Naslovnica: Kukuruzna silaža - 365 dana u godini - pripremite je dovoljno (foto: D. dipl. ing.)
Kukuruzna silaža __________________________ 2 SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
Procjena sadržaja vlage . ____________________ S
Kolostrum _______________________________ 24
AGROTEHNIKA
Popravljanje strukture tla ___________________ 6
Važnost mjera ________________ 9
RATARSKE I KRMNE KULTURE
Sjetva ozimih smjesa grahorica i žitarica ______ 10
TRA VNJAŠTVO
Kako se pripremiti za sjetvu travnjaka __ _____ 14
Sol na pašnjaku. __________________________ 17
Hladovina na pašnjaku ____________________ 18
IZ VINDIJE
Nove nagrade na svjetskom ocjenjivanju sireva_20 RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mali posjedi i proizvodnja mlijeka
Ocjena bikova simentalske pasmine
goveda
i Slovenije potpisali
analiza poslovnog plana. ________
Variranje osnovnih komponenti mlijeka ___ 30
ZORA VLJE STADA
Štetni kukci i njihovo suzbijanje ____________ 33
VETERINARSTVO
Stroj za mužnju
U organizaciji Hrvatske mljekarske udruge na Sljemenu 12. srpnja 2006. g. održana su tematska predavanja u sklopu Škole nastave. Odziv je bio velik, što i ne zbog aktualnosti tema koje su izložene. Predavanja su održali struHrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu pod vodstvom dr. se. lvana koji je bio teme «Izgradnja suvremenih farmi». Na ovo uvodno predavanje nadovezao se mr. se. s primjerima iz prakse (velikim farmama s 31 do 150 krava). Slijedilo je predavanje Josipa dipl. ing.
I. županijska izložba stokežupanije
izložba Varaždinske
s temama: 1) Proizvodnja mlijeka na OPG- u (Izgradnja nove staje s rešetkama, osiguranje godišnjih potreba na voluminoznoj krmi, gnojnog kompleksa); 2) Staja s kosom - iskustva s terena. Dario Zagorec, dipl. ing. dao je osvrt na izbor nosivih konstrukcija u izgradnji staja, te izbor ležišta za krave. Nakon toga uslijedila je rasprava s pitanjima, na koja su odgovarali. Predavanje o korištenju i zbrinjavanju stajskog gnoja - uskladba s direktivom EUodržao je Damir dipl. ing., te dao konkretne prijedloge i rješenja za pojedine tipove izgradnje staja (ovisno o podovima). I na kraju, prof. dr. se. Mladen s Agronomskog fakulteta, prezentirao je rezultate trogodišnjeg istraživanja primjene krutog stajskog gnoja na prirodnom travnjaku. Istraživanje je obavljena na travnjacima Centra za travnjaštvo Agronomskog fakulteta. Neka od navedenih predavanja su uvodno u prethodnim brojevima Mljekarskog lista, a u bit govora i o ostalima. Hrvatska mljekarska udruga i dalje nastaviti s organizacijom Škole nastave, s uvijek aktualnim temama. Uredništvo
odbor: dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan Darko Kantoel, dipl. ing., mr. se. Goran Kiš, mr. se. Antun mr. se. prof. dr se. Boro Arnelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher
Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednlitvo: Zagreb, llica
tisak: "Hlad", Pluska, Nikole HaJpera 1
.... JIJUJZAIJIJa111.at1
POTREBNAJE KRAVAMA 365 DANA U GODINI
Silaža cijele biljke kukuruza osnovno je energetsko voluminozno krmivo u hranidbi krava u dijelu naše zemlje. koji hrane krave kukuruznom silažom tijekom cijele godine, je svake godine spremaju još i više. Planiranju, proizvodnji i spremanju kukuruzne silaže treba posvetiti osobitu pozornost jer o njoj umnogome ovisi financijski rezultat u proizvodnji mlijeka.
Simentalska farma u Bavarskoj Kolika je vrijednost kukuruzne silaže u hranidbi krava, zorno pokazuje primjer jedne od najuglednijih simentalskih farmi u Bavarskoj:
Georg Kraus (Deubach kraj Mtinchena) proglašen je lani godine" u Bavarskoj zbog izuzetnih rezultata u uzgoju simentalskih krava i bikova, kao i visoke proizvodnje mlijeka.
Proizvodnirezultatifarme GergKraus
dijelu obroka g. Kraus na 90% i tvrdi da je to najbolji za porenakon teljenja.
Ako bi ovaj primjer prenijeli u naše prilike, mogli bi da bi puno bolje morali iskorištavati naše prirodne pogodnosti za proizvodnju kukuruza i u proizvodnji mlijeka. U našim je uvjetima realno puno jednostavnije proizvesti velike kvalitetne kukuruzne silaže nego trave i krme. No praksa, nažalost, pokazuje - rijetke su krave koje imaju na raspolaganju dovoljne kukuruzne silaže a posebno je to rijetkost u toplijem dijelu godine.
Zašto treba kukuruzne silaže i ljeti
I ovog ljeta dugotrajna su razdoblja s vrlo visokim temperaturama, kada je tzv. temperaturnohumidni indeks (THI) vrlo nepovo-
krave Godišnia Kvaliteta mlijeka Broj Proteini težina kg krava/lit. mast% % 120 800
Do sada je uzgojio broj bikova za UO, a najpoznatiji su Roberto (GZW 125) i Van Dyck (GZW 134). Hranidba krava na farmi Kraus sastoji se od travne sjenaže, kukuruzne silaze, slame, pivskog tropa, uljanih melase, žitarica i mineralnovitaminskih dodataka. Na prvi pogled ništa posebno. No, je to što se voluminozni dio obroka krava tijekom cijele godine sastoji od jedne travne sjenaže i slame i dvije kukuruzne silaže. Kravama u tranziciji (dva tjedna prije i nakon teljenja) udio kukuruzne silaže u voluminoznom
9 900 4,20 3,76
ljan za krave (visoka temperatura i visoka vlažnost zraka). U takvim uvjetima krave smanjuju komlijeka, a još više padaju proteini i mast u mlijeku. Krave su pod velikim stresom, slabi im imunitet, što se loše odražava na zdravstveno stanje i plodnost. Sve to skupa naprosto naše mlijeka jer si uglavnom ne mogu nikako U takvoj situaciji kukuruzna silaža je dragocjena jer, koliko je god održava obrok stabilnim i daje mu potrebnu energetsku koncentriranost. Naime, za ljetnih krave u slabo
ventiliranim stajama uzimaju puno manje hrane, slabije jedu osobito voluminoznu krmu jer za njezinu probavu treba puno više vremena i njezinom probavom krave se dodatno zagrijavaju. Dakle, krava se zapravo brani od pregrijavanja. Na taj krava uzima ukupno puno manje energije i hranjivih tvari zbog nastaju problemi s i sastavom mlijeka.
Uz to, koncentrirani dio obroka (zobanje) krave rado pojedu, a da manje uzimaju vlaknaste voluminozne krme, lako može do zakiseljavanja buraga. To najprije vidimo po žutoj i balegi i po opadanju sadržaja masti u mlijeku. Ubrzo se probava potpuno remeti, krave jako malo jedu i onda se „sve ruši": i i sastav mlijeka i zdravlje i plodnost. Ljeti je posebno teško održati sadržaj proteina u mlijeku jer je on najviše pod utjecajem dostatne opskrbe krave energijom. Kukuruzna silaža, ako je kvalitetna, vrlo je probavljiva i može imati i 7 MJ Nel po kilogramu suhe tvari, što je više energije nego u koncentratu.
Kvalitetnu silažu krave vrlo rado jedu i u toplijim danima, posebno pa je treba nuditi kravama po volji (naravno ne onima koje nemaju mlijeka i lako se debljaju). Krave visoke proizvodnje mlijeka, kojima je najteže podmiriti potrebe za energijom, mogu i trebaju jesti više od 20 kg kukuruzne silaze (6-8 kg suhe tvari) na dan. Ako ljeti nema kukuruzne silaže, puno se travne sjenaže, sijena i krmiva potrošti u ljetu pa je za ostatak godine nema dovoljno i onda se mora koristiti i nekvalitetna krma.
koristi kao izvor energije. U odjednom stvara probleme. Polutvrdunci imaju udio škroba (tzv. by-pass škrob), onoga koji se teže je u buragu pa jedan dio prolazi u pravi želudac i tanko crijevo i od njega tamo nastaje glukoza. Kravama treba velika glukoze, posebno visokoproizvodnim. Dakle, polutvrdunci manje zakiseljavaju burag i daju više dragocjene glukoze kravama pa su stoga u prednosti pred zubanima i za proizvodnju zrna, ali i za silažu cijele biljke kukuruza za krave jer u dobroj silaži mora biti oko 50%zrna.
Silaža cijele biljke u odnosu samo na zrno kukuruza
Mnogi mlijeka radije daju kravama samo zrno kukuruza (šrot) nego silažu cijele biljke, i kad se govori o energiji u proizvodnji mlijeka mnogi odmah posežu za kukuruznim šrotom. No, mora se znati kakav u probavnom sustavu krave ima svako od ova dva krmiva.
Kukuruzno zrno je zaista energetski vrlo jako, no problem u njegovu korištenju kod goveda je brza razgradnja dijela škroba u buragu i opasnost od zakiseljavanja buraga, posebno kad se odjednom daje šrota (više od 2-3 kg). Silaža cijele biljke kukuruza sama po sebi je dosta kisela i vlada mišljenje da ona jako zakiseljava burag. Nije baš tako. Puno više i brže burag zakiseljava šrot nego silaža cijele biljke kukuruza. Kiselina iz silaže nije velik problem za kravu. Naime, tu malu kiseline krava vrlo lako neutralizira slinom koja u velikoj nastaje tijekom .preživanja. No, veliku kiseline koja brzo nastaje fermentacijom škroba i drugih iz šrota (ili drugih žitarica i krmiva) krava ne može tako lako i brzo neutralizirati. Glavni problem je što šrot kukuruza, a i ostala koncentrirana krmiva, ne kravu na preživanje (a time i puno sline) jer sadrže vrlo
09/2006.
malo vlakana. Silaža cijele kukuruz- Što nam je dakle ? ne biljke sadrži u prosjeku oko 18- Treba spremiti dovoljno silaže cijele 20% sirovih vlakana, što je idealan biljke kukuruza daje bude do postotak za kompletan obrok krava. (2007.). ,,Ne smije nikada Oko 50% mase takve silaže usfaliti silaže". Okvirna na 5 krava vlaknasti, strukturni dijelovi biljke: treba t hektar kukuruza za silažu. stabljika, oklasak i komušina i Za topliji dio godine potrebni su oni daju silaži odlike voluminozne posebni silosi ili trapovi (ili krme, a izuzetno su jeftin dio obro- tzv. kobasice). Najvažnije od svega ka. Pri berbi kukuruza za zrno ti je prilagoditi dimenzije silosa, trapa dijelovi biljaka samo su balast. ili broju stoke, odnosno Dakle, u svakom velik dio dnevnoj potrošnji silaže. Ona mora energije iz obroka krave bi trebale biti barem 30 cm na dan u dubinu. dobivati iz silaže cijele biljke kuku- To za topliji dio godine barem ruza (koja na preživanje), a 45 metara silosa. Tada biti manji dio iz šrota. problema sa zagrijavanjem i kvaKukuruzzuban ili polutvrdunac renjem silaže. Naravno, sve ostalo Nije nimalo nevažno koji se tip oko spremanja treba napraviti kukuruza odabire i za zrno i za dobro: sitno sjeckanje, drobljenje silažu cijele biljke. Glavnina visoke zrna, temeljito gaženje, kvalitetno energetske vrijednosti zrna i silaže pokrivanje, i zaštita kukuruza dolazi iz škroba u zrnu. folije. Za sve što niste sigurni, tipovi kukuruza imaju i obratite se savjetniku ili nekom oblike škroba. Zubani s drugom Kod izuzimanja mekšim zrnom imaju pretežno silaže jako je važno paziti da se škrob koji se dosta brzo otvor silosa ne raskopava, nego u buragu, a od njega nastaje treba imati dobar koji uglavnom samo kiselina koju krava ostavlja gladak rez iza sebe (kao zid)
Kvalitetno silaža u trapu i dobar
Kvaliteta zrna izuzetnoje važna i za silažu - polutvrdunciimaju prednosti
da bi prodiranje zraka u unutrašnjost silosa sveli na najmanju mjeru. Isto tako foliju i zaštitu folije treba pri trošenju silaže svaki puta ,,zadihtati" (najbolje sa šljunkom) da zrak ne pod foliju u dubinu silosa. Toje osobito važno ljeti kad se zbog prodora zraka u silose velike silaže upropaste.
Problem mehanizacije Vjerojatno najsloženije pitanje cijelog posla oko silaže je mehanizacija, kako za manja tako i za srednja i gospodarstva. Mala gospodarstva uglavnom nemaju spremati silažu jer mali broj stoke ne stiže pojesti silažu prije nego se pokvari kad sporo izuzimaju iz silosa. Srednja gospodarstva imaju uglavnom lošije strojeve za siliranje koji su malog i ne drobe zrnje pa su gubitci preveliki. Problem s takvim strojevima je i potreba za puno radne snage koje je na selu sve manje, a spremanje silaže na sve je teže organizirati. gospodarstva nastoje imati
Kontraktorisu za ovajposaonajboljerješenje
vlastite strojeve no to previše financijski i organizacijski opproizvodnju mlijeka. Srednji i moraju se udružiti i efikasnije koristiti nove strojeve velikog (strojni prsteni) ili poticati stvaranje
specijaliziranih poduzetnika (kontraktora) kvalitetne usluge svi koristiti. Naravno, bez izdašne ponadležnih institucija, takav zaokret u organizaciji se sam od sebe
~HAHN
G.C.Hahn&Co.Salc:91
HAHN - Food. ldeas. People. TM
HAHN - za hranu od 1848. godine
• brzi razvoj od koncepta do finalnog proizvoda
• stabilizacioni sistemi za hranu pronalaze vaše proizvode
• široki «know-how» u hrane i tehnologije
• najviši standardi kvalitete
• najnoviji koncepti u prehrani i proizvodnim idejama
vlage u svježoj voluminoznoj krmi presudan je podatak kada želimo spremiti i kvalitetno sijeno ili silažu. A isto je tako neophodan podatak o vlage u spremljenoj krmi kako bismo precizno sastavili obrok za naša grla. Skupljanje reprezentativnih uzoraka najbitniji je korak u postupku vlage krme, pa tako i pri bilo kojoj analizi procjene hranjive vrijednosti krme. Na našoj livadi odabrat 3 - S mjesta na kojima je biljni materijal te s njih skinuti uzorak krme. Ukoliko je ta krma presuha, treba paziti da ne otpadaju listovi. Takav biljni materijal sjeckat na S do 1Ocm ili sitnije, ako budemo koristili metodu. Prikupljeni se uzorci pomiješaju, a za postupka procjene sadržaja vlage uzima se samo manji dio od uzorka.
Analizavlage - metoda sadržaja vlage u voluminoznoj krmi je na nekoliko Vlagu je odrediti metodom, u cama ili pak specijalnim samo za tu namjenu, ili pak vlagomjerima. Na vlastitom gospodarstvu koristimo metodu. i brz procjene sadržaja vlage je metoda stiskanja uzorka ili metoda. Uzmemo uzorak sjeckane krme ili silaže i stiskama ga u ruci oko 30 sekundi. Nakon toga otvorimo šaku i prema izgledu stisnute mase procjenjujemo vlage u uzorku (slika 1tablica 1). Navedena metoda samo je grub pokazatelj vlage u krmi, te stoga i neprecizna, odnosno kako bi je koristili potrebno je iskustvo u poznavanju krme i s ostalim metodama. Metoda vlage u krmi u mikrovalnoj
Druga metoda koju možemo prakticirati na gospodarstvu, a ne iziskuje nikakve posebne i skupe je metoda vlage
Tablica
1: metodaza sadržaja vlagekrme i silaže
Slika br. 1
VLAGA
KRMA ILI SILAŽA STISNUTA RUKOM (%) položaj ruke
-voda lako i materijal zadržava oblik >80 1, 2
- voda može biti i materijal zadržava oblik
-malo ili nema vode, ali materijal zadržava oblik
-voda ne može biti i materijal se lagano raspada
-voda ne može biti
I i materiial se brzo raspada
mikrovalne U prošlosti su korištene no njih bilo je dugotrajno i Metoda opisana je u nekoliko postupaka:
1. Odvagni približno 100 g sjeckanog uzorka krmiva (Tl ), težinu posude. Važi precizno na gram.
2. Rasprostri izvagani uzorak krmiva na papirnatu posudu ili u papirnatu i stavi u mikrovalnu
3. Napuni 3/4 staklene, 0,20 L, vodom i stavi je u da bi zapaljenje uzorka.
4. Zagrij 4 minute na 80-90% maksimalne snage
S. Izvadi uzorak, izmiješaj ga i izvaži.
6. Nastavi sa zagrijavanjem u intervalima od po dvije minute s ponovnim vaganjem svaki puta. Da se uzorak (koji postaje sve suši) ne bi zapalio upotrebljavaj nižu temperaturu i 30 sekundne intervale. Ako se težina uzorka ne mijenja nakon dva ili tri intervala sušenja, uzorak je 100 %suh. To je težina sušenja (T2). Neznatno pougljenjen uzorak ne bi trebao utjecati na preciznost
I, 2
2
3
4
sadržaja vlage, no ako se uzorak zapali, test treba ponoviti.
7. sadržaj vlage na
sadržaj vlage =( T1 - T2 ) x 100 Tl
T1 - masa svježeg uzorka · masa posude, T2 - masa osušenog uzorka - masa posude primjer:
T1 = 100, T2 = 40; 100- 40 x 100 = 60 %vlage 100
Vrijeme trajanja, odnosno, sušenja uzorka ovisi o sadržaju vlage samog uzorka. Tako za sjenaže postupak može trajati od 4 do 15 minuta, za silaže zrna kukuruza 1O· 15 min., silažu lucerne i drugih leguminoza S - 6 min., te za silažu cijele biljke kukuruza i svježu krmu 8 pa do 20 minuta. Prilikom procjene uzorak nam se može suh mada još može sadržavati i 1O%vlage. Zbog toga se najbolje pridržavati procedure i sušiti uzorak kada je on 100% suh, odnosno kada nakon intervalnih sušenja od 30 sekundi nema više promjena mase
Slika 1: Prikaz stiskanja krme metodom
I
Mr. se. Darko Uher I
U posljednjih pola odnosno kroz 50 godina, uvedeno je u poljoprivredu više inovacija i novih tehnologija nego od vremena Adama i Eve pa do tada. Koliko je bilo lijepo živjeti i raditi na poljoprivrede baš u tih 50 godina, preciznije od 1955. do 2005. godine. A kako bi tek bilo jednostavnije da nije bilo onih koji su se suprostavIjali, tzv. provedbi inovacija u poljoprivredu. Trošilo se mnogo više energije na dokazivanje da je nešto bolje nego na provedbu tehnologija u poljoprivrednu praksu. Koliko su samo korisnih ideja usmjerili u ništa.
Treba li tlo orati?
Orati tamo gdje i kada se mora, Direktno sijati tamo gdje i kada se može!
Na ovo pitanje ne odgovara se sa da ili ne. To pokazuje stanje našeg tla, klima u kojoj živimo, vremenske prilike te godine, ili toga dijela godine, i naši usporedo izvedeni obrade. Svaki pokus je ispit prirodi na koji ona precizno i tjerno odgovara. Samo je pitanje znamo li mi odgovor.
Korisne biti dvije dosta ovisne
Plodored: uvijek ze]eno! Orati uvijek kada se mora, a sijati bez oranja kada je to Ništa nije dana za svagda. obradi tla treba imati u vidu da tlo ne smijete obezvrijediti. Svrha je osposobiti tlo da donese urod. Oranje je jedan od postupaka za postizanje cilja-osposobljavanje tla za viši urod. Koji su sve postupci Koji postupci daju isti ili bolji nak, a manje koštaju? Treba oslobo-
diti svoju kreativnost. Razgovarati s tlom ili, bolje, vrstu tla i tip tla, strukturu, kiselost (pH), stanje mikrore]jefa, nagnutost i opasnost od erozije, biljni pokrov, vlažnost-kapacitet za primanje i zadržavanje vode (poljski vodni kapacitet), navodnjavanja ... Tako to rade nabolji poljoprivrednici u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Danskoj, Nizozemskoj ... Talijanski poljoprivrednici i krmna bilje navodnjavaju. Prvi porast lucerne kose od 05. 05., a pet do šest porasta kose svakih 25 dana. Pokošena trava ne pokisne, je nose pod krov s ventiliranja hladnim i zagrijanim zrakom. Proizvedu sijeno sa bojom i vitaminima kojeg daju kravama po volji i proizvode preko 1O 000 kg mlijeka za 305 dana laktacije. Izvoze ga i u Hrvatsku. Cijena sijena prve klase s prijevozom 2,60 kn/kg + PDV. Ako ne vjerujete, nazovite i pitajte Silvana iz Istre (emitirana u emisiji „Plodovi zemlje" 25. 01. 2004. g.). Nije samo uvezena sijeno bilo prve klase, nego i mlijeko njegovih i crno bijelih krava. Pojedine krave iz obje pasmine daju i preko 10 000 kg mlijeka, što da na kvalitetnoj hrani i izbalansiranom obroku i alpsko govedo može dati visoku razinu proizvodnje. Postupci obrade tla, odnosno tretiranje (ma]tretiranje) tla
Tlo treba stalno održavati u rodnoj kondiciji. Poljoprivreda više nije iz kojeg se kapital, niti grana koja zapošljava.
To je primarna proizvodnja živežnih namirnica koja svima treba, a nikog posebno ne zanima osim zaljubljenika u prirodu. Takvih na uvijek biti dovoljno. Ranije su se gotovo svi brinuli o proizvodnji hrane i vlakna za sebe, a danas to samo 1,2 %u USA,do 10 ili 15 % od aktivnog stanovništa u srednje razvijenim tranzicijskim zemljama. Posao poljoprivrednika je sve udobniji i laganiji, jer poljoprivrednik više nije živi motor voditelj procesa i procesima. Posao vodi iz udobne klimatizirane kabine, a ni komandi novijih strojeva ne pružaju nikakav otpor, jer se elektrohidra-
Duboko podrivanje treba izvoditi svake pete, desete ili pedesete godine, ili nikada. Ocjenu donosi voditelj gospodarstva na osnovu zapažanja, mjerenja sabijenosti tla penetrometrom i savjetovanja sa podrivanje može se izvoditi kao zamjena za oranje ili radi razbijanja tabana pluga.
Oranje
Oranje je najskuplja mjera obrade tla, a može se izostaviti. Oranjem možemo poništiti sve promašaje u obradi tla, dio pogrješaka u gnojidbi i zaštiti bilja. i kad nam se dogodi sjetva pogrješne kulture ili sorte, oranjem dovesti tlo na dobro stanje. Iz tog razloga oranje ostati mjera za ispravljanje pogrješaka. Orat i skuplje proizvoditi oni poljoprivrednici koji stalno griješe u obradi, tako šansu polj opri-
vrednicima da više zarade. Oranje se može izostaviti tek nakon što spoznate u kojim uvjetima se to smije i nakon što se na vlastitim manjim površinama uvjerite da je bez oranja i prinos. Kako bi se bolje gospodarilo vodom u tlu, toplo vam jem da s eksperimentiranjem krenete odmah. Gospodarenje bez oranja traži sasvim nov razmišljanja.
da se oranje, kada treba, izvodi plugovima obrtas paker -valjcima. Koji i je okretni plug najbolji? Svi su Prednost dajemo plugu s rešetkastom daskom jer pruža manji otpor za oko 18 %,a bolje mrvi i sitni tlo. Svakako je dobro imati varioizvedbu s mijenjanja zahvata u položaja) kako bi mogli uskladiti radnu brzinu, te dubinu oranja i radni zahvat, da odnos dubine i zahvata mora biti najmanje 1:1,28, dakle da je zahvat najmanje za 28 %od dubine, kako bi se brazda potpuno okretala.
Navodimo još jedan rijetko
isticani razlog zbog kojega treba priskrbiti plug to je nje lijeve i desne strane traktora. Teško sami izmjeriti osovinska i nja na pojedinim pa prenosimo te podatke prema Reniusu, profesoru iz Miinchena koji je to mogao izmjeriti. u brazdi vuku oko 2/3, a oni izvan brazde samo 1/3 od ukupne sile. Nije
suau % od sume8Ylbosovinskih ti ukupne1lžioetraktora loši uvjeti kretanjapo tlu = 45% srednji uvjeti kretanjapo ttu = 55% dobriuvjeti kretanjapo tlu = 65 % najbolJluvjetikretanjapo tlu = 80 %
OsovlMkoo
straga : naprijed
70:30
Vuaiaslla
straga : naprijed
72:28
brazda : polje
I " 1t7ll
: 23:11: 17:11: I 45% 080Vinako
66: 34 49% sila
OpterKenje osovina I sile kod traktora s pogonom na sve pri oranju
pravedno da samo jedna strana traktora. Oni koji su orali s volovima, se da se više umorio onaj koji je išao po dnu brazde jer nisu imali plug Ukupna cijena oranja se od 100 do 150 €/ha, ako se plugom s tri do pet brazdi ore manje od 40 ha godišnje. s pooranih 100 ha cijena pada na 60 do 70 €/ha. Daljnje smanjenje cijene nije više toliko izražena. jesenje ili, kako se zove, duboko zimsko oranje. Naime, golo se tlo mrzne i odmrzava ga svojstvo vode (ako joj je na 3,84 °C) daljnjim širi i lomi pa ga tako dovodi u stanje. Tako treba raditi sve dok ne prihvatite plodoredni pojam: stalno zeleno. Dok ne postrna usijavati (prije kojih možete poorati koliko god duboko želite) uvjerite se da je proljetne okopavine bolje izravno usijavati u smrzli Ako ne smrzne dovoljno, malo ga se nekim od totalnih herbicida. To je tzv. sjetva u (mulch). Unište se korovi, zadrži vlaga, sadržaj organske tvari u gornjoj zoni tla a time i humusa
Shematski prikaz pripremetla i polijeganjesjemena
--Blu.-Ga.rd--
Zaštita vimena nakon mužnje
Zaštita od mastitisa
Veliki zdravstveni i ekonomski problem predstavljaju upale vimena ili mastitisi. Oni su posljedica ulaska, razvoja te štetnog djelovanja mikroorganizama u vimenu. smanjuju mlijeka, a mogu narušiti zdravstveno stanje životinje. su u samoj okolini životinje ili na koži vimena te u trenutku optimalnih uvjeta za njihov razvoj, npr. loša higijena tijekom mužnje, dovode do upale. smije provoditi samo veterinar. Najpovoljnija opcija u borbi protiv mastitisaje preventiva.
IB]dJ~~
Priprema zimske brazde za sjetvu
Razvijeni su idealni strojevi za izvedbu ovog posla. Idealna sjetvena posteljica (vidi sliku) je odavno. Ostvariti je može stroj Teramax marke Rau, Tiger tvrtke Hatzenbichler i dr.
Valjanje, i postupci
Valjanje je svako kotrljanje po tlu, a valjati se može glatkim drvenim ili metalnim valjkom, praznim ili punjenim vodom (za valjanje sitnozrnih kultura lucerne, djeteline ili repe). Glatki valjak za travnjake ima oko 125 cm i masu od 350 do 650 kg/m, odnosno vodom napunjen do 2 000 kg/m. Ostale izvedbe su: valjkom sa zvjezdastim kolutima, Cambridge valjkom, Crosskill valjkom i kombiniranim CambridgeCrosskill valjkom. Novije razvijeni valjak tvrtke Giittler nazvan je valjak. Sastoji se od složenih Giittlerovih zvijezda
promjera: 33/38 cm i 45/50 cm. Prikladni su osobito za proljetno, ali i za jesenje valjanje. se u agregate za obavljanje svih poslova u jednom pro hodu, a mjesto im je uvijek prije sjemena.
Ukoliko smo vam ovim tekstom ili ilustracijama uspjeli objasnili samo posljednju ilustraciju nicanja repe, postigli smo u željeni cilj. Skupili smo provjerene podatke iz raznih izvora samo za vas, vjerni Mljekarskog lista. Na vama je da ih provjerite, shvatite, primijenite i od njih ostvarite korist u vidu profita i zarade. Treba puno one knjige i iz kojih možete
Dopunski zgusnuti ~cm 4-6cm 4-6cm horizont
Mr. se. Darko Uher
Idealna sjetvena posteljica za kulture (Sch6nhammer, 1979.)
Najprije zasijano ... tada valjano ... nejednaka dubina ... nejednako nicanje
Povaljano zasijano jednaka dubina nicanje
kako bolje raditi i poslovati, a zabavit se i odmoriti. I seljaci i na velikim gospodarstvima, kod nas i u Europi, nerado se upuštaju u izostavljanje osnovne obrade, odnosno oranja. U SAD to nije pa kad tamo otputuju pojedini europski mudraci kažu da je sramota što Amerikanci rade od svoga tla. Reduciraju obradu tla, proizvode jeftino i diktiraju cijene na globalnom svjetskom tržištu. Na kraju, želimo vam da samo povežete pojmove i podatke iz ove serije napisa s ostalim u ovom i u drugim brojevima Mljekarskog lista. Ako
Mr. se. Darko Uher
grahorica
grahorica je najpoznatija i najraširenija od svih vrsta grahorica. Najviše je proširena u umjerenom klimatskom pojasu. Kao kultura uzgajana je u rimsko doba. prošlog bila je kod nas više zastupljena, jer se koristila za ishranu konja. Smanjenjem broja konja i njem mehanizacije, neopravda!1o je opao interes za ovu kulturu. Os11?za konje, ona daje izvanredno kvalitetnu krmu i za ostale vrste stoke a osobito za krave muzare.
Agrotehnikaproizvodnje
Obrada tla za sjetvu grahorice ili smjesa na osnovici grahorice se roku sjetve i uvjetima u proizvodnji. Osnovna obrada tla z~ ozimi usjev je duboka (30 cm) 1 gruba priprema tla u jesen. osnovnoj obradi tla i predsjetveno~ pripremi u tlo se unose fosforna 1 kalijeva gnojiva i dio gnojiva. Grahorici treba 80-100 kg/ha fosfora (P20 5), a kalija 120-150
VLAGA
Dolje - gore rahlo, dobro polaganje, nema zamuljenja (pokorice)
samo znanja i vještina prenesete na svoja polja, duboko sam uvjeren da smo na
dobrom putu hvatanja ritma s ostalim visokorazvijenim poljoprivrednim
RATARSKE I KRMNE KULTURE
kg/ha. Dušika startno treba oko 3040 kg/ha. Dio potrebnih hraniva može se namiriti i zrelim stajskim gnojem, odnosno gnojovkom, a razliku mineralnim gnojivima. Grahorica vrlo dobro reagira na kalcij. Zatq se na kiselim tlima KANom postižu bolji rezultati nego na alkalnim tlima. Grahorice, kao i sve mahunarke, vrlo dobro reagiraju na gnojidbu mikroelementima, a osobito molidbenom (Mo) jer je on neophodan za aktivnost Rhizobium bakterija koje fiksiraju dušik. Da bi se poboljšala fiksacija dušika, prije sjetve t~ba sjeme grahorice inokulir a ti Rhizobium bakte;ijama. lnokulacijom se postižu osobito dobri rezultati na onim tlima na kojima dugo nisu uzgajane mahunarke.
Predsjetvenom pripremom tla treba usitniti i poravnati površinski sloj kako bi mogla položiti sve sjeme na dubinu da bi se usjev mogao mehanizirano skidati (s malim gubitcima strni). Priprema tla za sjetvu grahorice ili smjesa na osnovici grahorica gotovo je jednaka pripremama tla za žitari~e: Grahorice i smjese na osnov1c1
grahorice u ozimom roku sjetve treba sijati dublje (4-6 (7) cm), da se dublje zakorijene. Ako je usjev plitko posijan, mraz ga može na površinu - što je u praksi - pa se tako biljke izdignute na površinu osuše, jer nemaju sposobnost tjeranja sekundarnih žila kao žitarice, i usjev ostaje rijedak. usjev daje i niže urode mase.
Sjeme grahorice trebalo bi sijati odvojeno od sjemena ostalih vrsta. Ako nije odvojena sjetva, sjeme grahorice treba dobro izmiješati sa sjemenom žitarice i sijati zajedno 4-6 cm duboko. Ako se sije usjev izvan rokova sjetve, ili u loše pripremljeno tlo, sjemena treba za oko 25%.
Smjese grahorica (ozime i jare) s ljuljevima i djetelinama treb~ sijat! dvofazno i to po mogucnost1 unakrsno, ili ako unakrsna sjetva nije tada prvo sijemo krupno sjeme (grahorice i žitarice) u jednom smjeru duboko, a u suprotnom smjeru (2-3 cm): djeteline, ljuljeve i Ozime smjese grahorica i žitarica siju se od sredine rujna do sredine listopada, a smjese grahorice s
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN, SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE.
~JL7URRJ,R11lfdk
.J,_. _u_ - _.J _,~ -~--:: I
WJl'6WI UJ, U<J., 7VNWJJU-O«U.i',(L! iUJM'-ed! cff 11, bofjn,bw1uflrwd! I ter-
Kralja Tomislava 22, HR-48260 Križevci
Telefon: 048 681 393, fax: 048 681 394
Mobiteli: 091 6170 696, 091 6170 636
ljuljevima i inkarnatkom oko sredine do kraja rujna. Kasnije sijani usjevi inkarnatke i ljuljeva do zime ne razviju (7-9-11) listova. Slabije razvijeni usjev (1-3 lista) osjetljiv je na zimu i može izmrznuti.
Smjese grahorica i žitarica mogu se sijati dobro podešenom žitnom Sjetvenom probom treba prethodno podesiti kako bi se mogla utvrditi sjemena koju treba posijati na površinu. Od ozimih sorti u prodaji imamo samo sortu pod nazivom Ratarka.
Dlakavagrahorica
Dlakava grahorica kod nas se sije kao ozimi usjev, iako se može sijati i rano u (ožujak). da podnosi hladnije uvjete, može se s uspjehom uzgajati i u brdskim krajevima sve do 1000 m nadmorske visine (Gorski kotar, Lika). lako traži dosta vlage za rast i razvoj, ne podnosi visoku podzemnu vodu, kao ni vodu. Zbog dobro razvijenog korijenovog sustava podnosi umjerenu sušu. Skromnija je u zahtjevima na tlo u odnosu na grahoricu, pa i na grašak.
Agrotehnika proizvodnje
Grahorica uspijeva na slabije plodnim propustnim i pjeskovitim tlima. Najbolje joj odgovaraju lakša do srednje teška tla, ona koja su propusna s kapacitetom za zrak, koja su neutralne reakcije, ali uspijeva i na slabo kiselim i slabo alkalnim tlima.
Sije se krajem rujna i tijekom listopada. Boljeju je sijati u smjesi sa žitaricama za krmu nego u kulturi, jer se na taj njen potencijal bolje iskoristi, a smjesa se lakše kosi, suši ili silira sa znatno manjim gubitcima. Produženi rast u upotrebu dlakave grahorice s raznim žitaricama u trajanju i više od 30 dana. Za skidanje najranije dospijeva u smjesi s raži, i to krajem travnja, odnosno svibnja u trajanju od 8 - 12 dana (do klasanja raži). Nakon smjese s raži dospijeva u smjesi s tritikaleom do sredine svibnja u trajanju 1O -12
dana (do punog klasanja tritikale), a zatim prispijeva smjesa dlakave grahorice sa pšenicom sve do cvatnje pšenice. da dlakava grahorica ima od cvatnje dnevni prirast oko 5 cm pa i više, u kasnijim smjesama njen je udjel u masi od udjela žitarica, pa se s tim smjesama postižu i visoki urodi zelene mase, odnosno suhe tvari, a osobito
Dlakava grahorica može se - 12-15 7-9
sijati i u smjesi s ljuljevima (talijanski, westerwoldski) diploidnim i tetraploidnim formama i inkarnatkom za zelenu krmu, sijeno i silažu. Dlakave grahorice sije se 100-200 zrna/m 2 ovisno o roku sjetve, tlu, (mora imati stabljiku i bus), te o vremenu i upotrebe, kao i o krme koju želimo krmom za vrstu i kategoriju stoke koja se smjesom hraniti. se sije 100 - 200 (300) zrna po m 2 •
Slika 1: grahoricau cvatnji (foto:D. Uher)
sjemena ov1s1 o busanju, vremenu i upotrebe ili duža), koju želimo •~;__.~i;;Ji&.,~ te o mehanizaciji kojom se "'---••·skidati (raž i tritikale imaju žilavu slamu).
Osnovna obrada tla, gnojidba i predsjetvena priprema tla za smjese gotovo su iste kao i za žitarice. Grahorice u pravilu treba sijati dublje nego žitarice, da imje za nicanje potrebna vode, ali i da ih mraz (srijež) ne izbaci na površinu, jer se u tom osušiti pa se urodi i koja se od smjese
Smjese se prihranjuju u u kretanju vegetacije, a mogu se prihranjivati i u vlatanju žitarica gnojovkom ili KAN-om. U svakoj prihrani gnoji se sa 100 kg/ha KAN-a. Ako se usjev prihranjuje gnojovkom, gnojovku treba razrijediti i dodati do vlatanja žitarice. Kasnija primjena gnojovke ostavlja na krmi miris, pa je stoka jesti.
Iskorištavanje upotrebe smjese daju niže urode mase s nižim postotkom suhe tvari, a krajem upotrebe te smjese daju visoke urode koji vrlo prelaze navedene vrijednosti. Ako se smjese duže od navedenog, žitarica (osobito raž) ogrubi pa je stoka slabije jede i ne pojede masu. Od kultivara dlakave grahorice kod nas su danas u prometu "lgman"dlakava visokoproduktivna i "Poppelsdorfer"bez dlaka, visoke i palatabilnosti. Sorta Poppelsdorfer se upotrebljava i u landsberškoj smjesi a u prodaji je možete u prodavaonicama Sjemenarne.
Siliranjegrahorice
Zbog polijeganja, kao i nedovoljne grahorice treba obvezno sijati u smjesi sa pšenicom, raži, zobi i tritikale. Postoje podatci da se kvalitetna silaža može spremiti i od kulture grahorice, ukoliko je prethodno obavljeno provenjavanje pokošene mase. Rezultati mogu biti
još i bolji ukoliko se koriste inokulanti koji usmjeravaju i intenziviraju fermentaciju u poželjnom smjeru. Bez obzira na sva nabrojana pozitivna iskustva u siliranju usjeva grahorice, još jednom se naglašava da je u odnosu na malu pogodnost ove biljne vrste za siliranje daleko problem izražena osobina polijeganja biljke, zbog je neophodno uzgajanje u
smjesi sa strnim žitaricama. Time se rješava biološki problem ove biljne vrste u svezi s polijeganjem, a istovremeno se postiže neophodno potrebni minimum, odnosno minimalna lako topivih neophodnih za uspješnu fermentaciju i proizvodnju dovoljnih kiseline koja konzervirati siliranu
Tablica2: Hranjiva vrijednosti silažegrahorice i zobi
Sadržaj hraniva u suhoj Broj dana od otvaranja silosa tvari smjese
Mljekarski list 09/2006.
Slika 2: Dlakava grahoricau cvatnji (foto:D. Uher)
TRAVNJAŠTvo=======================
~lliJ
Iva dip/.ing., HZPSS
Od sredine kolovoza pa negdje do prve dekade listopada, vrijeme je za zasijavanje travnjaka. Nakon što žitarice skinemo s površine, imamo dovoljno vremena da kvalitetno pripremimo tlo za sjetvu trava, djetelina ili travno-djetelinskih smjesa. Važno je poštivati rokove sjetve, tako da se djeteline, lucerna i smjese gdje su one zastupljene siju od sredine kolovoza do sredine rujna, dok monokulture trava možemo sijati i u prvoj dekadi listopada.
Izbor parcele
Pravilnom pripremom parcele za sjetvu mogu se u neki od problema koji dovesti do ranijeg preoravanja travnjaka, a time i do stvaranja novih troškova za poljoprivrednike. Za jeftiniju proizvodnju mlijeka treba i što jeftinija proizvodnja krme, što da jednom zasijani travnjaci što dulje traju. To se odnosi na zasijane travno-djetelinske smjese,
djeteline ili engleski ljulj. Prije svega, kod odabira površine mora se poznavati stanje režima na pojedinoj parceli i ne odabrati table gdje se zbog proljetnih oborina ili visokih podzemnih voda dulje vrijeme u parcelu.
Dugotrajna vlažnost parcele ranu prihranu gnojivima, a ulazak mehanizacije na vlažnu parcelu uzrokuje i trajno propadanje dijela usjeva, a time smanjeni sklop.
To da sijani travnjaci, odnosno krmne kulture, moraju na dobra tla i treba im dati jednaku važnost kao npr. kukuruzu.
Analiza tla
Ako želimo zasijati lucernu, obvezna je analiza tla kako bi imali podatke o stanju pH vrijednosti tla te opskrbljenosti hranivima. Analiza nam pokazati je li parcela pogodna za zasnivanje lucerišta ili treba prvo provesti kalcizaciju pa tek tada planirati sjetvu. Sijanje lucerne bez poznavanja tih glavnih uvjeta, u dovodi do kratkog trajanja te kulture.
Trave koje su tolerantnije na ph vrijednost tla veliki su dušika i kalija. Kalij ima ulogu u preživljavanju usjeva na ljetnim temperaturama, a i na dobro prezimljavanje. Prilikom gnojidbe travnjaka moramo poštivati njegov sastav.
Gnojidba travnjaka
Travnjak na kojemu prevladavaju trave dat dobar prinos ako bude izdašnije gnojen dušikom i kalijem, a fosfora ovisiti o sadržaju tog elementa u tlu. Ako u usjevu ima djeteline i želimo je zadržati u poželjnom omjeru (3040% u sklopu) tada treba više dati fosfora i kalija, a manje dušika. Prisutne djeteline fiksacijom dušika iz zraka dijelom i trave opskrbljivati dušikom, pa trebati manje mineralnog gnojiva iz Kako bi mogli o spomenutom voditi i racionalna gnojiti potrebna je analiza tla da bismo znali s startamo, tj. kakvo je stanje hraniva u tlu.
Priprema zemljišta
Nakon žetve žitarica trebalo bi prije provesti plitko oranjeprašenje strništa (8 - 12 cm). Ovaj zahvat osim što isprovocirati korove na klijanje i gubitak vlage iz tla. Prašeno tlo bolje usvaja ljetne oborine i vlagu u dubljim slojevima. Ova mjera korove na klijanje i nicanje, a daljnjim ih zahvatima mehanizacije uništiti. U da se pojave višegodišnji korovi (štavalj, osjak, pirika), neophodno je prije daljnje obrade tijekom ljeta izvršiti i prskanje površine herbicidima na osnovi glifosata (Cidokor, Hercules, Clinic ili a sredstva i vrijeme prskanja treba odrediti prema najbrojnijem korovu i fazi koja je za njihovo suzbijanje.
Slika 1: U depresijamaradi vodepropadausjev
Višegodišnje korove važno je suzbiti prije sjetve jer za to tijekom ljeta ima dovoljno vremena, a kasnije ihje u usjevu teško rješavati i radi karence, a i radi toga što njihovim propadanjem ostaju plješine koje treba ponovo podsijavati, ali rezultat biti upitan.
Osnovnu obradu tla treba obaviti barem dva - tri tjedna prije planirane sjetve kako bi bilo dovoljno vremena da se tlo slegne prije same sjetve. Dobro nicanje i dobar sklop (gusti sklop = dobar prinos mase!). Iz tog razloga zemljište mora biti: 1. dovoljno stegnuto, 2. dobro poravnato, 3. dobro usitnjeno
Sjetva - nicanje travnjaka
Sjeme trava i leguminoza je sitno i ne smije pasti preduboko, a mora biti fino pokriveno. Zato nam je važno da je priprema tla besprijekorna, tj. da nema neravnina i depresija na parceli.
Da je parcela poravnata, bez
visine reza prilikom svakog otkosa kako bi i porast nakon ko-
šnje bio Nekvalitetno izvedena priprema zemljišta rezultira nicanjem, na parceli ostaju prazna mjesta koja naseljavaju korovi, a time se kvari kvaliteta krme i smanjuje prinos.
Za sjetvu se koriste žitne za mineralna
gnojiva sa lulom ili se sjetva obavlja omaške = Važno je dobar sklop i upotrijebiti dovoljnu deklariranog sjemena na parceli. Ako je kod sjetve žitnom com dobro je parcelu posijati unakrsno da se dobije sklop. Korištenjem obvezno je lagano sjeme zadrljati, a za dobro nicanje dobro je parcelu (ako je povaljati valjkom.
Prilikom odluke što sijati od navedenih kultura moramo znati namjenu usjeva: za košnju u zelenom, sjenažu, sijeno ili ispašu. Važno je, osim odabira parcele, i kakvom mehanizacijom raspolaže gospodarstvo. Za dobru proizvodnju krme na zasijanom travnjaku godine važno je da u zimu usjev ne prenisko pokošen (ispod 7 - 8 cm) niti previsok (1O- 15 cm ) kako bi dobro prezimio i rano krenuo u
Za odluku što biti osnovna krma, treba odabrati vrste trava i djetelina, a pri odabiru možete se posavjetovati i sa HZPSSna
Slika 2: Nejednolikonicanjeradi pregrubepripremetla
Slika 3: Nicanje na dobropripremljenojparceli
FARMTEC a.s. - kompleksne službe kod investicija proizvodnje
Djelatnost FARMTEC a.s.
Naš cilj je pružanje kupcima kompletne službe kod investicija u proizvodnji. To da smo u pružiti investitorima kompletnu savjetodavnu i projektantsku službu, predložiti za dane uvjete optimalne elemente i realizirati njihovu isporuku s montažom. I naravno, garancijski i poslije garancijski servis.
U ovom trenutku okupljamo oko sebe broj specijalista - koji su sposobni savjetovati zajedno s menadžmentom uzgoja, našim ekonomistima i projektantima predložiti optimalno rješenje. Naš tim je sastavljen od najkvalitetnijih projektanta iz cijele Hrvatske koji je sposoban razraditi sve stupnjeve projektne dokumentacije, studije o ekološkom utjecaju objekta na životnu sredinu i
Svoju aktivnost razvija i u inozemstvu, ponajprije u gdje imamo svoju podružnicu Farmtec Slovakia s.r.o. sa sjedištem u Nitri, Poljskoj, Rusiji i Bjelorusiji. zastupnike imamo u Hrvatskoj, Bugarskoj, i Italiji.
Priledlog - koncepcija - rješenje proizvodn!e
Najprije razradimo Vašu situaciju (npr. dispoziciju štale ), saslušamo Vaše zahtjeve i nakon toga predlažemo optimalno rješenje novog prostora i tehnologije. Prijedlog optimalnog rješenja proizlazi iz spoznaja i iskustava koji crpimo iz nama realiziranih akcija (stotine farmi), izabranih inozemnih trendova, uzgojne prakse naših radnika kao i literature. Nakon otvaranja pogona optimalan postupak pokretanja nove proizvodnje. Možemo Vas savjetovati oko ishrane životinja, pitanjima ovisnim o zdravlju životinja i na kraju sa ukupnim menadžmentom uzgoja. Naš cilj je postizanje najboljih ekonomskih i uzgojnih rezultata na vašoj farmi.
Proizvodni program:
Farmtec tehnologija - razvoj, proizvodnja, prodaja, montaža i servisna služba kompletnih tehnoloških cjelina: za sve kategorije stoke izmuzišta i oprema za mužnju krava mobilna i stacionarna izmuzišta za ovce i koze
Osiguravamo i prodaju proizvoda i dijelova. Sve navedene proizvodne djelatnosti naše izvodi u skladu s normama ISO 9001 :2000.
Svake godine FARMTEC a.s. na tržište dodaje oko 40 novih proizvoda, a sve starije i u radu dokazne proizvode dalje inoviramo i moderniziramo s gledišta na welfare životinja. Asortiman nadopunjavamo kvalitetnim inozemnim proizvodima.
Putem našeg zastupnika za Hrvatske i bivše Jugoslavije TEL05 GRUPA d.o.o., pružamo suradnje proizvodnim i montažnim tvrtkama za izvoz tehnologije, nadopune našeg asortimana, gradnji objekata i investicijskih cjelina.
Svojim iskustvom i saznanjima
ostvarivanje poticaja EU putem programa SAPART, gdje smo na Republike ostvarili 90% uspjeh za naše klijente.
Putem nama banaka, pružamo kreditiranja investicije do 12 godina, uz uslugu potrebne dokumentacije ( projektne dokumentacije, lokacijske i dozvole, ekološke studije, kreditne linije i sl.).
Za sve potrebne informacije, molimo da nam se obratite na naš broj tel./ faks.: 01/2792-131, e-mail adresu: telos.grupa@zg.t-com.hr, ili nas kontaktirajte osobno u našem uredu: TELOS GRUPA d.o.o., 4a, Vrbovec.
Natrij i klor se nalaze u soli kuhinjska, životinjska, NaCI)i životinje je trebaju u nego što mogu dobiti napasivanjem na pašnjaku. Zato za životinje mora biti soli na pašnjaku. Moraju je imati u svakom pregonu jednako kao i vodu za ali ne blizu korita za napajanje što dalje od njega.
Natrija (Na) ima dosta u krvi, slini i Natrij ima ulogu u stvaranju stabilnih razmjera djelovanja tjelesnih stanica, dok je u njima samima natrija malo. je u tijelu 1,1 - 1,4 g natrija po kilogramu tjelesne mase. je da natrij brzo kruži u tijelu, gdje ga najviše sa slinom: u goveda 300 - 650 g natrija (100 - 190 L sline/dan), a u ovce 20 - 50 g natrija (6 - 16 L sline/dan). Muzne životinje veliku natrija. U svakoj litri mlijeka je 0,3 - 0,8 g natrija, pa tako s 15 L mlijeka krava dnevno izgubi 1O g natrija. Pojavom mastitisa natrija u mlijeku se za pet puta, ali se i iz tijela. U stanicama se uskladišti natrija, tako da opskrba tijela ne prestaje odmah pomanjkanjem tog minerala u prehrani životinja.
travu na pašnjaku životinje jako dobro iskoriste natrij. U tratini je toga minerala malo jer je u zemlji slabo vezan i brzo se ispire u niže slojeve, izvan dohvata korijenja biljaka. Osim toga, pojedine vrste biljaka vrlo se razlikuju po sadržaju natrija; puno je natrija u bijeloj djetelini, a malo u repku i lucerni. U komponentama tratine, koje sadrže vrlo malo natrija (natrofobne biljke) u prosjeku je manje od 0,5 g Na/kg suhe tvari (0,05 %).Ako je zemljište slabo plodno, u tratini biti udio natrofobnih biljaka. Posljedica je manje natrija u paši, pa je životinjama sol stalno potrebno dati na raspolaganje. To vrijedi osobito za pašnjake u brdsko
- planinskom
Tratina pašnjaka trebala bi sadržavati
0,7 - 0,9 gnatrija u kg suhe tvari kako bi ovce mogle lako podmiriti potrebe za ovim mineralom. Za goveda su te vrijednosti 1,0-1,2 g Na/kg suhe tvari (0,1-0,12 %)jer manje prebiru pašu po sastavu.
Zbog svega izloženog teško je (i savjetovati) koliko soli treba dati životinjama na pašnjaku da bi im koristila, a ne naškodila.
Velik je broj podataka o tome koliko natrija treba sadržavati obrok vrsta i kategorija životinja, da bi bile zadovoljene njihove uzdržne potrebe, rast i proizvodnja mlijeka, a s druge strane koliku minerala treba dati životinjama u štalskom uzgoju. Na pašnjaku je životinjama stalno potrebna dovoljna vode, a isto tako im je vrijeme potrebna sol. Ako je uzmu previše, višak natrija Životinje koje na pašnjaku stalno imaju sol lakše podnose jer piju više vode, ali i više pasu.
Doze natrija. govedima potrebna su 2 - 4 g natrija na dan (no potrebe ovise i o težini). Ako krave dnevno daju 20 L mlijeka, potrebno im je 15 g natrija na dan. Janjad treba 0,3 - 0,6 g, a ovcama potrebno je 0,9 g natrija na dan. Ako navedene vrijednosti pomnožimo s 2,5, dobit dnevnu natrija eotrebnu životinjama na pašnjaku. Zivotinje ne iskoriste sav natrij iz soli, jer se nešto soli izgubi (rastopi ili ispere) iz solišta. Za svaki mjesec paše govedu treba 1 - 2 kg soli, za odraslu ovcu 0,5 kg soli, za kozu 0,75 kg soli, a za konja 2,5 kg soli. Ako pomnožite ove brojke s brojem životinja u vašem stadu, umnožak pokazati koliku soli trebate ponuditi životinjama tijekom mjeseca. Iz iskustva se zna da životinje na pašnjaku dobivaju manje soli. Mnogi drže da korištenje soli samoposluživanjem kod životinja izazvati probleme. Drugi dodavanje soli ocjenjuju kao trošak, a pak jednostavno zaborave dati sol. Ako
Myekorski li<;t09/2006.
So/ište za goveda napravljeno od gume se za tlo, ili se na nagnutom terenu veže za stup).
TRAVNJAŠTvo==================~======
životinje pri ulasku u novi pregon slabo pasu i vrlo brzo pokazuju potrebu za premiještanjem u novi pregon, da toj tratini nedostaje natrija i da u pregonu nemaju osiguranu sol.
Najbolji opskrbe pašnih životinja je sol, koju stavljamo u solište svakih par dana. Tako je manji gubitak u dugotrajnih kiša. Poželjno je da posuda za sol bude lagana da se može premiještati po pašnjaku. Tako razmiještamo životinje radi ravnomjernog baleganja po površinama pašnjaka. premiještanjem solišta
jednakomjerniju zagnojenost pašnjaka. Sol drugim mineralima ili ako je u cigli za lizanje, životinje na paši dobro opskrbiti natrijem. Lizanjem cigle konzumacija soli je ravnomjerna i životnje ližu do podmirenja svojih potreba. Životinje moramo privikavati na samoposluživanje sa soli. Ako dugo nisu dobile soli i ako su "gladne" za natrijem, tada im dajemo svaki dan samo toliko soli kolike su njihove dnevne potrebe, a kada podmire svoje potrebe za natrijem, tada im odjednom dajmo soli za više dana.
Nekada, kada je rad na njivi ovisio o velikom broju vrijednih ruku na poljoprivrednom vrijedila je izreka da «Najviše štete na njivi napravi hladovina oraha koji se nalazi na seoskom dvorištu». Ako je obitelj sjedila u hladovini, njive su bile zakorovljene. Sada su se prilike promijenile i sve se više govori da dio brige oko poljoprivrednog zemljišta imaju životinje. Krave dojilje, rasplodne junice, bikovi i ovce na pašnjaku u našim klimatskim uvjetima ne trebaju hladovinu.
Zagovornici hladovine za životinje na pašnjacima govore da je zbog visokih temperature smanjena proizvodnja.
Za visokoproizvodne krave svaki je stres štetan pa tako i ljetni dan. Razlozi zbog kojih životinje manje pasu su u neadekvatnoj opskrbi vodom za napajanje i nedovoljnim soli. Zbog toga grla uzimaju manje krme na pašnjaku i zato daju manje mlijeka. su pogrješke na pašnjaku za krave premala korita za napajanje u odnosu na stada, prevelika udaljenost od mjesta gdje još ima kvalitetne paše, sol blizu korita za napajanje ili sve to skupa u hladovini ili
smješteno pri izlazu iz pašnjaka.
Za prolaznike je slikovit prizor sakupljanja životinja u skupine. Životinje se skupe u grupu da se lakše i djelotvornije brane od muha i obada, ako ih nismo tretirali repelentima za odbijanje istih. Tako stisnutim u grupi sigurno im je još više nego što bi im bilo kada bi bile raspršene po pašnjaku. Ipak, životinjama je u naravi da se grupiraju kada su ugrožene kako bi
Klor (CI). Sa solju životinje konzumiraju i dosta klora (CI). Njegove su karakteristike natriju. Najviše ga ima u tjelesnim nama, ponajprije u onima koje se brinu za prehranu srednjeg sustava. Dnevne potrebe životinja za klorom su nego za natrijem, a u tratini pašnjaka ima ga više nego natrija, jer su kalijeva gnojiva napravljena na osnovi kalijeva klorida (KCI). Višak klora životinje balegom i znojem ukoliko imaju na raspolaganju dovoljne pitke vode, posebno tijekom ljetnih
Mr. se. Goran
glave zaštitile od muha i obada koji im sišu krv, ulaze u i nosnice. Životinje spuštaju glavu pod tijelo drugih životinja ili se postave tako, da im susjedna životinja mahanjem repa tjera muhe i obade. To da se životinje na pašnjaku sakupljaju u skupine radi navike, a sjenu traže radi navike kada su žedne ili dobiju premalo soli. U prirodnom okruženju voda za
napajanje bila je uvijek u hladovini jer su kraj vode bili najbolji uvjeti za rast i grmlja. To da hladovina na pašnjaku žednim životinjama da se bolje ali zbog hladovine biti prirasti, pašnjak dati prinose, tratina biti bolje kvalitete, suprotno.
Kada se životinje iz navike duže vrijeme drže zajedno na mjestu, a ne trebaju hladovinu dan), tamo ostaviti više od polovice i feces). Radi toga taj dio biti pregnojen i više puta gol, bez tratine, a preostali dio pašnjaka ostat bez hraniva iz koja su za mikroorganizme tla i rast tratine. Životinje se dobro na pašnjaku, ako budu imale na raspolaganju kvalitetnu pašu i vodu za napajanje blizu mjestu gdje rado pasu. Tako svaka životinja piti vodu kada ožedni a da se ne mora udaljavati od stada i se nazad pasti. Da, životinje su na pašnjaku zato da pasu i u nepogodnim okolnostima kao što je i ljetni dan, ili hladan i kišovit dan u jesen.
Promatrajte svoje životinje na pašnjaku i utvrdit da nekim životinjama nepovoljne vremenske prilike ne smetaju. Potomke ovako otpornih životinja treba odabrati za daljni uzgoj. Ako više ovakvih otpornih životinja biti u stadu znatno se smanjiti potreba za veterinarskim intervencijama a time i troškovi
Krave dojilje, rasplodne junice, bikovi i ovce na pašnjaku u našim klimatskim uvjetima ne trebaju hladovinu. Bez hladovine i bez nadstrešnice bit više u pokretu i izvršit više "korisnog rada" što je korisno u odnosu na brže popravljanje rodnosti zemlje i izgled prostora i okoline. preporuka je da se tijekom ljetnih dana, tamo gdje je to izvediva, na pašnjaku muznim kravama tijekom dana osigura tuš s vode kako bi se ublažili stresni uvjeti.
U stajama krave ne piju samo vodu je i rasipaju kako bi im bilo manje Voda na pašnjaku koja se koristi za i tuširanje bit od koristi i za razvoj tratine. Za vrijeme ljetnih dana potrebne su velike vode za napajanje životinja na pašnjaku i ugradnja za tuširanje potrošnju vode. Cijev koja ima na kraju (možemo na vrhu zatvorene cijevi napraviti malu rupicu) postavimo na stup i okrenemo tako da rasprši vodu prema pregonu na kojem su krave. treba koristiti u razdobljima velikih i samo nekoliko sati na dan, a treba ga napraviti tako da ga lako možemo premiještati i da ga životinja ne mogu oštetiti. Životinje ubrzo spoznati gdje se mogu brzo rashladiti i što prije se vratiti na dio pašnjaka s gustom i izdašnom travom. Pretpostavlja se da je na pašnjaku postavljena djelotvorna ograda i tada nema nikakvih briga i
Mljekarski list 09/2006.
Vašafarmaje Vašživot...
Investirajte • U SVOJU
Farmerkrediti za proširenje fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,9()%.Efektivnakamatna stopa za kredita 84 mjeseca 10,26%.
Partneruvoznik za nabavkujunica INTERAGRO d.o.o. Križevci
Investicijskikreditiza poljoprivrednike do 3-000.000,00 lm.
svjetsko ocjenjivanje sireva WORLDCHEESEAWARDS(WCA)u
Londonu i ove je godine okupilo mnogobrojne svjetski poznate i priznate
sireva. Više od 1 500 sireva iz cijelog svijeta bilo je izloženo i ocjenjivano tijekom manifestacije. takvom žestokom konkurencijom na WCAje izlagala i Vindija, a osvojenim je ponovo dokazala da pripada u sam vrh svjetskog sirarstva.
U kategoriji tvrdih sireva Vindijin CAPRODUR osvojio je SREBRNUMEDALJU.
Prehrambena industrija Vindija tako nastavlja nizati uspjehe na svjetskom ocjenjiva-
SILVER
nju sireva (WCA): ZIATO:
OVIDUR,tvrdi sir od mlijeka (2005.)
CAPRODUR,tvrdi sir od kozjeg mlijeka (2004.)
SREBRO:
CAPRODUR,tvrdi sir od kozjeg mlijeka (2006.)
CAPRILO,meki sir od kozjeg mlijeka s bijelom plemenitom plijesni (2000.)
BRONCA:
CAPRON,meki masni sir od kozjeg mlijeka s crvenom mazom (2005.)
CAPROBLUE,meki sir od kozjeg mlijeka s plavom plemenitom plijesni (2001.)
Novoosvojena medalja predstavlja još jedno svjetsko priznanje Vindijinim koji zahvaznanju i dugoj tradiciji u proizvodnji vrhunskih sireva ostvaruju zavidne rezultate.
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
i proizvodnjamlijeka
I nastavak na broj 08/2006. ti ja svoje krave i zemlju, pa ti imaj Program promjena i daljnjeg L_ __. krave. Mani krave i tu tvoju travu! razvoja - vrijedi za mala, a i za
Mr. se.
U prošla dva nastavka rasprav- I što da mu dalje kažeš? Tko je gospodarstva. ljali smo o više pitanja i problema nezadovoljan, nezadovoljan je Osnovna postavka je vezanih uz proizvodnju mlijeka na uvijek, a posao mu je uvijek proizvodnja mlijeka po 1 kravi. malom posjedu. Kada sve sagleda- lakši nego njegov. Uzet da bude jednostavmo, shvatit daje za Svi vi koji se za prvu nije i osnovu od 10 krava. najvažnije donijeti jednu od odluka. opciju, ostat i dalje u pro- To može biti i koja krava manje Ostat i dalje u proizvodnji izvodnji mlijeka. Nije to tako ni loš i koja krava više. Osnova plana: da mlijeka, ili odustajem od toga posla. posao ako se sve dobro (i bolje) bismo mogli planirati proizvodnju Svi oni koji se opredijele za ovu organizira. vas, treba mlijeka po jednoj kravi, moramo drugu opciju u stvarati planove promjena u organi- planirati proizvododmah odustati to odustaja- zacijskom i tehnološkom dijelu nju mlijeka po t jutru ili po 1 nje biti postepeno. Takvi ništa proizvodnje. S boljom organiza- · hektaru. Možda bolje po 1 hektaru. pokušavati promijeniti. Ide dok ide. cijom i tehnologijom je Na koncu i poticaji po jedinici A, djeca? Ma kakva djeca! Neka raditi manje ili isto, a proizvesti površine se po 1 ha. prodaju krave. Ma kakve krave, zar mlijeka daleko više. Više mlijeka Proizvodnja mlijeka po 1 ha, da se i oni Da su krave dobre i nosi uvijek više novca, a novaca ovisno o se od magistar bi imao krave. Dam nikad dosta. 6 000, 8 000, 1O000, do 12 000 litara
i više. Ovo ovisi o geografskom položaju i regionalnom gospodarenju s tlom i o gnojidbi, o sjetvenoj strukturi i navodnjavanju. Svuda u razvijenom svijetu, gdje god je upotrebljavaju sisteme za navodnjavanje. U našim uvjetima po 1 ha je proizvesti od 6 000 do 12 000 i više kilograma suhe tvari, zelene mase, sjenaže ili sijena = voluminozne mase.
Neku smo prevodili jedan materijal o travnjaštvu Irske. Ovako piše: »Zašto je važno da farmer prije košnje nosi uzorak trave u laboratorij da se kemijskom analizom utvrdi je li trava tehnološki zrela za košnju?» Pazi ti to sada! Gdje smo ti mi još od toga?!
Ako farmer odnese uzorak trave prije podne, analizu dobiva poslije podne, a ako uzorak odnese poslije podne, analizu dobiva sutra do 9 sati. da se farmeri tamo pripremaju za košnju travnjaka i da se taj dio posla planira i Travu kose kada je proizvedena proteina i energije a probavljivost suhe tvari najbrža. Kada irski farmer na svoje travnjake postavlja pitanje: Koliko od ove mase mogu najviše proizvesti mlijeka, mesa, vune? To je važno pitanje! Koliko najviše mogu proizvesti mlijeka od ovog otkosa i od toga zaraditi najviše novca? Zato je važno odrediti pravovremeni košnje. Period košnje pojedinih otkosa traje najduže od 6 do 8 dana, ovisno o vremenskim prilikama. Mnogi naši farmeri ove su godine do 1. srpnja spremili u sjenažu 3 otkosa. Darko 4 otkosa, a Nikola ove je godine u travnju spremio prvi otkos u sijeno.
Ako jednome sja sunce - sja svima, ako pada kiša - pada svima. Nema košnje u toj Irskoj ili Nizozemskoj kao u Hrvatskoj;
list 09/2006.
danas, sutra ili nih otkosa traje od ponedjeljka do prekosutra, pa na mnogim našim subote. Kada vrijeme košnje, gospodarstvima travu u prvom travu tada kose svi. Ponavljaj, otkosu kose od svibnja do srpnja. ponavljaj i dok ne Nikako da se maknemo od Vratimo se osnovnom problemu. tehnologije. A koliko mlijeka Koliko proizvesti mlijeka godišnje od toga proizvesti? Ma tko te zato po kravi i stadu i koliko to godišnje pita?! Poslije je diskusija: te nosi novca. loše krave, te loša smjesa... Proizvodnja mlijeka godišnje U Nizozemskoj košnja pojedi- po kravi: 3 500, 4 000, 4 500, 5 000,
Slika 1: Sistem za navodnjavanjesamostalnimagregatom
Slika 2: Sistem za navodnjavanje traktora
5 500, 6 000, 6 500, 7 000 litara. Kod svih za mlijeko E i I. klase uzmimo cijenu po litri mlijeka od 2,5 kune. Sve što sada u E i I. klasi više, dobro je došlo. U EU to, više, poslije dolaziti iz poticaja.
O II. i III. klasi razgovarati. Iza II. i III. klase mlijeka stoje sasvim propusti, a vrlo i šlamperaj.
Zapamti! Krava ne može pojesti više nego što može! Ali, krava može, i uvijek pojesti više kvalitetne i dobre negoli loše krme. Postavi si pitanje. Što je to loša voluminozna krma = osnovni obrok?
Što kaže
1O krava x 3 500 litara = 35 000 litara x 2,5 kune= 87 500 kuna
1O krava x 4 000 litara = 40 000 litara x 2,5 kuna = 100 000 kuna
1O krava x 4 500 litara = 45 000 litara x 2,5 kuna = 112 500 kuna
1O krava x 5 000 litara = 50 000 litara x 2,5 kuna = 125 000 kuna
1O krava x 5 500 litara = 55 000 litara x 2,5 kuna = 137 500 kuna
1O krava x 6 000 litara = 60 000 litara x 2,5 kuna = 150 000 kuna
1O krava x 6 500 litara = 65 000 litara x 2,5 kuna= 162 500 kuna
1O krava x 7 000 litara = 70 000 litara x 2 ,5 kuna = 175 000 kuna
Pazi koliko razlike! Nisu to tako malinovci!
Ista staja, iste krave simentalke ili holštajnke, iste njive, ista mehanizacija, gotovo isto vrijeme rada, isti fiksni troškovi, a litraža S litražom po istoj cijenisu iznosi novca.
Zadaj sam sebi ovaj zadatak. Sve isto, a litraža koliko krava za svaku od ovih litraža treba proteina, a koliko energije. Koliko iz voluminozne krme, a koliko iz smjese i to one koju sam slažeš? Ako sam slažeš smjesu, onda ovo sigurno znaš Neki od ovoga naprave
cijelu nauku, a stvar je u naravi 1 praksi dosta jednostavna. proizvodnja mlijeka po kravi 3 500 ili 4 500 litara, košnja trave u lipnju i srpnju, a neki se late o lizinu i metioninu i o bajpas proteinima, a na kraju, da se kravama u obroku daje još i slama. Imamo mi sve više farmera koji i dio o lizinu i metioninu i o bajpas proteinima moraju znati. Nažalost, je još daleko od toga.
Drugo važno pitanje.
Koliko najviše mlijeka krava može proizvesti iz voluminozne krme?
A koliko iz krepke krmesmjese - koncentrata?
Neki vele; 1 kg smjese s 19 % proteina = 2 litre mlijeka (2,3 do 2,5 litre). A nekim kravama se u vrhu laktacije daje smjesa i s 21% proteina.
Voluminozna krma trava - sjenaža treba biti kvalitetna; lako i brzo probavljiva, s najmanje 15 % proteina u 1 kg suhe tvari + dovoljno energije. Pitanje je sada, sirovih proteina (SP)i probavljivih proteina (PP). U nekim materijalima se navodi da dobra sjenaža mora imati najmanje 15 % ili 150 grama u 1 kg suhe tvar.i (ST) probavljivih bje(PB) ili (PP). Možda zbog ovoga irski farmer prije nego li je za košnju nosi uzorak trave na kemijsku analizu. Ilise možda u ovome krije ono što mi prof. dr. se. Darko Grbeša: «U svijetu se iz voluminozne krme proizvodi 5 000 do 6 000 litara mlijeka po kravi godišnje». Koliko li ta litra mlijeka košta? U materijalu iz Irske piše još: «Proizvodnja mlijeka iz paše jeftinija je od 1 do 3 puta nego iz sjenaže». E, sad je pitanje li sjenažu slagati iz što trave, ili ti je svejedno kada travu kositi. Bitno je da su rolo bale tu. A što je u rolo bali? Koliko probavljivih proteina (PP) u 1 kg suhe tvari (ST)? Koliko «mlijeka» ima u rolo bali?
važno pitanje. Kakvaje razlika sjenaže trave ili lucerne i kukuruzne silaže? Koliko mlijeka krava može proizvesti iz kilograma suhe tvari sjenaže? Koliko mlijeka krava može proizvesti iz kilograma suhe tvari kukuruzne silaže?
U pitanju je samo sadržaj proteina i energije u 1 kg suhe tvari, kao i omjer proteina i energije. U jednom našem materijalu piše: «Silaža cijele kukuruzne biljke (silaža kukuruza) glavno je voluminozno krmiva krava u Europi i Hrvatskoj». Ovo definitivno nije a ako je onda je trebalo navesti što još ide uz to glavnovoluminozno krmivo.
Za 1 litru (kilogram) mlijeka treba: toliko proteina + toliko energije. Koliko?
Idemo redom; TRAVNASIIAŽAili SJENAŽA
Kravamože dnevno proizvesti iz dobre travne silaže = sjenaže 17 litara mlijeka po proteinima ili a 12 do 14 litara mlijeka po energiji.
Što izbalansirati voluminozni obrok u ovom
Dodati energije da krava iz proteina + energija može proizvesti 17 litara mlijeka. da voluminozni obrok moramo izbalansirati.
Sva proizvodnja mlijeka iznad 17 litara u ovom mora dalje iz koncentrata, po proteinima i energiji.
1 kg koncentrata= 2 litre mlijeka. 10 kg koncentrata = 20 litara mlijeka.
naša krava u ovom može proizvesti 17 litara mlijeka iz izbalansirane voluminozne krme + 20 litara iz koncentrata, što je = 37 litara.
Voluminozni dio obroka možemo izbalansirati: proteini i energija iz sjenaže + energija i proteini iz kukuruzne silaže.
Voluminozni dio obroka sjenaže možeš izbalansirati i krepkom krmom, prekrupom zrna kukuruza ili U ovom moraš znati koliko krepkog energetskog krmiva moraš dodati.
KUKURUZNASILAŽA
Krava iz dobre kukuruzne silaže po proteinima može dnevno proizvesti samo 3 do S litara mlijeka, a po energiji 12 do 16 litara.
Zbog ovoga je kukuruzna silaža loša kao glavna krma za visoko krave. Da bi krava iz kukuruzne silaže proizvela 16 litara mlijeka po energiji i proteinima, treba joj u obrok dodati proteinsku krepku krmu: sojinu suncokretovu repibundevine Za voluminoznu proteinsku krmu u buragu više nema mjesta. Krava ne može pojesti više nego što može.
Kukuruzna silaža je krma za energetsku dopunu sjenaže, zelene mase ili paše.
Koju je sada voluminoznu krmu lakše izbalansirati ?
Sjenažu trave ili lucerne, zelenu masu, ili pašu uvijek treba (gdje je to
li,t 09/2006.
izbalansirati kukuruznom silažom po pitanju energije.
Voluminozni obrok samo od sjenaže ili samo od kukuruzne silaže možemo izbalansirati i koncentratom. U svakom to se ne može izvesti smjesom ili koncentratom istog sastava i izmiješanogod oka.
Sada uzmi, kako ti sam radiš smjesu. Radiš li je po kemijskom sastavu i poznatom sadržaju proteina i energije u pojedinim komponentama ili je radiš onako kako misliš daje dobro, od oka?
Kukuruzna silaža kao energetsko krmiva uvijek treba služiti za balansiranje energije koja nedostaje u sjenaži trave ili lucerne, posebno lucerne ili u mladoj zelenoj travi koju su krave popasle. Koji je omjer najbolji?
Najbolji je omjer 70 % sjenaže + 30 %kukuruzne silaže.
Radiš smjesu sam. Trebaš izbalansirati i dopuniti osnovni ili voluminozni dio obroka. Trebaš dodati još smjese za drugi dio proizvodnje mlijeka. Možeš li to sam ili ipak trebaš
U organizaciji poljoprivrednih savjetnika HZPSS i Udruge proizvomlijeka u Sinjskom polju u kolovozu 2006. je navodnjavanje krmnih kultura (lucerne, talijanskog ljulja i kukuruza) za silažu na OPG-ima Marka i Klapeža.
Slika 3: Nema više suše - desno lucerna,lijevo novozasijani travnjaci
Slika 4: Navodnjavanje kukuruza za silažu. Bravo!
I
Mr. se. Mato HSC
Podjela na mlijeko i kolostrum izvršena je temeljem toga što se u laktacije sekret koji se po svom sastavu i osobinama dosta razlikuje od mlijeka. laktacije, kada se kolostrum, naziva se kolostralno razdoblje, a nakon toga slijedi period normalnog mlijeka - postkolostralno razdoblje.
Kolostrum je sekret koji se nekoliko dana nakon poroda ili partusa, a u praksi se još koriste i nazivi: kolostralno mlijeko, mljezivo, grušalina i prvo mlijeko. Ponegdje u literaturi može se i podjela kolostruma na kolostrum koji se prije poroda i kolostrum koji se poslije poroda. Sa stajališta mljekarske industrije je samo kolostrum nakon poroda.
Razdoblje kolostruma ovisi o pasmini, a u ioveda varira od 5 do 12 dana. Sto je pasmina visokoproduktivnija, to je razdoblje kolostruma
Mlijeko visokoproduktivnih pasmina goveda kada je pasterizirano može se koristiti šestog dana nakon teljenja, dok za proizvodnju streriliziranog mlijeka, proizvoda i mlikonzervi u užem smislu se tek od osmog dana nakon teljenja.
Sastav kolostruma prvog dana najviše se razlikuje od sastava mlijeka, a razlike su još kada se usporedi sastav kolostruma neposredno nakon teljenja sa sastavom mlijeka.
Razlike su u sadržaju suhe tvari. Osobito veliko je u bjelanali i u njihovu odnosu. udio u ukupnoj imunoglobulini, nosioci imunih tijela koja
I
se u razdoblju nakon mlijekom prenose iz majke na potomstvo i time štite mladi organizam od bolesti u razdoblju novim životnim uvjetima. Odnos kazeina prema nekazeinskim u kolostralnog razdoblja sasvim je od odnosa koji je za kazeinska mlijeka. Zbog bjelankolostrum ima viskozitet a tj. kolostrum se prvog dana, dok s vremenom postupno opada do viskoziteta normalnog mlijeka. Prvog dana kolostrum je gusta rastezljiva teku-
mast u kolostrumu se razlikuje po sastavu i osobinama od one u mlijeku. Razlike su i u višoj temperaturi topljenja i vanja, što je posljedica manje nižih masnih kiselina. mineralnih tvari u kolostrumu prvog dana je 50 - 80% nego u mlijeku. Kolostrum dobiven neposredno nakon partusa osobito je bogat kalcijem i fosforom.
Kolostrum je znatno bogatiji i nekim vitaminima negoli mlijeko, a osobito onima koji su topivi u mastima. Zbog prisutnosti karotina, mast ima izražena žutu do boju što se odražava i na boju kolostruma. U kolostrumu visoka razina vitamina topivih u mastima razlog je zbog kojeg se u nekim krajevima kolostrum koristi za izradu preparata. Od vitamina topivih u vodi kolostrum prvog dana sadrži 6 puta više vitamina 8 12 dva puta više tiamina i folne kiseline, dokje sadržaj biotina i pantotenske kiseline 2-3 puta manji nego u mlijeku.
Prijelaz kolostruma u mlijeko ogleda se u smanjenju i mineralnih tvari i sadržaja laktoze. promjene se u okviru
a izrazito se smanjuju
seruma, osobito B-laktoglobulina dok se razina u-laktoglobulina znatno manje mijenja.
Za kolostrum treba istaknuti da sadrži i znatno broj leukocita i kolostralnih tjelešaca. I jedni i drugi vrlo lako se mogu promatrati pod mikroskopom, ali kolostralna tjelešca mogu biti i takvih razmjera da se mogu primijetiti i golim okom, ako se kolostrum u tankom sloju razlije po crnoj površini. promjene se tijekom prvog dana, tako da se kolostrum odmah nakon poroda znatno razlikuje od onog dobivenog 12 - 18 sati nakon poroda.
lako kolostrum sadrži više kazeina negoli mlijeko, sporije koagulira pod utjecajem proteolifermenata i tom prilikom ne stvaraju homogeni gel. Ovo je posljedica bjeseruma koje imaju ulogu zaštitnih koloida. Gruš vrlo teško otpušta vodu i zbog toga je neprikladan za proizvodnju sireva.
termolabilnih gruša kolostrum prilikom kuhanja. Otuda i termin grušali na. Zbog toga njegovo prisustvo u mlijeku nije poželjno. od 1O - 15%kolostruma od prvog dana nakon poroda dodana mlijeku izaziva koagulaciju pri kuhanju.
Zbog fizikalno - kemijskih svojstava masti, kao i zbog ne baš ugodnog ukusa kolostrum se ne može upotrijebiti u proizvodnji maslaca, pa propisi zabranjuju stavljanje kolostruma u promet ili dodavanje mlijeku.
Višak kolostruma može se iskoristiti u u hranidbi drugih životinja. Povijesno je poznata i proizvodnja malih sireva od zgrušanog kolostruma koji su zatim sušeni radi
U razdoblju mnogih priprema za ulazak u Europsku uniju naši ponajviše razmišljaju kako "uhvatiti" što kvotu za mlijeko, ležišta u staji, kao i broj krava, jer svaka litra mlijeka postaje izuzetno važna. No u našim selima žive, rade i proizvode mlijeko i oni koji još uvijek imaju tek nekoliko krava i pitanje je postoji li riješenje za male mlijeka.
Na hrvatskim ruralnim prostorima još uvijek dominiraju mala obiteljska gospodarstva, mlijeka do pet krava. U svijetu, posebno u poljoprivredno nerazvijenim zemljama, je situacija s mlijeka. Na takvim malim gospodarstvima kako kod nas, i u svijetu još uvijek prevladava mužnja krava. Zbog malog broja krava nije isplativa nabavljati aparate za mužnju krava. A kad bi ga i nabavili vrijeme potrebno za održavanje, i pranje, gotovo da bi i bilo duže od mužnje jedne ili dvije krave. Za iskusnog mužnja malog broja krava nije previše težak posao. No s 8 ili 18 krava u mužnji situacija je mnogo
Od svih poslova na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, a koje treba obavljati svaki dan, mužnja sigurno je iznimno težak posao. Mužnja se obavlja stiskanjem šake oko sisa i to u prosjeku oko 150 puta za svaku litru mlijeka. po kravi, za svaku mužnju potrebno je 2 000 - 3 000 puta stisnuti šaku. Stisak mora osigurati potpuno istiskivanje mlijeka i mora biti dobro uvježban, a ujedno se sinhronizirano mora brinuti i o higijeni mužnje. Pored toga cijelo vrijeme ima vrlo nepovoljan položaj tijela uz životinje koje ponekad mogu biti i opasne te povrijediti
Pogrješke mužnje
Kod mužnje se mnogi propusti i to zbog pogrješki
a jedna od njih je mužnje. treba pravilnim postupcima dojiti svaku kravu, no i vrsnom to je u praksi vrlo teško provesti. Ponekad na ovo vrijeme mužnje što može poremetiti normalan tijek postupaka ili pak okolnost zbog koje se mužnja obavlja na brzinu. Krave na to reagiraju, posebno najbolje dojilje koje u takvim trenutci ma ne daju maksimum.
Mnogo puta i u normalnim uvjetima mužnje može zakazati higijena mužnje. Nema idealne higijenske mužnje u stajskim prilikama, kada a osobito stajski zrak mogu mlijeko. se da nakon nekoliko podojenih krava nema kondicije i mužnja postaje sporija, a mlaz "dugo putuje"do posude u koju se doji pa i putem naravno skuplja iz zraka. A zrak u staji nerijetko je pun prašine pa i nakon provjetravanja.jer neki kroz otvor na stropu bacaju sijeno a neki i slamu za stelju. Kada krma pada na pod
staje, diže se tolika prašine i da još sat vremena nakon toga lebde u zraku. mužnja može imati dobre rezultate i to kod onih koji osim krava pripremaju i održavaju uvjete u staji. Radni prostor i dobro provjetre, a tada su relativno dobri uvjeti za mužnju. I sve je to i vremenski napraviti u nekom razumnom roku dokje u staji nekoliko krava. Tamo gdje je broj krava nešto svi ti poslovi zajedno iziskuju više vremena i truda
Promjena sustava mužnje Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Damira (slika 1) iz Dijankovca, koji je u staji imao stado od 18 krava, mužnja se obavljala To je potrajala sve do trenutka kada su na gospodarstvu _nabaviti mljekovod i krave dojiti strojno. Sve ono vrijeme koje su trošili za pripremu krava i staje, mužnju i pranje, i više su nego prepolovili. S proizvodnjom mlijeka su se baviti simentalce i to u tek i l I
Slika 1: Da mir nakonpostavljanjamljekovodau stajt (foto:Dario Zagorec,dipl. ing.)
nekoliko krava. Stado se vremenom uzgajali su junice, potrebe i proizvodnja krme na gospodarstvu rasla je u skladu s time,jedino je mužnja ostala onakva kakva je bila i naPrije nabave muznog mužnja je nerijetka trajala i tri sata, a dnevno ukupno šest sati. Negativni aspekti mužnje spomenuti su ranije, a bili su vidljivi i na gospodarstvu
Kada je u staji bilo 18 grla (slika 2), od kojih je povremeno u laktaciji znalo biti i 15 krava, donijeta je odluka da nabave mljekovod. Odluku je trebalo donijeti mnogo ranije. Prije nabave muznog mlijeko je bilo loše kvalitete s brojem mikroorganizama 500 000, i somatskih 300 000 - 600 000 u 1 mL mlijeka, ponekad i preko 700 000 u mL. Mlijeko je bilo II. ili III. klase, tako da je financijska dobit bila manja.
Mljekovod s dvije muzne jedinice (slika 3) i aparatom za pranje postavljen je u staju krajem 2003. godine, no pušten je u pogon tek nakon gotovo godinu dana zbog remonta stada i nabave nekoliko novih junica holstein-friesien pasmine. primjenjivati strojnu mužnju, u 9. mjesecu 2004. godine, vidljiv je pad somatskih stanica u mlijeku (grafikon 1), a i mikrobiološka .slika mlijeka postala je stabilnija i bolja. Rezultat je "skok" u ekstra klasu uz povremena odstupanja. Iz podataka je vidljivo da su životinje dobro reagirale na promjenu, posebice se to odrazilo na zdravlje vimena (manji broj somatskih stanica).
Kada uvesti strojnu mužnju Postavlja se pitanje koji je to minimalni broj krava, odnosno kada se isplati nabava muznih aparata. Mnogi bi iz iskustva OPG-a mogli da je potrebno 1O ili više krava da bi se uvela strojna mužnja, no to ipak nije tako. Ovo gospodarstvo je izuzetak i predugo se Istina je da se s mužnje najlakše na strojnu
prelazi kada se broj krava na gospodarstvu, ali je teško postaviti neku donju granicu. uzganakon nabave muznih uvide da to više i nije tako težak posao, pa broj krava. Sada, kada naših adaptira, odnosno modernizira svoje staje na gospodarstvu, najplaniraju nabavu sistema za mužnju zajedno s broja krava. Uz to je potrebno osigurati i ostale uvjete: kvalitetan smještaj životinja i dovoljno voluminozne krme.
Slika 2: Staja na OPG - vezani držanja (foto:Dario Zagoree;dipl. ing.)
800000..--------------------,
700COO+----+t---------------t
61JOCOO+----+t-----------------1
500000+.-----1--1--------------------l
Mljekarski li,st 09/2006.
Graft·kon1: Brojsomatskihstanica u proizvedenom mlijeku u razdobljunakon nabave mljekovoda
Isplativost nabave muznog aparata
Isplativost kupovine muznog je svakako neupitna, no prije kompletiranja i nabave opreme moraju obaviti dobre pripreme. U poboljšanim proizvodnim uvjetima proizvedenog mlijeka po kravi, prema mnogim istraživanjima, može biti od 10-20 %. Dakle, razloga ima dovoljno da se napravi veliki korak i za manje gospodarstvo. su rješenja kakav nabaviti muzni postaviti mljekovod ili izgraditi izmuzište, što ovisi o tipu staje, držanja krava, ali i o mnogim drugim okolnostima na gospodarstvu. Kao pozitivno iskustvo mlijeka može poslužiti primjer obiteljskog gospodarstva Damira koji je nakon toliko stisaka šake napravio "mali korak" za svoje go-
Slika 3: Muzne jedinicemljekovoda (foto:Dario Zagorec,dipl. ing.)
spodarstvo koje se u razvijalo i
IIIIIIIJE IIIIJIIIIJ IIIIPIIII.JII
lllllJEII I lllltJEilllll 811111111
IMr. se. Miljenko j
Odnos masti i proteina Osnovna cijena kravljeg mlijeka u Hrvatskoj se prema sadržaju masti i proteina. U formiranju osnovne cijene mlijeka mast sudjeluje s 45 %,dok sudjeluju s 55 % iznosa cijene. Osim spomenutih parametara tržna otkupna cijena mlijeka i higijensku kvalitetu mlijeka (broj somatskih stanica i broj mikroorganizama). Na temelju ukupne kvalitete sirovog mlijeka za najkvalitetnije mlijeka ostvaruju i premije.
Razumijevanje sadržaja uzorka mlijeka i variranja masti i proteina u proizvodnji mlijeka veoma je važno ne samo u ekonomskom smislu i radi ostvarivanja dobiti, i kao pokazatelj zdravlja i kvalitete hranidbe krava. Prikazat faktore koji na variranje spomenutih osnovnih komponenti mlijeka kao i utjecanja na iste.
Genetska korelacija masti i proteina u mlijeku je oko 0,45, a promjena jednog parametra
uzrokuje i promjenu drugoga. vrijednosti sadržaja masti i proteina razlikuju se od pasmine do pasmine.
Od pasmina holštajn ima najmanji sadržaj masti i proteina, a jersej pasmina ima no obzirom na godišnju proizvodnju mlijeka holštajn krave ostvaruju ukupno masti i proteina. U Hrvatskoj se za proizvodnju mlijeka najviše koristi kombinirana simentalska pasmina goveda. Tijekom 2005. godine u mlijeku simentalskih krava bilo je 4,08 % masti i 3,37 % proteina (indeks 1,21 ), a istovremeno je u mlijeku krava holštajn pasmine bilo 3,99 % masti i 3,26 % proteina (indeks 1,22).
Proizvodnja masti i proteina znatno varira od stada do stada pa su razlike stada veoma
Mnoga stada proizvode mlijeko je sadržaj proteina i masti ispod razine prosjeka za pasminu koja je u stadu. Upravo to su koje predstavljaju priliku za proizvodnje i zarade od prodaje mlijeka, a ne samo
Tablica 1: vrijednosti masti i proteinau mlijeku pasmina goveda
mlijeka. sadržaja masti i proteina u mlijeku je s promjenama u managementu i hranidbi. Kad bi promjene u hranidbi bile zajedno s porastom masti i proteina bi se i ukupna proizvodnja mlijeka što bi doprinijelo još zaradi.
koji na mlijeka Hranidba krava je jedan od najvažnijih faktora koji na masti u mlijeku. Visok postotak masti u mlijeku može se osigurati stimuliranjem krava na maksimalno konzumiranje voluminozne hrane koja mora biti košena u stupnju zrelosti. Postizanje što ranije maksimalne konzumacije smanjuje utjecaj negativne bilance energije krava na laktacije (pravilno provedena hranidba u suhostaju i tranzicionom periodu). Visokoproizvodne krave trebaju dnevno konzumirati 3,5% do 4 % suhe tvari (ST) hrane od težine svoje tjelesne mase, pa bi tako krava od 650 kg trebala pojesti 22,75 kg do 26 kg ST. Održavanjem optimalnog odno s a voluminozne i koncentrirane hrane postiže se uspostavljanje odnosa strukturnih i nestrukturnih ugljikohidrata u obroku. Voluminozna krma morala bi sadržavati 4050 % suhe tvari obroka. Minimum 20 % voluminozne hrane trebao bi imati dužu od 2,5 cm. Koncentrat se može do omjera koncentrat:voluminozna hrana (60:40). Krave ne bi smjele jesti koncentriranih krmiva više od 2 % vlastite težine, pa bi krava od 650 kg
*izvor USDA-APL
težine maksimalno trebala konzumirati 13 kg koncentrata/dan.
koncentrata, a smanjenjem udjela voluminozne hrane u buragu dolazi do sinteze kiseline, zakiseljavanja buraga (acidoze), pa se kao posljedica javlja smanjen postotak masti u mlijeku. kravama, koje dobivaju puno koncentrata, potrebno je u obrok uvesti pufere. se u praksi koristi soda bikarbona (NaHCO3) u od 100 do 200 g/dan. U stajama sa slobodnim držanjem poželjno je imati postavljenu posudu sa sodom bikarbonom na mjestu lako dostupnom kravama tako da je krave mogu uzeti po potrebi. Managementhranidbe - Svaka promjena koja uzrokuje nenormalno veliko ili uzimanje hrane na variranje osnovnih komponenti u mlijeku. U pravilu mnogi faktori na smanjenje postotka masti u mlijeku, kao primjerice premali broj hranidbenih mjesta, odnosno prepun kapacitet staje, obroci koji izbirljivost, neredovito hranjenje, hranjenje koncentriranim krmivima prije nego voluminoznim itd„ Na masti u mlijeku povoljno djeluje hranidba krava kompletnim (TMR)obrocima koji su kravama na raspolaganju 20 sati na dan, micanje ostataka hrane iz valova svaki dan (davanje junicama ili kravama) kao i osiguranje hlada za vremena. Pri hranjenju treba voluminozni dio obroka dati sat do dva prije koncentriranog. U ljetnim mjesecima voluminoznu hranu treba davati u ranim jutarnjim satima dok su temperature zraka najniže što, uz osiguranje dobrog komfora i ventilacije u stajama, osigurava normalnu konzumaciju hrane i povoljno na normalan
postotak masti u mlijeku. Novo krmivo u obrok treba uvoditi postepeno kako bi se mikropopulacija buraga privikla na nove uvjete. Svako smanjenje mikrobne aktivnosti izravno se odraziti na sastav mlijeka.
Tielesna kondiciia - Dobra tjelesna kondicija od iznimne je važnosti za visoku proizvodnju mlijeka kako bi krave mogle energiju iz svojih tjelesnih rezervi u vrijeme kad sama hranidba ne može podržati toliku proizvodnju (neposredno nakon teljenja). Ako su tjelesne rezerve minimalne, smanjit se mlijeka i osnovne komponente u mlijeku. S druge strane prevelike zalihe dovode do metaboi problema pri teljenju. Mršave i debele krave u kasnijoj laktaciji imaju mlijeko smanjene
Godišniasezona- Najniže razine masti su tijekom i vlažnog vremena, odnosno za ljetnih mjeseci, dok su najviše razine zabilježene tijekom zimskih mjeseci, za hladna vremena. Gotovo je i s proteinima.
Stadii /aktaciie- U kolosturmu
se, uz normalnu hranidbu u suhostaju, nakon teljenja nalaze najviše vrijednosti masti i proteina, zatim se smanjuju na najnižu 25. i 50. dana laktacije. Nakon toga mast i proteini postupno rastu te postižu najvišu razinu. Proizvodnja mlijeka intenzivnije opadati nakon 250-tog dana laktacije.
Dobkrava- Negativno na postotak masti ali i ostalih sastojaka mlijeka. Što je krava starija, to su postotci manji. Pad se odvija po stopi od 0,2 %godišnje za mast i 0,002 do 0,005 %godišnje za proteine.
Razmak mužnii - Kod neravnomjernih razmaka i razlika mužnji, postotak masti u mlijeku je niži.
Razdoblia unutar mužnieNajmanji sadržaj masti je u mlijeku prvih mlazova. Odmicanjem mužnje postotak masti raste a zadnji mlazovi imaju 1O - 15 % masti. Nepotpuno izmuzivanje krava snižava mlijeka.
Broimužniikrave- Jednokratna mužnja u odnosu na dvokratnu i dvokratna u odnosu na trokratnu -
postotak masti i proteina.
Zdravliekrave - Bolesti vimena (mastitisi) smanjuju mast i kazein, a sadržaj krvnog proteina u mlijeku. Na smanjenje masti i posebice acidoza buraga, ketoza, laminitisi itd.
Pad masti u mlijeku može biti uzrokovan i uslijed pogrješki, kao što su problemi s za loše uzeti uzorci, loša crijeva i sl. Nasliedna osnova - genetikaHeritabilitet ili naslijedna osnova krava pasmina proizvodne kapacitete za visinu sadržaja masti i proteina u mlijeku, pa su pojedinih krava razlike 55% u sadržaju masti i proteina.
Heritabilitet ukazuje na propor-
Tablica 2: Heritabilitet {h1)za mast i proteineu mlijeku za holstein i jerseypasminu
Svojstvo
Mlijeko - kg
heritabilitet-h 2
Holstein pasmina Jersey pasmina
0,30 0,35
0,58 0,55
0,30 0,35
0,51 0,55 0,30 0,35
ciju opažene razlike koja je nastala uslijed genetskih faktora, dok je ostatak uzrokovan uslijed okolišnih faktora. Heritabilitet za postotke masti i proteina u mlijeku je izražen nego za ukupnu tih tvari. mlijeka je u pozitivnoj korelaciji s · proteina i masti, dokje u negativnoj korelaciji s postotkom masti i proteina krave imaju niži postotak masti
Selekcija na veliku mlijeka rezultirala je malim pomacima u postotcima proteina i masti. Stoga se danas pri izboru bikova ne gleda više samo proizvodnja mlijeka njegovih se sve više pažnje kakav genetski potencijal, s obzirom na proteina i masti u mlijeku bik, prenijeti na svoje potomstvo.
- premazi za izmuzište i podove NOVO - program el. pastira, žice, izolatori
- higijenski pribor, rukavice
lVisokokvalitetne ; nizozemske steone juniceJ· holštajn-frizijske pasmine L
životinje bilo u stvima ili u intenzivnom uzgoju izložene su velikom broju kukaca. Osim što njihova uznemiruje životinje, mogu i ozbiljno narušiti njihovo zdravlje. Kukci uznemiruju životinje na više oko njih, se po njihovu tijelu, ih i krv. U najširem smislu uzrokuju nemir životinja koje se tada i što na manju proizvodnost.
Primjerice, jaka invazija stajske muhe na farmama muznih životinja uzrokuje broja bakterija u mlijeku, a uslijed bolnih uboda smanjenaje proizvodnja mlijeka. Neki kukci uzrokuju bolesti, dok su drugi kukci i njihovi razvojni stadiji i biološki vektori zaraznih i bolesti od kojih su neke zoonoze. kukci su svrstani u dvije skupine: kukci koji se hrane na životinjama i oni kojima pogoduju uvjeti u nastambama.
1. Kukci koji se hrane na životinjama
Muhe, uši i grinje mogu se javiti na muznim životinjama u raznim vremenskim periodima. U stajama i oko njih to je muha roga i stajska muha. Hrane se krvlju i se u toplijim periodima godine. Uši se javljaju u vrijeme hladnijih mjeseci. Grinje se nalaze u jaslama i valovima. One buše kožu životinja i smještaju se u folikulima i mjestima. Jako podražuju životinju, paje smanjena proizvodnja mlijeka upravo posljedica invazije grinja.
1.1. Muha roga (Haematobia irritans)je mala muha. Krvlju se hrane i mužjaci i ženke. Prezimljuje na pašnjacima u stadiju kukuljice. Odrasle muhe u kada zatopli, odmah traže i se hraniti. Na životinjama se mogu zadržati sve do pojave niskih temperatura u jesen ili zimu. se grupiraju oko rogova, na ma i postrance, a za i kišnih dana skrivaju se ispod trbuha. Nakon parenja ženke napuštaju životinje na vrijeme kako bi položile jajašca na rubovima svježih kupova fekalija. Na ljetnim temperaturama jaja se mogu izvaliti unutar 24sata.
se hrane tijekom do šest dana u fecesu prije nego što otpužu na suši prostor nedaleko od fecesa gdje se zakukulje. Odrasli oblici se javljaju za oko tri dana. Za cijeli ciklus, od jajašca do odraslog, potrebno je 8 do 1O dana. Tako se tijekom godine može razviti više od 1O generacija. Javljaju se dva intervala intenzivnog razvoja tijekom godine. Prvi se javlja tijekom prijelaza u ljeto, a drugi jeseni.
1.2. Stajska muha (Stomoxis calcitrans)nešto je od muhe roga. Mužjaci i ženke se hrane krvlju, s tim da samo u vrijeme hranjenja. Kada se ne hrane, odmaraju se na zidovima štale, ogradama, granama ili mjestima. Ako ovu muhu gledamo sa strane, istaknuti dio usta, koji je zapravo jedna oštra po kojoj se razlikuje od muhe roga i Mrk u n e muhe.
broj ovih muha razvija se u spoju gnoja i sijena ili drugim organskim tvarima u raspadanju koje stvaraju neugodne mirise. Ciklus od jajašca do odraslog je usporediv s razvojem muhe roga. Tapkanje životinje nogama indikator je velike populacije stajske muhe napadaju noge i trbuh. 1.3. Obadi (Tabanidaesp.) su veliki kukci krupnog tijela. Neke vrste su duge 3,5 crn, crveno obojene, druge 3-3,5 crn i tamno do crne. Nakon parenja ženke razvijaju s jajašcirna koje ostaju na tijelu tijekom približno 24 sata. Tijekom tog vremena neke otpadaju dok ostale ostaju prilijepljene na površini. sadržavaju 14 do 24 jajašca. Ženke obje vrste izlegu godišnje, u vrijeme toplih mjeseci, oko sjajašcima.
Ubodi obada su vrlo bolni, rane dugo krvare i ostale kukce. Velike invazije obadima uzrokuju gubitak krvi, pad tjelesne mase te smanjenu produkciju mlijeka.
Mr. se. Kristina
2. Ostali kukci prisutni u stajama 2.1. Kucna muha (Muscadomestica)spada u skupinu muha koje ne bodu i ne sišu krv. Duga je 5 do 7 mm. Na gornjoj strani prsa izražene su tamne uzdužne pruge, a na gornjoj strani abdomena, koji je zemljano-žute boje, jedna tamna
6 do 8 km. U seoskim i na farmama odlazi na udaljenost od 1 do 5 km, a zabilježena su udaljavanja u okolici gradskih smetlišta od 10do20km.
2.2.Muha lica (Musca autumnalis) je muhi, hrani se nektarom, sekretima, gnojem. Odrasla ženka neprekidno kruži oko i njuške životinja ih. Fakultativno se hrani krvlju s rana ili mjesta uboda drugih kukaca. Mužjaci se hrane samo nektarom i gnojem. vremena provode se na ogradama i prozorima.
pruga. Usni aparat podešen za sisanje relativno je kratak i na vrhu proširen i zadebljan. Ovaj dio ima velik broj preko kojih muha sekret kojim omekšava hranu, jer je jedino nakon otapanja može iskoristiti.
Hrane se rasutom hranom, izlusteljom i ostalim tvarima organskog podrijetla. Veoma su proždrljive. Iz pune voljke regurgitiraju hranu koja kroz rike izlazi u sitnim kapljicama, koje kada se osuše ostavljaju svijetle tragove, za razliku od tragova izmeta koji je tamne boje. Ženke muhe polažu jajašca na otpatke, na gnojište, životinjsku balegu. Tijekom života položi nekoliko puta po 150 do 200 jajašaca oblika banane, boje slonove kosti, duljine oko 1 mm. Tijekom cijelog života, koji traje oko 2 mjeseca, položi od 600 do 2000 jajašaca. Nakon 12 do 20 sati iz jajašca izlazi crvolikog oblika (upljuvak). Na povoljnoj temperaturi se brzo razvija i tri puta. Za 4 do 6 dana prelazi u stadij kukuljice. Nakon 8 do 10 dana omose na jednom kraju otvara i iz njega izlazi odrasli oblik. muha ima velik radijus kretanja (od 100 do 500 metara) kada je u potrazi za hranom. Za jedan sat može razdaljinu od
Ženke polažu jajašca na svježi gnoj. Razvoj do odra~log kukca, ovisno o temperaturi, traje 2-3 tjedna. U staje ulaze tijekom jesenskih mjeseci.
2.3. žohar (Blattella germanica)je mnogo manji i od drugih dviju vrsta koje se javljaju kod nas (Blattaorientalis i Periplaneta americana).Svijetlo je boje s dvije tamne crte na poklopcu iznad glave. Ženke zadržavaju s jajašcima do pred izvaljivanje, kada ih na površinu gdje ih potom Svaka ženka proizvede 4 do 8 a svaka sadrži 30 do 48 jajašaca.
žohara nalazimo u zgradama, premda ponekad obitava i u prirodi. Kada je u objektima više mu odgovara toplo i vlažno
okružje s lako dostupnim izvorima hrane, kao okolina pipa, rezervoara s vodom ili postrojenja za otpadnih voda.
Žohari idu u potragu za hranom tijekom i hrane se raznovrsnom hranom, životinjske ekskremente (mlijeko, mrtve kukce, svježu ili sasušenu krv), ili bilo kojom hranom koju ljudi koriste u svojoj prehrani. Pri tome mogu prenositi bolesti s jednog izvora hrane na drugi.
2.4 Pauci. Ovi artropodi nastanjuju staje i okolicu. Premda ne uzrokuju probleme živoj stoci, njihova se povezuje sa stvaranjem mreža što se inspekcijskim pregledom može ocijeniti kao nehigijena. lako se da se hrane kukcima i muhama može argumentirati kako su pauci oblik biološke kontrole, njihove mreže skupljaju prašinu i dijelove tijela kukaca, koji mogu poslužiti kao izvor mlijeka.
Oko staja su i podrumski pauk izduženog tijela. paukje mali, svega 3 do 5 mm. se nalazi u stajama i gdje tvori mreže u kutovima soba i prozora. Prednji dio tijela je boje dok je abdomen bijel do s jasnim sivim prugama. Podrumski pauk dugog tijela ima iznimno abdomen u usporedbi s ostatkom tijela. On je blijedožut, osim u iza koje je sivo. Ženke su duge skoro jedan centimetar. Ovi pauci pletu veliku nepravilnu mrežu.
Labud Zagreb nudi vam program pranja, i dezinfekcije kojim su sve površine i mjesta od mužnje mlijeka do izlaza gotovog proizvoda pod imenom:
;usTAVKONTROLE I KVALITETE u )ROIZVODNJI I PRERADIMLIJEKA
OBRAHIGIJENSKAPRAKSA-PREDUVJETZAUSPOSTAVLJANJE
ACCPSUSTAVAODVIJASE U 6 ETAPA:
Snimanje površina i prostorija
Izrada plana i dezinfekcije
Razrada primjene sredstava
Edukacija osoblja
Verifikacija
Validacija sustava
RAVILNOMUPOTREBOMNAŠIH SREDSTAVAMOŽETE UŠTEDJETI OVAC I VRIJEME
Labud d.o.o. - Zagreb, Divizija Industrije
Sukladnoeuropsk m standanhmaCENT/TC216, EN 1499i EN 500, 19n. te hrvatskimnormama HR EN 1 99 • Higtensko pranje ruku HRNEN 1500 Hig jenskoutrt;avanJeu ruke, 2003
Manorapl rtu
al<ohcJlrll~ EN 1500
NEDOVOLJNODEZINFICIRANA • VISOKA
MANJA
lekl'6Iaapunsa dezlnficlJen
2.5 Komarci. Pripadaju istoj skupini kukaca kao i rožna i stajska muha (red diptera), ali njihova tijela nisu robusna kao tijelo mu-
ha. Ženke komarca se hrane krvlju, neke uglavnom na pticama (Culexsp.), dok se ostale vrste hrane na mnogim malim i velikim sisavcima. Mužjaci se hrane nektarom. Ne samo da komarci iritiraju ubodima nego i ubodom prenose bolesti.
Ženka komarca polažejajašca u ili na površini voda. vodeni izvori mogu biti kupke, vodeni vrtovi, iskorištene automobilske gume, bazeni, istekla voda
iz laguna s otpadnom vodom, istekla iz silažnih jama, privremene barice u traktorskim tragovima i drugi izvori koji mogu zadržati vodu 8 do 1O dana. Jajašca se izvaljuju za 24 do 48 sati, potom se hrani tijekom 5 do 7 dana prije nego se zakukulji. Faza kukuljice traje oko 2 dana, nakon se javlja odrasli komarac. Ženke odmah traže prikladnog kako bi osigurale krv za nastavlja se VETERINARSTVO
1111~li Mlil~U UIIJA
Nedavni u kojem je poginu]a majka dvoje djece dok je rukovala pokretnim muznim na upozorava ostale na opasnosti koje prijete prilikom korištenja takvih Ponovno se objavljuje u kojem je prošle godine skrenuta pozornost na opasnosti prilikom korištenja pokretnih muznih
U stajama širom Hrvatske zanemaruju opasnosti koje im prijete zbog nepravilne upotrebe ili neispravnog stroja za mužnju. Prilikom korištenja neispravnog muznog može do strujnog udara koji trenutno može usmrtiti ali i životinje u staji. opasnost za predstavljaju pokretni muzni jer se napajanje energijom vrši jednog ili više produžnih kablova (vidi sliku). kablovi se vuku po podu staje pri dolazi do njihova trošnjenja zbog gaženja po njima, ali i zbog štetnog djelovanja na njihovu izolaciju. Uslijed trošenja izolacije vrlo lako može do kontakta kabla pod naponom i Taj dodir ne mora biti direktan nego
preko vode koja se nalazi na podu staje ili prilikom naslanjanja kabla na metalne dijelove u staji, npr. stojnicu, pri dolazi do strujnog udara koji ili životinje.
Drugu veliku pogrješku kada peru pokretni muzni vodu iz crijeva pri dolazi do prskanja vode i po vodovima pa lako može do kratkog spoja, odnosno strujnog udara.
Kako bi trošenje
kabla ili njegov doticaj s vodom, kabel mora biti sproveden po stropu staje vodilica.
Pokretne muzne ne smijemo prati prskanjem, nego vodu smijemo koristiti za pranje sisnih mljekovoda i kante (unutarnje pranje) dok kod vanjskog pranja MUZILICAMORA BITI
Svakako se korištenje nepokretnog muznog sustava kod kojega nema potrebe za napajanjem putem kabla koji se po podu.
Pokretnimuzni - opasnost
oCJ EnE B I H ouA
LjiljanaHusinec,dipl. ing., HSC
SIMENTALSKE PASMINE IZ PERFORMANCE~TESTA
Tijekom mjeseca lipnja i srpnja 2006. godine, povjerenstvo ocijenilo je šest mladih bikova koji su završili performance -test u proizvodnim uvjetima (field test).
1. Bik, životni broj 5100706593
Prvi put je ocijenjen 21.06. 2006. god. na službe Požega. Dragutin Polak iz Zarilca kupio je ovog bika, dokjejoš bio tele, od Vladimira Mikela - Tominovac. Bik je komisijski ocijenjen i namijenjen testiranju. Polak gaje držao na svom gospodarstvu u testu na vlastiti rast i prirast.
Podatci o biku
Otac: Ress HB 7594, austrijski bik iz linije Renger - Renner - Redad po ocu i Streitl - Streifpo majci. Ima izuzetno kvalitetnu uzgojnu vrijednost za mlijeko. Ukupna uzgojna vrijednost za mlijeko je 120 s 99 %vjerojatnosti, a temelji se na proizvodnji 3 275 Unutar linearnog indeksa dobivenog temeljem ocjene 252 nagla-
2. Bik, životni broj 5100839185
Na službe kod lvana iz Kozarevca, 27.06.2006. god. ocijenjen je bik iz performance testa. Bik je oteljen na ovom gospodarstvu i nakon komisijske ocjene ostavljen u testu kod
Podatci o biku
Otac: Rene HB 7595, austrijski bik iz linije Romen - Rom - Romulus po ocu i Mom - Morello po majci. Naglašene je uzgojne vrijednosti za mlijeko. Ukupna uzgojna vrijednost za mlijeko iznosi 123 s 99 %vjerojatnosti ,a temelji se na proizvodnji 1 033 Ukupna uzgojna vrijednost za mesne osobine je 116 s 95 % vjerojatnosti. Ukupna uzgojna vrijednost za funkcionalne osobine iznosi 109 sa 89% vjerojatnosti. Bik je uzgojnih vrijednosti za sve funkcionalne osobine, posebno za perzistenciju i teljenja.
Mljekarski list 09;2006.
šenaje vrijednost za vime, što da se pokazao jako dobar upravo na poboljšanju svojstava vimena. Uzgojna vrijednost za mesne osobine je pozitivna (112 sa 96%vjerojatnosti).
Majka: Rumenka žb HR 0011000828, bika Hantera (Haxala - Harden), u pet laktacija ostvarila je proizvodnju 5 498 kg mlijeka s 4, 1 %m. m. i Slika 1:bik žb 5100706593(foto:A. Kljujev) 3,3 % Maksimalna je peta laktacija: 6 515 kg mlijeka, 4, 7 % m. m. i
Rezultati testa: Datum 12.05.2005.
Težina s 365 dana 563 kg. Životni prirast: 1 433g
Majka: Gundi žb HR 0006021926 austrijskog je podrijetla. Po ocu Montgomery od austrijskog bika Morella, svojevremeno poznatog po izuzetno pozitivnoj uzgojnoj vrijednosti za osobine Visoka uzgojna vrijednost je +919 za kg mlijeka. U šest laktacija ostvarila je proizvodnju 7 063 kg mlijeka s 4,2 % m. m. i Maksimalna joj je laktacija s 9 408 kg mlijeka,4,7%m. m. i 3,4%
Rezultati testa:
Datum 29.05. 2005.
Težina s 365 dana 540 kg. Životni prirast: 1 370 g
Dnevni prirast u testu: 1445g
Linearna ocjena: okvir 6, 5, oblik 6
Ostvareni indeks: 182,76
Dnevni prirast u testu: 1 518g
Linearna ocjena: okvir 5, 5, oblik5
Ostvareni indeks: 137,72
Bik ostati kod vlasnika u korištenju za prirodni pripust u vlastitom stadu.
Centar za Sl. Brod kupio je ovog bika radi umjetnog osjemenjivanja.
Dana 30.06.2006. god. ocijenjeni su mladi bikovi Rodoljuba Džakule iz Sjeverovca 23 na službe Sisak. Ocijenjena su tri mlada bika kupljena kao telad od drugih uzgajii namijenjena za performance test. Svi bikovi potomci su ranije navedenog bika Renea HB7595.
Majka: Hrena žb HR 0006055539. Otac Brene je bik Hucard (Huch - Huchen), bikovski otac iz 19. kruga usmjerenog osjemenjivanja bikovskih majki. U tri završene laktacije ostvarila je proizvodnju od 7 349 kg mlijeka s 4,3 % m. m. i 3,5 %
Maksimalna joj je druga laktacija: 7 961 kg mlijeka s 4, 1 %m. m. i 3,6 %
4. Bik životni broj 7100605988
Josip Poljanec, Risvica, vlasnik: Rodoljub Džakula, Sjeverovac)
Otac: Rene HB 7595
Majka: Lisa žb HR 0002000056, iz uzgoja. Otac Lise je bik Hanter (Haxala - Harden). U sedam završenih laktacija ostvarila je proizvodnju od 7 485 kg mlijeka s 4,4% m.m. i 3,3%
Maksimalna je peta laktacija: 9 499 kg mlijeka s 3,7 %m. m. i 3,5
Rezultati testa:
Datum 08.06.2005. Težina s 365 dana 516 kg. Životni prirast: 1 304 g Dnevni prirast u testu: 1 384 g Linearna ocjena: okvir 7, 6, oblik7
Ostvareni indeks: 200,37 Bik je prodan Centru za reprodukciju u Hrvatske - Zagreb radi umjetnog osjemenjivanja. 5. Bik životni broj 1100831231
Damir D. Kupvlasnik: Rodoljub Džakula, Sjeverovac)
Otac: Rene HB 7595
Majka: Sara žb HR 0017031965, iz je uzgoja. Otac joj je bik Sarkus (Sax - Sarazin), proizvod nacionalnog uzgojnog programa. U šest završenih laktacija ostvarila je proizvodnju od 5 962 kg mlijeka s 4,4% m.m. i 3,5% Maksimalna je
Rezultati testa:
Datum 01.06.2005.
Težina s 365 dana 570kg.
Životni prirast: 1452g
Dnevni prirast u testu: 1 533 g
Linearna ocjena: okvir 7, 6, oblik 7
Ostvareni indeks: Slika 3: ocjenabikova30.06.2006.(foto:A. Kljujev) 168,15
Bik je prodan Centru za re- Zagreb radi umjetnog osjemeprodukciju u Hrvatske - njivanja.
laktacija: 7 300 kg mlijeka s 4,3 %m. m. i 3,5%
Rezultati testa:
Datum 03.07.2005.
Težina s 365 dana 552 kg.
Životni prirast: 1 403 g
Dnevni prirast u testu: 1 476 g
Linearna ocjena: okvir 6, 5, oblik 7
Ostvareni indeks: 176,28
Bik je prodan za korištenje u prirodnom pripustu u vlastitom stadu.
ocijenjivanje obavljena je 18.07.2006. na službe Slavonski Brod. Josip iz Gundinaca je i vlasnik bika.
6.Bikživotni broj 2100699247
Otac: Malhax HB 7592, austrijski bik iz linije Malf - MorelloMario, pozitivnih je uzgojnih vrijednosti za osobine mlijeka, mesa i funkcionalnih osobina. Unutar linearnog indeksa naglašena mu je uzgojna vrijednost za vime (116). Izuzetna mu je uzgojna vrijednost za okvir (134), dok je slabija (96).
Majka: Milka žb HR 0012012201, iz je uzgoja. Otac joj je bik Hong (Horn - Hobby),
nag programa, vlasništvo Centra za Slavonski Brod. U tri završene laktacije ostvarila je proizvodnju od 6 006 kg mlijeka s 4,3 % m. m. i 3,5 % Maksimalna je laktacija: 6 879 kg mlijeka s 4,0 %m. m. i
Rezultati testa:
Datum 14.06.2005.
Težina s 365 dana 486 kg.
Životni prirast: 1 222 g
Dnevni prirast u testu: 1 282 g
Linearna ocjena: okvir 5, 4, oblik6
Ostvareni indeks: 141,90
Odlukom povjerenstva za ocjenu bik je namijenjen za korištenje prirodnim pripustom u vlastitom stadu. Vlasnik je J. a bik je na proizvod uzgoj- Slika 4: bik žb 2100699247(foto:D. ]anda)
tlGtJIUlitltmllllllRQGJGJQUIDA
HRVATSKE I SLOVENIJEPOTPISALISPORAZUMOSURADNJI
Važan trenutak za «obitelj» simentalskog goveda na prostorima Slovenije i Hrvatske i jedan od koraka hrvatskih uzgajiprema Europskoj uniji koji su na vlastitu inicijativu.
U prekrasnom ambijentu vinogradarskog kraja Pohorja na vinogradarskom dobru Meranovo Poljoprivrednog fakulteta Maribor, dana 12. srpnja ove godine potpisan je sporazum o suradnji Saveza udruga goveda simentalske pasmine Slovenije i Hrvatskog saveza simentalskog goveda CroSim-a. Sporazum su u ime uzgajipotpisali njihovi predsjednici: sa slovenske strane gospodin Jožef Šmid i s hrvatske strane gospodin Slavkojambrišak.
Inicijativa za potpisivanje ovog sporazuma, a time formalno uspostavljanje suradnje dvaju Saveza, još iz 2001. godine odmah nakon osnivanja Hrvatskog saveza simentalskog goveda u Sv. Ivanu Žabnu. Kako su skupštini Hrvatskog saveza prisustvovali i predstavnici Slovenskog saveza, zametnuta je ideja o potrebi suradnje. Nakon što su da sami provedu formalnosti oko potpisivanja sporazuma, do njegove realizacije došlo je u kratkom vremenu.
Svrha ovog sporazuma je veza Slovenije i Hrvatske u uzgoju i promociji simentalskog goveda suradnjom dvaju saveza: Hrvatskog saveza simentalskog govedaCroSim i Saveza udruga goveda simentalske pasmine Slovenije. Svrha sporazuma je vanje i širenje partnerskih odnosa u
ostvarivanju zacrtanog kroz Sporazum u svim njegovim detaljima, kroz poticanje komunikacije i razmjene informacija Saveza.
Suradnja dvaju saveza odvijat se na jednakosti i dogovora. U
se u
1. isticanje svih vrijednosti i potencijala dviju država
2. Organizacija nastupnih i promotivnih aktivnosti na lokalnim i državnim razinama uz isticanje simentalskog goveda i njegovih
3. nastup prema državnim i europskim institucijama i autoritetima radi lobiranja za interese uzgoja i proizvodnje kojom se bave potpisnice Sporazuma.
4. pristup i europskim razvojnim fondovima i investicijskim institucijama temeljen na Projektnim zadatcima.
5. podupiranje mladih i školovanje mladih osoba zainteresiranih za rad u uzgoja simentalskog goveda, te prerade sirovine nastale uzgojem simentalskog goveda
6. nastup u humanitarne i donatorske svrhe.
Oživotvorenje aktivnosti uputno je izraziti kroz dokument strategije razvoja uzgoja simentalskog goveda.
Potpisivanju Sporazuma prisustvovali su predsjednici lokalnih udruga Slovenije i Hrvatske (koji Saveze na nacionalnim razinama) te predstavnici institucija koje su vezane za uzgoj simentalskog goveda.
Važno je istaknuti daje ovo prvi konkretni korak, iniciran od samih simentalskog goveda, ka procesu harmonizacije uzgoja simentalca, a prema kriterijima koji važe u Europskoj uniji.
Mljekmski list 09/2006.
Potpisivanje je proteklo u ozželja i nastojanja da se uzgoj simentalca proširi i vrednuje, te da i dalje ostvaruju primjeren dohodak koji im ova pasmina može
Simentalska "obitelj" danas postaje sve cjenjenija u svim zemljama
Europske unije, a Hrvatska po broju i tradiciji uzgoja te pasmine (više od 80%goveda je te pasmine) s pravom pripada toj obitelji. Svi prisutni su se složili oko te tvrdnje i dodali kako je to moderna pasmina goveda koja obilježiti govedarstva cijele Europe.
Nakon potpisivanja Sporazuma i njihovi gosti obišli su vinarski muzej na Meranovu i posjetili jednu simentalsku farmu u okolici Maribora.
Na farmi koja ima 50 grla
simentalske pasmine svi su se mogli uvjeriti u izvanredne proizvodne sposobnosti ove pasmine jer vlasnik farme, uz proizvodnju od 6 500 kg mlijeka po kravi, ima i tovilište u kojem tovi mlade simentalske bikove i postiže izvanredne rezultate. Takav uzgoja goveda (kombiniranih proizvodnih osobina) kvalitetan dohodak na zahtjevnom i nestabilnom tržištu mlijeka i mesa. Osim toga, ostaje mu i dovoljno vremena za uzgoj i prodaju jagoda i dodatno bavljenje seoskim turizmom. Uvjerili smo se da u EU nema stereotipa i da ne prevladava uska specijalizacija u poljoprivrednoj proizvodnji, da se sve više kombinacija proizvodnji, naravno radi postizanja dohotka. Važno je da ljudi ostanu u seoskom
ELEKTROIEHNIKA
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge
Cisterna - laktofriz je opremljen ja sa za automatsko pranje i doziranje
te procesorskom kontrolom visoke
za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.
prostoru i da se ukupni ruralni prostor može razvijati na održiv i trajan jer bez ljudi nema ni sela.
Upravo je i to jedna od poruka s ovog potpisivanja sporazuma, a problemi koje mi danas imamo vrlo su ili gotovo isti s problemima koje imaju slovenski
Rješenje je u stvaranju okvira i uvjeta u kojima se optimalan dohodak i za srednje i manje obiteljske farme koje pretežiti dio u proizvodnji mlijeka i mesa i Slovenije i Hrvatske. Iz tih razloga je s našeg druženja daje za Sloveniju i Hrvatsku (ali i za veliki dio zemalja EU) simentalsko govedo idealna pasmina, jer se njome postiže ravnoteža u proizvodnji mesa, mlijeka i održavanja okoliša
Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na
www.elektrotehnika.hr
Tip RBH 300 - 1600 lit
M(jekarski li,st 09/2006.
I
Prof dr. se. Zoran
U posljednje vrijeme u nas je intenzivirano podizanje govedarskih farmi kapaciteta od 30 do 80 muznih grla. s poproizvodnjom se na ulaganje u farme manjeg klapaciteta, pa u nastavku daje se ekonomska ocjena jednog okvirnog ulaganja u proizvodnje s 18 muznih grla na 40.
Sadašnje stanje gospodarstva
Gospodarstvo posjeduje osnovno stado od 18 muznih grla, te 5 i junica. Poslovnim planom je izgradnja glavnog stajskog i objekata, te nabava opreme za krave za ukupno 40 muznih grla. Planirano je da na farmi rade 2 radno aktivna a u pripremi vlastite hrane za goveda i drugim poslovima povremeno angažirati 1 radnika. 1) Osnovno stado
Opis Broi
Holstein krave 18
Steone junice 3 iunice 2
Investitor se posljednjih desetak godina bavi intenzivnom proizvodnjom mlijeka.
U okviru starog zidanog objekta u gospodarskom dvorištu je prostor dimenzija 18,00 m x 7,00 m s 20 vezova za držanje muznih krava i rasplodnog podmlatka. Mužnja se obavlja korištenjem prijenosnih muzilica VITREX. proizvodnja mlijeka u gospodarstvu 2005. godine je oko 90 litara. Proizvodnja hrane organizirana je na 25 kj vlastitih površina i livada, a još se koristi oko 25 kj u zakupu. Gospodarstvo
proizvodi kukuruznu silažu, sijeno, koncentriranu krmu grašak, zob, pšenica, i soja). Dio vlastite proizvodnje soje i pšenice na tržištu mijenja za sojinu i posije. Na tržištu kupuju samo mineralno vitaminske dodatke i komponente.
2) Korišteno poljoprivredno zemljište
OPIS ki
Od toga:
Livade 16,00
Oranice 33,00
Prihodi i rashodi poljoprivredne proizvodnje investitora prikazani su u tablici 1. Dohodak gospodarstva je oko 259 kuna. Troškovi
Opis
UKUPNI PRIHOD
Prodaja mlijeka
Mljekarski l~t 09/2006.
su procijenjeni na oko 75 kuna, pa su - prema podatcima iz tablice 1 - raspoloživa sredstva od dobitka investitora za sudjelovanje u investiciji oko 185 kuna.
Projektom je predvidena izgradnja nove farme krava kapaciteta 40 muznih krava. Farma je primarno orijentirana prema proizvodnji mlijeka. Pasminsko (genetsko) profiliranje važna je odrednica da je kvalitetna genetska osnova okosnica proizvodnje mlijeka. dio grla je holstein pasmine, no dio grla može biti i genotipa (simentalac, crveni holstein). Farma muznih krava predstavlja govedarsko-ratarsku cjelinu. Gospodarstvo ima u vlasništvu i zakupu dostatno
Iznos kn
Prodaja junadi i teladi 93.200
Prodaia žitarica
Državna premiia looticaii za krave\
Mlijeko
Žitarice i krmiva
POSLOVNI RASHODI
Izravni troškovi
Materiial
Kupljena hrana i lijekovi
Vlastita hrana
Tablica 1: Prihodii rashodigospodarstvau površina za proizvodnju voluminozne i dijela krepke krme za broj krava i remontnog podmlatka. Minimalna površina nužna za proizvodnju potrebite voluminozne i dijela krepke krme je oko 0,8 ha/muznoj kravi odnosno 0,6 ha po uvjetnom grlu (UG). Strateški cilj izgradnje 2005. ;.,.odini
Energija
lnvesliciisko održavanie
Nematerijalni troškovi (zakupnina)
Otplata kredita
UKUPNI RASHODI
BRUTO DOBITAK
Kamate za kredit
NETO DOBITAK
Tablica2: Pregledsadašnjeotplatekredita
Iznos
Sadašnji kredit kuna otplate od 2odine banka - za 5 junica 65.000 2002.
nove farme je: - proizvodnja mlijeka za regionalno tržište - proizvodnja rasplodnog podmlatka za remont i tržište - višak teladi služi za tov
Trajanje Godišnji otplate aniutet do Rodine kuna 2009. 14.773
ciljano i trajno
itracentar~
proširite
svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama
to odmah
odabir u zemlji porijekla
jamstvo za ocjenu
kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s
Vašim bankama
stojimo Vam na raspolaganju:
Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska
Tel: 042 712 582, 0911267326
098 138 3654
EKONOMIKA
(na vlastitom gospodarstvu iliza prodaju) - proizvodnja voluminozne krme (silaža, sjenaža, sijeno, dio krepkih krmiva).
Spoj govedarstva i ratarstva oplemenjuje djelotvornost ratarske komponente kroz proizvodnju mlijeka, bolje iskorištavanje mehanizacije i radne snage. Investitor za intenzivni uzgoj muznih krava i suvremenu proizvodnju mlijeka adaptirati i opremiti stajski objekt na vlastitoj parceli unutar gospodarskog dvorišta. Objekt biti okvirnih bruto dimenzija 41,60 x 17,20 m, što je tehnološki dovoljno za smještaj 40 muznih krava i uzgojnog podmlatka. Iznad stropa staje bit spremnik za sijeno i drugu hranu. Za odlaganje gnojovke izvan staje je betonirano gnojište 8 x 14 x 1 m (240 m 2 ) u sklopu je jama za osoku 2 x 3 x 1 m {12 m 2 ). Za hrane (silaža) je izgradnja 2 horizontalna silosa dimenzija 6 x 12 metara.
Troškovi objekata i opreme (1,884.000 kuna) su prema
Tablica3: Troškoviizgradnjegospodarskihobjekata Objekt Iznoskn PDV Ukupnokn Pripremni i zemljaniradovi 155.722,81
189.981,83 Betonski i arrniranobetnonskiradovi 893.731,16 196.620,86 1.090.352,02 Zidarskiradovi 151.745,05 33.383,91
Limarskiradovi 14.154,19 3.113,92 17.268,II UKUPNO 1.544.26230 339.73770 1.884.00000
U okviru projekta je i nabava 20 muznih grla holstein pasmine, te opremanje objekta.
Prema cijeni od 1.250 eura za steonu junicu, ukupni troškovi nabave 20 junica su 25.000 eura ili 185.000 kuna.
Tablica4: Troškoviopremanjaobjektai kupnjezemljišta Objekt Iznoskn PDV Ukupnokn Opremaobjekta 421.311,48 92.688,52 514.000,00 Kupnjazemljišta 368.852,46 81.147,54 450.000,00 UKUPNO 790.163,93 173.836,07 964.000,00
Za potrebe farme kupit poljoprivredno zemljište površine oko 15 ha (vrijednost450.000 kuna)
Tehnološkaobilježjafarme krava
Strateški plan - izgradnja staje za 40 muznih krava i remontnog podmlatka. Investicijsko ulaganje
- izgradnju staje za muzne krave (sa svim proizvodnim fazama: porodilište, laktacija i suhostaj), telad ijunice - izgradnju izmuzišta i sadržaja
iifljekarski hst 09/2006.
- nabavu opreme (izmuzište, pojilice, pregrade, krmne zabrane) - nabavu mehanizacije za manipulaciju i distribuciju krme krme, TMR prikolica, silosi za krepku krmu)
- dogradnja objekata potrebnih za spremanje i skladištenje voluminozne krme - dogradnja spremišta za mehanizaciju.
Tehnološki postupak zatvara kompletan proizvodni ciklus, osigurava vlastiti remontni podmladak, a samo u iznimnim situacijama grla za remont dobavljaju iz druge uzgojne jedinice. Osiguran je prostor za remontni podmladak (dosadašnji objekti za krave bit dijelom u funkciji smještaja junica i starijih junica). Osnovno stado 40 muznih krava. Planirana standardna laktacijska proizvodnja mlijeka u stadu je 8 000 kg mlijeka. Proizvedeno mlijeko obzirom na (sadržaj hranjivih komponenti, somatskih stanica i mikroorganizama) treba udovoljavati uvjetima ekstra (E) klase.
proizvodni rezultati na planiranoj farmi muznih krava: - godišnja proizvodnja mlijeka 8000kg
- masti 3,8 %
- klasa mlijeka E
- razdoblje 394 dana
- plodnost 86 %
- godišnji remont, 18,75%
Planirani rezultati u uzgoju teladi (od poroda do 60 dana): -prenatalna teladi do 3 % -gubitci teladi do 5 %
-dnevni prirast 800 g
Planirani rezultati u uzgoju junica:
- dnevni prirast 650 g
- do 5 %
Proizvodni život i remont krava
Junice ulaze u proizvodnju roli-
Tablica5: Struktura izvorafinanciranja
Vlastita sredstva objekt 20% objekti 20%
Obrtna sredstva 60% ulagania
Kreditna sredstva objekt 80% objekti 80%
Osnovno stado 80%
Kupnja zemljišta
Obrtna sredstva 40%
UKUPNO
jeka (teljenje) u dobi od 26 mjeseci, a se sa 7,5 godina. Uz predplodnost stada (86 %),navedeni interval teljenja, dob ulaska i izlaska iz proizvodnje, krave se u proizvodnji zadržavaju 5,33 godine. Remontna stopa iznosi 18,75 %, odnosno svake godine za remont treba ostaviti 52,30 % kvalitetne ženske teladi (od kvalitetnih roditelja). se da ce spolna struktura teladi biti (50: 50).
Kalkulacije proizvodnje mlijeka i junadi, prema utrošcima na obiteljskim gospodarstvima u Hrvatskoj (rezultati ankete) i troškovima hrane i drugog materijala u proizvodnji u našim uvjetima, prikazani su u tablici dobiti i gubitka.
Ukupne potrebe zemljišta u funkciji cjelokupnog poslovanja gospodarstva su oko 50 ha, od kojih investitor posjeduje ili koristi u dugogodišnjem zakupu oko 25 ha. U neposrednoj blizini farme su i pašnjaci gospodarstva, što bitno olakšava organizaciju ispaše muznih krava. vrijednost objekata, opreme, osnovnog stada, poljoprivrednog zemljišta i obrtnih sredstavaje 3,185.000 kn ili 430.405 eura. S kamatama u
razdoblju (244.912 kn), troškovima dokumentacije (10.000 kn), te jednokratnoj naknadi banci od 1% (26.142 kn) - koje se kao ulaganja pripisuju udjelu investitora u investiciji - ukupna vrijednost ulaganja je 3,466.054 kn ili 468.386 eura. Investitor koristiti sredstva programa kreditiranja razvoja govedarske proizvodnje u Republici Hivatskoj. Svrha programa kreditiranja je prilagodba gospodarstava (adaptacija ili proširenje) ili osnivanje novih koji osigurati dovoljne govedarskih proizvoda i njihovu konkurentnost u uvjetima otvorenog tržišta. Predvije da sredstva investitora 20% troškova glavnog i objekata, te 30% troškova nabave opreme i 60%troškova obrtnih sredstava. Investitor iz vlastitih izvora podmiriti troškove kamata u razdoblju i troškove naknade banci ulaganja). Vlastita ulaganja bit podmirena iz prisredstava te sadašnjeg poslovanja farme.
Ukupna ulaganja investitora su 851.854 kn ili 115.115 eura. Iznos traženog kredita je 2,614.200 kn ili 353.270 eura, što 75,42%
Mljekarski list 09/2006.
U UVJETIMAPRISTUPAEU
Govedarstvo je grana stva koja se bavi uzgojem goveda u koje spadaju: muzne krave, bikovi za rasplod, tovna junad, junad kao podmladak. Govedarstvo je ujedno grana u Hrvatskoj koja, uz proizvodnju mesa i mlijeka, umnogome pridonosi i razvoju ratarske proizvodnje.
Govedarstvo Hrvatske
Stanje govedarstva u Hrvatskoj obilježavaju mali proizvodni kapaciteti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s niskom proizvodpo grlu i slabom kakvoproizvoda. Takvo stanje govedarstva i na razmjerno mali udio u ukupnoj vrijednosti proizvodnje u poljoprivredi Hrvatske. Na europskom tržištu nije konkurentna struktura gospodarstava s malim brojem grla jer oni 50-60% hrvatskog govedarstva.
znatnoj državnoj potpori, u Hrvatsku se i dalje uvozi mlijeko i meso kako bi bile zadovoIjene vlastite potrebe. Posljednjih godina Hrvatska se ubrzano priprema za ulazak u EU, te je u tom procesu nastavak reforme poljoprivredne djelatnosti, pa tako i reforme govedarske proizvodnje. Reforma se provodi kroz dodjelu raznih financijskih potpora i poticaja za okrupnjavanje, usavršavanje i razvoj govedarske proizvodnje. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva pokrenulo je projekt "Operativni program razvoja govedarstva" radi govedarske proizvodnje. Program okrupnjavanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, poboljšanje dobne strukture stanovništva zaposlenih u govedarstvu a time proizvodnje mesa i mlijeka. Europska unija zemljama pristupnicama obiodobrava kvote za mlijeko do 75% od ukupne proizvodnje, a moraju biti spremni na
promjenu sustava poticaja (znatno manja sredstva i nižu otkupnu cijenu mesa i mlijeka).
Metodom SWOT analize (prednosti-slabosti-izgledi-ogranianaliziraju se osnovne prednosti i slabosti govedarskog sektora, kao i izgledi za njegovo napredovanje i ograniza njegov razvoj.
Govedarstvo Hivatske i EU Kad se govedarski sektor u Hrvatskoj s onim u EU, moramo imati na umu to da su zemlje EU prošle dugogodišnje i složene prilagodbe svoje govedarske proizvodnje prema zahtjevima tržišta. Hrvatska se nalazi na pragu ulaska u Uniju, pa su sada pred njom teške glede prilagodbe i ispunjavanja koje joj nalažu visoki europski kriteriji proizvodnje. razlika hrvatskih i europskih gospodarstava je u tome, što su hrvatska gospodarstva rascjepkana i su mješovitog tipa, odnosno nisu specijalizirana za jednu granu govedarstva. Postoje i velike razlike u sustavu poticaja Hrvatske i EU. Premda hrvatski sustav poticaja osigurava znatna sredstva za proizvodnju mlijeka i uzgoj goveda, on ne daje rezultate, jer se njegova provedba ne realizira kako
Stjepan i Božidar studentiAgronomskogfakulteta
bi trebalo; nedostaju jasni kriteriji pri dodjeljivanju isplata, kao i sustav kontrole sredstava. EU okrupnjavanje proizvodnje, klanje goveda tijekom cijele godine što osigurava stabilnost cijena kroz cijelu godinu, te još mnoge mjere poticaja koje stabilno tržište, što u Hrvatskoj nije
Rezultati SWOT analize hivatskog govedarstva lako je analiza pokazala da postoje brojni problemi u govedarskom sektoru i prepreke za njegov razvoj, ipak treba planirati i u najboljoj mjeri iskoristiti sti za podizanje njegove konkurentnosti. Mjerama poljoprivredne politike trebalo bi i dalje poticati okrupnjavanje gospodarstava, stada i proizvodnje mlijeka. postoje i u poticanju boljeg iskorištavanja resursa, poput pašnjaka, ali i poljoprivredne mehanizacije i opreme na gospodarstvima.
U okvirima uvjeta iz rodnih sporazuma treba bolje regulirati uvoz proizvoda govedarskog sektora, a mjerama potpore osigurati da govedarstvo postane atraktivno te da se oni što bolje pripreme na
Tablica1: Usporedbaproizvodnjemlijeka u Hrvatskoji Europskojuniji
HRVATSKA EU
Otkupna cijena sirovog mlijeka €/litri 0,33 0,20-0,22 broj krava po farmi 2,8 23
Godišnja proizvodnja mlijeka po 8 800 128 000 farmi u litrama
Godišnja prodaja mlijeka po farmi 5 700 120 000 u litrama
predaia mliieka oo danu u litrama 18 328
Godišnji prosiek litara mliieka po kravi 2 700 5 000
Izvor:PoslovniForum
Tablica2: Rezultati SWOT analize hrvatskoggovedarstva
prednosti
- prirodni resursi
- dobar reprodukcijski materijal
- geografska raznolikost
- vrlo dobri zakoni i razvojna politika
- dio spreman za specijaliziranu, visokoproduktivnu i visokokvalitetnu proizvodnju
- korištenje predpristupnih fondova EU u izgradnju i modernizaciju kapaciteta
- iskorištavanje pašnjaka
- proizvodnje mesa i mlijeka
- mlijeka i mesa
- konkurentnost na europskom tržištu
- izvoz u prekomorske zemlje
uvjete koji ih u okviru jedinstvenog tržišta EU.
Trenutno, slika govedarstva u Hrvatskoj nije i zahtijeva brzu intervenciju kako bi
nedostatci
- loše usmjerena razvojna politika
- slaba kontrola sredstava plasiranih u razvoj govedarstva
- niska proizvodnja po muznim grlima i neprofitna proizvodnja
- spora birokracija
- slaba suradnja sa službama
- zemljišna politika
- usitnienost 1mspodarstava
- loša dobna i obrazovna struktura poljoprivrednog stanovništva
- male proizvodne kvote za mlijeko koje se prilikom ulaska u EU
- mala zainteresiranost za bavljenje govedarstvom
- teško dobivanje državnog zemljišta u zakup
- nedovoljna sredstva za investicije u svrhu poboljšanja tehnologije
- nekontroliran uvoz
hrvatski spremno kali ulazak u EU. Prednosti su dobri krovni zakoni i ako bi se ubrzalo njihovo mnogi problemi bili bi riješeni. Prirodni resursi koji
VITREX
d.o.o.
Zbora narodne garde 3
VIROVITICA
MUZILICA VT-PULS
ORIGINAL JE ORIGINAL
PROIZVODNJA
PRODAJA I SERVIS
osiguravaju znatne proizvodne ulijevaju optimizam u bolje stanje govedarske proizvodnje u kad postanemo punopravna EU. u Uniji štiti od mnogobrojnih sadašnjih loših poglavito lobija i nelojalne konkurencije. treba otkloniti sumnje o ulasku u EU, treba izmijeniti sliku o EU kao "neprijatelju" i pokazati velike mogueuropskog tržišta na kojemu uvijek ima mjesta za kvalitetne proizvode. kvalitetnom strategijom nom suradnjom vlasti i govedarstvo u europskoj Hrvatskoj može i treba zauzeti najvažniju granu hrvatskog gospodarstva zajedno s turizmom koji se zamisliti bez uske povezanosti s govedarstvom. Usporedno s programom razvoja govedarske proizvodnje treba voditi i o osposobljavanju agronomskih bez kojih biti zamisliti suvremeni razvoj hrvatskog govedarstva.
Ovim putem Vas obavještavamo da je Hrvatski savez simentalskog goveda - CroSim u suradnji i uz Centra za razvoj iz Osijeka i austrijskog partnera «Genetic-Austria» organizirao nabavu sjemena elitnih bikova iz austrijskog uzgoja simentalskog goveda. Prema direktnoj ponudi iz Austrije odabrali smo sjeme bikova: WAL, RUMBA, RESS i DIONJS. Prilikom odabira vodili smo se kriterijima da bikovi imaju što bolji sklad uzgojnih vrijednosti za mlijeko i meso, «fitnes» - što uzgojne vrijednosti za karakteristike: postojanost laktacije, broj somatskih stanica, muznost/brzina pražnjenja vimena, plodnost teljenja, protok mlijeka u minuti, ali i dnevni prirast i EUROPtržne klase mesa. Svakako i to, da su podatci o proizvodnji iz rodovnika (po majci) zadovolja-
DIONIS
strana:
O:DIDI
00: Dirtec
strana:
O:MORAS
MMO:Radi
pažnju smo pri odabiru obratili na uzgojne vrijednosti za vime i karakteristike vimena.
Prilikom pregovaranja vodili smo brigu i o cijeni, koju držimo prihvatljivom obzirom na kvalitetu bikova, ali i to da je u krajnju cijenu i potpora za rad Udruga CroSima-a i samog CroSim-a, što nam je u ovoj fazi razvoja Saveza od interesa i Svakako, temeljni smisao je podizanje kvalitete uzgoja i proizvodnje simentalskog goveda u štalama naših a prema cilju i rezultatima koje postižu iz Austrije i o smo izuzetno dobro informirani i za što nam se potrebno pripremiti kada se jednog dana na zajednitržištu uzgoja i proizvodnje. No i bez tog uvjeta uvijek treba težiti kvaliteti, a nadamo se da se u tome slažemo. Ovu aktivnost CroSim-a držimo veoma bitnom i drago nam
RUMBA RESS
je da smo dobili ali i razumijevanje pojedinih institucija, što i nadalje od svih koji se u daljnji rad i suradnju s organiziranim u CroSim i Udruge ce.
U nastavku teksta predstavljamo fotografije bikova i njihovo porijeklo kako bi prilikom eventualne zainteresiranosti za pripust s navedenim bikovima imali podatke i vodili brigu da ne do parenja u srodstvu.jer je u našim štalama velik broj krava koje iz uzgoja iz kojih dolaze ovi bikovi.
Vjerujemo da organiziranim nastupom prema našim partnerima stvoriti povoljnije uvjete i kvalitetu simentalskog goveda u Hrvatskoj. Sjemenom kvalitetnih bikova to je najbrži put, što je na sastancima Izvršnog odbora CroSim-a, ali i u razgovoru s ostalim koji s pravom drže do kvalitete u svojim
WALL
strana:
O:RALBO
00: Radi
strana:
O:HARKO
MMO: Holt
strana:
O:RENGER
00: Renner
strana:
O: STREITL
MMO: Horror
strana:
O:WAXIN
00: Horwein
strana:
O:MALF MMO: Streif
,;~·~~
BOMI - agro d.o.o.
:>rodcfjavisoko vrijednih steonih unica simentalske, holstein i )asmine.
::>daberite u našoj karanteni ili zemlji )Orijekla, visoko grla iz:
Austrije Nizozemske
Jz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam Jesplatno:
savjetovanje u ishrani kompjuterske recepture za smjese
izrada balansiranog obroka
<reditne linije u suradnji sa:
BOMI - agro d.o.o.
J. J. Strossmayera 4, 43 000 Bjelovar 043I 242- 428 098/ 358- 520
Mr. se.Miroslav HZPSS
Izuzetno visoke temperature u ovom razdoblju godine zasigurno djelovati na životinje, a posebno na visoko proizvodne životinje koje se duže vrijeme (u velikom broju) uvoze u našu zemlju. Oprez je bitan tim više što ove životinje nisu novim životnim i klimatskim uvjetima pa se negativan može udvo-
pojave uzrokovane toplinskim stresom su: smanjen apetit, smanjena proizvodnja do 50%, manji je uspjeh oplodnje a time i slabija plodnost, se manja i slabija telad, je pojava bolesti poput mastitisa i acidoze, a javlja se i slabost organizma koja može, u krajnjem
dovesti do
Uvjeti visokih temperatura i visoke vlage, uz neadekvatan smještaj i hranidbu, mogu prouzrovelike gospodarske štete na obiteljskim gospodarstvima. Stoga životinja
1) da osiguraju hladne i vode dostupne u svakom trenutku svim životinjama za napajanje.
2) da smanje broj grla u prenapuštalama, posebice grla na vezu, te da dio životinja presele pod nadstrešnice ili im osiguraju ispuste.
3) da ugrade ventilatore u one štale gdje su grla na vezu i u štali s betonskim stropom. Na taj umjetno provjetravaju štalu. NE stvarati propuh u štali!
4) da dodatno životinje (više puta dnevno) na da im kožu škrope sitnim kapljicama vode (po izbjegavati škropljenje vimena).
5) da zbog smanjenog apetita životinje hrane kada je hladnije, tj. rano ujutro i na i to kvalitetnijom i probavljivijom krmom uz sadržaj koncentrirane krme. Treba biti oprezan i ne davati previše koncentrirane krme.
6) da štite životinje od muha koliko je to god više higijenu u štalama ili ih da se grupiraju i na taj brane od muha prirodnim putem. se uputa smanjit pad proizvodnje mlijeka koji je u ovakvim uvjetima neminovan i osigurati plodnost i zdravlje
I. ŽUPANIJSKAIZLOŽBASTOKE - ŽUPANIJE ,_,,,., • .JI_...... '•' 1 I
Dana 17.06.2006. godine održana je I. županijska izložba stoke županije pod pokroviteljstvom moslavažupanije i a u organizaciji Udruge i ratara seosko gospodarstvo i konjogojske udruge Moslavina,
Donja
Izložbu je otvorila dožupanica županije
Marina a bili su prisutni gosti grada, županije i ostali gosti.
Na izložbi su predstavljene govedarske kolekcije, sveukupno 20 grla.
Sva izložbena grla po kolekcijama su diplomom Hrvatskog centra koje je
nica ravnatelja Maja te i naturalnim nagradama sponzora izložbe.
su:
1. Gordana Luk-
Slatina, za junicu simentalske pasmine CIKLA Žb 0100099928
(O: Horfred
7183), oteljenu
18. 08. 2003.,
ja je majka imala "I 5 teljenja a proje u 4 laktacije proizvela 5 294 kg mlijeka s 4,40% masti i 3,89 %
Maksimalnu mlije majka junice postigla u IV. laktaciji -
6 408 kg mlijeka, s 4,26% masti i 3,96 %
2. LjubicaŠambar, Stružec, za kravu simentalske pasmine EVA Žb. 0003014492 (O: Pero 7131), oteljenu 06.12.2000., koja je imala 3 teljenja, a je u 3 laktacije proizvela 6 109 kg mlijeka s 4,40 % masti i 3,67 % Maksimalnu mlije imala u li. laktaciji6 248 kg mlijeka, s 4,28 % mlijemasti i 3,67 %
3. lvan Kosar,Potok, za junicu holstein pasmine LABUDA Žb. 5100317025 {O: Milan Red 380), oteljenu 05.03.2004., je majka imala 6 teljenja, a prosjeje u 5 laktacija proizvela 6 703 kg mlijeka s 3,93 % masti i 3, 16 % Maksimalnu majka junice postigla je u Ili. laktaciji 11 178 kg mlijeka, s 3,77 % ne masti i 3,28 %
4. Marijan Ilova, za kravu holstein pasmine ARIZONA Žb. 2100521052 (O: Delta Lisman), oteljenu 29.09.2002., koja je imala 2 teljenja, a u I. laktaciji je proizvela 6 359 kg mlijeka s 4,32% masti i 3, 14 % bjelan-
Josipu Obajdiniz Ilove diploma i zvono Hrvatskog skog centra, za šampionsko grlo izložbe BERTAŽb. 0003015162 {O: Pero 7131). Krava je oteljena 14.12.2000. a imala je 4 teljenja dok je u 3 laktacije proizvela 6 032 kg mlijeka s 4, 12 % masti i 3,41% Maksimalnu imala je u III. laktaciji - 7 060 kg mlijeka s 4, 17 % mm i 3,32 %
Dana 24.06.2006. godine održana je VI. županijska izložba Varaždinske županije pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te Varaždinske županije, a u organizaciji Varaždinske županije, Hrvatskog centra, Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Varaždin i HGK Županijske komore Varaždin.
Izložbu je otvorio dožupan Varaždinske županije Miljenko Era bio je prisutan i saborski zastupnik Vladimir te ostali gosti.
Na izložbi je predstavljeno pet kolekcija iz govedarstva, sveukupno 15 grla.
Sva izložbena grla po kolekcijama su diplomom Hrvatskog centra koje je ravnatelj HSC-a Franjo Poljak, te i naturalnim nagradama od sponzora izložbe. su :
1 Dragutin Hum, za junicu simentalske pasmine DUNJA Žb. 1100348737 (O: Sak 7380), oteljenu 16.09.2004., je majka imala 2 teljenja, a u I. laktaciji je proizvela 5 011 kg mlijeka, s 3,29 % masti i 3, 13 %
2. Franjo Sveti Petar, za prvotelku simentalske pasmine JANA Žb. 2100332593 (O: Remi 7342) , oteljenu 10.03.2004., koja je na prvoj kontroli proizvela dnevnu od 20, 1 kg mlijeka, s 4,21 % masti i 3, 18 %
3. Vladimir Cargovec, za bikovsku majku simentalske pasmine ŠEKA Žb. 0005007659 (O: Horny 7141), oteljenu 16.12.1998., koja je imala 6 teljenja a je u 5 laktacija proizvela 5 966 kg mlijeka s4, 14% masti i 3,40 % bjelan-
Maksimalnu je imala u II. laktaciji s postignutih 7 141 kg mlijeka, s 4,88 % masti i
4. Marijana Jurketinec, za tunicu holstein pasmjne MICIKA Zb. 5100491477 (O: Zabot 353), oteljenu 05.09.2004., je majka imala 3 teljenja, a je u 2 laktacije proizvela 9 440 kg mlijeka s 3,64 % masti i 3,03 % Maksimalnu je majka junice postigla u li. laktaciji 9 479 kg mlijeka, s 3,72 % masti i 2,95 %
5. Marko Sveti Petar, za prvotelku holstein pasmine BIMBAŽb. 5100332507 (O: Žabot 353), oteljenu 20.02.2004., koja je na prvoj kontroli proizvela dnevnu od 29,8 kg mlijeka, s 4,25 % masti i 2,50 % iz Grede je diploma i zvono Hrvatskog skog centra, za šampionsko grlo izložbe IANA Žb. 0005023556 (O: Rodni 7340). Ova prvotelkaje oteljena 25.08.2003. a u prvih 100 dana laktacije proizvela je 3 005 kg mlijeka s 4,21 %mm i 3,43 %
Otrovanja hranom poznata su ali i danas predstavljaju javno - zdravstveni problem.
Radi se o oboljenjima koja nastaju nakon konzumiranja odrevrste hrane neprikladne za prehranu ljudi. preko kojih hrana može naškoditi ljudskom zdravlju mnogobrojni su: nepovoljan sastav hrane(alergije na hranu), pogrješke u skladištenju i pripremi hrane (kvarenje; nedovoljna toplinska obrada), mikrobiološka i kemijska (nepoštivanje higijenskih u lancu proizvodnje hrane) itd.
Nadalje, vrijeme pojave prvih simptoma, trajanje i ishod bolesti ovise o individualnim konzumenta: dob, imunološki status, preosjetljivost; vrsti i konzumirane štetne hrane, o alergijama iz hrane, tvarima kao prirodnim sastojcima hrane, o stupnju i tipu kvarenja (nastali razgradni produkti), ni i vrsti kontaminanata u hrani (teški metali, pesticidi, lijekovi, mikroorganizmi i njihovi toksini).
u otrovanja hranom ubrajamo alergije na hranu, kemijske intoksikacije i mikrobiološka otrovanja hranom. Pojava alergijskih reakcija posljedica je preosjetljivosti na proteinske sastojke hrane, primjerice proteine mlijeka, sireva, jaja, mesa i dr. Dobro je poznato da je alergija na proteine kravljeg mlijeka ozbiljan problem kod djece, posebice genetski predisponiranih za alergijske reakcije. U razvijenim zemljama alergija na mlijeka prisutna je kod 0,5 do7,5% populacije. se urtikarijama, dermatitisom, respiratornim simptomima, kolikama, i anafilaksijom.
Kemijska intoksikacija hranom nije toliko a uglavnom je vezana uz incidentne (industrijska PCB,teški metali). S druge strane, može se govoriti i o štetnosti nekih kemijskih tvari koje hranom svakodnevno unosimo u organizam u manjim a se kumulativnim (aditivi, ostatci biološki djelatnih tvari).
Bakterijska otrovanja hranom i oblik
otrovanja hranom je bakterijsko otrovanje, a rezultat je djelovanja bakterija (bakterijska infekcija hranom) i bakterijskih toksina (bakterijska intoksikacija hranom). Važan za razlikovanje ova dva tipa otrovanja je vrijeme proteklo od konzumacije hrane do prvih simptoma. U prisutnosti bakterijskog toksina u hrani znakovi otrovanja nastaju vrlo brzo i naglo (nekoliko sati), dok je kod unosa živih bakterija u organizam potrebno duže vrijeme za njihovo umnažanje i izražavanje
Bakterijski toksini mogu se
nalaziti u samoj hrani i/ilinastaju u probavnom sustavu konzumenta. Osim toga, pojedini mikroorganizmi svojom biokemijskom stvaraju u hrani i druge tvari štetne po zdravlje ljudi (biogeni amini).
Najvažniji infekcija hranom su bakterije Salmonellaspp., Campylobacter spp., Vibrio parahaemolyticus,Listeriamonocytogenes te Echerichia coli, a intoksikacija Staphylococcusaureus, Clostridiumbotulinum,Bacilluscereus, Steptococcusspp. bakterijska otrovanja hranom izražavaju se simptomima (proljev, dehidracijom, promjenom tjelesne temperature i krvnog tlaka, pa i simptomima (botulizam, listerioza).
lako su otrovanja hranom u restoranima i objektima, mnogobrojna iz zemalja govore i o sve oboljenja uzrokovanih konzumacijom hrane pripremljene u Razlozi tomu kriju se u nehigijenskoj pripremi, dugo-
Tablica1: Bakterijskaotrovanjahranom:inkubacijskiperiodi trajanje bolesti
INKUBACIJA TRAJANJEBOLESTI (SATI)
Salmonellaspp. 6-36, 1-7 dana (infekcuia 12-24
Staphylococcusaureus 2-6 6-24 h (toksinu hrani)
Clostridiumperfringens 8-22 24-48 h (toksin u criievu)
Clostridiumbotulinum 12-96 smrt za 24 h do 8 dana, ili (toksin u hrani) (18-36) soori oooravak6-8 mieseci
Vibrioparahaemoliticus 2-48 2-5 dana {infekciia) 02-18)
Bacillus cereus 1-16 12-24h (toksin u hrani)
Escherichia coli 12-72 1-7 dana (infekciia)
trajnom hrane u hladnjaku i naknadnom podgrijavanju obroka. Osim toga, unakrsna kontaminacija preko površina u kuhinjama pogoduje pojavi bakterijskih otrovanja hranom u
Danas postoje mnogobrojni razlozi zbog kojih otrovanja hranom jesu i bit uvijek globalni javnozdravstveni problem. Neki od njih su: putovanja, promjene ponašanja i stila života ljudi, intenzivna narodna trgovina, promjene tehnoloških procesa u prehrambenoj industriji, prilagodbe mikroorganizama. Zatim, velik broj ljudi konzumira hranu u restoranima, kantinama, fast food objekti-
ma i objektima u kojima je pojava nehigijenske pripreme obroka. Za otrovanja hranom su i promjene u svojstvima mikroorganizama, pa dolazi do novih patogena virulentnijih sojeva, otpornijih na antibiotike, što otežava bolesti.
Alimentarna oboljenja sve su s obzirom na dob ljudi, neishranjenost i druge zdravstvene Dob je vrlo važan za nastanak alimentarnih infekcija i intoksikacija zbog nerazvijenosti (djeca) ili oslabljenosti (starije osobe) imunološkog sustava. Otrovanje hranom te populacije može dovesti do septikemijskih oblika bolesti, a infektivna doza
OTROVANJE HRANOM
potrebna za nastanak otrovanja bitno je manja nego starije populacije.
Mlijeko i proizvodi su izvori pojedinih patogenih mikroorganizama i njihovih toksina, ali, kao što je i s ostalim namirnicama, higijenski proizvodnje, obrade, prerade i distribucije smanjuje rizik od pojave bakterijskih otrovanja ljudi. Alimentarne infekcije i intoksikacije ozbiljna su prijetnja ljudskom zdravlju, a njihova kontrola i nadzor moraju biti na svim razinama - od zakonodavstva preko nadležnih inspekcijskih tijela, prehrambenih industrija i samih
A.GRONIS
MASSEY FERGUSON
AGRONIS d.o.o. za trgovinu i usluge HR-32000 VUKOVAR, Kardinala A. Stepinca 24
Rujan je mjesec kada kalendarski jesen, a to je vrijeme glavne berbe i Sada se ubiru plodovi s biljaka koje smo u i ljeto uzgajali, i treba ih uskladištiti na pravilan Osnovno pravilo kod ljetine je da se drži na suhom i hladnom mjestu, na temperaturi od 3 do 5 °C. Spremaju se samo zdravi i plodovi, jer ili bolesni mogu uništiti sav uskladišteni prinos. ili bolesni plodovi ostavljaju se za konzumaciju ili za preradu. Prikladno mjesto za ljetine je podrum, garaža, šupa ili kakva druga prostorija u kojoj su povoljni uvjeti za Jasno, plodovi se prema potrebi mogu konzervirati pa se na taj produljuje vrijeme a konzervirana lakše se od sirovog.
tijekom berbe treba paziti da plodove ne bi oštetili, a kasnije, tijekom transporta da se ne i ne izlažu visokim temperaturama. Za skladištenje su najpogodniji plodovi srednje jer se premali i preveliki prije kvariti. Plodove valja brati za suhog
(Arctium lappa) kao vrlo korovska biljka raste uz ograde, puteve, rubove šuma, na zemljištu, uz nasipe i obale rijeka. Sve se više uzgaja i plantažno kao i sirovina za ljekovite pripravke.
Ova dvogodišnja biljka naraste u visinu od 80-120 cm. Prve godine razvijaju se veliki, i do 50 cm dugi prizemni listovi na debelim i
lJvremena, a pojedine plodove potrebno je nekoliko dana prosu šiti pa tek tada uskladištiti. Na manjim površinama najbolje je berbu obaviti a plodove odlagati u platnene ili košare.
Za zimu se spremaju krumpira.
najprikladnije je spremiti u zemljani trap, dok se manje mogu spremiti u drvene sanduke. Važno je da mjesto na kojem se skladišti krumpir bude tamno i suho, bez opasnosti od smrzavanja. Ako se temperatura spusti ispod nule, spremljeni krumpir treba pokrivati starim dekama.
Luk i vadit iz zemlje kada uvene. Lukovice se nekoliko dana suše na suncu, nakon ih i spremiti na suho i mjesto. Mogu se u drvenim sanducima, raznim i kutijama, a negdje ih isplesti u vijenac.
Korjenasto nakon iz zemlje potrebno je dobro a ako je dobro gaje oprati. Nakon plodovi se posuše i spremaju u sanduke s peteljkama. Tek godine formira se jaka razgranata stabljika s cvjetnim glavicama boje na vrhovima grana. Zbog kukica na ovojnim listovima lako se prima na i životinjsku dlaku i na taj se rasprostranjuje. U zdravstvene svrhe najviše se koristi dugi, vretenast korijen (Bardanae radix) dvogodišnjih biljaka koji se skuplja
Darko Kantoci 1 dipl. ing
pijeskom kojega tijekom treba povremenovlažiti. Kasne odrezane s peteljkom, kao i one nezrele, mogu se 3 do 5 tjedana na svijetlom i toplom mjestu. Na temperaturi 3 do 5° C se dvostruko dulje.
Kada za vjetra jabuka padne s drveta, vrijeme je za branje. Jedan od pokazatelja vremena berbe je boja ploda: kada zelena prelaziti u žutu, a žuta i crvena postaju sjajne. Kruške, osobito zimske sorte, treba brati kao poluzrele. Pravo vrijeme berbe je kada zelena boja prelaziti u žutu. Za jabuka i krušaka najpovoljnija je temperatura od 3 do 4° C. Jabuke možemo umotati u papir, a kruške ne moramo. Dunje spremamo kao i jabuke, no bez umatanja. možemo držati u sanducima ili na policama, ali samo u jednom redu. Dugotrajno je samo ako se plodovi ne dodiruju.
Orasi se mogu dugo ali pod uvjetom da su dobro i osušeni. Najbolje ih je držati u na tamnom i hladnom
LJEKOVITO BILJE
Marija dipl. ing. u kasnu jesen. se od postranih zemlje i ostalih opere i zbog lakšeg sušenja prereže po dužini. Osušeni korijen na prijelomu je spužvast i bjelkaste boje. Može se koristiti za biljne pripravke. od korijena: dvije žlice suhog, usitnjenog korijena 4-5 sati u 2,5 di hladne vode, a zatim zagrijati do
vrenja, maknuti s vatre i procijediti nakon 5 minuta. Piti 2-3 šalice tijekom dana.
pospješuje radjetre, smiruje upalujetre i mjehura, pomaže kod upale bubrega i mjehura te bubrežnog pijeska i kamenaca, smiruje upalu sluznice želuca, krv, pomaže kod kožnih bolesti, reume i gihta.
Poznato ulje može se pripremiti tako da suhi korijen prelijemo maslinovim uljem i ostavimo na suncu ili toplom mjestu 3-4 tjedna.
Uljem se mažu oboljela mjesta na koži ili se koristi za masažu vlasišta kod prhuti i ispadanja kose.
Natucani ili listovi koriste se kao oblog kod kožnih bolesti, reume i gihta.
U narodnoj medicini koristi se i od sjemena protiv stvaranja bubrežnih kamenaca jer pospješuje
Sok od
Svježi, opran korijen naribati ili krupno samljeti i dodati malo vode. procijediti i uzimati u gutljajima tijekom dana. Svježe sok može se kapati na kožu ili koristiti za grgljanje kod ili ranica u ustima. Izmiješan sa dvostrukom svinjske masti nanosi se na bolesnu kožu (kod rana, ekcema, lišajeva itd.) Mast u hladnjaku u dobro zatvorenoj
je dana
. . '' z u ru1nu
iz tablice izlaska i zalaska Sunca kako su dani ovog mjeseca vrlo kratki. No, ukoliko se prisjetimo da je i zadržavanje magle tijekom jutarnjih sati vrlo dugo, sijanje Sunca znade biti vrlo kratko. Kakve li nepravde; sad kad je jabukama i upravo sijanje Sunca najpotrebnije, njega je iz dana u dan sve manje. Ukoliko još i do pojave kiše, tuga na licu i vinogradara, a i koji su obavili kosidbu, postaje sve No, ne treba unaprijed
tugovati. Ovog mjeseca ipak još ima dana, tj. dana s maksimalnom temperaturom zraka veod300C.
U Osijeku su tijekom rujna 2 dana. No, se da ih bude i više. Primjerice, 1987. godine bilo ih je 11. Maksimalna je temperatura zraka narasla 15. rujna 1950. godine u Zagrebu do 32,4 °C, a u Osijeku i do 34,5 °C. Spomenute su temperature zraka posljedica atmo-
sferskih struja koje u naše krajeve ovog mjeseca dotopli zrak iz suptropskog pod-
Atmosferske struje katkada
mogu itekako iznenaditi. I ne tako davno, 17. srpnja ove godine stanovnici sela Manna u Kerali na jugozapadu lndije bili su kad su iz oblaka uz kišu padale i uginule ribe. Znanstvenici tvrde da su za to krivi vjetrovi poput tornada, a koji su prepoznatljivi po svome vrtlogu. Ovi vjetrovi usisavaju krovove pa i ribe s površine mora. I tako nošene oblacima, ribe s kišom padaju na
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA li Ml,iekarski list 09/2006.
Ima koji isplaze jezik za vrijeme serviranja, ima ljudi koji stalno lamataju svojim sakoom a i onih obrve naglo prema gore pri najmanjoj provokaciji. Uz tako upadljive možemo li biti sigurni da i neke naše nesvjesne tjelesne navike mogu natjerati one oko nas do ludila.
Loše navike izvrgnute su nizu kritika, od onih koje samo iritiraju druge ljude do stvarnih medicinskih problema, ozbiljnih i onih ne toliko ozbiljnih treptanje napadaji, nervozni kašalj, prebrzo jedenje, itd.
Problemi s ponašanjem mogu se podijeliti u tri široke kategorije. Nervozni tikovi
Ovdje spadaju ozbiljni problemi, kao što su treptanje koji se pojave u djetinjstvu i onda s vremenom nestanu prirodnim putem ili se pogoršaju u odrasloj dobi. Pogoršavaju se u stanjima tjeskobe, uznemirenosti i u vima reagiranja drugih ljudi. Postoje i brojni drugi tikovi, kao što su micanje ramenom, istezanje jedne strane vrata, šmrcanje nosom, mucanje, itd. Takva osoba pokušava pažnje na sebe, ali je vjerojatnije da upravo to raditi facijalnu ili tjelesnu naviku.
Produciranje
Neke loše navike su potkrjepljenje, ohrabrivane u ranoj mladosti ili se produciraju svojim vršnjacima. Tako od dvadeset i nešto godina, bez ikakvog srama, za vrijeme zabave spusti jer tim izaziva smijeh i «divljenje» kao i prije mnogo vremena dok je još bio dijete. Možda neki od njegovih prijatelja to još uvijek Zene se još uvijek tome nasmiju, ali to je više podrugljivo na mušku nezrelost. Muškarac vidi smijeh i
misli daje zabavio grupu.
A što kazati o muškarcu kome se prijatelji godinama dive zbog njegove sposobnosti da glasno pušta vjetrove i na «komandu»? On zna da to nije nešto što se njegovoj djevojci, sada je prekasno. Svoju stražnjicu više ne može kontrolirati, a on rezonira: «Pa što onda?». Ponašanje se ukorijenilo i u mislima i u tijelu.
Namjernokršenje pravila
Ljudi namjerno krše pravila. To je u redu dok ne postane navika koja preuzme kontrolu nad takvom osobom, umjesto da osoba drži pod kontrolom tu naviku.
Ljudi su jako vezani uz neke svoje tjelesne navike. U jednom ispitivanju promatrali su grupu muškaraca koji su bili umjereni konzumenti alkoholnih a svrha imje da drugi vide kako im je teško prestati piti alkohol - ne nego psihološki. Ispitanici su morali prestati piti mjesec dana. Koliko god je tim ljudima nedostajao alkohol, toliko im je nedostajalo i ono ponašanje koje ide uz ritual pijenja: u lokalu, u ruci i sl. Ritual zadovoljstvo.
[ID
Dr.
Ivo Belan
To je razlog zašto može biti teško riješiti se neke navike, kao na primjer, stalno vrtjeti kosu prstima, dirkati ušnu resicu za vrijeme razgovora, škljocati, «lomiti» prste u zglobovima, kopati nos u javnosti, upotreba poštapalica u govoru («ovaj»,«razumiješ», «ono»).
Što se naših tjelesnih navika, jedno od glavnih pitanja nije kako one na nas, nego kako one djeluju na one oko nas. Kad sami nismo svjesni, na primjer, redovitog nekog onda je teško prekinuti s tim. Psiholozi prepoposlušati, cijeniti i osloniti se na prijatelja, jer mi sami ne ono što a što stvarno smeta ljude oko nas ponavljanje istih fraza, šmrcanje ili po nosu. Kako bi takvim osobama pomogli, psihoterapeuti traže da one prvo pokušaju postati svjesne tih svojih navika i tikova, priznati ih i razmisliti o situacijama u kojima se one javljaju. To je jedini da se postigne kontrola nad njima. Razumljivo, ako postanu iznimno ozbiljne onda treba zatražiti profesionalnu, d.o.o.
Za proizvodnjui trgovinu Berek 171 43232 Berek
Tel: 043/548-905, 099/222-2-222 099/654-8-905
Fax: 043/548-904
e-mail: domagoj@sedlic.hr
Poštovani kupci,
Nudimo Vam Preminum klasu steonih junica Holštajn pasmine podrijetlom iz Cijena je 13.500,00 kn sa PDVAom. Za sve daljltje informacije molimo Vas obratite se na broj telefona 099/222A2A222
