Mljekarski list 4-2006 by Hrvatska mljekarska udruga

Naslovnica: Gdje rastu djeca, treba i mlijeka - foto: D.Zagorec

SADRZAJ

ŠKOLA NASTAVE

Promjene u proizvodnim sustavima govedarske proizvodnje - Preduvjet uspješne prilagodbe uvjetima EU

KRMNE KULTURE

Izbor hibrida kukuruza za sjetvu _ _ _ _ _ _ 8

Spremanje silaže - što donosi razlika u kvaliteti?! ___ 10 Zelena gnojidba_________________________ 14

PROIZVODNJA

Tehnologija proizvodnje krmnog sirka __________ 17

TRA VNJAŠTVO

Obnavljanje (nadosijavanje) travnjaka (livada i pašnjaka) ________________________ I 9

AKREDITIRAN REFERENTNI LABORATORIJ

Akreditirao Referentni laboratorij Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu ______________________ 22

IZ CENTRA ZA TRA VNJAŠTVO

Charolais bikovi u funkciji proizvodnje kvalitetne teladi za tov ______________________ 24

HRANIDBA

Utjecaj kvalitete sijena na koncentrata u obroku junica i krava u suhostaju _______________________________ 25

PRAVILNIK O AMBALAZI primjene odredbi Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu ______________ 26

EKOLOŠKA PROIZVODNJA

Ekološka proizvodnja kravljeg mlijeka ___________ 31

IZ SAVEZA UDRUGA SIMENT ALSKOG GOVEDA Slovenska poljoprivreda u EU ________________ 35

Hrvatski savez simentalskog goveda u radnom posjetu u MPŠVG ____________ 52

Predstavnici CroSim-a kod predsjednika Republike Stjepana __________________ 52

u hranidbi janjadi

IZ VUKOVARA

Litra mlijeka za obnovu Vukovara - hrvatski

mljekari ustrajni u obnovi ustanova u Vukovaru ______________________

IZ UHUH-a

Potpisan prvi ugovor

i hrvatskog centra

Kriteriji za dodjelu nagrade "Zlatni rog":

- mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)

- mlijeko mora biti ekstra (E) klase - mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko

Podatke tijekom godine razmatrati i procjenjivati povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja biti uruu lipnju 2006. godine.

Dragi ukoliko udovoljavate uvjetima ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi dobitnik ove vrijedne nagrade. V UREDNISTVO

Napomena:

: Popunjeni obrazac s Ime i prezime

podatcima za mjesec

Adresa:

ožujak dostaviti tiBroj krava:.....

jekom travnja o.g., mlijeka mljekari (litara):

Klasa mlijeka:

Datum predaje obrasca i potpis:

na adresu: Hrvatska mljekarska udruga (za nagradu «Zlatni rog» llica 31/3, 10000 Zagreb. Informacije 1 na broj 01/4833 349

31/111,tel: 01/4833-348, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro ratun: 23600()()..1101408596, Cijena: 6,00 kn, priprema i tisak:

Ana prof dr. se. Zoran dr. se. lvan Darko Kantoei, dipl. ing., mr se. Goran Kiš, mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Amelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., urednica: ing. Mirna Lektorica: Nada prof. Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb, llica

"Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

[;)[;J@GYiJdJ8~8OD[;)[;J@D~@@)~OuYlJ

PRILAGODBE UVJETIMA EUROPSKE UNIJE

Dario Zagorec 1 dipl. ing. 1 HZPSS

Predavanje je bilo namijenjena prvenstveno organizatorima otkupa mlijeka pri mljekarama i savjetnicima, te proimlijeka koji znanje

Tematsko predavanje pod gore navedenim naslovom održano je 17. ožujka 2006. godine u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, na Sljemenu. Voditelj programa bio je dr. se. lvan sa suradnicima.

Organizator tematskog predavanja bila je Hrvatska mljekarska udruga u sklopu svojih redovnih aktivnosti i programa rada Udruge.

primijeniti u praksi. Ne tako veliki interes za ovo predavanje kada se zna da je to problematika koja zaokuplja pažnju svakog ozbiljnog mlijeka u Republici Hrvatskoj kao i svakog onog koji se ovom bavi. Skupu su se odazvali predstavnici broja mljekara i njihovih kooperanata, jer je problematika koja direktno kako na razvoj govedarstva tako i na njihovu Rasprava je dotakla pitanje našeg mljekarstva kroz kvote i subvencije, kao i govedarstva što je izazvalo niz polemika i burnih reakcija. To nipošto ne obzirom je u ovo predpristupno vrijeme za ulazak u EU svaka informacija o kvotama, o zakonskoj regulativi EU, te o raznim iskustvima u gradnji staja, više nego dobrodošla.

Ravnatelj HZPSS-e dr. se. Ivan održao je predavanje o proceduri izgradnje farmi, te dao prikaz svih potrebnih uvjeta koje mora ostvariti da bi došao do cilja - staje koja mu osigurati uspješno poslovanje.

Na izlaganje dr. se nadovezao Dario Zagorec, dipl. ing. s konkretnim primjerom uspješne izgradnje staje za krave. Predstavljena je obiteljsko gospodarstvo koje je ušlo u investiciju izgradnje nove staje nekoliko godina ranije

negoli je «Operativni program razvitka govedarske proizvodnje» za izgradnju staja donesen. Upravo zbog toga su i glavni akteri ove prezentacije, par Štefica i Damir bili da i uživa mogu potvrditi sve pozitivne aspekte svoje odluke, ali i govoriti o nekim propustima kod izgradnje staje tako da bi investitori, koji graditi staje, mogli takve pogrješke.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Štefice i Damira

U živopisnom kraju, na vijugavoj cesti od Križevaca prema varaždinskim termama i Varaždinu, koju su izgradili i koristili još stari Rimljani, a ostatci još i danas o tim vremenima, smjestila se Gornja Rijeka. Nedaleko od te ceste, nešto južnije, smještena je naselje Pofuki. Za i mlijeka, naselje kao takvo i ne bi imalo neki posebni da u njemu ne živi obitelj koja je, prije gotovo godine, izgradila novu staju. Bili su prvima koji su u tom, za razliku od danas, nepovoljnijem vremenu za investicije, podigli kredit i realizirali svoju zamisao. Od tada pa do danas mnogi su obitelji vidjeti farmu. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Damira kao nositelja OPG-a, jedno je od uzornijih poljoprivrednih gospodarstava tog koje je

planiralo svoju u modernoj poljoprivrednoj proizvodnji. Kako kod još i danas prevladava tradicionalno gospodarenje u proizvodnji mlijeka, koje se prenosi iz generacije u generaciju, uz mnoštvo nerješenih problema od kojih je nedostatak zemlje te njena rascjepkanost, svakako odluka za bilo kakvu veliku investiciju nije bila nimalo laka.

Proizvodnja na gospodarstvu prije investicije

Te 2001. godine, za donošenje odluka, proizvodnja na gospodarstvu prije investicije bilaje skromna, ali još uvijek bolja od hrvatskog prosjeka. S jedanaest krava, od su devet simentalske pasmine, i tek dvije novo nabavljene krave holstein-friesian pasmine proizvelo se te godine preko 35 000 litara mlijeka. S tim bili su na prvom mjestu kooperantima mljekarske tvrtke Lura d.d. u svom kraju. Kako se vodila briga o rasplodnom podmlatku, na gospodarstvu je bilo i nešto steonih junica, ali i kategorija ženskog podmlatka.

Stara staja, koju sujoš tada koristili, imalaje 15 ležišta, s vezanim držanja i tek povremeno se koristio improvizirani ispust. Mužnja, iako s dvije muzne kante, bila je dugotrajna, a i zbog neprimjerenih uvjeta u staji bilo je potrebno ulagati više energije i truda u održavanje higijene životinja. Iako se proizvodnja odvijala u staroj staji s vezanim držanja, bez za kretanje krava (osim povremeno u ispustu), te s neprikladnim smještajem rasplodnog podmlatka, i dosta skromnom hranidbom, koja je k tome bila otežana (jasle s unutrašnje strane, glave krava okrenute prema zidu), uz loše mikroklimatske uvjete, ostvarena je proizvodnja od 4 100 litara mlijeka po kravi godišnje. Zemljišne površine koje su koristili bile su rascjepkane, a kao druga nepogodnost bila je i njihova udaljenost od farme. No, treba naglasiti da je ostalim, bilo zasijana 2 ha engleskog ljulja, 1 ha lucerne, te 1 ha TDS-a, a korištena je još i nekoliko hektara prirodnih livada za spremanje sijena u velike bale. Silaža se spremala u silo

M(jekarski list 0-i/2006. ŠKOLA

hrpe, no u nedovoljnoj tako da se nije mogla koristiti u obroku tijekom cijele godine kao energetska komponenta voluminoznog dijela obroka. U to vrijeme se u hranidbu uvoditi i sjenaža.

Investicijski program izgradnje i opremanje farme za proizvodnju mlijeka Damir mladi poduzetni poljoprivrednik, ali ugostitelj po struci, uspješno sa svim službama i institucijama u poljoprivredi, s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatskim centrom kao i Agronomskim te Veterinarskim fakultetom u Zagrebu. prvima se u potpunosti primjenjivati nove, moderne spoznaje u svojoj temeljnoj proizvodnjiproizvodnji mlijeka. Cjelokupni dohodak na obiteljskom gospodarstvu ostvaruje se od poljoprivredne proizvodnje, odnosno obitelji nisu uposleni izvan gospodarstva. Uz Damira i suprugu Šteficu, na gospodarstvu rade još i otac I van te majka Dragica. Damir i Štefica roditelji su troje djece, Lucije, Domagoja i Josipa.

Upravo zbog njih, je bila odluka stvoriti sigurniju egzistenciju u ovom poslu, te istinsko nastojanje život cijele obitelji kvalitetnijim i boljim. Ona druga, strana, odluke u izradu i realizaciju investicijskog programa izgradnje i opremanja farme za proizvodnju mlijeka bilaje zbog jasnih ciljeva

Obitelj na okupu (foto:D. Zagorec)

koji su bili pred njima: potpuna specijalizacija u proizvodnji mlijeka; modernizacija i efikasnosti rada gospodarstva; stvaranje optimalnih uvjeta za iskorištenje genetskog potencijala krava u proizvodnji mlijeka s dvostruko stadom; dohotka od proizvodnje mlijeka. Proizvodni program bio je usmjeren prema proizvodnji mlijeka te prema proizvodnji rasplodnih junica, kako za remont stada tako i za tržište. Definirao se i kapacitet farme, a planiranje je bilo u skladu s stima, prvenstveno proizvodnje voluminozne hrane, ali i svim realnim cima koji bi mogli podnijeti takvu proizvodnju. Željeli su stvoriti optimalne uvjete za profitabilnu i ekološki prihvatljivu proizvodnju mlijeka i rasplodnog podmlatka na OPG-u, posebno zbog spoznaje da i u Republici Hrvatskoj prije ili kasnije vrijediti ista pravila kao i u EU. Želja, ali i svrhaje bila proizvodnju mlijeka na više od 210 000 litara godišnje nakon investicije. Nakon simentalca u stadu, odluka je bila da se gospodarstvo preorijentirati na proizvodnju s pasminom - holstein-friesian. Dakle krenuli su u potpunu specijalizaciju u proizvodnji mlijeka. Naravno, s novom stajom dobit se i bolji uvjeti smještaja muznih krava. Staja sa slobodnim držanja i vanjskom klimom, tzv. otvorena staja s ispustom, bila bi upravo ta koja to sve i osigurati. kapacitet bio je 30 krava, odnosno toliko ležišta. Izmuzište kao

Staja neposrednonakonzavršetkagradnje (foto:D. Zagorec)

nezaobilazni dio svake takve staje, planirano je s kapacitetom 8 krava na mužnji (2 x 4 riblja kost) s time da je odmah u startu planirana nabava opreme samo za jednu stranu izmuzišta iz više razloga, a jedan je bio financijske naravi. Time je ostavljena proširenja staje u

Visina i struktura ulaganja

U odnosu na današnje i uvjete dobivanja kredita za izgradnju staja, ("Operativni program razvitka govedarske proizvodnje"), tadašnji kreditni programi bili su mnogo nepovoljniji. U to vrijeme još nije ni postajao Pravilnik o modelu kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, odnosno nepovratna investicijska potpora kapitalnim ulaganjima udio može iznositi do 25 % od ukupne vrijednosti iskorištenog kredita. Najpovoljnijim se tada pokazao kredit iz "Programa razvoja malog gospodarstva" Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo i županije ("Poduzetnik") za kojim su oni i posegnuli, naravno i uz dio ulaganja iz vlastitih sredstava. Kreditni uvjeti bili su rok otplate bio je 9 godina uz razdoblje od 1 godine, te uz kamatnu stopu od 7,5 % godišnje.

županija je subvencionirala kamatu sa 0,5 % i to je bila jedina povlastica koju su ostvarili. Kredit je iznosio 105.000 € (oko 770.000,00 kn) uz otplatu u jednakim polugodišnjim anuitetima. Vrijednost pojedinih stavki u ulaganju vidljivajeu tablici 1.

Tablica1: Vrijednostpojedinihstavki u ulaganju

ULAGANJE

Izgradnja staje

VRIJEDNOST (kn)

700.000,00

Opremanje staje 122.000,00

Opremanje izmuzišta 211.060,00

UKUPNO 1.033.060,00

Dokumentacija, gradnja i punjenje objekta

Nakon što je obitelj graditi staju osmišljeno je idejno rješenje, te je podnesen zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole sredinom 2001. godine. U studenome iste godine podnesen je zahtjev za kredit u banci. gradnje uslijedio je u 2002. godine su to

vremenski uvjeti dozvolili. Objekt je završen u srpnju, te je staja bila useljena s kravama iz stada. No tada i mukotrpni put punjenja objekta kravama do punog kapaciteta. U prilog im nije išla ni tadašnja zabrana uvoza junica iz zemalja EU zbog bolesti "kravljeg ludila". Tako je jedini uvoz bio iz odakle su uvezli 10 junica holstein-friesian pasmine u lipnju 2003. godine. Nažalost, zbog loše kvalitete i bolesti junica, nakon godine dana ostale su samo 3 iz tog kontigenta. Uz još nekoliko neuspješnih pokušaja kupovine junica (7 komada u Gudovcu) tek u kolovozu 2004. godine uz tvrtke Lura, kupljena je 15 visoko kvalitetnih junica holsteinfriesian pasmine iz Nizozemske, te na isti još 8 komada.

Trenutno stanje gospodarstva:

• 31 krava HF (5 sim x CH)

• 10 steonih junica HF (5 sim x CH)

• 8 kom. podmlatka do 1 godine

• 7 krava u suhostaju (u prosjeku)

• cca. 600 lit/dan

• Ekstra klasa mlijeka

• proizvodnja 7.500 litara mlijeka po kravi godišnje

Objekt i oprema

ista kao i na otvorenom prostoru, a je i s temperaturom. Kako se za osvjetljavanje staje uglavnom koristiti dnevno svjetlo, bilo je potrebno na krovište staviti svjetlarnik. Konstrukcija je izvedena od vrlo kvalitetnog drveta koje je impregnirano i za vanjske zidove "hoblano". Cijela staja okolišu i u potpunosti se uklapa u ukupni ambijent

Kapacitet staje je za 30 odraslih krava i to za krave u laktaciji. Rasplodni podmladak i sve ostale kategorije životinja drže se u starim objektima tako da su i ti objekti u potpunosti iskorišteni. Sustav držanja je takav da postoje dva reda visokih ležišta (125 x 250 cm) koje opasuje puni pod s obje strane, s dva "skrejpera". Gnoj se skladišti u betoniranom gnojištu koji je za kruti gnoj, a i za gnojovku. Krmni stol je širine 4 m do vanjske stijene staje, a opremljen je

IGodina

2003. 59 363

2004. 101 575

2005. 228 887

krmnim pregradama. U staji se nalazi i boks za kompjutorski kontrolirano doziranje koncentrirane krme, kojime upravlja software koji jednostavno upravljanje hranidbom. Prednosti nove staje sa slobodnim sustavom držanja i ispustom pokazale su se u samom startu opravda-

trogodišnja proizvodnja nima jer su daleko mlijeka primjene najmodernijih principa

____.managementa farme. Omo-

je konstantno kretanje krava u staji 1 u ispustu, a udobna ležišta zadomikroklima jednaka onoj izvan staje, a to je idealno rješenje u uzgoju krava. Ventilacija u objektu je izvedena korištenjem postranog provjetravanja, odnosno ulaskom svježeg zraka kroz otvore na zidovima (drvene oplate do 2,5 m visine) na koje se nadovezuje tzv. "space-board" (visine 150 cm), dokje izlaz zraka kroz sljeme krova.

Staja je s vanjskom klimom što da je

Cijela strana objekta je potpuno otvorena, odnosno bez zida. Naime, staje ovakvog tipa odlikuju se boljom kvalitetom klime jer je trajno i štetnih plinova iz staje, a time je i kvaliteta stajske klime optimalna, te nema

propuha. Vlažnost zraka treba biti približno

voljavaju potrebe krava za odmor i preživanje (min. 15 h/dan). Kravama je uzimanje voluminozne krme 24 sata dnevno, dok je doziranje koncentrirane krme kompjutorski upravljanog sustava probavi i metabolizmu. Životinje dobivaju optimalnu kolii broj porcija što je s njihovom dnevnom proizvodnjom (sve zajedno uvjet za proizvodnju). Puno brža, lakša, efikasnija i higijenski primjerenija mužnja u izmuzištu taj dio posla u staji ugodnijim i Staja je i dizajnirana na da osigurava tri preduvjeta za visoku proizvodnju mlijeka: vrhunsku ventilaciju, osvjetljenje i slobodno kretanje krava unutar staje te u ispustu. Osim toga, rad svodi se na minimum zbog toga da bi se mogao primijeniti moderni management, odnosno kvalitetno upravljanje farmom, ali i da bi se pažnja posvetila životinjama.

Struktura proizvodnje krme

Kvaliteta voluminozne krme na obiteljskom gospodarstvu je analizama koje su unutar projekta u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. kvalitete travne sjenaže, silaže i sijena tijekom dvije sezone, pokazalo se da postoje velike varijacije hranidbene vrijednosti svih ispitivanih parametara kvalitete. sadržaj ST silaže bio je 36 i 40 % , dok je sadržaj ST sjenaže bio 43 i 50 % što govori da je sjenaža u trenutku spremanja bila ipak nešto suhlja. Sadržaj sirovih proteina (SP) kretao se u prosjeku izme14 i 16 %, iako je bilo i varijacija u postocima i to krme koja je spremana u bale i koja je potjecala s parcela. kvaliteta kukuruzne silaže i sjenaže na gospodarstvu podignuta je na nivo nego ranije, odnosno dobre su kvalitete, a obje komponente voluminozne krme koriste se u obrocima tijekom cijele godine. To garantira i silaže koja se sprema u silo hrpe (oko 400 tona), dok se sjenaže spremi preko 400 bala godišnje (300 tona). Dovoljna kvalitetne krme je jedan od preduvjeta iskorištenja genetskog potencijala krava, ali i da se pozitivan trend proizvodnje mlijeka na gospodarstvu nakon izgradnje skupe staje i opravdane investicije,

Vašafarmaje Vašživot... nvestirajte • U SVOJU

Farmerkrediti za proširenje fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%.Efektivnakamatnastopa za kredita 84 mjeseca10,26%.

Partneruvoznik za nabavkujunica INTERAGROd.o.o. Križevci

Investicijskikreditiza poljoprivrednike do 3.000.000,00 kn.

HBOR-KREDITIdo 12 godina do 2 godine

Prijevremenaisplata naknadaza mlijeko kooperantima LURE (12-togu mjesecu).

Vašavaraždinska

POSLOVNICENTAR.ZAPOLJOPRIVREDNUKLIJENTELU: Bjelovar,F. Supilan, tel: 0431'241222

gdje dobitiinfonnacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.

lo Shield~-~-

Aktivna barijera za zaštitu sisa mužnji

?/,Šl{) KOl~ISTITI10 SHIELDt

l' 11 ,;,1tc) ~tili i ,;uvasi-su11 !';ltJ<:a,,:vimak;.:kill~i .sr"3<:i li,"11,irdi-::ta u. •k•~inr.

t<'I\KC K F:IS n rt IO SHIELD :' ' 11.-Ujf~fllSl"'t" <;v,ikt:/iW:lillJG li "iJ"'diRtnu ,_;H~ic11lli-\k.,_•n 1· 1, ·· e Ki:,ti'il li ::-,1m,,1alretiranji:·P:ikun rnuinj1;.

G800[;JDC0B~~[;J(]J~

Doc.dr. se. Zlatko

Zato treba znati nešto više odgovor na pitanje koji hibrid žele o podjeli hibrida i drugim posijatijest- najbol.ii hibrid. ne postoji samo jedan važnim svojstvima koja od- najbol.ii hibrid za sve parcele istog a kamoli za njegovu vrijednost sve iz istog sela ili šire. Hibridi kukuruza imaju kako bi se mogao izabrati svoje poput rodnosti i drugih gospodarskih svojšto bolji hibrid za sjetvu. stava.

Podjela hibrida

kukuruza po duljini vegetacije

Poznavanje podjele hibrida kukuruza po duljini vegetacije veoma je važno u izboru hibrida za sjetvu. Ako se ta podjela ne zna, može se izabrati raniji ili kasniji hibrid nego što bi trebalo za podneblje. Tako se napraviti pogrješka jer je prerani hibrid manje rodan, a prekasni dozrjeti i opet dati manji prinos prevlažnog zrna od pravilno izabranog hibrida. Pravilan izbor hibrida je važan na parcelama gdje se u jesen planira posijati pšenica, se obrada tla i sjetva te naredne kulture mora obaviti unutar optimalnih rokova, a što nije ukoliko se izabere prekasni hibrid. Svi se hibridi po svojoj vegetaciji svrstavaju jedan iza drugoga i dijele u vegetacijske skupine dozrijevanja. Skupine dozrijevanja se stoticama, pa tako imamo hibride skupine 100, 200, 300, itd. U bilo kojem proizvodnom najraniji su hibridi iz skupine 100, a sve su kasniji koji pripadaju skupini s brojem. U nas se mogu uzgajati hibridi rane skupine 100 u svim krajevima gdje se može sijati kukuruz do kasne skupine 700 - u Slavoniji i Haranji ( i u Dalmaciji samo uz navodnjavanje).

Namjenska proizvodnja

kukuruza

Izbor hibrida kukuruza ponajprije ovisi o

namjenskom korištenju kukuruza. Kukuruz se može koristiti na više ali tri su osnovna:

Proizvodnja suhog zrna. u obzir klimatske uvjete i zahtjeve pojedinih vegetacijskih skupina hibrida kukuruza, za proizvodnju suhog zrna u Slavoniji i Haranji treba sijati hibride iz vegetacijskih skupina 400 do 500, manje 600; u središnjoj Hrvatskoj iz skupina 300 do 400, manje 500; a u zapadnoj Hrvatskoj iz skupina 200 do 300, manje 400. Poželjno je da izabrani hibridi za ovaj korištenja brzo gube vodu iz zrna nakon završenog nalijevanja zrna.

Proizvodnja vlažnog zrna ili klipa. Za ovaj tip proizvodnje mogu se u istom proizvodnom sijati hibridi za jednu vegetacijsku skupinu kasniji negoli za proizvodnju suhog zrna. Hibridi za ovaj korištenja trebaju se dobro i potpuno kruniti u berbi pri visokoj vlažnosti zrna od 35%.

Proizvodnja silažne mase cijelih biljaka. Tu treba birati hibride koji u povoljno vrijeme za siliranje, sredine rujna i polistopada, u našim glavnim proizvodnim imaju vlažnost zrna oko 45%. To su kasni hibridi u tim krajevima, i to iz vegetacijske skupine 600 i 700 - u Slavoniji i Haranji, iz skupine 500 i 600 - u središnjoj Hrvatskoj i iz skupine 300 i 400 - u zapadnoj Hrvatskoj.

U nas broj poljoprivrednika uzgaja

kukuruz za proizvodnju suhog zrna. Veoma mali broj naprednih i stoke proizvodi i silira vlažno zrno i klip, odnosno cijelu biljku.

Najvažnija gospodarska i agronomska svojstva hibrida

Rodnost, odnosno prinos hibrida po hektaru najvažnije je svojstvo u izboru hibrida. Nije da se hibridi iz iste skupine dozrijevanja mogu razlikovati prinosom zrna od jedne do dvije tone po hektaru, pa i više. Stoga se poljoprivrednik mora informirati o rodnosti i drugim svojstvima hibrida sa savjetodavne službe, zastupnikom hibrida na Danima polja kukuruza, predavanjima, u glasilima i popularnim novinama i prilozima, te u poljoprivrednim apotekama.

Otpornost na lom stabljike ispod klipa i polijeganje u korijenu je svojstvo pri izboru hibrida

Vegetacijska skupina

FAO 100

FAO200

FAO 300

Najrašireniji hibridi kukuruza u Hrvatskoj

Naziv hibrida

Bc 191

Bc 288 B

PR39K38 Clarica 3893

PR38A24

PR38P05

PR37H24

FAO400

Bc408 B

Bc4982

Jumbo48

Bc492

Zlatko

PR37M34

PR36R10 Florencia 3573

FAO 500

Bc 5982

Bc 566

PR34F02

PR35Pl2

OSSK 552

OSSK596

FAO 600

Bc 6661

PR34B23

OSSK602 kukuruza. Kada se berba obavlja strojevima ili kombajnom), svako lomljenje ili polijeganje gubitke u berbi, otežava berbu i smanjuje prinose. Istina, strojevi poberu jedan dio poleglih i polomljenih biljaka, ali ne i sve, pa zato u berbi takvih biljaka treba biti malo. Otpornost na lomljenje i polijeganje ovisi o donjeg dijela stabljike, razgranatosti i korijena što je usko povezana s na bolesti koje izazivaju trulež stabljike i korijena, te tolerantnosti na napad kukuruznog moljca i kukuruzne zlatice.

Otpornost na bolesti je važno svojstvo u izboru hibrida. Poznate su mnoge bolesti kukuruza, ali malo ih velike štete. U nas su najvažnije, prethodno spomenute, bolesti koje izazivaju trulež stabljike i korijena, trulež klipova, kao i lisna bolest - siva pjegavost lista. Pri uzgoju kukuruza duži niz godina na istoj parceli, veoma je važna dobra otpornost izabranih hibrida na bolesti truleži stabljike i klipa.

Sjemenska

Bc Institut, Zagreb

Pioneer sjeme, Zagreb

Pioneer sieme, Zagreb

Bc Institut, Za!!l"eb

Bc Institut, Zagreb

CT Sjeme, Zagreb

Pioneer sjeme, Zagreb

Pioneer sieme, Zagreb

Bc Institut, Zagreb

Pioneer sjeme, Zagreb

Poljoprivredni institut, Osiiek

Bc Institut, Zagreb

Pioneer sieme, Zagreb

Poljo_privredniinstitut, Osiiek

Izbor hibrida kukuruza za sjetvu

Damir dipl. ing., HZPSS

STO DONOSI RAZLIKA U KVALITETI?!

c::::::::::

Prošlogodišnje nije bilo naklonjeno proizmlijeka jer mnogi nisu uspjeli skinuti prvi otkos krme s travnjaka na

IPred nama je sezona najvažnijih poslova za mlijeka - prvi otkos krme i lfietva kukuruza. Ijedan i drugi posao treba napraviti noJbo(je što se može, no, zakasnimo li s prvim otkosom krme, ispaštat cijele godine.

vrijeme, a izgleda da ni ove godine uvjeti za to biti idealni. U prošlom broju Mljekarskog lista u o kvaliteti krme prikazana je tablica s rezultatima analiza 16 uzoraka krme proizvedene prošlog Razlike u kvaliteti jako su velike. Za podrobniju analizu razlika mogu dobro poslužiti tri najbolje i tri najlošije sjenaže spomenutih uzoraka.

Iz tablice je vidljivo da razlika u kvaliteti dviju navedenih sjenaža donosi razliku od oko 10 litara mlijeka po kravi dnevno. Ove dvije sjenaže jako se razlikuju po energetskoj vrijednosti, no po sadržaju sirovih proteina i vlakana u praksi su razlike još i puno Raspon proteinske vrijednosti 16 spomenutih uzoraka bio je od 8% do 20% u suhoj tvari, a sadržaja vlakana od 23%

Tablica 1: Kolikozakašnjela košnja smanjujekvalitetu krme (zasijani ljuljevi) do 35% u suhoj tvari. Stoga je i razlika u konzumaciji pa onda i u proizvodnji mlijeka još i Praksa pokazuje da je s najboljim sjenažama monapraviti obrok za preko

Sirova Sirovi

(%) (% u ST) (%uST)

Šifra Datum Energija uzorka košnje Otkos (MJNel/kg Probavljivost vlakna proteini ST)

3 NAJBOLJE SJENAZE

3/1 01.05.2005. I. 6,50

1 01.05.2005. I. 6,35

2/2 20.06.2005. II. 6,00

3 NAJLOŠIJE SJENAZE

10 15.05.2005. I. 5,30 5/1 12.05.2005. I. 4,90

7 21.05.2005. I. 5,35

Kašnjenje je u prosjeku 10-15 dana, što na prvi pogled ne djeluje mnogo. No, što te razlike u hranidbi krava, može se vidjeti u tablici na primjeru dviju sjenaža (uzorci 3/li5/1).

79,5 25,5 15,2

80,7 23,2 15,2

76,0 24,8 15,4

62,6 34 7 8,4

40 litara mlijeka po kravi dnevno, a s najlošijim sjenažama jedva za 25 litara, naravno, sva druga raspoloživa krmiva i koncentrate. Mnoge krave u Hrvatskoj, posebno holstein pasmine, ,,kodirane" su za visoku pro-

Tablica2: Razlika u konzumiranjusjenaža u obroku(uz 10 kg koncentrata/danpo izvodnju mlijeka, ali na lošoj krmi to Zato imamo uspješne, manje uspješne, ali i veoma neuspješne mlijeka. kravi) i razlika u dnevnojproizvodnjimlijeka iz sjenaže

Ocjena Datum Energija Sirova Sirovi Dnevna (MJNeVkg vlakna proteini konzumacija sjenaže košnje ST) (%u ST) (%u ST) kg ST /kravi

01.05.2005. 6,50 25,5 15,2 11 5 slaba 12.05.2005. 4,90 28,6 9,9 8,8

Razlika u konzumaciji: 2,7 kg ST oo kravi na dan (6-7 kg sjenaže na dan)

Razlika u konzumiranoj energiji 32 MJna 9,9 lit. mlijeka = dan

Razlika u konzumiranim 877 gr. na = 10,5 lit. mlijeka proteinima dan

Što možemo da bi krma bila dovoljno kvalitetna?

Prije svega, svaki mlijeka

Jedan kg suhe tvari ovakve krme vrijedipuno više od 1 kg koncentrata

mora proizvodnju krme staviti na prvo mjesto svih prioriteta, a to da se za sezonu poslova koji su pred nama treba dobro pripremiti i organizirati. Ne smije se dogoditi da se neopravdano kasni s košnjom ako vremenski uvjeti i stanje parcela košnju i spremanje sjenaže. Sjetvu kukuruza treba vremenski prilagoditi situaciji sa spremanjem sjenaže. treba prvo pokositi krmu i spremiti sjenažu, a tek nakon toga sijati kukuruz. Tome treba prilagoditi i izbor hibrida kukuruza. Vrlo mlijeka siju prekasne hibride pa onda i spremanje kukuruzne silaže u jesen toliko kasno da se na istoj parceli više ne stigne posijati toliko potreban travnjak, a kod mnogih mlijeka jedini plodored i jest samo kukuruz i trava ( i djeteline ili TDS). Dakle, na kvalitetu krme najviše pravovremena košnja. Ona je usko povezana s gnojidbom ili travnjaka hranjivima. Zasijani travnjaci koji su pravilno gnojeni u dijelu naše zemlje dolaze za košnju oko 1. svibnja. To naravno ovisi o velikom broju O gnojidbi travnjaka ne može se pisati jednostavno i kratko jer to je vrlo kompleksna. No, jedno je sigurno. Dobrim prinosom s kvalitetnog travnjaka iznosi se iz tla velika hranjiva, što da ako želimo održivo gospodariti zemljištem i proizvoditi kontinuirano dovoljne

kvalitetne krme, moramo travnjake vrlo ozbiljno gnojiti. Primjerice, prvi otkos kvalitetnog travnjaka pokošen na vrijeme (17% proteina u ST), u od 4 tone suhe tvari krme po hektaru (16-18 rolobala sjenaže po hektaru), iznosi iz tla u prosjeku 110 kg dušika, 35 kg fosfora (P 20 5 ) i 150 kg kalija (KzO). Kad bi samo dušik htjeli podmiriti iz mineralnog gnojiva, to iznosi 400 kg KAN-a/ha samo za prvi otkos. Ukupno tijekom godine u više otkosa dobrim prinosom od 10 tona suhe tvari po hektaru travnjaka (40-45 rolo-bala sjenaže po hektaru) iznese se iz tla oko 250 kg dušika, 80 kg fosfora (P 20 5 ) i 360 kg kalija (~O). To su vrlo velike hranjiva, no, na gospodarstvu koje ima normalno stoke po jedinici površine od oko 2 uvjetna grla po hektaru, oko 60% tih hranjiva se na parcele svake godine putem stajskog gnoja. Konkretnije preporuke za gnojidbu travnjaka svaki ozbiljan mlijeka obvezno treba potražiti kod koji proanalizirati konkretno stanje na gospodarstvu i napraviti plan gnojidbe sve glavne elemente, a to se jako razlikuje od gospodarstva do gospodarstva. O košnji travnjaka (i djetelišta) i spremanju sjenaže puno se piše i govori, a održane su i brojne prezentacije pa je zainteresiranih mlijeka s tim jako dobro upoznata. U ovom istaknut samo dva detalja kojima se na terenu još uvijek ne dovoljno pozornosti, a jako na kvalitetu sjenaže:

• Visina košnje (reza) ne smije biti preniska iz više razloga. Donji dijelovi biljaka najlošije su kvalitete i smanjuju hranidbenu vrijednost sjenaže, posebno kad se malo zakasni s košnjom. Nepoželjni mikroorganizmi, kvasci i plijesni, u se mjeri nalaze na biljkama pri tlu i na odumrloj masi. Oni u sjenaži i silaži stvaraju velike probleme i njihovo unošenje u bale ili silose moramo svesti na najmanju mjeru. Ponovni porast tratine ili lucerišta nakon košnje uvelike ovisi o visini reza - što je rez niži - oporavak biljaka je sporiji, a u sušnom razdoblju se da biljke

Mljekarski

na mjestu preniskog reza potpuno propadnu. Niskim rezom se zemlje koja se unosi u bale ili silose, što vrlo loše na kvalitetu sjenaže, se smanjuje energetska vrijednost 1 kg sjenaže, a opasne spore klostridija koje su uvijek prisutne u tlu mogu izazvati veliko kvarenje sjenaže. Zbog svega navedenoga visina košnje (reza) je 8 cm od tla. No, da bi mogli kositi pravilno, na visinu reza, travnjaci i lucerišta moraju biti dobro poravnati, a tlo dobro slegnuto (valjanje).

• Raširivanje krme odmah nakon košnje izuzetno je važno, a vrlo se u praksi zanemaruje. Osnovna ideja vodilja spremanja sjenaže je u što vremenu pokošenu masu provenuti i spremiti u bale ili silose da bi se gubitci sveli na minimum. Svaki sat više prosušivanja gubitke i smanjuje kvalitetu sjenaže. U trenutku košnje krme u optimalnom stadiju razvoja, pokošena masa sadrži svega oko 15 % suhe tvari i 85 % vode. Da bi se fermentacija krme u balama ili silosu mogla normalno odvijati, sadržaj suhe tvari u pokošenoj masi mora se na barem 35 %, što da iz jedne tone pokošene mase mora ispariti barem 570 kg vode da bi masa bila spremna za siliranje. Iz pokošene mase voda isparava kroz (pore) na biljkama i to brzinom od oko 100 litara vode po toni pokošene mase na sat, ali samo dok su otvorene. Kad se zatvore, otpuštanje vode je 5 puta sporije (samo 20 lit. vode/toni/sat). Treba znati da se zatvaraju nakon 2 sata od košnje, što da pokošena krma najviše vode izgubi odmah nakon košnje i zato ju odmah i treba raširiti u tankom sloju po parceli. Otpuštanje vode iz pokošene mase može se ubrzati i tretiranjem mase pri košnji tzv. kondicionerima. Kondicionirana masa gubi vodu brzinom od oko 200 litara/toni/sat. Za travu su prikladne kosilice s kondicionerom na principu udaraljki biljku trave po dužini na puno mjesta), a za lucernuje namijenjen kondicioner na principu gumenih valjaka stabljiku). Navedenim postupcima je skratiti vrijeme od košnje do baliranja ili siliranja krme na manje

od 48 sati, a za povoljna vremena i na manje od 24 sata. Tada su gubitci minimalni, a kvaliteta sjenaže naravno, ako se i sve ostalo napravi kako treba.

To ostalo podrazumiieva (najvažnije):

- sjeckanje provenute mase na prikladnu dužinu (bale: 12-15 cm, silosi: 5-8 cm)

- maksimalno sabijanje, istiskivanje zraka (tvrdo zbijene bale, u silosu teški strojevi za gaženje)

- odmah nakon prešanja - uvijanje bala u kvalitetnu foliju: mala folija (550 mm) min. 33 okretaja velika folija (750 mm) min. 22 okretaja i dobro podešen

- odmah nakon završetka punjenja i gaženja silosa - pokrivanje silosa kvalitetnim folijama, zaštita i na foliju

Glavnina

proizvodnje mlijeka na gospodarstava

kod nas se mora ostvariti iz kvalitetne sjenaže i silaže. Stoga, poslu koji nam predstoji, treba posvetiti maksimalnu pozornost jer je najvažniji u

Kvalitetna travna sjenaža iz rolo-bale

Vrhunska sjenaža lucerneiz silosa (23%proteinau suhoj tvari)

SUSTAVKONTROLE I KVALITETE

SPECUALLT alkaino sredstvo za uklanjanje organske

SPECIJALKT - kiselo sredstvo za uklanjanje anorganske nakon alkalnog pranja ili

SPECIJALDN kombinirano praškasto sredstvo za pranje i dezinfekciju na osnovi aktivnog klora za pranje CIP postupkom ili kružnim pranJem

SPECIJALPER kiselo sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog kisika ili

OXYGENON- granulirano sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog kisika

PRANJE

SPECIJALCL - kombinirano praškasto alkalno sredstvo s dezinficijensom na osnovi aktivnog klora

SPEC!JALFK - kiselo sredstvo za uklanjanje 1 vo~~no$ kamenca i otapanje i drugih organskih nec1stoca

PERMETAL163 - SF - praškasto alkalno sredstvo za ili

SPECIJAL75 - V - praškasto alkalno sredstvo na osnovi natrijevog hidroksida za pranje jako zaprljanih površina

SPECIJALBELIOL- sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog klora svih suhih površina c.ABUDOLRT - sapun za pranje i dezinfekciju ruku bez mirisa

MANORAPIDrfu polialkoholni antiseptik za higijensku dezinfekciju ruku

~[3[1[3~ @~®=[)0[§)[28 I

utdeva, pa i korova u zelenom stanju, možemo držati zelenom gnojidbom. s agronomskog stajališta prava zelena gnojidba je samo uzgoj kulture u svrhu gnojidbe i poprav(janja osobina tla.

Mr. se.Darko Uher

Unošenje (zaoravanje) u tlo (iz bilo kojeg razloga) svakog interpolirani usjev sideracija je relativno skupa mjera jer nema izravne ekonomske koristi iako se povoljni utjecaj može izraziti prirodom usjeva u dvije godine. ukoliko

Zelena gnojidba ili sideracija primjenjuje se prema dosadašnjim saznanjima radi tla organskom tvari, bakterijama i biljnim hranivima kako bi se prirod kulture za koju se gnoji. Uloga organske tvari u tlu dobro je poznata kao i na koji se ona u tlo unosi. da se korištenje stajskog gnoja na oranicama sve više napušta u modernoj poljoprivredi, da se plodored sve više sužava na svega dvije grupe kultura - strne žitarice i okopavine, a od njih uglavnom dvije kulture: pšenica i kukuruz. U takvoj situaciji imperativ je održati fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla na potrebnoj razini produktivnosti, odnosno i njihovu plodnost. Ovu pruža interpoliranje siderata dviju glavnih kultura kada je zemljište slobodno. Na taj bi se osim spomenutog održavanja razine plodnosti tla, razumno koristilo tlo i svi faktori klime i gospodarilo.

Zadatak sideracije Iz svega slijedi da zadatak sideracije i nije trajnije sadržaja organske tvari i humusa u tlu. Daleko važnija uloga je u biološkom aktiviranju tla, popravljanju strukture, u gnojidbi dušikom (mahunarke) i održavanju i popravljanju pedohigijene tla. To sve velika organske mase koja predstavlja idealno stanište za mikro i makro organizme u tlu, mijenja energetski omjer u tlu i ispravlja strukturu unošenjem u tlo 5-8 t/ha suhe tvari. Pri zaoravanju mahunarki to je da se u tlo unosi od 100 do 200 kg/ha dušika. U monokulturi sideracija se pokazala vrlo dobrom mjerom u suzbijanju nematode, toksina te održavanja pedohigijene u tlu. S gledišta same ekonomske opravdanosti, nepovoljno je ako je usjev za zelenu gnojidbu glavna kultura, ali i kao

možda i izostane ili je neznatan vid ekonomskog efekta, dovoljno je saznanje da smo uspjeli biloški aktivirati tlo, umornost, nematode i tvari u tlo, odnosno sposobnost tla.

Vrijednost zelene gnojidbe i izbor siderata

Vrijednost sideracije zavisni o više svojstvu tla i klime, plodosmjeni i vrsti siderata. S druge strane, izbor vrste i sorte usjeva za zelenu gnojidbu navedenim svojstvima i koja se prirodom kulture za koju se gnoji, odnosno produženim djelovanjem na prirod i kulture u plodsmjeni. Prema tome, priroda kao krajnji cilj sideracije dolazi kao rezultat djelovanja jednog ili više faktora:

• Popravljanje strukture tla

• organske tvari u tlu

• ispiranja biljnih hraniva

• Bolja opskrba biljaka hranjivim tvarima

• Aktiviranje mikrobiloških procesa u tlu

• Suzbijanje nematode i toksina u tlu

• Zaštita tla od erozije

• Potiskivanje korova

Svojstva tla i klime na izbor i djelotvornost siderata. Tako na tlima tipa zem utjecaj zelene gnojidbe na organske tvari i popravljanje strukture biti manje od aktiviranja i ispiranja pojedinih hranjivih tvari za usjev, te suzbijanje nematode i toksina. Na pseudogleju i njegovim podtipovima siderati uglavnom znatnije utjecati na sve nabrojene faktore koji plodnost i postizanje uroda. Raspoloživi, iako oskudni podatci o djelovanju siderata na ostale

tipove i podtipove tala ipak dopuštaju pretpostavku, ako ne i daje ono više ili manje pozitivno. Za pozitivan siderata posebno je važno da on raspolaže dovoljnom vode u tlu potrebne za izgradnju velike biljne mase u relativno kratkom vremenskom periodu uzgoja. U uvjetima "suhogratarenja" je da se godišnja oborina od 500 mm drži minimalnom koja uzgoj sideratai rastvaranje organske tvari u tlu. Jasno je, da u uvjetima i samo navodnjavanja u pojedinim fazama razvoja usjeva oborina biti primjene. Primjena zelene gnojidbe nalazi svoje opravdanje i vrijednost na tlima siromašnim humusom u gospodarenju bez ili s malim nama stajskog gnoja ili drugih organsko-humusnih gnojiva. Isto tako se siderati potvrditi s agroekonomskih gledišta pri novih površina u proizvodnju, kao i u intenzivnoj ratarskoj proizvodnji uske plodosmjene strnineokopavine. U zastupljenosti uzgoja samo jedne skupine kultura okopavine, a osobito pri zastupljenosti strnina koja se približuje monokulturi, siderati uvjetovati uspješno gospodarenje kroz duži period. Osim spomenutih uz sadašnju cijenu jedinice N-hraniva u raznim oblicima umjetnog i stajskog gnojiva i ekonomski je opravdana sjetva mahunarki za zelenu gnojidbu kao jeftinog izvora dušika. Kod toga je potrebno naglasiti da se ukupne potrebe biljke za hranivom samo podmiruje sideracijom. Pri izboru siderata, pored nabrojenih uvjeta tla i klime, moramo obratiti pozornost na plodosmjenu, svojstva siderata, sadržaj kalcija u tlu, namjensku sjetvu, cijenu gnojiva i raspoložive i cijenu primjene stajskog i drugih organsko-humusnih gnojiva. Od usjeva za zelenu gnojidbu se svojstva u pedoklimatskoj sredini:

• Razvoj velike nadzemne i podzemne mase za vrijeme kratke vegetacije

• Sposobnost mobilizacije teže topivih hraniva utlu

• Brzina rastvaranja

• Sakupljanje dušika-mahunarke

• Relativno niska cijena sjemena po jedinici površine

S obzirom na sve ove uvjete koje siderat treba ili potpuno ispuniti za uspješnu primjenu, i pored velikog broja kultura i sorti u svijetu, ipakje njihov broj manje - više svojstvima tla, klime i agroekonomskim uvjetima. Sve kulture koje se upotrebljavaju danas za zelenu gnojidbu možemo podijeliti u dvije osnovne skupine s obzirom na njihovo svojstvo tla dušikom: mahunarke i nemahunarke. Od mahunarki se najviše primjenjuju lupine, grahorice, crvena i bijela djetelina, inkarnatka i bob. Nemahunarke - od kojih se danas najviše upotrebljavaju razne sorte repica rotkve, te njihovi hibridi s kineskim kupusom (Perko), zatim heljda, raž i ostale kulturepredstavljaju ne manje siderat, a zbog cijene i potrebne sjemena po 1 ha sve su više u upotrebi. U praksi se nerijetka siju smjese kultura iz jedne i druge skupine. Ova sjetva pokazuje izvjesne prednosti kao npr. i dublje zakorjenjivanje, veliki i brži razvoj nadzemne i podzemne mase uz tla dušikom, bolje iskorištavanje teže hraniva i otpornost na bolesti, štetnike i korove. Kao kombinacije u uvjetima pokazale su se smjese grahorice ili graška s raži, zobi ili usijavanje bijele djeteline u kukuruz i druge.

Agrotehnika siderata

Obrada tla za siderate je ista kao i za druge kulture. Ako se sjetva obavlja u sušnom periodu, važno je obraditi tlo i pripremiti ga paralelno sa skidanjem predusjeva. Dubina obrade i priprema tla za sjetvu zavisit u prvom redu o stanju vlažnosti, a bitno je da se svi radovi, i sjetvu, obave u što vremenskom razdoblju kombiniranim i to najuspješnije u jednom "prohodu" mehanizacije. U suše valjanje iza sjetve je obvezno kao i suzbijanje nakon nicanja. Ovisno o rasporedu oborina u vrijeme i iza žetve glavnog usjeva te o stanju vlažnosti tla pokazala se dovoljna i uspješna samo plitka površinska obrada strništa za postrnu sjetvu repica i rotkve kao siderata interpoliranog dva usjeva. Gnojidba siderata ovisit u prvom redu o raspoloživim zalihama fiziološko-aktivnih hraniva u tlu i upotrijebljenom usjevu za zelenu gnojidbu. U pravilu, NPK hraniva za vrste koje nisu iz

porodice mahunarki treba biti, ovisno o tlu i klimi, kao i u redovnoj proizvodnji a se gnojidba, posebno gnojivima. Kod siderata - mahunarki treba dodati samo prilikom sjetve najviše do 1/4 od normalne doze dušika. PK hraniva dodaju se u normalnim ili dozama. U nizinskom kontinentalnom u se može sijati jara grahorica ili jari grašak, vigna, facelija, jara repica, lupine, rauola, soja te smjese gorušice. U ljeto se sije: postrna repa, lihoraps i uljana rotkvica, a u jesen: ozima uljana repica, ozima grahorica i grašak u smjesi s ozimim žitaricama. Neki siderati zaslužuju posebnu pozornost, osobito lupine. Lupine daju veliku zelenu masu i nakupljaju velike dušika. Jako razvijen korijenov sustav te kulture može usvajati teško topive fosfate iz tla i gnojiva, pa time taj fosfor postaje svim kulturama koje nakon toga slijede. Za razliku od drugih· mahunarki lupine dobro uspijevaju na kiselim tlima. U nas bi, vjerojatno, više pozornosti trebalo pridati bijelom i žutom kokotcu (Melilotus albus i M. officinalis) kao usjevima za zelenu gnojidbu. sjemena za sjetvu ovisi o vrsti kulture i sorte, i pripremi tla za sjetvu. Svrha je ostvarivanje sklopa biljaka po jedinici površine. Dubina sjetve ovisi o svim uvjetima koje stanje i pripremljenost tla, te sjemena. S obzirom na potrebno brzo nicanje siderata važno je dubinu sjetve uskaladiti i s tim zahtjevom.

Vrijeme i tehnika unošenja siderata u tlo

biljaka u tlo. Siderate u tom treba zaoravati tek onda kada su biljke odrvenile ili kada ih oprži mraz. Na težim tlima siderate bi trebalo unositi u tlo u jesenskom razdoblju, a na lakšim, odnosno pjeskovitim tlima, pretežno u Brzina razgradnje siderata ovisi o dubini unošenja, starosti biljaka, sastavu i vlažnosti tla. Što je dubina unošenja biljke starije a uz to još i tlo težeg mehanisastava, siderati se sporije i obratno. Zaoravanje siderata iz porodice mahunarki zajedno sa sporo razgradivim materijalima (slama, treset) usporava razlaganje siderata, dok dodavanje manjih stajskog gnoja, radi tla mikroorganizmima, ubrzava taj proces. Danas se daje prednost dubljem unošenju siderata, kako bi se osiguralo njihovo produženo djelovanje, a biljke mogle efikasnije koristiti dušik. Razgradnja organske tvari u tom odvija se u anaerobnim uvjetima i ne do kraja, što pridonosi odretla organskom tvari pogotovo lakših tipova tala. U pravilu, biljna bi masa morala biti prekrivena tlom kako ne bi dolazilo do smetnji u predsjetvenoj pripremi tla. Siderati se u našim proizvodnim unose u tlo lemešnim plugom. Zaoravanju siderata, osobito visokih usjeva, trebala bi prethoditi operacija valjanja, a zatim tanjuranje teškim Ako je tlo u vrijeme zaoravanja siderata suho a tlo zbito, trebalo bi ga povaljati kako bi se kapilarna kretanje vode u sloj tla u kojemuje zaorana

Vrijeme unošenja siderata u tlo povezano je s nizom faktora. Za djelotvrnosti sideracije veliko ima vrijeme njihova unošenja u tlo. se u tlu brzo mahunarke bogate vinama zbog uskog C:N odnosa, vrijeme njihova unošenja u tlo treba podesiti tako kako bi hraniva iz njih odmah mogle iskoristiti uzgajane kulture u slijedu. Treba posebnu pozornost obratiti na lakša tla u kojima dušik brzo prelazi u amonijski i nitratni oblik, od kojih ovaj drugi može biti brzo ispran iz tla. Opasnost je vrlo izrazita posebno pri unošenju mladih ~--------------------_J

Unošenjesiderata u tlo tanjuranjem

PROIZVODNJA

Luka i Zoran studenti Agronvmskogfakulteta

Tehnologija proizvodnje krn1nog

sirka

Krmni sirak je biljka koja iscrpljuje tlo izznatne lako

U Hrvatskoj krmni sirak nije dovoljno proširen zbog nedovoljnog poznavanja njegovih dobrih osobina ali i nedostatka sjemena, koje se za potrebe sjetve mora uvoziti. Sirak je termofUna kultura koja se sije nakon sjetve kukuruza u golo tlo kao naknadna kultura, ili kao interpolirana kultura nakon skidanja ozimih, ili ranih jarih krmnih kultura, pa i postrna nakon žetve žitarica.

hraniva. Zbog toga u plodoredu treba obratiti pozornost na gnojidbu kulture nakon skidanja sirka jer bi moglo do smanjenja prinosa te kulture. Svaki predusjev koji ostavlja tlo od korova dobar je predusjev za krmni sirak. Za visoke prinose dobar predusjev za sirak su: mahunarke, i žitarice. Osnovno oranje treba izvesti u jesenskom periodu na dubinu 25-30 cm, a zajedno s oranjem, ako je obaviti i osnovnu gnojidbu. Rano u treba pristupiti dopunskoj obradi tla, tj. zatvoriti brazdu da bi se gubitak vode, te kvalitetno pripremilo tlo za sjetvu. Pred sjetvu treba ostvariti strukturu tla s „tvrdom posteljicom i mekim za zrno. je s dubinom rada do dubine sjetve. Ako se sije kao naknadni usjev, osnovna obrada se izvodi za predusjev, a nakon skidanja predusjeva plitka obrada tla i predsjetvena priprema. Najsigurnija, i najracionalnija gnojidba odredi se analizom tla. Za visoke urode na srednje plodnim tlima gnojidbom bi trebalo osigurati: dušika 120-180 kg/ha, fosfora 80-100 kg/ha i kalija 100-160 kg/ha

Pravila gnojidbe:

• oranjem zaorati gnojiva s povisenim sadržajem fosfora i kalija (npr. NPK 7:20:30) te jednim dijelom dušika (ureja)

• predsjetveno gnojiti startnim gnojivom s izbalansiranim sadržajem svih hraniva (npr. NPK 15:15:15)

• prihrana u fazi 3-4 lista KAN-om, te iza svakog otkosa

Od prihrane do upotrebe (košnje ili napasivanja) treba najmanje oko 20 dana. Kod gnojidbe treba voditi i o sadržaju mikroelemenata u tlu, posebno cinka, bakra i molibdena. Sjetva krmnog sirka se obavlja krajem travnja ili svibnja, te tijekom mjeseca lipnja i srpnja. Sirak se može uzgajati kao:

• glavni usjev

• naknadniuajevikao

• postrni usjev

Sjetva sirka kao naknadnog usjeva je tijekom svibnja ili u lipnju, ovisno o skidanju predusjeva, a kao postrnog sjetva se obavlja nakon skidanja strnih žitarica ili uljane repice. Norma sjetve iznosi 30-33 kg/ha ili 17-19 kg/k.j. Dubina sjetve je 3-6 cm. razmak je 50-60 cm, a u redu 1-2 cm. sjetve je žitnim, ali i ostalim kojima se može posijati sjemena i ostvariti predvisklop te dubina sjetve. Zbog sporog nog porasta sirak treba zaštititi od korova herbicidima koji se upotrebljavaju za zaštitu kukuruza (Radazin, Gesaprim i sl.), ali ne onim herbicidima koji suzbijaju divlji sirak u kukuruzu. Prihranjivanje gnojivima obavlja se u razdoblju ubrzanog porasta i nakon skidanja prvog otkosa.

Korištenje krmnog sirka

Nakon nicanja sirak za košnju dospijeva za 40-50 dana, ovisno o uvjetima i agrotehnici. • Najbolje ga je kositi kod visine 100-120 cm. Ako se kosi kod visine 80-120 cm otkos dolazi za korištenje nakon 21-30 dana te može dati i 3-4-5 otkosa godišnje (slika 1). Prinosi zelene mase se od 58,6 do 99 tih.a, a suhe tvari od 14,6 do 20,1 t/ha, ovisno o klimatskim

Mljekarski list 0-J/2006.

Tablica1: Prinoszelenemase i suhetvari sirka hibridaGrazerN po varijantama korištenjana pokuša/ištuAgronomskogfakulteta u Zagrebu

Varijanta

Prinos zelene mase t haGodina korištenja 2003. 2004. Prosjek

I. 100 cm 58,6 _ 99,Q__ 78,8

2. 150 cm 70,6 106,5 88,6

3. 200 cm 86,6 105,5 96 O Prosjek 71,9 103,7

prilikama (2003. sušna, a 2004. vlažna) tijekom vegetacije kr-mnog sirka (tablica 1).

• Ako se pusti da raste do 150 cm, dobiju se 3 otkosa i prinos zelene mase 70,6 do 106,5 t/ha, a suhe tvari od 18,6 do 26,6 t/ha.

• Za napasivanje životinja (goveda) najbolje ga je koristiti kod visine 60-80 cm. Ranije napasivanje nije jer može do · trovanja goveda nitratima, osobito ako je obilnije prihranjivan KAN-om. Sirak se napasuje a go-

vedima se daje ona površina koja je potrebna za podmirenje potreba.

• Sirak se može i silirati, te i na taj koristiti u ishrani

Europski No.1

Usjevkrmnogsirka hibrida GrazerN pri fazama korištenja

• služebenlrezultatiprovedeniu Hrvatskoj2005.godine

LG 53,85 vrlo rani hibrid vrlo visok sadrtaj ulja DlaboloI DlaboloPR srednje rani hibrid vrlo visok sadrtaj ulja

LG 54,20 M rani hibrid visokpotencijalprinosa

SjemenarnaZagreb d.o.o. - uvoznikI distributer LGhibrida za Hrvatsku

HR 10000 Zagreb,Žitnjak b.b., tel.: +385 (0)1 2499 505, +385 (0)1 2405 200, fax:+385 (0)12499 508; ~2100 Vlnkovd,Marlje Zagorke 13,tel.: +385 (0)32 308 589, +385 (0)32308 587, fax:+385 (0)32308 589; http://www,1Jemenama.hr

Doc.dr. se.]osip Leto

Promjene u sastavu travnjaka puta su glavni razlog njegove slabije kvalitete. Trave slabije kvalitete

Obnavljanje ili zasnivanje novog travnjaka nužno je ukoliko njegova kvaliteta nije na željenoj razini, odnosno kod trajnog opadanja produkcije travnjaka ili kad ga životinje nerado pasu i ostavljaju velike nepopasene površine.

i nepalatabilne korovske biljke (one koju stoka nerado pase) tada postaju glavne komponente travnjaka.

Glavni razlog pogoršanja sastava travnjaka u vlažnijim klimatima je slaba dreniranost travnjaka, pa se kvalitetne travne vrste, koje ne vole prevlažna tla, i ustupaju mjesto vrstama kojima takva tla odgovaraju, npr. rosu~(e (Agrostis sp.) i repak (Alopecurus sp.). Cesto puta nepravilno gospodarenje može biti glavni razlog smanjivanja kvalitete travnjaka. Neadekvatna (nedovoljna) gnojidba mineralnim ili organskim gnojivima, prekasna košnja, preveliko/prenisko pašno (prevelik ili nedovoljan broj stoke po jedinici površine) ili preteška mehanizacija, pogotovo u vlažnim uvjetima, ubrzavaju procese snižavanja kvalitete travnjaka. Na nastale plješine u travnjaku se naseljavaju travne vrste slabije kvalitete trivialis,jednogodišnja i dr.), kao i razni korovi. U nekim i štete od zime mogu izazvati promjene u sastavu, pogotovo kod vrsta nedovoljno otpornih na smrzavanje, golomrazicu ili dugotrajan sniježni

Kada se travnjak obnavlja?

Obnavljanje travnjaka je skupa aktivnost. Zato se obnovi travnjaka pristupa jedino kad je sastav loš ili je travnjak potrebno poravnati ili drenirati.

Obnavljanje travnjaka je opravdano kad su troškovi obnavljanja višim prinosima, kvalitetnijom krmom ili eventualno lakše izvodivim operacijama u korištenju travnjaka (ravni ji teren kod košnje i spremanja krme).

U Nizozemskoj se obnovi travnjaka pristupa u kada travnjak sadrži

Mljekarski li.st 04/2006.

manje od 50% trava dobre kvalitete i manje od 35% engleskog ljulja; kada je više od 25% jednogodišnje pri neravnom terenu kad košnja nije kada je tratina uništena mrazom ili teškom mehanizacijom; kada treba drenirati travnjak.

Travnjak s osrednje kvalitetnim sastavom (50- 75% dobrih trava i manje od 25% loših trava) može biti poboljšan pravilnim upravljanjem i korištenjem (pravilna gnojidba, intenzivna košnja/napasivanje). takav popravljanja travnjaka traje nekoliko godina.

Obnavljanje (renoviranje) travnjaka nadosijavanjem

Ova mjera se koristi u prvom redu zbog prinosa i poboljšanja kvalitete travnjaka, te produžavanja sezone njegova iskorištavanja. obnavljanje travnjaka ima širi kod popravljanja degradiranih travnjaka, posebno pašnjaka u brdskom i planinskom radi zaštite tla od erozije. Razlozi za ovu mjeru su: • tratine uslijed nepovoljnih agroekoloških i uvjeta (nepovoljni klimatski uvjeti, pogrešan iskorištavanja, slaba njega travnjaka, bolesti, štetnici).

• Potpuno propadanje dijelova travnjaka pod prirodnim utjecajima i djelovanjem Manja tratine mogu nastati pri grmolikih ili drvenastih biljki, panjeva, kamena, a pri ravnanju tla, djelovanjem erozije, klizanjem tla, te pretjeranim iskorištavanjem (npr. veliko pašnjaka u vlažnim uvjetima). travnjaka je u brdsko-planinskom na slabijim, i erozivnim tlima, te u toplijim i sušnijim klimatskim uvjetima. se

pospješuje neredovitom gnojidbom ili potpunim izostavljanjem ove mjere. N adosijavanjem travnjaka popravlja se njegov sastav, potenciraju se produktivnije, kvalitetnije trave i mahunarke, a potiskuju lošije i korovske biljke, se travnog pokrova, tlo se štiti od erozivnih procesa.

Kod nadosijavanja travnjaka moramo smanjiti k~nkurentnu biljnog pokrova, osobito loših trava i korovskih biljaka, što se postiže površinskom obradom tla (tanjuranje i frezanje), primjenom selektivnih herbicida koji zaustavljaju rast i razvoj vegetacije i intenzivnom košnjom, odnosno napasivanjem prije ove mjere. moramo stvoriti povoljne uvjete za rast i razvoj usijanih trava i mahunarki izborom pogodnih vrsta (sorti) i smjesa, te pravilnim zahvatima.

N adosijavanje travnjaka izvodi se:

• žitnim ili poslije površinske obrade tla ili

• direktnom sjetvom u tratinu sa ili bez upotrebe selektivnih herbicida koji zaustavljaju porast vegetacije (npr. 0,62, 0,8, 1,08, 3,3 kg/ha-glifosata ili 0,9 kg/ha parakvata, oko 200 L vode/ha) 1-7 dana prije sjetve upute

Kod obnavljanja dobrog travnjaka usijavanjem djetelina, herbicidi se mogu prskati i u trake u koje se onda usijavaju djeteline.

sjemena za nadosijavanje ovisi o stupnju travnjaka, te vrsti trava i mahunarki koje nadosijavamo, a orijentacijski se od 15-30 kg kod travnjaka, pa do 30-40 kg/ha kod travnjaka s više praznih mjesta.

Vrijeme sjetve

Obzirom na naše prirodne uvjete, posebno klimu, opskrbljenost vlagom i toplinom, najpogodnije vrijeme za nadosijavanje travnjaka u nizinskom i nižem brdskom je rano u u drugoj polovici ožujka i prvoj polovici travnja, te u kasnoljetno/ranojesenskom terminu od polovice kolovoza do polovice rujna.

Nadosijavanje travnjaka u jesenskom roku može biti vrlo povoljno ako do zime ima dovoljno vlage potrebne za nicanje i porast novozasijanih trava i djetelina. Natjecateljska sposobnost vegetacije za hraniva, vodu i prostor je manja nego u proljetnom roku.

Obnavljanje travnjaka u VIsem brdskom može se obaviti tijekom travnja, a u humidnijem (vlažnijem) kasno ljeti ili ranije ujesen.

N adosijavanje travnjaka u planinskom najuspješnije je u tijekom svibnja, a zatim u drugoj polovici ljeta, ako ima dovoljno vlage za nicanje trava i djetelina.

Obnavljanje travnjaka direkinom sjetvom

Valjanje

Bez obzira na koji se obnavlja travnjak, odmah poslije sjetve posijanu površinu moramo povaljati srednje teškim valjkom, najbolje u istom danu. Izuzetak je sjetva specijaliziranim ma za direktnu sjetvu trava i djetelina koje imaju valjke (slika). Ovom mjerom sjemenu da brže i proklija, je broj izniklih biljaka, formira se bolji i produktivniji travnjak.

Njega travnjaka poslije nadosijavanja

Poslije nadosijavanja travnjaka moramo što brži rast i razvoj novozasijanih vrsta u odnosu na vegetaciju. Ukoliko se radi o pašnjaku ili travnjaku kombiniranog korištenja (košnja i napasivanje) onda moramo istovremeno napasivanjem smanjiti natjecateljsku sposobnost vegetacije, a ne oštetiti previše novozasijane biljke. Zato se kod ovakvih travnjaka prednost daje rotacijskom u odnosu na kontinuirano napasivanje, uz manje pašno optei kategorije stoke. U razvoju travnjaka optimalna visina tratine za napasivanje je 12-15 cm, a napasuje se do visine 57 cm. Kod travnjaka, koji se koriste za sijeno (silažu) u prvom otkosu, visinu košnje treba prilagoditi visini novozasijanih biljaka tako da ih što manje zahvatimo kosilicom.

(_jj/. d·- · t J,_ <-- l11J''fj(-'loilljll 1'/W.W.'fflL

J!1Ntd<,yctkNiiA Junu:a11;r-<.iiJfi1J(idaiima, m!µl1LNvma l &ffJ'm.imadi/jhm1t;,vjjel,a.

Prodaja

visoko kvalitetnih steonih junica HOLSTEIN, SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE.

7wMffini.la:;,lwpikjwnk1:, di"Mid111;.od

(j/) __ J:L L. -L ·, d' C/i)U,(JJJJ) J{(J!J'-W{ UJJP/J'-.f. ·!

df m!.f:l.iJY.ojle u bc'1)»,buduono:1!

Kralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci

Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394

Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

Akreditiran Referentni laboratorij Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu

Referentni laboratorij Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu od 19. prosinca 2005. godine akreditiranje od Hrvatske akreditacijske agencije prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025 :2004 za provedbu fizikalnih, kemijskih i mikrobioloških svojstava mlijeka i proizvoda (Potvrda o akreditaciji HAA br. 1081/05, Akreditirani ispitni laboratorij). Akreditacija sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17025:2004 Referentnom laboratoriju Zavoda za mljekarstvo potvrdu analiza prema najvišim svjetskim standardima. Po i kadrovskoj osposobljenosti ravnopravni smo s drugim europskim laboratorijima koji imaju istu akreditaciju za isto ispitivanja.

Akreditirane su metode (analize):

• Mlijeko - smrzavanja -Termistorsko krioskopska metoda (HRN EN ISO 5764:2003)

• Mlijeko, vrhnje, evaporirano mlijeko - ukupne krutina (referen-tna metoda) (HRN ISO 6731: 1999)

• Mlijeko - udjela masti - Gravimetrijska metoda (referentna metoda) (HRN ENISO 1211:2001)

• Mlijeko - masti (rutinska metoda) (HRN ISO 2446: 1999)

• Mlijeko - sadržaja dušika - 2. dio: Metoda blok-digestije (HRN EN ISO 8968-2 :2003)

• Mlijeko u prahu, dehidrirana sladoledna smjesa i topljeni sir - sadržaja laktoze 1. dio: enzimatska metoda preko glukoze - Boehringer Mannheim kit (ISO 57651:2002)

• Punomasno mlijeko - udjela masti, i laktoze (HRN ISO 9622:2001)

• Mlijeko i proizvodi - Brojenje kolonija mikroorganizama - brojenje kolonija pri 30°C (HRNISO 6610:2001)

• Mlijeko - Kvantitativno bakteriološke kvalitete (ISO 21187 :2004)

• Mlijeko - Brojenje stanica - Mikroskopska metoda (HRN EN ISO 133661:1999)

• Mlijeko - Brojenje stanica - Fluoro-opto-elektronska metoda (HRN EN ISO 13366-3:1999)

Rukovoditelj:

Prof. dr. se. Neven Antunac

©W&W@~D~

C?OD[I]~©DdJD

Mr. se. Goran

~&[sDLJ~LJLJ[Q)D LJ@W

Tradicionalno u Hrvatskoj se meso proizvodi od teladi krava kombiniranih i pasmina koje ponajprije služe za proizvodnju mlijeka. Smanjenjem broja krava, kao posljedice rata i negativnih

U RH po put 03. svibnja 2006. godine u Centru za travnjaštvo na obroncima Sljemena održati se aukcijska prodaja bikova i junica Charolais pasmine. Organizatori aukcije su Agronomski fakultet lišta u Zagrebu i Hrvatski centar.

trendova u govedarstvu Hrvatske, te sve naglašenijom specijalizacijom u proizvodnji kravljega mlijeka, doveden je u pitanje s jedne strane broj teladi za proizvodnju potrebnih mesa, a s druge strane tovne karakteristike i kvaliteta teladi za tov. Osim toga, za je da se broj krava za proizvodnju mlijeka (a time i broj teladi) i dalje smanjivati proizvodnje mlijeka po kravi. Deficit teladi za tov u ovom se trenutku rješava uvozom teladi kvaliteta upitna.

Proizvodnja teladi za tov u sustavu "kravatele" otvara za razradu raznih

tehnoloških sustava uzgoja i tova maksimalno resurse i voluminoznu krmu radi smanjenja troškova proizvodnje. proizvod sustava "krava-tele" jest tele mesne pasmine ili križanac krava kombiniranih ili pasmina s bikovima Charolais pasmine. Ono ima izvanredno dobre tovne karakteristike, a u pravilu do starosti od 4 - 6 mjeseci držana je s kravom na pašnjaku.

Telad Charolais pasmine ili križanci kombiniranih ili pasmina križani sa Charolais pasminom, boljih su tovnih karakteristika od kombiniranih ili .--------------------~ii~ii~--~ pasmina i od uvezene

teladi. Takva telad imati bolju konverziju hrane i dnevni prirast, uz zastupljenost voluminozne krme u hranidbi, se smanjiti dnevni prirast i kvaliteta mesa, ali se smanjiti cijena prirasta, ostvariti bolji randman i završne težine na liniji klanja.

Aukcijska prodaja bikova Charolaispasmine u Centru za travnjaštvo

Ukoliko ste zainteresirani za kupnju bikova i junica Charolais pasmine na ovoj aukcijskoj prodaji, molimo Vas obratite se mr. se. Goranu (tel. 01/455-00-42 ili 098/880-342) za sve potrebne informacije.

NA KONCENTRATA U OBROKU

JUNICA I KRAVAU SUHOSTAJUI Mr.sc.GoranKiš

Takvo sijeno, slabije kvalitete, se daje starijim junicama i kravama u suhostaju. Kako bi osigurali optimalan rast i razvoj junica, te dobru tjelesnu kondiciju krava u suhostaju, takva bi se krma, slabije

Ukoliko u imamo više kišnih i nepovoljnih dana nego što je to za taj dio godine, možemo da i hranjiva vrijednost sijena, kojeg smo prikupili s naših livada, u tom biti slabija nego što košnje, uzrokovano lošim vremenom, uzrokuje opadanje hranjive vrijednosti prvog otkosa.

kvalitete, najprije trebala analizirati, procijeniti njena kvaliteta i tek tada namijeniti junicama starosti i kravama u suhostaju. Nakon što znamo kakve je kvalitete naše sijeno, trebamo pristupiti sastavljanju smjese koncentrata kojom nadopunjujemo sve manjkove na hranjivim tvarima iz sijena, te takav kompletno izbalansirani obrok dajemo junicama i kravama.

Kao što je prikazano u tablici, kvaliteta sijena koju dajemo junicama i kravama u suhostaju, uvjetuje i koncentraciju proteina u koncentratu kojega trebamo dodati kravama u obrok. Odnosno, kako kvaliteta sijena opada, više koncentrata moramo dodati kako bi nadomjestili manjak proteina iz lošeg sijena. Za holsteinjunicu tešku oko 300 kg kod

Tablica:Obrokjunica i krava u suhostaju sijenom kvalitete : Dobro

L_s!j~no

Kemijski sastav ! Si~~vi 14 1

Ukupna probavljivost, o/o · 63 l

Junica (Holstein), 300 kg

Sijeno (kg/d)

Koncentrat (kg/d) I................

Sadržaj SP koncentrata (88% ST) 6,0

Krava u suhostaju (Holstein

Sijeno (kg/d)

Koncentrat (kg/d)

I Sadržaj SP koncentrata (88% ST)

koje tjelesni prirast od 0,8 kg/dan, sadržaj SP koncentrata iznosi 12 do 18%, s 1,5 do 3,5 kg koncentrata. trend dodavanja koncentratnog dijela u obrok, kada opada kvaliteta sijena, primjenjujemo i u hranidbi krava u suhostaju. Da bi djelotvornije iskoristili voluminoznu krmu proizvedenu na vlastitom gospodarstvu potrebno je izvršiti analizu krme što je prije u svrhu organiziranja plana hranidbe i djelotvornijeg iskorištenja vlastite krme. otkriju prekasno da najbolje sijeno daju najstarijim junicama, dok za ostane ono najgore. Planiranje hranidbe unaprijed, uz pravovremene analize krme, garancijaje dobitka velikih mlijeka iz vlastito proizvedene krme uz najmanje troškove.

Osnovana Udruga

mlijeka Dalmacije!

20. 2006. godine Udrugu je osnovalo dvadesetak mlijeka Cetinske krajine, koji imaju oko 200 muznih krava i dnevnu proizvodnju od oko 4500 litara mlijeka. Kao glavne motive osnivanja Udruge navode i organizirani nastup na tržištu, proizvodnje mlijeka, te prilagodbu proizvodnje uvjetima Europske unije. U druga okupljati mlijeka i iz te vršiti izobrazbu svojih sa udrugama i organizacijama u Hrvatskoj i u inozemstvu u svrhu rješavanja problema iz sektora. Marko predsjednikUdruge

Predmetni Pravilnik uveo je niz novih obveza, a poglavito za mlijeka i napita.ka te za trgovine površine od 200 kvadratnih metara

U Na-rodnim novinama b-r. 97/2005. objavljen je Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu kojega je donijelo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog i graditeljstva Republike Hrvatske uz suglasnost Ministarstva gospodarstva, -rada i socijalne skrbi. Sa svojim punim obimom Pravilnik je stupio na snagu 1. 2006. godine.

Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu uvedene su tri vrste naknada na ambalažu u koju se pakiraju mlijeko i napitci te koje ovih proizvoda moraju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku djelotvornost. To su naknada zbrinjavanja u svrhu troškova zbrinjavanja ambalažnog otpada, povratna naknada u svrhu poticaja povratka iskorištene ambalaže te poticajna naknada u svrhu poticaja korištenja višekratno primjenjive odnosno povratne ambalaže. Naknada za zbrinjavanje sastoji se od dva dijela. Prvo je naknada po komadu ambalaže u iznosu 0,1 kn za sve staklene i PET boce te za limenke stavljene na tržište. Za ove vrste ambalažnih materijala se i naknada po ukupnoj masi materijala stavljenog na tržište gdje se za PET ambalažu 410 kuna po toni, za staklo 150 kuna po toni, za Al limenke 410 kuna po toni, a za Fe limenke 225 kuna po toni. Prema masi ambalažnog materijala se i naknada za višeslojnu kartonsku ambalažu u iznosu od 410 kuna po toni. Povratna naknada koju mora platiti iznosi 0,5 kuna po komadu ambalaže za sve vrste i napitaka zapremine od 0,2 litre u staklenoj, PET, Al, Fe i limenoj ambalaži. Ova naknada trebala bi imati privremeni karakter, odnosno trebalo bi je vratiti nakon prodaje proizvoda!? Poticajna naknada se po jedinici prodajne ambalaže stavljene na tržište i to prema vrsti i koji je u prethodnoj godini ostvario Nacionalni cilj udjela povratne ambalaže, a koji je definiran Pravilnikom, je ove naknade. do ostvarenja godišnjeg Nacionalnog

cilja udjela povratne ambalaže za proizvod u pojedinoj godini potrebno je platiti: 0,3 kune po jedinici proizvoda pakiranih u staklo i PET ambalažu volumena do 0,25 litara; 0,5 kuna za proizvod pakiran u istu ambalažu ali volumena od 0,25 do 0,5 litara; O,7 kuna za volumen od 0,5 do 1,5 litara, te 1 kunu za volumen od 1,5 litre što vrijedi i za proizvode pakirane u limenke.

Ukupna obveza u smislu planaknade Državi jednaka je zbroju svih ovdje navedenih naknada po svakom proizvodu stavljenom na tržište. Prilikom donošenja Pravilnika, kao i stvarne primjene istog, gospodarski sektorpoglavito i napitak.aizrazili su veliko neslaganje sa samom provediPravilnika kao i s konkretnim posljedicama za navedene sektore provedbom odredbi predmetnog Pravilnika. Kao prvo, ambalažni otpad ne tretira se na jednak po po i kvaliteti ambalažnog otpada, nego ovaj Pravilnik stvara diskriminaciju proizvoda po sadržaju u ambalaži. Ambalažu, odnosno ambalažni otpad iste kvalitete tretira se To konkretno da, recimo, boce za ulje, ocat, deterdžent za i ovaj Pravilnik ne te istih ne podliježu predmetnih naknada. Stoga se Pravilnikom i primjenom propisanih odredbi sanira samo oko 30% ukupnog ambalažnog otpada radi ekološke svijesti i smanjenja nja, dok gotovo 70% ambalažnog otpada završava (kao i do sada) u komunalnom otpadu. Dakle,

velika sredstva (ukupan zbroj svih gore navedenih naknada) koja se izdvajaju u državni Fond za zaštitu okoliša i energetsku djelotvornost (procjene oko 1,2 milijardi kuna godišnje) ne rješavaju problem zbrinjavanja cjelokupnog ambalažnog otpada. Nadalje, zbog prodajnog prostora diskriminirani su trgovci. Pravilnik nalaže obvezu prikupljanja i povrata ambalaže za jednokratnu upotrebu samo u trgovinama od 200 kvadratnih metara. To da male trgovine imati skuplju cijenu istog proizvoda jer biti u prikupljati ambalažu i stoga vratiti kupcu naknadu od 0,5 kuna po proizvodu. U se prelazak kupaca u velike trgovine zbog dobitka 0,5 kuna povratne naknade, opadanje prometa u malim trgovinama te gubitak radnih mjesta. Osim toga, trgovine zapremine od 200 kvadratnih metara obvezne su baviti se skupljanjem ambalaže, te se na taj pretvaraju u reciklažna dvorišta. Upravo ta u izravnoj je suprotnosti s njihovom temeljnom djelatnosti opskrbe robom široke potroš:aje, a u skladu sa zakonima Republike Hrvatske. ne mogu se osigurati minimalni sanitarni uvjeti, kao na ostale odredbe Zakona o hrani koje zdravstvenu ispravnost proizvoda. Naposljetku, radnici u trgovinama nisu za postupanje s otpadom. Postavlja se pitanje sigurnosti i zdravlja zbog sadržaja i temperature ambalaže koja se skladišti pa osim neugodnih mirisa postoji stvaranja bakterija kao i koja postavlja HACCP sustav. U trgovinama rade mahom žene kojima je nametnut dodatan posao koji do sada nisu imale u opisima poslova i radnih zadataka. diskriminirani su radnici u trgovini; oni koji rade u objektima od 200 kvadratnih metara prodajne površine moraju obavljati dodatni posao sortiranja, otkupa i odlaganja ambalažnog otpada. Rast maloprodajnih cijena direktna je posljedica primjene Pravilnika i naknada Fondu koje je Pravilnik propisao. samo sakupljaju novac koji u cijelosti u Fond, a Fond njime dalje raspolaže. Sve naknade koje treba platiti za zbrinjavanje ambalažnog otpada predstavljaju direktan trošak kojeg on mora fakturirati trgovini, i povratnu naknadu koja nije Porezom na

Mljekarski Hst 04/2006. PRAVILNIK

dodatnu vrijednost, dok su ostale tri Ovdje navedeno samo su neke i problemi koji se javljaju primjenom Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu. Posljedica primjene Pravilnika je vidljiva na policama trgovina te postoje brojne nesuglasice oko istog. Poskupljenje proizvoda koji su propisanim naknadama dijelom su proizvodi socijalne kategorije (mlijeko i napitci), a bezalkoholna voda i sokovi trebaju biti po cijenama prihvatljivim svoj populaciji kojoj ovo poskupljenje predstavlja direktan udar na standard življenja. Predvidivi pad obujma prometa ovih proizvoda rezultirat smanjenim narudžbama, a smanjenje proizvodnje i smanjenje broja zaposlenih (kod i uvoznika) upravo zbog ukupnog pada obujma prometa.

Model zbri:ajavanja otpada koji je predložilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog nja i graditeljstva temelji se na modelu koji je najskuplji, ali ne nužno i odgovaefikasan. Spomenuti model traži nespecijalizirane pravne subjekte koji bi sakupljali ambalažni otpad, a ne one koji su za to specijalizirani. EU direktiva organiziranja koji bi organizirali sakupljanje ambalažnog otpada.

Lura, kao i ostalih proizvodnih kompanija prehrambenog sektora svjesna je važnosti zaštite okoliša te vlastite odgovornosti u ukupnom gospodarenju okolišem, pa tako i gospodarenjem ambalažnim otpadom u Republici Hrvatskoj. Upravo zbog toga 28 hrvatskih kompanija (na tržište stavljaju preko 85% ukupnih proizvoda u ambalaži) osnovalo je neprofitna udruženje EKO-OZRA kojemu je svrha sustava gospodarenja ambalažom i ambalažnim otpadom. Sustav koji predlaže EKO-OZRA primjenjuje se u 26 europskih zemalja, a temelji se na funkcioniranju tzv. »Recovery» organizacije koja se pak temelji na poznatom principu «zelena Ovakav model, odnosno sustav gospodarenja ambalažnim otpadom, mnogostruka je jeftiniji od modela koji je uveden novim Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. Slijedom navedenoga vjerujemo kako vrlo skoro i Republika Hrvatska na efikasniji i mnogostruka jeftiniji sustav gospodarenja ambalažnim otpadom putem organizacije EKO-OZRA.

=aur~ffil

VRBOVEC, E. de Piennesa l

d.o.ote1.: Ol/2791-822, 2791-990, fax: 01/2792= e-mail: jurval@.)jurval.hr, intemet: \Vww.jurva

TRAKTORI,POlJOMEHANflAiC~REZERVNIDIJElOVI, S

BELARUS-10 .2 +PRED. UTO .

PLUGOVL GRUBERI,

VAŠ POUZDANI PARTNER I PRIJATELJ.

ponuda - besplatna dostava. Provjerite!

Anronlo Mo.schio

Poštovano Uredništvo

Imam stado od 20 krava i 5junica holstein- frizijske

pasmine, a namjeravam stado za još 20 1. Kako uz sjenažu i silažu krava. Staja se nalazi na brdu nadmorske visine acidoze, indigesti-je, nadutost i druga oboljenja? 800metara.

Zime su oštre, a stokaje od svibnja do listopada na planinskom pašnjaku. U staju dolazim samo radi mužnje. Krave su visokog proizvodnog potencijala tako da junice poslije teljenja daju oko 23 do 28 litara mlijeka, a pojedine krave i do 40 litara mlijeka na dan. Želio bih unaprijediti svoje gospodarstvo, zdravlje krava i proizvodnju. Stoga Vas pitam:

OoGovoRNA PISMO

Jetra je organ u mijeni tvari (metabolizmu) i prvi organ koji tvari, masne kiseline, spojeve i druge tvari resorbirane iz probavnog sustava. Stoga je vrlo pravilna ishrana krava, zdrava jetra, bez parazita (metilja), bez ciroze i degenerativnih promjena. U jetri se sastaju i križaju putevi razgradnje i sinteze ugljikohidrata, masti i proteina u obliku kemijskih spojeva. Masna jetra i degeneracije jetre (ciroza, amiloidoza i dr.) može nastati zbog prevelike masti i ugljikohidrata u krmnim obrocima, uslijed prevelike mobilizacije masti iz masnih tkiva (kod visoke gravidnosti, ketoze i gladovanja), nedovoljnog iskorištavanja lipida jetre zbog nedostatka nekih vitamina (vitamina B skupine, piridoksina i pantotenske kiseline), nedostatka kolina Vrlo jetra obolijevaju zbog djelovanja nekih kemijskih sredstava i tvari (teških metala, pesticida, toksina plijesni i dr.), zbog prevelike kiselina (jako kisele silaže) i uslijed davanja velike krepkih krmiva koncentrata (kisele indigestije). Krave ne smiju dobivati jako kiselu silažu i veliku krepkih krmiva (koncentrata-iznad 40% u suhoj tvari krmnih obroka) jer izazivaju kisele indigestije, (apscese), degeneraciju jetre, i mnoge bolesti izmjene tvari (metabolizma). Trava i zelena krmiva sadrže veliku NPN spojeva (spojeva neproteinskog dušika) koji razvoj buragovih mikroorganizama i stvaranje mikrobnih proteina, ali se potrebe za energijom pa ne treba travu davati iznad 12 do 13 kg suhe tvari (uz 2 do 4 kg sijena) po kravi dnevno. Treba

2. Kako imati visoku roduk-tivnost p a u isto vrijeme i zdrava goveda?

3. Kako da se iz uzgoja

dobra proizvodna grla zbog bolesti ili slabe plodnosti?

4. Što mljekarima i s brdsko planinskih u svezi hranidbe krava i proizvodnje mlijeka?

IvicaKaraula,Kaštel

Dr. se. StjepanFeldhofer

objektivno sagledati vrijednost NPN spojeva i ureje u hranidbi goveda, kao «hrane za buragove mikroorganizme». To je posebice kod krava u visokoj proizvodnji mlijeka koje dobivaju kao osnovno krmiva velike trave i zelenih krmiva s visokim sadržajem NPN spojeva, a nedovoljno u buragu stabilnih proteina i energije. amonijaka i ureje u krmnim obrocima može izazvati degenerativne i bolesne promjene na jetri, kataralne promjene probavnog i urogenitalnog sustava (bubrega i reproduktivnih organa). Visoka produktivnost usko je povezana sa zdravljem i hranidbom krava, jer samo zdrave krave mogu imati visoku proizvodnju i dobru reprodukciju. Prema tome, iz uzgoja visoko produktivnih krava (škartiranje) je neposredno uzrokovana oslabljenom otpornosti i organizma ili nekim trajnijim oboljenjima: bolestima papaka, zglobova, vimena ili neplodnosti krava, uzrokovano neprimjerenim držanjem, i slabom ili u nekim sastojcima deficitarnom hranidbom.

Prema tome, krave treba primjereno držati, moraju imati dobar stajski smještaj i slobodno kretanje na pašnjacima i ispustima. Ovisno o muznosti i potrebama organizma krave moraju dobivati dovoljnu krmnih obroka, dobro uravnoteženih sa svim hranidbenim sastojcima (energijom, vlakninom, mineralima, vitaminima i dr. O hranidbi krava na brdsko-planinskim u koji slijedi.

Brdska i planinska osobito odgovaraju ekološkoj proizvodnji mlijeka. To moraju biti podru4ja okružena pašnjacima i zelenim površinama, udaljenija od velikih naselja i glavnih prometnica, ali dobro povezana lokalnim putevima. Ekološku proizvodnju mlijeka treba organizirati i na suvremen osposobiti za intenzivnu proizvodnju.

Za takvu proizvodnju potrebno je imati prostrane pašnjake i visoko produktivne krave, konstitucije, dobro razvijenih zglobova i papaka (pretežito pasmine). Životinje valja što prirodnije držati, mora im biti kretanje i ne smije ih se držati vezane u štali.

Štale moraju biti i uredne, tako da zaštitu životinja u oštre zime. Optimalna je temperatura zraka 4 - 16 °C, ali krave dobro podnose i niže temperature. je zaštita od ljetnih i naglih klimatskih promjena.

Krave moraju imati u štali poseban prostor za odmor - miran, suh i ugodan ležaj s prostirkom slame. Svaka krava mora biti na svom ležaju slobodna. Mogu imati i prostor za ležanje, s kosom i dubokom steljom za što je potrebno prostirati slame.

U manjim gospodarstvima krave mogu biti na vezu, ali je obvezno dnevno ispuštati krave na pašu ili u ispuste.

Prostor za hranjenje mora imati hranilice i pojilice smještene tako da svim kravama slobodan pristup, da bez guranja uzimaju krepka krmiva i vodu, a prema potrebi i voluminozna krmiva (sijeno). Tehnološka rješenja izmuzišta, hranilišta, gnojišta i snabdijevanje vodom treba optimalno prilagoditi i prirodnim ekološkim i lokacijskim zahtjevima.

U ekološkoj proizvodnji mlijeka potrebno je

Dr. se. Stjepan Feldhofer

maksimalno koristiti pašu i zelena voluminozna krmiva, što da treba posjedovati zemljišne površine Gedna krava/ha). Pašnjake treba njegovati, od korova, dosijavati, gnojiti pri-

rodnim gnojivom i sustav-

no racionalno iskorištavati pašom i košnjom. Posebice je na pašnjacima i livadama sastav biljnog pokrova i obilnija prisutnost djeteline (djetelinsko travne smjese).

Ovisno o kvaliteti tla, klimatskim, tehnološkim i proizvodnju krmiva je intenzivirati preoravanjem dijela pašnjaka i livada, na kojem treba posijati krmiva za zelenu hranidbu u slijedu (pšenica, grašak, grahorica, sirak, kukuruz, krmni kelj i sl.). Na taj može se masa i dobiti rana proljetna i kasna jesenska zelena krmiva, odnosno produžiti trajanje iskorištavanja zelenih krmiva u dužem godišnjem razdoblju, smanjiti potrošnju krepkih krmiva (koncentrata) i održavati višu proizvodnju mlijeka.

Za višu proizvodnju mlijeka potrebna je dobra kvaliteta osnovnih krmiva, a prema muznosti treba dodavati krepka krmiva (koncentrate), posebice kravama na laktacije (tablica 1 i 2).

U zimskom razdoblju (od studenog do svibnja) se trava i zelena krmiva zamjenjuju sijena i krepkih krmiva. Zbog nedostatka krmiva, uzrokovanih zimom i slabijim napajanjem vodom, dolazi do uzimanja manjih hrane (oko 2,5 kg suhe tvari/100 kg tjelesne težine krava), nedostatka energije u krmnim obrocima, pa treba sa opadanjem muznosti krava (tablica3).

Uz nižu hranidbenu vrijednost osnovnih krmiva u zimskom razdoblju smanjuje se

proizvodnja mlijeka, stoga je potrebno u krmne obroke dodavati krepkih krmiva (koncentrata). krmni obroci ne smiju sadržavati više od 40 %, a poslije teljenja do najviše 50 % ukupne suhe tvari krepkih krmiva, jer postoji opasnost oboljenja od kiselih indigestija. To da se uz slabiju kvalitetu krmnih obroka uvijek ostvaruje slabija i skuplja

Tablica 1: Krmni obrocimuznih krava

(u razdobljuvegetacije- po kravi I dnevno)

Krmni obroci

Sijeno kg 4 4

Trava kg 50 50

Krmna smjesa kg 5 7

Sadrži ukuono

Suhe tvari kg 18,74 20,44 proizvodnja mlijeka (tablica 1, 2 i 3).

Sirovih g 2471 2835

Sirove vlaknine g 4430 4513

Sirove masti g 587 673

Bio - ekološki sustav i intenzivnija hranidba krava u proizvodnji mlijeka Kalcija I! 112,5 125,9

Teški uvjeti rada, zimska hranidba krava (pretežita sijenom) i smanjena proizvodnja mlijeka u prirodnom bio-ekološkom sustavu se nepovoljnim gospodarskim pokazateljima, iako ovaj sustav ima i svoje dobre strane, posebice za zdravlje, plodnost i

reprodukciju krava.

Krave su u prirodnom biološkom sustavu držanja i hranidbe podložne prirodnoj regulaciji hormona za proizvodnju i reprodukciju i biološki su s raspoloživom hranom, tako da:

- gonjenja (estrusi), pripusti i dobra oplodnja (koncepcija) krava javlja se pretežito u s više dana i proljetnim zatopljenjem,

Fosfora g

Mae.nezija I!. Energetske vrijednosti H.j./ kg MJNEL/ kgmuznost

27-28

Tablica2: Potpuna krmna smjesaza krave

Sirovine % Sadrži

Kukuruz

48 O Sirovih

brašno 15,0 Sirove vlaknine

Repini rezanci 40 Sirove masti

Soje 19,0 Kalcija

Soia tostirana 10,0 Fosfora

Mineralno vitaminski Magnezija dodatak 40 Ukupno 100,0 Energetske vrijednosti H.j. /kg MJNEL/kg

Tablica 3.- Krmni obrocimuznih krava

- zasušenje i teljenja na taj dolaze u jesenskom i zimskom razdoblju, u razdoblju restriktivne prehra ne, (zimski obrok- po kravi I dnevno)

- prehrana teleta, visoka proizvodnja mlije tijek nove gravidnosti je u razdoblju b vegetacije poticana je velikom

ka i ujne nom kvalitetne zelene krme.

Interes gospodara za držanje krav biološkom sustavu i ekološkoj proizvodnji o dakle, o dobrom zdravlju, dobroj plodno reprodukciji krava, dobivanju kvalitet podmladka i vrlo dobrom mlijeku. Bio - ekolo proizvodnja mlijeka nešto skuplja, ali kvalitetno svježe sirovo mlijeko iz ta proizvodnje, nažalost, nema pravu vrijednos u visi sti i nog ška vrlo kve tna tržištu.

Intenzivno komercijalna gospodarstva, posebice u krajevima za razliku od bio-ekološke proizvodnje, imaju bolje tehnološke uvjete, postižu višu proizvodnju i mogu proizvoditi ,~eftinije mlijeko». U komercijalnoj

Sadrži ukuono

Energetske vrijednosti

proizvodnji se zanemaruje ili izostaju prirodni podražaji na proizvodnju i reprodukciju, pa se koriste farmakološka sredstva za održavanje dobrog zdravlja, poticanje visoke proizvodnje i reprodukcije krava.

Održavanje visoke muznosti, posebice u zimskom razdoblju intenzivne proizvodnje, postiže se spremanjem travne i kukuruzne silaže. Na taj održava se najviša muznost krava neovisno o godišnjem dobu, pa i tijekom visoke gravidnosti sve do zasušenja. u takvoj proizvodnji dolazi do zdravstvenih pa su i potrebne veterinarske intervencije zbog djelomiili slabosti organizma, izmjene tvari, upala vimena, bolesti papaka, zglobova, porodiljskih komplikacija, slabije plodnosti i reprodukcije krava.

Zbog gospodarskog interesa i eko-proizvodnje današnjoj cijeni mlijeka na tržištu, potrebno je i u toj proizvodnji muznost krava i višu i stabilniju krivulju laktacije. Stoga eko-gospodarstva moraju uz kvalitetnog sijena proizvoditi i silažu (sjenažu), posebice za zimsko razdoblje. To zahtijeva intenzivniju gnojidbu travnjaka i dobivanje zelene mase za siliranje, kao i nabavu opreme za siliranje, košnju, spremanje i sušenje sijena (sušare).

Kvalitetno mlijeko bio-ekološke proizvodnje, s obzirom na teže gospodarske i prometne prilike i uz troškove transporta, teže dolazi do sabirališta mlijeka i mljekarnica. Na tom putu nailazi se na mnoge probleme, dolazi do kvarenja mlijeka, a sve to smanjuje interes mljekara za otkup.

Proizvodnja i iskorištavanje bio-ekološkog mlijeka treba stoga biti organizirana na obiteljskim gospodarstvima; mala mljekara s vlastitom proizvodnjom, preradom i prodajom mlijeka, a posebice izradom specijalnih vrsta sira i

Izrada specijalnih vrsta sireva bolje sezonske proizvodnje mlijeka tijekom vegetacije, a prerada u sir daje bolju realizaciju i cijenu mlijeka. eko-proizvodnje mlijeka, i izrada specijalnih vrsta sireva dobivenih u biološki prirodi treba biti temelj razvoju obiteljskog turizma, a u tom svoj gospodarski interes mnoga iz tih u razvoju zaostalih krajeva.

ELEKTRO IEHNI KA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na www.elektrotehnika.hr

za automatsko pranje Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

Tip RBH 300 - 1600 lit

PlJ~derono-~a

BOMI - agro d.o.o.

n?ff~ma i~ ~ma,ma.

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno:

• savjetovanje u ishrani

• kompjuterske recepture za smjese

• izrada balansiranog obroka

Kreditne linije u suradnji sa:

Miroslav dipl. ing.

su djelatnici Kmetijsko gozdarskog zavoda Murska Sobota Slavko

IU Požegije ove godine održano predavanje slovenskih na temu „Slovenska iskustva u poljoprivredi od ulaska u EU" koje je organizirao Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu, Hrvatska komora, Udruga uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine, USAID-a i Udruga za potporu poljoprivrede „Mojazemlja"

Petovar, dipl. ing. agr. i Franc Šonaja, dipl. ing. agr. Izlaganja su se odnosila na • Slovenska iskustva iz pregovora s EU • Prilazakona EU zakonima • poljoprivredna politika zemalja EU • Usporedba stanja slovenske poljoprivrede prije ulaska u EU i danas • Slovenska iskustva s programom SAPARD.

Istaknuto je iskustvo iz Slovenije koje da o spretnosti tima ovisi dosta toga u stvaranju okvira za razvoj poljoprivrede, a time i poticaja. Bitno je imati iskusnu grupu sastavljenu od koji poznaju probleme u poljoprivredi. Pregovorima je programe za pojedinu zemlju uvrstiti u poljoprivrednu politiku Unije.

Slovenska je strana u pregovorima za poticaje prošla dobro jer sada imaju sve poticaje koje ima svaki seljak u EU. Drugim Slovenija je jedina od 10 zemalja koje su zadnje ušle u EU, a su seljaci ostvarili istih poticaja kakve imaju poljoprivrdenici zemalja EU-15. Dobro pripremljeni i argumentirani programi mogu i u stavova pregostrane EU, kao npr. prijelazna razdoblja primjene obveza koja mogu biti duža. Ocjenjuju, da u pregovorima Hrvatska ima prednost što je u paketu s Turskom i ovu šansu treba iskoristiti. U ovom Hrvatska gotovo sama pregovara s EU, dok sa Slovenijom to nije bio Imala je nešto težu pozicijujer je uz nju u EU pristupalo još devet zemalja velikog poljoprivrednog potencijala. Složene su obveze timova i te je njihovo iskustvu u pregovorima kao i poznavanje agrara.

Slovenija se u pregovorima uspjela izboriti za Tako je npr. bio predstavljan slovenski program SKOP (Slovenski Mljekarski

kmetijski okoljski program) kroz koji dolaze poticaji ruralnom koji ima 21 podprogram iz kojih se može dodatno financirati - poticati poljoprivreda: • Integrirana proizvodnja - tehnološki propisani normativi koji se kontroliraju • Ekološka poljoprivreda • • Izmjena plodoreda • Zelene površine preko zime ispiranja tla).

Najlošija iskustva u pregovorima imali su kod pravne agrarne regulative sa zakonima Unije. Naime, bili su oštriji-zahtjevniji prema sebi nego što su to EU direktive. Prije ulaska u Uniju u kreiranju vlastitih zakona Slovenija je preuzela obveze, što im se sada kroz obvezu poštivanja takvih Zakona. Misle da su u ostalim zemljama bili puno fleksibilniji, prije svega u veterinarstva. U Slovenije po principu da se mora poštivati zbog restriktivnih propisa seljake se tjera u velike investicije ili na zatvaranje gospodarstava.

Velik problem je u tome što su zakoni brzo donošeni te nije ostajalo vremena za

Dosadašnja poljoprivredna politika EU se temelji na tržišnim redovima, što da: - ukoliko seljak ne može prodati poljoprivredne proizvode, otkupljuje ih država po nižoj cijeni.

- 2000. godine Slovenija je s tržišnih redova u poticajima, a 2004. su uskladili sustav poticaja, koji je kompliciran. Novom reformom žele komplikacije, a to biti teško.

- 2006. godine su se poticaji s EU poticajima (Slovenijaje na razini poticaja koje su dostigli uz potporu države, jer je 2006 god. referentna godina za daljnje poticanje)

Poljoprivrednicima treba i dobro razjasniti sustava poticaja i visine poticaja za sva poljoprivrede kao i korištenja poticaja koji je

najpovoljniji za seljake. Vrijeme je novog sustava poticaja i od godine primjenjuje se sustav poticaja koji nisu vezani za proizvodnju se primjenjuju drugi kriteriji i to prema ranije pravima farmera kao i imanja (broj hektara).

Primjenjivat se dva glavna modela poticaja : 1) Jedinstveni poticaj na poljoprivredno imanje na nivou svih država EU, 2) Kao prijelazno riješenje postojat jedinstveni regionalni poticaji po površini. Za slovenske poljoprivrednike, prema njihovim iskustvima, sustav poticaja EU je: • Kompliciran sustav; • Od seljaka zahtijeva mnogo birokracije; • Stvara se velika ovisnost seljaka o poticajima.

Kod poticaja u proizvodnji mlijeka posebno su naglasili poslovnih odnosa mlijeka s lokalnim mljekarama U njihovom iskustvu ovakva poslovna orijentacija farmera prema mljekarama se pokazala ispravnom i sigurnom odlukom. Slovenija se, kao i druge zemlje kandidati, u pretpristupnom razdoblju u korištenje sredstava iz SAPARD programa su sredstva rasploživa za korištenje nakon što su ulaganja i investicije završene. Kroz ovaj program nastojalo se industriju, povezivanje i partnerstvo i institucijama, izgradnja štalskih objekata, nabavi mehanizacije i stoke. Od je ostvareni povezanosti seljaka i industrije.

U prvoj fazi korištenja visoki standardi i administrativni kriteriji su iskorištenje više sredstava, dok su u drugoj fazi te kriterije snizili. Visoki kriteriji su bili vezani za projekata: škola (obvezna srednja poljoprivredna), starost od 40 god.), vlasništvo zemlje, dokazivanje vlastitog novca za investicije, dokumentacija u vezi izgradnje, ispunjavanje veterinarskih standarda te složena administrativna upravna procedura. Prije ulaska u EU posebno je pitanje organiziranja i njihovo udruživanje. Europa traži da seljak ima što utjecaj na odluke, a time i da se udružuju i udruženi nastupaju. Slovenska su iskustva da rad u udrugama treba biti što više istican, te da mora imati otklona od politike, jer je uplitanje politike u tome nepotrebno. Udruge trebaju imati svoje programe aktivnosti, a što se odnosi i na uzgojni rad,jer tada seljak postaje

sve više samostalan. Na službe poljoprivrednici moraju više utjecati i one trebaju biti u službi poljoprivrednih i važnost vlastite selekcije stada. Drže važnim da centri za selekciju i reprodukciju, te testne stanice budu u vlasništvu

Jedino kroz svoj interes mogu osigurati i održavati funkciju i tržišnu poziciju ovih organizacija.

Slovenija ima strategiju proizvodnje mlijeka i mesa baziranu na pasminama goveda koje su glavna ove proizvodnje. Odabrana pasmina i pitanje daljnjeg opstanka na tržištu EU. U ovom simentalac ima važno mjesto u govedarstvu Unije jer u zemljama EU mlijeka ima prekomjerno, a nedostaje mesa. Iskustva su da je prošlo vrijeme visoke proizvodnje po kravi ili hektaru te, ukoliko je to tržno opravadano, da se sredstava poticaja ostvaruju i kroz drugu proizvodnju.

Kod proizvodnje mlijeka i uzgoja krava simentalske pasmine savjetuju da svaki krava uz štalu mora imati i još koji boks za tov junadi, jer kako kažu mlijekom se troškovi života, a prihod od prodaje junadi ostaje za ulaganje u daljnje investicije. Iz iskustva se naglašava da se ne treba voditi paušalnim izjavama o broju krava bez kojih se živjeti u Uniji. Mnogi navode brojke od 40 do 50 krava po gospodarstvu, ali je pitanje da li se uz proizvodnju mlijeka ova gospodarstva još bave i drugom proizvodnjom. O ovoj problematici su razmišljanja i iskustva Slovenije: • Ulaskom u Uniju šok je pretrpjela poljoprivreda i industrija; • Poticajna politika dohodak i seljaci su ovisni o poticajima, a neki gotovo 50% prihoda ostvaruju preko poticaja i da sustav poticaja dugo biti u funkciji; • Poslije ulaska u EU, da bi mogli ostvariti poticaje, seljake mnoge složene admistrativne obveze; • Cijene poljoprivrednih proizvoda rasti, prisutan je trend pada cijena pa tako i u zemljama EU. Zato je potrebno na vrijeme, kroz smanjivanje troškova, razvijati i racionalizirati proizvodnju; • Prijemom novih tržište Unije proširuje se i na te zemlje, pa tako i hrvatsko tržište postati dio otvorenog tržišta; • Europska zajednica nije zemlja, ali bez nje se ne može.

Krešimir ]akuš, dipl. ing.

RH-pad ciiena krava za klanie-13, 7 %

cijena krava simentalske pasmine namijenjenih klanju u tjednu od 06. do 12. ožujka ove godine iznosilaje 5,87 kn/kg što je pad od 13,17 % u odnosu na cijene dva tjedna ranije. Ovaj pad cijena vezan je uz kontrolu prometa stokom na hrvatskom tržištu. U odnosu na prošlu godinu cijene krava su u navedenom tjednu niže za 16,97 %.

Cijene starijih krava su 4 - 5 kn/kg, dok za kvalitetnije, krave teško je cijenu od 9 kn/kg ŽV. Na Dalmacije cijene krava za klanje su od 9 do 10 kn/kg. Potražnja je smanjena, a navedene cijene odnose se na kvalitetne, krave. I u mjesec dana nešto manji promet kravama za klanje. Broj sudionika (trgovaca i klaonica) u prometu stokom se smanjiti, no potražnja za mesom bi se uskoro trebala vratiti u okvire što bi trebalo promet i prihod onima koji rade na legalan

RH- tržište ponuda od potražnje

U desetom tjednu ove godine na tržištu bilježimo pad otkupnih cijena teladi simentalske pasmine (80-160 kg). Iako su cijene u padu one su i dalje najvišima u posljednjih devet godina za navedeni tjedan, s izuzetkom 2003. godine. otkupna cijena teladi iznosila je 23,35 kn/kg ŽV i niža je za 2,22 % u odnosu na cijene dva tjedna prije dok je u odnosu na lanjske cijene viša za 1,39 %. Nakon stalnog manjka teladi na tržištu, ožujka -nakon dugog vremena, pojavio se i višak. Zasigurno na takvo

stanje utjecala je kontrola prometa stokom što je rezultiralo i manjim brojem kupaca na tržištu, odnosno viškom teladi. pad cijena evidentirali smo na sajmu u gdje je otkupna cijena teladi pala za kune i sad je 20 kn/kg, odnosno 21 kn/kg ŽV. Na sajmova i otkupnih mjesta cijene simentalske teladi u prvoj polovici ožujka bile su od 22 do 24 kn/kg. Niže cijene osim na sajmu u evidentirane su i u Koprivnici, Sisku i Vrbovcu. U mjesec dana blagi pad trgovine teladi na sajmovima što bi moglo rezultirati prometom na otkupnim mjestima. Do manjih korekcija cijena moglo bi zbog manje potražnje i pada cijena junadi na tržištu. da to, zakratko, obeshrabriti manje u kupovini teladi, no s obzirom da na tržištu Europske unije u posljednje vrijeme bilježimo stalni rast otkupnih cijena mesa, postoji da u skorije vrijeme, radi rasta potražnje junadi, potražnja teladi ponovno bude od ponude.

RH-nastavljen pad cijena junadi (ožujak)

Od godine na tržištu bilježimo pad

Štedno-kreditnazadruga

DEMOS

Mikrokreditni program

•KREDITI:

•Za krave

•Za poljoprivredu

• Za ovce i koze

•Za malu i srednju poslovnu djelatnost

•Nenamjenski krediti

• FLEKSIBILNE GARANCIJE

•POJEDNOSTAVLJENA PAPIROLOGIJA

•BRZA REALIZACIJA

Za sve detaljnije informacije NAZOVITE NAS ILI POSJETITE U NAŠIM UREDIMA

Martina Gambona4

Karlovac tel: 047- 615-827ili 615-828

P. 6

Pakrac tel: 034-412-055

www demos-skzhr

S. I A. 5

Dvor tel: 044-871-317

KraljaZvonimira2

Drniš te!: 022-888-038

otkupnih cijena žive junadi. Otkupne cijene bikova simentalske pasmine (450-600 kg) u 10 tj. ove godine niže su u odnosu na one s godine za gotovo 6 %, dok su u odnosu na prošlu godinu, niže za 17,62 %. otkupna cijena bikova simentalske pasmine u tjednu do 12. ožujka iznosila je 12,58 kn/kg, a junica za klanje 11,21 kn/kg. Otkupne cijene bikova spustile su se na najnižu razinu u posljednjih godinu dana, na 11 kn/kg. Navedene cijene su evidentirane na i

županije, dok na ostalim kontinentalne Hrvatske gotovo da ne prelaze cijenu od 13 kn/kg ŽV.Više cijene evidentirane su na Dalmacije, Istre i Primorja, no promet stoke na tom je vrlo mali, tako da su cijene od 14 do 16 kn/kg ŽV gotovo zanemarive.

EU-nastavljen rast otkupnih cijena trupova

Na Europskom tržištu i u tjednu do 05.03.2006. godine bilježi se rast otkupnih cijena trupova R3 klase. U odnosu na prošlu godinu cijene su više za 12,16 % dok su u odnosu na godine više za 7,5 %. otkupna cijena od 326,96 eura/lO0kg najviša je cijena u posljednje dvije godine. Do porasta cijena u

Otkupnecijenestokeu tjednu

od 06.-12.03.2006.

godineu kn/kgŽV po

županijama

navedenom tjednu došlo je u vecm1 zemalja Europske unije, a u odnosu na prošlu godinu, u svim zemljama bilježe se više cijene. skok cijena evidentiran je u ltaliji-16, 73%, Španjolskoj-14,56%. Najviše cijene evidentirane su u eura/100 kg te Italiji-366,30 eura/100 kg dok su najniže cijene zabilježene u Poljskoj-250,39 eura/100 kg, eura/kg, Belgiji-256,67 eura/lO0kg te 271,25 eura/100 kg. U otkupna cijena trupova R3 klase iznosi 330,90 eura/kg, a u Austriji 321,20 eura/100 kg. (Na hrvatskom tržištu uz randman 57%, težine bika 550 kguz otkupnu cijenu od 12,58 kn/kg ŽV (10 tj.) te uz jednog eura =7,35 kuna, otkupna cijena trupa klase R3 iznosila bi 300,27 eura/100 kg (22,07 kn/kg)).

CILJNA CIJENA TRUPOVA ZA OŽUJAK 2006. (HSC&TISUP)

MLADI BIKOVI

Ciljna cijena 1 kg toplog trupa R3 mladih bikova za mjesec OŽUJAK2006. godine iznosi: 26,74 kn.

JUNICE

Ciljna cijena 1 kg toplog trupa R3 junice za mjesec OŽUJAK 2006. godine iznosi: 25,86 kn. •Ciljna cijena za pojedinu klasu i prekrivenost masnim tkivom se prema uredbi o ciljnoj cijeni utovljene junadi (N.N. 114/05.).

gonjenja osnovna je komponenta dobrog reproduktivnog managementa na svakoj farmi. Pravovremeno otkrivanje estrusa krava osnovna je svakog farmera.

N epravovremeno otkriven estrus ima za posljedicu smanjenu plodnost stada koja uzrokuje smanjenu proizvodnju mlijeka, što u rezultira manjom financijskom dobiti za samog farmera. Smanjena je i selekcijskog napretka jer dolazi do generacijskogintervala.

Prvo gonjenje nakon teljenja može uslijediti nakon 10-ak dana. Vrijeme javljanja prvog gonjenja ovisi o brojnim faktorima, kao što su: visina proizvodnje mlijeka, broj mužnji, dob krave, sezona, hranidba, držanja itd. U zdravih krava estrus se javlja unutar 50 dana nakon teljenja. Izuzetak visokoproduktivne krave u kojih protekne i do 70-ak dana do pojave prvog estrusa. Izrazito je važno pravovremeno prvo gonjenje nakon teljenja, iako se ne osjemenjivanje. Važno je zato, što se tjeranje javiti za 21 dan. Naime, spolni ciklus krava traje 21 dan, ajunica 20 dana. Normalnim se drži variranje spolnog ciklusa u trajanju od 18 do 24 dana. Postoje faze spolnog ciklusa: proestrus, estrus, metaestrus i diestrus. Vanjski znaci tjeranja i gonjenja vidljivi su u proestrusu i estrusu.

Koji BU to vid)Jivi znakovi koji nas na zaklju~ak da se krava goni (tjera)?

gonjenja - krava je nemirna, oprezna, njuii druge životinje, traži i hoda za drugim

životinjama (traži bika), pokušava druge krave, ali ne stoji ako ju druga krava ili bik. Stidnica je vlažna, lagano i boje. PRERANO JE ZA OSJEMNJIVANJE!

Razdoblje stajanja je razdoblje kad životinja iz proestrusa prelazi u tjeranje ili estrus. Pravovremeno spomenutog razdoblja važno je zbog pravovremenog osjemenjivanja krave. N ajjasniji znak razdoblja stajanja je refleks stajanja (krava se ne kad ju druge krave pokušavaju to se lako u stajama koje imaju slobodni držanja i kod staja s ispustima.

Refleks stajanja ne može se u krava držanih na vezu, zato treba obratiti pozornost na druge znakove. Krava na vezu je nemirna, osluškuje, aktivno ušima,

Slika 1: KravaB - izraženrefleksstajanja

20 pokušava dodirnuti susjedne krave, -~

zadnju stranu tijela prema :;::,- susiednim kravama, stidnica joj je CJ) 15 " g s sluzavim <ii C iscjetkom, stidnice i pod- 10 nožja repa je mokro, na dodirivanje J stidnice podiže rep te ga g_ na stranu i savija na j 5 dolJ·e. U pravilu krave manje jedu, rn

Dan proizvode manje mlijeka (teže -"' o 2 :oo #- 0:00 puštaju mlijeko pri mužnji) i

8:00 10.0012:0014.0016:00 20:00 24:00 mokre. Sati

Kraj gonjenja karakterizira Grafikon 1: Pokazivanjeznakova gonjenjakrava t1/ekomdana prestanak oticanja vulve, te zaprljanost repa osušenim sluzavim iscjetkom iz stidnice. U prosjeku 2 dana nakon tjeranja kod 80 % junica i 50-60 % krava iz vulve se pojavljuje krvavo sluzavi iscjedak. On je pouzdan znak da je u te krave prošlo gonjenje.

Takva zapažanja obvezno treba evidentirati nakon 19 dana od pojave krvavog iscjetka. životinju potrebno je pomnije promatrati jer bi tada trebalo do gonjenja.

Na koji frekvenciju pravovremeno otkrivenih tjeranja?

Vizualno promatranje stada krava jedna je od glavnih metoda pravovremenog otkrivanja tjeranja. Krave je potrebno promatrati najmanje tri puta dnevno, a svako promatranje trebalo bi trajati najmanje 20 minuta.

Krave je najbolje promatrati ujutro prije, za vrijeme i poslije mužnje, popodne prije i za vrijeme mužnje, i prije spavanja (oko 22 sata). Problem je što krava pokazuje

znakove tjeranja u kasnim i ranim jutarnjim satima, a to je posebno izražena u ljetnim mjesecima. Danas se suvremeni farmeri na postavljenje video nadzora u svojim farmama kako bi mogli stalno nadzirati životinje. Dobar može vizualnom metodom (promatranjem) otkriti najmanje 70 % krava koje se gone. Tablica reprodukcije. Svaki farmer trebao bi imati tablicu reprodukcije stada u koju upisati sve promjene koje se dnevno Farmerukoji posjeduje veliko stado muznih krava teško je pamtiti sve podatke za pojedinu kravu. Pravilnim stajske evidencije bitno se olakšava posao i popravljaju rezultati u reprodukciji. Tablica reprodukcije propisana Pravilnikom ima rubrike: životni broj krave, datum teljenja, rubriku u koju se upisati kako je prošlo teljenje (normalno, teško, zaostala posteljica, carski rez i sl.), spol teleta, veterinarska zapažanja, tretiranja (injekcije kalcija, vitamina A, D3, E, hormona i sl.),

Tabfica 1: Brojpromatranjana dan, vrijemepromatranjai %

otkrivenihgonjenja Trajanje oromatranja minuta)

Broj promatranja/dan 5 10 20

gonjenja (propuštena), osjemenjivanja, procjenu datuma teljenja i interval teljenja. Danas, uz primjenu opreme, koja treba biti nezaobilazna na gotovo svakom ozbiljnijem gospodarstvu, spomenute evidencije ne bi trebalo predstavljati problem.

sredstva za otkrivanje gonjenja krava: Pedometri su kojima se prati tjelesna aktivnost krave tijekom gonjenja. Mogu biti smješteni na nozi krave ili na vratu.

Tijekom gonjenja promijenjena je uobi-

'Slika 2:

Pedometri

Tablica2: Trajan·e tjelesnihaktivnosti krave

Nema gonjenja Tijekom gonjenja dnevne radnje min/dan (min/dan

caJena tjelesna aktivnost. U posljednje vrijeme, uz preporuku pedometri se nalaze sve više na farmama.

Tjelesna temperatura tijekom gonjenja blago poraste i iznosi u prosjeku 39,2 °C. se temperaturne razlike evidentiraju putem mlijeka, naime porastom tjelesne temperature krave dolazi i do porasta temperature mlijeka kojeg krava Uz nu dodatnu opremu u izmuzištu to se registrira i evidentira u Povišena tjelesna temperatura može biti i indikator drugih problema infekcija), tako da treba biti veoma obazriv.

Razdoblje stajanja

Kravase ne goni gonjenja

Crtež 1: Kamar heatmountdetector

Tablica3: Postotakotkrivenihkrava u gonjenjuprema upotrijebljenimmetodama

Metoda Slobodno držanje Držanje u staji na vezu (daniu i (daniu na isoustu)

I. Tjelesna temperatura 74 74

2. Pedometri 72 61

3. Dovoljno promatranja 87 52

Kombinacija

Kamar heatmount detectorampula s bojom zalijepi se na dvije kvrge krave koja bi se trebala tjerati. Kada u razdoblje stajanja, krava dopušta drugoj kravi da je a uslijed pritiska koji mora trajati najmanje tri sekunde u ampuli mijenja boju, prelazi iz bijele u crvenu.

bojom - krave za koje mislimo da se tjerati je kredom. se vrši na križne kosti prema korijenu repa (dužina crte je 20-ak cm, a širina 5 cm).

Progesteronski test na bazi razine progesterona u mlijeku. Progesteronje hormon koji se još naziva hormon Kad je njegova razina ispod 5 µ,g/ml smatra se da se životinja tjera. Obzirom da se krave muzu dva puta dnevno, spomenutim testom dosta se teško može precizno utvrditi optimalno vrijeme osjemenjivanja. Pouzdaniji je za je li životinja ostala gra-

vidna. Za pravovreRazdobljestajanja meno Krava se ne goni gonjenja

tjeranja potrebno je koristiti više metoda. Kada je najbolje osjemeniti kravu?

Važno je znati da do ovulacije ne dolazi

Crtež 2: Optimalnovrijemeosjemenjivanjakrave

Prvi znaci tjeranja

Jutro (do 9 sati)

Prije podne (9-12 sati)

Poslije podne

u estrusu u metaestrusu. Estrus u prosjeku traje 16 sati (s varijacijom od 3 do 30 sati), tako da je kravu najbolje osjemeniti u drugoj polovici razdoblja stajanja, odnosno pred kraj gonjenja.

Kao što je vidljivo na crtežu, kravu je najbolje umjetno osjemeniti 12 do 18 sati nakon pojave prvih znakova gonjenja. U praksi se primjenjuje sustav za osjemenjivanje ujutro-popodne, popodne-ujutro. To da krava koja se tjera ujutro, mora biti osjemenjena popodne istog dana i obrnuto. Eventualni ponovni pokušaj osjemenjivanja treba obaviti nakon 10-12 sati od prvog

Tablica4: za uspješnoosjemenjivanjeili pripust (premaTrimbergeru) osjemenjivanja. Pripust obvezno treba napraviti u vrijeme stajanja, jer krava dopustiti osjemenjivanje.

Najbolje vrijeme za

Prekasno za dobre osiemenjivanie rezultate

Isti dan prije podne

Isti dan ili rano dan dan poslije 1O sati dan prije podne dan poslije 14 sati

ZEMLJIPORIJEKLA /Austrija, Nizozemska/ ili u karanteni prodavatelja

gonjenja 8 sati (0-24 h)

Razdoblje staiania 16 sati (3-30 h)

Kraj gonjenja S Sali (2-24 h)

Umjetno osjemenjivanje I Prerano Najbolje Dobro I Prekaono I

Prirodni pripust

je da kod krava koje imaju papka opada plodnost u razdoblju od 70 do 120 dana nakon teljenja.

Uzrok bolesti. Glavni uzroci

VETERINARSTVO

Puni naziv ovog oboljenja je papka po Rusterholzu". Može nanijeti velike štete na farmama. Krave teže ustaju, i dugo leže, te se pritom mogu pojaviti komplikacije u vidu natiska (dekubitusa). Zbog bolnosti (šepanja) krave se nerado i jedu što dovodi do stresa i pada

bolesti su: nekorigirani (neobrezani) papci, tzv. štalski papci, loša higijena poda u staji (vlaga), prekratka ležišta i pretvrdi pod. Zbog nepravilnog i trošenja papaka dolazi do nekroze (odumiranja) tkiva koje proizvodi rožinu papka. Na promijenjenim mjestima rožina se ubrzano troši i stvaraju se uvjeti za ulazak mikroorganizama koji dovode do upalnih promjena.

Znakovi bolesti. U bolesti na rožini papka se javlja crvenkasto-plavkasta boja i u toj fazi bolesti teže hromost. Daljnjim razvojem bolesti rožina postaje podminirana i zbog boli se javlja hromost u podupiranju. Nakon toga pojavljuje se koji je u sredini udubljen, a okruženje sivkasto - žutom bojom. Sukrvica pomiješana s gnojem izlazi iz a ponekad i gnoj. Kao posljedica mogu se javiti komplikacije jer se upalni proces može proširiti na tetive i zglob, ali i na same kosti papka. Kod krava držanih na vezu sumnjamo na papka ako životinja duže vrijeme drži nogu u zraku, tapka na mjestu ili otežano ustaje ili liježe.

Poželjno je da kao i korekciju papaka «obradi» osposobljena osoba ili veterinar. se sastoji u obrezivanju propalog tkiva te tretiranjem oboljelog mjesta. Poželjno je postaviti zaštitni povoj oko oboljelog mjesta. U svrhu bržeg ozdravljenja može se na zdravi papak postaviti drveni blok visine 2-4 cm koji se fiksira posebnog lijepila kako bi se odteretio oboljeli papak.

Preventiva bolesti. Osnovne preventivne mjere su: redovita korekcija (obrezivanje) papaka; i suh pod u staji; dovoljno ležište; mekši podovi; držanje životinja na ispustima (koralima) ili pašnjacima; korištenje bazena ili pjene za dezinfekciju papaka. po Rusterholzu je prisutan u našim stajama, gcljedovodi do gubitaka u proizvodnji mlijeka i ranijeg krava iz uzgoja. moraju posvetiti pažnju zdravlju papaka kako bi izbjegli gubitke u proizvodnji

HAHN

G. C. Hahn & Co. Sine:• 1148

HAHN -· Food. ldeas. People. ™

HAHN - za hranu od 1848. godine

• brzi razvoj od koncepta do finalnog proizvoda

• stabilizacioni sistemi za hranu pronalaze vaše proizvode

• široki «know-how» u hrane i tehnologije

• najviši standardi kvalitete

• najnoviji koncepti u prehrani i proizvodnim idejama

• informacije sa tržišta širom svijeta

Slobodno nas kontaktirajte, bez ikakve obveze.

G. C. HAHN & Co. d.o.o. 9c • HR-48000 Koprivnica• CROATIA Tel. +385/48/641 415 • Fax. +385/48/641 416 hahn-co@kc.htnet.hr • www.gchahn.com

I

KOlOSTIRiUUJ U IHJIRjANJIJDIIIJ

JANJA\liJIJ

Prof dr. se. Boro I

Treba znati, da se radi o dva potpuno uzgojna cilja koji podrazumijevaju

Jedan od bitnih problema u našem je nepostojanost jasnih razlika u tehnologiji proizvodnje mesa (janjetine) i mlijeka. se za oba uzgojna i proizvodna cilja koriste isti genotipovi (pasmine); ovce se u isto vrijeme i na isti pripuštaju, ista je tehnologija hranidbe ovaca i janjadi, nastambe, preventivna tretiranja radi zaštite zdravlja ovaca i dr.

primjenu tehnologija u svrhu postizanja proizvodnih i dohodovnih rezultata. i primjena tehnologije ogleda se i u hranidbi janjadi. Temeljna tehnološka razlika proizvodnje mlijeka i mesa je u trajanju razdoblja sisanja koje, ako se želi proizvesti više mlijeka, mora biti maksimalno a najpoželjnije je (gdje je to organizacijski provesti) janje odvojiti od ovce odmah poslije janjenja. Druga bitna razlika je u trajanju razdoblja koje treba biti što u proizvodnji mesa, a u proizvodnji mlijeka dulje (duža laktacija = proizvodnja mlijeka). Organizacija i provedba pravilne hranidbe janjadi kompleksan je problem i u intenzivnom i u ekstenzivnom uzgoju ovaca. Metode u hranidbi mlade janjadi su hranidbenim metodama koje se koriste u hranidbi jaradi. one moraju biti osobinama janjadi (ponašanju u vrijeme hranjenja, genotipu, potencijalu rasta), uzgojnom cilju (rasplod ili klanje), utjecaju okoliša i zahtjevima tržišta (masa trupa, stupanj utovljenosti i sl.).

Postoje faze u uzgoju janjadi: 1. briga i postupci s netom ojanjenom janjadi (razdoblje hranidbe kolostrumom), 2. razdoblje hranidbe mlijekom i/ili krmivima (sisanje ili napajanje), 3. i 4. uzgoj rasplodnog podmlatka za obnovu (remont) stada. Tehnološki i uzgojni postupci koji se primjenjuju ovise o menadžmentu farme (intenzivno korištenje ovaca, držanih uglavnom u štali i/ili u ispustu, ili ekstenzivna držanje ovaca na pašnjaku).

Netom ojanjenom janjetu potrebna je primarna njega, odnosno briga i pozornost. U uzgoju janjadi, osobito u sustavu intenzivne proizvodnje mlijeka, po prihvatu janjeta odmah nakon izlaska iz utrobe ovce treba (a) usta i nosnice od ostataka sluzave nakupljene tijekom završne faze fetalnog (u utrobi ovce) razvoja. To treba napraviti rukom, janje za stražnje noge tako da mu glava visi prema dolje; (b) osušiti janje slamom ili,još bolje, krpom koja dobro upija te tako ukloniti s površine tijela; (c) pripremiti ležište (nasteljeno i suho) u posebnom boksu od propuha i poželjnom temperaturom zraka od 18 do 22 °C; (d) osigurati dovoljno kolostruma bilo od majke ili od druge ovce; u nedostatku svježeg osigurati zamrznuti kravlji ili kozji kolostrum; (e) odvojiti tek ojanjeno janje od majke (ovce) unutar 48 h ako biti hranjena nom zamjenom, da bi se stvaranje veze janjeta i njegove majke, te da bi se srna-

njila prenošenja zaraznih bolesti. Kolostrum

Prva faza u hranidbi janjadi je hranidba mlijekom i/ili krmivima koja traje, ovisno o cilju proizvodnje, od nekoliko tjedana (3 do 4 tjedna) pa do nekoliko mjeseci (4 do 6 mjeseci). Nakon razdoblja hranidbe kolostrumom, mladu janjad hrani se hranom: punomasnim kravljim ili kozjim mlijekom, ili zamjenom najmanje tijekom prvih 4 do 6 tjedana života. Uvjerljivo, najsigurniji i najbolji hranidbe janjadi jest hranidba mlijekom, ali postavlja se pitanje je li taj hranidbe i najisplativiji u intenzivnoj proizvodnji mlijeka. Trajanje i hranidbe najviše ovisi o proizvodnom cilju (mlijeko ili meso), uzgoja, kategoriji janjadi, tržištu, navikama i zahtjevima potrošaitd. Najvažnija krmiva u hranidbi netom ojanjene janjadi jesu kolostrum i mlijeko. Kolostrum (mljezivo ili grušalina) je prvi ni sekret ovaca (kao i u ostalih sisavaca) nakon janjenja, odnosno prva hrana novoojanjene janjadi. Ovca ga sintetizirati (stvarati) u vimenu, u razdoblju suhostaja, odnosno 3 do 6 tjedana prije janjenja, dakle tijekom gravidnosti. Kolostrum se sastavom znatno razlikuje od svježeg mlijeka (tablica 1). On sadrži sve bitne sastojke za zaštitu zdravlja netom ojanjenogjanjeta.

Tablica1: Promjenekemijskogsastava kolostruma nakonjanjenja

Sastojak Vrijeme nakon janjenja, sati I 12 24

Suha tvar,% 29,6 25,3 22,6

Mast,% 10,5 9,2 8,8

UD - Ukupni dušik, % 15,9 12,3 9,4

Kazein,% 6,0 5,4 5,2

Seroproteini, % 9,5 6,4 3,7

Laktoza, % 2,8 3,7 4,3

Pepeo,% 1,4 0,9 0,9 pH 6,37 6,42 6,50 1,056

UD= ukupni dušik (N x 6,38)

Od velike važnosti je da janje dobije kolostrum u prvim satima života, a nakon toga treba ga dobivati barem još 18 do 36 sati. Kolostrum je prvi sekret žlijezde i

normalno se proizvoditi (stvarati) prije janjenja, a u nekim tek u zadnjem tjednu gravidnosti u starijih, tjelesno iscrpljenih ovaca). Sekrecija kolostruma potpuno prestaje 4 ili 5 dana nakon janjenja, odnosno laktacije, jer kasnije postupno prelazi u mlijeko. Tri su temeljne uloge kolostruma u hranidbi netom ojanjenog janjeta: hranidbena, laksativna i zaštitna, odnosno kao izvor pasivnog imuniteta. Kolostrum je iznimno bogate hranjive vrijednosti zbog visokog sadržaja hranjivih tvari: masti, minerala i vitamina, a tih tvari variraju ovisno o pasmini i samoj ovci. On sadrži sve bitne sastojke za zaštitu zdravlja mladog, nevinog i janjeta. Kolostrum je osobito sadržajan (posebno imunoglobulinima), masti, u masti topivim vitaminima A, D i E, vitaminom B12 i mineralnim tvarima. Sadržaji kalcija, magnezija, fosfora i klorida su viši u kolostrumu negoli u svježem mlijeku. Osobito je visok sadržaj željeza, što je pozitivno jer organizam tek ojanjene janjadi sadrži vrlo niske razine željeza. Stoga je visoka razina željeza u kolostrumu potrebna za naglo hemoglobina u crvenim krvnim zrncima janjeta. Kolostrum je sadržajan izvor antimikrobnih i imunostimulisastojaka poput timozina a.1 i ~4, laktoferina, lizozima, laktoperoksidaze, inzulina, inzulin faktora rasta, leukocita i dr. Ove imaju važnu ulogu u razvoja infektivnih bolesti kao i pri poticanju rasta i razvoja tkiva mladog organizma. Najvažniji imunološki kolostruma ostaju u crijevnoj sluznici i nakon probave. Kolostrum je viskozna (visok sadržaj imunoglobulina) ljepljive konzistencije, sladunjavog okusa, · boje, a zagrijavanjem se zgrušava.

Na kemijski sastav i fizikalne osobine kolostruma djeluje više jedinku-ovcu (majku), pasminu, dob, trajanje razdoblja suhostaja, vrijeme nakon janjenja, sezona, izloženost ovce-majke bolesti tijekom gravidnosti i dr.

Kolostrum ima laksativnu funkciju zbog prisutnosti minerala (ponajviše

magnezija) koji proc1scava probavni sustav janjeta od mekonija (nakupina nataloženih tijekom gravidnosti) koje su se nakupile u obliku fecesa za vrijeme razvoja u maternici. najvažnija funkcija kolostrumaje opskrba "nevinog i janjeta" zaštitnim tvarima. Do te pojave dolazi zbog prisutnosti imunoglobulina (y-globulina) u kolostrumu koji se izravno apsorbiraju u probavnom traktu u prvim satima života, bez da se u želucu prethodno probavljaju. Apsorpcija (usvajanje ili upijanje) je u mladih životinja iznimno brza u prvih 6 sati života, a onda progresivno opada, sve do potpunog prestanka 36 do 48 sati nakon janjenja. Do toga dolazi jer se gama globulini (zaštitna tvar), poput ostalih probavljati u želucu nakon prva 2 dana. Kolostrum je nezamjenjiv u prva dva dana života janjeta jer je posteljica ovaca nepropusna za antitijela. Zbog toga janje ne može dobiti pasivni imunitet u maternici pa ga mora dobiti preko kolostruma. Najbolje je da to bude kolostrum dok mlado janje ne razvije vlastiti aktivni imunitet. imunoglobulina u kolostrumu je u prva dva dana nakon janjenja. Janjadi se kolostrum daje po volji pet do šest puta dnevno ako janjad sisati majku tijekom cijelog dojnog razdoblja. Ako janjad biti hranjena zamjenom, trebaju napajati iz tri puta dnevno. U oba kolostruma treba iznositi 4 do 5% tjelesne mase životinje (0,15 do 0,20Lpo obroku, ili0,5 do 0,6 L dnevno). Zna se dogoditi da kolostrum ne

bude dostupan iz bilo kojeg razloga, kao što je smrt ovce za vrijeme janjenja ili potpuni izostanak, odnosno kašnjenje sekrecije mlijeka. Tada je najbolje janjetu dati kolostrum ovaca iz istog stada. Kolostrum za tu namjenu treba skupiti od ovaca s visokom razinom proizvodnje, a zalihe se u smrznutom obliku mogu 1 do 2 mjeseca. To je najbolja alternativa jer kolostrum sadrži antitijela protiv bolesti na samoj farmi. Ukoliko ovo nije treba pripraviti umjetni kolostrum iz mlijeka, žumanjka i antibiotika i ga u obliku na farmi. Problemi vezani uz prenošenje parazitarnih bolesti mlijekom (npr. glistavost) mogu se riješiti tretmanom visokom ili niskom temperaturom. Najbolju i najsigurniju zaštitu pruža prirodni kolostrum, ali kada nije konzumacija može se koristiti kravlji, kozji te umjetni kolostrum. U sustavima gdje je mlijeko namijenjeno tržištu, kao i u uvjetima kada nije janjad hraniti mlijekom, može se davati kravlje i mlijeko, ili zamjena. Mlijeko i krmiva janje može dobivati sisanjem majke (dojilje) te napajanjem iz kanti, automatskih pojilica, ili duda. Sisanje, ili prirodni uzgoj janjadi, je u uvjetima ekstenzivne proizvodnje (proizvodnja mesa), dok se napajanje zamjenom i rano primjenjuje u intenzivnoj proizvodnji mlijeka.

Nakon janjenja sastav kolostruma ubrzano se i bitno mijenja (tablica 1). Tako se npr. sadržaj ukupnih smanjuje, dok sadržaj laktoze raste. Sadržaj imunoglobulina nakon janjenja naglo pada. Isto se sa sadržajem masti, suhe tvari, suhe tvari bez masti i pepela. Sadržaji vitamina A i E nakon janjenja se naglo smanjuju.

Što je ovca (majka, dojilja) bila više izložena bolesti u vrijeme stvaranja kolostruma, je raznolikost zaštitnih tvari pa je kolostrum biološki vrjedniji. Kolostrum starijih ovaca je bogatiji sadržaj i raznolikost imunoglobulina) negoli kolostrum mladih, prvi put ojanjenih

[D]lliHJ~~ fl8

HRVATSKIMLJEKARIUSTRAJNI UOBNOVI USTANOVA

UVUKOVARU

Zoran dipl. ing.

Tijekom priprema akcije dogovoreno je korištenje slikovnog materijala - plakat i vrijed-

Tako je glasio slogan dobro humanitarne akcije iz 1997. godine kojomje Hrvatska m(jekarska udruga (tada Hrvatsko m(jekarsko društvo) srcem krenula u ratom razrušenom i herojskom gradu Vukovaru. Inicijativni odbor ove

akcije pokucao je na vrata mnogih pojedinaca i ministarstava, pribavio potrebna miš(jenja i suglasnost, te uz Poglavarstva grada Vukovara hrabro i prikupiti sredstva za obnovu neke od ustanova potrebnih gradu Vukovaru.

nosne markice s likom Željke iz Vukovara, je lik iz dokumentarnog filma «Svjedok» ostao u svim Hrvatske. Akcija je službeno 1. travnja 1997. godine i trajala osam mjeseci, a njome su bili mlijeka (oko 65 000), zaposleni u mljekarama (oko 5 000), mljekarska te mlijeka. Svakog mjeseca tiskan je broj samoljepljivih vrijednosnih markica u vrijednosti 2,00 kn. Pri kupnji prve markice sudionici Akcije dobili su prigodni karton s osam

polja na koja su svakog mjeseca lijepili markicu s jednom osminom Željkine slike s plakata. S osmom markicom na prigodnom kartonu formirana je slika s likom male Željke ispod koje je pisalo «I JA SAM SUDIONIK HUMANITARNE AKCIJE ZA OBNOVU VUKOVARA». Uvidjevši plemenite i ciljeve organizatora, akciji su se i neki od velikih lanaca (Konzum i Diona).

Nakon osam mjeseci ustrajnog rada prikupljeno je 686.486,00 kn, a ova svota je 22. listopada 1998. godine predana u ruke vukovarskog Dogovoreno je da tim novcem biti obnovljena zgrada i prostori za potrebe predškolskog odgoja u organizaciji društva «Naša djeca» Vukovar. Obnovi se pristupilo odmah, a dovršetak je planiran za kraj te iste godine. Dogovoreno je da nosi ime «Željka» po je lik korišten u promidžbi ove akcije. je i službeno otvoren 22. listopada 1998. godine.

Što rade naši mali prijatelji danas?

Prethodna godina za naše male prijatelje bila je vrlo uspješna. Naime, vrlo su zadovoljni svojim djelovanjem jer su ispunili plan i program aktivnosti. Danas nam je veliko zadovoljstvo vidjeti da grad, koji je ne tako davno bio shrvan ratnim razaranjima, upravo smjeh uveseljava i ulijeva nadu da sutra bitijoš bolje.

Mali Vukovarci su vrlo angažirani cijele godine i zadatcima odgojno - obrazovnog sustava RH

VUKOVARA

kojeg su uspješno svladali na obostrano zadovoljstvo kako sustava tako i svojih roditelja. Programi u izravnom radu s djecom odnosili su se na programe tipa igraonice, radionice i sekcije za rad. Svi su programi realizirani u suradnji s djeosnovnim školama i drugim ustanovama na grada Vukovara, Županije, Republike, ali i nekih europskih država.

Program rada s djecom bio je vrlo opsežan, stoga navesti programe i manifestacije koje su obilježile prošlu godinu malih Vukovaraca: maškare, sajam Vukovarskih pisanica (radovi malih Vukovaraca), Cvjetni korzo povodom Dana grada Vukovara (predstave i tjedan (natjecateljske igre, humanitarne akcije), sv. Nikola u Vukovaru (molitva za putnike i moreplovce i bacanje vijenca u Vuku). Stalne aktivnosti DND-a: predškolske igraonice, likovno kreativne i engleske radionice, sekcije mažoretkinja i manekena, sekcija forum».

Društvo "Naša djeca" Vukovar, radom svojih igraonica i sekcija tjedno okuplja oko 200 djece s grada Vukovara i šire lokalne zajednice.

Uloženi trud se nemjerljivo -

Našim malim Vukovarcima i njihovim želimo da i dalje uspješno grade svoju

ciljano i trajno

Citracentar

proširite

svoj fond s visokokvalitetnim P- nim ·unicama to odmah

odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s Vašim bankama

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, HNatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326

098 138 3654

Dc:LW&~

Udruga hrvatskih holstein goveda (UHUH) potpisala je ugovor o sobnoj suradnji s Hrvatskim centrom. Toje prvi ugovor udruge i HSC-a kao državne

Uskoro planiramo zajedocjenjivanje svih krava i junica prvotelki institucije. koje su u posjedu naših radi ciljanog sparivanja, a odnosno genetskog unaprjeholstein pasmine goveda u ]osip preds1ednikUHUH-a RH. Ugovor je potpisan 14. ožujka 2006. god., u prostorijama UHUH-a u Vrbovcu, a potisali su ga Franjo Poljak, dip. ing. agr.ravnatelj HSC-a i Josip predsjednik UHUH-a. Potpisivanju su prisustvovali ispred HSC-a: dr. se. Majaravnatelja i Zdenko dip. ing. agr., te ispred UHUH-a: Branko dopredsjednik UHUH-a, Josip ing. agr. i Dubravka Živoder, dip. ing. agr. Za sve one koji nisu upoznati s radom naše Udruge, obavještavamo Vas daje Udruga hrvatskih Holstein goveda (UHUH) osnovana 6. rujna 2003. godine i djeluje na cijele Hrvatske. Trenutno imamo 205 (189 16 strukovnih na cijele Hrvatske. Naša misija, vizija i ciljevi su veoma jasni. Od mnogobrojnih aktivnosti koje provodimo za naše s ponosom je do sada izdano pet brojeva našeg „Holstein govedo", a u pripremi je i šesti broj. Ukoliko Vas naš rad interesira ili želite postati UHUH-a, posjetite nas u našim uredima u Vrbovcu 4, zgrada doma, 1.kat) ili nas kontaktirajte na naš broj telefona: 01-2793-363 ili putem maila: uhuh@zg.t-com.hr.

Oprema za staje

Zavjese - mreže boksovi krmne zabrane madraci pregrade (termo) pojilice skreperi

- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori

- higijenski pribor, rukavice

Visokokvalitetne

zozemske steone junice holštajn-frizijske pasmine

nedagro@hi. htnet. hr

Sterilan · fleksibilan uzgoj teladi

Nemate pravo mjesto u Vašem pogonu za kompletan sustav iglua tvrtke H&L s fiksno montiranim krovom i za hranidbu? Isto tako, ne biste se htjeli za stalno skrasiti na jednom mjestu, kako biste ostali fleksibilni za kasnija proširenja Vašeg pogona. Ili je, pak, broj Vaše teladi cjelogodišnjim teljenjem? U tom nova veranda tvrtke H/L s igluima osigurat Vam slobodni prostor!

Karakteristike verande tvrtke H&L s iglu ima:

• sterilni uzgoj zbog redovite promjene lokacije,

• slobodni odabir lokacije,

• proizvoljno postavljanje rešetki za hranidbu i

• mnogostrukog oblikovanja mjesta za hranidbu,

• jednostavno stajskog gnoja nakon izmicanja verande tvrtke H&L s iglu ima (princip pogonskih kola)

• alternativno, s krovom ili bez njega

Prostrana osnovna konstrukcija:

Veranda tvrtke H&L s igluima sastoji se od za ležanje 5x5 metara, od tzv. osnovnog okvira. Krov dimenzija 7x7,5 metara dostatnu zaštitu od padalina i intenzivnog svjetla. Krov se sastoji od trapeznog lima koji je specijalnim slojem radi duljeg vijeka trajanja.

Mnogostruko oblikovanje mjesta za hranidbu:

mjesta za hranidbu opremljena je specijalnim prihvatnim rešetkama, tako da nenamjerno zaglavljivanje teladi nije Time se osigurava visoka sigurnost za životinje. Ovisno o lokaciji, položaj rešetki za hranidbu može se fleksibilna odabrati. i prednji elementi ne mogu se zamijeniti!

Mi hranidbe serijski opremamo žljebovima od plemenitog koja se mogu iskretati (kipati). Kao opcija, mogu se ugraditi kante sa dudama ili normalne pojilišne kante. se u mogu prevrnuti, a opremljeni su blokadom koja preotimanje mlijeka. Daljnje opcije glede opreme su jasle za sijeno i pojilišta za vodu.

<J I rl( 1lnu randu tvrtke H&Ls I lu!ma!

Proizvoljni raspored rešetki za hranidbu

IHJRiWATSK1 $AViZllJ1ZGAJhWA_.(AStiMiN11FAILSt{QGiGOVIDA

WJR~DIQMJ~QS1Ji"UIUJ IUJM_lf"ŠVGJ

Na inicijativu Izvršnog odbora „CroSim-a" u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog M / K v d" / · Predstavnici CroSim-a trosav ovac, tp • mg. gospodarstva primljena je delegacija CroSima istaknuli su iskrenu želju za razgovorima s resornim Ministarstvom kao strateš- 16.02.2006. godine. Od strane MPŠVG delegaciju su kim partnerom u rješavanju problematike uzgoja i primili ministra Stjepan dipl. proizvodnje simentalskog goveda i govedarstva ing i dr. se. Ivan Odjela za Problematika goveda i obiteljskih gospodarstava, obzirom na trendove pada broja goveda, na njihov položaj i smanjivanje broja gospodarstava. Prema stajalištima CroSim-a takav trend je neprihvatljiv i nanijeti velike štete hrvatskom govedarstvu i poljoprivredi, ali i strateškom gospodarenju zemljom i prostorom (prirodnim i ljudskim potencijalima). Upravo iz tih razloga CroSim je pokrenuo aktivnosti (u okviru svojih obzirom se radi o dragovoljnom radu njegovih i informirao predstavnike MPŠVG o svojim stavovima i zahtjevima: prijem kod Ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva; da se uzgojne i proizvodne simentalske pasmine ugrade u sve važne dokumente; sudjelovanje predstavnika CroSim-a u kreiranju novih i promjenama Zakona i Pravilnika vezanih uz i poljoprivredu; sudjelovanje u kreiranju dokumenta za razvoj govedarstva i izradi Uzgojnih programa, te zastupanja govedarstva u Hrvatskoj, da Ministarstvo uvaži zahtjeve na sastanku u MPŠVG 10.02.2006.; simentalskom govedu dati istaknuto i važno mjesto u Operativnom programu razvoja govedarstva (posebno); da CroSim redovito i pismeno obavještavao radu tima s EU i da se pri tome koriste iskustva CroSim-a; a CroSim-u MPŠVG i sve referentne institucije pomognu u radu i daljnjem udruživanju u europska i svjetska Udruženja (kako je to s nekim U drogama iz Hrvatske).

Za svaku od navedenih u raspravi je CroSim predstavnicima MPŠVG dao šira objašnjenja u obliku pisanog materijala sa zamolbom da se s njima upoznaju. Prisutne se informiralo o važnosti i vrijednosti simentalske pasmine u Hrvatskoj s kratkim osvrtom na sadašnje stanje uzgoja i pregledom povijesnih organiziranja simentalskog goveda. Dat je osvrt na propise i kriterije na kojima se treba temeljiti organiziranju simentalskog goveda u Hrvatskoj, te su izneseni stavovi o zemljišnoj politici. Posebno je naglašen model organiziranja iz kojeg proizlazi njihovo djelovanje kao i vizija razvoja CroSim-a.

~1R1eO.S1FAVINJtCfle1r·<rJ>Stilill1;alllQID) u okviru programa CroSima su ~-~·~n-~ l'~rr\11\\llllllWI\\ ~,~nuJ~'lllllll?~k_ontinuirani razgovori O ~roblem~tici uzgoja F''1'\1~""~}J;~~ll"1!1~ffi1 ~1~1F' Q _!!~~ s1mentalskog goveda, stocarstva 1 ukupnog ~T 1\\1111\\ll\ll'~-~l''F položaj~ ~oljoprivr~de. Radi pre~st~vlj~nj~ _svogprogr~a i interesa l!JJ~F~J.1'11:\.1 !.1~1 komumc1ra se sa sVImreferentmm mstituc1Jama Republike Hrvatske i traženja partnerstva unutar države. Miroslav dipl. ing. svoj rad od zadnje skupštine predstavnici simentalskog goveda su se direktno predstaviti pismeno velikom broju osoba i institucija koje imaju dodirnih s radom Udruge. Temeljem jednog od takvih zahtjeva naišlo se na razumijevanje Ureda Predsjednika Republike. Uslijedio je poziv predsjednika RH, gosp. Stjepana te je delegaciju CroSima primio 21. 02. 2006. U sadržajnom razgovoru s gosp. Stjepanom i njegovim suradnicima, delegacija CroSim-a iznijela je svoje stavove na temu simentalske pasmine za opstanak, obnovu i razvoj govedarstva u Hrvatskoj. Iznijetje ukupni i vrijednost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave uzgojem i proizvodnjom simentalskog goveda i prema procjenama CroSima u Hrvatskoj, za ovu proizvodnju, vezanje kapital od oko 2.8 milijardi eura). Kao problem prisutan je uvoz velikih subvencioniranih govedarskih proizvoda u Hrvatsku, a s druge strane postoji potreba i važnost poticanja uzgoja i proizvodnje. Posebno je pitanje privatizacije državnog poljoprivrednog zemljišta, te zakonske regulative u poljoprivredi kao i odnosa prema simentalskom govedu kao kombiniranoj pasmini. Ovom prilikom zahvaljujemo se predsjedniku RH, gosp. Stjepanu na prijemu i razumijevanju, koji je svojim nastupom prema ovoj organizaciji utkao veliki doprinos u baštinu Hrvatskog saveza simentalskog goveda. U povijesti uzgoja simetalskog goveda koji na hrvatskim prostorima datira od 20 st. (prema informacijama koje posjeduje CroSim) nije se da predstavnike simentalskog goveda primi Predsjednik Države. Na kraju razgovora zamolili smo Predsjednika da prati i dalje rad CroSim-a, da pomogne oko aktivnosti organiziranih simentalskog goveda, kao najbrojnije i strateški važne pasmine za opstanak sela na hrvatskim prostorima. Isto tako i zbog uloge koju ova pasmina imati za Hrvatsku u zajednici s Europskom

Premibzavisokuproizvodnju.mlijeka idobrozdravUekrava

QOGOWW&LJ&

Vjernici, a i oni koji samo drže do i ove godine obojiti jaja te Uskrs s punom košaricom šarenih pisanica. Naziv pisanica dolazi od staroslavenske koja slikati, pa su pisanice zapravo oslikanajaja.

Današnje pisanice uvelike se razlikuju od nekadašnjih, starih.

Dok nisu postojale moderne boje za jaja, na selu su ljudi koristili prirodne boje. Crvena se, tako, dobivala od korijena ili od cikle, ljuske luka, crvenog Crne pisanice bojene su bobicama bazge, duda ili dok je kora hrasta davala lijepu boju. Od korijena koprive, špinata ili poriluka može se dobiti zelena. No, 20. se koristiti boje za tekstil i licitarske boje.

Glinena jaja su u germanskim, avarskim, skandinavskim i praslavenskim grobovima, davno prije dolaska Slavena u ove krajeve i prije Bojenje jaja zapravo je slavljenje - iz paganskog vremena. U skrs - vjernika straha od smrti, a jaje simbolizira stvaranje života iz neživog. Kako bi ovu klicu života uistinu preuzeli, jaje treba pojesti. A da bi cijele godine bili zdravi i vitalni, na Cvjetnu nedjelju vjernici idu u crkvu blagosloviti masline ili drijena. U nekim krajevima je pojesti blagoslovljene kako bi vitalnost ušla u tijelo. U nekim krajevima postoji umivanja na Veliku subotu, vodom u koju su stavljeni cvjetovi i drugog bilja, ili vodom iz polja, kako bi lice bilo svježe i lijepo.

Vratimo se pisanici. Nije tu samo o obojenom jajetu, jer je u narodu stvorena prava umjetnost oslikavanja jaja. Tankim raskoljenim drvcem u rastopljeni vosak šaraju se pisanice, a druga je tehnika struganje. Tako nastaju prekrasni ornamenti, ukrasi, šare, simboli sunca, plodnosti i ljubavi. Pisanica je dar. Djevojka je poklanja pa je motiv na pisanici dva goluba, tj. sentimentalni oblici i poruke (u i Podravini). Osim pisanica, uskrsne blagdane obilježavaju i Zec je kod nas noviji motiv preuzet iz nekih europskih zemalja, a u je poznat kao pratilac boginje plodnosti.

Do Bijele nedjelje, nedjelje poslije Uskrsa, je dana uskrsnih Post traje od

DarkoKantod,dip/.ing.

Pepelnice, kulminira na Veliki petak i Subotu, da bi za Uskrs stol bio prepun hrane. U nekim je krajevima paljenja velikog krijesa za U skrs. Osim toga, još je jedan narodni - blagoslov hrane. Na Veliku

subotu ili u rano jutro na sam U skrs u crkvi je blagoslov hrane donesene u košaricama. Uz blagoslovljeno jelo zadržana su i mnoga praznovjerja. Tako je u nekim krajevima grijeh pomirisati hranu prije Uskrsa, a kamoli je jesti. Ponegdje se drži da blagoslovljenojelo ne smije jesti onaj tko nije bio na ispovjedi. U Istri i na prije blagoslovljenog jela, je pojesti maslinov list. U Kastavštini prvo jedu blagoslovljeni luk, a Hrvati prije blagoslovljene hrane jedu hren. Ponegdje blagoslovljena jaja ne jedu, ih radi "ljekovitih Toliko o a daje Uskrs blagdan kada slavimo Kristovo želimo Vam SRETAN USKRS!

oporavlja jetra

je zamisliti bez žutih cvjetnih glavica Mart/a dipl. ing. koji raste svuda oko nas: na livadama, sok od 2 limuna. Kuhati uz poljima, vrtovima i parkovima. lako se neprestano miješanje sve dok spominje kao korov, toje biljka iznimne ljekovitosti ne nastane gusta paje treba koristiti što koju lijevamo u staklene boce

~-------------------------• koje treba dobro zatvoriti i ili (Taraxacum officinale) spremiti u podrum s okrenutim nadolje. ima mesnat, vretenast korijen s malo Bocuje najbolje staviti u pijesak. izdanaka iz kojeg u izbija lisna rozeta s Zanimljivo je da se u starim knjigama o dugoljastim, nazubljenim listovima. Uspravne, ljekovitom bilju za bolesti prešuplje i bezlisne stabljike, duge i do 30 cm, nose sažvakati svaki dan, dok je u na vrhu žute cvjetne glavice. Na mjestu tih cvatu, desetak šupljih cvjetnih stapki. glavica nakon cvatnje nastaju tzv. "lampioni", tj. U ljekovite svrhe najviše se koristi i najbolje za raznošenje vjetrom. Svi je korijen Treba ga vaditi u dijelovi biljke su gorki i sadrže sok koji ili u jesen, iako u jesen sadrži više nije otrovan, kao što se nekada mislilo. djelatnih tvari. od oprati i Mladi listovi, prije cvatnje, tradicionalno se sušiti na suncu ili na umjetnoj toplini do 40°C. koriste kao proljetna salata. Bogati su C vita- Ispravno osušen korijen je smežuran, izvana minom, a sadrže i karoten te nešto željeza. Od a iznutra boje. Gorke tvari iz svježih ili suhih listova priprema se i koji korijena so~a, pospješuje vode iz organizma !e po- pospješuju apetit i rad "lijenih 11crijeva. Caj maže kod reumatskih tegoba i celulita. Cajnu od korijena povoljno djeluje na rad jetre, žlicu suhih, usitnjenih listova (ili trostruka slezene i mjehura, poboljšava svježih) preliti s 2,5 dl vode, cjelokupnu izmjenu tvari u organizmu, koristan poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piti 2 je kod reume, gihta i kožnih bolesti. šalice tijekom dana. Pripravljanje 2 žlice suhog, Od cvjetnih glavica nekada je pripreman usitnjenog korijena staviti u 2,5 dl hladne vode, sirup ili tzv "med od i zagrijati do vrenja i maknuti s vatre. Nakon 5 krvi te za bolju probavu: 4 šake cvjetnih minuta procijediti i piti prije jela, glavica dobro prokuhati u 2 litre vode, dva puta procijediti i dokjejoš dodati 1,5 kg i 11

IZLAZAKI ZALAZAKSUNCA 10. 04. 20. 04. 30. 04.

OSIJEK

Narodne izreke za travanj: Ako je travanj vlažan, ondaje i valjan. Suh travanj, zla godina. Svaka kap kiše vrijedi dukat. Iza mokra travnja ide suh lipattj

IB@[1@WDC1D[1(300~ _D_r. Ivo_Belan___,

Velik se broj ljudi tuži na bolove u križima. Svake godine jedan dio njih ode i pod kirurški nož u nadi da ili barem smanjiti takve bolove. Svi se slažu da naš, sve više života smanjuje sposobnost da se koliko-toliko odupremo pritisku tijela na kosti i druge potporne strukture u

Takav života slabi potporne koji pomažu da se održavaju u uspravnom položaju. Dakle, u velikoj uzrok bolova u i križima je u pritisku na i ligamente koji okružuju stup, ili je uzrok u tzv. disk herniji. Naravno, postoji lista još drugih ali uzroka. To su na primjer: bolesti trbušnih organa, rak, upala zglobova (artritis), osteoporoza (šupljikavost kostiju zbog hormonalnih ili starosnih promjena), infekcije itd. kralježaka nalaze se tzv. «diskovi». Sa starenjem ti diskovi postaju tanji, «degeneriraju se». Takva degeneracija uzrokuje uglavnom blage, povremene križobolje i znatno uzrok disk bolova rezultira nakon disk što se može dogoditi kod naglog, nespretnog pokreta to jest križa. Tako iskliznu ti disk pritisne najbliži nerv koji izlazi iz moždine i izazove jaku bol što se proširi i uzduž noge. Ovdje je navedeno nekoliko važnih preporuka koje mogu u križobolje: I.Tjelovježba. Bilo koje vježbanje tjelesne istovremeno pomaže i vježbi za i

"Toplimdanimase ne trebaveseliti"

Kakvo nas vrijeme ovog mjeseca, teško je unaprijed napisati. No, uz meteoroloških podataka zabilježenih tijekom posljednjih 50 godina na prostoru Hrvatske, ipak možemo nešto doznati. Zatopljet jer završava hladni, a topli dio godine. Srednja dnevna temperatura zraka uskoro biti od srednje višegodišnje temperature zraka. Primjerice, višegodišnjim mjerenjem temperature zraka doznajemo kako u Zagrebu topli dio godine oko

trbušnih kako bismo pomogli «prednju liniju» obrane od opuštenih, neuspravnih se programi tjelovježbi i dio njih je djelotvoran ako ih se redovno provodi. Jedna od najbo-

ljih vježbi, ako je osoba može podnositi,je ona kad se leži na sa savinutim koljenima, pa se gornji dio tijela podiže i spušta (tzv. «trbušnjaci»). 2. ispravno podizati teret i sagibati se. Sagibanje i podizanje tereta ispruženih koljena loše je za Umjesto toga, sagibanje i podizanje tereta treba obavljati savinutim koljenima. Teži teret treba držati što je bliže uz tijelo. 3. Održavati ispravan položaj tijela. valja držati uspravno. I položaj tijela u vrijeme spavanja je važan a to da je najbolje izbjegavati spavanje na trbuhu i umjesto toga spavati na strani ili na - ne tvrd - madrac je od visoke pete cipela mogu biti uredu što se mode, one su loše za 4. Skidanje prekomjerne tjelesne težine. Izgleda da je to odgovor za sve, ali logika jasno ukazuje da prekomjerna tjelesna težina (osobito ona koja se «prelijeva» preko remena predstavlja dodatni napor. Gore navedene mjere sve nezgode s i križima, ali sigurno mnogim osobama u vanju daljnjih napada bolova u i križima, a možda da izbjegnu i operativni

12. travnja i traje sve do 18. listopada. U odnosu na ožujak, primjerice u Zagrebu je toplije za 4,8 °C, a u Osijeku za 5,4 °C. Ovog mjeseca i maksimalna temperatura zraka može narasti i preko 30,0 °C. Tako je bilo 24. travnja 1968. godine kad je u Sisku izmjereno 30,4°C, a u Osijeku 30,9°C. No, nemojmo se unaprijed veseliti toplim danima. Ovog mjeseca može još uvijek biti hladnih dana, tj. dana kad se minimalna temperatura zraka spusti ispod 0,0°C. Nastupom toplije polovice godine opasnost pojave mraza, a i šteta izazvanih njegovom pojavom, sve je Možda se neki od prisjetiti kako se u travnju 1956. godine u Osijeku minimalna temperatura zraka spustila do 3,9°C, a u Zagrebu i do 4,4 °C.

KAKO OPTIMALIZIRATI PROBAVL ·:I

Jogurt s probiotskom kulturom L. casei + balastna tvar inulin

više od hranjivog fermentiranog napitka

VIŠESTRUKO POZITIVNO DJELOVANJE PROBIOTIKA

LACTOBACILLUSCASEI U KOMBINACIJI S BALASTNIM TVARIMA:

• POSPJEŠUJE PERISTALTIKU PROBAVNOG TRAKTA

• METABOLIZAM I APSORPCIJU HRANJIVIH TVARI

• OBNAVLJA CRIJEVNU FLORU

• (STIMULIRA) PRIRODNU OTPORNOST ORGANIZMA

Djelovanje probiotske kulture Lactobacillus casei je dokazana studija ma!

Mljekarski list 4-2006

SADRZAJ

PRILAGODBE UVJETIMA EUROPSKE UNIJE

Vašafarmaje Vašživot... nvestirajte • U SVOJU

lo Shield~-~-

Aktivna barijera za zaštitu sisa mužnji

G800[;JDC0B~~[;J(]J~

STO DONOSI RAZLIKA U KVALITETI?!

SUSTAVKONTROLE I KVALITETE

PRANJE

~[3[1[3~ @~®=[)0[§)[28 I

PROIZVODNJA

Tehnologija proizvodnje krn1nog

sirka

Prodaja

©W&W@~D~

C?OD[I]~©DdJD

~&[sDLJ~LJ~~LJ~~[Q)D LJ@W

NA KONCENTRATA U OBROKU

JUNICA I KRAVAU SUHOSTAJUI Mr.sc.GoranKiš

=aur~ffil

TRAKTORI,POlJOMEHANflAiC~REZERVNIDIJElOVI, S

PLUGOVL GRUBERI,

VAŠ POUZDANI PARTNER I PRIJATELJ.

ponuda - besplatna dostava. Provjerite!

Poštovano Uredništvo

OoGovoRNA PISMO

ELEKTRO IEHNI KA

BOMI - agro d.o.o.

Austrije Nizozemske

DEMOS

'Slika 2:

VETERINARSTVO

HAHN

I

KOlOSTIRiUUJ U IHJIRjANJIJDIIIJ

JANJA\liJIJ

[D]lliHJ~~ fl8

HRVATSKIMLJEKARIUSTRAJNI UOBNOVI USTANOVA

UVUKOVARU

VUKOVARA

ciljano i trajno

Citracentar

Dc:LW&~

Oprema za staje

Sterilan · fleksibilan uzgoj teladi

IHJRiWATSK1 $AViZllJ1ZGAJhWA_.(AStiMiN11FAILSt{QGiGOVIDA

WJR~DIQMJ~QS1Ji"UIUJ IUJM_lf"ŠVGJ

QOGOWW&LJ&

oporavlja jetra

IB@[1@WDC1D[1(300~ _D_r. Ivo_Belan___,

KAKO OPTIMALIZIRATI PROBAVL ·:I

~&[sDLJ~LJLJ[Q)D LJ@W