i cijena na tržištu otkupna cijena bikova simentalske pasmine ( <450 kg) na hrvatskom tržištu u tjednu do 15. o.g. iznosila je 13,30 kn/kg i niža je za 37 lipa/kg u odnosu na cijene godinu dana ranije. Ponuda je nešto od potražnje što rezultira i blagim padom otkupne cijene. HR VAT S KA /CROATIA/ cijene /prices/(kn/kg} . __ 2 0 __ 6: 9~d. ·-_ _,_ __ 2_0_,0~od. _____1 ! i ' promjena HRVATSI\A Dalm&elja, /stra i Konvnentat11a IHRVATSKA 02 .ljJprosinac prosjek promjena J _____P_rl_m_o~~1e_-+-_H_,v_ats_k_a----il
I
I tele slmental (80<160 kg)-catf. C:::,
tete hotstaln l80<160kgl-calf. _a_
,..Ju_n_lc_a_s_lm_en_t_aI~<~:za_k_l_an_1J~eJ~·h_e_lf_er_._-+e=:,
bik slmental (>450kg)-beef.
krava slmental Iza klanlel-cow.
odojak (25-35 kg)-plglets.
svinJa (80-120 kg)-plg.
Iza klanle)-sow.
JanJad-lambs
ovca (za klanJe)-sheep.
1 l~Ja~r~e-~k~ld~g~o~~~-'---------'.::'.=--..-071~·"----1-~2~8~,0~0-~30~.0~0------~'----=-29~,~oo:..i----~------1-----··~ ždrlJebe-foal.
konJ-hors.
Bikovi su otkupljivani po cijeni od 13 Bikovi od 12 do 24 mj. (euro/100 kg) do 14 kn/kg na kontinentalne Hrvatske dok su na jadranske Hrvatske uglavnom od 13 do 16 kn/kg ŽV.U narednih mjesec - dva, ne promjene na tržištu. Na tržištu Europske unije otkupna cijena trupova u tjednu do 08. 2006. godine iznosila je 306,84 eura/100 kg. Tijekom posljednja dva i po mjeseca bilježi se kontinuirani rast cijena trupova. Cijene su tijekom tog razdoblja u prosjeku porasle za oko 8 posto. Najviše cijene trupova R3 klase u navedenom tjednu evidentirane su u Malti i Portugalu, dok su najniže cijene evidentirane u Poljskoj, Belgiji i No, bitno je naglasiti da su cijene vezane i uz odnosno pasminu junadi zastupljene na tržištu, odnosno ponude i potražnje
tog mesa. Tako, npr., na talijanskoj burzi
Cijen,1 ,tazli.,.au1,o euro IOOk11 t• Do 08.01.2006 drz,w.-i 08.01.2006. lb 00010120('6
E:~lq11a 25280 264
Cesi,; 256,56 -3,45
Dan.,ka 286,43 -332
309 97 -030
GrOa 366 75 -0,67
Spaniol·~ka 323,60 0.72
Francusko 316,00 1.94 hska 279,36 .020
ltal11a 324 59 3,20
lw,ernnurq 295 76 0,60
Malta 344 75 0,00
f:.Jrzozemska 278 24 0,66
Au:tm~ 314 26 114
PoiJsk~ 238,15 254
PortuAal 341.20 -0,76
Slo-,eni,a 28391 -033 Slovacka 25067 -079
Fm,1 315,08 653
S·;~,Lfc, 26268 0.26
\'.,.li~;~E'tr1L~r1ll-t 271,50 -0,87 EU 3'l5
Izvor: EU-komisija, obrada TISUP-MPŠVG cijenu postižu mesne pasmine charollaise i
limousine gdje su 16.01.2006. godine cijene živih bikova od 550 do 780 kg npr. bile od 2,36 do 2,49 eura/kg dok su cijene ostalih pasmina od 1,39 do najviše 2,06 eura/kg, za kvalitetne bikove simentalske pasmine. U naredna dva mjeseca na europskom tržištu i dalje vrlo dobru
potražnju uz zadržavanje ili lagani rast cijena.
Visoke otkupne cijene teladi otkupna cijena simentalske teladi na hrvatskom tržištu u tjednu do 15. o.g. iznosila je 24,09 kn/kg ŽV što je za 0,25 kn/kg niže nego lani u prosincu. Mora se da je i obim trgovine u prvoj polovici manji, što je za posljedicu imalo pad cijene. Telad se i dalje otkupljuje po cijenama u rasponu od 22 do 26 kn/kg ŽV - ovisno o kvaliteti. lako je cijena u padu, cijene na tržištu su i dalje više nego lani. U odnosu na prošlu godinu, ovogodišnje cijene u u pojedinim županijama više su i do 4 kn/kg. Tako je u Bjelovarskobilogorskoj županiji telad skuplja za 3 do 4 kn/kg, i Krapinskoj županiji za 3 kn/kg, dok su na drugih cijene više od 1 do 2 kn/kg u odnosu na lanjske, što na razini Hrvatske iznosi oko 10 posto.
U posljednje vrijeme na tržištu sve otkup teladi od strane mesnih industrija za potrebe tova. Najviše se traži muška simentalska telad. U narednom razdoblju i dalje vrlo dobru potražnju, kao i nedostatnu ponudu kvalitetne simentalske teladi uz zadržavanje trenutnih cijena.
EU - tržište teladi
Na europskom tržištu cijena teladi od 8 do 21 dana starosti u tjednu do 05. ove godine iznosilaje 202 eura po grlu. Na tržištu u tjednu do 08. 2006. godine cijena teladi holstain pasmine do 75 kg i starije od 14 dana starosti iznosila je 149 eura po grlu. Otkupna cijena simentalske teladi iznosila je 4,66 eura/kg ŽV, a cijena teladi
pooštrit konkurenciju u sektoru proizvodnje i trgovine mesom. Znarast proizvodnje mesa u pojedinim zemljama koji se u posljednjih par godina, mijenja odnose na svjetskom tržištu i rezultira sve borbom.
Brazil
Brazil kao jedna od zemalja u proizvodnji i izvozu goveda zaustaviti rast proizvodnje koja je u 2005. godini iznosila oko 205 milijuna grla. Investicije koje ulaze u sektor proizvodnje stoke, a koje su prije svega usmjerene na uzgoja stoke kao i poboljšanje zdravstvene situacije u tom sektoru te u sektoru proizvodnje i prerade mesa, rezultirat daljim rastom izvoza na svjetskom tržištu. Sve ove mjere preduvjet su realizacije plana pristupa tržištima kao što su Japan i SAD (visokovrijedna tržišta-, a koja radi slinavke i šapa brani izvoz u te zemlje. U 2001. godini Brazilje izvezao 11% proizvodnje, da bi taj udio, uz i proizvodnje, danas bio na 21
Svjetsko trilšte mesa
koje USDA, svjetska proizodnja nije cjelovita
Uvoz i Izvoz
Izvor: USDA; 2005. 2006. prognoza; samo podatci zemalja goveda 2, 71 eura/kg ŽV.
Svijet - tržište mesa
Od 2003. godine potrošnja mesa na EU tržištu je od proizvodnje. Kontinuirano se uvoz mesa, a proizvodaja goveda u Americi, Aziji i Australiji stalno je u porastu i time izvoz mesa dobiva sve Daljnja liberalizacija tržišta koju zagovara WTO, Ml.fekarski list 02/2006.
Izvor: USDA; 2005. 2006. prognoza; samo podatci zemalja koje USDA, svjetska proizodnja nije cjelovita
KTORI,POlJOMEHANIZACIAREZERVNIDlJElOVI, S
posto odnosno 1,8 milijuna tona. Kina - proizvodnja i potrošnja u 2006. godini raste
U 2006. godini Kina porast proizvodnje, ali i potrošnje mesa za oko 6 posto. Iako se planira rast proizvodnje, ona ipak zadovoljiti potrošnju. Investicije koje ulaze u ovaj sektor u skorije vrijeme ostvariti plan Vlade da Kina proizvodi koliko i potroši. Osim rasta potrošnje, plan ovisi i o drugim bitnim faktorima, a to su prije svega poljoprivredne površine, nedostatak kvalitetnog tovnog materijala, nedostatak energija i pitanje vodnog potencijala kao i veoma loša infrastruktura.
Australija u izvozu
mesa (vrijednosno)
Iako je Brazil zemlja u izvozu mesa, Australija osjetno više prihoduje od izvoza. Australija je zemlja u izvozu mesa vrijednosno. rast izvoza ostvarenje u posljednje dvije godine kada je radi pojave slinavke i šapa u pojedinim zemljama došlo i do zabrane izvoza u Japan i Aziju iz tih zemalja, što je Australiji otvorilo dodatno tržište koje je visoko vrijednosno. Nadalje, Austra-lija udovoljava visokim kriterijima koje traže kupci na tim visoko premijskim tržištima. Tržište Japana traži visokokvalitetno meso. Australski usvojili su tovljenja u kojem u ishrani goveda prevladava hrana bazirana na žitaricama što je iznimno cijenjeno u J apanu. Na taj Australija ostvaruje veoma dobre rezultati u izvozu mesa, kako
godini. Iako su carina za uvoz u zemlje EU visoke, se da se znatna mesa izvesti u zemlje EU i mimo odobrenih kvota. SAD ali i uvoznik mesa U 2006. godini eksperti u SAD-u porast prihoda u sektoru od 4 posto. Velik uvoz goveda do 30 mjeseci iz Kanade i porast težine razlozi su da SAD zauzme i u 2006. godini mjesto u svjetskoj proizvodnji ali i u uvozu goveda i mesa. SAD godišnje uvozi oko 1,7 milijuna tona mesa što je uz proizvodnju dovoljno da zadovolji potrebe od oko 13 milijuna tona mesa na godinu.
Ponuda i potražnja janjadi
Tijekom o.g. otkupne cijene janjaca u su okvirima. Na jadranske Hrvatske cijene živih janjaca su u rasponu od 25 do 32 kn/kg, dok su na kontinentalne Hrvatske od 18 do 25 kn/kg. Uz skromnu ponudu ni potražnja nije osjetno
Uglavnom ono što se ponudi to se i proda. Niti u narednom mjesecu ne promjene na tržištu janjaca.
Ciljna cijena trupova za 2006.
Mladi biko · - ciljna cijena* 1 kg toplog trupaR3 mladih bikova za mjesec
2006. godine: 25,4427 kn.
Junice - ciljna cijena* 1 kg toplog trupa R3 junice za mjesec 2006. godine:
*Izvor podataka: Europska komisija; obrada: TISUP-MPŠVG. tako i vrijednosno.
Argentinski izvoznici
Argentinski izvoznici u 2006. godini porast izvoza na svjetsko tržište za oko 6 posto što bi bilo približno od 720 000 tona što je izvozna u posljednjih 25 godina. Status slobodne zemlje od slinavke i šapa, kao i vrlo povoljne svjetske cijene mesa, daju za pravo nadati se vrlo dobrim rezultatima u
Udio u izvozu mesa u 2005. godini
OArgentina Novi Zeland
~® ~~~uTI ~m~GD
IProf.dr. se. Boro I
Naravno pristao sam, pa pokušati odgovoriti na navedeno pitanje i uz po-
Za vrijeme održavanja Sedmog savjetovanja ovaca i koza u &publici Hrvatskoj, odrianog u Zadru, od 13. do 14. listopada 2005. godine, pojedini iz
i Varaždinske županije pitali su me o organizacije proizvodnje kozjeg mlijeka tijekom cijele godine i zamolili me da im na to pitanje odgovorim u M(jekarskom listu kojega oni redovito Mljekarskog lis-
ta proslijediti im odgovor.
U Hrvatskoj je ukupna proizvodnja kozjeg mlijeka iz godine u godinu sve Navedeno je posljedica ne samo ukupnog broja koza, broja i velistada, nego i proizvodnje mlijeka po grlu. Prema Godišnjem Hrvatskog centra u 2004. godini ukupno bilo je 1320 koza i 57 918 odraslih grla koza i Ako se uzme u obzir da su u navedenu evidenciju ušla samo stada od 20 odraslih grla, onda se vrlo pouzdano može pretpostaviti da se u Hrvatskoj uzgaja oko 90 000 koza. Udio pasmina koza u ukupnoj populaciji je iz godine u godinu sve Uz to, izražen je trend obiteljskih gospodarstava koja kozje mlijeko u obiteljskom gospodarstvu u sir, a od prošle godine imamo i prvi primjer (uz Vindiju) manjeg privatnog koje je uz vlastite koze i proizvodnju s otkupom kozjeg mlijeka na grada Zagreba i županije, te ima 7 kooperanata s namjerom kako broja kooperanata tako i ukupne otkupljenog, odnosno mlijeka. je o Ambient parku iz Sesveta. Navedeno je potvrda porasta broja koza, te i kozjeg mlijeka.
Dobro mije poznata situacija u cjelokupnom hrvatskom kozarstvu, kao i ono što ste vi kozari (ponajviše iz Varaždinske, Koprivi Bjelovarska-bilogorske županije) «okupljeni oko mljekarske industrije Vindija» znatno doprinijeli cjelokupnoj promjeni pristupa kozi i kozarstvu na ovim našim prostorima.
Mije/carski/i,st 02/2006.
Na sve vas sam ponosan i u svakoj prigodi naglašavam da se naši kozjeg mlijeka po ostvarenim rezultatima mogu usporei s najboljima u Europi (s onima iz Švicarske, Francuske, Italije, Nizozemske i dr.). Osobito sam zadovoljan s vašom naglašenom potrebom i za stalnim radi postizanja što boljih rezultata. Navedene županije nositelji su uzgoja koza u Hrvatskoj, pa u ukupnom uzgoju koza participiraju s oko22%.
Stoga se u borbi za tržište, proizvodnju i dohodovnost pojavilo i pitanje iz naslova ovoga Kako sezonsku proizvodnju kozjeg mlijeka i pojavu mlijeka i proizvoda na tržištu samo u vrijeme godine. Zemlje s razvijenom proizvodnjom kozjeg mlijeka u Europi (Francuska, Italija, Švicarska ) su na navedeno pitanje odgovorile tehnološkim i organizacijskim zahvatima te kozje mlijeko proizvode i tijekom cijele godine. Mljekare, osobito one specijalizirane za preradu kozjeg mlijeka, veoma su zainteresirane za preradu toga mlijeka i plasiranje dobivenih proizvoda na tržište tijekom cijele godine. Na vaše izravno pitanje je li u našim uvjetima ostvariti kontinuiranu proizvodnju kozjeg mlijeka tijekom cijele godine odgovor je DA, a kako - pokušat objasniti. Kao što navodite u svom pismu, kontinuirana proizvodnja kozjeg mlijeka tijekom cijele godine je samo u stadima s intenzivnom proizvodnjom u kojima dominiraju visoko kvalitetna grla. Potvrda da naši
koza uzgaJaJu visoko kvalitetna proizvodna grla je i posljednje Godišnje Hrvatskog centra iz kojeg je vidljivo da je 100 koza pasmine alpina u laktaciji od 288 dana proizvelo oko 1119 kg mlijeka. Isto tako u populaciji sanskih koza (koja je znatno manja), 32 koze su u laktaciji proizvele više od 1 000 kg mlijeka. Dakle, prvi preduvjet, a to je kvalitetan genetski potencijal su odlike, ostalog, duga laktacija i visoka proizvodnja mlijeka-vi ispunjavate.
Drugi je preduvjet zainteresiranost tržišta za proizvedeno mlijeka, jasno u gospodarstvima koja mlijeko ne nego predaju
Kažete da je Vindija zainteresirana za to, što je dobro jer je i drugi preduvjet zadovoljen. odnosno mljekarska industrija, osobito ona usko specijalizirana za preradu kozjeg mlijeka jako je zainteresirana osigurati dovoljne sirovine (kozjeg mlijeka) koju bi tijekom cijele godine. I u europskim zemljama s razvijenim kozarstvom upravo su mljekare nositelji inicijative kontinuirane proizvodnje kozjeg mlijeka tijekom cijele godine.
uvjet je tehnologija, odnosno odretehnološki zahvati na koje vi kada i kako pripustiti koze, kada odvojiti jarad od koza, kako hraniti koze i jarad, kada koze zasušiti itd.
Poznata je da su suvremene pasmine koza sezonski tj. da se, za razliku od krava koje su
dovoljnih kozjeg mlijeka tijekom cijele godine može organizirati u širem smislu, u više stada, ili u jednom stadu. Ako je nositelj inicijative (plana) Udruga koza, ili mljekara npr., pripust se može planirati na da se koze u stadima pripuštaju u vrijeme. Npr., jedan broj stada bi se pripustio u kolovozu i rujnu, drugi u rujnu i listopadu, u listopadu i studenom i u studenom i prosincu. Ovakva organizacija pripusta i proizvodnje mlijeka više odgovara gospodarstvima s manjim brojem grla (do 30 koza npr.). Na taj izbjegava se situacija u kojoj 60 do 90 dana nema kozjeg mlijeka, proizvodnje ni prerade, a samim tim ni kozjih proizvoda. ako obiteljsko gospodarstvo želi proizvoditi mlijeko tijekom cijele godine, poželjan je broj koza u stadu kako bi mogli organizirati pripust koza u više navrata (najmanje dva). U nekim europskim zemljama, u stadima s brojem koza (100 i više), pripust se organizira u dva navrata te se polovica koza jari u prosincu i/ili a druga polovica u svibnju. Ovakav cjelokupne tehnologije uzgoja koza i proizvodnje mlijeka kompleksniji je i zahtijeva više znanja i truda, prije svega u organizaciji pripusta, jarenja, odvajanjujaradi, te hranidbi koza ijaradi. Dakle, na navedeni koze bi pri puštali u sezoni kad se one i tjeraju (od kolovoza do prosinca). Tada nije potrebna hormonalna indukcija estrusa. Ako se želi koze pripustiti izvan sezone pripusta, onda se estrus može izazvati stavlja(mogu se pripustiti tijekom cijele
godine), tjeraju i pripuštaju samo tijekom sezone, i to u našim klimatskim uvjetima od kraja kolovoza do prosinca. S obzirom da laktacija pasmina koza traje od 230 do 300 dana, da bi postigli proizvodnju mlijeka tijekom cijele godine, sve koze u stadu ili na jednom sabirnom (otkupnom) ne bi smjeli pripustiti odjedanput. Ovdje treba razlikovati organizaciju pripusta u užem (stado ili OPG) i u širem smislu sabirno mjesto, razina Udruge, i sl.) - više stada ili Dakle, pripust se za osiguranje kontinuirane proizvodnje
njem vaginalnih spužvica natopljenih hormonima (gestagen, progesteron, fluorogestan, megaprogesteron i sl.). osobno sam pristalica spontanog ili prirodnog pripusta iz više razloga, što objasniti drugom prigodom. Na pojavu estrusa u koza izvan sezone pripusta može se izravno djelovati doziranjem dnevnog svjetla, odnosno njem, što se koristi u spomenutim europskim državama. Ta metoda dosta je jednostavna, jeftinija je i traži manje znanja i truda negoli hormonalna stimulacija estrusa. Postupak može se lako organizirati u stajskom držanju koza kad se na svjetlarnike (prozori, vrata, krov)· navuku rolete, ili na neki drugi Tako se kontrolirano osigurava razina dnevnog svjetla. Kozama (dijelu stada ili stadu) mjesec dana prije pripusta potrebno je (smanjiti) dnevnog svjetla što ih na tjeranje i pojavu estrusa. modeli organizacije pripusta koza i jarenja primjenjivi su samo u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka, gdje je proizvodnjajaradi manje važna. Dakle, u takvim stadima, a radi što duže laktacije i proizvodnje mlijeka, se jarad odmah nakon jarenja odvojiti od koza majki i nakon napajanja kolostrumom hraniti ih zamjenom. Na taj (kako navodite u svom pismu) jarad posisati (popiti) velike kozjeg mlijeka. Navedeni sustav organizacije pripusta nije prihvatljiv u stadima kombinirane proizvodnje (mlijeko, meso), u kojima jarad nakonjarenja ostaje s kozama dva do mjeseca, a koze musti tek nakon ili klanjajaradi. Držim da nije potrebno posebno naglašavati važnost hranidbe u ovakvom sustavu korištenja koza. Koze tijekom cijele godine, a ne samo u pojedinim fiziološkim ili proizvodnim fazama, trebaju biti kvalitetno hranjene. To podrazumijeva hranjenje najkvaklitetnijim voluminoznim svježim (paša, zelena pokošena masa) i konzerviranim (sijeno, sjenaža) voluminoznim krmivima, te dostatnim kvalitetnog koncentrata kojim u potpunosti biti izbalansirane i dozirane hranidbene potrebe koza. Jarad, kao što smo naveli, odmah nakonjarenja treba odvojiti od koza, te ih nakon dobivenog kolostruma napajati mlijezamjenom. Neki naši prakticiraju odvajanje jaradi nakon što ostanu s koza-
ma 3 do 5 dana, dok ne posišu kolostrum. Medutim,jošjednom istaknuti daje jarad bolje odvajati odmah nakon jarenja i prije posisanog kolostruma i to radi
Dok jare siše, koza ga njuška i liže, pa se uspostavlja odnos koze (majke) i jareta (potomka). Što faza sisanja dulje traje, taje veza
Ako se odmah nakonjarenjajarad odvoji od koze (majke) se zbližavanje koze i jareta te je izbjegnut stres odvajanja koji se javlja i u koze i u jaradi, a što se u koza manifestira smanjenom i težim puštanjem mlijeka, a jarad teže dudu, gubi na tjelesnoj masi, zaostaje u rastu i postaje osjetljivija, Istovremenimjarenjem više koza, koje i istovremeno musti, kolostrum se pomiješa te sva jarad dobiva kolostrum vrijednosti.
Doziranaje kolostruma u a kasnije mlijeka i/ili zamjene. pristup kozi ijaretu pravovremena eventualnih promjena, prije svega bolesti.
Izbjegava se pojava probavnih smetnji (proljeva) nekontroliranim sisanjem prljavih sisa.
Kažete da vam je jarad problem, da bi ih se htjeli što prije riješiti i posvetiti se samo kozama i proizvodnji mlijeka. I to je provesti na koji postoji kod teladi. Mogla bi se organizirati (na razini Udruge ili privatno) tovilišta u koja bi bila smještena jarad nakon dobivenog kolostruma te bi u tom ostajala do klanja. Tu se samo javlja problem rasplodnog podmlatka. Da bi ostavili kvalitetan rasplodni pomladak, potrebno je - ostalogsvakog jareta od jarenja preko pa do puberteta i prvog pripusta.
Na kraju se može daje i u našim uvjetima organizirati kontinuiranu proizvodnju, a samim tim i preradu kozjeg mlijeka tijekom cijele godine. Na koza i mlijeka je odluka i organizacija proizvodnje. Nakon što definira najnižu mlijeka po koju dolaziti na sabirno mjesto ili kod vidjeti raspolaže li dovoljno velikim stadom da pripust može organizirati najmanje u dvije skupine koza. Manjim se da se dogovore oko termina pripusta, da se izbjegne tih 60 do 90 dana bez mlijeka, te da na njihovom sabirnom mjestu mlijeka bude tijekom cijele
Mljekarski list 02/2006.
~&ffiJ&WO:dJ~dJ~@IBW@~
Sastavljanje obroka za koze zaht(jeva: 1.) potrebe koje minimalnu aktivnost koza, 2.) uzdržne potrebe za nisku aktivnost koze, 3.) srednje aktivnu kozu, te 4.) vrlo aktivnu kozu.
· potreba ukupnih hranjivih tvari po životinji ili za stado koza, prema njihovoj tjelesnoj masi i fiziološkoj funkciji, · pravilnu kombinaciju dostupnih krmiva za zadovoljenje potreba hranjivim tvarima, u štojeffinijem obliku. Krma koju koza pojede
Hranidbene potrebe koza zadovoljavaju se upotrebom kombinacija krmiva. Lokalna dostupnost pojedinih krmiva i njihova cijena jedan su od koje moramo imati na umu prilikom sastavljanja obroka za koze. Voluminozna krma je, naravno, najjeftinija i nju uzimamo kao prvu komponentu prilikom sastavljanja obroka. Preostale potrebe hranjivih tvari podmiruju se koncentriranim krmivima. Koncentratni dio obroka može biti krmivo, kao što su žitarice, uljarice, mineralni dodatci, ili pak kompletna krmna smjesa nabavljena za pojedinu kategoriju koza na tržištu.
Hranidbene potrebe koza mogu se podijeliti u nekoliko segmenata, odnosno, potrebama koje zadovoljavaju: 1. uzdržne potrebe, 2. rast i prirast životinje, 3. graviditet, 4. proizvodnju mlijeka.
Zadovoljenje uzdržnih potreba razmatra se i sa stajališta aktivnosti same životinje. Tu se misli na njezinu aktivnost tijekom dana, odnosno aktivnosti kretanja prilikom sakupljanja hrane (životinje na paši i brstu), dolazaka na mjesto mužnje ili pak penjanja u brdskoplaninskim No ipak, više od ijedne druge životinje, aktivnost koza najviše je promjenljiva s obzirom na pasminu, i držanja koza, te klimu. Takve razine aktivnosti koza dijele uzdržne potrebe na:
razinu unosa potrebne energije i hranjivih tvari. Uzimanje hrane je dvjema glavnim grupama a to su: kapacitet konzumacije krme koji svojstva koze u momentu konzumacije (masa, i kondicija, zdravlje i drugo) i palatabilnost krmiva koja je svojstvima krmiva (sadržaj vlaknine i njena probavljivost). Voluminozna krma kojom se hrane koze i grmlje, i ostatke s polja, a njihova maksimalna konzumacija uvjetovanaje sadržajem suhe tvari (ST) u njima.
Obrok koji zadovoljiti potrebe koza svim hranjivim tvarima, sastavlja se od kvalitetne voluminozne krme i uz dodatak koncentrata koji treba sadržavati dovoljno proteina, minerala i vitamina da bi se postigla i održala željena proizvodnja i zdravlje životinja. Kvalitetna sijena trava ili leguminoza ravnopravno su pogodna za hranidbu koza (Tablica 1), osim što obrok s višim udjelom leguminoza smanjuje potrebu za proteinskim koncentratnim krmivima.
Tablica 1: Odnos voluminoza i koncentratau obroku koza
Voluminoznaknna Potrebniudioproteina u Mineralnidodatakkoji koncentratu(%) trebadodati
LeguminozeiliDTS, 14-16 fosfornidodatak pretežnoleguminoze
TraveiliDTS, 16-18 2:I, kalcij:fosfordodatak pretežnotrave
Mr. se. Goran Kiš
Da bi utvrdili koncentrata koji moramo dati životinjama, uz razinu proizvodnje moramo znati i kvalitetu pojedene voluminozne krme, apetit životinje, te stadij reproduktivne sposobnosti. Mršave, visoko produktivne koze trebaju dobiti sijena po volji uz dodatak koncentrata koliko mogu pojesti. Koze u sredini laktacije, dobre kondicije, trebale bi dobiti sijena po volji, uz dodatak 0,5 kg koncentrata za svaku 1,5 L proizvedenog mlijeka. Koze u kasnoj laktaciji ne bi trebale dobiti više od 0,5 kg koncentrata za svake 2,5 L proizvedenog mlijeka.
U proizvodnji kozjeg mlijeka i hranidbi koza je koristiti krmne smjese koje dobivaju ostali osobito krave. Pri korištenju takvih smjesa moramo paziti na sastav takvih smjesa zbog probavnog trakta koza i uzrokovanih nepravilnom hranidbom. Ukoliko je trebamo birati smjese sa žitaricama usitnjenim rolanjem ili razbijanjem, umjesto mljevenih žitarica. Zbog problema s smjese koje sadrže ureju nisu pogodne i za hranidbu koza, a isti problem s je i s nekim nusproizvodima industrije. Svježa i mokra melasa
ješnija je od suhe, dok se pivarski nusproizvodi kao dobar izvor vlakana, osobito u vrijeme slabije kvalitetnog sijena.
Dodatak vitaminskih premiksa treba podmiriti 1 000 IJ vitamina A, 500 IJ vitamina D i 6 IJ vitamina E po kg koncentrata.
Potrebna vode vrlo je važna za dobro zdravstveno stanje životinja i visoku proizvodnju mlijeka. Izvori svježe i vode kozama bi trebali biti dostupni uvijek. Grijanje vode njezinu konzumaciju tijekom zimskih mjeseci i hladnog vremena.
Sastavljanjem obroka za koze i podmirujemo potrebe životinja za hranjivim tvarima kroz krmiva, te se sam postupak kalkulacije obroka dijeli na nekoliko koraka:
1. potreba životinje, 2. konzumacije voluminozne krme i ostalih krmiva u željenim
3. konzumacije hranjivih tvari iz voluminozne krme,
4. hranjivih tvari potrebnih iz koncentriranih krmiva,
5. potrebne koncentrata,
6. udjela hranjivih tvari potrebnih u dodatnoj smjesi,
7. udjela proteinskih krmiva u koncentratnoj smjesi,
8. udjela minerala i vitamina u ST koncentratne smjese,
9. krmiva sa ST u vrijednosti svježih krmiva. potreba koza Hranidbene potrebe koza navamo na temelju tablica ili kalkulativna korištenjem formula. Za potreba koza najjednostavniji i najprisutniji je - tablica. Vrijednosti hranjivih tvari potrebnih životinjama nalaze se u tablici 2 i to prema potrebama životinje ili stada. Te potrebe prilagodimo vrijednostima, pri
Tablica2: Hranidbenepotrebe koza
Tjelesna Energija (MJ)
masa SP (g) Ca (g) p (g) (IJ) (IJ) (k2) ME NE
Uzdržne potrebe koza (minimalno aktivne koze)
2
uzdržnih potreba koza u zadnjem stadiju graviditeta 5,95 3,35 82
213 uzdržnih potreba koza za rast (orirast 50 2, 100 I? i 150 I? dan) 1,51 0,84 14
Uzdržne potrebe koza 25% (slabo aktivne koze), 75% (vrlo aktivne koze).
Tablica2 (nastavak): Hranidbenepotrebe koza (dodatnepotrebepo 1 kg proizvedenogmlijeka sadržaja masti)
2,5
4,5
5,5 5,40 3,06
6,0 5,48
tome na držanja i hranidbe (aktivnost koza), te proizvodnim karakteristikama mlijeka i sadržaj masti). konzumacije krmiva koju koze konzumiraju osobito je važan parametar jer nam prikazuje maksimalnu krmiva koje pojedina životinja može pojesti, prikazane u ST krmiva. formula za
Tablica3: Kapacitet konzumacijekrme (tjelesna masa i proizvodnjamlijeka)
Tjelesna Konzumacija, Proizvodnja Konzumacija masa mlijeka, (k2:) kg/ST kl!!dan krme,kg
konzumacije krme iznosi:
• za 1 kg tjelesne mase = 0,03 kg ST ili 30 g ST nadan,
• za 1 kg mlijeka = 0,20 kg ST ili 200 g ST krme nadan.
Maksimum krmiva koze konzumiraju kada su u drugom mjesecu laktacije, zatim konzumiraju sve manje hrane, a najmanje tijekom petog mjeseca gravidnosti, kada je manja za 10%. Koza može pojesti 3 do 5% tjelesne mase, pa je bitno naglasiti da koze, zbog biranja, mogu ostaviti 30 pai do 50%
- premazi za izmuzište i podove
NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice
LVisokokvalitetne nizozemske steone junice holštajn-frizijske pasmine
QD~@IBD~ [;)~
~~OOlD~ ~~®Jw~®ulJ~
Ponuda zapuštenih travnjaka i slabo oranica svake je godine u Hrvatskoj sve zbog biti sve potreba za pašnim uzgojem životinja. Usitnjenost parcela je sigurno velik problem pri i korištenju pašnjaka. Što prije treba znanja kako urediti pašnjak, uvoditi napasivanje, visoku iskoristivost paše i održavati je što kvalitetnijom.
Takav djelovanja je i na manjim površinama i onaj tko bude uspješan vjerojatno otkupiti ili uzeti u najam susjedno zemljište kako bi okrupnio posjed i postao još uspješniji. Možda se i preseliti tamo gdje lakše dobiti više zemlje za pašnjaka, ako da mu pašni uzgoj stoke donosi zaradu i bolji standard cijeloj obitelji.
Treba imati na umu da pašni uzgoj nije za svakoga, jer neki više vole nove tehnologije (strojevi, oprema, ... ), dok druge više razveseli pogled na pašnjak sa životinjama koje mu "žanju" urod. Ako još nemate pašnjak, uredite ga za proljetno korištenje kako bi bio što
na manje pregone, pomoprivremenih ili stalnih ograda, ovisio izabranom sustavu napasivanja. Dva su glavna sustava napasivanja.
Pregonsko napasivanje
U skupinu pregonskog napasivanja spada pašno-košni pašni napasivanje i napasivanje u brdsko-planinskom Svim tim sustavima napasivanja sa stalnom ogradom podijeljen je pašnjak na pregone, ili samo privremenom ogradom ogradimo dio koji životinje pasti dan (slika 1.). U svakom pregonu ili dijelu životinje ostaju broj dana, koji odredimo pregledom stanja pašnjaka. Na koliko pregona podijeliti pašnjak, ovisi o korištenja pašnjaka: više pregona, bolja ponuda paše! Napasivanjem po pregonima poštuje se zahtjev za obnovom tratine, koja bi trebala trajati 3-4 uspješniji pašni uzgoj tijekom ------------------------------, sezone. Vjerojatno neke informacije dobiti iz narednih priloga. Pašnjak je urediti na svakom zemljištu: travnata za pašu peradi, za pašu ovaca, možda njiva iza staje za napasivanje svinja, travnjak na kraju sela ili u brdu za pašu goveda, kojega bi s vremenom preraslo grmlje. Ako da vama ili vašem nasljedniku "leži" pašni uzgoja, sigurno da do još više pašnjaka. Sve vrste životinja lako i djelotvorno zadržat na pašnjaku ogradom. Vanjska ograda mora biti više i stalna, te vrsti životinja koje pasti. Podjela pašnjaka
Slika 1: Pregonskonapasivanje- OPG !van Grdan(Foto:G.
tjedna, kao i vrijeme trajanja napasivanja po pregonu koje treba biti što Podjelom na pregone racionalno iskorištavamo raspoloživu pašu, imamo pregled nad njom, i nad dijelom pašnjaka potrebnim za napasivanje, a kojega možemo pokositi za zimsku krmu, jer je višak za napasivanje. Pri pregonskom napasivanju visina tratine .neka je 15 cm, a pašnjaka je na dobrom pašnjaku 2,5-3 uvjetna grla po hektaru pašnjaka.
Posve su razlozi za pregonsko napasivanje u brdsko-planinskom Podjela pašnjaka na pregone u brdskoplaninskom je nužno potrebna radi raznolikosti u kvaliteti i njenom utjecaju na stupanj izbora kvalitetnije paše. Napasivanjem po pregonima postižemo ravnomjerniju popašenost cijelog pašnjaka, iako se paša po pregonima razlikuje po kvaliteti. U brdskoplaninskom pregoni su potrebni kako se u prostore pašnjaka ne bi širilo grmlje i drugo nekorisno raslinje.
Pašom na brdsko-planinskim životinje postižu prirast, a k tome zaraštanje pašnjaka grmljem, te popravljaju sastav tratine, što ne bi bilo bez pregona.
Raspodjelom pašnjaka na pregone brinemo se o zdravlju životinja na paši, a i o normalnom razvoju i osjemenjivanju, dakle biljnih vrsta na tom koje bi bile ugrožene.
Kontinuirano napasivanje
Na pašnjacima u ravnici, koji su po rodnosti tla i kvaliteti paše dobri i nadasve lako je nadzirati rast tratine, i kvalitetu raspoložive krme za napasivanje, što je bez podjele pašnjaka na pregone ili mlade paše. Skupina životinja može svaki dan pasti istu površinu 6-8 tjedana, naravno s mnogo manje pašnjaka nego pregonskim napasivanjem. pašnjaka neka bude pri intenzivnoj paši kontinuiranog napasivanja u 9 UG/ha, ljeti 6 UG/ha i u jesen 2,5-3 UG/ha. Tratina za napasivanje neka bude 7-9 cm visoka, a životinje moraju biti na pašnjaku cijeli dan i kako bi tako niskom tratinom mogle podmiriti svoje potrebe. Cjelogodišnje nje pašnjaka na dobrom zemljištu i na primjeru intenzivnog kontinuiranog napasivanja je 2,5-3
UG/ha. Tako visokim i jednakomjernim opterepašnjaka oba su sustava napasivanja jednako vrijedna glede prirasta po hektaru i životinja zasebno. Iskorištavanje paše na tako dva a pri tome približno iste priraste, samo velika prilagodljivost tratine. Tako sada prevladava mišljenja da za nemamo boljeg i slabijeg napasivanja, za visoke priraste su što bolja i potrebne paše, dobar sastav tratine i gusta vidno zelena paša koja daje visoko kvalitetnu pašu.
Na manjim parcelama vjerojatno bi isto intenzivnim kontinuiranim napasivanjem bili postignuti rezultati kao i pregonskim napasivanjem, ali treba pri tom sustavu napasivanja voditi o rastu tratine i ostalim na pašnjaku i biti upoznat s promjenama u tratini koje štetno djeluju na njenu održivost. Uspješnom se pokazala kombinacija dvaju sustava napasivanja, u okviru jedne sezone, ovisno o tome je li osigurano malo ili puno paše, želimo li velike priraste životinja ili po jedinici površine ili nam je svrha napasivanjem zaraštanje poljoprivrednih zemljišta u šikare i šume.
lako je kod nas velik dio poljoprivrednih površina zatravnjen, stoke su upoznati s dobrim utjecajem napasivanja na zdravlje i plodnost stoke,još se uvijek napasivanje premalo koristi. Nikome ne bi smjelo biti neugodno ako u napravi koju pogrješku ili za upita susjeda koji napasuje svoju stoku, te potraži savjet koji je nešto znanja iz tog stekao svojom izobrazbom. Bez poznavanja nekih zakonitosti napasivanja koji na rast tratine, teško je poboljšati njen vijek trajanja, koji je za upotrebe tratine najprikladniji. Ako vam pašni uzgoj stoke zadovoljstvo i biti djelotvoran na vašem gospodarstvu, sigurno potražiti potrebna znanja na pravoj adresi.
U brojevima Mljekarskog lista nešto više o:
- pašnjaka i vrstama ograda
- napajanju životinja na pašnjaku
- dodavanju soli životinjama na pMnjaku
- prihrani životinja na pašnjaku
- nadstrešnicama na pašnjaku
Mljekarski list 02/2006.
Racionalna gnojidba travnjaka
Racionalna gnojidba travnjaka može se promatrati kroz tri aspekta: Agronomska gnojidba
Za hranjiva fiksirana ili slabije, treba u tlu osigurati rezerve hranjiva da bi korištene tijekom vegetacije bile dovoljne za prinose travnjaka. Tlo koje nije dovoljno osigurano P 20 5 i KzO,mora biti gnojeno tijekom nekoliko godina tih elemenata koji znatno premašuju one koje se iznose prinosom. Te moraju biti utoliko ukoliko je tlo siromašnije navedenim hranjivima.
Fiziološka gnojidba
U primjene gnojiva koja postaju vrlo brzo biljkama, apsolutno je racionalno da se godišnja tih gnojiva unosi više puta tijekom vegetacije, ovisno o sezonskim kapacitetima usvajanja ovog hranjiva, o klimi, biologiji vrsta, o ritmu njihova razvoja i tempa njihova iskorištavanja, a osobito o ciklusu razvoja aktivnog korijenovog sistema, posebno trava.
Gnojidba koja utjecati na (a osobito na mineralni sastav) krmiva u skladu sa potrebama životinja.
Realizacija ovoga ne ovisi samo o gnojidbi, i o ostalim kao što su:
• sastav travnjaka
• stadij iskorištavanja: trava koja klasa brzo postaje siromašna mineralnim tvarima, a osobito N, P 20 5 Cu, Mg, manje Ca, pa kasna košnja izaziva opadanje sadržaja fosfora u hrani, i ako je gnojidba fosforom bila tijekom vegetacije.
• pH tla: gnojidba kalcijem kiselog tla izaziva opadanje sadržaja magnezija u biljkama, dok se molibden najlakše usvaja u alkalnim tlima, zbog je u takvim vrlo rijetko djelovanje ovog elementa.
I
Bilanca gnojidbe travnjaka
Dobra gnojidba treba vratiti u tlo one komineralnih tvari koje se iznose prinosom. Ovim treba dodati gubitke izazvane poniranjem u dublje slojeve. Kada se vrši ispaša travnjaka, komplicira se pitanje bilance zbog znatnih ostataka balege životinja koje pasu, kao i da su mahunarke koje fiksiraju dušik iz zraka, zastupljene u tratini. U tablici 1 prikazani su podatci o iznošenju mineralnih tvari prinosom koji odgovara 10 tona suhe tvari po ha, i to samo u ako se travnjak koristi košnjom. Treba napomenuti da mahunarke iznose i do tri puta više kalcija nego trave. Bilanca gnojidbe travnjaka komplicira se zbog
• obnova hranjivih tvari ostatcima balege stoke koja pase na tom travnjaku
• gubitaka koji nastaju zbog poniranja u dublje slojeve, a oni ovise o klimatskim uvjetima, dubini rasprostiranja korijenovog sistema, fizikalnim osobinama tla, pH, prisutnim vrstama. Jasno je, da ispiranje dušika i kalcija biti ako je korijenov sistem rijedak i plitak i kada ima dosta oborina tijekom zime.
• fiksacije dušika iz zraka od strane mahunarki. Fiksiranje atmosferskog dušika na travnjacima odgovara od 100 kg/ha N, ako u tratini ima 40 % bijele djeteline. To da tratina sastavljena od 40 % bijele djeteline i 60 % engleskog ljulj a dati bez dušika isti prinos kao i tratina na kojoj raste samo engleski ljulj i koja je gnojena mineralnim dušikom - 100 kg/ha.
Tablica1: Iznošenjebiljnihhranjivau kglha prinosom od 10 tiha suhe tvari
Vrsta kg/ha
N CaO K20 P20s Talijanskiljulj 200 113 170 65 oštrica-prviotkos 195 140 200 50 Engleski košnja 240 110 260 70
M{jekarsk/ li,st 02/2006.
Mr se Darko Uher /
Negativan utjecaj gnojidbe travnjaka
Pravilnom gnojidbom i upotrebom odgohranjiva dušika, fosfora i kalija postiže se i rentabilnija proizvodnja hrane. nepovoljno može utjecati:
• jednostrana gnojidba travnjaka
• nepravovremena gnojidba
• prevelika upotreba gnojiva, a osobito jednog hranjiva po jedici površine
Upotreba samo pojedinih hranjiva negativno na travnjak, uzrokuje smanjenje prinosa i opadanje travne mase. Sva tri osnovna hranjiva (dušik, fosfor i kalij) negativno mada samo gnojiva brže i nepovoljno djeluju na travni eleminiraju mahunarke, potenciraju lošije trave i zeljanice, a posebno korove. I nepravovremena gnojidba negativno na tratinu. Unošenje gnojiva ujesen produžava vegetaciju i osjetljivost trava na zimu, bolesti i štetnike. I upotreba i kompleksnih NPK gnojiva tijekom ljeta, osobito kada su suše i više temperature, negativno na tratinu, a može uzrokovati i pojedinih vrsta i grupa biljaka. Prevelike gnojiva negativno na travnu masu, pogotovo kada je sumpor deficitaran pa u tom dolazi do pojave nakupljanja neproteinskog dušika u obliku nitrata, aminokiselina i amida, kao i pomanjkanje u aminokiselinama koje sadrže sumpor. Mlade trave ne mogu velike dušika pretvoriti u proteine i druge organske spojeve, pa se ishranom stoke ovakvom krmom, u organima za probavu stvaraju velike amonijaka koji smanjuje usvajanje magnezija, odnosno normalnu magnezija u krvnom serumu. Istovremeno se smanjuje i sadržaj bakra u krvom serumu što uzrokuje smanjenje mlijeka i neplodnost stoke. Zbog obilne gnojidbe dušikom može u
travi do nakupljanja nitrata koji se u organizmu životinja reducira u otrovni nitrit . Simptomi trovanja se mogu pojaviti kada je sadržaj nitratnog dušika oko 0,07 % u suhoj tvari, a 0,22 % može biti smrtonosna za Prevelike kalija, a osobito pri jednostranoj gnojidbi mineralnim gnojivima, jakoj gnojidbi gnojnicom, gnojovkom ili stajnjakom, uzrokuju nakupljanje kalija u biljkama, a posebno u nekim zeljanicama i travama, pa se uspostavlja nepovoljan omjer kalija, natrija i kalcija, te kalcija, magnezija i kalija. Prevelike kalija u biljkama mogu uzrokovati tetaniju stoke, osobito na intenzivnim pašnjacima u prvom i drugom turnusu ispaše. Do tetanije stoke dolazi uglavnom zbog visokih koncentracija kalija i neproteinskih oblika dušika, te zbog jake gnojidbe kalijem i dušikom u uvjetima niže temperature (ispod 14 °C),i u biljaka.
4. studenoga 1991. br. la, Grubišno Polje
SIRAK GRAZER
Pogodno za zelenu ishranu i sjenažu. Prinosi preko 100 t zelene mase po hektaru
Predbilježbe na tel: (043)485-810; fax (043)485-220
Prodajemo mašine za šivanje
~================================~ZDRAVLJE STADA
@IT~ O
Mr.
OSNOVNA PROGRAMAZDRAVWASTADA I UPRAVLJANJAPROIZVODNJOM
U M(jekarskom listu 12/2005. naveli smo svrhu i opisali sastavnice programa zdravlJa stada i upravljanja proizvodnjom (ZSUP). U ovom nastavku bi naveli osnovna kojih bi se, pri provedbi programa, trebalo pridržavati.
Kak.o
Program ZSUP treba ponuditi pažljivo odabranim i zainteresiranim Na programa ZSUP trebali bi rješavati zdravstvene i proizvodne probleme (npr. probleme u reprodukciji, korekcije u hranidbi i smještaju). Ujedno treba prikupljanje podataka o zdravlju i proizvodnosti stada.
Posjete farmi - su osnova realizacije programa, a razlikujemo redovi te (unaprijed ogovorene I posjete i posjete po potrebi.
posjeta
Za stada do 100 krava su posjete jednom stada zahtijevaju tjedne posjete. posjeta ovisit ponajprije o složenosti problema i metodama njihova
rješavanja. Važno je naglasiti, da ponekad napredak stanja možemo kontrolirati konvlasnika telefonom, taj nakomunikacije ne smije zamijeniti neposredni kontakt i kontrolu stanja na terenu. Aktivnosti tijekom posjete farmi
Aktivnosti trebaju biti tako organizirane da nam dobro postavljenih ciljeva i pravovremeno otkrivanje bilo kojeg Te aktivnosti
- kontrolu i higijenske ispravnosti mlijeka lpregled.l!LVBJ111 ata.kak · prik -
lja HSC-Hrvatski centar prilikom kontrole - namuzenog mlijeka, somatske stanice, mast, ...), - redovitu kontrolu graviditeta (u što ranijoj fazi, iza 35. dana, ultrazvuka može i ranije), - uzimanje uzoraka prilikom - kontrola krava, - kontrolirati promjene u prehrani krava koje su se dogodile ili se dogoditi, - ocjenjivanje vanjštine krava, - i patološke pretrage prilikom oboljenja i životinja, te analiza pojave pojedinih oboljenja u stadu (npr. mastitisi, ozljede sisa i nogu).
posjete farmama je prepoznati stanja koja bi mogla dovesti do ekonomskih gubitaka, te koja mogu utjecati na životinja. Redovitim posjetama i bitnih pokazatelja možemo nastanak takvih stanja.
Postoje i rutinske aktivnosti poput raznih cijepljenja, dehelmintizacije, obrade papaka i rogova.
Hitne posjete ne možemo predvidjeti, ali je bitno sve intervencije evidentirati, bez obzira je li ih proveo vlasnik ili veterinar (npr. nadam, strano tijelo, akutni mastitis itd.). U svim kada je to mou evidenciju treba unijeti i uzroke nastalog stanja.
Izbijanje bolesti
Prilikom izbijanja bolesti bitno je pregledati životinje, poslati uzorke na analizu, a o rezultatima pretraga treba napismeno izvijestiti vlasnika i uputiti ga o mjerama koje je potrebno dalje poduzimati, te kako postupati da se takve situacije ne bi ponovile.
Susreti s ili grupni susreti s nisu samo poželjni, i vrlo bitni. Svrha susreta je raspravljanje o rezultatima njihova rada, problemima te s drugim anonimnim skupinama. Stalno školovanje je vrlo bitan segment kako bi uspio program ZSUP-a.
Lijekovi
Neki veterinari u sklopu programa ZSUP nude i posebno povoljno lijekove i druge proizvode koje, posredstvom veterinara, distribuiraju u ZSUP. Postoje mišljenja o tom problemu. Naime, problem rezidua (ostataka lijekova) u proizvodima životinjskog podrijetla, ili problem rezistencije (otpornosti) mikroorganizama na pojedine lijekove se veže za davanje lijekova životinjama. U Hrvatskoj je prisutna praksa da sami nabavljaju lijekove iz izvora i koriste ih bez konzultacije s veterinarom. Takva praksa nije opravdana i predstavljat ozbiljan problem sve dok se ne uvede sustavna kontrola proizvoda životinjskog podrijetla na ostatke lijekova. U zemljama s razvijenim rigorozno Krave na ispaši
kažnjavaju ako su u proizvodima njihovih životinja ostatci lijekova. Preventivno korištenje antibiotika na farmama je zabranjena, a svako korištenje mora biti kontrolirano, provedeno na pravilan i uz kozultaciju s veterinarom.
Dobrobit životinja i okoliša
U svim aktivnostima treba voditi brigu o dobrobiti životinja i okoliša. U svijetu svijest o dobrobiti životinja i zaštiti okoliša sve je razvijenija, a pogotovo u zemljama EU. Sve zemlje EU imaju u svoju poljoprivrednu politiku principe i prirodnog okoliša i dobrobiti životinja kako bi nepoželjne postupke, ponajprije u intenzivnom uzgoju. Posebno su istaknuti problemi vezani uz transport i klanje životinja, te uklanjanja gnoja koji se, osobito na farmama, nakuplja u velikim
Dobrobit životinja usko je vezana s nizom bolesnih stanja, stoga bi veterinari trebali predvoditi brigom o životinjama.
Posljednjih godina sve je više veterinara u studije o okoliša i utjecaju okoliša na zdravlje i divljih životinja, te ljudi. Postoje posebne zakonske odredbe vezane za okoliša.
Zoonoze i sigurnost hrane
Zoonoze su bolesti životinjama i ljudima. Velika je odgovornost veterinara u širenja bolesti sa životinja na ljude. N skupine ljudi su one koje su najviše u kontaktu sa životinjama. Postoji i niz oboljenja koja se prenose hranom (trihineloza, salmoneloza, "kravlje ludilo", i dr.), a njih je preko 150. U SAD-u, primjerice, postoje procjene da od oboljenja koja se prenose hranom godišnje oboli 6 do 81 milijun ljudi, a umre njih 9 000. U svrhu zaštite ljudskog zdravlja i
proizvoda životinjskog podrijetla, važan je sustav životinja "od štale do stola", ali i u suprotnom smjeru (sljedivost - od namirnica do mjesta proizvodnje). prehrambenih industrija kod nas prihvatila je
Hazard Analysis Critical Control Points (HACCP) sustav u kojem su veterinari sastavni dio. HACCP je sustav prepoznavanja i kontrole u lancu proizvodnje hrane.
TROŠKOVI I KORISTI OD ZDRAVLJA STADA
Troškovi ZSUP
Troškovi niz izvora kao npr. usluga na farmi, lijekovi, troškovi puta, analiza podataka i drugi. Postoji nekoliko naplate troškova. Jedan je utrošenih sati rada. Drugi je tzv. paušalnih troškova, npr. po kravi u stadu (u ugovoru mora biti dobro definirano što sve ulazi u taj paušal). na lijekove i veterinarsku uslugu, više troše male farme od velikih farmi. U troškovi veterinarskih usluga i lijekova ne prelaze 2 % ukupnih troškova na farmi.
Koristi ZSUP
Postoje i ekonomske koristi od ZSUP-a. koristi su bolja kontrola bolesti u smislu zaštite ljudskog zdravlja, kvalitete i sigurnosti hrane, te poštivanje dobrobiti životinja.
Ekonomske koristi treba pažljivo nati, jer proizvodnje na nekoj farmi može biti posljedica bolje prehrane, kvalitetnijeg smještaja ili boljeg postupanja sa stokom. Postoje metode za financijskog veterinarske usluge: analiza isplativosti terapije (analysis of value of therapy), budžetiranje (partial budgeting), standardna analiza izvedbe-financijska (standard performance analysis-financial, SPA-F; u sustavu krava-tele) i analiza podataka (spreadsheet analysis). Prema "cost-benefit" analizi lako se može korist od veterinarskih zahvata. Na primjer, nadzor nad izbijanjem mastitisa i reprodukcijom na farmama krava imao je za posljedicu neto korist od 200 do 500 %, u odnosu
M{jekarski [u;t 02/2006.
IIOl.ESTIJPlUJEIRPERUJA(IAIIJINJJA\))
GOVEDA
Mr. se. Antun
SUHOSTAJ
Suhostaj je razdoblje u proizvodnom ciklusu
Puerperij ili babinje je razdoblje u kojem se spolni organi krave u stanje prije graviditeta Izlaskom zadnjeg ploda puerperij. U krava traje od 4 do 6 tjedana, a u tom se razdoblju na spolnim organima odvijaju mnoge promjene radi uspostave spolnog ciklusa, odnosno koncepcije.
kojem mlijeka u Hrvatskoj premalo paznJe.
za razliku od drže da je suhostaj i prijelazno razdoblje (3 tjedna prije i 3 tjedna nakon poroda) razdoblje u proizvodnji mlijeka. Štete, koje nastaju kao posljedica loše provedenog suhostaja i prijelaznog razdoblja kod krava, mogu iznositi od 2.250,00-5.000,00 kuna godišnje, a
1. troškove u puerperiju
2. gubitke potencijalne proizvodnje
3. narušenu reprodukciju
4. gubitak vremena i radne snage
Posljedica može biti i trajno narušeno zdravlje krava, što dovodi do ranijeg iz iz proizvodnje. dio bolesti koje se javljaju tijekom graviditeta i nakon poroda krave posljedica su loše provedenog suhostaja.
Bolesti koje se javljaju nakon poroda su: zaostajanje posteljice, uvrtanje i izvala maternice ili radnice, puerperalna sepsa i intoksikacija, puerperalna pareza, ležanje poslije poroda i promjena položaja sirišta.
ZAOSTAJANJE POSTELJICE
Posteljica krava normalno izlazi za 6 do 12 sati, neki drže da je taj period duži, do 24 sata.
U da posteljica ne u spomenutom vremenu, govorimo o zaostajanju posteljice. Zaostala posteljica je mrtvo tkivo koje predstavlja idealnu sredinu za razvoj bakterija koje mogu dovesti do pojave drugih bolesti. Zaostajanje posteljice može biti posljedica maternice ili kada se grljak brzo zatvori nakon poroda, zatim ako se posteljica omota oko peteljke karunkula (dio stijenke gravidne maternice). može biti posljedica atonije (opuštenosti) maternice do koje dolazi nakon
dugotrajnih i poroda, te nakon upotrebe narkoze ili sedativa. pri odljuštenju posteljice mogu biti uzrokovane zaraznim ili parazitarnim bolestima koje dovode do pojave placentitisa (upale posteljice). Alergijske reakcije na spoju posteljice i maternice mogu biti uzrokovane hranidbom krmivima te mogu biti uzrok zaostajanja. Vrlo mali dio posteljice koji zaostane u maternici predstavlja žarište infekcije. je da nedostatak nekih minerala u hranidbi, npr. selena rizik od zaostajanja posteljice za 15%. Kad vlasnik primijeti da se krava "nije
treba pozvati veterinara, a ne
sam pokušavati izvaditi posteljicu što može biti pogubno za kravu.
UVRTANJE I IZVALAMATERNICE
Do izvale maternice dolazi kada se rog maternice u kojem je bio plod najprije uvrne u vlastitu šupljinu (uvrtanje), a potom cijela maternica kroz stidni otvor (izvala). U pravilu, maternica se i izvaljuje prvih 6 do 12 sati nakon poroda. Uzrokje dugotrajni porod i ozljede nastale tijekom poroda. Životinja zbog bolova "tiskati", pa dolazi do izvale maternice. Ako životinja istisne maternicu, potrebno je uzeti plahtu, staviti ispod maternice da se ne po podu i razmaknuti susjedne životinje da ne gaze po istisnutoj maternici. Vlasnik treba žurno pozvati veterinara, a ne pokušavati vratiti maternicu u prvobitni položaj.
PUERPERALNAINFEKCIJA
je napomenuto, da sadržaj koji zaostaje u maternici nakon poroda pogoduje razvoju patogenih (štetnih) mikroorganizama, odnosno bakterija. Ako mikroorganizmi djeluju samo na spolne organe, govorimo o lokalnoj puerperalnoj infekciji, a ako se klice prošire po organizmu govorimo o puerperalnoj infekciji. U oboljelih krava javlja se iz spolnih organa iscjedak neugodnog zadaha, stidnica može biti i zacrvenjena, dolazi do pada gubitka apetita, do prestanka preživanja, povišene temperature, i proljeva. Kravu treba odmah jer krajnji rezultat bolesti može biti jalovost, pa 1
PUERPERALNAINTOKSIKACIJA
Osim klica, na spolne organe ili organizam krave mogu djelovati i otrovi bakterija (toksini) koji se, nalaze u maternici. Djelovanje im je kao i kod puerperalne infekcije, a može dovesti i do krave.
PUERPERALNAPAREZA
U narodu se još naziva groznica", iako nema pojave groznice. Od puerperalne pareze obolijevaju krave koje su nedostatno i nesrazmjerno hranjene mineralima, a posebno kalcijem, fosforom i magnezijem. Oboljela krava prestane jesti, postane nemirna, daje manje mlijeka, ljulja se, legne ili nasloni glavu na jasle.
Životinja je neosjetljiva u stražnjem dijelu tijela. Bolest ne prolazi spontano, životinju treba odmah Preventiva se sastoji u pravovremenom zasušenju krave (2 mj. prije poroda) i davanju mineralnih dodataka (kalcij, fosfor), posebno kravama hranjenim s puno vina u obroku.
LEŽANJE PRIJE I POSLIJE PORODA
Mnoge bolesti muznih i zasušenih krava, kao i onih u puerperiju (babinju) manifestiraju se ležanjem životinje. Dugotrajno ležanje štetno djeluje na zdravlje životinje, pa tako ona nerijetka završi u klaonici.
Ležanje prije poroda
O ležanju prije poroda govorimo kada gravidna životinja ne može ustati ili se nakon ustajanja (sa ili bez ne može održati na nogama. Krava može nekoliko dana, ali i tjedana prije poroda. Prvo što se kod takvih životinja je, daje krava «slaba» u stražnjema dijelu, pritom normalno reagira na okolinu, dok su apetit i preživanje relativno normalni. Životinja se nerijetka digne, ali samo na prednje noge.
Posljedica dugog ležanja može biti poreu funkciji probavnih organa (indigestija), a mogu se javiti i rane na koštanim (dekubitusi) kao posljedica ležanja na tvrdom i nenasteljenom podu. Takve rane se mogu zagnojiti i pritom može do infekcije cijelog organizma (sepsa).
Ležanje prije poroda može biti posljedica nepravilne ishrane, odnosno nedostatka minerala (kalcija, fosfora, natrija i drugih). Bolesti su sklonije životinje koje su stajski držane, koje ne idu na pašu ili u ispuste. Ležanje krava prije poroda može biti i posljedica broja (dva, tri) plodova u maternici. Krava može ležati do poroda i u da u tom razdoblju nije došlo do komplikacija ona se nakon poroda može normalno ustati.
U da krava legne nekoliko dana prije poroda, prognoza bolesti je povoljna, u da legne nekoliko tjedana prije poroda, teško je procijeniti ishod.
primijetimo da se životinja ne diže, potrebno je pozvati veterinara kako bi pokušao uzrok ležanju. Posebnih metoda
zavisokuproizvodnju.mIUeka idobrozdravUekrava
nema. Kravu treba pokušati laveža psa u staji, nalijevanjem hladne vode u uho ili štapom.
U da se ne digne, kravi je potrebno osigurati dovoljno prostora koji biti dobro nasteljen (puno slame) kako bi se izbjegla pojava rana na koštanim Kravu je potrebno dva puta dnevno okretati s boka na bok ali nikako preko a pritom ne smijemo biti grubi.
Hranidba mora biti kvalitetna, mladim sijenom uz dodatak koncentriranog krmiva u kojem obvezno mora biti vitaminsko - mineralni dodatak. Kravi moramo osigurati dovoljnu pitke vode.
Vlasnik mora s kravom postupiti po uputama veterinara, jer rezultira ili životinje.
Ležanje poslije poroda
Ležanje poslije poroda posljedica je mnogih uzroka kao što su ozljede kostiju i zdjelice ili nogu, teške upale maternice, puerperalne sepse ili intoksikacije, upale vimena ili zbog nedostatne hranidbe (minerali). U užem smislu, o ležanju nakon poroda govorimo tek kada ne znamo pravi uzrok ležanja životinje.
ovisi o nalazu veterinara, je utvrditi pravi uzrok ležanja, pa je potrebno životinju pokušati na opisan kod ležanja prije poroda. Važno je naglasiti, da se krava nerijetko sama digne nekoliko dana nakon poroda. ·
Kravu je potrebno držati na debelom sloju slame kako bi se nastanak dekubitusa. Dva puta dnevno potrebno je okretati životinju s boka na bok. Hranidba mora biti kvalitetna i mora sadržavati mlado sijeno, zelenu krmu (ovisno o godišnjem dobu) i koncentrat s vitaminsko-mineralnim dodatkom.
U da se ne diže nakon svih poduzetih mjera, kravuje potrebno ekonomski iskoristiti.
Preventiva ležanja prije i nakon poroda
Moramo naglasiti da prave preventive nema, pravilnim zasušenjem (2 mj. prije poroda), smještajem i hranidbom mogupojave ležanja prije poroda se smanjaje.
Obroci životinja moraju bit izbalansirani, pritom posebnu pažnju (kao preventiva ležanju) moramo posvetiti davanju vitaminsko-mineralnog dodatka u smjesi, a se i davanje kamena kojeg životinja može lizati po volji.
Jedna od kvalitetnih preventivnih mjera je i držanje životinja na pašnjacima ili ispustima o je pozitivnom na zdravlje nekoliko puta pisano u Mljekarskom listu.
Naveli smo da su uzrok ležanju i ozljede nastale tijekom poroda, stoga je poželjno - ovisno o - pozvati veterinara kako bi se porod obavio bez posljedica, ili da one budu minimalne.
PROMJENA POLOŽAJA SIRIŠTA
Sirište se iz fiziološkog položaja može pomaknuti na lijevu ili desnu stranu trbušne šupljine, pri može i do njegova izvrtanja (torzije). Bolest dovodi do pada i smanjene proizvodnje tijekom laktacije. je, da se javlja promjena položaja u lijevu stranu, dok je promjena položaja u desnu stranu - Bolest se javlja u vikrava kao posljedica manjka kalcija ili intenzivne hranidbe koncentratom. U preko 80 % bolest se javlja unutar 3 tjedna prije i 4 tjedna nakon poroda. je, da se javlja kod stajskog držanja. Pojavi bolesti pogoduje atonija (prestanak rada) sirišta koji može biti posljedica nagle hranidbe koncentratom, manjka kalcija, zaostajanje posteljice, edema i upala vimena. visoka može pogodovati pojavi bolesti. Promjene koje se javljaju u položaju trbušnih organa nakon poroda, a posebno promjene položaja buraga, pridonose razvoju bolesti. Bolest hranidbom voluminoznom krmom (sijenom), postupnim navikavanjem na koncentriranu krmu (smjese) i izbjegavanjem prežderavanja istim. Svakako kravama treba osigurati dovoljnu kalcija koji tonus sirišta se njegovo premiještanje.
Na kraju ponoviti, da se bolesti koje se javljaju nakon poroda krave mogu kvalitetno provedenim suhostajem, odnosno zasušenjem, hranidbom i kvalitetnim smještajem gravidnih životinja.
&_ •• Na inicijativu Jurval d.o.o. Vrbovec za udruživanjem uvoznika i prodavatelja s,r•oI1evapoljoprivrednih strojeva (traktora i mehanizacije) u okviru Hrvatske :i :IJ gospodarske komore osnovan je Sektor za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Grupacija uvoznika i prodavatelja poljoprivrednih strojeva, je zadatak potaknuti i _ ~-· suradnju uvoznicima i prodavateljima poljoprivrenih strojeva i rješavanje njihovih problema.
Naime, nakon nastojanja i suglasnosti velikog broja uvoznika i prodavatelja poljoprivrednih strojeva, je na 4. sjednici Udruženja trgovine, održane 5. prosinca 2005., a nakon izlaganja predstavnika predlagatelja, jednoglasnom odlukom toga tijela je ustrojavanje Grupacije uvoznika i prodavatelja poljoprivrednih strojeva, kao sastavni dio Udruženja trgovine, što zasigurno predstavljati uspješne suradnje koja vrstom svoje djelatnosti pripadati ovoj grupaciji.
Zadatci Grupacije uz rješavanje i problema grupacije, biti i ~guliranje uvoza novih poljoprivrednih strojeva, na da se definiraju minimalni standardi i kriteriji u prodaji, kvaliteti i usluzi, kao npr. homologacija traktora, osigurana opskrba rezervnim dijelovima, zahtjevi za standardizacijom kvalitete goriva i maziva i sl.
• rješavanje problema nekontroliranog i u velikoj mjeri nelegalnog uvoza polovnih poljoprivrednih strojeva, gdje je potrebno odrediti minimalne kriterije (starost tih strojeva,jamstvo za iste, opskrba rezervnim dijelovima i sl.).
• odnosi sa državnim organima (ustanovama, zavodima i dr.) u ostvarivanju interesa uvoznika i prodavatelja poljopr. strojeva te krajnjih kupaca (homologacija, postupak registracije, postupak carinjenja, ostvari vanje kapitalnih ulaganja i dr.).
Organiziranim djelovanjem Grupacije uvoznika i prodavatelja poljoprivrednih strojeva, dakle, korist imati i prodavatelji i poljoprivrednici jer krajnjem kupcu pružiti višu kvalitetu proizvoda i usluga kao i sigurnost u kupovini poljoprivrednih strojeva.
Suvremena mljekara u sastavu požeške prehrambene tvrtke prije dvadesetak godina, kapaciteta prerade oko 100 litara mlijeka dnevno, u prosincu je prestala s radom. Ulaskom velikih mlijeka na Požeštine, požeška mljekara više nije mogla biti konkurentna, pa je u posljednje vrijeme ova mljekara otkupljivala i prerasamo 3 do 4 litara mlijeka dnevno, što je ispod 5 posto kapaciteta. No, ova konstatacija samo je avers mljekarske medalje, a revers je daleko Naime, godinama je bio prijeporan odnos požeške mljekare prema mlijeka (od otkupa i vanja mlijeka) što je utjecalo na cijenu litre mlijeka do rokova U novonastaloj situaciji koje je u privatnom vlasništvu, sada krive velike i uspješne mlijeka i državnu politiku. Po predsjednika uprave Zdravka Alvira, požeška je mljekara projektirana za
M!jekarski list 02/2006.
proizvodnju mlijeka u prahu za potrebe proizvodnje konditorskih proizvoda, no proizvodnja mlijeka u prahu preskupa je za hrvatske uvjete. Možda bi mogli pokrenuti proizvodnju fermentiranih proizvoda (za što su potrebna velika ulaganja) ali ni tu ne bi bili konkurentni.
Na vijest o prestanku rada požeške mljekare reagirao je i mlijeka u Požeštini i predsjednik Udruge simentalskog goveda Mato KovaPo njegovu mišljenju nije kriva Uprava «Zvepa lopticu krivnje «prebacuje» na Ministarstvo poljoprivrede koje je trebalo napraviti više reda u otkupu mlijeka, te limitirati uvoz. Dnevno je oko litara mlijeka, pa osobno nije zabrinut. Po njegovu mišljenju najgore mali mlijeka za koje nije zainteresirana nijedna mljekara zbog velike udaljenosti i malih
, , ,
~™~® flm ®0illfil~ @Jm
·~-------------------____;;_-----~ jatelja simentalskog go-
Prvi javni istup mljekare «BIZ» iz Buka kod veda koji na svojim Pleternice i Udruge uzgajate(ja simentalskog goveda Požeštine farmama imaju oko 650 bio je humanitarne naravi, pa su tako darovali mlijeko za krava, a dnevno propotrebe kuhinje Caritasa Požeške biskupije, a u izvode do 12 požeškoj zoni su darivali sir, proizvod litara mlijeka. Uspostam(jekare «BIZ». Naime prestankom rada m(jekare požeškog vom suradnje s mljekaz „ 1j k n'1z ti 1· k rom «BIZ» na najbolji « veceva», m e ara « » spremna Je preuzima svem ue o ,. 1 d .• ,, moguc1 nam prev a akoJeJedonedavno otkup(jivalo «Zvecevo». naje kriza u otkupu mli-
Tako je, na obostrano zadovoljstvo, došlo do suradnje Udruge (koja ima 49 mlijeka za
Požeštine i mljekare «BIZ». Za sada mljekara «BIZ» preuzima mlijeko od oko 250 obiteljskih gospodarstava, a da uskoro preuzimati mlijeko i od ostalih u Požeštini. Mljekara «BIZ» sada dnevno oko pet litara mlijeka, a osim konzumnog mlijeka na tržište plasira fermentirane proizvode i sir. Ovakvim razvojem situacije posebno su zadovoljni Udruge uzga-
Darko Kantoct~ dipl. ing.
jeka na ovom
Inicijator suradnje s mljekarom «BIZ»bio je /i/ predsjednik Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine i mlijeka u Požeštini Mato svrhu Udruge, koja je zacrtana u Strategiji razvoja govedarske proizvodnje, Mato naglašava prioritete rada Udruge, a to je broja poboljšanje kvalitete stada, te proizvodnje mlijeka. Udruga je nositelj i ogledni primjer razvoja govedarstva ne samo u Požeštini nego i šire u Hrvatskoj, a do ulaska Hrvatske u EU uloga govedarskih udruga bit sve
VRTNO I SOBNO
Zima je vrijeme kada je potreba za šarenilom Rezano skupo, osim toga, upitnoje koliko dugo ostati svježe u vazi. Stoga nije loše kupiti neki cvijet koji cvate zimi. Bitno je poznavanje osnovne njege, i samo dobro njegovana bi(jka dugo i obilno cvasti. U Jaglaci su vrt- umjereno grijanoj prostoriji, na 15 do 18°C cvatnja biti no no mogu se duža nego u jako grijanoj prostoriji od 22 i više Celzijevih uzgajati kao sobne biljke. stupnjeva. spadaju u jed-
nogodišnje zeljaste biljke, a u trajnice. Listovi imaju peteljku, no mogu biti i bez nje kada rastu u prizemnim rozetama. Poredak cvjetova, oblik i boja ovise o vrsti i sorti. Kao cvate zimi i u dok kao vr_tnabiljka cvate samo u
Primula malacoides - mirisavi, jorgovanski ili jaglac naziva se zbog rasporeda cvjetova i jaglac na kat. Tek je prije 100 godina (1905./1906.) uvezen u Englesku iz Kine, a 1912. godine preuzeli su ga
vrtlari. Ova jednogodišnja biljka bila je vrtna. Tek su postepeno nastajali oblici prikladni za sobni uzgoj. Boja cvjetova može biti od bijele, preko nijansi ste, vatreno crvene sve do plavocrvene. Cvatnja, ovisno o uzgoju, traje od prosinca do travnja. Biljke kupujte u cvatnji. Ocvale cvjetove redovito uklanjajte, tako cvatnju održati 2 do 3 mjeseca. Ovaj je jaglac vrlo skroman, osjetljiv je samo na preveliku toplinu, sunce i suhu korijenovu balu. Najviše mu odgovara svijetlo
mjesto (no ne direktno sunce), umjerena vlaga i Primula obconica - jaglac na temperatura od 10 do 12° C. Nažalost, nakon lošem je glasu zbog izazivanja alergije. Iz Kine je cvatnje nema daljnjeguzgoja, pa biljku bacite. donesen u Englesku oko 1880. godine. Cijela je Primula vulgaris . j drži biljka manje ili više pokrivena mekim se najstarijim i najvažnijim vrtnim jaglacem, a Listovi stoje na dugim peteljkama, do 25 cm su postaje sve važniji i kao sobna biljka. Kod ove dugi i do 12 cm široki. su zeleni s valovitim vrste govori se O svjetskom sortimentu i nude se rubom. Cvjetne su stapke ali brojne, Fl hibridi u bijeloj boji, žutoj s crvenim žilicama, visoke do 25 cm. Cvjetovi su u višecvjetnim nijansama crvene i tamnoplave boje. štitnicima, a dostižu do 8 cm u promjeru. Boja jaglac treba saditi u zdjelice ili cvijeta je bijela, crvena, ili lavandnoMjesto uzgoja mora biti svježe, plava. Cvate gotovo cijelu godinu, ali su polusjenovito i ravnomjerno vlažno. najtraženije biljke koje su prezimile u vrtlariji, Cvate od prosinca do svibnja. Nakon cvatnje više odnosno koje cvatu krajem zime ili se ne može uzgajati kao sobna biljka, no Njihov cvat najdulje traje od svih gaje presaditi u vrt. jaglaca, a prikladan je i za rez.
Primula sinensis - kineski jaglac uzgaja se na polusjenovitom mjestu, no ono ipak senje u Englesku 1821. gcljesu od njega uzgojene mora biti svijetlo, u svježoj prostoriji i na zimskoj bezbrojne vrste. Postoje sorte s cvjetovima temperaturi od 12 do 14° C. Zalijevat ga i ruža ili karanfila. Cvate od do prihranjivati kao P. sinensis. Ispravna njega i svibnja. Listovi su veliki, a cijela je biljka redovito odstranjivanje ocvalih cvjetova rezuldlakava. Kineski jaglac je trajna biljka koja se tira snažnim rastom, koji daljnji dobro drži. Mjesto uzgoja mora biti svijetlo, no uzgoj u loncu, a ljeti ga možemo smjestiti u vrt. bez direktnog sunca, a temperatura od oko 15° C. Treba ga pravovremeno unijeti u prije Zalijevati ga treba oprezno jer je osjetljiv na prvih mrazeva. stalnu vlagu, ali za vrijeme cvatnje valja ga Ukratko, svi jaglaci traže polusjenu, zimi zalijevati malo obilnije. Tijekom ostalog dijela više svjetla, zimsku temperaturu oko 12° C, godine vlagu održavati jer nema osjetljivi su na suhu korijenovu balu ali i na pravo vrijeme mirovanja. Svaka dva tjedna treba preveliku vlagu. Voda za zalijevanje mora ga oprezno prihranjivati i to polovinom biti sobne temperature. Voda s previše vapnenca koncentracije jer je osjetljiv na soli. uzrokuje žuto Previsoka temperatura zimi Nakon cvatnje presadit ga u posudu iste cvatnju, a boje cvjetova ili za broj u laganu •• ~----"----=--humusnu zemlju ili supstrat uz koji nadodati malo oštrog pijeska. Razmnožava se sjemenom. Uzgaja se pod staklom.
Primula x kewensis nastala je 1898. u kao rezultat uzgoja u staklenicima Kew, blizu Londona. Cijela je biljka brašnjava, iako ima sorti bez te osobine. Listovi su jajoliki, nepravilno nazubljeni. Cvjetovi stoje na stapci visine do 30 cm. Boja cvijeta je žuta. Cvate od do travnja, prema uzgoju može biti ranija ili kasnija. Jedan je od najboljihjaglaca u loncu. Nažalost, jednogodišnjaje biljka.
Zaštoje snijegbijeleboje?
u ljepoti snijega, vjerujemo, da mnogi ne znaju odakle snijegu bijela boja. Eto vam odgovora. Proces smrzavanja previše kapljica vode vrlo brzo. pojedinih kapljica vode ostaju molekule zarobljenog zraka, paje upravo zato snijeg bijele boje, a k tome i neproziran.
I tako, u nadi da snijega bitijoš i tijekom spomenimo da se u našem svakodnevnom govoru za vrste snijega koriste i zovemo snijeg koji je sitan, suh i zrnat te na ne ostavlja mokar trag, a dok pada u zraku vidimo svjetlucanje sitnih Snijeg pun vode zovemo susnježicom. Taj je snijeg izrazito težak te se pod njim lome grane U pravo zato taj snijeg nije po volji. Polomljene grane u nenadoknadiva su šteta, jer kad vrijeme rezidbe nastaju problemi i nedo-
Darko Kantoct dipl. ing
U polju prihranjivanje ozimih usjeva gnojivima i kompleksnim gnojivima s sadržajem dušika. Krajem mjeseca sjetva jarih usjeva. Livade treba drljati uz prihranjivanje. Ako se na livadama nakupila voda, treba je ispustiti.
Ako vremenske prilike dopuštaju, u vinogradu može rezidba. Osim toga, mogu se obaviti i svi propušteni radovi: kopanje jama, starih i trsova, popravak armature, gnojidba stajskim i kompleksnim mineralnim gnojivom, nabava cjepova i sredstava za zaštitu.
U nastaviti obaviti prihranu i zimsku zaštitu.
umice kako pravilno izvesti rezidbu. Eto, to je i razlog da ne samo nego sve one koji oko imaju živice ligustruma podsjetimo kako mokar snijeg moramo s grana otresti što prije. Djeca se vesele snijegu ponovcu - snijeg koji je napadao na Snijeg na koji još nije stala ljudska pa ni životinjska noga zovemo cjelac i njegova je sudbina u rukama svih vremena.
jedna je od brojnih izreka. I stvarno. Vrijeme u vrlo je promjenljivo. U mnogo cijela nije izrazito hladna. No, ipak su razdoblja kadaje tijekom mjeseca izrazito hladno, a zna biti i toplo. Ne tako davne 1997. godine apsolutna maksimalna temperatura zraka narasla je u Osijeku do 18,7°C, dok se apsolutna minimalna temperatura zraka spustila i do 9,3°C. Hladnih je dana, tj. dana s minimalnom temperaturom zraka nižom od 0,0°C, u Osijeku te iste godine, bilo 16. Snijega na tlu u može, a i ne mora biti. Primjerice, 1996. godine u Zagrebu bilo je 20 dana tlo prekriveno snijegom, a godine snijega nije bilo niti jednoga dana.
U povrtnjaku topla klijališta puniti bioenergetskim materijalom i kvalitetnom klijališnom zemljom. sijano u sada valja njegovati. U prostoru sijati rane sorte kupusa, kelja, paprike, patlidžana i korabice. Na otvorenom sijati bob, ciklu, grašak, luk, mrkvu, peršin i rotkvicu. na otvorenom saditi krumpir, rani kupus, kelj, luk kozjak i saditi u zatvorenom prostoru.
U vrtu rezidbu živice. Vrtni alat pregledajte, popravite ili kupite novi. Ako zemlja nije smrznuta, možete saditi neke vrste
Narodne
Ako se u u ožujku opet za
Bolje vidi u gladna vuka nego u košulji
Matija led razbija, ako ga nema, on ga sprema. Kakva pepelnica, takva cijela korizma. Što burnija to ljepše
HOH O ®JJO[klJOOJO ~O
Kamilica je najpoznatija 'ljekovita bUjka koja se u jednakoj mjeri koristi u narodnoj i u službenoj medicini.
Samonikla raste kao korov na poljima, livadama, uz puteve i na napuštenim zem(jištima. Za potrebe farmaceutske, i prehrambene industrije
Marija dipl. ing.
U/ini ekstrakt
U se može pripremiti cvjetova kamilice u maslinovom ulju 3 tjedna na suncu, nakon uzgaja se na velikim površinama.
U ljekovite svrhe skupljaju se cvjetne glavice i suše na mjestu od sunca. Imaju vrlo ugodan miris, a se u višeslojnim papirnatim ili kutijama na suhom mjestu da ne navuku vlagu.
Pripravlžanie 2 žlice cvjetova preliti s 2,5 dl vode, poklopiti i procijediti nakon desetak minuta. piti dok je još topao, ali ne
Važno je napomenuti da se od kamilice nikako ne smije kuhati jer kuhanjem isparavaju eteulja i gubi se ljekovitost i djelotvornost ima snažno protuupalno djelovanje 1
se ulje procijedi i u tam-
nim bocama. Drugi da se oko 100 grama suhih cvjetova kuha 3 sata na pari u litri ulja (maslinovog, suncokretovog, bademovog ili ulju kukuruznih klica).
Ulje koristiti za njegu ispucane kože, njegu vlasišta, uklanjanje prhuti, masažu kod reume, gihta i artritisa itd.
kapi ili ulje kamilice koristiti i za inhalaciju kod prehlade i upale sinusa.
Kako stajanjem opada koncentracija djelatnih tvari u cvijetu kamilice, potrebno je svake godine obnoviti zalihe u našoj
koristi se za grgljanje kod upala usne ,-------------------------, šupljine i ždrijela te za ispiranje i obloge kod upala kože, opeklina, rana i kože. Pije se kod upale sluznice (gastritisa), nastanak i pomaže u njegovu regulira probavu, smiruje kod menstrualnih tegoba, otklanja nervozu i nesanicu. Kamilica, aktivira obrambene snage organizma kod akutnih i infekcija, pa je dobro da nam uvijek bude pri ruci.
Blagi daje se kod želui prehlade. vate u i stavljeni na zatvorene
kod nateklih podbuhlih · i konjuktivitisa.
Kupelii
100 grama cvjetova kamilice preliti litrom vode i ostaviti 20 minuta poklopljeno. Dodati u vodu za kupanje kod upale kože i sluznica, egzema, svrbeža kože i hemoroida . . lyclwd,:i /1 I U'2:!OOt,. IZLAZAKI
10. 02. 20. 02. 28. 02.
~[10D@)8 @ I._____D_,.Ivo_Belan_____.
Rakje uvijek smrtna presuda. POGREŠNO
Svake se godine sve više ljudi od raka. Ta bol.est, koja je u prošlosti bila smrtonosna, danas je potpuno Mnogi su ljudi danas živi nakon što su bili od raka, od bolesti koja je prije 20 do 30 godina bila
Postoje dva u kojima svaka osoba može poduzeti akciju:
1. Smanjiti rizike obolijevanja od raka
2. Otkriti rak u ranoj fazi i podvrgnuti se
Otkriti rak ne i dobiti smrtonosnu presudu. Strah je prirodna reakcija, odgosve više ljudi preživljava rak i vodi sretne, produktivne i živote nakon dijagnoze i
Rak može biti uzrokovan udarcima i
POGREŠNO
Katkada udarac može da postanete svjesni ispod vaše kože, koji je od prije bio tamo (primjerice u dojci). To ne da je udarac uzrokovao
Rakje zarazan. POGREŠNO
U svakodnevnim situacijama rak nije
Vi ga ne možete dobiti se s pacijentima oboljelim od raka ili ih. Prema tome, nemojte izbjegavati osobe oboljele od raka. To nije kao s prehladom.
Stres može dovesti do raka. NEMA ZNANSTVENIH DOKAZA
To je popularna teorija, nema dobrog dokaza koji pokazuje da stres, zabrinutost ili bilo koje drugo mentalno ili emotivno stanje može uzrokovati rak.
Rak može biti nasljedan. U NE
Postoji samo nekoliko oblika raka koji mogu biti nasljedni, ali oni su rijetki. Ono što može biti nasljedno je rizik da se oboli od nekog raka (dojke, debelog crijeva, jajnika).
Ako je to u vašoj obitelji i zbog toga se brinete, najbolje je da se posavjetujete sa svojim
Muškarci su izloženi manJem riziku od žena. POGREŠNO
Prošle je godine u Engleskoj od raka umrlo 85 000 muškaraca i 78 000 žena. oblici raka koji uzrokuju smrt muškaraca su rak debelog crijeva, prostate i želuca. Kod žena to su rak dojke, debelogcrijevaiželuca.
Ako ignorirate simptome, rak može nestati. POGREŠNO
Što ranije utvrdite rak, tim su vam šanse za uspješno Svaki rak ima svoje vlastite simptome. Ako ih ignorirate rak se proširiti, postati opasniji i teži za
Ovdje su navedeni najvažniji simptomi koje bi trebao na vrijeme opaziti, to jest biti na njih spreman:
- bilo gdje u tijelu (npr. u dojci, testisu)
- promjena na kožnom madežu
- ranica koja ne zacjeljuje
- stalni kašalj ili promuklost
- stalna poremetnja probave ili u gutanju
- ili iskašljavanje krvi
- promjene u stolici (npr. stalni proljev i
- krv u ili stolici i bilo kakvo abnormalno vaginalno krvarenje
- neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
- neobjašnjiv gubitak apetita
Mnoge stvari mogu uzrokovati rak. tim, nas bit im izložena samo povremeno, a i tada u vrlo malim To ne da su one potpuno sigurne, ali možda ne biti od mnogih drugih rizika s kojima živite svaki dan.
Dok znanstvenici istražuju još i druge uzorke i djelotvornija mi moramo sve kako bi naš stil života maksimalno smanjio rizik obolijevanja od raka. Eksperti su procijenili da više od 80 posto jeva raka može biti prevenirano promjenama života i promjenama u okolini.
Mi nismo u borbi protiv raka.
svježe mlijeko
svježe.;t•
1:)inN.la