- mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)
- mlijeko mora biti ekstra (E) klase - mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko
Podatke tijekom godine razmatrati i procjenjivati povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja biti uruu lipnju 2006. godine.
Dragi ukoliko udovoljavate uvjetima ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi dobitnik ove vrijedne nagrade.
UREDNIŠTVO
Napomena:
Datum predaje obrasca i potpis: ................ . : Popunjeni obrazac s podatcima za mjesec : travanj dostaviti ti: jekom svibnja o.g., : na adresu: Hrvatska mljekarska udruga (za nagradu «Zlatni , rog» Ilica31/3, 10000 I i Zagreb. Informacije 1 na broj 01/4833 349
odbor; dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana , prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan Darko Kantoei, dipl. ing., mr. se. Goran Klš, mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Amelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher
Glavna i odgovorna urednica: Vera dipl. ing., urednica: ing. Mirna Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo:
CULAK
Obiteljsko gospodarstvo
Jadranke i Drage Culak izgradilo je novu farmu (kapaciteta 62 muzne krave) ikre-
Milan dr. vet. med.
Ovih dana završena je i stavljena u funkciju još jedna farma iz programa izgradnje suvremenih farmi, farma obiteijskog gospodarstva Culak iz Antunovca, Lipih u Požeško - slavonskoj županiji.
nulo punim kapacitetom u proizvodnju mlijeka.
Suvremena staja slobodnog držanja s vanjskom klimom je u suradnji s firmom HAAS kreditnim sredstvima Reifeisen banke. U realizaciji ovog projekta sudjelovali su i investitori vlastitim sredstvima, a pomogJa je i LURA d.d. kreditom za junice, izradom investicijske studije i vodstvom tijekom cijelog projekta kako bi se cjelokupna investicija realizirala pod najpovoljnijim uvjetima uz minimalne troškove u izgradnji i realizaciji projekta. Ukupna vrijednost investicije, koja ulaganje u projektnu dokumentaciju, objekt, opremu i osnovno stado iznosila je 2.000.000 kuna. je suvremena štalska i muzna oprema renomiranog svjetskog De Laval što visoku djelotvornost uz manje troškove održavanja proizvodnje na farmi. stado na kojem se temelji proizvodnja mlijeka sastoji se od 40 visokokvalitetnih grla holstein pasmine i 32 grla simentalske pasmine vrlo dobrog genetskog potencijala.
osigurati sebi i svojoj djeci. Bilo je teško i naporno sve ove godine, kaže Jadranka, ali sav se taj trud na kraju isplati. Išli smo korak po korak, postepeno smo proizvodnju. Tako smo 2001. godine proizveli preko 50 000 litara mlijeka. Od tada smo skoro svake godine proizvodnju za oko 10 000 litara, a prošle godine smo uspjeli gotovo proizvodnju u odnosu na godinu ranije. Vidjeli smo da se na tradicionalan ne može daleko Našli smo se u situaciji da uz puno rada i zalaganja cijele obitelji ne možemo ostvariti ono što želimo. Uz struke, brzo smo shvatili da je izlaz jedino u proizvodnje koja se može ostvariti jedino primjenom suvremene tehnologije u suvremenim objektima kapaciteta. smo u ovakav projekt uz svestranu podršku LURE i to cijelo vrijeme trajanja projekta. se standardima Europske unije gospodarstvo je moralo još jedan korak naprijed. Gradnja nove farme i primjena suvremene tehnologije jedina je alternativa za
Obitelj Culak, roditelji Jadranka 1 ----------=:::--::::::::;;;;;;:::;::;;;~-=--:-----;:-:--:-=~-;-;-;--:7 i Drago te djeca Dalibor, Martina, Marina i Marin, posvetila se stoi specijalizirala za proizvodnju mlijeka u punom smislu te Sva proizvodnja ratarskih kultura „ na 10 ha vlastitih površina i 32 ha u zakupu iskorištava se u proizvodnji mlijeka na najefikasniji korisuvremene spoznaje u hranidbi muznih krava se postižu izvrsni rezultati, kako u tako i u kvaliteti mlijeka. Sve je zapravo prije desetak godina kada su Drago i Jadranka ozbiljnije razmišljati o proizvodnji mlijeka i, uz i potporu mljekare "Dukat", nabavljaju prve junice iz uvoza na kredit u nadi da tako
razvoj gospodarstva, garancija je to za buvremena koja brzo Prikupljanje i dokumentacije trajalo je gotovo cijelu godinu, ali i to je uvjet da bi ovakav projekt mogli uspješno završiti. godine, kada farma bude u punom pogonu, planiramo proizvesti i mljekari LURA- i preko 400 QOO litara mlijeka.
Danas smo ponosni i zadovoljni jer je nova farma puštena u pogon. Kruna je to našeg teškog i upornog desetogodišnjeg rada. Sigurna sam, kaže nam Jadranka, da bez velike upornosti i ljubavi prema stoci i proizvodnji mlijeka ne bismo us-
pjeli, a u isplativost ove proizvodnje - ~-------------------------' odavno smo se uvjerili - potrebno je samo primijeniti u praksi ono što se o toj proizvodnji zna. Uspjeh izostati!
Dosadašnji rezultati bit puno bolji, uz znatno manje rada na samoj farmi i proizvodnju kvalitetnijeg mlijeka, što zasigurno dati još više poticaja za rad osobito obitelji koji svoju vide u toj proizvodnji. Kuju se i novi planovi, želimo još više osuvremeniti proizvodnju nabavom opreme za kompjutorsko nje hranidbe i primjenu najnovijeg TMR sustava
hranidbe na farmi. Culakovi imaju dugogodišnje iskustvo u ratarskoj i proizvodnji koje se prenosi iz generacije na generaciju, uz stalan napredak i primjenu novih tehnologija, što obitelji uspješnu i rentabilnu proizvodnju te pristojan dohodak. Uspjeh postignut do sada, dugogodišnja tradicija, iskustvo tijekom dugog niza godina te spremnost i primjene novih spoznaja u proizvodnji mlijeka, sigurno su jamstvo da ova investicija biti do kraja uspješno
VELIK ODZIV PREDAVANJU LURINIH MLIJEKA
SLAVONIJE
U organizaciji Lure d.d. u je 10. ožujka o. g. održano predavanje na temu «Higijena vimena». Skupu je prisustvovalo oko 70 kooperanata s Slavonije, a predavanje je održao prof. dr. se. Vlatko s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji je tijekom predavanja istaknuo bitne pretpostavke uspješne mljekarske proizvodnje, osvrnuvši se na higijensku mlijeka. Naglasak je stavljen na: mužnje; postupak s mlijekom nakon mužnje; ispravnog pranja i dezinfekcije vimena; bolesti vimena; staje za držanje krava.
Prezentirana su iskustva mlijeka s Bjelovara i Zagreba u svrhu prenošenja informacija i edukacije novih mlijeka s Slavonije, koji su pokrenuli projekte izgradnje staja. Drugi dio predavanja održao je g. Željko dr. vet. med., na temu proizvoda tvrtke «ECOLAB», te proizvode prezentirao na konkretnim primjerima. Na ovu temu održana je i konstruktivna diskusija, a kooperanti su iznijeli svoja iskustva s primijenjenim sredstvima. Predstavljena je široka paleta proizvoda kroz: higijenu muzne opreme; prostora i osobne higijene; dezinfekciju sisa prije i nakon mužnje; postupke u prevencijiDermatitis digitalisa. Iz rasprave mogla se razina znanja i otvorenost kooperanata novim spoznajama i tehnologijama suvremene govedarske proizvodnje (najvišem higijenskom standardu u proizvodnji mlijeka).
DarioZagorec 1 dipl. ing. 1 HZPSS
Staja, kao nesumnjivo jedna od investicija na Pristup izgradnji staja poljoprivrednom gospodarstvu, a Danas je u Republici Hrvatskoj jedna od najznakoja je ujedno i radno mjesto tema kako osigurati dotreba biti bre uvjete proizvodnje ml'ijeka na obiteljskim poljomnoštvu složenih si- privrednim gospodarstvima. tuacija na svakom gospodarstvu
cijski i proizvodni. Pogrješke koje u samom startu, u fazi projektiranja, a kasnije i kod same gradnje objekta, povetroškove i dovode u pitanje isplativost projekta, a to još više dolazi do izražaja ako se radi o objektu za držanje krava.
Otvorene staje vanjske klime
Slika 1: Primjerzatvorenestaje
za sebe. Stoga je svako iskustvo kod gradnje staja za krave dobrodošlo za naše a posebno iz nama susjednih zemalja koje su nam po
Govedarstvo u okviru proizvodnje ima najviše zahtjeva prema tehnologiji te vinskim objektima i opremi. U okviru farmi potrebno je riješiti: objekte za uzgoj i držanje krava i drugih kategorija goveda, prostor za mužnju-izmuzišta i opremu za mlijeka, objekte za skladištenje hrane te objekte za sakupljanje i tretiranje otpada u stoproizvodnji (npr. gnojovka). Može se da izgradnja novog objekta predstavlja važan trenutak od iznimnog za svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Brojni su koji uvjetuju gospodarstva i samu proizvodnju: ekonomski, organiza-
Jedan od aspekata po kojem razlikujemo staje vanjske klime sa slobodnim držanja od ostalih vrsta staja odnosi se na vrstu i položaj zidova, posebno uzdužnih strana: kada su na staji prisutna sva vanjska zida, govorimo o "zatvorenom tipu staje" (sl. 1). Kada je bar jedan od uzdužnih zidova izostavljen, odnosno jedna strana staje otvorena (sl. 2), govorimo o "otvorenoj staji".
Zatvoreni tip prikladniji je za hladnije i vjetrovitije podneblje, dok je otvoreni tip staje prikladan za umjerenu i topliju klimu. savjetuje se kod izgradnje staja otvorenog tipa, kad god je primijeniti dobro izolirano krovište s visokom konstrukcijom koje je prikladno za što bolju prirodnu izmjenu zraka i koje se dobro klimatu kojeg karakterizira vjetrovitost u ljetnim mjesecima. U staja zatvorenog tipa neke manje preinake - kao npr. uklanjanje jednog dijela uzdužnog zida, zamjena zida stijenkama ili stavljanje mreže za zasjenjivanje, odnosno protiv vjetra, a posebno prirodno prozra-
Slika 2: Staja bez jednog uzdužnog zida - mogu popraviti mikroklimu u staji.
Položaj objekta i zasjenjivanje
Da bi odabrali najbolji položaj objekta, potrebno je razmotriti: vrste objekata koji postoje za tu namjenu i njihov smještaj, kut padanja zraka te smjer dominantnih vjetrova i povjetaraca koji prevladavaju u tom Postavljanjem staje istok-zapad, zid prema sjeveru uvijek ostaje u sjeni, dok je drugi, koji gleda premajugu, zrakama pod velikim nagibom i lako se može zasjeniti napuštanjem krovišta, odnosno strehom. i zapadne strane objekta (koje su ujedno i manjih površina) primaju zrake sunca u samo nom periodu dana i može ih se zasjeniti vegetacijom ili nekim drugim objektima (mrežama). Položaj istok - zapad je za staje (s kravama) u kojimaje položaj krmnih zabrana samo s jedne, dulje strane objekta, ili kada se koristi centralni hodnik a , životinje su s jedne i druge strane hranidbenog stola. U ovom drugom u hladnijem dijelu staje treba smjestiti najosjetljivija grla (ona koja su u laktaciji). U stajama sa slobodnim držanja je poželjno smjestiti izmuzište s u najhladniji dio staje i to po moguna sjevernu ili stranu. Razlog je što se u toj zoni u kratkom vremenu, prije nego u izmuzište, na malom prostoru nalazi puno grla koja, ako su previše zbijena, imaju s otpuštanjem viška topline.
Optimalnim položajem objekta se smanjeno izlaganje zidova s.taje zrakama, bez obzirajesu li skroz zatvoreni ili imaju otvore za ulaz zraka ili visinom zidova staje. Ovo izlaganje može se umanjiti, ne samo toplinskom materijala zidova i prikladnim zasjenjivanjem staje, ali i otvorenih dijelova na zidovima. rješenjima navodimo još neke:
• prikladno napuštanje strehe (O,7 - 1,0 m) za zasjenjivanje vanjskih zidova te na mjestima gdje su prozori i to radi direktnog ulaska sunca u stajski prostor
• drvored u kada staja ima ispust (posebno uzduž južne i zapadne strane)
• posebne mreže ili cerade od materijala za zasjenjivanje u zoni hranidbe (na taj stvara se iskoristiv prostor za životinje u toplom dijelu godine) ili uzduž zidova s vanjske strane kako bi se smanjio ulaz topline od izravnih zraka, a kao posljedica toga i zagrijavanje podova
Mreže (cerade) koje se koriste u stajama za krave stavljaju se na otvore za ulaz zraka na dio ili visinu zidova staje, a služe za zaustavljanje zraka ili zaustavljaju vjetar (ovisno o potrebi). Regulacija se obavlja njihovim podizanjem ili spuštanjem. Na tržištu se nalaze u obliku traka širine 2,5 - 3,0 m, a montiraju se tako da se na metalne cijevi.
Ispust
U stajama sa slobodnim držanja se osigurati ispust, odnosno prostor za hranidbu na otvorenom. Osnovna uloga ispusta je životinjama alternativni smještaj u odnosu na staju, a njemu svaka životinja ima borbe protiv stresa od topline položaj ili mjesto koje joj najviše odgovara. Ispust može imati tvrdi zemljani pod ili neki drugi oblik poda, a jedan dio može biti betonirani.
M(jekarski li.st 05/2006.
Betonski pod je neophodan u onim montira prikladni (sapnica ili mlazkada je na gospodarstvu staja koja se sastoji od nica). U prvom za svaki ventilator podva dijela. U tom je poželjan beton- trebnaje jedna ili više sapnica za disperziju vode ski pod takva dva stajska objekta radi isparavanje uzrokuje smanjenje temperatunesmetane komunikacije tijekom cijele godine. re zraka. U drugom sapnice su razmjeVentilacija i štene na udaljenosti od 2,4 m jedna od druge, te Ukupni klimatski uvjeti u staji, a posebno raspršivanje vode po životinjama u mikroklima, u kojoj se nalazi i boravi stado cijeloj hranidbenoj zoni. Isparavanje vode smanjuimaju vrlo važnu ulogu za ocjenu uspješnosti je temperaturu kože životinja, ali i samog poda. cijele staje. Ovdje se ne radi samo O komforu Prirodno životinja nego i onih koji rade u staji. Još jedan vrlo bitan element za mikro klimu Ukoliko ili novi objekti iz bilo kojih u staji je prirodno kod kojeg se razloga ne daju rezultate u od- vrlo jednostavnom tehnikom koristi prirodna nosu na klimatske uvjete, a to su snižavanje i sposobnost dizanja toplog zraka, te kretnja zraodržavanje potrebne temperature unutar staje, ka uvjetovana propuhom ili vjetrom. U prvom neophodno je posegnuti za drugim zahvatima. strujanje je okomito, a u drugom vodoOni podrazumijevaju upotrebu manje ili više ravno. Da bi se maksimalno iskoristilo prirodno kompleksnih zahvata radi olakšanog otpuštanja potrebna je dovoljna visina u topline životinja. Jedna od najraširenijih tehni- sljemenu krovišta, zidovi" koji se mogu ka u gradnji staja za muzne krave je korištenje jednostavno i lako po visini, kao što umjetne ventilacije koja ima svoju svrhu·, prije su zaštitne mreže ili zastori koji se mosvega, u koja su karakterizirana gu namatati. Potreban je i nagib krovišta toplom klimom s visokom zraka a (25-30 %), zatim raspon objekta do 10 m - ako je slabom U stajama sa slobodn.'im na "jednu vodu" ili 20 m - ako je na "dvije vode", držanja za mužnju i prostor za te obvezni otvori na vrhu krovišta ili odvodne hranidbu imaju prioritet u postavljanju ovakvih ventilacijske cijevi prikladnih dimenzija. instalacija, radi· smanjenja toplotnog šaka, npr. (nastavlja se u broju) za vrijeme mužnje, r==::::-;:=::.::.::.=-==-------------__:I~zv~o~r.:.._· "!::-.Lc..i'i~nfir5:.o~nna~t~or,~e'._.!:a~g~ra~r~io te poticanje maksimalne konzumacije hrane na krmnom stolu. U posljednje vrijeme usporedo s ventilatorima montiraju se sustavi za osvježavanje. U praksi se koriste neka od rješenja: - disperziranje kapljica vode u ventilirani zrak - polijevanje goveda vodom pod niskim tlakom
U oba potreban je dovod vode na koji se
~lik~ 3:_D~ bi ~-e maksimalnoprirodno koristese z1dov1t/1on, ko;, se mogureguliratipo visini kao što je npr. zaštitna mreža od plastike
NOVE TITULE ŠAMPIONA I MEDALJE ZA KVALITETU
VJNDJJJNJHPROIZVODA
Poslovni sustav Vindija i ove godine tradicionalno nastupiti kao na 73. poljoprivrednom sajmu koji se održava od 13.05. do 20.05.2006. u Novom Sadu. Prije sajamske manifestacije je ocjenjivanje kvalitete prehrambenih proizvoda na kojem sudjeluju i izabrani proizvodi iz proizvodnog asortimana Vindije. Nakon obavljenoga ocjenjivanja kvalitete proizvoda, ukupan broj osvojenih medalja za proizvode iz asortimana PS Vindija dostigao je visoku brojku od 41 medalje: u kategoriji mlijeka i sireva, Vindija d.d. je osvojila 26 medalja od kojih je 6 velikih zlatnih medalji i titula ŠAMPIONA za tvrdi sir od mlijeka OVIDUR. Povrh toga, Vindijaje osvojila i SREBRNI PEHAR NOVOSADSKOG SAJMA za izuzetnu kvalitetu proizvoda. daje Ovidur i zlatne medalje na Svjetskom ocjenjivanju sireva (World Cheese Aw~ds) u Londonu 2005. godine pa ne nadimak «Vindijin zlatni sir». U kategoriji mesnih proizvoda, Koka d.d. osvojila je ukupno 15 medalja za kvalitetu proizvoda pod robnim markama Cekin i Vindon, od su 3 velike zlatne medalje. Smrznuti panirani
CORDON BLUE je ponio titulu ŠAMPIONA, dok je Koka osvojila PEHAR NOVOSADSKOG SAJMA za prepoznatljivu vrhunsku kvalitetu prezentiranih proizvoda. Još se rezultati ocjenjivanja proizvoda u kategoriji sokova.
Nove medalje, a posebno titule šampiona dokazuju kako proizvodi poslovnog sustava Vindija s pravom nose znak «Kvaliteta Vindija».
ELEKTROIEHNIKA
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge
Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke
za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.
Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na www.elektrotehnika.hr
za automatsko pranje Tip RBC 1500 - 1O 000 lit
Tip RBH 300 - 1600 lit
Damir dipl. ing. 1 HZPSS
...
a se teško prodaju...
Vrlo ljudi na selu pitaju: „Zašto toliko puno junica Nema koristi od guranja problema „pod tepih". Tvrdnja uvozimo, a ne možemo prodati da su junice jednako kvalitetne kao i uvozne, svoje junice?". Razloga za to je nažalost, n;Je uteme(jena na Samo uz više, no, treba priznati da je realnu analizu problema u našem uzgoju i uz hitno stanje u našem uzgoju takvo da postavljanje provedivog plana akcije, možemo je kvaliteta napredak, ali ne preko nego na duži rok. junica ipak slabija od kvaliteteuvezenihjunica.
9udovcu i najednom uvozu simentalskihjunica Jedan od razloga lošeg stanja u iz Austrije. Kroz te primjere može se sagledati našem uzgoju govedaje vrlo slaba informiranost dio problematike uzgoja krava (i bikova !) u i educiranost o genetskom una- nas.
i selekciji goveda, za što je odgovorna „struka i znanost". Rezultati stanja u uzgoju mjere se danas u desetcima uvezenih junica, u desetcima uvezenih doza sjemena bikova i u desetcima uvezenih bikova za umjetno osjemenjivanje (UO). Presudnu ulogu u svim pokušajima poboljšanja stanja u uzgoju mora imati ozbiljno organizirana i neusporedivo bolja komunikacija i znanstvenih ustanova s krava. Hitno moramo
svi zajedno uzga- .------------------------,..,-
da uzgoje puno kvalitetnije krave nego što ih danas imaju jer se u skoroj opstati u proizvodnji mlijeka i mesa s osrednjim ili lošim kravama. Mljekarski list je idealan medij za informiranje i edukaciju uzgaji(pa i struke) o bitnim stvarima u uzgoju. U ovom
pokušati pojasniti najvažnije kriterije kvalitete junica, i to na primjeru aukcije junica na proljetnom sajmu u
Aukcijska prodaja steonih junica Gudovac, 17. ožujka 2006. U katalogu je predstavljeno 67 simentalskih junica, ocijenjeno je i na aukciji predvedeno 57 junica, a prodano je svega 38 junica, povoljnoj kreditnoj liniji i izdašnom subvencioniranju kupnje junica od strane Bjelovarsko-bilogorske županije i nekih prodajna cijena junica iznosila je 10.090kn.
Pregled pokazatelja kvalitete 67 predstavljenih junica u Katalogu aukcije:
BIKOVI - predstavljenihjunica:
59 junica su bikova, a od toga su:
7 od mladih, netestiranihbikova
26 od bikova .pozitivnih na mlijeko"
26 od bikova .negativnih na mlijeko"
8 junica su bikova:
5 od Rhone-a (G'ZW107 - 2 147 - mi bik i Austrije - naša elita?I)
2 od Ziklon-a (G'ZW106 - 2 373 - bik i Austrije !?)
1 od Einser-a (G'ZW 121 - 382 - gi bik i Austrije (DE i AT))
KRAVE - MAJKE predstavljenih junica:
41 junica su krava koje imaju kontroluprosjek maksimalnih laktacija 4 770 kg mlijeka {raspon 2 441 -6 739 kg)
26 junica su krava bez kontrole niti jednoj kravi nisu prikazane uzgojne vrijednosti
BIKOVI s kojima su junice pripuštene: 9 junica (krava) bilo je oteljeno - teladi nisu navedeni 58 junica, od toga pripuštena:
26 - bikovima nepoznate "težine teljenja"
29 - bikovima s "teljenjima težim" od prosjeka 3 - bikovima s ·teljenjima lakšim· od prosjeka Najkorišteniji bik, sa 23 osjemenjivanja (od 58) je BRAUN 7661 - uvezeni bik, s puno loših osobina (1 975-ti bik DE i AT):
- Zašto je uvezen ? I ja se pitam! Puno korišteni bikovi s 11 i 10 osjemenjivanjajunica (od 58): MURKO 7537 - mladi, netestirani bik 2001. - što radi u UO-u 2005. godine?! SALAS 7483 - mladi, netestirani bik 2000. - što radi u UO-u 2005. godine ?! Od preostalih 14 junica, samo 3 su pripuštene pod bikove s provjerena 7akšim teljenjima·: ŠTIT 110, RAPO 107 i SAMO 104 za -težinu teljenja" (uvezeni živi bikovi testirani u ŠTITG'ZW 106 =2 286-ti bik DE i AT, RAPO - GZW 97 =4 145-ti bik DE i AT i SAMO -GZW 110 =1 667mi bik DE i AT).
4 junice pripuštene su pod starije bikove bez testa na "tež. teljenja" i 1 pod EGO-a - ·tež. teljenja" 94 (uvezeni živi bik iz Austrije)- G'ZW 119 = 556-ti bik DE i AT. 6 junica pripuštenaje pod bikove crveni holstein, i to 4 pod LOTTO-red-a, 1 pod MILAN-red-a (oba imaju "teža teljenja") i 1 pod GRAS-a (bez testa na "tež. teljenja")
obavio odabir. Od ukupno 4 7 junica, izabrao je 33 junice (prikazane u tablici). cijena junica, sa svim troškovima, iznosila je 10.400 kn +PDV.
Ozbiljnijom analizom pedigrea uvezenih junica, i uz solidno poznavanje austrijskog simentalskog uzgoja, može se puno toga zakljuPo vanjštini se, od svih ponumoglo odbaciti svega nekoliko (zbog manjih nedostataka), a junica bila je nog eksterijera.
Kvalitetu junica treba vati na osnovi podataka o roditeljima, a bitni su i teladi koje junice nose jer za je da ove junice oteliti i 15-ak ženske teladi. Za nekoliko godina ovo bi stado trebalo postati izvor visokovrijednog rasplodnog materijala za pa možda i susjedno Treba napomenuti da su sve junice iz Bjelovarsko-bilogorske županije - županije po
nam tržište. No, svakako trebati jako dobro paziti s kojim bikovima se ove krave uzgoju goveda u Republici Hrvatskoj. Kvaliteta ponude rasplodnih junica u drugim županijama vjerojatno je niža od prikazane u Gudovcu.
Primjer uvoza simentalskih junica iz Austrije
Radi se o jednom uvozu simentalskih junica za kupca iz okolice Zaajunice su s aukcijskih prodaja u Amstettenu (01.03.2006.) i Riedu (06.03.2006.) stigle u karantenu u
Poljani, gdje je kupac Mljekarski Nst 05/2006.
1
GZW ukupni selekcijski indeks, sastoji se od: MW 39,3% (mlijeko)+ FW 16,6% (meso)+
(fitness) MW ukupna uzgojna vrijednost za osobine (odnos mast : proteini 1:4) rel. pouzdanost procijenjenih uzgojnih vrijednosti (u %-tku) UV ml. kg uzgojna vrijednost za mlijeka (,,odstupanje od prosjeka" u kilogramima)
dalje osjemenjivati kako se ne bi dogodilo za koju vanja u 2005. godini iznosio 93,5%. Mladim godinu da vlasnik mora ponovo posegnuti za bikovima osjemenjeno je samo 20% plotkinja i to uvozom junica. To se mnogim našim uzga- uglavnom krave u prvoj laktaciji; takav je nažalost, dogodilo. dogovor (pravilo) da bi se mladi bikovi Pogledate li bikove - uvezenih junica, mogli valjano testirati. U Austriji se 80% svih možete da su one u prosjeku vrlo umjetnih osjemenjivanja obavlja sjemenom kvalitetnih bikova. Svega 20% su mladi, pouzdano testiranih bikova (vidi tablicu 1). netestirani bikovi, a to je upravo i prosjek Usporedimo li spomenute 33 junice s osjemenjivanja mladim bikovima simentalskih vrijednostima iz ove tablice, stvari su malo jaskrava u Austriji. Smatra se da taj udio ne bi smio nije. Treba primijetiti da su ovih junica u 30%, a sva ostala osjemenjivanja moraju prosjeku stariji bikovi s pouzdase obavljati kvalitetnim, pouzdano testiranim uzgojnih vrijednosti od 96%, pa ne bikovima. Dobro je znati, da je u Austriji na da su nešto slabiji od korištenih bikova simentalskoj pasmini udio umjetnog osjemenji- u Austriji 2005. godine (osjemenjivanja od kojih
Tablica 1: kvaliteta korištenihbikova u osjemenjivanjusimentalskihplotkinja u Austriji 2005. godine (oko413 000 osjemenjivanjatestiranimbikovima)
su uzgojene ove junice obavljana su u 2003. godini).
Majke uvezenih junica su u prosjeku krave nešto slabije kvalitete od prosjeka populacije simentalskih krava Austrije. Kad bi gledali samo njihove maksimalne laktacije (prosjek 7 226 kgu 305 dana laktacije), onda ne bi mogli da su to lošije krave, no, po uzgojnim vrijednostima vidi se daje tako. Što primjerice o majcijunica rb. 28 i 29? To su junice blizanke od istog oca i iste majke. Kad simentalska krava ima laktaciju od 9 922 kg u 305 dana, svi bi rekli daje to izrazito krava. No, njezina uzgojna vrijednost pokazuje da nije tako, naprotiv, pokazuje da je ta krava u uzgojnom smislu nešto ispod prosjeka. Da ne povjeruje! je to krava iz stada vrlo visoke razine menadžmenta i hranidbe i s izuzetno visokom proizvodnjom, a njezina maksimalna laktacija od 9 922 kg sigurno je manja od tog prosjeka. Isto se može i za majke junica rb. 5, 16, 18 ili 24. Suprotan primjer je majka junice rb. 19 (maksimalna laktacija 5 034 kg, a uzgojna vrijednost +250 kg). vrijedi i za majke junica rb. 14 i 26. To su krave koje proizvode u stajama sa slabijom razinom menadžmenta i hranidbe i njihove su maksimalne laktacije bolje od prosjeka tih r
I PREPORUKE
stada. U boljim uvjetima njihova bi proizvodnja zasigurno bila puno Iz toga se vidi, da ne treba sumnjati u vjerodostojnost podataka na pedigreima, jer kad bi Austrijanci htjeli „muljati", mogli bi lako napisati izrazito pozitivne uzgojne vrijednosti svih tih krava. I još važnije, tu se vidi kolika je važnost uzgojnih vrijednosti. Laktacija sama za sebe ne govori o kravi puno ako uz nju ne stoji i procjena uzgojne vrijednosti. kvaliteta majki kupljenihjunicaje sasvim jer je poznato da svi (i vani i kod nas) podmladak od boljih krava ostavljaju za vlastiti remont, a ostatak (višak) je za tržište. Djedovi junicamajki u prosjeku su iako su to sve dosta stari bikovi (pouzdanost 97%).
Bikovi kojima su junice pripuštene u prosjeku su zaista vrhunski. Njihove uzgojne vrijednosti gotovo se u potpunosti podudaraju s onima iz tablice 1. Samo dvije junice pripuštene su mladim, netestiranim bikovima i dvije testiranim bikovima s težim teljenjima. Gotovo 90% junica pripuštena je pouzdano testiranim bikovima koji imaju teljenja lakša od prosjeka (prosjekje 100), a oni imaju u prosjeku 108, što se smatra lakšim teljenjima i je zajunice. Iz ovoga se jasno vidi da se osjemenjivanja vrše planski, ciljano, a ne
• Do kvalitetnih krava može se samo pametnim izborom bikova za umjetno osjemenjivanje.
• Ako nemate informacije o bikovima s kojima vam pripuštaju krave i o drugim bikovima je sjeme dostupno u Hrvatskoj, pitajte - sve se zna.
• Koristite informacije i usluge službi i institucija; ne postoje one samo zbog poticaja, one sustav koji mora raditi za vas.
• Morate informacije iz kataloga i pedigrea da vam ne prodaju „rog pod a sustav mora osigurati ponudu samo dobrih bikova.
• Ako morate kupovati uvozne junice, ne gledajte samo da su što jeftinije.
• Planirajte jer vrijeme kada lakše prodavati junice, a ako se dobro organiziramo, možda i izvoziti.
Aktivirajte se u uzgojnim udrugama i savezima goveda (CroSim i UHUH) - u njima dobiti sve potrebne informacije i samo na taj možete valjano utjecati na sustava uzgoja goveda u Hrvatskoj.
Eco-Foam S-105
Higijenski sistem za pranje pjenom kompletnog izmuzišta, laktofriza, mljekare te svih drugih otvorenih površina
I to nije sve •..
OTPLATE U 3
(3 x 1.064,63 kn + PDV}
Eco-Foam S-105
Novo i jedinstvena higijensko rješenje za primjenu na farmama
Eco-Foam S 105 je inovativna higijenska metoda za pranje svih otvorenih površina. Sistem uklanja svih vrsta u izmuzištu. laktofrizu. mljekari itd. te na taJ smanjuje rizik od tzv. cross kontaminacije tijekom mutnje.
Eco-Foam S 105 brzo otapanje i vanjske površine izmuzišta i opreme. Na taj se sman1u1e mikrobiološki rizik I za samo mlijeko.
U kombinaciji s jedinstvenim EcolaboVlm proizvodima, pranJe pjenom osigurava optimalnu higiJenu prostora, a u kombinaciji s dobro poznatim Ecolabovim proizvodima za higijenu vimena I muzne opreme vrhunskukvalitetumllleka.Kao rezultat toga proizlazi proizvodnje. bolja dobrobit za ž1votinJ8 i fokus na radno okruženje
Vrlo jednostavna montaža, te sve operacije u jednom
IIIIITALIMI SPOJI
Bni u higijeni
P3 TOPAX66
Kloralkalno sredstvo za pranje, koje uklanja proteine, mast i druge Formulacija u pjeni dulje kontaktno vrijeme za djelovanje na površini.
Kiselo sredstvo za pranje, koje uklanja kamenac i proteine. sadrži i tenzide koji imaju svojstvo otapanja masti. Formulacija u pjeni dulje kontaktno vrijeme za djelovanje na površini. se da svako 3-4
6. KOOPERANT MLJEKARE: (podatke od 1-4 OBAVEZNO ispunili ŠTAMPANIM slovima)
KupOll za narudžbu DALBO d.o.o. po aljit na adi· o: Varaždinska 27 k 42205 Vidovec tel. 042 209 239 fax. 042 209 240 mob. 09B B59 623
e-mall: inlota:•dalbo.hr
Eko ekspres d.o.o. Bartola 4/1 tel. 0' 465 o 583 fax o, 465 o 941
e-mail: eko-ekspres@zg.htnethr
potpis:
Za sve dodatn injonnacije oko funkcioniranja obratite se našem avjetniku na mob. 098 -I 1 737.
Mr. se. HZPSS
Tijekom travnja i svibnja prve košnje sijanih travnjaka na plodnim i dobro gnojenim parcelama. Koliko puta kositi naše travnjake tijekom vegetacije, od travnja i svibnja do kraja listopada, pa i do kraja studenoga?
Dva, tri, pet, šest ili sedam puta. Koliki biti urod suhe tvari, sirovih i probavljivih i energije po 1 metru kvadratnom.
Ovdje imamo tri pojma; 1. suha tvar, 2. sirove i probavljive ili proteini, 3. energija. Ovo su tri osnovna pojma o kojima je trebalo davno prije razgovarati i više pisati, a koja treba znati svaki mlijeka. O kvaliteti i probav]jivosti suhe tvari, o nama i energije u suhoj tvari ovisi proizvodnja mlijeka po jedinici površine i po kravi. Ovdje govorimo o voluminoznoj krmi. Na malom posjedu, ako se baviš proizvodnjom mlijeka, možeš proizvoditi voluminoznu krmu, zelenu masu, sjenažu, sijeno, silažu. Ovisno o proizvodnje voluminozne krme, broj krava koje proizvoditi mlijeko.
Moji normativi i standardi u hrvatskim uvjetima su 4 500 litara mlijeka iz voluminozne krme. Pripremam ti ja tako predavanje za mlijeka i nazovem, po ovom pitanju, a radi konzultacije, profesora dr. Dar ka Grbešu. Kada ti meni profesor lijepo ,,E moj ti si po tom pitanju zaostao. U Europi i Americi se ide na 6 000 litara mlijeka iz voluminozne krme". Ako ne i ne pitaš - ne znaš. je da krava ne može pojesti više nego što može, kako voluminozne krme, tako i koncentrata. Pitanje je sada jedino kvalitete, i brzine probavljivosti, voluminozne krme i koncentrata. Stalno treba i usavršavati se. U transferu znanja uvijek mora postojati veza i kontinuitet prijenosa informacija od znanosti do prakse i proizvodnje. U razvijenom svijetu, znanost, struka, tehnologija i proizvodnja stalno idu zajedno i naprijed. Dobro je ako mi polako idemo
za svijetom, ali odavno smo trebali da ne zaostanemo toliko. Neke glave tvrde da naši seljaci danas puno toga znaju, pa tako i naši prilozi i savjeti moraju biti pisani sa što više izraza, pojmova, i podataka. Da neki mlijeka znaju, to su dokazali kroz proizvodnju, zato se osposobljavaju i zato dolaze na predavanja, pažljivo Mljekarski list, a neki su i na strane ili surfaju po internetu.
Nažalost, u znanje, i osposobljenost vidi se na ukupnoj našoj proizvodnji mlijeka, a posebno na prosjeproizvodnji mlijeka po hektaru i po kravi, kao i na našem izvozu i uvozu. Vidi se to i tijekom godine na našim poljoprivrednim površinama, na travnjacima i livadama. Davno smo mi pobrkali i nikako da ih složimo. Pogledaj slike snimljene isti dan prošle 2005. godine i pogledaj situaciju na svome gospodarstvu. Koliko imaš poljoprivrednih površina, koliko imaš krava, koliki tije omjer površina i broja krava + ženski podmladak? Koliko proizvedeš mlijeka tijekom godine po 1 ha i po kravi? Svaka parcela ima broj metara kvadratnih. Kolika ti je proizvodnja zelene mase po 1 metru kvadratnom? To su životna pitanja, to su pitanja ekonomskog opstanka. U svijetu nema milosti za neznanje i neosposobljenost.
Košnja prvoga otkosa u travnju ili svibnja ima presudnu ulogu na ukupan broj otkosa u toj godini, i presudnu ulogu na kvalitetu krme svih otkosa. Kada u Hrvatskoj jednom u svi proizmlijeka istovremeno, u roku od 8 dana, pokositi sve svoje travnjake i spremiti prvi otkos u sjenažu. Zatim izvršiti prihranu KAN-om - 50 kg dušika po ha i za 3 do 4 tjedna, ovisno o vremenu, kositi drugi otkos i tako otkos.
Mljekarski list 05/2006.
Travanj, svibanj, lipanj, tri do otkosa. Mladen Petriveli: "Ja u prou 3 otkosa spremim sjenaže za cijelu godinu".
Plodna i dobro gnojena parcela
Austrija, NjemaNizozemskaredovita kalcifikacija i sadržaj fosfora (P) i kalija (K) oko 30 mgu 100 grama tla.
Hrvatska - kisela tla, kalcifikacija gotovo nepoznata, sadržaj fosfora i kalija ispod 10 mg, na ni OPG-a. (i uvoz junica iz ove tri zemlje).
Što neku parcelu plodnom i
dobro gnojenom? Pita me jesenas jedan mlijeka: "Dajte mi savjet, s koliko i s kojim mineralnim gnojivom da pognojim parcelu na koju bih posijao travu. - Imate li kemijsku analizu tla sa te parcele ? - Nemam! - A, imate li kemijsku analizu tla s bilo koje vaše parcele?Nemam." Kako da Vam onda dam savjet s koliko i s kojim mineralnim gnojivom da pognojite parcelu na koju sijati travu? Kako da Vam dam savjet napamet? Tek toliko da se nešto bubne?! Što je cifra savjet izgleda više Pa pognojite sa 150, 250, 350, 550, 750 kg mineralnog gnojiva. Pognojite s koliko imate i s koliko možete. Što više to bolje! Koliko imate mineralnog gnojiva i kojega? I što da Vam kažem? Svuda u svijetu, najprije se kemijska analiza tla, a tek tada slijede preporuke i savjeti za gnojidbu. Svuda u svijetu gdje se poštuje znanost i struka vodi se evidencija o ukupnoj bilanci mineralnih hraniva na farmi ili OPG-u. Ulaz, izlaz, gubitci uslijed proizvodnje, ono što ode s prodajom proizvoda, te gubitci uslijed ispiranja hraniva iz
sloja i lošeg skladištenja i manipulacije sa stajnjakom.
Mljekarski list 05/2006.
Standardi plodnosti tla i bilanca hraniva
Na osnovu bilance hraniva, stanja i zaliha u tlu, te hraniva u stajskom gnoju (stajnjaku i gnojovki) te minimalnim standardima plodnosti tla napravi se godišnji plan nabave mineralnih gnojiva. o gnojidbi sa stajnjakom, a da farmer ili seljak nema bilancu stanja hraniva na posjedu, promašena je stvar. S povratkom organske tvari natrag u tlo, bilo stajnjakom ili gnojovkom, zaoravanjem zelene mase, tzv. zelena gnojidba, ili zaoravanjem slame i kukuruzovine u tlu se ne gubitci hraniva niti se njihov sadržaj. Izostavimo kružni tok dušika (N) i njegov unos u tlo iz zraka vezano uz organsku masu pojedinih kultura, lucerne, djetelina, soje. Unos organske mase u tlo, radi održavanja strukture tla i zaliha humusa u tlu, sastavni je dio gnojidbe i gospodarenja na posjedu svake farme ili OPG-a. U mojoj praksi naišao sam na samo jednu društvenu farmu s koje je pradavan stajnjak i to se bilježila kao prihod farme!!! Ovakve stvari seljaku ili farmeru ne padaju na pamet. Efekti održavanja i po-
Na plodnojnjivi travaje naraslaza košnju,a još ntfe o/ista/o
Vašafarmaje Vašživot...
nvestirajte • U SVOJU
Farmerkrediti za proširenje fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%. Efektivnakamatnastopa za kredita 84 mjeseca10,26%.
Partner uvoznik za nabavkujunica INTERAGROd.o.o. Križevci
Investicijskikrediti za poljoprivrednike do 3-000.000,00 kn.
POSLOVNICENTARZA POLJOPRIVREDNUKIJJENTELU: Bjelovar,F. Supila11, tel: 043/241222 gdje dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.
pravljanja strukture tla organskom masom ovise o stanju i kalcija u tlu i gnojidbi kalcijem kalcifikaciji, te pH vrijednosti tla, odnosno kiselosti tla. Nekima ovo definitivno nije jasno. U praksi hrvatske poljoprivrede niti se niti se vodi dovoljno o bilanci hraniva na posjedu OPG-a ili farme, a posebno o kalcija u tlu. Hrvatska nema STRATEGIJU ili NACIONALNI PROGRAM ODRŽAVANJA I POPRAVLJANJA STRUKTURE I PLODNOSTI TLA. Nemamo ni zakonskih obveza o pravilnom gospodarenju tlom. A htjeli bi kositi travu 5 do 7 puta!
Prvi otkos, prva sjenaža
Najprije pokosi sve livade, tek tada sij kukuruz za silažu!
Od najmanje pet do sedam otkosa kosi svaka 3 do 4 tjedna, pa i sa 16 dana porasta u vrijeme kada talijanski ljulj raste 3 cm dnevno. U vrijeme i otkosa ljuljevi klasati sa 15 dana porasta.
Prvo pitanje: koliko proizvedeš suhe tvari (ST), koliko probavljivih (PB) i koliko energije (ME) po hektaru, ili 2 m.
Drugo pitanje: koliko se iz toga može proizvesti litara mlijeka. Naši seljaci puno toga znaju, veli glava. Znamo mi znamo, ali nemamo ni kemijske analize tla. A kalcifikacija? Ma, mi gnojimo stajnjakom. Stajnjakomje gnojio i Matija Gubec. O da, stajnjakom gnoji i Austrijanac i Bavarac i Nizozemac. Odakle im samo tolike junice i takva genetika? Reci ti meni, ima li to možda kakve veze s bilancom hraniva u tlu i s tom kalcifikacijom? Stalno lupaš po tome i po tih pet do sedam otkosa. Prvi otkos od 15. do 25. travnja, ili od 10. do 20. svibnja, visina košnje 7 do 8 cm, te prihrana KAN-om 50 kg dušika po ha. Nemojmo zaboraviti da u 100 kg KAN-a ima samo 27 kg dušika (N). U gdje je skinut prvi otkos u travnju ili najkasnije svibnja, drugi otkos moraš skinuti krajem svibnja. O tome ti ovisi kvaliteta i krme, o tome ti ovisi i kvaliteta mlijeka. O tome ovisi profitabilnost proizvodnje mlijeka u Sloveniji, Austriji, Bavarskoj, Nizozemskoj, Irskoj, Hrvatskoj. Ako to nije tako, onda gubim vrijeme ove
PRILIKOMKOŠNJENAKVALITETU
Ranijom košnjom se konzumacija i probavljivost travne silaže, te je ostvariti broj otkosa tijekom
TRAVNESILAŽE
Kvaliteta travne silaže direktno je ovisna o kvaliteti travne mase koja se silira. S košnje travne mase raste prinos suhe tvari po jedinici površine, ali opada kvaliteta.
sezone se kompenzira manji prinos suhe tvari ranijeg prvog otkosa.
U vegetativnoj fazi razvoja biljaka udio je jednak ili od udjela stabljika, dok se sa tratine smanjuje udio lisne mase, a relativno se udio stabljika, tj. opada sirovih proteina, a raste sirovih vlakana. Mikroorganizmi probavnog sustava biljojeda mogu iskoristiti samo dio vlaknastih komponenti krme. Što je sadržaj vlakana viši, konzumacija krme i njena energetska vrijednost je manja. vlakana u obroku muznih krava potrebna je za održavanje zdravlja probavnog sustava i za proizvodnju masti u mlijeku.
Travnu masu za spremanje kvalitetne travne silaže treba kositi u fazi od završetka vlatanja, pa do pojave pupova, dok je kasnija košnja pogodna za hranidbu goveda na uzdržnim potrebama. roka košnje opada i sadržaj ugljikohidrata topivih u vodi, a oni su važni u procesu siliranjajer ih koriste bakterijekiselinskog vrenja za proizvodnju kiseline koja kiselost i tako konzervira travnu masu u obliku silaže. njem kiselosti smanjuje se broj nepoželjnih mikroorganizama (mikroorganizama kvarenja) koji nisu tolerantni na nisku kiselost. Pogodnost biljnog materijala za siliranje Gotovo se svi biljni usjevi mogu konzervirati siliranjem. sadržaj proteina i minerala u biljkama u pravilu otežava siliranje. Oni puferni kapacitet biljaka (prirodna otpornost biljnog materijala promjenama kiselosti, a osobito Kod šireg odnosa i proteina u biljkama, siliranje se odvija lakše jer prisustvo fermentaciju bakterija linskog vrenja. Nasuprot tome, sužavanje ovog
Mljekarski list 05/2006.
omjera dovodi do i octene fermentacije, kao i porasta sadržaja amonijskog N i manjeg zakiseljavanja. Gnojidba visokim dušika povisuje puferni kapacitet biljaka.
U usporedbi s travama, leguminoze imaju sadržaj proteina, koncentraciju organskih kiselina i više minerala, ali nižu koncentraciju ST, ugljikohidrata topivih u vodi i visoki puferni kapacitet, pa su manje pogodne za siliranje negoli trave. S udjela raste sadržaj sirovih proteina, smanjuje se kiselost, tj. opada sadržaj kiseline u silaži. Radi navedenog, za poželjan tijek siliranja, je potrebno više provenuti prije siliranja (da se koncentracija vodotopivih ugljikohidrata u suhoj tvari), dodati im energetsku komponentu (mljeveno zrno kukuruza, melasa) i/ili koristiti neki od aditiva kako bi se poboljšala fermentacija. Trave imaju osrednji puf erni kapacitet, a kukuruz nizak i zato je najviše pogodan za siliranje. Silažnom kukuruzu potrebno je manje mlikiseline da bi se tijekom fermentacije kiselost (koja kod košnje iznosi 5,5) snizila na 4, tj. do razine na kojoj prestaje bakterijska aktivnost. Travama ili leguminozama treba više kiseline.
minimum
U biljnom materijalu postoje dvije vrste ugljikohidrata: strukturni koji se nalaze u biljnim stijenkama (celuloza, hemiceluloza i lignin) i nestrukturni koji se nalaze u biljnim stanicama topivi u vodi). Bakterije skog vrenja koriste vodotopive (ugljikohidrate) biljke (glukoza, fruktoza, saharoza i dr.) za proizvodnju kiseline, a oni su 30-40% zastupljeni u suhoj tvari biljnog materijala.
Za postizanje dovoljne kiseline, biljna masa koja se silira, mora sadržavati minimalno 3-3,5 % u ST. U
vodi (više od 50%).
materijala u silosu, otpuštenog sadržaja, brzina i smjer fermentacije, aerobna stabilnost silaže, konzumacija i probavljivost. Duljina sjeckanja travne mase za siliranje se od 6-12 cm. Ukoliko je travna masa niskog sadržaja sasjeckana, a nisu stvoreni anaerobni uvjeti u silosu, tijekom 24 sata mogu nastati veliki gubitci ugljikohidrata topivih u da minimum nije zadovoljen, a travna masa ima nizak sadržaj ST, dolazi do fermentacije klostridija koji u octenu kiselinu i alkohol, a proteine u produkte truljenja. Potrebna ovisi i o sadržaju vlage (što je silaža vlažnija potrebno je više pufernom kapacitetu biljaka puferni kapacitet - više zbijenosti mase koja se silira (manja zbijenost-više
Sadržaj ugljikohidrata topivih u vodi varira i tijekom sezone, pa je najviša koncentracija u svibnju ili lipnju, nakon opada do dvostruko manje u rujnu. S intenziteta svjetla koncentracija ugljikohidrata raste, pa je u poslijepodnevnim satima najviša, kada se i prepokošnja travne mase. S porastom temperature se sadržaj suhe tvari, ali opada koncentracija ugljikohidrata. opskrbljenost biljke vodom dovodi do smanjenja sadržaja i suhe tvari i koncentracije ugljikohidrata u biljkama. Gnojidba dušika smanjuje koliugljikohidrata topivih u vodi zbog stimulacijskog dušika na porast lisne mase kod mladih trava. Provenjavanjem travne mase prije siliranja se koncentracija vodotopivih ugljikohidrata u suhoj tvari biljaka za siliranje. Sjeckanje travne mase prije siliranja
O duljini sjeckanja travne mase prilikom siliranja ovisi sabijanja biljnog
Sjeckana travna masa može se bolje zbiti u silosu (kvalitetnija silaža) i lakše se vadi iz silosa, a gubitak suhe tvari iznosi oko 9%, dok u nesjeckanoj zaostaje više zraka, kada gubitak suhe tvari može iznositi i do 25%.
Provenjavanje
Provenjavanjem travne mase prije siliranja na sadržaj suhe tvari preko 30%, uklanja se rizik od okoliša silažnim sokom, manja je razvijanja neugodnog mirisa povezanog s travnom silažom visokog udjela vlage, se koncentracija vodotopivih ugljikohidrata u suhoj tvari, smanjuje se proizvedene gnojnice na farmi, se konzumacija silaže i proizvodnost životinja.
Siliranjem travne mase visoke kvalitete, koja sadrži oko 80% vlage, 8-10% više suhe tvari konzervirat se ukoliko se travna masa provene na sadržaj suhe tvari od 30% nego ako se silira direktno, bez provenjavanja.
Dugo provenjavanje može otežano sabijanje, gubitke, gubitke nastale disanjem stanica i može fermentaciju. Ukoliko travna masa za siliranje sadrži više od 45% ST, ne može se dobro zbiti u silosu, pa radi prisutnog kisika dolazi do zagrijavanja i kvarenja travne mase (razvoj plijesni i drugih nepoželjnih
Slika 1: Provenutatravna masa u redovima
aerobnih mikroorganizama), sekundarne fermentacije, pa prema tome i gubitaka hranjivih tvari. Stvaranje anaerobnih uvjeta prilikom siliranja travne mase vrlo je važno, pa prednosti siliranja provenute u odnosu na neprovenutu travnu masu prelaze u nedostatke ukoliko je travna masa previše provenuta pa nije njena dobro sabijanje u silosu.
Mnogi poljoprivrednici proizvode travnu silažu loše kvalitete jer travnu masu prije siliranja provenu na sadržaj suhe tvari oko 65%. Taj sadržaj suhe tvari može biti dobar za leguminoze u Slika 2: Punjenjesilosa,važno što bržezbijanjetravnemase/postizanje ranoj fazi porasta, ali je previsok .______ a_n_a_e_r_ob_n_i_h_u_vJ_"e_ta_u_s_il_os_u _____________ ___. za trave. Smjese trava i djetelina potrebno je je obaviti u što roku, za provenuti na sadržaj suhe tvari preporu- vremena. za leguminoze i trave. Dobra kvaliteta stupnja provenutosti travne silaže može se ako se silirajedan sloj travne mase prije siliranja neprovenute, pa jedan sloj provenute travne Jednostavan pogodnog mase. Sok iz neprovenute krme sadržaj vremena za siliranje je da se provenuta travna vlage u previše provenutoj krmi. Neprovenuta masa stisne u šaku i naglo otpusti. Ako travna krma se jako dobro zbija i pomaže stvaranju masa lagano svoj volumen do oko dvoanaerobnih uvjeta u previše provenutoj travnoj strukog volumena od onog postignutog stiskamasi. njem, sadrži dostatnu vlage za dobro
Leguminoze se lakše sabijaju od trava, mlada sabijanje. Ako je volumena stisnute travna masa se sabija lakše od zrelije, te sitno travne mase brzo, previše je provenuta i potrebno sjeckana travna masa lakše od dugo sjeckane. ju je prije siliranja pomiješati s neprovenutom
Tradicionalne tehnike provenjavanja uklju- travnom masom. Ako stisnuta travna masa ostakošnju, a zatim okretanje travne mase kroz ne u istom položaju nakon otpuštanja, te dolazi do jedan ili nekoliko prohoda prije sakupljanja u soka, još nije dovoljno provenuta za redove. dobro siliranje.
Brzina provenjavanja Direktno siliranje travne mase
Osim razine provenjavanja, na gubitak hra- U loših vremenskih prilika (kiša) njivih tvari i na kvalitetu travne silaže (konzuma- mladu travnu masu nije pravilno, tj. brzo cija, proizvodnost životinja) utjecaj ima i provenuti, pa košnje nastaju gubitci brzina provenjavanja. Kod provenjavanja travne hranjivih tvari i dobiva se krma niže hranidbene mase 24 sata ili manje, gubitak suhe tvari vrijednosti. Ovi gubitci mogu biti od onih koji normalno iznosi 10-30 g kg' 1 travne mase, a gubi- se izbjegnu provenjavanjem. Pripremu silaže tak suhe tvari travne mase kod prolongiranog trebalo bi nastaviti i u lošijih vremenskih provenjavanja može se kretati do 130 g kg·1 prilika, tj. ako provenjavanje do željenog sadržaja svježe travne mase. Zbog navedenog, košnju trav- suhe tvari nije i to direktnim siliranjem ne mase za silažu i njena provenjavanje poželjno
[!JjU,f}"_fj1Jdik7!fli1'-adk_/fa7,iN~- :iR1JJnih.pi1n.lcap,'NJV!Jttt<ila("ima, mfjelw,r--amn. i lNJ-i•tteLma.di/jHn:~vjjRlt1.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica HOLSTEIN, SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE.
r~rtllu:, 1m1lilR,,pJlnice di~ od
/}J)/J.d&kM-Okihptm:l!
(flnRJfilllf~ lb llf!JfabwinfrrwtJJ
Kralja Tomislava 22, H R-48260 Križevci
Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394
Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636
PIIMJEIJI111118111GIIJIUI
Iva dipl. ing.1 HZPSS
Temeljna razlika izmegnojiva "iz i organ-
skih je brzina kojom se oslohraniva. Mineralna gnojiva su uglavnom topiva i hraniva se odmah nakon primjene. Organska gnojiva sporije se paje i usvajanje hraniva tijekom godine sporije. Od dane gnojiva iz stajnjaka se prve godine iskoristi 20-30% dušika (svježeg 50%), 15-20% fosfora i 50-60% kalija.
Koliko znate o organskim gnojivima (stajnjak, gnojnica, gnojovka) s kojima svakodnevno «manipulirate» na svojim farmama i kakav je njihov gnojidbeni Sastav mineralnih gnojiva napisanje na svakoj ali štoje u organskim gnojivima i kako ona djeluju i kako se iskorištavaju u tlu
Stajnjak, pa i ostale vrste organskih gnojiva, putem mineralizacije postepeno se Brzina razgradnje ovisi o tipu tla, tako da na srednje teškim tlima razgradnja traje i do tri godine, a na laganim dvije godine. lskorištenost stajnjaka po hektaru na teškim tlima u prvoj godini je 50%, u drugoj 30% i u 20%. Na laganim tlima iskorištenje je prve godine 50%, a u drugoj godini iskoristi se preostali dio. Ovisno o spremanja (hladan ili topao) i postupku s organskim gnojivima, su gubitci hraniva. Hraniva maksimalno ako ih spremamo hladnim što da prilikom slaganja u hrpe istiskujemo zrak da se razgradnja hraniva odvija polako. Pri toplom spremanja prisutan je kisik, paje vrenje burnije i gubitci dušika su Kako je na farmama kombinirano spremanje gnojiva, sadržaj hraniva se može kretati u granicama: 0,5% N (0,2-0,6); 0,3 % P 20 5 (0,1-0,7); 0,6 % ~O (0,10,7); 0,07-1 %Ca.
se da je stajnjak nakon 3-4 mjeseca poluzreo, a nakon 6-8 mjeseci potpuno zreo. Na težim tlima stajnjak treba zaorati u jesen, a ako imamo «svježi» stajnjak treba ga primijeniti puno prije sjetve. Ne smijemo zanemariti
Ml_jekarskilist 05/2006.
Gubitak hraniva pozitivan utjecaj na aktivnost mikroorganizama u tlu, zatim njegova fizikalna i kemijska svojstva, strukturu tla te sadržaja humusa. Preporuka za gnojidbu stajnjakom je od 20 t/ha pa naviše.
Padalinama se hraniva ispiru, pogotovo u slabo zbijenim hrpama, pa izgradnjom gnojišta njihovo bolje i vamo okoliša Za jedno UG, se, potreban je prostor 7-8 m 3 kako bi stajnjak mogli dva puta godišnje izvoziti. Uskoro se morati radi nitratne direktive i o tome voditi briga.
Gnojovka je organsko gnojivo koje životinjska balega bez stelje; može biti više ili manje i smatramo je kalijevim gnojivom. Svježa gnojovka je ona stara do tri dana, prevrela je kada odleži u lagunama do 4 mjeseca. Ovisno o vrsti stoke i
hranidbe, sadržaj hraniva je nama zanimljiva gnojovka u 1 m 3 sadrži oko 4,6 kg dušika, 1,8 kg fosfora i 7 kg kalija. dušika u gnojovki je u obliku koji je lako hlapiv, pa ako ga primjenjujemo po površini nastaju veliki gubitci (do 50%). Da bi izbjegli gubitke, trebamo je primijeniti u pravo vrijeme, a to (kada je o površinskoj primjeni) onda kada je vegetacija krenula i kada biljka ova hraniva može odmah usvajati. Travnjake treba gnojiti barem 30 dana prije planirane košnje. Da bi smanjili gubitke, ako se može, trebaje izvoziti po i mirnom vremenu i što prije unijeti u tlo. usjeva možemo ako gnojovku razrijedimo vodom, i time ju ravnomjernije rasporedimo po površini.
No, ako je primijenimo i u najpogodnije vrijeme, sva biljna hraniva biti odmah biljkama. Ako je primijenimo možemo sa 2,5 kg/m 3 dušika, 1 kg/m 3 i 4,5 kg/m 3 kalija. J?ušik iz gnojovke najdjelotvorniji je za trave ako je
Oprema za staje
Zavjese - mreže
boksovi
krmne zabrane
madraci
pregrade
(termo) pojilice
skreperi
primijenjen vegetacije. Najpovoljnija doza je 20-30 m 3/ha. Maksimalna gnojovke po hektaru ne bi trebala na travnjacima 40 m3, za kukuruz 60-80 m3,pšenicu, 40-50 m3, zob 30-40 m 3 • Prekomjerna primijenjena na travnjacima dovodi do ispiranja kalcija iz tla zbog prevelikog sadržaja kalija. Tako se smanji sadržaj kalcija u krmi, a na livadama se šire "kalifilni" korovi divlja mrkva).
Danas organska gnojiva izvozimo, a o nama danog dušika ne razmišljamo. Gnojnica po seoskim kanalima i ogradama, ali pravila nitratne direktive propisat postupanje s gnojivima kako bi okoliš i vodotoke od nitratima. Direktivom se propisuje vrijeme izvoženja organskih gnojiva po kulturama, kapaciteti za organskih gnojiva (za gnojovku za 6 mjeseci 8-12 m 3 za UG) i po hektaru u kalendarskoj godini. O tome morati voditi kako bi okoliš i zaštitili vodotoke za
- premazi za izmuzište i podove NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice
Korovi umanjuju prostor za razvoj korisnih biijaka, uzimaju iz tla hraniva i vodu, smanjuju iskorištavanja svjetla korisnim biijkama, potiskuju boije trave i mahunarke, umanjuju mjera, uzrokuju ta oboljenja pa i stoke, u cjelini smanjuju prinos i travne mase i rentabilnost proizvodnje hrane kiselog humusa, na travnjacima. zasjena, i
travni pokriutjecaj štetnika i drugi
• nepovoljan utjecaj - nepravilna košnja, loša ispaša, jednostrano korištenje travnjaka, ispaša pojedinih vrsta stoke, nedovoljno i pretjerano gnojenje i nepravilno navodnjavanje i odvodnjavanje travnjaka.
Za uništavanje korova na travnjacima mogu se koristiti mjere i kemijska sredstva. mjere za suzbijanje korova su: košnja, primjena ispaše i kombinirano korištenje travnjaka košnjom i ispašom. Za uništavanje korova u travnjacima koriste se kemijska sredstva-herbicidi. Ovaj suzbijanja korova je lakši, za mnoge vrste korova i jeftiniji suzbijanja. Djelovanje herbicida na korove i primjene na travnjacima u prvom redu ovisi o vrsti herbicida i o i vremenu primjene. Herbicidi su ako se primjenjuju dok su korovi u ranijoj fazi (2-3 lista) ako ih primjenjujemo za lijepa i suha vremena, a zavisi i o vrsti herbicida pri vlažnosti tla i temperaturi zraka i tla. Herbicide je primijeniti ili u kombinacijama 2-3 herbicida, radi djelovanja i suzbijanja korova u travnjacima.
Herbicidi za suzbijanje korova na travnjacima
DIKOCID je herbicid, a upotrebljava se za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova: lobode (Chenopodium spp.), pepeljuge (Atriplex patula), poljske gorušice (Sinapis arvensis), kostriša (Senecio vulgaris), divlje rotkve (Raphanus rapha-
Primjenjuje se na livadama i pašnjacima (bez leguminoza), u dozi 2,5-3,0 L/ha kao povremena mjera za popravljanje sastava krmnih trava, i to kada je trava u fazi punog busanja ili nakon prvog otkosa kada ponovno u fazu busanja.
GALIUM je (hormonalni) herbicid za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova i Galium aparine - i nekih višegodišnjih širokolisnih korova na livadama i pašnjacima (bez mahunarki), u dozi 5-6 L/ha, kao povremena mjera za popravljanje sastava krmnih trava. Primjenjuje se u fazi busanja trava ili poslije prvog otkosa.
STARANE 250 je translokacijski herbicid u obliku koncentrata za emulziju. Namijenjen je za suzbijanje širokolisnih korova na pašnjacima i livadama, a suzbija kupinu, i koprivu. Koristi se u 1,5 L/ha (150 mL na 1 000 m 2 ) prskanjem u vrijeme od porasta korova sve do cvatnje. se najbolje suzbija prije prvog ili nakon drugog otkosa.
DEHERBAN A je translokacijski herbicid u obliku koncentrata za otopinu. Namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova kao što su: loboda, poljska gorušica, kostriš, divlja rotkva, poljski mak, konica,
svinjak, poljska i dr. Suzbija i neke višegodišnje širokolisne korove kao što su: poljski osjak, sivkasta grbica, poljski slak i dr. Na livadama i pašnjacima (bez leguminoza) koristi se u 2,5-3 L/ha (250-300 mL na 1 000 m 2 ) za popravljanje sastava krmnih trava. Vrijeme primjene je kada je trava u punom busanju.
DEHERBAN M je translokacijski herbicid u obliku koncentrata za otopinu. Namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova kao što su: poljska gorušica, poljska koljenika, mala kopriva, divlja loboda, poljska poljski mak, divlja rotkva, poljska krika, svinjak, slavica, dvornik, uljana ogrštica, crna nica, žabnjak, modri lobode, smrdelj, i za suzbijanje nekih višegodišnjih širokolisnih korova kao što su: poljski osjak, sivkaste grbice te poljski slak i neki drugi korovi na livadama i pašnjacima (bez leguminoza) u 2,5-3L/ha (250-300 mL na 1 000 m 2 ). Koristi se za popravljanje sastava krmnih trava.
Primjenjuje se u vrijeme kada je trava u punom busanju.
DEHERBAN COMBI-MD je translokacijski herbicid u obliku koncentrata za otopinu. Namijenjen je za suzbijanje širokolisnih korova. Koristi se na livadama i pašnjacima bez leguminoza, a za popravljanje sastava krmnih trava, u 4-5 L/ha (400500 mL na 1 000 m 2 ). Primjenjuje se kada su trave u punom busanju.
DEHERBAN FLUID je translokacijski herbicid u obliku koncentrata za otopinu. Namijenjen je za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova. Koristi se na livadama i pašnjacima bez leguminoza, radi popravljanja sastava trava, u 4 L/ha i to prskanjem kadaje trava u fazi busanja.
PATROL je selektivni translokacijski (hormonalni) herbicid za suzbijanje širokolisnih korova. Na pašnjacima suzbija nepoželjne korove (štavelj, kopriva, i dr.), u vrijeme njihova intenzivnog porasta, nakon prvog ili drugog otkosa, a u dozi od 1,5 L/ha.
Za sve informacijeobratite se našem timu. Sjemenarna Zagreb d.o.o. HR 10000 Zagreb, 2itnjak b.b.,tel.: +385 (0)1 2499 505, +385 (0)1 2405 200, fax: +385 (0)1 2499 508; 32100Vinkovci, Zagorke 13,tel.: +385 (0)32 308 589, +385 (0)32 308 587, fax: +385 (0)32 308 589; http:l/www.sjemenarna.hr
UIQZSJEMEIAIIIIUA HllŠlAJII
Damir dr. vet. med. 1
Centarza reprodukciju
Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. u mjesecu 2006. godine uvezao je 1 000 doza sjemena od renomirana bika. Provjera kvalitete sperme i mjere karantene su provedene tako da se ova paleta genetska vrijednog fiiemena nalazi u 1. JOSE (linija: JOCKO '-p•r•o•daj-'_i._________________ ___. BESNE x FORMATION x MELWOOD)
Oteljen 14.01.2001. godine
Otac: Jocko Besne
Majka: O Wunder
Proizvodnja majke: K mli'eka %mi.masti li
Ukupna uzgojna vrijednost: RZG-141
Uzgojna vrijednost za mlijeko: RZM-134
Uzgojna vrijednost za vanjštinu: RZE-127
Ocijenjen je pozitivno za sva svojstva: menadžment, zdravlje i reprodukcija. Bik ima i laka teljenja pa se za osjemenjivanje junica. Sa svojom pedigree kombinacijom (Jocko Besne x Formation x Melwood) koristi se na mnoge linije i osvježenje je kako za europski tako i za hrvatski uzgojni program. 2. LANCELOT (linija: LUKAS x TONIC x PRELUDE)
Oteljen 09.07.1998. godine
Otac: Lukas
Majka: O Dina
Proizvodnja majke:
Ukupna uzgojna vrijednost: RZG-139
Uzgojna vrijednost za mlijeko: RZM-133
Uzgojna vrijednost za vanjštinu: RZE-122
Njegove su jake krave, dobrog okvira i vezanog vimena s izuzetnom proizvodnjom (prosjek 2. laktacije - 9 480 kg mlijeka s 3,48 %
Prema testovima bik ima sve pozitivne osobine za menadžment i zdravlje. Jedinstven pedigree i dobar utjecaj na korekciju zdjelice svrstavaju ovog bika kao rasplodnjaka koji se koristi za popravljanje kvalitete stada širom svijeta.
3. RAMOS (linija: RUDOLPH xAMBITION x CLEITUS)
Oteljen: 26.06.1997. godine
Otac: Rudolph
Majka: Heldine
Proizvodnja majke: Laktacija mli'eka %mi.masti K mi.masti %
Uzgojne vrijednosti bik Ramos 91 77 stada
1. mlijeko kg mast% mast kg laktacija
305 dana 8 200 3.85 316
UV: +1 025 -0.10 +32
pouzdanost
Ukupna uzgojna vrijednost: RZG-137
Uzgojna vrijednost za mlijeko: RZM-117
Uzgojna vrijednost za vanjštinu: RZE-128
Njegove izuzetno pozitivne vrijednosti za teljenja, somatske stanice i eksterijer svrstavaju ga u najpotpunijeg holštajn rasplodnjaka na svijetu. Okvir, struktura kostiju i izuzetan položaj nogu su impresivni. Na aukcijama junica u Ramosove postižu vrlo visoku cijenu. U Sjedinjenim državama bik je izuzetno cijenjen i sustavno se koristi u njihovom uzgojnom programu.
(linija: DOMBINATOR xSOUTHWIND x KENO)
Oteljen: 06.07.1995. godine
Otac: Dombinator
Majka: Edelgold
Proizvodnja majke: K mli'eka %mi.masti K mi.masti 10647 4.08 434 3.29 350
Ukupna uzgojna vrijednost: RZG-129
Uzgojna vrijednost za mlijeko: RZM-118
Uzgojna vrijednost za vanjštinu: RZE-123
Uzgojne vrijednosti bik Dorado 91 77 stada
1. mlijeko kg mast% mast kg laktacija 305 dana
Njegovi potomci su dali nekoliko izuzetno kvalitetnih bikova u i u inozemstvu. Test na velikom broju potomaka i dobri rezultati za eksterijerne vrijednosti svrstavaju ovog bika u najpoželjnije i najpouzdanije bikove za popravljanje okvira. Bik prenosi osobine za zdravlje vimena i Testovi na mnogobrojnim su pokazali i perzistenciju tijekom laktacije kao i znatan porast proizvodnje u usporedbi prve sa laktacijama.
4. DORADO
Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. tijekom 2006.god. uvezao je 2 vrhunska dvostruko testirana bika simentalske pasmine podrijetlom iz
Otac Horwart u testu na osobine ima ocjene: + 459 za kg mlijeka, blago je negativan u % masti; +9 za kg masti, te + 13 za kg proteina.
Majka Minka DE 00807819953 u petoj laktaciji ostvarila je rezultate: 9 099 kg mlijeka, 4, 71 % m. masti, 428 kg m. masti, 3,64 % proteina i 331 kg proteina.
Testovi bika
Bik Horwel dvostruko je testiran. Prema rezultatima lnterbula (11/05) postigao je rezultate:
Ukupna uzgojna vrijednost: GZW 124
Uzgojna vrijednost za mlijeko: MW 119
kg % kg % kg
mlijeka m. masti m. masti Proteina proteina
+815 0,03 +33 -0,08 +24
Uzgojna vrijednost za osobine tovnosti: FW 108
Dnevni prirast Udio Hladni u randman
108 100 105
Bik Horwel je u formi, dobre je i blage naravi; preporuka je za laka telenja, vime.
Otac Morror imao je ocjene za ukupnu uzgojnu vrijednost GZW 124. u testu na osobine +616 za kg mlijeka, + 19 za kg proteina, te + 19 za kg masti. MW 113 99%, a osobine tovnosti FW105 97%
Majka ovog bika je Rosa DE 000914146251 u petoj max. laktaciji ostvarila je: 11600 kg mlijeka, 4,42 % m. masti, 513 kg m. masti, 3,89 % proteina i 452 kg proteina.
Testovi bika
Bik MOLF prema rezultatima lnterbula (11/ 05) postigao je rezultate:
Ukupna uzgojna vrijednost: GZW 129 77%
Uzgojna vrijednost za mlijeko: MW 120 76%
Uzgojna vrijednost za meso: FW 125 84%
Ocjene u testu na osobine + 955 za kilograme mlijeka; pozitivan ( +27) na kilograme proteina i masti ( + 29).
Bik je u kondiciji, ima izvanredan okvir i oblik. Preporuka za mlijeko, meso, vime, noge, okvir, ( Cijena 1 doze duboko smrznutog sjemena ovih bikova je 28,00 kn + PDV 22%)
Još od davne 1975. godine test obavljanje neprekidno kroz proteklih 30 godina. U tom periodu na snazi su bila dva uzgojna programa (Zagreb 1973., Zagreb 1991.) prema
Testirande mladih bikova
Nakon prestanka rada performance testne stanice u Varaidinu, 2005. god. provodi se performance test (test na vlastiti rast i razvitak) bikova simentalske pasmine u proizvodnim uvjetima (field test).
se postavkama odvijao ovaj test. Aktualnim uzgojnim programom (Zagreb 1991.) je da se putem performance testa za oko 80% muške teladi potomaka usmjerene oplodnje, prati rast i razvoj do spolne zrelosti, dok je 20% bikova trebalo ispitivati u proizvodnim uvjetima u field performance testu. Iz razloga u praksi, u proizvodnim uvjetima, nije obavljan perfomans test mladih bikova. Tako je testiranje mladih bikova
testom za proizvodnju novih generacija, bikova pozitivno testiranih i namijenjenih za pripust, a njihova sperma i za umjetno osjemenjivanje. Performance test u proizvodnim uvjetima odvija se prema kriterijima samo u proizvodnim uvjetima pod kojima se, na lokaciji, odvija proizvodnja i ostalih komercijalnih grla. povjerenstvo za ocjenu bikova nakon završetka testa, sastavljena je od predstavnika Hrvatskog centra, Centra za reprodukciju u Hrvatske - Zagreb, Centra za Osijek, Centra za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin i predstavnika
Uvjeti testiranja
Kako bi se osigurala proizvodnja zdravih i reproduktivna sposobnih rasplodnjaka definiran je uzgoja, odabira i testiranja teladi, kao i obveze pojedinih sudionika u ovog testa (Upute i procedure za performance testa u proizvodnim uvjetima za kombinirane i mesne pasmine).Troškovi tijekom testa, koje snosi kod kojega se provodi test, svedeni su na minimum. Time se (koji
imaju uvjete) za aktivno u ovaj dio provedbe uzgojnog programa . U sadašnjim uvjetima dodatni je poticaj ostvarenja državne potpore. Potpora se ostvaruje za svakog testiranog bika kojeg je povjerenstvo pozitivno ocijenilo i koji je za osjemenjivanje pripustom ili za umjetno osjemenjivanje. Potpora se ne ostvaruje u bika tijekom testa ili odlukom komisije o nakom završenog testa. Ostvarivanje ne potpore nije uvjetovano time da pozitivno ocijenjeni bik mora biti i prodan.
Ocjena prvog bika
Prvi bik, koji je 17. 12. 2005. završio performance test u proizvodnim uvjetima s navršenih 365 dana života, ocijenjen je 11.01.2006. godine na županije. i vlasnik je Štefica Mušnjak iz Donjeg 16. Povjerenstvo za ocjenu ocijenilo je bika temeljem njegovih postignutih rezultata u testu i namijenilo ga za korištenje pripustom. Podatcio ik
Ocjena bika ž.b.: 3100586087(otacHaxzeus) u Donjem (foto:D. ]anda)
Životni broj: 3100586087
Datum 17.12.2004.
Datum testa: 16.04.2005. Datum završetka testa: 17.12.2005.
Podrijetlo bika (ž.b.: 3100586087)
Majka Ruža ž.b. HR 0004014623 je podrijetla. Njena majka iz uzgoja, a otac Pero, bik, proizvodje nacionalnog uzgojnog programa i iz poznate austrijske linije Prinz-Pril. Ružaje kroz tri završene laktacije ostvarila prozvodnju od 5 190 kg mlijeka s 200 kg masti i 171 kg bje-
Maksimalna mlijeka je ostvarena u laktaciji (s ostvarenih 5 940 kg mlijeka s 234 kg m.masti i 182 kg
Otac Haxzeus HB 7597 bikovski je otac korišten u 30. krugu usmjerene oplodnje. To je bik iz poznate linije Haxon-Haxl-Hax po ocu i Zeus-Zelot-Zenith po majci.
Bik Haxzeus HB 7597 ima naglašene osobine na pozitivna mu je uzgojna vrijednost za kilograme mlijeka ( +517),
Ostali testirani bikovi
Druga ocjena bikova nakon završenog performance field testa obavljena je 17.02.2006. na obiteljskom gospodarstvu Jadranke u Sv. I. Žabnu, B. 51. Ocijenjena su dva mlada bika simentalske pasmine koji su tijekom mjeseca 2006. god. završili test.
1.Podatci bika u testu
Bik životni broj: 3100603179
Datum 27.01.2005.
Dragutin Beštek, Kuštani
Datum testa: 27.05.2005.
Datum završetka testa (365 dana test): 27.01.2006.
Podrijetlo bika
Majka Sutla ž.b. HR 0006039046 stranog je podrijetla, uzgojena u Austriji, a njezin otac poznati je bik Zar iz linije Zeus- Zelot. Kroz 4 završene laktacije ostvarila je proizvodnju od 7 730 kg mlijeka s 299 kg masti i 242 kg Maksimalna joj je druga laktacija s ostvarenih 8 969 kg mlijeka s 350 kgm. masti i 278 kg
Otac Rene HB 7595 bikovski je otac korišten u 30. krugu usmjerene oplodnje. To je austrijski
mast ( + 11) i ( + 17). Od mesnih osobina naglašena mu je uzgojna vrijednost za dnevni prirast (120), a od osobina fitnessa za somatske stanice (118). Unutar linearnog indeksa bika, kojim se izražava uzgojna vrijednost za vanjštinu, naglašena je vrijednost za (127). Podatak je dobiven ocjenom vanjštine 115 njegovih
Ociena bika u testu (ž.b.:3100586087)
Bik je temeljem vlastitih rezultata u testu (dnevni prirast), linearne ocjene (ocjene okvira i oblika), te uzgojne vrijednosti oba roditelja za mlijeko i oca za meso ostvario završni indeks 122, što ga svrstava za korištenje pripustom.
Pozitivno ocijenjeni bik još nije prodan, vjerojatno zato što potencijalnih kupaca nije imala potrebnu informaciju. Nalazi se kod vlasnice Štefice Mušnjak i na daljnju prodaju za korištenje pripustom. Cijena testiranog bika za prirodni pripust formira se na temelju cijene bikova za iznos od 30%.
Mljekarski list 05/2006.
bik iz poznate linije Rom-Romulus po ocu Romenu i Morello-Mario-Metz po ocu Mornu. Prema zadnjim podatcima s interneta (ZAR/Zuchtdata od 13.02.2006.), Rene ima uzgojnu vrijednost za osobine 123, za meso 116, fitness 108 i ukupnu uzgojnu vrijednost 130.
Ima naglašenu uzgojnu vrijednost za sve osobine a dobar je i za mesne osobine. Od osobina fitnessa izražena mu je uzgojna vrijednost za (113),
perzistenciju (120) i teljenja po strani (127). Unutar linearnog indeksa bika, putem kojeg se izražava uzgojna vrijednost za vanjštinu, naglašenija mu je vrijednost za okvir (106) i (112). Podatakje dobiven ocjenom vanjštine 91
Ocjena bika u testu (ž. b.: 3100603179)
Bik je temeljem rezultata testa (dnevni prirast), linearne ocjene (ocjene okvira i oblika), te uzgojne vrijednosti oba roditelja za mlijeko i oca za meso, ostvario završni indeks 186,16 i odlukom povjerenstva namijenjen je za korištenje putem umjetnog osjemenjivanja.
2.Podatci bika u testu
Bik.životni broj: 2100603101
Datum 02.01.2005.
Jadranka Sv. I. Žabno
Datum testa: 02.05.2005.
Datum završetka testa: 02.01.2006.
Podrijetlo bika
Majka Maza ž.b. HR 0006008850 je podrijetla. Njena majka ima dvije generacije predaka, a otac je poznati bik
Radius iz linije Radi-Redad. U pet završenih laktacija ostvarila je proizvodnju od 5 948 kg mlijeka s 263 kg masti i 214 kg Maksimalna joj je 4. laktacija s ostvarenih 6 884 kg mlijeka s 320 kg m. masti i 253 kg
Otac Dionis HB 7593 je bikovski otac korišten u 30. krugu usmjerene oplodnje. To je austrijski bik je otac bik Didi koji iz poznate linije Dirteck-Dirigent-Dior. otac je austrijski bik Moras iz poznate linije Morello -Mario-Metz.
Prema zadnjim podatcima s interneta (ZAR/Zuchtdata od 13.02.2006.), Dionis ima uzgojnu vrijednost za osobine 118, za meso 119, fitness 104 i ukupnu uzgojnu vrijednost 126. Naglašena mu je uzgojna vrijednost za kg mlijeka ( +878), kg masti ( +23) i kg ( +27). Bikje dobar i za poboljšavanje osobina mesnatosti, pogotovo komponente dnevnog prirasta za što ima visoku uzgojnu vrijednost (121).
Od osobina fitnessa pozitivne su mu uzgojne vrijednosti za sve osobine. Unutar linearnog indeksa bika, kojim se izražava uzgojna vrijednost za vanjštinu, podjednako je dobar za popravljanje okvira i naglašenija mu je vrijednost za noge (108) i vime (njegovih (112). Podatak je dobiven ocjenom vanjštine 41
Ocjena bika u testu (ž.b. 2100603101)
Bik je temeljem vlastitih rezultata testa (dnevni prirast), linearne ocjene (ocjene okvira i oblika) te uzgojne vrijednosti oba roditelja za mlijeko i oca za meso ostvario završni indeks 167,20 i odlukom povjerenstva namijenjen je za korištenje putem umjetnog osjemenjivanja.
Nakon obavljene komisijske ocjene, bikovi su bili našim centrima za reprodukciju koji prema Uputama za performance field testa imaju pravo prvokupa. Od ovih linija bikova centri za reprodukciju posjeduju dovoljne sperme i nisu iskazali interes za njihovu kupnju.Ovi mladi bikovi, iako su ocijenjeni za korištenje u umjentnom osjemenjivanju za njih je izvršena prenamjena korištenja u prirodnom pripustu i su drugim zainteresiranim kupcima. Obavljena je aukcijska prodaja na kojoj je putem licitacije Dionisov sin (ž.b. 2100603101) prodan kupcu Željku Mrazu iz Slovinske Drugi bik (ž.b.: 3100603179), sin bika Renea, nije prodani nalazi se kod vlasnice Jadranke na prodaju za korištenje putem pripusta.
:1.budZagreb nudi vam program pranja, i dezinfekcije kojim su sve površine i mjesta od mužnje mlijeka do izlaza gotovog roizvoda pod imenom:
JSTAVKONTROLE I KVALITETE U
ROIZVODNJI I PRERADIMLIJEKA
~RAHIGIJENSKAPRAKSA - PREDUVJETZA USPOSTAVLJANJE :epSUSTAVAODVIJASE U 6 ETAPA: iimanje površina i prostorija rada plana i dezinfekcije izrada primjene sredstava Jukacija osoblja ~rifikacija 1lidacija sustava
Labud d.o.o. - Zagreb, Divizija Industrije ;\IILNOMUPOTREBOMNAŠIHSREDSTAVAMOŽETEUŠTEDJETI fAC I VRIJEME
Suldadnoeuropskm standardimaCENT/TC 216 E 1499, EN 1500, 19n. te hrvatskimnormama HRNE 1499 H gi eos o pranje r ku 1 HRNEN 1500 - HtgiJensko rlJavanJeu ruke 2003 NEDOVOLJNODEZINFICIRANA
• VISOKA MANJA
• MANJA
sapunsa dezlnflclJ!lnsc
na farmamamuznihkrava
Metode higijene moraju pokrivati sva (uklanjanje fecesa, stelje, zaostale hrane), zdravlje vimena, muznog sistema i opreme, vozila te higijenu osoblja ruke). Ne smije se zapostaviti ni suzbijanje štetnika kao ni pitanje kvalitete vode. Da bi svi ovi postupci
Mr. se. Kristina
Biosigurnost na farmama je širok pojam koji ne samo prevenciju bolesti životinja nego i prevenciju prijenosa bolesti sa životinja na druge životinje i ljude. Više pažnje sanitaciji i dezinfekciji, uz ustaljene postupke (dijagnostika, karantena, cijep(jenje), prevencije boksti, ali i sigurnost animalnih namirnica.
bili djelotvorno provedeni, oprema i proizvodi moraju biti jednostavni za korištenje, ekonomski isplativi i sigurni (za krave, ljude i okoliš).
Proizvodnja sigurnog (bez prisutnosti patogenih mikroorganizama), zdravog i visoko kvalitetnog mlijeka svakako na farmama. Danas se uz kvalitetu od mlijeka i dugotrajnost kao i da s farmi na kojima se krave drže u skladu s njihovom dobrobiti. Puno je o kojima ovisi kvaliteta mlijeka, a neki od njih su genetska podrijetlo i držanja krava, zdravlje vimena, mužnje i ispravnost muzne opreme, suzbijanje na farmama i mnogi drugi.
SANITACIJA, I DEZINFEKCIJA
Pojam sanitacija, u širem smislu, predstavlja smanjenje broja patogenih organizama na broj koji više uzrokovati bolest
Dezinfekcija je uništavanje svih vegetativnih oblika mikroorganizama pri se spore ne uništavaju.
Sanitacija je koliko proces toliko i stav, jer od uzgajatelja ovisi kako potrebite mjere provoditi. Stoga je nužno da se mlijeka educiraju o važnosti mjera higijene, sanitacije te postupaka koji se moraju svakodnevno provoditi na farmama.
Bakterije
Bakterije su posvuda: u tlu, vodi, na ljudima, životinjama i biljkama i vrlo lako kontaminiraju našu hranu, posebice mlijeko. Da bi se bakterije umnožavale, moraju imati pogodovne uvjete. Za njihov rast i reprodukciju potrebni su voda, hrana, prikladna temperatura i pH, zrak te izostanak
inhibitora rasta kao što su npr. sredstva za i dezinfekciju. U vrlo kratkom vremenu jedna bakterija može se umnožiti do nekoliko milijuna
Temperatura -
Rast i razvoj bakterija ovisi o temperaturi. Niske temperature usporavaju rast bakterija, dok smrzavanje može potpuno prekinuti njihov ~--------~ rast ali ih nužno i ubiti. Visoke temperature ovisno o trajanju i stupnju, ubiti sve prisutne mikroorganizme. Svaka vrsta mikroorganizama ima optimalan temperaturni raspon za svoj rast i umnožavanje. Bakterije koje rastu od 20 - 45° C zovu se mezofilne bakterije. Psihrofilne bakterije rastu bolje na niskim temperaturama, dok termofilne bakterije preferiraju temperature više od45°C.
Voda - Bakterije ne mogu rasti i umnožiti se bez vode. Ona je potrebna da se hraniva prenesu u njihove stanice, a otpadna tvar van iz nje. i sredstva za sanitaciju otopljena u vodi ulaze u stanicu ili s njom reagiraju i uništavaju mikroorganizme. Mlijeko sadrži veliki postotak vode i stoga je vrlo pokvarljivo uslijed prisustva mikroorganizama.
Zrak - Mikroorganizmi se mogu podijeliti ovisno o potrebi za kisikom. Neki rastu samo u
prisutnosti kisika i zovu se aerobi, dok anaerobi za svoj rast ne trebaju kisik.
pH - je mjera relativne kiselosti ili lužnatosti i se u rasponu od 1-14. pH 1 imaju visoko kisele a pH 14 visoko lužnate. bakterija preferira pH 7, dok plijesni i gljivice rastu u širokom rasponu. pH sirovog mlijekaje 6, 7 što rast bakterija.
Inhibitori - Kemijska sredstva mogu spriili usporiti rast mikroorganizama. Oni koje namjerno dodaju u prehrambene proizvode radi rasta bakterija i gljivica, nazivamokonzervansi.
i dezinfekcija
Proces sanitacije i dezinfekciju. U tu svrhu na tržištu je mnogo sredstava, a izbor sredstva ovisi o: vrsti naslaga koje želimo ukloniti; više od 99 % sredstva za predstavlja voda, stoga je važno razumjeti kako kvaliteta vode na sredstvo; sastavu materijala kojeg treba (plastika, guma, i njegovoj površini (glatka, gruba); aplikacije sredstva; utjecaju na okoliš.
Naslage mogu biti vidljive i nevidljive. Nevidljive i mikroorganizme, a vidljive mogu biti prljavština, ostatci mlijeka ili neke druge naslage koje moraju biti uklonjene. Na opremi za mužnju naslage su ostatci mlijeka, ali mogu biti i od fecesa, stelje i sl. Naslage od mlijeka sastoje se od masti i bjelankoje uklanjaju alkalni detergenti, minerala koji se otapaju kiselim detergentima, i ugljikohidrata - ponajprije koje uklanja voda. je najteže ukloniti s površina jer o stupnju denaturacije (fizikalne promjene ovisne o temperaturi) ovisi i njihovo taloženje. Svježe
mlijeko lako se uklanja ispiranjem. Ali ukoliko se osuši na površinama, potrebna je agresivnija metoda. Ako je detergent otopljen u vodi niske temperature (ispod 50° C), teško se
ukloniti naslage Kako temperatura otopine opada tijekom procesa pranja, se zgrušavaju i talože na površinama. Njih se ne može ukloniti ispiranjem. Temperatura otopine detergenta ovisi o nja. Ukoliko se radi o stalna temperatura otopine treba biti 50 i 60° C. Kod otopina je niže temperature zbog zaštite radnika koji peru.
Alkalni detergenti otopit i svakako su proizvod izbora. sredstva (npr. natrijev hipoklorit) se dodaju alkalnim detergentima. Ona hidroliziraju bjeu manje koje su lakše topive. Enzimi za proteaze takose mogu koristiti jer i oni hidroliziraju bjelan-
Laktoza je ugljikohidrat koji se lako uklanja toplom vodom.
Masti u mlijeku su u obliku emulzije. Osnovna metoda za uklanjanje je ta da temperatura sredstva mora bit viša od temperature topljenja masti. Rezidualna mast može se ukloniti detergente koji emulgiraju (dispergiraju ili lome ili saponificiraju (tope) mast.
Mineralne soli nastaju ili od vode ili od hrane i vrlo ihje teško ukloniti. Kalcijeve i magnezijeve soli su u kombinaciji s ostalim naslagama odgovorne za stvaranje kamenca. se uklanjaju tako da se nakon alkalnog sredstva nanosi kiselo sredstvo.
Uloga vode u sanitaciji - Voda je univerzalno otapalo, a osnovna uloga detergenta dodanog vodi je te njene sposobnosti. Na kvalitetu izvedbe procesa sanitacije utjecat brojne karakteristike vode kao što su pH, prisutnost metala te mikrobiološka kontaminacija. Na vode prisutnost kalcijevih i magnezijevih soli. Ukoliko u vodi ima željeza ili manganovih oksida, na muznoj opremi nakon pranja, ostaju do crne mrlje. Nadalje, ovi metali reagiraju s sredstvima kao što su klor, jod i peroksidi te umanjuju njihovu djelotvornost. pH izvorske vode se 6,5 - 8,5 i ukoliko je izvan ovog raspona na djelotvornost sredstava sanitacije. Mikrobiološka kontaminacija vode nepoželjna je, stoga voda za i sanitaciju mora uvijek biti bez
mikroorganizama - manje od 500 cfu/ml vode. Zbog svega navedenoga, vodu za uporabu u sanitaciji potrebno je redovito analizirati bar jednom godišnje. Vodu treba po potrebi klorirati radi uklanjanja psihrofilnih bakterija koje mogu utjecati na kvarenje i promjene u mlijeku i proizvodima.
Površine koje treba - je poželjan materijal, posebice za muznu opremu. Neka sredstva za sanitaciju mogu korodirati: aluminij, bakar i mjed. Plastika se može slomiti ili potamniti u prisutnosti nekih sredstava, ali je kompatibilna s detergentima u upotrebi. Napukle i izgrebane plohe predstavljaju mjesta gdje se prljavština i bakterije talože i teško ihje ukloniti.
su metode visokoperilicama, pjenom ili izlaže radnike djelovanju kemijskih sredstava zbog je potrebna zaštita. To u praksi - koristiti manje agresivna sredstva i niže temperature Nedostatak se nadoknadi korištenjem kojima se sastružu naslage. Upotreba perilica dobro uklanja naslage organskog podrijetla. Treba izbjegavati visokoalkalna i kisela sredstva jer se pri upotrebi stvara aerosol koja može štetno djelovati na dišni sustav ljudi i životinja. Upotreba pjene nije jako a prednosti su manja potrošnja vode, duži kontaktni period te vizualna kontrola. Mehaninudi zaštitu radnika. Sva upotrijebljena kemijska sredstva zajedno s naslagama odlaze u kanalizaciju ili direktno u tlo, stoga je jako važno voditi o ekologiji.
se odvija u koraka: namakanje - uklanja velike naslage; pranje - uklanja preostale vidljive naslage; ispiranje - uklanja zaostali detergent; dezinfekcija - uklanja nevidljive
naslage i mikroorganizme.
Na sva tiri koraka sljeparametri: koncentracija sredstva; temperatu-
ra vode; trajanje postupka; ili snage.
Detergenti se sastoje od: površinski aktivnih tvari koje smanjuju površinsku napetost vode i površina koje se koji mogu biti alkalni, kiseli, enzimi ili sredstva; raznovrsnih dodatnih sastojaka (npr. miris).
Dezinfekcija je pojam suprotan infekciji te postupak kojim se neki predmet ili materijal zaraznosti, tj. ga nesposobnim da prenosi infekciju. Dezinfekcija u širem smislu skup postupaka kojima se uklanjaju, onesposobljavaju ili uništavanju mikroorganizmi, dok dezinfekcija u užem smislu, ili raskužba, podrazumijeva upotrebu kemijskih sredstava (dezinficijensa) koji smanjuju broj mikroorganizama ispod infektivne doze. dezinficijensi u proizvodnji mlijeka: - klor i klorni preparati - sredstva na bazi klora imaju dvije prednosti: širokog su spektra i male cijene. Osnovni nedostatci su im: korozivnost mnogih materijala, lako ih inaktivira prisutnost organske tvari. Nikad se ne smiju miješati s kiselinama jer se razvija klorni plin.
- jodofori - su spojevi joda s površinski aktivnim tvarima, slabo topivi u vodi, stabilizirani s kiselinama ili kiselim puferima. Njima se dodaje mineralna kiselina, npr. fosforna kiselina, jer je jod najdjelotvorniji u kiselom pH. Sirokog su spektra, ostavljaju mrlje na materijalima. Upravo zbog ostavljanja tragova ih se koristi za dezinfekciju vimena jer smo tako sigurni daje sisa bila u dezinfekcijsko sredstvo.
- per-kiseline - permravlja, peroctena, perpropionska, organske su kiseline s jednim atomom viška u molekuli, pa su stoga jaka oksidacijska sredstva i imaju široki spektar djelovanja. osiguravaju kiselo ispiranje što pospješuje uklanjanje mineralnih taložina. Prednost im je i djelotvornost na niskim temperaturama. Gube djelotvornost u vodi koja sadržava željezo u od 0,2 ppm i više; korozivne su.
Pri izboru dezinficijensa treba voditi o spektru djelovanja; poželjno je da nije korozivan, daje djelatan u prisustvu organske tvari, siguran za korištenje, da ne negativno na okoliš, te daje cijenom Mljekarski list 05/2006.
illllllJJI Plllll811 11111
I Doc.dr. se. Goran J
Upravljanje reprodukcijom nije jednostavno, bez obzira radi li se o nisko ili visokoproduktivnim kravama. Brojni
Svrha svakog modernog farmera i njegovih uposlenika je efikasnost krava i tako profit. Principi uprav(janja proizvodnjom naglašavaju važnost smještaja i zoohigijene. pobo(jšanje hranidbe i razvoj, te primjenu novih tehnologija.
plodnosti na rezultatjedno tele u jednoj godini. Ni jedna komponenta na farmi nije složena od tolikog broja raznih koji se dešavaju u isto vrijeme (telenje, problemi u puerperiju, otkrivanje estrusa, osjemenjivanje, kontrolagraviditeta).
Efikasno upravljanje svakim stadom mlijekrava trebalo bi rezultirati proizvodnje, a time i profita. Standardi koji definiraju proizvodne kapacitete krava neprestano se zbog genetike. Prioriteti upravljanja stadom su: poveproizvodnje, higijene i smještaja, poboljšanje hranidbe i novih tehnologija. plodnosti
Upravljanje reprodukcijom nije jednostavno, bez obzira na proizvodna svojstva krava. Mnoštvo plodnosti mogu i ne moraju biti povezani. plodnosti su: dob krave, proizvodnja, pasmina, selekcija, plodnost bika za U.O., pohrana sjemena, reproduktivne bolesti, prehrana u tranziciji, okoliš, temperatura, podloga, otkrivanje estrusa, greške u otkrivanju estrusa, distocia, infekcije uterusa, embrionalna smrtnost, zaostajanje posteljice, ovarijalne ciste i blizanci. plodnosti u odnosu na njihove utjecaje mogu se podijeliti na:
1. plodnosti na koje
2. plodnosti na koje reproduktivni sustav krave
3. plodnosti ovisni o pasmini i stadu.
Unutar ove tri skupine na plodnosti najviše a najmanji su oni koji su svojstveni stadu ili kravi.
1. plodnosti pod utjecajem
napredak u upravljanju reprodukcijom Mljekarski list 05/2006.
može se ako na efikasnosti otkrivanja estrusa, smanjenje pogrješaka estrusa, poboljšanje tehnika osjemenjivanja i vještina poboljšamo plodnost bikova za U.O., i manipulaciju sjemenom, na okoliš i higijenu držanja, smanjimo pojavnost reproduktivnih bolesti i poboljšamo ishranu krava u tranzicijskom periodu.
2. plodnosti pod utjecajem reproduktivno~ sustava krave
Ove plodnosti katkad je vrlo teško kontrolirati jer direktno ovise o stanju reproduktivnog sustava krave. To su razne distocie, zaostala posteljica, infekcije maternice, pojava cista, embrionalna smrtnost i blizanci.
Distocia
Distocia se može prevesti kao otežan porod. uzrok je disproporcija ploda i kanala majke. Nepravilni položaji doprinose nastanku distocia. Osjemenjivanje junica bikovima koji daju manju telad smanjuje pojavnost distocia. krava koje su imale porod imaju kasnije i neki od ostalih reproduktivnih kao što su zaostala posteljica, metritis, usporena involucija maternice i uspostava normalnog ciklusa.
Zaostajanje posteljice
Pojavnost zaostajanja posteljice u stadima goveda varira od 4 do 12%. Definiramo je kao zaostajanje fetalnih membrana u tijelu krava duže od 12 sati nakon poroda. Smanjena proteoliza kotiledona te upalna stanja glavni su razlog zaostajanja posteljice. Krave sa zaostalom posteljicom kasnije pokazuju znakove prvog estrusa, produženje servis period i razdoblje. broj takvih životiItja se a i proizvodltja mlijeka je smanjena. je smaltjiti pojavnost zaostajanja posteljice ako osiguramo dovoljne vitamina E i selena u prehrani prije poroda. Ne
postoje razlike u plodnosti krava u kojih je zaostala posteljica tretirana naspram krava kod kojih nije poduzimana nikakva terapija. Puerperalna (postporodajna) infekcija maternice
Mnoštvo krava u puerperiju ima bakterijski kontaminiranu maternicu kao normalnu posljedicu poroda. Kod takvih krava se razviti upala maternice koja bi kasnije djelovala na reproduktivnu sposobnost. Gotovo sve krave koje su imale distociu i zaostalu posteljicu imaju infekciju, a trošak oko 100$ po kravi u SAD. Upala maternice ima dva velika efekta na sposobnost krave da ostane gravidna: usporena uspostava ciklusa zbog zakašnjele luteolize i usporena involucija maternice zbog dolazi do kašnjenja prvog osjemeajivanja. Terapiranje infekcija je dubiozno. Generalno, infuzije, evekuacija uterusnog sadržaja i terapijska manipulacija maternicom kontraproduktivne su s terapijskog i ekonomskog aspekta. U nekom od nastavaka pokušat dati smjernice za tretiranje nih infekcija. Važno je naglasiti, da su sheme generalne te se moraju prilagoditi pojedinim jevima o veterinar. Održavanje visokog stupnja higijene u porodilištima i smještaj krava nakon poroda pogoduje smanjenju pojavnosti infekcija. Indukcija estrusa s PGF2a. izloženost maternice povišenoj estrogena koji imajak terapijski na uterus u involuciji.
Ovarijalne ciste (ciste jajnika)
Uzrok nastanka ovarijalnih cista još nije u potpunosti razjašnjen, pa ni kontrolirana prevencija nije U krava s infekcijom maternice i postpartalnim bolestima je nastanka jajnika. proizvodnja mlijeka, po nekim istraživanjima, donosi i rizik nastanka cista, dok su ostala istraživanja pokazala da pojava jajnika nije povezana s proizvodnjom mlijeka. Pojavnost jajnika varira u rasponu 6 do 20%. 10-14% svih krava imat jajnike bar jednom u svom produkcijskom ciklusu. 80% krava odgovorit na hormonsku terapiju (gonadotropini i GnRH) dok preostalih 20% ne reagira. se da takve životinje imaju smanjenu receptora za FSH i LH na cisti, pa stoga ne mogu
odgovoriti na hormonalnu terapiju. Takve se životinje trebaju iz stada, jer postoji nasljedni faktor. Rana embrionalna smrtnost (prije smještaja i embrija u maternici) jedan je od uzroka pregona krava i produženja razdoblja. 30 - 40% embrija propadne oplodnje i 50. dana graviditeta. uzroci ove pojave još nisu u potpunosti definirani. Nedavna istraživanja ukazuju da bi uzrok mogla biti neuravnoteženost progesterona, estradiola i prostanglandina. Kontroliranje "timinga" i ravnoteže ovih hormona, nažalost, ne može postati rutinska metoda u stadu zbog svoje složenosti i ekonomske neisplativosti. Najnovija istraživanja pokazuju da kombinacija GnRH, prostanglandina i bST-a (bovine somatotropin) mogu poboljšati šanse embrija za preživljavanje. Ovakav protokol je neprimjenjiv u Europi zbog zabrane upotrebe bST-a u proizvodnji mlijeka. toplinski stres (tjelesna temperatura preko 41 °C) posebno u prva tri dana nakon osjemenjivanja, uzrokuje porast rane embrionalne smrtnosti. krava, se povišena tjelesna temperatura, djeluje preventivno i na ranu embrionalnu smrtnost.
Pojava blizanaca je da na pojavnosti blizanaca starost krave (parity) i genetika. Neka novija istraživanja pokušavaju povezati pojave blizanaca s visokom proizvodnjom mlijeka - osobito visokom proizvodnjom na vrhuncu laktacije, ali potrebno je izvršiti dodatna istraživanja da bi se potvrdila ova teorija. Bez obzira na uzroke pojave blizanaca, se da svaki takav donosi gubitak od 108$ povezan s puerperalnim problemima (distocia, zaostala posteljica, infekcije maternice i rizik od nastanka bolesti rodilje). Rana identifikacija blizanaca je rektalnom palpacijom (50-70 dana) ili ultrazvu(40-55 dana). su neke opcije za postupke s kravom kod koje smo dijagnosticirali blizance. To su: takve životinje iz stada, izazivanje arteficijelnog poboljšanje i adaptiranje prehrane takve životinje u zadnjoj gravidnosti, ranije zasušenje i prilagodba tranzicijske hranidbe, osiguranje ne prije, za vrijeme i poslije poroda.
3. S ·i lodnosti ovisni o pasmini i stadu
Pasmina krava
Pasmina krava unutar svakog stada stvar je osobnog izbora svakog vlasnika. Prilikom izbora pasmine krava za proizvodnju mlijeka svakako treba imati na umu da se izabere pasmina visoke proizvodnje mlijeka i koja je adaptirana na život u klimatskom Postoje razlike u plodnosti glavnih pasmina mligoveda. Istraživanja pokazuju daje prosjevrijeme od teljenja do graviditeta (days open) za J ersey krave 147 dana, dok je za Holstein pasminu 162 dana. Za Ayrshire, Guernseys i Brown Swiss ovaj interval produženja na 172 dana. broj osjemenjivanja je 3, 1 za sve pasmine. Kad se jednom vlasnik za pasminu koju želi imati na svojoj farmi, mora podrediti hranidbu, držanje i sve ostale parametre karakteristikama pasmine jer samo tako ostvariti maksimalnu proizvodnju mlijeka i postizdravlje svog stada.
Dob krava- starost na plodnost krava. Poznato je da junice imaju plodnost koja opada sa svakom laktacijom.
Nasljedni faktor
reproduktivnih je relativno nisko (oko 3%). koja na smanjenu plodnost su nenasljedne prirode. Teorija da produkciju mlijeka prati i stres krava sve se dovodi u pitanje, jer je dokazana da krava pod stresom proizvodi manje mlijeka. Do smanjene plodnosti
Holsteina moglo je i zbog nog broja životinja parenih u srodstvu.
Važno je imati na umu da upravljanje reproduktivnim programima donosi rezultate kasnije nego npr. promjene u hranidbi ili smještaju koje su vidljive ubrzo nakon primjene. se da je visoka produkcija mlijeka kriva za slabu reprodukciju, slaba reprodukcija redovito je rezultat slabih programa za poboljšanje reprodukcije. Kad su oba programa dobro i provode se u praksi, je da na istoj farmi bude dobra reprodukcija i visoka proizvodnja. Reprodukcijski programi uvijek se moraju bazirati na poboljšanju plodnosti na koje neposredno jer na njih možemo najviše utjecati a rezultati su najvidljiviji.
ciljano i trajno
!vl(jeka.rskili,st 05/2006.
C.itracentar
proširite svoj fond s visokokvalitetnim cTia,,.nim ·unicama
to odmah
=> odabir u zemlji porijekla
=> jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. => kreditiranja u suradnji s Vašim bankama
stojimo Vam na raspolaganju:
Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska
Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 138 3654
IJJE811111
je zarazna bolest koja ugrožava zdrav(je i život svih toplokrvnih životinja i iz Sovskog
Dola u kojemu je nakon ugriza bijesne lisice obo(jelo šest krava ukazuje na trajnu opasnost od te zarazne bolesti.
Bolest karakterizira oboljenje središnjeg živsustava i do danas nema uspjeha u izuzev samo nekoliko ljudi koji su preživjeli nakon oboljenja.
BOLESTI. je virus koji je pri niskim temperaturama infektivan do dva mjeseca a za toplijeg vremena svega 24 sata. Virus uništava dezinficijensa poput 1-2% natrijeve lužine ili 2% formalina, a uspješno ga uništavaju zrake.
ŠIRENJE BOLESTI. Kao što je navedeno, sve toplokrvne životinje su prijemljive za koju dijelimo u dva oblika: urbanu i Glavni prenositelji urbanog oblika su psi i a najugroženiji su i životinje. Kod (šumskog) oblika glavni rezervoari su lisice, a u manjoj mjeri vukovi i jazavci. Bijesne lisice se ne boje pa danju ulaze u sela, gradove, odnosno dvorišta. Ne boje se niti pasa s kojima se bore i grizu. Donja imje obješena a imaju potrebu da grizu. Bolesne lisice su izrazito mršave, dlaka imje neuredna i bez sjaja. je da sve opasnost od prijenosa imaju šišmiši koji ugrizom mogu prenijeti virus na ili životinju. Bolest se širi ugrizom ili dodirom s leševima.
ZNAKOVI BOLESTI. Nakon ugriza prvi znakovi bolesti se za 2 do 8 tjedana, ovisno o virusa, mjestu u koje je unesen i otpornosti životinje. Bolest traje vrlo kratko od 1 do 7 dana. Kod pasa bolest ima više stadija; u je karakterizira promijenjeno ponašanje pa psi postaju neposlušni, nemirni, razdražljivi, grizu predmete, a grizu na prazno bez ikakvog razloga, skrivaju se i svrbe, na mjestu ugriza. U drugom stadiju pasje izrazito nemiran i agresivan pa napada ljude i životinje. Glas mu je promijenjen kao daje promukao, a gutanje je otežana. Dolazi do sline koja gutanja, pa se slina cijedi iz usta. U završnom stadiju pas postaje mirniji, leži, pojavljuje se paraliza jezika, donje i Zbog napredovanja paralize ne može se pokrenuti i smrt nastupa za 3-4 dana zbog iznemoglosti.
Kod goveda prvi simptomi se pokazuju 30-60 dana nakon ugriza, odnosno ulaska virusa u organizam. Krave postaju nemirne, a posebno u blizini psa. Na paši ruju zemlju rogovima i nogama. Krave držane na vezu pokušavaju otrgnuti lanac, udaraju glavom u zid ilijasle. Glas im se mijenja a zbog paralize glave im se iz bulje. Pohlepno jedu, ali zbog gutanja hrana im ispada iz ·usta. Dolazi i do slinjenja. Zbog paralize dolazi do bolova u trbuhu i proljeva. Bolest traje 3-6 dana. Kod ovaca izostaju znakovi ili oni kratko traju nakon ugibaju od paralize za 3-5 dana. Koze su vrlo nemirne, a nakon paralize ugibaju za 8 dana.
BOLEST
životinja se ne do danas nije djelotvoran lijek.
Prvi znak je svrbež na mjestu ugriza. Bolest se manifestira povišenom tjelesnom temperaturom, apatijom, mršavljenjem, bolom u grlu, i nemirom. Kasnije se javlja razdražljivost a oboljeli se trese pri gutanju ili pogledu na Za razliku od divljih i životinja, u današnje vrijeme manje izložen opasnosti od Na zarazu sumnja se ako je ugrižen ili ogreben od životinje koja se neprirodno ponašala ili je bio u dodiru sa slinom takve životinje. Svakako se nakon ugriza sumnjive životinje moramo javiti i veterinaru. Ako pas ili ugrizu potrebno ih je promatrati tijekom 10 dana. Ako u tom razdoblju prežive i ne pokazuju znakove bolesti, drži se da nisu zarazile Obzirom da je virus neotporan na dezinficijensa, potrebno je odmah nakon. ugriza ranu ili ogrebotinu isprati vodom i sapunom, a zatim 70% alkoholom i otopinom jada. Radi vlastite sigurnosti, ali i sigurnosti drugih ljudi, svaki ugriz ili divlje životinje - kao i svako ponašanje i divljih (lisica, jazavac, kuna) životinja - moramo prijaviti veterinaru.
PREVENTIVA. Osnovna preventivna mjera je cijepljenje pasa i što su vlasnici ili oni koji ih drže dužni prema zakonu jednom godišnje. Pored cijepljenja potrebno je uklanjati pse lutalice kao i smanjiti populaciju lisica na gdje je U da se goveda napasuju na gdje je potrebno je vakcinirati krave prije izgona na pašu. Svakako veliku ulogu u zaštiti ljudi i životinja je upoznavanje s opasnostima koje prijete od kao i kako njezino
KOlOSTIRlUUJ U IHJIR~NJIDIIIJ
JAtJJJAfJIJ
== - drugi dio - ==
Prof.dr. se. Boro
Kolostrum je poznat kao prirodni imunostimulator. Najvažniji imunološki sastojci su imunoglobulini (lg) važni za neutralizaciju toksina, virusa i bakterija. Pasivna su imunološka zaštita,jer obnavljaju imunološke (zaštitne) funkcije.
Na gamaglobuline, koji dio imunoglobulina kolostruma, vezane su zaštitne tvari koje u janjadi osiguravaju stvaranje pasivnog imuniteta protiv bolesti. Naime, u gravidnih ovaca antitijela, odnosno imunogobulini, ne mogu kroz posteljicu (placentu) tijekom gravidnosti. Ovce, kao i ostali imaju pet-slojnu posteljicu kroz koju antitijela ne mogu iz krvotoka majke u krvotok embrija i fetusa. Stoga je netom ojanjenajanjad bez zaštitnih tvari u organizmu i kolostrum je njihov jedini izvor zaštitnih tvari. Zbog toga je od vitalne važnosti da janjad popije (posiše) dovoljne kvalitetnog kolostruma. U protivnom, je slabiji prirast janjadi, pa i smrtnost. Osobito je važan kolostrum iz prve dvije mužnje (dva sisanja) u kojemu su najviši sadržaji imunoglobulina i laktof erina. U kolostrumu su sadržane tri glavne frakcije imunoglobulina: IgG, IgM, lgA. Pasivni imunitet traje oko tri tjedna nakon janjenja, kada svako janje formira vlastiti aktivni imunitet.
Osim što djeluje na uspostavljanje pasivnog imuniteta ujanjadi, kolostrum:
• ima važnu hranidbenu ulogu; sadrži visok sadržaj vitamina (vitamina A ima 30 do 50 puta više negoli u svježe mlijeku), mineralnih tvari, masti i drugih izvora energije bez kojih se ne može rast i razvoj janjeta nakon janjenja te za što ranije postizanje vlastite termoregulacije;
• djeluje laksativno, u odstranjivanju nakupljenih tvari tijekom gravidnosti, odnosno probavni sustav.
Radi stvaranja djelotvorne obrane od bolesti, janje mora dobiti kolostrum u
prvom satu nakon janjenja, a svakako u prva sata. Sadržaj zaštitnih tvari najviši je odmah nakon janjenja, a zatim naglo pada. Imunoglobulini oblažu stijenku tankog crijeva i tako razvoj bakterija u crijevima. se da je ovaj oblik zaštite važan za janjad koja više nije sposobna propuštati zaštitne tvari nepromijenjene kroz stijenku crijeva.Brzo uzimanje kolostruma nakon janjenja mora se
• prolaz zaštitnih tvari kroz stijenku crijeva je samo u prvim satima života janjeta; nakon 20 do 28 sati gubi se propustljivost za imunoglobuline, ali postoje indikacije da ta sposobnost traje duže u janjadi koja je gladovala (od 36 do 48 sati);
• samo su u prvim satima života enzimi u crijevnoj sluznici neaktivni, pa zaštitne tvari mogu nepromijenjene u krvotok janjadi;
• bolesti u okolišu se nalaze odmah, u prvim satima života janjeta;
• djelotvornost usvajanja zaštitnih tvari iz kolostruma u probavnom sustavu ovisi o antitijela u kolostrumu, razini konzumacije te o vremenu konzumacije nakon janjenja. zaštitnih tvari u kolostrumu ovisi o pasmini, sezoni janjenja, redoslijedu laktacije (dobi ovce), legla i broju sisanja. Visokovrijedan kolostrum treba sadržavati barem 50 mg imunoglobulina (Ig) po mL. Kolostrometar služi za mjerenje težine, odnosno kvalitete kolostruma;
• novoojanjeno janje vime pronalazi kasno (npr. telad nalazi vime tek nakon 4 sata), odnosno dolazi do kasnog uzimanja kolostruma;
• kolostrum ovaca sadrži manje
antitijela negoli kolostrum starijih ovaca, što je razlog pojave proljeva njihovejanjadi.
Kad ovca pri janjenju ugine, ima mastitis ili nema kolostruma, janjadi se može davati kolostrum drugih ovaca. se kao izvor zaštitnih tvari za janjad može upotrebljavati kravlji i kozji kolostrum. Primjena umjetnog kolostruma u hranidbi janjadi u nas gotovo da ne postoji. Umjetni kolostrum je kon- ~---------------------------~ centriran i steriliziran proizvod (u obliku praha) koji od kravljeg ili kolostruma, ali njegova upotreba kao jedinog izvora imunoglobulina nije dala rezultate u uzgoju janjadi (visoka stopa smrtnosti oko 50%). korištenjem umjetnog kolostruma nisu postignute koncentracije IgG u krvi kao u janjadi hranjene kolostrumom. To se može objasniti da usvajanje makromolekula u probavnom traktu janjadi nije selektivan proces, odnosno udio albumina u umjetnom kolostrumu se s imunoglobulinima u apsorpciji i na taj smanjuje apsorpciju molekula imunoglobulina. Nadalje, umjetni kolostrum ne sadrži antitijela prema patogenim mikroorganizmima prisutnim na farmi (u staji). Umjetni kolostrumjanjadi se može davati u kada se ustanovi daje kolostrum lošije Umjetni pripravak kolostruma u prahu ili u obliku tableta sadrži izvor prirodnih mikroorganizama, sušenog kolostrurna i vitamina koji služe tek ojanjenom janjetu kao prva hrana nakon janjenja i izvor zaštitnih antitijela. sojevi laktobacila sadržani u ovom pripravku pomažu u stvaranju povoljne mikroflore u probavnom sustavu
Mljekarski b'.st 05/2006.
kiselina koju stvaraju mikroorganizmi snižava pH vrijednost u tankom crijevu janjadi i tako koloniziranje štetnih mikroorganizama. Mlado janje dobiva obilnu dozu visoko probavljivih vitamina i mikro minerala, koji su nužni za uspostavljanje dobrog zdravstvenog stanja u organizmu.
Brojni su znanstveni dokazi da je janjadi, koja nakon uzimanja kolostruma biti hranjena umjetno (napajanje zamjenom ili mlijekom), najbolje ne dopustiti da osjeti akt sisanja, što da i kolostrum treba dobiti ili skupnim napajanjem, jer u suprotnom se takva janjad teže privikava na hranidbu duda ili sisnih guma (stvaranje veze što izaziva smanjeni rast i razvoj janjadi. Stoga janjad treba odmah nakon janjenja odvojiti od majke da bi se smanjila ili prekinula veza majke i koja se stvara u prvom satu nakon janjenja. Primjena umjetnog kolostruma može biti opravdana ako je janjad namijenjena umjetnom uzgoju, jer razdoblje hranidbe kolostrumom te se janjad brže napajanju. Kod priprave kolostrumovog nadomjestka (miješanje s vodom) treba pratiti upute o pripravka te temperaturi priprave, jer
proizvodi zahtijevaju temperature vode od mlake do 55°C (paziti da temperatura vode ne pri60°C kako ne bi uzrokovala razlaganje zaštitnih tvari). Pri miješanju umjetnog s prirodnim kolostrumom, radi poboljšanja prirodnog kolostruma, je važno pratiti upute i nije potrebno dodavanje vode. Kolostrum može biti svjež (dobiven mužnjom ovce) ili konzerviran. konzerviranja kolostruma je zamrzavanje (-20°C), zatim kolostruma (na +4°C), zakiseljavanje kolostruma te konzerviranje kemijskim tvarima. Kemijsko konzerviranje kolostruma koristi se kod kolostruma pri sobnim temperaturama u kad nije njegovo zamrzavanje. Kolostrum može biti u zamrznutom stanju i do dvije godine, a da se sadržaj imunoglobulina ne smanji. Nakon mužnje treba provjeriti kolostruma korištenjem kolostrometra te višak kolostruma zamrznuti. Za konzerviranje potrebno je, po uzeti kolostrum prve mužnje nakon janjenja (svakako unutar prvih 4 do 6 sati) i to od starijih ovaca. Takav kolostrum ima sadržaj antitijela protiv bolesti u uzgoju i koristi se za: janjad prvi puta ojanjenih ovaca, janjad ili za janjad od ovaca s nedostatkom (bez) mlijeka.
kolostruma (na 4°C) dobra je metoda do 3 mjeseca se mjesec dana), dok metode zagrijavanja kolostruma manje na smanjenje sadržaja zaštitnih tvari negoli broj zagrijavanja ili zamrzavanja. Stoga je potrebno kolostrum konzervirati (zamrznuti ili rashladiti) u manjim a jednom otopljen kolostrum više ne zamrzavati. Korištene metode zagrijavanja (odmrzavanja) kolostruma su držanje kolostruma na sobnoj temperaturi (27°C), zagrijavanje u toploj vodi (60°C), grijanje u mikrovalnoj temperatura 55°C) te rashlakolostruma na 4 °C. Najsigurnija metoda je zagrijavanje kolostruma držanjem na sobnoj temperaturi, odnosno u vodenoj kupelji. obrada zagrijavanje na
temperaturi od 56°C kroz sat vremena. obrada više ili manje na smanjenje sadržaja antitijela u kolostrumu ovisno o trajanju zagrijavanja i temperaturi toplinske obrade: imunoglobulini su termolabilni. Prijelaz s hranidbe kolostrumom na hranidbu mlijekom ili zamjenom (prijelazna faza), pri prirodnom sisanju je postupan, ali takav treba biti i u kad se janjad hrani zamjenom. Tek nakon 2 do 3 dana janjad bi trebala sisati samo mlijeko. U prijelaznoj fazi janjad je osobito osjetljiva na enterotoksemiju, septikemiju i kolibacilozu, pasivnom imunitetu dobivenom iz kolostruma. Protiv tih zaraza treba preventivno cijepiti ovce vakcinama i/ili cijepiti janjad spevakcinama uz visoke doze vitamina A, D iE.
Razvoj probavnog sustava janjadi Za primjenu pravilne i hranidbe mlade janjadi potrebno je poznavati fiziološke i anatomske promjene njihova probavnog sustava koje su nakon janjenja vrlo intenzivne. Probavni sustav mladog janjeta vrlo je onome u svinje ili primjerice u U toj fazi razvoja najvažniji probavni organi su sirište i tanko crijevo. Probavni sustav mlade janjadi je probavi mlijeka i/ili krmiva. U janjadi, kao i drugih akt sisanja mlijeka zatvara jednjakov žlijeb i konzumirano mlijeko izravno dolazi u sirište gdje se dalje mlijeka i laktoza probavljaju se u tankom crijevu. U da mlijeko završi u buragu, a ne u sirištu, dolazi do probavnih smetnji. Kad janjad jesti hranu (sijeno i krepka krmiva) dolazi do postupnog zapremine predželudaca, razvoja mikrobne populacije u buragovu soku i funkcije buraga u probavi krmiva koja sadrže manji dio celuloze. Na taj burag postaje aktivan. Kad janjad prelazi iz u fazu burag, kapura i debelo crijevo znatno se u odnosu na volumen sirišta i tankog crijeva. Ove promjene u probavnom sustavu na odabir i primjenu hranidbenih metoda u uzgoju mlade
• Max. kapacitet 120 teladi (s 4 hranidbena mjesta)
• Individualna priprema svakog obroka
• Otpornost na vremenske uvjete (nije potrebno držati u zatvorenom prostoru)
• Hranidba zamjenicom i/ili punim mlijekom
• Spremnik za zamjenicu kapaciteta 50 kg
• prilagodbe temperature i koncentracije obroka
• Automatsko cijelog sustava
• istovremene hranidbe više teladi
• Sustav za zaštitu od smrzavanja
• pripreme individualnih i/ili grupnih obroka
• Opcija za dodavanje i/ili aditiva u prahu
• Zaštita od kukaca
• ugradnje vage s obzirom na masu)
• Jednostavno rukovanje s aparatom, te potpuna kontrola teladi
f1-ll1oJMf.\~rv?fo\ n
mlijeko znatno se razlikuje od kravljeg po LrLJL.n.) D L]j u svojem sastavu i fizikalnim osobinama, a time i po preradbenim osobinama. mlijeko sadrži oko 80,50% vode i 19,50% suhe tvari. U ukupnoj suhe tvari nalazi se oko 11,8% bezmasne suhe tvari i oko 7-8% masti, 4,9 % laktoze, oko 6,15% (od toga oko 5% kazeina), te oko 0,88% mineralnih tvari.
Obzirom na tako veliku suhe tvari bez masti, je mlijeko zahvalno u preradi jer daje velike randmane u proizvodnji proizvoda, posebno sira. laktozi obavlja se uspješan fermentacijski proces, a velika mlijeka pogoduje i postizanju dobre konzistencije napitaka.
mlijeko ima okus i miris kojem pridonose kaprilne i kapronske kiseline (masne kiseline).
Fizikalne osobine masti mlijeka razlikuju se od masti kravljeg mlijeka. mast je bijele boje zato što je B- karoten uglavnom (oko 80%) transformiranu vitamin A za razliku od kravljeg mlijeka.
mlijeka sastoje se od kazeina, serumalaktoalbumin, laktoglobulin, i tvari. Odnos pojedinih komponenti u mlijeku mijenja se tijekom laktacije, tako da se kazeina od 1. mjeseca laktacije prema kraju laktacije, dok se seruma smanjuje. Zbog velike a posebno kazeina, mlijeko je posebno pogodno za preradu u vrste sireva pri se postižu vrlo visoki randmani.
Gotovo dva puta seruma nego u kravljem mlijeku i preradu mlijeka u vrlo kvalitetne albuminske sireve.
seruma sastoje se od 59% laktoglobulina, 13,5% laktoalbumina i 27,5% imunoglobulina.
- laktoze u mlijeku je nego u kravljem. U kravljem mlijeku laktoze je uglavnom stabilna, dok je u mlijeku tijekom laktacije podložna promjenama pa i po danima.
Mineralne tvari u mlijeku nalaze se u u odnosu na kravlje - do 35% više, ali je u velikoj suhe tvari udio minerala manji nego u kravljem. Posebno je velika kalcija, osobito laktacije, zatim natrija i kalija.
Od mikroelemenata mlijeko ima dva puta željeza u odnosu na kravlje mlijeko. mlijeko sadrži dosta
bakra, mangana i kobalta, iako valja naglasiti da mikroelemenata ovisi o proizvodnom iz kojeg mlijeko i bogatstvu tla ovim mikroelementima. ovakvoj kobalta, mlijeko bogatije je vitaminom B12 nego kravlje. Osim toga, mlijeko sadrži i više vitamina A, vitamina C kao i vitamina iz B skupine. Zbog ovako bogatog kemijskog sastava, mlijeko ima mjesto u prehrani ljudi jer svojim sastavom i svojstvima bogat izvor esencijalnih hranidbenih tvari. mlijeka na 20 °C se na laktacije oko 1,032 kg/ m 3 do 1,040 kg/m3, a tijekom laktacije se i mijenja i mlijeka.
Tablica2: Isporuka mlijekapo županijama 2003. 1 2004. i 2005. godine
Župaoija
Kiselost mlijeka se od 7-9,6 °SH što je više nego u kravljeg mlijeka. Ovo treba pripisati udjelu kolisoli i kazeina mlijeka nego u kravljem mlijeku. Zbog ovako visoke kiselosti, mlijeko nije pogodno za preradu u konzumna mlijeka jer je upitna trajnost (grušanje) mlijeka na tržištu.
Za proizvodnju mlijeka
je teža provedba higijenskih mjera u odnosu na proizvodnju kravljeg mlijeka, no ipak u RH postižu se vrlo dobri rezultati higijenske kvalitete mlijeka, o mu i mljekare i mlijeka vode brigu. kvalitetnom mlijeku u RH, mljekare danas osiguravaju zavidnu kvalitetu sireva, a nisu rijetke i zlatne
medalje te prepoznatljivost sireva i na svjetskom tržištu.
Tijekom 2005. godine 9 je mljekara otkupilo i preradila 1.808.475 litara mlijeka. otkup ostvarile su mljekare: Paška sirana d.d.- 751 670 litara i Vindija Varaždin - 577 699 litara mlijeka.
U ukupno 14 županija u RH organiziranje otkup mlijeka, a prvo mjesto u tome zauzima
Zadarska županija, zatim Bjelovarsko-bilogorska i U 2005. godini porast pokazalaje županija.
mlijeka u 2005. godini, u odnosu na 2003., su za 52, 72%, što da i u ovoj proizvodnji obiteljska gospodarstva nalaze i se za proizvodnju mlijeka.
Tablica informira o tek potaknutoj - isporuci mlijeka i na drugih županija, što je svakako pridonijelo ukupno mlijeka. struktura
2005. f!,odini
2004. god. 2005.god. Proizvodnja mlijeka mlijeka razred-litara
Tablica3: Struktura mlijekaprema razredimau 2004. i Tablica 3. prikazuje strukturu lja mlijeka i po razredima. udio u ukupno
mlijeka 2004. godine ima razred iznad 10 000 litara mli-
Grafikon 1: dinamika isporuke mlijeka u 2004. i 2005. godini jeka sa 44,18 % kolimlijeka, a 2005. godine u ovom razredu bilo je 43,80% mlijeka.
U odnosu "broj proizvomlijeka i mlijeka" u pojedinim razredima 2004. godine - 7,58% proizje 44, 18 % mlijeka. U 2005. godini bilo je 8,03% koji su isporuukupno 43,80% od ukupno godišnje prodanih mlijeka.
Maksimum prodaje (grafikon 1) je u 4., 5. i 6. mjesecu, tj. u proljetnom i ljetnom razdoblju, a valja spomenuti i trend u 2005. godini koji ukazuje na isporuke mlijeka mljekarama za preradu. Mljekare orijentirane na mlijeko, zbog sezonske isporuke mlijeka moraju rješavati manjak mlijeka dodatnom i preradom kravljeg mlijeka kako bi osigurale kontinuitet proizvodnje.
Grafikon2: mlijeka analizama u SLKM
Tablica 4: Kvaliteta mlijeka po klasama 2003.god
Klase mlijeka Mlijeka Mlijeka litara klasa% litara klasa%
se broja na 411 proizvou 2005. godini, u odnosu na 356 2004. godine.
Na grafikonu br. 2 vidljivo je da je isporuka mlijeka mljekarama bila pod kontrolom. Svi mlijeka bili su uglavnom oburedovitim uzimanjem uzoraka mlijeka i obavljanjem analiza u SLKM-u. Kvaliteta mlijeka
2005.god.
Mlijeka litara klasa%
1.370.942 75,81%
48 705 2,69%
149607 8,27%
29 645 1,64%
209 579 11,59% 1.808.478 100,00%
U 2005. god. u Ekstra klasi bilo je 75,81 % kolimlijeka, što da je mlijeka po higijenskim kriterijima i ovdje bilo potaknuta postizanjem EU kriterij a kvalitete mlijeka.
se napredak kvalitete mlijeka, te su mlijeka u Ekstra klasi s 58,3% u 2003. godini na 75,81 % u 2005. godini. Treba naglasiti, daje napredak i u organizaciji uzimanja uzoraka i obuhvatu kontrole kvalitete mlijeka u odnosu na provedbe sustava, tj. 2003. god. kada je segment isporuke mlijeka krenuo u provedbu. Veliku ulogu u mlijeka treba pripisati i državnim poticajima za mlijeko te dobroj cijeni mlijeka u RH. No, tome, i dalje mlijeka u RH na samim poljoprivrednim gospodarstvima, pa sireve prodaju izravno na farmama ili na neke druge
Kako za kravlje tako i za kozje i mlijeko «Pravilnik o svježeg sirovog mlijeka» higijenske kriterije, tj. do 1.000.000 mikroorganizama u mL mlijeka za mlijeko I. klase te do 1.500.000 mikroorganizama za mlijeko II. i III. klase.
Dosadašnji rezultati laboratorijskih ispitivanja pokazuju da mlijeka postižu dobru higijensku kvalitetu glede ukupnog broja mikroorganizama u
Cijenejunadi i da(je niže nego lani! otkupna cijena bikova simentalske pasmine
(450-550 kg) u 14. tjednu ove godine iznosilaje 12,59 kn/kg i c:) LJ' niža je za gotovo 19 % u odnosu na lanjske cijene. Prošla
Krešimir Jakuš, dipl. ing. godina bila je jedna od najbo(jih godina za hrvatske u pos(jednjih devet godina.
Tijekom cijele 2005. godine bilježili smo visoke otkupne cijene junadi, a potražnja je bila iznad
U ovoj godini, tijekom prva tri mjeseca cijene junadi imale su trend i najnižima su od 1997. godine. Otkupne cijene bikova simentalske pasmine od 450 do 550 kg u 14. tjednu na kontinentalne Hrvatske najsu bile od 12 do 13,50 kn/kg. U narednih mjesec dana blagi porast potražnje što bi moglo rezultirati najavljivanom korekcijom cijena, odnosno stabilnim cijenama uz naznake blagog porasta istih. Tijekom travnja i svibnja cijene od 12,50 do 13,50 kn/kg s tendencijom prema 14 kn/kg. Ovakva razina cijena uz prepoznatljivu kvalitetu
simentalske junadi ostavlja prostora i za izvoz, posebno da su cijene u Europskoj uniji u ovoj godini najviše u posljednje dvije godine. Drži se da je najzanimljivije tržište ono koje nam je i najbliže, a to je talijansko. To tržište poznaje hrvatski proizvod, a cjenovna bi hrvatski proizvod mogao biti konkurentan na tom tržištu. Prema sadašnjim otkupnim cijenama hrvatske junadi koja u prosjeku iznosi 12,59 kn/kg ŽV uz randman 57%, težine bika 550 kg, te uz jednog eura=7,31 kuna, otkupna cijena trupa iznosila bi 302,05 eura/100 kg (22,08 kn/kg) dokje u Italiji otkupna cijena trupa R3 kvalitete u 14. tjednu iznosila 368,33 eura/100 kg, odnosno 22 % više nego u Hrvatskoj. I u odnosu na druge zemlje Europske unije hrvatska junad, uz
kvalitetu i sadašnje cijene, mogla bi biti vrlo konkurentna na europskom tržištu.
Na europskom tržištu u tjednu do 09. 04. 2006. godine došlo je do blage korekcije otkupnih cijena trupova. trend cijena kojeg smo bilježili od godine pa do kraja travnja je zaustavljen. Cijene su neznatno pale za oko 1,5 %. cijena trupova R3 klase u navedenom tjednu iznosila je 326,58 eura/lO0kg. U odnosu na lanjske cijene, otkupne cijene u 14. tjednu ove godine više su za 8,49 %. Tijekom ove godine otkupne cijene trupova najviše su u odnosu na razdoblje od svibnja 2004. godine. skok cijena u 14. tjednu, u odnosu na lanjske cijene, evidentirane su u Italiji (+ 16,68 %), Portugalu ( + 14,35%) te u Luxemburgu ( + 15,36 %). Najniže cijene bilježimo u Poljskoj - 242,37 eura/lO0kg i Belgiji - 261,29 eura/lO0kg. U su u navedenom tjednu otkupne cijene trupova R3 klase iznosile 328,66 eura/lO0kg, u Austriji323,88 eura/100 kg te najviše u - 382,05 eura/lO0kg.
Bez promjene cijena teladi Otkupne cijene teladi simentalske pasmine (80-160kg) u posljednjih mjesec dana na domatržištu nisu se mijenjale.
na otkupna cijena u 14. tjednu iznosila je 22,80 kn/kg i niža je u odnosu na lanjske cijene za 6, 13 %. Tijekom prošle godine na tržištu teladi bilježili smo najviše cijene od 1997. godine. travnja ove godine cijene teladi na sjeverozapadne, središnje i Hrvatske najsu bile u rasponu od 20 do 25 kn/kg, ovisno o kvaliteti. Na tržištu je zabilježena dobra potražnja, kvalitetne muške simentalske teladi. U navedenom tjednu izostalaje potražnja od strane trgovaca iz Dalmacije tako da se na pojedinim sajmovima pojavio i višak teladi. U narednih tridesetak dana lagani rast potražnje, dok se cijene, najvjerojatnije, znatnije mijenjati. Kvalitetna muška simentalska telad uglavnom biti od 22 do 25 kn/kg dok ženska simentalska telad i telad niže biti od 20 do 22 kn/kg.
Osrednja potražnja za kravama za klanje Iako cijena krava za klanje u posljednjih mjesec dana raste, ona je i dalje najnižim cijenama od 1997. godine. cijena krava za klanje u 14. tjednu o.g. iznosilaje 6,29 kn/kg ŽV. Krava za klanje ima dosta, potražnja je manja. Cijene starijih krava najsu od 4 do 6 kn/kg, dok su kvalitetnije krave od 7 do 9 kn/kg ŽV.
'()~derono,~u
~~~~jwruca
BOMI - agro d.o.o.
~~-vdrkm~.
·odaja visoko vrijednih steonih nica simentalske, holstein i 1smine.
daberite u našoj karanteni ili zemlji >rijekla, visoko grla iz:
Austrije Nizozemske
Vaš odabir i kupnju nudimo Vam isplatno:
savjetovanje u ishrani kompjuterske recepture za smjese
izrada balansiranog obroka
·editne linije u suradnji sa:
BOMI - agro d.o.o. J. J. Strossmayera 4, 43 000 Bjelovar 043I 242- 428 098 I 358 - 520
MLIJEKA "KIM KARLOVAC" 30.03.2006.
] U DUGOJRESI
.g Svrha osnivanja Udruge bila <::::; je okupljanje C) mlijeka i zaštita njihovih interesa, te organizacija savjetovanja i edukacije nje,~ zinih Do 28. 02. o::
Udruga je osnovana 1999. godine na inicijativu dijela mlijeka (registrirana 08. 02. 2000. godine), a okup(ja s otkupnog KIM-a: Karložupanije, dio
Primorsko-goranske i dio županije.
2004. godine je dužnost obnašao g. Rudolf se predani rad ne smije zaboraviti), a danas tu dužnost obnaša g. Zdenko Donesena je odredba o uplatom se Udruge aktivno sudjelovanje u radu Skupštine.
Na godišnjoj skupštini, koja je održana 30.03.2006., podneseno je o radu i financijskim rezultatima. Nadalje, konstatirano je da Udruga broji 159 što je 10% od ukupnog broja mlijeka KIM-a d.d .. je da taj premali broj u treba
Na otkupnom KIM-a godišnje se proizvede 26 milijuna litara mlijeka. Taj podatak govori da se na ovom proizvede znatna mlijeka, te da ovo ne treba zanemarivati u daljnjem razvoju govedarske proizvodnje. No, tome, mlijeka
ovog
dojam da su zanemareni, a ne mogu se pomiriti ni s da je njihovo u (i to koja nikad to nisu niti bila Vivodina, Ozalj i Duga Resa).
Nakon mnogo o rješavanju ovog problema od strane svih važnih društvenih struktura do pomaka nije došlo.
Udruga nastoji pomake u poboljšanju kvalitete življenja i poljoprivrednih te u razvoju ruralnog Republike Hrvatske. mnogobrojnim problemima mlijeka su ipak u sredstava iz SAPARD programa koja bi trebala biti od ambicioznim i mladim mlijeka u svrhu razvoja ovog ruralnog i poljoprivredno Republike
Svibanj
Kad bi sve bilo idealno pa i ovog bi mjeseca kiša u i zapadnim dijelovima Hrvatske padala tijekom 14 dana, a što je tek neznatno manje nego u lipnju. Dakle, svibanj je, uz lipanj, mjesec s brojem kišnih dana. Interesantno, oborina ovog mjeseca su od oborina u travnju za 25%. Poljodjelci su tako velikim oborina donekle zadovoljni. Naime, ratarske kulture su u fazi
Darko Kantoc( dipl. ing
U polju nastavljamo sjetvom kukuruza. Na ozimim žitaricama obavljamo zadnje tretiranje protiv širokolisnih korova herbicidima koje smijemo koristiti u toj fazi razvoja. Kod jarih žitarica do kraja busanja obavlja tretiranje protiv uskolisnih korova. zaštita ozimih žitarica.
U vinogradu je loza u punom porastu i kada opasnost od mrazeva ju plijeviti. Kod toga pazimo koje mladice se ostavljaju za godinu, bez obzira jesu li rodne ili nerodne. koji su jako od zime ostavljamo mladice koje tjeraju s podnožja i od kojih godine oblikujem o trs. Narasle mladice vežemo uz armaturu. tretiranje vinograda protiv peronospore.
U cvatu, paje jedini posao okopavanje tla ispod i prihranjivanje.
U povrtnjaku provodimo zaštitu svih vr-
nicanja, dok se neke povrtlarske kulture siju ili pa imje vlaga itekako potrebna. I tako dok se veselimo naglom porastu svega posijanog i još uvijek pojava mraza može naše raspoloženje brzo promjeniti. Daje tome tako govore sveci Pankracije, Servacije i Bonifacije. Naime, u hrvatskom puku postoji vjerovanje kako se od 12. do 14. svibnja jako pa i pojava mraza. Zato i spomenute svece zovemo " ledenim svecima" ili "svibanjskim ledenjacima". U 18. kad je klima bila znatno hladnija nego danas, "ledeni sveci" su bili nego danas. No, opez je "majka mudrosti".
sta od bolesti i štetnika. okopa-
vamo, prihranjujemo i plijevimo korov. Pripremamo tlo za sjetvu i sadnju. Ako je vrijeme sušno, potrebno je zalijevati, osobito nakon sjetve ili sadnje. Zalijevanje obavljamo ujutro. Sijemo ciklu, mrkvu, peršin, kupus kelj korabicu, rotkvu, krastavce, tikvice, poriluk i salatu. Sadimo patlidžan, celer, salatu i poriluk.
U vrtu okopavamo tlo uz ukrasno bilje i razrahljujemo zemlju. Ako je vrijeme suho, povremeno treba zaliti nasad. Vani sadimo ljetno bilje ako nema opasnosti od mraza.
Narodne izreke za svibanj: Kišan svibanj nosi na sve usjeve. Mnogo u svibnju grmljavina, uvijek je godina. Sušan svibanj, gladna godina. U svibnju prepelica pošto hrana u jesen biti. Hladan svibanj sira i vina daje.
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA
Zagrebu
Prof.dr. se. Jan redoviti profesor u Agronomskog fakulteta u
1. travnja 2006. godine, nakon kratke i teške bolesti, napustio nas je prof. dr. se. Jan u 81. godini života. Smrt prof. dr. se. Jana nedvojbeno je gubitak za njegovu obitelj, ali isto tako i za Agronomski fakultet, za nas suradnike, te Hrvatsku mljekarsku udrugu, je bio i suradnik sve do smrti.
je u Valpovu 27. 12. 1925. godine. Osnovnu školu završio je u Valpovu, a gimna.,,. ziju u Zagrebu. Nakon mature stupio je u vojsku. Demobiliziranje 1946. godine.
Poljoprivredno-šumarski fakultet upisao je 1946. godine, a diplomirao 1949. godine na istom fakultetu. Iste godine izabran je za asistenta na Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu, gdje je doktorirao na temu "Mineralni sastav i biološka vrijednost kelja u odnosu na vrijeme rasta i fertilizaciju".
1961. godine izabran je u zvanje docenta (predmet Proizvodnja krmnog bilja) na odsjeku, 1966. u zvanje izvanrednog profesora, a 1971. u zvanje redovnog profesora na istom predmetu sve do umirovljenja 1991. godine.
Bio je voditelj poslijediplomskog studija iz oblasti ".Krmno bilje i travnjaštvo" - FPZ od 1973. godine
Na poslijediplomskom studiju "Hranidba stoke i tehnologija hrane", te "Govedarstvo" predavao je kolegij "Krmno bilje i travnjaštvo".
Vodioje, ili bio Povjerenstva za obranu broja 'diplomskih radova. Vodio je deset magistarskih radova i 5 disertacija, a u nekoliko je bio povjerenstva za obranu rada. Od osnivanja Više škole-u Vinkovcima, a kasnije na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku predavao je "Krmno bilje i travnjaštvo".
Osnovao je "Odjel za tehnologiju proizvodnje i korištenja krmnog bilja i travnjaka" u
Zavodu za specijalnu proizvodnju i korištenje krmnog bilja i travnjaka, te Stanicu za brdsko-planinsku poljoprivredu FPZ na Medvednici. Osnovao je, i bio prvi predsjednik Sekcije za krmno bilje i travnjaštvo Saveza poljoprivrednih inženjera i je osnovao "Savez za biološko-organsko gospodarstvo, zaštitu okoliša i zdravlja RH (BIOS), 1991. godine".
Društveno je bio aktivan na funkcijama.
je boravio gotovo u svim zemljama Europe, zatim u Turskoj, Libanonu, Egiptu, J apanu, Australiji. Bio je gost profesor na Iowa State University u SAD- u, International Grassland Congress-a, predsjednik European Grassland Federation. Kao ekspert radio je u !ranu, Afganistanu i Venezueli. Objavio je 138 znanstvenih i radova kao autor i koautor, te velik broj i popularnih radova u i stranoj periodici iz proizvodnje, korištenja i spremanja krmnih kultura i travnjaka. Recenzirao je velik broj radova za "Mljekarstvo" i druge.
Objavio je udžbenike: "Proizvodnja krmnog bilja", (1964.), "Proizvodnja i korištenje krmnog bilja-I- dio", (1979.), "Trave", "Sjeme- agrotehnika i korištenje" (1964.), a kao koautor: "Osnove agrotehnike" (1961.) i "Osnove savremene ratarske proizvodnje" (1965.).
U ime kolega, suradnika i znanstvenika, dragom prof. dr. se. Janu zahvaljujemo na svemu što je dao nama i praksi kojima je posvetio svoj radni vijek. S poštovanjem i na dragog Jana i iskreno s obitelji.
