Mljekarski list 8-2006

H SADRŽAJ

HRANIDBA

Kravama treba puno više kvalitetne krme ___________________________________ 2

Hranidba krava tijekom ljetnih dana ________________________ -______ 5 ureje u kravljem mlijeku _________________________ 9

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Kalcifikacija kiselih tala __________ ________ 11

VIJESTI IZ HMU

Godišnja Skupština Hrvatske mljekarske udruge _______________ _ 14

OPG "Kruhin", dobitnik "Zlatnoga roga" ____ 16

REPRODUKCIJA

Reprodukcijski pregled krava ____________ I 9 Gravidnost krava ________________________ 20

IZLOŽBE

Priprema krava za izložbe _________________ 22

VII. izložba županije 2006." _____________________ _ 52

IX. izložba "Slavonski Brod 2006. "__________________ 53

VETERINARSTVO

Lažne kravlje boginje - kvržice _ 23 Bolest plavog jezika ______________________ 24

Naslovnica: Idealna kombinacija za jeftinu proizvodnju mlijeka (foto: D. dipl. ing.)

Stadij, redoslijed i dužina laktacije kao i kemijskog sastava mlijeka . _________________________________ 30

GOSPODARSTVO

STUDIJSKO PUTOVANJE

Priprema krava za izložbe

rujna u Gudovcu pored Bjelovara održava se priredba u Hrvatskoj. Na izložbi se prikazuju najkvalitetnija grla goveda, ovaca, koza, svinja i -c:; konja. U broju su izložena goveda, dok su mesne pasmine zastupljene s tek nekoliko grla.

Na sajmu se vrši i ocjenjivanje krava i junica, a jedan od koji se ocjenjuje je i vanjski izgled (konstitucija, životinja.

Iz godine u godinu pojedini izlažu goveda koja nisu

Kravu treba pravovremeno pripremiti za izložbu Osnovno pravilo je da one životinje koje idu na izložbu treba pravovremena pripremiti u staji, te dolaskom na izložbu. Ukoliko je krava ili junica uprljana balegom najlakše je skidamo pranjem životinje, a ne struganjem, kada osim balege i dlaku. Ljeti, bez ikakvog straha za zdravlje, možemo uz crijeva i mlaza vode temeljito oprati kravu. Pritom lakše uklanjamo osušenu balegu jer ona omekša u kontaktu s vodom. Prilikom pranja možemo koristiti i šampon koji treba poslije nanošenja temeljito ukloniti. Osim pranja, životinju je potrebno dobro istimariti i kako bi se uklonila dlaka i prljavština koja se nakupila na koži, a nije uklonjena pranjem. nastavak na str. 22 odbor: dr.

pripremljena za izložbe. su izložene prljave i neuredne životinje, kojima nemar vlasnika vanjski izgled. Veliki problem predstavlja balega koja se nalazi na stražnjem dijelu tijela životinje i koju oni samo površno uklone ili uslijed uklanjanja dlaku na nogama i bedrima pa životinja ružno izgleda.

Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349. 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr. MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 6.00 kn. priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Ha\pera 1

se. Petar Juraj dipl. lng .• mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan Darko Kantoei. dipl. ing., mr. se. Goran Kiš, mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Amelija Šipek. dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher

Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., lzvrlinl urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb, Uprava I urednlttvo:

~m&~QD~@

DamirPejakovi~dipl.ing.,HZPSS

U tržnoj konkurenciji proizvomlijeka moraju proizvodnju i smanjiti troškove. Rješenje ovog problema je u proizvodnji vlastite krme i ishrani krava s udjelom voluminozne hrane. Kravaje Najzdraviji i u najisplativiji obrok krave je s udjelom kvalitetne voluminozne krme. Glavnina voluminozne krme kojom se hrane naše krave ni iz daleka ne zadovoljava minimalne standarde kvalitete potrebne za hranidbu krava. No, kvalitetnu krmu nije nimalo lako proizvesti. Ta proizvodnja ovisi o puno a na mnoge od njih sami mogu vrlo teško ili ne mogu nikako utjecati. To su prije svega klimatske prilike (i neprilike), koje su ponovo došle do izražaja ovog U I krme .

mnogim dijelovima Hrvatske previše vlažno je pravovremenu košnju prvoga otkosa, a time dobrim dijelom umanjilo i kvalitetu i ukupnu krme u ovoj sezoni. To je, naravno, usko vezano uz kvalitetu, okrupnjenost i zemljišta koje je u dijelu središnje Hrvatske (gdje je i najviše krava) na vrlo lošoj razini. I na to mlijeka sami vrlo teško mogu utjecati. Ne manje važna je i mehanizacija za proizvodnju i spremanje krme. S jedne strane velik dio manjih mlijeka nema dovoljno dobre strojeve za brzu i kvalitetnu pripremu i spremanje krme, a s druge strane.jedan dio ima novu tehniku, no ona financijski previše proizvodnju

mlijeka jer je vrlo neracionalno iskorištena. Ni ovaj veliki problem ne mogu valjano rješavati sami mlijeka.

U zemljama s puno nižom otkupnom cijenom mlijeka taj problem je uglavnom riješen odliorganizacijom i to strojnih prstenova (udruženih poljoprivrednika) i/ilitzv. kontraktora (specijaliziranih tvrtki za pružanje usluga mehanizacijom). U proizvodnji krme ima puno problema i sa sjemenskim materijalom i sa potrebnih informacija o gospodarskim odlikama pojedinih sorti i vrsta krmnoga bilja. Pravih primijenjenih istraživanja namijenjenih mlijeka (koja i krave) u nas - nema. Ni taj problem ne mogu rješavati sami mlijeka. No, pritisak na je sve jer u ovakvim uvjetima trebaju proizvoditi sve više i sve jeftinije, pri tome da nekoga ili nešto ne povrijede ili prekrše kakav propis u kreiranju, naravno, nisu mogli sudjelovati. I u takvom okruženju mlijeka moraju se snalaziti. Pomozimo im!

Koliko mlijeka proizvodimo iz voluminozne krme?

Mnogi mlijeka tek ponekad uspiju proizvesti jedan manji dio zaista kvalitetne krme. Ako takvu krmu ponude kravama po volji, tek tada postaju svjesni koliko kravama zapravo puno treba voluminozne krme i koliko krava ustvari može pojesti. se komentari:,, Ovakvu balu pojedu

jednu na dan i još bi mogle, a one druge krme jednu balu imaju više od dva dana ... , a vidi se to i u laktofrizu ". Najbolja mjera kvalitete i dostupne voluminozne krme je dnevna ili godišnja proizvodnja mlijeka iz voluminozne krme, ili pak potrošnja koncentrirane hrane na 100 kg proizvedenog mlijeka. Te bi priznate standarde vrednovanja brzo trebali uvesti u praksu i kod nas, jer vrlo jasno ocjenjuju efikasnost proizvodnje mlijeka i prikladni su za usporedbu proizvoa i tehnologija proizvodnje.

Proizvodnja mlijeka iz voluminozne krme

Potrebe krave za hranjivim tvarima i energijom dijelimo na uzdržne i proizvodne. Hranu krava u grubo dijelimo na voluminoznu krmu i koncentrirana krmiva. se dnevni obrok muzne krave (hrana za 24 sata) sastavlja tako da uzdržne potrebe i jedan dio proizvodnje mlijeka podmiruje voluminozna krma, a ostatak do pune dnevne proizvodnje mlijeka namiruje se iz koncentriranog dijela obroka (smjesa, zobanje). je da t kg koncentriranog dijela obroka u prosjeku vrijedi 2 kg mlijeka. Ako prihvatimo to pravilo, onda nije teško koliko nam mlijeka krave proizvode iz voluminoznog dijela obroka. Primjer:ako 20 muznih krava dnevno proizvodi 400 kg mlijeka, to je muzni prosjek od 20 kg na dan. Ako svih tih 20 krava zajedno pojede dnevno 120 kg koncentriranih krmiva, to je u prosjeku 6 kg po kravi dnevno. Od 6 kg koncentriranih krmiva krava bi morala proizvesti 12 kg mlijeka na dan.

Dakle, iz voluminozne krme krave su podmirile uzdržne potrebe i proizvele 8 kg mlijeka na dan. U normalnoj, standardnoj laktaciji to bi bilo nešto više od 2 400 kg mlijeka iz voluminozne krme po kravi godišnje. Potrošnja koncentriranih krmiva na 100 kg proizvedenog mlijeka

Ako se zadržimo na istom primjeru, proizlazi da su te krave za proizvodnju 400 kg mlijeka trebale 120 kg koncentriranih krmiva, tj. 30 kg na 100 kg proizvedenog mlijeka. Na godišnjoj razini bi, dakle, za oko 6 000 kg mlijeka u laktaciji (dnevni muzni prosjek 20 kg) trebalo oko 1 800 kg koncentriranih krmiva, što je istih onih 30 kg na 100 kg proizvedenog mlijeka. Naravno, proizvodnja mlijeka nije matematika, nego biologija! ali moramo svejedno puno više a ovaj primjenjuju svagdje u Europi.

Ovaj primjer nikako ne da samo tako treba biti. No, nažalost iz analiza hranidbe na mnogim

gospodarstvima vidljivo je da su rezultati puno slabiji od navedenog u primjeru, a brojke u primjeru neka su donja granica ispod koje se stvarno ne bi smjelo Bolja gospodarstva bez problema postižu rezultate na razini 1215 kg mlijeka dnevno po kravi iz voluminozne krme (što je na godišnjoj razini 3 500-4 500 kg).

To je posebno važno kod visokoproizvodnih krava (bez obzira na pasminu) jer je koncentriranih krmiva koju krave mogu i smiju pojesti -

To je za kravu dnevno najviše 12 - 13 kg, što može dati do 25 kg mlijeka ako je funkcioniranje probave besprijekorno. Dakle, u vrhu laktacije visokokrava "ostaje nepokriveno" 15, 20 pa i više kg mlijeka dnevno po kravi. To se jednostavno mora namiriti visokokvalitetnom voluminoznom krmom. Te krme mora biti u velikoj kravama nedostaje još barem 12 - 13 kg suhe tvari u dnevnom obroku i kvaliteta.

(ukupno moraju jesti više od 22 kg suhe tvari dnevno za tako visoku proizvodnju).

Kvalitetna voluminozna krma nema zamjenu

U našim uvjetima puno je lakše proizvesti koncentriranu hranu nego kvalitetnu voluminoznu krmu. To nije nikakva novost, cijene gotovim koncentratima za krave lagano padaju i vjerojatno se približiti cijenama u europskim zemljama koje su još 20 - 30 % niže. Dakle, koncentrirani dio hrane za krave sve broj mlijeka po potrebi i kupovati. No, problem voluminozne krme i dalje ostaje, a zbog pritisaka na smanjenje otkupne cijene mlijeka taj problem sve više do izražaja. Jedino rješenje je uz isti ili malo trud i ulaganja ostvariti puno djelotvornost voluminozne krme u hranidbi: umjesto dosadašnjih 50 i više kg koncentriranih krmiva na 100 kg proizvedenog mlijeka, mo rat se smanjivati na 30 i po 25 kg. To barem pola - pola: polovica proizvedenog mlijeka iz voluminozne krme, polovica iz koncentriranih krmiva. I onda i ono najvažnije: puno efikasnija (isplativija) proizvodnja mlijeka po kravi, a ona najviše ovisi o voluminoznoj krmi i njoj nema zamjene (osim djelomice nekim nusproizvodima, o kojima biti u brojevima Mljekarskog lista).

Neki mlijeka skloniji su broj krava, a ne proizvodnju mlijeka po kravi (jer ne kvalitetu, a ni voluminozne krme). To je neprirodan proces. Svugdje se razvoj odvijao puno umjerenije i uz kontinuirano efikasnosti proizvodnje po kravi.

Preporuke za proizvodnje krme mlijeka još uvijek nema dovoljnu krme. Na pragu je sjetva: mora biti 0,5 ha po kravi pod kvalitetnim krmnim kulturama (ne loše prirodne livade). Veliki dio proizvodnje krme na površinama u središnjoj Hrvatskoj bazira se na talijanskom ljulju i u tome nema ništa loše. No, u s težim, slabo propusnim nizinskim tlima, kakvih je puno gdje je i puno krava, s talijanskim ljuljem je jako teško .,upravljati" u vlažnijem

Prebrz je, prezahtjevan i na kraju preskup. Njega treba u obilno gnojiti i kositi ponekad i prije 15. travnja, ako kvalitetu! Pitajte se u koliko je od 5 zadnjih godina to bilo Možda dva, ponegdje ni toli~o. Što se dogodilo? Kosili ste oko 10. ili 15. svibnja - ,,ode mast u propast". Prvi otkos - ako ste dobro gnojilipuuuuno bala, ali kvalitete nema. Ako ste gnojili s manje od 80 kg dušika po hektaru i bila je voda - nema ni a kvaliteta je jako loša. Nakon toga drugi otkos puno kasni i slab je, a kad je došla temperatura iznad 30°C, ili je nema ili je „sami drot"; ne isplati se za to voziti po polju. U kasniju jesen „talijan" jako narasti, a ne može se više u polje sa strojevima - opet problemi. Dakle, talijanski ljulj je „turbo intenzivna" kultura i nije za „sve terene". mu se može s djetelinom, a najprikladnija je crvena djetelina (kravara). Ona za košnju tako rano, ne treba joj puno dušika, iskoristit dušik iz zraka pa ga dati i ljulju. Kad se kosi negdje do 10. svibnja, bude to krma s puno više proteina

nego sami talijanski ljulj, i to s puno manje dušika iz

Ljeti daje neusporedivo više od trava. Prinosnaje i kravejejako vole. A može se sijati i u ... Dobro je napraviti plan sjetve, možda ne možete sve pripremiti i posijati u jesen. To je za kratkotrajne travnjake ili smjese. Dugotrajniji travnjaci u središnjem dijelu Hrvatske mogu se bazirati na više vrsta trava, no zbog navedenih problema na težim tlima treba svakako birati kasne vrste i sorte trava i po uspostaviti stvarnu smjesu trava i djetelina. Naime, gotove smjese ne uspijevaju „postati prave", uglavnom prevladaju samo neke trave. Takve travnjake na kojima želimo dobiti kombinaciju u krmi otprilike 60 % trava - 40 % djetelina treba svakako sijati rano, najkasnije rujna da bi djeteline imale dovoljno vremena se u smjesi prije zime". Djeteline su dragocjene jer ,jeftino poboljšavaju kvalitetu krme i ne pate od suše". U obzir dolaze crvena djetelina, bijela djetelina, smiljkita roškasta i, naravno, lucerna na kvalitetnim, propusnijim tlima. Sad mnogi ,,Ne uspijevaju kod nas djeteline ... ". Šteta, ali i vi morate nešto sijati. Prvo treba utvrditi zašto ne uspijevaju djeteline, može li se to i kako popraviti, ako nikako ne ide niti jedna vrsta djeteline, mora biti neko drugo rješenje -važno je da se pokrenete i da tražite rješenje. Ne postoji univerzalni recept za sve. Zato postoji struka koja mora u konkretnom najprikladnije rješenje u zadanim uvjetima. Potražite ga zajedno, sad je vrijeme, za mjesec ili dva bit kasno, morat sezonu

[1d]~OG1J[§)00]& I Mr.

se. GoranKiš

I

Današnje suvremene krave su strojevima ili još bolje tvornicama koje uzimaju i prerasirovi materijal, krmiva, kako bi proizvele veliku visokovrijednog proizvoda - mlijeka. Kako bi bile podmirene sve potrebe krava za željenu proizvodnju mlijeka, osnovno je da taj tijek sirovine, hranjivih tvari, ne bude ometan ili smanjen. Visoke temperature, a osobito visoka vlažnost zraka djeluju stresno na krave i smanjuju unos, odnosno konzumaciju hranjivih tvari potrebnih da se podmire uzdržne i proizvodne potrebe grla. U našim prilikama visoke temperature mogu trajati i do nekoliko mjeseci, ovisno o U takvim uvjetima proizvodnja mlijeka postaje vrlo skupa, ali i poseban izazov koji bi tada trebali poboljšati profitabilnost prevladaprobleme koje sa sobom nosi temperaturni stres.

Voda u ljetnim danima

Voda je najvažnija hranjiva tvar za sva živa pa tako i za krave. Kravama uvijek treba biti dostupna svježa i voda, pa je neophodno (ukoliko je osigurati hladnu vodu tijekom ljeta. Mora se redovito i smjestiti na takav položaj da krave kako bi je pile. Zasjenjivanje mjesta na kojemu je voda krave na pijenje za vrijeme dijela dana, a i dulje ostane hladnija. Istraživanja su pokazala da vode pomaže kravama da se

Energija obroka

Energija je komponenta obroka za goveda zbog smanjenja konzumacije u vrijeme ljetnih dana. Energija je u obroku krava, osobito u vrijeme temperaturnog stresa. Da bi podmirili potrebe krava, valja im davati energetski koncentriraniji obrok. energije u obroku postiže se udjela koncentrata - žitarica, te smanjenjem voluminoznog dijela obroka. Ipak, koncentrata na više od 55 do 60 % suhe tvari (ST) obroka je i može dovesti do smanjenja masti Cijela zrna uljarica, kao što je mlijeka, te uzrokovati acidoze, sojino, izvrstan su izvor masti, a laminitise, smanjenje ili ujedno i proteina. Loj je prestanak konzumacije, odnosno dobar izvor energije. Osim ovih smanjenja djelotvornosti iskorište- oblika masti o obroku dodajemo i nja ostalih hraniva. "bypass" masti. To su Mast kao dodatak takve masti koje izbjegnu razgradKada se za vrijeme nju i neaktivne su u buragu. ljetnih dana smanji konzumacija, se koriste kada je visoka proizvoddodavanje masti u obrok je nja mlijeka pa su i potrebe za enersadržaja energije. gijom a ne bi mogle biti Masti imaju visoku energetsku podmirene dodavanjem uljarica ili vrijednost, oko 2,25 puta od životinjskih bez uzrokougljikohidrata i proteina, ne sadrže vanja nekih probavnih škrob, odnosno smanjuju Praviloje da u obrok krava nost pojave acidoze. Dodavanje treba dodati 1/3 masti iz prirodnih masti u obrok može potaknuti izvora, dio su osnovnog kemijskog masti u mlijeku. sastava svakog krmiva, 1/3 iz uljarica

Masti ne smijemo dodavati više od 5 do 6 %ukupne ST obroka. Neki od izvora masti u obroku krava navedeni su u tablici 1.

/ Tablica1: Izvori masti za krave

rashlade i ujedno poboljšaju Soja, konzumaciju. Kako se voda ne bi 35 19,5 r filo,

8,86 9,0-11,0 10-12 brzo zagrijala, možemo zasjeniti zrno i _j ~~;:::.zavodu ili koristiti izolirana

ili životinjskih a 1/3 masti obroka treba biti u "bypass" obliku.

Proteini

Zbog smanjene konzumacije tijekom ljetnih dana sirovih proteina posebnu pozornost valja obratiti na (kg) proteina koje krava treba, a ne na udjel proteina u obroku. Moramo biti oprezni kako bi kravi dali dovoljno proteina, ali ne previše kako ne bi niz problema vezanih uz prekomjernu proteina u obroku. Prekomjeran unos proteina u organizam nije dobar jer se mora metabolizirati, odnosno cijeli probavni trakt od usta do izlaska u obliku ekskreta, što opet troši energiju potrebnu za proizvodnju mlijeka, a i sami procesi stvaraju toplinu što je kravi za vrijeme ljetnih dana najmanje potrebno. U buragu neprobavljivi ili "bypass" proteini daju se kravama koje proizvode 27 i više litara mlijeka. Poželjno je da su u obroku od 36 do 40 % od ukupnih proteina krmiva koje krava pojede. i vrsta "bypass" proteina ovisi o sastavu obroka pa je najbolje prilikom njihova korištenja u hranidbi krava savjetovati se sa Istraživanja dokazuju da na krave u uvjetima temperaturnog stresa ovakvi oblici proteina djeluju povoljno, dok su prednosti još ukoliko su životinje u hladu ili dodatno Ookazano je da za vrijeme ljetnih dana obrok ne bi trebao sadržavati više od 17 % sirovih proteina s više od 62 % probavljivih proteina. I još jednom treba naglasiti, da obrok treba sastaviti tako da potrebe za proteinima budu podmirene na osnow stvarne pojedene krme.

Tablica2: Utjecajporasta temperaturena konzumaciju,na potrebeza vodo"!_ i na_froi_:vodn(~1:1-life.ka __ 11 1 ""--

Sadržajvlakana spomenuto, koncentratni dio Vlakna su potrebna kravama obroka ne smije prelaziti 55 - 60 % kako bi burag mogao pravilno jer predstavlja rizik od smanjenja funkcionirati. Probava i meta- efektivnih vlakana u bolizam vlakana stvara više topline obroku. Od samog odnosa nego probava koncentrata, pa i koncentrata i voluminoza u obroku, krave u vrijeme smanjiti važnija nam je kvaliteta voluminozpojedene voluminozne ne krme jer voluminozna krma krme a pojest više koncentrata izvrsne kvalitete pomaže konzumaako im te dvije kategorije krmiva ciji. Kada koristimo takvu volumibudu Neuravnotežen noznu krmu, izvrsne kvalitete, više unos voluminozne i koncentrirane voluminoza može biti sadržano u krme dovodi do smanjenja obroku. S takvom višom konzumamasti, acidoze i probavnih cijom voluminozne krme smanjuju se i troškovi za Sadržaj vlakana u obroku hranu, odnosno za skupe koncentrebalo bi lagano smanjiti kako bi u trate. vrijeme potaknuli konzu- Nekoliko satjeta kako maciju. Za normalan rad buraga bi krave od biranja krme u kiselih detergent vlakana obroku: (KOV)ne smije biti manja od 18 %,a 1. usitniti sijeno i izmiješati ga s neutralnih detergent kompletno izmiješanim obrovlakana (NOV)ne manja od 28 - 30 % kom (TMR) ST obroka. Kao što je prije 2. koristiti silažu kaojedinovolumiTablica3: Potrebeza mineralimau vrijeme ljetnihdana (% od obrokau ST) -'----

Potrebe u vrijeme

_ Natrij Mineral

Magnezij _

--BI u-Gard--

nozno krmivo i izmiješati je u TMR

3. koristiti vlažna krmiva, kao što su pivski trop i silaža, kako bi obrok sa suhim sijenom bio vlažniji i ješniji

4. dodati vode u suhi obrok za vrijeme miješanja kako bi poboljšali konzumaciju i smanjili biranje krme

S. hraniti visoko kvalitetnom, ješnijom voluminoznom krmom Usitnjavanje sijena za izmiješani obrok, pomaže u smanjenju otpadanja i poboljšanju iskorištenja sijena slabije kvalitete

Odnos prema mineralima

Za vrijeme ljetnih se i potrebe za nekim mineral im a. Tablica 3 pokazuje potrebe krava za mineralima uz u vrijeme Kako bi krave bile pripremljene na toplo ljeto i kako bi bio izbjegnut pad proizvodnje mlijeka, mineralni sastav obroka treba biti potrebama još prije nastupa

Pufere, kao što je soda bikarbona, trebalo bi koristiti u vrijeme osobito zbog obroka siromašnog vlaknima i bogatog koncentratom. Trebalo bi dodati najmanje O,75 % sode bikarbone na ST obroka, to je od 150 g sode bikarbone za kravu koja pojede oko 20 kg hrane izraženo u ST. Dodavanje magnezij oksida od 0,35 do 0,40 % obroka, pomaže održavanju razine masti.

krmiva krmiva su takva krmiva koja sadrže visoki postotak vlage, a su to silaže, zelena sjeckana masa i neki nusproizvodi industrije, kao što je pivski trop. Krave vole krmu i njezin udio u obroku, a za vrijeme ljetnih ova krma može potaknuti i

samu konzumaciju. Ipak, obrok koji je previše (prevlažan) može smanjiti konzumaciju, pa moramo paziti da ne 50 - 55 % vlage u obroku krava tijekom ljetnih dana. se krmiva brže kvare od suhih, osobito ako je visoka temperatura. Da bi kvarenje koje dovodi do smanjene konzumacije, hranidbeni stol treba svakodnevno temeljito

Ukoliko je paša dio svakodnevnog obroka naših krava, one pojesti više ako pasu rano ujutro ili dok tijekom dana krave samo tražiti hlad. Ako krave prevaljuju velike udaljenosti do paše, se rizik od temperaturnog stresa, a osobito ako to tijekom podnevnih sati. Isti i rizik od stresa bit ako životinje požurujemo na njihovom putu od staje do paše. Ukoliko je put do paše predug, alternativa bi mogla biti svježe košena krma. Tako bi kravama da jedu svježu zelenu voluminoznu krmu i bolju kontrolu obroka a krave bi se zadržavale bliže staji, se da ih ohladimo. Zelena svježa krma, to, pobo]jšava konzumaciju voluminoze krme.

hranjenjem krma je svježa, radoznalost i ohrabruje krave kako bi jele, što nam ije svrha tijekom

U koje vrijeme krave hraniti?

Temperatura životinje združena s temperaturom koja se probavom krme dostiže svoj maksimum oko 3 do 4 sata nakon konzumacije. Hranjenjem krava rano ujutro, oko 5 ili 6 sati, taj maksimum se postiže oko 8 ili 9 sati što kravi da prije podnevnih žega dio te temperature oslobodi u okolinu.Ako bi kravejele oko 8 sati, vrhunac topline imale bi oko 11 sati ili u podne kada je dan najtopliji, a to svakako želimo Hranjenje

krava Jos Je pogodnije i životinje tada vole jesti jer temperaturni vrhunac postižu kada je i temperatura okoline niža. Osim toga, hranjenja i manjih porcija obroka je manje temperature, nego ako krave dobiju a velike obroke.

Intenzivnu proizvodnju mlijeka i dohodak smanjuje utjecaj ljetnih dana. Zato se treba pripremiti za ljetne prije nego one nastupe. Moramo upamtiti da krave više pate od temperaturnog stresa negoli ljudi, tj. ako je temperatura ugodna ljudima ne da u istim temperaturnim uvjetima krave mogu proizvoditi najprofitabilnije. Kako bi izbjegli probleme vezane za proizvodnju mlijeka, tijekom ljetnih dana trebali bi:

1. zaštititi krave od direktnog sunca osiguravanjem zasjenjenih površina

2. osigurati dodatno ventilatorima ili prskalicama

3. prilagoditi obrok s dovoljno proteina, energije, minerala i vitamina

4. osigurati visokokvalitetnu voluminoznu krmu

5. dodavati masti u obrok kako bi im osigurali dovoljno energije

6. hraniti u manjim obrocima nekoliko puta na dan, kako bi potaknuli konzumaciju

7. hraniti životinje tijekom hladnijeg dijela dana

8. svakodnevno hranidbeni stol kako bi se izbjeglo kvarenje krme

9. osigurati hladne vode Ovakvom organizacijom hranidbe i osiguravanjem svih navedenih uvjeta visoka proizvodnja mlijeka može biti održiva i za vrijeme ljetnih

Koja je svrha koncentracije ureje u kravljem mlijeku?

Analiza ureje u kravljem mlijeku ponajprije pomaže u kontroli hranidbene uravnoteženosti mlijekrava tijekom ciklusa proizvodnje mlijeka. U zemljama Europske unije, posebice i Skandinavskim zemljama kao i SAD-a,mjerenje koncentracije ureje u kravljem mlijeku se dulje vrijeme primjenjuje kao metoda opskrbljenosti stada i energijom iz obroka.

Posljednjih godina u Republici Hrvatskoj uz kontrolu kvalitete sirovog mlijeka iz otkupa, proizma je data još jednog sastojka mlijeka - koncentracije ureje u mlijeku. Na terenu kod nema dovoljne educiranosti o ureji, a posebice postoje pri rezultata analize.

Rezultati sustavne kontrole koncentracije ureje u mlijeku krava u stadu ili pojedinih proizvodnih grupa životinja mogu na nepravilnosti tijekom hranidbenog procesa. Na taj u sastavljanju obroka, kako bi iskoristivost i energije bila potpunija sa svrhom ili održavanja proizvodnje mlijeka na poželjnoj razini. Tako je smanjen rizik pojave bolesti.

Sto je ureja?

Ureja je normalan razgradni produkt u procesu probave dušikovih spojeva i u nastaje iz dva izvora: razgradnjom tjelesnih te bakterijskom probavom hrane i drugih dušikovih spojeva u buragu. Svrha sinteze ureje je u otklanjanju suvišnog dušika i uspostavljanju njegove ravnoteže u organizmu. Gotovo 60 - 100% hrane koja dospijeva u

organizam prelazi u amonijak. Jedan dio iskoristiti bakterije koje se nalaze u složenom želucu (u buragu), a višak jetra prevoditi u ureju. Ukoliko je obrok prekomjerno bogat bjelanvrijednosti ureje u krvi i u mlijeku porasti. Bitno je istaknuti, da njezina koncentracija u mlijeku raste i zbog nedostatka energetskog krmiva, lako probavljivih ugljikohidrata, odnosno zbog prevelike opskrbe uz istovremeni nedostatak energije u obroku.

Suvišak u obroku

Suvišak u obroku, osobito ako su u lako probavljivom obliku, kao i nedostatak energetskog krmiva u hranidbi krava, dovest do viška tvari u buragu uz preizdašno i resorpciju amonijaka i porast koncentracije ureje u krvi i mlijeku. koncentracija ureje u mlijeku stoga govori o nesvrsishodnoj upotrebi u obroku, odnosno o ravnoteži i energije unesene hranom, što negativno na troškove ishrane, plodnost krava, okoliš i time na djelotvornost proizvodnje.

Hranidba krava viškom bjelanali i drugih dušikovih spojeva (amino kiselinama, aminima), uz istovremeni energetski nedostatak, neminovna dovodi do porasta sinteze ureje u jetri, a posljedica je njena putem i fecesa. Ureja, ili kako se još naziva nepotrebno okoliš, pa što je farma krava to je rizik ukoliko se nepravilno upravlja farmom. Neuravnotežen obrok krava, osobito viškom je gubitak u proizvodnji, a pored okoliša nepotrebno probavne procese krava i

do i reprodukcijskih bolesti.

u hranidbi krava Prvi znakovi koji na u hranidbenom procesu stada su: smanjena dnevna mlijeka, smanjenje ili pak porast udjela masti, kao i upadljivo smanjenje sadržaja u mlijeku, te porast koncentracije ureje u mlijeku. Nakon toga vrlo uslijede i druge poremetnje, kao što su slabije reproduktivne sposobnosti, odnosno smanjen indeks osjemenjivanja. Krave su u prvom stadiju laktacije, neposredno nakon poroda do 45 dana nakon poroda, izrazito osjetljive na višak u obroku pa u tom razdoblju valja osobito voditi o pravilno uravnoteženom obroku. Kasnije, u drugom stadiju laktacije, višak u obroku može izazvati slabiju plodnost i smrtnost ploda u ranom stadiju graviditeta. Prema tome, analiza koncentracije ureje u mlijeku, ukoliko se sustavno provodi, može direktno koristiti kako mlijeka, tako i koji pomažu pri sastavljanju kvalitetnog obroka za krave.

Koncentracije ureje u mlijeku

Koje su to normalne (fiziološke) vrijednosti koncentracije ureje u mlijeku i kako se one mijenjaju? iz zemalja predlažu raspon normalnih vrijednosti, no normalne koncentracije se od 2,0 - 4,5 mmoVLšto odgovara rasponu od 12 - 27 mg/dL mlijeka. Ovaj raspon treba promotriti ovisno o proizvedenog mlijeka, starosti životinje i opskrbljenosti (dostupnost vode i klimatske prilike). Da bi vrijednosti ureje u mlijeku mogle koristiti kao sredstvo, potrebno je

tijekom nekoliko mjeseci uspostaviti vrijednosti koncentracije ureje za svako pojedino stado i za svaku proizvodnu grupu (stadij laktacije).

Životinje koje su bolesne, ili imaju visok broj somatskih stanica u mlijeku, ne ulaze u za prosjek stada. Nakon uspostave vrijednosti, analiza se može provoditi jednom u tri mjeseca, odnosno po potrebi (pri promjenama u obroku, prijelaz na pašu, bilo kojeg novog krmiva ili drugog oblika istog, ukoliko je manji indeks osjemenjivanja, pad sadržaja mlijeka ili ako se promijenila konzistencija izmeta).

Tada analize ureje u mlijeku, zajedno s podatcima o udjelu masti i u mlijeku, mogu biti korisne u kontroli obroka s obzirom na raspoloživost i energijom (pojednostavljeni

< 15

Nedostatak i ene "e

Nedostatak i mali višak energije

Nedostatak i višak energije

Urejamg/dL 15-30 >30

Višak

Nedostatak energije i nedostatak ene "e

Višak i mali nedostatak energije

Višak energije i Suvišak energije

Shema: udjela i sadržajaureje u kravjem mlijeku kao modelaza procjenuhranidbeneuravnoteženosti (E - energijaiB -

shematski prikaz interpretacije rezultata i koncentracije ureje i udjela u mlijeku, prikazanje na shemi).

Na taj mjerenjem koncentracije ureje u mlijeku možemo

Oprema za staje

Zavjese - mreže boksovi

krmne zabrane madraci pregrade (termo) pojilice skreperi

smanjiti troškove ishrane, osobito s obzirom na najskuplji sastojak obroka, a to su te hranidbom prema stvarnim potrebama životinja dobit na farmi

- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajn-frizijske pasmine

Mekušanska cesta 62 - HR-47000 Karlovac Tel./fax: 047 654 292

nedagro@hi.htnet.hr - www.nedagro.hr • Mob.: 098 365 857

~@O[?O~@OdJ&~@[3[10C{JLJRM I Mr.

Pretpostavlja se da u najrazvijenijem poljoprivrednom dijelu Republike Hrvatske, odnosno u Panonskoj regiji u kojoj se uzgaja i proizvodi više od 80 % poljoprivrednih sirovina, ima više od 70 % tla na kojemu je (u nekom obliku) potrebno provesti kalcifikaciju.

je poznato da se život biljaka odvija u vrijednostima reakcije tla. kultiviranih biljaka najbolje se razvija pri slabo kiseloj ili neutralnoj reakciji. kiselost otopine tla ne samo da razvoj korijena, djeluje negativno na njegove fizikalno - kemijske na razvoj i probojnost korijena u tlu što u rezultira time da biljka iz tla slabije koristi hraniva i dodana gnojiva. Biljne vrste su najosjetljivije na kiselost tla rasta, odmah nakon klijanja. Optimalna reakcija tla za razne poljoprivredne usjeve prikazana je shemom 1.

je kao kultura vrlo osjetljiva na kiselost tla. Po njegovom lošem rastu i razvoju, ili kad usjev propada na manjoj ili

<4,

površini, se može da je tlo kiselo. Pšenica je osjetljiva na suvišnu kiselost tla. Raž i zob nisu osjetljive na stupanj kiselosti tla. Pri pH 4 tla su vrlo kisela, pa i kulture tolerantne na kiselost tla, npr. zob može propasti ili se slabije razvijati.

Uloga kalcija u tlu

Kalcij je u prvom redu esencijalno biljno hranivo, ali koje iznose pojedini usjevi nisu velike (tablica 1). Ako kalcijevi ioni izgubljeni kroz iznošenje pojedinim poljoprivrednim kulturama ili ispiranjem nisu pozitivno nabijeni vodikovi ioni zauzimaju njihovo mjesto i zakiseljuju tlo. Ako se proces ne zaustavi kalcifikacijom, pH se može smanjiti gotovo do 4. S aciditeta u tlu dolazi do nepoželjnih promjena u tlu na da se:

• kvari struktura težih tala u vidu stvaranja po korice tala

• željezo, aluminij i mangan postaju topljivi, pa mogu postati za osjetljive poljoprivredne kulture

se.

Darko Uher I

• fosfati postaju manje topljivi i slabije biljkama

• poželja fauna tla (gujavice) nema optimalne uvjete za svoj razvoj u kiselim tlima

• u kiselim se tlima akumulira sirova organska tvar

Tablica1: Iznošenjekalcijau

100 kg biljnemase (priroda) nekih poljoprivrednihkultura

Poljoprivredna Iznošenje CaO kg/100 kg kultura oriroda

Ozima pšenica 0,50

Kukuruz 0,50

Jari 0,55

Zob 0,60 0,10

Crvena djetelina 2,00 Lucerna

Izbor vapnenih materijala za smanjenje negativnog utjecaja kiselosti

U vezi s izborom materijala za kalcifikaciju moglo bi se da u obzir dolazi svaki materijal koji sadržava Ca2+ i Mg2+ ione. Najširu primjenu za uklanjanje ili ublažavanje suvišne kiselosti tla u pravilu ima kalcijev karbonat i kalcijmagnezijev karbonat-dolomit (osobito za mahunarke zbog razmjerno potreba za magnezijem), te u manjoj mjeri kalcijev oksid i kalcijev hidroksid, kao i otpadni produkti industrija (saturacijski mulj). u široj mreži pod nazivima mogu se razni prirodni materijali sadržaja kalcija i magnezija koji vrlo uspješno mogu regulirati vrijednosti reakcije tla. Npr. prirodno mineralno tla pod nazivom Fertdolomit, Petrokemija d.d., Agrovapno ili Agrodol Kamen d.d.

Zob

Shema 1: Odnos nekih poljoprivrednihkultura prema reakcijitla

potrebne materijala za kalcifikaciju

Potrebe za kalcifikacijom mogu se utvrditi na temelju vrijednosti reakcije tla (pH), sastava tla (teksture), sadržaja organske tvari i stupnja tla bazama. Najracionalnije bi bilo provoditi kalcifikaciju uvijek prije nego što tlo postane suviše kiselo za biljke, jer je odjednom vrlo teško korigirati kiselost. Kad su gašenoga vapna prema analizama tla vrlo visoke, ih je unositi dva ili tri puta, s pauzom od dvije godine. Kako bi se postigla ista promjena pH vrijednosti, teška glinasta tla traže dvaput više vapna od laganih pjeskovitih tala. Stoga pH približno pokazuje stvarnu potrebu za kalcifikacijom, da se štetno djelovanje kisele reakcije na biljke u stupnju, ovisno o sadržaju organske tvari u tlu, tj. mobilnih oblika aluminija i mangana, opskrbljenosti tla biljci hranivima, odnosu iona vodika i baza (kalcija i magnezija) te sastava. Prema tome, navedene tablice nisu besprijekorne, ali mogu poslužiti svrsi, jer optimalni interval reakcije tla za uzgoj bilja ovisi i o mnogim drugim pokazateljima (tip tla, usjev, materijal za kalcifikaciju, vrijeme unošenja, itd.).

Primjena materijala za kalcifikaciju

Kadje o primjeni vapnenih materijala, onda treba kako se grubi vapneni materijal mora koristiti u dozama nego finiji a osim toga, vlažni ili grudasti proizvodi moraju se rabiti u još dozama. Razbacivanje mora biti što je ravnomjernije. Ako se vapneni materijal primjenjuje na vrlo kiselim tlima neposredno prije uzgoja usjeva

osjetljivog na kiselost tla, bilo bi važno da se unose sasvim u površinski sloj tla dubine do 1O cm. Kako bi se to postiglo, vapneni materijal treba primijeniti nakon oranja, a prije finalizacije tla. Ako se razbacuje prije oranja, postoji rizik da vapneni materijal biti zaoran suviše duboko i da sjetveni sloj ostati suviše kiseo za usjev. Kad se tlo duboko ore, potrebne su doze vapnenog materijala, pogotovo ako su dublji horizonti kiseli. Pretpostavlja se, da je primjena manjih doza svake trigodine najdjelotvorniji primjene vapnenih materijala (meliorativna kalcifikacija). Pri aplikaciji vapnenih materijala treba se brinuti o tomu da se on dobro izmiješa s slojem tla. Ako se velike unose dvofazno, one se mogu kvalitetnije homogenizirati s tlom: jedna polovina u osnovnoj obradi, a druga u predsjetvenoj pripremi tla. U pogledu vremena i primjene vapnenog materijala treba istaknuti da ga za plodorede u kojima su zastupljene mahunarke treba primijeniti 6-12 mjeseci prije sjetve. Živo i gašeno vapno treba

primijeniti dovoljno dugo prije sjetve da bi se sjemena. Kako gašeno vapno izaziva gubitak amonijaka iz organskih gnojiva, obvezno je odvojiti primjenu živoga i gašenoga vapna od primjene organskih gnojiva. Zbog toga se primjena gašenoga vapna tijekom ljeta, te njegovo plitko unošenje s prašenjem strništa, a tek u jesen prije zahvata osnovnoga oranja i primjena krutoga stajskoga gnoja. Ove indirektne probleme pri kalcifikacije poljoprivredna praksa je sažela u dvije poznate izreke: ,,Vapno oboa osiromašuje sinove", odnosno „Primjena vapnenih materijala bez organskih gnojiva u i tlo i farmera siromašnijim".

Umjesto

Da bismo odredili dozu vapna za kalcifikaciju, moramo izvršiti temeljenu analizu tla za svaku obradivu površinu, tj. odrediti reakciju tla, sadržaj organske tvari i biljci hraniva, adsorpcijskog kompleksa bazama i sastav

Tablica2: Potrebne mljevenogvapnencaza kalcifikaciju,tiha' do dubine 15 cm

* izvor Butorac A., (1999): agronomija, Školska knjiga Zagreb

Tablica3: Potrebne gašenogavapna ovisnoo teksturi tla i njegovojreakciji,tiha· Vrijednost Pjeskovito Ilovasta pjeskulja llovasto tlo Glinasto tlo oH tlo

* izvor Butorac A., (1999): agronomija, Školska knjiga Zagreb

FARMTEC

a.s. - kompleksne

Djelatnost FARMTEC a.s.

službe kod investicija proizvodnje

Naš cilj je pružanje kupcima kompletne službe kod investicija u proizvodnji. To da smo u pružiti investitorima kompletnu savjetodavnu i projektantsku službu, predložiti za dane uvjete optimalne elemente i realizirati njihovu isporuku s montažom. I naravno, garancijski i poslije garancijski servis.

U ovom trenutku okupljamo oko sebe broj specijalista - koji su sposobni savjetovati zajedno s menadžmentom uzgoja, našim ekonomistima i projektantima predložiti optimalno rješenje. Naš tim je sastavljen od najkvalitetnijih projektanta iz cijele Hrvatske koji je sposoban razraditi sve stupnjeve projektne dokumentacije, studije o ekološkom utjecaju objekta na životnu sredinu i

Svoju aktivnost razvija i u inozemstvu, ponajprije u gdje imamo svoju podružnicu Farmtec Slovakia s.r.o. sa sjedištem u Nitri, Poljskoj, Rusiji i Bjelorusiji. zastupnike imamo u Hrvatskoj, Bugarskoj, i Italiji.

Prijedlog - koncepcija - rješenje proizvodnje

Najprije razradimo Vašu situaciju (npr. dispoziciju štale ), saslušamo Vaše zahtjeve i nakon toga predlažemo optimalno rješenje novog prostora i tehnologije. Prijedlog optimalnog rješenja proizlazi iz spoznaja i iskustava koji crpimo iz nama realiziranih akcija (stotine farmi), izabranih inozemnih trendova, uzgojne prakse naših radnika kao i literature. Nakon otvaranja pogona optimalan postupak pokretanja nove proizvodnje. Možemo Vas savjetovati oko ishrane životinja, pitanjima ovisnim o zdravlju životinja i na kraju sa ukupnim menadžmentom uzgoja. Naš cilj je postizanje najboljih ekonomskih i uzgojnih rezultata na vašoj farmi.

Proizvodni program:

Farmtec tehnologija - razvoj, proizvodnja, prodaja, montaža i servisna služba kompletnih tehnoloških cjelina: za sve kategorije stoke lzmuzišta i oprema za mužnju krava mobllna i stacionarna izmuzišta za ovce i koze

Osiguravamo i prodaju proizvoda i dijelova. Sve navedene proizvodne djelatnosti naše izvodi u skladu s normama ISO 9001 :2000.

Svake godine FARMTEC a.s. na tržište dodaje oko 40 novih proizvoda, a sve starije i u radu dokazne proizvode dalje inoviramo i moderniziramo s gledišta na welfare životinja. Asortiman nadopunjavamo kvalitetnim inozemnim proizvodima.

Putem našeg zastupnika za Hrvatske i bivše Jugoslavije TELOS GRUPA d.o.o., pružamo suradnje proizvodnim i montažnim tvrtkama za izvoz tehnologije, nadopune našeg asortimana, gradnji objekata i investicijskih cjelina.

Svojim iskustvom i saznanjima ostvarivanje poticaja EU putem programa SAPART, gdje smo na Republike Ceške, ostvarili 90% uspjeh za naše klijente.

Putem nama banaka, pružamo kreditiranja investicije do 12 godina, uz uslugu potrebne dokumentacije ( projektne dokumentacije, lokacijske i dozvole, ekološke studije, kreditne linije i sl.).

Za sve potrebne informacije, molimo da nam se obratite na naš broj tel./ faks.: 01/2792-131, e-mail adresu: telos.grupa@zg.t-com.hr, ili nas kontaktirajte osobno u našem uredu: TELOS GRUPA d.o.o., 4a, Vrbovec.

@@[Q)O~~dJ&

Prema Statutu, Hrvatska mljekarska udruga obvezna je jedanput godišnje održati Skupštinu Hrvatske mljekarske udruge. Ove godine Skupština je održana 29. lipnja u Samoboru. Na prošlogodišnjoj Skupštini (17. lipnja 2005. god. Vrbovec) izabrana je nova predsjednica Udruge Vera dipl. ing. da su Udruge interesirale izvršene aktivnosti tijekom jednogodišnjeg mandata, ne velik odziv Hrvatske mljekarske udruge. U radu Skupštine sudjelovali su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH, Hrvatske gospodarske komore, predstavnici znanstvenih i institucija, predstavnici mljekarskih tvrtki, udruženja i udruga kao i HMU.

U Hrvatskoj su prisutni mnogi procesi promjena kako u ukupnom gospodarstvu tako i sustavu. Ovi procesi odnose se na promjene u tržnu razvijenu privredu pa su izložena jakoj konkurenciji. Posebno su aktualne aktivnosti Hrvatske oko pretpristupnih pregovora s Europskom unijom, a osobito je složeno pitanje prilagodbe sektora poljoprivrede i prehrambene industrije. Stoga postoji obveza da se i udruge i udruženja novonastalim promjenama kako bi mogle izvršavati statutarne obveze, a svojim davati usluge.

U današnje vrijeme od izuzetne je važnosti informiranja i prezentacije sadržaja aktivnosti tako da dati podatci na efikasan daju poruku i postižu pozitivnan efekat na prisutne.

Skupština je ove godine u ovome uspjela.

Glavne teme dnevnog reda Skupštine:

- o radu Upravnog odbora ( Predsjednik UO)

- o radu HMU u jednogodišnjem razdoblju (Predsjednica Udruge)

- Programska orijentacija HMU (Predsjednica Udruge)

- Izbor Upravnog odbora

- Informacija o tijeku pregovora s Europskom unijom (Hrvatska gospodarska komora)

- Dodjela nagrade "Zlatni rog" Upravni odbor

Predsjednik Upravnog odbora prof. dr. se. Neven Antunac ocijenio je da je suradnja sa službama HMUbila da su s uspjehom izvršene planirane obveze i da su u ovom razdoblju inicirane i neke nove aktivnosti kao i bolja suradnja s Ministarstvom

poljoprivrede i šumarstva i vodnoga gospodarstva i s Hrvatskom gospodarskom komorom. Skupština je ponovo izabrala Upravni odbor u sastavu od sedam va za mandatno razdoblje od dvije godine. Predsjednik UO prof. dr. se. Neven Antunac - Agronomski fakultet Zagreb, dopredsjednica mr. se. loga Kesner Koren - Lura d.d. Zagreb, Nada dipl. ing.Agrokor - Belje d.d., Željko dr. vet. med. - Vindija d.d., Davor dipl. ing. - Lura d.d., dipl. ing.,Agrokor - Ledo d.d., Suzana dipl. ing. - KIM mljekara d.d.

Izvještaj o radu - programska orijentacija

Udrugaje osnovana 1951. god. i od tada kontinuirano djeluje pod nazivima, a sada pod nazivom Hrvatska mljekarska udruga. Od Ministarstva znanosti, obrazova-

nja i športa 2001. god. HMU dobiva status znanstveno udruge. U Udrugu je 25 mljekara, 22 zavoda fakulteta, institucija, i srednjih poljoprivrednih i prehrambenih škola, te udruge mlijeka. Ukupno ima 348 od 23 redovna profesora, 24 doktora znanosti, 37 magistra te 162 s fakultetskom diplomom. Za rad HMUposeban interes iskazuju studenti (62

U proteklom razdoblju radilo se na konsolidaciji unutarnje organizacije i djelatnosti Udruge i to posebno djelatnosti. U Mljekarskom listu (ML) ima nih promjena i dijelom je izmijenjen odbor. je nova orijentacija Lista i u suradnju, kao autori ukljusu koncepcija ML temelji se na nju proizvodnje, prerade i tržišta mlijeka. dio radova odnosi se na primarnu proizvodnju mlijeka, na razvoj i izgradnju novih farmi kao i na proizvodnje. ML se suvremenim trendovima proizvodnje mlijeka i procesima europskih integracija koje u znatnoj mjeri tržišni položaj mlijeka u sastavu Europske unije.

Znanstveni Mljekarstvo redovito izlazi s temama iz prerade mlijeka, a povremeno se objavljuju i drugi radovi vezani za mljekarsku problematiku.

U tijeku su pripreme za izdavanje nekoliko udžbenika i knjiga. Ove godine organizira se u Lovranu od 26. do 29. studenog 37. hrvatski simpozij mljekarskih s sudjelovanjem. Na Simpoziju se raspravljati o usaglašavanju naših propisa iz mljekarstva sa legislativom Europske unije, o kvaliteti mlijeka i

kao i o novim spoznajama u preradi mlijeka.

U okviru «Škole nastave» nastavlja se s programom edukacije, te su održana dva tematska predavanja:

1. dr. se. Promjene u proizvodnim sustavima govedarske poizvodnje - preduvjet uspješne prilagodbe uvjetima Europske unije

- dr. se. lvan Procedure u izgradnji i adaptaciji farmi

- Dario Zagorec, dipl. ing.: Pozitivni primjeri farmi u RHObiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

2. Primjena HACCPsustava od "Polja do stola"

- Goran Nidogon, dipl. ing.: Zakonski okvir HACCP i kako uvesti HACCPkorak po korak

- mr. se. Ana Regulativa vezana za farme i svježe sirovo mlijeko, te njihov nadzor s primjenom.

u srpnju Hrvatska mljekars ka udruga, u sklopu Škole nastave, organizira tematska predavanja (za koja vlada izuzetno velik interes) na temu:

- Zbrinjavanje i korištenje stajskog gnoja prema direktivi EU

(Voditelj: dr. se. !van sa suradnicima)

- Rezultati trogodišnje primjene krutog stajnjaka na prirodnoj livadi

(Voditelj: prof. dr. se. Mladen sa suradnicima)

HMU se u obilježavanje Svjetskog dana Školskog mlijeka (29. rujna 2005. god.) i Svjetskog Dana mlijeka (1. lipnja 2006. god.). Povodom dana Udruga je sudjelovala u organizaciji humanitarne manifestacije dan za san», a tradicionalno se održava suradnja s «Željka»u Vukovaru koji je obnovljen 1998. god. i

finacijskim doprinosom

HMU. Udruga je bila suorganizator Prvog susreta hrvatskih gospodarstvenika sa studentima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Nastavlja se uspješna suradnja s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskim centrom i Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu. no je naglasiti, daje HMUpokrenula inicijatiw preko Hrvatske gospodarske komore za izradu i donošenje novog Pravilnika o mlijeku i proizvodima usuglašenog s propisima Europske unije. U odnosu na programsku orijentaciju za jednogodišnje razdoblje nastavit se s definiranim aktivnostima kao i drugim poslovima i obvezama koje u biti aktualne.

Nagrada"Zlatnirog"

Ovu nagradu HMU dodjeljuje godinu i za nju, preko natjeu Mljekarskom listu, konkuriraju mlijeka s godišnjom štalskom proizvodnjom mlijeka po kravi. Sudionici moraju imati najmanje deset krava, krave moraju biti pod selekcijskom kontrolom, mlijeko moraju prodavati mljekarama, a kvaliteta mlijeka u Ekstra klasi. Ovogodišnji pobjednik je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Stjepana Kruhina iz Prikraja s tržnom proizvodnjom mlijeka od 162 075 kg Ekstra klase i prosjekom proizvodnje od 7 509 kg mlijeka po kravi. Mlijeko Luri d.d. Zagreb. Obiteljsko gospodarstvo Stjepana Kruhina prezentirao je mr. se. Goran Kiš s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Ova uspješna proizvodnja mlijeka ostvarena je u objektima s kravama na vezu uz primjenu suvremenih tehnoloških postupaka, a posebno u racionalnoj i primjerenoj hranidbi krava.

Mljekarski list 0'j/2006.

U proizvodnji je bila dvadeset jedna krava i to pretežno simentalske pasmine. Ova obitelj i dalje vidi u proizvodnji mlijeka te u izgradnji nove farme. Nagradu je u ime sponzora - Centra za reprodukciju u Hrvatske - predao direktordr. se. Pero

Pregovori s Europskom unijom O aktualnom stanju naših pregovora s Europskom unijom iz poljoprivrede i ruralnog razvoja izvjestio je dr. vet. med. Zoran Radan iz Hrvatske gospodarske komore. objašnjenja i nove informacije oko pregovora dao je dr. se. predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. U odnosu na ranije pregovore postojalo je jedanaest poglavlja. sada Hrvatska ima jedno poglavlje više, tj. Poglavlje 12. koje se odnosi na sigurnost hrane, veterinarstvo i

fitosanitetske mjere. Poljoprivreda i ruralani razvoj su Poglavljem 11. Konkretni pregovri još nisu ovo je faza upoznavanja i informiranja (screening) o svim proizvodnim, tržnim i zakonodavnim aspektima poljoprivrede i prehrambene industrije. Poljoprivreda je, najsloženije i najteže poglavlje pregovora. Kada se radi o proizvodnji i preradi mlijeka, naši se moraju izboriti za povoljnu kvotu i odrediti sustav poticaja i cijenu mlijeka.

Rasprava

Sudionici rasprave zadovoljni su radom Hrvatske mljekarske udruge, posebno su naglasili da se i dalje, kroz aktivnosti, treba aktualnim potrebama proizvodnje i prerade mlijeka. Posebno treba pratiti i davati informacije o pregovorima s Europskom unijom, a data je

podrška za izradu prijedloga Pravilnika o mlijeku i proizvodima. U razvoju proizvodnje mlijeka i izgradnje novih farmi javlja se problem poljoprivrednog zemljišta. Ukoliko naši ne budu mogli osigurati zemljište za proizvodnju hrane, teško se uklopiti u slobodnu konkurenciju s europskim farmerima. U sektoru proizvodnje mlijeka od posebnog je kvaliteta mlijeka mogu doprinijeti uz stalan proces edukacije U pregovorima s Europskom unijom teško je objasniti da se u Hrvatskoj, koja je deficitarna u proizvodnji mlijeka, na tržištu javljaju viškovi koji se ne mogu otkupiti.

Na kraju, može se da je cjelokupan rad Skupštine bio sadržajan, dobro i efikasno organiziran i po tematskom sadržaju veoma

I I

mjestu Prikraj kod Dugog Sela u krava, odnosno 21 krava u . Mr. se. GoranKiš . županiji. laktaciji, dok su ostala grla junice i Na gospodarstvu, uz gospodina podmladak. Obitelj Stjepana žive i rade njegova supruga sveukupno 1,5 ha vlastite i 45 ha

Nagrada «Zlatni rog}} i prigodni zlatnik

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo gospodina Stjepana KRUHINA (ovogodišnjeg dobitnika «Zlatnog roga», nagrade za najboljeg mlijeka za 2005J2006. godinu, kojega dodjeljuje Hrvatska mljekarska udruga) nalazi se u

Marica, tri sina: Josip, Mario i zemlje u zakupu koja je u djelomiTomica, te Željkica koja se u privatnom, a u školuje za mljekarskog a državnom vlasništvu. ujedno je i aanica Kluba mladih Problem i nemaVrbovec. Da ne bi ovdje kupnje te obrade više završili o obitelji, Marica i vlastite zemlje obitelj Kruhin je Stjepan imaju i udanu koja živi sa ponukalo na odluku da taj problem svojom obitelji i je prevladaju trendove u dobrodošla u vrijeme proizvodnji mlijeka, odnosno radova na gospodarstvu postizanjem što proizvodnje Obitelj Kruhin proizvodnjom mlijeka po kravi. mlijeka bavi se od 1998. godine stado sastoji se od kada su uvesti simentalska krava simentalske i holstein pasgrla iz Austrije i 2004. mine od 7 509 godine uvezli su još sedam grla, ali L po grlu, uz godišnju proizvodnju ovaj puta h~lst~in pasmine. od 162 075 L mlijeka E klase je ob1telJskom gosp?_da~stvu obiteljsko poljoprivredno gospouzgaJaJu oko 50 grla od koJ1hJe 28 darstvo gospodina Kru hi na i

zaslužilo nagradu HMU "Zlatni rog" za razdoblje od lipnja 2005. do svibnja 2006. godine. Ovakva proizvodnja mlijeka imperativ je na gospodarstvu Kruhin i još jedna potvrda da se i simentalskom pasminom, koja prevladava na gospodarstvu, mogu dobri proizvodni rezultati u proizvodnji mlijeka, a ne kako se misli da je simentalska pasmina predisponirana samo za malu proizvodnju.

Sav ženski podmladak Kruhini ostavljaju za vlastiti remont stada, a postigli su da grla iz njihova vlastitog uzgoja postižu željene proizvodne rezultate. U prilog ovome govori i da je grlo Rajka na izložbi u Gudovcu 2005. godine osvojila zlatnu medalju u kolekciji bikovskih majki.

Postizanje proizvodnje kvalitetnog mlijeka ekstra klase, uz genetiku, je jedino pravilnim držanjem krava, uravnoteženom hranidbom, te pravilnim postupkom mužnje.

Ovogodišnjidobitnik nagradeHMU "Zlatni rog"gospodinStjepan Kruhin s obitelji~uz koju su predsjednicaHMU gospodaVera i gospodin Pero direktorCentraza reprodukcijuu RH, ovogodišnjeg sponzoranagrade

Hranidbu krava organizirali su bavljenja mljekarskom proizvodtemeljem vlastitih iskustava, pa tako njom, iz literature, te savjetima kravama na vezu prema visini mlijeka i pojedinih proizvodnje (indivi- državnih službi. Osim rada na dualno) daju i odre- vlastitom gospodarstvu, gospodin koncen- Kruhin je Udruge uzgajatelja tratnog dijela obroka. simentalca «Otok» i Udruge Krmiva za svoje hrvatskih holstein govekrave obitelj Kruhin da izVrbovca. uglavnom proizvodi Obitelji Kruhin planira izgraditi sama. Od ukupne novustajukakobigovedamoglabiti površine obradivog smještena na najbolji zemljišta, na oko 65 % bi se i proizvodnost, u boljim siju žitarice i to na 50 % uvjetima držanja, na kukuruz, a ostatak željenih 8 000 L mlijeka. Želja im je pšenica, kupiti još vlastite zemlje ili zob, suncokret, triti- iznajmiti državnu zemkale. Ostatak zemljišta Iju, jer bez zemlje bilo kakve livade s kojih investicije u ovu proizvodnju nisu ' sjenažu spremaju u bale, a sijeno s oko 1O Snagu i motivaciju za daljnji " ha livada. rad gospodin Stjepan vidi u svojoj

Saznanja o proiz- obitelji, posebno u svojoj djeci koja vodnji mlijeka gospo- rade s njim i zalog su za din Kruhin i obitelj a to i jeste jedini da luvatsko stekli su iskustvom na selo oživi i postane ravnopravan vlastitom gospodar- putnik u «vlaku» prema Europskoj stvu tijekom godina

GospodinPero dodjeljujenagradudobitniku

f!jj Uff19l,dikTJja

pn1--0dnje:J,w;nih,_jwnko,,~t~, mfjAwnr-ama i ~ocilrn,a difjel/TI, ~.

Prodaja

visoko kvalitetnih steonih junica HOLSTEIN, SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE.

8P~~.kwpik~ od ~!

Jf /1; * budni;,wd/ t r-

Kralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci

Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394

Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636

IEPIIIIIIIJJIII PIIIILEl 11111

[ Doc. dr. se. Goran I

je kod dobrog reprodukcijskog programa ažurno, lako provedivo i prikupljanje podataka o reprodukciji, kojima kasnije možemo jednostavno i brzo pristupiti te ih obraditi. Postoji nekoliko tipova prikupljanja reproduktivnih podataka individualnih krava - od rukom pisanih kartona do kompjuterske evidencije kroz za to napravljen kompjuterski program (software).

U brojevima Mljekarskog lista obradit razne strategije i monitoring reprodukcije na nivou cijelog stada.

Pregledikravana farmama

Sada iznijeti pregled krava na samoj farmi i neke laboratorijske metode za procjenu reprodukcijskih sistema

Rektalni pregled bio je i ostao pregleda krava i ocjene njihova reprodukcijskog stanja. Kao nadopuna rektalnom pregledu može služiti

aparat koji rektalnom pregledu daje vjerodostojnost, a otvara i neke nove

koje nisu ostvarive klarektalnim pregledom. Još jedan od relativno jeftinih i jednostavnih testova koji se mogu izvoditi na farmi je progesterona u mlijeku, a rezultati su dragocjeni veterinaru u procjeni reprodukcijske sposobnosti životinja.

procjena stada

Stanje reprodukcije na nekoj farmi se kontrolira jednom ili dvotjedno na manjim farmama, dok je na (300 ili više goveda) kontrolu potrebno obaviti jednom tjedno. Da bi postigli reprodukcijski optimum u stadu, moramo optimum svake pojedine krave. To da se svaka krava teli u okviru 12 - 14 mjeseci od 24 mjeseca (2 godine) starosti. Da bi to postigli, krave trebaju u okviru 85 do 120 dana nakon teljenja. Za to su nam bitna 3 faktora: 1) rutinsko, sistematsko i

procjena reprodukcijskog statusa stada i poseban osvrt na aktivnosti koje na reprodukciju.

2) koncentriranost aktivnosti koje na reprodukciju u vrijeme teljenja do 3 mjeseca nakon teljenja.

3) redoviti pregled reproduktivnog trakta krava nakon teljenja Krave koje se osjemenjuju ubrzo nakon teljenja daju više mlijeka i teladi po danu ukoliko borave u tom istom stadu. Takve krave zahtijevaju broj osjemenjivanja dok ne ostanu gravidne. Pripusti mogu normalno oko 45 dana nakon teljenja, iako novija istraživanja pokazuju da se ovako vrijeme od teljenja do prvog pripusta negativno odražava na proizvodnju mlijeka u laktaciji. Stoga bi period potreban kravi da se oporavi od teljenja i uvede u novu laktaciju trebao iznositi 50 - 60 dana. Svaka farma s brojem plotkinja, dakle i nekoliko grupa plotkinja ima neki svoj optimum za razdoblje od teljenja do ponovne koncepcije. Veterinar zadužen za pojedino stado otkrit optimum i primijeniti ga na svaku individualnu farmu ili grupu životinja na istoj farmi.

Rektalnipregled

Iskustvo u brzog i akuratnog rektalnog pregleda je od neprocjenjive vrijednosti veterinaru koji pokušava uspostaviti novi ili nastaviti stari reprodukcijski program na nekoj farmi. Naglasak je na nekoliko

1) ranoj dijagnostici graviditeta (3540dana)

2) pregledu krava koje nisu pokazale estrus 40 - 45 dana nakon teljenja

3) pregledu krava koje su imale

teška teljenja

4) pregledu krava koje su imale probleme u puerperiju (zaostale posteljice, endometritisi, metaporemetnje, dislokacije sirišta i sl.)

5) pregled krava koje nisu ostale gravidne nakon višekratnog osjemenjivanja

Da bi utvrdili normalnu involuciju maternicu (povratak u normalno stanje kao kad životinja nije gravidna), te da li je uspostavljen novi spolni ciklus nakon teljenja, rektalni pregled provodi se jednom ili po potrebi više puta prije samog osjemenjivanja.

rektalni pregled

Obavlja se kao i rektalni pregled samo veterinar u ruci drži sondu, a na ekranu prati svoje kretnje, strukturu maternice, jajnika, ploda itd.

Ultrazvuk je korisna kod rektalnog pregleda.jer osoba koja je za rad ultrazvukom može dijagnosticirati graviditet

19 i 24 dana nakon oplodnje. Strukture na jajnicima, koje je rektalnim pregledima teško ili nikako nije otkriti, postaju vidljive te se može postaviti dijagnoza (npr. razlike folikula i cista). Ultrazvukom se može ustanoviti spol ploda, ako je osoba za rad ultrazvukom. Vrlo lako se otkrije broj plodova, što nam je osobito važno kod dijagnostike blizanaca. se na slikama vidi da li se plod normalno razvija, otkucaji srca, pojedini dijelovi ploda i Razna patološka stanja na maternici (piometra, endometritisi) vjerodostojno se dijagnosticiraju uz ultrazvuka. slike mogu poslužiti i kao dokazni materijal u sudskog spora (dokazivanje graviditeta i

koncentracije progesterona u mlijeku kao test

Jedan od rutinski korištenih testova na velikim farmama je koncentracije progesterona u mlijeku

ELISA testa. Ako je koncentracija proge-

koncentracijeprogesterona

ELISA testom sterona u mlijeku povišena 20 - 22 dana nakon osjemenjivanja, vrlo je velika vjerojatnost da je krava gravidna. poželjno je kasnije potvrditi graviditet rektalnom pretragom jer testa nije 100%. koncentracije progesterona korisno je i pri optimalnog vremena pripusta, jer se da se životinje pripuštaju u krivo vrijeme.

Ostali postupci

Citogenetski testovi - provode se u specijaliziranim laboratorijima i služe veterinaru kao dodatne

informacije o stanjima, npr. freemartinizam i sl.

Vaginalni pregled uz spekuluma - koristi se da bi brzo ustanovili bolesna stanja u rodnici i na grljku maternice, kao i za otkrivanje nenormalnih iscjedaka u radnici, osobito nakon teljenja. Biopsije radnice i materniceindicirane su kod izuzetno teških stanja infekcija nepoznatog porijekla, a koristimo ih da bi odredili i pravilnu

REPRODUKCIJA

U Mljekarskom listu broj 6, 2006. godine objavljen je pod nazivom ((Gravidnost krava» u kojem se nalazi tablica «Datumi teljenja za simentalsku pasminu». Obzirom da u hrvatskoj raste broj koji drže holštajn goveda, smo se i za tu pasminu napraviti za potencijalnog datuma teljenja. U tablici se nalaze datumi teljenja za krave holštajn pasmine kada znamo datum osjemenjivanja. U zaglavlju tablice nalazi se mjesec u kojem je krava osjemenjena, zatim se u stupcu osje. (osjemenjivanje) datum kada je izvršeno osjemenjivanje, taj stupac je povezan s drugim stupcem koji je nazvan telj. (teljenje), te se .___ __.jednostavno datum kada bi se krava trebala teliti. Primjer: krava koja je osjemenjena 1. trebala bi se teliti 6. listopada. Ova tablica bi trebala poslužiti za orijentaciona datuma teljenja, a sukladno s tim i pravovremenog zasušenja krava. nastavak na str. 21

osje. telj. osje. telj.

1-sij 6-lis 1-vlj 6-stu

2-sij 7-lis 2-vlj 7-stu

3-sij 8-lis 3-vlj 8-stu

4-sij 9-lis 4-vlj 9-stu

5-sij 10-lis 5-vlj 10-stu

6-sij 11-lis 6-vlj 11-stu

7-sij 12-lis 7-vlj 12-stu

8-sij 13-lis 8-vlj 13-stu

9-sij 14-lis 9-vlj 14-stu

10-sij 15-lis 10-vlj 15-stu

11-sij 16-lis 11-vlj 16-stu

12-sij 17-lis 12-vlj 17-stu

13-sij 18-lis 13-vlj 18-stu

14-sij 19-lis 14-vlj 19-stu

15-sij 20-lis 15-vlj 20-stu

16-sij 21-lis 16-vlj 21-stu

17-sij 22-lis 17-vlj 22-stu

18-sij 23-lis 18-vlj 23-stu

19-sij 24-lis 19-vlj 24-stu

20-sij 25-lis 20-vlj 25-stu

21-sij 26-lis 21-vlj 26-stu

22-sij 27-lis 22-vlj 27-stu

23-sij 28-lis 23-vlj 28-stu

24-sij 29-lis 24-vlj 29-stu

25-sij 30-lis 25-vlj 30-stu

26-sij 31-lis 26-vlj 1-pro

27-sij 1-stu 27-vlj 2-pro

28-sij 2-stu 28-vlj 3-pro

29-sij 3-stu

30-sij 4-stu

31-sij 5-stu

·osje.- osjemenjivanje

Ožujak Travanj Svibanj

osje. telj. osje. telj. osje. telj.

1-ožu 4-pro 1-tra 4-sij 1-svi 3-vlj

2-ožu 5-pro 2-tra 5-sij 2-svi 4-vlj

3-ožu 6-pro 3-tra 6-sij 3-svi 5-vlj

4-ožu 7-pro 4-tra 7-sij 4-svi 6-vlj

5-ožu 8-pro 5-tra 8-sij 5-svi 7-vlj

6-ožu 9-pro 6-tra 9-sij 6-svi 8-vlj

7-ožu 10-pro 7-tra 10-sij 7-svi 9-vlj

8-ožu 11-pro 8-tra 11-sij 8-svi 10-vlj

9-ožu 12-pro 9-tra 12-sij 9-svi 11-vlj

10-ožu 13-pro 10-tra 13-sij 10-svi 12-vlj

11-ožu 14-pro 11-tra 14-sij 11-svi 13-vlj

12-ožu 15-pro 12-tra 15-sij 12-svi 14-vlj

13-ožu 16-pro 13-tra 16-sij 13-svi 15-vlj

14-ožu 17-pro 14-tra 17-sij 14-svi 16-vlj

15-ožu 18-pro 15-tra 18-sij 15-svi 17-vlj

16-ožu 19-pro 16-tra 19-sij 16-svi 18-vlj

17-ožu 20-pro 17-tra 20-sij 17-svi 19-vlj

18-ožu 21-pro 18-tra 21-sij 18-svi 20-vlj

19-ožu 22-pro 19-tra 22-sij 19-svi 21-vlj

20-ožu 23-pro 20-tra 23-sij 20-svi 22-vlj

21-ožu 24-pro 21-tra 24-sij 21-svi 23-vlj

22-ožu 25-pro 22-tra 25-sij 22-svi 24-vlj

23-ožu 26-pro 23-tra 26-sij 23-svi 25-vlj

24-ožu 27-pro 24-tra 27-sij 24-svi 26-vlj

25-ožu 28-pro 25-tra 28-sij 25-svi 27-vlj

26-ožu 29-pro 26-tra 29-sij 26-svi 28-vlj

27-ožu 30-pro 27-tra 30-sij 27-svi 1-ožu

28-ožu 31-pro 28-tra 31-sij 28-svi 2-ožu

29-ožu 1-sij 29-tra 1-vlj 29-svi 3-ožu

30-ožu 2-sij 30-tra 2-vlj 30-svi 4-ožu

Lipanj

osje. telj.

1-lip 6-ožu

2-lip 7 -ožu

3-lip 8-ožu

4-lip 9-ožu

5-lip 10-ožu

6-lip 11-ožu

7-lip 12-ožu

8-lip 13-ožu

9-lip 14-ožu

10-lip 15-ožu

11-lip 16-ožu

12-lip 17-ožu

13-lip 18-ožu

14-lip 19-ožu

15-lip 20-ožu

16-lip 21-ožu

17-lip 22-ožu

18-lip 23-ožu

19-lip 24-ožu

20-lip 25-ožu

21-lip 26-ožu

22-lip 27-ožu

23-lip 28-ožu

24-lip 29-ožu

25-lip 30-ožu

26-lip 31-ožu

27-lip 1-tra

28-lip 2-tra

29-lip 3-tra

30-lip 4-tra

Srpanj Kolovoz Rujan

osje. telj. osje. telj. osje. telj.

1-srp 5-tra 1-kol 6-svi 1-ruj 6-lip

2-srp 6-tra 2-kol 7-svi 2-ruj 7-lip

3-srp 7-tra 3-kol 8-svi 3-ruj 8-lip

4-srp 8-tra 4-kol 9-svi 4-ruj 9-lip

5-srp 9-tra 5-kol 10-svi 5-ruj 10-lip

6-srp 10-tra 6-kol 11-svi 6-ruj 11-lip

7-srp 11-tra 7-kol 12-svi 7-ruj 12-lip

8-srp 12-tra 8-kol 13-svi 8-ruj 13-lip

9-srp 13-tra 9-kol 14-svi 9-ruj 14-lip

10-srp 14-tra 10-kol 15-svi 10-ruj 15-lip

11-srp 15-tra 11-kol 16-svi 11-ruj 16-lip

12-srp 16-tra 12-kol 17-svi 12-ruj 17-lip

13-srp 17-tra 13-kol 18-svi 13-ruj 18-lip

14-srp 18-tra 14-kol 19-svi 14-ruj 19-lip

15-srp 19-tra 15-kol 20-svi 15-ruj 20-lip

16-srp 20-tra 16-kol 21-svi 16-ruj 21-lip

17-srp 21-tra 17-kol 22-svi 17-ruj 22-lip

18-srp 22-tra 18-kol 23-svi 18-ruj 23-lip

19-srp 23-tra 19-kol 24-svi 19-ruj 24-lip

20-srp 24-tra 20-kol 25-svi 20-ruj 25-lip

21-srp 25-tra 21-kol 26-svi 21-ruj 26-lip

22-srp 26-tra 22-kol 27-svi 22-ruj 27-lip

23-srp 27-tra 23-kol 28-svi 23-ruj 28-lip

24-srp 28-tra 24-kol 29-svi 24-ruj 29-lip

25-srp 29-tra 25-kol 30-svi 25-ruj 30-lip

26-srp 30-tra 26-kol 31-svi 26-ruj 1-srp

27-srp 1-svi 27-kol 1-lip 27-ruj 2-srp

28-srp 2-svi 28-kol 2-lip 28-ruj 3-srp

29-srp 3-svi 29-kol 3-lip 29-ruj 4-srp

30-srp 4-svi 30-kol 4-lip 30-ruj 5-srp

Listopad Studeni

osje. telj. osje. telj.

1-lis 6-srp 1-stu 6-kol

2-lis 7-srp 2-stu 7-kol

3-lis 8-srp 3-stu 8-kol

4-lis 9-srp 4-stu 9-kol

5-lis 10-srp 5-stu 10-kol

6-lis 11-srp 6-stu 11-kol

7-lis 12-srp 7-stu 12-kol

8-lis 13-srp 8-stu 13-kol

9-lis 14-srp 9-stu 14-kol

10-lis 15-srp 10-stu 15-kol

11-lis 16-srp 11-stu 16-kol

12-lis 17-srp 12-stu 17-kol

13-lis 18-srp 13-stu 18-kol

14-lis 19-srp 14-stu 19-kol

15-lis 20-srp 15-stu 20-kol

16-lis 21-srp 16-stu 21-kol

17-lis 22-srp 17-stu 22-kol

18-lis 23-srp 18-stu 23-kol

19-lis 24-srp 19-stu 24-kol

20-lis 25-srp 20-stu 25-kol

21-lis 26-srp 21-stu 26-kol

22-lis 27-srp 22-stu 27-kol

23-lis 28-srp 23-stu 28-kol

24-lis 29-srp 24-stu 29-kol

25-lis 30-srp 25-stu 30-kol

26-lis 31-srp 26-stu 31-kol

27-lis 1-kol 27-stu 1-ruj

28-lis 2-kol 28-stu 2-ruj

29-lis 3-kol 29-stu 3-ruj

30-lis 4-kol 30-stu 4-ruj

Prosinac

osje. telj.

1-pro 5-ruj

2-pro 6-ruj

3-pro 7-ruj

4-pro 8-ruj

5-pro 9-ruj

6-pro 10-ruj

7-pro 11-ruj

8-pro 12-ruj

9-pro 13-ruj

1O-pro 14-ruj

11-pro 15-ruj

12-pro 16-ruj

13-pro 17-ruj

14-pro 18-ruj

15-pro 19-ruj

16-pro 20-ruj

17-pro 21-ruj

18-pro 22-ruj

19-pro 23-ruj

20-pro 24-ruj

21-pro 25-ruj

22-pro 26-ruj

23-pro 27-ruj

24-pro 28-ruj

25-pro 29-ruj

26-pro 30-ruj

27-pro 1-lis

28-pro 2-lis

29-pro 3-lis

30-pro 4-lis

*telj.- teljenje

31-ožu 3-sij 31-svi 5-ožu

31-srp 5-svi 31-kol 5-lip

31-lis 5-kol

31-pro 5-lis :::o

Životinju je poželjno prati van staje za dana tako da se nakon pranja što prije osuši i tek onda je možemo vratiti u staju.

Na izložbama, na primjer u Francuskoj, postoje mjesta na kojima mogu oprati i istimariti svoje životinje, odnosno pripremiti ih za izlaganje.

Pored pokrova, nije potrebno napominjati da sva goveda na izložbi moraju imati papke.

Šišanje krava

Na izložbama goveda širom Europe je da se krave ili junice ošišaju prije izlaganja. To rade posebno školovani frizeri za krave koji, pored šišanja, krave posebnim i prskaju dlaku sprejevima da bi ona bila što urednija i sjajnija.

Šišanjem se postiže ljepši izgled pokrova, a time i životinje dolazi do izražaja. Kravama se prije izložbe dlaka na cijelom tijelu škarama koje su debljini, dužini i dlaka. Dlake se temeljito uklanjaju i s vimena njegova i oblik dolaze do punog izražaja. Pored vimena i trupa životinje, se i rep šišanjem do se opere, skrati i

Kraveje potrebno šetati

Prilikom ocjenjivanja kravu je potrebno izvesti pred komisiju ili u dvoranu za ocjenjivanje. Pritom je krava nemirna pa vlasniku probleme.

Kako bi ih umirili, vlasnici nerijetko tuku kravu (pred gledateljstvom) po gubici ili po butovima gumene ili drvene palice. To je za svaku osudu i takve treba sa izložbe!

krave ili junice na

nastavaksa str. 1

izložbu vlasnik preuzima rizik da životinja može biti nemirna što ne da je mora kako bi se umirila.

Izložba kakva god bila, neovisno o lokaciji, veliki je stres za životinju. Godinama ta životinja boravi u miru staje ili pašnjaka, naviknuta jedino na i onog tko ju hrani. Izložba, osim promjene okoline, donosi cjelodnevnu buku i glasove nepoznatih ljudi i za je da životinja može biti nervozna prilikom

Poseban problem su krave i junice koje nikada nisu bile van staje ili su cijeli život na vezu. Kako netko može da takva životinja

biti mirna i poslušna kada treba hodati u novoj okolini punoj ljudi, buke i drugih životinja?

Svaki vlasnik osim «uljepšavanja» kravu mora 7 - 14 dana prije izložbe navikavati na hod na povodcu. Dovoljno ju je jednom dnevno prošetati nekoliko krugova po dvorištu je za povodac (štrik) ili za ular. Možemo da je mora izdresirati za izložbu kako bi tamo došla pripremljena. Bez obzira na neke životinje biti nemirne i ponavljamo ne smiju se nikako nego uz malo znanja i strpljenja umiriti.

Na kraju podsjetiti da izgled krave govori, neovisno o proizvodnosti, o njezinom vlasniku i brizi za

krava za izložbu

NOVE TITULE ŠAMPIONA I MEDALJE ZA

KVALITETU VINDIJINIH PROIZVODA

Poslovni sustav Vindija i ove je godine tradicionalno nastupio kao na 73. poljoprivrednom sajmu koji se održava od 13. 05. do 20.05.2006. u Novom Sadu.

I/

Prije sajamske manifestacije je ocjenjivanje kvalitete prehrambenih proizvoda na kojem sudjeluju i izabrani proizvodi iz proizvodnog asortimana Vindije.

_/ Nakon obavljenoga ocjenjivanja kvalitete proizvoda, ukupan broj osvojenih __/ medalja za proizvode iz asortimana PS Vindija dostigao je visoku brojku od 51 ·· - medalje. U kategoriji mlijeka i sireva, Vindija d.d. osvojila je 26 medalja, od kojih je 6 velikih zlatnih medalja, te titulu ŠAMPIONA za tvrdi sir od mlijeka «OVIDUR».

Povrh toga, Vindijaje osvojila i SREBRNI PEHAR NOVOSADSKOG SAJMAza izuzetnu kvalitetu proizvoda.

U kategoriji mesnih proizvoda Koka d.d. osvojila je ukupno 15 medalja za kvalitetu proizvoda pod robnim markama Cekin i Vindon, od toga su 3 velike zlatne medalje. Smrznuti panirani

CORDON BLUE osvojio je pehar Novosadskog sajma, dok je Koka osvojila

PEHAR NOVOSADSKOG SAJMA za prepoznatljivu vrhunsku kvalitetu prezentiranih proizvoda.

U kategoriji sokova i bezalkoholnih Vindi crni ribiz osvojio je veliku zlatnu medalju.

Višnja, pink grejp, iso sport limun grejp i limun trešnja zlatnu, borovnica, iso sport iso sport citrus bazga i gusti breskva, marelica, jabuka osvojili su srebrne medalje za

Nove medalje, a posebno titule šampiona dokazuju kako proizvodi poslovnog sustava Vindija s pravom nose znak «Kvaliteta Vindija».

VETERINARSTVO

MUZACKE KVRZICE

Lažne kravlje boginje su bolest koja se manjim ili promjenama na koži sisa. Kod ljudi bolest se naziva kvržice" i javlja se na rukama Bolest se može javiti oko usana teladi, nosnica ili na nepcu. Zbog promjena na koži sisa otežana je mužnja, a može do sekundarnih infekcija na promijenjenim mjestima pa bolest može biti puno teža. Važno je napomenuti, da je prilikom mužnje potrebno biti oprezan jer su oboljele životinje nemirne i teže puštaju mlijeko. Bolest u stado unose kupljene životinje.

I ŠIRENJA BOLESTI. ove bolesti je

virus paravakcinije koji se prenosi ili strojnom mužnjom. Virus u organizam ulazi preko manjih ogrebotina ili sitnih ozljeda na koži sise. Muhe mogu prenositi virus te tako širiti infekciju unutar stada. Bolest se javlja zimi i u kada je stelja vlažnija, a time su i ozljede sisa kroz koje virus ulazi u organizam. Preboljele životinje nisu otporne iH imune na ponovnu infekciju. se inficira mužnjom oboljelih krava.

ZNAKOVI BOLESTI. Bolest oteklinom i crvenilom na mjestu infekcije sisa. Nakon dva dana razvijaju se kvržice koje postupno tamne, a može se javiti

Mr. se. Antun crvenilo i krvarenje. Kasnije kvržice postupno nestaju, a na njihovu mjestu nastaju kraste. Bolest prolazi za 3-6 tjedana, ako dolazi do ozljeda na promijenjenim mjestima (npr. gruba mužnja) bolest može trajati 6 mjeseci. S obzirom da bolest spontano prolazi, terapija mora biti usmjerena na infekcije i na oboljelim mjestima kože sisa. Na oboljelim djelovima sisa potrebno je primijeniti antibiotik (dermosprej ili mast), mast, 70% alkohol ili jodnu tinkturu. Kraste je poželjno skinuti i spaliti.

PREVENTIVA BOLESTI. U pojave bolesti u stadu oboljele životinje treba odvojiti od

zdravih i musti ih posljednje. Nakon mužnje svake krave stroj za mužnju obvezno dezinficirati! Pod u staji potrebno je svakodnevno temeljito i dezinficirati. moraju imati gumene rukavice prilikom mužnje oboljelih životinja, a s ovim rukavicama ne smiju musti zdrave životinje. Nakon svake mužnje

rukavice je potrebno dezinficirati. Prilikom kupnje novih životinja treba temeljito pregledati kožu na sisama kako bi se unos bolesti u stado.

BOLEST KOD LJUDI. Bolesti pogoduju sitne rane na koži ruku i prsta. Prvo se javljaju kvržice koje postupno rastu 1 - 2 cm

Kvržicepucaju, a na njihovom mjestu se stvara krasta. se pojavi jedna do dvije kvržice, pet. Promijenjena mjesta na koži potrebno je premazati ili poprskati antibiotikom, 70% alkoholom ili jodnom tinkturom kako bi se sekundarna infekcija. Nakon preboljenja ne ostaju nikakvi

••111 ,11.1••-JIZIII

Bolest plavog jezika (bluetoungue) je zarazna bolest od koje oboljevaju ponajprije ovce, a mogu oboljeti i drugi i divlji

Prema podatcima narodnog ureda za epizootije koji prati pojave zaraznih i parazitarnih bolesti u svijetu, u proteklom razdoblju bolest plavog jezika je dijagnosticirana u: Argentini, Brazilu, Bugarskoj, Makedoniji, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Tunisu, Turskoj, Srbiji, Crnoj Gori, a nažalost i u južnoj Hrvatskoj. Bolest predstvlja veliku opasnost za opstanak još uvijek vrlo ugrožene autohtone pasmine ovaca dubrorude. Pretpostavlja se da ljudi ne oboljevaju od te bolesti.

BOLESTI. bolesti je virus iz grupe orbivirusa od kojih je identificirano više od dvadeset serotipova. Može preživjeti duže vrijeme u vanjskoj sredini. Temperatura od 50°( uništava ga za 3 sata. Niska temperatura pogoduje dugom preživljavanju virusa u okolini.

ŠIRENJEBOLESTI.Primarni izvor bolesti su zaražene ovce, kliconoše mogu biti koze, goveda i divlji Zarazu životinjama prenose komarci, a i drugi insekti koji se hrane krvlju npr.

obadi. Bolest se može prenijeti s inficirane na zdravu životinju krvlju ali i prilikom pripusta (spermom). Bolest je sezonskog karaktera, javlja se u vlažnim godišnjim dobima u nizinskim krajevima i dolinama.

ZNAKOVIBOLESTI.Inkubacija, tj. vrijeme od ulaska virusa u životinju do pojave prvih znakova bolesti, u prosjeku traje 7 dana, odnosno od 5 - 20 dana. Prvi znak bolesti je povišena tjelesna temperatura od 41 °C do 42°( uz pojavu groznice koja traje 7 dana. dan od groznice javlja se punokrvnost usni i nosne sluznice, zatim slinjenje i pjena iz usta zbog mljackanja životinje. Iz nosa se u cijedi sluz, a kasnije se pojavljuje gnoj ili krv. Usne i jezik uz pojavu krvarenja.

U težim jezik je i visi iz usta te može biti tamnoplavo obojen. Sluznica u usnoj šupljini se ljušti uz pojavu krvarenja i neugodnog mirisa. Iscjedak iz nosa može se osušiti i pritom otežavati disanje životinje. Promjene se mogu javiti na krunskom zglobu nogu, a papci mogu biti topli i bolni na dodir. Bol u papcima prisiljava životinju da dugo leži ili hoda "na koljenima".

U lakšim životinja ozdravi, dok u težim dolazi do Ozdravljenje ovisi ponajprije o promjenama na ustima i ostalim organima. je da ugiba 2-30 % oboljelih životinja. Znakovi bolesti goveda su znakovima bolesti ovaca.

DIJAGNOZABOLESTI. Sumnja na bolest temelji se promjenama na gubici, a kasnije i po pojavi šepanja. Bolest se precizno pretragom krvi i krvnog seruma.

Bolesti plavog jezika mogu biti slinavka i šap, zarazna šepavost, boginje ovaca, zarazni ektim i bolest sluznica goveda. Ciljana terapija ne postoji, se moraju poboljšati uvjeti hranidbe i držanja životinje što pozitivno djeluje na ozdrav-ljenje.

PREVENTIVABOLESTI. Prva i osnovna mjera je stroga zabrana uvoza ovaca, goveda i duboko smrznutog sjemena iz zemalja u kojima je prisutna bolest. Ovce i koze treba kupovati iz stada koja su pod veterinarskim nadzorom. Uništavanjem komaraca i drugih insekata koji se hrane krvlju smanjuje se infekcije životinja. Jedna od preventivnih mjera je i vakcinacija

Mr. se.Antun KosteUI

IMr. se. Kristina I

Sva oprema, kante, cisterne i sve što tijekom mužnje u kontakt s mlijekom, nekom ili stajskim gnojem mora biti temeljito i dezinficirano prije mužnje. Svrha je ukloniti ostatke mlijeka, organske ili mineralne naslage koje preostanu i talože se na površinama nakon što se mlijeko ukloni. Dezinfekcijom se uništavaju preostali mikroorganizmi. Ukoliko ovi postupci nisu dobro provedeni, mikroorganizmi se vrlo brzo umnožavati. U to dovodi do porasta broja bakterija u mlijeku i kvarenja mlijeka. i najkvalitetnije mlijeko na 4 °C ne može stajati više od dva dana a da ne kvarenje. Sve ove postupke treba ponavljati nakon svake mužnje bez iznimke, kako bi dezinficirana i pohranjena oprema bila spremna za upotrebu.

Kod ekstenzivnog nacma držanja muznih krava, koji je u našoj zemlji ovi postupci se obavljaju U modernim uzgojima mužnjaje u izmuzištima, a sustavi za i dezinfekciju tzv. CIP sustavi (clean - in - pleace) su automatizirani.

Vrste naslaga

Organske naslage nastaju od masti, i Važno ihje ukloniti prije jer kako vrijeme prolazi one se sve više suše i prijanjaju na površine. Nakon što se stvrdnu teško ih je ukloniti. Ukoliko se ovim naslagama pridruže i naslage mineralnog podrijetla (kalcij, magnezij, željezo) nastaju naslage koje zovemo kamenac.

Sredstvaza

Prije opreme važno je odabrati sredstvo kojim to Veliku ulogu ima i kvaliteta vode kojom peremo opremu. U tvrdu vodu treba dodati jer bikarbonata, sulfata i klorida u vodi može neutralizirati detergente i otežati ispiranje.

Prvo valja obaviti pretpranje mlakom vodom (35 °C do 45 °C), kojom se ispere zaostalo mlijeko. Potom se pere otopinom lužnatog ili klornog detergenta (temperatura otopine 50 °C do 75 °C), nakon kojih slijedi kiselo sredstvo. Lužnata sredstva kao bazu sadrže lužine te fosfate i sredstva za namakanje. Ona otapaju masti, ugljikohidrate i druge naslage. Klor u tim preparatima uklanja naslage a kisela sredstva gomilanje mineralnih naslaga kamenca) i neutraliziraju eventualne ostatke lužnatog detergenta. Muzilice, mljekovode kao i kante treba isprati kiselim sredstvom neposredno nakon pranja alkalnim detergentom.

Dezinfekcija

Dezinfekcija svih površina, u 30 minuta nakon mužnje, uklanja gotovo sve mikroorganizme ukoliko je korišteno sredstvo dobre koncentracije i ukoliko je prethodilo dobro pranje. Važno je znati da neki dezinficijensi gube na koncentraciji tijekom duže pohrane (klorni preparati) ili pri pH (klorni i jodni preparati). Neki postanu nestabilni na temperaturama iznad 50 °C(jodni preparati), dok su neki nespojivi s tvrdom vodom (kvarterno amonijevi spojevi).

Neki dezinficijensi su:

- kvarterno amonijevi spojevi - u novije vrijeme popravlja im se djelotvornost. Imaju i detergentsko djelovanje, ali se u kontaktu sa sapunima ili njihovim ostatcima inaktiviraju.

- fenoli - su derivati drvenog ugljena i imaju jak miris po borovini. Djelotvorni su u tvrdoj vodi kao i u organske tvari.

- hipokloriti - klorna sredstva, dobri dezinficijensi širokog spektra djelovanja. Puno su djelatniji u toploj vodi. Mogu biti štetni za

Primjerprocedure opremeza mužnju oprati svu opremu, kante i mljekovode toplom vodom pretpranje (40 °C) odmah nakon upotrebe. Temperatura vode ne bi trebala 50 °C. Sve dijelove opreme koje možemo rastaviti treba posebno isprati. alkalna otopina pripremljena prema uputstvu za pranje

- namakati sve dijelove u otopini temperature oko 50 °C kroz pet minuta pranje - dobro ih

- osušiti mljekovode, kante i cisterne - isplahnjivati sredstvom kroz 6-1 Ominuta. Otopina sredstva treba biti temperature (na postupka oko 70 °C, na kraju oko 50 °C). Oprati i izvana te osušiti.

isoiranie sve dobro isprati vodom prije pranja kiselom otopinom kiselo pranje kisela otopina treba biti mlaka ili hladna; nakon pranja osušiti dezinfekcija neposredno neposredno prije mužnje sve dobro dezinficirati i posušiti prije mužnje

gumene površine i neke metale. Ove skupine dezinficijensa novije generacije puno su bolji i manje štetni nego oni starije generacije. Dobro djeluju u prisustvu sapuna ali ih se nikada ne smije miješati s kiselinama. Organska tvar im umanjuje djelotvornost.

- jodofori - su dobri dezinficijensi, ali im organske tvari umanjuju djelotvornost. Manje su od ostalih dezinficijensa, no mogu obojiti i neke površine. lnaktivira ih svjetlost.

- sredstva - sastavljena su od peroksi molekula, organske kiseline i sredstva koje smanjuje površinsku napetost. Širokog su spektra djelovanja. Najbolji su upravo za dezinfekciju opreme. Ovakva uputstva i uputstva uz precizno opisanu pripremu dezinficijensa, trebalo bi imati na zidu u prostoriji koja služi za ran·e i dezinfekci'u o reme i

strogo ih se pridržavati.

CIP-automatizirani sustavi

Predstavljaju veliku uštedu vremena za mlijeka, ali da bi bili djelotvorni treba ih pravilno održavati (najmanje dva puta godišnje). koji radi na tim sustavima dužan je osigurati dobru koncentraciju sredstava za pranje i dezinfekciju te odgovai temperaturu vode. To ponajprije ovisiti o kvaliteti

VITREX

d.o.o.

Zbora narodne garde 3 VIROVITICA

MUZILICA VT-PULS

ORIGINAL JE ORIGINAL

PROIZVODNJA

PRODAJAI SERVIS

30 GODINA TRADICIJE

PROIZVODNJE

vode te izvedbi CIPsustava. Na slici je prikazan pnmJer jednog takvog CIPsustava. Sredstvo _ za cijevima i kroz vrijeme mora u kontakt sa svim površinama kojima prolazi mlijeko. A1 i A2 vaju mjesta na kojima se u sistem cijevi može upuhati zrak koji smanjiti volumen cijevi, usporiti protok i smanjiti potrebnu vode. Zrak se kasnije isisava

Tel. 033 721 168 fax: 033 722 707 vitrex@vt.htnet.hr www.vitrex.hr

MUZILICA VT-5/R

APARATAZA MUŽNJU KRAVA

cjevovodi za pranje

slivnik

d tel: 01/2791-822, 2791-990, fax: 01/2792-0~

.o.o.e-mail: jurval arurval.hr inern · : aL T _,___ 15

KA9CINITELJI KOLICINE I KEMIJSKOG SASTAVA

OVC'IEGMLJfIEl(Anaj?~ža la~~acija ! _ukupna hrane!vosobito volumin_ozne, dosta [J kohcma mhJeka u istarske 1 1stocno- ogramcen. Znanstveno Je dokazano

I I

frizijske ovce zabilježena u 4., a u da se preko 50% varijacija u pro. Pro{ dr. se. Boro paške ovce u S. laktaciji. izvodnji mlijeka može pripisati Neke pasmine, pojedina stada i tjelesnoj masi, zapremini buraga, grla unutar pasmine ranije postižu razvijenosti kostura i masi vrh proizvodnosti, a neke kasnije. S dobi probavni uglavnom maksimalnu sustav ovce se razvija, pa su i moguovce dostižu iskorištenja voluminoznih i pete laktacije. Navedeno je pove- krmiva znatno pozizano s tjelesnom ovaca tivna korelacija opsega koje prije postanu tjelesno zrele i trbuha i obujma buraga, kao i prije dostignu maksimalnu opsega trbuha i sadržaja svježe i suhe nost. razlika u proiz- tvari u buragu. je dokazana vedenoga mlijeka je ovaca u pozitivna sveza razvijenosti prvoj i drugoj laktaciji, dokje ovce, porodne mase janjadi i ukupne ovaca druge i laktacije ta razlika proizvodnje mlijeka u laktaciji. nešto manja. Mnogi tvrde daje nave- Unutar pasmine i deno u izravnoj svezi s razvijenosti redoslijeda i stadija laktacije, razviovce; obujam probavnih organa u jenije ovce daju više mlijeka.

U Hrvatskoj je proizvodnja i prerada mlijeka sve interesantnija te je sve više obiteljskih gospodarstava u kojima ovce muzu i mlijeko na samom gospodarstvu ili ga prodaju mljekari. da je cijena mlijeka u nas povoljna, je u interesu da ta proizvodnja po grlu bude što U jednom od prethodnih brojeva Mljekarskog lista pisali smo o temeljnoj ulozi genotipa ili pasmine u i kemijskom sastavu mlijeka, te je naglašeno da svaka jedinka ima «vlastitu granicu proizvodnje» iznad koje ne može proizvoditi više. proizvodnja i kemijski sastav mlijeka vrlo su kompleksni i pod utjecajem brojnih s kojima moraju biti upoznati, pa iznijeti utjecaj redoslijeda i stadija laktacije. Dob ovce ili redoslijed laktacije

Dob ovce, odnosno redoslijed laktacije, fiziološki je izravno povezan s i kemijskim sastavom proizvedenoga mlijeka. znaju da ovce (prvojanjke), u prvoj laktaciji, proizvode manje mlijeka od starijih. Maksimalna proizvodnja mlijeka je u ili u laktaciji, a nakon toga proizvodnja mlijeka stagnira i polako opada. Navedeno trebaju imati u vidu, pa u stadu uvijek imati uravnotežen odnos i starijih ovaca te na vrijeme sva grla koja nisu u stanju dati mlijeka.

Iz tablice 1 vidljivo je, da je

ovaca znatno je manji, pa je su i znanstvestoga njihov kapacitet probave ne spoznaje o utjecaju redoslijeda

R. br. Dužina laktacije Dužina razdoblja sisanja Proizvodnja mlijeka u laktaciie (dana) (dana) Jaktaciii (kel Istarska EF*

Tablica 1: Utjecajredoslijedalaktact/ena proizvodnju mlijeka laktacije na kemijski sastav mlijeka. Postoje navodi u literaturi da se s dobi, odnosno s redoslijeda laktacije ne samo proizvedenog mlijeka nego i sadržaj masti i te somatskih stanica, dok sadržaj laktoze opada. Uz to je pozitivna korelacija tjelesne mase ovce i sadržaja masti i u mlijeku.

„ ovca

Slika 1: Istarska ovca

Više znanstvenika tvrdi da je mlijeko starijih ovaca bogatije osnovnim kemijskim sastojcima: suhom tvari, bezmasnom suhom tvari, masti i negoli mlijeka dobivenog od ovaca. tome, od iste mlijeka starijih ovaca može se proizvesti više sira. Najniži sadržaji suhe tvari, masti i su u mlijeku ovaca u prvoj laktaciji, a najviši u onom iz pete i kasnijih laktacija (tablica 2).

Stadij laktacije

Stadij laktacije na dnevnu proizvodnju mlijeka i na njegov kemijski sastav. Laktacija janjenjem i u se (u prvih nekoliko tjedana) proizvodnja i kemijski sastav mlijeka mijenjaju gotovo svakodnevno. Sadržaj mlijemasti i visok je u kolostrumu i u mlijeku laktacije, znatno manji sredinom laktacije, a prema kraju laktacije ponovo se Nakon janjenja proizvodnja mlijeka raste do 3. - 5. tjedna laktacije kada dostiže maksimum. Smatra se da pasmine ovaca u prvih 30 dana oko 25% ukupne proizvodnje mlijeka u laktaciji. Nakon toga dnevna proizvodnja mlijeka stagnira i padati, a intenzitet smanjenja proizvodnje mlijeka ovisi o genotipu (pasmini), hranidbi, osobinama ovce, zdravlju i dr. Laktacijski vrh, odnosno dnevnu proizvodnju mlijeka ovce postižu 3. i 7. tjedna laktacije ovisno o pasmini, godini i sezoni janjenja, hranidbi i pojedinoj ovci. Nakon toga proizvedenoga mlijeka po danu postupno se smanjuje i najmanja je

na kraju laktacije. Isto tako, mlijeko (od travnja do lipnja)jertada nije istog kemijskog sastava tijekom ovce konzumiraju veliku cijele laktacije. paše koja sadrži puno Sadržaji suhe tvari, masti i djeluju na u laktacije su neproteinskog dušika u visoki, zatim postupno padaju, da bi mlijeku koji otežava formiranje maksimalne razine dosegnuli na gruša. kraju laktacije. Sadržaj laktoze ima Dužina laktacije suprotan trend. Sadržaji mineralnih Laktacija mlijeka) tvari u mlijeku su, pod janjenjem, a završava izravnim utjecajem stadija laktacije. zasušenjem ovce. O dužini laktacije klorida i magnezija tijekom ovisi ukupna proizvodnja mlijeka, laktacije se a sadržaj proizvedene suhe tvari, natrija se smanjuje. Stadij laktacije, masti i odnouz to, i na preradbene osobine sno ukupna proizvedenoga mlijeka. S odmicanjem sira i skute. Dokazana je postojanje (trajanjem) laktacije pogoršavaju se pozitivne korelacije dužine osobine grušanja mlijeka, laktacije i ukupne proizvodnje mlijese vrijeme kiseljenja i formiranja ka i masti. Trajanje laktacije skute, pa je skuta slabije ovisi o genotipu (pasmini), ali je i pod koji sami mlijeko i izravnim utjecajem mnogih drugih proizvode sir vjerojatno su zamijetili od kojih je najvažnija da se mlijeko teže gruša tijekom hranidba i zdravlje vimena. Laktacija

Tablica2: Utjecajredosltfedalaktacifena kemtfski sastav

Kemijski Redoslijed laktaciie sastoiak, % 1. 2. 3. 4. 5. 6. Suha tvar

u ovaca može trajati od 150 do 300 dana. Prva laktacija je od onih nakon nje. S obzirom da je laktacija u ovaca znatno negoli u krava, što umnogome doprinosi sezonalnosti proizvodnje mlijeka, na razne se (selekcijski i tehnološki) nastoji produžiti trajanje laktacije, a samim time i ukupna proizvodnja mlijeka. Razdoblje mužnje se brzim odvajanjem janjadi nakon janjenja od ovaca, te primjenom križanja.

Slika 2: Vime istarskeovce

Mr. se.juraj Orenda I

Status države kandidata za u EU otvorio je Hrvatskoj nove ali naravno i nove obveze. Stjecanjem statusa zemlje kandidata otvara se, ostalog, korištenja predpristupnih fondova kao u procesu prilagodbe, a obveza je usklas pravnom EU na poljoprivredne politike, te pri provedbi drugih potrebnih intervencija i mjera za razvoj ruralnih Predpristupna je dio predpristupne strategije EU, a usmjerena je na potrebe svake države pristupnice koja je u fazi pripremanja za u Europskoj uniji.

Za poljoprivredna gospodarstva u 2006. godini, važna predpristupna sredstva su iz fonda SAPARD (Specijalan predpristupni program za poljoprivredu i ruralni razvitak) a to je fond pred pristupne EU za poljoprivrede te ruralnog razvoja.

Važna je da se sufinanciranje iz fonda SAPARD izvodi tek nakon završetka investicije i po izvršenom prihvatljivih troškova, odnosno nakon završene i od strane investitora investicije, ali samo za dopuštene i opravdane investicijske troškove.

mlijeka i SAPARD

Velike su korištenja SAPARD sredstava pružene poljoprivrednim gospodarstvima mlijeka za investicija u ovom poljoprivrednom proizvodnom sektoru.

Od interesa hrvatskim proizvomlijeka iz SAPARDprogra-

ma svakako je Mjera 1. a to je potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva.

Potpore u sektoru proizvodnje mlijeka namijenjene su ulaganju u izgradnju novih štala za držanje muznih krava, adaptaciju štala za držanje muznih krava te opremanje tih štala kroz grupe opreme. Dio opreme odnosi se na podne rešetke, opremu stajališta, boksova i vezova za stoku, zavjese za zatvaranje prolaza u staju, za teljenje i prijevozna stajališta za goveda. Sufinancira se i ventilacijska oprema kao i oprema za vodovod i napajanje, za hranjenje životinja i to: za doziranje krmnih koncetrata, mlinovi i mješaonici za hranjenje, mikser prikolice za pripremu kabaste krme, silaže, transporteri krme i puhalnici.

Kod proizvodnje mlijeka obuoprema i to: izmuzišta za strojnu mužnju (sa svim elementima, materijalom i montažom}, mljekovodi, za i mlijeka uz izgradnju odgoprostora za manipulaciju i mlijeka.

Oprema za manipulaciju gnojem odnosi se na transportere za gnoj, za izgnojavanje, a izgradnju tankova za sakupljanje i tankova za stajskog gnoja (krutog i zatim za miješanje gnojnice, pumpe za pražnjenje tankova, separatore za gnojnicu, strojeve za utovar krutog stajskog gnoja, cisterne za gnojnicu ili specijalne prikolice za transport krutog gnojiva.

Organizacijska i podrška U Pravilniku o provedbi SAPARD programa (IINarodne :r.·

novine" broj 56/2006.} propisani su uvjeti za podnošenje zahtjeva i korištenje potpore iz ovog programa. U za korisnike dodatne su upute i popisi dokumenata potrebnih za podnošenje prijava na zahtjeva za isplatu, te dokumenata potrebnih za kontrolu na terenu. Svi ovi dokumenti su dostupni na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva www.mps.hr ali i preko djelatnika Hrvatskog Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu te na njihovoj web stranici www.hzpss.hr.

Pravo na sredstva korisnik ostvaruje temeljem podnesenog zahtjeva na javno objavljenom ukoliko njegov zahtjev bude prihvatljiv i odobren od SAPARDAgencije. Predmet natjeje dodjela (odobravanje} nepovratnih sredstava iz programa SAPARD za investicije u poljoprivredna gospodarstva. Podržavaju se projekti koji doprinose poboljšanju konkurentnosti gospodarstva, koji dovode do potpunog poljoprivrednog gospodarstva s propisima EU vezanim uz unapreproizvoda, smanjenje troškova proizvodnje, konkurentnosti, modernizaciju sustava proizvodnje, smanjenje okoliša, dostizanje higijenskih, veterinarskih i okolišnih standarda, sigurnosti hrane, te dobrobiti životinja.

Funkciju SAPARDAgencije u Republici Hrvatskoj ima Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi unutar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

BOMI - agro d.o.o.

(9L}~~~u

t~-~jwnica

~~-vdilwm~.

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno:

• savjetovanje u ishrani

• kompjuterske recepture za smjese

• izrada balansiranog obroka

Kreditne linije u suradnji sa:

Tko može biti korisnik SAPARD sredstava

Osobe kojima se dodjeljuju nepovratna sredstva po ovoj osnovi su poljoprivredna gospodarstva koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost, upisana su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i u sustavu su PDV-a.

Korisnici i njihovi projekti moraju zadovoljiti i posebne kriterije da bi bili prihvatljivi za odobrenje SAPARD sredstava, što da poslovnim planom mora biti dokazana ekonomska održivost projekta na kraju ulaganja. Prije ulaganja poljoprivredno gospodarstvo mora zadovoljiti minimalne nacionalne standarde koji se odnose na okoliš, veterinu, higijenu i dobrobit životinja. Za projekt treba biti obavljena prethodna procjena projekta od strane nacionalnih nadležnih tijela za okoliš i veterinarstvo iz koje je razvidno da poljoprivredno gospodarstvo, na kraju ulaganja, ispunjavati okolišne, higijenske, veterinarske, sanitarne te standarde kvalitete hrane i dobrobiti životinja s EU standardima. Po završetku ulaganja poljoprivredno gospodarstvo mora, za tehnološku cjelinu koja je bila predmet projekta, zadovoljiti EU standarde koji su važili u trenutku podnošenja zahtjeva. Svakako treba naglasiti, da za projekte ulaganja imaju za cilj proizvodnje, uz poslovni plan treba imati priložen dokaz o osiguranju tržišta za plasman svojih proizvoda.

U sektoru proizvodnje mlijeka poseban kriterij je da poljoprivredno gospodarstvo po završetku ulaganja ima najmanje 20 muznih krava, te da raspolaže dostatnom površinom poljoprivrednog zemljišta koja mu osigurava da može

upravljati gnojivom u skladu s EU standardima (orijentacijski 0,5 ha po uvjetnom grlu).

Osim ovih zahtjeva bitno je naglasiti da korisnik (investitor) uz zahtjev mora dokazana dokumentirati izvore za financiranje planiranog ulaganja poljoprivrednog gospodarstva (vlastita sredstva na ili odobren kredit), te svu potrebnu dokumentaciju (propisane vinske dozvole).

Kako planirati projekt

1. Važno je naglasiti, da pri planiranju projekta poljoprivredna gospodarstva moraju krenuti od analize stanja svojeg gospodarstva, da se to gospodarstvo uskladi s EU standardima s jedne stane vlastite za financiranje projekta, a s druge strane realne potrebe vezane uz visinu planirane investicije.

2. Mnogi misle da je najvažnije podosadašnji obim proizvodnje, cilj SAPARDprograma i namjena sredstava potpore nisu namijenjeni toj svrsi i proizvodnje. U odnosu na minimalnu ciljanu (20 muznih krava) mlijegospodarstva koje može podnijeti zahtjev za SAPARD, razvidna je da velik broj „srednjih" gospodarstava u ovom sektoru u Hrvatskoj može biti kandidat za EU sredstva Ovo je minimalna gospodarstva koja može potrebnu ekonomsku opravdanost i razvoj u proizvodnji mlijeka (pod uvjetom daje to jedina proizvodnja na gospodarstvu).

3. Postoji dosta gospodarstava koja su kroz dosadašnja ulaganja izgradila staje, do

završetka projekta potrebna su im dodatna ulaganja u opremu ili tankove za stajski gnoj. Prema EUsmjernicama treba imati dostatan kapacitet za stajskog gnoja na polugodišnjoj razini, tj. za proizvodnju od najmanje šest mjeseci, stoga ova gospodarstva mogu pripremati i ovakve projekte koji su investicijski i izvedbeno manje zahtjevni.

Važno je naglasiti, da je u takvom potrebno za stanje imati „uredne papire", dakle, sve prethodno potrebne dozvole za objekte, kao i za one koji se eventualno planiraju financirati kroz SAPARD. je i s onim gospodarstvima koja imaju namjeru ulagati u izmuzišta i opremu za i skladištenje mlijeka na poljoprivrednom gospodarstvu, uz izgradnju prostora za manipulaciju i mlijeka. Dakle, to mogu gospodarstva koja sada imaju najmanje 20 muznih krava, su ostali uvjeti na gospodarstvu s odredbama vezanim uz dobrobit životinja i zaštitom okoliša, a važno im je poboljšati higijenske uvjete u proizvodnji mlijeka.

4. da se kroz ovaj program sufinanciranje i u rekonstrukciju štala, sigurno je da dio gospodarstava treba razmisliti o financijskoj opravdanosti izgradnje nove štale i ukoliko je zadovoljiti tražene standarde (Pravilnik o uvjetima koje moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama „Narodne novine", broj 136/05) kroz rekonstrukciju štale uz njena adekvatno opremanje.

Troškovi radova usluga i dobara Za troškove svih radova - usluga ili dobara koji su viši od 75.000 kuna, investitor mora dobiti i uz zahtjev priložiti ponude najmanje triju te izvršiti odabir najpovoljnije ponude. Porijeklo roba, usluga, radova, te opreme i materijala koji su sastavni dio investicije, moraju biti u cjelini iz dopuštenih zemalja (zemlje EU, Hrvatska, Turska, Rumunjska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija, Crna Gora i Albanija). O podrijetlu roba, usluga, radova i materijala investitor mora imati valjani dokaz.

Tijek investicije i bespovratna sredstva Investitor ne smije s investicije, odnosno ne smije s·radovima na investiciji prije potpisivanja Ugovora o dodjeli sredstava s Ravnateljstvom. Kao investicije uzima se preuzimanje bilo koje obveze na dodijeljenih sredstava (sklapanje bilo kojega ugovora, materijala, opreme, usluga ili radova).

Sredstva iz programa SAPARD su bespovratna ukoliko investitor osigura projekt prihvatljivim za sufinanciranje od strane EU, dakle s istom svrhom i namjenom tijekom 5 godina nakon donošenja Potvrde o završetku ulaganja. U tom razdoblju korisnik koji je dobio SAPARDsredstva mora nastaviti s obavljanjem poslovne djelatnosti, a predmet ulaganja ne smije prodati ili na bilo koji Korisnik je dužan kontrolu na terenu i propisanu dokumentaciju za odobrenu investiciju: od podnošenja zahtjeva, tijekom projekta, pa do proteka razdoblja od pet godina nakon donošenja Potvrde o završetku ulaganja.

Za Mjeru 1, gdje su i mlijeka, sufinanciranje bespovratnim sredstvima iz SAPARDprograma iznosi 50%vrijednooti investicije bez PDV-a,a najviše 2,5 milijuna kuna po jednom korisniku. korištenja sredstava iz predpristupnih fondova su, dakle, velike! SAPARDje prvi takav fond te se odobrena sredstva koristiti u 2007. godini. se aktivirati i sredstva iz IPARDna vrlo principima, pa tako za naših poljoprivrednih gospodarstava postoje da sredstva iskoriste. Osnovno je pravilo da sredstva treba tražiti na ispravan i propisan Brzina prilagodbe mljekarskog proizvod-nog sektora EU standardima i iskorištenih sredstava bespovratne ovise o broju kvalitetnih zahtjeva koje podnijeti poljoprivredna

C.itracentar~

proširite svoj fond s visokokvalitetnim e nim junicama to odmah

odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s Vašim bankama stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 138 3654

Krešimir Jakuš, dipl. ing.

Potražnja teladi od ponude

cijena simentalske teladi (80-160 kg) na sajmovima i u otkupu u tjednu od 26.06. do 02.07. ove godine iznosila je 23,90 kn/kg ŽV. U odnosu na cijene dva tjedna ranije, cijene su u navedenom tjednu bile više za 1,96 posto, a u odnosu na lanjske za jedan posto. Na tržištu je evidentirana vrlo dobra potražnja ali nedovoljna ponuda. I dalje je potražnja za muškom, simentalskom teladi vrlo velika, a cijene su bile od 22 do 26 kn/kg na kontinentalne Hrvatske. Nešto niže cijene bilježimo za žensku simentalsku telad, od 20 do 22 kn/kg žv. Na jadranske Hrvatske cijene simentalske muške teladi su od 23 do 30 kn/kg. I u razdoblju vrlo dobru potražnju uz rast cijena. Bez promjena na tržištu junadi

Na

Bjelovarsko-bilogorske i županije u 26. tjednu o.g. bilježili smo vrlo dobru ponudu junadi. Na ostalim poHrvatske ponuda nije tako jako izražena, pa je odnos ponude i potražnje uravnotežen. Na nim sajmovima, ali više po štalama uglavnom potražnju trgovci iz Dalmacije te mesari vlasnici manjih mesarskih obrta i mesnica. Traži se

' I živa stoka tele simental (80-160ki!) tele bolstaJn(80-160kg\ junica simental(za klanie) bik simental(>450kg) krava simental(za klanje) janje jare

kvalitetna, simentalska, utovljena junad, a cijena im ne prelazi 13 kn/kg žv. mesne industrije posjeduju vlastite tovne objekte, tako da vrlo rijetko kupuju na sajmovima, što u posljednjih godinu i pol rezultira viškom junadi na poljoprivrednim gospodarstvima. cijene utovljene simentalske muške junadi su od 12 do 13 kn/kg, nešto više bilježimo na jadranske Hrvatske te Gorskog kotara i Like, od 13 do 15 kn/kg, a potražnja za živom, utovljenom junadi na tom je mala. Niti u narednih mjesec dana ne je promjene cijena. Utovljene junadi ima dovoljno tako da uz potražnju koju tijekom sezone, znatnijih promjena u cijenama ne bi trebalo biti. se cijene od 12,50 do 13,50 kn/kg za kvalitetnu, simentalsku mušku junad. Ženska junad, kao što je to za tržište RH,je za kunu do dvije po kilogramu jeftinija.

EU-Cijene mesa više nego lani trend otkupnih cijena trupova klase R3 u EU-25, je zabilježen svibnja o. g., zaustavljen je u tjednu do 02.07. o. g. U tjednu do 02.07.2006. godine cijena trupova R3 iznosila je 314, 16 eura/100 kg. trend cijena tijekom ove godine, kao i lanjski, možemo da je ovogodišnji trend cijena gotovo prošlogodišnjem no cijene su u prosjeku više za 8 posto,

1 p

dok su u odnosu na 2004. godinu i više nego Tijekom srpnja stagnaciju ili blagi pad cijena mesa na europskom tržištu.

Najniže cijene krava za klanje od 1997. godine na ovamo Cijene krava za klanje u 26. tjednu ove godine nisu se promijenile u odnosu na one dva tjedna ranije. cijena krava za klanje iznosila je 5,89 kn/kg i niža je u odnosu na lanjsku za 17, 74 posto. Kao što smo u protekla mjeseca bilježili vrlo niske cijene krava za klanje na hrvatskom tržištu, tako je i cijena najniža u posljednjih devet godina u promatranom tjednu. Ponuda krava za klanje, posebice na

Požeškoslavonske i županije bila je vrlo velika, dok je potražnja izrazito mala. Cijene starijih krava za klanje kretale su se u rasponu od 4 do 5 kn/kg, dok su kvalitetnije krave prodavane po cijeni ne višoj od 8 kn/kg.

Dobra ponuda i potražnja janjaca

Ponuda i potražnja janjaca na tržištu krajem lipnja vrlo je dobra. Ovisno o težini i starosti, cijena janjaca je od 18 do 24 kn/kg na kontinentalne Hrvatske, dok su na jadranske Hrvatske od 23 do 32 kn/kg. Po višim cijenama, od 28 do 32 kn/kg, uglavnom su prodavani janjci. U narednih mjesec dana i dalje dobru potražnju i ponudu

HRVATSKA ciiene <kn/ke} 2006.nod. 200S.eod.

Dukatsvježe mlijeko- jedino mlijeko

ponosninositeljprestižnogaznaka Hrvatskakvaliteta

Oznaka Hrvatska kvaliteta priznanje je za iznimnu kvalitetu mlijeka koje se svaki dan prikuplja iskljucivo na hrvatskim gospodarstavima i dostavlja do najudaljenijih kutaka Hrvatske

Prestižni znak Hrvatska kvaliteta od 25. svibnja 2006. službeni je znak Dukat svježeg mlijeka po je jedino mlijeko u Hrvatskoj kojemu je Hrvatska gospodarska komora (HGK) dodijelila ovaj znak. Dukat svježe mlijeko tako je uvršteno u sam vrh svjetske ponude u svojoj klasi.

Odluku o dodjeli znaka donio je Savjet projekta vizualnog hrvatskih proizvoda HGK na temelju prosudbe i prijedloga nezavisne komisije za mlijeko i proizvode u kojoj su priznati autoriteti, Zavoda za mljekarstvoAgronomskog fakulteta i predstavnici Komore. Kriteriji ocjenjivanja po kojima je donesena odluka:

1. hrvatsko podrijetlo

2. Izuzetan angažman u razvoju primarne proizvodnje mlijeka

3. Kontinuirano kvalitete i zdravstvene ispravnosti po HACCP (Hazard Analysis Critical Control Point) sustavu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH za sigurnost i zaštitu zdravlja

4. Visoka prehrambena vrijednost Dukat svježeg mlijeka rezultatima ispitivanja Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

5. Inovacije koje kontinuirano trajnost, uporabe i dizajn Dukat svježeg mlijeka

6. Certifikati ISO 9001 za sustav osiguranja kvalitete i ISO 14001 za sustav upravljanja okolišem kojeg potpisuje svjetski lider i "benchmark" u certificiranju standarda SGS Systems iz Švicarske

7. Kvaliteta mlijeka u skladu sa zahtjevnim EU standardima

8. Suradnja s provjereno pouzdanim koji i sami zadovoljavaju najviše standarde kvalitete

9. Svakodnevno reakcija te odgovorno djelovanje na njihove reklamacije i prijedloge

Dukat svježe mlijeko dragocjena•je namirnica koja nas prati kroz život, od najmanjih nogu. Suvremena tehnologija proizvodnje ima uporište u dugogodišnjoj tradiciji otkupa, pakiranja i distribucije, datiraju iz daleke 1912. Danas se Lura i Dukat mogu pohvaliti otkupom mlijeka u Hrvatskoj od 17 000 hrvatskih kooperanata iz 15 županija. dijelom je o partnerima s kojima je uspostavljena dugogodišnja uspješna razvojna suradnja.

Dukat svježe mlijeko svakodnevno se prikuplja na hrvatskim gospodarstvima i u roku 24 sata do najudaljenijih kutaka Lijepe naše. distribucijska mreža u segmentu «hladnog lanca» u Hrvatskoj (sastavljena od šezdesetak cisterni, 9 skladišta i distribucijskih centara u Zagrebu, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Rijeci, Puli, Zadru, Splitu i Dubrovniku, te preko dvjesto kamiona) svakodnevnu dostupnost Dukat svježeg mlijeka na 8 000 prodajnih mjesta širom zemlje.

Dukat svježe mlijeko odlikuje izvorna svježina i okusa uz obilje prirodnog kalcija i vitamina. Kako ne sadrži nikakve dodatke i konzervanse, mora se u hladnjaku, a ostat ukusno i svježe tijekom 1Odana. U asortimanu su proizvoda posebna po suvremenoj, moderno dizajniranoj i prepoznatljivoj ambalaži koja izvorne sastojke (prozirna UV PET boca ili karton s Prvi je i jedini proizvod u Hrvatskoj u korištenju novog prestižnog dizajna kartonske ambalaže. Elegantni Elocurve u obliku vala premium kvalitetu proizvoda i doprinosi boljoj komunikaciji s strateškom usmjerenju na proizvodnju mlijeka, glavni ciljevi Dukata daljnji razvoj primarne proizvodnje mlijeka, produktivnosti i kvalitete mlijeka, te okrupnjavanje proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima. Sve to je za prosperitet i opstanak proizvodnje mlijeka u novim uvjetima koji nastati nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Dukat svježe mlijeko prvi je odabir koji za sebe i svoju obitelj žele samo najbolje. \_.~ Hrvatskakvaliteta

Aquastel-ov za higijenu mužnje izjavljuje:

Da to potvrdimo napomenut samo neke njihove

A) NAJNIŽA CIJENA, ISPOD 20,00 KN/LITRA (a litra se na Još 30 litara)

B) SAMO 2 SREDSTVA, ZA SVE PRIMJENE (hm, da, možda malo prekomplicirano)

C) 98,1% DEZINFEKCIJE (priznajemo, jedna ili dvije bakterije prežive)

D) 100% BIORAZGRADIVI (uzalud sve, ali nikako nismo uspjeli ostatke)

I E) BEZ ISPIRANJA {da, najteže Je prestati Ispirati, znamo, ali može se)

F) BEZ OSTATAKA U MLIJEKU (vjerujte nema nade, nitko ih još nije našao)

G) HRVATSKI PROIZVOD spoznaja za konkurenciju)

H) IMA JOŠ PUNO TOGA - E-klasa kupnje (ali, smo se dosta "ocrnili" ....•razumijte nas) SVOJ MALI ILI VELIKI MLJEKARSKI PAKET MALI: 300 L ZA 1 29,00 KN (SL OXYL + SL REDOL)

600 L ZA 21 2,00 KN (10L OXYL + 10L REDOL) S VODOM OXYL I REDOL DAJU 300 ILI 600 LITARA RADNIH OTOPINA) SVOJ PAKET NA 09 1/61 1 6602 PLATITE TROŠKOVE POŠTARINE MI UMJESTO VAS.

Develor:,rnent of New Technolw [X]IG.DE Potražite OXYL-dezlnficijens i REDOL-deterdient za pranje u poljoprivrednim ljekarnama i veterinarskim stanicama ili od nas! HR-10110 ZAGREB· 24 • TEL/FAX:01/3637336 - GSM:0916116602

E-MAIL: lnfo@aquastel.hr - lnternet: www.aquastel.hr

~filKJD QD

U prekrasnom podvelebitskom mjestu Krasno, i samo ime dovoljno govori o ljepoti ovoga kraja, sredinom mjeseca srpnja održana je trodnevna (14.-16.07.) manifestacija pod nazivom: «Dani sira u Krasnu».

U sklopu ove manifestacije održana je Godišnja skupština «Udruge mlijeka», koja je osnovana 28. 2006. godine, a danas u svojem ima 24 mljekare: mljekaraLemeš; Mljekara Barbara - Lila; MIH sirana - Kolan; Horizont d.o.o. - Koprivnica; Commerce d.o.o. Sirana Runolist - Krasno; ŠimunMilk d.o.o. - Luka; Agro Promet d.o.o. Sirana - Hamer d.o.o.Mljekara Latus d.o.o.Žminj; Vesna Loborika - Pula; Agropromet S&M d.o.o. - Križ; Sirena Mala Sirana d.o.o. • Kolan; I-Pak d.o.o. - Pakovo Selo; Družba d.o.o.Babina Greda; Biogal d.o.o. - Daruvar; Mljekara BIZ • Pleternica; EuroMilk d.o.o. - Bedenica; Batlan d.o.o.Otok Dalmatinski; - proizvodnja i prerada mlijeka - Mini mljekara Veronika d.o.o.Mljekara Vodopijevec - Donja Zelina; MCOMd.o.o. Sirana • Pag; Sirko d.o.o. - Mala Mljekara d.o.o. -Valpovo.

Cilj Udruge je zastupanje i zaštita interesa mlijeka - vlasnika malih mljekara, unaprerade mlijeka te promidžba i razvoj marketinga proizvoda.

Dijelatnosti Udruge: Inicirati i aktivno sudjelovati u pripremi i donošenju pravnih propisa koji na poslovanje mlijeka; Uspostaviti jedinstveni nastupa na tržištu; Aktivno sudjelovati u raspravama o pristupanju EU s timom RH za pregovore s EU; Raditi na predstavnika

Udruge u tim RH za pregovore s EU; Definirati i kriterije za kvalitetnu proizvodnju i nabavu sirovine; Pružiti Udruge u pripremi projekata i njihovoj prijavi

fondovima EU za podršku strukturnim reformama poljoprivrednog sektora; Koordinirati aktivnosti Udruge na dobivanju i ostvarivanju gospodarskih beneficija u skladu s programima lokalne

Mb'ekarski lMt 08/2006.

Slika 1: Predsjednicapovjerenstvaprof dr. se.jasmina Havranekdodjeljuje priznanjegospodinu za Velebitskisir - šampionskatitula

Slika 2: Dobitnicizlatnih, srebrnihi medalja

samouprave; Razvijati tradicionalne proizvode i s njima povezane robne marke; Razvijati nove robne marke i potpomagati njihovo pozicioniranje na tržištu; Raditi na poboljšanju proizvodnje primarne sirovine (sirovog mlijeka); Promicati kvalitetu življenja na selu i razvoj sela; Poticati ostanak mladih obitelji na selu i bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.

Udruga je osnovana uz

USAID-a i Tvrtke DAJ,koje uz i pružaju i financijsku ovoj Udruzi.

Plan Udruge je i svake godine organizirati ovakve manifestacije, koje bi se održavale diljem lijepe naše.

Drugog dana boravka u Krasnu organizirana je Izložba sireva, a tijekom izložbe je predsjednica povjerenstva: prof. dr. se. Jasmina Havranek priznanja za kvalitetu sireva, koje proizvode mljekare - Udruge. Povjerenstvo je ocijenilo 42 uzorka sira i dodijelilo: 11 zlatnih, 9 srebrnih i 13 medalja, a šampionska titula pripala je Velebitskom siru (tvrdi sir od mlijeka), kojeg proizvodi Sirana Runolist iz Krasna. Ova šampionska titula i nije bila posebno za sudionike i sve one koji su imali priliku kušati izvrstan Velebitski sir. Rezultat je to višegodišnjeg mukotrpnog rada cijele obitelji koja osim Velebitskog sira proizvodi i dobro poznat Krasnarski sir, škripavac, te skutu od kravljeg i mlijeka.

povjerenstvo u sastavu: prof. dr. se. Jasmina Havranekpredsjednica; povjerenstva: prof. dr. se. Dubravka Samaržija, prof. dr. se. Neven Antunac, prof. dr. se. Bogdan Perko, doc. dr. se. Samir Kalit, doc. dr. se. Slavica Gole Teger. koordinator pri ocjenjivanju sireva bila je Zrinka Kuliš, dipl. ing., a Ružica dipl. ing. povjerenstvo imalo je težak zadatak da od sirevaodaberu najbolje.

Dobitnici zlatne medalje, s maksimalnim brojem bodova (20) su: Tvrdi sir - Velebitski (Runolist - Krasno); Biokovski sir sa biljem i Dalmatinski sir (Agropromet - Vesnin sir (Vesna Loborika - Pula). Dobitnici zlatne medalje (19,75 bodova): Polutvrdi masni sir Kriško (Agropromet S&M - Križ); sir (MIH Sirana - Kolan). Dobitnici zlatne medalje (19,50 bodova): Masni polutvrdi sir Dragec (EuroMilk - Beloslavec); slani sir mljekaraKriževci); Punomasni tvrdi sirKrasnarski (Runolist - Krasno). Dobitnici zlatne medalje (19,25 bodova): Tvrdi sir - Prominski (I-PAK - Pakovo Selo) i Paški sir (MIHSiranaKolan).

Dobitnici srebrne medalje: Masni pol utvrdi dimljeni sir - Dragec (EuroMilk - Beloslavec); Slani Roko (ŠimunMilk - Luka); Svježi kravlji sir (Agropromet S&M - Križ); Polutvrdi kozji sir - Capra (Biogal - Daruvar); Svježi kravlji sir i Vinogradarski slani sir (Veronika - Polutvrdi kozji Cetinski sir (Batlan - Otok Dalmatinski - Sinj); Tvrdi masni Vesna sir i Polutvrdi sir Vesnin (Vesna Loborika - Pula).

Dobitnici medalje: Polutvrdi masni sir i Polutvrdi punomasni sir - sir (Agropromet - Polutvrdi kravlji sir Vacca (Biogal - Daruvar); Svježi kravlji sir, Mladi sir (I-PAKPakovo Selo); Masni polutvrdi sirDragec i Masni polutvrdi dimljeni sir - Dragec (ŠimunMilk - Luka); Škripavac i Kravlja skuta (RunolistKrasno); Polutvrdi kravlji sir u ulju s travama (Batlan - Otok Dalmatinski - Sinj); meki sir i Polutvrdi masni sir s paprikomBarun Trenk (BIZ - Pleternica); Polutvrdi masni sir - Pini (DružbaBabina Greda).

Nakon dodjele priznanja nastavljeno je druženje u organizaciji ove manifestacije - gospodina koji nije žalio truda da svim sudionicima s ponosom pokaže sve ljepote Krasna. Bila je to prigoda da predstavnici mljekara - Udruge mlijeka i mnogobrojni gosti bolje upoznaju ljepotu ovog kraja.Jednom bilo je to za neke od sudionika pravo ljepote pomalo nepravedno zapostavljenog dijela Like - podno

Slika 3: povjerenstvaza ocjenjivanjesireva

IIJIJi"l-tJI~! 1 IIILll!ll~IMllllil

svim karakteristikama koje mora Prepuna dvorana VGU-a DarioZagorec,dipl. ing., HZPSS imati jedna takva bala, otk~io)e P_~ed je veliko zanimanje poljoprivredostalim kolegama na Vjezbahstu nika i za predavanje neposredno VGU-a. «Stvar je vrlo jednostavna; prije samog natjecanja, a o iskustvimoje vježbanje i prip~ema~je :a ma u proizvodnji sjenaže govorio je natjecanje u spreman Ju sJenaze savjetnik mr.Josip Mikec. kada i sezona Prema «Pravilimaza natjecanje» baliranja. Trudi?1 se ~a svaka moj~ ekipe su mogle na natjecanje sa bala, gdje g?d Je radto, _bud~ kao I strojevima za spremanje sjenaže i ova - rekao JeJ_ez. _ repromaterijalom po vlastitom

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Visoko gospodarsko Križevci i Srednja gospodarska škola iz Križevaca bili su organizatori šestog «Natjecanja u spremanju sjenaže u bale» održanog 24. lipnja 2006. Mjesto odvijanja ove manifestacije bilo je vježbalište na Ratarni u Križevcima. Pokrovitelji su bili Kožupanija i Grad Križevci, a šestu godinu za redom generalni sponzor je tvrtka PSC iz Križevaca koja je osigurala repromaterijal za sve natjecatelje.

Odgovor na ovo pitanje dao je ovogodišnji pobjednik «Natjecanja u spremanju sjenaže u bale» Zvonko Jež, sada virtuoz u baliranju. Rekao je da mu je svako novo iskustvo dobrodošlo u njegovu radu sa strojevima prešom i uvija-

Svoju tajnu koje je pokazao napravivši balu u izuzetno kratkom roku, a da je po

RazmJena iskustava I znanJ~ izboru, a svaka je ekipa prešala i poljoprivrednika, vlasnika preša I uvijala po jednu balu. Ocjenjivana je za spremanj~ sjena!e _u ukupno 10 elemenata. bale, kao I prenosenJe Nakon što su startni novih. spoznaj~ polj_?privrednih brojevi, uslijedio je vrhunac manifeu pr01zvodnJ1_takve~~ste stacije. Bio je to start, odnosno sam volummozne krme natjecanja. Istovremeno je mlijeka, postala je glavna karakteri- krenulo više od trideset traktora s stika natjecanl~ u sprem~nj~ prešama i sjenaže u bale. Pnhku da sve to vide I slika koja je plijenila pažnju svih osje!e ~ži~o -~ije ?~?pustilo prisutnih. Nakon posla mnostvo IJud1koji su dosh iz gotov? tima, došlo se do ovogasvih dijelov~ Hrva~sk~. Zai~teres1- dišnjeg pobjednika. Pivo mjesto ranost natjecatelJs~1h .ek1~a, . s osvojili su Zvonko Jež i Zoran «linijama za spremanje Sjenaze» iz iz šoprona u maloj godine u godinu je sve a ove Kalnik, i to puta od kada g?di~eje pr~sti~lo 1?prija.~a.Nastu- postoji natjecanje. Drugo mjesto pilo Je 17 ek1_~a_iz6 zupanlja, dok su osvojila je ekipa koju su majka i 2 zbog tehmck1h kvarova odustale. sin, Mirjanai Josip Vrhovskiiz sela Cirkvensko Brdo u Sv.Ivan Žabno. mjesto osvojila je ekipa iz Bjelovara koju su Dalibor Šivak i GoranŠpoljar na je bio ekipe Mijo i to sa strojevima tvrtke ratarstvo trgovina d.o.o.

Danas u Hrvatskoj ima gotovo 300 linija za spremanje sjenaže, a to je dokaz da ona ima ogromnu ulogu u hranidbi krava na OPGima. No još uvijek treba raditi na poboljšanju kvalitete sjenaže. Kvalitetna sjenaže je garancija mlijeka. Mnogobrojni uzgakoji su došli u Križevce izraznih dijelova Hrvatske bili su zadovoljni a i razmjene iskustva i informacija o tehnologiji proizvodnje sjenaže.

Slika 1: ekipe u radu - prešanjebala

je dodatno privukla i prezentacija rada stroja za spremanje silaže ili sjenaže u PVC (tzv. kobasice). To je ujedno bila i prva takva prezentacija u ovom dijelu Hrvatske. Sjenaža u tzv. kobasicu napravljena je pored Govedarskog praktikuma Srednje gospodarske škole, a koristit se u hranidbi njihovih krava.

I nakon ovogodišnjeg natjecanja kao i ranijih godina moglo se da je za nove generacije strojeva za spremanje sjenaže na našim obiteljskim gospodarstvima, potrebno sve znanje poljoprivrednika, a time i dodatna

Slika 2: spremanjesjenaže u PVC tzv. silažnu kobasicu

llllllllll llllllA IIIJIIJI IIILI

Dario Zagorec,dipl. ing., HZPSS

Na ovogodišnjem natjecanju spremanja sjenaže u bale našao se i jedan Viconov stroj koji predstavlja novu generaciju preša i za pripremanje sjenaže. Vlasništvo je Damira iz sela Pofuki u Gornja Rijeka. još prije godinu dana Vicon je za europsko tržište predstavio revolucionaran 30 sustav uvijanja «okruglih» (rol) bala. Prema tvrdnjama osam poljodjelaca i poduzetnika tzv. kontraktora u Nizozemskoj (koji su davatelji usluga, odnosno izvoditelji radova farmerima), osim uštede folije, ova nova tehnika uvijanja ima još neke prednosti.

Boljasjenaža s 30

Svrha Viconova razvoja 30 je ušteda folije pri uvijanju bala. Istina, to je i postignuto, premda postoje i razlike. Jedan od spomenutih poduzetnikakontraktora mogao je uviti balu više po roli folije, dok je jedan farmer uspio uviti i do šest bala više iz jedne role folije. Taj farmer je uvio umjesto šest slojeva na balama. Po njemu, to nije nikakav

problem jer je bolje uvijanje s 30 ušteda folija se razlikuje od 5 %do 35 %

U prosjeku, korisnika koristi šest slojeva. U skladu s tim postavkama oni mogu uvijati iz jedne role folije 21 do 22 bale i uštedjeti 1O % do 15 % folije (usporedba sa starim Dodatna prednost je u tom i manji otpad folije kada se bale koriste u hranidbi. mnogi farmeri kažu da to ne Kontraktori kao izvoditelji radova više su oduševljeni svim time nego

farmeri, ali ne govore mnogo o uštedi folije da ne bi morali sniziti cijene za svoje klijente.

Bolji oblik bale: dodatna folija po rubovima bale

Ta nova tehnika štedi foliju, a osim toga bale su bolje uvijene, zaobljenije, kišnica ne ulazi u foliju i se manje plijesni izvana. Ponekad se kišnica može izvjesiti na dno bale, ali ta se voda nalazi na mjestu križanja folije i ne dodiruje silažu 3D Te prednosti su posljedica križnog uvijanja. Folija ide po širini

kao i po dužini oko okrugle strane bale. rotiraju 90 stupnjeva (slika i kratki film nalaze se na www.boerderij.nl).

Foliju prvo zatežu po rubovima bale (vidi slike). Bala tada nije povezana samo mrežom, i folijom. je da je najljepši oblik

bale kada je trava vlažnija i usitnjenija. Tradicionalnim uvijanjem ispadaju «jajasto» oblikovane bale. Tehnika 3D uvijanja smanjuje i folije. Podjednako uvijanje bale folijom sa svih strana U usporedbi s tradicionalnim

ELEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

Mljekarski list 08/2006.

uvtJacem, 3D - sustav uvijanja foliju uvija po bali sa svih strana, a je i da troši manje folije po plosnatoj strani bale. Samo su se dva farmera požalila na taj sustav. Oni su otkrili više štete i zapazili su plijesni na plosnatoj strani bale. To se može objasniti pogrešnim rukovanjem balama s plosnate strane. Po objašnjenju proto je pogrešnom postavkom stroja. Rješenje je u isporuci 3D s novom softverskom verzijom i to sezone. Taj softver pogrješke u postavci poput ove, ali je i novi sustav koji onemopucanje folije. Svi Viconovi 3D uvijek su sposobni uvijati i tradicionalno. Maloprodajna cijena 3D sustavaje: 3.900€ (bez PDV-a). Prednost: bolje formirani rub bale, potrebno manje folije, primjetna manje plijesni.

Nedostatak: manje folije na plosnatoj strani, što bi moglo biti i razlogom ranijeg kvarenja (Izvor:Boerderijbr. 7, 2006.)

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na www.elektrotehnika.hr

za automatsko pranje

Tip RBH 300 - 1600 lit

Tip RBC 1500 - 10 000 lit

zavisokuproizvodnju.m/Ueka idobrozdravljekrava PremikSzauspješnu.pripfem~tkraY,e

llilll~JJIIItllflllllJJI I IIIIZIMIII I

Zoran dipl. ing. j

Svake dvije godine, za sektora, u organizaciji VEEPRO HOLI.AND-a održava se "Svjetski skup novinara". Tako smo bili ugodno i što je upravo odabran Mljekarski list u izdanju Hrvatskemljekarske udruge. Predstavnici Hrvatske mljekarske udruge zajedno s 22 predstavnika iz 19 zemalja, krajem lipnja sudjelovali su na ovom studijskom putovanju u Nizozemskoj. S g. Jan Vennemanom i gostima predstavnicima zemalja posjetili smo nizozemske organizacije sektora govedarske i mljekarske proizvodnje, te dvije najuspješnije farme. Uspostavljena je komunikacija i suradnja na planu izmjene informacija u sektoru mljekarstva i uzgoja muznih krava holstein-friesian pasmine, te govedarske proizvodnje

Posebno su bila zanimljiva razmišljanja i iskustva predstavnika zemalja bivšeg bloka koje su se trebale prilagoditi novom sustavu tržišta i svoju poljoprivredu to, a posebice sektore govedarstva i mljekarstva, prilagoditi novim uvjetima liberalnog tržišta. O svojim iskustvima s ovog putovanja te o stanju mljekarstva u svojim zemljama sudionici povremeno pisati u Mljekarskom listu.

VEEPROHOLIAND

Nezavisna, neovisna i nekomercij a Ina privatna organizacija (osnovana 1969. godine), kojoj je svrha sektora mljekarstva, podrška izvozu krava, sjemena bikova i embrija. Financira je sektor Nizozemske, interese zastupa u inozemstvu. Organizacija informira zemlje uvoznice o uzgoju i unapre-

genetike krava, te o zemaca na povezivanje i prenošenje svim popratnim podatcima genet- znanja i iskustava svima onima koji skog materijala koji izvoze: registra- se žele u suvremena dosticiji__životinja, i genetike, selekcije i proizmlt~~ka, umjetnim osjemenji- vodnje. Ne tako velika zemlja (ukupvanJ1ma, progenim testiranjima, na površina Nizozemske je 4 153 menagementu farme, hranidbi, ško- 000 ha; 16,3 milijuna stanovnika) lama nastave i seminari- uspjela je tijekom povijesti postati ma, zdravlja životinja, jednom od svjetskih sila. razvoju veterinarskih programa za Imala je svoje kolonije u Africi i zdravlja, pribavljanju i Americi, a danas je na tim podrupripremi izvoznih certifikata o kao i u ostatku svijeta, uspjela garanciji zdravlja životinja. Nadalje, zavidne rezultate ne samo želi i otkloniti veterinar- izvozom proizvoda, nego i znanja. ske, ili druge barijere Dio površine mora Nizozemci su tržišta povezivanjem svih nadležnih pretvorili u poljoprivredno iskoriinstitucija u zemlji i inozemstvu. Da stive površine podizanjem nasipa i bi to uspješno odradili, svoj nasipanjem zemlje. Od ukupne program ostvaruju preko: površina kopna, 1 924 527 ha «Veepro Magazine», organiziranjem otpada na poljoprivredne površine i održavanjem izložbi, seminarima i (površina travnjaka iznosi 983 381 konferencijama, ekskurzijama po ha, a površina za silažne kulture je Nizozemskoj, video prezentacijama 240 880 ha). Ni fond nije na 14 jezika, izdavanjem brošura na zanemariv: 1433000 muznih krava i 9 jezika i internetom. 1 141 000 grla ženskog podmlatka Nizozemska,mala zemlja na 23 300 farmi s brojem - veliki partner od 62 grla po farmi. kvota To spremnost Nizo- za Nizozemske iznosi

M(jekarski li,st 08/2006.

Slika 1: Sudionicistudijskogputovanjau Nizozemskoj

11, 1 milijuna tona kvota po farmi iznosi 476 300 kg mlijeka).

ove podatke vidimo da su Nizozemci selekcijom krava na visoku mlijeka došli do zavidne razine. sve nadležne institucije u suradnji s farmerima nastavljaju još jedan veoma bitan pravac selekcije, a to je produženje životnog vijeka krava. Dobru kravu s visokom proizvodnjom mlijeka žele zadržati što dulje u uzgoju, no to je zasad, kažu, bilo dosta teško iako je na nekim farmama prosjek životnog vijeka krava 7 godina. krava iz uzgoja zbog problema s nogama (problemi s papcima), a ne zbog smanjene proizvodnje mlijeka. Zato su za daljnje razdoblje kao ciljeve izdvojili: dobar zdravstveni status muznih krava, pravilan smještaj, ispravnu hranidbu i optimalne higijenske uvjete.

Nizozemska je i velik izvoznik kvalitetnih junica i sjemena bikova holstein pasmine (tablica 3.).

Iz tablice je vidljivo kako je u 1999J2000. došlo do pada izvoza zbog pojave bolesti BSEšto navode kao faktor u izvozu junica. Danas usavršavaju sustav nadzora životinja obilježavanjem i migracije životinja unutar i izvan države; prate i životinjski lanac prehrane - mesno i koštano brašno, jer zemljama uvoznicima žele dati garanciju da je proizvod koji izvoze zdravstveno siguran. Priznaju, sustav nije savršen pa se potkradaju pogrješke. Ukoliko se na farmi (primjerice oteli nekoliko krava u skupini, a da farmer nije prisustvovao porodu, obilježit pojedinu telad znati koje tele je od koje krave) i tu se oko 1O % pogrješaka u evidentiranju. No, i takve stvari se u riješiti, nadaju se u Cooperative Association for Cattle Breeding - jednoj od organizacija zaduženoj za evidentiranje i nje stoke. Predstavnici Holland Genetics-a predstavili su uzgojni program za pasmine goveda: Holstein (crno - bijeli i crveno -

Tablica1: proizvodnjamlijekaholstein(crno bijeli)pasmine u Nizozemskoj

Godina

Laktacija Mlijeko

(dana) (kg)

(%) 75./76. 305 5 199 4,1 3,39 213 17680./81. 305 5 614 4,12 3,36 231 18985./86. 305 6 039 4,27 3,40 258 20590./91. 305 7259

95./96. 305 7 705

00./01. 305 8

04./05. 305 8 469

Tablica2: Neki parametrikod selekcije

Ii 197

Kao i kod nas i u Nizozemskoj je prisutan trend pada broja obiteljskih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka, te trend mlijeka po kravi (tablica 4).

Izložbe i sajam- zasigurno su veliki i kruna uspjeha svakog farmera. Predvode na stotine krava. Predvode grupe i majke elitnih bikova crno - bijelog holsteina, i majke elitnih bikova crveno - bijelog holsteina, junice - elitnih bikova crnobijelog i crveno - bijelog holsteina, telad raznih uzrasta jednog i drugog tipa holsteina. Zaista, velik broj 1,76 413 9124 68

Tablica3: Izvozjunica i sjemena bikova- ukupno

I Godina Junice (broj) Sjeme (doza) 1988./1989. 16 500 100 00 1993./1994. 44 500 1 200 000 1999./2000. 52 500 1 650 000 2000./2001. 20 500 1430071 2004./2005. 45 000 1 561 547 J

Tablica4: Kretanjebroja farmi u Nizozemskoj

Prosjek broj a Godina krava po farme (broj) farmi 1990. 46997 40 1995. 37 465 45 2003. 25 004 59 2005. 23 500 61

Interval I Broj krava s iz?'~u. Indeks Nonživotoi životoa starost telJenJa 1 beno više od I 00 000 retum broj proizvodnja kod prvog osJem_enJt razdoblje kg mlijeka period vijek krava laktacija teljenja tijekom životoe inseminacije vanJa [ (dana) (godina) mlijeka(kg) (dana) (godina) (dana) proizvodnje 5,8 33 27 701 2,2 101 bijeli), MRIJ(nizozemsko autohtono govedo), Belgian Blue (kojim osjemenjuju krave holstein pasmine u male proizvodnje mlijeka radi dobivanja teladi mesnih karakteristika), Jersey, Simentalac, Nelore i Gir. Godišnje prodaju 6,6 milijuna doza sperme. Uzgojnim programom je: 270 bikova crno - bijelog holsteina, 60 bikova crveno - bijelog i 1O autohtone pasmine MRU. dobru i s nadležnim institucijama u Hrvatskoj, posebice s djelatnicimaHZPSS - odjelom za govedarstvo, za koje kažu da su spremni na novih znanja i iskustavau govedarskoj proizvodnji,te primjenuistih u praksi.

muznih krava i podmlatka na jednom mjestu. Izložbu je posjetila i kraljica Nizozemske Beatrix (koja kraljuje od 1980. godine i omiljena je sa svojom mnogobrojnom pratnjom teje cijelu manifestaciju pozorno pratila i na svaku novoizabranu kravu šampionku od radosti ustajala i davala je sigurnoi kraljicase klanjakravama! Nakon završenih i izložbi uslijedila je aukcija. Zaslijepila nas je, i to ne bez razloga, informacija da je krava

.lf/jekarski list ()")/2006.

STUDIJSKO PUTOVANJE

2: Krava šampionka- rezultatdugogodišnjeselekcije

Slika 3: KraljicaBeatrixdodjeljujenagradukravi šampionki prodana za 45.000 eura. Nizozemci ipak drže do svojih krava, svog dugogodišnjeg rada na genetskom poboljšanju (usavršavanju)krava, pa im je svakako i svrha imati najbolju kravu u stadu, a ako je kupuju, onda ne štede. nastava

Kako za svoje farmere tako i za zainteresirane iz inozemstva nizozemska vlada pokrenula je Program edukacije koji se održava u pet centara nastave. Nastava pokriva sve segmente proizvodnje:

llfljekarski list 0S/2006.

lanac proizvodnje životinja, proizvodnju krme, hranidbu, poljoprivrednu tehnologiju - i razvoj ruralnih Nas je, naravno, zanimao program za inozemne sudionike. Program traje 6 tjedana, o je tematika u dvijecjeline:

1) menaaementmodernih fru:mi - proizvodnjahrane (hranidbena vrijednost i hranidba), uzgoj, zdravlje i plodnost stada, troškovi i kalkulacije na suvre-

menojfarmi

2) proizvodnja mlijeka i proizvoda, poslovna administracija, marketing i kontrola kvalitete.

Školarinusufinanciranizozemska vlada, a od uvjeta navode da država iz koje polaznik dolazi treba biti u skupini «zemaljau razvoju». Ostale troškove pokriva sudionik sam ili organizacija iz koje dolazi. Centri za edukaciju su za sve stupnjeve znanja polaznika, tako da se u nekima od nule nerazvijenim zemljama s nerazvijenom poljoprivredom, npr. dijeloviAfrike).

Možda nije dovoljno nekoliko dana da sudimo ili kudimo, alijedno je sigurno, a to je da smo puno toga vidjeli, nešto i upoznali mnogo ljudi i uspostavili kontakte i prijateljstva na razini struke sa sudionicima iz država i kontinenata. Nema sumnje, za Hrvatsku su u svijetu, znaju za naše povijesne i uvjete u kojima smo živjelii vjerujuda uspješno ostvariti svoje ciljeve i prilagoditi svoju poljoprivredu uvjetima koji su pred nas postavljeni. Za kažu, uvijek su spremni. nizozemskog Ministarstvapoljoprivrede, prirode i kvalitete hrane, geopoi gospodarske prilike u Hrvatskoj, kažu kako smo postigli veoma mnogo u kratkom vremenu i da, ako nastavimo ovim putem (prihvanovih znanja i tehnologija) možemo daleko i postati ravnopravan partner na tržištu. Primijetilisu i spremnost struke na suradnju, povezivanje i novih tehnologija i znanja iz Nizozemske. Zahvaljujemosvim organizatorima na s g. J.Vennemanom na poziw za sudjelovanjena ovom putovanjui nadamo se da smo i mi (koliko smo znali i umijeli)uspjeli svoju zemlju predstaviti svima onima koji vjerujuu našujoš bolju Hvala!

Slika

ŽIPIIIJSIIJIIIJIIIIJI U

81ŠIIJI 11111 ŽUPANIJE

I

lvanka dipl. ing. I

uDP.L;G/-.

K.OZ/~ l Ulf:..Cf'.,

Pod pokroviteljstvom

županije Udruga koza i ovaca županije organizirala je ŽUPANIJSKONATJECANJEU ŠIŠANJU OVACA. Natjecanje je održano u subotu 1. srpnja 2006. godine u To polju, grad Grad.

Suorganizatori natjecanja su: Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvoj i šumarstvo, Hivatski centar.

Glavni sponzor natjecanja je Gumex-eko iz Grada.

sud radio je u sastavu: predsjednik - Mirko (Gumexeko), Darko (HSC), Antun (Aronomski fakultet), Stjepan (UKO).

Natjecalo se u dvije kategorije i to šišanje škarama i šišanje škarama. U pivoj kategoriji šišanja škarama sudjelovalo je sedam natjecatelja. Pehar za pivo mjesto osvojio je Mihael Vuk, (2, 19) za drugo mjesto Branislav mjesto Mario Blažek (svi iz Bjelovarska - bilogorske županije).

U kategoriji šišanja škarama sudjelovalo je sedam natjecatelja - pet muškaraca i dvije žene. Pehar za pivo mjesto osvojio je Ivan (7, 13) iz Zadarska -

Slika 1:Mihael Vuk - Bjelovar 1 pobjednik škare»(21 19)

Slika 2: Marko Šolaja (17 g.) - Udbina

kninske županije, drugo mjesto osvojila je Marija iz Zadarska - kninske županije, a mjesto osvojio je Mario Blažek iz Bjelovarska - bilogorske županije.

Crveno zvono za najljepše ošišanu ovcu osvojila je Kosa Kamber iz Zadarska - kninske županije.

Dodijeljene su i posebne nagrade: pastirski štap za najstarijeg natjecatelja i natjecateljicu a to su Mario i Marija Posebne nagrade, žuto i plavo zvono, dodijeljene su sedamnaestogodišnjem MarkuŠolaja iz

Udbine i natjecatelju lvanu iz

Obrovca kojemu je samo trinaest godina a u izuzetno teškoj kategoriji - šišanju ovaca škarama.

S obzirom da raste zanimanje za ovu proizvodnju a zbrinjavanje vune predstavlja velik problem ovaca, Stjepan - predsjednik Udruge ovaca i koza županije drži ovakvu manifestaciju korisnom u promidžbi uzgoja ovaca, ali i atrakcijom.

Poslije natjecanja posjetioci su uživali u specijalitetima - janjetini i jaretini, a mogli su kušati i kupiti sireve proizvedene od kozjega i mlijeka proizvedene na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Vašafarmaje Vašživot...

Investirajte • U SVOJU

Farmerkrediti za proširenje s fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%.Efektivnakamatnastopa za kredita 84 mjeseca10,26%.

Partneruvoznik za nabavkujunica INTERAGRO d.o.o. Križevci

Investicijskikreditiza poljoprivrednike do 3-000.000,00 kn.

HBOR-KREDm do 12 godina do .2 godine

Prijevremenaisplata naknadaza mlijeko kooperantima LURE (12-togu mjesecu).

Vašavaraždinska

list 08/2006.

POSLOVNICENTARZAPOLJOPRIVREDNUKLIJENTELU: Bjelovar,F. Supilan, tel: 043/241222 gdje dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.

Slika 3: !van (13 g.) - Obrovac(7, 13), pobjedniku šišanju škarama

~O i proizvodnjamlijeka

nastavak iz broja 07/2006.

IIMr. se. Prije je proizvodnja mlijeka po toga nisu promije~ili na~in g?sp~L. kravi bila 3 500, zatim 4 500, 5 000, darenja tlom, proizvodnjom I pnje zamisliti koliko je 5 500, pa 6 000, 6 500 i na kraju premom kvalitetnije krme, uglavproblema i nastalo i 7 000 litara mlijeka po kravi nom nisu uspjeli. Nažalost, o ovome stvoreno unatrag samo 15 godina godišnje. Ovakav razvoj proi~odnje i mnogi hrvatski poljoprivre~ni koji su ometali i i treba planirati i ostvariti. Sto sve nisu vodili dovoljno još uvijek ometaju i ovakvo Nema selekcije i realizacije brži razvoj govedarstva i proizvod- proizvodnje po kravi? Ponajprije planiranog uzgojnog programa ni nje mlijeka u Hrvatskoj. Dvije su bolje gospodarenje zemljištem, planirane proizvodnje, bez plodvrste problema: problemi unutar zatim izmjena sjetvene strukture i nogtla.

OPG-a i problemi izvan OPG-a. I proizvodnja sve Može Ii biti dobar netko jedni i drugi utjecali su i jako kvalitetnije voluminozne krme. tko loše gospodari zemljištem i tko na brzinu razvoja proizvodnje Plodno tlo je garancija dobre proizvodi nedovoljno i to loše mlijeka u Hrvatskoj. Ipak, bez obzira ishrane krava, u što su se mnogi krme? Mogu li njegove krave biti na cjelokupnu situaciju, se uvjerili. Ovo je podloga boljeg valjano uzgojna grla? Pojam valjano broj OPG-a kontinuirano razvijao. Iz uzgojnog programa, podloga koja uzgojnog grla definitiv~o treba godine u godinu kupovali su zemlju, selekciju, odnosno odrediti valja_nodo~rom 1sh~an?m: sve više zemlje uzimali su u zakup, odabir, vlastiti uzgoj i kupnju krava s valjano dobnm nacm?m drzanja 1 broj krava i uzgoj junica i, proizvodnjom mlijeka. uzgoja. Valjano dobre ishrane ne~a što je najvažnije, na ovim Mnogi su pak velike bez valjano dobrog gospodar~nja gospodarstvima je pogrješke. Svi oni koji su pokušali tlom. Jedno bez drugoga ne ide~ proizvodnja mlijeka po kravi. proizvodnju mlijeka po u našem govedarstvu svi Osnovni pokazatelj razvoja kravi nabavom i kupnjom junica nisu složeni kako tr~ba. jednog OPG-a je (bilo ili uvoznih) te Otuda je toliki interes za v~lja~o proizvodnje mlijeka po kravi. oplodnjom krava spermom bikova uzgojnim i valjano uzgojemm Uzmimo dva gospodarstva, jedno s visokog genetskog potencijala - s uvoznim junica~a. 1s5~vrem~no, 5 ijedno s 10 krava. planom vlastitog uzgoja - a da prije aukcijske prodaje nas1~ ~alja~o

uzgojnih junica dož1vlJavaJu blamažu. Svaki mlijeka koji kupnjom junica svoje stado, kupit svaku junicu za koju vjeruje da kao krava imati proizvodnju od 5 000 do 7 000 litara mlijeka godišnje. Ali onu za koju sumnja da kao prvotelka dati manje od 18 litara, sigurno kupiti ni u krugu, pa makar županija ili dala subvenciju 1.000 ili 2.000 kuna. dobro cjelokupnu problematiku od uvijek sam htio da se u Hrvatskoj uvede aukcijska prodaja prvotelki. Tek nakon 60 dana laktacije valjano uzgojena junica, sada prvotelka, može na aukcijsku prodaju s teletom ili bez teleta. Tek kada izmjerimo i vidimo što je valjano uzgojena grlo

Slika 1: Skidanje otkosa u pravo vrijeme- puno kvalitetne krme!

proizvelo i što može proizvesti, možemo procijeniti njegovu uzgojnu vrijednost i se li to kupiti ili Neke promišljene glave svaki puta na ovaj moj prijedlog odgovore: «Ako je prvotelka dobra, gazda je prodati». A lošu prvotelku bi prodao! To da gazda u štali ima i loših krava ili su krave osjemenjene spermom loših bikova. Dobar gazda u štali nema loših krava. Je li loša prvotelka valjano uzgojno grlo? Za farmera nije.

Aukcijskom prodajom prvotetki u Hrvatskoj bi napravili velik pomak. To je moj savjet svim udrugama muznih krava. Organizirajte aukcijske prodaje prvotelki!!! Mnogo toga tada na vidjelo i mnogo toga morat se mijenjati. A da su neke promjene nužne, to svi vidimo.

Sva OPG koja su kupovala zemlju, broj krava i proizvodnju mlijeka po kravi, na osnovu boljeg gospodarenja zemljištem, izmjenom sjetvene strukture i i boljom proizvodnjom voluminozne krme, sjenaže 70 % + kukuruzne silaže 30 %,i nešto malo kvalitetnog sijena od ili otkosa, danas su uspješni mlijeka. Da ne bi netko pomislio da sam zaboravio na krepku krmu ili smjesu. Moja preporuka je - kupujte gotovu smjesu. Nemojte sa time imati obaveza i briga. 1 kg smjese = 2 litre mlijeka. Radi malo manje! Koliko vremena, rada i energije uštedjeti?! Mnogi su uspjeli i stvorili si dobru osnovu za daljnji razvoj. Razvoj u malome, pa razvoj u srednje velikom, i tek onda razvoj u velikom. Oni koji ovo ne postignu, a imaju velike planove i u velike investicije, velike kredite ili više kredita, dovode u veliko pitanje svoj poduhvat i svoj uspjeh.

Mljekarski /i,st 08/2006.

Drugo, vrlo važno pitanje razvoja i proizvodnje je: koliko to nosi više rada i obveza. Razvoj i proizvodnje mora istovremeno pratiti razvoj racionalizacije rada i obveza. Uz istu rada i obveza proizvodnju i ostvariti zaradu, to je uspjeh.

Ali tada nema više svaštarenja, tradicionalnog razmišljanja, organizacije posjeda i proizvodnje. Promjene moraju biti na svim nivoima. Mnogi hrvatski farmeri su danas zadovoljni svojom proizvodnjom mlijeka, bez obzira na sve probleme koje imamo.

Teško je neke stvari shvatiti i objasniti. Bilo bi vrlo zanimljivo kada bi netko sastavio listu svih koji su doveli do današnjeg stanja u govedarstvu naše zemlje, te svih uzroka i Zašto se i kako to sve skupa odvijalo (i dan danas se odvija) vrlo je teško razumjeti i shvatiti. Ipak, mnogi su išli naprijed. Iza svih tih stoje sasvim uzroci

Jedna od

prepreka su prostorni planovi seoskih i pojedinih sela. Selo na kraju svih sela i na kraju sela i ne možeš graditi staju kapaciteta unutar takozvane i tako zacrtane zone. Za 20 ili 29 krava - može, ali za 30, 35 ili 50 krava, bez obzira na i posjeda - ne može. Pa parcele do 30 %.Više ne može. Ove staje ugrožavaju uvjete stanovanja i življenja u našim sve perspektivnijim selima. Kao i parcele, više od 30 %. Toliko je dalekovidne pameti koja je predložila, donijela i usvojila ovakve prostorne planove naših sela! Prostorni planovi su nanijeli najviše štete velikim gospodarstvima, onima koja mogu držati više od 30 muznih krava. Ipak, mala i srednja gospodarstva još uvijek imaju dovoljno prostora za razvoj. Pitanje je jedino sada, imamo li mi postavljenu osnovu, postavljene standarde za mala i srednje velika gospodarstva. Kako u Hrvatskoj spasiti i zadržati u proizvodnji što broj ovakvih gospodarstava? Zašto mladi bježe sa sela? Kako na

Slika 2: Dobropripremljenukrmu kraveuvijek radojedu

selu zadržati mlade obitelji koje se baviti proizvodnjom mlijeka?

Jedino razvoj malih i srednje velikih OPG-a njihov prijelaz u i velika gospodarstva. Ako nema postepenog razvoja moramo biti jako oprezni.

Dugo smo tapkali na mjestu dok su kola polako išla natrag, a pomaci u razvoju bili mali i uglavnom ovisni o malom broju pojedinaca. Analizirajmo stanje sela oko Zagreba na udaljenosti do 50 kilometara, isto tako oko Varaždina, Bjelovara, Osijeka i ostalih centara i manjih u kojima su locirane hrvatske mljekare. Koliko u pojedinim selima imamo dobrih farmi, malih od 8 do 15 krava, srednje velikih od 16 do 35, te velikih od 36 do 50 i više krava. U prošlom broju Mljekarskog lista pisao sam o razvoju i

U razdoblju od 09. do 11. 06. 2006. godine u sklopu 8. skog sajma poduzetništva MESAP, održana je VII. izložba županije u organizaciji HSC-a i HZPSS-a a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, županije, i inih.

Na izložbi, koju je otvorio poministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Stjepan bila su predstavljena 24 grla u 5 kolekcija. U sklopu izložbe bila su prikazana i tovna junad aberdeen angus pasmine koju je izložio Dragutin iz Štefanca, a koje je uzgojio Elvis iz Belice.

Sva izložbena grla po kolekcijama su

razvoja malih i srednje velikih farmi. Zašto u sela imamo tako malo OPG-a koja se bave proizvodnjom mlijeka?

Nažalost, na nivou Hrvatske nikada nisu standardi proizvodnje mlijeka na OPG-u, niti su po pojedinim regijama proizvodnje mlijeka po jedinici površine.

Koliko OPG-a u Hrvatskoj ima koja redovito daju uzorke zemlje na kemijsku analizu, koja imaju bilancu biljnih hraniva, plan nabave potrebnih mineralnih gnojiva i plan sjetvene strukture koja dati proizvodnju suhe tvari (ST)? U Hrvatskoj se o ovome naprosto nije vodilo Išlo se na uvoz rasplodnih junica i bolje genetike. Zašto netko ne objavi koliko je godišnje uvezeno junica u Hrvatsku

~rn

diplomama Hrvatskog centra koje je ravnatelj HSC-a

Franjo Poljak te brojnim i naturalnim nagradama od sponzora izložbe.

su :

1. lvan Donji Kraljevec, za junicu simentalske pasmine CVETAŽb 1100386456 (O: Bel 7251) oteljenu 28.07.2004., je majka imala 3 teljenja a je u 2 laktacije proizvela 4185 kg mlijeka s 4,30 % masti i 3,47 %

Maksimalnu stje majka junice imala u I. laktaciji s postignutih 4 307 kg mlijeka s 4,22 % masti i 3,49 %

2. Stjepan Leskovec, za prvotelku simentalske pasmine VANAŽb. 0013013772 (O: Bel 7251) oteljenu 02.02.2003., koja je u prvih 100 dana laktacije proizvela 2 306

unatrag 15 godina (i koliko je to ukupno) te rasplodnih bikova i doza sperme? Koliko smo za to izdvojili keša, kapitala, te za koliko smo taj investirani kapital našom proizvodnjom mlijeka i daljnjim uzgojem za remont i proširenje broja krava? Jesmo li vratili taj kapital? Sasvim bi druga bila da smo taj kapital investirali u vlastiti uzgoj i stvaranje novostvorene nacionalne vrijednosti vlastito uzgojenih rasplodnih junica. Život je pokazao da je uzaludno pokušavati neke stvari objasniti onima koji ne razumiju i koji shvatiti da svaki konkretan problem traži konkretno rješenje koje može donijeti promjenu u uvjetima i okolnostima. I za kraj: žanjem žito, kosim travu (prvi otkos), krave jedu slamu

Vesna dipl. ing., HSC

kg mlijeka, s 4,03 % masti i 3,91

3. Miroslav Negovec, Prelog, za kravu simentalske pasmine CIFRA Žb. 0013013243 (O: Ziklon 7448), oteljenu 28.10.2002., koja je imala 2 teljenja a u I. laktaciji je proizvela 4 320 kg mlijeka, s 3,70 % masti i 3,50 %

4. Milan Miklin, Preseka, za ervotelku holstein pasmine BELKA Zb. 6100145555 (O: Nana 352) oteljenu 05.11.2003., koja je u prvih 100 dana laktacije proizvela 3 230 kg mlijeka, s 4,52 % masti i 3,30

5. Slavko Podvezanec, za kravu holstein pasmine RUMAŽb. 0033009071 (O: Žabot 353), oteljenu 29.08.2002., koja je imala 2 teljenja a u I. laktaciji je proizvela 6 439 kg mlijeka, s 3,77 % masti i Predsjednik Europskog saveza uzgajatelja Simentalskog goveda

RichardPichler,iz kolekcije izloženih grla simentalske pasmine, je zvono kravi LINAŽb. 0013013146 (O: Pluto 7123) Milana iz Kuršaneca. Ova krava, oteljena 20.10.2002., imala je 2 teljenja, a u I. laktaciji je proizvela 7 046 kg mlijeka s 4,01 % masti i 3,69 %

Milanu Miklin iz Preseke je diploma i zvono Hrvatskog centra, za šampionsko grlo izložbe VRANAŽb. 0033006823 (O: Theodor). Kravaje oteljena 12.12.2000., imala je 3 teljenja dok je u 2 laktacije proizvela 1O340 kg mlijeka s 4,50 % masti i 3,26 % Maksimalnu imala je u li. laktaciji s postignutih 1O906 kg mlijeka s 4,44 % masti i 3,38 Slavka Podvezanec,

IX.

I I m~ ~DJ

Dana 11.06.2006. godine održana je IX.

izložba na kojoj su bila izložena grla Brodsko-posavske, Vukovarska-srijemske i baranjske županije. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Hrvatske komore, a u organizaciji HSCi inih.

Nakon uvodnih otvorenje izložbe proglasio je Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar

Na izložbi je predstavljena pet kolekcija iz govedarstva s ukupno 36grla.

Sva izložbena grla su diplomama Hrvatskog centra koje je ravnatelj Franjo Poljak, te brojnim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.

su :

1. Kuže - uzgoj stoke, Stari Perkovci, za steonu junicu simental-ske pasmine SELMA Žb. 7100128447, oteljenu 19.10.'03., kojoj je majka max. imala u drugoj laktaciji sa 7 352 kg mlijeka, 3,9% m. m. i 3,3%proteina,

Mljekarski list 0:,,/2006.

2. Matija Oprisavci, za prvotelku simentalske pasmine BlANKA Žb. 8100157110, oteljenu 13. 12. '03., koja je u drugoj kontroli proizvela 1O kg mlijeka sa 4,4% m. m. i 3, 7%proteina

3. Sikirevci, za kravu simentalske pasmine, MILKA Žb. 12020977, oteljenu 01.04.'01., koja je max. imala u laktaciji od 5 516 kg mlijeka, 4. Rupe - poljoprivredno gospodarstvo, Donji Andrijevci, za kravu u kolekciji bikovskih majki simentals k e pasmine LAURA Žb. 1100235266, oteljenu 15.05.'02., koja je max.

imala u prvoj laktaciji od 5 966 kg mlijeka

5. Posavina d.o.o., Zbijeg, za kravu holsteinfriesian pasmine Žb. 2100463808, oteljenu 26.03.'02., koja je u prvoj laktaciji proizvela 6 567 kg mlijeka sa 4,0% m. m. i 3,5% proteina, Kuže - uzgoj stoke iz

Starih Perkovaca - diplomu je ravna te lj HSC-a Franjo

za šampionsko g!lo simentalske pasmine JAGODA Zb. 12019960. Kravaje iz kolekcije BM, oteljena 18.02.'01., a max. imala je u drugoj laktaciji 8 480 kg mlijeka sa 4,5% m. m. i 3,5% proteina.

Posavini d.o.o., Zbijeg, diplomu je ravnatelj HSC-a Franjo Poljak, a zvono je ministar Petar za šampionsko grlo holstein-friesian pasmine Žb. 7100463670. Krava je oteljena 10.08.'02., a u prvoj laktaciji proizvela je 6 303 kg mlijeka sa 4, 7% m. m. i 3, 7%proteina.

Poljak, a zvono je ministar Petar Ministar dodjeljujenagradu

bilje uspijeva gotovo na svim položajima. Otporno je na niske temperature i dobro podnosi zrak. Izbor je takav da se za sve tipove vrtova može sorta. kombiniranjem ili u aranžmanu s ružama i listopadnirn dobit predivne, obojane prijelaze tijekom cijele godine. Ako neki primjerak crnogorice želimo posebno istaknuti, posadit ga posebno, kao soli ter. Patuljaste forme osobito su pogodne za manje vrtove, a možemo ih saditi i u posude.

Prilikom sadnje potrebno je voditi o razmaku sadnicama. Razmak se na osnovu širine pojedinih sorti. Tako biljke imati puni rast, boju i ljepotu.

Chamaecyparis lawsoniana "Allumii" stablo je visine do S m i promjera krošnje oko 1,5 m. Krošnja je uspravna i zeleno - plave boje. C. lawsoniana "Allumigold" visine je oko 3 m a iglice su žute boje, dok je unutrašnjost krošnje plavo-žuto-zelena. C. lawsoniana "Columnaris" jedan je od najljepših Krošnja je uspravna, uska i stupasta, visine do S mi širine 1 m. lzboji su prema vrhu plavkasti, a s donje strane plavo - zeleni, izuzetne C. lawsoniana "Ellwodii" posebna je forma

Raste 2 - 3 m visoko, širine je 60 cm, vrlo je gust i ima plavo - zelene izboje. Jedna je od najboljih sorti za kamenjare i manje vrtove. C. /awsoniana "Fletcheri" sporog je rasta, stupaste krošnje, visine 2 - 4 m. Izboji su gusti, plavozelene boje. C. lawsoniana"Golden wonder" izuzetna je, žuto obojena sorta, visine do S m i širine do 2 m.

Raste uspravno srednje obješenih grana. C. pisifera"Boulevard" vrlo je raskošnog izgleda, visine 2,5 m i širine 1,5 m. Iglice su srebrno - plave boje. C. lawsoniana "Keleris gold" vrlo je vrijedna žuta ukrasna forma. Raste široko i snažno. Visine je 5 m i širine 2,5 m. lzboji su na vrhovima zlatno - žuti, a prema osnovi žutozeleni. C. lawsoniana "Witzeliana" uskog je i stupastog rasta, do 2 m visine i 40 cm širine. Tamnozeleni izboji gusto su pripijeni uz stablo.

BOROVICE

Juniperus chinensis pfitzeriana "Old gold" vrlo je dekorativna polegla forma niskog rasta, visine 80 cm i širine 2 m. Izboji su žuto zeleni, a vrhovi zlatno • žuti. Juniperus chinensis "Stricata" zanimljiva je široko forma visine 3 rn i širine 1,5 m. Izboji su gusti i vrlo razgranati, plavo - zelene boje. Juniperus davurica "Variegata" izuzetno je dekorativna, polupuborovica visine do 1 m i širine do 1,5 m. Svijetlo - zeleni izboji imaju na vrhovima vrlo zanimljive svijetložute pramenove. Juniperus horizonta/is"Plumosa" polegnuti je grm svijetlozelene boje, širine 3 mi visine 60 cm. Raste brzo. Juniperus squamata "Blue carpet" dekorativan je novitet poleglim formama. Raste u visinu do 30 cm, a u širinu do 2 m. Vrlo je otporna vrsta, srebrnoplave boje. ]. squamata "Blue star" jedan je od najdekorativnijih patuljastih visine do 30 cm i širine do 50 cm. lzboji su plavi. J. squamata "Meyeri" dekorativni je kultivar, i nepravilnog rasta, visine i širine 1,52 m. lzboji su plavo - zeleni do plavo - bijeli.Juniperusvirginiana"Greyowl" snažnog je i bujnog rasta. Raste polegnuto do visine 2m i širine 4 m.

Darko Kantoct~dipl. ing

Iglice su sivo - plave. ]. virginiana "Skyrocket" poznata je sorta visine do 4 m i širine 60 cm. Raste brzo i vrlo usko, a boja izboja je plavozelena.

SMREKE

Piceapungens"Conica"jedna je od najomiljenijih patuljastih formi. Raste sporo, vrlo gusto i u obliku stošca do 1,5 m visine i 50 crn širine. Iglice su svijetlozelene, a kasnije plavo - zelene.

TISE

Taxus baccata "Dovastonia aurea" široki je grm visine 3 m vodoravno otklonjenih grana. Vrhovi grana su dekorativno obojeni svijetložuto, dok su ostali dijelovi tamnozeleni. T. baccata "Fastigata" raste usko, stupasto i vrlo sporo. Visine je do 1,5 m i 30 cm širine. Iglice su tamnozelene.

TUJE

Thuja occidentalis "Colurnna" valjkasta je forma visine 5 m i širine 80 cm. Iglice su tamnozelene. je za živu ogradu. T. occidentalis"Globosa" kuglasta je, vrlo dekorativna forma visine do 80

Chamaecypariscolumnaris

cm. Iglice su svježe zelene boje. T. occidentalis "Holmstrup" niska je, i gusta forma, visine do 2 m i širine 80 cm. Iglice su svijetlozelene. T. occidentalis"Pyramidalis compacta" gusta je forma, visine do 3 m. lzboji su lepezasti, svijetlo zelene boje. T. occidentalis "Rheingold" široka je forma visine 1,5 i širine 1,2 m. lzboji su vrlo gusti i izuzetne zlatnožute boje koja zimi prelazi u bakrenu. T. occi-

dentalis "Smaragd" izuzetna je dekorativna, stožasta forma visine 2,5 m i 80 cm širine. Boja je smaragdno zelena. T. occidentalis "Tiny Tim" patu-

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA

10. 08. 20. 08. 31. 08.

OSIJEK 5,37

ZAGREB 5,47

ljasta je, okrugla forma vrlo sporog rasta, širine do 40 cm. lzboji su lepezasti, svijetlo-zelene boje. T.

@D@OJ]@[K]O~ 0 O~ fJflJ

Marija dipl. ing.

Stolisnik je vrlo lako prepoznatljiva i biljka u našem okolišu. Pripada najstarije poznate ljekovite biljke, a zbog iznimne ljekovitosti dobro bi bilo da ga ima svako

Za stolisnik (Achilleamillefolium L.) se u narodu koristi velik broj imena, a su: trava, kunica i Biljka raste po livadama, pašnjacima, rubovima polja i šumskim obroncima, od nizinskih do brdskih U iz trajnog podanka najprije izraste prizemna rozeta sa sitno dvostruko ili trostruko perasto razdijeljenim listovima. Mladi listovi su mirisa i u rano mogu se koristiti kao dodatak salatama, juhama, varivima ili svježem siru, a može se od njih pripremiti i umak, na isti kao i od kopra. Starenjem listovi postaju pregorki i za jelo neupotrebljivi. Stabljika je uspravna, visoka do 80 cm, s naizmjence smještenim duguljastim, perasto razdijeljenim listovima. Sitni bijeli, (tj. cvatovi) promjera 3-5 mm smješteni su na vrhu stabljike i široki gronjasti cvat. Biljka cvate od

lipnja do kasne jeseni. U ljekovite svrhe skuplja se vršni dio biljke (do 15 cm) sa što manje stabljike ili samo cvjetovi i listovi. Suši se u ili rasprostrt u što tanjem sloju na sjenovitom i mjestu. Suha, usitnjena biljka se u staklenkama ili papirnatim na suhom i mjestu. Važno je znati da se zbog kvalitete i djelotvornosti pripravaka skupljaju cvjetovi u cvatnje, nikako oni koji su precvali. Kod nekih osoba je reakcija na koži prilikom branja stolisnika, pa ga trebaju izbjegavati i u pripravcima. Stolisnik se može koristiti za pripremu alkoholnih kapi, masti, obloga, vodica za lice, dodavati u mješavine, rakiju, ilivino. od stolisnika

Jednu do dvije žlice suhih, usitnjenih listova i cvjetova preliti s 2,5 dL vode. poklopiti i procijediti poslije 1O minuta. Piti 2-3 šalice mlakog, tijekom dana ili ga koristiti za obloge.

otklanja nadutost i u želucu i crijevima, pomaže kod lošeg apetita, gastritisa i kolitisa (upale debelog crijeva), poboljšava

occidenta/is'Woowordii" poput lopte je okrugla forma, visine 1,5 m. Izboji su tamnozeleni i

M(jekarski list 08/2006.

rad jetre i mjehura, otklanja upalu mjehura, smanjuje tegobe kod reume i gihta. Stolisnik je omiljena biljka za ženske tegobe. Pije se kod tegoba, neredovite menstruacije, bolova u donjem dijelu trbuha, upale jajnika, maternice, mioma i bijelog pranja.

Rakijasa stolisnikom

Bocu sa širokim grlom napuniti svježim, usitnjenim listovima i cvjetovima te preliti rakijom. Ostaviti 3 tjedna na suncu ili na toplom mjestu , a zatim procijediti. Piti po jednu veliku žlicu dva puta dnevno, prije

~QJJ[m(Q5~® dJ[]; • bit

Kakoatmosferskeprilike nanašezdravstvenostanje i raspoloženje?

IDr. Ivo Belan !

Da vrijeme, to jest atmosferske prilike, na naše zdravstveno stanje i raspoloženje, danas se pouzdano zna. Toj se u svijetu pridaje znatna važnost. Tako je, na primjer, u vlada službeno zatražila od centralne meteorološke službe da i bolnicama stavi na raspolaganje «zdravstvena Uz malu naplatu lijedobivaju kodirane informacije koje u glavnim crtama opisuju vrstu i intenzitet oboljenja što ih vremenske prilike donijeti u 12 do 36 sati, vjerojatno i Danas je poznato nekih 40ak bolesti - promjene krvnog tlaka, migrenu, glavobolju, promjene raspoloženja - koje su u vezi s vremenom. Mi, ustvari, i ne trebamo meteorologa da nam to kaže, jer i sami znamo da na naša raspoloženja temperatura, vlažnost, snijeg, kiša, naoblaka, magla, izlasci i zalasci sunca. Bez sumnje, sigurno ste doživjeli da se izvrsno upravo zato što je osvanuo dan ili da ste mrzovoljni.jer je tmuran, siv dan. Znanstvena istraživanja su pokazala da vremenske prilike mogu uzrokovati brzo umaranje ljudi ili potesa snom. Pod vremenskim uvjetima tjelesni se refleksi mogu toliko usporiti da

postane sklon prometnim nezgodama. Zbog toga je uputno pažnju za vrijeme upravljanja vozilima. Pod drugim pak vremenskim prilikama možda primijetiti da uzimate prekomjerne tableta kako biste svladali bolove u kostima i uzrokovane vremenom.

Na primjer, za vrijeme hladnog, kišnog dana, vjerojatno je da se lakše ljutiti i biti osjetljivi na bol. Vjerojatno jako dobro spavati kao a «proradit» i vaša upala zglobova ili na želucu ili dvanaesniku. S druge strane hladni, vedri dani smanjuju šanse za pojavu migrenoznih bolova, napadaja ili moždanog udara.

Jedna od najtežih atmosferskih situacija je topao, vlažan i djelomidan, za vrijeme kojeg se kiša. Sigurno su vam poznata ta stanja kada se pospani, lijeni, a vjerojatno imate i glavobolju. Ako ste više osjetljivi, ovakvo vrijeme je «kao stvoreno» za pojavu raznih bolova, poremetnje sa želucem, za temperaturu, reumu, bronhitis, napade i drugo.

Najosjetljivije na vrijeme su - žene Naravno, ne reagira svatko na isti na isto vrijeme. Otprilike dvije svih nas osjetljivo je na vrijeme, ostatak nije. Najosjetljivije na vrijeme su žene i to one nervozne, razdražljive i plašljive.

vedriji za jedan dan.

Ako su promjene u okolini previše ili ako je osoba premlada ili prestara da bi se lako ili ako neka trauma, jake emocije, rad ili intenzivna tjelovježba vremena, tada mogu uslijediti prvo lakši simptomi i lakša oboljenja, a kasnije i prave bolesti. Kod osjetljivih ljudi hladno vrijeme može povekrvni tlak, što može biti povod krvnih žila i moždanom ili udaru.

Na vrijeme može i da se dobro. Iako je to nama poznato, a studije su to i potvrdile, primarni vremenski faktor koji stvara zadovoljstva je svjetlo. Dakle, ako je prohladan, suh, dan, možete da se Naravno, dobro vrijeme ne donosi baš uvijek i dobro raspoloženje, isto kao što i sivi dan ne mora obvezno biti i ako nemate ništa protiv toga da malo pokisnete, kišni dan ustvari može biti i veoma zabavan. li se pjesme «Singing in the rain»? Koliko sam puta s užitkom po kiši za vrijeme relativno toplih godišnjih doba. Divan je to kada je dan topao, a voda vam se cijedi niz lice i hladi pregrijano tijelo. A kako li je tek lijepo za vrijeme oblizivati se oko ustiju i tako piti kišnicu!

"Kolovoz u obilju sati"

Kolovoz je izrazito mjesec. Primjerice, u Zagrebu tijekom ovog mjeseca Sunce sja 243 sata, a to je oko 8 sati na dan. Kolovoz je i mjesec s brojem vedrih dana. U odnosu na srpanj, ovaj je mjesec npr. u Zagrebu

Nevrijeme s munjama i gromovima, pljuskovima, jakim i olujnim vjetrom u kolovozu je nego u srpnju i lipnju. To je posljedica smanjivanja toplinskih razlika toplog kopna i svježeg oceana. No, dogodi se da nakon dužeg razdoblja suhog i vrlo toplog vremena u naše krajeve svjež i vlažan oceanski zrak. Prodor tog zraka uzrokuje pojavu

vrlo jakog vjetra, grmljavinu, a i pojavu Tako je bilo 15. kolovoza 1955. godine. Spomenutog je dana u Zagrebu izmjerena brzina vjetra od 11 O krrv'h. Posljedica brzine vjetra od 100 krrv'h je pet srušenih platana na Zrinjevcu i tri kestenova stabla na gornjogradskome šetalištu. I na kraju, uživajmo ovog mjeseca u obilju sati, pripazimo na opekline od Sunca, i ne zaboravimo da jakog nevremena tijekom poslijepodnevnih sati još uvijek može

ZMlllrlli,,alc

svježe mlijeko