Mljekarski list 3-2006

SADRŽAJ

O PREGOVORIMA S EUSEKTOR

Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji - II. krug uskladbe propisa (screening) ..

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka

Poljoprivrednici u sustavu poreza i poticaji tijekom 2006. godine ___________ 13

HRANIDBA

Kvaliteta krme - uspjeha _ __________ 15 TRA VNJAŠTVO

Konzerviranje

Kako širenje (kiselicu, rumex sp.) na livadama

IZ CENTRA ZA TRA VNJAŠTVO Radionica zahvati zasnivanja, renoviranja i gnojidbe travnjaka" u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta ________ 22

TRŽIŠTE STOKE

Tržište stoke 24

KOZARSTVO Isporuka kozjeg

Zdravlje stada i upravljanje proizvodnjom na farmama ____________ _____ 44

REPRODUKCIJA STADA djelotvornijeg reprodukcije stada _____________________ .47

OBAVIJESTI

Otkupljeno više od 13 milijuna litara mlijeka ________________________________ 52

Kriteriji za dodjelu nagrade "Zlatni rog'': - mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)

- mlijeko mora biti ekstra (E) klase - mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko

Podatke tijekom godine razmatrati i procjenjivati povjerenstvo. za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja biti uruu lipnju 2006. godine.

Dragi ukoliko udovoljavate uvjetima ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi dobitnik ove vrijedne nagrade. V UREDNISTVO

, , Napomena: ' : Popunjeni obrazac s Ime i prezime X podatcima za mjesec

Adresa:

dostaviti ti-

Broj krava: jekom ožujka o.g., mlijeka mljekari (litara}:................

Klasa mlijeka:

Datum predaje obrasca i potpis:. na adresu: Hrvatska mljekarska udruga (za nagradu «Zlatni rog» Ilica 31/3, 10000 Zagreb. Informacije 1 na broj 01/4833 349 I I

Hica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 6,00 kn, priprema I tlaalc "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

Darl<o Kantoci, dipl. lng., mr. se. Goran Klš, mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Amelija Šipak, dipl. ing„ mr.

Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji su koncem 2005. godine i intenzivno se odvijaju sve do danas.

Pregovori su razvrstani na pojedina poglavlja pri je primarna poljoprivredna proizvodnja i ruralni razvitak u poglavlju 11., dok je veterine, zootehnike, zaštite bilja i sigurnosti hrane svrstano u poglavlje 12.

Pregovori se odvijaju tako da se na uvodnim tzv. screening sastancima obavi usporedba zakonskih propisa te prikaz stanja pojedine grane proizvodnje glede njezina organiziranosti, obujma, tržišta, proizvoda, formiranja cijene i dr.

Nakon ovog razmatranja bit polazna osnovica za nastavak pregovora. Tada u cijelosti biti položaj pojedinog sektora proizvodnje kojega taj sektor imati nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Republika Hrvatska ·je prije ovih pregovora obavila opsežne pripreme tako da je formirala podskupine za svaki sektor. U podskupinu za pojedini •sektor ušli su uz predstavnike više ministarstava, te Hrvatske gospodarske komore i predstavnici znanstvenih i institucija koji kompetentno tijelo za pripremu valjane osnovice za pregovore, pri se moraju uvažavati objektivni interesi svih strana.

Prije sastanka predstavnika Republike Hrvatske i Europske unije za pojedini sektor obavljene su konzultacije s navedenim podsku-

pinama kako bi našli objektivno najpovoljnije prijedloge i utvrdili naše stavove u pregovorima pri tome u vidu položaj naše strane.

Pregovori u sektoru mlijeka i proizvoda

U okviru poglavlja 11., «Poljoprivreda i ruralni razvitak», posebno mjesto zauzima sektor mlijeka i proizvoda. Ovaj sektor je jedan od najsloženijih ne samo u pregovora Republike Hrvatske i Europske unije, i svake zemlje koja je ulazila ili

željeti u Europsku uniju. Razloge ovome treba tražiti prije svega u sadašnjoj politici Europske unije p~ema proizvodnji mlijeka. Proizvodnja mlijeka dugi niz godina zadovoljava potrebe država te su stoga od 1984. godine u ovim zemljama uvedena proizvodnje tzv. kvote, koje se odnose na dopuštenu proizvedenog mlijeka za svaku zemlju ali i za svakog u pojedinoj zemlji.

S druge pak strane Republika Hrvatska je, za razliku od dijela europskih zemalja, u posebnom položaju; ne proizvodi za svoje potrebe dostatne mlijeka te ih dijelom treba uvoziti. Ova još više otežava položaj Republike Hrvatske kada je o odnosa u sektoru mlijeka i proizvoda.

Zbog proizvodnje mlijeka u zemljama Europske unije, njihova je namjera što manjim odobrenjm kvotama proizvodnju mlijeka u svakoj zemlji kandidatu za u Europskoj uniji. S druge strane, namjera je svake države kandidata ostvariti pravo na što' je

dopuštenu proizvodnje mlijeka. skupine za mlijeko i proizvode (34 Kako se pri kvota uzimaju u obzir podatci o vrijednostima proizvodnje ranijih godina, to je od interesa za Republiku Hrvatsku da se u obzir uzme razdoblje u kojem je ova proizvodnja U našem to je proizvodnja posljednjih godina.

Uz navedeno, valja uzeti u obzir i da je u Hrvatskoj danas nekih drugih dijelova sektora što moramo uskladiti do ulaska u Europsku uniju. Kada je o ovim uskladbama, bit potrebno donijeti za sektor mlijeka tržni red te uskladiti sustav poticaja sa sustavom koji vrijedi u zemljama Europske unije.

Pri toj uskladbi, tijekom procesa su i vremenske odgode u primjeni nekih propisa koje biti ako obje strane za to opravdane razloge.

Kako bi što bolje iskoristili dobivanja pojedinih je da se kod polaznih pregovora iznesu objektivni podatci koji tome doprinositi. U tom smislu odvijali su se i dosadašnji pregovori na razini usporedbe zakonskih propisa i stanja sektora.

Dok je prvi krug pregovora (od 5.-8. prosinca 2005. godine) predstavljao dijelom upoznavanje hrvatske strane sa stanjem legislative i stanjem proizvodnje pojedinih sektora, u ovom stanje proizvodnje mlijeka, u drugom je krugu (od 30. do 2. 2006. godine) naša strana predstavila stanje naših zakonskih propisa i njihov stupanj uskladbe s propisima Europske unije te dala prikaz stanja proizvodnje dijelom prema dostavljenim pitanjima Europske unije. Priprema podloge za II. krug

pregovora

Kako bi se što bolje pripremili za II. krug pregovora, obavljena su dva sastanka pod-

Uz to, pri izradi ovih podloga obavljena je više konzultacija s pojedinim ove podskupine.

i položaj

sektora ove podskupine aktivno su sudjelovali iznošenjem svojih mišljenja i prijedloga te doprinijeli kvalitetnijoj izradi podloge, posebice odgovora na postavljena pitanja vezana na stanje sektora. Kao rezultat toga na zadnjoj sjednici podskupine podloga je kako u dijelu stanja zakonske uskladbe tako isto i u dijelu koji se odnosi na iznijete podatke o ostvarenoj proizvodnji, otkupu i preradi, tržištu te svježeg sirovog mlijeka i organiziranosti sektora.

Drugi krug pregovora prikaz stanja u sektoru

Republike Hrvatske dostavljen je predstavnicima Europske unije zajedno s drugim prikazima pojedinih sektora i to nekoliko dana prije II. kruga pregovora, kako bi se tijekom sastanka moglo raspravljati o iznijetom.

Pri izradi prikaza stanja sektora poseban je naglasak dan na podatak o obimu proizvodnje mlijeka u traženom razdoblju. Kako bi dali što je objektivniji prikaz ovoga stanja, su dijelom korišteni podatci Državnog zavoda za statistiku. Uz to, dijelom su obavljene procjene pojedinih pokazatelja proizvodnje - u kada oni nisu bili na raspolaganju od strane Državnog zavoda za statistiku - to su pokazatelji o potrošnji mlijeka za othranu teladi, potrošnji mlijeka na farmi i neposrednoj prodaji mlijeka i proizvoda na farmi i tržnicama.

Kao rezultat toga iznijeti su podatci o proizvodnji mlijeka u 2004. godini:

• ukupna proizvodnja mlijeka u Republici

Hrvatskoj 1.011.469.000 litara

• isporuka mljekarama 532.841.000 litara

• potrošnja i prodaja na farmi i tržnicama 369.157.000 litara

• potrošnjazaothranu teladi 109.471.000 litara. • lznijet je i podatak da su u 2005. godini mljekare otkupile više mlijeka, tj. došlo je do porasta otkupa mlijeka, te je on iznosio 607 .281.000 litara Rasprava o ovim podatcima bit nastavljena u razdoblju su predstavnici Europske unije tražili da se koje se troše za prehranu na farmi razdvoje od koja se prodaje na farmi ili na gradskim tržnicama. Dodijeljena kvota za proizvodnju mlijeka u mjeri ovisiti o ovdje iznesenim podatcima o proizvodnji, oni biti polazna osnovica za ove pregovore. Treba znati, da se ukupna kvota dijeli na onaj dio koji se odnosi na mlijeko mljekarama te na onaj dio koji se prodaje neposredno na farmi te eventualno na tržnicama.

Tijekom iznošenja stanja sektora poseban je naglasak bio dan na naš sustav mlijeka pa smo mogli ustvrditi daje on u cijelosti s propisima Europske unije, te da ispitivanje obavljamo prema najvišim standardima koji još uvijek nisu u cijelosti zadovoljeni u svim zemljama Europske unije.

Što se usporedbe naše legislative s propisima Europske unije, prihvatili smo stanje da se ona u razdoblju mora uskladiti i institucionalno uspostaviti kako bi ulaskom u Europsku uniju i u ovom udovoljili traženim uvjetima. Jasno je pri tome, da se u daljnjim pregovorima voditi briga o dinamici uskladbe i propisa Europske unije na koji je za nas najpovoljniji.

Nakon završetka ovog kruga uvodnih

pregovora (usporedba propisa i stanje pojedinog sektora) uslijedit izrada dokumenta, gdje izneseno biti zabilježena kako bi se nakon toga, vjerojatno u drugom dijelu godine, prišlo daljnjim pregovorima koji bi trebali detaljno urediti sve odnose u sektoru i odrediti dinamika uskladbe naših zakonskih propisa i vrijeme njihove provedbe. Zbog toga nam u razdoblju predstoje detaljne pripreme za dolapregovore kako bi se što je bolje osigurala povoljnija pozicija sektora. Pri tome ipak treba imati u vidu da je naš prostor dijelom dosadašnjim dogovorima 25 zemalja te da se na njega može samo dijelom utjecati, prije svega pregovorima o visini kvote te vremenskim odlaganjem primjene pojedinih mjera za kasnije razdoblje.

Uz sve na koje nailaziti, interes Republike Hrvatske je njezin što skoriji ulazak u Europsku uniju jer globalno promatrano, imati u tom okruženju povoljniji položaj za razvoj nego što je to danas. Tu se prije svega misli na korištenja materijalnih sredstava za razvoj, koja biti na raspolaganju Republici Hrvatskoj, te na bolji položaj u razmjeni.

Našim ulaskom u Europsku uniju postajemo dio njezina tržišta, pri i sve instrumente kontrole kada je o trgovini koju danas zbog naših obveza prema WTO-u ne možemo valjano kontrolirati. Na tržištu Europske unije Republika Hrvatska više imati status tzv. zemlje» u koju se mogu izvoziti uz subvencije proizvodi iz Unije, imati korištenja izvoznih subvencija koje Europska unija u izvoza u

Dr. se.Petar

IRID[LJ]]]IB1]

Za EU se navodi da na prednji dio kog hrama koji leži na tri stabilna stupa što predstavlja

trostupanjsku integraciju te ulogu Unije i njezino funkcioniranje kroz procese

Prvi stup predstavlja carinsku uniju, unutarnje tržište, agrarnu politiku, strukturne politike i gospodarsku politiku. Drugi stup vanjsku i sigurnosnu politiku, a stup suradnje u i na unutarnjim poslovima. politike Europske unije:

• -jedinstvena europsko tržište

• Carinska i monetarna unija (EMU)

• Gospodarske - industrijske strukturne i sektorske politike

• agrarna politika (CAP)

• Ekonomska socijalna kohezija

• Budžetska, financijska i fiskalna politika

• Trgovinska politika

• Ostale sektorske politike (energetika, promet, zaštita okoliša, razvoj i istraživanje i dr.)

• Pravna (zakonodavstvo), pravoi unutarnji poslovi

• Politika regionalnog razvoja

• Vanjska politika i sigurnost europsko tržište

Sve europske integracije od samog stvaranja Unije odvijale su se prema kriterijima i uvjetima tržnog gospodarstva. Od U govora u Rimu (1957. god.) primjenjuju se od slobode i to: slobodno kretanje roba, ljudi, usluga i kapitala. Ekonomske liberalizacije i deregulacije uvjeta trgovanja u velikom su doprinijele ostvarivanju modela tržišta, a posebno stvaranje monetarne i carinske unije. Carinska se unija temelji na odlukama o ukidanju svih carina za uvoz i izvoz Unije.

Mljekarski li,;t 03/2006.

Stvaranje tržišta jedna je od faza europskih integracija. se aktivnostima kada je korišten naziv tržište radi ekonomskih integracija i uklanjanja svih zapreka na tržištu, te povezivanje nacionalnih tržišta u jedno tržište. Daljnjim razvojem preko jedinstvenog tržišta nastaje unutarnje tržište u kojem je prostor bez granica.

je slobodno konkurirati na cijelom prostoru bez obzira na sjedište. se slobodan izbor najboljih proizvoda u odnosu na kvalitetu i cijene. Uspostavlja se tržište radne snage i procesi odnosa ponude i potražnje kada radnici mogu donositi odluke o izboru mjesta boravka i zapošljavanja.

"Bijela knjiga" o ostvarivanju unutarnjeg tržišta donesena je 1985. god. kojom se tijekom sedam godina ukidaju sve daljnje i fiskalne prepreke. Ujedno se provodi metoda harmonizacije svih propisa, a kojom se ukida oko 300 zakonodavnih mjera koje su predstavljale prepreke u slobodnoj interegionalnoj razmjeni. Razni propisi i uvjeti mogu biti barijera u slobodnoj trgovini nego carina. Nijedna zemlja ne može nametnuti stroža nacionalna pravila za uvoz od propisa Unije i ne može zabraniti uvoz proizvoda. Svi proizvodi koji su legalno proizvedeni i legalizirani u jednoj zemlji u trebaju biti na tržištu svih drugih zemalja

Javna tržišta

Tržište javnih radova i usluga odnosi se na nabavu iz sektora voda, energije, plina i nafte, gradskog prijevoza, telekomunikacija. U okviru jedinstvenog tržišta djeluju javna tržišta preko kojih se vrše nabave namijenjene službama centralne, regionalne i lokalne vlasti; jedinstveno tržište zahtijeva otvaranje javnog sektora konkurenciji unutar Unije. Liberalizacija tržišta javnih nabava je 1971. god., a dovršena u 1993. god. kodifikacijom uvjeta koji garantiraju poštivanje nediskriminacije. U sustavu javnog tržišta je i funkcija za obavljanjajavnih radova.

Na bazi reciprocitetajavna tržišta za nabave i radove otvorena su i zemljama. Podui javne organizacije 15% vrijednosti godišnjeg prometa u trgovini Posebno je regulirano slobodnog obavljanja onih usluga koje se a nisu

Oprema za staje

Zavjese - mreže boksovi krmne zabrane madraci pregrade (termo) pojilice

skreperi

i odredbama koje se odnose na slobodno kretanje roba, kapitala i osoba. Ove usluge imaju veliku zastupljenost u gospodarstvu Unije i pokrivaju veliko ekonomske aktivnosti a posebno su usluge banaka, osiguranja, burze i druge financijske usluge. Sve zemlje obvezuje priznavanja pružanja financijskih usluga pod jednakim uvjetima.

Infrastrukturna povezanost

Daljnja sastavnica integracije nacionalnih tržišta ujedinstveno unutarnje tržište dobra je prometna transeuropska prometna povezanost, te zakonodavna i te djelovanje u energetike i telekomunikacija. Sve se aktivnosti i mjere poduzimaju u svrhu liberalizacije i eliminiranja barijera za maksimalno korištenje potencijala unutarnjeg europskog tržišta bez unutarnjih -nastavi/ase- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice

Visokokvalitetne

nizozemske steone junice

holštajn-frizijske pasmine

lo Shield

Aktivna barijera za zaštitu sisa mužnji

/AŠHl KOHISTrrl 10 SHIELD? U,-;r,k<di,, -:titi i (;uva si..,uu slucajcvirna t,,škil1ih "Jit.~:, lit~nil I uviHa u ;;,kohru.

K/\KC K<lHISlll I IO SHIELD<' lJ, a111anio11sise svako iiv•1tinjeu s11,'!djalnuc:a.~iwnakon qiq~n K 1risliJi sarrn"JLa lrdiran1t' Pakon mumjc.

UKWUCITE SE U IZBOR NAJBOLJIH I NAJUSPJESNIJIH

SAVJETNIKA HRVATSKOG ZAVODA ZA POLJOPRIVREDNU

SAVJETODAVNU SLUŽBU U 2005. GODINI!

U sklopu obilježavanja petnaeste obljetnice osnutka Javne poljoprivredne savjetodavne službe za selo u Republici Hrvatskoj i devete godišnjice osnivanja Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS-a), po šesti put provodi se i za dodjelu priznanja najuspješnijim savjetnicima u poljoprivrednom savjetovanju za 2005. godinu.

HZPSS kao institucija u poljoprivredi pruža savjetodavnu i usluge velikom broju korisnika, poglavito obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Time je i rad svih naših neprestano izložen pažnji javnosti. Izbor najboljih, velik je poticaj savjetodavnim za rad, ali i svojevrsna zahvala za ostvarene rezultate u dosadašnjem radu.

Pozivamo, stoga, sve Vas koji koristite usluge poljoprivrednih savjetnika i pratite rad Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, da uputite i Vaše prijedloge, jer su i oni priznanje savjetnicima koji primjereno, savjesno i obavljaju svoje

O izboru najboljih savjetnika

Povjerenstvo koje je, sukladno Pravilniku o dodjeli priznanja, imenovao ravnatelj HZPSS-a. O dodjeli priznanja Povjerenstvo na temelju svih pristiglih pisanih prijedloga za pojedinu kategoriju priznanja, uz obrazloženje razloga nominacije za priznanje.

Prijedlozi se prikupljaju za tri kategorije priznanja: - priznanje za životno djelo u poljoprivrednom savjetovanju, - pet priznanja za izniman i organizacijski uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju, - priznanje instituciji ili pojedincu za suradnju s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, ostvarenu u protekloj 2005. godini.

Povjerenstvo za dodjelu priznanja sa zadovoljstvom uvrstiti u razmatranje sve Vaše pisane prijedloge s obrazloženjima, koji pristignu najkasnije do 27. ožujka 2006. godine na adresu: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Povjerenstvo za dodjelu priznanja, PP 150, Fra Andrije 9/III, 10000 ZAGREB, ili fax-om na broj: 01/4882-701, te e-mail-om: hzpss@hzpss.hr

Povjerenstvo za dodjelu priznanja: mr. se. Marina predsjednik; Zdravka r·1. inž. agr., mr. se. Milorad mr. se. Draženka Gutzmirtl, dipl. inž. agr.,

Ekskluzivni zastupnik za Kverneland, Vicon, Taarup, Rau i Accord

MB: 1575163, KRIŽEVCI, S. Rubido 9

Tel.:091/ 1 712 639 Fax: 048/712 639

Rotokosilice zahvata 1,7-4 met

Kombinirane rolopreše

umjetnog gnoja 700-3200 lit zahvata 10-42 met

Rolopreše s variabilnom i fixnom komorom

Distributeri slame ' i sijena bala Plugovi i

Kada se govori o rentabilnosti proizvodnje mlijeka vrijedi istaknuti zakonitost - u normalnim uvjetima rentabilnost proizvodnje mlijeka po kravi raste usporedno s proizvodnjom mlijeka po grlu do granice nakon koje rentabilnost kao i opadati.

Ovagranicaje niža kod nego u pasmina zbog odnosa uzdržnih i proizvodnih potreba grla, te odnosa stalnih i varijabilnih troškova po proizvodnom grlu. Zato se prag rentabilnosti razlikuje od gospodarstva do gospodarstva, od pasmine do pasmine, te ovisno o tehnologiji držanja grla. Rentabilnost je osnovno mjerilo poslovnog uspjeha koje odnos ukupno korištenih sredstava prema ostvarenom dobitku. Rentabilnost u biti predstavlja poslovanje s dobitkom.

U obiteljskom gospodarstvuje teško govoriti o dobitku kao ekonomskoj kategoriji. Naime, dobitak je dio prihoda koji preostane nakon podmirenja troškova materijala i rada, amortizacije, obveza po kreditima, te poreza i doprinosa. Neke od ovih ekonomskih ne pojavljuju se u našim obiteljskim gospodarstvima. Isto tako, gospodarstva u pravilu ne vode evidencije poslovnih Utrošci i cijena rada pa tako i naknada za rad u obiteljskom gospodarstvu vrlo se teško mogu realno utvrditi. Zbog navedenog se pri razmatranju pojma rentabilnosti u obiteljskom gospodarstvu, kao mjerilo za rentabilnost ne koristi dobitak nego dohodak gospodarstva u nekoj poljoprivrednoj proizvodnji. Dohodak je ekonomska koja se dobiva kad se od ukupnih prihoda oduzmu troškovi proizvodnje usluge, materijal, energija, amortizacija), ne rad ljudi

Prof dr. se. Zoran

Tako je formula za rentabilnost proizvodnje d

%R =-*100 As

gdje je d - dohodak, As - angažirana sredstva, u rentabilnosti poljoprivredne proizvodnje naših obiteljskih gospodarstava zamjenjuje izrazom

D Ra =As

gdje se u brojniku koristi dohodak (D). Izraz Ra pokazuje koliko je dohotka ostvareno na jednu angažiranih sredstava.

Prag rentabilnosti poslovanja gospodarstva u mljekarskoj proizvodnji se prema sljejednadžbi:

Pr = Nt/(cp-pt)

gdje su Pr-prag rentabilnosti, Nt-ukupni nepromjenjivi troškovi proizvodnje mlijeka, ep-prodajna cijena litre mlijeka, pt-promjenjivi troškovi po litri mlijeka.

Ispod tog praga gospodarstvo ne ostvaruje pozitivne financijske odnosno ne isplati mu se poslovati u proizvodnji mlijeka.

Primjer praga rentabilnosti

Prag rentabilnosti je za proizvodnju 2004. godine jednog našeg odabranog obiteljskog gospodarstva s 10 muznih grla simentalske pasmine. Ukupna vrijednost imovine gospodarstva u govedarskoj proizvodnji je 392,5 kuna. Gospodarstvo posjeduje 10 muznih krava simentalske pasmine, s muzoko 5 200 litara mlijeka godišnje. Ukupni godišnji ostali prihod od govedarske proizvodnje (prodaja teladi težine 120-140 kg i june

450-500 kg) je oko 4 7 .350 kuna. Od namuzenih 5 250 litara mlijeka po grlu se, po cijeni za ekstra klasu s poticajima od 2,93 kn/litra, prodaje oko 4 900 litara mlijeka.

Ukupni prihod od mlijekaje 143.750 kuna, a ukupni prihod govedarstva je 226.495 kuna. Ukupni troškovi govedarske proizvodnje su 153.172 kuna, a dohodak od govedarstva 115.843 kuna. U gospodarstvu se na istom mjestu odvija cjelokupna govedarska proizvodnja i u praksi se zanemaraju ostali prihodi kad se govori o cijeni koštanja mlijeka. Tako bi bruto cijena koštanja mlijeka u našem primjeru bila 2, 71 kuna.

Tablica 1: Struktura brutocijenekoštanjagovedarske proizvodnje u >1,ospodarstvu Po litri Ukuono kn mliieka J__

i energija

Za rentabilnosti same proizvodnje mlijeka korišteni su prihodi i troškovi koji se odnose samo na mlijeko. Trošak ostale govedarske proizvodnje je na najjednostavniji i

Ukupni troškovi govedarstva su umanjeni za vrijednost ostalih prihoda od govedarstva (telad i poticaji koji se ne odnose na mlijeko).

Tablica2: realnecijenekoštanja mlijeka u gospodarstvu

Po litri

Ukuono kn mliieka

Promieniivi troškovi 84.536,08 1,50

Materijal i energija 50.351,79 0,89

Vlastiti i rad 34.184,30 0,61

NePromieniivi troškovi 21.285 92 0,38

Amortizacija 18.719,15 0,33

lnv. održavanje 2.155,52 0,04

Ostali troškovi 411 25 O 01

UKUPNO 105.822,00 1,87

* troškovi proizvodnje umanjeni za vrijednost ostalih prihoda i poticaja u govedarstvu

Prema ovakvom „realna" cijena koštanja mlijeka je 1,87 kuna po litri. Nepromjenjivi troškovi (amortizacija, osiguranje i

troškovi govedarske proizvodnje) su za ispitivana gospodarstvo oko 0,38 kn/litra mlijeka. Troškovi hrane i ostalog materijala su 0,89 kn/litra mlijeka. Bez ljudskog rada troškovi su 1,56 kn po litri mlijeka.

Prema u uvodu navedenoj formuli, te ukupnim troškovima umanjenim za ekstra prihode kako bi se dobili troškovi samo za proizvodnju mlijeka, je dobitak od mlijeka od 51.348 kuna, a stopa rentabilnosti je 13,08%.

Radi se o profitabilnoj proizvodnji jednog gospodarstva koje je iznad prosjeka u našim prilikama.

Tablica3: Kalkulacijaproizvodnje i rentabilnostiproizvodnjemlijeka

Redni Broj/ broi Opis Jedinica Iznos

1. Broi ~rla komada 10

2. Proizvodnlamlileka I ka 52 500

3. Prodaiamliieka ko 49 000

4. Prodainaciiena I kn/ka 2,93

5. Prihodod mliieka l3x4) kn 143.570

6. Prihodod poticaja(krave, ostavlienaž.teladl kn 13.600

7. Troškovioroizvodnie* kn

8. Dobitak (/5+61-71 kn

12. Ukuonasredstva 19+10+11) kn

13. Rentabilnost 18/12)*100 % 13 08

* umanjeni za vrijednost teladi i prihod od poticaja

Na temelju navedene vrijednosti pokazatelja rentabilnosti može se kako gospodarstvo proizvodnjom mlijeka ostvaruje oko 13,08 kuna po 100 kuna vrijednosti korištenih osnovnih sredstava.

Za praga rentabilnosti korišteni su podatci prikazani u tablici 4 i formula dana u uvodu. U gospodarstvu je ostvareni kapacitet (5 250 litara po grlu) oko 80, 7% od tehnološki (6 500 litara). Nepromjenjivi neto troškovi su 26.218 kuna, a promjenjivi su 2,12 kuna po litri mlijeka.

Tablica4: praga rentabilnosti

Opis Jedinica Ostvareni Puni kaoacitet kaoacitet

Kapacitet kg 52 500 65 000 Prodajna cijena kn 2,93 2,93 Nepromieniivi troškovi kn

Prag rentabilnosti je za ovakvu proizvodnju pri prodajnoj cijeni za mlijeko ekstra kvalitete na razini od 3 257 litara po muznom grlu što je oko 50, 1% punog kapaciteta.

Tablica5: praga rentabilnosti

Prag=FT I (Cp - vt)

Opis Jedinica mjere Vrijednost

Fiksni troškovi FT Kuna 26.218

Prodajna cijena Cp Kuna po litri 2,93

Varijablni trošak vt Kuna po litri 1,73

Prag proizvodnje Litara 32567

Grafikon 1: Prikaz praga rentabilnosti

* prag rentabilnosti je na sjecištu krivulja prihoda i troškova

Na rentabilnost djeluju koji dohodak ili smanjuju angažiranih sredstava. Na dohodak gospodarstva u govedarskoj proizvodnji djeluju nitelji koji prihode, a smanjuju troškove. U govedarskoj proizvodnji najvažniji utjecaj na prihode gospodarstva ima proizvedenog mlijeka. Muznost grla koja je manja od tehnološki (drži se da je tehnološki potencijal muzih grla simentalske pasmine u nas oko 6 250 litara mlijeka po laktaciji), smanjit prihode i dohodak u govedarskoj proizvodnji. Slabija kvaliteta i (više ili manje od tehnoloških potreba) u hranidbi muznih krava djeluju izravno na proizvedenog mlijeka, pa tako i na prihode.

S druge strane, proizvodnja krmiva po jedinici obradive površine ispod tehnoloških normativa, te loša kvaliteta krmiva troškove hranidbe, a time smanjuju dohodak gospodarstva. U govedarskoj proizvodnji M(jekarski li,st 03/2006.

obiteljskih gospodarstava staje i objekti (silosi, spremnici sijena), te strojevi i oprema (muzna oprema i dr.) svojim obilježjima ne odgovaraju broju i kvaliteti (pasmina) muznih grla.

Prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka za grla holstein pasmine

Prema istoj metodologiji je praga rentabilnosti za osnovno stado od 10 muznih grla holstein pasmine. Dobiveni su rezultati prikazani u tablicama 6, 7, 8 i 9.

Stopa rentabilnosti proizvodnje za nih 7 000 litara mlijeka po grlu je 13,86% što je približno na razini odabranog primjera za simentalsku pasminu. višoj muznosti, proizvodnju mlijeka holstein krava odlikuju relativno viša ulaganja u osnovna sredstva (595.200 kn), te viša cijena koštanja mlijeka.

Tablica6: Kalkulacijaproizvodnje i rentabilnosti

Redni Opis Jedinica Broj/ broi Iznos

1. Broi ar1a komada 10

2. Prolzvodniamliieka ko 70 000

3. Prodaiamliieka Ka 70 000 4. Prodainaciiena kn/ka 2,58 5. Prihodod mliieka (3x41 kn

6. Prihodod POticaia kn

Vrijednostkrava kn

Vrijednoststrojeva kn

Vrijednostobjekta kn

Ukupnasredstva (9+10+11) kn

Rentabilnost (8/12)*100 % 13 86

Tablica7: Cijena koštanja mlijekaza holstein pasminu (10 grla)

Iznos kn Po

i energija

i rad

troškovi

troškovi

Cijena koštanja mlijeka kod holstein pasmine je 2,20 kn/litra, pri stalni troškovi 22,12, a promjenjivi 77,88%. Troškovi hrane za proizvodnju više razine mlijeka su ovdje

nego kod simentalske pasmine. tome, zbog više muznosti je razlika dobitaka po grlu u korist holstein pasmine (oko 3 kuna).

Tablica8: Troškovikod ostvarenog i potencija/nag kapaciteta

Ostvareni Puni kaoacitet kapacitet

Kapacitet ko 70 000 90 000,00

Prodajna ciiena kn 2,58 2,58

Nepromjenjivi troškovi kn 34.091 34.091

Promieniivi troškovi kn 120.042 154.339

U našim uvjetima se ostvaruje oko 77,8% punog kapaciteta muznih krava holstein pasmine, a prag rentabilnosti se ostvaruje na 3 941 litri mlijeka po grlu, što je razina od 43,8% punog kapaciteta.

Tablica 9: praga rentabilnosti- holstein, 10 grla

Opis Jedinica mjere Vrijednost

Fiksni troškovi FT Kuna 34.091,00

Prodajna cijena Cp Kuna po litri 2,58

Varijablni trošak vt Kuna po litri 1,71488

Prag proizvodnje Litara 39.406

razmatranje

Naša obiteljska gospodarstva se u svome poslovanju u pravilu ne rukovode realnim ekonomskim pokazateljima. Rentabilnost kao osnovno mjerilo poslovnog uspjeha može se i približnim uspješno koristiti za ocjenu koliko kvalitetno gospodarstvo koristi svoja sredstva u govedarskoj proizvodnji, odnosno proizvodnji mlijeka.

Na rentabilnost djeluju koji

onms

•KREDITI:

•Za krave

•Za poljoprivredu

• Za ovce i koze

•Za malu i srednju poslovnu djelatnost

•Nenamjenski krediti

• FLEKSIBILNE GARANCIJE

• POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA

•BRZA REALIZACIJA

dohodak ili smanJUJU angažiranih sredstava. Dohodak u proizvodnji mlijekaje sjedne strane višom po grlu, a s druge cijenom koštanja litre mlijeka, pri je proizvedenog mlijeka nego njegovih troškova. Muznost grla, koja je manja od tehnološki (drži se da je tehnološki potencijal muzih grla simentalske pasmine u nas oko 6 250 litara mlijeka po laktaciji), smaajit prihode i dohodak više nego što porast troškova za višu razinu proizvod.nje djeluje na dohodak. Slabija kvaliteta i ko(više ili manje od tehnoloških potreba) u hranidbi muznih krava djeluju izravno na koproizvedenogmlijeka, pa tako i na prihode. U gospodarstvu se na istom mjestu odvija cjelokupna govedarska proizvodnja, pa je potrebno s „realnom" cijenom koštanja mlijeka, tako da se troškovi koji se odnose na dodatne prihode od govedarstva.

Prag rentabilnosti je za proizvodnju 10 grla simentalske pasmine pri prodajnoj cijeni za mlijeko ekstra kvalitete na razini od 3 257 litara po muznom grlu što je oko 50,1% punog kapaciteta. Kod holstein pasmine se za stado iste prag rentabilnosti postiže na 3 941 litri mlijeka po grlu, što je razina od 43,8% punog kapaciteta. Stope rentabilnosti proizvodnje za simentalsku pasminu na razini od 5 000 litara i holstein pasminu na razini od 7 000 litara mlijeka po grlu su približno jednake, ali kako se prag rentabilnosti kod holstein pasmine ostvaruje na nižoj razini tehnološkog potencijala, ostaje više prostora da se dobrim managementom ostvaruju dodatni dobitci po muznom

DEMOS

Mikrokreditniprogram

Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA

MartinaGambona4

Karlovac te!: 047- 615-827ili 615-828

P. 6

Pakrac tel: 034-412-055

S. I A. 5

Dvor te!: 044-871-317

KraljaZvonimira2

Drniš te!: 022-888-038

www.demos-skz.hr

[;(0[;JE8 D

Brojni su poljoprivrednici pos(jednjih godina u dilemi što uraditi u razdob(ju od 01.01. do 28.02. kada traje razdob(je za prijavu poreza, a još je više onih koji nazivaju Ministarstvo odgovor na i vrlo popularna pitanja:

1. ,,Moraju li i kada moraju poljoprivrednici u sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV)?" illazak poljoprivrednika u sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV) reguliran je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (,,Narodne novine 4 7/95., 106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00., 48/04., 82/04. i 90/05.), te se na njih odnose odredbe kao i za ostale poduzetnike ovim Zakonom i propisima donesenim temeljem ovog zakona, stoga poljoprivrednike da se za sve informacije vezane za detaljnije razumijevanje ovih odredbi obrate bilo nadležnim ispostavama Porezne uprave, bilo financijsko-knjigovodstvenim servisima u svojoj okolici.

2. ,,Moraju li poljoprivrednici u sustav poreza na dohodak?"

Nakon posljednje izmjene odredbi 12. Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (,,Narodne novine", broj 87/02., 117/03., 82/04. i 12/05.), a koja je objavljena u (,,Narodne novine", broj 82/04.), ova su pitanja gotovo svakodnevna mada je odgovor jasno definiran u Izmjenama i dopunama Zakona (,,Narodne novine", broj 82/04. u 8.), 12. mijenjanje i sada glasi: 12.

»(1) Za ostvarenje prava na poticaj iz modela poticanja proizvodnje u 2005. godini gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima ukupni godišnji iznos ostvarenih poticaja u 2004. godini prelazi 25.000,00 kuna dužna su pri podnošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o podnošenju prijave ili upisu u registar obveznika poreza na dohodak.

Mljekarski list 03/2006.

se.Juraj Orenda

(2) Za ostvarenje prava na poticaj iz modela poticanja proizvodnje u 2006. godini gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima ukupni godišnji iznos ostvarenih poticaja u 2005. godini prelazi 12.000,00 kuna dužna su pri podnošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o podnošenju prijave ili upisu u registar obveznika poreza na dohodak.

(3) Od 1. 2007. sva gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva dužna su pri podnošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o podnošenju prijave ili upisu u registar obveznika poreza na dohodak. (4) ili obiteljska gospodarstva iz stavka 1. i 2. ovoga na vlastiti zahtjev podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak, u skladu s propisima o oporezivanju dohotka«.

Nadalje, 36. stavkom 1. Pravilnika o i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje (»Narodne novine«, br. 24/05., 105/05. i 141/05.) regulirana je administrativna provjera zahtjeva za poticaj na 36.

(1) Administrativna kontrola zahtjeva za poticaj kontrolu svih podnesenih zahtjeva za poticaj s propisima.

Dakle, odredba Zakona je na snazi i primjenjuje se od 01. 2004. (vidi 49. stavak 1. podstavak 1. (,,Narodne novine", 82/04.), tako su ih svi, na koje se ove odredbe odnose, dužni primjenjivati; kako poljoprivrednici tako i službenici Ureda Državne uprave u županijama i Ureda za

poljoprivredu Grada Zagreba, službenici Ministarstva i djelatnici HSC-a. Nijednom odredbom ili nekog drugog zakona ili propisa nije navedeno da se za primjenu gore spomenutih odredbi, osim mora donijeti poseban provedbeni propis ili drugi provedbeni akt. da su gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima ukupni godišnji iznos ostvarenih poticaja u 2005. godini (primljene uplate s osnova poticaja u poljoprivredi od 01.01. do 31.12.2005. godine) prelazi 12.000,00 kuna, radi ostvarenja prava na poticaj iz modela poticanja proizvodnje u 2006. godini, pri podnošenju zahtjeva za poticaj dužna priložiti dokaz o podnošenju prijave (poreza) ili upisu u registar obveznika poreza na dohodak. Sukladno zakonskoj odredbi (koja nije ukinuta iz redovne provedbe) u nastavku teksta pozornost samo na pojedine odredbe Zakona o porezu na dohodak (,,Narodne novine", broj 127/00. i 86/01.) kako slijedi: 17.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva.

18.

(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u ne stanju. osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.

39.

(1) Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne djelatnosti iz 18. ovoga Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema

19. 24. ovoga Zakona.

42.

(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja.

(2) Godišnja porezna prijava podnosi se do kraja godin~ za prethodnu godinu.

Clanak 44.

(1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz 18., a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se i u paušalnom iznosu.

62.

(1) Radi osiguranja podataka potrebnih za poreza, porezni obveznici odnosno dužni su ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili boravištu podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika poreza na dohodak.

(2) Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak: 1. od djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te druge djelatnosti koje se oporezuju kao prema 18. ovoga Zakona.

65.

Glede naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe poreznog zakona i Zakona o prekršajima.

Na taj i sama je provedba odredbe 12. Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu izvan konteksta nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, obzirom da je reodredba u 18. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak je sveukupna provedba ovog Zakona istovjetna provedbi svih i posebnih poreznih zakona u nadležnosti Porezne uprave Ministarstva financija, kao i nadležnost primjene prekršajnih i krajnjih kaznenih odredbi po svim poreznim zakonima.

Damir dipl. ing. 1 HZPSS

U zemljama iz kojih masovno uvozimo rasplodne junice u prosje-

U proizvodnji mlijeka u hranidbi krava i kvaliteta krme je Što sve treba znati o kvaliteti krme i kako ju poboljšati? O tome posebno moraju razmišljati mlijeka koji investiraju u proizvodnje.

ku je viši genetski potencijal krava za proizvodnju mlijeka nego u nas, ali se tamo krave i puno kvalitetnije hrane. Glavna je razlika u i kvaliteti krme koju krave pojedu i iz koje proizvode glavninu mlijeka.

Udruga hrvatskih holstein goveda (UHUH) provodi dvije godine dosta uspješno jedan ozbiljan projekt s nizozemskim partnerima. U njemu se, ostaloga, radilo i na poboljšanju kvalitete voluminozne krme i to na da je uspostavljena suradnja

U druge sa Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS), organiziranih u Radnu grupu za travnjaštvo, a sve je skupa koordinirao i podupirao iskusni nizozemski konzultant mr. Sije Schukking. Projekt je i obavljanje kvalitetnih analiza 16 uzoraka krme s hrvatskih travnjaka u pouzdanom nizozemskom laboratoriju, a rezultati su prikazani u ovom

kvalitetu krme najviše stadi/ košnjei gnojidba

je na pragu. Svaki savjestan proizmlijeka mora poduzeti sve što je da u vegetacijskoj sezoni proizvede velike što kvalitetnije krme. Sve ostalo rješavat se lakše. Proizvedenu krmu neophodno je prije hranjenja analizirati u pouzdanom laboratoriju. Samo na osnovu rezultata analiza, krmu možete pravilno koristiti u hranidbi i stalnu i dobru i kvalitetu mlijeka, normalnu plodnost i zdravlje krava. Zato dobro rezultate u tablici, a za pojašnjenja i daljnje savjete obratite se cima.

Komentari i pojašnjenja

• Sjenaže su u prosjeku dosta suhe uzorka < 40% suhe tvari - ST) (samo 4

• pH takvih suhih sjenaža je normalno uvijek visok i ne govori puno o kvaliteti fermentacije

• Amonijska frakcija ukupnog dušika je u prosjeku visoka (vlažnije sjenaže u pravilu imaju više amonijskog dušika, no uzorci 2/1 i 5/1 uz visoku ST imaju i visok amonijski dušik, što govori da fermentacija nije bila najbolja)

• Sadržaj pepela dosta varira. sjenaže bi trebale imati sadržaj pepela oko 10%. Sjenaže s visokim sadržajem pepela zasigurno su tla njaci?!). Pepeo ne sadrži energiju pa sjenaže s previše pepela uvijek imaju manju koncentraciju energije!

• Sadržaj sirovih proteina (SP) jako varira. Glavni odgovorni za to su biljkama dostupnih hranjiva u tlu (najviše gnojidba dušikom) i stadij košnje. Dobra sjenaža trave morala bi imati iznad 15% SP. sjenaža prvog otkosa je prošle godine prekasno, neki nisu uspjeli

županija

Uzorak1: engleskiljulj,sjenaža,1. otkos- 01.05.'05

Uzorak2/1:engleskiljulj,sjenaža,1. otkos-17.05.'05

Uzorak2/2:engleskiljulj,sjenaža,2. otkos- 20.06.'05.

županija

Uzorak311:engleskiljulj,sjenaža,1. otkos- 01.05.'05.

žugani!a Bjelovarsko-bilogorskažupanija

Uzorak4: engleskiljulj,sjenaža,1. otkos- 27.05.'05. Uzorak511:engleskiljulj,sjenaža,1. otkos- 12.05.'05. Uzorak512:engleskiljulj,sjenaža,1. otkos- 16.05.'05. Uzorak611:engleskiljulj,sjenaža,4. otkos- 31.08.'05. Uzorak612:engleskiljulj,sijeno,3. otkos- 26.07.'05. Uzorak6/3:lucema,sjenaža,3. otkos- 28.08.'05.

niti normalno gnojiti zbog prevlažnog pa ne tako nizak sadržaj proteina.

• Sirova vlakna (SV) su kod zakašnjele košnje visoka i (>30%) previsoka. Krma s previše vlakana smanjuje konzumaciju - krave ne jedu dovoljno !

• Sadržaj je pod utjecajem gnojidbe (osobito dušikom), vremenskih prilika kod košnje, stadija košnje i vlažnosti sjenaže. Ponekad travne sjenaže sadrže puno ( > 10%).

• Neutralni detergent vlakna (NDV) trebao bi biti ispod 50%. Vrijednost iznad 55% govori da se radi o starom biljnom materijalu (tada je sadržaj sirovih vlakana visok), a najviše ovisi o stadiju košnje.

• Probavljivost organske tvari jedan je od najvažnijih parametara krme. Kod dobre travne sjenaže treba biti >75%. Tada je i sadržaj sirovih vlakana i NDV u pravilu nizak.

• Neto energija za laktaciju (N el u MJ)

se na osnovu probavljivosti i sadržaja pepela. Visoka probavljivost u pravilu dovoljnu energetsku vrijednost,jedino je problem ako je sjenaža (visok sadržaj pepela). Dva uzorka sijena i uzorak sjenaže lucerne imaju izrazito nisku energetsku vrijednost. Nekoli-

Uzorak7: smjesatrava,sjenaža,1.otkos- 21.05.'05. Uzorak8: engleskiljulj, sjenaža,2. otkos- 28.05.'05 županija

Uzorak9/1:engleskiljulj,sijeno,2. otkos- 25.07.'05. Uzorak9I2:engleskiljulj,sjenaža,1.otkos- 25.05.'05 Uzorak10:talijanskiljulj,sjenaža,1.otkos-15.05.'05. Uzorak11:engleskiljulj,sjenaža,1.otkos- 20.05.'05.

ko uzoraka (3/1, 1 i 2/2) ipak pokazuje da se može proizvesti vrlo kvalitetna sjenaža. Najbolja krma ima energetsku vrijednost na razini koncentrata.

• Sadržaj važnih minerala u prosjeku je u poželjnim granicama osim vrijednosti za natrij (Na). Naša krma ima niži sadržaj Na od poželjnog. To zasigurno loše na konzumaciju krme (krave ne jedu dovoljno!) i na tome treba ozbiljno poraditi.

Kod nas se može proizvesti krma kvalitete. Ovih naših nekoliko najboljih uzoraka sjenaža (3/1, 1 i 2/2) može se usporediti s vrijednostima za sjenaže prvog otkosa u Nizozemskoj. Kad se na gospodarstvu proizvede dovoljno takve krme, onda nije problem pravilno hraniti niti visoko-proizvodne krave. Sjenaža koja ima 6-6,5 MJ energije, probavljivost iznad 75%, iznad 15% proteina te oko 24% sirovih vlakana u suhoj tvari, osigurat kravama temelj zdravog obroka za isplativu proizvodnju mlijeka. Dodamo li takvoj sjenaži i dobru kukuruznu silažu te i kvalitetu koncentrirane krme prema proizvodnom statusu krave, uspjeh ne može

I

Dr. se. Marina I

Gotovo je sve biljne usjeve mokonzervirati u obliku silaže, a ranja u obliku silaže.

Pojam «siliranje» skladištenje zelene krme u anaerobnim uvjetima pogodnim za razvoj i aktivnost mikroorganizama koji vrše fermentaciju biljnih ugljikohidrata u organske kiseline, što dovodi do zakiseljavanja biljne mase i njenog konzervi-

se siliraju trave, leguminoze, djetelinsko travne smjese i cijele biljke žitarica, osobito kukuruz.

Osnovni uvjet koji treba zadovoljiti prilikom konzerviranja usjeva prirodnom fermentacijom je postizanje anaerobnih uvjeta. U praksi se to postiže sjeckanjem biljne mase, brzim punjenjem silosa, adekvatnim zbijanjem i zatvaranjem silosa. silosa aktiviraju se aerobni mikroorganizmi, a kvaliteta silaže može opasti do nejestivog i proizvoda.

Prednosti siliranja u odnosu na sušenje travne mase:

1. Siliranjem se može osigurati broj otkosa travne mase godišnje,jer ne ovisi o vremenskim prilikama u tolikoj mjeri kao spremanje sijena.

2. Travna masa se može kositi u ranijim fazama fitofenološke zrelosti se osigurava kvalitetnija krma.

3. Proces proizvodnje travne silaže može biti potpuno mehaniziran.

4. Pri siliranju se, za razliku od sušenja travne mase, relativno visok postotak karotina što štiti životinje od avitaminoze vitamina A.

5. Siliranjem leguminoza osiguravaju se znatne proteina koji su skupi, pa ih u hranidbi treba osigurati iz drugih krmiva (koncentrata).

Ako je proces siliranja pravilno proveden, travna silaža može biti vrlo kvalitetna krma u hranidbi krava, koja ne dovodi do probavnih i

Nedostatci siliranja u odnosu na sušenje travne mase:

1. Osnovni nedostatak siliranja predstavljaju Mljekarski list 03/2006.

visoki transportni troškovi, tj. prijevoz velikih biljne mase visoke vlažnosti. Stoga se silaža rijetko nudi na tržištu za razliku od sijena.

2. Za proizvodnju silaže potrebna je skuplja oprema i su investiciona ulaganja (silosi) u odnosu na proizvodnju sijena. Bez obzira na biljni materijal koji se silira, neizbježni su gubitci hranjivih tvari koji nastaju u polju, prilikom transporta, skladištenja, izuzimanja silaže iz silosa i hranidbe. Gubitci su ukoliko su ulaganja u silose, opremu i mehanizaciju manja.

3. Konzumacija suhe tvari travne silaže nižeg sadržaja suhe tvari je manja od konzumacije suhe tvari sijena.

4. Za razgradnju silažnog soka potrebne su velike kisika, pa ako u vodotokove, postaje biološki voda te može ugibanje riba, zamuljivanje vodotokova, pitke vode i zbog toga se ne smije ispuštati u vodotokove.

5. Silaža može imatijak miris što se mora uzeti u obzir prilikom manipuliranja s mlijekom. Neke vrste bakterija koje se nalaze u silaži mogu negativno utjecati na proizvodnju sira.

Travna masa silirana bez provenjavanja u horizontalni silos koji je dobro zatvoren folijom (slika). Kod siliranja travne mase bez provenjavanja, neizbježan je gubitak hranjivih tvari silažnog soka u kojem se nalaze topive hranjive tvari. Po toni travne silaže proizvedene od travne mase s 18% suhe tvari, može se otpustiti oko 500 litara

silažnog soka. Ako je otpuštenog silažnog soka manja sadržaj suhe tvari travne mase), je koncentracija hranjiva u silažnom soku i obratno. Silažni sok sadrži topive spojeve, minerale i kiseline nastale tijekom fermentacije. Kod siliranja provenute travne mase koja sadrži oko 25% suhe tvari, gubitci suhe tvari otpuštanjem silažnog soka mogu iznositi oko 10%. Ukoliko travna masa prije siliranja provene na oko 30% suhe tvari, otpustiti malo ili ništa silažnog soka. Stoga bi sadržaj suhe tvari travne mase prije siliranja trebao iznositi 30-40 %. Brojni na kvalitetu travne silaže u hranidbi od kojih treba izdvojiti fitofenološku zrelost tratine prilikom košnje, tehnologiju siliranja (sjeckanje, provenjavanje, korištenje aditiva, siliranje u silose ili u bale ovijene folijom), izuzimanje silaže iz silosa i hranidbu, o biti u brojevima Mljekarskog lista.

I Diabolo PR srednje rani hibrid vrlo visok sadržaj ulja LG 54.20 M rani hibrid visokpotencijalprinosa 9 -

Sjemenarna Zagreb d.o.o. - uvoznik i distributer LG hibrida za Hrvatsku 1' HR10000 Zagreb, Žitnjak b.b., tel.: +385 (0)1 2499 505, +385 (0)1 2405 200, · fax: +385 (0)12499 508;32100 Vinkovd, Marije 13,tel.: +385 (0)32 SJEMENARNA 308 589, +385 (0}32308 587,fax:+385 (0)32308 589; http://www.sjemenama.hr '. 2ag,e1, , ••

list 03/2006.

hibrid

Mr. se. Goran

ograda

ispunjava te zahtjeve ako je napravljena iz dugotrajnih materijala, ako je dobro postavljena i ako se redovito održava. Najintenzivnije korištenje pregonskog pašnjaka i pot-

Poljoprivredna zemljišta potrebno je i zaštititi od zaraštavanja u grmlje i šikare. Sav potreban posao za poboljšanje iskoritivosti zemljišta i širenja grmlja lako obav'ljaju životinje. One su jeftina i djelotvorna radna sila, ako je menadžment dovoljno dobar za ispaše. Za što uspjeh navedenog djela ponajprije je potrebna djelotvorna, dugotrajna, ali i ne preskupa ograda.

puni ekonomski uspjeh ne može se ni zamisliti bez ograde.

Što je ograda ili pastir?

ograda ili pastir jedan je od najdjelotvornijih zaštite stoke i nasada od šteta koje ili zvijeri. Ona se postavlja oko parcele ili pregonskog pašnjaka tako da štetnik ne može u prostor, a stoka koja je u pašnjaku ne može impulsi, koji prolaze kroz žice pastira životinju udalje od prostora te ne dopuštaju ulaz ili izlaz u ili iz prostora. impulsima životinja doživljava šok koji je za nju neugodan, ali nije opasan za život.

Izuzetno neugodan kada životinja dotakne žicu u nju velik strah i snažan refleks da se odmakne od ograde. Svim životinjama je potrebno vrijeme i mjesto da se naviknu na ogradu. Odabere se mali prostor, struja u žicu, i puste životinje da se pod nadzorom upoznaju s i peckavom" ogradom. Minimum vremena za navikavanje na ogradu je 12 sati, a sve životinje se potpuno navknuti za 48 sati.

ograda mora biti vrsti životinja kojoj želimo izlazak izvan ograde. Daljnje žice na ogradi su jako važne jer se pašne životinje približavaju ogradi spuštene glave, a isto tako i zvijeri. Visina ograde nije tako jer ne predstavlja psihološku barijeru. U prvom dodiru s nom ogradom životinje pokušaju ispod, a ne preko nje. Vanjsku ogradu postavljamo na zato je dobro pri postavljanju ograde o tome obavijestiti vlasnike susjednih parcela. Djelotvorna i svrsishodna vanjska ograda neka poboljša odnose susjedima, a nikako ne smije biti kamen spoticaja njima. Odredimo gdje biti ulaz u pašnjak, gdje biti vrata

Mljekarski li,st 03/2006.

pregona i koliko biti široka. Pri širine vrata treba voditi o stada, a ne samo o širini strojeva koji ulaziti kroz vrata. S podjelom zemljišta na pregone u ravnim predjelima nema problema. U brdovitom treba uvidjeti i poštivati raznolikost u produktivnosti i zaraštenosti pašnjaka grmnjem. U pregonima neka bude što radi smanjenja prebiranja paše. Na neravnom terenu potrebno je, ako je poravnati mjesto na kojemu biti postavljena ograda. Tako sve poslove na ogradi lakše i brže napraviti. je bolja preglednost za divlje životinje, lovce i prolaznike, a šteta biti manje zbog potrganih žica.

Postavljanje ograde

Postavljanje ograde na mjestu gdje smo odredili da biti ulaz u pašnjak. N ajprije postavimo prvi i zadnji stup ravnog dijela ograde. Ta linija može biti duga i 1,5 km ako konfiguracija terena to dopušta. je ograprostor pravokutnog oblika, a završetak linije ograde je na kraju zemljišta koje mo. Nenašiljen zadnji stup postavimo u iskopanu rupu ravnog dna, zato neka bude i stup ravno odrezan. Deblji kraj stupa postavimo u rupu. Prislonimo ga na onu stranu rupe koja je okrenuta u smjeru (unutarnja strana). Sa suprotne strane (vanjska strana) oko stupa u rupi nabijemo kamenje, pijesak i zemlju, kako bi bilo tvrdo ležište. Za nabijanje zemlje i kamenja oko stupa može poslužiti cijev koja na kraju ima navarenu željeznu kocku (proširenje). Vrh stupa neka bude za 5 cm nagnut u suprotnu stranu od smjera linije ograde. Pri napinjanju žice se postaviti okomito i tako ostati ako je stup dobro poduprt. Gledano sa strane, stupove postavljamo pravokutno na površinu zemljišta, kako bi ograda bila jednako visoka s jednakim razmacima

žicama u ravnini. Potporni stupovi neka budu dugi 200 cm. Uporište neka bude u sredini krajnjeg stupa. Ako ga podupremo blizu vrha, pri napinjanju žica ga iz zemlje. Na plitkom i kamenitom tlu kranji stup moramo betonom ili željeznim sidrom na kojega privežemo stup. Za postavljanje ograde u prvom redu potrebni su nam stupovi ili kolci kao žice. se upotrebljavaju drveni, ali se mogu upotrijebiti i betonski, pa i željezni. Za stalne ograde potrebni su stupovi promjera oko 10-15 cm, dužine oko 180 cm. Najbolji su od bagrema ili hrastova drveta, ali mogu biti i od mekanog drveta samo ne bukova. Svakako ih je dobro impregnirati bilo u 3 - 4%-tnoj otopini bakrenog sulfata (modre galice) ili u bilo kakvom drugom sredstvu za impregnaciju. Drvenim batom ili zabiti stupove 60 - 70 cm u zemlju, a na udaljenosti od 4 - 6 m. Na vanjskim ogradama pašnjak.a, stupovi moraju biti zabijeni, dok na unutarnjim razdjelima pašnjak.a mogu biti nešto postavljeni. Osobito je važno dobro ih u uglovima, što se može na razne

ograda

Kod ograda upotrebljava se žica promjera 1,8-2 mm. kroz žicu ide struja, ona ne može biti izravno pribijena na stup, nego mora preko izolatora. Dobra izolacija jedan je od najvažnijih preduvjeta za pravilan rad ograde. Izolatori mogu biti i po obliku i po materijalu, a se dobiju zajedno s aparatom za ogradu. Izolatori moraju biti

kraju tu je opruga i izolirani za ruku kojeg se žica, odnosno vrata, lak.o otvaraju. Stupovi se postavljaju na razmak 5-10 m, ovisno o konfiguraciji terena. Za dobar rad pastira vrlo je važno i uzemljenje koje postižemo željeznih šipki najmanje 1 m) koje zabijemo u zemlju. Bez vretena za odvijanje žice, postavljanje ograde jak.o je sporo i naporno. Zice iz koluta ne smiju se uzimati navoj za navojem, treba kolut vrtiti i žicu odvijati. Tako nastajanje petlji zbog kojih se pri napinjanju, trgaju žice. Za vreteno možemo uzeti koji nataknemo na željezni štap zabijen u zemlju, no trebamo i koji paziti na brzinu odvijanja žice i poravnavati kolut dok ga drugi je i vretena s koja daljnje odvijanje žice kada onaj koji stane. Stalne elekograde treba praviti od stupova s izolatorima i žicom. se farme i kompleksi pašnjak.a. Jeftinije su i sigurnije od tradicionalnih ograda. Privremene ograde se od lakih stupova i vrpci od poliestera u koji je upletena tanka žica. Veoma se lak.o transportiraju. Služe za razdvajanje pašnjak.a u okviru stalnih ograda za vanje manjih površina (do 5 ha).

Za brzo postavljanje kolaca najvažnije je da se mogu lak.oi dovoljno duboko zabiti u zemlju. Stoga moraju biti dobro zašiljeni i tako napravljeni da se poput lopate mogu pritiskom noge zabiti u zemlju. se izrade željezni vrhovi, koji se zabodu u zemlju, a na njih se stavlja samo drveni na stup tako da, kadje stup ,------------------------, zabijen u zemlju, budu na visini oko 80-90 cm. Kod ograde je dovoljan samo jedan red žice, no u da se upotrebljavaju dva, donji red mora biti toliko visoko od zemlje da ne trave, jer osobito kad je trava mokra, do kratkog spoja i prema tome nepravilnog rada ograde.

Žica ili provodljiva uže postavlja se na izolatore koji su na stupove. Oni izoliraju žicu postavljenu na razmak od 30 cm, s tim da je donji par bliže jedan drugome nego ostale žice, a donja žica ne bi smjela biti postavljena više od 20 cm od tla. Vrata su od iste žice ili provodljivogužeta, na

nastavak, poput držala vila. Promjer takvih stupova može biti 5-8 cm.

Korištenje ograde

Postavljenu ogradu moramo u što vremenu na pašni aparat. Ako je elektroograda na gdje je mnogo jelenske divkrajem svakog novog dana na pašni aparat moramo svaki novi dio ograde da ne bi potrgala žice. u prvom susretu s ogradom mora taj dodir zapamtiti kao vrlo neugodno iskustvo, kako bi pri dolasku zaobišla zemljište. Kod najintenzivnijeg korištenja pašnjaka pregonskom jednodnevnom ispašom ili ispašom, radi postizanja efekta treba upotrijebiti tzv. ogradu. Kako se ograda svaki dan na novododijeljenu površinu koja nije uvijek ista nego se mijenja prema porastu trave, tj. potrebnoj površini zajedno govedo da se do sitosti napase, ni stupovi nisu stalno zabijeni nego ih treba pomicati. Zato je potreban manji broj kolaca, odnosno samo toliko koliko nam je potrebno za ogradu jednog pregona. Zato ovi kolci mogu biti i nešto skuplji i takvi da se s njima može brzo i lako

FLEKTROIEHNIKA

rukovati. Oni ne moraju biti ni osobito jer se stoka i najmanjim dodirom o njih uplaši, zbog udara se a kad se navikne na ogradu gotovo se i ne približava žici. Redosljed ispaše u pregonima treba tako organizirati da ne treba uvijek premiještati sve strane, nego da jedna strana starog pregona uvijek bude i novom pregonu. Sam aparat koji daje struju žici može biti tako da se izravno na vod, da struju daje akumulator ili baterija. Jasno, prvi dolazi u obzir samo tamo gdje u blizini pašnjaka postoji vod. Kako je to i kod nas vrlo rijedak to svakako više dolaziti u obzir koji crpe struju iz akumulatora ili baterije. se može da je rukovanje ovim vrlo jednostavno i ne predstavlja nikakve u upotrebi ograde. Za djelotvornost stalnih ograda jedina je zapreka razmišljanja i razvijanja novih ideja o njenoj upotrebi, kako za potrebe paše životinja tako i za njihovu zaštitu od zvijeri. Pri tome treba poštivati iskustva i pri postavljanju ograde biti dosljedan, kao i pri njenon

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

Ml/ekarski list 03/2006.

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

www.elektrotehnika.hr

za automatsko pranje

Tip RBH 300 - 1600 lit

Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

O®QJ®DD0lill I

U CENTRUZATRAVNJAŠTVOAGRONOMSKOGFAKULTETA

U organizaciji Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba i Centra za travnjaštvo-Medvednica, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, 09. 2006. održana je radionica na temu zahvati zasnivanja, renoviranja i gnojidbe travnjaka» u 24 poljoprivredna s grada Zagreba i predstavnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba, na s dipl. ing. Darkom i savjetnicom za i veterinarstvo mr. se. Sumrak.

Predavanje je održano u predavaonici Centra za travnjaštvo, a su bili: doc. dr. se. Josip Leto i mr. se. Krešimir Bošnjak s Agronomskog fakulteta.

U predavanju docenta dr. Josipa Lete «Zasnivanje i renoviranje travnjaka - i metode zasnivanja i popravljanja sastava travnjaka» izloženi su glavni nedostatci naših prirodnih travnjaka, kao i razlozi takvog stanja. Naglašena je potreba za njihovim popravljanjem, bilo nadosijavanjem ili zasnivanjem novih travnjaka. Opisane su prednosti sijanih travnjaka u odnosu na prirodne, kao i glavni razlozi zbog kojih valja obnavljati travnjake. Zatim su opisane metode i zasnivanja travnjaka: sjetva u tlo, primjena herbicida i obrada tla, primjena herbicida i direktna sjetva bez obrade tla, kao i glavne prednosti i nedostatci svake od njih. Posebno je naglašena usporedba zasnivanja travnjaka (oranje, predsjetvena priprema) u odnosu na direktnu sjetvu travnjaka. Detaljno su opisana dva nadosijavanja travnjaka: sjetva uz

obradu tla i direktna sjetva uz primjenu ili izostavljanje herbicida, te prednosti i nedostatci svakog od njih. su iznesene prednosti i nedostatci rokova zasnivanja i renoviranja travnjaka: proljetni i kasnoljetni-ranojesenski, te glavne mjere njege poslije zasnivanja ili renoviranja travnjaka, uz naglašene mjere borbe protiv korova. U predavanju magistra Krešimira Bošnjaka «Gnojidba travnjaka-Mineralna i organska gnojiva» obrazloženi su ekonomski principi gnojidbe i što je to racionalna gnojidba. Obrazložen je i uloga dušika, fosfora, kalija i kalcija u proizvodnji krme, simptomi njihova nedostatka i suviška, kao i metode korekcije nedostatka ovih elemenata u tlu, kao i potrebne osnovnih hranjiva za formiranje jedinice prinosa krme, kao i vrijeme primjene mineralnih gnojiva. Detaljno je opisana osnovna gnojidba i gnojidba u vegetaciji travnjaka, date su preporuke za TDS i produktivnije prirodne travnjake, a objašnjeni su i glavni ci gnojidbe na travnjacima. Navedene su i osnovne karakteristike primjenjivanih organskih gnojiva: krutog stajskog gnoja i gnojovke, vrijeme njihove primjene i koje se primjenjuju u gnojidbi travnjaka.

Poslije predavanja i rasprave o navedenim temama, sudionici ove radionice upoznati su djelatnostima Centra za travnjaštvo. Obišli su prostore koje Centar koristi u svom nastavnom i radu, a im je i uvid u hranidbenu vrijednost donesenih uzoraka voluminozne krme koju su djelatnici Centra za travnjaštvo utvrdili NIRS Mljekarski list 03/2006.

rqJ}~dewJw~a

~~-~junica

BOMI - agro d.o.o.

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno:

• savjetovanje u ishrani

• kompjuterske recepture za smjese

• izrada balansiranog obroka

Kreditne linije u suradnji sa:

3/arekr 4utJeaJ4/1ft:nw,%m na udata'/

Cijenejunadi niže za 11,54 posto! U ove godine otkupna cijena simentalske junadi na hrvatskom tržištu iznosila je 13,26 kn/kg. cijene pratili smo i tijekom proteklih devet godina. Nešto više cijene evidentirane su samo 2002., 2003. i 2005. godine. Na tržištu je primjetna ponuda od potražnje što rezultira Krešimir ]akuš, dipl. ing. nižim cijenama od prošlogodišnjih.

Iživa stoka lliwstockl -

tele slmental l80<160 kal

28,00 tele holstajn (80<160kg)

[l!:!.!!!.caslmental Iza klanlel

IJunica holstajn Iza klanje}

bik slmental (>450kal

17,00 bik holstaln 1300<450 kq)

krava slmental (za klanje) 9,00 10,00 odolak 125-35 kal 17.00 25,00 svinja (80-120 kg) 11,00 19,00 (za klanlel

llanlad

34,00 ovca (za klanje)

ždrllebe

konj

www.usup.mps.hr

Otkupne cijene bikova simentalske pasmine u su bile od 13,00 do 14,00 kn/kg, dok sujunice prodavane po cijeni do 12,00 kn/kg ŽV. U prvoj polovici cijene junadi nisu se nije promijenile. otkupna cijena bika simentalske pasmine (450-600 kg) iznosilaje 13,20 kn/kg i niža je u odnosu na prošlogodišnje cijene istog razdoblja za 11,54 posto. Ponuda je i dalje nešto od potražnje tako da su cijene junadi sve manje 13,00 kn/kg ŽV. Na tržištu Europske unije, u posljednjih mjesec dana, bilježimo kontinuirani rast otkupnih cijena mesa, kao i najviše cijene unatrag dvije godine. Ovakav razvoj na inozemnom tržištu mogao je u narednom razdoblju utjecati na porast potražnje junadi i cijena na tržištu. da se cijene od 12,50 do 14,50 kn/kg ŽV kvalitetne muške simentalske junadi zadržati, dok cijena junica za klanje biti uglavnom do 13,00 kn/kg. cijena trupova R3 klase (bikovi od 12 do 24 mj. starosti) na EU tržištu u tjednu do 12.02.2006. godine, iznosila je 318,692 eura/100 kg. U odnosu na lanjske cijene cijena u navedenom tjednu viša je za 12,22 posto.

porast cijena u odnosu na prošlogodišnje cijene, bilježi.mo u Belgiji gdje je cijena od 257,29 eura/100 kg viša za 19,81 posto, te u Njei Španjolskoj gdje je razlika cijena od + 16,90 i + 15,37 posto. Najviše otkupne cijene trupova u navedenom tjednu bilježimo u 378,86 eura/kg i Francuskoj 338 eura/ 100 kg. Najniže cijene zabilježene su u Poljskoj gdje je cijena iznosila 243,46 eura/100 kg i viša je za 8,34 posto od prošlogodišnje cijene. (Na hrvatskom tržištu otkupna cijena trupa uz randman 57%, težine bika 550 kg uz otkupnu cijenu od 13,20 kn/kg ŽV, i uz jednog eura= 7,35 kuna, iznosila bi 315,10 eura/ 100 kg).

Sve manja ponuda teladi na sajmovima; cijene i dalje visoke

Ponuda simentalske teladi na sajmovima bila je mala. Jedino smo na županije bilježili vrlo dobru ponudu. Sve na tržištu zauzimaju otkupne stanice na kojima se otkupi teladi. Otkupne cijene teladi zadržane su na visokoj razini i u prvoj polovici ove godine. Zasigurno na ovakvo stanje na

Hrvatska prosjek promjena /sverag•J

rasoon cllena /averane/

tržištu i prilike na EU tržištu gdje je potražnja teladi velika što je rezultiralo i rastom cijena, ali i nedostatkom teladi, tako da se dio okrenuo organiziranju otkupa teladi na hrvatskom tržištu. otkupna cijena simentalske teladi na tržištu u prvoj polovici o.g., iznosila je 24,02 kn/kg, što je za 5, 72 posto više nego lani. Na kontinentalnom otkupne cijene simentalske teladi su bile od 22,00 do 25,00 kn/kg ovisno o dok su na jadranske Hrvatske cijene bile nešto više, do 28,00 kn/kg ŽV. Na europskom tržištu cijena teladi starosti od 8.-21. dana iznosila je u tjednu do 02.02.2006. godine 216,9 eura/kom. Niže cijene evidentirane su u od 171 dok su više cijene zabilježene u Španjolskoj 281,2 eura/kom. U u tjednu do 05.02.2006. godine, otkupne cijene za simentalsku telad iznosile su od 4,69 do 4,80 eura/kg ŽV,za telad goveda od 2,98 do 3,06 eura/kg ŽV,aza telad crvenog goveda od 160 do 193 eura/kom.

Bez promjena na tržištu krava zaklanje cijena krava za klanje u tjednu do 12. 2006. godine iznosila je 6,84 kn/kg. Na tržištu krava za klanje nema promjena cijena. Ponuda je dobra, a gotovo sve krave budu i otkupljene. Ovisno o starosti i kvaliteti krava, cije-ne su za krave od 8,00 do 10,00 kn/kg dok su starije krave od 4,00 do 6,00 kn/kg.

Dobra ponuda janjadi

lako sezona na hrvatskom tržištu za živu janjad još nije u punom jeku, ponuda janjadi za ovo doba vrlo je dobra. Cijene, na kontinentalne Hrvatske, uglavnom su od 20,00 do 24,00 kn/kg dok su na jadranske Hrvatske od 28,00 do 34,00 kn/kg. U naredna dva, tri mjeseca ponude dok se cijene ne bi trebale promij_eniti. Na kontinentalnom cijene od 18,00 do 25,00 kn/kg ovisno o težini i pasmini dok na jadranske Hrvatske cijene od 25,00 do 40,00 kn/kg ovisno o pasmini i uzgoja.

CILJNA CIJENA TRUPOVA ZA 2006. {HSC&TISUP)

MLADI BIKOVI

Ciljna cijena 1 kg toplog trupa R3 mladih bikova za mjesec 2006. godine iznosi: 25,93kn.

JUNICE

Ciljna cijena 1 kg toplog trupa R3 junice za mjesec 2006. godine iznosi: 25,1997 kn

Mljekarski li<;t 03/2006.

Citracentar~

proširite

svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326

Iva Majhen - dipl. ing. 1 HZPSS

u pripremi tla, poljoprivrednici ga još brže prošire po svojim oranicama.

površina pod zasijanim travnjacima na obite(jskim gospodarstvima jav(ja se i problem suzbijanja prije svega (Rumex sp.), ali i ostalih višegodišnjh korova. On se ubraja u trajne bil,jne vrste, razmnožava se tdemenom ili vegetativno, a to da i iz dijelova korijena.

mineralna gnojiva (NPK; KAN) organska gnojiva i tako zakorovljavanja trav-njaka pa i ostalim korovima. Svrha nam je da nam travnjak traje što dulje jer pojava korova dovodi do bržeg preoravanja usjeva.

(Rumex sp.)

Malo je gospodarstava gdje se proizvodnja voluminozne krme osniva samo na sijanim travnjacima. Još uvijek se jedan dio krme-sijena proizvodi i na prirodnim livadama. Kad pogledamo njihov sastav, uz dobre i vrijedne trave i djeteline tu se nalazi i dio korovskih biljki sjemenke s krmom stignu u probavni trakt goveda. Tako kroz probavni trakt i sjeme i klijavo. organska gnojiva, stajnjak ili gnojovku na oranice prije zasnivanja travnjaka širenje tog korova na novozasijane travnjake. Sjeme zadržava klijavost u tlu i do 13 godina povoljne uvjete da proklije. U prihrane travnjaka gnojovkom omoširenje tog korova. da bi izbjegli zakorovljavanje sijanih travnjaka moramo prije svega suzbiti na našim prirodnim livadama. Najjeftiniji njihova pravovremena košnja kako korov ne bi donio sjeme. Ako to nije onda bi za gnojidbu na sijanim travnjacima trebalo upotrebljavati samo

Za zasnivanje novih travnjaka preporuljetno - jesenski rok sjetve kada je pretkultura neka od žitarica. Kako bi na vrijeme preduhitrili probleme s korovom, treba poznavati iznikle korove na strništu. Nakon što razviju biljnu masu, dovoljno lista da mogu djelovati kemijska sredstva, prema vrsti korova i njegovoj brojnosti se za upotrebu nekog od totalnih herbicida na bazi glifosata (Cidokor, Hercules, Clinic ... ) koji nam da se riješimo širokolisnih i travnih višegodišnjih korova. U da je problem samo vrsta korova, npr. kao koji je širokolisni, možemo upotrijebiti neki od Deherbana A ili M te Starane 250. U svakom treba uputstva za svako sredstvo jer je važna vrsta i faza razvoja korova kako bi upotrijebljeni herbicid dobro djelovao. Suzbijanje korova po strništu prije sjetve jedna je od mjera kojom probleme s korovima u mladom usjevu trava ili DTS-a. Nažalost, ima brži porast od naših posijanih trava i gdje on nikne sa svojom lisnom rozetom uguši mlade u nicanju. Ako je površina "zaražena" korovom u nicanju, ne ostvarujemo željeni sklop. Kod travnjaka samo nam gusti sklop daje željeni prinos, tako na gubimo. U da propustimo ovakav suzbijanja korova po strništu, u zasijanom travnjaku, daleko nam je teže boriti se s izniklim

M(jekarskilist 03/2006.

u nicanjuu usjevusorteBoxer (križanacljulja}

korovom. U da imamo sijane djetelinskotravne smjese na tržištu nema herbicida koji možemo upotrijebiti u takvom usjevu. Kod trava u monokulturi, kao što su engleski i talijanski ljulj ili neke druge, možemo upotrijebiti neka od sredstva npr. Starane 250, Deherban A,M, ili specijal, Dikocid, Galium ... Važno je uputstvo o karenci koje nam kaže nakon kojeg vremena smijemo i možemo li krmom s prskanih parcela hraniti naše blago.

u mladomusjevuIju/ja

Moramo znati, da uništavanjem lisne rozete vlja ostaju gola mjesta - plješine koje, da ih ne bi naselili korovi, moramo podsijati što poskupljuje i smanjuje proizvodnju. puta jedino je rješenje preorati takve parcele i sijati dvije-tri godine neke druge usjeve prije ponovne sjetve travnjaka. Kako je teško dati univerzalni savjet, prije odluke dobro bi bilo o pojedinom problemu posavjetovati se sa specijalistima iz

HAHN - Food. ldeas. People. ™

HAHN - za hranu od 1848. godine

• brzi razvoj od koncepta do finalnog proizvoda

• stabilizacioni sistemi za hranu pronalaze vaše proizvode

• široki «know-how» u hrane i tehnologije

• najviši standardi kvalitete

• najnoviji koncepti u prehrani i proizvodnim ideJama

• informacije sa tržišta širom svijeta

Slobodno nas kontaktirajte, bez ikakve obveze.

G. C. HAHN & Co. d.o.o. 9c • HR-48000 Koprivnica • CROATIA Tel. +385/48/641 415 • Fax. +385/48/641 416 hahn-co@kc.htnet.hr • www.gchahn.com

1: d.o.o.tel.: 01/2791-822, 2791-990, fax: 01/2792-( = e-mail: jurval@jurval.hr, intemet: www.jurval

KTORI,POlJOMEHANIZACIAREZERVNIDIJElOVI,

S

Ml'onio

Ovim nastojimo dati odgovor na pitanja kozjeg mlijeka na Hrvatskog Zagorja, dislociranog od velikih prometnica što mu otežava isporuku mlijeka prema velikim mljekarama. Prodaja kozjeg mlijeka po cijeni krav]jegmlijekaizaziva u proizvodnji. o kozjem mlijeku želi saznati nešto više.

Kemijski sastav kozjeg mlijeka

Mr. se.Ana Daki( HSC - SLKM

Ukratko o kozjem mlijeku

Koza je vrlo draga, mala i otporna proizvodna životinja koja u svojoj laktaciji može proizvesti 10-20 puta više mlijeka u odnosu na tjelesnu težinu. Proizvodnja ovisi o genetskim i paragenetskim (hranidba, zdravlje).

Ako se na proizvodnju kozjeg mlijeka, onda je potrebno odabrati one pasmine koje mogu dati više mlijeka i bolji sastav mlijeka, kao npr. sanska koza ili alpino koza. Kako u proizvodnji kravljeg mlijeka, tako i u proizvodnji kozjeg mlijeka, svrha je proizvodnju i dobru kvalitetu mlijeka, što genetski kapacitet životinje.

Proizvodnja kozjeg mlijeka danas je sve osobito u onim gdje su izvori hrane za govedarsku proizvodnju nedostatni. Sve seoska gospodarstva koja se bave uzgojem koza za proizvodnju mesa (jaradi), a osobito za proizvodnju mlijeka.

Poneka gospodarstva mlijeko u vlastitim objektima i prodaju na tržnicama kozje sireve ili prodaju kozje mlijeko.

U RH bilježimo porast otkupljenih mlijeka za mljekarsku industrijsku preradu, pa na tržištu imamo vrlo kvalitetne kozje sireve, kozje mlijeko i druge proizvode.

Sastav kozjeg mlijeka

Kozje mlijeko, kao i kravlje, karakterizira vrlo velika biološka vrijednost velikom broju hranjivih sastojaka koji se u mlijeku nalaze, u dostatnim za prehranu, i u obliku koji dobru resorpciju u probavnom traktu.

Voda 88,7%

Suha tvar 11,3 %

Suha tvar bez masti 8,0 %

Mast 3,3% 2,9 %

Laktoza 4,4%

Pepeo 0,7%

2002.)

Svojim sastavom kozje mlijeko je kravljem, postoje ipak neke sti,jer se radi i o životinjama. mast - to je sastojak mlijeka vrlo varijabilnog karaktera kao i kod kravljeg mlijeka. mast se sastoji od velikog broja mastima tvari koje imaju vrlo važnu ulogu u prehrani i zdravlju. U glavnom se radi o kompleksu triglicerida i masnih kiselina i a osobito je izražena kapronska kiselina (koja kozjem mlijeku daje miris), te kaprilna i kaprinska. Zastupljenost pojedinih masnih kiselina taje ovisno o pasmini, stadiju laktacije, zdravlju koza, godišnjem dobu i o hranidbi, a time je i i struktura masti kao i njezina Za kozje mlijeko je masnih kuglica (globula) koje su u kozjem mlijeku znatno manje, sitnije nego u kravljem. Ta osobina mlijeka bolju probavljivost i bolju resorpciju u probavnom traktu u odnosu na kravlje mlijeko, a s tehnološkog aspekta mlijeko svrstava u manje podobno za preradbu u maslac zbog težeg izdvajanja mlimasti i manjeg randmana maslaca.

Svaka masna globula obavijena je haptogenom membranom u sastavu su zastupljeni tzv. fosfolipidi, a tu spadaju: lecitin, kefalin, sfingomijelin, kolesterol i dr. Ovi sastojci imaju vrlo ulogu u zdravlja, tako npr. Mljekarski list 03/2006.

lecitinje izvor masnih kiselina i fosfata, sudjeluje u metabolizmu masti u organizmu, sudjeluje u oksidativnim procesima, sudjeluje u prenošenju kalija i natrija u organizmu, je za funkcioniranje nervnog sistema, za regulaciju prometa vode u organizmu, te za niz drugih važnih procesa. Ovi sastojci spadaju u tzv. cerebrozide, tvari koje sudjeluju u gradnji moždanih stanica.

Kolesterol oko 0,3 % ukupnih masti u mlijeku. Danas koja zbog kolesterola ne idu u prilog potrošnji maslaca i punomasnog mlijeka i drži ih se za ke lošeg zdravlja krvožilnog sustava.

novijim znanstvenim spoznajama, takav pristup se mijenja. Kolesterol ima važnu ulogu u organizmu, prije svega kao: zaštita nervnog sustava, sudjeluje u stvaranju kiselina, steroidnih hormona, a ima veliku ulogu u propusnosti membrana. Kolesterola ima u mlijeku malo i nema razloga da se mlijeko kao hrana zbog kolesterola stavlja «na loš glas».

holesterola ne može biti uzrokom bolesti, naime bi morao jesti velike

maslaca i punomasnog mlijeka dnevno, da bi se mlijeku mogla pripisati ovakva osobina.

Sve potvrde da su bolesti krvožilriog sustava posljedica unutarnjih fizioloških promjena kao i sklonosti organizma takvim promjenama.

U skupina (glede bolesti krvožilnog sustava), nutricionisti propisuju dijetu koja podrazumijeva smanjenje unosa svih masti i masne hrane, pa tako i masti.

U normalnoj populaciji ipak je mlijeko nezamjenjiva hrana, a mast izvor bogatih sastojaka kao što su i vitamini topivi u mastima A, D, E i K.

Napokon, mast kozjeg mlijeka ima energetski a 100 g kozjeg mlijeka osigurava 69 kcal (kilokalorija) ili 288 kJ (kilodžula) energije.

- a

posebno držimo vrlo vrijednim i hranjivim sastojcima. U suhoj tvari mlijeka, su zastupljene s oko 28 %, a od ukupnih u mlijeku, kazein je zastupljen s oko 76 % i daje veliku biološku vrijednost mlijeka.

Bilošku vrijednost kao tjelesnih koje se mogu stvoriti iz 100 g kazeina. mlijeka izvor su esencijalnih (one koje organizam ne može sam stvarati) i neesencijalnih (one koje se u organizmu mogu stvarati) aminokiselina. Zastupljenost aminokiselina je u kravljem i kozjem mlijeku. Tako npr. metionin, fenilalanin, treonin u kozjem mlijeku zastupljene su više nego u kravljem, dok su neke druge aminokiseline, u zastupljene u kravljem mlijeku. su stabilni sastojak mlijeka u odnosu na mast. To su složene vine sastavljene iz kazeina, a-laktoalbumina i f3laktoglobulina. albumina i globulina je nešto u kozjem mlijeku nego u kravljem. Ove na termostabilnost mlijeka, a grušaju se na temperaturi

iznad 60°C. Osobito u «starom» mlijeku ovaj destabilizacijski dolazi do izražaja i otežava obradu mlijeka. Zbog manje stabilnosti kozjeg mlijeka ti odnosu na kravlje, u preradi se ne miješanje kozjeg i kravljeg mlijeka.

Laktoza - je sastojak mlijeka, sastavljena je iz glukoze i galaktoze, a njezina u mlijeku je dosta stabilna i se 4,3 - 4,8%. Vrlo je važna kao energetski izvor u mlijeku, a važna je i u preradi fermentiranih napitaka kao izvor energije za mikroorganizme kisele fermentacije, a time i na ukupnu kvalitetu proizvoda.

Mineralne tvari (pepeo) - kozje mlijeko sadrži nešto više kalcija i fosfora u odnosu na kravlje, a ovih makroelemenata dovoljne su za dnevne potrebe mineralnih tvari u kozjem mlijeku ovisi o pasmini, zdravlju, stadiju laktacije i hranidbi koza. Osim kalcija i fosfora u mineralnim tvarima, zastupljeni su magnezij, natrij, kalij, a u nešto manjim mangan, cink, željezo, bakar, selen i drugi.

Vitamini - kozje mlijeko kao i kravlje sadrži spomenute vitamine topive u mastima (A, D, E, K), kao i vitamine topive u vodi (uglavnom vitamine B-kompleksa), a pojedinih vitamina sadržane u 1 litri mlijeka mogu zadovoljiti dnevne potrebe Nešto je manji sadržaj vitamina B6 , Bm te folne kiseline, važnih u hematopoezi - gradnji crvenih krvnih zrnaca i krvne slike, i oni se moraju u obroku nadomjestiti drugom hranom ili vitaminskim pripravcima.

kozjeg mlijeka - se od 1,0260-1,0420 g/cm3, a 1,030 g/cm3 • mlijeka ovisi o ukupne suhe tvari u mlijeku, a patvorenje mlijeka dodatkom vode smanjuje suhe tvari u mlijeku i mlijeka.

Kiselost kozjeg mlijeka - se od oko 6,6°SH u prirodnom zdravom mlijeku, a ovisi o osobini kazeina, sadržaja citrata, fosfata i drugih

sastojaka i zovemo je prirodna kiselost mlijeka. Pod utjecajem mikroorganizama, osobito u nehigijenskoj proizvodnji gdje i kisele bakterije, kiselost mlijeka se može a takvo mlijeko neispravno je za preradu i potrošnju.

Kozje mlijeko, kao i kravlje, može se koristiti u obliku proizvoda, sireva i kiselo napitaka, ili kao svježe konzumno mlijeko koje mora biti

Kozjem mlijeku pripisuju se ljekovite osobine. Zbog dosta izraženih baktericidnih osobina koje se pripisuju prisustvu antitijela u mlijeku i imunološkim osobinama kozjeg mlijeka, kozje mlijeko se bolesnicima oboljelim od tuberkuloze.

Zbog lakše probavljivosti se bolesnicima s probavnim smetnjama. Ljudi uglavnom dobro podnose kozje mlijeko i prepose djeci i odraslima koji imaju s oblicima alergije. Kaprilnoj, kapronskoj i kaprinskoj kiselini, koja sudjeluje u masti, pripisuje se i inhibitorni na kolesterola, a selena u mlijeku pozitivno djeluje u preveniranju oblika raka i krvožilnih bolesti.

Poznato je ipak, da se kod broja ljudi javlja preosjetljivost prema kozjem mlijeku i alergijske reakcije, te probavne smetnje. Uzrok tome je prisustvo antitijela u kozjem mlijeku.

Postoje istraživanja koja da su grupe ljudi kod kojih je došlo do preosjetljivosti na proteine kravljeg mljeka, ipak dobro podnosili kozje mlijeko.

Kozje mlijeko može se preraditi u proizvode: sir, fermentirane napitke, evaporirano mlijeko i mlijeko u prahu. U svakom mlijeko treba obraditi se mijenja struktura proteina, a smanjuje se i njihov alergijski

Hranjivoj vrijednosti kozdeg mlijeka pridonose svi njegovi sastojci.

Tablica 1: Pregledi isporukakozjegmlijekapo pojedinimžupanijama u RH

Županija

Na Hrvatskom tržištu nalaze se prepoznatljivi proizvodi od kozjeg mlijeka proizvedeni u mljekarama, izuzetno su visoke kvalitete i sigurni za zdravlje. Otkupom i preradom kozjeg mlijeka bave se:

Mljekara

VINDUA

AGROPROMET SIM HORIZONT

MIT.S MLJEKARA

SIRENA - MALA SIRANA D.O.O.

MCOMPAG

BIOGAL

MLJEKARA STARO PET. SELO ZDENKA

AMBIENT PARK D.O.O.

Asortiman kozjih proizvoda

Otkupom i preradom kozjeg mlijeka na prvom je mjestu Vindija Varaždin koja se na tržištu potvrdila velikim asortimanom i kvalitetom proizvoda od kozjeg mlijeka.

Kao što je poznato, Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka u RH je službeno s radom u rujnu 2002. godine, tako da prva cjelovita godina u podatcima Laboratorija je 2003. tablicu 1 može se daje kozjeg mlijeka koje su otkupile mljekare u porastu, i daje 2005. zabilježen porast za 16, 7 % u odnosu na 2003. godinu. Po mlijeka se prije svega Varaždinska županija, i a zatim i Bjelovarska- bilogorska, dok su druge manje.

Strukturu kozjeg mlijeka u RH prikazuju tablice 2 i 3 za 2004. i 2005. god.inu.

Tablica2: Struktura kozjegmlijeka

Tablica3: Struktura kozjegmlijeka prema razredimau 2004.godini prema razredimau 2005.godini

God. Broj ¾uk. broja proizvodnja (litara) (litara) 0-500 4 134% 896 500-1 000 13 4,35% 9 221

I 000-2 500 18 6.02% 33 267

2 500-5 000 34 11,37% 130 874

5 000-10 000 82 2742% 615 766

10 000-15 000 60 20,07% 721 435

15 000-20 000 52 17,39% 874 017

> 20 000 36 12,04% 904 683 ukupno 299 10000% 3 290159

2005. godine, u odnosu na 2004., se neznatan porast broja mlijeka, ali porast mlijeka. U 2004. god.ini posebno su istaknuti razredi 10 000 -15

000 i iznad 20 000 litara

mlijeka, a bilježe porast i u !

2005. godini. Iz ovoga se može da raste mlijeka po gospodarstvu, odnosno da su gospodarstva dobro savladala ovu proizvodnju i pokazuju sve interes za isporuku mlijeka.

Mora se naglasiti, da je to i re-

zultat velikih napora i edukacija od strane m]jekara (koje su svoj proizvodni asortiman i proizvodima od kozjeg mlijeka), dobre cijene kozjeg mlijeka i državnih poticaja za kozje mlijeko.

Isporuka mlijeka ovisi svakako o laktacijskom razdoblju, a grafikon 1 prikazuje

Graf2: Ukupanbroj kozjegmlijekau RH za 2004. i 2005.godinu.

350,---------------------,

mlijeka tijekom ljetnih mjeseci, odnosno isporuke mlijeka od 3. mjeseca s maksimumom u 5., 6., 7., i 8., mjesecu, te opadanje prema zimskom razdoblju. Na grafikonu 2 se jasno vidi broja kozjeg mlijeka u 2005. godini, što govori o interesu za proizvodnju, kao i garanciji mljekara da otkupiti kozje mlijeko. Prema Pravilniku o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka svi mlijeka, koji mlijeko za tržište mljekarama, moraju biti redovnim

Grafikon 3: Ukupan broj kozjegmlijekaza kojeje

SLKM izvršioanalizu mlijeka u 2004. i 2005. godini

uzimanjem uzoraka mlijeka, a kvaliteta mlijeka mora biti u SLKM:. 350,---------------------,

300

Tablica 4: Pregledgodišnjihprosjeka kozjeg mlijeka

Godina %m.m. %prat. som.s!. CFU (xlOOO) (xlOOO)

2003. 3,45 3,15 1 143,123 120,567 2004. 3,58 3,16 1 070,515 93,652 2005. 3,67 3,05 966,193

Kvaliteta kozjeg mlijeka

Kada govorimo o kvaliteti

kozjeg mlijeka u RH, cjelovitu sliku -------2005 može daje tablica 4. U grafikonu 4 dajemo pregled kretanja

masti i proteina u kozjem mlijeku za 2004. i 2005. godinu. Na grafikonu se može varijabilniji karakter masti i kretanje od laktacije prema kraju laktacije, a i kretanje proteina u mlijeku. U tablici 5. vidljivo je kvalitete mlijeka 2005. godine u odnosu na 2003.

Grafikon 4: kvaliteta kozjeg mlijeka u 2004. i 2005. godini Kao što je poznato, Pravilnik o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka

6,00.-----------------~ 5,15

5,00+---------.-% m.m. 2004. propisao je kako za kravlje, tako i za kozje mlijeko kriterije higi---% pro. 2004. jenske ispravnosti prema sijede-

1,00,-1---------

O,OQL----,--------------___, 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 mjesec -k-% m.m. 2005. -e- %

Broj mikoorganizama/mL :S1000000 I 001 000-1500000 > 1500000

Iste kriterije propisuje i Uredba o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka (N.N. 153/2005.).

Tablica 5: Pregledotkupljenih kozjegmlijeka po klasama

Za kozjeg mlijeka može se da postižu vrlo dobru razinu higijenske kvalitete mlijeka, kao što je u tablici 5 vidljivo. Visoka razina higijenske kvalitete mlijeka garancija je za visoku razinu kvalitete gotovih proizvoda. To od lošeg mlijeka ne može se kvalitetan gotov proizvod. U svemu tome, izuzetno je industrijska prerada mlijeka i obrada, te stalni nadzor kvalitete, što mlijeko i proizvode svrstava u hranu sigurnu za zdravlje.

Holm & Laue & Bio-pharm-vet-informacije iz prve ruke

H&L Milchtaxi* - jednostavan za hranidbu teladi

Optimalno rješenje za hranidbu teladi je uvijek iznova predmetom diskusije. U mnogim pogonima za uzgoj krava i teladi postavlja se pitanje treba li telad hraniti putem pojilišnih automata ili na neki drugi

hranidba stoke u pravilu iziskuje relativno mnogo vremena i je naporna zbog tegljenja kante za sobom. S jedne strane, mnogi zemljoradnici zaziru od investicija u pojilišne automate ili su prema automatizaciji.

To predstavlja škripac u kojem se nalaze mnogi poljoprivrednici ili, bolje poljoprivrednice, koje u pravilu dobivaju poslove kao što je skrb oko teladi.

Sve to je bilo dovoljan razlog da tvrtka Holm & Laue posegne za iznalaženjem rješenja za ovaj problem. Rezultat toga je H&L Milchtaxi taksi tvrtke H&L, nap.prev./.

H&L Milchtaxi je spremnik za mlijeko, koji se nalazi na kojeg se mlijeko za telad može miješati i dozirati. Novovrsna tehnika miješanja i doziranja pumpe koju baterijski akumulator vrlo fleksibilna korištenje M&L Milchtaxija u svim pogonima s kravama.

Miješanje mlijeka u prahu postiže se visokopumpe. Ona je istovremeno zadužena i za doziranje mlijeka. temperaturu mlijeka stalno kontrolira termometar. Da bi se M&L Milchtaxi mogao kretati i kad je spremnik pun, je opremljen sa 4 velika pneumatika, pa ni manje neravnine tla ne predstavljaju neki problem.

opcije za M&L Milchtaxi:

• indikator protoka za kontrolu

• agregat za grijanje, služi za zagrijavanje punomasnog mlijeka,

• poluautomatsko

• dodatno mješalo za velike mlijeka u prahu.

M&L Milchtaxl

• i brzo miješanje mlijeka,

• jednostavan transport mlijeka komore za mlijeko i krave s teladi (Nema više dosadnoga tegljenja kanti!),

• brzo doziranje u pojilišnoj kanti "pištolja" za punjenje,

• kontrola temperature mlijeka.

Holm&Laue

Biste li htjeli primati obavijesti o novostima i posebnim ponudama tvrtke Holm & Laue? Da biste naše okružnica dobivali poštom.javite nam se na e-mail adresu: info@bio-pharm-vet.hr

I za Vaš pogon možemo ponuditi individualna rješenja. Molimo Vas da nas nazovete na broj telefona: (014667137,4666718)

E-mail: info@bio-phann-vet.hr

•patent prijavljen

C!D~~ WD~8~

Upale vimena mogu nanijeti velike štete u proizvodnji kozjeg mlijeka. Pravovremenim otkrivanjem smanjujemo troškove i gubitke na mlijeku. Dužnost je da zna prepoznati upalu vimena kako bi pravovremeno pozvao veterinara.

Kod koza, kao i kod krava, upala vimena je posljedica ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama u vimenu. broj ulazi preko sisnog kanala, u vime mogu i preko kože (ozljede), zatim krvlju i limfom.

Upala može biti i rezultat mužnje neispravnim muznim grube mužnje ili udaraca rogovima u vime.

Posljedice upale vimena koza su 1. upale vimena smanjuju proizvedenog mlijeka, 2. je skupa, a rezultat je upitan jer može do gubitka polovice ili cijelog vimena,

3. mlijeko oboljelog vimena promijenjenog je sastava, nije pogodno za prehranu ljudiposebno djece,

4. može do trajnog smanjenja mlijeka u pojedinim polovicama, 5. upala vimena može narušiti zdravstveno stanje koze,

6. zbog upotrebe antibiotika u mlijeko ne smijemo predavati za preradu vrijeme nakon ozdravljenja vimena, a ovisno o vrsti upotrebljenog antibiotika (karenca). upale vimena upala vimena su bakterije, mikoplazme i virusi. Upala vimena koza se javlja kao zasebna bolest, može biti i posljedica neke druge bolesti (npr. bruceloze, listerioze). su u okolini koze ili na samoj koži vimena, a uslijed pogodovnih kao što je npr. loša higijena mužnje ili smještaja, ulaze u vime i dovode do upale. rukama može prenijeti upale s bolesnog vimena na zdravo. Vrlo se M/Jekmski list 03/2006.

upala vimena, kod stajski držanih koza, javlja kao posljedica udaranja (uboda) rogovima te nastaju rane na vimenu preko kojih dolazi do infekcije vimena.

Oblici upale vimena

Prema tijeku upale vimena možemo podijeliti na akutne i Akutne upale vimena razvijaju se u kratkom vremenskom razdoblju i nije ih teško prepoznati.

upala vimena razvija se duži vremenski period i teže juje dijagnosticirati.

Kako prepoznati upalu vimena?

Akutnu upalu vimena nije teško prepoznati:

- koža na vimenu može biti crvene plave)boje

- vime je

- tvrdo na dodir

- javlja se bolnost

- vime je temperirano (toplo) što

dlana usporedbom dviju polovica pri je kod upaljene polovice viša temperatura

- iz vimena izmuzujemo mlijeko s ugrušcima gnoja ili krvi, ili sadržaj siraste konzistencije.

Kod akutne upale vimena može do zdravstvenog stanja pri se javlja povišena tjelesna temperatura, smanjen apetit, prestanak preživanja, a može i do proljeva.

upalu vimena teže je dijagnosticirati jer nema vidljivih promjena na vimenu i mlijeku. Jedan od simptoma je smanjena mlijeka u pojedinoj polovici ili cijelom vimenu, broj somatskih stanica, zatim vime koje je posljedica upale jedne polovice. upalu dijagnosticiramo brojanjem somatskih stanica i (obvezno) bakteriološkom pretragom mlijeka.

Mastitis test koza

Ova metoda je za dijagnosticiranje upale vimena krava, za dijagnosticiranje kod koza situacijaje znatno druga-

Drži se, daje vime krava upaljeno ako je broj somatskih stanica od 200 000 (150 000). Mastitis test (npr. daje pozitivnu reakciju ako je u mlijeku krava broj somatskih stanica od 300 000, što ukazuje na da je vime upaljeno.

Kod koza još nije broj somatskih stanica koji nam govori daje vime upaljeno. Taj broj je u pojedinim državama, tako na primjer pojedini drže daje vime upaljeno ako u kozjem mlijeku ima više od 500 000 somatskih stanica, dok drugi misle da je upala prisutna tek kadaje taj broj od 1000000. U oba mastitis test daje pozitivnu reakciju (!), jedino je razlika u konzistenciji sluzi koja se javlja na dnu plitice. Iz navedenog proizlazi da npr. u uzgoju pedeset koza sve mogu biti pozitivne na mastitis testu, a da ni jedna nema upalu vimena.

Naravno, ako je mastitis test negativan, možemo tvrditi da nije prisutna upala vimena. Jedino kada bi brojanjem somatskih stanica utvrdili da je njihov broj znatno od jedan milijun i da je promijenjen

kemijski sastav mlijeka, mogli bi sumnjati na upalu vimena. Pravu dijagnozu možemo postaviti nakon bakteriološke pretrage mlijeka. Ako iz uzorka mlijeka izoliramo (poznatu) bakteriju ili više njih koje dovode do upale vimena, tek onda možemo biti sigurni da se radi o upali.

upala vimena smije provoditi samo veterinar.

Mnogi sami nabavljaju antibiotike za upala vimena koza, i ih primjenjuju. Uvjereni su da svaka mast podjednako djeluje, bez obzira na proizvoi namjenu. griješe!

Ne bi se proizvodilo desetke vrsta antibiotika kada bi svi jednako i na sve vrste bakterija djelovali. se koriste antibiotici koji ne djeluju na koji je doveo do upale vimena, se produžuje i poskupljuje a vime i dalje propada. Jedna od posljedica nepravilnog korištenja antibiotskih masti za upala vimena je pojava rezistencije (otpornosti) bakterija, tako da pojedine skupine lijekova više ne djeluju na neke bakterije. Ovisno o stima, najbolje je napraviti bakteriološku pretragu mlijeka ili antibiogram, kako bi se odredio antiobiotik koji najbolje djeluje na

nika.

Preventivaje najjeftinija

Kao i kod drugih bolesti, preventiva upala vimena uvijek biti jeftinija od Osnovno pravilo je da su koze u dobroj kondiciji i smještene na i suhoj stelji. Mužnja mora biti higijenska uz dobru tehniku i ispravan muzni koji nakon svake mužnje mora biti opran i spremljen u prostoriju, te redovito servisiran. redovito mora kontrolirati zdravlje vimena prije mužnje, a svaku sumnjivu kozu mora odvojiti, te pozvati veterinara. U daje prisutna upala vimena, takvu kozu treba musti posljednju, po ili ako je muzemo strojem moramo ga temeljito oprati i

JANJJENJCE

U prethodnim brojevima Mljekarskog lista pisali smo o gravidnosti ovaca, te o važnosti i Najbolja je situacija kada ulozi u toj fiziološkoj (proizvodnoj) gravidnost završi pravodobnim izuzetno važnoj fazi u svakoj proizdobivanjem zdrave i vitalne ja- vodnji.

njadi, dogodi se i prije- "".:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: vremeno janjenje ili (abortus) te jarrjenje nevitalne i mrtve 'i- janjadi, doduše ne tako u odgo- ".._ -... držanim i hranjenim stadima, ali se ipak dogodi.

Organizacija i provedba janjenja jedna je od najzahtjevnijih faza u ali ujedno i najradosnija, jer svako dobiveno zdravo i živahno janje osmjeh i zadovoljstvo ne samo nego cijelom gospodarstvu - obitelji. Osobito se mladoj janjadi raduju i vesele djeca koja se s tim izuzetno milim, nevinim i dragim životinjama rado igraju, s njima po staji i dvorištu i maze ih. Janjenjenjem završava faza intrauterinog života fetusa (u trbuhu ovce) i život janjadi u vanjskoj sredini. Uvjeti u kojima se ovce janji ti, postupci s ovcama prije, tijekom i nakon janjenja te prihvat dobivenog podmlatka izravno se odražavaju na ekonosvake proizvodnje, osobito proizvodnje mesa. Samo janjenje, kako zbog ovce - majke tako i zbog njene janjadi, mora biti organizirano i provedeno u uvjetima. Ovce se janje tijekom cijele godine, u ekološkim uvjetima. Kada se janjenje tijekom ljeta, onda se za to ne moraju pripremati posebni uvjeti jer se ovce mogu janji ti i na pašnjaku bez ikakvih problema. Organizacija janjenja, i cjelokupnog tehnološkog procesa na pašnjaku, najraširenijaje u Australiji i Novom Zelandu. u nas, osobito u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka, glavnina ovaca se janji zimi kada je hladno, paje poželjno janjenje organizirati u (u zatvorenom toplom i suhom prostoru), kako bi postnatalna smrtnostjarrjadi bila što manja. Još se, nažalost, od pojedinih (pa i može da se za janjenje ne treba posebno pripremati, da ovce treba pustiti neka se janje same, a janje koje se ne uspije samo» nije ni zaslužilo živjeti. To su doista gruba zagovaranja prirodne selekcije koja je nemilosrdna, nepravedna i

nikako se ne može u proizvodnji u kontroliranim (uzgojnim) uvjetima. Tko, naime, može da janje koJe su ovce se za hranom ne bi bilo možda najbolja ovca u proizvodnji mlijeka, ili da muško janje kojemu je ovan udarcem glavom ozlijedio kralješnicu ne bi bio najbolji ovan. Stoga se organizaciji janjenja mora pristupiti krajnje sustavno i ozbiljno. Prije janjenja ili prostor za jarrjenje treba dezinficirati i napraviti male ili demontažne (pojediboksove za janjenja. Ako se ovce drže na dubokoj stelji i gnoju ( se jednom ili nekoliko puta godišnje), a ovce se janje zimi dok je hladno, bolje je pod prekriti samo novim slojem slame (prostirke) janjenja nego ga jer u takvom biti toplije, osobito na podu koji janje izravno dodiruje neposredno nakon janjenja. Stalno treba imati na umu da janje iz utrobe ovcemajke, gdje je temperatura oko 39°C i gdje je bilo potpuno (uvjeti su sterilni), janjenjem nerijetko dolazi u sredinu gdje je temperatura oko 0°C pa i niža (nerijetko ispod ništice). Stoga što pripravniji janjenje, to rezultati janjenja biti pozitivniji.

Prostor za janjenje mora biti suh, nasteljen, i dovoljno svjetao. Prije janjenja poželjno je odvojiti gravidne od jalovih ovaca i šilježi, a ako je odvojiti visokogravidne ovce od onih koje se janjiti kasnije. Na taj lakše je ovcu koja se pripremati za janjenje, a nakon toga se i janji. Ako ovcama nisu kupirani repovi, prije ili neposredno nakon janjenja potrebno je ošišati vunu oko vimena što doprinosi higijeni ovaca i olakšava vizualni pristup vimenu, a što je osobito važno na taj je lakši pristup janjeta sisi. U stadima u kojima je evidencija pripusta, prema podatcima iz te evidencije ovce treba sortirati u

boksove, a trajanje gravidnosti (oko 150 dana) izdvojiti ovcu u zasebni prostor 13 dana prije janjenja (14 7-149 dana gravidnosti). U zasebnom boksu ovca ostaje 2-3 dana nakon janjenja, što ovisi o intenzitetu janjenja, o broju boksova, te o je li ovca prihvatila janje (janjad) ili nije. U kada ovca prihvatiti janje treba ostati u zasebnom boksu dok proces janjeta ne završi.

Ovce se janje same, bez tako da nije potrebna. Janje se tijekom dok je mir, pa kada ujutro nahraniti ovce zamijeti u štali potpuno ili manje suho janje (ovisno kad se ojanjilo). Iskusni odmah uhvati ojanjenu ovcu i provjeri je li janje sisala pa je s janjetom smjesti u zasebni boks. Ako ovca nije prihvatila janje, po vanjskim znakovima janjenja na ovci (krvava je i mokra straga, nabreklog, tvrdog i vimena, punih sisa) otkriva ojanjenu ovcu i sjanjetomje smješta u zasebni boks.

Visokoplodne ovce, zbog manje porodne mase janjadi, lakše se janje od ovaca s jednim janjetom, osobito od ovaca s jednim muškim janjetom, da su muški samci porodne mase. Najteže je prvo janjenje. Starije ovce se janje lakše i brže. Janjenje se fiziološki može podijeliti u tri faze. Prvu fazu, koja traje 1 do 24 sata, karakteriziraju kontrakcije vlakana maternice. U drugoj fazi otvara se cerviks, dolazi do kontrakcija trbušnih i dijafragme te do istiskivanja ploda. U fazi izbacuje se placenta (1 do 2 sata poslije janjenja). Posljednja faza je obnavljanje maternice koja traje oko 30 dana. Prije janjenja ovci se vime (nalijeva), kasnije na opip je tvrdo i nabrekla. Iskusni po vimenu mogu pretpostaviti kada se ovca janjiti te da s nalijevanjem vimena prvo ovce, a starije kasnije. Neposredno janjenja ovca je nemirna, izdvaja se od ostalih, traži mirniji kutak, kopka nogama, zagleda se u trbuh, se, liježe i ustaje, napinje se, stenje i ponekad bleji. Pri janjenju na pašnjaku ovca se izdvaja iz stada, se u grm i šumu, iza stijene i janji se sama.Nakon što janje ustane, idu za stadom.

Janjenje trudovima. Prvo iz vulve izlazi vodenjak koji puca sam, a ako ne, treba ga probiti. Zatim izlaze prednje noge i na njima položena glava janjeta, trup i zadnje noge. Normalno janjenje je kada janje izlazi van prednjim nogama i glavom (oko 75% a i kada klize van prvo stražnje noge. ovaca ojanji se u položaju, a nije janjenje i Ako ovca janji više janjadi, brzo nakon prvog treba i drugo janje, a i Janjenje završava izbacivanjem posteljice, koja se (ako je janjenje bilo u redu) pojavljuje i pada brzo nakon janjenja (od pola sata do 2 sata nakon janjenja). Sve posteljice nakon janjenja treba sakupiti i zakopati na jednom mjestu, te na taj još i danas vidljivu sliku ispred nekih naših kako psi i jedu posteljice. U otežanogjanjenja treba ovci Odvojiti ju od ostalih ovaca, na suhu i nasteljenu podlogu, te s prethodno opranim i kremom namazanim rukama (obvezno kratkim noktima da ne bi ozlijedili ovcu) provjeriti je li položaj janjeta pravilan. U glavnom, su ovce uske ne može cijelom šakom pa pomaže samo prstima. Treba biti pažljiv i strpljiv i paziti da ne ozlijedi ovcu i/ili janje. Ako ne može sam, treba zatražiti odnosno pozvati veterinara.

Mljekarski list 03/2006.

Ako se ovca ojanjila ona brzo ustaje, prilazi janjetu, njuška ga i liže mu uspostavu vlastite termoregulacije. Zna se dogoditi, osobito nakon težeg janjenja kad je ovca izmorena i iscrpljena, da ovca neposredno nakon janjenja ne ustaje ostaje ležati. Treba je pustiti da se odmori, a ne - kako to još neki radeje tjeraju da ustane. Tek ako ovca nije ustala, nakon duljeg vremena treba provjeriti o se radi i joj da ustane. Ovce su dobre majke i bez problema svoju janjad. ponekad se dogodi da pojedine ovce ne prihvate janje (pri janjenju u stadu, ovce ...). U mladih ovaca, kod prvog janjenja, dogodi se da su nakon janjenja prestrašene, zbunjene i izgubljene te ne prepoznaju janje, ali ga brzo prihvate kada se odvoje u zasebni prostor. Takve ovce zajedno s njihovom janjadi treba odvojiti u zasebne boksove (slika). U jevima vlastite janjadi, zatim u janjenja mrtve janjadi ili ugibanja janjadi brzo nakon janjenja i pokušaja podbacivanja janjeta druge ovce, se u praksi služe «prisilno izolacijskim» metodama kako bi ovca prihvatila janje. u situaciji kad ovca iz bilo kojeg razloga ostane bez janjeta (osobito u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka i u kada se radi o dobrim mljekuljama), u želji da ovca prihvati drugo janje i prerano ne zasuši pogrešku podmejoj slabije blizne, a ono bolje janje vlastitoj majci - ovci. Dakle, ako želimo da ovca prihvati janje druge ovce, poželjno je da je janje prethodno posisalo (dobilo) kolostrum, da je zdravo, živahno te neumorno u traženju hrane neprestano proganja ovcu sisu. Ovca janje prepoznaje po mirisu ga i dokjoj prilazi i siše, a kasnije i po blejanju. Dakle, da bi ovca lakše prihvatila drugo janje ono mora imati miris «njenog» janjeta. Stoga skidaju kožu s uginulogjanjeta te dio nje ili cijelu obmotaju oko janjeta kojeg žele da ovca prihvati. Tako janje poprimi drugi miris i ovca ga prihvati. Brzina druge janjadi je i najviše ovisi o samoj ovci. Neke ovce takvo janje prihvate odmah, a neke nakon nekoliko dana. griješe podmetnuta

janje kravljim ili mlijekom, a nakon toga janjad nije gladna i ne traži sisu. U vrijeme kada se ovcu prisiljava na prihvat drugog janjeta ona usteže mlijeko (manja je sekrecija), ali ubrzo nakon prihvata sekrecija mlijeka se i ovca lakše pušta mlijeko. Stoga je, osobito u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka, jako važno ne dopustiti da radi gubitka janjeta ovca brzo ostane bez mlijeka i zasuši. Ako nije u ili ne želi podbaciti janje pod ovcu a htio bi je kasnije kad mužnja imati u proizvodnji mlijeka, mora je musti i na taj ne dopustiti joj da zasuši. Navedeno je jako važno u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka.

Brzo nakon janjenja, janje ustaje, tetura i traži sisu. N akonjanjenja ovce su umorne, i dulje liježu, i treba ih pustiti da se odmore. Nakon janjenja u ovaca se može iscjedak iz vulve, štojeposljedicapostupnogstezanja uterusa i istiskivanja zaostalih lohija, odnosno obnavljanja stijenke maternice. Ako je janjenje protekla bez problema, iscjedak je bez ikakvog mirisa. U zaostajanja posteljice, infekcije ili upale uterusa, miris iscjetka vrlo je neugodan, je boje i gnojan. Upalu uterusa treba odmah jer u protivnom može do sterilnosti, tjelesne slabosti pa i Svaki prije treba u imati pohranjene boce s kolostrumom kojeg treba datijanjetu brzo nakon janjenja, a o tome u broju Mljekarskog

PROIZVODNJOMNA MLIJECNIMFARMAMA

Neki epizootiološki, i ekonomski pojmovi vezani uz zdravlje stada

Mr. se. Igor I Prilikom polfieta farmama veterinar mora biti sposoban . . odgovoriti na pitanja koja mu postavi kao npr.: Je li dobro dati pripravak kalcija za oralnu primjenu uz

"Isplati li mi se više nabaviti neprovjerenog ovna iz uzgoja ili provjerenog ovna neke plemenite terapiju kravama s hipokalcemijom (ležanje prije pasmine?" i poslije telenja)? Za odgovore

na takva i pitanja, veterinaru, potrebna su znanja iz epizootiologije (epidemiologije), statistike i ekonomike.

EPIZOOTIOLOŠKI POJMOVI

Dijagnosticiranje bolesti

Postoje dva pristupa u dijagnosticiranju bolesti:individualni i grupni. Individualni pristup podrazumijeva pregled životinja, postavljanje dijagnoze te cijena premašuje i vrijednost same životinje. Kod grupnog pristupa bitno je ustanoviti pojavu neke bolesti u našem stadu. Svrha je sprinjezino širenje nekim postupcima u cijeloj grupi (npr. mastitisi-bolja higijena mužnje, mligroznica-korekcija prehrane i dr.). Kada tako gledamo, troškove individualnog pristupa sagledavamo kroz korist za jednu životinju, a kod grupnog - u koristi za više životinja. Na velikim farmama pretežita koristimo grupni pristup, no ukoliko se brzo i relativno jeftino može pojedina životinja, pristupamo i individualno.

Omjeri, udjeli i stope

Omjeri nam govore kakav je odnos pojedinih kategorija unutar jedne skupine npr. u stadu od 100 krava imali smo u 2005. godini 16 krava koje su imale mastitis i 84 krave bez mastitisa. Omjer se iskazuje kao 16/84.

Udjeli govore u koliko se jedinki našeg uzorka pojavilo neko oboljenje. Ako uzmemo gornji primjer, toje onda 0,16 krava oboljelih od mastitisa u stadu od 100 krava ili 16 %. U epizootiologiji se koristi i pojam prevalencija, tj. koliko je oboljelih u populaciji.

Stope koristimo kada želimo prikazati udjele oboljelih u razdoblju. U našem

primjeru to je 16 % godišnje, a u epizootiologiji to nazivamo incidencija.

Osnovna

Tipovi podataka

U radu na farmi tipove podataka koje sakupljamo i kako bismo mogli do nekih Dva su osnovna tipa podataka (skale mjerenja): kvantitativni i kvalitativni. Kvantitativni podatci su oni koji govore o (kg ili L mlijeka, cm visine grebena, broj teladi...), a kvalitativni o prisustvu ili odsustvu (boja, pasmina, rezultat mastitis testa, broj bolesnih/broj zdravih životinja .).

Podatke o proizvodnji dobivene s farme potrebno je na sažeti i /ili obraditi. želimo proizvodne rezultate opisati (deskriptivna statistika), npr. proizvodnja mlijeka u stadu. Statistika nam služi kako bi pokazali postoji li i kolika je razlika pojedinih podataka. Analizom podataka možemo do o pojedinim uzrovezama proizvodnje i bolesnih stanja. Analize i testovi koje koristimo ovise o istraživanju koje provodimo te tipu podataka koje

Svakodnevno sakupljanje i podataka vrlo je bitna komunikacija i veterinara. Komunikacija može biti telefonska, faksiranjem podataka, poštom ili nekim drugim putem. Bitno je što prije utvrditi

nedostatke kako bi se što ranije moglo ukloniti uzroke njihova nastanka i tako smanjiti gubitke. testovi

Definicija testa bi bila: postupak koji nam pomaže u donošenju odluka. Dakle, oni pomažu da donose odluke o terapiji u svom svakodnevnom radu (shema 1).

Prvi korak u donošenju odluke je uzimanje podataka od vlasnika životinje i pregled životinje. Na temelju toga veterinar sagledava vjerojatnost (vjerojatnost prije pretrage) da se kod te životinje radi o nekom stanju ili bolesti i procjenjuje potreba daljnje obrade. Ta vjerojatnost ovisi o prevalenciji bolesti u populaciji iz koje životinja dolazi.

Nakon pretrage vjerojatnost procjene se mijenja, a ovisi o pretrage koje jednim imenom nazivamo dijagno-

Kako bi testovi bili što pouzdaniji, uvijek treba prikazati (znati) njihovu osjetljivost i specifiosjetljivost govori o tome kolika je vjerojatnost da kod bolesne životinje rezultat biti pozitivan.

s druge strane, govori o sposobnosti pretrage da utvrdi stvarno zdrave životinje.

NEKI EKONOMSKI POJMOVI

Veterinari, ali i drugi ljudi, griješe pomaksimalnu efikasnost i maksimalni profit. je da se maksimalan profit nalazi nešto iznad granice maksimalne efikasnosti, tj. kada prihodi opadati daljim proizvodnje. Svrha programa zdravlja stada je maksimalna efikasnost, a ne maksimalan profit.

Shema 1: Koraciu procesu

ZDRAVLJE STADA

Vrlo razmišljaju isplatili im se bolesne životinje ili ih treba maknuti iz štale. Trošak bolesne životinje je kompleksan pojam koji direktne troškove (lijekovi, rad, oprema ), koji predstavljaju manji dio troškova, i gubitke u proizvodnji. Gubitci u proizvodnji predstavljaju puno trošak i teško ih je sve pobrojati (smanjena proizvodnja mlijeka, mesa, jaja, smanjena plodnost i drugo).

Postoji još niz pojmova poput "cost:benefit" analize i druge, a koji su jako bitni kako veterinaru tako i pri donošenju odluke kojim smjerom krenuti. Samo ako suvereno vladamo svim potrebnim alatima, možemo dati odgovore na pitanja s ovog

Kao odgovor na jedno pitanje s dat primjer "cost:benefit" analize nabave ovnova. želi nabaviti ovna i dvoumi se neprovjerenog ovna iz jednog uzgoja i provjerenog ovna plemenite pasmine.

Ovnove koristimo 4 godine. ovan košta 1.500,00 kn, a plemeniti 3.500,00 kn. ovna iznosi 70 kn godišnje, a plemenitog 490 kn. Kada ih cijena je 280 kn, a plemenitog 420 kn. U stadu od 100 ovaca imamo 130 janjadi godišnje, a janjad plemenitog ovna je 20 % teža pri otkupu. Uvrstivši sve navedeno uz aktualnu cijenu janjadi smo da "benefit:cost" omjer iznosi 2,4, tj. da su nam koristi 2,4 puta od troškova. da nam se isplati uzeti provjerenog ovna plemenite pasmine.

smo krave s hipokalcemijom te smo jednima davali oralni pripravak kalcija, a drugima nismo,

samo terapiju. Krave s dodatkom kalcija imale su manje opetovanih manifestacija hipo-

kalcemije te na taj

PRETRAGA (TEST) I manje troško1 va i gubita-

<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica niljekarama i trgoJ:Jcimadiljem sJ:Jijeta.

Prodaja

visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO

u sustavu selekcije

Odaberite

u našoj karanteni steone

junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od

<!Juditekorak ispred!

InJ:)estirajteu bolju

Doc.dr. se.Ante

Reproduktivni problemi takvih krava

Djelotvorna reprodukcija od izuzetne je važnosti u govedarskoj proizvodnji, bilo da se radi o gospodarenju (menadžmentu) usmjerenom prema proizvodnji krav(jeg mlijeka, mesa ili kombiniranom tipu. Farmeri se s problemima reprodukcije, posebice u stadima krava visoke genetske predispozicije za mlijeko.

su razlog i njihova preranog iz proizvodnje ili utroška znatnih sredstava za saniranje i ponovnog u reprodukciju. Djelotvornost reprodukcije u manjoj mjeri ovisi o nasljednim utjecajima (15%), dok su utjecaji menadžmenta i okoliša (85%). Menadžment reprodukcije (dužina servis perioda, opažanje gonjenja, tehnika osjemenjivanja) na uspjeh reprodukcije (40%), zatim slijedi hranidba (30%), higijena staje i goveda (10%), te uvjeti smještaja (5%). Stoga glede podizanja razine djelotvornosti reprodukcije treba u manjoj mjeri polagati pozornost na genetiku (premda skupine mogu imati genetske sklonosti prema narušavanju funkcionalnosti jajnika, tihom gonjenju, težem teljenju ili nekom poremekoji blokira reproduktivni sustav), a u znatnijoj mjeri na menadžment reprodukcije, hranidbu i smještaj.

Više je menadžmenta reprodukcije stada, a jedna od temeljnih je pravovremenost opažanja gonjenja. Ukoliko se pravovremena ne gonjenja, znatno se umanjuje sigurnost vanja vremena optimalnog osjemenjivanja i njegov uspjeh. U više od stada problem je upravo u otkrivanju gonjenja, a problem je još izraženiji u stadima viših proizvodnih razina.

Reproduktivni faktor na koji farmer može ciljano djelovati, time aktivnosti naspram krave nakon njenog teljenja,

dužina je "sevis perioda" (vremena od teljenja do ponovne steonosti). Dužini servis perioda se menadžment reprodukcije, kontrole i preventivne aktivnosti. Razdoblje od teljenja do ponovne uspostave spolnog ciklusa odnosno ovulacije veoma je varijabilno da, uz u prvom dijelu laktacije na njega u znatnoj mjeri djeluje opskrbljenost krave energijom, i mineralima, uspostava hormonalne ravnoteže i zdravlje krave. Znamo da samo kod manjeg broja krava (10 do 30%) prvu ovulaciju nakon teljenja prate znakovi gonjenja. Tijekom ovulacija kasnijih spolnih ciklusa znakovi gonjenja znatno su izraženiji. U želji za servis perioda, pogrešku preranog osjemenjivanja u vrijeme stabilizacije hormonalnog i spolnog ciklusa. Osim toga, stres visoke proizvodnje mlijeka i negativna hranidbena bilanca utrošak od unosa hranjiva) dovodi do proizvodnih i reproduktivnih problema, i rana embrija. Tijekom prvih šest do sedam tjedana nakon oplodnje ugiba 20 do 25% embrija. Ukoliko se embrija dogodi tijekom prvih desetak dana po oplodnji, spolni ciklus se nastavlja kao da se oplodnja nije ni dogodila, a uginuli embrio se resorbira u maternici. Preporuka je da prvo osjemenjivanje uslijedi u intervalu od 60. do 80-og dana nakon teljenja. Kravama izrazito visoke i dobre perzistencije servis period se produžuje i na 120 dana. Premda se takav

pristup na prvi pogled može neopravdanim, pozitivan na uspjeh osjemenjivanja, te manji problemi prilikom zasušivanja krava, opravdavaju takvo produženje servis perioda. krave, ukoliko ostanu gravidne nakon 60. dana po teljenju, ulaze u razdoblje poželjnog zasušenja s relativno visokom proizvodnjom mlijeka što probleme u zasušivanju. Time se može narušiti dužina suhostaja, odmor krave, priprema za teljenje, te proizvodni naredne laktacije.

Osobit problem u otkrivanju gonjenja (djelotvornijoj reprodukciji) predstavlja "tiho gonjenje". Posebice je izraženo u stadima visokomlikrava izloženijih stresu visoke proizvodnje, neprimjerenog menadžmenta ili loše hranidbe. U (85%) tijekom "tihog gonjenja" jajnici i reproduktivni sustav krave normalno funkcioniraju, a jedini je problem nikakva ili slaba izraženost svima dobro znanih znakova gonjenja. Povodi "tihom gonjenju" pri urednoj aktivnosti jajnika su no korigiranjem nekih postupaka i dodatnih metoda otkrivanja uglavnom se mogu otkloniti ili suzbiti. Neki od osnovnih su: površno (loše) opažanje manje zamjetnih znakova gonjenja, pogrješke u hranidbi krava

Grafikon 1: uspješnostiosjemenjivanja i dužine servisperioda.

(višak manjak energije ili sirovih vlakana, neprimjerena minerala, manjak B-karotina), stres visoke proizvodnje mlijeka, ozljede papaka, invazija parazita, neprimjereni smještajni uvjeti i drugo. Bez gonjenja i njegova teško je odrediti optimalno vrijeme osjemenjivanja krave. Niz je mjera i metoda koje pomažu u pravodobnom otkrivanju gonjenja krava. Jedna od temeljnih mjera u pravodobnog otkrivanja gonjenja je dnevnog ciljanog nadzora i kontrole krava radi otkrivanja i manje znakova. Iskustva ukazuju da broja dnevnih kontrola stada (promatranja) s jednog na pravodobnost otkrivanja gonjenja sa 60 na gotovo 100%. je da krave imaju dnevna razdoblja aktivnosti, što je u znatnoj mjeri za svaku staju hranidbe, mužnje, izvedba staje, mikroklima). Poznavanje dnevnog ritma aktivnosti krava u staji, te uklapanje razdoblja promatranja u navedeni interval podiže djelotvornost otkrivanja gonjenja krava. više pozornosti na znakove gonjenja i zdravlje krava prigodom redovitih radnih zahvata (mužnja, hranidba, izgnojavanje) uz neznatan dodatni utrošak vremena, podiže djelotvornost reprodukcije.

Uredno stajske evidencije krava (u koju su i reproduktivni pokazatelji) nezi;i.obilaznoje u menadžmentu staje. Evidencija na potrebu pozornosti na grlo za koja se gonjenje ili grla sklonih tihom gonjenju, ali i na druge reproduktivne momente, ukoliko su važni (provjera steonosti, termin teljenja i drugo). Danas, u vrijeme razvijene informatike, primjereni ali i jednostavniji programski paketi brzo i pouzdano pružaju potrebne informacije, na termine, ukazuju na i probleme, individualne sklonosti jedinki ili duži ciklus, ili duža steonost). Bitno je ažurno i korištenje stajske evidencije.

Razina proizvodnje mlijeka može utjecati na pojavu i otkrivanje gonjenja, kao i druge funkcionalne smetnje, posebice ako su krave izložene neprimjerenom hranidbenom odnosu. Razumljivo je da krave s višom dnevnom, odnosno laktacijskom proizvodnjom imaju duže razdoblje negativne hranidbene bilance utrošak od unosa hranjiva) na laktacije, što dovodi do odgode pojave prvog gonjenja. Stoga treba nastojati ranije dovesti hranidbenu bilancu u ravnotežu, sti stadija laktacije, bez davanja povoda metabo(acidozi, ketozi i drugima).

Smještaj u znatnoj mjeri na djelotvornost reprodukcije. Vezani sustav slobodno kretanje i dovodi do reproduktivnih problema. Krave konstantno držane na vezu slabije ispoljavaju znakove gonjenja, pridonosi i seksualna aktivnost unutar stada (zaskakivanje drugih grla). Slobodni sustav držanja osigurava kretanje grlima i seksualnu aktivnost stada. Boravak na pašnjaku, posebice krava držanih na vezu, izraženost znakova gonjenja i prevenira "tiho gonjenje". Nekada je dovoljno dnevno kretanje u trajanju od jednog do dva sata da se pozitivni rezultati. Tom prigodom grla se nalaze u skupini, pa dolazi do izražaja seksualna aktivnost unutar stada. Boravak na pašnjaku pozitivno na libido krave, te na njezino cjelokupno zdravlje. No ne treba zaboraviti da dugotrajniji boravci na pašnjacima, bez adekvatne dohrane, mogu dovesti i do reproduktivnih problema, primarno hranidbene naravi. napasivanje dovodi do unosa prevelike manjka energije i vlakana, neuravnoteženosti minerala, te inducira pojavu tihog gonjenja i drugih problema. Raspoložive su i metode, zasnovane na pristupima, koje pomažu gonjenja i onda kada nema vidljivih znakova. Jedan od pristupa reproduktivnog statusa krave je razine progesterona (hormona spolnog ciklusa) u

mlijeku krave jednostavnim "stajskim progesteron-testom". Vrijednost razine progesterona u mlijeku, koja se uzima kao je 5 µ,g/ml. Višekratnom provedbom progesteron-testa tijekom javljanja ciklusa može se utvrditi pojava gonjena, no teško je utvrditi njegov odnosno optimalno vrijeme osjemenjivanja. Progesteron-test služi i za rano posteonosti. Dio metode detekcije gonjenja zasniva se na automatskom otkrivanju promjena provodljivosti mlijeka u dane gonjenja, no iziskuju ugradnju skupe sofisticiranije dodatne muzne opreme u izmuzištu. Neke metode koriste promjenu svojstava sluzi provodljivosti, pH) tijekom gonjenja, no iziskuju obazriviji pristup u interpretaciji rezultata i higijenske mjere pri primjeni. Povišena tjelesna temperatura krava prilikom gonjenja (0,5 do O,7°C) odražava se i na povišenje temperature mlijeka što se može registrirati prigodom mužnje (uz mjernu opremu). Jednostavna metoda otkrivanju zaskakivanja drugih krava u fazi gonjenja zasniva se na ampuli s bojom koja se lijepi na zdjelice krave. Ampula s bojom prilikom zaskakivanja drugih krava razlijeva se i ukazuje na eventualno gonjenje. Na nekim se farmama koristi "bik koji na temelju mirisnog traga lako otkriva krave u gonjenju, bojom ih markira, no direktno ne sudjeluje u reprodukciji. Takvi su bikovi zahtjevni u pogledu manipulacije, no nekada i opasni. Spoznaja da su krave u razdoblju gonjenja aktivnije, iskorištena je u osmišljanju detektora gonjenja koji daje dojavu nakon registriranja kretanje krave.

Korekcija uvjeta držanja, ukoliko su stresni za krave, može popraviti djelotvornost reprodukcije farme. Stres može nastati uslijed neprimjerenih smještajnih uvjeta, neprilagodužine ležišta, hodnika, pregrada ili krmnih zabrana, loše izvedene površine za kretanje (opasnost od klizanja, ozljeda papaka), neprimjerene mikroklime (visoka temperatura, neprimjerena vlaga, propuh), lošeg odnosa

Mije/carskilist 03/2006.

Vašafarmaje Vašživot...

nvest1ra1te •

U SVOJU

Farmerkrediti za proširenje

fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%.Efektivnakamatnastopa za kredita 84 mjeseca10,26%.

Partner uvoznik za nabavkujunica INTERAGROd.o.o. Križevci

Investicijskikreditiza poljoprivrednike do 3-000.000,00 kn.

HBOR-KREDm do 12 godinado 2 godine

Prijevremena isplata naknadaza mlijeko kooperantima LURE (12-togu mjesecu).

Vašavaraždinska

POSWVNI CENTARZA POLJOPRIVREDNUKLIJENTELU: Bjelovar,F. Snpilan, tel: 043/241222 gdje dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.

prema životinjama (uznemiravanje, udaranje, odstupanje od dnevnog ritma) i drugog. Stres uvjetuje hormona stresa (glukokortikoida) koji dijelom blokira i aktivnost spolnih hormona krave, što rezultira blokiranjem potpunog sazrijevanja jajnih stanica i uspješne ovulacije. Stres i na pad apetita ugrožene krave, umanjuje unos krme odnosno hranjiva, što opet dovodi do Poznato je da smanjeni unos energije, sirovih vlakana, kalcija ili prekomjerni unos dovode do pojave tihog gonjenja.

Korigiranje nepovoljnog mikroklimatskog okruženja, odnosno smještajnih uvjeta, pozitivno na reprodukciju. Slaba ili prekratka osvijetljenost staje nepovoljno djeluje na izraženost znakova gonjenja. Temperature iznad 27°C izazivaju u krava toplotni stres koji dovodi do trajanja gonjenja te slabljenja njegovih znakova. Stoga tijekom toplih mjeseci ukoliko se ne mogu ublažiti viših temperatura, nužno je dodatno obratiti pozornost na znakove, osobito u intervalu gonjenja. Povišene temperature okoliša dovode do rektalne temperature krave (od 0,5 do 2,0°C), što u ranoj embrionalnoj fazi može biti pogubno i dovesti do ranih embrionalnih Na taj nakon pozitivnih naznaka uspješnog osjemenjivanja može ·biti izgubljeno nekoliko mjeseci, jer je farmer uvjeren da je krava steona. Niže okolišne temperature (ispod -10°C) nemaju negativan na reproduktivnost stada, posebice kod krava u stajama s vanjskom klimom. Uz navedene postupke menadžmenta reprodukcije neizostavan je i redoviti veterinarski nadzor stada kojim se reproduktivni status krava, problemi funkcionalnosti jajnika ili drugog dijela reproduktivnog sustava, steonost i drugo. No provedbom djelotvornijeg nadzora mogu se suzbiti problemi u samom te djelotvornost reprodukcije odnosno proizvodnje mlijeka i dohodovnosti proizvodnje.

OtkuplJjje1110više od IJ3mJijlijjun1a

iijtarja m11Jijje~a

Tijekom prošle godine mljekare su od proizmlijeka s Požeškoslavonske županije otkupile više od 13 milijuna litara mlijeka. ,,__, -~

Prema informacijama iz Zupanijske službe, to je za oko 1,5 posto manje u usporedbi s proizvodnjom mlijeka u 2004. godini. Na Požeško-slavonske

županije imaju 5 500 muznih krava, a proizvodnja mlijeka iznosi 2 650 litara mlijeka godišnje po muznoj kravi. U službi smatraju da bi s minimalnim ulaganjima u kvalitetniju prehranu stoke, te u uvjete u stajama mogli krave jer se sadašnja iskorištenost od 50 do 60 posto po muznoj kravi. U svemu ovome nužna je i bolja prevencija mastitisa, bolesti muznih krava. Prema nekim procjenama štete od mastitisa bile su prošle godine 5-6 milijuna kuna. Poticajnom politikom i kontrolom, a ponajprije boljim higijenskim uvjetima u

MONTAŽNEKONSTRUKCIJE

ZA RAZNENAMJENE (VLASTITAPROIZVODNJA)

MONTAŽNEKONSTRUKCIJE

ZAFARME

SLOBODNIILI VEZANIUZGOJ(tipske i vantipske)

• Konstrukcijaje

od 32,00 €/m2

• Nagibkrovišta22 % (ili po dogovoru).

• ugradnjedrvenihkrovnihgredica,nabave i montažekrovnogpokrova i fasadnihzatvaranjate radovapo dogovoruu aranžmanukupca.

stajama, zamjetna je bolja mlijeka. Nužno je i okrupnjavanje obiteljskih gospodarstava i fonda jer je to preduvjet za ostvarivanje poticaja u proizvodnji mlijeka. Naime, poticaj za mlijeko ove godine ostvariti samo oni koji su tijekom prošle godine proizveli najmanje šest litara mlijeka. Stanje u proizvodnji mlijeka na Požeška-slavonske županije iz godine u godinu sve je bolje. No, u usporedbi s prijeratnim godinama to još nije Tadaje na Županije bilo oko 20 muznih krava, a godišnja proizvodnja mlijeka bila je od 35 milijuna

OPREMAZA

GOVEDARSTVO - SLOBODNIUZGOJ

• Boksoviza ležanje"EURO" i "STANDARD" od 72,00€

• Krmnezabranesistem "A"i "MREžA" sa ili bez samozatvaranja od 50,00€

• Konstrukcijeizmuzišta"AUTOTANDEM" i "RIBLJAKOST" od 350,00€

GOVEDARSTVO - VEZANIUZGOJ

• Vezovivisoki - (Grabnar) sa okovrtnicimai lancima od 105,00 € __ ,_

• Vezoviniski sa okovratnicima i lancima _,""""'......;.-:::=----_oj L-----~=-.-,.;;:,,;;:a od 110,00 €

MONTAŽNEKONSTRUKCIJE ZADRUGENAMJENE od 40,00 €/m 2

NATSTREŠNICEZA STROJEVE,BALE,SILOSE,INDUSTRIJSKIOBJEKTI

• Tipskiraspon8 do 12 m, visina5 m, raster5 m. izvedbedimenzija po željikupca.Priloženiatestimateriala,varenja,Interni i nacrti temeljasa armaturom. Garancijaza konstrukciju1Ogodinauz normalnoodržavanje.

• Boksoviza konje TRANSPORTERI ZA

• Transporter "KRTICA"(ravni,dupli i kutnisistemi) i transporteri od 2.800,00 €

• Transporter 'DELTA" - slobodniuzgoj (širinestruga200-400 cm ili po narudžbi) od 4.700,00 €

Navedenecijene su izvozne,bez PDV-ai montaže,lco carinarnica Ljubljana. KOBALKONSTRUKCIJEd.o.o.

Gorenjskacesta 12 b, 1215 Medvode,Slovenija,GSM:00386 41 621 877, 00386 41 613 411, tel.: 003861 361 80 24, e-mail: info@kobalkonstrukcije.si

zavisokuproizvodnju.m/Ueka idobrozdrav~ekrava

Mirisna ljubica, plava ljubica ili fijolica (Viola odorata) svakog nas iznova oduševljava svojim ljupkim izgledom i ugodnim mirisom. Manje je poznato da ima i ljekovita svojstva.

Kao lijek koristili su je i stari Grci. Hipokratjuje kod glavobolje, lošeg vida, tegoba dišnih organa i mamurluka, a Plinije je isticao njenu djelotvornost kod nemira, nervoze, nesanice i tegoba sa srcem. Kneippje hvalio djelotvornost i sirupa od ljubice kod kašlja, hripavca, nervoznog lupanja srca i histerije. Danas se ljubica samo ponekad koristi u medicini. Ljekoviti su svi dijelovi biljke, i korijen, a najviše se koriste cvjetovi. Beru se kad su potpuno procvali i koriste svježi ili se suše u što tanjem sloju na toplom i mjestu da zadrže miris i da ne promijene boju. se od sunca u dobro zatvorenim staklenkama. Zbog sadržaja sluzi i saponina koriste se kod kašlja i hripavca, dok salicilni spojevi pomažu ublažavanju boli i upala kod reume, artritisa i povišene temperature.

ulje ima djelovanje kod upala kože, sluznice te lakših opeklina i rana.

Priprema Jednu šaku svježih cvjetova ili 2 žlice suhih preliti s 2,5 dl vode, poklopiti te procijediti nakon 10 minuta. Kod dišnih tegoba se sladi medom, a za obloge ili ispiranje koristi

Priprema sirupa: Pola litre svježih cvjetova prelijemo s pola litre vode i ostavimo poklopljeno najmanje 12 sati.

procijedimo, zagrijemo do vrenja i ponovo prelijemo po

sklad ljepote, mirisa i ljekovitosti

Marija dipl. ing. istoj svježih cvjetova. Nakon 12 sati stajanja

procijedimo, dobro zagrijemo i kad se malo ohladi dodamo toliko meda da dobijemo masu sirupu. Dobiveni sirup daje se u malim žlicama kod kašlja, nakupljene sluzi u dišnim organima, nesanice i tegoba. cvjetovi ljubice prekrasan su ukras tortama i drugim slasticama.

Mladi listovi sadrže nešto C vitamina i mogu se svježi koristiti s ostalim samoniklim jestivim biljem u salatama i varivima.

dobivena kratkotrajnim kuhanjem listova u vinskom octu nekada se koristila kao oblog kod gihta, a zdrobljeni svježi listovi kao oblog kod glavobolje i za smanjenje oteklina.

od listova i cvietova: 2-3 velike žlice listova i cvjetova preliti s litrom vode i ostaviti poklopljeno 5 minuta. procijediti i mlak piti tijekom dana kod upale

Ožujak

Još malo i eto nas u 20. ožujka u 19 sati i 26 minuta astronomski Zemlja se tog dana na svojoj stazi oko Sunca nalaziti u tzv. proljetnoj Da nema atmosfere, tada bi na cijeloj Zemlji dan po duljini bio jednak No, poznato nam je da se svjetlost u zraku lomi, pa tako vidimo Sunce kad se ono nalazi i ispod obzorja.

Kopno je ovog mjesec još uvijek relativno hladno, a i more se ohladilo. Kako zrak prima svojstva svoje podloge, zrak koji dolazi s mora, a i onaj koji dolazi s kopna, jednako je hladan. Eto, to je i razlog što u ovom mjesecu sukobljavanje fronti koje dolaze s kopna i onih koje dolaze s mora, nije više tako

burna. Uostalom, zato prosJecno tijekom ožujka u Zagrebu padne 51, a u Osijeku samo 42mmoborine.

Dulji nam dani donose više svjetlosti i topline, pogotovo i zato što je tijekom naoblake sve manje. Zapamtimo, 14. ožujka temperature zraka prelaze temperaturni prag od 5 Celzijevih stupnjeva, a to je granivrijednost kad kretanje vegetacije. Prvo jaglaci i šafrani, zatim lijeska, pa vrba i drijenak upozorit nas da je pred nama. S porastom temperatura zraka, relativna vlažnost opada, paje tijekom ovog mjeseca i manje dana s pojavom magle.

IZLAZAKI ZALAZAKSUNCA

10.03. 20. 03. 31. 03.

renim sredstvom protiv lista. I L-------------------------' dalje Nove saditi a stare

Darko Kantoci, dipl. ing

~. _D_hpolj~ sed ~~~t~vlj~l. kprihra 1 nka i....-:-:Joz1m1 usJeva us1cmm 1 1 omp eL..::_lsnim mineralnim gnojivima. Ovo je mjesec intenzivne pripreme i sjetve E) jarih kultura. Sredinom mjeseca sijati repu, zatim jaru grahoricu, jari grašak, jaru uljanu repicu i q,-.._J repu. Nabaviti sjeme i zaštitna r::::'\sredstva za kulture koje sijemo u travnju i svibnju.

U vinogradu ima mnogo posla: od rezidbe, kolenja, rezanja, kopanja, do ranog proljetnog prskanja. Rigolano tlo valja razmjeriti, kopati jame, pripremiti gnoj i humus za sadnju cjepova. Prilikom rezidbe izvaditi suhe i stare te kopati jame za sadnju novih.

U tretirati breskve nekim bak-

prihranjivati.

U prostoru povrtnjaka sijati papriku, patlidžan, rani kupus, kelj, korabicu, celer, salatu i poriluk. Njegovati sijana i u u prostoru i na otvorenom. Obaviti predsjetvenu obradu tla. Provoditi zaštitu od bolesti i štetnika. Na otvorenom sijati bob, ciklu, mrkvu, peršin, grašak, rotkvicu, rotkvu, špinat i blitvu.

U vrtu uništavanjem korova. Saditi ukrasno i grmlje. Rezati ruže i ukrasno grmlje.

Narodne za ožujak Koliko je u ožujku rose, toliko je u svibnju mrazova. • Ožujak i zima, ako ne ugrizu zubom, ošinu repom. • prašina nosi obilata žita i vina. • grmljavina, rodna godina. • Koliko je u ožujku magle, toliko je za 100 dana grmljavine.

SUSTAVKONTROLE I KVALITETE

» SPECIJALLT - alkalno sredstvo za uklanjanje organske

SPECIJALKT - kiselo sredstvo za uklanjanje anorganske nakon alkalnog pranja ili

SPECIJALDN - kombinirano praškasto sredstvo za pranje i dezinfekciju na osnovi aktivnog klora za pranje CIP postupkom ili kružnim pranjem

SPECIJALPER - kiselo sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog kisika ili

" OXYGENON- granulirano sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog kisika

PRANJE

SPECIJALCL - kombinirano praškasto alkalno sredstvo s dezinficijensom na osnovi aktivnog klora

SPECIJALFK - kiselo sredstvo za uklanjanje i vo~~no$ kamenca i otapanje i drugih organskih nec1stoca

PERMETAL163 - SF - praškasto alkalno sredstvo za ili

SPECIJAL75 - V - praškasto alkalno sredstvo na osnovi natrijevog hidroksida za pranje jako zaprljanih površina

SPECIJALBELIOL- sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog klora svih suhih površina

LABUDOLRT - sapun za pranje i dezinfekciju ruku bez mirisa

MANORAPIDrfu- polialkoholni antiseptik 2 higijensku dezinfekciju ruku

KAKO OPTIMALIZIRATI PROBAVL I IMUNITET?

Jogurt s probiotskom kulturom L. casei + balastna tvar inulin

više od hranjivog fermentiranog napitka

• OBNAVLJA CRIJEVNU FLORU

• (STIMULIRA) PRIRODNU OTPORNOST ORGANIZMA

Djelovanje probiotske kulture Lactobacillus casei je dokaza no studija ma!