(tt~1V.. SADRŽAJ
TRAVNJAŠTVO
Aditivi u proizvodnji travne silaže
IZ HZPSS
Obilježavanje 15. obljetnice
HRANIDBA
Energija obroka i reprodukcija krava ______ 12
IZGRADNJA STAJA staje i nosive konstrukcije
REPRODUKCIJA
Možemo li valjano testirati bikove
Gravidnost krava
Upravljanje reprodukcijom na farmama
ZDRAVLJESTADA
Zdravlje stada i upravljanje proizvodnjom na farmama
VETERINARSTVO
IZ HSC-a
Uzgojno - selekcijski rad u hrvatskom govedarstvu 2005. godine
EKONOMIKAPOLJOPRIVREDE
Ocjena poslovanja i investicije u proizvodnju na obiteljskom gospodarstvu
Doktorirao Teo
Hrvatski na Sardiniji
IZ REFERENTNOGIABORATORIJA U Referenmom laboratoriju Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta
Ime i prezime
Adresa:
Broj krava: .. mlijeka mljekari (litara): ..
Naslovnica: OPG lvana i
Vanjsko-trgovinska razmjena poljoprivrede i prehrambene
postavljanje dezinfekcijskih barijera
IZ CENTRA ZA TRAVNJAŠTVO
Održana III. aukcija raspolodnih bikova i junica
ZLATNI ROG
Kriteriji za dodjelu nagrade "Zlatni rog":
mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci od (6/2005.5/2006.)
- mlijeko mora biti ekstra (E)klase - mora biti evidentiran u HSC (Središnji laboratorij u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Podatke tijekom godine razmatrati i procjenjivati povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog», koja biti u lipnju 2006. godine.
Dragi ukoliko udovoljavate uvjetima ispunjavajte redovito kupone; možda ste upravo vi dobitnik ove vrijedne nagrade.
UREDNIŠTVO
: Napomena:
1 Popunjeni obrazac s podatcima za mjesec : svibanj dostaviti tijekom lipnja o.g., na ' adresu: Hrvatska mije' karska udruga (za
' nagradu «Zlatni rog» Klasa mlijeka:.....................
Datum predaje obrasca i potpis:....
Hica 31/3, 10000 Zag-
X reb. Informacije na , : broj 01/4833 349 :_
-30-4,
odbor:
udruga,
prof.
: o
i
Uprava I uredništvo: Zagreb, Hica31/111,tel.: 01/4833-349. 4831-265, fax: 01/4875-848. e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr. MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 6,00 kn, priprema I tisak: "Hlad". Pluska, Nikole Halpera 1
dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan Dar1<oKantoci. dipl. ing., mr. se. Goran Kiš, mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Amelija Šipak, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Dar1<oUher
Glavne I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., urednica: ing. Mirna Lektorica: Nada
Vlasnik
Hrvatska mljekarska
Zagreb,
štosvesadrži
1 litra mlijeka
FAO (Food and Agriculture Organization of the United Nations) je dati priliku, jedan dan u godini, upoznati javnost sa svim aspektima mlijeka, kao proizvodu. U dogovoru s zemalja, odabran je 1. lipanj kao Svjetski dan mlijeka. Tako, i ovu Kalij I l godinu za redom, mlijeko slavi svoj dan, kako bi se opetovano skrenula pažnja na mlijeko kao važan globalni poljoprivredno prehrambeni proizvod.
Ovaj dan u mnogim zemljama slavi se kroz cijeli mjesec nizom U mnogobrojne aktivnosti se i mnoge javne osobe. U Americi, ove godine nositeljica aktivnosti biti glumica Elizabeth Hurley, sa sloganom "mlijeko kao sastavni dio dijeta" i kaže "kao majka želim izgledati lijepo, zato pijem mlijeko". Rezultati studija dokazuju da osobe koje piju stalno mlijeko imaju tendenciju smanjenja tjelesne težine i "skladištenja" tjelesnih masti! Zato uzdignimo i neka mjehur odradi svoje!!! U kampanju su se i: Sheryl Crow, Serena Williams, a nogometaš David Beckham se u kampanju sa sloganom: "jeste li popili mlijeko?" kako bi potaknuo sve mlade, a posebno sportaše, da konzumiraju mlijeko svaki dan.
Poznate "bijele brkove od mlijeka" 1. lipnja
Kalcij
Vitamin A~
Vitamin B6
Cink~
Pantotenska kiselina
Vitamin~
Nijacin
Riboflav~
Tijamin __,,---
~loriN~
Zeljezo
Folnakise~
Vitamin C
Fosfor------
i Madonna, MuhamedAli, Naomi Campbell i CindyCrawford. Mnoge zemlje slave tako što održati konferencije za tisak gdje znanstvenici govoriti o važnosti mlijeka u prehrani. Djeca posjetiti farme i upoznati se s dobivanjem mlijeka, a ponegdje se u školama i slaviti uz proizvode.
Ovom prilikom treba istaknuti i sve upotrebu mlijeka deva (koje se naziva "nektarom"!) što je važno posebice za zemlje gdje je hrana problem. Valja istaknuti i potpore EU posebice za "školsko mlijeko", dakle mlijeko koje se popije u sklopu redovnih obroka.
Prisjetimo se i dosadašnjih istraživanja, koja su dokazala važnost mlijeka u osteoporoze te utjecaja na smanjenje visokog krvnog tlaka. Isto tako važno je znati da se istraživanjima utvrdilo kako se unosom mlijeka u organizam smanjuje raka debelog crijeva kao i pojave karcinoma dojke, a predmenstrualni sindrom može se znatno ublažiti konzumacijom mlijeka. Važnost se pridaje i fiziološkim sirutke posebno na imunitet i probavu.
Mnoga istraživanja potvrdila su dobrobit mlijeka, ali se ona i dalje nastavljaju kako bi se u cijelosti znao pravi odgovor na sve vrijednosti mlijeka u promociji zdravlja ljudi i zdrave prehrane.O
Prof. dr. se. Jasmina Havranek
Humanitarno druženje na prostoru SRC Grana - Klaka, Dubrava, 13. svibnja 2006. godine Kažu da je najljepši, ali i najteži posao na svijetu. Biti majka ne da nužno morate imati djecu. Doista vjerujemo u to jer je duh duh davanja, pomaganja drugima i svijeta. To je najbolja definicija neovisno o tome imate li vlastitu djecu ili ne. Ako pitate majke što je zahvalnost za njihov trud, nastojanja i odricanja - zasigurno vam da im je zdravlje, i uspjeh njihove djece - dar. dan, svjesni da je majka temelj zdrave obitelji i društva, želimo ukazati na nužnost angažmana društvene zajednice u poboljšanju kvalitete života majke i djeteta.
Akcijom MLIJEKAZA SVAKODIJETE Socijaldemokratski forum žena SDP-a Zagreba, u suradnji s Hrvatskom mljekarskom udrugom, želi potaknuti društvenu zajednicu, a prema modelu i praksi Europske unije, u prehranu predškolskih i školskih ustanova uvrstiti obroke mlijeka i
Mlijeko je najsavršenija prirodna hrana - tvrdio je to Hipokrat još 400 godina prije Krista, što je tijekom kasnijih znanstvenih istraživanja i Mlijeko je u svijetu priznato kao temeljna hrana jer sadrži gotovo sve sastojke neophodne ljudskom organizmu za odvijanje normalnih fizioloških funkcija.
Mlijekoima važnu ulogu u svim fazama života jer sadrži hranjive i zaštitne tvari svakodnevno potrebne za održavanje zdravlja. Mlijeko bilo koje vrste pruža imunitet i energiju pri posebnom i naporu, koncentracije, te osigurava mirniji i dulji san. Mlijeko je jedina prirodna hrana u prvim danima života svakog Sredstva uložena u zdravlje mladih ulaganje u naše nacije, a majkama olakšava „najljepši i najteži posao na svijetu".
Humanitarno druženje posveje Centruza autizam, Zagreb, 30a, koji se bavi odgojem, obrazovanjem i rehabilitacijom djece, mladeži i odraslih osoba s i mentalnom retardacijom. Prikupljena sredstva bit upotrijebljena za prostora u Centru. U programu su sudjelovala djeca škola, kulturno umjedruštava, športskih saveza i udruga, a svoja pokazali su i Centra.
Skupu se obratio predsjednik Gradske organizacije SDP-a Zagreba, Milan sa suradni-
Mirjana Keleminec Predsjednica SDFŽSDP-aG. Dubrava
G'!J~00DOD@dJ~WO VISESTRUKA KORIST
t Na planetu Zemlja, koji se Š vrti oko Sunca besplatno svjetlo i toplinu, na kojemu je dio vode u stanju, i biljka je PROIZU uvjetima u kojima biljka veže energiju, a iz tla mineralne tvari, ona tvori najvrjedniji proizvod - organsku tvar. Organska tvar se u tlu rastvara u humus, a on drži tlo u rahloj strukturi, odnosno podlozi najpovoljnijoj za rast i razvoj biljaka. Tlo pod zelenim pokrovom drže usjevi koji se nazivaju
mogu biti ozimi, naknadni i postrni koji se siju odmah isti sat poslije žetve žitarica ili uljane repice provedbom postupka zvanog obrada strni i sjetve za tu svrhu pogodnih vrsta i kultura.
KLIMATSKIFAKTORII AGROTEHNIKAUZGOJAKRMNIH
Oborine i vlaga u tlu
Klijanje i nicanje krmnih usjeva mora brzo napredovati, paje za to najvažnije dovoljno vlažno tlo prilikom sjetve. Ukoliko imamo navodnjavanja, imamo
naravno najbolje pred- uvjete za od- .._
Zamislite površinu na kojoj ste poželi uljanu repicu u dekadi lipnja ili pšenicu sredinom mjeseca srpnja i, ostavili je bez usjeva do 25. travnja godine. Više od 9 mjeseci oranica je ostavljena, a po njoj se umnažaju korovi.
uspjeh. Krupnozmate biljke (grahorice, grašak, kukuruz) trebaju više vode za klijanje negoli sitnozrni usjevi. Da bi se u tlu što više vlage koja je preostala iza žetve predusjeva, maknemo predusjev treba pripremiti tlo za sjetvu i odmah nakon toga sijati. To je jedna od najvažnijih mjera za dobar uspjeh
Za ozime važno je da u tlu ima dovoljno vlage u vrijeme sjetve i nicanja dok za naknadne, a osobito postrne treba vlage ne samo za vrijeme nicanja nego i tijekom razvoja. Zbog toga postrni usjevi nisu sigurni i daju slabe prirode u sušnim Vrlo važna mjera u borbi protiv suše je ispravna gnojidba. Obilna gnojidba je ionako preduvjet za uzgoj krmnih a osim toga je da za proizvodnju 1 kg suhe tvari treba manje vode ako se tlo dobro pognoji.
Toplina
U vrijeme nicanja i razvoja je dovoljno topline za brzi razvoj.
ujesen se temperatura sve više spušta, što usporava rast usjeva koji traže toplinu pa uslijed toga ubrzo slabjeti. No, neki krmni rastu vrlo dobro i na nižim temperaturama kao kelj i ostale suncokret i dr. mrazeva kod nekih kraj vegetacije, jer stradaju pa ih zbog toga treba skinuti prije nastupa mrazeva (kukuruz, sirak, sudanska trava itd.). No, drugi su manje osjetljivi, a neki i otporni na zimu. Tako postrna repa podnosi -3 do -4 0 c, liho repice do -1O°C, a kelj do -1O°C pa i -15 °C. U krajevima gdje jesenji mrazevi rano nastupaju, sijat one usjeve koji podnose niže temperature jer u jesen i u tim uvjetima dulje rastu i daju sigurnije urode. Kod ozimih krmnih usjeva mogu jake zime, a osobito proljetne jake golomrazice, štete usjevima koji su slabije otporni na zimu. To je ako se sa sjetvom zakasni. Osim vremena, tj. termina sjetve kao uzroka izmrzavanja, šteti i slaba
Grahorica
obrada tla, zatim suvišna vlaga tla treba obratiti pažnju ako pripremamo tlo za sitnozrne kulture i mahunarke.
Obradatla
Prije se u praksi smatralo da je dovoljno tlo iza predusjeva plitko obraditi, odnosno prašiti višebraznim plugom do dubine najviše 1O cm. To je krivo, a osobito na teškim tlima gdje korijenje ne može prodrijeti u dublje slojeve koji su zbijeni. Osim toga, kod plitke obrade brže proklije sjeme korova koje se nalazi u tlu iza žetve predusjeva negoli sam zasijani usjev jer korov guši zasijani
Zato treba i za usjeve tlo obraditi dublje (20-25 cm), za ozime još dublje. Za njih ali i za naknadne usjeve to se može izvršiti oranjem jer za te usjeve u vrijeme sjetve ili odmah iza sjetve (kod ozimih) bude još dovoljno vlage. Za postrne treba tlo prorahliti po na tu dubinu, ali ako je ikako ne okretati brazdu jer se tako bolje vlaga. No, ako nije prorahliti tlo na tu dubinu, onda je bolje preorati nego da tlo nije dovoljno rahlo. Za postrne
jiti jer dvokratna žetva s iste površine traži dvostruku gnojidbu. Moramo znati da se dodano gnojivo krmnim ne gubi, nego naprotiv stalno fond biljnih hraniva u tlu, jer što krmni meiscrpe iz tla to se pohrani stoci, a znatno dio se opet stajskim gnojem i ekonomski opravdava, pa je i njihova granica rentabilnosti gnojidbe viša nego kod ratarskih kultura. Kada znamo da imaju kratku vegetaciju u kojoj moraju dati velike urode. jasno nam je da im moramo davati dovoljno hraniva i to u lako usvojivom obliku. Kod mahunarki je dovoljna manja dok ostali usjevi troše mnogo gnojiva, zato ih treba gnojiti dušikom i to 1/3 prije sjetve (po moguu nešto teže topivom obliku), a 2t3 u 2-3 navrata tijekom rasta. Kod postrnih ili kod koji dolaze iza usjeva koji ostavljaju slamnatog strnjaka, bez obzira je li usjev mahunarka ili ne, treba dušika koji se baca pred sjetvu. To je potrebno zato što se kod rastvaranja preostalog strnjaka potrošiti velike
Kulture kao i orijentac1/skitehnološkipodaci
Biljne vrste prikladne za sjetvu postrno, kao
dušika za nitrifikaciju pa usjev koji se sije trpjeti od nedostatka dušika. Zbog toga zaostati i oslabiti u razvoju te time dati i manje urode. Kod postrnih va fosforna i kalijeva gnojiva valja dati u predusjev. Gnojenje stajskim gnojem svakako je korisno i to u manjim (10-20 tiha) svim ozimim krmnim usjevima, a naknadnim i postrnim vima najbolje je predusjev gnojiti stajskim gnojem. Kod gnojenja stajskim gnojem treba paziti da gnoj bude zreo, ne previše slamnat kako se rastvaranjem slame procesima nitrifikacije ne bi potrošio dušik potreban pri nicanju. Umjesto stajskog gnoja može se upotrijebiti i gnojnica. Ozimi ne crpe mnogo stajskog gnoja, tako da on ostaje raspoloživ usjevu, no oni se na tako gnojenom tlu razvijaju bujnije i stignu nekoliko dana ranije za korištenje što je za o zime vrlo važno. Nadalje, tako gnojeno tlo upije više zimske vlage i je ne samo za ozimi i za usjev. To su sve važne prednosti gnojenja ozimih stajskim gnojem koje moramo imati u daleko važnost ima što brža obrada i sjetva, po još istog dana nakon skidanja predusjeva.
Gnojidba
Ako želimo imati uspjeha s trebamo ih i dobro gno-
Legenda: - za hranu (oznaka H u tablici) - borbu protiv nematoda (N) - proizvodnju dušika (G) - popravljanjetla i smanjenje erozije (,,,1)
Ml.fekarski list 06/2006.
Kukuruz, rani hibridi
Perzijska djetelina Krmni grašak Grahorica Lupina Krmna repica Rotkva Gorušica kelj
Facelija Heljda Suncokret
Sjeme kg/ha
70-90 000 biljaka/m:1 18-30 120-200 120-150 160-200 8-15 15-25 15-20 4-6 10-12
50-70 20-30
Korisnost
Svrha dodatka aditiva travnoj masi prilikom siliranja je što hraniva u travnoj silaži nakon fermentacije u silosu. Njihovo djelovanje može biti usmjereno na ubrzanje procesa fermentacije u silosu do stabilne faze kada prestaje bakterijska aktivnost (stimulacija proizvodnje kiseline), smanjenje gubitaka hraniva, rasta nepoželjnih mikroorganizama ili smanjenje kvarenja prilikom prodora zraka u silažu.
Mogu se koristiti kod spremanja silaže od svih vrsta biljnog materijala, a osobito ih je dodavati prilikom siliranja neprovenute travne mase i biljnog materijala visoke koncentracije proteina i minerala, a niske koncentracije šei
s travnom silažom spremljenom bez dodatka aditiva. Razgradnja proteina nakon košnje, traje tijekom punjenja silosa i zatvaranja silosa, i nastavlja se sve dok kiselost travne mase u silosu ne padne do razine (pH oko 4) kada razgradnja proteina prestaje. Stoga
Tablica 1: Utjecajdodatka aditiva na kemijski sastav i kvalitetu fermentacijetravnesilaže
Travna silaža
Kemijski parametar Bez dodatka S dodatkom aditiva aditiva
Suha tvar (g kJf 1 uzorka)
oH vriiednost (stuoani kiselosti) 3,95
Sirovi proteini (g kg- 1ST) 155,7
Amoniiski N (g N kg- 1 ukupnog N)
Slobodne aminokiseline g ktf' ukupnog N
kiselina (g kg-'ST)
Octena kiselina (g k1f1ST)
ME (MJ kg-I ST)
U tablici 1 prikazan je kemijski sastav i kvaliteta fermentacije travne silaže spremljene od iste travne mase bez aditiva i s dodatkom aditiva.
Obje silaže su dobro konzervirane, imaju pH vrijednost ispod 4, 1 i udio amonijskog dušika manji od 50 g kg·' ukupnog N. Niži udio amonijskog dušika i slobodnih aminokiselina u travnoj silaži spremljenoj uz dodatak aditiva ukazuje na smanjenu razgradnju proteina tijekom spremanja travne silaže u usporedbi
120 125,3 25,64 10,33 10,56 10,67
je važno ne samo razinu kiselosti u silosu, nego isto u što roku. Upravo aditivi, koji travnu masu dodatno poželjnim bakterijama, pomažu da se travna masa brže zakiseli, pa tako ostane hraniva za potrebe životinja. S ovime je povezan udio proteina i niži udio slobodnih aminokiselina i amonijskog dušika što rezultira boljim iskorištenjem proteinskog dušika u buragu kod hranidbe travnom silažom sprem-
ljenom uz dodatak aditiva.
Vidljivo je da travna silaža spremljena uz dodatak aditiva ima nešto viši udio suhe tvari, udio energije, nižu koncentraciju octene kiseline, a koncentraciju kiseline što ukazuje na bržu proizvodnju mlijekiseline koja aktivnost bakterija octene kiseline. koncentracija octene kiseline negativno djeluje na konzumaciju travne silaže.
Obzirom da se dodatkom aditiva više hraniva i proizvede ukusnija travna silaža koncentracija a manja koncentracija octene kiseline), aditivi dalje konzumaciju travne silaže, fermentaciju u buragu, razgradnju hranjivih tvari, a time i proizvodnju mlijeka.
VRSTAADITIVA
Aditivi za silažu mogu se podijeliti na kiseline, kombinacije kiselina i formalina, soli, inokulante, enzime, absorbente i palatabilnosti koji se dodaju pri hranidbi.
Melasa
Travnoj masi prilikom siliranja može se dodati melasa, nusproizvod pri preradi repe. Melasa sadrži velike kojeg mikroorganizmi vrlo brzo razgrana kiselinu. Melasa se može dodavati u travnu masu rasprišivanjem prskalica. Najprikladnije vrijeme za dodavanje melase je pri punjenju silosa provenutom lucernom, djetelinama i travama. Na jednu tonu leguminoza dodaje se oko 40 kg melase, ali ako je sadržaj suhe tvari manji od 25%,na jednu tonu je dovoljno 20 kg melase.
JJD
Kuhinjskasol
Od soli se dodaje kuhinjska sol koja osmotski pritisak u biljnim stanicama, pa se na taj lakše unutarnja vlaga. Dodaje se od 20-25 kg soli po toni biljne mase sadržaja suhe tvari oko 25%.
kuhinjske soli djeluje negativno na konzumaciju, a može uzrokovati i probavne smetnje (proljeve). Najbolje je kuhinjsku sol dodavati prilikom punjenja silosa.
Kiseline
Kao konzervansi za travnu silažu koriste se organske i anorganske kiseline. Kiseline povekiselost sredine i pogoduju stvaranju uvjeta povoljnih za djelovanje bakterija vrenja. Paralelno, uništavaju nepoželjne mikroorganizme. se dodaje mravlja kiselina (88%),sumporna kiselina (45%), fosforna kiselina (50%)u 2-3 litre po toni svježe travne mase. Octena kiselina se dodaje u od 4-5,5 kg po toni svježe travne mase.
Kiseline se sve manje koriste u obliku, a sve više se koriste njihove soli u praškastom obliku. Na tržištu se pojavljuju pod nazivima. Kod korištenja kiselina važno je koristiti odgozaštitna odjela, rukavice, gumene lnokulanti lnokulanti sti proizvodi visoke koncentracije privremeno umrtvljenih mikroorganizama kiselinskog vrenja. Ovi mikroorganizmi brzo pretvaraju dostupne u kiselinu. Dodaje se 0,6 g inokulanta otopljenog u 20 litara vode na tonu biljne mase od djetelinsko travnih smjesa. Mogu se raspršivati po travnoj masi prilikom punjenja silosa, kod sjeckanja/sakupljanja travne mase u polju ili prilikom baliranja travne mase primjenom tehnologije
siliranja travne mase u bale ovijene folijom. Važno ih je ravnomjerno raspršivati.
Enzimi
Enzimi se dodaju zajedno s inokulantima radi razgradnje vlakana do i na taj njihovu razinu u silaži. se dodaje 20 grama enzima otopljenih zajedno s inokulantima u 20 litara vode na jednu tonu travne silaže.
Gubitcihraniva siliranjem Prilikom spremanja travne silaže neminovno dolazi do gubitaka hraniva u polju, tijekom siliranja, silaže i hranidbe.
Gubitcisuhe tvari gubitak ST balirane travne silaže je isti ili niži kao i kod drugih oblika siliranja, pa se balirana travna silaža može 6-18 mjeseci bez promjene kvalitete, ali je shodno duljini skladištenja potrebito debljinu plasfolije za ovijanje bala.
Gubitci suhe tvari u polju mogu iznositi 2-5 %, ovise o vremenskim prilikama tijekom košnje i sakupljanja krme, vrsti i mehanitretmana tijekom provenjavanja, kao i o starosti tratine prili-
kom košnje, vremenu košnje i vrsti trava zastupljenih u tratini.
Ukoliko se usjev kosi i silira isti dan, gubitci su neznatni. i nakon provenjavanja travne mase 24 sata, gubitci suhe tvari iznose 1-2%.
Tijekom provenjavanja duljeg od 48 sati, ovisno o vremenskim prilikama, dolazi do stanovitih gubitaka hraniva, najviše razgradnjom ugljikohidrata i proteina. Nakon 5 dana provenjavanja mogu se gubitci suhe tvari oko 6%,a nakon 8 dana provenjavanja 10%.
Disanjebiljnog materijala
Nakon košnje zbog disanja biljnog materijala pa sve do postizanja anaerobnih uvjeta u silosu dolazi do razgradnje vodotopivih ugljikohidrata i relativnog porasta vlakana i proteina.
Ukoliko je silos brzo napunjen i zatvoren, kisik prisutan u biljkama nema posebnu važnost i dovodi do gubitka suhe tvari samo oko 1%. Ukoliko silos nije dobro zatvoren folija), zbog stalne izloženoti površinskog sloja kisika, proizvest se nejestiva silaža.
Padaline
Oborine dovode do gubitka hranjivih tvari jer se smanjuje
M(jPkarski list 06/2006.
Slika 1: Pokošenatravna masa
lisne mase, dolazi do ispiranja vodotopivih i topivih hranjivih tvari, te do produljenog disanja biljnih stanica. gubitci djelovanje uzrokuje gubitke nego stabljike. Obzirom da sadrži važnih hraniva, smanjenjem lisne mase, smanjuje se i hranidbena vrijednost krme.
Gubitcinastali fermentacijom
Ovi se gubitci ponajprije odnose na gubitke ugljikohidrata topivih u vodi i proteina, a gubitci suhe tvari i energije su mali. gubitci suhe tvari su manji od 5%,a gubitci ukupne energije su još manji.
Kod fermentacije, a djelovanjem nepoželjnih mikroorganizama (klostridije i enterobakterije) radi otpuštanja C0 2 te vodika i amonijaka, gubitci hraniva su puno nego kod fermentacije djelovanjem bakterija vrenja.
Gubitcitijekom skladištenja
Ovi gubitci mogu iznositi 2-10% suhe tvari ovisno o vrsti silosa, duljini punjenja silosa, zbijanju travne mase i zatvaranju silosa.
gubitci hraniva siliranjem travne mase, nakon 60 dana fermentacije (fermentacija, skladištenje) iznose oko 50 kg ST po toni silirane travne mase koja sadrži 29.8%ST.
Gubitci hraniva prilikom hranidbe
Tijekom izuzimanja travne silaže iz silosa i hranidbe, do 10% suhe tvari travne silaže može se izgubiti uslijed Kisik pogoduje djelovanju i razmnožavanju kvasaca i plijesni koji kiselinu i ostatke Gubitci vanjem su u provenutoj travnoj silaži koja ima manju
koncentraciju kiselina po završetku procesa fermentacije u usporedbi s neprovenutom travnom silažom.
Silažnisok
Silažni se sok mora sakupljati u betonskim jamama ili jamama s obloženom folijom koja ne propušta Može se neutralizirati dodavanjem vapna. Ako se sprema sjenaža s manjim sadržajem suhe tvari, obvezna je izgradnja betonske jame za silažnog soka.
Za razgradnju silažnog soka potrebite su velike kisika, paje silažni sok biološki voda koji može ugibanje riba, zamuljivanje vodotokova, pitke vode.
Do stanovitih gubitaka hranjivih tvari može silažnog soka iz biljne mase koja se silira, a u kojem se nalaze topive hranjive tvari.
Ukoliko je otpuštenog silažnog soka manja sadržaj suhe tvari travne mase), je koncentracija hraniva u silažnom soku i obratno. Silažni sok sadrži
topive spojeve, minerale i kiseline nastale tijekom fermentacije, što je sve visoke hranidbene vrijednosti. Kod usjeva siliranih kod sadržaja suhe tvari od 25%može do gubitka suhe tvari preko otpušenog silažnog soka oko 10%, a usjevi koji prilikom siliranja sadrže oko 30% suhe tvari otpustit malo ili ništa silažnog soka. Oko 500 litara silažnog soka može se otpustiti po toni silaže proizvedene od travne mase silirane s 18%ST. Korištenjesilažnog soka Silažni sok se može koristiti za gnojidbu travnjaka neposredno nakon košnje (max 50m3 po ha, plitka tla max 25 m 3 po ha). Kod tratine u porastu ili gnojidbe za vremena, potrebno ga je razrijediti vodom (omjer 1:1) da se izbjegne palež tratine. ga je pomiješati s gnojnicom, te tako koristiti za gnojidbu. Osim toga, goveda ga mogu konzumirati u od oko 40 litara dnevno (po hranidbenoj vrijednosti, oko 18 litara silažnog soka zamjenjuje oko 1
Slika 2: Travna masa sakupljenau redove
POLJOPRIVREDNE SAVJETODAVNE SLUŽBE
U REPUBLICI HRVATSKOJ
Mr. se. Marina
Djelatnost poljoprivredne savjetodavne službe danas obavlja Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, osnovan 1997. godine Uredbom Vlade Republike Hrvatske kao ustanova u hrvatskoj poljoprivredi.
U prisustvu brojnih uzvanikasadašnjeg ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva gospodina Petra te ministra i djelatnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠVG-a}, gotovo svih bivših ministara poljoprivrede, ravnatelja i predstavnika znanstvenih, i drugih institucija, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i djelatnika HZPSSprigodnim je programom predstav• Ijen „vremeplov" povijesnog razvoja i organizacijskog ustroja Poljopriv-
U organizaciji Hivatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS-a)u Zagrebu je, 26. travnja 2006. godine, obilježena petnaesta obljetnica Poljoprivredne savjetodavne službe Republike Hivatske, osnovane 25. travnja 1991. godine u sklopu tadašnjeg Poljoprivrednog centra Hivatske (PCH) kao Javna poljoprivredna savjetodavna služba za selo.
redne savjetodavne službe tijekom proteklih petnaest godina i devet godina djelovanja u HZPSS, o je govorio ravnatelj dr. se. lvan Zatim su uslijedila izlaganja o u dosadašnjem radu kroz prezentaciju rada Odsjeka županije koju je prire· dio mr. se. Milorad rukovodi· telj Odsjeka. Djelatnost Odjela za ribarstvo u HZPSS predstavio je Odjela mr. se. Lav Posebno dojmljiv bio je filmski prikaz brojnih aktivnosti i projekata koji su provodili djelatnici HZPSSna ratom stradalim kako u zapadnoj Slavoniji, tako i u Hrvatskoj. lako amaterski, ovaj je filmski uradak savjetnika mr. se. Mije još jedno o svestranoj djelat-
nosti poljoprivrednih savjetnika HZPSS. obilježavanja ove obljetnice završila je dodjelom priznanja istaknutim savje· todavnim u Zavodu, ali i pojedincima i institucijama s kojima HZPSS duže vrijeme uspješno
Dodjelom priznanja se 2001. godine sukladno Pravilniku o dodjeli priznanja koji je 2000. godine usvojilo Upravno HZPSS.U skladu s Pravilnikom imenovana je Povjerenstvo za dodjelu priznanja koje provodi javni za dodjelu priznanja za prethodnu godinu i, na temelju pristiglih prijedloga, vrši izbor i donosi odluku o dodjeli priznanja. Javni za dodjelu priznanja HZPSS za 2005. godinu (objavljen u «Biltenu HZPSS», listupodlistak VRT», «Gospodarskom listu», «Mljekarskom listu», «Agroglasu» te na web stranici HZPSS}bio je otvoren do 27. ožujka 2006. godine i to za tri kategorije priznanja: za životno djelo u poljoprivrednom savjetovanju, za izvanredan i organizacijski uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju te za suradnju s HZPSS.Prijedloge za priznanja uputili su: obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-a),udruge, županije, opzadružne organizacije i institucije, tvrtke i pojedinci te djelatnici HZPSS.
Povjerenstvo za dodjelu priznanja u sastavu: mr. se. Marina
Slika 1: Uzvanici s dr. se. lvanom
- predsjednik, Zdravko dipl. ing. - aan, mr. se. Draženka Gutzmirtl - aan, Tatjana rec, dipl. ing. - te mr. se. Milorad održalo je u Zagrebu 11. travnja 2006. godine sjednicu na kojoj je razmotrilo sve pristigle prijedloge i donijelo odluke za dodjelu priznanja.
t. Priznanje za životno djelo u poljoprivrednom savjetovanju dodijeljeno je:
DAVORINU
lju Odsjeka Šibensko - kninske županije
2. Priznanje za izvanredni i organizacijski uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju u 2005. godini dodijeljeno je: žel"kici Oštrka asavjetnici u Odsjeku županije Ant" - savjetniku u Odsjeku županije Marijanu.savjetniku u Odsjeku ske županije
Željku Venclu - savjetniku u Odsjeku ske županije
Ivici - savjetniku u Odsjeku Zadarske županije
3. Priznanje za suradnju s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu dodijeljeno je:
OPG-u lvana i Kozarevac, županija.
Priznanja djelatnicima HZPSS je gospodin lvan Upravnog HZPSS, a priznanje OPG-u za suradnju s HZPSS je ravnatelj dr. se. !van
Uz to, zahvalnice za razvoj poljoprivredne savjetodavne službe na ovoj prigodnoj primili su sadašnji i svi bivši ministri
2: Dodjelapriznanja savjetodavcima i OPG-u
poljoprivrede:
• Petar dipl. ing., lvan Tamaj, dipl. ing., dr. se. lvan Majdak, Ivica Gaži, dipl. ing., Matej mr. se. Zlatka mr. se. !van mr. se. Božidar
• predsjednik i Upravnog Zavoda: Krešo dipl. oec., lvan dipl. ing., Miljenko dipl. ing.,
• bivši Sektora poljoprivredne savjetodavne službe tijekom djelovanja službe u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva: dr. se.
Stjepan i lvan Juroš, dipl. ing.
• te sponzori ove Cjelokupnu glazbom je obogatila klapa „Kristofor" s otoka Raba, uz savjetnika HZPSS na otoku Rabu Željka Perana koji, uz svoj savjetodavni rad, piše pjesme i poeziju, a neke od tih pjesama koje smo imali prilike u izvedbi klape „Kristofor", uglazbili su poznati hrvatski glazbenici. Veliki glazbeni doživljaj priredili su i poznati hrvatski i
Slika
Slika 3: Dodjelazahvalnicabivšimministrima
,.;-
Višegodišnjom suradnjom s obitelji lvana i iz Kozarevca Kloštar Podravski, - župani-ja), :_: HZPSSje u ovoj mladoj obitelji našao osobe
<::s -~ širokih vidika spremne za uzajamnu suradnju, ;;:"<::s <::s spremne na stalno ali i na to da svoja znanja dijele s drugim poljopriv._ _ _., rednim i djelatnicima HZPSS. Obitelj se do 1995. godine bavila tovom junadi (120 do 140 junadi turnusu; dva turnusa godišnje), te proizvodnjom i duhana. Ovom proizvodnjom nisu bili zadovljni, zato se 1996. godine proizvodnji mlijeka. Tada su imali samo 4 krave, a iz stada namijenjenog tovu odabrali su 6 junica.
Na svojem su OPG-u imali desetke pokusa, ugostili stotine primili nekoliko punih autobusa poljoprivrednika, pokazali im svoju staju i novu farmu 2004. godine u kojoj je trenutno 120 grla stoke: 74 krave, 12 gravidnih junica i 34 komada ženskog podmlatka uzrasta. Dnevno 1 250 kg mlijeka ekstra klase. su ugostili radnu grupu za travnjašvo, bili pregledima prskalica, qa otvorenom - «košnja travnjaka». Uvode i metodu embriotransfera.
ELEKTROIEHNIKA
Obitelj na okupu
Otvorenoga srca i uma, spremni za Europu, uz sav posao koji rade s puno ljubavi su skladnu obitelj koju gospodin lvan kao nositelj gospodarstva, majka Jelena te tri sina: Mihael prvog razreda srednje škole u Križevcima - veterinarski Franjo iAntun, koje usmjeravaju daljnjem i usavršavanju proizvodnje. Na gospodarstvu pomaže i Ivanov brat Darko s obitelji.
U znak zahvalnosti, za dodjelu priznanja za suradnju s HZPSS-om predložili su ih djelatnici Odsjeka HZPSS
Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR
Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge
e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr
Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke
za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.
lip RBC 1500 - 10 000
Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na
www.elektrotehnika.hr
za automatsko pranje
Tip RBH 300 - 1600 lit
lit
Doc. dr. se. Ante
i reprodukcija krava
Hranidba kao drugi po važnosti negenetski reprodukcije zaslužuje primjerenu pozornost. i pogrješke u hranidbi uvjetuju reproduktivnih problema stada.
Hranidba krava je složena jer istodobno treba poznavati i uvažavati unutarnje i vanjske faktore (okruženje), umanjiti nesklad unesenih i hraniva. Tjelesna i ogranikatkada potrebu kompromisnih manipulacija tjelesnim rezervama (energetskim, mineralnim), njihovim ciljanim prikupljanjem ili aktiviranjem. procese treba nastojati zadržati u neškodljivim okvirima. Razina proizvodnje mlijeka današnjih krava predstavlja znatno metabolia nepoznavanje i potreba dovodi do narušavanja metabolizma i proizvodnje, uništenja jetre, pojave ketoze, acidoze, groznice, ali i problema u reprodukciji. se manje pogrješke u hranidbi ne zbrajaju multipliciraju, što da više manjih pogrješki u hranidbi dovodi do velikih problema u proizvodnji.
Osobito negativan na reprodukciju izazivaju manjkavosti hranidbe tijekom suhostaja i rane laktacije. Manjkavosti se uglavnom odnose na neprimjeren (prevelik ili nedostatan) unos energije, prevelik unos nedostatan unos sirovih vlakana, neprimjeren odnos kalcija i fosfora, manjak karotina, selena, natrija, višak kalija ili nitrata, te nagle promjene krmiva u obroku. Manja odstupanja od optimalnog sadržaja hranjivih komponenti, organizam krave podnosi, no dugotrajniji i izraženiji nedostatci dovode do meproizvodnih, reproduktivnih, zdravstvenih i drugih problema. Suhostaj je veoma bitna proizvodna ali zanemarena faza,
Redovitost teljenja jedan je od temeljnih preduvjeta uspješne proizvodnje mlijeka na farmi. Nakon teljenja nova laktacija, a novo tele je prihod, bilo da se radi o grlu za remont ili za tov. Znamo da je nasljedni faktor u reprodukciji važan, no neznatniji (15%)u odnosu na gospodarenja na kojega djeluje farmer (85%).
da u njoj nema sekrecije mlijeka. Znamo da hranidba krava tijekom suhostaja ima znatan na pripremu i tijek teljenja, prevenciju
laktaciju, oporavak reproduktivnog sustava i ponovnu steonost. Obrok krava tijekom suhostaja je energetski prebogat ili siromašan, a uz neke druge nepravilnosti (preobilan unos minerala) još dolazi do izražaja. Kravama koje ulaze u suhostaj obrok treba uskladiti s potrebama prestanak sekrecije mlijeka, potrebe rasta ploda i regeneracije vimena. Kondiciju u suhostaju treba održavati na optimalnoj razini, popravljaje (ukoliko je potrebno) tijekom zadnje laktacije.
Prevelik unos energije (posebice uz unos dovodi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva, i težih teljenja, dužeg puerperija, zaostajanja posteljice, poreme(ketoza) i drugih problema. se u stadima u kojima zasušene krave ostaju s kravama u laktaciji, gotovo isti obrok kao i prije zasušenja. Ovoj pojavi pogoduje obilna hranidba kukuruznom silažom, uz napasivanje na kvalitetnom pašnjaku, ili hranidba dobrom sjenažom po volji. Energetski preobilna hranidba u suhostaju izaziva pad apetita krava nakon teljenja, što uz visoku dovodi do velike energetske daljnjih jetre, edema vimena, ketoza, otežane uspostave spolnog
ciklusa, a katkada i grla iz proizvodnje.
Nedostatak energije u obroku tijekom suhostaja djeluje na pad reproduktivne djelotvornosti da dovodi do aktiviranja masnih naslaga, produženja puerperija i teže uspostave novog spolnog pomanjkanje energije u obroku tijekom suhostaja dovodi i do potpune neaktivnosti jajnika. Reproduktivni uslijed manjka energije su izraženi kod junica koje duže vrijeme borave na pašnjacima. Rana laktacija osobito je za½itjevna glede hranidbe da visoka proizvodnja mlijeka traži brzu prilagodbu obroka obzirom na i sastav. Pogrješke u hranidbi tijekom ove faze imaju direktan negativan na proizvodnju, zdravlje i reprodukciju stada, što se kroz neaktivnost jajnika, anestriju, pojavu cista na jajnicima, tiho gonjenje, zamajetre, smanjenje imuniteta, i drugo. Negativan energetski status nedvojbeno negativno na rast i sazrijevanje jajnih stanica, razvoj folikula u kojima sazrijevaju. je da negativan energetski status krava laktacije snižava razinu progestreona u krvi tijekom spolnog ciklusa, što otežava embrija u stijenku maternice i njegovo rano preživljavanje.
laktacije. uslijed smanjenog unosa energije i nedostatka glukoze u krvi, dolazi do 'otapanja' rezervi masnog tkiva i mobilizacije masnih kiselina koje bivaju prema jetri i dalje u
Grafikon 1:Meduovisnostudjela
masti prve kontrole i uspješnosti prve inseminacije
Graft·kon2: Meduovisnostudjela
i servisperioda
procese. koncentracija masnih kiselina u krvi djeluje i na poveudjela masti u mlijeku.
Utjecaj masti i na osjemenjivanje je udjela masti tijekom prve kontrole s prvog osjemenjivanja po teljenju (grafikon 1). udio masti tijekom prve kontrole u negativnoj je vezi s uspjeprve inseminacije po teljenju. Udio u mlijeku je pokazatelj razine energije u obroku, te može poslužiti kao indikator reproduktivne djelotvornosti (grafikon 2). je, da je manji udio u mlijeku vezan za produženje servis perioda. Energijau obrocima krava Visoka proizvodnja mlijeka odnosi više energije no što je krava može namiriti iz konzumirane krme. Smanjen apetit, stres teljenja, premiještanje krave u laktacijsku skupinu, prve mužnje, promjena strukture obroka, koncentrata u obroku i drugo uvjetuju nedostatan unos krme laktacije. Stoga se ciljano trošenje energetskih rezervi krave
laktacije, koje se kasnije (tijekom tako da krava u obroku dobije manje zadnje laktacije) organizmu energije u odnosu na vrijednost izraprigodom kreiranja obroka. Ukoliko ovaj proces izmakne Poželjno je povremeno analizirati kontroli, energetski deficit dovodi vlastitu voluminoznu krmu kako bi do i reproduktiv- imali objektivne rezultate i izbjegli nih smetnji zbog kojih krava biva nepravilnosti. Na taj se podiže i Grla s položenijom lakta- djelotvornostreprodukcije. cijskom krivuljom manje su sklona Dostupnost vode indirektno energetskim (i reproduktivnim) pore- djeluje na energetski status krave. da se tijekom lakta- Znamo da vode snižava cije manje energetski "zadužuju". unos krme, što se u izraženijim sluSmanjeno konzumiranje krme može odraziti i na reprotijekom rane laktacije dovodi dukciju. Socijalno rangiranje stada do energetskog deficita i reproduk- važno je s pozicije osiguravanja tivnih problema. Pravilnom pripre- prostora i vremena u kojem krava mom krave tijekom suhostaja dije- može yojesti potrebnu krtom se može suzbiti ova pojava. Pose- me. Cesto uslijed hice treba paziti da koncentracija staje i uznemiravanja energije u obroku tijekom suhostaja krave nemaju uvjete za konzumine bude prevelika, da negativ- ranje dovoljne krme, zbog no djeluje na apetit krave nakon se može javiti energetski defiteljenja. koncentrata u cit, te i reproduktivni obroku krajem suhostaja ne treba problemi. 3-4 kg. Sirovih vlakana u obroku treba biti 18 do 20% u suhoj Radi podizanja djelotvornosti tvari kako bi probava neometano reprodukcije, izbjegavanja metafunkcionirala. Manji udio sirovih i drugih vlakana u obroku dovodi do srna- problema, pozornost treba njenog sline, pada koncen- posvetiti energetskoj komponenti tracije octene kiseline u buragu, obroka. U suhostaju treba zakiseljavanja buraga (pH buraga prekomjerni ali i nedovoljni unos pada ispod 5,5), što je dobra podloga energije, dok u prvoj fazi laktacije za pojavu i reproduktiv- treba umanjiti posljedice energetski nih problema. Promjene u obroku nedostatnog obroka. Osim obroka, kao i novih krmiva treba pozornost treba obratiti i na okoprovoditi postupno. Problemi s lišne koji indirektno mogu papcima, ozljede, stres i bol dovesti do smanjenja konzumiranja smanjuju unos krme u organizam krme i energetskog deficita. Na taj krave, te indirektno uvjetuju energet- umanjiti težih ski deficit. teljenja, zaostajanja posteljice, se i energetsko skratit se servis period, te dobiti precjenjivanje voluminozne krme, više teladi i mlijeka.
Grafikon3: Utjecajvisineproizvodnjena "energetskozaduživanje11 krave tijekomrane laktacije
"zaduživanje"
06/2006.
uYiJ ~&dJ~ D
~@ ~WQD~©DdJ~
2. dio
Istraživanja o troškovima gradnje, uz analizu pojedinih faza izgradnje, zorno pokazuju kako utjecaj nosive konstrukcije u ukupnoj investiciji iznosi 32 do 33 %ukupnih investicijskih ulaganja. Materijali koji se koriste u izgradnji poljoprivrednih objekata, posebno staja su
• montažne konstrukcije od armiranog betona
• konstrukcije
• drveni materijal (ili mješoviti drveno - materijali)
Najviše prevladavaju objekti kojima je nosiva konstrukcija od gotovih armirano betonskih elemenata. njima korišteni oblici su:
• oblik ravne grede (1A)
• oblik bumeranga ili koljenasti oblik (slika 1B)
• oblik portala (slika 1C)
Dar,OZago,ec,dipl. ing, HZPSS
"Kostur"staje koji se sastoji od nosivih dijelova staje, bez sumnje predstavlja jedan od izbora za stvaranje optimalnih uvjeta držanja stoke. Isto tako nosiva konstrukcija igra važnu ulogu i s ekonomskog gledišta.
Konstrukcija "portala" veže se uz modernije staje zatvorenog tipa s centralnim hodnikom za hranidbu, a ležišta su s lijeve i desne strane. Konstrukcije s ravnim gredama našle su široku primjenu i u stajama sa slobodnim držanja. dosta proširenoj upotrebi ovakvog tipa, ipak se ne i to iz razloga:
• negativan utjecaj na okoliš u pejzažnom smislu (loše izgleda)
• nedovoljan pad kosina (cca.1 O- 12 %) za dobru prirodnu ventilaciju unutar objekta
• viša cijena izvedbe u odnosu na konstrukciju koja ovisi o kretanjima na tržištu (od 45 - 50 €/m2)
Nadalje, betonskih konstrukcija koje se koriste za poljoprivredne obje-
kte, u prvom redu su namijenjene industrijskim halama i drugim granama te se zbog toga ne mogu uvijek prilagoditi potrebama jedne staje. Posljednjih godina stvari se polako mijenjaju, iako je armirani beton još uvijek u širokoj primjeni, poljoprivrednici se danas ipak opredjeljuju za "laganije" konstrukcije poput i drveta.
Gotove konstrukcije (sl. 2) imaju neke prednosti u odnosu na betonske konstrukcije:
• ekonomski razlozi (cijena cca. 40 €/m2)
• bolje prirodne ventilacije nagibima (25-30 %)
• nešto jednostavnija gradnja, s obzirom da je jednostavnije sklapanje pojedinih komponenti pozakovica i/ili zavarivanja
• manja težina konstrukcije
Slika 1: Primjerimontažnihbetonskihobjekata
Slika 2: Staja s konstrukcijom
Nasuprot tome, su konstrukcije od "laganijih" materijala, a samim time podložnije su nestabilnostima. Da bi se sprijeove pojave, neophodno je vertikalno povezivanje te pokrovnih elementa (sl. 3). Nadalje, metalne konstrukcije imaju svoje površinske nestabilnosti pri nastaje pa je potrebno obaviti toplo U kada je neophodno horizontalno treba imati u vidu i negativan aspekt tog jer se danas zahtijeva da zidovi odnosno stranice staje budu što više radi ulaska traktora i strojeva za hranidbu u staju. metalne konstrukcije sastavljene su od stupova profila oblika slova "H", a grede koje se na njih vežu (pokrovne gredice) profila "U". Da bi smanjili troškove, vezane ostalim i na težinu potpornih elemenata, savjetuje se kod objekata širih od 16 m nosive stupove konstrukcije smjestiti u temelj zida krmne zabrane (sl. 4 A). Oni se mogu smjestiti i drugdje, ali je bitno da to budu mjesta gdje smetati ni životinjama ni (sl. 4B).
Što se drveta kao materijala koji se koristi u izgradnji, potrebno je naglasiti da ovaj materijal najviše ima primjenu u brdskim podalpskim (npr. Austrija). Danas se primjena drveta širi i u nizinske predjele, a i sve je više graditeljskih firmi koje koriste drvo kod gradnje staja. Kao što je poznato, drvo ima karakteristike: dobru otpornost na tlak i vlak, malu težinu, smanjenu vodljivost i nizak koeficijent dilatacije. Nasuprot tome, ima i nekoliko loših karakteristika kao što su zapaljivost
te loša otpornost u vlažnim uvjetima. Brojne su i tvrtke koje koris te lamelarno drvo u gradnji, kojeg se mogu dobiti razoblici i dimenzije te zadorasponi staja.
Zamjetan uspjeh ostvaruju
Slika 3: Neophodno (osiguranje} konstrukcijazbog vjetra
Slika 4 (A}: Nosivi stupovi smješteniu temelj krmne zabrane
Slika 4 (B}: Nosivi stupovi u položajugdje ne smetaju ni kravama ni
Slika 5: Staja s mješovitomstrukturommaterijala i nosivimstupovimasmještenimu temelj krmnezabrane i mješovite drveno - konstrukcije (sl. 5). Radi se o objektima s krovištem "na dvije vode" s nagibom od 25 - 35 %, koje su od toplo stupova, greda od lamelarnog drveta te gredica i letvi za krovišta. interes za ove materijale vezan je uz troškove koji su skoro konkurentni betonskim i konstrukcijama, a posebno kada se uzme u obzir omjer kvaliteta/ cijena koja se oko 65 € / m 2 • Prema tome može se da su drveno - konstrukcije ipak nešto skuplje ali i kvalitetnije. Još jedna koja se u inozemstvu koristi (iako u nekim zemljama nije našla široku primjenu) je korištenje laganih materijala od industrijskog drveta kao što su okrugli stupovi (oblice) od jelova i kestenova drveta. U tom je smanjenje troškova jer obiteljko gospodarstvo može i samo graditi staju uz vlastitu radnu snagu s cijenom koja se u tom oko 22 €/m 2 •
Pokrovi toplotna izolacija
Da bi se obranili od ljetnih zraka i održali povoljnu temperaturu unutar staje, ubla(koliko je temperature i dnevna kolebanja temperatura, su potrebne intervencije na materijalu koji se koristi za pokrivanje, odnosno na cijelom krovištu. U tu svrhu mogu se rješenja, a to su materijali koji imaju dobru refleksiju kao što su lim ili materijali od aluminija te bojanje u bijelu boju. Dobru primjenu za pokrivanje krovišta ima i rebrasti "samonosivi" limeni materijal koji se može koristiti i pri rasponima. Njegova osnovna prednost je velika sposobnost, jednostavnost postavljanja, smanjena težina i otpornost. Osnovni nedostatci su cijena i loša otpornost na koroziju te ostale atmosferske utjecaje, posebno kod bez posebne dodatne zaštite.
Kao pokrovni materijal za govedarske staje može se koristiti i
IZGRADNJA
ondulirani lim. Njihove osnovne karakteristike su otpor na koroziju, jednostavnost montiranja upotrebe velikih dimenzija), mala težina, poboljšana otpornost, sposobnost te Osnovni nedostatci su loša izolacija (prenosi udarce kapi kiše) i loša terotpornost.
Kod izgradnje stajskih objekata mogu se koristiti tzv. plood vanjskog dijela koji je od lima ili od aluminija prekrivenog bitumenskopolimernom membranom (sadrži ljuske škriljavca), zatim središnji dio ispunjen poliuretanskom pjenom (purpenom), te donja strana od milimetarskog lima, a sve to radi bolje izolacije od ljetnih Materijal, osim izolacije, ujedno ima i dobru refleksiju Cijena ovakvih se oko 35 - 40 € /m 2 nabavu i postavljanje. U kada se koriste salonit s malom refleksijom i slabom izolacijom, se postavljanje dvostrukih dok se stavlja kamena vuna. trebaju biti svjetlijih boja. Cijena jednog ovakvog paketa se od 25 - 30 €/m 2 •
Postoji još jedna a to je korištenje "spuštenog" stropa ispod pokrova, kako bi se stvorio jedan jastuk koji vati brz odvod akumulirane topline, odnosno brzu i jednostavnu izmjenu zraka. Svrha je prodor topline u unutrašnjost staje. Upravo da bi bila osigurana djelotvorna cirkulacija zraka unutar dijela ventiliranog krovišta jastuka) bitno je pravilno dimenzioniranje prostora debljina ovisi o duljini i nagibu
Izvor:L'informatoreagrario
Ml,jekarskilist 06/2006.
Svrha uzgojnog programa
Svrha uzgojnog programa je kontinuirano proizvoditi krave koje svakom generacijom biti sve bliže idealnoj kravikravi koju bi svaki uzgajihtio imati u svojem stadu. Put do toga cilja nije nimalo jednostavan. Krave se kroz generacije mogu popravljati samo planskim, ciljanim osjemenjivanjem sjemenom superiornih, pouzdano testiranih bikova. U Hrvatskoj do sada nismo bili uspješni u testiranju bikova i tako nemamo bika kojega možemo usporediti s bikovima iz zemalja iz kojih uvozimo genetski materijal Gunice, sjeme bikova, žive bikove, embrije).
HAS (Celsius x Cleitus)
Na ovo pitanje može biti samo jedan odgovor - MORAMO!Uzgojni programi se upravo ovih dana mijenjaju. Ako se aktivno i organizirano ne u njihovo kreiranje i provedbu, ništa se popraviti u uzgoju, a puno toga moramo popravljati.
ozbiljnih uzgojnih programa je testiranje bikova. Svaka zemlja, ili uzgojna organizacija koja tvrdi da ima ozbiljan uzgojni program, mora odmah navesti i koliko bikova godišnje testira. U svijetu se godišnje testira oko 8 500 bikova pasmina. Dominira holstein-frizijska s više od 70% svih bikova (iznad 6 500 bikova godišnje), a druga po redu je simentalska pasmina s 800850 bikova godišnje.
Testiranje bikova vrlo zahtjevan i skup proces. troškovi po jednom biku do starosti od oko S
svijet ne bi bez veze trošio tolika sredstva na testiranje toliko puno bikova. Važno je pri tome naglasiti da je sustav genetskog vrednovanja bikova u ozbiljnom svijetu zadnjih 30-ak godina sve paje danas gotovo sva svjetska „genetika" dostupna i široko korištena posvuda po svijetu.
I kod nas, primjerice, neki uzgaosjemenjuju krave sjemenom najboljih svjetskih bikova (Marion, Oman, Titanic, Ramos, Mascol, Rafael, Weinold, Dionis, ).Jasno je da velike i bogate zemlje, s velikim
Looking MAJOR (Celsius x Sunny Boy)
Je li „naš" elitni bik HASu rangu svoga nizozemskog polubrata MAJOR-a?Odgovor može dati samo pouzdan sustav testiranja. Za sada je usporedba
Što drugi rade
Od kada se rutinski provodi umjetno osjemenjivanje (od 40-ih godina prošlog u svijetu se ubrzano radi na genetskom unapregoveda. Okosnica svih iole
godina (prvi testovi „first crop"), se u svijetu oko 25.000 eura, dakle, ozbiljan svijet troši oko 220.000.000 eura godišnje na testiranje bikova. No, barem za sada, drugog puta nema.Jer da ima,
brojem krava, testiraju i broj bikova pa su i njihove da uzgoje veliki broj vrhunskih bikova puno u odnosu na male zemlje i male uzgoje. No, i male zemlje i male uzgojne organizacije
imaju svoje uzgojne programe i pouzdano testiraju bikove, naravno, puno manji broj bikova. Najviše bikova holstein-frizijske pasmine testiraju u SAD-u(oko 1 400 bikova godišnje), zatim u (oko 950), Francuskoj (oko 650), Nizozemskoj (oko 500), Italiji i Danskoj (oko 350), Kanadi (oko 320) itd. Nama su zanimljive zemlje s kojima se možemo primjerice Finska i Švicarska testiraju oko 40 bikova godišnje, Irska i Estonija oko 25, a Belgija samo 3. Susjedna Slovenija postoji na „uzgojnoj karti svijeta" i testira u prosjeku 1O holstein bikova godišnje.
Uzgoj bikova
U svijetu postoje brojne velike i male uzgojne organizacije, tj. centri za proizvodnju bikova za umjetno osjemenjivanje. centri u kojima proizvode bikove holsteinfrizijske pasmine za umjetno osjemenjivanje testiraju i do 400 bikova godišnje: Semex Alliance - Kanada, ABS Global - SAD,CRI - SAD, Select Sires - SAD, Holland GeneticsNizozemska. No, postoje i male uzgojne organizacije, ali i one proizvode vrhunske bikove, naravno, manji broj. Tako npr. OHG - njemacentar, iz kojega smo do sada uvezli mnogo doza sjemena holstein biko-va, spada u najmanje centre i testira svega 20-ak bikova godišnje. No, do sada uzgojili su nekoliko elitnih bikova se sjeme koristi za osjemenjivanje krava diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj (Ramos, Lancelot, Dorado, Jose). Ima još puno primjera malih uzgojnih organizacija, koje testiraju do 20 bikova godišnje, a vrlo pouzdano proizvode vrhunske bikove.
U Europi se ozbiljno testira godišnje 800-850 bikova simentalske pasmine, najviše u (oko 560), Austriji (oko 140),
Tablica:Svojstva u selekcijikrava i bikova
PROIZVODNA SVOJSTVA FUNKCIONALNA SVOJSTVA VANJŠTINE SVOJSTVA
Simentalac
mlijeka (kg) Okvir (5 svojstava)
Mast (kg i%)
Proteini (kg i % )
Perzistencija
Noge i papci (4 Protok mlijeka
Dnevni prirast u tovu svojstva)
Somatske stanice
Randman Vime (10 svojstava) Plodnost
Klase polovica
Težina teljenja
Mrtvo-oteliena telad
Holstein-friesian (broj i grupiranje svojstava razlikujese po zemljama, pr.
mlijeka (kg) Okvir (5 svojstava)
Mast (kg i%) karakter Perzistencija
Proteini (kg i%)
Noge i papci (4 Protok mlijeka svojstva) Somatske stanice
Vime (7 svojstava) Plodnost
Težina teljenja Temperament
Švicarskoj (oko 100), Italiji (oko 35), Francuskoj (oko 15). Ozbiljni uzgoji približavaju se
skom sustavu genetskog vrednovanja bikova, a najbliže su tome u i Sloveniji. Naši susjedi Slovenci godišnje testiraju 20-ak simentalskih bikova (Katalog bikov 2006. - 18 testiranih simentalskih bikova, 12 holstein-frizijskih i
Kakose bikovi testiraju
Pod testiranjem bikova podrazumijeva se procjenjivanje uzgojnih vrijednosti bikova na temelju vrednovanja njihovih potomaka i sinova), tzv. progeni test. Svakog mora zanimati kakve potomke može od bika s kojim osjemenjuje svoje krave. To se može vidjeti jedino iz testova bika. Što su ti testovi pouzdaniji, to se ispuniti Sustav proizvodnje bikova (uzgojni program) mora osigurati dovoljan broj pouzdano testiranih bikova, sve potrebne informacije o njima i na vrijeme eliminirati iz upotrebe bikove koji nisu dovoljno dobri. Od krava (pa tako i bikova)
danas se traži jako puno. Velik je broj svojstava koja su važna u proizvodnji mlijeka i mesa (tablica). Sva su ta svojstva i genetski uvjetovana - neka manje, neka više zato se na sve njih nastoji utjecati genetskim ili selekcijom, pa svaki testirani bik mora imati uzgojne vrijednosti za ta svojstva. Postoje još neka svojstva koja u nekim zemljama prate i na koja se obavlja selekcija, npr. kappa-kazein u mlijeku. sira vrlo su interesantne krave koje imaju genetsku osnovu za kappa-kazein u mlijeku 88 jer od takvog mlijeka dobije se 5-15%višesira.
Selekcijskiindeksi
Ekonomski najvažnija od navedenih svojstava se u tzv. selekcijske indekse po kojima se vrednuju i rangiraju bikovi i krave. Ti indeksi u obliku relativnih brojki izražavaju uzgojne ciljeve U simentalskoj pasmini, u njemasustavu, to su G'ZW (ukupni indeks), MW(mlijeko), FW (meso), AT (fitnes, funkcionalna svojstva),a u holstein-frizijskoj pasmini postoji velik broj indeksa, koji su u pojedinim zemljama,
npr. SAD ima TPI, Kanada ima LPI, RZG,Nizozemska DPSitd. Biološke osobine goveda diktiraju testiranja bikova. Test osjemenjivanja
Potencijalni bik, tj. muško tele od pažljivo odabrane bikovske majke i bikovskog oca, uzgaja se do dobi od oko 12 mjeseci u testnoj stanici ili kod uzgajia za to vrijeme muškom teletu simentalske pasmine prati se dnevni prirast - tzv. performans test. Mladi bikovi koji zadovoljavaju sve striktne zahtjeve glede porijekla, tjelesnog rasta i razvoja i da su zdravstveno besprijekorni, u dobi od oko 12 mjeseci idu u „pravi test"progeni test. Od njih se uzima sjeme i pušta u tzv. TESTOSJEMENJJVANJE. U holstein pasmini to se još zove „uzorkovanje (sampling)"; uzima se „uzorak bika" na ispitivanje da bi se utvrdila njegova sposobnost prenošenja svih navedenih osobina na jer njegove krave zanimaju Traži se odgovor na pitanje: kakve daje taj bik? Pojednostavljeno: ako daje dobre osjemenjivat njegovim sjemenom, a ako ne, tražimo drugog - boljeg. To je svrha test osjemenjivanja - dobiti reprezentativan uzorak svakog bika i onda bikove na temelju kvalitete njihovih Test osjemenjivanje je izuzetno osjetljiv i važan dio svakog uzgojnog programa. U njegovom moraju sudjelovati svi, a najvažnije je da ga ozbiljno shvate i na njemu najviše inzistiraju jer oni onda „testirati" i sve ostale sudionike provedbe uzgojnog programa. Na tome prolazi ili pada uzgojni program. Broj doza sjemena po jednom test biku ovisi o „infrastrukturi" u populaciji krava i organiziranosti sustava. Ciljje ne prevelikim brojem doza dobiti dovoljan broj po biku. U tome
se razlikuju najbolji od ostalih uzgojnih sustava. U nekim uzgojima dovoljno je samo 500 doza za test osjemenjivanje da bi se dobilo oko 100 u testu po biku, a u nekima nije dovoljno ni 2 000 doza. Da bi dobili u test bika jednu potrebno je 1O do najviše 15 doza sjemena „pustiti u test osjemenjivanja".
Ukupan udio testnog osjemenjivanja, u svim osjemenjivanjima populacije krava, ne bi smio nikako prelaziti 30%.U Austriji je primjerice kod simentalca svega 20% testnog osjemenjivanja. Broj iz test osjemenjivanja, koji je dovoljan za pouzdano testiranje bikova, stalno se Danas su u uzgoju sve važnija funkcionalna svojstva, a za njihovu pouzdanu procjenu potreban je broj po biku i to u što broju stada razine menadžmenta. Tako ozbiljni uzgoji danas postižu broj od 130 u barem 100 stada po biku u testu na proizvodna i funkcionalna svojstva i nešto manji broj na svojstva vanjštine. Za provedbu test osjemenjivanja neophodno je osmisliti proceduru koju prihvatiti i držati je se svi sudionici provedbe uzgojnog programa.
model je korištenje testnog sjemena na prvotelkama, tj. junice i starije krave osjemenjuju po izboru testiranim bikovima, a sve prvotelke osjemenjuju bikovima u testu. Naravno, takvo osjemenjivanje je dodatno i financijski stimulirano. Takav bi model trebalo provoditi i kod nas, a naši su u razgovoru, izrazili spremnost za takvog modela. Naravno, na tome još treba jako puno raditi, osobito veterinari, a nema razloga da to ne prihvate. Jako je važno da se velik dio test osjemenjivanja obavlja na kravama u sustavu kontrole mlije-
i ocjene vanjštine, jer jedino bika u takvim stadima mogu u testove bika. Bik mora zadovoljiti tri razine testiranja U prosjeku 3 godine nakon obavljenog test osjemenjivanja se teliti bika u testu. Nakon toga je potrebno još barem 12 mjeseci da se prikupe i obrade sve potrebne informacije o tim kako bi mogle test bika. Te se informacije prikupljaju kroz sustav kontrole (proizvodnja i funkcionalnih osobina) i ocjenjivanjem vanjštine (linear-scoring) prvotelki bika u testu. Uz ocjenu vanjštine, prikupljaju informacije i o protoku mlijeka i temperamentu Simentalski bikovi u vremenu dobiju testove na meso. Prvi testovi bikova na mlijeko mogu se dobiti nakon 100 dana laktacije no pouzdaniji testovi su nakon završene prve laktacije. U to je vrijeme bik u testu star u prosjeku 5 godina. princip uzgojnog programa je To je razdoblje koje traje 3,5-4 godine, od test osjemenjivanja pa do prvih testova mladog bika, u kojemu se bik NE KORISTIza osjemenjivanje, nego testove. Biku se naravno može uzimati sjeme i deponirati, ali se ne smije koristiti u osjemenjivanju. Tu su svi naši dosadašnji uzgojni programi „padali u vodu". U prosjeku je potrebno staviti u test 71O mladih bikova da bi se dobio 1 koji ima „prolazne ocjene" testove, dakle, 80-90% testiranih mladih bikova nikad se više ne pojavljuju u osjemenjivanju jer naprosto ne zadovoljavaju uzgajipa nakon razdoblja deponirano sjeme bit uništeno, a bik zaklan. To i jest pravi smisao selekcije; odabrati 1O ili 20% najboljih, a ostalo „ide u kobasice".
Nažalost, kod nas je do sada udio osjemenjivanja mladim, neprovjerenim bikovima bio nedopustivo velik.
U svijetu se od jednog bikovskog oca testira broj sinova, i nekoliko stotina, a od najboljih svjetskih bikova ponekad se testira 500- 700 sinova. Naravno, samo se najboljih nekoliko nakon testiranja dalje koristi, a ostatak nestaje.
Prvi testovi bika (kad je star oko 5 godina) nazivaju se „debi" ili „first crop", a to je prva od tri razine
testova koju bik "u karijeri" prolazi. Ako su „first crop" bik se masovno koristiti u osjemenjivanju (najbolji bikovi i po cijelom svijetu). Nakon 3 godine „u test bika ulaziti" i te koje su uzgojene od masovnog osjemenjivanja, pa tako s pro8 godina starosti puno korišteni bikovi imaju i drugu razinu testova, od tzv. ,,second crop" (veliki broj
O ukupnoj pouzdanosti sustava testiranja u nekoj zemlji ili uzgoju ovisi koliko bikova „položiti taj
ispit", tj. o pouzdanosti prvih testova ovisi li bik zaista ispuniti sva To je za i najvažnija razina testiranja, jer trebaju bikovi koji pouzdano „daju po njihovoj želji". Najbolji bikovi koriste se i kao bikovski i o uspješnosti njihovih sinova ovisi koji bik zadovoljiti i na toj razini
testiranja. Mnogi vrhunski bikovi u svijetu, s naprosto nisu ostavili traga u uzgoju preko svojih sinova.
Neka možemo li testirati bikove i treba li ocjenjivati vanjštinu krava jer sve se to radi za njih i oni u sve izravno ili neizravno i
centar (HSC). Oni moraju stvoriti U uvjetima današnjeg slobod- temelj za uspješnu provedbu pronog tržišta genetskog materijala grama, a svi ostali sudionici proi svi sudionici provedbe vedbe uzgojnih programa priklonit uzgojnih programa moraju se tome ili im biti lako jezik, odnosno, dogovo- opstati. riti se jer nas sve "pomesti" Testiranje bikova nema alteglobalizacija. ,,Na potezu su" Stru- rnative, ne možemo dopustiti da kovne pasminske udruge i savezi ovisimo samo o uvozu. U perspektivi goveda: Hrvatski savez je realno kod nas korištesimentalskog goveda nje do 30%uvoznog sjemena vrhun(CroSim)i Udruga Hrvatskih uzgaji- skih testiranih bikova, do 30% sjeholstein goveda (UHUH) te mena mladih bikova za test proizveinstitucija ovlaštena za glavninu po- denog kod nas ili za slova u uzgoju - Hrvatski testiranje s ozbiljnim uzgojima
izvana, a glavnina osjemenjivanja mora biti sjemenom bikova pouzdano testiranih u našem uzgoju.
Približno tako je i u Sloveniji. Nema mjesta za uvozne testirane žive bikove, koji danas zauzimaju sve više prostora u osjemenjivanju kod nas. U perspektivi bi morali biti u stanju pouzdano testirati barem 20 simentalskih i barem 1O holstein bikova godišnje i tako dobiti barem 4-6 bikova godišnje koje s punim povjerenjem koristiti u osjemenjivanju svojih krava.
Mljekarski list 06/2006.
Eco-Foam S-1 OS
Higijenski sistem za pranje pjenom kompletnog izmuzišta, laktofriza, mljekare te svih drugih otvorenih površina
(!)]]{l])illmIm mwnm
Pranje lzmuzlšta, opreme i prostora nije bilo nikad jednostavnije jer sada je tu Eco-Foam S I to nije sve
x 1.064,63 kn +
Eco-Foam S-105
Novo i jedinstvena higijensko rješenje za primjenu na farmama
Eco-Foam S 105 J8 inovativna higijenska metoda :za pranJe svih otvorenih površina. Sistem uklanja svih lll'Sta u izmuzištu, laktofrizu, mljekan itd. te na taj smanjuje rizik' od tzv. cross kontaminacije tijekom mužnje.
Eco-Foam S 105 brzo otapanje i varqske površine izmuzišta I opreme. Na taj se smanjuje mikrobiološki rizik i za samo mlijeko.
U kombinaciji s jedinstvenim Ecolabovim proiZvodima, pranJ8 pjenom osigurava optimalnu higijenu prostora a u kombinaciji s dobro poznatim Ecolabovim proizvodima za higijenu vimena i muzne opreme vrhunskukvallt&tu mlijeka. Kao rezultat toga proizlazi proizvodnje, bolja dobrobit za životinje i fokus na radno okruženje.
Vrlo Jednostavna montaža, te sve operacije u jednom
· ni u higijeni
P3 TOPAX 66
Kloralkalno sredstvo za pranje, koje uklanja proteine. mast i druge Formulacija u pjeni dulje kontaktno vrijeme za djelovanje deterdenta na površini.
PJ OP Kiselo pjenoce sredstvo za pranje. koje uklanja kamenac i proteine. sadržj i tenzide koji imaju svojstvo otapanja masti. Fonnulacija u pjeni dulje kontaktno vrijeme za djelovanje na površini.
se da svako 3-4 pranje bude provedeno g kiselim sredstvom.
6. KOOPERANT MLJEKARE: (podatke od 1·4 BAVE:" NO ispunili ŠTAMPANIM slavima)
Kupoa711 ••• ucUbu po alflfe u: DALBO d.o.o. arstdlnska 27 k 42205 dovoc te! 042 209 239 ra o 22092 o tn b. 098 859 623 ••mall. ro,;;:,cfalb .hr
Eko ekspres d.o.o. Bartola Keš1 4/1 tel. o, 465 o 58 fax 01 486 o 94• o-m ii: ako ok'sproswi g.h ot.ht
potpis;
Za s,· dodatne injc,rma I}, oko funkcioniranja ur laja obratite se 11aše11, t hniikom s<11Jf'trlilm ,w mob. 098 .J J 737.
oJajna stanica prolazi kroz stadije: ovularni (traje 12-13 dana), embrionalni (traje do 45 dana), fetalni (traje sve do teljenja). Gravidnost nošenje, steonost) holštajn - frizijske pasmine u našim uvjetima traje 278 dana, dok simentalke nose nešto duže, 285dana.
Trajanje gravidnosti
Smatra se da duljina graviditeta najviše ovisi o genotipu, odnosno pasmini. Na duljinu graviditeta dva genotipa: genotip majke i genotip ploda. pasmine s teladi, kao i mesne pasmine, nose nešto duže. Pasmine manjeg okvira i pasmine nose
Produktivnije pasmine nose od ekstenzivnijih.
Osim pasmine, na duljinu graviditeta I spol teleta. Muška telad nosi se jedan dan duže od ženske, a blizanci u pravilu nešto Blizanci goveda javljaju se u pasmina (0,34-4,5 %),nego u mesnih (0,4-1, 1
Mr. se. Miljenko
Gravidnost krava oplodnjom, odnosno sparivanjem ženske i muške spolne stanice. Do oplodnje jajne stanice dolazi u jajovodu, 4-6 sati nakon ovulacije. stanica diobom iz jajovoda u maternicu, te se ugnijezdi (nidira) u stijenku maternice.
%). Isto tako, je da se blizanci javljaju u europskim pasminama, simentalcu i šaroleu, nego u pasminama britanskih goveda. Bliznostje nisko nasljedna, hereditarnost je niska (0,07-0, 11). Blizanci u 92-94 % dijele karunkule (kotiledone mater-
Tablica 1: Trajanjegravidnosti nekih pasmina goveda u svijetu
Pasmina Trajanje 2ravidnosti, dana Holštajn 282
nice). Blizanci istog spola normalno su razv1Jeni, ako su spola dolazi do interferencije muškog ploda s razvitkom ženskog. Posljedica je pojava "free martin", odnosno neplodnost ženskog para blizanaca. U praksi se žensko tele ne ostavlja za remont
Tablica2: Razvoj teleta od do
Mjeseci Težina na Dnevni nošenja kraju mjeseca, prirast, g kg
Hereford
govedo 290 Istarskogovedo 291
Tablica 3: Datumi teljenja, ako je dužina graviditeta 285 dana (simentalskapasmina)
Ožuiak Travanj
tel. os'e. tel. os·e. teli. osje. teli. os·e. teli. osje. ,.,. 1-sij 13-lis 1-vlj 13--stu 1-ožu 11-pro 1-tra 11-sij 1-svi 10-vlj 1-llp 13-ožu 1-srp
1-kol
1-ruj 13-lip 1-lis 13-srp 1-stu 13-kol 1-pro 12-ruj 2-sij 14-lis 2-vij 14-stu 2-ožu 12-pro 2-tra 12-sij 2-svi 11-vlj 2-lip 14-ožu 2-srp 13-tra 2-kol 14-svi 2-ruJ 14--lip 2-1Is 14-srp 2-stu 14-kol 2-pro 13-ruj 3-sij 15-11s 3-vlj 15-stu 3-ožu 13-pro 3-tra 13-siJ 3-svi 12-vlj 3-lip 15-ožu 3-srp 14-tra 3-kol 1~svi 3-ruj 15-lip 3-lis 15-srp 3-stu 15-kol 3-pro 14-ruj 4-sij 16-Jis 4-vlj 16-stu 4-o:f.u 14-pro 4-tra 14-sij 4-svi 13-vlj 4-lip 16-ožu 4-srp 15-tra 4•kol 16-svl 4-ruJ 16-lip 4-lis 16-srp 4-stu 16-kol 4-pro 15-ruj 5-sij 17-lis 5-vlj 17-stu 5-ožu 15-pro 5-tra 15-sij S-svi 14-vlj 5-lip 17-ožu 5-srp 16-tra 5-kol 17-svi 5-nJJ 17-llp 5-11s 17-srp 5-stu 17-kol 5-pro 16-ruj 6-sij 18-lis 6-vlj 18-stu 6-ožu 16-pro 6-tra 16-sij 6-svi 15-vlj 6-lip 18-ožu 6-srp 17-tra 6-kol 18-svi 6-ruj 18-lip 6-lis 18-srp 6-stu 18-kol 6-pro 17-ruj 7-sij 19---lis 7-vlj 19-stu 7-ožu 17-pro 7-tra 17-sij 7-svi 16-vlj 7-llp 19-ožu 7-srp 18-tra 7-kol 19-svi 7-ruJ 19-lip 7-lis 19-srp 7-stu 19-kol 7-pro 18-ruj 8-sij 20-lis 8-vlj 20-stu 6-ožu 18-pro 8-tra 18-sij 8-svi 17-vlj 8-lip 20-ožu 6-srp 19-tra 8-kol 20-svi 8-nJj 20-lip 8-lis 20-srp 8-stu 20-kol 8-pro 19-ruj 9-sij 21-Us 9-vlj 21-stu 9-ožu 19-pro 9-tra 19-sij 9-svi 18-vlj 9-llp 21-ožu 9-srp 20-tra S.kal 21-svi 9-ruj 21-lip 9-lis 21-srp 9-stu 21-kol 9-pro 20-ruj 10-sij 22-lis 10-vlj 22-stu 10-ožu 20-pro 10-tra 20-sij 10-svi 19-vlj 10-llp 22-ožu 10-srp 21-tra 10-kol 22-svi 10-1\Jj 22-llp 10--lis 22-srp 10-stu 22-kol 10-pro 21-ruj 11-sij 23-lis 11-vlj 23--stu 11-ožu 21-pro 11-tra 21-sij 11-svi 20-vlj 11-lip 23-ožu 11-srp 22-tra 11-kol 23-svi 11-rui 23-lip 11--11s23-srp 11-stu 23-kol 11-pro 22-ruj 12-sij 24-lis 12-vlj 24-stu 12-ožu 22-pro 12-tra 22-sij 12-svi 21-vlj 12--lip 24-ožu 12-srp 23-tra 12-kol 24-svi 12-ruj 24-lip 12-lis 24-srp 12-slu 24-kol 12-pro 23-ruj 13-sij 2!>11s 13-vlj 25-stu 13-ožu 23-pro 13-tra 23-sij 13-svi 22-vlj 13-lip 25-ožu 13-srp 24-tra 13-kol 25-svi 13-ruj 25-llp 13-lis 25-srp 13-stu 25-kol 13-pro 24-rtJj 14-sij 26-lis 14-vlj 26-stu 14-ožu 24-pro 14-tra 24-sij 14-svi 23-vlj 14-lip 26-ožu 14-srp 25-tra 14-kol 26-svi 14•ruJ 26-lip 14-lls 26-srp 14-stu 26-kol 14-pro 25-rtJj 15-sij 27-lis 15-vlj 27-stu 15-ožu 25-pro 15-tra 25-sij 15-svi 24-vlj 15-lip 27-ožu 15-srp 26-tra 15-kol 27-svi 15-nJj 27-lip 15-lis 27-srp 15-stu 27-kol 15-pro 26-ruj 16-sij 28-11s 16-vlj 28-stu 16-ožu 26-pro 16-tra 26-sij 16-svi 25-vlj 16-lip 28-ožu 16-srp 27-tra 16-kol 28-svi 16-ruj 28-llp 16-11s 28-srp 16-stu 28-kol 16-pro 27-ruj 17-sij 29-lls 17-vlj 29-stu 17-ožu 27-pro 17-tra 27-slj 17-svi 26-vlj 17-lip 29-ožu 17-srp 28-tra 17-kol 29-svi 17-ruj 29-lip 17-lis 29-srp 17-stu 29-kol 17-pro 28-ruj 18-sij 30-lis 18-vlj 30-stu 18-ožu 28-pro 18-tra 28-sij 18-svi 27-vlj 16-llp 30-ožu 16-srp 29-tra 18-kol 30-svi 18-ruj 30-lip 18--lis 30-srp 18-stu 30-kol 18-pro 29-ruj 19-sij 31-lls 19-vlj 1-pro 19-ožu 29-pro 19-tra 29-sij 19-svi 28-vlj 19-lip 31-ožu 19-srp 30-tra 19-kol 31-svi 19-nJj 1-srp 19-11s 31-srp 19-stu 31-kol 19-pro 30-ruj 20-sij 1-stu 20-vlj 2-pro 20-ožu 30-pro 20-tra 30-siJ 20-svi 1-ožu 20-lip 1-tra 20-srp 1-svi 20-kol 1-lip 20-rtJj 2-srp 20-lis 1-kol 20-stu 1-ruj 20-pro 1-Hs 21-sij 2-stu 21-vlj 3-pro 21-ožu 31-pro 21-tra 31-sij 21-svi 2-ožu 21-llp 2-tra 21-srp 2-svi 21-ke> 2-lip 21-ruJ 3-srp 21-lis 2-kol 21-stu 2-ruj 21-pro 2-11s 22-sij 3-stu 22-vlj 4-pro 22-ožu 1-sij 22-tra 1-vlJ 22-svi 3-ožu 224ip 3-tra 22-srp 3-svi 22-kol 3-lip 22-ruj 4-srp 22-lis 3-kol 22-stu 3-ruj 22-pro 3-lis 23-sij 4-slu 23-vlj 5-pro 23-ožu 2-sij 23-tra 2-vlj 23-svi 4-ožu 23-llp 4-tra 23-srp 4-svi 23-kol 4--lip 23-ruj 5-srp 23-lis 4-kol 23-stu 4-rtJJ 23-pro 4-lts 24-sij 5-stu 24-vlj 6-pro 24-ožu 3-slj 24-tra 3-vlj 24-svi 5-ožu 24-lip 5-tra 24-srp S-svi 24-kol 5-lip 24-rtJJ 6-srp 24-lis 5-kol 24-stu 5-ruj 24-pro 5-lls 25-sij 6-stu 25-vlj 7-pro 25-ožu 4-sij 25-tra 4-vlj 25-svi 6-ožu 25-lip 6-tra 25-srp 6-svi 25-kol 6-lip 25-ruj 7-srp 25-11s 6-kol 25-s1u 6-ruj 25-pro 6-lis 26-sij 7-stu 26-vlj 8-pro 26-ožu 5-sij 26-tra 5-vlj 26-svi 7-ožu 26-lip 7-tra
8-stu 27-vlj 9-pro
- osjernenjivanje *telj. - teljenje
ako je oteljeno u paru s muškim. Ako su oba teleta ženskog spola, tada nema problema i takvo tele može se ostaviti za rasplod.
Na duljinu graviditeta i paritet nošenja. je, da starije krave nose duže nego a treba uzeti u obzir i individualne osobine krave, genotip ploda, kao i ostale kao što su držanja, godišnja dob, hranidba krava i drugo.
Razvitakploda
Rast i razvoj ploda u kravi tijekom prvih šest mjeseci vrlo je polagan, dijagnosticiranje gravidnosti po vanjskim znacima je jako teško i diskutabilno (koristiti rane metode graviditeta). Na kraju šestog mjeseca fetus je težak oko 6,5 kg. Dnevni prirasti u spomenutom razdoblju su mali, tek u osmom mjesecu graviditeta plod prirasta nešto iznad 200 g, da bi na kraju prirastao oko 750 g dnevno. Dakle, važno je napomenuti da se u posljednja tri mjeseca odvija 3/4
rasta ploda, napose u zadnjem mjesecu graviditeta. U prvoj polovici graviditeta plod ne zahtijeva posebnu pažnju i njegu, no u drugoj polovici (posebice u zadnjoj organizma je puno Zbog toga je u tome razdoblju potrebita njezi krave obratiti više pažnje. Krave se obvezno moraju zasušiti dva mjeseca prije teljenja. kravama treba više kretanja po zraku (krava potkraj graviditeta troši skoro dvostruko više kisika). U hranidbi krava koristiti krmiva koja nisu plijesnima ili gljivicama, a zimi se ne smiju davati smrznuta voluminozna krmiva. Vodu bi zimi trebalo temperirati (krave vole piti umjereno toplu vodu 15-20°(). teljenje
U praksi se s pojmom kako krava nosi po terminu broj dana. pod pojmom termin podrazumijevaju
Oprema za staje
Mekušanska cesta 62
period od devet mjeseci. Obzirom da u holštajna, a posebice u simentalaca graviditet traje duže od devet mjeseci, uputnije je koristiti za potencijalnog datuma teljenja. U tablici 3 nalaze se datumi teljenja za krave simentalske pasmine, tj. kada znamo datum osjemenjivanja. U zaglavlju tablice nalazi se mjesec u kojem je krava osjemenjena, zatim se u stupcu osje. (osjemenjivanje) datum kada je izvršeno osjemenjivanje, a taj je stupac povezan s drugim stupcem koji je nazvan telj. (teljenje), te se jednostavno datum kada bi se krava trebala teliti. Primjer: krava koja je osjemenjena 1. trebala bi se teliti 13. listopada. koji drže holštajnske krave moraju oduzeti sedam dana od datuma koji se nalazi u koloni telj. Ova tablica bi trebala poslužiti za orijentaciona vanje datuma
- premazi za izmuzište i podove NOVO - program el. pastira, žice, izolatori
Zavjese - mreže boksovi krmne zabrane madraci pregrade (termo) pojilice skreperi - higijenski pribor, rukavice
Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajn-frizijske pasmine
IPllllJJIIJJI li
lllllJJlilJIIJ
Krave, kao i ostali sisavci, proizvode mlijeko samo nakon poroda, stoga je upravljanje reprodukcijom stada polazište ukupnog uspjeha farme u proizvodnji mlijeka. Svrha svake farme je proizvesti što više mlijeka uz minimalan utrošak hranidbe. Da bi se to ostvarilo, krava se mora teliti u regularnim intervalima, tj. mora biti pripuštena u vremenu nakon teljenja.
Ako je koncepcija zakašnjela, nemamo optimalnu reprodukciju koja vodi slabijoj proizvodnji mlijeka. Zahvati zbog poremetnje u reprodukciji i problema uzrokovanih mastitisima velik dio posla veterinarima, a na farmi to je preko 80% ukupnog posla. Na farmama, na kojima se vodi briga o zdravlju stada, najvažniji i su redoviti posjeti veterinara farmi radi pregleda i korekcije reprodukcije. ovakvim pregledima ne smije biti osnova samo otkrivanje reproduktivnih problema, a njihovim izoliranim rješavanjem (ciste, endometritisi. i veterinar mora otkriti uzroke i povezanost reproduktivnih s ostalim zdravlja stada na farmi.
Trendoviu reprodukciji U poglavljima razradit se moderni trendovi u reprodukciji, usporediti metode sezonskog ili cjelogodišnjeg teljenja, kao i prednosti i mane umjetnog osjemenjivanja u usporedbi s pripustom.
današnji nivo reprodukcije daleko je od vanja i želje vlasnika i veterinara, veoma daleko od onih idealnih podataka koji se navode u literaturi. U Americi
120 - 140 dana dok krava ne ostane gravidna nakon
teljenja, tj. razdoblje je 400 i 420 dana s 40 do 50%,a u našim uvjetima pogriješiti dodamo li još nekoliko dana. Dakako, ovo su vrijednosti dobivene velikog broja podataka mnogih proizvonjima su farme s boljim rezultatima, ali puno je i onih s reprodukcijom na granici katastrofe. U modernim uzgojima se i to da se krave osjemenjuju 2 puta po oplodnji; da je 47%uspjeh prvog osjemenjivanja; da 88 dana od teljenja do prvog osjemenjivanja i 121 dan yd teljenja do ponovne koncepcije. Sto je farma bit teže održati ove
vrijednosti, a što je manja i bolje organizirana možemo se nadati boljim rezultatima. Ne treba davati lažne nade sadašnjim i vlasnicima farmi da se ovi relativno slabi reprodukcijski rezultati mogu lako popraviti, jer je to dugogodišnji cilj veterinara cijeloga svijeta. U ovom kompleksnom reprodukcije ne postoji odgovornost veterinara je u pitanju veoma složena problematika. Zašto je reprodukcija tako slaba?
Odgovor je vrlo jednostavan. Ona je još i dobra ako znamo da se proizvodnja mlijeka u posljednjih nekoliko
(s 2 500 - 3 000 na 1O000 i više litara mlijeka), a krave nisu postale 4 puta niti mogu 4 puta više pojesti. Još uvijek imaju samo jednu maternicu i dva jajnika. Ako znamo da su krave prije tridesetak godina imale plodnost 60 i 70% naspram današnjih 40 do 50%, da je reprodukcija opala
Doc d, se. Go,an
znatno manje nego li je produkcija (proizvodnja) mlijeka porasla. Ova mora nam uvijek biti na umu prije nego izražavati naše nezadovoljstvo lošom reprodukcijom. treba imati na umu da postoji mnoštvo drugih koji u na slabije reproduktivne rezultate, kao: genetika, smještaj i držanje, hranidba, tehnologija te financijske movlasnika.
Najvažnije je naglasiti da je opisana smanjenje reprodukcijske sposobnosti stvaran problem koji se ne može i ne smije zanemarivati i ignorirati, mu moramo posvetiti veliku pažnju kako se u stvari ne bi još više pogoršale. Sagledavanje kompletne situacije na farmi vlasniku i veterinaru da naprave dobar reprodukcijski plan, postave realne ciljeve i uvedu nove protokole koje pažljivo pratiti i procjenjivati njihovu uspješnost. Vrlo je važno uvidjeti proble-
Smještajgravidnihkrava
me na nivou cjelokupne farme, a ne samo kod pojedinih životinja.
Ovakav pristup nam dalekovidno planiranje cijele farme; individualni pristup može kratkopopraviti stanje jedne životi-
Zbora narodne garde
nje, ali može naškoditi cijelom stadu. U nastavcima se iznijeti primjeri dobrog i lošeg upravljanja reprodukcijom na farm-
Tel. 033 721 168 fax: 033 722 707 vitrex@vt.htnet.hr www.vitrex.hr
tjpovoljnija ponuda - besplatna dostava. Provjerite!
Balirke i bala MASCA~
Antonio Maschio
~@IB&W~l3 u§§J& OQD[Pw&WlkO~dJl3
PROIZVODNJOMNA MLIJECNIMFARMAMA
I
Mr. se. Igor I
Na pitanje od kuda mu tako puno podataka, odgovorio je: "Od vlasnika, jer su oni koji nisu prikupljali i pratili podatke propali."
Danas postoje gotovi kompjuterski programi za sustavno nje, upisivanje, analiziranje i interpretaciju podataka. Odluka, koju mo koristiti, ovisi o i savjetu
Osnovni principi
Svi programi zdravlja stada baziraju se na sustavima za upravljanje informacijama, a ovi podatke o proizvodnji, zdravlju i financijama.
Danas se nedostatci u upravljanju tretiraju kao i i subklibolesna stanja jer svi uzrokuju gubitke u proizvodnji.
Prednost se daje obliku podataka (na nalima), a ako se vodi onda bi to trebalo biti u obliku dnevnih protokola za pojedine krave ili štalu u cjelini. Na velikim farmama danas se koristi podataka.
Prikupljeni podatci moraju biti: i vjerodostojni (pažljivo upisivanje podataka uz kontrolu), pravovremeni (prikupljeni i registrirani u vremenu i na mjestu zbivanja) te svrsishodni (ne prikupljati podatke od kojih nemamo koristi).
Pravovremena analiza podataka može nas na vrijeme upozoriti da nešto s našim stadom nije u redu, te možemo reagirati na vrijeme.
Za upisivanje podataka treba vremena. utrošenog vremena ovisi o vještini osobe koja unosi podatke i o podataka koju prati i unosi u Za podataka, prema istraživanjima, potroši se od 4 do 9 minuta/100 krava/dan, a kompjuterizirana zahtijeva od 2,5 do 6
SUSTAVI PODATAKA I NADGLEDANJESTADA
smo u prijašnjim spominjali važnost prikupljanja podataka za proizvodnje i zdravstvenog stanja stada. U ovom izložit detaljnije koje podatke prikupljati, na koji ih analizirati i Kako bi naglasili veliku važnost prikupljanja i podataka, citirat jednog profesora s renomiranog
min/100 krava/dan (zajedno sa obradom podataka). Tako da ukupno vrijeme za prikupljanje i obradu podataka iznosi 6 do 12 min/100 krava /dan prikupljanje podataka, upisivanje u te izrada izvještaja). Valja napomenuti, da je vrijeme za unos znatno smanjena upotrebom (Palm
pri donošenju odluka Prikupljanje i obrada podataka ima smisla jedino ako na temelju prikupljenog možemo donijeti neke odluke ili poduzeti neke radnje. Informacije, kao potporu odlukama, možemo podijeliti na 6 skupina:
1. Odluke o pojedinoj životinji - npr. da li ju pripustiti? je ili
2. Odluke o grupi životinja - najza rutinske dnevne ili tjedne aktivnosti, npr. koje krave zasušiti? Koje životinje treba cijepiti? Tu su velika
3. Nadgledanje (monitoring) je rutinsko i sustavno prikupljanje i obrada parametara farme; najbolji su oni parametri koji imaju
ekonomsko i biološko poput broja somatskih stanica (parametar kvalitete i cijene mlijeka te mastitisa, odnosno higijene mužnje)
4. Istraživanje u stadu - nekada nam se dogode stvari u stadu kada ne znamo razlog i jedino nam pretraga podataka može Postavlja se pitanje, koje podatke Ponajprije one koji su vezani uz pojave npr. nalaz mastitisa.
5. Kvaliteta i sigurnost hrane - prije svega bitan je sustav kontrole (HACCP), ali i kontrola rabljenih lijekova i dr.
6. Istraživanja - podataka unutar i stada, razne epidemiološke analize.
Pored prije navedenog, vrlo je bitno dobro odabrati strukturu baze podataka, jednoobrazno nje životinja (sve se više uvodi elekao najpouzdanije), posjedovanje makar minimuma podataka, podataka ljudski faktor izvor grešaka), standardan oblik podataka koji je preduvjet za analizu podataka farmama.
primjena
Cijeli sustav ZSUP-a temelji se na sasvim razmišljanja kako farmera tako i njegova veterinara. Oba moraju stalno razmišljati kako unaprijediti proizvodnju te shvatiti da se radi o neprestanoj potrazi za proizvodnosti i profita. U svemu tome pomažu nam podatci u nekoliko koraka:
'Snimanje" stanja na farmi/životinji, ocjena podataka, postavljanje ciljeva - tzv. SWOT analiza - analiza prednosti, mana, i opasnosti; na temelju koje se postavljaju ciljevi
[ Odabir djelovanja
- npr. hranidba s usmjeravanjem na procese
Odabir parametara
- mjerenje stvarne proizvodnje, "osluškivanje proizvodnjen
Odrediti ciljanu proizvodnju
- temelji se na postavljenim ciljevima, a oni na "osluškivanju tržišta"
Kontrola uspješnosti
- stalno kako bi se usporedio odnos ciljane proizvodnje sa stvarnom
Na kraju bi dali primjer ciljanih vrijednosti te vrijednosti (kada moramo reagirati) za farmu (prema Radostis, 2001.) i holstein-friesian pasminu u SAD, no treba napomenuti da niti jedne preporuke ne treba uzeti zdravo za gotovo ih raspraviti sa svojim veterinarom, te koristiti ovisno o svojim (ovo je samo jedan primjer). Primjer tablice: - ako gledamo parametre reprodukcije, npr. trajanje razdoblja, ciljana vrijednost je 11O dana dva graviditeta; ako je više od 130 moramo nešto
PROIZVODNJA mlijekapo kravina dan /kg oaivišaoroizvodniamliieka/k~ REPRODUKCUA razdoblje/dana trajanjesuhostaja/dana distocia(teškaili telieniaJ/% IZLUCENJE u prvoj laktaciji„/4 drugo„/4 ukupno/% zbonllCl>lodnosti,./, KVALITETAMLUEKA l MASTITISI somatskestaniceu laktofrizu(SCC/ml) novih mastitisa/% % stada s iznad200 000 SCC/ml uoalebez znakova/100 kravalmiesec(%! ZDRAVLJE hipokalcemija„/4 zaostalaposteljica1% upalamaternice/% dislokacijasirišta/% ketoza/% ovarijalnacista/% I !rnavost „/4 GENETIKA oostotakumietnoosiemenienihkrava1% PODMLADAK dob pri prvomteljenju/mjeseci masajunicakod 1. teljenja/kg teladi„/4 gubitakteladiod 1. danado ,o/o ltllbitakteladiod do 1.rodine „/o
u svrhu tog razdoblja, odnosno, moramo · > = više od vidjeti zašto je to tako.
"<=manje od
- ako gledamo parametre zdravlja, npr. zaostajanja posteljice, trebala bi biti manja od 1O%,a ako je od 15 % da postoje neki problemi te ih treba riješiti.
HAHN - za hranu od 1848. godine
• brzi razvoj od koncepta do finalnog proizvoda
• stabilizacioni sistemi za hranu pronalaze vaše proizvode
• široki «know-how» u hrane i tehnologije
• najviši standardi kvalitete
• najnoviji koncepti u prehrani i proizvodnim idejama
• informacije sa tržišta širom svijeta
Slobodno nas kontaktirajte, bez ikakve obveze.
G. C. HAHN & Co. d.o.o. 9c • HR-48000 Koprivnica • CROATIA Tel. +385/48/641 415 • Fax. +385/48/641 416 hahn-co@kc.htnet.hr • WVIW.gchahn.com
Mr.sc. Antun
je nažalost kod šest krava jednog ali ona nije izazvala toliki interes javnosti obzirom daje poznato daje ta bolest dugo prisutna u Hrvatskoj. Kako BSEi dovode do promjene u ponašanju životinja se uplaše kada primijete ponašanje svojih životinja. Moramo naglasiti da postoje i bolesti koje nisu uzrokovane mikroorganizmima (virusi, bakterije, prioni) a koje se nim simptomima (ketoza, hipokalcemija, je dužan svaku nepravilnost u ponašanju svojih životinja prijaviti veterinarskoj službi kako bi se pravovremeno prepoznala ili prvenstveno zarazna bolest kao što su na primjer Iisterioza ili BSE. Opisat simptome poresustava kod nekih bolesti goveda.
KETOZA. Uzrok je nepravilna hranidba krava. oblik ketoze se javlja a karakteriziraju je: potištenost, pospanost, opušteni ili naprotiv pa do svijesti i kome.
je virus. Goveda su nemirna u psa. Promukao im je glas, pohlepno jedu i piju, a zbog gutanja hrana i voda se Zbog gutanja obilno sline. Cesto se javljaju bolovi u trbuhu i proljev. je paraliza stražnjih nogu. Govedo ugiba za 3-6 dana.
BOLEST AUJESZKOG-LAZNA je virus. Goveda postanu iznenada te se javlja jak lokalni svrbež. Govedo ugine za nekoliko sati, a najduže za 1-2 dana.
LISTERlOZA. je bakterija. Bolest karakterizira visoka temperatura, nost vrata, škripa zubi, nekoordinirane kretnje, gubitak svijesti ili potpune paralize.
U posljednje vrijeme je hivatska javnost uznemirena pojavom spongioformne encefalopatije (BSE) popularno nazvane kravljim ludilom, ali i krava. kravlje ludilo nije dijagnosticirano iako su «dijagnosticirane» neke druge «bolesti» u radu mjerodavnih službi.
Govedo ugiba za 3-5 (1O) dana. Na listeriozu sumnjamo ako su goveda hranjena silažom ili sjenažom.
TETANUS. bakterija koja otrov. Rijetko se javlja kod goveda, a prvi znak je nadam. Napredovanjem bolesti javlja se i stav. Teško se i padaju. Prije leže sa ispruženim nogama i savijenim vratom. Bolest traje 5-1Odana.
BOTULIZAM. je bakterija koja otrov. Rijetko se javlja u goveda. Zbog paralize pojedinih živaca govedo ne može gutati iako pokazuje volju za hranom, se nesiguran hod, ležanje, teško disanje i veslanje nogama. Govedo ugiba za par sati do nekoliko dana, a može ozdraviti.
Važno je naglasiti da kod brojnih bolesti životinje reagiraju promjenom ponašanja, što je i prvi znak kojim nam pokazuje da su bolesne. Kako bi se izbjegla nepotrebna sumnja ili panika potrebno je odmah pozvati veterinara kako bi utvrdio uzrok promijenjenog ponašanja.
Na kraju valja napomenuti da se sustava javljaju i kod nedostatka nekih minerala npr. kalcija i magnezija, a ne smijemo zaboraviti i otrovanja insekticidima, pesticidima, fungicidima i drugim štetnim (otrovnim) tvarima koje zbog uzimanja u hrani ili vodi dovode u radu sustava.
PUERPERALNAPAREZA.Uzrok su pogrešna hranidba i smještaj u suhostaju. Javlja se nakon poroda. Krava nema apetita odnosno prestaje jesti i piti.Javlja se i nemir. Teže stoji zbog slabosti u stražnjem dijelu tijela. Kad legne ne može više ustati. Kasnije se javljaju teški svijesti, ne reagira na podražaje, a jezik visi iz gubice. Pravovremenim kravu možemo spasiti od I OMARICA.Uzrok je izloženost krava jakim zrakama (ljeti).Javlja se ubrzano disanje, visoka temperatura, a može se javiti potištenost, nesiguran hod i trzanje Govedo se može srušiti i u uginuti.
G)~oR ~@Ino\ Df\flR L::) U\Jo
uzgoJno-selekCIJSkograda. plotkinjama poseb1 Vesna dipl.ing. I no__j~ pri~azana k~te~orija "kra~e doJJIJe"koJe se razhkuJu od ostahh
Brojkrava
Ukupan broj krava u Republici Hrvatskoj 2005. godine iznosio je 231 633 grla (izvor Veterinarske stanice) od je pod selekcijskim obuhvatom 176 035 grla, odnosno 76,00%. Od ukupnog broja krava pod selekcijskim obuhvatom, 167 504 su na obiteljskim gospodarstvima, a 8 531 na farmama. Pretežan broj plotkinja pod selekcijom je od iz obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i oni u ukupnom broju sudjeluju sa 167 504 krave ili sa 95, 15%. Pod selekcijom stalan je godišnji porast broja krava. Ovaj podatak ukazuje na napredak selekcijskog obuhvata, što je rezultat interesa
krava, jer u 2005. god., za njih nisu ostvareni poticaji kao za krave, iako su evidentirane su Jedinstvenom registru životinja.
stada
U selekcijski rad je 26 498 obiteljskih gospodarstava, a uzgojnih stada je 6,32 krave koje imaju status selekcijskih grla.
U odnosu na strukturu broja krava najbrojniji su oni najmanji s 1-5 krava, kojih je ukupno 61,00%. Od ovih gospodarstva, do tri krave drži 28,56% a 4-5 krava ima 32,44%
U drugoj grupi je 39,00%
Tablica 1: Obuhvat krava selekcijom1998.-2005.god.
• Izvor podatka: Veterinarske staruce
• • Broj krava koje nisu ostvarile poticaj za krave
Tablica2:
imaju 6 i više krava pod selekcijom; 6-1O krava ima 26, 70% 11-15 krava ima 7, 12% a 16 i više krava 5,18% U odnosu na broj krava u zadnje tri godine izražena je pozitivna tendencija proizvodnje mlijeka.
Selekcijskakontrola krava
Od ukupnog broja krava pod selekcijskim obuhvatom i kontrolom bilo je 86 846 krava, što predstavlja 49,33%, a pod kontrolom rasploda je 89 189 krava ili 50,67%.
Prema pasminskoj strukturi krava pod selekcijskim obuhvatom, si-mentalska pasmina zastupljena je sa 129 975 krava (73,835%},holstein friesian s 37 844 krava (21,498%}, sa 6 472 krave (3,677%}, a ostale pasmine (crveno-švedsko, siva, istarsko govedo, slavonsko-srijemski podolac, buša, hereford i Krave uzgojna - selekcijskim
Tablica3: Kontrola i rasplodapo pasminama krava 2005. godine
Kontrola PASMINE
CRV. SVEDSKO
ISTARSKO GOVEDO
SLAV. SRIJEMSKI
PODOLAC HEREFORD CHAROLAIS
BUŠA
SIVA
Obit.QOSP
charolais) s 1 387 krava (0,991 %).
U proizvodnji mlijeka (kontrolirane) standardne laktacije dominiraju grla obiteljskih gospodarstava. Kontrola krava obavljena je kod 8 574 uzgajikoji pod ovom kontrolom imaju po 9, 17 krava.
Za sada 19 velikih farmi, koje su u pravnom statusu kao pravni subjekti, ima ukupno 8 174 krava pod kontrolom (prosipo farmi 430 krava laktacijskom proizvodnjom). krava
Prema proizvodnim rezultatima kontroliranih krava u 2005. godini za simentalsku pasminu na obiteljskim gospodarstvima i farmama su 26 962 standardne laktacije sa 4 427 kg mlijeka, 4,08% m.m. i 3,37%proteina.
Za holstein friesian pasminu na obiteljskim gospodarstvima i farmama je 12 580 standardnih laktacija s 5 964 kg mlijeka, s 3,99% m.m. i 3,26% proteina. Za pasminu na obiteljskim gospodarstvima je 436 standardnih laktacija s proizvodnjom od 4 925 kg mlijeka, 3,82% m.m. i 3,34% proteina.
Za sve tri pasmine ukupno je 39 978 standardnih laktacija s4914 kgmlijeka,4,04%m. m. i 3,33% proteina.
Bikovske majke simentalske pasmineu 2005. godini imale su 209 standardnih laktacija s 6 287 kg mlijeka, 4, 10%m.m. i 3,40% proteina, dok su bikovske majke holstein-friesianpasmine imale 30 standardnih laktacija s 8 960 kg mlijeka, 3,96% m.m. i 3,28% proteina.
Uzgojni program
U provedbi uzgojnog programa za simentalsku pasminu u 2005. godini korišteni su bikovi 32. kruga usmjerene oplodnje; 158 bikovskih majki (od 57 547 krava u kontroli osjemenjivala su bikovska oca (Aleon, Malach, Romsel i Weinold).
U provedbi uzgojnog programa za holstein friesian pasminu u 2005.
Kontrola rasploda UKUPNO
godini korišteni su bikovi 2. kruga usmjerene oplodnje; 48 bikovskih majki (od 37 844 krava u kontroli osjemenjivala su bikovska oca (Blitz, Sosa, Garter i Bond).
U odnosu na reprodukciju i dominira umjetno osjemenjivanje te je od ukupno 268 100 plotkinja umjetno osjemenjeno 81,32% krava. Prirodnim pripustom s bikovima poznatog porijekla je 2,00% plotkinja.
I dalje je jedan od problema u prirodnom pripustu nekontrolirana krava, 16,68%. Ovakvo ponašanje vlasnika krava je jer se izlaže gospodarskom i zdravstvenom riziku koje zbog korištenja mladih bikova koji su izvan selekcijske, a i veterinarske
Tablica4: Laktacijskaproizvodnjamlt/eka, u kg
Pasmina Lakatacija Mlijeka Proteini krava broj kg mast% %
(O.G.+farme)
Holstein-frizien
(O.G.+ farme (=.G.) 436 4 925 3,82 3,34 Sveukupno 39 978 4 914 4,04 3,33
BOMI - agro d.o.o.
~{;~~-
>rodaja visoko vrijednih steonih unica simentalske, holstein i )asmine.
)daberite u našoj karanteni ili zemlji )Orijekla, visoko grla iz:
Austrije Nizozemske
Jz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam :>esplatno:
savjetovanje u ishrani kompjuterske recepture za smjese
izrada balansiranog obroka
Kreditne linije u suradnji sa:
BOMI - agro d.o.o. J. J. Strossmayera 4, 43 000 Bjelovar 043I 242• 428 098I 358- 520
IIJIIJIPlllllllJI I IIIEIJlltJE
UJIIUiJ:AlftlltlJJl'RltllJllttJJUJlt!Illllrll.JJIKIM
GQIPODAllllUIJJ I
Prof dr. se. Zoran
Kako nema razvijenih tržišnih institucija i zbog relativno nepovoljnog položaja poljoprivrednih ovakav poslovanja bio je prešutno i od nadležnih državnih institucija.
Obiteljska gospodarstva koja se bave proizvodnjom danas se nalaze pred poslovnim odlukama koje njihov sadašnji i gospodarski položaj na tržištu. Reforma sustava potpore poljoprivredi uvjetuje upis poljoprivrednika u Upisnik proizvote u sustave «registracije», ako namjeravaju koristiti oblike potpore poslovanju.
U radu su ekonomsko-financijski državne potpore i gospodarstva s proizvodnjom u sustav PDV-a.Kako se radi o komercijalnoj proizvodnji, su uvjeti korištenja sustava potpore za ovaj vid poslovanja obiteljskog gospodarstva: Model poticanja proizvodnje i Model kapitalnih ulaganja.
preduvjeti i troškovi zasnivanja farme ovaca Pri programiranju proizvodnje i izgradnji nastambi za ovce u kontinentalnim Hrvatske polazi se od pretpostavke da uzgoj ovaca biti utemeljen na proizvodnji vlastitih voluminoznih i koncentratnih krmiva. Nezamisliva je uspješna i rentabilna proizvodnja bez
I
proizvodnja u nas je s obzirom na stalni nedostatak proizvoda (janjad, mlijeko i sir), što gospodarstvima relativno laku prodaju «na pragu». U pravilu se radi o otkupu bez knjigovodstvene evidencije, pri i i (pre) kupci s jasno vidljivim «prednostima» izbjegavanja PDV-a.
površina, jer je paša najjeftinija hrana ovaca. u vidu da osnovno stado u Hrvatske trebaju mesni, ili mesnovunski tipovi ovce, ili krupniji predstavnik pasmina ovaca ovca), proizvodni i uzgojni ciljevi bit ponajprije proizvodnja mesa, a zatim proizvodnja mlijeka i po njegova prerada. Svrha uzgoja ovaca na farmama treba biti proizvodnja mlade janjadi visoke mesa, uzgojene u ekološki uvjetima. Vuna i gnoj za sada nisu sporedni proizvodni ciljevi, ali s razvojem, odnosno promjenama na tržištu, i od njih se u ostvarivati dio dohotka.
Najmanji proizvodni kapacitet koji osigurava osnovnu egzistenciju u našim uvjetima je oko 120 proizvodnih grla s rasplodnim podmlatkom. U našim uvjetima su sukladno organizacijsko-ekonomskim djelotvornosti proizvodnje obiteljskog
Tablica 1: Okvirnepotrebehraneza osnovnastada, u kg
Hrana / stada 120 250
Pšenica i 10 450 14 500
Slama 9 600 18 000
Sjenaža 49 800 58 700
Siieno 16 500 33 700
Paša
farme do 250 grla. U nastavku biti iznesena neka proizvodna obilježja i tehnološkozahtjevi za osnovna stada 120 i 250 rasplodnih grla. Poljoprivredne površine Nezamisliva je uspješna i rentabilna proizvodnja bez odgovapovršina. dio ukupnog godišnjeg obroka ovaca otpada na pašu. i površine trebaju zadovoljiti potrebe ovaca u voluminoznim krmivima (paši, sijenu, sjenaži, slami) i koncentratima zob, kukuruz). u vidu da bi s poljoprivrednih površina proizvodio svu potrebitu voluminoznu i dio koncentratne krme, za navedenu najmanju osnovnog stada od 120 ovaca s rasplodnim podmlatkom i ovnovima, potrebno je osigurati nešto manje od 28 ha poljoprivrednih površina. dio, oko 25 ha, bi pašnjaci i livade na kojima bi ovce pasle i s kojih bi za zimsko razdoblje bila osigurana dovoljna gospodarstva (proizvodni kapaciteti, stalna uposlenost 2 radno aktivna tržište nabave i prodaje, visina ulaganja i dr.), te ovisno o obilježjima proizvodnog prostora (klimatske prilike, raspoloživost i kvaliteta zemljišta)
237 800 474 000
sijena i sjenaže. Oko 2,5 ha bi oranice na kojima bi se pro'izvodila koncentratna krmiva. Za stado od 250 ovaca potrebno je oko 60 ha oranica, pašnjaka i livada.
Poljoprivredna mehanizacija
Za osnovno stado od 120 rasplodnih
Tablica2: poljoprivrednamehanizaci/a
osnovna dodatna oprema za ovce
Traktor sijena pastir
Rotacijska kosa
Samoutovarna prikolica žica s izolacijom sijena Silokombajn Bodljikava žica
Traktorska prikolica
grla s podmlatkom potrebna je osnovna poljoprivredna mehanizacija u nas. Za uzgoj broja grla potrebno je proširiti strojni park, posebice opremom za spremanje kvalitetne hrane. Od opreme za ovce najvažnija je oprema za pregonske pašnjake pastir i žica) i muzna oprema (muzni s elektromotorom, vakuum pumpa i hladionik za mlijeko).
Ulaganja i gospodarska obilježja farme ovaca
Poželjno je da izgradnja objekata za ovce ne bude preskupa i da u samom previše "ne optereti" ovcu. Ovca je skromna i nezahtjevna, što treba imati u vidu i pri projektiranju i izgradnji objekata. Isto tako poželjno je da objekti budu funkcionalni i proizvodnom cilju. Troškovi ulaganja u objekte primjerene suvremenom uzgoju ovaca su oko 2.000-2.500 kuna po rasplodnom grlu
Ukupna ulaganja u kapacitete su preko 695 odnosno 1, 19 milijuna kuna. Gospodarstva iz Modela kapitalnih ulaganja mogu s povratom oko 25% ulaganja, tako da su neto ulaganja oko 548 i 940 kuna. Iznosi povrata su na razini od preko 4 godišnja neto dobitka u punom poslovanju manje farme, odnosno preko 2 godišnja neto dobitka na farmi.
Osnovno stado - sastojati se od rasplodnih ovaca pasmine poznate kao pramenka, ili oplemenjene ovce i odraslih ovnova. Za navedene osnovnog stada struktura stada ovaca je
Vrsta/ Broi irrla I. II. Ovce 120 250 Ovnovi 4 7 ISitiežiceza obnovu stada 24 50
dobiti na farmama
Na temelju tehnoloških normativa za suvremeni uzgoj ovaca kvalitetnih gospodarskih odlika su proizvodni rezultati farmi ovaca, te dobiti i gubitka. Na ukupne prihode u proizvodnji na farmi djeluju stimulativne mjere državne potpore uzgoju ovaca u nas. Tako je prema sustavu poticaja i naknada u poljoprivredi 2003. godine davanje nepovratnih sredstava u iznosima: za proizvedeno i predano mlijeko 1,00 kn po litri, za
Rol baler za sijeno Muzna oprema
Tablica3: Okvirnaulaganjau zasnivanjefarmeovaca (neregistriranogospodarstvo), u kunama Opis/
broj
spremnik hrane, gnojište)
Tablica4: Okvirna ulaganjau zasnivanjefarme ovaca (registriranogospodarstvo),u kunama
2006.
Tablica5: Tehnološkaobilježja farme ovaca
upisane ovce 200 kn po grlu. prihod na manjoj farmi kapaciteta je oko 156.600 kuna, od je 154.800 kn vrijednost proizvodnje, a 10.800 kuna sredstva državne naknade. Na farmi su ukupni prihodi oko 338.750 kn, od je vrijednost proizvodnje oko 338.750kn.
prihod na manjoj farmi kapaciteta je oko 186.100 kuna, od je 154.800 kn vrijednost proizvodnje, a 31.300 kuna sredstva državne potpore. Na farmi su ukupni prihodi oko 403.350 kn, od je vrijednost proizvodnje oko 338. 750 kn.
Za neregistrirano gospodarstvo nisu sredstva državne potpore. Isto tako, u troškove su samo izdatci, bez amortizacije i troškova vlastitog rada. Na takav «neekonomski» obiteljska gospodarstva u našim uvjetima. Takav poslovnog razmišljanja i ponašanja osnovni je razlog opstanka obiteljskog gospodarstva i u najtežim gospodarskim prilikama. No, ovo je u mjeri smanjilo gospodarsku sposobnost i djelotvornost gospo-
Grafikon 1:
darstva,jer se vrlo teško obnavljaju istrošeni objekti, strojevi i oprema, te osnovno stado.
Prema «bruto dobitkm u neregistriranom gospodarstvu za obje farme vidljivo je zašto se gospodarstva nerado na upis u neki od oblika poslovanja. Iznos novca po odbitku troškova materijala i usluga (izdatci) je za 26.682, odnosno 49.297 kuna nego u registriranim gospodarstvima, njima predporezu (oko 17,8% troškova proizvodnje).
Prema navedenom, vidljiva je ekonomsko-financijska prednost registriranja obiteljskog gospodarstva s proizvodnjom u neki od oblika poslovnog subjekta. Korištenjem Modela kapitalnih ulaganja iz sustava potpore se smanjuju neto troškovi investiranja u suvremenu farmu, a povratom predporeza pri nabavi materijala i usluga ostvaruju se uštede na troškovima proizvodnje. Dodatni se prihodi ostvaruju dobivanjem poticaja po jedinici površine i rasplodnim grlima.
Osnovni je problem što se u našim tržišnim uvjetima gospodarstva s manjim brojem grla za sporiji rast ili zadržavanje iste
Tablica7: dobitiza
razine proizvodnje i zadovoljit se prividno ostatkom novca od razlike prihoda i troškova materijala i usluga.
U praksi to na državnoj razini zadržavanjem slabijeg gospodarskog položaja relativno malih koji nedovoljno razvijaju tehnološku razinu proizvodnje i vrlo nemaju
vanje i konkurentne sposobnosti
je vijest kako za agronomsku struku tako i za nas koji se bavimo mljekarstvom da je direktor Otkupa i razvoja proizvodnje mlijeka Lurad.d., Teo 15. svibnja uspješno obranio doktorsku disertaciju "TEHNOLOŠKO - EKONOMSKI MODELODRŽIVE FARMEURH".
Komisija za obranu bila je u sastavu: predsjednik - prof. dr. se. Nikola voditelj - prof. dr. se. Zoran i komisije prof. dr. se. Bogdan Perko, Biotehnološki fakultet Ljubljana.
Biografija
Dosadašnjakarijera dr. se. Tea relativno je kratka, ali vrlo i uspješna. 1969. god., diplomiraoje na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, akademski status magistra znanosti iz mljekarske tehnologije stekao je 2003. god., a uz radove objavio je i pet znanstvenih. U Mljekari
MILSu Splitu je uprave i na dužnosti je direktora proizvodnje. Od 2000. zaposlenje u Lurad.d. na poslovimarazvojai proizvodnje mlijeka, a od 01. 01. 2004. godine direktor je Sektora otkupa i razvojaproizvodnjemlijeka.
Uz obveze na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pri kraju je završetka poslijediplomskog studija iz menagementa (MBA). Uz sve navedeno, sudjeluje u aktivnostima pregovora Hrvatske i Europske unije. Sudionikje u narodnim studijskim programima te na i znastvenim skupovima.
Disertacij_a "TEH N0L0S KO-EKONOMSKI MODELODRŽIVE FARME URH'
Svrha istraživanja je analiza proizvodnje mlijeka na gospodarstvima i farmama tehnolo-
Wjekarski list 06/2006.
ških obilježja pri tehnologijama i osnovnih telja koji djeluju na ekonomsku efikasnost proizvodnje i uspješnost poslovanja, utvrditi njihove ovisnosti te stupanj djelovanja na rentabilnost proizvodnje mlijeka. Kod nas nisu istraženi i nedovoljno su poznati faktori koji djelotvornost proizvodnje mlijeka na farmi i trajanje farme kao investicijskogprojekta.
Hipoteza se temelji na simulaciji više tehnologija proizvodnje mlijeka u uvjetima uz postavljanjeegzaktnog i pouzdanog modela održivih farmi koje se mogu u našim gospodarskim uvjetima kao potpuno profitabilne jedinice. Kaoglavni faktori ekonomske efikasnostiodresu parametriprodajne cijene mlijeka, po grlu, državni poticaji u govedarstvu i poticaji u biljnoj proizvodnji kao i utjecaj racionalizacije hranidbe. Detaljnom analizom i istraživanjima je 1 600 obiteljskih farmi razbroja krava i poljoprivredne proizvodne infrastrukture.
ODdJ@
Iz znastveno kompleksnog i detaljnog istraživanja izdvajajuse samo neki od rezultata i
- Na ekonomske pokazatelje u proizvodnji mlijeka od vanjskih najviše djeluje osnovna otkupna cijena, a od unutarnjih cijena vlastite hrane kao i fiksnitroškovi.
- Sa stajališta ukupne gospodarske djelotvornosti uz kolebanje mlijete smanjenje poticaja, najviše su ugrožene kategorije proizdo 1O muznih grla i godišnjom proizvodnjom mlijeka do 30 000 litara.
- djelotvornosti proizvodnje sa smanjenjem otkupne cijene i poticaja je velika osjetljivost na razini proizvodnje do 120 000 litara mlijekai 30 grla, a manje su osjetljive kategorije s više od 50 krava.
- U pogoršanim uvjetima poslovanja, profit zabilježen je na farmi od 50 krava i 6 000 litara mlijeka i ova farme i proizvodnje predstavlja donji prag rentabiliteta.
- ekonomsku djelotvornost i razvojnu sposobnost imaju farme sa 100 muznih grla i proizvodnjom od 7 000 litara mlijeka po kravi.
- Uz uvjete gospodarenja, je rizik pri ulaganju u farme manjih kapaciteta i to farmis manje od 50 grla. Hrvatska mljekarska udruga i Mljekarski list dr. se. Teu na doprinosu u istraživanjima, jer su ovi rezultati izuzetno aktualni u sadašnjoj fazi razvoja proizvodnje mlijeka i izgradnje novih suvremenih
Pripremio: Dr.se.Petar
3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com \ - '
(ii\
::;;LJ u91•5Jl•(liL7!flf;1(adidja
I""<•dojR,:.Jeo,niAJ»-ni.ca,t11-0ii.t:t1<Jd.aama. m§tlw1a:m11 i l'Nj(l,U.Clmndi.J#mMtj/.Rlil.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica HOLSTEIN, SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE.
f!P~ ~,d;nike, kwp.ikjJJJnloo diJN.khrw,od7~!
!!iJwlikRlYMR,~! cff~ulwjfa~I
Kralja Tomislava 22, H R-48260 Križevci Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394 Mobiteli: 091 61 70 696, 091 61 70 636
I
llillllll llllll li llllllEJI
Prof dr. se. Boro I
Zajedno s njima bili su predstavnici županije, Hrvatskog centra, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatske gospodarske komore, Upravnog odjela za gospodarski razvoj Primorsko-goranske županije, ureda Hrvatskog saveza zadruga-Rijeka, Centra za brdsko planinsku poljoprivredu Primorsko-goranske županije i profesori Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Svrha putovanja bila je ponajprije upoznavati proizvodnju i preradu mlijeka na Sardiniji, koja spada najrazvijenije u svijetu. Zato smo posjetili nekoliko farmi ovaca, dvije sirane koje se bave preradom mlijeka, odnosno proizvodnjom sireva, Institut za i laboratorij za kvalitete mlijeka. U Italiji se godišnje proizvede oko 820 000 tona mlijeka (FAO,2005.). Na Sardiniji se uzgaja oko 5,200.000 ovaca, od toga ih se muze oko 3 milijuna i proizvodi ukupno oko 3,5 milijuna litara mlijeka, što je ukupno oko 40% ukupne proizvodnje mlijeka u Italiji. Ta se proizvodnja uglavnom temelji na autohtonoj
U organizaciji Udruge kozara i županije i HJVatskog centra, od 04. do 1O. travnja organiziran je posjet naših i kozara Sardiniji. U ekspediciji su bili i kozari Splitsko-dalmatinske i županije.
Sardinijskaovca
sardinijskoj ovci (koja je na prvi pogled našoj pramenki), su odlike dobra proizvodnja mlijeka, otpornost, prilagodljivost, te otvoreno runo i gruba vuna. Sardinijska ovca u prvoj laktaciji proizvede 140 L mlijeka, u drugoj 209, u i ostalim 221 L mlijeka. Od ukupne proizvedenog mlijeka na Sardiniji
oko 90% se u sir tvrdi i polutvrdi) i skutu (albuminski sir) i to uglavnom u siranama na industrijski Prerada mlijeka u OPG gotovo je zanemariva. Na Sardiniji se oko 80 sirana bavi u prvom redu preradom mlijeka. Zadugoj tradiciji uzgoja ovaca, proizvodnji i preradi mlijeka utemeljenoj na autohtonom genotipu (sardinijska ovca), uzgoju ovaca na zemljopisnom podtla, klime i vegetacije neki su sirevi (Fiore Sardo, Pekorino Sardo i Pekorino Romana) oznakom izvornosti. Ukupno se na Sardiniji proizvodi oko 70 vrsta sireva. proizvedenog sira izvoze i to najviše u Arneriku (oko 20% ukupne proizvodnje), tržište EU, pa i u Hrvatsku. Na Sardiniji je cjelokupna poljoprivredna proizvodnja organizirana u kooperativnom sustavu, kojijevrlojak, tako da "kooperative" (zadruge) imaju svoje sirane, klaonice i vinarije. Tako smo tijekom ovog boravka na Sardiniji posjetili i jednu vinariju te degustirali njihova autohtona
Hrvatski na Sardint/i
U ReferentnomlaboratorijuZavoda za mljekarstvo
Agronomskogfakulteta u Zagrebu mogu se obaviti analize za proizvode:
MLIJEKO
Analiza Metoda
MAST
Butirometrijska - Gerber (standardna)
Gravimetrijska (Ros~ MAST Gottlieb) (referentna)
PROTEIN Kieldahl (referentna)
KAZEIN Kieldahl (referentna)
NEPROTEINSKI Kjeldahl (referentna)
DUŠIK
LAKTOZA UV- enzimatska /O-GLUKOZA (referentna)
MAST-PROTEIN Infra-crvena spektrometrija
-LAKTOZA-SUHA
TVAR BEZ MASTI (standardna)
SUHA Gravimetrijska
TVAR (referentna)
LEDIŠTA Krioskopska (referentna) Laktodenzimetrij ski (piknometar)
pH VRIJEDNOST Ionometrij ska
SOMATSKE Mikroskopska
STANICE (referentna)
UREA UV enzimatska
UKUPANBROJ Broj kolonija
MIKROORGANIZAMA 30°C/72 h (referentna)
UKUPANBROJ citometrija
MIKROORGANIZAMA (standardna)
FOSFOR Spektrometrij ska
MASLAC
Analiza
Metoda
VODA Gravimetrijska (referentna}
SUHA TVAR BEZ Gravimetrijska brza MASTI (referentna)
SUHA TVAR Gravimetrijska (referentna)
MAST Gravimetrijska (Gos~Gottlieb) (referentna)
MAST Butirometrijska (standardna)
VODA, SUHA TVAR Gravimetrij ska BEZ MASTI, MAST
NATRIJEV KLORID Titracijska (referentna)
PH lonometriiska
Ca, Fe, K, Mg, Mn, Na, Zn ICPAAS (Multielementarna analiza)
MLIJEKO
Analiza
KISELOST PEPEO
ANTIBIOTIK
FOSFATAZA
FOSFATAZA
PEROKSIDAZA
Vitamin A/ HPLC
ORGANOKLORNI
PESTICIDI
KAZEINSKE FRAKCIJE
VISKOZITET
Ca, Fe, K, Mg, Mn, Na, Zn (Multielementama analiza
Metoda
Titracijska (Soxhlet-Henkel)
Žarenjem 550°C
Mikrobiološki inhibitor test (Delvo test SP)
Fotometrijska GIBB
Screening metoda
Ruck i Keller kromatografija
Plinska kromatografija
Elektroforeza
Rotacijski viskozimetar ICPAAS
KALIBRACIJSKI UWRCI za IR (kravlje mlijeko)
KALIBRACIJSKI UZORCI za SOMATSKE STANICE (kravlje mlijeko)
KALIBRACIJSKI UZORCI za IR (kozje mlijeko)
KALIBRACIJSKI UZORCI za IR mlijeko)
RING uzorci (IR i somatske stanice), kravlje mlijeko
DOKAZIVANJE KRAVLJEG MLIJEKA U I KOZJEM MLIJEKU (Imunokromatoerafska metoda)
VRHN.JE
Analiza
SUHA TVAR
MAST MAST PEPEO PROTEIN
VISKOZITET
Ca, Fe, K, Mg, Mn, Na, Zn I (Multielementarna analiza
Analiza
FOSFOR
Metoda
Sušenjem na 1O2°C ±2°C
Butirometrijska - Gerber (standardna)
Gravimetrijska (Rose-Gottlieb) (referentna)
Zarenjem na 55O°C
Kjeldahl (referentna)
Rotacijski viskozimetar
ICPAAS
TOPLJENI SIR
Metoda
Spektrometrijska
Ca, Fe, K, Mg, Mn, Na, Zn (Multielementarna analiza)
ICPAAS
SIR MLIJEKO U PRAHU
Analiza Metoda
SUHA TVAR
Gravimetrijska
Analiza Metoda
SUHA TVAR (VLAGA) Gravimetrij ska (referentna) (referentna)
MAST Butirometrijska (Van Gulik) MAST
Gravimetrijska (Rose-Gottlieb) (rutinska) (referentna)
Gravimetrijska
MAST (Schmidt-Ratzlaff-Bondzinsky)
LAKTOZA Enzimatska
KISELOST Titracijska (referentna) (referentna)
NATRIJEV KLORID Titrimetriia (Mohr-ova) Ca, Fe, K, Mg, Mn, Na, z, ICPAAS Kjeldahl IIMultielementarna analizi PROTEINI UKUPNI (referentna)
VODOTOPIVI DUŠIK Kieldahl
NEPROTEINSKI Kjeldahl
DUŠIK
FERMENTIRANI PROIZVODI
Analiza Metoda
SUHA TVAR Suše11iemna 102°C ±2°C
PEPEO .Zareniem Butirometrijska (Gerber) oH Ionometriiska MAST (standardna)
ELEKTROFORETSKO
ZRELOSTI SIRA
Gravimetrijska (Rose-Gottlieb)
Elektroforeza MAST (referentna)
TITRACIJSKA Titracijska FOSFOR Spektrometri iski KISELOST (Soxhlet-Henkel)
MINERALI AAS, iz usluge
VISKOZITET Rotacijski viskozimetar Ca, Fe, K, Mg, Mn, Na, Zn ICPAAS IIMultielementarna analiza'
Ca, Fe, K, Mg, Mn, Na, Zn ICPAAS l(Multielementarna analiza
Zainteresiraniza analize mlijekai proizvodamogu se javiti ZrinkiKuliš,dipl. ing. (tel: 01/2393-3904) RukovoditeljRL-a:
ŠKOLA NAST
t. U agraru Hrvatske jedno od najaktualnijih pitanja nije samo problem proizvodnje dovoljnih poljoprivrednih proizvoda, i pitanje postojanosti kvalitete koja zdravstvenu ispravnost i sigurnost hrane. U trgovini agrarnim i prehrambenim proizvodima velika je konkurencija, tako da se na svjetskom tržištu ne uspijeva samo povoljnim cijenama, potrebno osigurati kvalitetu proizvoda koja je rezultat primjene propisa kvalitete tijekom svih faza tehnološkog proizvodnog procesa.
U mljekarstvu, kao proizvodnji hrane animalnog porijekla, veoma je složen i zahtjevan sustav primjene normi i propisa jer su mlijeko i u
Mljekarski Hst 06/2006.
Prof dr.se.NevenAntunac
"OD POLJADO STOLA"
U okviru primame proizvodnje i prerade mlijeka Htvatskamljekarska udruga pridonosi informiranju i edukaciji svojih i kako bi se obiteljska gospodarstva, mljekarska industrijai ostali pravnisubjekti na vrijeme prilagodili poslovanjui proizvodnji u skladu s procesima gospodarskih promjena te normamai propisima.
uvjetima proizvodnje i izloženi riziku brzih promjena, odnosno kvarenja. HACCP(Analiza rizika i kontrola kriima široku primjenu u proizvodnji hrane i predstavlja integralni sustav hrane.
Škola nastave HMU Hrvatska mljekarska udruga, u okviru svoje Škole nastave, 12. svibnja 2006. god. na Sljemenu u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, organizirala je tematsko predavanje: Primjena HACCP sustava "Od polja do stola".
O ovoj problematici su teme:
1. Osnove sustava HACCP-ai primjena u preradi mlijeka (GoranNidogon, dipl. ing. - Lura d.d. Zagreb).
2. HACCP sustav-obveza proizvomlijeka i kontrola kvalitete mlijeka (mr.se. Ana Hrvatski centar - Središnji laboratorij za kvalitetu mlijeka Križevci).
U okviru teme Osnove sustava HACCP-anaglašeno je, da je on u funkciji prevencije kako ne bi bila ugrožena zdravstvena ispravnost prehrambenih proizvoda, a
rezultat je uspostava kvalitetnijeg tehnološkog proizvodnog procesa. Za zdravstvenu ispravnost hrane odgovorni su te svi u sustavu prerade i poslovanja hranom (faza proizvodnje, prerada, skladištenje, distribucija i prodaja) kao i ovlašteni laboratoriji. Uspostava HACCP u prehrambenoj industriji, pa tako i u mljekarama, temelji se na identifikaciji i analizi opasnosti i preventivnih mjera kojima se eliminira ili smanjuje rizik proizvodnje. Sve faze i postupci u proizvodnji hrane temelje se na definiranim procedurama i postupcima koje redovito i svakodnevno treba kontrolirati i na odgovaraobrascima evidentirati.
U ovim mjerama poseban položaj i zaštitu imaju koji moraju biti sigurni da pripremanje i konzumiranje hrane izazvati štetne posljedice. uspješne primjene HACCPje osiguranje sljedivosti kvalitete, što da svi u prehrambenom lancu - od polja do stola - rade za dobrobit krajnjeg
HACCPu proizvodnji i kontroli kvalitete mlijeka
Isporuka kravljeg sirovog mlijeka prema propisanim odnim standardima obveza je i naših obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava - mlijeka. Proizvodnja mlijeka je obuhvamjerama HACCPsustava koje trebaju poštivati i primjenjivati prema tehnološkim fazama, i to od pripreme hrane, hranidbe, stajske tehnologije i zoohigijene, gnojidbe i manipulacije otpadnim vodama, higijene mužnje te mlijeka. Od se zahtjeva odgovornost u odnosu na zabranu isporuke mlijeka oboljelih i muznih krava, posebno oboljelih od mastitisa.
Hrvatska je preko Središnjeg laboratorija za kvalitetu mlijeka Križevci (SLKM)ispunila jedan od najvažnijih uvjeta kontrole sigurnosti tržne kvalitete mlijeka, a posebno zdravstvene ispravnosti. U okviru SLKM djeluje sustav procedura, kojima se realno provjerenim laboratorijskim analizama pri otkupu ukupna kvaliteta mlijeka. Samo 50% tržnih kravljeg mlijeka u Hrvatskoj ispunjava uvjete Ekstra i I. klase mlijeka, ali ovo se stanje stalno popravlja i
Križevci i primjeni procedura HACCP u samom Laboratoriju možemo govoriti samo kao o veoma kvalitetnom sustavu koji je prošao sve naše i akreditacije i redovite godišnje provjere. SLKMje izuzetno važna karika u lancu proizvodnje mlijeka i osiguranja kvalitete od polja do stola.
Ova su predavanja bila namijenjena mljekarama i to cima tehnolozima koji rade na poslovima prijema mlijeka, laboratorijske analitike i u tehnološkim procesima proizvodnje
O radu i organizaciji SLKM
Sudwnici Škole nastave na Sljemenu
W, d]@~ OlJW
POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE
U
2005. GODINI Ukupnouvoz- izvoz
I Dr. se. Petar I
U bilanci vanjsko-trgovinske razmjene s inozemstvom se robni deficit iz 2004. god. koji je iznosio 8,565 mlrd USD na deficit u 2005. god. od 9,738 mlrd USD. više je uvezena roba i proizvoda u vrijednosti od 9,738 USD te je pokrivenost izvoza
uvozom niska i iznosi 47,50 Poljoprivreda i prehambena industrija
Uvoz-izvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda participira u ukupnoj vanjsko-trgovinskoj razmjeni Hrvatske i njegov udio u ukupnom uvozu bio je 8, 71% a u izvozu je udio i iznosio je 10,45%.
Vrijednost uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iznosila je 1,615 mlrd USD, što prema 2004. god predstavlja rast uvoza za 11, 1% ili za 160,9 mil. USD. Izvozom je ostvarena tendencija rasta i izvoz je u 2005. god. iznosio 920,4 mil. USD i bio je za 24,4%ili za 180,3 mi!. USD. U ovom sektoru vanjske trgovine ostvaren je negativan saldo od 695,2 mil. dolara.
Kod bilance poljoprivredno prehrambenih proizvoda pokrivenost uvoza izvozom iznosi 56,96% i je od stopa pokrivenosti uvoza izvozom u Hrvatskoj koja iznosi 47,50%.
Od poljoprivredno-prehrambenih proizvoda najviše se uvoze
Hrvatskaje u 2005. godini uvezla robu u vrijednosti18,547 mlrd USD,a izvezla samo za 8,809 USD. U ovom trendu brže je rastao uvoz od izvoza tako daje uvoz u odnosu na 2004. god. za 11,8%ili za za 1,957 milijarduUSD.Porast obujma izvoza bio je manji uz stopu rasta od 9,8%ili izvoza za 784,8 milijunaUSD.
razni proizvodi za hranu (124 mil. USD), razno (117 mil. USD), proizvodi na bazi žitarica i škroba (114 mil. USD)te alkohol, ocat (105 mil. USD). je uvoz iz zemalja Europske unije a njima dominiraju Italija, i Austrija. U vanjsko-trgovinskoj razmjeni i proizvoda od ostvaruju se pozitivni rezultati, tako je u 2005. godini izvoz iznosio 149,7 mil. dolara, a uvoz 101,5 mil. dolara te je vanjsko trgovinska bilanca pozitivna za 48 milijuna dolara.
U uvozu poljoprivredno-prehramben ih proizvodi sudjeluju s 30,41 % i vrijednost uvoza iznosi 491 mil. USD. udio odnosi se na uvoz mesa i proizvoda (153 mil. USD), živih životinja (115,9 mil. USD).Uvoze se velike razne hrane (vrijednost 95 mil. USD).Iz ribarstva uvezene su riba i mekušaca u od 47 817 tona vrijednosti od 81 milijuna dolara.
Za izvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda su tržišta Bosne i Hercegovine, Italije i Slovenije. Osim izvoza u vrijednosti od 149,7 mil. dolara, izvezeno je hrane 128 mit. dolara, duhana 126 mit. dolara '
Tablica 1: Uvoz-izvoz proizvoda2004./2005. god. 2004. aod. 2005. god.
Zive životinie
Meso i
Jaia od peradi i
ribarskih proizvoda 80,9 mit. dolara. proizvodi od kakaa 72 mil. dolara, alkohola 70,5 mil. dolara i raznih mesnih u vrijednosti od 53 milijuna dolara.
Mlijekoi
Uvozom i izvozom mlijeka i proizvoda u 2005. god. ostvarene su pozitivne tendencije tako da je došlo do smanjenja vrijednosti uvoza, dok u izvozu nema promjena.
Mlijeko i proizvodi u ukupnom uvozu poljoprivredno prehambenih proizvoda, sudjeluje s 4,53% a u izvozu s 3,78%. Pokrivenost uvoza izvozom je 53, 10 % i vanjsko-trgovinska bilanca je negativna te je uvoz od izvoza za 38.35 milijuna dolara.
U 2005. god. ukupno je uvezena 39 939 tona mlijeka i raznih u vrijednosti od 73,33 mil. dolara.
izvoz bio je jednak uvozu i iznosio je 38 914 tona proizvoda, vrijednost izvoza znatno je manja od uvoza i iznosila je svega 34,88 mi!. dolara.
Od 2000. god. u stalnom je padu uvoz mlijeka i dok je s druge strane u porastu ukupna vrijednost uvezenih proizvoda. Ovo je uvjetovano promjenom strukture uvoza tako da se smanjuje uvoz oblika svježeg mlijeka, a posebno se uvoz vrsta sireva. Više od polovine uvoza odnosi se na grupu proizvoda sir i skuta, pa je u 2005. god. uvezena 10 658 tona u iznosu od 41,84 milijuna dolara što je udio 57, 14%od ukupne godišnje vrijednosti uvoza mlijeka i
sireva uvezene su: iz 3 456 tona, izArgentine 2 866 tona, Italije 716 tona te iz Urugvaja 572 tone sireva. Uvozne cijene sireva niže su za oko 30% od cijene sireva uvezenih iz
mlijeka vjeruju da mljekarska industrija zbog svog interesa podržava ovakvu situaciju uvoza subvencioniranih i jeftinijih
što se negativno odražava na primarnu proizvodnju mlijeka i odnose u otkupu mlijeka. Sredinom prošle godine na tržištu su se pojavili viškovi mlijeka koje mljekare u redovnom poslovanju nisu od malih proizvootkupljivale zbog troškova otkupa i niže kvalitete. Ovaj je problem Ministarstvo poljoprivrede riješilo interventnim otkupom mlijeka uz dodatne stimulacije za mljekare. Potrebno je naglasiti da mljekare nisu pretežni uvoznici mlijeka i su to tvrtke i ostala preraprehrambena industrija. tvrtke i ostali hrane godišnje uvoze 70% godišnje vrijednosti od uvoza mlijeka i dok mljekarska industrija u godišnjem uvozu sudjeluje sa svega 30%vrijednosti.
Tablica2: Uvoz-izvoz mlijeka i 2005. god.
Uvoz Izvoz
Proizvod 000 tona 000USD 000 tona 000USD
Mlijeko, nekoncentrirano i vrhnje
Mlijeko ,koncentrirano i vrhnje
mlijeko,kefir
Proizvodi od prirodnih sastojaka mlijeka
Maslac, masti i ulja od mlijeka Sir, skuta Ukupno
U odnosu na ranije godine, kada je proizvodnja bila manja, za daljnju doradu i proizvodnju više se uvozilo svježe mlijeko. Sada se ove smanjuju i više se uvoze gotovi proizvodi i to posebice razne vrste sireva. Ukupan prošlogodišnji uvoz mlijeka i iznosio je ukupno 277 milijuna litara mlijeka izraženih kao ekvivalent u litrama, dok je u 2003. god. uvezeno 233 milijuna litara mlijeka. U ukupnim godišnjim potrebama i potrošnji mlijeka i mlijeko iz uvoza sudjeluje sa 25%od godišnje potrebnih mlijeka. Na direktan uvoz mlijeka koncentracija odnosi se 112 milijuna litara
mlijeka ekvivalent). Hrvatskaje mlijeko prije pretežno uvozila od Europske unije a sada se mijenja struktura zemalja uvoznica, pa je prošle godine uvezeno mlijeka iz Bosne i Hercegovine 8 862 tone, iz 5 535 tona, Slovenije 3 297 tone, Poljske 3 062 tone i iz Francuske 1 392 tone. Na tržišta država nastalih iz bivše Jugoslavije Hrvatska ostvaruje izvoz mlijeka i proizvoda i to najviše u Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Srbiju i Crnu goru te u Sloveniju. Zbog stanja u kvaliteti svježeg sirovog kravljeg mlijeka, mljekarska industrija ne izvozi svoje proizvode na tržišta Europske unije, osim u susjednu Sloveniju.
OBAVIJEST
~[s ~@@lf &W°=dJ A ~ci]~
DEZINFEKCIJSKIH BARIJERA NA FARMAMA
DEZ-barijere su preventiva širenju zaraznih bolesti goveda, a prve dezinfekcijske barijere postavljene su na farmama Zlatka Rasta i lgora u naselju Ferovac, u kutje-
Udruga uzgajatelja simentalskoga goveda ima 65 s oko 800 muznih krava, a po predsjednika Udruge Mate za sada postavljaju jednostavne dezinfekcijske barijere ispred ulaza u staje na farmama svojih aanova. Ovaj projekt bit proveden u dvije etape, a svrha je i ukazati mlijeka na važnost prevencije
Uz financijsku potporu USAID-a,u iznosu od pet USA dolara, Udruga uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine i Udruga «Moja zemlja» su postavljanje dezinfekcijskih barijera na farmama na Požeštine.
pojave i širenja zaraznih bolesti goveda koje mogu imati ozbiljne zdravstvene, ali i gospodarske posljedice. Daje zabrinutost realna, dovoljno govori da je u Engleskoj prije nekoliko godina od bolesti slinavke i šapa oboljelo oko šest milijuna grla stoke, što je velike gospodarske štete. Stoga je postavljanje dezinfekcijskih barijera nužnost, kako bolesti stoke ne bi uzele maha, a što bi moglo imati neželjene razmjere i posljedice.
Istovremeno, u tijeku je izgradnja i sedam velikih, betonskih dezinfekcijskih barijera koje biti postavljene na velikim obiteljskim gospodarstvima.Jedna ovakva DEZbarijera bit postavljena i ispred ulaza u sajam jer je u dane sajma velika frekvencija stoke, ljudi i vozila. U posljednje vrijeme ovo je projekt za koji je financijsku potporu osigurao
Srednja gospodarska škola Križevci program mljekarskog realizira godine i jedina je srednja škola u Republici Hrvatskoj u kojoj se školuju mljekarski Ove godine završni ispit ("maturu") polaže prvi naraštaj mljekarskih tehnimalobrojnih ali primjereno školovanih djevojaka i koji uskoro potražiti svoje mjesto na tržištu rada ili se upisati na fakultet ili visoko
U rješavanje problema školovanja mladeži za potrebe mljekarstva, Srednja gospodarska škola Križevci se prije petnaestak godina, kada je, u najužoj suradnji mljekarske znanosti i prakse, uz svekoliku Hrvatske mljekarske udruge, izradila nastavni plan i program te drugu dokumentaciju potrebnu za školovanje mljekara trogodišnjeg obrazovnog profila potrebnog za rad u mljekarstvu. Uskoro se ovaj profil pokazao nedostatnim te je napravljen i obrazovni profil mljekarskog je realizacija povjerena samo Srednjoj gospodarskoj školi Križevci, a prvi naraštaj upravo je spreman za polaganje Z<!,Vršnogispita.
Zelja nam je ovoga ljeta upisati novi naraštaj mljekarskih tehZa to imamo sve potrebne uvjete i specijalizirani prostor, vlastiti govedarski praktikum s 30 krava i rasplodnim podmlatkom, mljekarski praktikum u kojem i dvije prerade dnevno 300 litara mlijeka u svježi sir, kiselo vrhnje, maslac ili pak u pol utvrdi sir gaudu). Posebno je važno naglasiti daje sva nastava zastupljena. Preko 90% nastave realiziraju u školi male skupine (2-7) pod direktnim vodstvom (inženjera poljoprivrede specijaliziranih za mljekarstvo). Vježbe iz specijaliziranih polaznici realiziraju u specijaliziranim ustanovama mljekarske mikrobiologije u Veterinarskom zavodu Križevci, a kemijske analize u kemijskom laboratoriju Visokog gospodarskog u Križevcima).
Nastavni plan i program je osmišljen tako da polaznici u prvom razredu osnove i proizvodnju mlijeka, a u ostalim razre-
Mljekarski list 06/2006.
Jednostavno! Upisati se u Srednju gospodarsku školu u Križevcima, savjesno vježbati i raditi godine i zaraditi Svjedodžbu o položenom završnom ispitu u obrazovnom profilu mljekarski
dima preradu mlijeka. Po završetku školovanja mljekarski mogu se upisati na fakultet, ili se zaposliti, ili na vlastitom obiteljskom gospodarstvu proizvoditi svježe mlijeko i/ili ga u proizvode. "prate" mlijeko od polja, preko staje do gotovog mlijeproizvoda.
Bodovni prag za upis u obrazovni profil mljekarski je 36 bodova, a proizlazi iz ocjene uspjeha, hivatskog jezika, matematike, fizike, kemije i biologije u VII. i VIII. razredu osnovne škole. pri upisu mogu koristiti pogodnosti koje proizlaze iz rezultata natjecanja, statusa roditelja, socijalnog stanja, nacionalne pripadnosti i drugih mjera Odlukom o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole koju je izdalo Ministarstvo.
Upis u prvi razred srednjih škola biti istovremen u cijeloj Republici Hrvatskoj.
Na za upis prilaže: · prijavnicu na (obrazac dobiva u školi) - rodni list - domovnicu (fotokopiju, ne mora biti a "
ovjerena)
- svjedodžbe VII.i VIII.razreda osnovne škole - dokumente kojima dokazuje neku od dodatnih prednosti na upisu (plasiran na natjecanju, socijalni status, opravdani razlog slabijeg uspjeha, nacionalnu pripadnost, status branitelja roditelja, dijete poginulog ili nestalog branitelja i dr.)
Obrazovni program mljekarski je prehrane, pa butrebaju imati dobro zdravlje i otpornost na alergene.
Smještaj iz udaljenih je u domu Križevci, koji je smješten u neposrednoj blizini škole.
Želimo da svaki mladi stekne obrazovanje u koje sam izabere. Mi nudimo stjecanja zvanja mljekarskog ra, poljoprivrednog poljoprivrednog fitofarmaceu ta, veterinarskog i poljoprivredne mehanizacije, a svako za sebe treba izabrati koje mu najviše odgovara.
RAVNATELJŠKOLE: Mr. se. Franjo Marek
na praksi
ZDENKA U DUGOJRESI
U organizaciji Hrvatske mljekarske udruge, HZPSS i Udruge
mlijeka KIM Karlovac 10.05.2006. godine održana je radionica za mlijeka pod-
Duge Rese koju je vodio mr. se. Izvrsno
teme zainteresirale su dvadesetak koji se bave proizvodnjom mlijeka duži niz godina, no, ovakve radionice uvijek rado
Mr. se. predavanje je koncipirao tako daje objašnjasegmente proizvodnje, posebno proizvodnje krme, detaljno prezentirao istraživanja HZPSSpotpodatke konkretnim primjerima s terena.
temu proizvodnje krme dat je naglasak na dobro pripremljene i ispravno gnojene parcele uz nezaobilaznu analizu tla, koju su rijetki od prisutnih imali. Prisutni su se složili da je analiza tla uspjeha dobre proizvodnje krme pa tako i mlijeka njihovih krava.
Iz prikazanih podataka mogla se uspješna prilagodba novim uvjetima proizvodnje mlijeka
i županije, ponajprije promjenom sjetvene strukture svojih oranica, je proizvodnji mlijeka (70 %travnjaka, ostatak kukuruz za silažu prigodne vegetacijske skupine za to podruje, da tradicionalni proizvodnje treba ostaviti prošlosti, te uhvatiti se u koštac sa suvremenim tehnologijama i nima proizvodnje.
Nakon toga, je tema izgradnje staja te na primjerima prikazana rješenja suvremen ih staja iz Operativnog
programa razvoja govedarstva, pa su mogli na temelju svojih financijskih odabrati optimalno (možda rješenje za svoje gospodarstvo.
Na izlaganje mr. se. se nadovezao g. Ivo Juras, dipl. ing. iz HZPSS, odjela za mehanizaciju koji je na temelju rada i iskustva HZPSS, službe za mehanizaciju s mlijeka, optimalna rješenja za nabavu poljoprivredne mehanizacije u svrhu djelotvornije i ekonoproizvodnje, kako u polju tako i u staji. Ideju «strojnog prstena» , te udruživanja prepoje kao jedno od rješenja ekoproizvodnje.
Slijedio je obilazak OPG-a Zdenka i demonstracija ispravne košnje na travnjaku, kojoj je svrha bila prikazati na koju je visinu najbolje kositi travnjak, kako
uništavanje tratine i tla, kako prepoznati pravo vrijeme za prikupljanje travne mase te koja mehanizacija prati okretanje i sakupljanje travne mase. Siliranje i pogrješke siliranjem uvijek su aktualne teme, pa su i ovaj put izazvale mnogo pitanja. Najvažnije pitanje je bilo: «Kako silažu od kvarenja?»Savjetodavci da je najbolja preventivna mjera dobro sabijanje, te pravilno slaganje folije oko travne mase.
Na kraju je uslijedila konstruktivna rasprava. su iznijeli svoje probleme u proizvodnji. Svakako su rascjepkanost parcela, te gubitak statusa brdskoplaninskog ove regije. Rascjepkanost posjeda i nost daljnjeg okrupnjavanja posjeda je problem za koji kažu, da im trebati države i županije, jer sami ne mogu. , \
Slika 1: Mr. se. S. i Jvo]uras, dipl. ing. s
Prezentacijapravilnekošnje
Malo stado za velike uspjehe lako po statistici mali mlijeka (po broju krava), g. Zdenka koji sa suprugom Jasenkom i sinom Damjanom vodi gospodarstvo, pravi je primjer uspješne proizvodnje. Za proizvodnju mlijeka se zbog toga što voli rad na selu i što u ovoj proizvodnji vidi svoju Naime, u stadu ima 8 krava i S junicaneki bi rekli malo - ali slušaj sad: 7 000 litara je stajski prosjek, mlijeko E klase, mastitisa nema, staja, evidencija o svakoj kravi uredno koncepcija skoro 90 %,zdravi papci, a tek hrana za krave... Izvrsna! U posjedu ima 1Ojutara svoje zemlje i 1O u zakupu, a od toga: na 4 ha DTS a, 2 ha kukuruza za silažu i 3 ha za zrno, te 1 ha ili tritikale-a. Proizvodi komponenata smjese (kupuje samo sojinu i suncokretovu naravno i mineralno-vitaminski dodatak), te sam pravi smjesu za muzne krave. Sijeno skladišti u bale, ima 2 silosa, dakle hrane dovoljno za cijelu godinu. Veli da ide u brojnog stanja krava. Jedini nedostatak10 ha zemlje na preko 60 parcela. Ovo je dokaz da naš može, zna, samo ga treba ponekad pohvaliti, podržati i naravno, ako griješi, mu da spozna kako sebi olakšati mukotrpan rad. E, pa gospodine i vjerujemo da i dalje ostati uspješan te da struku i dalje slušati.
Kao što uspješno radi g. rade i neki od koji su prisustvovali radionici. Dogovorena je da se radionica održati uskoro na gospodarstvu nekog od prisutnih
Hrvatska mljekarska udruga sigurno i dalje pratiti ovakav rad i nastojanje struke da svoje znanje prenese na mlijeka, jer su oni upravo ti koji biti nositelji proizvodnje koju nadamo se, svi
Mljrkarski
Vašafarmaje Vašživot...
Investirajte • U SVOJU
Farmerkrediti za proširenje fonda. Rok otplate 12 • 84 mjeseci uz kamate 7,90%. Efektivnakamatna stopa za kredita 84 mjeseca 10,26%.
Partneruvoznik za nabavkujunica INTERAGROd,o,o, Križevci
Investicijskikreditiza poljoprivrednike do 3,000,000,00 kn.
HBOR-KREDITIdo 12 god.inado 2 godine
Prijevremenaisplata naknadaza mlijeko kooperantima LURE (12-togu mjesecu).
Vašavaraždinska
POSLOVNICENTARZAPOLJOPRIVREDNUKLIJENTELU: Bjelovar,F. Supilau, tel:043/241222
gdje dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu
Do ~©DdJ& I Mr. se. Goran I
RASPLODNIHBIKOVA I JUNICACHAROLAISPASMINE
3. svibnja 2006. godine u Centru za travnjaštvo na obroncima Sljemena, uz prisutnost javnosti i goveda, po puta u RH održana je aukcijska prodaja bikova i junica Charolais pasmine. Organizatori aukcije su Agronomski fakultet u Zagrebu i Hrvatski centar. Na aukcijskoj prodaji no je devet mladih bikova od kojih je pet sinova bika Conana HB 33, dva bika Valentina HB21 i dva bika Skaya HB44.
S navršenih 365 dana starosti tjelesna masa bikova je 468,4 kg. masa 21 O. dana života, kada se testirani bikovi i odbijaju, iznosila je 265 kg, a porodna masa 47,33 kg. Ostvarili su životni prirast od 1 163 g, prirast uperiodu od 210. do 365. dana 1 328 g i prirast do 1 037 g. cijena bikova na aukciji bila je 10.500 kn, a za aukciju se prijavilo 12 kupaca kojima je, pored bilo i pravnih osoba.
Prodano je svih devet bikova po prodajnoj cijeni od 11.222 kn; najniža ostvarena cijena bila je 10.500 kn, a najviša 13.000 kn.
Prodani bikovi namijenjeni su za korištenje putem prirodnog pripusta, a kupili su ih: Marko - Kostanjevac, Mijo LatinSisak, Branko - Gornja Željko - Virje, Josip - Sl. Kobaš, Miško Šklempe - Donja Josip - Nova Gradiška, P. P. Orahovica d.d.i farmajelas d.o.o.
Za aukcijsku prodaju bile su i dvije kolekcije po pet
nesteonih junica grupiranih prema dobi: na mla(12-13 mjeseci stare junice) i stariju grupu (1517 mjeseci stare junice).
gru-
pi junica na je cijena od 35.000 kn (7.000 kn po junici), a starijoj grupi 45.000 kn (9.000 kn po junici). junice prodane su po cijeni farmijelas d.o.o.
Ova aukcija postigla je svrhu, jer je osim uspješne prodaje, bila i mjesto razmjene iskustava proizvou proizvodnji, ali i razgovora sa koji su odgovarali na upite. Organizatori su najavili i IV. aukciju svibnja godine.
OTAC MAJKA SKAYHB44 92000770
Bik MB 3100566005 (prodanza 13.000,00kn) - ]osip - Sl.Kobaš TELJENJE 30.04.2005. 50,0 302,0 563,0 1,200 1,684 1,405
POR.MASA(kg)
Masa210.dan(kg)
Masa365.dan(kg)
prirastdo dan)(kg)
prirast u testu(210.-365.dan)(kg)
životniprirast(kg)
'~y~ob ~U@~
Krešimir ]akuš, dipl. ing.
Uz neznatna odstupanja, tijekom tog razdoblja, cijene bikova simentalske pasmine (450-550 kg) su bile u rasponu od 12 do 13,50 kn/kg. cijena bikova simentalske pasmine u 18. tjednu iznosila je 12,77 kn/kg N i najnižim je cijenama tog razdoblja u natrag devet godina. Niže cijene bilježili smo tijekom 2001. i 2004. godine. Na kontinentalne Hrvatske otkupne cijene bikova bile su od 12 do 13 kn/kg dok su cijene junica za klanje u prosjeku jeftinije za kunu. Na jadranske Hrvatske se pad prometa stokom. Sve roba dolazi u što ima za posljedicu pad broja klanja stoke na tom lipnja je blagi porast potražnje što bi moglo rezultirati najavljivanom korekcijom cijena, odnosno stabilnim cijenama uz naznake blagog porasta istih. tijekom lipnja, cijene I .... .,
živastoka
telad(slmentalac),80-160kg
Junice(simentalac)za klanje bikovi(simentalac),>450kg krave(slmentalac)za klanje
Janjad
ovce(za klaniel jarad
Dobra ponuda junadi, cijene stabilne! Tijekom pive polovice svibnja, na tržištu, nije bilo promjena u ponudi i potražnji junadi odnosom na mjesec ranije. U tjednu do 7. svibnja na tržištu bilježili smo vrlo dobru ponudu a potražnja junadi za klanje bila je nešto manja.
od 12,50 do 13,50 kn/kg s tendencijom prema 14 kn/kg. Na tržištu je evidentan sve udio potražnje junadi za izvoz. Sadašnja razina cijena, uz prepoznatljivu kvalitetu simentalske junadi, otvara trgovcima prostor i za meso, po sadašnjim cijenama, konkurentno je na europskom tržištu, prije svega u Italiji i a se dobri rezultati i u narednim mjesecima ukoliko se cijena održi na ovim razinama. Do problema bi moglo ukoliko bi uslijed potražnje cijena junadi na tržištu rasla, a uz kune spram eura meso na inozemnom tržištu moglo bi biti nekonkurentna. Na europskom tržištu krajem travnja i u prvom tjednu svibnja bilježimo stabilne cijene. otkupna cijena trupova R3 klase iznosila je svibnja 326,85 eura/100 kg. Cijene mesa i dalje su više nego lani i preklani, u prosjeku za 10 posto odnosno 25 posto. Najviše cijene na europskom
tržištu bilježimo u 382 eur/100kg, Italiji 368,33 eura/100kg, te u Portugalu 354,60 eura/100kg, a najniže cijene evidentirane su u Poljskoj 242,37 eura/100 kg. U prvoj polovici svibnja smanjena potražnja teladi otkupna cijena simentalske teladi (80-160 kg) na tržištu Hrvatske u 18. tjednu iznosila je 22,91 kn/kg. Potražnja je i dalje od ponude no ne u mjeri kao kom godine. Na tržištu je primjetna zadrška u kupnji. Potražnja više nije tako izražena kao u razdoblju prva mjeseca ove godine. dio teladi otkupljenje za tov, stoga su i traženija muška telad koja se po cijeni od 22 do 25 kn/kg Na ženska telad otkupljivana je po cijeni od 20 do 22 kn/kg žv. Ponuda krava za klanje osrednja, potražnja slaba Trgovina kravama za klanje u ovom razdoblju je mala. Do prije mjesec dana zbog nedostatka hrane mnoga manja gospodarstva razmišljala su o prodaji
HRVATSKA
Mljekarski li<:t06/2006.
krava tako da je ponuda bila vrlo velika. No s prvim otkosima livada i pašnjaka nestao je problem hrane te se i ponuda krava za tržište smanjila. Cijene krava za klanje unazad trideset dana nije se mijenjala. Cijena starih krava za klanje bila je od 4 do 5 kn/kg, a mladih krava do 8 kn/kg ?>I
Europsko tržište mesa
Od jeseni 2005. godine cijena junadi u su trendu. U rujnu prošle godine otkupna cijena trupova R3 klase na europskom tržištu, u prosjeku je iznosila 286,5 eura/ 100kg, kako bi u ožujku ove godine dosgnule rekordnu cijenu (za sada) od 331 eura. trend u navedenom razdoblju nije za europsko tržište tako da je ovaj rast cijena donio velike probleme klaonimesa, ali i prodavaonicama. U 2006. godini, prema ekspertima, ne se dinamika trenda kao u navedenom razdoblju. U drugoj polovici 2006. godini se da otkupna cijena trupova R3 klase biti na razini od 311 eura/100kg. To bi bilo oko 20 centi ili 7 posto više nego godinu ranije. Otkupne cijene krava za klanje mogle bi rasti od 3 do 5 posto.
Smanjena proizvodnja mesa
Postoji niz razloga rasta otkupnih cijena junadi. Prije svega to je smanjenje proizvodnje junadi u Europskoj zajednici. Tijekom prošle godine neto proizvodnja u EU-25 iznosila je 7,82 milijuna tona, što je za oko 200 000 tona odnosno 2,4 posto manje nego godinu ranije. U 2006. godini u zemalja ponovo se smanjenje proizvodnje. U europska
na kontinentalne Hrvatske, a na jadranske Hrvatske do 9 kn/kg.
RH-Dobra ponuda janjaca Ponuda janjadi u 18. tjednu ove godine bila je vrlo dobra. Potražnja Je osrednja a cijene su nešto više nego lani kada smo bilježili najniže cijene u nazad devet godina.
mesa (Francuska, Italija i Španjolska) se smaajeajeproizvodajeod1do2 posto. Smanjena proizvodnja u tim zemljama najvjerojatnije biti kompenzirana proizvodnjom u Irskoj i Velikoj Britaniji. Pri tom bi bruto proizvodnja u EU-15 mogla iznositi 7,36 milijuna tona što bi bilo za oko jedan posto više nego godinu ranije. U 2007. godini, prema mišljenju zemalja se i nastavak smanjenja proizvodnje mesa
Potražnja mesastabilna do Suprotno od smanjene proizvodnje postoji potražnja koja se vratila u okvire kakva je bila prije BSE krize. U zemalja Europske unije potražnja je gotovo ista ili viša u odnosu na razdoblje prije BSE
cijena janjadi na kontinentalne Hrvatske bila je 21.30 kn/kg i u rasponu je cijena od 18 do 25 kn/kg dok je na Dalmacije, Istre i Primorja bila 26,69 kn/kg i u rasponu cijena od 24 do 29 kn/kg. U odnosu na lanjske cijene, cijene janjadi u prosjeku su u ovoj godini u 18. tjednu više za 4,62 posto.
krize. Europska komisija da potrošnja u EU-25 biti na razini od 8,09 milijuna tona, što je više za oko 260 000 tona odnosom na potrošnju godinu ranije.
gripa izazvala poskupljenje mesa Jedan od razloga rasta cijene mesa jest i gripa. lako meso nije supstitucijski proizvod za meso peradi gripa, ipak je, dio usmjerila na potrošnju mesa. U Italiji, Francuskoj i Nizozemskoj ove godine rast otkupnih cijena teladi za klanje je 20 do 25 posto. Smanjenje cijene teladi mogao bi se u godini dogoditi ukoliko se ponovo dopusti izvoz teladi iz Velike Britanije. (Izvor: obrada i prijevod TISUP-MPŠVG)
Otkupne cijene trupova R3 klase (bikovi od 12 do 24. mj. Starosti) u EU-25 D2004. 02005.
zavisokuproizvodnju.mlUeka i dobrozdravUekrava
Lipa je veliko i razgranato drvo koje raste samoniklo u listopadnim šumama, a je sade u drvorede i parkove. Cvate u lipnju ili srpnja, ovisno o vrsti. Stari Slaveni posebno su cijenili lipovo drvo i vjerovali da ih od gromova, požara, zla i uroka. Sadili su ga po naseljima, trgovima i u blizini crkvi. Daje i kod nas lipa omiljeno drvo, vidi se po brojnim mjestima koja nose njeno ime (Lipik, Lipovac, Lipovljani, Šuplja Lipa itd.), po tome što je lipa stoti dio naše kune, a i mjesec u kojem cvate lipa zove se lipanj.
U ljekovite svrhe koriste se dvije vrste lipe: rana ili velelisna lipa (Tilia plathyphyl/os Scop.) i kasna ili malolisna lipa (Tilia cordata Mill.).
se razlikuju po broju cvjetova u cvatu, i boji listova i vremenu cvatnje. U cvatnje skupljaju se cvjetovi s blijedozelenim pricvjetnim listom i suše na mjestu od direktnog svjetla. Ugodan, blagi miris cvjetova tijekom sušenja se gubi. se u dobro zatvorenim staklenkama, od vlage i svjetla. Stajanjem njihova ljekovitost opada pa svake godine zalihe treba obnoviti.
Pripravljanje 1-2 žlice suhih, usitnjenih cvjetova preliti s
''I tlo diše''
Rast korova ovog je mjeseca zbog izuzetno toplog pa i vlažnog tla vrlo intenzivan. Svatko od nas tko god ima bilo što u vrtu, vinogradu, ili na oranici rast korova. Zelja nam je da se korovi ne prošire, odnosno da ne prekriju mlade, tek izniknule biljke. I tako poneki poljodjelci koriste herbicide, a poneki motike kao najsigurniji - "moticid".
Ugodno je tijekom lipnja prolaziti nedaleko lipovog drveta oko kojeg se širi blag i osebujan miris cvjetova lipe. Lipov nekada je bio omiljen napitak u svakom osobito za hladnih zimskih dana.
2,5 di vode, poklo~iti i procijediti nakon 5-1O minuta. Caj se može sladiti medom.
pospješuje znojenje i pije se kada je povišena tjelesna temperatura, u vrijeme prehlade, gripe, hunjavice, kašlja i upale grla.
U narodnoj se medicini koristi i kod bolesti bubrega i mjehura te kao sredstvo za smirenje.
Kao ni bilo koji drugi tako ni sam od lipe ne treba trajno piti kao napitak jer prema nekim podatcima može dovesti do
Od lipovog drveta dobiva se lipov ugljen koji ima sposobnost vezanja drugih tvari u 50-90 puta od svoje težine pa se koristi se kod infekcija želuca i crijeva, proljeva i trovanja.
Cvijet lipe se koristi u mješavinama pa se tako za ublažavanje reumatskih tegoba može izmiješati sa zlatnicom i cvijetom bazge i to u jednakim omjerima. žlicu mješavine prelijte s 2,5 di vode i procijedite nakon 10 minuta. Tijekom dana, obroka, popijte 2-3 šalice
je da je posljednje navedeni najteži, no on je i najkorisniji. Osim navedenog, obradom tla reguliramo prilike u tlu, jemo tlu takozvana lakše disanje, a time i dioksida iz tla. Naime, zrak u makro porama tla u neprestanom je kruženju vezu tla i atmosfere.
Prisjetimo se, obradom tla reguliramo odnose vode i zraka u tlu pa tako i na toplinska svojstva naših tala. Naime, vegetativna masa poljoprivrednih kultura
vrste kultiviranih ukrasnih lipa, kao npr. srebrna lipa (TiliaargenteaDesf.),ne koriste je za Ova je lipa prepoznatljiva po prašnicima sraslim u i srebrnosivoj boji lista. Za nemojte brati ni lipe iz velikih gradskih središta, pored prometnica ili drugih
ovog je mjeseca još uvijek nedovoljna da prekrije tlo izmeredova, tlo je direktno izloženo se zagrijava paje i gubitak vode iz tla evaporacijom relativno velik. Pravilnom obradom tla smanjena je i otjecanje vode s površine tla pa voda lakše i brže dopire do zone korijenja.
Vjerujemo da ovaj tekst, ako ne potpuno uvjeriti, a ono barem potaknuti na razmišljanje da i ovih
ljetnih dana treba tlo plitko Njegovani usjevi na kraju nas obilno nagraditi.
[;€@ru]0 @WdJ~lliJ~WdJ~lliJ
I u najmanjim posudama je uzgojiti pravi cvjetni vatromet boja. Izaberite sjeme kadifice, nevena, prkosa ili nekog drugog jednogodišnjeg posijte ga i uskoro na vašem prozoru ili balkonu niknuti i procvjetati šareno Uzgoj jednogodišnjeg vrlo je jednostavan.
Dovoljno je držati se uputa na pakiranju o vremenu i uzgoja i redovito zalijevati biljke, pa pusti balkoni i dijelovi vrta ubrzo živnuti ukrašeni šarenim Kako je o jednogodišnjem bilju, ono je vrlo pogodno za balkone, pa u jesen imati problema oko spremanja biljaka na prezimljavanje. Uberite dozrelo sjeme i ga na suhom mjestu, ocvale biljke bacite na kompost i na opet nanovo možete sijati.
KADIFICA(Tagetes)
Domovina kadifice je Meksiko. Ima ih mnogo vrsta, neke narastu do 100 cm visine, no su visoke 30 do 60 cm. Cvatu od lipnja do listopada. Sjeme sijati krajem ožujka. Do travnja klije u klijalištu, a na otvoreno saditi polovicom svibnja. Saditi na razmak od 35 cm. Otporna je biljka i bez velikih zahtjeva. Traži položaj i redovito zalijevanje.
NEVEN(Calendula)
Ime mu od latinske calendae, što prvi dan mjeseca. Pretpostavlja se da je to ime dobio što, gotovo, neprestano cvate. Sjeme sijati od ožujka do kraja svibnja u polutoplo klijalište. Kada biljke dovoljno presadite ih na otvoreno na razmak 20 do 25 cm. Traži položaj, a pogodna je biljka za uzgoj na balkonu. Otporan je na bolesti i štetnike.
PRKOS(Portu/oca)
Na latinskom porto nositi a /ac mlijeko, a biljka je dobila ime što na nekim stabljikama možemo sok. iz Južne Amerike i Brazila. Razmnožava se sjemenom. Kako je sjeme vrlo sitno,
kada ga posijete nemojte ga pokrivati slojem zemlje. Zemlja mora biti rahla i stalno vlažna pa sjeme brzo proklijati. Uspijeva na položaju uz obilno zalijevanje. U kasnu jesen ili zime biljke uginuti, no ostavite nedirnute, jer prkos se sam razmnožiti i niknut nove biljke.
LIJEPI (lmpatiens)
Ime dolazi od latinske nJec1 impatiensšto nestrpljiv. Naime, tobolci nekih vrsta prskaju i prosipaju sjeme kada ih se dotakne. iz Indije, Malaje i Kine. Sijemo ga od ožujka do travnja. Kada ih na otvoreno na razmak 20 do 70 cm. Naraste do 70 cm visoko, ovisno o sorti. Voli položaj, rahlu zemlju i obilno zalijevanje.
PETUNIJA(Petunia)
Ime dolazi od brazilske petun, što je ime za duhan s kojim su petunije u rodu. Sjeme sijte od do ožujka. Kako je sjeme sitno, nemojte ga prekrivati debelim slojem zemlje. Ne podnosi previše vlage i voli položaj. Sadite ju u velike posude, jer u malima se stabljika izduži, odrveni i biljka zaostaje u rastu.
VATRENAKADUIJA (Salviasplendens)
iz Brazila. Sijemo je u
ili u klijalište. Nakon nicanja biljke treba pikirati. Uspijeva na i toplom položaju. Ne voli previše vlage. Zemlja ne smije biti previše hranjiva jer
IDarko Kantoci,dipl. ing. I
biljka razviti broj listova, a cvatnja biti manje intenzivna.
DRAGOLJUB(Tropaeolum)
iz Južne Amerike. Sjeme sijemo u ožujku ili travnju, i to 2 do 3 sjemenke zajedno. Najbolje uspijeva na položaju u hranjivoj vrtnoj zemlji. Ne podnosi sjenovit položaj i teško tlo.
CINIJA(Zinnia)
Ime je dobila po profesoru botanike Johannu Gottfriedu Zimmu (1727. - 1759.). Potjeiz Maroka. Sijteje krajem ožujka. U držite na tamnom mjestu, a kada stavite ih na svjetlo, sve dok ne razviju 4 lista. Presadite na razmak 15 do 20 cm. Naraste 40 do 100 cm visoko, a uspijeva na toplom i mjestu u hranjivoj zemlji uz obilno zalijevanje, osobito u ljetnim mjesecima.
(Antirrhinum)
S obzirom na oblik biljka je dobila ime po anti (poput) i rhinos (rilo). iz južne Europe i Sjeverne Amerike. Sjeme sijte sredinom ožujka u polutoplo klijalište. Kakoje sjeme sitno, nemojte ga prekrivati debelim slojem zemlje. presadite na gredicu kada temperatura dostigne 16° C. Uspijeva na i položaju, na hranjivom tlu. Ljeti ga zalijevajte obilno. Ocvale cvjetove odrežite, a cijelu biljku prikratite na 2/3. Na taj se stvarati novi izboji i cvasti.
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA
OSIJEK
ZAGREB 10. 06. 4,53 20,35 5,03 20,47 20. 06. 30. 06. 4,53 20,39 4,56 20,52
[k{J~~@W[]u1,&lli]~ [[@ffi[rn~ [Bd)~[1m
Provodite redovno tjelovježbu, uravnoteženo se hranite i nešto lijepo za nekoga. Moglo bi se dogoditi da uskoro dobijete takav savjet od svog Opsežna nova istraživanja ukazuju na koristi od altruizma.
Epidemiolozi centra Michigan 14 godina su više od 2 700 ljudi kako bi ustanovili u kolikoj mjeri društveni život na stopu smrtnosti. su utvrdili da kontakt s drugim ljudima dužinu života, posebno muškaraca. Za vrijeme te studije smrtnost ispitanika koji nisu imali bliske društvene kontakte bila je 2,5 puta
Drugo ispitivanje obavljena na 7 000 stanovnika u Kaliforniji (tijekom devet godina), pokazalo je da ispitanicima koji su živjeli sami, koji su imali malo prijatelja ili rodbine i koji su izbjegavali razne društvene organizacije, zajednice, klubove itd., smrtnost je dvostruko Taj rezultat nije imao nikakve veze s rasom, financijskom situacijom ispitanika, ili drugim faktorima života.
Tek odnedavno su znanstvena istraživanja koliko društveno angažiranje zdravlje i blagostanje. Hans Selye, pionir u modernom istraživanju stresa, drži da drugima inspirirate njihovu zahvalnost i sklonost, te da toplina koja na neki rezultira, pomaže u mjeri zaštiti od stresa. Takvi topli mogu dolaziti od hormona endorfina koji se stvara u mozgu i predstavlja sredstvo.
Znanstvenici, otkrivaju da dobra djela mogu koristiti i vašem obrambenom, imunološkom sustavu. Misao i imunološki sustav su tijesno povezani. Nervni putevi povezuju mozak sa slezenom i koštanom srži te proizvode stanice potrebne u borbi protiv infekcije.
Postoje znanstvenici koji vjeruju da na rizik od oboljenja
stav osobe prema drugim ljudima. Oni tvrde da neprijateljstvo sigurno taj rizik. To vjerovanje o «ljutitom srcu» poje i istraživanjem lištu South Florida. Ispitivanje je pokazalo da ljudi poslom, koji su u stalnoj jurnjavi, koji se stalno s nekim sti tipa A više su izloženi opasnosti od oboljenja srca. kad je voditelj studije, psiholig Charles Spielberger, obavio detaljniju analizu rezultata, došao je do saznanja da su neki aspekti tipa A neškodljivi.
se da samo neki aspekti (ljutnja, razdražljivost i agresivno natjecanje) izlažu ljude riziku
od oboljenja srca. Osobe koje su bile više neprijateljski raspoložene prema drugima imale su više zaene koronarne arterije. Oni koji nisu u stanju strpljivo saslušati drugoga, koji u usta drugome, imaju sklonost kivnom tlaku.
Doktor
Dean Ornish, internista na kalifornijskom sveu San Franciscu, autor knjige «Stres, prehrana i vaše srce» smatra da mnogi bolesnici ocje-
IDr. Ivo Belan I
njuju sebe osamljenim osobama, što može biti stresna i dovesti do daljnjih oboljenja. Ornish ohrabruje pacijente da nešto za drugoga. Saznanje da je altruizam dobar, koristan za ljude može imati i društveni volonterstvo, što podrazumijeva dobrovoljne i dobrotvorne akcije. Zašto ne susjedima koji su starije dobi, u skupljanju dobrovoljnih priloga u nekoj humanitarnoj akciji ili javnih zelenih površina i s1. Neki se oduprijeti ideji da altruizam može biti dobar za onoga koji ga iskazuje. Ipak, stvarnost je takva da smo mi prije svega društvena po prirodi stvorena da ovisimo jedni o drugima. Ako je pomagati susjedu istovremeno i u našem interesu, tim
_., ' •~•.,,_ Hrvatski centar ~§ Kalendar izložbi za 2006. godinuu
"""'''"
RepubliciHrvatskoj
Mjesto Opis Datum Kiievo 20.svibnja2005.godine Rab 27. svibnja2006.godine Premda 03. lipnja2006.godine BabinaGreda konjogojstvo 10.-11.lipnja2006.godine SlavonskiBrod 09.-ll. lipnja2006.godine Vrbovec konjogojstvo 15. lipnja2006.godine 16.-18.lipnja2006.godine 17. lipnja2006.godine
Sini 17. lipnja2006.godine
Biškupec 24. lipnja2006.godine Novalja 07. srpnja2006.godine 09. srpnja2006.godine
Sunia koniogoistvo 15.-16.srpnja2006.godine Gruda 23. srpnja2006.godine
Višnjan smotra 23. srpnja2006.godine Kanfanar smotra 29. srpnja2006.godine 30. srpnja2006.godine
Molve 11.kolovoza2006.godine
Bielovar-Gudovac 08.-10.rujna2006.godine
MrkopaJi 16.ruina2006.godine Alilovci 16.rujna2006.godine Drenovci 08. listopada2006.godine Bizovac 15.listopada2006.godine
JLegenda '.zbregov acidofllno mlijeko i acidofilno mlijeko light ubrajaju se i u kategoriju funkcionalne hrane. Izraz funkcionalna hrana polako ulazi u svakodnevnicu, a znate li što To je hrana koja opskrbljuje organizam osnovnim nutrientima i ima dodatnu fiziološku vrijednost - pozitivno na zdravlje. komponente funkcionalne hrane su balastne tvari, probiotske bakterije, vitamini, minerali ... probiotik od "pro bios" što za život.
Želite li balans?
Uzmite acido.filnomlijeko ili acido.filnomlijeko light svaki dan!
ELIKSI I •
Legenda '.zbregov kefir i kefir light nam unose duh tradicije stare nekoliko godina. Podrijetlom je s Kavkaza su stanovnici poznati po svojoj vitalnosti i Mnogi taj "fenomen" pripisuju upravo kefiru kojega nazivaju i eliksirom mladosti i duga života.
Jeste li znali - kako nastaje kejirr Kefir je proizveden kefirne kulture koja previre mlijeko u fermentirani proizvod pri nižim temperaturama pri se producira i manja plina koji lagano uzdigne poklopac, a proizvodu daje reski okus i pjenastu strukturu.
Živjeli, uz šampanjac kefir i kefir light!!
Legenda 'z bregov kiselo mlijeko i kiselo mlijeko light - dašak nostalgije na moderan
Rano jutro, mirisni "bregi'; svježi podojeno mlijeko u zemljanoj posud kada se na stolu nevjerojatno fino, mirisno, ukusno kiselo mlijeko - okrjepobrok. Taj prizor jt obilježavao seoska ognjišta "z našit bregov': a danas je vrlo rijedak ii gotovo zaboravljen.
U želji da održi tradiciju 'z bregov t, svojim iz urbanih sredini ponudi taj dar prirode, Vindija je proizvela kiselo mlijeko Legenda 'z brego,
Iedite zdravo kiselo mlijekoi kiselo mlijeko lighti okusitedašak nostalgije'z bregovi V")