Imate li zdravu naviku?
ZDRAVANAVIKA
Može li se jednostavno i potpuno prirodno do našem tijelu neophodnih vitaminai mineralasvakidan i pritom uživati? dvije Dukat5Viežegmlijeka na dan osigurat oblije hranjivih sastojaka I kalcij tako potreban za pravilan rast i razvoj. Dukat svježe mlijeko vrhunski je proizvod znakom Hrvatske kvalitetei lako postaje naša zdrava navika.
SADRŽAJ
HRANIDBA
Preciznost u hranidbi krava ----···------
Mjehurasta snijet u usjevu za silažu
Hranidba krava i prehrambena kvaliteta mlijeka
AGROTEHNIKA
Orati ili ne orati _ __
RATARSKE I KRMNE KULTURE
Postupci s biljnim ostatcima u suvremenoj poljoprivredi ___ _ _____ _
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
Teljenje (porod) krava. ______ _ Otkrivanje estrusa i efikasnost
VETERINARSTVO
Leptospiroza _____
Proizvodnja i prerada mlijeka u Hrvatskoj 24
Neki stavovi kozjeg mlijeka o proizvodnji i edukaciji_ _ _ _ ___ _ 30
Osmo savjetovanje ovaca i koza i Sedma izložba hrvatskih i kozjih sireva 36
Naslovnica: OPG Branka (foto: M.
III. savjetovanje goveda u Republici Hrvatskoj ___________________
SA DANI HZPSS-a
Hrvatski savjetodavci - struka visoke kvalitete - uvijek spremni za posao IZ UREDNIŠTVA
Održan 37. hrvatski simpozij mljekarskih
Maknimo nepotrebne propise - smanjimo
Hica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 7,00 kn, priprema I tisak: "Hlad", Pluska,
odbor: dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Arnelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher Glavna I Odgovorna urednica: Vera dipl. lng., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica: Nada prof. Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb,
Nikole Halpera 1
PRECIZNOST U HRANIDBI KRAVA
Damir Pejakovi~dipl. ing., HZPSS
Vrlo možemo i preporuke tipa: «... krave treba dobro hraniti ili pravilna hranidba je temelj preventive bolesti i osnova dobre reprodukcije ... , itd». Sve je to ali u isto vrijeme i vrlo i neprecizna. mlijeka, pak, uglavnom vlada mišljenje da dobro hraniti krave davati kravama puno koncentrirane hrane bogate proteinima i mineralno-vitaminskim i drugim dodatcima. No, to je jako daleko od istine.
Osnovni uvjeti za pravilnu (preciznu) hranidbu krava
Velika krava u Hrvatskoj je u stajama s vezanim držanja. Gotovo u svim takvim stajama krave jedu nesmetana uzimaju hranu jedna ispred druge i u pravilu sve krave jedu približno jednaki obrok. Pravilna (precizna) hranidba u takvim je stajama, bez prethodne preinake, Jedna do druge u staji stoje i jedu gotovo iste obroke krave na laktacije i pred kraj laktacije, suhe krave i krave pred teljenje; krava s 30 ili 40 litara mlijeka i ona s 1Olitara ili manje mlijeka. No, to nije nerješiv problem. Postoje danas vrlo kvalitetni vezovi s pregradama iznad valova, a i stare vezove izvedbe gotovo uvijek je (uz malo truda) jeftino nadograditi pregradama da krave ne mogu <~esti jedna ispred druge». Druga je premiještati
Prije poduzimanja bilo kakve aktivnosti za poboljšanje hranidbe krava, neophodno je u svakoj staji najprije stvoriti i pretpostavke za preciznu hranidbu. Previše krava u Hrvatskoj hrani se po principu «svima jednako», a to je rasipanje novaca.
Proizvodnja mlijeka danas vrlo je zahtjevna i vrlo skupa pa je preciznost u hranidbi presudna za opstanak na duži rok.
krave po staji tako da krave proizvodnje stoje jedna do druge i da Sli u istoj fazi proizvodnje. No, to je manje prikladno jer krave ne vole promjene i uglavnom to ne rade.
U stajama sa slobodnim držanja vrlo preciznost hranidbe nije ništa bolja nego li stajama na vezu, naprotiv, ima i više problema. U takvim stajama neophodno je u samom planiranju i izgradnji predvidjeti tehniku hranjenja, posebno koncentriranim dijelom obroka, a to je doziranje automatskih (kompjutorskih) hranilica ili dodavanje koncentrata u izmuzištu.
puno jf staja kod nas bez takvih rješenja pa se onda krave hrane «kao ribe - koliko koja uhvati». Poseban izazov (financijski) predstavlja hranidba TMR-om u stajama u kojima nije krave grupirati, a je tako. Još je jedan problem prisutan u našim stajama: vrlo krave svakodnevno ili povremeno hrane oni obitelji ili radnici koji nemaju dovoljno saznanja i informacija o pravilnoj hranidbi. su to stariji obitelji (ili djeca) koji ne idu na predavanja, ekskurzije i edukacije, a ni ne (niti Mljekarski list). Dakle, dobre pa super «sofisticirane» preporuke
Slika 1:1u starijim stajama je stvoritiuvjeteza preciznijuhranidbu
recepture za hranidbu krava ne padaju na plodno tlo jer nema osnovnih uvjeta za njihovu primjenu.
Neprecizna hranidba nema perspektive u proizvodnji mlijeka Veliki napredak u proizvodnji mlijeka napravili su svi koji su uspjeli stvoriti i preduvjete u staji za hranidbu krava precizno prema potrebama u fazama proizvodnog ciklusa. Druga važna pretpostavka pravilne hranidbe je organizacijske prirode: mora se znati tko je zadužen za hranidbu krava i to mora biti onaj obitelji ili radnik koji je dovoljno educirao (i spreman stalno i dalje se educirati), precizan i koncentriran na taj posao jer on je uz mužnju sigurno najvažniji u proizvodnji mlijeka. Ona gospodarstva koja zadovoljiti ta dva osnovna preduvjeta za hranidbu krava, bolje da se prije usmjeravaju u proizvodnju mesa (krava-tele ili krave dojilje) ili neku drugu, manje zahtjevnu proizvodnju.
Potrebe krava i zahtjevi u hranidbi silno se razlikuju
Krave u toku godišnjeg proizvodnog ciklusa prolaze kroz nekoliko faza u kojima ih je neophodno hraniti. U tablici je naveden primjer hranidbe kukuruznom silažom, sjenažom, sijenom i koncentratom koji je dosta kod nas.
Navedena proizvodnja mlijeka te vrste i pojedinih krmiva u tablici, naravno, samo su orijentacijski podatci, ali njihovi omjeri pokazuju koliko krave treba hraniti u pojedinim fazama proizvodnog ciklusa. Ako krave na vezu stoje jedna do druge i zajedno jedu, ovakav hranidbe ni približno nije provesti, a isto je tako ako su u staji sa slobodnim držanja bez
Mljelwrski list 01/2007.
Slika 2: Kvalitetna voluminoznakrma po volji + preciznodoziranje koncentrataautomatskomhranilicom= najboljerješenjeza novije obiteljskefarme
Kukuruzna Faza proizvodnje silaža,35%ST lb/dan)
Prvi dio laktacije: 20 35 lit. mlijeka/dan
Sredinalaktacije: 15
25 lit. mlijeka/dan
Kraj laktacije 5
15 lit. mliieka/dan
Prvi dio suhostaja: 3 prvih6 tjedana
Zadnjidio suhostaja: 15
Zadnja3 tjednado te!ienia laktacije: po volji Prva 3 tiedna no telieniu oko20
grupiranja i pojedidoziranja koncentrata po kravi.
Koliko koja krava jede?!
konzumacija suhe tvari - zasigurno je izazov današnje proizvodnje mlijeka. Dobro je poznato da postoje 3 vrste obroka:
1. na papiru (u kompjutoru)
2. ujaslama
3. u buragu krave
Razlike su vrlo nedopustivo velike. Glavni je zadatak i
Travnasjenaža Sijeno Koncentrat 40%ST trave -smjesa nto/dan) /'ko/dan) (kQ/dan)
6 0,1 5 4 2 po volji 2 oko 15 od2do!0
odgovornost onoga tko je zadužen za hranidbu na gospodarstvu osigurati uvjete da se te razlike svedu na minimum. Zato je neophodno usko sa redovito kontrolirati, mjeriti, vagati i analizirati obrok te koristiti sredstva za kontrolu ispravnosti hranidbe. To su prije svega rezultati kontrole koju provodi
HSC: mlijeka, sadržaj masti, proteina i ureje u mlijeku i njihovi odnosi. Neophodno
je redovno tjelesne kondicije krava {ocjene 1-5), kontroliranje balege, preživanja, kao i glavnih znakova zdravstvenog stanja krava (sjaj dlake, primjerice, govori dosta o stanju u buragu krave).
U mjerenju ili procjeni hrane koju krave konzumiraju stvara velika varijabilnost kvalitete voluminoznih krmiva. Posebice je potrebno voditi o sadržaju suhe tvari jer se korisni sastojci i energija krme nalaze u suhoj tvari, a njezin sadržaj u voluminoznoj krmi, osobito sjenaži, silaži i svježoj krmi jako varira. Tu leži veliki dio nepreciznosti u hranidbi jer primjerice ako krava dnevno pojede 20 kg sjenaže, možda je pojela 6 kg suhe tvari sjenaže ili 9 kg, a možda i 12 kg, ovisno koliki joj je sadržaj (%) suhe tvari (30, 45 ili 60%), a to niti vaga ne može otkriti. Zato je izuzetno važno sa koji moraju redovito pratiti, analizirati i korigirati obrok prema promjenama krmiva koja se koriste. je što procijeniti, a najbolje je izmjeriti (analizirati) voluminoznu krmu, prije svega sadržaj suhe tvari.Jedino tako je dovoljno i precizno procjenjivati koliko koja krava jede i je li to dovoljno (ili ponekad previše) za fazu proizvodnje u kojoj se nalazi. Posljedice neprecizne hranidbe U (nepreciznoj) hranidbi su krave u laktacije izrazito pothranjene, imaju slab apetit, naglo troše tjelesne rezerve, ulaze u probleme (ketoza, acidoza, dislokacija sirišta, ), reprodukcija im je ugrožena pa se servis period jako produžava i laktacija predugo traje. U drugom dijelu takve produžene
laktacije krave se oporavljaju, tek tada dovoljno (i previše) jedu, no, proizvodnja pada i do kraja laktacije jako je slaba pa se krave zbog preobilne hranidbe u toj fazi jako i takve ulaze u suhostaj. U suhostaju se opet preobilno (energetski) hrane pa se još dodatno Prije teljenja krave jedu hranu za krave u laktaciji uer jedu jedna do druge), a takva je hrana neprimjerena za razdoblje prije teljenja, osobito po sadržaju minerala kalcija, kalija i natrija. Zbog toga i zbog pretjerane takve krave nakon teljenja imaju ozbiljne probleme (teža teljenja, groznica, zaostajanje posteljice, upale maternice, mastitisi, problemi s papcima, ), imaju jako slab apetit, a relativno visoku proizvodnju, što ponovo dovodi do naglog mršavljenja i svih na navedenih problema. To je jedan zatvoreni krug iz kojega je teško a stvara velike probleme i strašno puno košta. Posebno je izražen kod holstein krava, ali i
simentalskih krava.
Što ?!
• U stajama s vezanim držanja mora se osigurati pregrakrava tako da ne može <~esti jedna ispred druge» ili grupiranje po fazama proizvodnog ciklusa.
• U manjim stajama sa slobodnim držanja gdje sve krave u laktaciji moraju biti u jednoj grupi, obavezna je pojedoziranja koncentrata (automatska hranilica ili u izmuzištu), a na krmnoj zabrani hranidba kvalitetnom voluminoznom krmom po volji. Suhe krave obavezno je držati odvojeno.
• U i velikim stajama sa slobodnim držanja obavezno je odvajanje (grupiranje) krava po fazama proizvodnog ciklusa uz korištenje TMR-hranidbe i/ili kompjutorsko doziranje koncentrata (O tome u nekom od brojeva Mljekarskog
Slika 3: Rezultat nepreciznehranidbe- ocjenakondicije5 - ovakva krava previšekošta i «zove»probleme
ProFormance0
Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.
Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.
Laktofri1- po ude za mli~ka ~ap citata ! z tvoreni sus av sa automats im pr j m i digitalnom
oznako~' mlijeka.
ProMill<)JI
Kontrolirajte zd'@Vl'evaših l<r~va barem jednom tjednokomplet za mastitis test po najpovoljnijoj cijeni.
Zaštita sisa od niskih temperatura
Jednostavna primjen, njega i zaštite
Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili
WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.
Sa partnerima:
Natura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273
Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116
Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 Agrocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013
MJEHURASTA SNIJETU USJEVU
ZA SILAZU
Pojedinih godina, pojava gljive - mjehuraste snijeti - na klipovima i stabljikama kukuruza koji
je namijenjen za siliranje, zabrinjava poljoprivrednike. Pitanje je da li je ispravno upotrijebiti takav usjev za silažu koja se koristiti u hranidbi krava. V
Mjehurasta snijet kukuruza rasprostranjena je na svim gdje se uzgaja kukuruz i javlja se svake godine u manjem ili intenzitetu. Simptomi bolesti su mjehuraste izrasline ili oblika, a mogu se javiti na svim nadzemnim dijelovima biljaka. li ova bolest biti manje ili više prisutna u usjevu, ovisi u velikoj mjeri i o klimatskim prilikama koje vladaju u vrijeme od do zriobe.
Otpornost kukuruza na napad ove bolesti smanjuje se u stresnim uvjetima za biljke, kao npr. u sušnim uvjetima ili u kada je neravnomjerna opskrba kukuruza
vlagom, kada se izmjenjuju obilne kiše s jakim sušama. Ako se prisjetimo klimatskih prilika ovog ljeta, pamtimo dio ljetnog perioda s vrlo visokim temperaturama kroz dulje vrijeme, i to baš pred i za vrijeme i svilanja kukuruza. Dogodilo se da su pojedini hibridi reagirali na te stresne uvjete manjim ili izostankom oplodnje, što je bilo vidljivo ujesen na samim klipovima koji su bili više ili manje popunjeni zrnom ili «krezubi». Osim nezavršenih i do pola klipova, je i pojava mjehurastih tvorevina na klipovima i stabljikama, što je rezultat djelovanja gljive Ustilago
Iva dipl. ing. maydis. Gljiva preživljava na ostatcima kukuruza u tlu (važno je izbjegavati monokulturu) pa godine sporama zaraziti kukuruz. Pojavu te gljive u usjevu mogu uzrokovati, osim sušnih uvjeta, i ili stradanje kukuruza od Ova bolest, osim što klip, slabi i otpornost biljke na druge bolesti prisutne u polju. Tako pogoduje razmnožavanju raznih plijesni (fuzarijske truleži) koje, ako se nalaze na krmi, štetno na zdravlje stoke. Intenzitet napada ovisit i o otpornosti pojedinih hibrida na zarazu sporama, a selekcioneri, pri stvaranju novih hibrida, nastoje ju poboljšati.
U krmi radi prisutne bolesti, a ovisno o stupnju zaraze u silaži se smanjuje udio škroba. je, da je prilikom jake zaraze klipova manja energetska vrijednost takve krme. U pokusima Bugstallera i sur., pri zarazi od 100 %, ustanovljeno je smanjenje energetske vrijednosti silaže za 18 %. Što se probavljivosti, u pokusima sa 100% zaraženim kukuruzom {Richter i sur.) nisu razlike zaraženog i nezaraženog kukuruza. su mišljenja o utjecaju hranidbe životinja silažom iz usjeva zaraženih mjehurastom snijeti na njihovo zdravlje. U stranoj literaturi mogu se primjeri pokusa gdje
Mjehurasta snijet na klipu
nije negativan utjecaj na zdravlje životinja, ali i primjeri gdje su se pojavile. Zbog utjecaja toksina iz spora mjehuraste snijeti, stoka zdravstveno reagira na hranidbu silažom u kojoj je prisutna zrela gljiva mjehuraste snijeti. alkaloid sadrže samo zrele spore iz gljive, pa se zdravstveni problemi javljaju ako su životinje hranjene silažom u kojoj su prisutne zrele spore gljive. toksina pri dozrijevanju kada gljiva puca i spore izlaze van. Naravno da i broj gljiva na toksina u krmi.
Kategorije životinja mogu biti i otporne na toksina u takvoj krmi. Životinje koje su pod stresom, u slabijoj kondiciji, u stanju ili u velikoj produktivnosti osjetljivije su.
Autori i Babnik kao mjere predostrožnosti navode neke jednostavne preporuke za siliranje kukuruzne biljke u kojoj je prisutna mjehurasta snijet. Takva silaža, u broja gljiva, ima smanjenu hranjivu vrijednost. Moramo voditi i o svježom kukuruznom stabljikom stoku možemo hraniti bez ako je zaraza mjehurastom snijeti do 5%.Pri jakom napadu zaraze u polju (od 80 do 100%)
siliranje prije nego se mjehuri gljive otvarati i prašiti spore, jer na taj smanjujemo prisutnost toksina. Pri tom moramo paziti da silaža kukuruza nije premlada i prevlažna. Siliranim kukuruzom koji je 30% zaražen mogu se, bez hraniti krave. Ako je zaraza 30-80%, se smanjivanje takve silaže u obroku. Takve silaže ne bi smjelo biti više od 25 do 30% u suhoj tvari cijelog obroka. silaže kravama u laktaciji ne bi trebala 15 kg na dan. kravama ne bi smjeli dati više od 5 kg takve silaže na dan, ili je izbjegavati u hranidbi te kategorije životinja. Valja znati, da je za 20% smanjena energetska vrijednost obroka koji sadrži silažu zaraženu od 80-100%.
U svakom preporuka je da na površinama gdje se ove godine pojavila bolest, zasijemo neku drugu kulturu i na taj izbjegnemo ponavljanje sjetve kukuruza po kukuruzu dok prilikom hranidbe treba voditi koliko i kojoj kategoriji životinja dajemo krmu usjeva u kojem smo mjehurastu
Citracentar@
proširite
svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama
to od mah
odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja
stojimo Vam na raspolaganju:
Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska
Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130
Mljekarski /i_st01/2007.
HRANIDBAKRAVA I PREHRAMBENA
KVALITETA MLIJEKA
Dr. se. TerezijaSilvija
Marenjak
Pri tome su se, upravo zbog promjena, najviše posvetili izmjene udjela masti, što se u posljednje vrijeme svelo na mijenjanje sadržaja osnovnih sastojaka masti, a to su masne kiseline. Koji je razlog tomu? mast kao sastojak mlijeka važan je izvor energije i nositelj je vitamina potrebnih u ishrani ljudi (retinol, tokoferol, 13karoten) te se upravo kroz povijest proizvodnja mlijeka bazirala na ovom sastojku, a proizvodi s udjelom masti smatrani su kvalitetnijim. Nadalje, masne kiseline koje ulaze u sastav masti vrlo su djelotvorne tvari pa ih se naziva i «biološki aktivnim», jer u organizmu ljudi i životinja mogu pokazati niz pozitivnih, ali i negativnih Stoga se, dosta punomasno mlijeko ne u ishrani i drži se gotovo nepoželjnim sastojkom u obroku, osobito su ugrožene grupacije ljudi s visokom razinom LDL-kolesterola u krvi. Ipak, novija istraživanja na druge, hitnije u nastanku ovog patološkog procesa. kao što to vrijedi za ljude, masti su i u obroku vrlo dobar izvor energije i se dodaju u hranu osobito visoko mlijekravama, no ne u udjelu
U jednom od brojeva Mljekarskog lista (br. 9) bilo je govora o promjenama u sastavu i mlijeka, odnosno o koji na njih U jednom dijelu spomenuta je i
hranidba kao jedan od dominantnih u proizvodnji kvalitetnog mlijeka. Unazad gotovo trideset godina i znanstvenici, u suradnji sa pokušavali su mijenjati sastav kravljeg mlijeka jednostavnim i relativno brzim putem - putem programa hranidbe krava.
od 6-7% u suhoj tvari obroka. U protivnom mogle bi uzrokovati smanjenu probavljivost drugih hranjivih tvari i potiskivati fiziološke funkcije buraga. Masti se normalno nalaze u voluminoznim krmivima i tamo su vezane za kloroplaste, dok su najzastupljenije masti u sjemenkama uljarica trigliceridi koji se, pod utjecajem bakterijskih enzima, u buragu do masnih kiselina. Ukoliko se dodaju u vidu by pass masti, trigliceridi direktno dospijevaju u tanko crijevo te mogu biti energetski izvor.
Ono što je osobito zanimljivo sa stanovišta prehrambene kvalitete mlijeka je to da se hranidbom i dodavanjem pojedih hranidbenih dodataka mijenja sastav masnih kiselina u mlijeku (slika 2). Promjene se u sastavu masti ali su, mogli bismo nevidljive s obzirom na kontrolu prema Zakonskoj regulativi. Ono što se može ponekad zabilježiti je istovremeni pad sadržaja masti u mlijeku. Znamo da to ne bi htio niti jedan koji nudi mlijeko na tržištu, jer su masne jedinice jedan od kriterija za postizanje bolje cijene sirovog mlijeka u nas. taj pad ne mora biti tako i, ukoliko je obrok pravilno sastavljen, gotovo je i neprimjetan.
Burag je vrlo zanimljiva simbioza brojnih bakterijskih vrsta koje su izvor tvari koje ulaze i u sastav mlijeka. Jedna od njih je i konjugirana linolna kiselina, ili kako se zove CIA. To je masna kiselina koja nastaje razgradnjom esencijalne, linolne kiseline u buragu pod utjecajem nekoliko bakterijskih vrsta. Za nju je da djeluje antikancerogeno, da podiže imunitet, mineralizaciju kostiju pri prijelomu, nastanak ateroskleroze te pomaže pri terapiji pojedinih oblika dijabetesa. ClAje dijelom prisutna u u mesu i mlijeku a može se i odreprogramom hranidbe. Pored masnih kiselina, u mlijeku se nalaze i druge tvari koje ulaze u sastav sirutke ili su sastojci bjelanza koje se zna, ili se još uvijek istražuju, terapijski za pojedina bolesna stanja.
Kakoje koji uvjetuju promjene u sastavu sirovog mlijeka su od hranidbe krava pa do obrade mlijeka u industriji. U posljednjih 25 godina ciljevi i motivi koji istraživanja vezana uz sadržaj pojedinih sastojaka pa tako i masti, te njihovu primjenu u praksi, su uvijek isti. Uglavnom se nastoji proizvodna razina i kvaliteta sirovog
mlijeka kako bi prerada za potrebe industrije i potrebe
bila bolja. Potom, nastoji se utjecati na sastav pojednih sastojaka kako bi bili u skladu s prehrambenim preporukama i mlijekom se u organizam nastoje unijeti i plasirati pojedini hranidbeni sastojci, nutraceutici, koji dokazano djeluju pozitivno na zdravlje ljudi.
Od 1980. pa do danas najviše se na sastava masti, i u novije doba na zastupljenosti masnih kiselina u sirovom mlijeku.
Ukratko, dat jedan primjer vezan uz programa hranidbe krava za djelotvorno mijenjanje masnokiselinskog profila mlijeka.
Osim dodatka masti, biljnih ulja i ulja morskih organizama, je da se sadržaj pojedinih masnih kiselina u kravljem mlijeku može bitno promijeniti ukoliko se mijenja omjer koncentrata u odnosu na voluminozna krmiva u obroku. Tijekom ljetnog razdoblja u zemljama kontinentalne klime je sadržaj masnih kiselina u mlijeku krava, s osobitim udjelom ClA, što se smatra upravo rezultatom napasivanja trava bogatih linolnom i linolenskom masnom kiselinom koje su prekursori u nastanku CIA. Krave držane i hranjene po ekološkim principima imaju udio ove visoko vrijedne masne kiseline u masti. Neki tvrde da je i organokvaliteta takvog mlijeka bolja. Posebno je interesantan utjecaj sastava trava na sastav masnih kiselina u masti krava. Postavlja se pitanje, ima li hrvatski proizvesti takvo mlijeko na svojim farmama, a Hrvatska plasirati
C24:1
C24:0
C22:6n3
C20:5n3
CLA ,cis9 trans11
C18:3n3 alfa
C18:3n6gam
C18:2n6c
C18:1n9c
Slika 1: Zastupljenostmasnih kiselina u komercijalnomkravljem mlijeku
Slika 2: Zastupljenostmasnih kiselina u kravljemm!t/ekus obziromna programhranidbe
prepoznatljive proizvode na europskom tržištu? Zasigurno je odgovor potvrdan. Uz napore i na
terenu, industrija i akademske zajednice, ali i neminovne potpore državnih tijela, mogu se vrhunski
ORATIILI NEORATI
Oranje je najskuplja mjera obrade tla, a može se izostaviti. Nezamjenjivo je pri tla, njegovu kulturi, ravnanju, sistematiziranju ... Kada pogriješimo ili promašimo u obradi tla, ishrani i zaštiti bilja, pa ako nam se dogodi sjetva pogrešne kulture ili sorte jednim dobrim (jesenskim) oranjem, sve te pogreške možemo poništiti i dovesti tlo na dobro polazno
- Mr. se. Darko Uher stanje.
Zbog toga oranje ostati mjera za ispravljanje pogrešaka, a stalno koristiti oni koji stalno griješe u obradi.
Oranje se može izostaviti, ali to tek nakon što spoznate u kojim se uvjetima to smije i nakon što se na vlastitim manjim površinama uvjerite daje bez oranja i prinos. da s eksperementiranjem krenete odmah. Gospodarenje bez oranja traži sasvim nov razmišljanja i brigu. Koliko se izostavi rada toliko, ili nešto više, treba uložiti umnoga rada za isti ili prinos.
Kako rade drugi
Amerikanci oru još samo za U Kaliforniji oru vrlo duboko da bi uspostavili poželjan vodnorežim. Zemlju ugaze brojnim prolazima strojeva i slegnu natapanjem, pa se mora proizvesti nova oranica. U ratarskoj proizvodnji, gdje se od trenutka sjetve pa do žetve ulazi po stalnim tragovima, kvarenje strukture tla je minimalno. Zašto bi ga onda orali? Ako se tlo previše slegne i smanji se porozitet,tada se tlo prorahli plugom tipa ripper ili sve strojem tipa ecolotiger. Dakle, rahli se ako je to potrebno. Farmeri redovito imaju u vidu metalnog šiljka s rukohvatima kojega guraju u tlo, a na (,,satu") koliki otpor pruža tlo prodiranju šiljka. Na skali su ustvari tri polja: zeleno=ne treba orati, žuto=detaljnije ocijeniti i
crveno=treba temeljita osnovna obrada. Talijani oru duboko. U okolici Modene oru za repu na 60 cm, a na zbijenim i dubokim tlima i do 80 cm. Pojedine europske zemlje oru na dubine:
• Irska do 20 cm
• Engleska tridesetak godina koristi rovilo i gruber umjesto pluga,
• na 17 do 33 cm. dubina oranja u južnoj je 23, a u sjevernoj 27 cm. Plug se sve zamjenjuje gruberom, no ipak se dosta površina oranjem. Svrha oranja je prikupljanje i vlage, uspostava potrebnog poroziteta tla i održavanja režima tijekom vegetacije. Stoga dubina oranja najviše ovisi o kišnom faktoru, tj. odnosu godišnje sume oborina temperature zraka:
Godišnje oborine mm Kišni faktor =--------
Srednja temperatura °C
Dubina oranja (cm) odredena prema kišnom faktoru (KF):
KF-kišni faktor Dubina orania, cm
Osim kišnog faktora, potrebu oranja tip tla i njegov sastav, te postupci sabijanja tla koji su posljedica kretanja radnih strojeva i transportnih sredstava po oranici, odnosno po polju, livadi, pašnjaku. Tip tla je u izravnom odnosu s oborina temperaturom.
Klimatska i razlike u Hrvatskoj
Dugogodišnjim mjerenjima su osnovni podatci za jadransko, planinsko zapadno umjereno i umjereno klimatsko Navodimo ih u pregledu. Ljudi ne vole prebirati po tablicama, ali kad se u nju se svašta zanimljivog. lsatknuli smo KF-kišni faktor prema kojemu je dubina oranja na našem sjeveroistoku 3538 cm, a u Lici manje od 18 cm. Tako bi to bilo kada bi se vrijeme ponašala prema podatcima. Ako uhodate sustav proizvodnje bez oranja, bolje gospodariti vodom u tlu.
Što kaže znanost i praksa o izostavljanju oranja? Oranje se može izostaviti ili zamijeniti rabljenjem bez okretanja na strukturnim tlima. Rabljenjem se, glede strukture tla i njene sposobnosti za primanje i zadržavanje vode, postiže isti kao i oranjem. Razlike ovih dvaju postupaka:
• rabljenjem se (za razliku od oranja) ne tlo, pa se iz dubljih slojeva na površinu ne iznose korisni mikroorganizmi i
Mljekarski list 01/2007.
Opis podataka Jadransko
Zapadno umjereno
Planinsko umjereno
Lika i Gorski kotar Slavonija, Sjeverna Hrvatska, Kordun, Slavonija i Baranja Banovina
Oborina godišnie, mm 900 1500 (5000) 800-1000 600-750
Od toga od 1.4.-30.9. Oko40% 30-40 % 50% 55-60 %
Oborinski maksimum Zimi Xi XI VI (X) Lipnju
Oborinski minimum Ljeti VII i VIII 80-100 i
Srednja temperatura °C 14-16 °C Ispod 9 °C Oko 10°C 11
Najtopliji mjesec Srpanj, 23-25 °C Srpanj do 18 °C Srpani, 22 °c Srpanj, 23 °C
Najhladniji miesec iznad 5 °C ispod -3 °C oko O °C -1 °C
Bezrnrazni oeriod ? Kratak Oko 200 dana 1.4-15.11. = 230 dana
KF-kišni faktor 56-64 166
Dana iznad 5 °C 350-365 220
Dana iznad 1O °C 250-280 140
Dana iznad 20 °C Oko 120 ?
ne izlažu se pogibelji, mt1 se duboko zaoravaju korisni mikroorganizmi kojima treba toplina i sunce, pa u donjim slojevima uginu, ali zato
• rahljenjem ne zaoremo biljnu masu, ponikle korove i ostalo.
Suvremena poimanja ratarenja ne teže više urednom ratarenju, višekratnom oranju i tanjuranju, jer sve to košta a ne donosi prinos. obradom
rana biljna masa zadržava se na površini tla, za-
vito ore, gujavica više nema .. Gospodarenje bez oranja sasvim je nov sustav gospodarenja. Objasnimo to na slijedu operacija nakon žetve pšenice i drugih strnina. Novi sustav obrade postupcima žetve. Uz kombajn u tablu ne ulazi traktor ili kamion s gumama. Urod se kombajnom iznosi na prometnicu u polju ili se preuzima u pretovarnu prikolicu s kosim dnom i pužnim
transporterom i širokim niskogumama koju ili traktor s gumenim gusjenicama ili traktor s udvojenim gumama! Ne smije se tlo ugaziti. -Prva operacija, odmah iza prolaska kombajna, je konzerviobrada. Ne nakon jedan sat ili pola sata, odmah. Izvodi se strojem tipa Multitiller, koji podrezuje, podiže, i još strn, vlagu,
Konvencionalno Osnovnaobradatla plugom
Osnovnaobradatla gruberom
Sjetvauz !rezubez osnovneobrade
Izravnasjetva bez ikakveobradetla
Sjetvaprijevr~idbe bez ikakveobradetla
174 najstariji i naj- bez unošenja
hederaunesese u tlo
m ulji v a nje, olakšava prihvat oborina i smanjuje njihovo ishlapljivanje, humificira se i poveudio organske tvari u tlu te pogoduje razvoju gujavica-kišnih glista za koje svi znamo da su Sjetvakombajnom
pogonjenim
dj e I otvor n ij i sjemenau tlo Jl!tillillllWJUHHJtiH!H!HUftuUtUUWmilllWtHJH~~~i•~,
ratari. Tamo ~-------------------------------------' gdje se redo- Slika 1: Utrošakrada radnika (h/ha) i energije(kWh/ha kod odabranihi prikazanihpostupaka
3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com
<lJugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgo-ricima diljem s-riijeta.
Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
NOVO!
JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE
Odaberite u našoj karanteni steone
junice vrhunske kvalitete iz
i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<!Juditekorak ispred!
Jn-i,estirajte u bolju
prihvat vlage od kiše rasutoga zrna žita eventualnog sjemena korova u povoljno stanje za nicanje. varijanta je i primjena kombisemastroja s rotorom i te usijavanjem Za razliku od prakse, tlo se ne ostavlja bez biljnog pokrova. usjev i rasuto sjeme odmah niknu nakon ljetne kiše koja redovito prati žetvu pšenice (i olakšava oplodnju kukuruza), štiti tlo od ljetnih žega, isušivanja i u stanje da se u njemu svaki plug polomi. Dobar gospodar nikada dvije stvari:
• dopustiti da se tlo isuši, jer na vrijeme obavlja obradu,
• orati mokro tlo! U periodima kad je tlo povoljne vlažnosti za obradu svakidan ima 24 sata i mogu-
orati bar 21 sat tijekom dana. Zašto bismo orali po mokrom? Pripremai održavanje tla:
• Dubokim rahljenjem razbija se taban pluga nastao dugotrajnim oranjem na istu dubinu, kao i tzv. 8-C horizont, nepropusni sloj koji nastaje na pojedinim tipovima tala prirodnom tvorbom. Kada ih jednom temeljito razrahlimo rovilom, ripperom ili dubokim oranjem a nakon toga izostavimo oranje, poželjna vertikalna komunikacija vode uspostaviti se u tlu kapilarima i kroz cijevi nastale humificiranjem korijenja ili prolazima gujavica. Takvom se i održati sve do trenutka dok je ne poremetimo teškim vozilima,
• Stoga se na tlo ne ulazi nikakvim transportnim sredstvima. Žetvu i berbu po tlu normalne vlažnosti
Poštovani
obavljaju kombajni opremljeni širokim gumama, ali ne vozilima opremljenim gumama, jer što je više zraka u gumama, manje gaje u tlu! Kao što vidite, nije teško od konvencionalnog ratarenja s oranjem na reduciranu obradu bez oranja. U prvoj godini možda i biti prinosa. Ali ako izdržite, u godini prinos biti nego na susjednoj površini iste koju na jen Ne samo seljaci, nego i naši na velikim gospodarstvima nerado se upuštaju u izostavljanje oranja. U SAD to više nije jer izraženo u potrošnji goriva, izostavljanjem oranja štede oko 30 Uha. Samo u SAD-u izravno se sije na više od 15 milijuna hektara, a ovakav sjetve širi se i
Tablica 1: Hranidbenepotrebe krava tijekomlaktacija
Stadij laktacije
Konzumacija ST,
u prošlom broju Mljekarskog ' Sirovi protein,% ST
lista objavili smo rad : By-pass protein, % od SP
: pod nazivom: «Hranidba mli- 1· To~tjivi pr~tein, % od SP ·
krava tijekom laktacija» Neutralna detergent vlakna (NOV),% ST --· 30-34 __
autora mr. se. G. Kiša U kojem i Kiseladetergentvlakna(ADV),%ST
tablica 1 nije u potpunosti ' Efektivna vlakna,% Nov
objavljena. Radi važnosti
Neto energija za laktaciju (NEL), MJ/kg 6,87
! tematike o kojoj je autor pisao ! Nevlaknasti ugljikohidrati, % sT
: podatke iz tablice objav-
ljujemo u cjelosti i ispri-
se zbog propusta.
Vjerujemo da ove po- 1
datke detaljno i i
Kalcij,% ST
Posfor, % ST
i Kalij,% ST
i Natrij,% ST
ks I Vitamin A, 100 U/dan
primijeniti ih u pra i pri slaganju obroka za svoje : Vitamin o, 100 IJ/dan
1 Vitamin E~_wdan
POSTUPAKS BILJNIMOSTATCIMA
U SUVREMENOJ POLJOPRIVREDI
Žetveni i korijenski ostatci ne pripadaju gnojivima koja npr. kao stajski gnoj traže dodatan rad. Nadzemni žetveni ostatci mogu se iskoristiti u samom gospodarstvu kao hrana za stoku ili kao nastor u staji, pa i prodati. li se te mogužetvene se ostatke može ukloniti ako ihje previše, posebice u žitarskim gospodarstvima, na više spaljivanjem, zastiranjem površine tla uz istodobnu sjetvu usjeva za zelenu gnojidbu, unošenjem u tlo i spremanjem gnojiva humifikacije. Vrijednost žetvenih i korijenskih ostataka kao organskih gnojiva ovisi o njihovoj i Intenzitet razgradnje organske tvari u je mjeri sadržajem dušika i lignina. Pri strukturi sjetvenih površina i uzgoju usjeva može se bitno i koližetvenih i korijenskih ostataka. Ostatci korijena pojedinih kultura veoma se razlikuju po sadržaju suhe tvari i dušika. Okopavinske kulture u tlu ostavljaju male korijenske mase i dušika, što vrijedi za povrtnih kultura. Osim toga, okopavinske kulture zahtijevaju sadržaj hranjivih tvari i humusa u tlu i stoga negativno djeluju na plodnost tla. To se mnogo manje odnosi na žitarice koje u tlu ostavljaju više korijenja od okopavinskih kultura. Iznošenje biljnih hraniva i gubitci humusa pri uzgoju žitarica dva su puta manji nego pri uzgoju okopavina. Mnogo povoljniji uvjeti stvaraju se pri uzgoju krmnih kultura. One stvaraju ne samo suhe tvari koja se u tlo nakon hranidbe stoke u obliku stajskoga gnoja, u njihovu korijenu ostaju velike organske tvari
list 01/2007.
Biljni su ostatci masa organske tvari koja se sastoji od žetvenih ostataka
što os-raju na tlu (slama, stabljika, itd.) i korijenove mase. Velik dio ostatka nakon žetve, odnosno berbe, dospije-va u tlo gdje se dijelom
mikroorganizama i humificira tako humus tla uz istodobno biljnih hraniva.
Mr. se. Darko Uher --•
i dušika. Ipak, u središtu naših razmatranja je uklanjanje nadzemnih žetvenih ostataka.
• Spaljivanje kao jedna od mogupotpuni je gubitak organske tvari, ali je istodobno i gnojidba pepelom. Spaljivanje je potpunije ako su žetveni ostatci suhi, nježnije a vremenske prilike povoljne. Slama se, primjerice, spaljuje lako a kukuruzovina mnogo teže, osobito odrvenjeli dijelovi stabljike. koje lako izgara ima povoljniji C:N odnos. Spaljivanje nadzemnih žetvenih ostataka, u nije poželjno jer je u našim proizvodno-ekološkim uvjetima poželjan «promet» organske tvari u tlu. Spaljivanje ima i prednosti, njime se, naime, ne tlo pri uklanjanju žetvenih ostataka, a uništava ili klijanje samoniklih žitarica i korova. Uz to se uništavaju bolesti i štetnici, ako se ne mogu suzbiti djelotvornim fitozaštitnim sredstvima. Ti pedohigijenski razlozi mogu katkada biti za spaljivanje žetvenih ostataka. Spaljivanje žetvenih ostataka, osobito slame, je praksa u primjeni oblika konzervacijske obrade tla, osobito direktne sjetve. Pepeo može znautjecati na adsorpciju herbicida, pa prema tome i na njihovu djelotvornost u uvjetima minimalne obrade tla. Ako se slama ne spaljuje u uvjetima direktne sjetve, su višestruke negativnosti u svezi s njom: se šire bolesti, sklop je šire se samonikle biljke ranije uzgajanih usjeva i stvaraju «zeleni most» koji može biti izvor infekcije za
bolesti poput Helmintosporium teres, razmnožavaju se mikroorganizmi koji slamu dušik, intenzivnije se stvaraju toksini poput octene kiseline koja inhibira rast korijena i stabljike.
• Zastiranje površine žetvenim ostatcima i sjetva usjeva za zelenu gnojidbu se prakticira ljeti nakon žetve strnih žitarica. Slama ostaje na površini kao «mrtvi se smanjuje gubitak vode iz tla i širenje korova, a pod utjecajem atmosferilija slama omekša i zaponjezina razgradnja. Podsjeda se slama sastoji od ugljikohidrata (polisaharida) koji se u tlu uglavnom razgrade za 4 do 6 tjedana, te manjih lignina koji se mnogo sporije. Ugljikohidrati su, vjerojatno, izvor toksina octene kiseline koji se stvara kada se slama u anaerobnim uvjetima. izvodi razgradnje dijelom se izgube ostavljanjem slame na površini. samo unošenje slame ubrzat razgradnju i tako izglede za aerobnu razgradnju prije nego što tlo postane prevlažno. slama lakše se a sporije se slama koja ostaje na površini. Pod slamom koja leži na tlu aktivira se biokomponenta tla (mikroorganizmi i pedofauna). ležanjem slame na tlu nakuplja se mikrofauna tla (Collembola),a za nakupljanje gujavica treba više vremena. Ako je vrijeme nakon žetve suho, takav slijed zbivanja izostati, a tlo ispod ostati suho. Nakon vremena slama
Vašafarma je Vašživot...
lnvestirajte • U SVOJU
Farmer krediti za proširenje fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%. Efektivna kamatna stopa za kredita 84 mjeseca 10,26%.
Partner uvoznik za nabavku junica INTERAGRO d.o.o. Križevci
Investicijski kreditiza poljoprivrednike do 3.000.000,00 kn.
HBOR-KREDITI do 12 godina do 2 godine
Prijevremena isplata naknada za mlijeko kooperantima LURE (12-togu mjesecu).
Vaša varaždinska
POSLOVNICENTAR ZA POLJOPRIVREDNUKLIJENTELU: Bjelovar,F. Supilau, tel: 043/241222 gdje dobitiinformacijuo poslovnicamaBankeu Vašemmjestu.
se unosi u tlo, a razdoblje ležanja slame na tlu koristi se za usijavanje usjeva za zelenu gnijidbu. (npr. repice, gorušice, rauole). Pošto siderati razviju dovoljnu zelenu masu, zaoravaju se zajedno sa slamom. Usjevi za zelenu gnojidbu dobro iskorištavaju hraniva, a ubrzava se i proces dekompozicije organske tvari. U strne se žitarice izuzetno može usijavati i djetelinsko-travna smjesa koja nakon žetve preraste isjeckanu slamu. U ranu jesen se djetelinsko-travna smjesa zaorava zajedno sa slamom. Takva praksa ipak je zbog vrijednosti djetelinsko-travne smjese kao hrane. Nakon žetve tlo se može zastirati slamom i u nju usijavati siderati kad su klimatski uvjeti povoljni. No, zbog dodatnog rada i troškova za sjeme, i uz pozitivan utjecaj na plodnost tla, treba ocijeniti opravdanost sideracije.
• Unošenje nadzemnih žetvenih ostataka u tlo bolje je od spaljivanja, zastiranja površine tla i usijavanja usjeva za zelenu gnojidbu, te spremanja organskih gnojiva. Unošenjem u tlo žetvenih ostataka bitno se «promet» organske tvari sa svim popratnim pozitivnim pojavama o kojima je bilo pri gospodarenju organskom tvari tla i ekonomiji humusom. U tlo se mogu unositi organski materijali: kukuruzovina, slama žitarica, stabljike suncokreta, uljane repice i soje, i glave repe, biljni ostatci povrtnih kultura, itd. i nadzemnih ostataka je promjenljiva. Za je osobito važan C:N odnos. Naime, brza razgradnja dovodi do oslobahraniva samo kada su biljni ostatci bogati hranivima (uzak C:N i C:P odnos). Organska tvar u tlu djelotvorno smanjuje fiksaciju fosfora mehanizmima acidifiksacije i helatizacije. Razgradnjom organske tvari se organske kiseline i C0 2 koji smanjuju pH u neutralnim i tlima pa time topljivost fosfora. Zaorana organska tvar i produkti koji nastaju njezinom razgradnjom imaju velik kapacitet helatizacije i smanjuju aktivnost polivaletnih kationa (Ca, Fe, AI) koji s fosforom stvaraju netopljive soli. nadzemnih ostataka su promjenljive. U prosjeku iznose 4 do 5 tiha slame, 6 do 7 tiha kukuruzovine, 2,5 do 3 tiha stabljike soje, 3 do 3,5 tiha stabljike uljane repice, 4 do 5 tiha stabljike suncokrta, 1,5 do 2 tiha stabljike poljskog graška itd. Kemijski je sastav žetvenih ostataka promjenljiv. U prosjeku, npr. slama sadrži 0,5 %dušika, 0,25 %fosfora i 0,8 %kalija te 35 do 40 % ugljika u obliku organskih spojeva. Prema humusnoj vrijednosti 1O t slame ili kukuruzovine ekvivalentno je vrijednost od 20 t stajskog gnoja primijenjenog u tri godine. Pri unošenju slame ili kukuruzovine u tlo može nastati depresija», odnosno nedostatak dušika za uzgajane kulture. Radi njezina uklanjanja treba primijeniti dodatne dušika, prema.nekim preporukama 0,5 do 1,3 %dušika od slame ili po 1 t slame 20 kg Mljekarski hst 01/2007.
TELJENJE (POROD)
KRAVA
Smještaj krava pred teljenje
Teljenje krava predstavlja osnovu govedarske proizvodnje. Bez teljenja nema proizvodnje mlijeka i mesa. Naime, tele je materijalna osnova kako u biološkom tako i proizvodnom smislu. Teljenje krava predstavlja jednu od faza procesa govedarske proizvodnje.
Velike farme trebale bi imati poseban odjeljak (rodilište) unutar staje ili van staje kao poseban objekt. Uglavnom, mora biti odvojeno od proizvodnog dijela staje. Veoma dobrim u praksi pokazala su se rodilišta površine u kojima se može držati više krava. Krave u takvim prostorima nisu vezane. Površine u rodilištu moraju biti temeljito (najbolje visokoaparatima s vodom), dezinficirane (na tržištu postoji niz dezinficijensa, najbolje 0,5 %kaustisodom), suhe i obilno nastrte higijenski ispravnom slamom (bez plijesni) debljine do 0,5 m. U stajama, gdje se krave drže na vezu, potrebno je odvojiti proizvodne krave od krava u suhostaju. Takve staje trebale bi imati nekoliko boksova dimenzija u koje bi se smjestile krave koje su pred teljenjem. Boksovi moraju biti smješteni u svijetlom dijelu staje gdje nema propuha. Iza boksova, namijenjenih teljenju, potrebna je manipula-
tivna površina u odnosu na ostale boksove. Ovom prilikom nastojimo upozoriti na da se u izgradnji novih staja, o navedenom nije vodilo
Velike farme uglavnom su bez spomenutog rodilišta. Teljenja se odvijaju u prostorima koji su namijenjeni kravama u suhostaju, a nerijetko i u proizvodnom dijelu staja, što uzrokuje visok postotak mortaliteta teladi pri teljenju. Znakovi koji na skoro teljenje Krava koja se teliti postaje nemirna i se nastoji izdvojiti iz stada, stoji podignuta repa uz gledanje prema zadnjem dijelu tijela.
Najvažniji znakovi skorog teljenja: - intenzivno nalijevanje vimena (tjedan dana prije teljenja) - popuštaju ligamenti u zdjelice i oko korijena repa - stidne usne postaju mekane i crvene, iz vagine 1-2 dana prije poroda izlazi bistra, viskozna, staklasta sluz.
Porod
Porod se odvija u tri stadija: otvaranje, istjerivanje ploda i istjerivanje posteljice. Stadij otvaranjaprvim trudom a završava potpunim otvaranjem grljka maternice. To je, ustvari, otvaranje porodnog puta.
Mr. se. Miljenko
Slika 2: Iscjedaksluzi iz vagine
Slika 1: Izgled i stav krave koja se skoro teliti
Slika 3: stidne usne
Kontrakcije maternice javljaju se svakih 15 minuta, da bi prema trenu poroda bivale sve Za otvaranje su najvažniji plodni mjehuri koji su puni plodnih voda, te se poput stošca utiskuju u kanal grljka maternice, šire ga, ulaze u radnicu, te se na kraju pojavljuju na stidnim usnama. Ovdje je važno napomenuti da se plodni mjehuri ne smiju bušiti jer se u suprotnom kanal ne bi dovoljno proširio; oni spontano pucaju u radnici ili pri izlasku iz stidnice. Nakon pucanja plodnih mjehura dolazi do vlaženja i podmazivanja puta što olakšava izlazak ploda. U stadiju otvaranja krave su nemirne, liježu i ustaju, ne jedu ili samo povremeno, ogledaju se prema zadnjem dijelu tijela, balegaju i mokre. Nastupom truda napinju se u pogrbljenom stavu. U krava stadij otvaranja traje od 2 do 8 sati, a u junica 6 i više sati.
Položaj teleta veoma na tijek poroda. U 95 % plod se nalazi u normalnom položaju. Kad se plod nalazi u nepravilnim položajima potrebno je u pozvati veterinara. Naime, neravnanjem ploda postoji zida maternice, ali može i do raznih
drugih komplikacija koje u mogu uzrokovati smrt majke i teleta. Stadij istiskivanja ploda - krave istiskuju tele tri sata, prvotelke duže - 5 do 6 sati. Ova faza ulaskom ploda u prošireni cervikalni kanal, vaginu, a završava izlaskom ploda. Kontrakcije se javljaju svake dvije minute, a traju po 1 minutu, teku od vrhova rogova k tijelu maternice. Kontrahirano ostaje stisnuto tako da se
plod može kretati samo u kaudalnom pravcu. Kontrakcijama maternice pomažu i kontrakcije trbušnih osobito kada se plod nalazi u kanalu. Prilikom istiskivanja ploda poželjno je da krave leže jer su tada trudovi a položaj maternice najpovoljniji za izlazak ploda. Stadij istiskivanja posteljice - u završnom periodu poroda dolazi do istiskivanja posteljice utjecajem kontrakcija maternice. Posteljicu krava izbaci oko 6,5 sati nakon poroda. Ako je prošlo više od 12 sati od poroda a posteljica nije tada govorimo o zaostajanju ili retenciji posteljice (potrebna intervencija veterinara). Postoji niz uzroka, a spomenut nekoliko: atonija maternice (uslijed predugog poroda, loše hranidbe, dvojaka, itd.), placentitis (zaraznog karaktera, uslijed embriotonije, torzije maternice itd.), prerano zatvaranje maternice (nešto Krave kojima je zaostala posteljica imaju manju proizvodnju mlijeka, produžen servis period i dbeno razdoblje. Nakon istiskivanja posteljice nastaje puerperij ili babinje, odnosno reproduktivnih organa u prvobitan položaj.
Slika 4: Stadij otvaranja - izlazak plodnogmjehura
ŠTALA ZA MUZNE KRAV
Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo:
POUZDANOG PARTERA - objekti govore za nas
NAJPOVOLJNIJU CIJENU na hrvatskom tržištu
KVALITETU po europskim standardima
BRZINU IZVEDBE Vašim potrebama
U RUKE sistem izvedbe objekata
ISKUSTVO sa preko 50 štalskih objekata
Gundinci (Slavonski Brod)
traje oko 45 dana nakon poroda. Petnaestak dana nakon poroda iz spolnih organa javlja se iscjedak (lohije). Traje li to duže od 20 dana, a osobito ako je od 7 dana potrebno je pozvati veterinara. Naime, nakupljanjem lohija u šupljini, može do intoksikacija i trovanja organizma. pri teljenju krava
Veoma je važno voditi evidenciju pripusta i teljenja na vlastitoj farmi (vidi Mljekarski list 6 i 8/2006. godine). Na osnovu nog teljenja gravidnu životinju je potrebno pomna nadzirati. Na velikim farmama to se može jednostavno riješiti postavljanjem video nadzora, osobito u prostoru namijenjenom teljenju, rodilištu. Krave je potrebno u rodilište smjestiti tjedan dana prije teljenja. Poželjno ihje u spomenutom prostoru držati oko dva tjedna nakon poroda. Potrebno je imati pripremljene porodiljske konopce za noge i glavu (prethodno prokuhane, sterilizirane), oble štapove od drveta promjera 4 cm, duljine oko 40 cm (ako su štapovi metalni tada je promjer manji - 2 cm), otopinu za dezinfekciju pupka (najbolje otopinu joda), otopinu za dezinfekciju ruku sklisko sredstvo (sluz lanenog sjemena; u praksi se koristi i jestivo ulje). Dobro je stidnicu rodilje i oko stidnice oprati mlakom vodom s dezinficijensom. Samo osobe
Slike 5: Istiskivanjeploda
mogu rukom ulaziti u put, jer u suprotnom može do neželjenih posljedica za rodilju i plod. Ruke moraju biti gole do ramena, prethodno oprane i dezinficirane, nokti na rukama moraju biti obvezno obrezani i izbrušeni da ne do krave.
Nakon što smo se uvjerili da je plod u normalnom položaju, li se krava sama teliti, ili joj se pri teljenju. je potrebna ako porod traje predugo, pri zadnjem položaju teleta, kada se radi o velikim plodovima, pri teljenju junica. Veterinara je potrebno pozvati u kada se· radi o nepravilnim položajima teleta. Kada je plod u normalnom položaju, a smo se za tada se teletu iznad zglobova stavljaju napravljene od konopaca. zategnemo tako da su konopci okrenuti jedan prema drugom, na drugi kraj konopca vežemo štapove na udaljenost oko 0,5 metra od nogu ploda. Kravi treba pomagati, odnosno plod samo kada dolazi i traje nastup truda. Za su potrebna 2 - 3 osrednje jaka muškarca.
Važno je napomenuti da se istovremeno ne vuku obje
noge - prvo se jedna noga i Nastupom drugog truda se druga noga (smanjuje se obujam prsnog koša). Plod treba kada se u zdjelici nalazi u ravnom položaju. Kada je, dobrim dijelom, izašao iz zdjelice ga se prema korijenu repa. Pojave teških teljenja i gubitke teladi za vrijeme poroda dobrim dijelom možemo vodimo li o izboru bika sjemenom osjemenjivati krave a osobito
Slika 6: Potrebanpriborza porod
Slika 7:Pranjestidnicerodiljei ruku
OTKRIVANJE ESTRUSA I EFIKASNOST
Otkrivanje estrusa
Nepouzdano otkrivanje estrusa može dovesti do osjemenjivanja u krivo vrijeme (prerano ili prekasno), ili osjemenjivanja životinja koje nisu u estrusu (gonidba, tjeranje). Krave bi trebalo osjemeniti oko 12 sati nakon što smo prvi put znakove estrusa. Na farmi otkrivanje vanjskih znakova estrusa mora biti planska radnja, kao što je npr. mužnja.
OSJEMENJIVACA
Dakle, ako znamo da je vrijeme za mužnju svaki dan u 7 i u 19 sati, i da svaka mužnja traje vrijeme, tako i za otkrivanje vanjskih znakova estrusa trebamo odrediti vrijeme i trajanje kada se posvetiti ovoj aktivnosti. Promatranjem stada ujutro 30 minuta prije i poslije mužnje, sredinom dana i kasnije nam da relativno dobro znakove estrusa u stadu. Kod krava koje su na ispaši se upotreba pedometara koji pokazuje broj koraka pojedine životinje jer se krava u estrusu znatno više nego ostale životinje) ili upotreba s bojom koje se zalijepe iznad repa krave. Nakon naskakivanja druge krave (pokušaja opasivanja ili skoka) s bojom pukne i ostavi vidljiv trag u repnog i sakralnog dijela kralježnice krave. Još jednostavnija je upotreba krede prilikom se nanese tanki sloj krede na krzno krave iznad repa. Ako je druga krava skakala po njoj, trag krede biti izbrisan ili umrljan. Krave tretirane testosteronom otkrit krave u estrusu tako što naskakivati na njih, a i bikovi koji su kirurški pripremljeni za skokove s oplodnje; ova metoda se ne u praksi zbog prijenosa spolnih bolesti. Jedna od metoda otkrivanja estrusaje i koncentracije progesterona u mlijeku, ali nažalost nedostupna na našem tržištu. Koja se od
ovih metoda primjenjivati na pojedinoj farmi, ovisi o osobnim sklonostima vlasnika, osoblju koje ih provoditi, ekonomskim faktorima i dostupnosti pojedinih preparata na tržištu. su i razne kombinacije pojedinih metoda pa je najbolje da se svaki vlasnik farme dogovori s veterinarom koji vodi farmu.
Nepouzdano i nepravilno otkrivanje estrusa smanjuje plodnost, tj. vjerojatnost oplodnje i indeks osjemenjivanja je lošiji. Otkrivanje estrusa svakako trebamo razmotriti prije nego pažnju usmjerimo na pogreške kvalitetu samog sjemena i smanjenu plodnost krava.
Još jedan pristup za procjenu otkrivanja estrusa je procjena razdoblja dva estrusa (interestrusni period ili interval). Ako je sve u redu, taj interval može biti 18 do 24 dana normalni ili produženi ciklus) ili 38 do 45 dana. Najmanje 60%drugih estrusa trebalo bi biti unutar tih vremenskih intervala. Ovaj pristup (procjena interestrusnih intervala) nije od velike u stadima gdje je upotrijebljena hormonska sinkronizacija estrusa (prostaglandini i preparati) kao ni u rane embrionalne smrtnosti; došlo je do oplodnje, ali embrio nije preživio i nastavio s razvojem.
Efikasnost
Osoba koja umjetno osjemenjuje krave ima velik utjecaj na
Doc. dr. se. Goran -
plodnost pojedinih krava kao i cijelog stada. Loša tehnika osjemenjivanja, slabo i skladištenje sjemena, nepravilno otapanje sjemena, faktori su koji na plodnost krava. Osoba koja se bavi umjetnim osjemenj iv a njem treba biti dobro za to (najbolje ako taj posao obavlja veterinar ili veterinarski za umjetno osjemenjivanje) te se stalno usavršavati na tom U zemljama zapadne Europe i SAD poslove umjetnog osjemenjivanja obavljaju veterinarski ili zaposlenici centara za reprodukciju koji se bave prodajom i distribucijom sjemena. je u cijenu pojedinih doza vrijednog sjemena i umjetno osjemenjivanje od strane djelatnika ustanove, tj. centra od kojeg ste kupili sjeme. Važno je napomenuti da su takve osobe usko specijalizirane samo za umjetno osjemnjivanje pa su i njihovi rezultati najbolji. To je zato jer se bave samo umjetnim osjemenjivanjem, osjemenjuju jako velik broj plotkinja i stalno polaze razne na kojima usavršavaju svoja znanja. su podvrgnuti strogim kontinuiranim kontrolama i ocjenjivanju unutar vlastitog centra, te svaki rezultat slabiji od postavljenog praga posljedice za je da svaki centar želi imati što bolje jer im to donijeti
Mljekarski list 01/2007.
broj potencijalnih kupaca, a i da zadrže stare. Umjetno osjemenjivanje u Europi i SAD rijetko vrše veterinari jer je njihova usluga takvog zahvata preskupa da bi se isplatila vlasniku. Na velikim farmama vlasnik šalje osobu na izobrazbu, tj. na umjetnog osjemenjivanja. Ta osoba trebala bi u preuzeti posao umjetnog osjemenjivanja na farmi. Ne smijemo zaboraviti da se proces poduke za treba s vremena na vrijeme obnoviti i nadopuniti novim saznanjima. je važno pratiti i ocjenjivati rezultate i usporediti ih s prethodnim rezultatima, npr. veterinara koji je obavljao osjemenjivanje prije njega. za odnedavno se održavaju i kod nas u organizaciji Centra za reprodukciju u Hrvatske, Zagreb, Planinska bb. Prilikom odluke li poslati
nekoga na poduku za ili te poslove i dalje prepustiti veterinaru, treba imati na umu više faktora. Prvi od njih je ekonomski, dakle cijena i daljnjeg usavršavanja te uspjeh osjetraju 1
do 3 dana i tamo se tehnike osjemenjivanja i otapanja sjemena, ali u tako kratko vrijeme je polaznika kompletnu fiziologiju spolnog ciklusa krava, pravilnom pregledu spolnih organa i svemu ostalomu za što se veterinari školuju nekoliko godina. moramo imati na umu da za osjemenjivanje unutar farme treba kupiti i opremu, kontejner s dušikom za sjemena, pribor za osjemenjivanje. Iz svih navedenih razloga, odluci li sami preuzeti poslove osjemenjivanja na farmi moramo pristupiti vrlo racionalno i oprezno. Pravilo u zemljama
razvijenog
je da takav pristup nije isplativ ako nemamo velik broj krava na farmi (preko 200 grla) ali, kao što smo rekli, tamo osjemenjivanje uglavnom vrše profesionalni djelatnici centara koji prodaju i distribuiraju sjeme. U smo iznijeli dobre i loše strane te ne bismo željeli utjecati na eventualne odluke farmera u svezi umjetnog osjemenjivanja i njegove provedbe. Dakle, u našim uvjetima na svakom pojedinom vlasniku je da sagleda sve dobre i loše strane, te procijeni da li mu se tako nešto isplati.
U nastavku obradit plodnosti, a ostalog još jednom biti spomenuto otkrivanje estrusa i efikasnost vršitelja umjetnog osjemenjivanja, kako bi iz druge perspektive ukazali na važnost ova dva segmenta reprodukcije.
Calgonilvrhunskahigijenavimena caruontteuterreinsoft-niena
pjenazavlažno vimena,nabazi aktivnihtvariprijemužnje.Nastalapjena vime,bezmirisa,kojanekaplje, a visoksadržaj glicerina nježnijom.
Dobro posušite sise suhim calgonit papirnatim
Sise su vrhunski i spremne za mužnju
SampionkaGu~ovca200&.1ranMeriCalgodipT-HEXXmastirem
vlasnikalvanaCurdijeizRumenjaka
Kooperant Ka-milk-a iz Križevaca gotovo sredstvonove generacije, opalno zelene boje za njegu, zaštitu i dezinfekcijuvimenaposlije mužnje. llit. 5lit. 20 lit.
Sadrži sastojkeza njegukože, te uravnoteženu bioloških kiselina,koje kožu IH!!:W.:.il otpornijomi nježnijom,te stvara barijeru
Uporaba:50%calgoniteuterreinsofta(100mL calgoniteuterreinsoftudodatiI00mLvode ili koncentracijuovisno o 7.aprljanosti vimenado100%gotovogsredstvazauporabu)
ZahigijenušampionskogvimenaMeri koristicalgonhvrhunskuhigijenu
oko sise koja ne kaplje,a nastali film dugo se zadržavana sisi. Calgonit T-HXXmastirem ubrzava zatvaranjesisnogkanala i odbija insekte
Tražite i Vi calgonhhigijenurnuinje u poljoprivredno-veterinarskim apotekama ili kod naših partnera na terenu: Instruvet d.o.o. Phoeniks Farmacija d.d., Medicalinter trade d.o.o, Sjemenarna Zagreb d.o.o. svi iz Zagreba, Ka-milk d.o.o. i Poljocentar d.o.o. iz Križevaca, d.o.o Sv. L Žabno, PZ Napredak Županja i servisna služba Milk-line iz Osijeka
Lolita-calgonit Osijek, I. Kršnjavoga 44; tel. 031 358-700; fax 031 358-699
E-mail: lolita@os.t-com.hr. Www.lollta-calgonit.biz
Napunite specijalnu posudu za njegu sisa calgonit soft pjenom
Nanošenje pjene na siske uz djelovanje cca. 10 sec
Lagano posudu protrcsite u posude istisnite pj<..-nu horizontalnom smjeru na gornji rub posude
10 litara
LEPTOSPIROZA
Leptospiroza je zarazna bolest brojnih i divljih životinja a oboljeti može i (zoonoza).
I ŠIRENJEBOLESTI.
Bolest uzrokuje bakterija Leptospira interrogans koja ima više od 200 serovarova (podvrsta). U vodi (bare, lokve) leptospire mogu preživjeti dugo, tako npr. u mulju mogu preživjeti 183 dana. Na temperaturi od 4°C mogu preživjeti tjednima dok na temperaturama nižim od10°C brzo ugibaju. Bolest se širi osobito
Širenju bolesti pogoduje kiša i toplo vrijeme ili pak niske temperature. Leptospire iz tlo, vodu i hranu nastaju uvjeti za širenje bolesti. Uz nik se mlijekom, slinom, spermom, plodnom vodom i ovojnicama. U širenju bolesti osobito sudjeluju štakori koji vodu, hranu i opremu (npr. jasle). Inficirana životinja ne mora pokazivati znakove bolesti, tim može velike i time uzrokovati širenje bolesti na farmama. Od životinja su najugroženije svinje, goveda i psi, ovisno o tipu U goveda može biti inficirana cijelo stado. Bolest se pojavljuje u 1030% stada, a ugiba 3-6% stada. Preko sluznica (npr. usta) inficira životinju, zatim preko ozljeda na koži. Bolest se može javiti držanjem goveda na naplavnim
ZNAKOVIBOLESTI.Vrijeme od ulaska leptospira u organizam do pojave prvih znakova kod životinja iznosi 3-7 dana. Uzrokuje: raspadanje eritrocita, anemiju, žutici.!,. i povišenu tjelesnu temperaturu. Zivotinje su depresivne i gube apetit. U goveda (i svinje) leptospira se lokalizira u maternici gravidnih životinja i uzrokuje ili infekciju ploda. se lokalizira u bubrezima i u jetri. U krava bolest uzrokuje upalu žlijezde (mastitis) pri dolazi do naglog pada Nakon što leptospire inficiraju bubrege goveda, životinja ih mjesec dana
M(jekarski list 01/2007.
Bolest se pojavljuje širom svijeta i uzrokuje velike gubitke u proizvodnji. Gubitci se u smanjenoj proizvodnji mlijeka i Najugroženije životinje su goveda i svinje.
Mr. se. Antun
Bolest se može ispoljavati šepanjem zbog nekrotidermatitisa i sinovitisa. Oblik bolesti ovisi o osobinama i otpornosti
DIJAGNOZABOLESTI.Na bolest sumnjamo temeljem podataka o prisutnosti bolesti na nekom Zatim temeljem slike: anemija, žutica, i pad apetita. Sigurnu dijagnozu postavljamo nakon pretrage krvnog seruma. Nekoliko bolesti ispoljava znakove leptospirozi. Radi toga je važna pretraga krvnog seruma kojom sigurno ili bolest.
Bolest se može uz uvjet da pristupimo nakon dijagnoze bolesti. U terapiji koristimo antibiotike.
PREVENTIVA.Osnovna mjera u leptospiroze na farmama je držanje životinja u stajama, pri hrana i voda moraju biti higijenski ispravne,
što velikim djelom ovisi o skladištenja. Kao što je navedeno, širenju bolesti najviše pridonose glodavci (miševi, štakori) koji vodu, hranu i opremu. Jedna od najvažnijih mjera je temeljita i redovna provedba deratizacije, a i dezinfekcije. Bolesne i sumnjive životinje treba odvojiti od stada i tako ih držati do postupnog ozdravljenja. U preventivi bolesti može se koristiti i vakcinacija.
BOLEST U
Leptospiroza spada u najraširenije zoonoze i predstavlja veliki javnozdravstveni problem. se inficira pasa, i svinja. Nadalje, vodom i hranom. Bolest se u ljudi ispoljava - od blagih simptoma pa sve do pojave povišene tjelesne temperature, u sustavu, oboljenjem jetre (žutica) i bubrega. Bolest kao i kod životinja -
PROIZVODNJA
I PRERADA
U nas se o proizvodnji mlijeka neusporedivo manje piše i govori negoli o kravljem mlijeku i sveukupnoj problematici vezanom uz njega, od proizvodnje do otkupa i prerade, cijenama i poticajima (po grlu proizvedenoga mlijeka). Oni manje ne
V znaju da je posljednjih godina trend proizvodnje mlijeka.
OVCJEGMLIJEKA
U HRVATSKOJ
- Prof dr. se. Boro
Proizvodnja i prerada gubi lokalni predznak, te danas ovce ne muzu samo na otoku Pagu i u Istri, nego gotovo u cijeloj Hrvatskoj, osim Baranje. U trgovinama je, osobito u supermarketima, sve više tvrdih punomasnih sireva proizvedenih na tradicionalan u obiteljskim gospodarstvima, ili industrijski u mljekarama. Nezahvalno je daljnji tijek proizvodnje mlijeka u nas, ali suprema svemu može se gotovo sa stopostotnom predvidjeti daljnji tijek porasta navedene proizvodnje. Navedene procjene temelje se na pasminskim genetskim potencijalima ovaca, proizvodnim tehnologijama kao i na preradi mlijeka i proizvodnji sireva.
1. Genetski potencijali ovaca U hrvatskom postupno se, ali jasno i izražajno, izdvaja genetski potencijal na kojemu se temelji proizvodnja mlijeka. Za tu se proizvodnju najviše koriste naše izvorne pasmine: paška ovca, istarska ovca, creska ovca, ovca, rapska ovca i pramenka (dalmatinska i su zatim uvezene pasmine: pramenka i ovca, u znatno manjoj mjeri merinolandschaf, te križanci (istarska ovca x ovca i creska ovca x ovca x avasi).
Istarska ovca je zastupljena u Istri i proizvodnja mlijeka u se mjeri temelji na istarskoj
Navedeno je posljedica ukupnog broja muznih ovaca, porasta proizvodnje po grlu kao i otkupljenog i mlijeka uz broj otkupnih subjekata.
ovci koju po proizvodnim odlikama drže našom pasminom. To je izvrsna ovca, otporna, izdržljiva, prilagodljiva, ranozrela, dobrih reprodukcijskih odlika (u boljim stadima ovce se janje i dva puta godišnje) i vrlo je zahvalna u proizvodnji mlijeka. Ovce u prosjeku proizvedu oko 200 lit. mlijeka u laktaciji, sa 6,99% masti i 6,0% Ova pasmina još je lokalnog karaktera ali se pretpostavlja da se ubrzo, zahvanjenim navedenim odlikama, proširiti i na druga hrvatska podruU Istri se za proizvodnju mlijeka koriste i križanci istarske ovce s avasijem i ovcom.
Paška ovca je naša najpoznatija i najbrojnija pasmina ovaca za proizvodnju mlijeka. Izvrstan je jer u škrtom i surovom okružju otoka ovce u laktaciji proizvedu oko 150 lit. mlijeka, izvrsnog kemijskog sastava (8% masti i 6% i dobre higijenske U nekoliko stada creskih ovaca, na istoimenom otoku, ovce muzu i proizvode sir u obiteljskim gospodarstvima. Creska ovca skromnog je genetskog potencijala za jer u laktaciji proizvede manje od 100 lit. mlijeka, ali je mlijeko vrlo sadržajno suhom tvari, masti i situacija je s ovcom
na otoku Krku te rapskom ovcom na otoku Rabu. Toj skupini se po i kemijskom sastavu proizvedenoga mlijeka, zatim po otpornosti, prilagodljivosti i tjelesnoj razvijenosti može pridodati i dalmatinska pramenka. U Lici se proizvodnja mlijeka temelji na pramenci i pramenka izuzetno je zahvalna pasmina kako u proizvodnji mlijeka, tako i u proizvodnji mesa. Odlika pasmine je izuzetno duga laktacija (220 do 250 dana), koja je u mjeri posljedica tehnologije uzgoja ovaca. ovce musti tek nakon prodaje i/ili janjadi (90. do 120. dan laktacije), a razdoblje mužnje traje 4 do 6 mjeseci. Ta pasmina se na isti koristi i u Lici i na svim našim gdje se uzgaja: u Slavoniji, Dalmaciji, Podravini. U Hrvatskoj je stada upravo pramenke, pa su njeni ujedno i dnevni mlijeka. Glavninu mlijeka plasiraju mljekarama, a manji dio u obiteljskim gospodarstvima punomasni meki sir u sir.
Ovce pramenke u laktaciji proizvedu od 150 do 180 lit. mlijeka vrlo sadržajnog suhom tvari (iznad 18%) i masti (iznad 7%).
Na otoku i u Dalmatinskoj zagori za proizvodnju mlijeka koristi se dalmatinska pramenka mlijeko uglavnom obiteljska gospodarstva, a tek manje otkupljuju mljekare. ovca. U središnjoj Hrvatskoj: Varaždinskoj, skoj i Požeško-slavonskoj županiji, proizvodnja mlijeka temelji se na ovci koja pripada skupini pasmina u svijetu. Proizvodnju je pokrenula i u vidu kooperacije organizirala varaždinska 'Vindija" koja otkupljuje mlijeko s navedenih U Podravskoj Slatini proizvodnja
mlijeka organizirana je u jednom obiteljskom gospodarstvu koje uzgaja merinolandschaf.
2. Tehnologija uzgoja ovaca Sve donedavno tehnologija uzgoja ovaca za proizvodnju mlijeka nije se ni po osim po mužnji, razlikovala od proizvodnje mesa. Korišteni su isti genotipovi, u isto vrijeme ovce se pripuštalo i janjile se, je bila hranidba i dr. tim, danas se tehnologija uzgoja ovaca u nas sve znatnije razlikuje od one u proizvodnji mesa. znanstvena i znanja da ovce ojanjene ranije (od prosinca do daju više mlijeka, sve više ovce pripuštati ranije kako bi ostvarena proizvodnja mlijeka po grlu bila što S obzirom da nema visoke proizvodnje mlijeka dobre bez kvalitetnog obroka, hranidbi ovaca pridaje se sve više pozornosti, vodi se o kvaliteti voluminoznih krmiva (paši, zelenoj voluminoznoj masi i sijenu), a krepka krmiva postaju skoro svakodnevni sastojak muznih ovaca. Vitaminsko-mineralni dodatak postaje neizostavni dio obroka našim stadima ovaca. U proizvodnim stadima provode se redovite kontrole i kemijskog sastava mlijeka, jer bez kontrole proizvodnosti i uvida u proizvodne odlike svakog pojedinog grla nema provedbe kvalitetne selekcije, niti uvida u stvarnu proizvodnu djelotvornost stada. Kontrole preduvjet su selekcijskog i tehnološkog planiranja proizvodnosti i mlijeka. U stadima janjad se sve ranije odvaja od ovaca kako bi se smanjila posisanog a pomuzenog mlijeka. Tako je trajanje razdoblja sisanja u 2004. godini u paških ovaca iznosilo svega 27 dana, istarskih 42, dok je janjad sisala 49dana.
u stadima provode strogu selekciju iz godine u godinu i za rasplod potomke od najboljih roditelja, o važnosti i ulozi ovna u selekcijskog napretka. Pored navedenog, u stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka vodi se o zdravlju ovaca, prevenciji bolesti, rezidbi papaka, kupiraju se repovi janjadi ostavljenoj za rasplod da bi se higijenska mlijeka i dr. Važno je da su naši mlijeka vrlo aktivni i zainteresirani za i stjecanje novih znanja o proizvodnji i preradi mlijeka te stoga stalno organiziraju preko Udruga predavanja mjerodavne iz
3. Otkupna
mlijeka
Iz godine u godinu ne samo da se proizvedenoga mlijeka nego raste i broj njegovih i Unatrag samo nekoliko godina mlijeko otkupljivale su mljekare s otoka Paga i varaždinska Vindija. tim, prema najnovijim podatcima Hrvatskog centra mlijeko otkupljuje 9 pravnih subjekata-mljekara. Uz to velik je broj obiteljskih gopsodarstava koja sama na tradicionalan mlijeko a neki, uz svoje, otkupe i prerade i "mlijeka od susjeda".
Iz tablice 1 vidljiv je trend porasta otkupljenih mlijeka u razdoblju od 2003. do 2005. tako da je u 2003. god. otkupljeno 1 184 181 litara, a u 2005. god. otkup je na 1 808 478 litara. Na Hrvatske sve mljekare koje su organizirale otkup imaju porast otkupljenog mlijeka, pa je tako 2005. otkupljeno 52% više mlijeka negoli 2003. godine. Uz to, stalan je i porast broja koji u vlastitim gospodarstvima mlijeko u vrste
Ml:fekmski list 01/2007.
Tablica 1: Isporuka mlijekapo mljekaramaod 2003. do 2005. godine
2003.god. 2004. god. 2005. god. Indeks Mljekara Litara
sira. tablicu 1 može se da proizvodnja i prerada mlijeka u Hrvatskoj nema više regionalni (lokalni) karakter, odnosno da se uz tradicionalne centre proizvodnje mlijeka (otok Pag i Istra) navedena proizvodnja proširila gotovo po cijeloj Hrvatskoj, osim Baranje i Podunavlja.
4. Tradicija proizvodnje prepoznatljive kvalitete i robne marke sireva
Prednost Hrvatske u proizvodnji i preradi mlijeka je u postojanju duge tradicije uzgoja i mužnje ovaca te proizvodnje sira, barem u njenom dijelu. I danas proizvodnja sireva proizlazi iz starih tehnologija
na pojedinim
U nas postoje dva osnovna tipa proizvodnje sira: 1. industrijski u mljekarama i 2. na tradicionalan u obiteljskim gospodarstvima. Osim duge tradicije, prednost našeg jest i u da se uglavnom temelji na našim izvornim pasminama uzgajanim u specifiautohtonom okružju. Izvornost pasmine, uzgojnog i postojanje tradicije uzgoja i prerade temeljni su preduvjeti dobivanja zaštite izvornosti proizvoda - sira. Stoga hrvatsko ima izvrsne za dobivanje zaštite izvornosti barem desetak proizvoda: sira i skute. Paški sir je najpoznatiji proizvod proizveden od mlijeka, a zatim Istarski, Creski i sir, te Pramenko. Navedenoj skupini treba pridodati i Vindijine sireve visoke Svi nabrojani sirevi iz skupine su punomasnih tvrdih sireva, dok se na tržištu mogu i polutvrdi sirevi te i oni s maslinovim uljem. Uz to je i sve proizvodnja albuminskog sira: skute ili
Slika 2 i 3: skuta i sir
E. de Piennes bh Sv. L. B. 239
a::te]: 0112791-822, fax: O112792-035 tel: 031/281-181, tellfax: 031128 I· www.jurval.hr e-rnail: jurval@jurval.hr e-rnail: jurval.osijek@jurval.h1
GENERALNtZAsruPNtK
B'rlARU'~®
TRAKTORAMTZOe Ci
TRAKTORPRONARPS
IveceiHPerldnsEuro-2motor100 BOSCH - EHRbidrau . ,...,,....._
U ili Carraro i prednji p
KREDITI:do10god.,0% bezjamaca i hipoteka,niskakamata,
jednokratnipovratPDV-a i 25%kapitalnihulaganja lEce&JfPUtmlturiim rif@mJlw(PJ = 11ff~lf(PJ lJIJJ~aqpll[JfJ lfdPl/r;oa
NIAI?PLUGOVLPODRIVA1,GRUBERLSJETVOSPREMACI
Traktorski
Prikolice za stajski gnoj
Kombajni, Yadilice i sadilice krumpira nlineralnog gnojiva
NEKISTAVOVI
V KOZJEGMLIJEKA O PROIZVODNJI
I EDUKACIJI
Regionalna udruga kozara i RUKA osnovana je 1998. godine sa svrhom: okupljanja koza, edukacije sudjelovanja u provedbi uzgojnog programa za koze, sudjelovanja i organizacije izložbi i smotri, primjene najsuvremenijih metoda u uzgoju, suradnje s ostalim institucijama vezanim uz kozarstvo i
Udruga broji 44obiteljska poljoprivredna gospodarstva s i
Varaždinske županije.
Osnovni motivi njihove usmjerenosti na uzgoj koza u prijašnjem razdoblju odnose se na tehnološke i ekonomske pretpostavke proizvodnje kozjeg mlijeka i jaradi. Proizvodnja jaradi i kozjeg mlijeka u Hrvatskoj je izrazito deficitarna. Jarad je veoma cijenjena u i potrošnji. Posljednjih je godina zanimanje mljekara za "ekološke" proizvode (vrhnje, kefir, sir i druge od kozjeg mlijeka kao osnovnom sirovinom). Sa stajališta gospodarske djelotvornosti uzgoja koza je povezivanja proizvodnje s potrošnjom, te izravne prodaje registriranih ugostiteljskim objektima na širem regije. Osnovni preduvjeti rentabilne proizvodnje s tehnološkog gledišta su: kvaliteta
Na seminaru za koza regionalne udruge RUKA održao sam predavanje o ekonomici držanja koza u obiteljskom gospodarstvu, te proveo kratku anketu o razmišljanjima polaznika. Zanimala su me proizvodna i ekonomska obilježja sadašnje i proizvodnje mlijeka u gospodarstvima, kao i što polaznici misle o svojoj sadašnjoj
i proizvodnji, te stanju u kozarstvu.
Prof dr. se. Zoran -
osnovnog stada, težište na vlastitoj proizvodnji hrane i držanja koza, dosljedno potrebnih tehnoloških postupaka i korištenje vlastite radne snage. S ekonomskog gledišta važna je, prije svega, izravna prodaja proizvoda ili organizirana prodaja bez lanca posrednika. S gledišta sigurnosti proizvodnje je povoljnog kreditiranja ulaganja u objekte, opremu i kvalitetna grla potpomognutog djelovanjem državnih institucija ustanova, te stalna državna potpora za obnovu i razvoj osnovnog stada.
Profil
Na predavanju je bilo 16 polaznika. polaznik imao je 22, a najstariji 66 godina. Svimaje aktivno sudjelovanje u nastavi i želja za novim znanjima. Uzgojem koza i prozvodnjom ponajprije kozjeg mlijeka bave se 8 godina. Najnoviji je u ovoj proizvodnji samo 2 godine, a najdulje se kozarstvom bavi jedno gospodarstvo - 19 godina. Najviše po godinama «staža» ijest u rasponu od 12-15, te od 2-4 godine.
U osnovnom stadu imaju preko 50 koza (od 30 do
Grafikon 1: Prihodiod kozjegamlijeka
112 grla), pri ima od 40 do 60 koza. Gospodarstva raspolažu površinama od 5 do 13 hektara ili oko O,17 ha po jednoj kozi. su vlastite površine oko 3,2 ha, što ukazuje na osnovno pri planiranom nju proizvodnje.
S obzirom na broj koza po gospodarstvu, se razlikuju i prihodi od kozjega mlijeka. je i s brojem grla po jednom zaposlenom gospodarstva. Na jednog zaposlenog otpada 28 koza, s odstupanjima od 13 do 55 koza. Proizvodnja mlijeka je od 12 500 do 40 800 litara po gospodarstvu ili od 250 do 636 litara po grlu.
S obzirom da su odstupanja po kozi puno manja nego broj grla, a otkupna cijena je za sve ista, nema tolikih odstupanja prihoda po jednom grlu, nego su ona u gospodarstvima više brojem grla u osnovnom stadu.
U gospodarstvima postoje razlike broja koza po jednom aktivnom domašto izravno visinu dohotka po zaposlenom, odnosno po utrošenom satu rada.
Stavovi i mišljenja
Sva anketirana gospodarstva namjeravaju sadašnju proizvodnju mlijeka. To je u širokom rasponu od 15% do preko 200%. Svoju proizvodnju mlijeka najviše namjeravaju gospodarstva koja danas imaju od 30 do 70 koza, a su u dobi od 32 do 57 godina. Samo jedno gospodarstvo namjerava smanjiti broj koza, uz želju da muznost po kozi.
Tri gospodarstva namjeravaju zadržati isti i to relativno mali broj koza (40-60), a proizvodnju mlijeka po grlu. Radi se o gospodarstvima koja sada imaju u našim prilikama visoku proizvodnju po grlu, od 550 do 630 litara mlijeka po kozi.
Isto tako, 3 gospodarstva namjeravaju zadržati istu proizvodnju
Grafikon2: Brojkoza po zaposlenom gospodarstva
list 01/2007.
Grafikon3: Sadašnja i planiranaproizvodnjamlijekau gospodarstvu
broj gospodarstva [SIukupno planirani porast proizvodnj
Gra{t'kon4: Sadašnji i planirani brojkoza po gospodarstvu
[!)Sadašnji broj koza porast broja koza
mlijeka po kozi, a dohotke ostvarivati broja koza. Radi se o gospodarstvima koja danas imaju 30 i 40 koza, a namjeravaju imati od 60 do 100 koza u osnovnom stadu.
Sadašnja proizvodnja mlijeka po kozi je 450 litara, s odstupanjima od 250 do 636 litara. U proizvodnji, gospodarstva koja namjeravaju proizvodnju mlijeka po grlu (njih 13), planirana je muznost od 450 do 1 000 litara. Dio gospodarstava planira manje muznosti (1530%), dok preko polovine njih planira muznosti (40-100%).
anketiranih kao najvažniji koji im sadašnju proizvodnju mlijeka odredila je tehnologiju hranidbe. Istu namjeravaju mijenjati kako bi muznost. Nakon hranidbe, drže selekciju, staje, te savjetodavni rad. Nekolicina je mišljenja da samo stada djelovati na djelotvornosti hranidbe i muznost.
U uzgoja koza anketirani su spremni koristiti od 20 do 100 kuna vlastitih sredstava, te od 55 do 225 kuna kredita.
Kao razlog bavljenja ovom proizvodnjom da se radi o visokoj isplativosti ili im se da može biti isplativo u razdoblju. Nekoliko da se radi o proizvodnji u kojoj uživaju zbog rada i brige o životinjama. Po jedan anketirani kao osnovne razloge bavljenja uzgojem koza navode ostanak bez posla i farme.
Za sada ni jedno gospodarstvo ne namjerava napustiti ovu proizvodnju, iako su samo 4 anketirana zadovoljna otkupnom cijenom, a ostali nisu njome zadovoljni. Razlog napuštanja uzgoja koza u jednom bi
Grafikon 5: Sadašnja i planirana proizvodnjamlijekapo kozi
1.200,00
12'1Sadašnja proizvodnjeWJPorast proizvodni
moglo biti smanjenje otkupne cijene mlijeka, a u drugom bavljenja seoskim turizmom.
Zanimljivo je da ni jedno gospodarstvo ne bi ni u jednom zamijenilo proizvodnju kozjeg mlijeka kravljim.
Kada se govori o edukaciji anketirani žele najprije nova saznanja o tehnologiji uzgoja, prije svega hranidbe i proizvodnje hrane, zatim držanja koza. je selekcija u kozarstvu, te saznanja o bolestima koza i mjerama istih. Spoznaje o ekonomici i kreditiranju proizvodnje nisu im toliko bitne, posebice kad je otkupna cijena kozjeg mlijeka dobra. U uvjetima dobrih otkupnih cijena ne razmišljaju o nikakvoj dodatnoj proizvodnji, dok bi u loših uvjeta pokušali sami proizvoditi od kozjeg mlijeka, pa bi ih zanimala edukacija iz tog
Umjesto
Moje razmišljanje o ovom vrlo posebnom dijelu populacije koza. Radi se o odabranim gospodarstvima koja su zasnovala farme sa željom da postignu punu konkurentnost. se odlikuje
proizvodnjom mlijeka po grlu, iako nemaju sva dovoljno veliko stado za uposlenost i dohodak 1-2 radno aktivna Svi nastoje unaprijediti proizvodnju, s jedne strane broja koza u gospodarstvu, a s druge muznosti - godišnjom proizvodnjom mlijeka po jednoj kozi.
To me jako na iskustvo s nedavnog studijskog boravka u Sloveniji u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge. Bolji mlijeka koje smo obišli nisu previše zadovoljni ni otkupnom cijenom ni poticajima, posebice jer su isti manji od <latih pri ulasku u EU, a i najavljena su smanjenja. Protiv svega toga slovenski se mlijeka bore s visine i kvalitete proizvodnje. Kad. po jednom grlu imaš proizvodnju višu od 7,5 litara, onda ti je otkupna cijena od 0,30 € sasvim dovoljna za osnovni dohodak, dok su poticaji dobit. Kakvi god bili i kad god stigli! Drago mi je, da mi u svakoj proizvodnji mlijeka, kako kravljeg tako evo i kozjeg, imamo prokoji razmišljaju na takav
Mljekarski list 01/2007.
proizvedena od vlaknocementa "diše" i tako kondenzaciju i gospodaran pokrov za nagibe krova minimalno 7° izrazito visoke kvalitete
Distributer: Gecko d.o.o. 52, 10040 Zagreb
T. 01/2920 314
F. 01/2920 315 E. gecko@gecko.hr
ESAL d.o.o. ANHOVO Vojkova 9 SI - 5210 Deskle (Slovenija)
T. +386 5 3921 609/610 F. +386 5 3921 658 E. esal@esal.si, www.esal.si
ZA NAJBOLJI PROIZVOD
Agrolaguna raspolaže s više od 300 ha vlastitih nasada bijelih i crnih sorti vinove loze od kojih proizvodi poznata i tržištu prepoznatljiva istarska vina kao što su Malvazija, Teran, Muškat, Borgonja i druga. Uz nasade vinove loze poznato je i visoko kvalitetno maslinovo ulje koje iz vlastitih maslinika koji se protežu na površini od 250 ha. Pekarska proizvodnja sastoji se od mlina, pekare i proizvode kvalitetan tvrdi punomasni i kravlji sir, tražen i prepoznat na tržištu. Svi kapaciteti Agrolagune dobro su iskorišteni, a proizvodi se prodaju uglavnom u hotelima i restoranima istarske regije.
Sirana «Špin»
U Istri postoji duga tradicija prerade mlijeka, posebno u sir. sir proizveden je od mlijeka više od 600 ovaca s vlastite farme. Rezultat ishrane ispašom na pašnjacima uz Jadransko more te predanoj njezi i selekciji ovaca je vrlo kvalitetno mlijeko od kojeg se dobiva sir i skuta.
Osim sira Agrolaguna proizvodi i tvrdi kravlji sir i skutu otkupljivanjem kravljeg mlijeka od lokalnih obiteljskih gospodarstava.
Sirana, uz preradu mlijeka svojih ovaca, otkupljuje mlijeko i od 1O kravljeg mlijeka i 9 mlijeka. Otkup kravljeg mlijeka za prošlu godinu iznosio je 550 000 L. mlijeka
Agrolaguna je kompanija koja posluje kroz nekoliko proizvodnih cjelina: vinogradarstvo. maslinarstvo i pekarstvo. a svi njezini proizvodi su regionalno izuzetno poznate robne marke.
Zoran dipl. ing.
Hrabrosti odvažnostdaje dobarrezultat- prepoznatljivproizvod
otkupe oko 75 000 L, a na svojoj farmi proizvedu dodatnih 48 000 L mlijeka. Kooperanti dobiju 9 kn + poticaj za mlijeko I. klase.
Dio terena oko sirane nalazi se pod makijom. No, nismo ni sumnjali da i taj problem nisu riješili. Prije nekoliko godina pustili su nekoliko grla koza koje slobodnim držanja teren i pripremaju ga za pašnjake na kojima pasti ovce. Kroz nekoliko godina stado koza se i sada ih ima stotinjak. Proces nepriterena u pašnjake, a pritom uzgoj hnratskih autohtonih koza (hrvatske šarene i bijele koze) dobar je primjer kako bi trebali rješavati probleme malog broja
autohtonih pasmina, površine te pritom preventivno djelovati na pojavu požara na ovakvim površinama. Površine za ispašu su ne i ovce se napasuju planski. Sastav trava na pašnjaku sustavno se poboljšava, tako da se iz godine u godinu dosijavaju nove sorte trava i leguminoza ovom podneblju.
Na farmi vode o dobroj genetici, ali i o autohtone pasmine ovaca - istarske pramenke. Ovce pasmine pripuštaju ovnovima istarske pramenke. Rezultat je dobar - nova generacija dobre proizvodnje mlijeka i prilagodbe ovom klimatu. U suvremenu proizvodnju mlijeka
F LEKTROIEHNIKA
Elektrotehnikad.o.o. za proizvodnju, promet i usluge
Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke
za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza. Mljekorski list 01/2007.
je dio tradicije kroz višestoljetni uzgoj pasmina koje su ponos ovog kraja i svakako dokaz daje tradiciju i prepoznatljivost na tržištu, koje nažalost, nudi «sve i svašta» po «povoljnim» cijenama, ali upitne kvalitete!!!
Agrolaguna d.d. uspjela je u svojoj sirani proizvesti prepoznatljiv proizvod istarskog poluotoka - autohtoni i kravlji sir u koji su svi elementi ovog - kvaliteta i miris trava koje su rasle na tlu bogatom organskim hranivima, a obogaposolicom Jadranskog mora te trudom vrijednih ruku stanovnika ovog
Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr
Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na
www.elektrotehnika.hr
za automatsko pranje
Tip RBH 300 - 1600 lit
Tip RBC 1500 - 10 000 lit
''OSMOSAVJETOVANJE OVACA
I KOZA''I "SEDMA IZLOŽBAHRVATSKIH I KOZJIHSIREVA"
Kao i ranijih godina, osmo po redu savjetovanje koje organizira Hrvatski centar (Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj kozarstva i malih životinja) i Hrvatski savez ovaca i koza u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, okupilo je na istom mjestu najistaknutije ovaca i koza i naše za i kozarsku proizvodnju, kako bi se nizom predavanja i izravnim kontaktima utjecalo na proizvodnje na našim farmama ovaca i koza, kao i u siranama na obiteljskim gospodarstvima.
«Osmo savjetovanje ovaca i koza» i «Sedma izložba hrvatskih i kozjih sireva» održani su u Malinskoj na otoku Krku 12. i 13. listopada 2006. pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Primorsko-goranske županije.
Uz želju da se predavanjima i savjetima na proizvodnju na našim i kozarskim farmama, svrha izložbe i ocjenjivanja i kozjih sireva je s jedne strane promovirati ovu sve interesantniju proizvodnju, a s druge ukazati na pogreške koje se u proizvodnji sira i na
postupke njihova uklanjanja. Savjetovanju je prisustvovalo oko 200 ovaca i koza iz cijele Republike Hrvatske, a Povjerenstvo za ocjenu izloženih sireva sveukupno je ocijenilo 117 proizvoda.
Tijekom Savjetovanja oko 200 ovaca i koza odslušala je niz predavanja iz provedbe uzgojno selekcijskih mjera, proizvodnje i zaštite autohtonih sireva na obiteljskim gospodarstvima, preventive i ovaca i koza, hranidbe ovaca i koza i dr. nekoliko godina za redom na savjetovanju se predstavljaju savezi koji djeluju u nekoj od zemalja Europske unije. Ove godine i kozarsku proizvodnju u Republici Austriji predstavio je jedan od tamošnjeg Saveza i burskih koza gosp. Josef Stockl. Prikaz i kozarstva u Republici Austriji donosimo u jednom od brojeva kozarskog lista». Sudionicima savjetovanja predstavljen je i kozarski list", a savjetovanje je ujedno i bila prava prilika da se Hrvatski centar i Hrvatski savez ovaca i koza zahvale tvrtki USAID/DAI (Development
Spremnost za usvajanjem novih znanja, odnosno edukacija proizvodnje na svim poljoprivrednim gospodarstvima, pa tako i na gospodarstvima na kojima se uzgajaju ovce i koze.
Alternatives Ine.) je financijskom potporom pokrenut
Direktor tvrtke, gosp. Joe Welsh, se izrazio je zadovoljstvo što je tvrtka USAID/DAI pomogla hrvatskim i kozarima, te je zaželio redovitost u izlaženju i dug vijek. Šampion kvalitete: paleta proizvoda od kozjeg mlijeka Povjerenstvo za ocjenu sireva obavilo je senzorno ocjenjivanje 117 proizvoda, proizvedenih kod 47 Od 117 proizvoda 40 je proizvedeno od mlijeka, 73 od kozjeg, a 4 sira proizvedena su
Mr. se. Zdravko
PEDIKERZAKRAVE
Zdrav papak naš je zadatak. www.njega-papaka.com
Obrt za njegu i rezidbu papaka, M.Gupca 3, 31215 Ernestinovo Tel./ Fax: 00385/ 031 270- 241 e-mail njega.papaka@online.de
Prepustitebriguopapcimavašihkravameni!
ZAŠTO REZATI PAPKE?
Od prirodnih uvjeta za život goveda današnjice je veoma malo ostalo. Život goveda je povezan sa i visokom proizvodnjom. time se dostižu granice, te ih se nerijetko i
«Ova ima posljedice.» Papci su indikator «biološki pokazatelj» u životu krave.
Samo mali faktori se u njima ne pokazuju a glavni su: PROIZVODNJA> IZMJENA TVARI I HRANIDBA DRŽANJE> STANJE ŠTALE, PONAŠANJE PREMA ŽIVOTINJI. GENETIKA> IZBOR SJEMENA. NJEGA I REZIDBA PAPAKA.
Bilo kakva greška u jednom od tih dovodi do šepavosti krava što
1. BOL ZA ŽIVOTINJU i 2. PRIVREDNI/ FINANCIJSKI GUBITAK ZA
Gubitak za jednog mlijeka kroz bolesti papaka je znatan, te se on iz vidljivih i skrivenih troškova (procjena je da ovisno o proizvodnom nivou gubitak doseže do 2.500,00 kn za kravu i godinu):
• smanjena proizvodnja mlijeka
• zbog lošeg smanjena želja za reprodukcijom
• slabo jede, naglo ili postepeno mršavi
• se pogrešno i nepotrebno (skupe injekcije)
• troškovi zbog na mlijeko (karenca na lijekove)
• radni troškovi za menadžment i šepavih krava
• povišeno goveda (prijevremeno klanje ili totalni gubitak)
• troškovi zbog kupovine novih krava (radi obnove gubitaka)
• troškovi
Laminitis
Šepavostjeu proizvodnji mlijeka sve faktor gubitaka. Bolesti papaka i ekstremiteta su trenutno kao razlog krava iz stada sa 20% na mjestu poslije neplodnosti i bolesti vimena
Limax
Mortelaro
Rušterholz
Zlatnaplaketa - šampion kvalitete plaketa
Paleta proizvoda od kozjeg mlijeka proizvedena na OPG Moravec "AMBIENTPARK", Polurvrdikozjisirs
DOMINICEV ODVOJAK 6, (FLORIJANA 8, 42206 NOVA VES)
SESVETE tartufima 10360SESVETE Polutvrdikozjisiru DOMINI!'EV "AMBIENTPARK", maslinovomuljus ODVOJAK 6, SESVETE mirodiiama I0360SESVETE
Popis na "Sedmoj izložbi hrvatskih "AMBIENTPARK", DOMINICEV i kozjih sireva":
Zlatna plaketa
SESVETE Svježikozjisir ODVOJAK 6, I0360SESVETE DOMINICllV
Srebrna plaketa "AMBIENTPARK", Polutvrdikozjisir ODVOJAK 6, SESVETE !0360SESVETE [slam<imiješanisir N. 34,
AGROLAGUNAD.D. (70%kravlje+30%
AGROLAGUNAD. D. sir N.VLASJCA34, 1 "AMBIENTPARK", Polutvrdikozjisirs DOMINIC'EV
SESVETE uljem i ODVOJAK 6, mliiekoJ N.VLAŠJCA34, sicmenkama I0360SESVETE
AGROLAGUNAD.D. maslinovomuliu
ANKICA Bj<lovarskikozjisir DRLJANOVAC maslinovomulju s lslarski siru «Roll:o»
AGROLAGUNAD.D. N. 34, MILOVCICT 20, dodalkomcrnih i zelenih 52440
AGROLAGUNAD.D. maslinovomuljus 52440
ANTON Kozjisir 51511KRK maslina i bosiljka dodatkombosillra OtU\ClUHMUI.. Istarski siru N. ,,BATLAN'',!VAN Cetinskikozjisir 12,21238OTOK AGROLAGUNAD. D. maslinovomuljus maslinovomuljus N. 34, DALMATINSKI dodatkomcrnihmaslina
AGROLAGUNAD.D. dodalkomzelenih 52440 OTOCKIHMUC. Skutanamazodkozjeg DOMINICEV maslina ,,BATLAN",!VAN Cetinskisiruuljus 12,21238OTOK «AMBIENTPARK», travama SESVETE mlijekasasuhim ODVOJAK 6, "Gabriel"polutvrdikozji DOMINICEV DALMATINSKI 10360SESVETE "AMBIENTPARK", sirumaslinovomulju s ODVOJAK 6, Kozjisirs šunkom i B.RADICA10, D.DAMJANJCA SESVETE 31551 Meki sirusalamuri I 1artufima 10360SESVETE fefcronima BlSTRINCl ANKICANUCAK «Pajdaš» 6, 10290 DOMINICEV KOKINAC26, "AMBIENTPARK", IPolulvrdikozjisir(u CASKA6,53291 SESVETE kutiji) ODVOJAK 6, JUREGOLEK 43000 Paškisir 10360SESVETE BJELOVAR NOVAIJA D.DAMJANICA Kozjisiru maslinovom 2MANB.B, KATICA1NlKICA
WUBICA I IGOR sir VRH102,51500 ANKICANUCAK 6, 10290 ŽAMPERA uljus le!lljal:om i 23282ŽMAN KRK bosilil<om HRVATSKlH KATICA I NlKICA ZMANB.B, MARIO sir žRTAVA2, Svježikozjisirs BRACE iAMPERA Kozjaskuta 23282ŽMAN 21400SUPETAR BISERKA paprikom 53, KATICA1NlKICA Pofutvrdikozjisir lMANB.B., iAMPERA «Goli'a» 23282ŽMAN MILENASOSA Polutvnlikoxiisir PESCENICA, TINAUJEVICA MILSD.D.MLJEKARA PUT siru salamuri KRUNOSLAVVIDAS Pa!kisir I, 53291 SP!Jf od i kravljeg 42207VINICA NOVALJA mlijeka 4 21000SPLlT SUPRAHINI POTI!l/M112, STANCIA MARIJA I EMIL Paškisir DVORI11, NEVIJA sir 51218DRAŽICE FRANKOCETINA sir GIJRAN21, 23251KOLAN 52215 Kozjisir,,Pikant" u OPG"MATE I KATE" siruuljus SUPEC8,51516
BATNOGAl79, izvornimbilicm VRBNIK VODNJAN MARKO 47222 SUPEC8,51516 B.RADICA10, suncokretovomuljus CETINGRAD OPG"MATE I KATE' Polutvnli sir VRBNIK IVANKA Kozjidimljenisir 31551 aromat.bilikama ,,Pik:ant" u maslinovom i BATNOGA179, FLORDANA BISTRINCI MARKO suncol::rctovom uljus 47222
Varaždinskikozjisir-
KATICA I NJl(JCA Kozjisiru maslinovom ZMANB.B., bilikama CETINGRAD
OPGMORAVEC namaz s hrenom 42206NOVA ŽAMPERA ulius maslinama 23282ŽMAN
BATNOGAI79, VES KATICA I NJl(JCA Kozjisirumaslinovom2MANB.B., MARKO Dimljenikozjisir 47222 FLORIJANA ŽAMPERA uliusbiliem 23282žMAN
Varu.dinskikozjisir- SUPRAJDNI MILENAŠOŠA Polumdjkozjisiriz
CETINGRAD
OPGMORAVEC namaz s uljem i MARIJA I EMIL ma.slinovaulia košticama 42206NOVA Paškisir DVORIli, VES 23251KOLAN SV.IVAN FLORIJANA Kozjisirumaslinovom MIRKO Tvrdikozjisir DOBRINSKI32, BATNOGA179, 51514SV.!VAN
OPGMORAVEC Varaždinskikozjisir- ulju i suncokrctovom 47222 DOOBR. namazsvlascem 42206NOVA uljus CETINGRAD BARUNA VES bilikama Kozjikuhanisirs TRENKA65, FLORIJANA SV.IVAN OBRT„GABI" tartufima 35400N. Varaždinskikozji DOBRINSKI 32, GRADIŠKA
OPGMORAVEC mekanisirs mješavinom MIRKO Polulvrdikozjisir i bibera 42206NOVA 51514SV.IVAN 4.GARD. VES DOOBR. OPGBORIS Kozjisir BRIGADE43, FLORIJANA S1ROSSMAYE 22300KNIN
4.GARD.
Varaždinskikozjisir
OPG,,MLADIROGOVI"(Mjipolulvnlisir ROVA7, 35242
OPGMORAVEC OPGBORIS sir BRIGADE43, mekanisa luka 42206NOVA ORUBJCA 22300KNIN VES POTIIUM112, FLORIJANA LIPOVACKA NEVUA skuta 51218DRAŽICE Varaždinskikozjisiru
OPG Kozjisir"Slavonski OPGMORAVEC biser" 101,33514 GRADEC rasolu 42206NOVA
Punomasnikuhanikozji POKUPSKI12, VES LIPOVACKA FLORIJANA
OPG Kozjisirs plemenitim 101,33514 sir 10451
Varaždinskikozji plijesnima PISAROVINA OPGMORAVEC polutvrdisir 42206NOVA
Varaždinskikozji FLORIJANA 101, OPGMORAVEC VES
OPG namaz 33514 dimljenisir Kozjitvrdisir LIPOVACKA LIPOVACKA101, 42206NOVA OPG slanac,, 101,33514 OPG Sirninamaz 33514 G.HUMACB.B., SIRANA.,HUMAC'' mlijeko) medom 21424G. ZORl~l027, SIRANA sir odkadulie HUMAC SLAVKO Kozjisir PAKOVOSELO, "ARABESCA" OMJŠAIJ VESNA!MIRJENKO 17.TRAVNJA 9, 22320DRNIŠ VESNA I MIRIBNKO sir"Magriž" 17.TRAVNJA 9, Knlki sir,,Magriž" 51517 UUPINA82, 51517 L0VJ<J,1;AN VLATKA «Alpioo,-dimljeni 35400NOVA LOVlllilAN IOSA, IOSA,49247 kozjisir GRADIŠKA
ZDRAVKOKORPAR Dimljenikozjisir 49247ZLATAR ZDRAVKOKORPAR Dimljeniljutikozjisir ZLATAR BANJOL826, BISTRICA BISTRICA PETARBALEN sir 51280RAB
od mJesavine i kozjeg mlijeka. Na ocjenjivanje je raznovrstan asortiman sireva: svježih, mekih, polutvrdih, tvrdih, sireva s dodatcima i sireva u salamuri i ulju.
Tijekom ocjenjivanja Povjerenstvo je kako 25 sireva zaslužuje zlatnu plaketu, 23 srebrnu i 30 dok je šampionom kvalitete ovogodišnjeg ocjenjivanja proglašena cjelokupna paleta proizvoda od kozjeg mlijeka proizvedena na OPG Moravec iz Varaždinske županije (Florijana 8, 42206 Nova Ves).
OBITELJSKOPOLJOPRIVREDNO
GOSPODARSlVOMORAVEC
Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Moravec, uzgojem koza je 1988. g. s jednom kozom, da bi 1994. g u uzgoju bilo petnaestak koza, a te godine se na OPG-u i proizvodnjom sira, i to uglavnom polutvrdih sireva malih dimenzija. Nositelj poljoprivrednog gospodarstva gosp. Radoslav Moravec najviše skrbi o samim životinjama, a danas se na gospodarstvu uzgaja stado sanske pasmine s ukupno 80 grla. Stado je u kontrolu koju provode djelatnici Hrvatskog centra. Supruga Biserka i sin Alan su sira, dok Manuela, studentica pete godine na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, kada odradi sve studentske obveze pomaže u svim aktivnostima na gospodarstvu.
Gosp. i Moravec dosada su bili na svim savjetovanjima, a na izložbama sireva sudjeluju od prve izložbe, kako su izložbe i ocjenjivanje sireva izvrsna prilika za preispitivanje kvalitete svoga rada, uz razgovara s našim uz i savjete uklanjaju nedostatke u svojoj proizvodnji.
Pro{ dr. se.jasmina Havranek je Zlatnu plaketu za šampionski sir gosp.RadosfavuMoravec
Brojocijenjenih i nagradenihsireva sir Kozji sir
Sir od miješanog mlijeka Ukupno sireva 117 Ocijenj1:gosir!!y?:__ __ _ 40 73 4 _l'1aw__a4(?11fh_sirev_a _
}8 (§~§~%)___25.Ql,37%) __ Srebnamedalja __________ 12 ____ _ medalja_ 5 11 24 23 (1_9,66%) 30 (25,64%)
Sireveje ocjenjivalo povjerenstvo u sastaw:
Prof. dr. se. Jasmina Havranek, predsjednica (Agronomski fakultet Zagreb)
Prof. dr. se. Dubravka Samaržija (Agronomski fakultet Zagreb)
Prof. dr. se. Neven Antunac, (Agronomski fakultet Zagreb)
Prof. dr. se. Bogdan Perko, (Biotehniška fakulteta Ljubljana)
Doc. dr. se. Stanislava Gole Teger, (Biotehniška fakulteta Ljubljana)
Doc. dr. se. Samir Kalit (Agronomski fakultet Zagreb)
Proizvodnja sira na OPG Moravec odvija se u objektu registriranom pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva u Upisniku odobrenih objekata pod rednim brojem 2150. Kao registrirani obitelj Moravec svoje proizvode osim na vlastitom gospodarstvu nesmetano prodaje i na Kvaternikovom trgu u Zagrebu.
OPG Moravecje za ovogodišnje ocjenjivanje prijavilo 9
proizvoda od kojih je 8 zavrijedilo neko od priznanja. Pet proizvoda zavrijedilo je zlatnu plaketu s maksimalnim brojem bodova (20), pa im je i više nego pripala Zlatna plaketa - Samp1on kvalitete.
Mnogobrojnim obitelji Moravec, koje su dobili tijekom izložbe hrvatskih i kozjih sireva u Malinskoj, pridružuje se i uredništvo kozarskog
M{jekarski list 01/2007.
OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO BRANKA
U Gusakovcu (Krapinsko-zagorska županija) 14. prosinca 2006. g. otvorena je još jedna suvremena farma za krave. iz Lura d.d. izradili su investicijsku srudiju, te plan organizacije izgradnje i nabave junica. gospodarstva su: Branko i Štefica te djeca: Nataša, Marina i Željko koji je srednje poljoprivredne škole - Milan dr. vet. med.
Suradnju s Dukatom su Brankovi roditelji davne 1970. godine kada su imali 3 - 4 krave, a 1988. krenuli u ozbiljniju proizvodnju mlijeka te nabavljaju 15 krava, a dvije godine iza toga prijevoz mlijeka za Dukat na Marije Bistrice. Ova tradicionalna suradnja obitelji i Dukata uspjela se održati sve do danas. Stoga smo s osobitim zadovoljstvom bili sudionici otvaranja nove staje obitelji namijenjene za muzne krave. Današnje stanje na OPG-u
Branko 40 ha zemlje (20 ha vlastite zemlje i 20 ha ima u zakupu). Kreditna sredstva za osuvremenjivanje proizvodnje dobio je od «Banke Kovanica» u vrijednosti 2.000.000 kn. Uložio je i dio vlastitih sredstava u vrijednosti 180.000 kn. Izmuzište i muzna oprema kupljena je kod tvrtke Westfalia.
Trenutno se u štali nalazi 40 muznih krava holstein pasmine i 35 grla rasplodnog podmlatka, a još 1O junica ovih dana. Staru štalu kapaciteta 30 grla, su prenamijenili za smještaj rasplodnog podmlatka i krava u suhostaju, a novootvorena staja (kapaciteta 50 grla) namijenjena je za smještaj muznih krava. U staji su primijenjeni svi principi novih tehnologija, pa je tako i gnojna jama od rostfraja kao nadzemni bazen kapaciteta 530 m 3 • Suvremena staja je reprezentativan prikaz još jedne u nizu novoizgrafarmi, te potvrda daje uvažavanje struke i ustrajnost u poboljšanju uvjeta proizvodnje urodila dobrim
Gnojnajama od rostfrajakapaciteta 530 m 3
Detalj izmuzišta
Proizvodn·a mli ·eka (litara) - roteklorazdobl·e i lan za 2007. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 128 000 142 000 200 000 260000 oko 350 000
u Križevcima.
BOMI - agro d.o.o.
de&no ~ll4lA/-O· u odab,t$U ;;,/-e,oJ>uhjta-u:C.a
fi°'Y''oft-,Jtt1tr€.dn-t#t ni~elca1ca-nia ve/4i:ini-fa1e,~na-nta.
Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.
Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:
Austrije Nizozemske
Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno:
• savjetovanje u ishrani
• kompjuterske recepture za smjese
• izrada balansiranog obroka
Kreditne linije u suradnji sa: (b Ltinl._ kDVillll'c&
Ili. SAVJETOVANJE
UZGAJIVACA GOVEDAU REPUBLICI HRVATSKOJ
Predstavljeni su sustavi HSC-a: kontrola sustav kontrole trupova na liniji klanja, te je najavljen novi sustav kontrole kvalitete hrane i njegov koji doprinijeti uspješnosti uzgoja goveda i govedarske proizvodnje.
Prikazanje i sustav proizvodnje mesa u projektu Agrokora. Zdravlje i reprodukcija, neizbježne su teme u govedarskoj proizvodnji, kao i potpore u govedarstvu. Posebno je bilo zadovoljstvo iskustva samih kao predstavnika sustava proizvodnje. Gospodin Josip Burek predstavio je svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a proizvodnju temelji na simentalskoj pasmini goveda.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo gosp. Josipa Vincepredstavila je Matea, koja je govorila o izazovima proizvodnje mlijeka s holstein pasminom goveda.
Gospodin Rodoljub Džakula govorio je o sustavu krava-tele na svom OPG-u na kojem uzgaja hereford pasminu goveda.
Tema savjetovanja je bila «Govedarstvo Hrvatske za bolje sutra». Savjetovanje je održano 16. i 17. studenoga 2006. godine u hotelu u Vrbovcu, a prisustvovalo je oko 250 sudionika, koji su imali priliku dvanaest predavanja s aktualnim temama iz govedarske proizvodnje. Na predavanju je istaknuto da se zakonski okvir usuglašava sa zakonodavstvom Europske unije, te da na našu proizvodnju sve utjecaj ima otvoreno tržište, što je i vidljivo kroz promjene u strukturi naših kao i specijalizaciji proizvodnje.
dipl. ing.
Centralni ovog savjetovanja bio je Okrugli stol s temom «Novi uzgojni programi u govedarstvu». S obzirom na potrebu za izradom novog programa, predstavljanje prijedloga uzgojnih programa je velikim zanimanjem. U predstavljanju je naglašeno da se uvažiti primjedbe i prijedlozi na tekst Uzgojnih programa, te da isti biti svim udrugama i
drugim institucijama koje su u provedbu uzgojnih programa. U ime organizatora 3. savjetovanja goveda u Republici Hrvatskoj zahvaljujemo svim uzgajipokroviteljima i supokroviteljima, sponzorima, predstavnicima udruga i institucija na sudjelovanju na ovom savjeto-
Vesna
Jedna od tema - uzgojsimentalcau Hrvatskoj
OTVARANJEFARME
ZA TOVTELADI
U petak, 08.12.2006. godine, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Stjepan pustio je u proizvodnju farmu za tov teladi za <1.bijelomeso)>
ZA "BIJELOMESO 11
ŠARAMPOVKODKLOŠTAR
Danas u Hrvatskoj na muznim farmama ima oko 30 % holštajn krava, odnosno oko 70 000 komada. Pretpostavlja se da se od tog broja dobije oko 20 000 komada muške teladi. Ta može osigurati hrvatskom tržištu oko 3 milijuna kg kvalitetnog mesa.To je 25 % od koja se danas uvozi. Procjena je da se ta u 2007. godini još
to u vidu, Agrokor je kroz svoj program otkupa teladi za uzgoj i tov junadi odvojio otkupljenu telad holštajn pasmine i usmjerava je u tov za «bijelo meso». Stoga, svrha farme u Kloštar je razvoj hrvatskog tova te edukacija obiteljskih gospodarstava i vlasnika velikih farmi, kako bi mogli sudjelovati u ovoj proizvodnji i kvalitetnom iskorištenju muške teladi holštajn pasmine. Prilika je da obiteljska gospodarstva koja se više ne bave proizvodnjom mlijeka, jer nemaju dovoljno zemlje za proizvodnju voluminozne hrane, strojeve za obradu i radne snage, u ovom vidu proizvodnje ostvare dobit kojom mogu osigurati životni standard. U praznim stajskim prostorima, uz malu investiciju, mogu pokrenuti tov teladi za „bijelo meso". Na farmi mora biti više od 20 komada teladi jer se s tom ostvaruje pravo na državni poticaj u iznosu od 400,00 kuna po teletu. Telad mogu otkupiti od drugih ili
Mljekarski list 01/2007.
holštajn pasmine. Farma je kapaciteta 800 komada teladi u ciklusu ili godišnje oko 2 000 komada.
-StjepanBan,Agrokor-
Dobrobolje
otvorenjefarmeza tov teladi
Telad holštajnpasmine, tovza «bijelomeso»
ugovorom o kooperaciji s tvrtkom Belje Kooperacija, koja je u sustavu Agrokora, dobiti i vršiti uslužni tov. Na ovoj farmi su u prvoj staji boksovi 80 x 130 cm s kantama za napajanje mlizamjenicom. U takve boksove dolazi telad stara oko 15 dana i težine od 55 kg. U njima se telad hrani do starosti 45 dana, a nakon toga prelaze u drugu prostoriju (staju) u boksove oko 1O do 12 m 2 za 6 do 8
komada gdje pored zamjenice dobiva i smjesu. dnevni prirast je oko 0,9 do 1,0 kg. Telad se u težini od 180 kg. Vrijeme tova je oko 110 do 120 dana, ovisno o težini pri ulasku u ciklus.
na farmi je implementirano hrvatsko tehnološko rješenje pripreme zamjenice (tzv. kuhinja) u kojoj su po 2 duplikatora 1 000 litara s plinskim bojlerom za zagrijavanje vode. Priprema je automatizirana, pod kontrolom
HRVATSKI SAVJETODAVCI
koji cirkulacijom osigurava konstantnu temperaturu zamjenice od 38°C.
Prema iskustvu iz dosadašnjeg tova koji je organiziran u kooperaciji, obiteljsko gospodarstvo može s tovom od oko 180 komada teladi godišnje osigurati dohodak oko 50.000 kuna neto. Naravno, kod tako malog broja teladi nije potrebno imati tako savršena tehnološka rješenja kao na farmi u Kloštar
DANI HZPSS-a
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Odjel za organizirao je od 6. do 8. prosinca
2006. g. za svoje suradnike i savjetnike specijalnosti iz dane HZPSS-a2006.» u Koprivnici. Teme radionice su bile: Organizacija rada
KVALITETE • UVIJEK
SPREMNIZA POSAO
Zoran dipl. ing.
Prvi danje održana Radionica iz svinjogojstva u kojoj su sudjelovali savjetnici i suradnici HZPSS-a iz ovoga Drugi dan, nama i najzanimljiviji, bio je temama iz govedarstva. Naravno, da sve ne predavanjima, trebalo je dati i uvod. Stoga su sudionici Radionice posjetili tri farme realizirane iz Operativnog programa proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj na malim, srednjim i velikim OPG-ima. Tako su predstavljena gospodarstva: OPG Petra (Koprivnica, 9 krava simentalske pasmine i 1 krava holstein pasmine), OPG Mladena (Koprivnica, 26 krava simentalske pasmine) i OPG Svemira
Odjela za po regijama, kolegij savjetnika, standard servisiranja OPG-a,te osnovni problemi rada savjetnika na terenu. Voditelj
Radionice bio je mr. se.
Odjela za HZPSS-a.
Slika 1: Savjetodavci na OPG-u Svemira u Ivancu
Djelatnost FARMTEC a.s.
Naš cilj je pružanje kupcima kompletne službe kod investicija u proizvodnji. To da smo u pružiti investitorima kompletnu savjetodavnu i projektantsku službu, predložiti za dane uvjete optimalne elemente i realizirati njihovu isporuku s montažom. I naravno, garancijski i poslije garancijski servis. U ovom trenutku okupljamo oko sebe broj specijalista - koji su sposobni savjetovati zajedno s menadžmentom uzgoja, našim ekonomistima i projektantima predložiti optimalno rješenje. Naš tim je sastavljen od najkvalitetnijih projektanta iz cijele Hrvatske koji je sposoban razraditi sve stupnjeve projektne dokumentacije, studije o ekološkom utjecaju objekta na životnu sredinu i
Svoju aktivnost razvija i u inozemstvu, ponajprije u gdje imamo svoju podružnicu Farmtec Slovakia s.r.o. sa sjedištem u Nitri, Poljskoj, Rusiji i Bjelorusiji. zastupnike imamo u Hrvatskoj, Bugarskoj, i Italiji.
Prijedlog - koncepcUa - rješenle proizvodnje
Najprije razradimo Vašu situaciju (npr. dispoziciju štale ), saslušamo Vaše zahtjeve i nakon toga predlažemo optimalno rješenje novog prostora i tehnologije. Prijedlog optimalnog rješenja proizlazi iz spoznaja i iskustava koji crpimo iz nama realiziranih akcija (stotine farmi), izabranih inozemnih trendova, uzgojne prakse naših radnika kao i literature. Nakon otvaranja pogona optimalan postupak pokretanja nove proizvodnje. Možemo Vas savjetovati oko ishrane životinja, pitanjima ovisnim o zdravlju životinja i na kraju sa ukupnim menadžmentom uzgoja. Naš cilj je postizanje najboljih ekonomskih i uzgojnih rezultata na vašoj farmi.
Proizvodni program:
Farmtec tehnologija - razvoj, proizvodnja, prodaja, montaža i servisna služba kompletnih tehnoloških cjelina: za sve kategorije stoke izmuzišta i oprema za mufnju krava mobilna i stacionarna izmuzlšta za ovce i koze
Osiguravamo i prodaju proizvoda i dijelova. Sve navedene proizvodne djelatnosti naše izvodi u skladu s normama ISO 9001 :2000.
Svake godine FARMTEC a.s. na tržište dodaje oko 40 novih proizvoda, a sve starije i u radu dokazne proizvode dalje inoviramo i moderniziramo s gledišta na welfare životinja. Asortiman nadopunjavamo kvalitetnim inozemnim proizvodima.
Putem našeg zastupnika za Hrvatske i bivše Jugoslavije TEL05 GRUPA d.o.o., pružamo suradnje proizvodnim i montažnim tvrtkama za izvoz tehnologije, nadopune našeg asortimana, gradnji objekata i investicijskih cjelina.
Svojim iskustvom i saznanjima ostvarivanje poticaja EU putem programa SAPART, gdje smo na Republike Ceške, ostvarili 90% uspjeh za naše klijente.
Putem nama banaka, pružamo kreditiranja Investicije do 12 godina, uz uslugu potrebne dokumentacije ( projektne dokumentacije, lokacijske i dozvole, ekološke studije, kreditne linije i sl.).
Za sve potrebne informacije, molimo da nam se obratite na naš broj tel./ faks.: 01/2792-131, e-mail adresu: telos.grupa@zg.t-com.hr, ili nas kontaktirajte osobno u našem uredu: TELOS GRUPA d.o.o., 4a, Vrbovec.
Ivanec, 100 krava holstein pasmine). Na gospodarstvima su izneseni podatci o OPG-a, ali i kritike u smislu još boljeg farme. su predstavili svoja gospodarstva, te iznijeli svoja razmišljanja o proizvodnji mlijeka. Zanimljivo je bilo vidjeti da se sva tri gospodarstva s istim problemima, a to je tehnologija proizvodnje hrane za krave. Iskusni savjetodavci odmah su farmerima ukazali na probleme i, naravno, spremno ponudili svoju Nakon obilaska terena slijedila su predavanja. Kolege iz Hrvatskog centra Davorin dipl. ing. i Tomislav dr. vet. med. su predavanja temama: Sustav goveda i Sustav kontrole trupova i polovica u RH. Farme sa slobodnim držanja i adaptirane) predstavili su savjetodavci iz pojedinih županija: Tomislav Kotudipl. ing. iz - baranjske županije, Ljubica dipl. ing. iz - podravske županije, Josip dipl. ing. iz Bjelovarska - bilogorske županije i mr. se. iz - županije. je, da je sve više novih farmi, sve više i staja, sve broj krava po OPG-u, da se polako uvode nove tehnologije u proizvodnji hrane za krave. Jenostavno je razina znanja mlijeka. U naši terenski agronomi žele do svakog koji s proizvodnjom mlijeka, a (koji proizvode na danas neprihvatljive prenijeti svoja znanja i vještine. Kako do proizvodnje mlijeka po kravi, kako što djelotvornije iskoristiti poljoprivredne površine a pri tom
1tft1I
ostaviti tlo plodnim, kako što bolje «skladištiti» krmu nakon skidanja s površina, kako sastaviti što kvalitetniji obrok, kako proizvesti mlijeko kvalitete - uvijek su aktualna pitanja. Savjetodavci su spremni dati odgovore!
Mr. se. Miroslav govorio je o europskim iskustvima uzgoja simentalskog goveda te naveo pozitivne primjere zamalja koje su svoje govedarstvo bazirale na simentalskoj pasmini goveda. Josip dipl. ing. prikazao je troškove izgradnje staje za krave, a Ljubica dipl. ing. management hranidbe krava. dipl. ing. daje pregled managementa reprodukcije u govedarstvu, a Emilija Frižon, dipl. ing. u suradnji s Katedrom za govedarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku obradila je temu: iskorištenje genetskog potencijala krava sustavom lacto-cordera».
Naš uvaženi suradnik Damir dipl. ing. govorio je kao i uvijek o aktualnim temama hranid-
be krava; ovaj put o prednostima i problemima u hranidbi krava TMRobrokom.
Ovakvim Radionicama savjetodavci su prikazali rad svoje Službe u proteklom razdoblju te u kom smjeru u nihov rad. Svakako, razine znanja naših farmerajedanje od osnivnih ciljeva kojemu svi težimo. Nije lako u agraru, posebice u stvoriti jedan univerzalni plan po kojemu se graditi ili svaka farma i po kojemu poslovati naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Kolikaje raznolikost geografskih
Republike Hrvatske, još je više i ideja i savjeta za razvoj farmi na tim Zvati se savjetodavcem, velika je i izazov, a umiješnost davanja savjeta i širenja znanja na terenu, svakako je velik uspjeh. Naše kolege iz HZPSS-u svakako su uspješni jer, priznat brojke govore da je sve više i više novih farmi koje su se prilagodile novim tehnologijama u proizvodnji
Mljekarski list 01/2007.
Slika 2: Sve boljii bolji- ima razlogaza slavlje
ODRZAN
ProšJi mjesec je bio izuzetno za sve one ko.ii svojim radom sudjeluju na
mljekarstva u Republici Hrvatskoj, ali i šire, što da su u radu sudjelovali i inozemni Pokrovitelj 37. simpozija bilo je
37. HRVATSKI SIMPOZIJ MLJEKARSKIH
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, pa je ovaj skup otvorio državni tajnik MPŠVG - prof. dr. se. Dragan
250 znanstvenika i iz
mljekarstva odazvalo se pozivu za sudjelovanjem na Simpoziju, koji je održan 26. do 29. studenoga u Lovranu.
STRUCNJAKA s sudjelovanjem
Izuzetno veliki odziv govori u prilog aktualnosti problematike našeg mljekarstva, odnosno potrebu za usuglašavanjem hrvatskih propisa o mlijeku i proizvodima s legislativom EU, što i je bila tema Okruglog stola. Moderatori su bili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore, priznati znanstvenici s Agronomskog, Prehrambeno-biotehnološkog i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskog centra - SLKM-Križevci, te predstavnici iz Slovenije i Švicarske. Zanimljivo je bilo kako država poput Švicarske (koja nije dio EU) uspijeva organizirati svoju proizvodnju, preradu i prodaju mlijeka i proizvoda.
Znanstveno - dio Simpozija se može pohvaliti velikom znanstvenika i za sudjelovanjempredstavljen je 51 rad.
Sudionici Simpozija su svoja znanstvena i iskustva razmijenili putem plenarnih predavanja, usmenih na posterima, te raspravom na Okruglom stolu, za koji je vladao poseban interes. Upravo zbog složenosti ove teme i koje ima za sve i ,\,!ljekarski li.st 01/2007.
mlijeka u ovom prijelaznom razdoblju, na pitanja sudionika odgovarali su djelatnici državnih službi i znanstvenih institucija, odnosno svi oni, koji su direktno ili indirektno u rad timova s EU. Radovi mljekarske tematike iz svih segmenata proizvodnje i prerade mlijeka predstavljeni su u dva dana. Dobro organiziran
program Simpozija dao je svakome dovoljno vremena da predstavi svoje novo koje sigurni smo, doprinijeti još razini znanja, a sve u svrhu proizvodnje i prerade mlijeka. Tematika kvalitete mlijeka i proizvoda te nove spoznaje u tehologiji mlijeka i mlijeproizvoda dale su jasan pregled što su naši radili u pro-
1: PredstavniciMinistarstva poljoprivrede,šumarstva i vodnogagospodarstvai Hrvatske gospodarskekomore
Slika
tekle dvije godine, od posljednjeg održanog Simpozija. Veliko nam je zadovoljstvo primijetiti da je sve vebroj mladih koji svoju vide u mljekarstvu. Lista radova govori sve - imamo dovoljno strukoji su spremni odgovoriti svih izazovima koji se na putu mlijeka od polja do stola.
Hrvatska mljekarska udruga želi svojim djelovanjem i ovakvom organizacijim Simpozija na jednom mjestu okupiti iz podrumljekarstva, te stvoriti homogenu ekipu koja svojim djelovanjem unaprijediti mljekarstvo. Povezati iz menagementa hranidbe i držanja krava te tehnologije prerade mlijeka, a pri tom zadovoljiti potrebe mljekara koje žele dobru sirovinu i nove tehnologije, nije bilo nimalo lako.
Dosadašnje iskustvo u organiziranju simpozija nam je pokazalo da se konkretni problemi svakog vrlo rješavaju druženjem i uspostavom kontakata izvan službenog programa Simpozija. Stoga smo i ovoga puta predvidjeli dovoljno slobodnog vremena za druženje i razmjenu iskustava.
Naše - mljekare imale su priliku predstaviti svoje proizvode i na jednom mjestu razmijeniti iskustva o tehnologijama proizvodnje ali i novih proizvoda koje možemo na tržištu.
Glavni sponzor Simpozija bila je LURA d.d. je promotivni materijal korišten u promidžbi Simpozija. Koktel dobrodošlice je organizirala LURAd.d., a uz šampanjac sevirani su ponajbolji sirevi iz palete LURINIH proizvoda.
Agrokor je na predstavio sireve iz proizvodnog programa AgrolaguneMljekare Belje-Beli Manastir, a prisutni su uživali vina iz Beljskih podruma.
Agrolaguna - predstavila je svoj proizvod - sir s maslinama u maslinovom ulju,
2: ModeratoriOkruglogstola:«Usuglašavanjehrvatskih propisa o mlijeku i proizvodimas legislativomEU»
3: Puna dvoranana predavanjimasiguranje znak aktualnosti tema po jednu kao poklon-suvenir svakom sudioniku Simpozija. Ovaj proizvod dobio je Zlatno na nedavno održanoj izložbi i kozjih sireva u Malinskoj. I mljekara Sirko - Vratišinec
organizirala je degustaciju svog novog proizvoda - slani sir u ulju. ·
Zaista, široka paleta sireva od mlijeka krava i ovaca hrvatskih Zahvaljujemo mljekarama i M(jekarski list 01/2007.
Slika
Slika
svim ostalim sponzorima, što su i ovaj put uvidjeli važnost održavanja Simpozija mljekarskih i da je ovakvo «druženje» korisno svima koji sudjeluju u proizvodnjni i preradi mlijeka.
Sa sjedniceUpravnogodbora Hrvatskemljekarskeudruge Neposredno nakon završetka 37. simpozija, održana je sjednica Upravnog odbora Udruge, na kojoj je dana o realiziranim aktivnostima HMU tijekom 2006. godine, a koje su bile planirane i odobrene na Godišnjoj skupštini, održanoj u lipnju ove godine. Upravnog odbora, koji su i sami sudjelovali u radu Simpozija dali su vrlo visoku ocjenu i podršku organizaciji ovoga skupa, sa
- da se u ime Upravnog odbora posebno zahvalimo _predstavnicima državnih službi: MPSVG,HGK, HSC, predstavnicima znanstvenih institucija i mljekarama koji su redom
uspJesno i profesionalno odradili svoj dio posla, a Hrvatskoj mljekarskoj udruzi pripomogli i
Oprema za staje
Zavjese - mreže boksovi krmne zabrane madraci pregrade (termo) pojilice skreperi
dali velik doprinos u prepoznatljivosti dobrog organizatora ovakvih
- premazi za izmuzište i podove
NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice
Visokokvalitetne
zemske steone junice olštajn-frizijske pasmine
I
Mekušanska cesta 62~agro@hi.htnet.hr
HR-47000 Karlovac - Tel./fax: O www.nedagro.hr - Mob.: 098 365 857
Slika 4: Upravnogodborau punom sastavu
MALIPOSJEDI i proizvodnjamlijeka
Inastavak na broj 12/2006.
Mr. se. b t bi. K kv 1 d' d d d d ·
«Ajde, kada ti tako kažeš, pokušat Ti si ipak poljoprivredni savjetnik i znaš bolje od nas. Ali moraš nam složiti kakvoga kredita za tih 5 junica».
Svakako, složit kredita za junice! I tako je krenula ova i evo nastavka. Malima i onima koji malo imaju ili nemaju ništa a nalaze se na uvijek se na putu nalaze nekakve prepreke, prepreke izvana, ali nažalost vrlo i iznutra. Prepreke izvana i nisu tako opasne i one se daju ili U ovom našem prepreka je bila odluka županijske komisije da se te godine kredit za kupnju junica i nje stada može dati samo onim mlijeka koji u staji imaju barem 3 krave. stalnom uvjeravanju, kako nadležnih službi tako i samih potencijalnih koji su od samog bili u svoj uspjeh i nabave kvalitetnih junica, uspjeli smo ih uvjeriti da oni to mogu, kao što smo na i procijenili.
Ivo i Danijela dobili su kredit i kupili 5 junica i od 5 junica, valjano uzgojnih grla, dobili 1 dobru kravu. Zadužiti se kreditom i kamatama za S junica, pri jednoj i nije baš jednostavno i lako i još k tome od 5 junica dobiti jednu «dobru» kravu koja daje 18 litara mlijeka.
Ivo nije stao, je od svoje male kupio 1 pa je oni sami uzgojiti. I mu proda žensku mladu junicu koja je imala
Ml.fekarski/i,st 01/2007.
Iza sobom to Ivo tada nije znao, krivo ovo, te je krivo ono. Loše ali ne vjerujem da to nije znao i krave, loše junice, pa su i uvozne gazda koji mu je takvu junice loše: mala cijena mlijeka, mali prodao za uzgoj i daljnji rasplod. poticaji, krivi su i veterinari, pa sve Kada je Ivo kasnije ovo do svjetske politike. Ama baš svi i svom poljoprivrednom savjetniku i sve, osim njih samih i njihova kada sam mu objasnio kakve su rada. A u svjetskoj politici u posljedice za junicu koja je imala velikome i u malome, u svakome od brata blizanca i savjetovao da nas, od pamtivijeka vrijede tri vrati robu natrag, pravila. Prvo tko radi, taj i bere dni Ivo je odgovorio: «Ako me je plodove svoga rada. Drugo, tko god namjerno prevario, neka mu ide na zlo radi, zlo i a Bog je dao i dušu, a mi i to prebroditi». zapovijed «ne drugome, ono Vrlo je važno za svakog polja- što ne želiš da drugi tebi». privrednog savjetnika dok u oko loših junica i ovakvim situacijama nekoga loših uvoznih junica i dan danas je savjetuje, da procijeni jesu li to ljudi kod nekih aktualna. Jedna od prije koji nešto stvoriti i iz i mi je ostala u još za Ive uhvatiti se u koštac s radom i u jednom prilogu iz Istre u poslom. Baš je televizijska „Plodovima zemlje". «Loše uvozne serija Gorana o Americi i junice - netko je opet nasamario i njegovi razgovori s Hrvatima koji su prevario naše seljake, krave ne daju u Ameriku došli bez igdje pa i mlijeka ono 30, 40 litara, pa da bar bez znanja engleskogjezika, a danas daju i 25 bile bi donekle dobre. E, pa su bogati i uspješni ljudi. «O, da, dokle to tako?». Kada sam u radili smo i po 12 i po 14, pa i po 16 prilogu vidio livade s nepokošenom sati, dok nismo stvorili osnovni starom travom i sijeno, "ajme kapital». Bravo! Uspjeh i bogatstvo majko", bilo mi je jasno gdje je možeš samo radom i dobrim problem. A o stajama i ljetnim gospodarenjem. To je tako, i samo temperaturama da i ne govorimo. I tako, i u proizvodnji mlijeka. Vidimo krave ostajati Mnogi, da je uspješnih mlijeka nažalost, vide krave i sve drugo osim bilo i u socijalizmu i u kapitalizmu, u krme koju još k tome sami svim i u svim gospo- proizvode i spremaju. Pa kada još k darskim uvjetima. tome otvore diskusiju o genetici i Ovo s preprekama izvana i selekciji ... iznutra? Najopasnije su one tu smo dakle, pa s prepreke iznutra, tj. kada netko ne uvoznim junicama, pa s zna kako bi i što bi, i još k tome junicama ide i loša genetika. Ispada slušati i gledati druge kako rade i da tamo odakle uvozimo rasplodne kako njima ide, i uvijek se nalazi na junice (a uvozimo uglavnom iz i na malome i na poziciji Austrije, Nizozemske i ccnikud - nikam». Te ne može se ima i loših krava i loših
bikova, baš kao i kod nas. I baš od tih loših krava nama prodaju loše junice, a od onih dobrih krava i dobrih bikova sebi ostavljaju rasplodni materijal. Možda oni to i namjerno rade, vrazi ga znali, i to baš nama? I uz sve znanje i svu nauku još uvijek netko loše radi i tamo i kod nas. Loša krava x loš bik = loša junica. I eto nas opet na selekciji. Dobra krava x loš bik = lošija nova krava od matere. Loša krava x dobar bik = bolja nova krava. Dobra krava x dobar bik = još bolja krava. Ali ne mora uvijek biti tako; kod kombinacije gena nikada se ne zna što ponekad ispasti. Da ne bismo prodavali ili kupovali u najbolje bi bilo kada bi se prodavale prvotelke. Nakon 60 dana laktacije bi se pokazalo što smo dobili iz kombinacije, krava x bik. Ali, teško je stvari i navike mijenjati. Ali da se mene pita, u Hrvatskoj ne bi bilo prodaje rasplodnih junica, odavno, nego samo prodaja prvotelki i krava. Junicu si ti uzgojio pa neka se ona kod tebe oteli. Prodati možeš prvotelku s teletom ili bez njega. bi se onda vodilo o izboru bikova i sperme, i o selekciji na vime.
našim dobrim i Udrugama: UVEDITEU HRVATSKOJPRODAJUPRVOTELKI s kontrolom od 60 dana poslije teljenja, i hrvatsko govedarstvo daleko bržim korakom krenuti naprijed. Terenski agronom to dobro vidi i definitivno nema drugoga rješenja. Treba razgovarati s ljudima. S ovim prijedlogom o prodaji prvotelki slažu se gotovo svi dobri s županije.
što ne želiš da drugi tebi. A u još nešto sam se u životu Odvažni, ~trpljivi i marljivi uvijek idu naprijed. Zivotje borba svakidašnja!
Što se selekcije, selekcija je posao dugotrajan; i od loše krave je uzgojiti bolju junicu, odnosno novu kravu. Ali bez sve bolje krme i sve bolje ishrane i sve boljeg držanja krava, nije to ostvariti. Ostvariti napredak. Tako se Ivo latio i proizvodnje sve sve kvalitetnije krme.
OPG Danijela Štaglinec, grad Koprivnica
Danijela je «nositeljica» OPG-a i novostvorenog radnog mjesta u proizvodnji mlijeka. Još samo da mljekara svaki mjesec uredno mlijeko i da premija stiže na vrijeme. Rate za otplatu kredita s kamatama uredno stižu i uredno ih treba podmiriti.
Podatci o OPG-u,u studenome 2006. Struktura obitelji: Ivica (1968.), supruga Danijela (1975.) i lvana (1997.). Struktura posjeda 2002. godine:
Vlastite zemlje 0,5 jutara + 5 jutara u zakupu.
Struktura posjeda 2006. godine: 4 jutra vlastite zemlje + 0,5 jutra 30jutara u zakupu. Struktura stada 2002. godine: 1 krava + 1 junica za klanje. Struktura stada 2006. godine: 7 krava + 4 junice + 4 mlade junice.
Od prvih 5 junica (na kredit) u proizvodnji je još uvijek samo ona 1 dobra krava koja proizvodi 22 litre u vrhu laktacije, ostale su završile na klanju. Jedna od kupljenih junica kao prvotelka imala je 2 do 3 litre mlijeka, isto i u drugoj i laktaciji kada je završila u klaonici. U 2004. godini kupljena je još 1 krava i 1 junica. Ostalo je sve vlastiti uzgoj. Muške prodaju sa 14 dana starosti.
Proizvodnja: najbolja krava - 22 litre, ostale oko 20 litara. Mlijeko uvijek u E i ponekad u I. klasi. Ishrana krava: sijeno sa zasijanih travnjaka u 4 otkosa + sijeno s prirodnih livada u 2 otkosa + silaža
Slika 1: Staja - ne velika, 10 m x 61 5 m
( prva 2003.) + vlastita smjesa.
Struktura mehanizacije 2002. godine: traktor 58 KS
Struktura mehanizacije 2006. godine: 2 traktora 58 KS + 75 KS s duplom + plug, prikolica
za gnoj, rotokosa, grablje, samoutovarka,jednoredni silokombajn.
Za daljnju organizaciju OPG-a i tehnologiju s izmjenom sjetvene strukture i sjenaže neophodna je poljoprivrednog savjetnika.
Kada smo uzimali ove podatke, savjetnik je predložio novu staju za 25 krava, improviziranu «lauf staju» + izmuzište + 2 betonska silosa.
Sada je silaža na zemlji i u jednom drvenom silosu.
da savjetnik ima vrlo malo vremena, ali puno savjeta i o organizaciji i o tehnologiji možemo dati (i dajemo) u Mljekarskom listu.
Da se može uspjeti i stvoriti kapital i podloga za daljnji razvoj dokazali su mnogi, a njima su i Ivica i Danijela iz Štaglinca u Koprivnici.
I na kraju, Ivica na posao više ne ide na biciklu, nego svojim autom. Bravo. Tko raditi taj ne radi samo 8 sati. A tko radi, taj i stvara. I radno vrijeme vašeg terenskog agronoma iznosi od 10, 12, pa i 14 sati na dan.
su tu da se
Netko i iz neke nešto a svatko ima i svoju
Tu smo u prolazu, vrijeme i godine lete, dolazimo i odlazimo, a zemlja je uvijek tu i uvijek je netko Nije Bog stvorio tek tako da uludo trati svoj životni vijek, nego da njegova polja i njegove vrtove, da stvara i umnožava talente koje je dobio na dar i M(jekarski list O1/2007.
Slika 2: Više krava traži i traktor
Slika 3: Silos na zemlji
Slika 4: Silos od dasaka - i betonski silosi
Svim ministarstvima je naloženo da sastave opsežni popis propisa u vlastitoj nadležnosti. Projekt
HITROREZprovodi se tako da se svaki propis podvrgava setu jednostavnih pitanja:
1. Je li on potreban?
2. Je li u skladu sa Zakonom?
3. Je li povoljan za poslovanje?
4. Je li u skladu s EUstandardima?
5. Je li u skladu s propisom Svjetske trgovinske organizacije WfO-a?
Nakon inventure
propisa a navedene kriterije, propisi se preispituju tri puta i to:
- Tijela državne uprave koja imaju pravo donošenja propisa, - Posebna jedinica za HITROREZ, - Zainteresirane strane i sami poduzetnici.
KADA TKO I ŠTO TREBA
a) do 01.12.2006. potrebno je sastaviti inventurne liste svih propisa i to su obavezna središnja tijela državne uprave (obrazac 1), b) do 15.01.2007. analiza propisa (obrazac 2) obaveza središnjeg tijela državne uprave i pravne osobe sa javnim ovlastima, c) 01.03.2007. dostavljanje informacija o propisima (obrazac 3.) koji predstavljaju nepotrebne zapreke u poslovanju, d) 31.05.2007. izrada prijedloga za Vladu RH, e) lipanj 2007. pravo na žalbu za preporuke Posebne jedinice, f) srpanj 2007. Vlada bi trebala razmotriti i usvojiti preporuke HITROREZAi postupiti po ustavnoj zakonodavnoj proceduri.
TKO MOŽEDATIPRIJEDLOG?
Svaki RH i gospodarski subjekt može dati prijedlog za pojednostavljenje ili ukidanje pojedinih propisa te ga poslati posebnoj jedinici na adresu HITROREZ,Zagreb, Gajeva 4 ili elektron i m putem na e-mail: info@hitrorez.hr
ŠTO SE OD
HITROREZA?
HITROREZ je namijenjen upravo poduzetnicima. On je usmjeren na smanjenje i uklanjanje
administrativnih barijera koje su Vas kroz nepregledne propise usporavale i da riješite vlastiti posao. Nezavisni procjenjuju da je u RH nepotrebno od 3050% procedura, a da 30-40% procedura treba pojednostaviti, uštedjeti 2-5 milijardi kuna. Prema procjeni u RH postoji oko 1 500 podzakonskih akata koji na gospodarske subjekte, te oko 9 000 normi standarda koje treba izmijeniti.
da se radi o broju Mljekarskog lista koji su vezani na poljoprivredu a naš prijedlog je da se posebno osvrnete na dijelove koji otežavaju i poskupljuju Vaših programa, a
- Operativnog programa razvoja govedarstva
- Operativnog programa razvoja svinjogojstva
Posebnu pozornost obratite na propise i troškove koji otežavaju investicijsku aktivnost, a koje propisuje lokalna samouprava i javna su:
- Komunalne naknade
- Naknade za koncesiju
- Slivne naknade
Primjeri iz EU i svijeta mogu nas ohrabriti da se aktivno i olakšamo si poslovanje, rasteretimo nepotrebnih uštedimo vrijeme, ulaganja u gospodarstvo i otvorimo nova radna mjesta.
Susjedne zemlje - i Austrija su u tome uspjele, smanjile administrativno povezaposlenost i investicije. Isto to Danska, Velika Britanija i druge zemlje EU
Vaši prijedlozi trebali bi biti
- Naknade za korištenje voda
- Naknade za zaštitu voda
- Pristojbe
- Ostalo
prijavljeni na OBRASCU3. - Obaveze na pregled propisa od strane pravnih ili osoba. smatramo da i bez popunjavanja obrasca 3. svoje prijedloge, uz pismeno obrazloženje, možete dostaviti na navedenu adresu.
da kroz projekt HITROREZ,uz druge projekte i mjere, dobiti djelotvornu i modernu javnu upravu te nova radna mjesta i snažniju gospodarsku aktivnost
Mljekarsk1'.list 01/2007.
agrometeorologija
Mr. se. Dražen agrometeorolog
"Od kada godina
1.
Mnogi su narodi željeli slaviti nove godine uvijek u isto godišnje doba, a to da godine pada na isti dan. Upravo zato, godina je u Kini s prvim mjesecom poslije zimskog solsticija, a u staroj s prvim mjesecom poslije ljetnog solsticija.
godine u starome Rimu nije predstavljao samo
VAŠ
godine, prekretnicu u javnom i poliživotu. Konzuli su svoje dužnosti preuzimali 1. ožujka pa je to bio prvi dan
i upravne godine. No, 154. godine prije naše ere, konzuli su morali preuzeti svoje dužnosti ranije, pa od tada i sve do danas, godina 1. Nekada je kalendarski mjesec u godini onim danom kada se prvi put iza pojavio vidljivi srp, pa bi mjesec trajao dok se ova pojava ne ponovi. Tako je mjesec trajao 30 dana, a godina 12 mjeseci,
OLAKŠANJE
UZ HUMORA
Dr. lvoBelan
U nekim su bolnicama uredili i posebne prostorije koje nisu više samo dnevni boravak, nego u njima organiziraju nastupe a u njima su i knjige s vicevima, itd.
Glavni kirurg jedne takve bolnice kaže:»Sve je to zamišljeno i napravljena tako da nastoji ili bar neutralizirati negativne emocije pacijenata koje idu zajedno s njihovim bolestima.» U tijeku je ijedno ispitivanje kojemu je svrha istražiti kako humor može oboljelima od AIDS-a, kao i onima koji vode zdravstvenu skrb o bolesnicima. Odvajaju se i financijska sredstva za ispitivanje primjene humora u se ijedan medicinski fakultet sprema uvesti, kao poseban predmet u svom nastavnom programu, humor u bolesnika.
Jedna stara izreka kaže:» Smijeh je najbolji lijek:» Ideja o tome da možda postoji direktna veza smijeha i zdravlja postaje sve
odnosno 360 dana. Normalno, tako su nastale razlike u duljini mjeseca i godina. Ni datumi nisu uvijek oznaisto godišnje doba. No, vjerujemo da mnoge interesira odakle kalendar - koju ovih dana izgovaramo neke dane u 2007. godini. Spomenutaje nastala od latinske «calare», što izvikivati, jer se prvi dan u mjesecu po starom izvikivao. Dakle, svaki prvi izvikani dan u mjesecu zvao se «Calendae», tj. kalende. Eto, tako «kalendar» prvo postaje oznaka za prve dane u mjesecu, a danas za sve dane ujednoj
U posljednje vrijeme sve broj zdravstvenih radnika (i i medicinskih sestara) govori o važnosti humora, smijeha i dobrog raspoloženja bolesnih ljudi i njihovih obitelji, kao i onih koji te bolesnike i brinu se o njima. U nekim gradovima osnovana su i posebna udruženja za promicanje smijeha.
popularnija. Jedan profesor s medicinskog fakulteta u Los Angelesu nedavno je komentirao: je da smijeh služi kao neki agens. N~što kao pancir košulja, on može da zaštitite od djelovanja negativnih emocija koje vas napadaju u bolesti. mišljenja sam da nikad ne bismo smjeli uzeti smijeh kao zamjenu za kompletnu medicinsku skrb». Dakako, s ovim se mišljenjem u potpunosti slažemo. su uvjereni da pozitivne emocije znatno na fiziologiju ljudskog organizma. lako im do sada nije uspjelo potvrditi neke fiziološke smijeha, ipakje poznato daje jedan dobar smijeh, onaj od srca, povoljno djeluje na disanje, krvni tlak, tenziju probavu i raspoloženje. Od na zdravlje, možda su još važnije koristi humora i smijeha, posebno za ljude koji su bolesni ili su hospitalizirani.
SMIJEH DUŠU
Biti hospitaliziran predstavlja
vrlo stresnu situaciju. humor može odvratiti pažnju bolesnika od problema s kojima je okružen i udaljiti ga od stvari i misli koje ga možda izdaju i Gotovo uvijek, pacijentima bolest postaje centar, glavni fokus njihove preokupacije. oni se moraju pokrenuti od stanja depresije prema stanju svoje nove situacije i suživljavanja s njom. Pretpostavlja se da smijeh može ubrzati taj proces. Zdravstveni radnici bolnica, koje su za svoje bolesnike uvele raznolike humor-programe, da ti programi stvarno poboljšavaju kvalitetu života. u vidu kompleksnost sustava zdravstvene skrbi, i to predstavlja veliko
za humor može i u najpotresnijim situacijama. Poznato je da i borci u prvim borbenim linijama, usred zasipanja granatama, duhovitim upadicama i dobacivanjima znatno olakšavaju svoj težak
