i metode zasnivanja travnjaka 0ivada i pašnjaka) . ______________________________ 1o
Pojilišta na pašnjaku ______________________ 13
IZ CENTRA ZA REPRODUKCIJU Godišnji pregled Centra za reprodukciju u Hrvatske _____________________ 16
REPRODUKCIJA
Upravljanje reprodukcijom na farmama ________________________________ 17
Rana embrionalna smrtnost ________________ 19
OBAVIJEST
Novi Centar za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin _________________________ 21
REPRODUKCIJA I SELEKCIJA
Svrha ocjenjivanja vanjštine krava __________ 24
IZ HSC-a
Krave šampionke po proizvodnji mlijeka u 2005. godini _____________________________ 26
Dragi
Na Godišnjoj skupštini Hivatske mljekarske udruge, koja se održati 29. lipnja ,u Samoboru bit dodijeljena nagrada «Zlatni rog» mlijeka za štalski prosjek mlijeka po kravi u 2005./2006. godini, proizvedenog za tržište. Komisija za dodjelu nagrade uzimati u obzir samo koji su udovoljili kriterijima iz te redovito slali ispunjene kupone. Obzirom da Mljekarski list ide u tisak u vrijeme održavanja Skupštine, o dobitniku nagrade bit
Naslovnica: Pregled Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o.
Udruga Sveti Ivan Žabno u posjeti Austriji ______ ___________________ 54
IZGRADNJA STAJA
Uzgojni rad u udruzi uzgajatelja simentalskog
Mljekarskog lista
u broju Mljekarskog lista. No, to nije razlog da vam ne kažemo nešto o programskoj orijentaciji našeg Lista. Naime, i dalje nastaviti s edukacijom mlijeka. Svjesni smo da je opseg Mljekarskog lista premalen da bi objavili sve priloge i pojasnili problematiku koja svakodnevno tišti naše mlijeka. Radi intenzivnih gospodarskih promjena u poljoprivredi, obveze i zadatci Mljekarskog lista sve su složeniji jer svojim i
želimo osigurati pravovremene in-
formacije i korisne savjete, ponajprije u segmentu mljekarske proizvodnje. U tu svrhu spremni smo prii dopunjavati koncepciju Lista, ovisno o prilikama i potrebama naših Poseban naglasak dat izgradnji novih i adaptaciji farmi, tehnologiji i upravljanju farmama, zdravlju stada, procesa i rezultata pregovora s Europskom unijom, tržištu stoke, te nezaobilaznoj kvaliteti mlijeka. Molimo vas da i vi aktivno svojim mišljenjima i prijedlozima sudjelujete u radu i pripremi Mljekarskog lista. UREDNIŠTVO
odbor: dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan Darko Kantoci, dipl. ing., mr. se. Goran Kiš, mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Arnelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher
Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., urednica: ing. Mirna Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica
I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1
ažt•IT m,1na
Mr.sc.DarkoUher
PRAŠENJESTRNIŠTA
Prašenjem strništa površinski sloj tla razrahljuje se i prekida kapilarnost, ali i smanjuje isparavanje vode. U se taj sloj isušuje, no nakon kiše na prašenom tlu vlažnost je viša i u dubljim slojevima, jer prašeno tlo bolje usvaja i nakuplja ljetne oborine. Obrada tla obavlja se neposredno nakon žetve žitarica na dubinu od 8 do 12 cm. Osim konzervacije vlage u tlu, prašenjem se u tlo unosi strnjika kao izvor energije mikroorgnizama tla koji je i dušik vezan u organskoj tvari. Ovo intenzivno stvaranje nitrata ljeti nije uvijek poželjno,jer postoji opasnost od njihova ispiranja, osobito ako se ne siju postrni usjevi. Nadalje, prašenjem strništa potaknu se na klijanje korovi koji se kasnijom obradom uništavaju. Prašenje strništa obavlja se specijalnim plugovima a je ovu obradu obaviti i tanjurastim plugovima i Ako prašenje strništa kasni, obradu je obaviti i rovilicom (freza), što daje dobre rezultate na teškim tlima. Obradu tla rovilicom je kombinirati istovremeno sa sjetvom (npr. uljana repica), tako da se oba stroja spoje u jedan agregat na traktoru. Pri uništavanju višegodišnjih korova bolje rezultate daje prašenje specijalnim plugovima negoli tanjuranje i kultiviranje,jer se korovi podrezuju, a daljnjom obradom-kultiviranjem mogu biti na površinu i uništeni. Ako je rok za obradu tla kratak za sjetvu kompletnu obradu trebalo bi obaviti u jednom prohodu kombiniranjem u agregatu, a po
Važnost "prašenja strništa" odnosno vrlo plitkog oranja proizlazi iz nepovoljnoga fizikalnoga i biološkog stanja tla nakon žetve žitarica i uljane repice. Nakon skidanja usjeva tlo je iscrpljeno, zbijeno i isušeno. Tlo je u to vrijeme nakon žetve izravno izloženo utjecaju atmosfere, pa se rezerve vlage brzo gube isparavanjem iz zbijenog tla.
zajedno s obradom obaviti i sjetvu. Ovakvim sustavom obrade tla je ostvariti znatne uštede vremena i u posljednje vrijeme sve skuplje energije (disel goriva).
DUBINSKORAHLJENJETLA
Rahljenje tla provodi se radi prorahljivanja teško propusne zdravice ili prorahljivanja teško propusnog sloja na prijelazu iz mekote u zdravicu nastalu zbog oranja na istu dubinu tzv. taban pluga. Pri dubinskom rahljenju tlo se ne i ne miješa, nego se samo rahli i ostaje na svom mjestu. Koristi od dubinskog rahljenja:
• dubine aktivnog sloja tla, odnosno životnoga prostora korijena
• brže
vode u dublje slojeve tla (akumulacija vlage u tlu), te ponovna uspostava kapilarnosti tla
• podrivanog sloja tla kisikom i stimuliranje procesa oksidacije
• Nakupljanje fiziološki aktivnih hraniva i pospješivanje mikrobiološke aktivnosti
Postoje sustavi obrade pri dubinskom rahljenju tla:
• Dvostruka obrada tla posebnim plugovima i oranje s rahljenjem
• Podrivanje i vertikalno dubinsko rahljenje
• drenaža.
Prva dva obrade ne prelaze dubinu sloja, dok ostala tri uvijek prelaze dubinu mekote. Danas se koriste
Slika 1: Ovako sjeckana i raspodjeljenaslama ne smeta! Istina trošiviše snage i goriva,ali ne skuplja miševe.
agregati za podrivanje i vertikalno dubinsko rahljenje u kombinaciji s deponatorima za mineralnu ili organsku gnojidbu. Podrivanje daje najbolje rezultate za suha vremena, ljeti nakon žetve strnih žitarica. Pri podrivanju u svrhu razbijanja nepropusnog sloja u zdravici dubina podrivanja mora biti nešto od dubine tog sloja. Kada se podriva radi
prorahljivanja "tabana pluga", je dovoljna dubina podrivanja 45-55 cm. Agregat za podrivanje mora biti sastavljen tako da se, s obzirom na raspoloživu snagu motora traktora i otpor mogu ostvariti radne brzine 6 i 8 km/h, jer je to preduvjet da se podrivanjem postignu željeni S obzirom na konstrukciju i
rada, razlikuju se s krutim i radnim organima. s vibraruradnim organima ostvaruje se bolje rahljenje tla, a bolje je i iskorištenje snage traktora u odnosu na s krutim radnim organima. Za postizanje najboljeg efekta rahljenja tla, nužno je da razmak tijela bude jednak dubini rada (slike 1, 2 i 3).
traktora tlo. To se ne može ako se vozi po oranici, a može se smanjiti ako se koriste šire gume s nižim tlakom. Gotovo je nevjerojatno da postoje gume pod nazivom terra (Jat. terra = zemlja)
koje se pumpaju na samo 0,4 bara ili 0,6, a 0,8 bara za njih je gornja granica pumpanja. Takva vrsta guma štiti tlo, odnosno manje ga sabijaju. Terra gume su obvezne na kombajnima, a se ili terra ili udvojene gume za sve operacije obrade tla.
Ako treba popraviti ugaženi ili stalni trag ne morate cijelu površinu. Za tu svrhu razvijen je i proizveden u dva sloja. Donjim alatom na dlijetu razbija taban pluga ili B-Chorizont, a gornjim poništava ugaženost izazvanu stalnim tragovima. Ovisno o sabijenosti stalnih tragova krilasti raonici montiraju se na potrebnoj visini cca 40 ili 50 cm iznad donjeg raonika. Umjesto da izorete masnu brazdu ili izvalite "sante" ovim razrahlite tlo po cijelom profilu.
podrivanja prikazuje slika 3. Figurativno, korijen se pri nailasku na taban pluga, a "uživa" i dobro je opskrbljen vodom i hranivima u razrahljenom tlu i u sušnoj i kišnoj godini.
~f'ilf.\noc;J~Vn .0 W~ (.!j_):j lJ
dipl. ing. 1 HZPSS
Nakon žetve ili berbe usjeva
ima dovoljno vremena da se provjeri tla ~z rub parcela, tamo_ gdje je ~roelemenata (fosfor, kalij), humusa i sazna kakvo je stanje hraniva u tlu. gnoJIV0 ~rethodne godme bilo I ph tla (kiselost, lužnatost). Svrha Požeta kultura je urodom iznijela ne~av~omJer~o. ~azbacano ili uz analize je odrediti vripotreban dio hraniva koji je ugradila ku~e 1 . u bhzmi živica. Prilikom jednosti raspoloživih hraniva i u prinos te podzemnu i nadzemnu uzimanJa uzoraka na parceli mo- potrebnu za kultumasu. potrebe za hrani- žemo se k~etati_dijagonalno ili cik- re, njome vima naredne kulture, a nakon pro- cak. Za uzi_n:ianJeuz~r~kav tla služi pri~osa te isplativost gnojidbe, dovedene analize tla možemo planirati nam sonda ih !opata («st,haca»). znaJemo podatak važan za i nabavu V Kada uzimamo uzorak "štiha- potrebne gnojidbe pojedinog usjemineralnih te unošenje organskih com", zarežemo sloj zemlje debljine va, a kada poznajemo sadržaj pojegnojiva. Imamo dovoljno vremena ~-5 ~m. ~em!ju na" dinog hraniva u tlu možemo ciljada provedemo i kalcizaciju u tzrezem~ no~em '_uzimamo uzorak nam gnojidbom nadoknaditi njegov ju da nam je preniska pH vrijednost ti~ u CIJeloJ dužmi po manjak i ga na optimum u tlu. tla. Uzorke tla treba dostaviti u ?Jenom središnjem dijelu. Kako nam Iz tih razloga uzorak mora biti laboratorij opremljen za analizu tla i Je n~mjera dobiti stvarno stanje reprezentativan a moramo ga uzeti davanje preporuka korisnicima. Iz hramva u tlu, potrebno je uzeti oko tako da analizom tla dobijemo analize uzoraka tla saznat 25 u~o,;aka tla koj! predstavljati vjerodostojan podatak o tlu. sadržaj hraniva u tlu, višak ili manjak prosJecan uzorak Jedne parcele.Te stanje tla i racipojedinog hraniva, reakciju usjeva u~orke treba ~obro izmiješati i od onalno tlo za svaku kulturu na dana hraniva. Na analizi uzoraka nJih odvagnuti oko jedan kilogram prema njenim potrebama koje tla temelji se plan gnojidbe i svježe ze~lje kaj! dostaviti u iznaša prinosom imamo isplativu procjenjujesetrenutnaplodnosttla. ~~boratonJ. z_~mlJu treba staviti u biljnu proizvodnju, a što je još
Prije nekoliko godina HZPSSje c'.st u PVCvre~tcu. Osim imena i pre- na izdao knjigu biljne proiz- z,mena vlasmka pa~~ele te naziva okoliša jer pravilnim doziranjem vodnje» namijenjenu poljopri- parcele_,tre~a navest, 1 ~redkulturu i gnojiva smanjujemo vrednim gospodarstvima da naredm usJev za koJeg se traži zemlje, zraka i podatke o zasijanim kulturama, pri- preporuka gnojidmijenjenoj agrotehnici i rezultatima be. analize tla prate dulji niz godina proizvodnju na svojim tablama. Knjiga bi pomogla pri donošenju odluke za analizu i u rješavanju pojedinih problema tijekom godina. se upisanih podataka na jednom mjestu može pratiti i plodnost svake
Analizom tla se pH tla, ukupni CaCO3 aktivno vapno, ukupni dušik, organska tvar, humus, fiziološki aktivni fosfor i kalij (P2O5 i K2O)makroelementi, mikroelemenata (olovo, bakar, cink, mangan, kadmij i željezo), ukupni fosfor, tekstura tla i druga fizikalna svojstva. nas parcele tijekom godina. Kako pravilno uzeti uzorak tla? Dubina s koje se uzima uzorak za jednogodišnje usjeve je 0-30 cm, a za višegodišnje i vinograde) 0-30 cm i 30-60 cm. Ako se radi o i velikim tablama uzorak se uzima sa svakih 35 ha, dok u depresije ili ako je tabla nejednolika uzorak se uzima za svaki dio parcele. Ne se uzimanje uzoraka zanima stanje ma-
lllllJflJllll!JI 11LI ~I
Ljetno bi razdoblje po mogutrebalo iskoristiti za kalcifikaciju tla, uz uvjet da je to potrebno. Prirodno je da se intenzivnijom poljoprivrednom proizvodnjom i zahvatima brže troše i prirodne rezerve hraniva u samome tlu. Kalcij je vrlo važan biogeni makroelement i s vremenom njegov sadržaj u tlu opada. Osim u razvoju
biljaka, važan je za normalizaciju pH svojstava tla o kojoj ovisi i usvajanje drugih mikro i makrohraniva. Ako simptome nedostatka kalcija (slika 1 - na krmnim kulturama), trebali bi zemlju dati na analizu i procjenu za kalcifikaciju i pH. Treba naznada prevelike mogu negativno djelovati na rast i razvoj
_Mr._sc. D_arkoU_her
poljoprivrednih biljaka. O izvoru i vrsti materijala za kalcifikaciju ovisit i distribucija na oranici, a ljetni period i prašenje strništa, zatim pravo oranje, garancija su najboljeg rasporeda i najbrže aktivacije unutar cijeloga sloja. O samoj kalcifikaciji ili vapnjenju kiselih tala opširnije u brojevima Mljekarskog
Tablica:Primjenatvari za popravljanjepo kulturama i mjesecima -~rl?. Kol. RUJ, ltSl. Stutl. l'ros.. :;1JI!. Velj u.tu. I(,>, Svi. L_•P.-.
Zi'I eurnlot! ~rije sjeNt'
za repicu
.l.a oz,ml
za raz
za p~emcu
za jari jelam , zob
za I stotnu repu
za kukuruz
za mahunJace
za njiv. povrce
za krumpir za tucernu
za dJot. usjeve na travnjactma na patnjaclma u vrtovima
na ribnjacima
u vinogradima i hmeljarnlclma u šumarskim pogonima
prije sjetve sj11tvc po usjevu po usjevu prije sjetve prije sjetve
po strni zimskotrct1ran1e po str(li zim. tretiranje po strni po stmi 11msko trct,r11n~ po usjevu pred sjatvu pred sjetvu prod sjetvu pred sjetvu pred sjetvu
pred &Jtlvu
pred 5jotvu
u mlrovanJa vegetacije lu 1spate pregona za mirovanja vegetacije povodi postelja kompost mule, ltablj. trava po vod, nbnjaka kod rigolanjJI kodopadanjaprinosa cijelegodine
po usjc"tu ra•tffl"~ ~o usjevu
na
lucernei
Slika: Nedostatak kalcija
listu
trava
111111PaJJOJkrmnihkulturanapokušalištu
AgronomskogfakultetauMaksimiru I Mr. se. Darko Uher I
23.05.2006. g. održani su Dani polja ozimih krmnih kultura na pokušalištu Agrnomskog fakulteta Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja na kojoj su prikazane osobine i produktivnost novih genotipova ozimog krmnog graška bijelog cvijeta i bijele boje zrna, novi genotipovi ozime grahorice, kultivari talijanskog ljulja i inkarnatke. Danima polja krmnih kultura na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Maksimiru prisustvovali su predstavnici i iz:
- Lura d.d. iz i Bjelovarske regije
- Predstavnici i farmeri Krapinskozagorske županije
- Predstavnici HZPSS na s Odjela za ratarstvo gospodinom dr. se. Ivanom Danjekom
- Predstavnici Bc Instituta, Sjemenarne, RWA, Miagre, Floret d.d.
- VGUKriževci, prof. dr.sc. Marcela
Andreta-Koren
- Studenti Agronomskog fakulteta usmjerenja Ratarstvo i
- Prestavnici HMU na s predsjednicom Verom dipl. ing.
- Srednje poljoprivredne škole Zagreb
HRT je snimio prilog o ozimim i emitirao u emisiji "Plodovi zemlje" 28.05.2006.
Održana su zanimljiva predavanja o upotrebe graška u smjesama (s raži, tritikale, pšenicom-na slici i zobi) za proizvodnju kvalitetne voluminozne krme kojom se pokriva vremensko razdoblje tijekom od kraja
mjeseca travnja (smjese s raži) pa do sredine lipnja (smjese s zobi). Sve se smjese mogu koristiti kao zelena krma, a smjese graška s pšenicom i zobi mogu se i silirati, a u vrlo povoljnim uvjetima i sušiti za sijeno. Sudionicima Dana polja prvi puta su predstavljeni novi genotipovi ozimog graška kreirani u Zavodu za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta (prof. dr. se. Zvonimir Štafa) sijane na sjetve. je prikazan i bakterizacije na grašku sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae 1001 selekciniranom u Zavodu za Mikrobilogiju Agronomskog fakulteta. Kako novi genotipovi i bakterizacija na urode zelene mase prikazano je vaganjem u polju, što je izazvalo veliko zanimanje farmera, osobito radi nabave sjemena i sojeva za bakte-
rizaciju te tehnologiju proizvodnje krme u slijedu. Kako, kada i na koji viškove proizvedene mase iskoristiti? Kako i kada silirati tako proizvedenu masu? Koliko se mase može proizvesti po jedinici površine? je na poljskoj vagi). To su bila postavljena pitanja na radionici.
Na kraju moramo naglasiti da se u razdoblju od 2002)2003. do 2005./2006. godine provode istraživanja utjecaja bakterizacije i prihrane dušikom (KAN)na prinose novih genotipova ozimog graška u smjesi sa pšenicom cv. Sana. Novi genotipovi ozimog graška bijelog cvijeta nedeterminiranog tipa rasta, izraženog grananja, Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja, bili su bakterizirani sojem R. leguminosarum bv. viciae 1001 Zavoda za Mikrobiologiju Agronomskog fakulteta. Opskrba dušikom bila je u
Sudionici na predavanju
tri varijante: kontrola (bez bakterizacije i prihrane KAN-om), bakterizacija sjemena graška bez gnojidbe mineralnim dušikom i prihrana KAN-om (u busanju i vlatanju pšenice 2 x 110 kg./ha· 1 KAN-as 60 kg ha·' dušika).
Osnovna obrada tla obavljena je na dubinu 30 cm. Predsjetvena obrada obavljena je i Osnovna gnojidba tla prije sjetve bila je na osnovici 500 kg NPKkombinacije 8:26:26 (40 kg ha·' N, 130 kg ha·1 P2 0 5 i 130 kg ha·' K20). Sjetva je obavljena
Wintersteiger s ulana razmak 12 cm s razmakom parcelicama 0,75 m. Duljina parcele je bila 6,0 a širina 1,2 m. Ukupna površina parcelice iznosila je 7,2 m 2 • Prvo su sijane
Ukupni prinoszelene mase i suhe tvari smjesegraška i pšeniceu tiha (16.05.2006.g.Maksimir) I. rok
Varijanta
Ukuoni prinos zelene mase u tiha
Gnojidba Genotipovi Prosjek gnojidbe G, G, G, G,
Varijanta Ukupni prinos suhe tvari smiese u tiha Gnojidba GenotiPOvi Prosjek gnojidbe j G, G, Kontrola 10,19 910
Bakterizacija 13,61 I 10,30 N-prihrana
I Prosjek eenotipova 12
varijante kontrole i prihrane KANom, a zatim bakterizirane varijante. Norma sjetve: 100 zrna graška/m 2 i 200 zrna/m 2 pšenice cv. Sana. Dubina sjetve za pšenicu i grašak iznosila je S cm. Datumi sjetve po godinama istraživanja: 17 .10.2002., 23.10.
1111PIIIZllllll
Uvijek se može bolje i više ako se razvija, inovira i radi s gospodarskim marom. Proizvoditi bolje i više nuditi više kvalitetnijih proizvoda po nižoj cijeni.
Dragi
Proteklo proveo sam u intenzivnom razmišljanju, i analiziranju odnosno što može uraditi jedan pravi poljoprivrednik odnosno farmer u narednim godinama 21. Tako pred mi stižu rekordi, odnosno podatci preciznih opažanja i mjerenja iz poljoprivredne proizvodnje:
• Rekord u 2001. g.: zasijano 377 ha pšenice za 24 sata traktorom Fendt Vario 926 i zahvata 12 m, brzinom 18 do 25 km/h i potrošnjom 2,5 litre dizel goriva po hektaru.
• Rekord je- zasijano 571,9 ha za 24 sata jednim agregatom u Ukrajini 23/24.04. 2003. godine. Bilaje to kombinirana sjetva jarog (130 kg./ha sjemena) s istovremenom pripremom tla i gnojidbom s
2003., 21.10.2004. i 17.10.2005. Po tri roka skidanja u svakoj godini istraživanja. uzorci svake varijante komponenata smjese sušeni su na 60 °C do konstantne mase uzorka radi sadržaja suhe
lllJJEI IIIE
370 kg./ha gnojiva. Agregat se sastoji od Horsch Airseeder zahvata 18 m i traktora s gusjenicama tipa Challenger MT 865 snage motora 406 kW ili 552 KS. Brzina sjetve bila je 15 do 19 km/h, oko 24 ha/h uz potrošnju goriva 3,84 Uha ili ukupno oko 2 200 litara za ovaj posao. Uz stroj je prikolica volumena 17 600 litara podijeljena na tri dijela, jedan za sjeme (40 %) i 30+30 % za gnojivo, opremljena elektronskom vagom. se na udvojenim širokim gumama. Agregat je opremljen DGPS Autotrac sistemom koji omogupreciznost gusjenica traktora s 2 cm, pa su prohoda narednog traga nepotrebni.
• U prinosima žitarica Hrvatska zaostaje za Europom oko 20 godina, iako je prije 30 g. na velikim gospodarstvima bila višestruko bolja od Amerike, a u Europi aktivnost u posljednjem desetljeusmjerena je na borbu za
IMr. se. Darko Uher
poticaje, subvencije i dotacije. To je Uzima se novac koji su drugi proizveli s gotovo prikupljene hrpe. No te vrste poticaja u cijelom svijetu se smanjuju i usmjeravaju na lokalna racionaliziranja.
• proizvodnja mlijeka po kravi u SADporasla je od 2 381 kg 1952.g. na 8 625 kg po kravi za 305 dana laktacije u 2001.g„ Za 50 godina porast je za 3,6 puta Broj krava je smanjen s 23,367.470 na 9,2 milijuna ili za 2,5 puta, a farme su od šest (6) na 90 krava ili za 15 puta. proizvedene mlijeka proizvedu farme s više od 500 krava.
• Bez ispitivanja i mjerenja nije se u klubove 10 000 kg/ha pšenice, 20 000 kg./ha zrna kukuruza ili 1O 000 kg mlijeka godišnje po kravi simentalske pasmine. ,,Borbene izjave:" ne trebaju nama kompju-
tori, mi imamo zdravu zemlju i vodu, treba zamijeniti neophodni su nam kompjutori da bi zdravom zemlju i vodu i proizvodili stalno sve više i sve zdravije hrane! Neophodna su nam i znanja jahanja na kompjutorima, da ne nastavimo jahati na magarcima i tovarima.
• Na svijetu se navodnjava 20 % poljoprivrednih površina, a daju 40 % proizvoda. To govori da treba vješto gospodariti vodom. Poljoprivredne površine Save, Drave i Dunava su odvodnjene do razine osušenosti. U kanalima nema vode, a trebala bi ona tamo trajno biti tako da se razina dovoi održava na željenoj razini. Vode u ovim rijekama ima dovoljno. Radi ovako dobre zemlje i obilja vode tu su rado doseljavali ljudi sa zapada i nadirali s istoka, svatko svoju kulturu. Zapadnjaci su rado dolazili jer je ovdje tlo bolje. Kad nisu mogli ostati, uredili su tamošnja svoja tla, otklonili nedostatke i imaju vredniju proizvodnju po hektaru nego mi ovdje. Imaju oko 40 % površina pod travnjacima i oko dva do tri uvjetna grla po ha. Stoga da treba nastaviti s tla i ovladati gospodarenjem vodom.
• Vrijeme lagodnog i bezbrižnog korištenja tla
Smanjen je humus, raste broj vodikovih iona i time kiselost, ruši se tradicionalna struktura, nema gujavica-kišnih glista, tlo ne zadržava dovoljnu vlage, obradom je stvrdnuto
A i C horizonta gdje nastaje nepropusni sloj, smanjen je udio zraka u tlu daleko od potrebnog odnosa tlo : voda : zrak = 50:25:25. Najviše nedostaje humusa, odnosno organske tvari. Sve ove podatke precizno mjeri razvijeni svijet i gospodari po osnovi rezultata mjerenja. Poljoprivrednici to i izravno od 3 do 13 eura/ha svake godine. Nije to puna cijena koštanja, taksa, jer poljoprivrednici ono što je besplatno
doživljavaju kao nešto što im se
• Vapnjenje tala poznato je još iz vremena Rimskog carstva. Francuzi su tek nakon kalcifikacije mogli proširiti mahunarke. Primjena lapora dovela je od siromaštva bogatstvu, odnosno posljednjih 50 godina poboljšava tla sa preko dva milijuna tona vapna godišnje. Englezi redovno vapne tlo, 300 godina. Kalcij ne rješava sve, ali bez kalcija ne može se riješiti ništa. Bez kalcija nema vode, a bez vode nema života, pa je stoga kalcij (Ca), u vidu oksida (CaO) ili karbonata (CaCO3) Božji dar Ove indirektne probleme pri kalcifikacije poljoprivredna praksa je sažela u dvije poznate izreke: ,,Vapno a osiromašuje sinove", odnosno „ primjena vapnenih materijala bez organskih gnojiva u ti i tlo i fannera siromašnijim".
• Što nakon ovih nabrajanja Ova proljetna razmišljanja vratiše me na pokušalište Poljoprivredne škole u Križevcima gdje nas je prof. Krešimir "Što ne znaš, isprobaš i doznaš". Uživao je u polju, poznavao strojeve i mehanizaciju, uživao u gemištima, predavao i nije volio ispitivanje. Nije ni morao ispitivati, jer nas je njegova predavanja slušala napetih ušiju i otvorenih usta!
• Dok su travnjaci Zapadne Europe visoko produktivni i osiguravaju hranu za 3 do 5 uvjetnih grla po hektaru, dotle je zajedno uvjetno grlo ovdje potrebno 2 do 3 ha. Dok su travnjaci zapadne Europe gnojeni sa 300-400 kg/ha dušika, dotle travnjaci ovih prostora nisu godinama gnojeni. Posljedica toga je da u zapadnoj Europi nemaju više toliku potrebu za krmom i imaju problem tla i jako reduciran broj biljnih vrsta po jedinici površine travnjaka. U uvjetima Balkana imamo nisku produkciju krme po jedinici površine, koja je uz to i slabije kakvo-
ali i zavidno biljno bogatstvo, odnosno veliki broj biljnih vrsta, od kojih su neke posebno vrijedne i svojstvene samo ovim prostorima; rijetke ili ugrožene vrste. Dragi poljoprivrednici svih razina, knjige i osnujte pokušalište na svom gospodarstvu ! Ta dva suradnika nikada vas iznevjeriti, jer svaki pokus je upit prirodi. „Priroda vjerno odgovara, samo je pitanje znamo li mi odgovor tati" - govorio je i opleme-
Na poljoprivredi koplja lome brojne svjetske vlade; Europska zajednica dio (budžeta) troši na subvencioniranje u poljoprivredi, pa i našim smjenjivim vladama i ministrima zadaje muke. Poljoprivredne teme "provjetravaju" Saborom a odluke o poticajima i drugim mjerama uspješnim su poljoprivrednim smiješne. Ne služe razvoju poljoprivredne proizvodnje (rast poticaja obrnuto je proporcionalno postignutim rezultatima) umišljenih koji govore: poljoprivreda i ne da je to isto i nerazdvojno. Stvarni profit raste s intenzitetom proizvodnje i s prinosima. Nema djelatnosti koja bi imala stopu dobiti kao visoka proizvodnja mlijeka. Visoka proizvodnja mlijeka je samo uz dobru i kvalitetnu krmu. Uz dobru krmu ne treba aditiva, a treba vrlo malo lijekova. Zašto da sad ovu divnu istinu unakazimo da neki proizvou mlijeko dodaju vodu, da mljekare u uredno i visoko, a za dva ili tri mjeseca splasnu u svemu i svojim odnosom od sebe odbiju mlijeka. Voditelj gospodarstva uspješan je dok ima razvojne ideje, dok vodi pokuse i dok razumije što je i što mu je priroda u pokusu odgovorila. Kad ga napuste ideje i veselje u spoznavanju, kad tvrdi da sve zna, postaje Ne da se treba pa je baš radi toga neophodna demokaracija, reizbori, jer sav narod sve vidi i sve
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN, SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. ,~, kwjule-j1,rik1:, (UJ}le/dnw, od 7VNJilw-Odnia!
f!BudiklwNik~!
Kralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci
Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394
Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636
o o V
(LIVADA I PASNJAKA)
IZa_sn~vanje tra"'.'nJak~ pnmjenom herb1c1da1
Ipovršinske obrade tla Doc. dr. se.]osip Leto se širiti pojavo~ _djelotvornijih, jeftinijih i lako sjetva travnjaka u primjenjivih he~bicida, korišt:,njem tlo je pogodnih stroje:'_a z~ p_ovr~_m:_ku zasnivanja travnjaka. Obradom tla obradu tla i spec1jalmramh s1Jac1Ca stvaraju se najpovo!Jniji uvjeti. za za sjetvu trava i sitnozrnih mahun~rsjetvu i nicanje trav~ 1 ma~una!.k' te ki. Ovakav zasnivanja travnjanjihov daljnji razvoj. OvaJ n<l:Cln~e ka osobito dolazi do izražaja na koristi za zas~ivanje slabijim, erozivnim, i travnjaka na ravnijim i m~!1je n~?- lošijim tlima, na ili manjim nutim terenima i kad tlo mJe suv,se nagibima, posebno u brdskoplitko. Osnovna obrada (oranje), planinskom n~ teški~, kojoj prethodi 2/3 osnovne glinovitim tzv. mmutmm tlm~a, gdje gnojidbe, izvodi se na dubinu ?S-30 je teško osigurati d~bru sj_e~u _u cm traktorskim plugom. Ako Je tlo kratkom roku. Pored mtenz1viranja plitko, dubina osnovne. o_brade proizvodnje kr,.?1~u ~anje pov~ljsmanjuje se na 10-15 c~ pnm~eno_~ nim agroekolosk1m uvJet1ma, ovim plitkog oranja, tanjuranja ih zasnovan travnjak štiti tlo frezanja. Poslije osnovne obrade od erozije, poboljšava svojstva tla slijedi predsjetvena priprema tla, akumuliranjem kojoj prethodi 1/3 „ osno".'ne organske tvari, povoljno na gnojidbe. Ako je tlo posh1e or~nj~ u odnose u tlu. dobrom stanju dovoljno Je drljanJe, za uništavanje dok se kod težih tala primjenjuju biljnog pokrova koriste se kombinacije ta~juranja, fre}anja: totalni kontaktni ili translokaC1Jsk1 pripreme tla SJetvospremacem 1 herbicidi, npr. herbicidi s aktivnom drljanje. _obrade tla_ kod tvari glifosat (Glyphogan 480 SL 7 zasnivanja travnjaka moraju se Uha) ili parakvat. herbici_dai prilagoditi uvjetima te_rena n~ kome vode navedena je u uputstv1ma se primjenjuju. Tlo pn~remlje~o za svakog preparata, kao i -~u!~na k~: sjetvu treba biti dovoljno zbijeno, rence. Tretiranje se naJcesce vrsi dobro poravnano, a površins_ki sloj ranije u kad biljke (maksimalno 2-3 cm) fino priprem: ljen i rastresit, jer je ~jem~ traya 1 sitnozrnih mahunark1 (dJetelma) sitno, a klica nježna i slabije prodiranja kroz loše tlo. Na svježe rastrese~om, neslegnutom tlu sjeme se ~?d Sje~~ unosi na dubinu, pa biljke teze 1 slabije i zasnivanje travnjaka je slabije uspješno. Ukoliko nema dovoljno vremena za _prirod':? slije~~nje tla, potrebno Je povrsmu pnj~ sjetve povaljati, ali po rebrastim valjcima. Sjetva se obavlJa specijaliziranim za sje':'11 trava i djetelina, žitnim ili kao najlošija metoda (omaške). Poslije sjetve površinu obvezno povaljati.
nju svoj vegetativni r~zvoj ili kod jesenske sjetve dovolJno ran? da stignemo zasijati travnjak u optimalnim rokovima (15. kolovoza do 15. rujna). Prolaskom karence, pr!stup~ se osnovnoj gnojidbi i površmskoj obradi tla (do 5 cm dubine) ko~bi: nacijama tanjuranja, frezanja 1 drljanja. Koji se površinske obrade tla primijeniti poslije uporabe herbicida, ovisi o osobinama tla i njegovom stanju nakon primjene herbicida, kao i„ o r~s~oloživoj mehanizaciji. PoshJe pnmJene herbicida, gnojidbe i površinske obrade tla izvodi se strojna, ili u gorem sjetva i valjanje. Zasnivanje travnjaka primjenom herbicida bez obrade tla (direktna sjetva) se najviše p_ri~jenjuje na slabim, plitkim, eroz1vm?1, skeletoidnim tlima i na nagnutim terenima. U širokoj praksi ima istu ulogu i kao i prethodno navedena metoda. Tehnologija zasnivanja sijanih travnjaka je sljedeza uništavanje vege: tacije primjenom herbicida, kao 1 kod prethodnog ~oriste -~e isti herbicidi i na isti Poslije primjene herbicida u roku (ovisno o karenC1) 1 osnovne gnojidbe sjetva se obavlja direktni?1 unošenjem sjemena u tlo pomocu specijaliziranih Uohn Deere,
Vredo itd.) za direktnu sjetvu trava i djetelina. Vrijeme i sjetve je kao i kod ostalih postupaka zasnivanja sijanih travnjaka.
Prednosti i nedostatci direktne sjetve prednost ima sjetva nakon oranja i predsjetvene pripreme tla. Konvencionalnom sjetvom travnjaka (oranje+predsjetvena priprema+sjetva) uklanjamo vegetaciju, a time i kompeticiju s novozasijanim vrstama, te osiguravamo dobre uvjete za razvoj novog travnjaka. konvencionalnim sjetve uništavamo i korisne biljke na travnjaku, te stavljamo travnjak izvan upotrebe na relativno dulje vrijeme. Direktnom sjetvom u travnjak možemo smanjiti vrijeme u kojem travnjak nije u upotrebi. u ovakvoj sjetvi postoji rizik od propadanja klijanaca kao rezultat kompeticije s vegetacijom. Najvažnije prednosti direktne sjetve trava i mahunarki u tratinu ili strnište (kukuruzište) u odnosu na sjetvu su: smanjenje potrošnje nafte za > 80%, ušteda vremena, organske tvari tla, strukture, i propusnosti tla, flore tla, prevencija od erozije i dr. Nedostatci su: rizik od propadanja usjeva zbog slabije konkurentne sposob-
nosti novozasijanih biljaka, potreba za traktorima i novim sijareduciran korijenov sustav novosijanih biljaka, problema bolesti i štetnika i dr. Direktna sjetva se koristi kod usijavanja djetelina u travnjak dobre kvalitete, zatim kod popravljanja šteta od izmrzavanja, kao i na tlima podložnim eroziji (brdskoplaninska
Vrijeme sjetve
Najpogodnije vrijeme za sjetvu travnjaka u nizinskom i nižem brdskom je rano u proljeu drugoj polovici ožujka i prvoj polovici travnja, te u kasnoljetno/ranojesenskom terminu od polovice kolovoza do polovice rujna. Ranijom sjetvom u osiguravamo bolje uvjete nicanja trava, manje se javljaju korovske biljke, a postižu se prinosi krme u godini sjetve. Nedostatak sjetve u je što se trave sporo i nedovoljno razviju u prvoj godini pa su manji prinosi u godini sjetve, a i konkurentnost korova je nego u jesen. Sjetva travnjaka u jesenskom roku može biti vrlo povoljna, ako do zime ima dovoljno potrebne vlage za nicanje i porast trava i djetelina. Konkurentna sposobnost korovskih biljka je manja nego u proljetnom roku, te se u prvoj godini postižu znatno prinosi krme nego u proljetnom roku.
Zasnivanje travnjaka u višem brdskom može se obaviti tijekom travnja, u nuždi i svibnja, a u humidnijem (vlažnijem) kasno ljeti ili ranije u jesen. Sjetva travnjaka u planinskom najuspješnija je u tijekom svibnja, a zatim u drugoj polovici ljeta, ako ima dovoljno vlage za nicanje trava.
Ukoliko se travnjak zasniva žitnim i posebnim cama za sjetvu trava i djetelina koje nemaju odvojena spremišta za trave i mahunarke, onda treba napraviti zahvate prije sjetve. Žitne treba podesiti za sjetvu trava, lule i diskove namjestiti da siju plitko 1-2 cm, aparat za reguliranje sjemena namjestiti za sjetvu manjih sitnog sjemena trava i djetelina. Dobro je prvo posijati trave, a onda okomito na posijanu površinu djeteline i repak koji ima okruglasto i sitno sjeme, pa lako i brzo iscuri kroz lule kao i sjeme djetelina. Ukoliko je površina koju sijemo duga i uska, pa okomito sijanje ne dolazi u obzir, tada djeteline i repak sijemo u paralelne redove s posijanim redovima trava.
Valjanje
Bez obzira na koji se zasniva travnjak, odmah poslije sjetve posijanu površinu moramo povaljati srednje teškim valjkom, najbolje u istom danu. Na povaljanoj površini sjeme brže klija, trave i mahunarke i brže je broj izniklih biljaka, formira se bolji i produktivniji travnjak. Valjanjem se uspostavlja bolji kontakt sitnog sjemena trava i sitnozrnih mahunarki i tla, sjeme brže i bolje prima vlagu iz tla i bubri, brže klija i se znatne kolisjemena koje ostaju na površini unose, utiskuju u tlo. Povaljana površina je ravnija, pa je korištenje takve površine kasnije u eksploataciji lakše i sigurnije za mehanizaciju.
Kontrola korovskih biljaka na zasnovanom travnjaku
Korovske biljke mogu prouzrovelike štete na sijanim travnjaci-
ma, posebno u fazama rasta i razvoja posijanog travnjaka.
je razdoblje od faze nicanja do prve košnje. Korovi bolje konkuriraju sa zasijanim vrstama za prostor, hraniva, vodu, svjetlost. Taumanjuju utjecaj primjenjenih mjera, uzrokuju bolesti stoke, a u cjelini smanjuju prinos i kvalitetu travne mase i rentabilost proizvodnje krme na travnjacima.
Na zakorovljenim površinama trave i djeteline rastu sporije, nježnije su i tanje, s malom asimilacijskom (lisnom) površinom, slabijim korijenovim sustavom i znatno osjetljivije na sušu i bolesti. Pri i dužoj zakorovljenosti travni pokrise a može i do potpunog propadanja zasijanog travnjaka na manjim ili površinama.
Za uspješno suzbijanje korovskih biljaka potrebno je dobro poznavati njihova razmnažanja. Korovske biljke koje se razmnažaju
samo sjemenom je ukloniti košnjom prije njihova prelaska u generativnu fazu. Korove koji se razmnažaju i sjemenom i vegetativno teže je uništiti, jer se moraju uništiti i njihovi podzemni organi za razmnožavanje. Protiv njih se «borba» vodi u tri pravca: preventivne mjere; stvaranje povoljnih uvjeta za rast i razvoj sijanih vrsta; neposredno uništavanje U preventivne mjere borbe protiv korova spada: uništavanje korovskih biljaka na površinama, pored puteva, kanala i svih drugih površina s kojih bi se korovi mogli prenijeti na travnjake, zatim upotreba deklariranog sjemena, pravilna agrotehnika i redovito korištenje travnjaka itd. Stvaranje povoljnih uvjeta za rast korisnih trava i mahunarki važna je mjera u borbi protiv korova. Ti uvjeti se stvaraju pravilnom gnojidbom i pravilnim i redovitim korištenjem (pravovremenom košnjom ili napasivanjem, pravilnim travnjaka kod ispaše,
Oprema za staje
Mekušanska cesta 62nedagro@hi. htnet. hr
kombinacijom napasivanja i košnje). Neposredno uništavanje korovskih biljaka izvodi se mjerama ili kemijski. Od mjera koriste se: košnja, napasivanje i kombinacija košnje i napasivanja. Košnju treba obaviti kad su trave u stadiju vlatanja, a korovi visoki 20-25 cm. Visina košnje 8-10 cm. U 1. otkosu ukloni se 50-70%korova, a ostali u kasnijim košnjama. Napasivanje se izvodi peidealno je lagano napasivanje ovcama, a pri niskom pašnom prihvatljivo je i napasivanje kategorijama goveda. Visina tratine za napasivanje ne smije visinu 8-12 cm, a napasuje se do visine 4-6 cm. Ne napasivati u vlažnim uvjetima.
Izbor herbicida za kemijsko suzbijanje korova ovisi o vrsti prisutnih korova, kao i vrsti usjeva, tj. radi li se monokulturi trava, njihovoj smjesi ili DTS, TDS. U svakom potrebno je savjetovati se sa za zaštitu
- premazi za izmuzište i podove NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice
Kada su životinje žedne smanji se brzina probave konzumirane krme, sitosti traje dulje, a manje pasu i konzumiraju krme. Voda se ne klasificira kao hranjiva tvar, iako dio tjelesne mase organizma i životinjskih proizvoda. Pri vode je kvaliteta i kontinuirana-stalna dostupnost vode. Tamo gdje nema pravilno opskrbe vodom za napajanje životinja na pašnjaku, krive tratinu ili sustav napasivanja zbog niske proizvodnje mlijeka. Najbolje i najjednostavnije je vodu na pašnjaku na vodovodnu mrežu. Nikako ne smijemo zanemariti i druge i mogukoje nam nude bunari, potoci, prirodna sakupljališta ili umjetno napravljena sabirališta, gdje to dopušta teren. Oborina u obliku kiše imamo više nego dovoljno, a dovoljno tako da stoka ne mora biti žedna na pašnjaku. Treba samo zaustaviti ili "uloviti" tu vodu i usmjeriti na pašnjak te je cijevi provesti po njemu. Tako, možemo korito za napajanje postaviti na svakom dijelu pašnjaka. proizvodnjom životinje nam višestruko vratiti uloženi trud i novac. Bolja produktivnost pašnjaka biti korist od pravilne opskrbe životinja vodom na pašnjaku. Sustav opskrbe vodom na pašnjaku mora biti izvediv, prilagodljiv i prernjestiv. Razvodne cijevi trebaju biti promjera 3/4" i na pašnjaku ih u pravilu ne zakapamo u zemlju. Položimo ih ispod ograde da ih prekrije trava i Na razvodnu cijev korito preko 1O metara duge savitljive cijevi (PVC,guma), da ga možemo lagano premiještati po
iiJ/jekarski li~t 07/2006.
_Mr.s_c.Gor_an
Nakon što na pašnjaku postavimo ili popravimo ogradu, moramo osigurati opskrbu vodom za napajanje životinja. Pojilišta na pašnjaku trebaju biti tako da životinje što više pasu, konzumiraju štoviše krme i daje proizvodnja mlijeka i prirast mesa što
pregonu, ili iz jednog u drugi pregon. Za zalijevanje vrtova i pranje automobila postoje cijevi s cima koji imaju ventile, a možemo ih upotrijebiti i na pašnjaku. U svakom pregonu životinje moraju biti opskrbljene vodom, pa ako je korito za napajanje napravljeno tako da ga možemo premiještati, tada možemo imati manji broj korita nego pregona.
Uzimanje vode mora biti usklas dnevnim gubitcima iz tijela. Svaki koji povisuje vode povisuje i potrebe za njom. Zato je potrebna vode vrlo promjenljiva i ovisna o koji djeluju na njeno izluNaime, sadržaj vode u tijelu životinje je konstantan za svaku dob. potrebe rastu s porastom vode. Koliko vode životinja gubi putem nja u proizvodu, izdahu, znoju, toliko životinja treba popiti vode.
Dnevno potrebne vode ovise o težini životinje, sadržaju suhe tvari u hrani, temperaturi okoline i unosu natrija. Voda da se temperatura unutrašnjosti tijela održava gotovo stalnom ± 0,6°C. U potrebne ne vode moraju se razlikovati potrebe životinja (uzdržne i proizvodne) za vodom od ukupnog unosa vode. Poznato je da životinje popiju više vode no što imje potrebno.
Samo po sebi još nije dovoljno, ako imamo vodu na pašnjaku. Treba imati i dovoljno mjesta na pojilištu, tako, da životinje ne budu žedne kada je Krave u laktaciji moraju imati na raspolaganju dovoljnu vode (4-5 litara za svaku litru mlijeka), dnevno 60 litara, krave dojilje (sustav kravatele) 45 litara,junice 35 litara, ovce 5 litara i janjad 2 litre. Zbog manje paše u ljetnom razdoblju,
Minimalna potrebna vode je ona koja vode, proizvodnju mlijeka i stvaranje novog tkiva.
Grafikon: potrošnjavodeza krave na pašnjaku tijekomdana
POTROŠNJA
moramo životinjama osigurati više vode. Lakšeje zapamtiti podatak, da na svakih 100 kilograma ukupne žive mase stoke na pašnjaku treba dnevno osigurati 1O litara vode. Kadaje paša mlada i mokra od kiše, životinje piti manje vode jer namire pašom. Ipak, ljeti i po te pri manje paši se potreba za vodom i napajanjem i za to vrijeme mora biti osigurana opskrba vodom na pašnjaku. Pojilište mora biti tako da životinje za opskrbu vodom ne utroše previše vremena i ne prekinu dnevno trajanje paše koje se ne smije smanjiti. Ako izabrani izvor opskrbe vodom na pašnjaku u ljetno vrijeme nije pouzdan, treba osigurati dodatni izvor. U vrijeme kada ponestane vode iz glavnog izvora, moramo imati pripremljenu rezervu u obliku pokretne cisterne na koju biti korito preko cijevi isto kao i na razvodnu cijev. Ako tražimo rješenje u vrijeme pomankanja vode na pašnjaku, tada životinje zasigurno ostati žedne. Zbog toga biti manje namuzenoga mlijeka i životinje imati manje priraste, ali ne zato što je krma zbog suše manje kvalitetna, zato što nije dovoljna opskrba vodom.
Za krave udaljenost iz najudaljenijeg dijela pregona mora biti manja od 80 metara do korita. U tom krave idu po potrebi, do pojilišta. Kada životinja ožedni, priušti si nekoliko gutljaja vode, dok ostale krave nastavljaju nesmetana pasti. Ako je pojilište udaljeno više od 80 metara, tada idu na pojilište kao skupina. Ako ožedni koja od starijih životinja ili stada, tada na pojilište ide cijelo stado. Korito je premalo da bi istovremeno pile sve
životinje, pa najprije piju starije životinje a po strani da na red. se nazad na pašu stado kao skupina i to prije nego se grla uspiju dovoljno napiti. Za krave dojilje i ovce pojilište može biti udaljeno i do 200 metara. Ako je pojilištejako udaljeno, tada se stado nakon pijenja ne tamo gdje je dobra paša. Radije kod pojilišta stada blizu korita), da idu na mužnju, ili da Na tom mjestu zemlja postane previše zgažena za normalan rast tratine i prekomjerno zagnojena životinja. Odnošenje zemlje i hraniva putem vjetra i kiše, te širenje neželjenih vrsta biljaka posljedicaje nepravilno pojilišta. Korito moramo više puta premjestiti, kako bi tratine i postigli ravnomjernije gnojenje balegom i urinom po cijelom pašnjaku. Pojilice za opskrbu životinja vodom u štali nisu dobra riješenja i za pašnjake. Iz pojilica napajanje ide presporo, jer pije samo jedna životinja, a ožedne
približno sve odjednom. Osnovni zahtjev pri pojilišta na pašnjaku glasi da najmanje 1Oposto od ukupnog broja životinja u stadu mora imati istovremenog pijenja. To vrijedi osobito kada se muzne krave nakon mužnje nazad na pašnjak. Ako tada nemaju da se dobro napiju vode, manje pasti. Kada muzne krave u pregon, mora ih tamo puno korito vode. Velike, okrugle kade su najbolje primjerena korita za goveda. do 1 500 litara vode u tom koritu predstavlja kratkorezervu vode i približno istu temperaturu vode pri razlikama u temperaturi zraka dana i
Napajanje neposredno iz potoka, jezera ili bunara nije najbolje rješenje. Svevodne površine moraju biti odvojene od pašnjaka, voda mora preko cijevi biti sprovedena do korita i iz njega neka životinje piju. Takav je bolji radi zdravlja životinja i vodotokova.
Oxy Foam ~-
Damir dr. vet. med. AndrejaKonakovi~dr. vet. med
CENTRAZAREPRODUKCIJU U HRVATSKE
U Križevcima, dana 8. i 9. lipnja 2006. godine obavijen je godišnji pregled i ocjena rasplodnjaka Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o.
povjerenstvo koje je imenovano od strane ministra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva provelo je pregled Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. Osim pregleda rasplodnjaka (bikova i nerasta) obavijen je nadzor nad preventivnim i zahvatima. ocijenjen je rad Centra u protekloj godini.
Broj bikova u 2006. godini smanjen je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Zbog pooštrenih kriterija je 11 bikova, a uvezena su simentalska bika iz tako da danas Centar drži 38 bikova. Prema pasminskoj zastupljenosti prevladava simentalska pasmina s 35 rasplodnjaka dok preostala 3 bika pripadaju holstein pasmini. Nakon detaljnog pregleda uzgojnih vrijednosti prema podrijetlu, ocjeni eksterijera u odnosu na dob, uzgojnih vrijednosti za mlijeko i meso povjerenstvo je dva bika simentalske pasmine svrstalo u klasu Elita. je o rasplodnjacima: ELBA (K 585, HB 7427) i PAN (K 594, HB 7445) koji iz uzgoja. Trenutno, Centar raspolaže s 5 elitnih bikova (3 simentalska i 2 holstein) koji su u proizvodnji, a vrši nadzor kvalitete 25 bikova od 5 godina. Ovdje još svakako treba spomenuti mlade muške potomke dobivene postupkom embriotransfera koji gledau donijeti veliko osvježenje i novu snagu, kako uzgoju, tako i Centru, da je kvaliteta njihovih roditelja na zavidnoj svjetskoj razini.
Kada se osvrnemo na ovogodišnji pregled Centra za reprodukciju u Hrvatske možemo da smo iznimno zadovoljni, ne samo uspješnom organizacijom pregleda Centra, i velikim odzivom cijenjenih poslovnih partnera, kolega veterinara i agronoma kao i ostalih predstavnika institucija iz
Druženje koje je uslijedilo nakon ocjenjivanja rasplodnjaka bilo je višestruko korisno za sve prisutne, koji su u ugodnom ambijentu upotpunjenom zvukom
tamburice i tradicionalne hrvatske kuhinje mogli nova poznanstva te razmijeniti iskustva i mišljenja. Centar danas nastavlja s radom na strategiji i razvoju kako bi naša suradnja sa i u budurezultirala uspjehom. Zadovoljstvo od strane povjerenstva kao i veliki odziv poslovnih partnera i cijenjenih daje nam poticaj i obvezu da nastavimo putem kojim idemo dugi niz godina, putem koji stvara elitne hrvatske
lllllJEillllfAIIIAIIA ·2,dio
SAVJETI I FARMER/ Današnji modemi primaju mnoštvo infonnacija i sugestija iz literature,od savjetodavnihslužbi, od hrane i dodataka hrani, opreme.veterinara,medija i svi žele nametnuti svoje mišljenjeo tome kako bi nešto nafarmi trebalonapravitikako bi rezultati bili najboljii profit
Kada je u pitanju reprodukcija, svi žele svoj dio i svi žele ukazati kako je baš njihov savjet od presudne važnosti. Koliko ste puta od hrane i dodataka hrani: "Kupite kod nas vitamine i smjesu i više biti problema s reprodukcijom". Ili vam je veterinar sugerirao: "Krenimo s metodom hormonalne stimulacije i sve biti znatno bolje nego do sada." Mogli bi nabrajati unedogled i u svemu bi našli po malo istine, ali nijedan od ovih zahvata, ako nije napravljen planski i u koordinaciji sa svim ostalima, donijeti rezultate.
razdoblje
Uzmimo, na primjer, lidbeno razdoblje i onu famoznu "Optimum proizvodnje je jedno tele u 12 mjeseci". Možda i jest, ali vrlo je mali broj farmi u nas i u svijetu koje mogu i održati ovaj standard. li to da su sve druge jako loše? Bolje postaviti cilj na 14 mjeseci i ostvariti ga, nego na 12 mjeseci i uvijek biti frustriran neispunjenim planom. Osim stalnog
ispunjenja plana, mnogi vlasnici još uvijek zaboravljaju ekonomski moment. Uvijek su dvije strane vage. U ovom možemo na jednu stranu staviti trošak ishrane i držanja kod 14 varijante (koji, ako vlasnik sam proizvodi hranu i ako nije kreditima za objekte i životinje, ne predstavlja veliku stavku). Na drugoj strani vage je opseg rada na
puerperija i otkrivanju estrusa te na troškovima hormonalne stimulacije i veterinarskih usluga što sve skupa u u pojedinim može ispasti ekonomski nepovoljnije od 2 mjeseca dužeg razdoblja. Ipak (da ne bude nesporazuma), one farme koje su postigle 12 razdoblje uvijek su najprofitabilnijima, ali i zbog toga što na njima rade najsposobniji ljudi koji su, da bi doveli svoju farmu do ovog cilja, morali složiti i sve druge u savršenu cjelinu. Hranidba, držanje, higijena i svi ostali procesi na farmi morali su biti fino podešeni da bi bio postignut ovaj cilj. Sve je stvar planiranja, a i istraživanja pokazala su da je razdoblje (ako je tako planirano) sve do ·15 mjeseci relativno mali gubitak, za razliku od umjetno postignutog benog razdoblja koji za sobom troškove i suboptimalnu proizvodnju mlijeka. Najvažnije što trebamo zapamtiti iz ovih primjera je da je OPTIMALNO RAZDOBLJE
ZA SVAKUFARMUi da nema standarda koji su primjenjivi na sve. Dakle, pred svakim od vas farmera stoji zadatak koji ne smijete ignorirati i a to je da zajedno sa svojim veterinarom odredite optimalno razdoblje za svoju farmu, ovisno o svim spomenutim parametrima.
Doc.dr. se. Goran
Prednosti umjetnog osjemenjivanja
Širom svijeta, pa tako i kod nas, sjemenom koje se nudi i koje se koristi za umjetno osjemenjivanje krava trebalo bi najbolji genetski napredak, neovisno o kojoj se nasljednoj osobini radi. Korištenjem najboljeg genetskog materijala testiranih muških rasplodnjaka je u vrlo kratkom roku velika poboljšanja karakteristika (mesnosti, itd.) u širokim populacijama životinja. Lokalni bikovi uzgojeni na pojedinim farmama se svojim karakteristikama ne mogu nadmetati s najboljim bikovima se sperma upotrebljava za U.O. Na farmama gdje koristimo U.O. nije potrebno imati posebne prostore za pripust i za držanje bikova. Veterinaru možda olakšati posao stojnica ili ograde s automatskim njem glava životinja, a svaka bi ih farma trebala imati bar nekoliko negdje sa strane hranidbenog stola jer je njihovo postavljanje cijelom dužinom nepotreban trošak.
Umjetnim osjemenjivanjem eliminirana je spolno prenosivih bolesti koje su u doba prirodnih pripusta bile velik problem. nije zanemariva ni sigurnost ljudi na farmama koje imaju bika ili bikove za prirodni pripust. Uvijek postoji ozljede ljudi koji rukuju bikom, ali i ostalih radnika na farmi ako nešto krene tijekom.
Tri su glavna sustava reprodukcije
1) Samo umjetno osjemenjivanje
2) Samo pripust pod bika
3) Kombinirani uzgoj U.O. i pripust biku
Farme koje koriste samo umjetno osjemenjivanje prednost imaju u
Jlljekarski list 07/2006.
maksimalnom korištenju vrhunskog genetskog materijala i odabira karakteristika koje žele poboljšati u svom stadu. Koriste se maksimalno dobre osobine krave koju umjetno osjemenjuju, a kvalitetnim bikom eliminiraju se njene negativne karakteristike koje bi mogla prenijeti na potomstvo. farme koje koriste samo U.O. ne moraju držati bika na farmi te nemaju sve one prije spomenute troškove držanja, hranidbe, posebnih nastambi, posebnog koji vodi brigu o biku, kao ni potencijalnih opasnosti po ljude na farmi i krave na koje bik i U.O. ima svojih slabih strana, a tu ponajprije mislimo na ljudski faktor. Da bi U.O. bilo uspješno, na farmi mora biti razvijen sistem otkrivanja estrusa što zahtijeva iskustvo i ljudski angažman. Upravo u segmentu otkrivanja estrusa su propusti i gubitci. sjeme mora biti u kratkom roku otopljeno i aplicirano u maternicu instrumentom. Ovaj dio kod nas još uvijek obavljaju kolege veterinari (po uz prethodni rektalni pregled jajnika i maternice. U razvijenim zemljama osjemenjivanje obavlja jedan radnik na farmi koji je za to osposobljen na raznim i s vremena na vrijeme ta svoja znanja obnavlja i nadopunjuje. Osjemenjivanja ponekad obavljaju i zaposlenici raznih komercijalnih firmi koje prodaju i sjeme pa u svojoj usluzi nude i osjemenjivanje sjemenom kupljenim kod njih.
Osnovni razlog zašto U.O. u tim zemljama ne obavljaju veterinari je cijena njihova sata rada i nitko ne želi platiti skupu uslugu za relativno jednostavan zahvat, nego usluge veterinara koriste u pojedinim kompliciranim odnosno kada krava ne može ostati gravidna iz nepoznatih razloga. Negativna strana U.O.je i ta što zbog potražnje za najboljim bikovima nesta-
je genetska raznovrsnost te je mnoštvo životinja u daljem ili bližem srodstvu što može dovesti do pojave genetskih problema. Ipak pažljivim analiziranjem i programiranjem osjemenjivanja ovakve probleme je ili bar otkriti na vrijeme pa životinje eliminirati iz daljnjeg uzgoja.
Farme koje koriste samo bika za pripust
Ukoliko na farmi držimo bika, moramo voditi o njegovu smještaju. Zbog snage i tjelesne mase mora biti u posebnom
prostoru s ogradama i podom. Zbog libida bik se mora relativno rotirati plotkinjama, a moramo i s ozljedama krava zbog bikove velike tjelesne mase. Na farmi bi svakako trebao biti i jedan specijalno koji zna vladati bikom i mu prilikom pripusta.
Njihova prednost je što bikovi vrlo uspješno otkrivaju krave u estrusu i polažu sjeme tamo gdje je to potrebno u najpovoljnije vrijeme spolnog ciklusa. Bikovi
Slika 1: Umjetnoosjemenjivanje(aplikac1/asjemena)
Slika 2: Uzimanjesjemena fantomom
"rade" subotom, nedjeljom i praznikom, danju i Druga strana ovog je da nijedan bik obavijestiti vlasnika na koju kravu je niti to negdje zapisati. Dakle, opet je bitan ljudski faktor u i otkrivanju estrusa. puta vlasnici znaju pustiti bika unutar stada krava uz pretpostavku kako on obaviti posao, ali ovakvi pokušaji završavaju reprodukcijskom katastrofom. Bikovi mogu proširiti spolne zaraze (kampilobakteriozu i trihomonijazu).
Razni bikovi pokazuju libido. i oni s dobrim libidom mogu imati probleme s papcima, nožnim zglobovima, i što može bitno umanjiti kapacitet osjemenjivanja. su i razne ozljede testisa i skrotuma što može bitno utjecati na kvalitetu sjemena, pa iako bik redovno krave ne ostaju gravidne zbog lošeg ejakulata. Bikovi koji jedu hranu za krave
nestrpljivo da tri tjedna poslije osjemenjivanja te vide li krava Uglavnom se smatra gotovo sigurnim da je krava gravidna ako «šuti» poslije osjemenjivanja i ne pokazuje znakove gonjenja. Nakon prvobitnog veselja, nerijetko se dogodi da se krava kasnije ipak ponovno tjera ali ne poslije 21 dana, kasnije, u periodu do 42 dana.
Za pomak ciklusa ima vise razloga, no u praksi se pojavljuju uglavnom dva. Prvi i razlog je bezazlen. U tom krava u periodu od 42-og, ili 63. dana od osjemenjivanja. U tom gotovo je sigurno da se krava tjerala i 21., odnosno 42. dan, ali to
relativno brzo dobiju na težini pa su stoga manje aktivni, a zbog povetežine su i ozLJede kako krava tako i njih samih. Cesto puta svi ovi nepovoljni faktori toliko se umiješaju u reprodukciju na farmi pa ih voditelj farme prekasno prepozna, a posljedica je velik pad u efikasnosti reprodukcije.
Jedan od pripusta pod bika je i tzv. pripust iz ruke. Ovakav sistem zahtijeva otkrivanje estrusa te krave u estrusu kod bika u poseban prostor gdje se odvija parenje; i to se evidentira. Kasnije se krava natrag u stado.
Bikovi pasmina goveda su nešto temperamentniji i opasniji nego bikovi tovnih pasmina o treba uvijek voditi kod držanja i rukovanja s ovakvim životinjama.
Kombiniranisistem U.O. i pripust s bikom
Treba napomenuti, da je broj plotkinja na farmi kod kojih se iz nekog razloga nije primijetio. Jedan od razloga toj pojavi može biti da životinja ima prenisku razinu hormona. Takvim kravama je i ciklus slabo izražen, pa vlasnici teško kada se takva krava tjerati. Razlog pojavi je uglavnom prehrana i držanja životinje. Primjerice, spolni ciklus je slabije izražen kod krava koje su
Ernbrij star 7-12 dana (fotografija pod lupom, nevidljiv prostim okom)
lvfljekarski list 07/2006.
isplati ovakav kombinirani pripust minimalno 350 muznih krava. Neke farme koriste kombinirani sistem, tako da krava bude umjetno osjemenjena tijekom rane laktacije (do 100 dana nakon teljenja ili nakon 3 neuspjela pripusta), a nakon toga se prebacuju u tzv. „grupu bika Ovakve farme uživaju u prednostima oba sistema. Plotkinje su izložene genetskom utjecaju vrhunskih bikova kroz U.O., a one koje ne uspiju kroz prirodnu detekciju estrusa i pripust pod bika što im pruža da ostanu gravidne u još uvijek ekonomski prihvatljivom vremenskom periodu. Kombinirani sistem sobom donosi i mane oba prije spomenuta sistema. Ukoliko se koriste bikovi za rasplod na farmama, onda se pretpostavlja da su to mladi rasplodnjaci odabrani po selekcijskim i ugojnim kriterijima, a ne bikovi koje su mlijeka sami odabrali i baš njih
Mr. se:Nikica
same u staji, kod držanja na vezu, u prostorijama bez dovoljno svijetla itd. Problem je i na farmama s mnogo životinja i slobodnim držanja jer se u takvim uzgojima teško prati ponašanje svake životinje. U tom može previdjeti i tjeranje kod krava koje imaju normalno izraženo tjeranje. U ovom ne treba
Embrij star 21 dan (fotografija prostim okom, plod 2 cm)
Ernbrij star 21 dan (nalaz ultrazvukom)
jer je krava najvjerojatnije zdrava. treba pripaziti na ponašanje krave oko 21-og dana poslije osjemenjivanja.
Drugi
U drugom krava izvan perioda pa se estrus pojavljuje u periodu dva ciklusa, primjerice 32. dan. To je prekasno za prvo tjeranje poslije osjemenjivanja koje se oko 21og dana, a prerano za drugo koje bi se trebalo pojaviti oko 42-og dana. U tom postavljamo sumnju na «ranu embrionalnu smrtnost». Krave kod pojave rane embrionalne smrtnosti ostaju gravidne, ali kasnije zametak propada zbog nekog, nepoznatog razloga. Mrtav zametak se resorbira u maternici stoga se na kravi, za razliku od do kojeg dolazi u kasnijoj gravidnosti, ništa ne Uzrok pojavi je latentni endometritis. To je upala sluznice maternice slabog intenziteta i stoga teško vidljiva. Ovakve upale su porijeklom iz puerperija, na pnmJer kao posljedica zaostale posteljice, ali i nekih drugih razloga. Prilikom osjemenjivanja takva upala uglavnom nezapaženo i veterinar osjemeni kravu.
Stvaranje embrija
Kako do oplodnje dolazi ujajovodu gdje je sluznica zdrava, krava a jajašce spušta se u maternicu. U tom razdoblju stanica za prehranu troši žumanjak i postupno raste. Kod goveda, približno 12-tog dana, jajna stanica dolazi u prednju gornju maternice gdje se ugnijezdi u sluznicu. Poslije toga više ne govorimo o stanici, o embriju. Kakoje u potrošen dio žumanjka, embrio mora uzimati drugu hranu. dana on postupno uzimati hranjive tvari iz sluznice maternice. To mu opna koja je ostala od jajne stanice pa se ona otvara, a embrio ostaje bez zaštite i postaje vrlo osjetljiv.
Postupak nakon ugibanja embrija
Kako upala sluznice uzrokuje nepovoljne uvjete u maternici, embrio nakon nekoliko dana ugiba. Ako je uginuo do 17-tog dana poslije osjemenjivanja, nema pomaka spolnog ciklusa i takva se krava tjera 21. dan. Naprotiv, kada embrio ugiba nakon 17-tog dana, pojava estrusa kasni za toliko dana koliko je dana poslije 17-tog dana embrio uginuo. Ako sumnja na ranu embrionalnu smrtnost, veterinar pregleda kravu i postupa na temelju nalaza. Ako nema simptoma bolesti, kravu treba osjemeniti i poslije toga aplicirati lijek. Postoje lijekovi koji se apliciraju istovremeno s osjemenjivanjem, no su oni koji se upotrebljavaju poslije osjemenjivanja. Uzrok propadanja embrija može biti i nepodnošljivost spermija i jajne stanice (oko 5% stoga je prilikom sumnje na ranu embrionalnu smrtnost promijeniti sjeme rasplodnjaka.
Vašafarmaje
Vašživot...
Investirajte • U SVOJU
Farmerkreditiza proširenje fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseciuz kamate 7,90%. Efektivnakamatnastopa za kredita84 mjeseca10,26%.
gdje dobitiinformaciju o poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.
Veterinarska stanica Varaždin
Veterinarska stanica Varaždin osnovana je prije pedeset šest godina i sa širokim poslovnih aktivnost jedna je od veterinarskih organizacija u Hrvatskoj. Osim veterine, stanica se bavi i proizvodnim djelatnostima u kao i aktivnostima iz reprodukcije stoke te odreim poslovima u provedbi uzgojnog programa u govedarstvu Hrvatske. Nakon izvršene privatizacije stanica se i dalje razvija i investicijska ulaganja usmjerena su na proširenje proizvodnih kapaciteta, veterinarske djelatnosti i veterinarske prakse za male životinje. Za varaždinsku veterinarsku stanicu je vrlo uspješna suradnja sa ovog i to ne samo na preventivi i stoke, i na uspostavljanju proizvodnih poslovnih kooperantskih odnosa u primarnoj proizvodnji. Ukupno je zaposleno 98 djelatnika od je 36 doktora veterinarske medicine.
Stanica slijedi aktualne promjene u tržnom gospodarstvu te kao društvu u svom organizacijskom sastavu ima tri specijalizirane djelatnosti i to: 1. d.o.o., 2. Progene d.o.o. i 3. Centar za umjetno osjemenjivanje goveda d.o.o. U okviru d.o.o. nalazi se tvornica hrane, veterinarske i poljoprivredne apoteke, reprocentar svinja - Zbelava sa 400 vlastiti tov svinja i junadi te kooperativna suradnja u s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Progene d.o.o. je suvlasodnos s nizozemskim partnerom na svinjogojstva. Uvozi se za daljnju reprodukciju i proizvodnju djedovska linija poznate genetike svinja "TOPIGS" iz Nizozemske i Francuske. Preko dvije uvezene linije djedova Topyork i korištenje nerasta linije Tempo i Tybor proizvode se nazimice za daljnju proizvodnju prasadi i kvalitetnih tovljenika velike mesna-
tosti. Na ovaj stanica se transformirala sukladno pravnoj regulativi o društvima i veterinarstvu, te kao društvo djeluje u uvjetima tržišta. Na taj izložena je konkurenciji i ostvaruje suradnju. Centar za reprodukciju svinja je jedna od radnih jedinica d.o.o. a bavi se proizvodnjom sperme nerasta. Na raspolaganju ima 18 do 20 nerasta pasmina landras, švedski landras, veliki jorkširi i pietren. Godišnje se proizvede oko 16 000 doza sperme nerasta i plasira na države.
Umjetno osjemenjivanje goveda
Poslije Drugog svjetskog rata hrvatska veterinarska struka našla se pred velikim izazovom i odgovornosti na poslovima reprodukcije goveda, a posebno na umjetnog osjemenjivanja krava i junica. Poznati i priznati iz Centra za reprodukciju u Kalinovici, zatim u Križevcima i Varaždinu ovladali su tehnikama proizvodnje svježe sperme bikova, kasnije konzerviranja duboko smrznute sperme, transporta i upotrebe sperme; educirali su i terenske veterinare za osjemenjivanje plotkinja. Davne 1949. god. na lokaciji u Biškupcu osnovana je stanica za umjetno osjemenjivanje goveda koja 1956. god. postaje Centar za U.O. Varaždin. Od 1961. god. Centar djeluje na novoj i sadašnjoj lokaciji. Uspostavljena je veoma uspješna suradnja sa centrima za U.O iz pa je 1960. god. uvezeno vrlo kvalitetnih 7 bikova simentalske pasmine. Posebno, intenzivna suradnja s centrom iz (Besamungsverein Neustadt a.d. Aisch e.V) je i veoma uspješnu specijalizaciju veterinara na tehnologiji proizvodnje embriona i primjene embriotransfera goveda u praksi. U razdoblju od 1970./1975. u Varaždinu su iz centra Neustadt/Aisch djelovala 24 bika u statusu Ovi su bikovi nakon
Vladimir Nazansky 1 dr. vet. med.
završenog pozitivnog testa u a u Hrvatskoj je za korištenje ostala njihova proizvedena sperma. ovim bikovima bilo je bikova koji su u proglašeni elitnim.
U okviru dogovora na provedbi Programa razvoja reprodukcije u Hrvatske 1974. god. Centar za U. O. Varaždin prestaje s držanjem bikova i proizvodnjom sperme, a bikove preuzima Centar u Križevcima. U okviru djelatnosti Centar u Varaždinu nabavlja spermu bikova i iz uzgoja i iz uvoza te je plasira ne samo u Varaždinsku i županiju i na šire Hrvatske. Reprodukcija goveda i dalje je jedna od važnih aktivnosti Stanice gdje je osim umjetnog osjemenjivanja suzbijanje i sterilirteta i reproduktivnih smetnji
Testiranje bikova na meso
Za simentalsku pasminu, uz mlijeko, važna je osobina i genetski potencijal za proizvodnju mesa. Selekcija na osobine tovnosti i mesa provodi se od 1961. god. u Stanici za progeni test na meso pa je do 1982. god. testirano 58 bikova i 638 njihovih sinova. Kasnije je, u razdoblju 1995./1998. god., testirano još 10 bikova na njihova 134 muška potomka.
Performans testna stanica
Nakon što je držanje bikova i proizvodnja sperme organizirana u centrima: Križevci, Slavonski Brod i Osijek, Veterinarska stanica Varaždin i dalje ima važnu ulogu i obveze u Programu gojidbene izgradnje goveda Hrvatske. U objektima gdje su bili bikovi organizirana je Performans testna stanica za mlade bikove. U performans testnoj stanici ispitivan je i testiran razvoj bikova - sinova najboljih odabranih i provjerenih bikovskih i bikovskih majki. Od djelovanja Stanice 1975. god. do zatvaranja 2005. godine u Stanici je na testiranje primljeno 1 746 od kojeg je broja završilo test 1 556 mladih bikova. Od bikova
Mljekarski list 07/2006.
sa završenim pozitivnim testom (ukupno 1 364) komisija ocijenila je 622 bika za korištenje u centrima za reprodukciju, a 742 bika namijenjena su prirodnom pripustu. Pored pozitivno ocijenjenih bikova negativno su ocijenjena (i zaklana) 192bika.
Novi Centar za umjetno osjemenjivanje goveda Nakon višegodišnje uspješne i bogate aktivnosti u reprodukciji, selekciji i proizvodnosti goveda, posebno goveda simentalske pasmine, ova se djelatnost reorganizira i 2004. god. u sastavu Veterinarske stanice Varaždin osniva se novo društvo - Centar za umjetno osjemenjivanje goveda d.o.o. U Centar su uložili kapital Veterinarska stanica Varaždin i strani partner iz i to Besamungsverein Neustadt a.d. Aisch e.V. Za potrebe Centra U.O. goveda rekonstruirani su proizvodni objekti i osiguran prostor za 20 bikova u slobodnom držanju s ispustom, kao i prostor za 8 bikova na vezu. U Centru postoji i proizvodnja sperme bikova simentalske pasmine.
Koncepcija djelovanja i poslovanja Centra u suradnji s partnerom osigurava Varaždinu uvoz testiranih bikova, bikova u statusu ili uvoz sperme testiranih bikova. Centar u Varaždinu aktivno sudjelovati i u gojidbenom programu u Hrvatskoj, te se kao kupac na aukcijama bikova sa završenim petformance testom. Kao partner Centra Neustadt/Aisch iz uvozit u Hrvatsku najkvalitetnije raspoložive bikove kao i sperme.
Uvezeno je 11 bikova simentalske pasmine i to 2 testirana bika te 9 bikova u fazi se da do kraja godine Centar za U.O. goveda ostvariti puni kapacitet i da uvesti preostale bikove.
Status Centra u Hivatskoj Ovakav model poslovne suradnje na genetike u nije novi povezivanja i selekcije i genetike. U je oblicima i do sada postojala suradnja i to kroz povremeni uvoz sjemena bikova, uvozom živih bikova ili rasplodnih junica.
U procesima integracija i liberalizacije tržišta, kao i orijentacije Hrvatske da postane stalnom Europske unije, i Hrvatska se (u svom interesu) mora otvoriti i u gospodarskim djelatnostima te na bazi ravnopravnog partnerstva ostvarivati poslovnu suradnju. Djelatnost Centra odobrena je od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gopodarstva, i je s propisima iz veterinarstva i Prethodna pozitivna mišljena dale su i nadležne repubinstitucije i tijela.
Simentalska pasmina goveda Preko uvezenih linija bikova uzgoj hrvatskog simentalca u jednom dijelu i do sada povezan je kroz introdukciju visokih genetskih kapaciteta bikova iz Austrije i Pored navedenog, u posljednjih desetak godina (zbog posljedica ratnih stradanja i pada broja krava kao i kroz izgradnju farmi proizvodnih kapaciteta) uvezeno je preko 15 000 kvalitetnih junica simentalske pasmine. Genetski potencijal uvezenih bikova i krava na produktivnosti grla i porast proizvodnje mlijeka.
U Hrvatskoj 2005. god. u pasminskoj strukturi krava pod selekcijom simentalska pasmina je zastupljena sa 73,84%, holstein pasmina s 21,50% i pasmina s 3, 70%. · Specijalizacija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za proizvodnju mlijeka može se zasnivati na simentaskoj pasmini goveda. S ovom pasminom ostvaruje se visoka godišnja proizvodnja mlijeka po jednoj kravi, a pored toga prihod dobiva se i od prodaje kvalitetne simentalske teladi namijenjene daljnjem tovu i proizvodnju mesa.
Krave simentalske pasmine pod selekcijskom kontrolom 2005. god., u standardnoj laktaciji od 305 dana u prosjeku, ostvarile su kroz sve laktacije proizvodnju od 4 427 kg mlijeka s 4,08% masti i 3,37% proteina. Na razini godišnje proizvodnje mlijeka od 4 427 kg nisu iskorišteni genetski potencijali na simentalske pasmine i ova je proizvodnja u komercijalnim stadima tamo gdje se pri-
mjenjuje suvremena tehnogija u proizvodnji mlijeka, a posebno u ishrani krava. Ova laktacijska proizvodnja mlijeka krava pod selekcijom u Austriji znatno je i iznosi 6 177 kg mlijeka s 4, 19% masti i 3,45% U državi s brojem krava simentalske pasmine, godišnja laktacijska proizvodnja mlijeka iznosi 6 330 kg mlijeka s 4, 13% masti i 3,48%
Simentlska pasmina zastupljena je i u drugim zemljama. krava u iznosi 5 768 kg mlijeka, u Sloveniji 4 689 kg. mlijeka i 4 757 kg mlijeka.
Odnosi u uzgojnom programu simentalca
Centar distribuirati i prodavati spermu bikova veterinarskim stanicama i arnbulantama. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, pogotovo specijalizirani mlijeka, za osjemenjivanje svojih plotkinja zahtijevaju spermu najkvalitetnijih bikova simentalskog uzgoja. Drugo djelovanja je integracija ove genetike u Hrvatsku, u naš Uzgojni program za simentalsku pasminu.
je da se ocijenjeni bik, kao kvalitetan rasplodnjak s visokim uzgojnim vrijednostima za osobine, u nacionalne uzgojne programe za simentalsku pasminu obiju država. da se za ove bikove, na populaciji simentalskih krava u Hrvatskoj i u akumulirati novi rezultati i podatci za test bika putem testiranja njegovih na Na osnovi kriterija i zastupljenosti linija bikova u našem uzgoju, kao kandidati za bikovske mogu se prihvatiti i ovi bikovi.
PerspektivaCentra Prema ovom konceptu i Centar u Varaždinu može se orijentirati na izvoz sperme bikova na europsko, pa i svjetsko tržište. Na tržištu Hrvatske, kroz djelovanje Centra za umjetno osjemenjivanje goveda • Varaždin stvaraju se uvjeti za pozitivnu konkurenciju koja ubrzati genetski napredak simentalske populacije goveda u Hrvatskoj i utjecati na poboljšanje proizvodnosti na mlijeko i
11111 IIJJIIJJIIIIJJI
-JJilllJI
Važne osobine krava je sigurno popravljati samo korištenjem pouzdano testiranih bikova u umjetnom osjemenjivanju. Bikovi koji nemaju pouzdane testove na vanjštinu u kvalitetnim se uzgojima ne koriste. Ako i mi poboljšavati svoje krave, moramo ukorak s naprednim uzgojima. Današnje genetsko vanje (selekcija) najvažnijih pasmina goveda puno daje funkcionalnim osobinama i osobinama vanjštine, nego što je to bilo prije 20, 30 i više godina. Funkcionalne ili sekundarne osobine ili osobine fitnesa jesu one osobine krava koje izravno ili neizravno na ekonomski u proizvodnji, a nisu proizvodne osobine. To su: teljenja, mrtvo-oteljena telad, plodnost, somatske stanice (zdravlje vimena), perzistencija laktacije, protok mlijeka, temperament i Te se osobine izravno prate - prikupljaju se i podatci u stadima zajedno s kontrolom i (procjenjuju) se uzgojne vrijednosti krava i bikova za navedena svojstva. Uzgojne vrijednosti za funkcionalne osobine procjenjuju se dijelom i posredno (posebno kod životinja) informacije iz pedigrea te ocjenjivanjem vanjštine (eksterijera ili tipa) životinja.
Zašto moramo ocjenjivati krave Lijep izgled i atraktivnost krava na izložbama nije jedina svrha ocjenjivanja, puno više funkcionalnost i profitabilnost u proizvodnji za koju su namijenjene mlijeka i/ili mesa. Kroz višedesetljetnu praksu, a i u mnogobrojnim znanstvenim istraživanjima, su povezanosti pojedinih osobina vanjštine s i ekonomikom proizvodnje i krava. Razvijeni su sustavi ocjenjivanja krava po pasminama i nepre-
kidno se i sve više radi na vanju toga zahtjevnog posla te na standarda da bi pouzdanost postizanja rezultata bila što Rutinski se redovno ocjenjuje mlade krave prvotelke, a posebno vrijedne krave ocjenjuju i u kasnijim laktacijama. Na taj postižu se paralelno dva cilja:
1) procjenjuju se dobre i loše osobine vanjštine krava, da bi im ciljano mogli pridružiti bikove koji bi u generacijama potomaka trebali popravljati nedostatke
2) ocjenjivanjem krava bikova) procjenjuju se uzgojne vrijednosti bikova za sve važne osobine vanjštine da bi se bikovi mogli ciljano koristiti u umjetnom osjemenjivanju
„Linear scoring"-ocjenjivanje vanjštine Sustav ocjenjivanja vanjštine
krava ima svoje standarde, a naziva se i „linear scoring" jer se svako svojstvo linearno ocjenjuje ocjenama od 1 do 9. Važno je naglasiti da za svako svojstvo nije uvijek najbolja ocjena 9, kao što se misli, i nije na grafikonu uzgojnih vrijednosti bikova dobro da je „sve u desno". Koja se svojstva ocjenjuju i kako se svojstva grupiraju vidi se u primjerima dvaju bikova za dvije najvažnije pasmine kod nas: simentalsku i holstein-frizijsku. U holstein-frizijskoj pasmini postoje razlike u sustavima ocjenjivanja uzgoja, no, temeljnih 16 svojstava je isto u svim uzgojima. U holstein-frizijskim uzgojima kravama se dodjeljuju i skupne ocjene vanjštine: 70-74 ne zadovoljava, 75-79 G zadovoljava, 80-84 GP dobar plus, 85-89 VG vrlo dobar, 90 i više EX Prvotelke mogu dobiti ukupnu ocjenu 89, a starije krave i 90iviše.
Pedigreei bikova Dobro je znati tzv. pedigree holstein bikova: primjer RAMOS: Rudolph x VG-86 Ambition x VG-86Cleitus.
Otac bika Ramos-a je Rudolph. Majka Ramos-a je krava koja ima ukupnu ocjenu vanjštine vrlo dobar 86, a je bika Ambition-a. Baka po majci je krava koja ima ukupnu ocjenu vanjštine vrlo dobar 86, a je bika Cleitus-a.
Povezanost vanjštine i
Mnoga se istraživanja provode na temu povezanosti pojedinih osobina vanjštine krava s ekonomski najvažnijim osobinama krava: proizvodnjom, zdravljem i Kako izgleda ,,idealna krava" nije lako odgovoriti, a u tom smislu utjecaja imaju i „ukusi". U nekim zemljama vole velike krave s puno „stila" (pr. Kanada), dok u nekim uzgojima, gotovo industrijske proizvodnje mlijeka na megafarmama izgledu krave ne pridaje se pozornost sve dok krava donosi profit. Kako god bilo, znanstvena istraživanja nepobitno pokazuju povezanost (korelaciju) osobina vanjštine i funkcionalnosti i krava. je da su u proizvodnji najefikasnije krave srednjih okvira, ne prevelike (visina križa 140-146), niti preširoke - niti preuske, srednje dubine trupa. karakter je svojstvo koje se ocjenjuje kod holstein krava i je da ni kod toga svojstva nisu poželjni ekstremi, kao i kod simentaskih krava. I kod jedne i kod druge pasmine vrlo su poželjne visoke skupne ocjene za noge i papke, kao i za vime. Te dvije skupine svojstava su u ukupnu ocjenu za vanjštinu, s udjelom od oko 70%,jer su za i zdravlje krava najvažnije. svojstva nogu, papaka i vimena izrazito su povezana s krava jer su bolesti i povrede nogu, papaka i vimena (uz slabu plodnost)
uzroci preranog krava iz proizvodnje i ekonomskih gubitaka zbog smanjene proizvodnje, odbacivanja mastitimlijeka itd.
Zašto bikovi Ramos i Ress Za primjere kako izgleda test bika na osobine vanjštine uzeta su dva izuzetna bika je sjeme dostupno i u Hrvatskoj. Danas, u holstein pasmini traženi su bikovi pouzdanih testova na funkcionalne osobine i osobine vanjštine. Upravo takav izrazito superioran bik je bik Ramos. On je najtraženiji bik i u 2005. godini prodana je 128 000 doza njegova sjemena. Razlozi za to su brojni. Ramos je najbolji „second crop" bik (s uzgojnih vrijednosti od 99%) - RZG 139. Funkcionalne osobine: teljenja 106, plodnost 109, zdravlje vimena 129, 136 ! Zanimljivo je stoga njegov
RESS 252 ocijenjene
NOGE I
Nhlka 99 Kntka Usb Plitica 97 ce Uzdignuta zgloba Slnn 91
zgloba Zadebljanl 88 Slaba
Nlakl
Kratko
ražnjeg vimena Kratko
trafnjegvimena Nhlko
mentvlmena Slab
vimena Duboko
sisa Kratka 81
sisa Tanka 96
prednjih sisa
strafn Ih sisa
test na osobine vanjštine. U simentalskoj pasmini kod nas su problemi i vime. Upravo bik Ress ova svojstva sigurno popravlja, a ima i još puno dobrih osobina pa je zato najkorišteniji austrijski simentalski bik u prošloj godini, s više od 20 000 prvih osjemenjivanja u Austriji. Ress je „second crop" bik s više od 3 000 u testu na mlijeko.
Preporuka
Nemojte pasivno promatrati stanje u osjemenjivanju krava u vašoj staji, u vašem selu, u vašoj zemlji. bikova je sjeme danas kod nas „u opticaju" nisu dovoljno dobri da bi popravili ono što najviše trebate popravljati. Najskuplje je osjemenjivati napamet: ,,samo nek' je krava tako nikada imati dobre krave. Oni koji dugo znaju s kakvim bikovima osjemenjuju krave, imaju danas najbolje rezultate. To se može, pa zato tražite
Prisisd
Zdenka dipl.ing.
po proizvodnjimlijeka u 2005. godini
Drugu godinu za redom
Tijekom cijele ne samo uzgojnim vrijednostima za Hrvatski centar u sklopu laktacije broj somatskih st anica u proizvodne osobine, nego i uzgojGodišnjeg objavljuje rang- mlije~~ kretao se od 40 000-100 000 nim vrijednostima za funkcionalne listu najboljih krava po proizvodnji (anahzirano u SLKM). osobine. mlijeka (kg) u Republici Hrvatskoj. Jagoda je u 2. laktaciji imala Krava Stela (ž.b. HR 0021045547) Temeljem navedenog kriterija servis period od 107 dana što je - simentalska pasmina izabire se po 25 krava, kako za znatno bolje od servis Što se simentalske passimentalsku tako i za Holstein perioda krava Holstein pasmine u mine, najviše mlijeka u 2005. godini pasminu. Svrha je, na ovaj 2005. godini (149 dana). Obzirom na dala je krava Stela, ž.b. HR prikazati visokovrijedne rezultate izuzetno visoku proizvodnju mlije- 0021045547, Mate koje naši uspješni ka u laktaciji, je prilikom lmbrišaka iz Starog Štefanja u ostvaruju sa svojim najboljim odabira bika za pripust najviše Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. kravama. Temeljem pozorno st i posvetio uzgojnim vri- Stela je u 2. laktaciji dala 9 370 kg laktacija (standardna laktacija - 305 jedno st ima za pojedina obilježja mlijeka, s 4, 10% masti i dana) izdvajaju se krave koje su vanjštine (noge) i kvalitetu mlijeka. 3,50% Mlijeko ove ostvarile proizvodnju Ovim odabirom želi dobiti kvalite- krave tijekom laktacije sadržavalo je mlijeka (kg). Vrednuju se samo krave tan ženski pomladak. Pored visokog manje od 250 000 somatskih stanica koje imaju poznato porijeklo i koje genetskog potencijala, za proizvod- što je prihvatljiva vrijednost za krave se nalaze u kontroli nju mlijeka, krave imati bolji stav njezine dobi. Iz ovih podataka Predstavit krave navedenih zadnjih nogu. Mlijeko biti bolje vidljiva je izvrsna kvaliteta mlijeka, a pasmina koje su ostvarile kvalitete. Možda to rezultirati to je bitno u odnosu na sustav proizvodnju mlijeka nešto nižom proizvodnjom mlijeka mlijeka u našoj zemlji. KravaJagoda (ž.b. HR 0036004407) nego njezine majke ali svakako, Stela je krava dobrog okvira i - holstein pasmina pridonijeti da takve životinje, boljih poželjnih pasminskih osobina Najviše mlijeka (kg) u 2005. svojstava vanjštine, imaju duži vanjštine. Ona je u 2. laktaciji imala godini krava Holstein pasmine proizvodni vijek i tako ostvaruju još nešto dulje servisno razdoblje nego proizvela je krava Jagoda, ž.b. HR bolje fina n cijske što je poželjno za krave ove pas0036004407, Marijana Ovakva nastojanja dobar su mine. No, je ostvarila izuzetKralja iz Poljanskog Luga u pokazatelj i drugim no visoku proizvodnju vrlo kvalitetžupaniji. Jagoda je u 2. koji imaju visoko proizvodne krave nog mlijeka, plodnost joj je sasvim laktaciji dala 11 401 kg mlijeka, s da prilikom odabira bikova za Njezin 3,62% masti i 3,0% rasplod posebnu pozornost posvete prilikom odabira bika za rasplod
traži bikove s podjednako dobrim testovima za proizvodne i funkcionalne osobine, te na taj želi uzgojiti podmladak poželjnih osobina. Kriteriji u uzgoju Cilj uzgada krava dugo vremena održi visoku proizvodnju a ne samo tijekom jedne ili dvije laktacije. Da bi
Slika: Ste/a na izložbi11 Gudovac2004 11 (foto:A.Kljujev)
se to postiglo, pored kvalitetnog menadžmenta, nužno je smišljenim odabirom bikova za rasplod utjecati na uzgoj životinja koje to i ostvariti. vrlo bitna osobina je i stada. Poželjno je imati krave što osobina vanjštine (noge, vimena, visina grebena itd.)jer se na taj znatno olakšava rad farmera. Treba, svakako, da se neracionalnim odabirom bikova dobije potomstvo koje u tom pogledu znatno odudara od prosjeka stada jer to pridonijeti pojavi problema smještaja i mužnje takvih krava. Visoka proizvodnja kvalitetnog mlijeka,
poželjna svojstva va-
STELA HR 0021045547
l1S8564-4,08-350-3,52-301
ROLO HB 01110007431
GZW-111. MW-Ili, FW-lll, FJT-94, EX 100-102-92-99-JOJ
SRNA HR 0021001900 l1S85 37-3,87-329-3,42-293
RALBO HB 01110004970
czw-120. MW-JJ7, Fw-120. njštine, dobra plodFIT-96 nost, otpornost na
REBE DE 09 19149334
HABEL HB 01110006811
GZW-103, MW-102, FW-97, FlT-104 mastitis i dugovjesu svakako parametri o kojima trebaju
Udobnost krava u stajama posljednjih godina bez osporavanja sve je prisutnija tema poljoprivrednicima, no ipak, primjereno uvjetima na našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima njih u praksi još uvijek nema riješene higijenske, a niti radne uvjete. U skladu s tim ni ležišta za krave nisu te zbog neudobnosti i ležišnog prostora krave u staji provode u prosjeku znatno manje vremena je važno u stajama osigurati udoban prostor za ležanje kako bi krave što više vremena provodile
Kravama je neophodno osigurati suho i ležište radi
održavanja dobrog zdravlja, posebno vimena, nogu i papaka. Ležišta trebaju biti takva da povrede krava, ponajprije nogu i sisa što se u lošim ležištima. Stoga je ležište izuzetno bitan dio stajskog prostora u kojemu krava mora provoditi dio vremena, ali nažalost, mu se ne pridaje dovoljna pažnja, što dovodi do ozbiljnih problema u proizvodnji mlijeka. gledano, i u nekim nim stajama sa slobodnim držanja ležišta (boksovi) nisu dovoljno funkcionalna. Razlog tomu je
• Mnogi boksovi za ležanje imaju površinu za ležanje pa je naslon - cijev za rame
Dario Zagorec,dipl. ing. 1 HZPSS
(lopaticu) previše naprijed ili sasvim nedostaje
• Sve širina boksova zajedno s pregradama boksova pogrešno navodi krave da leže vrlo ukoso odnosno sve više ispod branika
Posljedica:
• životinje
• Više posla kod muznJe i kod održavanja boksova
• razvoj bakterija na površinama za ležanje
• Ispucana i gruba koža na nožnim zglobovima, što za posljedicu ima infekcije i u gorem pojavu apcesa
• broj prije svega starijih krava i onih koje su visoko produktivne
Slika 1: krivo lijeganjekrava u boksovimas ležišnim pregradamai s pogrješnim duljine
Slika 2: U boksovimaza ležanfepregradeza odvajanfeusmjeravafu krave
A z._.:> ' li, l-S-
Primjerskice:mjereza duboke i visokeboksove
• Bolesne, životinje iskliznu previše naprijed ili ispod pregrada boksova
• Krave koje se premještaju (zbog promjene vlasnika ili dr.) reagiraju negativno i pokazuju probleme vezane uz proizvodnju
Slika 3: Usmjeravanjekrava u ležištu uz pregradeboksa
mlijeka a osobito su osjetljiva vimena i noge.
Krave koje se ne osJecaJu ugodno, osobito one koje ne leže na mekanoj podlozi, daju manje mlijeka i zahtijevaju troškove hranjenja
kao i održavanja zdravlja životinja. Postavljanjei promatranje problema
Suprotno uzgajikrave u nešto boksovima ne leže u sredini boksa. Životinje traže orijentaciju
Slika 4: Krave rado leže do pregradaza odvajanjejer ih one usmjeravaju,ali ih ne sm1/u
PREPOZNAVANJE/ SIMPTOMI
Krave stoje u boksu spuštene glave
Krave leže na drvenom "pragu" ili rubu odnosno letvi (gredici) na kraju ležišta
Krave leže ukoso u boksu
Boks je sa stražnje strane prevlažan odnosno premokar
Slabije životinje i one bolesnih nogu nerado leže
Više od 5 % zglobova na nogama bez dlake
fil(jekarski list 07'/2006.
UZROK
- cijevna zatiljna preprekaje previše naprijed
- ulaz u boks je previsok
- loša udobnost (pretvrdo)
- nedostaje prostor za mahanje glavom
- boks je prekratak
- nedostaje prostora za mahanje glavom
- boks je preširok
- pregrade u boksu su lako
- nedostaie uzdužno
- boks je ili pak preširok
- krave nisu s prednje strane
- zatiljna preprekaje previše naprijed
- nedostaje sa stražnje strane
- nedostaje letva za ustajanje
- loša udobnost (pretvrdo}
- boks je ili pak preširok
- krave s prednje strane nisu
- zatiljna preprekaje previše naprijed
- nedostaje duljine
- Premalostelie i nieRe(održavanje)
koju im daju sa strane tako da se «spuste» na tlo uz pregradu za odvajanje. Razlog je što krave u boksovima koji su širi od 1, 16 - 1,20 m leže ukoso.
razmišljanje uzbilo bi: «Što više prostora dajemo kravama to imje bolje, pa se i produktivnost». Problem je u tome da se govedo ne ponaša u skladu s našim vanjima. i kada leži u izmetu, ne se loše. Zašto npr., prije svega u štalama s lošom ljeti krave radije leže negdje u ispustu ili na blatnom hodniku?
Vjerojatno bi odgovor bio: jer je hladnije. Zbog toga ispust posebno
ima smisla kada je tamo nešto ponunpr. boksovi, sijeno, TMR, za krave ili sl. otežavaokolnost je mnogo
rada jer se ispust
ležište s prednje
strane, krava "ne zna gdje su joj granice". S jedne je strane cijevne zatiljne prepreke ipak prije lijeganja. mnoge životinje tomu, prilikom lijeganja legnu previše naprijed. Životinja uistinu
treba koje se postiže uz cijevi za rame, odnosno pregrade. Treba imati u vidu da krave koje ustaju i nakon toga ispuštaju izmet, prisiljene su cijevne zatiljne prepreke prije toga napraviti korak unazad. tome, oko 15 - 30 % krava, ispušta izmet i prije ustajanja.
U nekim se može postupati još obzirnije prema životinjama te se pragovi, odnosno letve, na kraju ležišta drže nisko; postavljaju ukoso i zaokruženo oko cijelog ležišta. Nažalost, mnogi nedostatci sve se više potkradaju, a posljedica je klizanje životinje prema naprijed, "zacvikavanje" i prije svega ležanje previše sprijeda.
Slika 5: Krave ljeti volehladni/i i prljavijiprostor,posebnokada boksoviza ležanjenisu
Uzrok tomu je pomanjkanje jasnog s te strane, a posljedica je ispuštanje izmeta u boks. Na kvalitetu ležišta ponajprije dimenzije ležišta, a bitna je i odluka o izboru:
•ležišnih pregrada (vrsta, izvedba i kvaliteta materijala)
• ležišne podloge (materijal i izvedba)
• stelje (ukoliko je potrebno steljenje i ležišta)
Slika 6: Ako krava ima mnogoprostoraona leži naslonjenana 11neudobne 11 stajskepregrade,a ne u srediniboksa
Kravama najbolje odgovaraju meki i suhi uvjeti, kao i dobra U stajama sa slobodnim držanja, ležišta se sastoje od podloge ležišta i konstrukcije ležišnih pregrada. Podloga ležišta može biti udubljena, a takve boksove zovemo - duboki. Ako je podloga povišena, onda su to visoki boksovi. Na odluku o izboru tipa ležišne podloge puno Kvalitetno ležište može se i kombinacijom navedenih dvaju ležišta. Potrebno je znati daje visoko ležište uizgradnji skuplje, a održavanje jednostavnije i jeftinije 1~/ljekarski li.sr 0':/2006.
Slika 7: Ovim kravama nedostaje za ramepa ležeprevišenaprijed
Slika 8: Ovdje krave imaju sprijeda (ne moguse pomicatidaljeprema naprijed)
jer se koristi vrlo malo stelje, pa je Izbor tipa ležišta lakše i Duboko ležište je u uvjetuje i izgnojavanja, ovisno izgradnji jeftinije, ali je zahtjevnije u o tome radi li se o rešetkastom ili održavanju i upravo zbog punom podu. Primjerice, uz rešetkorištenja puno više stelje. U otvore- kasti pod najbolje odgovara visoko nim stajama s hladnijom vanjskom ležište s malo stelje. klimom, kravama zimi više odgo- Dubokiboksovi varaju duboka ležišta s puno stelje. Duboki boksovi trebali bi biti
IZGRADNJA
maksimalno 1,74 m (uvijek unutarnji brid boksa), dok bi kod vrlo velikih krava trebali biti 1,78 m. Ako je boks dobre širina i nije presudna. To je osobito važno kod starih staja. Dobru boksa mekani ležaj, od letava za ustajanje, za rame (lopaticu) koje usmjerava kravu prema nazad te uzdužno drvo koje kod mješavine stelje "drži madrac" i prije svega ležanje ukoso.
U obzir dolaze i mogu se koristiti vrste stelja. Ako se koristi samo slama, bez dodataka vode, izmeta ili vapna, ona se za nekoliko dana na blatnim hodnicima, u usjeklinama i u kanalu te zbog toga nema
1. Stajnjak i slama
Nakon izgradnje boksa, s površina za hodanje koje su na nižoj razini, unosi se stajnjak (teladi, krava, konja, mokra slama) sve do vrha bridova boksa. Svakih 14 - 20 dana kutija kraj glave (prisutna kod nekih vrsta ležišta) puni se slamom, kojom se svakodnevno lagano stelje vlažna i zadnja boksa. Slama iz boksova koja leži na površinama za hodanje trebala bi se prigrnuti na hrpu i zajedno s izmetinama ubaciti naprijed u boks. Naposljetku se prekriva slamom. Vlažnost stajnjaka je svakako nužna kako bi se "madracu" dalo uporište. Svakih 3 - 5 mjeseci, ovisno o njezi i dodavanju stelje, smislena je i nužno napuniti boksove iznova.Ako je boks prevlažan, se dodati još vapna (npr. 1/2 kolica po boksu) i prekriti slamom. To, ostalog, razvoj bakterija kod infektivnih bolesti papaka. Ovaj boks ima prednostjer je upotrebljiv i prije
svega, vrlo jednostavno se održava. sumnjama uzgau praksi se može vrlo dobra krava.
2. Vapno,stajnjaki voda
U ovom miješa se u omjeru 1:8 do 10, dakle, 400 kg slame i 3 200- 4 000 kg vapna. Važno je za vrijeme miješanja dodati najmanje istu vode kao i slame, jer se "uporište" odnosno ta smjesa klizi. Vapno bi trebalo imati stupanj mljevenja s vrlo sitnim manjim od 0,09 mm cijene oko 30 € +PDV.
3. Piljevina
Piljevina je izvrsno rJesenJe, osobito kada je koja se nasipa u boks visoka najmanje 10.15 cm, jer se u vrlo "tankim pokrovima" maleni drveta (tzv. špranje) odvajaju i mogu ozlijediti kravu. Krave su na piljevini izrazito i mogu se higijenski lako održavati. Jedini nedostatak je kada ostatci piljevine dolaze u izmuzište za vrijeme mužnje, te u kanal za gnojovku. strugotina drveta iz boksa može se postavljanjem drvenog praga na kojeg se može vijcima
gumeni dodatak, npr. neka stara ili dio pokretne trake za dopremanje materijala.
4.Pijesak
Pijesak održavanje izuzetne higijene jer je anorganski materijal i veoma je udoban za krave. Osim toga ljeti je hladan, a zimi vrijeme pohranjuje toplinu tijela krave koja leži. Pijesak zahtijeva koncept staje, koja je po opremljena za separiranje, odnosno, za odvajanje pijeska iz gnojovke. napravljen od drvenog praga trebao bi kod dobrog dubokog boksa iznositi najmanje 15 - 25 cm, jer se "madrac" ne drži. Što je više, to je viša razina punjenja boksa. Graniza trebao bi biti najmanje 1O - 1S cm viši od madraca odnosno gornjeg ruba drvenog praga. Kada krave nisu sa stražnje strane, naginjanje prema naprijed nije a mora se uzeti u obzir i duljina. Polegnuti trupci zbog toga ne daju željeni Uzdužne grede ispod pregrada za ležanje, dimenzija 1O x 1 O cm kocka stog drveta sa bridovima, daju toj vrsti "madraca"
uporište i prisiljavaju kravu da u boksu leži ravno. Dobro je kod izbora drveta upotrijebiti ariš, bor, smreku ili hrast jer te vrste, dulje od drugih, izdrže visoku vlažnost. Osim toga, svi rubovi morali bi biti malo zaobljeni što se može riješiti nekim alatom. U današnje vrijeme neke tvrtke u izgradnji staja nude i gotove boksove samo što su oni napravljeni od betona.
Visokiboks vi Površina za ležanje trebala bi iznositi maksimalno l, 75 - 1,80 m pri boksovi ovdje nisu tako štetni kao što su štetne širine od 1,20 mi više, u kombinaciji s vrlo visokim ulazom u boks sa stražnje strane bez uzdužne Vrlo široki boksovi (1,20 - 1,25 m) mogu se "suziti" širim uzdužnim gredama. Najprimjereniji su prepolovljeni trupci promjera od 15 - 18 cm. Visoki boksovi, samo zajedno, s mekanim madracima za ležanje pružaju dovoljno udobnosti. Svaki madrac, bez obzira kakav on bio, mora se malo steljiti. Ovdje je najfunkcionalnija stelja, ona od sjeckane slame, ali kod koje je potrebno uložiti i relativno mnogo truda. Alternativa su fina piljevina ili
Slika 9: Drvo kojes
Slika 10: Dobroodržavaniblatni hodnici održavanje boksovajednostavnijim
Slika 11: U ovako11mekanikrevet11 svaka kravaradoliježe kombinacijaslames vapnom,kojeu ovom ipak nisu toliko djelotvorne.
Ne bi se smio dobiti dojam da
su velikemjereboksovageneralno loše; ipakudobnostboksa (mekii suhi)je važnijaod boksa. Stare staje i obnavljani stajski prostori,moguobziromna
boksova, biti od novogradnji. boksovi u osnovi imaju smisla, duljina i širina moraju se prilagoditi ležišnom pregradom i uzdužnom gredom. Sve vrste boksova za ležanje treba dva puta dnevno, a vlažne površine moramo steljiti. Iluzija je da to kod visokih boksova izostaje. Bez obzira na sustav, je tehnika steljenja jer pri svakodnevnom steljenju se da ipak nema dovoljno materijala u boksu. Kadaje koncepcija izgradnje staje jedan duboki boks zahtijeva maksimalno 20 %više rada nego visoki boks, a pruža više udobnosti uz niže troškove. Visoki boks pruža dovoljno udobnosti samo kod madraca punjenih gumom i zahtijeva dosljedno steljenje sitno sjeckanom slamom. Trebali bi ostaviti mijenjanja širine boksova. To je barem kod sustava vrlo jednostavno jer se pregrade samo na mjestu gdje su obješene. Širina boksa 1,20 m, neovisno o genetike i tehnologije, dovoljna je i kod vrlo velikih krava tijekom 1O godina. Površine za ležanje podmlatka trebale bi uz zid iznositi najmanje 2,50 m u duljinu kako bi kasnije bila prenamjena. Ta se duljina može regulirati prednjom gredom. Uz pravilan izbor opremanja staje, posebno kod odabira vrste pregrada, mora se spomenuti i važnost prostora za glavu pored površina za ležanje. Mekei suhe površine za ležanje su osnova za djelotvornu proizvodnju mlijeka, a prije svega posjedovanje dovoljnog broja ležišta, što u prestajama uzgamuznih krava ne uspijeva
SUSTAVKONTROLE I KVALITETE
S17 RSKOJPROIZVODNJIMLIJEKJ
p1>St .j
SPECIJALLT - alkalno sredstvo za uklanjanje organske
SPECIJALKT - kiselo sredstvo za uklanjanje anorganske nakon alkalnog pranja ili
SPECIJALON - kombinirano praškasto sredstvo za pranje i dezinfekciju na osnovi aktivnog klora za pranje CIP postupkom ili kružnim pranjem
SPECIJALPER- kiselo sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog kisika ili
OXYGENON- granulirano sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog kisika
PRANJE
SPECIJALCL - kombinirano praškasto alkalno sredstvo s dezinficijensom na osnovi aktivnog klora
SPECIJALFK - kiselo sredstvo za uklanjanje i vo~eno$ kamenca i otapanje i drugih organskih nec1stoca
PERMETAL163 - SF - praškasto alkalno sredstvo za ili
SPECIJAL75 - V - praškasto alkalno sredstvo na osnovi natrijevog hidroksida za pranje jako zaprljanih površina
SPECIJALBELIOL- sredstvo za dezinfekciju na osnovi aktivnog klora svih suhih površina
LABUDOLRT - sapun za pranje i dezinfekciju ruku bez mirisa
MANORAPIDrfu- polialkoholni antiseptik zc higijensku dezinfekciju ruku
I
Dr. se. IrenaPetak
Ponašanje životinja je Iako dostupan pokazatelj njihova zdravlja i dobrobiti. Prema ponašanju doznajemo kako životinje doživljavaju okoliš u kome ih držimo, što nam da napravimo takav sistem držanja i smještaja u kome dobro zdravlje i dobrobit životinja osigurati kvalitetnu proizvodnju.
Osnovni oblici ponašanja krava
Ponašanje farmskih životinja vrlo je ponašanju njihovih divljih predaka, bez obzira na godina domestikacije. Kod krava osnovni oblici ponašanja su jedenje, pijenje, spavanje i odmaranje, spolne aktivnosti, vježba, igra, istraživanje i aktivnosti bijega, timarenje, stvaranje veza i društvene interakcije. Ove osnovne oblike ponašanja gospodarenja ne smije se ometati.
Dnevne aktivnosti krava ovise o njihovu okolišu. Dobar sistem držanja kravama pristup hrani i ugodno mjesto za ležanje i preživanje.
Krave su društvene životinje i neophodan im je kontakt s drugim kravama, a izolacija im je stresna. Život u stadu je važan za svakog jer su ponašanja kao jedenje, odmaranje, kretanje i igra
I
U uvjetima intenzivnog uzgoja društvena organizacija krava je preoblikovana jer se rano odvaja telad, izdvojeno se uzgajaju jedinke istog spola i dobi, smanjen je prostor u kome krave borave. Ipak, društvena organizacija se može promatrati jer prirodna ponašanja ostaju.
U prirodi ili u poluprirodnim uvjetima goveda žive u krdima koja se sastoje od nekoliko starijih ženki sa svojim i teladi. jedinki u krdu uspostavlja se društvena organizacija prema kojoj se zna koje su jedinke a koje dominantne. Stabilna društvena organizacija jedinki uspostavlja se nakon 2 (kod krava s prijašnjim društvenim iskustvom) odnosno 4 dana (kod krava bez prijašnjeg društvenog iskustva). Kada se jednom uspostavi red dominacije, on ostaje stalan.
Krave mogu prepoznati oko 70 drugih krava i ponašati se prema njima ili dominantno. Društvena organizacija redoslijed kojim krave ulaze u izmuzište i kojim se hrane i piju.
Ponašanjekod hranjenja
Premiještanjem u drugu grupu krava, smanjuje se hrane koju krava pojede, broj pokušaja jedenja, vrijeme ležanja, a se broj sukoba. strane krave u stado krava
Tablica1:Normalnioblicipona§anja krava u 24 sata
Oblici ponašanja
Jedenje
Ležanje/ odmaranje
Društvene interakcije
Preživanje
Pijenje
Izvan boksa (izmuzište, vrijeme kretanja)
li.st 07/2006.
Vrijeme tom ponašanju tijekom dana
3 do 5 sati (9 do 14 obroka/ dan)
12 do 14 sati
2 do 3 sata
7 do 10 sati
30 minuta
2,5 do 3,5 sata
uzrokuje 5% pada u proizvodnji mlijeka.
Slobodno držana goveda pasu oko 9 sati dnevno, pri imaju 3 obroka, a najviše jedu rano ujutro i u suton. U prirodnim uvjetima krave pasu i uz svjetlo zvijezda i mjeseca, ali u intenzivnom sustavu jesti u potpunom mraku. Pokazalo se da se najviše mlijeka dobije kada krave imaju 16 sati svjetla i 8 sati mraka. krave su jako motivirane za hranjenje. Prema industrijskim standardima kod slobodnog držanja u staji za svaku kravu treba osigurati oko 70 cm prostora uz hranilicu. Ipak, u istraživanjima se pokazalo da prostora smanjuje agresiju kod hranjenja, a aktivnost jedenja.
Što više krava mora dijeliti isti prostor uz hranilicu, to krave u prosjeku jesti vrijeme, ali jesti ubrzano. Pri tome dominantne krave provode više vremena se i pojedu više nego krave niskog ranga, što može dovesti do toga da krave ne pojedu dovoljnu hrane. Naime, ako se krave hrane hrane, dominantne krave pojedu 14% do 23% više od krava. Ako je kravama stalno dostupna hrana, premali prostor za hranjenje uzrokuje konzumiranja hrane tijekom (od 18 sati popodne do 6 sati ujutro).
Što je prostor u kome se krave hrane manji, krave nižeg ranga bolje se nego dominantne krave. Uz to, u krava pojavljuje se rizik za nastanak problema
(npr. dislokacija sirišta, acidoza buraga).
Odmaranje-ležanje
Svakoga dana krave se odmaraju više od 9 sati i taj odmor im je vrlo važan. Odmaranje krava i vrijeme ležanja na udobnost, zdravlje i produktivnost krava. Iz toga proizlazi smanjeni stres za papke, manje pojave laminitisa, protok krvi kroz žlijezdu, aktivnost preživanja i sveukupno bolje zdravlje krave.
Kod krava su položaja ležanja i to: "dugo", "kratko", "široko" i "usko". Postoji i peti položaj, ležanje na boku.
Osobine ležišta ukupno vrijeme ležanja i vrijeme provedeno u pojedinom položaju.
Kada krave mogu odabrati ležište, nisko rangirane krave izbjegavat ona ležišta koja koriste dominantne krave. Zbog postojanja reda dominacije mlijekrava, smještaj mora biti tako napravljen da krave nisko rangirane na društvenoj ljestvici ne moraju stajati u hodnicimana im se vrijeme za odmor, a ujedno dugo stajanje u gnoju može izazvati probleme s papcima. Kravama je potrebno vrijeme ležanja jer šteti njihovoj dobrobiti ako je vrijeme ležanja smanjeno za nekoliko sati. Kada se istovremeno ležanje i jedenje, krave radije odabiru odmor nego jelo.
Razumijevanje ponašanja mlijekrava kod lijeganja važno je jer smanjenje ozljeda. Pokreti ustajanja i lijeganja odvijaju se prema obrascu pokreta za vrstu. Priprema za lijeganje sastoji se od potrage za mjestom i provjere odabranog mjesta (govedo polako i njuši
Slika 1: normalnapoložajaza ležanje
mjesto glavu dolje). Samo lijeganje sastoji se od 3 faze: životinja svine prednje noge i klekne, zatim spušta trbuh i stražnji dio tijela. Zbog toga što se taj uzorak pokreta kod lijeganja ne može promijeniti, potrebno je osigurati takav smještaj za krave gdje se ozljede zbog vrste poda ili pregrada, odnosno oni trebaju biti u
skladu s potrebama krave. Kadakrava ustaje, potreban joj je prostor od prostora koji joj treba za ležanje. Za slobodu pokreta ustajanja kravi je potrebno oko 3 m prostora. U nekim istraživanjima je da se 10% najproduktivnij ih krava prema proizvodnji mlijeka najviše odmara, odnosno da
široko
Slika 2: Ležišta krava
se manje produktivne krave odmaraju 1 O do 12 sati, a najproduktivnije krave do 14 sati dnevno. Krave niže na društvenoj ljestvici u krdu stoje oko 45% više vremena u hodnicima, te imaju više lezija na papcima. Šezdeset i pet do 80% preživanja odvija se kod krava u položaju. Krave preživaju 4 do 9 sati dnevno, 15 do 20 puta na dan. vrijeme preživanja djelotvornu mikrobnu fermentaciju. Premda prehrana vlaknima aktivnost preživanja, društveni stres, kao što je prevelik broj krava u štali, odnosno premali prostor uz hranilicu i za ležanje, mogu smanjiti aktivnost preživanja.
Problemi u ponašanju krava
Preko 50 godina krave selekcioniraju za visoku proizvodnju mlijeka. One su postale osobito osjetljive na stres i kod njih postoji vjerojatnost za pojavu problema u ponašanju, fizioloških i imunoloških problema. Stoga zahtijevaju takav gospodarenja koji visoku proizvodnju mlijeka ali bez ometanja osnovnih oblika ponašanja. koje treba uzeti u obzir su: jedenja i preživanja, sustava rasvjete, opskrbe vodom, kvaliteta i kvantiteta hrane. Ti mogu utjecati ne samo na zdravlje krave, nego i na i sastav mlijeka. Svaki biološki ili fiziološki koji ometa ostvarenje osnovnih oblika ponašanja promijenit ponašanje krave. Takvo promijenjeno ponašanje može smatrati nenormalnim, ali je to ustvari normalan odgovor krave na Mljekarski list 07/2006.
okolnosti u kojima se nalazi u to vrijeme.
Tako na prtmJer, krava kojoj nije dostupna dovoljna hrane ili je bez hrane, zbog gledanja drugih krava kako jedu, pokazivat frustraciju tako što gristi pojilicu, ili prenositi težinu s jedne strane tijela na drugu, na mjestu, glasati se, udarati nosom po pojilici ili uvrtati jezik. Veliki stres kod stoke smještene u zatvoreno može izazvati vrsta ležišta. Ležišta koja su premalena (prekratka ili preuska), neudobna (npr. nedostatak slame) ili su podovi klizavi - izazvat pri ustajanju, što se negativno odražava na papke i zdravlje nogu, vrijeme odmaranja i stoga na ponašanje krave. Krave smještene u štale s lošim ležištima na mjestu, prenositi težinu i bit·
Pritiskanje nosa i naginjanje povese s ležišta, vremenom stajanja, bolestima papaka, mastitisom i abdominalnom boli.
Odnos i životinje
Domestikacijom su odabirane mirnije krave, no intenzivna proizvodnja smanjila je potrebu za pitomost i probleme pri radu s govedima.
Pretpostavlja se da goveda mogu prepoznati osobe i mjesto na kome im se nešto neugodno i odbojno. na koji se sa životinjama postupa može kod njih izazvati strah od ljudi, te uzrokovati stres, gubitke u proizvodnji, rad sa životinjama opasnim i za životinju i za Prema nekim strah od ljudi može u krava uzrokovati 30 do 50% manju proizvodnju mlijeka.
U istraživanjima se pokazalo da su bolje rezultate u radu s kravama
imali ljudi koji su im nešto govorili i dodirivali ih. Time su krave bile manje preplašene, lakše su se kretale, lakše su pristupale i dale su više mlijeka. Krave su osjetljivije na visoke frekvencije zvuka nego ljudi, pa treba izbjegavati glasno vikanje i korištenje opreme koja proizvodi buku. Ako se krave uznemire, potrebno je 30 minuta da se smire.
S obzirom da krave imaju panoramski vid od 330°, vide sve osim iza stražnjeg dijela tijela. Stoga im je najlakše pristupiti s boka. Ako im se pristupa s prednje strane, treba znati da je udaljenost bijega kod životinja s kojima se više radi 1,5 m, a kod slobodnog držanja goveda 30 m. Zbog toga što krave slabo vide u dubinu, nerado prolaze kroz sjenu ili iznad jarka, što je važno kod izrade opreme i pri transportu.
Neophodno je da goveda imaju kontakt s ljudima tijekom uzgoja, a posebno tijekom ranih faza života. To smanjuje straha u kasnijem životu. Kada se koriste strojevi za mužnju, krave nisu naviknute na kontakt s pa je poseban problem kada veterinar treba pristupiti kravi.
Da bi upoznali ponašanje životinja, trebalo bi ih dugo i pažljivo promatrati. U uvjetima intenzivnog uzgoja to nije
U zemljama s višim standardom se postavljanje kamera koje snimaju ponašanje životinja. Našim možda mogu savjeti starijih ljudi koji su uz životinje mnogo o njima Ujedno, prema savjetima Europske unije bit potrebni za dodatnu edukaciju o ponašanju i dobrobiti farmskih
BOMI - agro d.o.o.
Pl:J~~~u ,;~~junira ~/ ~· ~·veLt'knijfwmama.
Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.
Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:
Austrije Nizozemske
Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno:
• savjetovanje u ishrani
• kompjuterske recepture za smjese
• izrada balansiranog obroka
Kreditne linije u suradnji sa:
Mr. se. Kristina
Dezinfekcija vimena
Obzirom da je sisni kanal još oko 30 minut<1, poslije mužnje otvoren, to mikroorganizmima iz okoliša olakšava ulazak u vime. Pojava novih infekcija vimena usko je povezana s brojem bakterija mastitisa prisutnih na vrhovima sisa.
Da bi se to nužno je provesti dezinfekciju sisa neposredno nakon mužnje.
Više od 50 % novih infekcija vimena može se dezinfekcijom sisa nakon mužnje prikladnim sredstvom. Važno je naglasiti da ova dezinfekcija ne na prisutne akutne i infekcije. Njih je, uz ponekad najbolje i riješiti zasušenjem te bolesnih životinja
Dezinfekcija nakon muznJe najdjelotvornija je protiv kontagioznih bakterija Staphylococcusaureus i Streptococcusagalactiae.Ove dvije vrste bakterije ponajprije se šire s krave na kravu tijekom procesa mužnje. Manja je djelotvornost dezinfekcije nakon mužnje na «bakterije iz okoliša» kao što su koliformi i druge bakterije iz roda
Streptococcus.Uklanjanje «okolišnih» bakterija zahtijeva više zahvata: održavati krave suh okoliš (stelja), dobra higijena prije mužnjei dezinfekciju, pažljivo sušenje sisa, korištenje prikladnih muzilica ...
Poželjno je da uvedu dezinfekciju nakon mužnje kao rutinsku, pa i ako je uklonjen Streptococcus aga/actiae i broj somatskih stanica je nizak.
Dezinficijensi koje se apliciraju nakon mužnje duže aktivno djeluju te uz ulogu uklanjanja bakterija pomažu održati kožu sisa zdravom i mekom zbog prisustva koji se nalaze u tim sredstvima. Na tržištu je danas široka paleta proizvoda. To su, primjerice, kombinirana sredstva God i tenzidi, tenzidi i organske kiseline), sredstva na osnovi klora, bigvanida, joda ili peroksidi. Najdjelotvornijima su se pokazala sredstva koja sadrže 0,5 % joda te oko 1O%
Dezinfekcija se izvodi uranjanjem sisa u dezinficijens ili sprejanjem. Obje su metode djelotvorne ako se izvode tako da su obuhvacijele sise i to neposredno nakon mužnje.
Uranjanje
Uranjanje je postupak koji se koristi, troši se manje dezinficijensa nego pri sprejanju, osigurava pokrivenost sisa. Jako je važno da je u koju se uranja sisa dovoljno velika te da
nema rasipanja sredstva. U prosjeku dezinficijensa kod ovakvog aplikacije je 1O mL po kravi. se moraju održavati uvijek nakon upotrebe oprati i osušiti. je da se tijekom izvedbe kontaminiraju, što se kod svijetlih sredstava kao što su klorheksidin i hipokloriti lako dok kod tamnih Godni preparati) teže. U tom potrebno je isprazniti, oprati i ponovno napuniti.
Sprejanje
Sprejanje je djelotvorno ali se mora pažljivo izvesti. Neki više vole ovakav aplikacije jer je brži. Sredstvo se nanosi od dna sise prema gore u nekoliko kružnih pokreta oko svake sise. mora biti dovoljno da može doprijeti ispod vimena (ne sa strane). Kod sprejanja po kravi se potroši 20 mL sredstva.
Vrlo samo nekoliko sekundi predstavlja razliku dobre i loše izvedbe dezinfekcije. Ukoliko se radi o sprejanju, da bi utvrdili potrebnu dužinu sprejanja možemo napraviti probu: u praznu posudu sprejati dezinficijens dok ga ne istekne 20 mL pri tom i vrijeme.
Sami aplikatori su skuplji od za dezinfekciju i treba ih održavati. Ukoliko se mlaznica smanjuje se pa je stoga pokrivenost sise sredstvom manja.
Pravilnadezinfekcijavimena
Tablica: Metode dezinfekctj'eposlijemužnje
Uranjanje Sprejanje
Pokrivenost sisa
dezinficijensa
krava / mužnji
Cijena dobra
dobra ako se postupak pažljivo provodi
jeftinije
prljave za dezinfekciju
Na što obratiti pažnju rasipanje sredstva
skuplje i zahtijeva održavanje
mlaznica smanjuje protok krave vrlo malih ili izrazito velikih sisa
Pripremasredstva
Dezinficijens mora biti pohranjen na hladnom i suhom mjestu ali bez smrzavanja. Takoje važno znati da neki mikroorganizmi mogu preživjeti u dezinfi, cijensu te da postupka dezinfekcije ukloniti sve prisutne bakterije. Posude u kojima je dezinficijens moraju biti dobro zatvorene da ne bi došlo do kontaminacije. je važno kontrolirati datum valjanosti koji je na svakom originalnom pakiranju.
istjecanje sredstva
Za koji god se dezinficijens moramo pažljivo upute za upotrebu. Jako je važna koncentracija aktivne tvari u otopini jer se sredstvo ne smije dodatno ukoliko nije
Ako je potrebno sredstvo razrijediti, važna je kvaliteta vode kojom to (prisustvo bakterija u vodi, pH, ). Posude u kojima otopinu moraju biti
Nakon dezinfekcije sve korišteno moramo isprazniti i
ELEKTROIEHNIKA
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge
Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke
za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.
oprati, a to treba postati dio rutinskog postupka. Preostali dezinficijens nikada ne u originalnu ambalažu!
Preporuka od strogog ovog postupka može odvratiti financijska strana jer im poskupljuje proizvodnju (cijena dezinficijensa i popratne opreme, utrošeni radni sati) ali je povrat uloženog kroz manji broj infekcija - manji broj somatskih stanica u mlijekumanji broj izbijanja bolesti. Upravo iz ovog razloga jako je važno ponoviti da dezinfekcijom moraju biti sve sise uronjene ili nasprejane svom dužinom dezinficijensom, kroz vrijeme.
Samo educirani koji sve postupke vezane uz higijenu mužnje provode po pravilima struke, svoje životinje pravilno a na tržište plasiraju kvalitetno mlijeko koje udovoljava uvjetima Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka (NN 102/2000.).
Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na www.elektrotehnika.hr
za automatsko pranje Tip RBC 1500 - 1o 000 lit
Tip RBH 300 - 1600 lit
I I POTICAJA ZA MLIJEKO
Kao elementi ciljane cijene za kravlje mlijeko standame su vrijednosti za jedinicu masti 0,236 kn i 0,289 kn za sadržaj Za ciljanu cijenu standardne kravlje mlijeko mora imati 3,7% masti, 3,2% te u 1 mL mlijeka manje od 100 000 bakterija i 400 000 somatskih stanica. Litra
Otkupnacijenamlijeka
U Mljekarskomlistu broj 2/2006. u Promjeneu cijene mlijeka (mr. se. Ane sukladno propisima pregledno je iznijeta metodologija otkupne, tj. ciljanecijeneza kravlje, i kozje mlijeko.
kravljegmlijekastandardne iznosi 1,798 kn/litra. Kontrola kvalitete mlijeka iz otkupa obavlja se u Središnnjem laboratoriju za
Tablica1: Klase i ispravakvrijednostiza ciljanect/ene i poticajaza kravljemlijeko
Ispravak Razvrstavanjeu klase
Somatskestanice vrijednosti broj
Novo Klase Mikroorganizmibroj Novo Novo
1,125 1,15 E :S 50 000 :S 80 000 :5400000 :5400000 1,025 1,00 I. :SlO0000 :S100000 :S400000 :S400000 0,95 0,95 II. :5400000 :5400000 :5600000 :5600000 0,85 0,90 III. >400 000 >400 000 >600 000 >600 000
Tablica2: Vrijednostimasnejedinicei jedinice za novtanoJ?,pot1ca1a mast-kuna
Tablica3: Ispravak vrt/ednosti(dodatak ili odbitak) poticaja za kravljemlijeko
Dodatak-odbitakna
Ispravak Mikroorga- Somatske kn/lit. vrijednosti Klase nizmi stanice Ostala broj težihuvjeta broj gospodarenja 1125 E :S 50 000 :5400000
I.
li,st 07'/2006.
kvalitetu mlijekau Križevcima. Na temelju navedenih vrijednosti i sastava mlijeka te broja mikroorganizama i somatskih stanica mlijeko se svrstava u klase i prema kojima se obavlja i mlijeka.Uredba o izmjeni Uredbe o ciljanoj cijeni svježeg sirovog mlijeka ("Narodne novine" 153/2005.)s primjenom od 1. ove godine donijela je promjene u odnosu na ispravak vrijednosti cijene. Za mlijeko Ekstra klase ispravak vrijednosti se obavljaprema indeksu 1,125 (prije 1,15), za I. klasu ispravak vrijednosti prema indeksu 1,025 (prije 1,00), za II. klasu prema 0,95 (prije 0,95) a za Ili. klasu ispravak vrijednosti ciljane cijene indeks je 0,85 (prije 0,90). Došlo je do promjene dopuštenog broja mikroorganizama za kravlje mlijeko Ekstra klase; ranija vrijednost od 80 000 mikroorganizama u 1 mL mlijeka smanjena je na 50 000 mikroorganizama u 1 mL kravljeg mlijeka. Ova promjena broja mikroorganizama je na temelju Pravilnikao svježeg sirovog mlijeka ("Narodne novine11 102/ 2000.) koje su vrijednosti u skladu s normama kvalitete sirovog kravljeg mlijekau Europskojuniji.
poticajiza mlijeko Pravilnikom o dopuni Pravilnika o i uvjetima provedbe
Tablica4: Ispravak vn/ednosti (dodatak ili odbitak) poticaja za i kozje mlijeko
Mikroorg- Dodatak-odbitakna kn/lit.
Ispravak Klase anizmi Ostala vrijednosti broj težih uvjeta gospodarenia
1,10
1,00
0,90
I. 1.000.000 +0,135 +0,10
II. < 1.500000 0,000 0,00
III. >l.500.000 -0,135 -0,10
modela poticanja proizvodnje ("Narodne novine" 40/2006.) je poticaja s vrijednostima i elementima vezanim uz pravnu regulativu o ciljanoj cijeni mlijeka. Ove se promjene ne odnose na vrijednosti masne jedinice i jedinice za i ove su vrijednosti ostale jednake kao što je to TRŽIŠTE STOKE
ranije ( Pravilnik o i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje ("Narodne novine" 24/2005.).
Kao što je navedeno, do promjena poticaja dolazi zato što su ranije izvršene izmjene u odnosu na ispravak vrijednosti klasa kod ciljane cijene za mlijeko.
Sada se s primjenom od 04./2006. god. poticaja za sirovo kravlje mlijeko, ovisno o njegovoj stvarnoj kvaliteti, prema kriterijima.
I dalje se, kao i ranije, dodatak kroz poticaje ostvaruje za kravlje sirovo mlijeko je kvaliteta u Ekstra klasi ili u I. klasi. Za mlijeko niže kvalitete (11.klasa, III. klasa) ne ostvaruje se dodatak, se odbijaju iznosi i to za li. klasu ispravak vrijednosti iznosi 0,95, a za Ili. klasu ispravak vrijednosti se prema indeksu 0,85. Prema kriterijima vrši se poticaja za i kozje mlijeko i to kroz dodatak ili odbitak (tablica 4).
Krešimir ]akuš, dipl. ing.
Tržište teladi
U tjednu do 18. 06. 2006. godine cijena teladi simentalske pasmine na sajmovi~a i u otkupu iznosila je 23,44 kn/kg 'ZV. Cijene se nisu osjetnije promijenile odnosom na cijene dva tjedna ranije, a niti su u odnosu na prošlu godinu stanje na tržištu koje pratimo u posljednjih par mjeseci je bilo i za mjesec lipanj. Potražnja teladi je od ponude, a cijene su i dalje na visokoj razini. Ovako visoke cijene pratimo unazad dvije godine. U navedenom tjednu bilježili smo dobru potražnju muške teladi od strane ali i sve potražnju od strane trgovaca iz Dalmacije. Trgovci iz Dalmacije najviše kupuju žensku simentalsku
telad koja je za dvije do tri kune jeftinija od muške. Cijene simentalske teladi na Hrvatske su bile 23 do 25 kn/kg Ž>./, dok su na sjeverozapadne i srednje Hrvatske cijene za oko kunu niže. Na sajmovima u Dalmaciji i Primorju potražnja teladi nije bila velika, a telad prodavana je po cijeni od 22 do 30 kn/kg. Tijekom srpnja dobru ponudu i potražnju teladi, uz b!agi rast cijena, no ne preko 25 kn/kg 'ZV. Cijene junadi iste mjeseca
U posljednja mjeseca o. g. cijene žive junadi na hrvatskom tržištu nisu se mijenjale. U tjednu od 12. do 18. lipnja 2006. godine cijena žive simentalske muške junadi (450-550 kg) na sajmovima i u otkupu iznosila je 12,84 kn/kg. Viša je u odnosu na cijene dva tjedna ranije za 0,94 %dok je odnosom na lanjske cijene, kada smo bilježili i najviše cijene u posljednjih devet godine, niža za 12,89 %.Trenutna potražnja nešto je manja od ponude, no na
T p tržištu, za sada, nema pritiska s ponudbene strane. Na kontinentalne Hrvatske otkupne cijene bikova simentalske pasmine su bile od 12 do 13 kn/kg a na priobalja, uz napomenu da je promet živom stokom vrlo slab, cijene su od 13 do 15 kn/kg Ž>./.Cijene ženske utovljene junadi su za kunu do dvije niže. Tijekom sezone rast prometa junadi što bi moglo rezultirati i nešto višim cijenama, do 5 %.
Zaustavljen trend cijena mesa na EU tržištu Nakon korekcije cijena trupova na europskom tržištu tijekom svibnja, u prvih deset dana lipnja na tržištu bilježen je prestanak trenda otkupnih cijena. otkupna cijena trupova R3 u tjednu do 11.06.2006. godine iznosila je 318,21 euro/100 kg. Cijene su i dalje više nego u protekle dvije godine, a u navedenom tjednu u prosjeku su više za 9,09 % u odnosu na lanjske. Najniže cijene evidentirane su u Poljskoj 244,04 eura/100kg te u
249,57 eura/100kg dok su najviše zabilježene u 389,60, u Italiji 359,01 i Portugalu 344,70 eura/100 kg.
RH-tržište kravaza klanje
Stanje na tržištu krava za klanje unatrag mjesec dana je nepromijenjeno. Iako ponuda nije velika, ona je i dalje od trenutne potražnje. Otkupne cijene nisu se promijenile odnosom na cijene od prije dva tjedna i su u rasponu od 4 do 5 kn/kg za starije krave, te od 6 do 9 kn/kg za krave. Starije krave, gotovo kupuju mesne industrije a krave otkupljuju, manji privatni mesari. Trenutne otkupne cijene krava, mogli bismo da su ispod prosjeka za naše tržište. U odnosu na lanjske cijene, otkupne cijene krava za klanje niže su za 16,23 %. Niže cijene bilježili smo jedino u 2004. godini kada su cijene bile najniže od 1997. godine na ovamo. Niti u narednih mjesec dana ne promjene ponude i potražnje kao niti promjene cijena krava za klanje na tržištu.
Vrlo dobra ponuda janjaca na RHtržištu
Na gotovo cijele Hrvatske ponuda janjaca tijekom lipnja bila je izuzetno dobra. Otkupne cijene u posljednja tri mjeseca nisu mijenjane, a potražnja je vrlo dobra. Ovisno o pasmini i težini na kontinentalne
živastokaHivestockl tele slmental180-160kal tele holstaln 180-160kal. !Junicaslmental Iza klanle) bik slmental (>450kal kravaslmental Iza klanlel JanJad-lambs
Mljekarski li.st 07/2006.
<<MAJSTORVLADO>>
IZVODISVEVRSTEKVALITETNIH JA
IZMUZIŠTA,IAKTOFRIZA,MLJEKARATE SVIH DRUGIHPOVRŠINAKOJEZAHTIJEVAJU
HIGIJENUS CILJEM KVALITETEMLIJEKA.
VLADO
TEL: 091 7269 295
Hrvatske cijenajanjaca iznosila je od 18 do 24 kn/kg.
Tržište mesa u EU
Tijekom razdoblja od 15. do 23. tjedna o. g. na europskom tržištu cijena trupova u kategoriji «teški» trupovi (trup > od 13, 1 kg) bile su najviše cijene u ovoj godini. I prošle godine, tijekom tog razdoblja, bilježili smo najviše cijene trupova te kategorije, a potom je uslijedio pad cijena do kraja godine. cijena trupova u kategoriji «teški)> trupovi u 23. tjednu iznosila je 461,795 eura/100 kg. U odnosu na cijene tjedna ranije, u navedenom tjednu cijene se nisu razlikovale, dok su odnosom na lanjske cijene više za 8,3 %.
TRG
godišnju razliku bilježimo u gdje su cijene porasle za 11,6 %i u Poljskoj gdje bilježimo pad otkupne cijene od 9,4 %. Najniže cijene u kategoriji «teški» trupovi bilježimo u Poljskoj316,710 eura/100 kg, a najviše u Francuskoj - 525 eura/100 kg. otkupna cijena trupa svrstanog u kategoriju «laki» trupovi (do 13, 1 kg težine trupa) u 23. tjednu o. g. iznosila je 521,883 eura/kg. U odnosu na tjedan ranije ne bilježimo promjene cijena, a niti u odnosu na lanjske cijene. Najniže cijene «lakih» trupova bilježili smo u Portugalu385, te -478 eura/100 kg, dok su najviše cijene evidentirane u ltaliji-673,710 eura/100 HR VAT S KA /CROATIA/ ciiene
Mr. se.
Nažupanije proizvodnje mlijeka imamo upravo na malim gospodarstvima. A tako je i po drugim županijama. Kako? Tako što nemamo puno velikih gospodarstava. I tako, što mala gospodarstva postaju sve i i imaju sve i broj krava. Pametni i poduzetni danas broj krava i proizvodnju mlijeka. Osnova razvoja proizvodnje mlijeka je suvremena i racionalna organizacija gospodarstva, te sve jednostavnija a efikasnija sjetvena struktura. Dovoljno krme, ali samo kvalitetne krme, sigurna je garancija dobre ishrane krava, sve a jeftinije proizvodnje mlijeka. Zeleni koncentrat je najjeftiniji koncentrat, bilo kao zelena masa, sjenaža, ili sijeno. Koliko u Hrvatskoj ima sušara za sijeno, a koliko za kukuruz? Koliko imaš zasijanih travnjaka, lucerne i djeteline, a koliko siješ kukuruza? Koliko na jednom ha travnjaka ili lucerne proizvedeš proteina i energije, a koliko na ha kukuruza? Koliko od jednoga, a koliko od drugoga možeš proizvesti mlijeka? Ako o tome ne vodiš ili eventualno to ne znaš, što Pazi malo! Proteini + energija u krmi = proteini + mast u mlijeku! Proteini + energija u krmi = mlijeka !
To je osnova cijele
Neki od vas su se i ljutili na moje puta provokativno pisanje. Kako kaže onima koji znaju i onima koji ne znaju? Tko zna - zna, tko ne
i proizvodnjamlijeka
Nekivele da maliposjedi nemajuperspektivuu proizvodnjimlijeka.A koliko to mi u Hrvatskojimamo velikihposjeda? Mali posjed može biti dobra osnovaza daljnjirazvoj i proizvodnjumlijeka.Sva zemlja u Hrvatskoji sva vremenom okrupnjavanjeposjedabilo kupovinom,bilo uzimanjemzemljeu najamilizakup.
zna - dva. Idemo dalje, pa tko dokle stiže. Znate kako kaže narod. Pametnomeje dosta jedan puta a onome drugome, ni sto puta. Tko zna neka se smije, tko ne zna neka misli. Da je situacija u hrvatskom govedarstvu i proizvodnji mlijeka i moje pisanje bilo bi Nekima su dovoljni savjeti, neke na promjenu potakne provokacija, neki se zabavljaju i nasmiju, a neki se i ljute. A što mene najviše ljuti kao i agronoma ? Bilo tko da nešto dobro napravi to me raduje i veseli. To što u Hrvatskoj lipnja nije još skinut niti prvi otkos na 90 % travnjaka, to me toliko ljuti da najradije više ne bih bio agronom. Isto mi je kao i u crkvi. U svakom selu bi crkvu i svi bi bili ali kada se govori o nekim akcijama, e onda to ne može. ,,Ma ne možemo mi jedni s drugima".
Pa tako u selu s 50 krava ima 1O rolo balirki. «Ajde mi sada recite kako su svi bolji mlijeka spremili krmu prvog otkosa, a neki i drugog otkosa.» U Nizozemskoj, kada prvo lijepo vrijeme, u ponedjeljak košnja i do subote je cijela Nizozemska pokošena. Svi su pokosili istovremeno svoje travnjake i spremili zeleni koncentrat. A mi se kako oni imaju dobru genetiku i dobre junice za prodaju ne samo nama, nego cijelom svijetu.
Kada bi Nizozemci kosili svoje travnjake i livade kao mi, imali bi isto što imamo i mi. junice kupuju i uvoze samo oni, koji kasno, travu kose!!!
Nikada nisam napisao niti jednu a da nije bila dobronamjerna! Austrijanci i Nizozemci mogu jedni s drugima, a zašto ne možemo mi? Tamo strojni prstenovi funkcioniraju, a kod nas ne mogu.
Kako usporediti mlijeka u Hrvatskoj koji su do sada pokosili svoje travnjake barem jedan puta, a neki dva puta i polovicom lipnja kositi drugi ili otkos, s onima koji polovicom lipnja tek s košnjom?
Do kraja svibnja nisu pokosili niti jedan vakal.
Vakal, je izraz za otkos kosom. Sada mi vakal dala ideju da bi bilo dobro kada bi u našem Mljekarskom listu imalijedan kutak u kojem bismo bilježili koje pomalo nestaju iz upotrebe, a koje znaju još jedino naši stari. Takvih i izraza ima puno, a baštinu je lijepo Uz vakal, kosu, ide: kljepac, babica, kuzalica; uz plasnicu: druzi, brklja, stožina i stog, te voz i povez, šajer, svisla i bažva, na kraju stap i stapaljka, putar i maslo.
Kraj svibnja, lipnja. Od stare i prestare trave možeš uža plesti i njima brodove vezati, a ne
mlijeko proizvoditi. smo mi neki narod. Kosimo staru travu i tražimo uvozne junice visoke genetike. Kravu od 9 000 do 10 000 litara mlijeka. Krava i stara trava ide uz 6 do 7 litara mlijeka dnevno, ali ne i uz 25 do 30, a kamo li uz 40 litara dnevno i više. Pazi, nema ti tu neke velike nauke! Mate, Štef i Jura su pokosili i prvi puta i drugi puta i sada kositi i puta, a Ivi,Anti, i je padala kiša, nisu imali vremena, a sadili su i kukuruz. Nikako da im lijepo vrijeme i dosta vremena. Nije stvar u tome, stvar je u navikama! Kositi treba po danu, a balirati i gaziti sjenažu svuda u svijetu i po rade, ako se ne stigne za dana. služe reflektori.
Prekosutra padati kiša.A dok pada kiša, kada pomuzeš krave, možeš spavati i odmarati se do mile volje.
Puno se toga u našoj proizvodnji mlijeka mijenja kod onih koji travu rano kose. Do kraja šestog mjeseca tri ili dva puta. Zatim, po kravi se postiže sve proizvodnja mlijeka. Mali Mljekarski list 07/2006.
Red. MJESTO Br. OPG-a
l. NOVIGRAD POD. 2.
3. PETERANEC
4. TRNOVAC
5. KOPRIVNICA
Ovakvih OPG-a ima po cijeloj Hrvatskoj. VL.Z. = vlastita zemlja
mlijeka više ne prodaju žensku telad, je kupuju. Svako odabrana žensko tele i svaku odabranu mladu junicu uzgajaš do prvotelke i drugotelke, kada obavljaš prvu i drugu selekciju, prema proizvodnji mlijeka. Svaka prvotelka ispod 18, i ispod 20 litara ide van iz staje. Drugi zahvat selekcije obavljaš na drugotelkama. Sve drugotelke od 20 do 25 litara u vrhu laktacije, 60. dan poslije teljenja dolaze na selekcijsku vagu, ovisno o broju krava u staji i broju novih prvotelki koje selekcijski prag prelaze s proizvodnjom mlijeka. Odluka o visini selekcijskog praga i drugotelke ovisi o ciljanom stajskom prosjeku koji
POSJEDA u katastarskim jutrima 2000. 2005. VL.Z.+ZAK. VL.Z.+ZAK
ZAK..= zemlja u zakupu (zemlju u zakupu vremenom kupiti) BROJA KRAVA
želiš i kojim godišnjim tempom ovaj prosjek želiš podizati. Koji je prvi korak u selekciji i uzgoju vlastitog stada? Temelj je dobra voluminozna krma, a prvi korak je izbor bikova i njihove sperme za oplodnju krava i junica. Treba dobro poznavati uzgojne i proizvodne vrijednosti genetskog potencijala bikova.
Veliki problem u uzgoju krava hrvatskog simentalca i drugih pasmina je nedovoljan broj visoko kvalitetnih bikova kao i uvoz sperme ovakvih bikova. Drugo pitanje je koliko mlijeka po ovom pitanju ima potrebna znanja i potrebnih informacija. Tražite! Svake godine trebate napraviti plan nabave sperme za oplodnju vaših krava i junica, i to dogovoriti sa svojim veterinarom. Veterinar koji obavlja
IZ OPG-a
Lr-''~
G ~_j
oplodnju vaših krava mora nabaviti onu spermu koju vi tražite, ili onu koju ste dogovorili za vaš uzgojni program. U Mljekarskom listu ovo viši savjetnik za govedarstvo u HZPSS dipl. ing. Damir Pejakoje to jedna od užih specijalnosti. Damir i mr. se. Miroslav podružnice
HZPSS Požeško - slavonske županije, te dipl. ing. Josip savjetnik iz podružnice HZPSS u Bjelovaru, prvi su upozorili mlijeka da svaki bik nije dobar za svaku kravu ili junicu, niti poželjan, te da bikovima i spermom ima lošeg materijala koji se nije smio pojaviti na hrvatskom tržištu. Vi kao korisnici Mljekarskog lista, tražite da svake godine redovito (pa i svakih 6 mjeseci) objavljujemo listu
bikova i novih bikova od kojih možete nabaviti spermu, njihove uzgojne i proizvodne genetske potencijale, te preporuke za vaš selekcijski i uzgojni rad. Ovoje vrlo važno!
Vratimo se problemu malih i srednje velikih OPG-a u proizvodnji mlijeka. Kakve su perspektive i modaljnjeg razvoja i ekonomskog opstanka ovakvih OPG-a? Dobre i svakimdanom svebolje!!!
Koliko zemlje i koliko krava imaju i koliko mogu imati sada i u 5 godina, pogledajte u tablicama. Samo stalno poveposjeda i broja krava i sve proizvodnja mlijeka mogu osigurati neto dohodak od kojeg može živjeti obitelj i od kojeg se može održavati posjed. Pogledajte u tablicama nekoliko primjera iz prakse i stvarnog
se ništa na gospodarstvu ne prepusti
Vodimo brigu o zdravlju životinja, prehrani, mužnji, pripremi
vamo utjecati na to da Kozarstvom intenzivnog uzgoja bavimo se od 1998. kada smo u suradnji s mljekarom «Vindija»i uz kredita «PBz»kupili 40 jarica pasmine francuska alpina. Nerado se kozarenja. Imali smo samo volju i prostor za smještaj jarica, bez ikakvog iskustva ili znanja iz tog Mnogi se smijati ako kažem da nisam vidjela kozu sve dok nije došla u našu štalu, a kako izgleda jarenje ili tek ojareno jare da ne spominjem. obilježen kreditnim zaduženjima, nikakvim ili malim dohotkom te stalnim ulaganjima nije nas obeshrabrio jer volje i želje da nešto stvorimo nije nam nedostajalo. Stalno predavanjima i savjetovanjima na temu kozarstva, a primjenjujemo na gospodarstvu.
Iako je to proizvodnja bazirana na radu sa živim i time
koza za pripust kako bi sam pripust bio kada mi to želimo te da bismo tako ostvarili ciljanu proizvodnju. Posebnu pažnju uzgojno-selekcijskom radu. Sve koze na gospodarstvu su
uzgojno valjana grla u sustavu kontrole Kontrolu
obavljaju gjelatnici HSC službe iz Cakovca radom smo izuzetno zadovoljni. podatke u obliku i godišnjih izvještaja primamo od HSC-a Zagreb. Na temelju tih podataka opet sami svoj rad. Primjerice, godišnji izvještaji za 2004. i 2005. pokazuju da naše koze imaju prosjek dužine laktacije 300 dana, a prosjek stada 750 litara mlijeka. To je u stadu od 55 koza, od je 30 koza bilo tek u prvoj laktaciji. Dakle, od tih 55 koza smo mljekari 35 000 litara mlijeka ekstra klase, s time da je jarad sisala 43 dana. Trenutno muzemo 48 koza koje dnevno daju do 160 litara mlijeka. U stadu imamo 3 rasplodna jarca i 35 jarica koje ostati u uzgoju radi stada i remonta.
Ako usporedimo prvu laktaciju 1999. godine i sadašnju (2006. godine), bilježimo stada od 35-40 %, a mlijeka 100-200 %. To su podatci koji govore da je u te rezultate uloženo mnogo rada, znanja, upornosti, ali i mnogo odricanja. To je proizvodnja koja se ostvaruje na malom gospodarstvu površine 460 na kojem je, dakako, i stambeni objekt. Sve ovisi o jer koza u intenzivnom uzgoju ovisi o nama, a mi živimo od nje. Velik dio hrane za koze proizvodimo sami. Ne posjedujemo, ali 1O ha zemlje. Od kultura sijemo djetelinu, kukuruz i a nešto su prirodne livade. Rezultati našega rada su nam da kupimo muzilicu, laktofriz, sagradimo prostoriju za mlijeko, kupimo nešto strojeva (balirku, kosu ... ), sagradili smo (ali ne i završili u smislu potpunog štalu površine 120 m 2 iznad koje je spremište za sijeno, nadstrešnicu za poljoprivredne strojeve, spremište za kukuruz dio ulaganja su vlastita sredstva, a gradnja se
Stjepan i Jelenas jarcem- sinomšampionaHrvatske 2004.godine odvijala po receptu mog supruga sam svoj majstor dakle, uradi sam. O kvaliteti kozjega mlijeka u se ne raspravlja, jer naše je mlijeko izvozni proizvod, su doprinijele i djelatnice «Vindije», sektora otkupa mlijeka, koje su svojim znanjem i zajedno s nama nastojale do takvih ekstra rezultata, naravno na obostranu korist. Ovom prilikom spomenut profesora Grbešu i doktora su savjeti i predavanja umnogome doprinijeli rezultatima proizvodnje, a posebno pohvaliti profesora koji ne samo da nam prenosi znanje, nego se prilagodi slušateljstvu tako da je njegovo izlaganje razumljivo svakome. Literatura kao što je knjiga «Kozarstvo» u kojoj je sažeto sve od A do Ž, ili Mljekarski list koji unatrag tri godine ima dosta na temu kozarstva, za svaku je pohvalu. Sve u svemu, stekli smo neke temelje koji nam da planiramo i proizvodnju, a sve u skladu s financijskim i jer smo na gospodarstvu samo nas dvoje. Mnogi dojam
da se hvalimo, daje u kozarstvu sve sjajno i bajna. mi od hvale ne živimo, ali smo ponosni na svoje rezultate, tim više što se kozarstvo omalovažava i degradira. I to ne samo od laika, nego i od struke. Primjerice, koza ima pravo na tri litre dizela, a krava 120 litara. Tako dolazimo do problema proizvodnje 40 000 litara mlijeka sa 160 litara plavog dizela. To se kada «struka» bez prakse donosi odluke. U sustavu smo PDV-a,dakle mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ako ne platimo u roku, nam zatezne kamate. A mi na svoja potraživanja ne možemo kamate (npr. potpora za mlijeko, životinje). U istu kasu i iz iste kase po kriterijima. I mali novac puno vrijedi ako stigne na vrijeme, a naš rad i naš novac kašnjenjem se
A kozarstvo ima u tu proizvodnju se sve više mladih ljudi koji su skloniji tehnološkim promjenama i kao takvi lakše ih
Da nije lako, NIJE,ali da se od kozarstva može živjeti, MOŽE!
Jelena i Stjepan
Sveti Križ,
Doc.dr. se.]osip Leto
U organizaciji Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba i Centra za travnjaštvoMedvednica, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, održana je radionica na dvije teme:
osnove
sustava krava-tele 2. Kriteriji za sastavljanje smjesa trava i djetelina (DTS/fDS).
osnove
sustava krava-tele
(Prof. dr. se. M. Kneževic'). U uvodnom dijelu predavanja naglašena je da sadašnja proizvodnja mesa u RH zadovoljava 75% naših potreba, a ukoliko do ulaska u Europsku uniju ne podignemo vlastitu proizvodnju mesa najmanje do razine samodostatnosti bit prisiljeni uvoziti meso, izuzetno povoljnim agroekološkim uvjetima i raspoloživim sirovinskim resursima. poznati i usvojeni principi proizvodnje mesa sadržani su u tri sukcesivne faze: (1) faze proizvodnje teladi za tov,(2) faze uzgoja i (3) faze tova kao završne faze ove proizvodnje.
Telad namijenjena za tov porijeklom iz stada (krave koje se ne nalaze u sustavu proizvodnje mlijeka, nego služe za proizvodnju i othranu teladi za tov) proizvode se u dva tehnološka sustava: u sustavu «krava-tele» i u sustavu «krava dojilja». U sustavu «krava-tele» krave tijekom laktacije othranjuju u pravilu vlastito tele, dok u sustavu «krava dojilja» tijekom laktacije krave othranjuju jedno ili više usvojene teladi. Sustav «kravatele» zasniva se na kravama mesnih pasmina ili križancima mesnih pasmina s pasminama kombiniranih svojstava. Sirovinsku osnovicu ovog
sustava resursi (prirodni i sijani), uz udio namjenski proizvedene krme na površinama.
stada u EU, na specijaliziranim farmama na kojima je sustav «krava-tele» dominantna ili jedina proizvodnja, 80 - 120 proizvodnih krava je s teladi, podmlatkom za remont ili obnovu proizvodnog stada (15%)i brojem bikova za pripust. Površine takvih farmi se od 100 do 160 hektara zemljišta, od su 80% prirodni ili zasijani travnjaci, a 20% su ratarske površine za proizvodnju koncentrirane krme, silaže i slame. Objašnjen je proces proizvodnje teladi u sustavu «krava-tele» sadržan u nekoliko faza: teljenje, laktacija, suhostaj, pripust i osjemenjivanje. Detaljno je izložena zimska i ljetna hranidba krava u ovom sustavu, kao i potreban smještaj za životinje. Prikazane su cijene izrade jednog stajališta u zemljama EU, bilanca potrebne hrane i potrebna radna snaga za kapacitet farme od 100 proizvodnih krava.
Dnevni prirasti teladi Charolais pasmine do (Mr. se. G. Iznijeta je stanje sustava «krava-tele» u Hrvatskoj i raširenost ovog sustava po županijama. U sustavu «krava-tele», u pravilu, prakticiraju se dva termina teljenja: zimski i proljetni, uz napomenu da se na istoj farmi spomenute sezone teljenja ne moraju isPostoje rezultati trogodišnjeg promjena tjelesne mase i dnevnog prirasta od teljenja do 98 teladi Charolais pasmine (teljenje zimi od 15. prosinca do 15. ožujka; u od 16. ožujka do 15. lipnja). Telad je od teljenja do držana zajedno s kravama i vagana u intervalima od
28 dana. tjelesna masa teladi oteljene zimi (235,4 kg) bila je 210. dana u usporedbi s tjelesnom masom teladi oteljene u (214,9 kg). Tjelesna masa pri (210. dan) je korigiranjem tjelesne mase teoretskih odnosa prema formuli: masa pri (kg)=porodna masa dnevni prirast (PDP)(kg) x 21 Odana). Dobiveni rezultati ukazuju da su obje sezone teljenja jednako u uvjetima. Osim toga, prakticiranje obiju sezona teljenja na istoj farmi djelotvorniju prilagodbu tržištu isporukom teladi u vrijeme, ovisno o ponudi i potražnji.
Kriteriji za sastavljanje smjesa trava i djetelina (Doc. dr. sc.J. Leto, mr. se. K. Bošnjak) U sustavu djetelinsko travne smjese - DTS postoje osnovni kriteriji: planiranje korištenja smjese (košnja, napasivanje, kombinirano); planirano trajanje smjese (kratkotrajne, višegodišnje, dugotrajne); tražena kvaliteta (za mlijegoveda/ovce, mesne pasmine, konje itd); produktivnost smjese; prodornost vrsta u smjesi, ritam rasta i dužina trajanja vegetacije; stanište (suho - vlažno); kiselost tla, odnosno pH tla i cijena sjemena. Opisane su vrste koje su uvrštene u smjese za košnju, kombinirano korištenje ili pašno korištenje.
Važni su principi sastavljanja kratkotrajnih, višegodišrtjih i dugotrajnih smjesa, a navedena je i kvaliteta i proizvodni potencijal najvažnijih vrsta trava i sitnozrnih mahunarki. Zatim je objašnjeno zbog treba posebnu pozornost posvetiti prodornosti pojedinih vrsta u smjesi, osobito u prve dvije godine. Komponente za sastavljenje smjesa po prodornosti dijele se u 4
Mljekarski list 07/2006.
skupine: 1. vrlo prodorne vrste, 2. prodorne, 3. više-manje neutralne i 4. potiskivane vrste od biljaka iz 1. i 2. skupine, a katkada i iz 3. skupine. Rani rasta u proi duga vegetacija do kasne jeseni od osobite su važnosti za kombinirano i pašno korištenje smjesa trava i djetelina, radi znatnih ušteda u zimskoj hranidbi stoke. Postoje trave i djeteline koje imaju vrlo rani, srednje kasni i kasni porast, te vrlo dugu vegetaciju. Kod sastavljanja smjesa obzirom na vlažnost staništa, navedene su vrste trava i djetelina koje se mogu sijati na vrlo suhim i suhim tlima, zatim na svježim (ocjeditim) i vlažnim tlima, te na vrlo siromašnim, suhim i plitkim tlima.
Kod sastavljanja smjesa obzirom na kiselost tla trave su tolerantne na kiselu reakciju tla, dok djetelina traži neutralnu do slabo alkalnu reakciju tla i ne uspijeva na kiselim tlima, a pH tla do 5,4 podnose: švedska djetelina, crvena i bijela djetelina, te smiljkita. Za najvažnije standardne smjese trava i djetelina obzirom na namjenu, trajanje i vlažnost staništa su prikazani za sjemena za sjetvu
Predavanjima je prisustvovalo trideset poljoprivrednih s grada Zagreba, kojima su tijekom rasprave prezentirani rezultati analiza uzoraka voluminozne krme i njihova hranidbena vrijednost.
Analize su vršene u laboratoriju Centra za travnjštvo aparatom NIRS.
"~ Hrvatski centar i ~I Kalendar izložbi za 2006. godinu u <>"-,~,... RepubliciHrvatskoj
SVOJ S C Jll fot j visokokvalitetnim steonim ·unicama to odmah
odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s Vašim bankama stojimo Vam na raspolaganju:
Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska
Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 138 3654
U UDRUZIUZGAJATELJA
SIMENTALSKOGGOVEDAPOŽEŠTINE
Mr. se.Miroslav
Predsjednik odboraUdruge
Udruga uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine osnovana je 2001. godine. Udruge u 90%-tnom odnosu uzgajaju simentalsku pasminu, koja im proizvodnju mlijeka i mesa. Prilikom samog osnivanja Udruga je brojala 12 Danas Udruga ima 65 (predstavljaju 56 obitelji koje se bave uzgojem) te i iz gospodarstava kojima je interes biti Udruge, povena taj interese na prostoru djelovanja Udruge. U vlasništvu nalazi se oko 1 600 grla, a od toga je 700 krava. U tovu se, kod Udruge, nalazi oko 100tinjak junadi, a u Udruzi se proizvodi oko 3 050 000 litara mlijeka godišnje. Od toga se preda mljekarama oko 2 400 000 litara. Prosjek proizvodnje mlijeka po Udruge je oko 4 350 litara godišnje, što je u hrvatskom prosjeku proizvodnje mlijeka simentlalskog goveda. Program strategije rada Udruge i Uzgojni program kao dio iste, nalažu nam cilj od S 000 litara laktacijske proizvodnje mlijeka po kravi. Da se radom Udruge i svim njenim aktivnostima ide postavljenom cilju, podatak da je 2004. godine proizvodnja mlijeka po kravi iznosila 4 100 litara, a po zadnjim podatcima, koje imamo za 2005. godinu, prosjek proizvodnje je podignut na 4 350 litara.
Ne pretjerano zadovoljni stanjem uzgoja simentalskog goveda u Hrvatskoj i kvalitetom uzgojnih životinja na tržištu, ali i uzgojnim
Zaustaviti pad broja grla simentalske pasmine na Požeštine, a time i obiteljskih gospodarstava, te kvalitetu uzgoja simentalskog goveda, svrha je opstanka govedarstva na rada Udruge
tržnim prilikama, u Udruzi smo dio posla uzeti u svoje ruke i svojim
Organizirano nastupiti prema ovlaštenim institucijama, uzgojnih junica iz inozemstva te proizvoi distributerima bikovskog sjemena. Pri tome smo u proteklom vremenu za svoje
- organizirali dva uvoza junica iz Austrije uz udruge gosp. Richarda Pichlera i austrijskih izvoznika, prilikom kojih su sami i od njih ovlašteni birali junice prije nego što su uvezene, što držimo izuzetno važnim; - organizirali, uz financijsku potporu USIAD-a, uvoz i distribuciju
visokokvalitetnog bikovskog sjemena iz Austrije (bikovi RUMBA iDIONIS);
- organizirali (uz pratnju) nabavu testiranih potomaka od visokokvalitetnih europskih simentalskih bikova iz testne stanice u Varaždinu, a za prirodni pripust bikove u vlasništvu Udruge; inicirali sastanak s Hrvatskim stocentrom na temu problematike broja i stanja bikovskih majki na Požeškoslavonske županije;
- organizirali broj predavanja i aktivnu suradnju s Hrvatskim savezom simentalskog goveda, te Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu
Bikovske majke u ispustu na OPG iz (foto:I. Han)
savjetodavnu službu. - tijekom svih godina rada Udruge organizirali smo promotivne aktivnosti uzgoja simentalskog goveda i aktivno sudjelovali na stoizložbi u Alilovcima 2005. - i na kraju, nešto što nije u direktnoj vezi s uzgojem ali važnu kariku u lancu uzgojnih interesa, je potpis partnerskog sporazuma s lokalnom mljekarom BIZiz Buka - na taj stvaranje
lokalnog partnerstva koje se dalje širiti.
Rezultati navedenih aktivnosti, koje su dio Strategije rada Udruge, nisu izostali. Osobito nas veseli daje od uvezenih junica iz Austrije 2004. godine je uvoz organiziran kroz Udrugu) od strane Hrvatskog centra, odabran o 3 bikovske majke na gospodarstvu Tihomira iz (vidi sliku 1). Obzirom na
bikovskih majki za uzgoja, ne samo za obitelj koja ih ima u vlasništvu, i za zajednicu, ponosno naša nastojanja da u Požeštini u narednom desetogodišnjem razdoblju sustavnim radom s podignemo kvalitetu uzgoja simentalskog goveda i uzgojimo kvalitetne junice, za naša gospodarstva, ali i za tržište. Ovo to i zaslužuje obzirom na tradiciju uzgoja simentalca.
Udruga uzgaJ1vaca simentalskog goveda iz Svetog lvana Žabno u organizaciji Hrvatskog centra bila je 24.04.2006. god. u Austriji (na Štajerske) gost Radnom udruženju simentalskog goveda (AGOF).
Prvo je nova aukcijska dvorana u Greinbachu. Sudionici putovanja imali su priliku razgledati je i biti prodaji raznih kategorija uzgojna valjanih rasplodnih grla simentalske pasmine (bikova, ženske teladi i prvotelki ). Za aukcijsku prodaju bilo je ukupno prijavljena 20 mladih bikova, 34 prvotelke, 15 krava sa završenom jednom do dvije laktacije, 77 steonih junica, 28 nesteonihjunica, 4 muška teleta i 50 ženske teladi. Prodajna (izlicitirana) cijena za mlade bikove kretala se od 2.000 eura do 10.200 eura, u prosjeku 2.600 eura. Prvotelke (bez teladi) su prodavane po 1.300 do 1.400 eura, a ženska telad tjelesne težine od 83 kg do 239 kg po 460 do 81 Oeura, u prosjeku 660 eura. U srednjoj poljoprivrednoj školi u Hatzendorfu za potrebe
nastave nalazi se tzv. hladna staja s petnaest muznih krava. Voditelj uzgojnog djela upoznao je sudionike putovanja sa širim aktivnostima škole, s posebnim naglaskom na držanje, hranidbu i uzgojni dio vezan za njihovih petnaest visokoproduktivnih muznih krava. Naše uzgajipozdravio je i direktor poljoprivredne škole, gosp. Herbert Oberecker.
Stajski prosjek ovog stada muznih krava je 10 067 kg mlijeka sa 4,27%m. m. i 3,75%
Sve krave su bikovske majke od kojih se muški potomci šalju u performance testnu stanicu u Karlsdorfu, a ženska telad ostavlja za daljnji uzgoj. Orijentirani su na genetiku koja je u njihovom stadu zastupljena preko 85%.
U ovoj staji je majka bika koji je tog dana prodan na navedenoj aukcijskoj prodaji u Greinbachu za nevjerojatnih 10.200 eura. Krava majka ovog bika ima izuzetno visoku ukupnu uzgojnu vrijednost125. Kroz tri laktacije ostvarila je proizvodnju
od 1O330 kg mlijeka sa 4,86%m.m. i 3,73% m. Maksimalna joj je laktacija s 13 198 kg mlijeka, 4,87% m.m. i 3,65% m. bje!. Eksterijer joj je izuzetno dobro ocijenjen ocjenama 9-7-9-9 i visina križa 150cm.
Na kraju putovanja je obiteljsko gospodarstvo Helmuta Harrera iz Riegersburga s 35 visokoproduktivnih muznih krava simentalske pasmine. Prosjek staje je 8 529 kg mlijeka sa 4,39%m. m. i 3,71% Na gospodarstvu nema dodatne radne snage, se vlasnik i njegova supruga sami brinu za svoje stado. Jedino kod pripreme hrane koriste usluge udruženja specijaliziranog za pripremu kukuruzne silaže, a travnu silažu pripremaju sami zbog posebnog optimalnih rokova košnje. Godišnje imaju i do pet otkosa.
i sudionici putovanja bili su izuzetno zadovoljni su dosta korisnih informacija i stekli nova saznanja kako proizvodnju i biti konkuretni u vremenu koje M/jekarski list 07/2006.
Primjena octa u prevenciji i bolesti goveda kod nas je slabo ili nikako vano i, nepoznato. Donosimo zažetak pregleda njegove upotrebe i postignute rezultate.
su u SADvršena nekoliko Predložene koliocta za tretman, kao i dužina trajanja primjene se približno kod promatranja velikog broja grla. Pojedina odstupanja su i to treba uzeti u obzir. Sigurnost ovog tretmana je i dvjema ocat je sigurno neotrovan i grlo odbiti hranu ukoliko mu ocat ne treba ili je predozirana
Rezultati primjene i recepti
1. U stadu od 54 krave 24 nisu ostale steone više od godinu dana. Od 1. studenog do kraja davano im je, uz hranu, po 50 g octa dva puta dnevno, a i biku. U tom periodu sva su grla ostala steona i otelila su zdravu i naprednu telad.
2. Tijekom steonosti, sve do teljenja, kravi treba davati uz dva dnevna obroka i po 60 g octa. Posljednja tri mjeseca steonosti
grlu treba tri puta tjedno davati u navedenoj octa uz tri kapi rastvora joda (rastopiti 5%joda u 1%-tnoj otopini ka lijevog jodida), a 15 dana prije teljenja grlima dati ovu mješavinu dva puta dnevno uz hranu.
3. Jednom prilikom na pašnjaku je prosuta voda od pranja u kojoj je bio ocat. Krave su jele ne samo travu i zemlju natopljenu ovom otopinom. Skoro da su se pri tome i potukle.
4. Za 14 mjeseci promatranja stada od 45 krava, veterinar je pozvan samo dva puta.
5. Kod slabosti kostiju i nogu kravama treba davati 100 g octa dnevno. U takvim uvjetima, krava koja je davala samo 5 L mlijeka dnevno, poslije tretmana davala je 15 L. ocat u predloženim nama treba davati i pri pretjeranom sluzi iz gubice i protiv kašlja.
7. Ukoliko goveda dobivaju 100 grama octa s tri kapi Lugolove otopine, bit od ušiju, muha i parazita (npr. iz roda Hypoderma). Kod dobra doza je 50 g octa i tri kapi Lugolove otopine uz svaki obrok.
''Kad rose nema ponesite kišobran''
se livadom ujutro ili pred zalazak sunca, naša biti mokra. Za vrijeme pljevljenja ili vezanja mladica vinove loze, kada je
Mljekarski hst 07/2006.
ujutro hladnije, i našu Dakako, je o rosi, jedinoj pojavi oborine kojom biljke, u nedostatku kiše, dobivaju
nešto vode. Rosa, kao jedna od oborina, naslaga je vodenih kapljica na travi, tlu itd. Pojavi rose pogoduje tiho i vedro vrijeme, te velika
DarkoKantoc~dipl. ing.
8. je da krave instinktivno traže hranu u koju je dodan ocat.
9. Kratak pregled problema u govedarstvu koje ocat može akutni i mastitis, jalovost, bruceloza, slaba potentnost bikova, slab apetit grla, dugo i teško teljenje, upala zglobova, podložnost prehladama, gripozna stanja, paraliza grla uslijed tzv. groznice, neujednateladi u stadu. slabost teladi, manje izražena razne karakteristike podmlatka i dr. mlijeka ide, u ovim od 2 000 do 2 500 L u laktaciji. Bakteriološka ispravnost nepasteriziranog i pasteriziranog mlijeka ovako tretiranih goveda je izražena te poželjna pri otkupu i preradi ove sirovine. Kakonapraviti dobar ocat U posudu staviti prethodno oprane, i samljevene jabuke. Na 1 kg sipa se 2 Lvode i 1/4 L octa ili rakije. Posuda treba biti na toplom mjestu, a povremeno miješati drvenim štapom. Nakon 3 do 4 tjedna ocijediti i procijediti kroz gusto platno, a zatim je uliti u i posude.
relativna vlažnost zraka. Kao i ostale oborine, i rosa se pažljivo bilježi na svim meteorološkim postajama. Vrlo je važno znati kada je pojava rose i do kada je trajala. Prisjetimo se da je upravo razvoj mnogih biljnih bolesti, primjerice peronospore, pepelnice i fuzikladija ovisan o dužini trajanja vlažnosti lista. Iako nam se da je bilježenje rose, pa tako i vlažnosti jednostavno, pojava kiše dok nam u lijepim snovima prolaze
sati, može izazvati zabunu. Mjesto pojave, pa i duljina trajanja rose, vrlo se razlikuje. Naime, rosa se pojaviti prije, a i duže potrajati tamo gdje je vegetacija a time strujanje zraka slabije. Na vinovoj lozi, rosa
redova manji. Zato pripazite da prskalicama te što više kako bi dospjelo dovoljno zaštitnih sredstase duže zadržati na uz va protiv perogrozdove, zatim u vinogradu gdje nospore i pepelnismo obavili zalamanje zaperaka, nice.
te tamo gdje su razmaci
VAŠ
I Dr. Ivo Be/an I
Prodaja u Americi dosegne godišnje vrijednost od jedne milijarde dolara! Na svim tržištima vrlo je velik broj raznih oblika i kvalitete i nije što žena prije nego kupi isproba u prosjeku 11 vrsta. Ono broj ljudi nije svjestan kada su u pitanju osim njihova izgleda još je mnogo toga što je kod njih važno. oftalmolog prof. Gerald Fishman, s klinike u Chicagu, kaže: »Uizvjesnoj mjeri, nisu samo kozmetinego i medicinsko sredstvo. Postoji mnogo jasnih dokaza da kroniizlaganje svjetlu, posebno ultravioletnom dijelu spektra, može pridonijeti razvoju katarakte i može biti štetno za retinu (mrežnicu)».
Drugim dugotrajno izlaganje zrakama može oštetiti naše isto tako kao i našu kožu.Još nije sigurno u kojoj mjeri te zrake mogu oštetiti ali ako nositi onda jedino ima smisla upotrebljavati one koje vas od potencijalno opasnih zraka. Ovo je posebno važno ako vam vaš okulista kaže da ste osjetljivi na ultravioletno svjetlo ili da ste izloženi
Pojava rose može nam biti i
riziku katarakte. Nažalost, mnoge ne zadovoljavaju postavljene zahtjeve. Kada su prof. Fishman i njegove kolege ispitivali više od 90 pari na tržištu raspoloživih više od nije dovoljno zaustavljalo ultravioletne zrake. Velik broj tih nije zaustavljalo ni vidljiv dio spektra (vidljivo svjetlo smeta i da morate škiljiti, žmirkati; ultravioletno svjetlo je nevidljivo). Nositi koje zaustavljaju samo vidljivi dio svjetla može biti gore nego ne nositi Prof. Fishman kaže: «Da ste bez vi ne bi ni gledali prema suncu. da mislite kako uredno obavljaju svoju funkciju, vi bezbrižno ležite na plaži i ne primate ultravioletne zrake».
Fishman je našao da s nekim primate više od 85 posto ultravioletnog svjetla.
Prema tome, na što valja paziti kada kupujete
- Stakla moraju biti dovoljno tamna. Ako želite ugodno gledati pri jakom suncu, stakla moraju zaustavljati barem 85 posto vidljivog svjetla. Evo testa kako to procijeniti: ako nosite i ako vrlo lako možete vidjeti svoje u zrcalu, stakla propuštaju previše svjetla.
- Potražite podatak koliko zaštite od
korisna. Naime, ako tijekom zalaska sunca i tijekom jutra rose nema, ponesite
ultravioletnog svjetla pružaju stakla. Idealno, ona bi trebala zaustavljati barem 95 posto tih zraka. Ako su vam se svidjele na kojima se ne nalazi ta informacija, pokušajte kontaktirati
- Izbjegavajte plava i roza stakla za Takve su više za «štos»,nego za sunce. U biti, nisu dobre za sunce. Žuta i stakla pokazuju se kao dobra zaštita od ultravioletnog svjetla. Siva i zelena pružaju zaštitu. zapamtite sama boja nije dovoljna.
- Ako želite fotokromatska stakla (ona se stanjima svjetla), vodite brigu o tome da li ona dovoljno potamne kad izlazite van. Polarizirana stakla smanjuju blještanje, prema tome ona dolaze u obzir za ekstremno svijetle uvjete: pijesak, voda, snijeg.
- Izbor ili staklenih je stvar osobnog gledanja na to pitanje. Plastika je sigurno lakša otprilike za 50 posto, tim, staklo je otpornije na ogrebotine jednostavno bacimo negdje). Teško je, ako ne i napraviti dobre fotokromatske od plastike.
Kad idete u kupnju imajte na umu da skuplje ne da su i bolje. Ustvari, cijena ima više veze s modom nego s njihovom
Poštovani poljodjelci, U postrnoj sjetvi za proizvodnju zrna mogu se sijati Pioneer hibridi kukuruza: PR39K38, PR38R92 i CLARICA.
