Mljekarski list 10-2007

Vrijeme promjenjiva, imunitet stabilan!

Stalne promjene temperature su vrlo naporne za organizam te pogoduju razvijanju raznih infekcija i prehlada. Kad se tome pridoda svakodnevni stres, vaš imunološki sustav je itekakc ugrožen.

Zato je potrebno prirodnu otpornost organizma kake bi se othrvao štetnim utjecajima iz okoline.Vrlo jednostavan i vrlo ukusan da to je svakodnevno uzimanje BioAlctivaLGG.

iedan BioAktiv na dan vaš imuniteti

BioAktiv LGG je iznimno zdrav proizvod dobrom probiotskom bakterijom LGG, koja dio prirodne probavne mikroflore zdravog ljudskog organizma.

U probavnom sustavuLGG štiti naš organizamod štetnih baktA ali se i troši pod negativnim utjecajem stresa, nekih lijel i infekcija.

Upravo zbogtoga LGG u organizmu valja redovito obnavljati! ga, neovisno o vremenskoj prognozi, prije nego što napustite to1 svoga doma, sjetite se uzeti BioAktiv LGG!

Jer BioAktiv djeluje iednalco u svim vremenskim uvieti

MINISTAAS"TVOZDRAVSTVAPREPOZNALOJEVRJJEDNOSTKI.JNIOGHISRTlVANJA I IZI RJEŠENJEl(OJIMSE PIIOIZVODA S DODA1XOMLG<ri. KI.ASA:uPn 5'41--02/03-0l/'4&f

SADRŽAJ

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE

Ekonomsko gledište na mljekarsku proizvodnju u sušnoj godini ________ 2

IZLOŽBE

Lika i Senj imaju što pokazati ______ 6

15. jesenski bjelovarski sajam, Gudovac 2007. ______________ 35

II. županijska izložba stoke "Sinj 2007." ___ 38

II. izložba goveda Primorsko-goranske

županije ______ _ ___ 40

NAGRADE - najuzorniji hrvatski poljoprivredni 2007. godine __ _______ 8

MALA ŠKOLA HRANIDBE

Osnovni pojmovi iz hranidbe ________ 10

RATARSKE I KRMNE KULTURE

jesenske košnje za uspješno prezimljavanje lucerne. __________ _ 14

OBAVIJEST

5. gospodarski sajam - sajam sira ___ 15

VETERINARSTVO

Slinavka i šap _______________ 16

Naslovnica: Održana prva izložba goveda županije

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Vaše - Hupoly ________ 18

Godišnji pregled Centra za u Slavonskom Brodu_

KVALITETA MLIJEKA O mlijeku kojega su proizvele životinje oboljele od mastitisa ____________ 20

GOSPODARSTVO

TRŽIŠTE STOKE

Tržište stoke IZ UDRUGA

Povratak lucerne "Kraljice krme" u

Zlatnu dolinu.

RAZMIŠLJANJE

Stanje poljoprivrede na Grada

odbor: dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Amellja Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., lzvrinl urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica:Nada prof. Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednlitvo: Zagreb, llica31/III,

"Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

EKONOMSKOGLEDIŠTE

NA MLJEKARSKU PROIZVODNJU U SUŠNOJ GODINI

Isto tako, ove županije raspolažu s ukupno 57 % obradivih površina u Hrvatskoj, odnosno preko 70 % ukupno zasijanih površina i površina pod žitaricama. Udio površina pod industrijskim biljem je od 95 %, a u ovim je županijama 52 % proizvodnje krmnog bilja.

Za ovo je proizvodnja kukuruza (preko 80 % ukupne državne proizvodnje) i soje (preko 97 % ukupne proizvodnje). Od proizvodnji važnih za govedarstvo, odnosno hranidbu stoke, treba u prvom redu izdvojiti proizvodnju kukuruza za silazu, a zatim proizvodnju repe, djeteline i sijena.

Prema tome, ovih 13 županija predstavlja glavninu hrvatske proizvodnje merkantilnog kukuruza i kukuruza za silazu, te soje, a se smanjenje prinosa upravo ovih kultura.

Kako u nas nema stalnog odnosa proizvedenih krmnih jedinica i prirasta stoke, odnosno proizvodnje mlijeka, ne može se s velikom prognozirati utjecaj debalansa ovogodišnje proizvodnje krmiva na kretanje proizvodnje mlijeka

U 13 županija koje su proglasile elementarnu nepogodu od suše je oko

65 %našeg ukupnog fonda goveda, te preko 60 %ukupnog broja muznih krava u Hrvatskoj. U tim se županijama godišnje proizvodi preko 65 %ukupne proizvodnje mlijeka i ostvaruje oko 70 %ukupnog prirasta stoke (tov).

---------

godine.

Neki okvirni i nepotpuni proracum upucuJu na oko 30 % manje ovih krmiva za korištenje u hranidbi stoke i prema nekim procjenama 15 %-tno smanjenje ukupne proizvodnje mlijeka godine. Pretpostavlja se da biti uvoza krmiva, a jedan dio obiteljskih gospodarstava s manjim posjedom i manjim brojem grla nedostatak kvalitetne krme nadoknadit hrane slabije kvalitete - što uzrokovati smanjenje proizvodnje mlijeka i prirasta stoke.

proizvodnja i reagiranje javnosti na izravne posljedice suše

Stigao rujan, se cijene kruha i mesa ... , pa se kalkulira i s poskupljenjem mlijeka jer proizvomlijeka, preko strukovnog saveza koji proizvedu oko 70 % našeg mlijeka, traže nih

cijena za 30 %. Takvo opravdavaju rastom cijena inputa, velikom sušom koja ili dodatno troškove inputa, te da prodajna cijena raste i u EU.

Popisžupani/a koje su proglasilestanje elementarnenepogodeod suše

Bielovarsko-bilogorska

Brodsko-posavska

Varaždinska

Vukovarsko-sriiemska Istarska Požeško-slavonska Zadarska

Pro{ dr. se. Zoran -

Prema novinskom o podatcima te udruge mljekari dobivaju od 1,30 do 2,50 kuna za litru mlijeka, to valjda bez poticaja koji se, iako kasne, moraju S tom cijenom daleko smo od toga da su otkupne cijene niske, pogotovo u usporedbi sa zemljama EU u duljem razdoblju. Kad naša agrarna politika 7 - 8 godina održava nerealno visoku prodajnu cijenu mlijeka na temelju koje mogu poslovati i mali i loši onda ne može biti ozbiljan argument traženja više cijene cijena mlijeka u EU. cijena mlijeka u zemljama EU sigurno je posljedica nedostatka mlijeka na EU tržištu, ali agrarna politika poduzeti mjere ravnoteže i smanjenja cijena mlijeka.

je da se sušna godina odraziti na poslovanje ne samo ove, nego i godine. je da je cijena kukuruza u nekim dijelovima Hrvatske porasla sada za 30-ak posto. To je posljedica nerazvijenog tržišta hrane gdje su velika odstupanja cijena, ne samo nego i županijama, odnosno na državnom tržištu. Da je tržište razvijeno i povezana, ne bi bilo tolikih odstupanja.

Jasno je da 30% - tno

cijena preko mljekara koje nisu spremne, prema nekoj solidarnosti, s kooperantima. Do sada je uvijek država preko

resornog m1mstarstva amortizirala dio štete (koji bi pao na teret ili samo da se ništa bitno u ranije dogovorenim kriterijima otkupnih cijena ne bi mijenjalo. To je primjer "vatrogasnog" funkcioniranja potpora; daje se koliko se može, kad se može i onome tko najuvjerljivije dokaže da mu je voda došla do grla.

Suša je elementarna nepogoda. Županije ju proglašavaju da bi imale uvjete za poljoprivrednika. Pitanje je koliko i kako obeštetiti Sve jednako ili više one koji imaju štete? Što ako je susjedova šteta znatno

Treba li mu dati više? Tako bi bio onaj koji ne zna raditi i koji nije poduzeo mjere kao njegov susjed te tako umanjio utjecaj suše na i kvalitetu prinosa.

Koristimo li poticaj kao razvojnu kategoriju, tada dodatno treba nagraditi onoga tko je kako treba raditi i koji pokazuje konkurentnost u svim uvjetima, pa i sušnim. Ovo nije ni prva ni, nažalost, zadnja sušna godina, pa bi o tom pitanju trebalo imati jasnija "pravila igre".

Još mi je u odgovor jednog "sindikalnog zastupnika" pšenice iz vremena posljednje velike suše 2003. godine, kad je rekao kako njegov kolega koji je u sušnim uvjetima ostvario oko 5 tona prinosa po hektaru ne zaslužuje odštetu kao njegov susjed u istoj katastarskoj koji nije imao više od 2 tone prinosa. Otprilike, na takvoj se osnovi temelji gotovo svako traženje odštete. I takav pristup doveo je do toga da godinama nemamo razvoj proizvodnje mlijeka i konkurentnosti

Svjetlija statistika i primjeri

Posljednje 3 godine pokazuju više promjena nego cijeli niz godina prije. Vrlo je slikovit i podatak samo za dvije posljednje godine. Proizvodnja mlijeka prema otkupu u srpnju 2007. godine je oko 56,3 milijuna litara, što je za 3,3 milijuna

litara vise nego u srpnju 2006. godine. Pritom je broj mlijeka 2006. godine bio 32 804, a sada je oko 27 500. je, prema tome, svaki u srpnju ove godine predao 200 litara mlijeka više (porast 12,2 %).Nadamo se da broja koji predaju

mlijeka znati i na pravi prebroditi sušnu godinu, pa u godini biti oscilacije u proizvodnji.

Svjetliji primjer predstavlja i vlasnik grla na upravo održanom sajmu u Gudovcu. Ako sam dobro zapamtio, radi se o kravi koja daje oko 11 litara mlijeka

M(jeka.rski li.st 10/2007.

poštuju slavonsku tradiciju,ali posluju suvremeno Detalj

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE

godišnje, a prihod je oko 33 kuna. Naravno, radi se o proizvodnji jedne krave, ne svih u staji. Neka mu je stajski prosjek i niži za udio, ovaj gospodar sigurno posljedice suše kao s onim prosjekom od 78 muznih grla u osnovnom stadu i 44,5 litara mlijeka po grlu godišnje.

U svjetlije primjere spada i novoosnovana farma u kojoj sam napravio kratak, ali slikovit prikaz ekonomike proizvodnje. Radi se o jednoj od tri novoosnovane farme kapaciteta preko 50 grla u Bebrina, u središnjem dijelu Brodsko-posavske županije. Farma obitelji lvana dipl. ing. poljoprivrede podignuta je ove godine korištenjem sredstava Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje u suradnji s "Dukat" d.d.

Investitor je u dva navrata osobnim odabirom u nabavio ukupno 47 muznih grla holstein pasmine. U mužnji je trenutno 34 grla muznosti 6 500 litara po grlu.

Osnovna ulaganja u farmu su oko 2,060.000 kuna ili 41.200 kuna po grlu. Gospodarstvo posjeduje kvalitetnu mehanizaciju za proizvodnju vlastite hrane. Koriste oko 30 ha vlastitih i oko 50 ha zakupljenih površina.

Prag rentabilnosti, odnosno donja granica isplativost farme u sadašnjim uvjetima je 6 046 litara mlijeka po muznom grlu (na bazi 34 muzna grla). Na toj bi razini cijena koštanja litre mlijeka bila 2,82 kune. Pritom bi bili podmireni svi troškovi proizvodnje

amortizaciju osnovnih sredstava i otplatu kredita.

Sadašnja cijena koštanja mlijeka (za 6 500 litara po kravi) je 2,71 kn po litri, a gospodarstvu ostaje oko 143,8 kuna dohotka.

s tim dohotkom može se kako bi gospodarstvo izdržalo poslovni gubitak izazvan sušom do granice od oko 51 % vrijednosti promijenjivih troškova

proizvodnje. Za toliko se, otprilike, mogu troškovi hrane, a gospodarstvo ipak ne bi završilo poslovnu godinu s gubitkom.

Nadamo se kako do takvih oscilacija cijena pogotovo što vlastitom proizvodnjom hrane gospodarstva u ovoj godini ne smanjenje prinosa od 15-20%.

Više puta isticana potreba da se na samoj farmi provode svi potrebni postupci za postizanje visoke muznosti s realnim troškovima, u ovom dobro amortizira poremetnje prinosa izazva-

ne sušom ili porast cijena hrane koju treba dokupiti za potrebe farme. Svaka dodatna potpora samo dohodak gospodarstva. U takvom lako je da izreka "Inati se Slavonijo" ima smisla samo kad Slavonac prestane uporno raditi po onoj "pleti kotac kao otac" i "u hodu" se u što mjeri prilagodi promjenama uvjeta proizvodnje. Kako je razvidno kako, ostalog, moramo i na ponavljanje sušnih godina, prema suši treba ravnati i tehnologiju proizvodnje radi ublažavanja posljedica na poslovanje

Tablica 1: Pregledulaganjau farmu (bezPDV)

Tablica2: Okvirna bilancahraneza potrebefarme

Tablica3: cijenekoštanjaza višu i nižu razinuproizvodnje

LIKAI SENJIMAJU

V STOPOKAZATI

Po pivi put u povijesti senjske županije - u Hivatskoj prostorno ali po broju stanovnika, nažalost "najsiromašnije" - održana je govedarska izložba! Izložbe bio je povijesni potkapelski Brinje, na se sajmištu, kako tvrde malo bolje još nikada nije okupilo toliko ljudi, a vjerojatno ni stoke, kao 10. rujna. Tamošnja tek nešto više od tri godine mlada braniteljska Poljoprivredna zadruga "Frankopan" je okupljanje najambicioznijih sa širokoga poteza od Senja, ili Krivoga Puta u njegovu preko Vratnika, Stubice, Prokika, Brinja, Hivatskoga Polja, i sve do Pazarišta, Mušaluka, Smiljana i

Predstavljeno je 40-tak grla u sedam kolekcija (steone junice i krave simentalske pasmine, steone junice, pivotelke i ostale krave pasmine, te junice i krave holstein pasmine), ali ijedna izvorna i pasmina - buša! Ovaj potonji izložak - kravica nalik srni i njeno još manje tele vlasnice Katice iz Smiljana - pobudili su, uz dužno poštovanje svima ostalima a napose atraktivnima konjskim zapregama, ponajzanimanje posjetitelja izložbe. Zašto je piva izložba goveda održana upravo u Brinju? Razlog, dakako, nije samo braniteljska Poljoprivredna zadruga Frankopan i njezina poduzetna upraviteljica Josipa dipl. ing. koja bilježi i stanovite uspjehe u uzgoju ljekovitoga i bilja na širokom prostoru Velebita i Kapele,

U potkapelskome Brinju pQ prvi put u povijesti

županije održana je izložba goveda koja kako svi tvrde, postati tradicionalna

]osip -

nego i nešto puno više. To je, brojne goste i uzvanike, pojasnio i lvan Lokmer. On je istaknuo da brinjska koja ima oko 4 100 stanovnika, pokriva površinu od 35 hektara, od oko 50 posto otpada na šume i nisko raslinje, a 8 200 ha obradive su površine od kojih se tek Lokmer je dodao da u uglavnom u manjim gospodarstvima, ima oko 1 400 krava, ali da tamo djeluje i tvrtka Širjan d.o.o. koja godišnje u dva turnusa tovi oko 3 200 junadi i je mesa u senjskoj županiji.

Izložbu je otvorio lvan ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a u ceremoniji otvaranja sudjelovali su i senjski dožupan Dražen te

Maja u ime ravnatelja Hivatskoga centra, i drugi. Tom prilikom moglo se da je u županiji od ukupno 235 000 ha poljoprivrednoga zemljišta obradivo oko 80 000 ha, od ga su oranice i vrtovi oko 24 hektara, a pašnjaci oko 156 hektara. Od ukupno 4 700 OPG-a upisanih u Upisnik u 2006. g. evidentirano je 2 325 OPG-a isporumlijeka, s 15,8 milijuna litara, s time da 15 - 20 % OPG-aprave sir ili koriste mlijeko za vlastite potrebe. Od ukupno 7 500 krava u županiji, pod selekcijom je 4 719. Državni poticaji (oko 17,8 milijuna kuna za govedarsku proizvodnju u 2006.), tvrdi se, u su mjeri pomogli stvu županije, a takav tijek, nada se voditelj službe u Županiji Davor bit nastavljen.

Komisija u sastavu: Vesna Zdenko i Nikola Kostiha, ocijenila je - u kolekciji steonih junica simentalske pasminenajboljom junicom Mizu vlasnice Nade iz Smiljana. Drugo mjesto pripalo je junici Sari Milana iz Smiljana, a junici Niki vlasnikajose iz Vratnika.

U kolekciji krava simentalske pasmine genetike, prva je bila Milenka - krava Nade iz Smiljana (koja je u prvoj laktaciji dala 4 527 kg mlijeka), druga Biserka Vinka iz Brinja, a Gita Željka iz Brinja.

U kolekciji steonih junica pasmine najbolje je ocijenjena Srna junica Gorana iz Brinja, drugo mjesto pripalo je junici Marije Holjevac iz Mušaluka, koja drži 70 grla i Dukatu d.d. je prošle godine više od 300 litara mlijeka. mjesto osvojila je junica Medova Marka iz Krivoga Puta. U kolekciji prvotelki prva je bila Lupita lvana iz druga Elza Vlade Kostelca iz Brinja, a Biba Marije Holjevac iz Mušaluka.

U kolekciji ostalih krava pasmine najboljom je ocijenjena Beba Marijane iz Smiljana, drugo mjesto pripalo je Sivoj Verice iz Brinja, a Mizi Vlade Kostelca iz Brinja.

U kolekciji steonih junica holstein pasmine, uzgajivakoji su se specijalizirali za proizvodnju mlijeka i imaju visogrla, prvo mjesto pripalo je Ruži Marije Drenovac iz Na drugom mjestu bila je Risova Davora iz Hrvatskoga Polja, a Meri, Ivana iz

U kolekciji krava holstein pasmine prva je bila Ida, krava Ivana iz Zanimljivo, njena majka istoga imena ima 13 godina i još uvijek je u proizvodnji. U ovoj kolekciji drugo mjesto

Mljekarski li,t 10/2007.

pripalo je Renki Gorana iz Brinja, a Gari iz Smiljana.

Titulu šampionke na Prvoj izložbi goveda županije ponijela je krava pasmine Merita, vlasnika Hrvoja Borasa iz Senja. Oteljenaje 14. lipnja 2000.,

a je, uz ostalo, 7 338 kg mlijeka u drugoj laktaciji. Vlasniku je, uz brojne druge nagrade, i glavna nagrada Izložbesteona junica pasmine goveda. Sponzor ove vrijedne nagrade je PIK d.d. RJ Mljekara

Najbolja prvotelka holstein pasmine je Lupita Ivana iz

Veliko je zanimanje izazvala buša Katice iz Smiljana

• NAJUZORNIJI

HRVATSKI POLJOPRIVREDNI

2007. GODINE

U Zagrebu, 13. rujna 2007. godine, na priredbi 11Eko-etno

Hrvatska" koja se održava u sklopu 83. jesenskog velesajma OMZV)

dodijeljena je nagrada najuzomijem poljoprivrednom Svrha nagrade "Uzorni hrvatski poljoprivredni je nagraditi poljoprivrednike koji su osmislili nove suradnje i primijenili dobru kombinaciju poljoprivrednih i nepoljoprivrednih

aktivnosti na svojim obiteljskim

- Iz Uredništva gospodarstvima. Sveukupno je pristiglo 76 prijava (prikupljenih putem županijskih podružnica Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu), od je u uži izbor ušlo njih 27. Sredstva za nagrade, iz osobnog fonda, osigurao je bivši povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Franz Fischler. Najuzornijim poljoprivrednim proglašen je Damir iz Gornje Rijeke koji je dobio nagradu u iznosu od 30 kuna. Drugo mjesto i nagrada od 20 kuna pripala je Dariju Buljatu iz dok je mjesto i 10 kuna osvojio Marijan Hrženjak iz Velike Mlake.

Damir je mladi poduzetni poljoprivrednik koji uspješno surasa svim službama i institucijama u poljoprivredi, osobito s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatskim centrom,Agronomskim te Veterinarskim fakultetom u Zagrebu. prvima se u potpunosti primjenjivati nove, moderne spoznaje u svojoj temeljnoj proizvodnji, proizvodnji mlijeka. Cjelokupni dohodak na obiteljskom gospodarstvu ostvaruje se od poljoprivredne proizvodnje, odnosno obitelji nisu uposleni izvan iospodarstva. Uz Damira i suprugu Steficu, na gospodarstvu rade još i otac lvan te majka Dragica. Damir i Štefica roditelji su troje djece: Lucije, Domagoja iJosipa. Proizvodni program bio je usmjeren prema proiz-

vodnji mlijeka te prema proizvodnji rasplodnih junica, kako za remont stada tako i za tržište. Definirali su kapacitet farme, a planiranje je bilo u skladu s ponajprije s proizvodnje voluminozne hrane, ali i svim realnim koji bi mogli podnijeti takvu proizvodnju. Željeli su stvoriti optimalne uvjete za profitabilnu i ekološki prihvatljivu proizvodnju mlijeka i rasplodnog podmlatka na OPG-u, posebno zbog spoznaje da i u Republici Hrvatskoj prije ili kasnije vrijediti ista pravila kao i u Europskoj uniji. Svakako, možemo da su se trud i rad ove vrijedne mlade obitelji isplatili. Ovo su njihovi prvi plodovi rada, rada u proizvodnji mlijeka.

Zlatna povelja za najbolji nastup na izložbi Eko-etno Hrvatska pripala je Zadarskoj županiji, srebrna Vukovarsko-srijemskoj, a županiji. Posebna povelja za najbolji nastup dodijeljena je Udruzi za ruralni razvoj štap" koja je predstavila tradicijsku baštinu Hercegovine. Mediji su najoriginalnijim izložbenim prostorom proglasili izložbeni štand Vukovarsko-srijemske županije, a najoriginalnijim suvenirom replike koji su u prirodnoj izloženi na herizložbenom prostoru. Za najbolje Sajma izabrali su Grad Zagreb, županiju i

Obitelj na okupu (foto:D. Zagorec)

OSNOVNIPOJMOVI

Iz prošla dva nastavka o hranidbi neke stvari ponoviti. Svrha ove

IZ HRANIDBE

rubrike je da svi koji se bave proizvodnjom mlijeka, a ne polažu dovoljno važnosti proizvodnji i spremanju voluminozne krme,

- Mr. se. na to pažnju, te spoznaju i i voluminozne krme su u govedarstvu, i kozarstvu, u proizvodnji mlijeka jedan od najvažnijih

Kvaliteta sirovine iz koje krave, ovce i koze proizvode mlijeko i podmiruju vlastite životne potrebe.

"Proizvodnji i kvaliteti voluminozne krme treba najpažnju". Zašto? Zbog ekonomske i na kraju, novca koji je zaraditi proizvodnjom mlijeka. Voluminoznu krmu treba pretvoriti u novac. Svrha proizvodnje krme, mlijeka i mesa je novac. Novac je i kraj svakog razgovora o ovoj temi ili bilo kojoj drugoj temi vezanoj uz bilo koji rad, odnosno proizvodnju. Osnovni pojmovi svijeta su proizvodnja i novac, NOVAC na i na kraju svakog razgovora o poslu i radu.

Voluminoznu krmu treba pretvoriti u novac! Može li ova izreka pokrenuti hrvatske da shvate važnost proizvodnje voluminozne krme i hranidbe krava voluminoznom krmom. U mnogim zemljama Europe, Amerike te u Izraelu, i još nekim zemljama širom svijeta, ovo su odavno shvatili.

Krava može proizvesti godišnje 5 000, 10 000 ili 12 000 litara mlijeka. Iz koje sirovine, po i po kaIz voluminoznog dijela obroka + iz koncentrata, nema iz drugoga. Koliko kilograma voluminoznog dijela obroka + koliko kilograma koncentrata treba osigurati za navedenu proizvodnju, od 5 000, 6 000, 7 000, 8 000, 9 000, 10 000 ili 12 000 litara mlijeka po kravi godišnje? Unutar ovih relacija se rad, ulaganja ili investicije i zarada.

ekonomsku važnost proizvodnje kvalitetne voluminozne krme.

Što hrvatskih proizmlijeka zna i koliko vas ima koji možete uzeti papir i olovku ili sjesti za kompjuter i napraviti plan i redoslijed hranidbe od uvoda u prvu laktaciju do uvoda u drugu laktaciju i dalje? Novac stvara novac. U knjizi

HRANA I HRANIDBASTOKE, F. B. Morisona (izdana 1949., prvo izdanje 1917.), kako sam naveo u prvom lijepo piše: "Posebno su izneseni i ekonomski principi koji se moraju poštivati u hranidbi", "Ekonomika u hranidbi životinja", zatim, hraniva za stajski gnoj", "O vitalnoj važnosti prema ekonomskom održavanju plodnosti zemljišta", što opet ima veze s hranidbom. "Pored ostalih blagovremeno postavljanje hranidbe životinja na solidnu i ekonomsku osnovu, bez sumnje je bilo Je li tako i u Hrvatskoj na gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka i mesa? Ako nije, zašto nije? Od kada je tako i do kada biti tako? Na OPG-a koja su ušla u velike kredite, a time i u velika zaduženja radi izgradnje novih staja, nabavu skupe opreme i uvoznih junica, ne proizvodi se dovoljno kvalitetna voluminozna krma, pa ni u dovoljnim Ovdje nema i ekonomske osnove hranidbe krava. U Hrvatskoj je nekoliko laboratorija za kemijsko ispitivanje uzoraka voluminozne krme. Koliki broj naših promlijeka koristi usluge ovih laboratorija??? Imate li kemijsku analizu krme? Nemamo.

nema ni kemijsku analizu zemlje s parcela na kojima proizvodi voluminoznu krmu!!! Ako angažirate hranidbaša da vam napravi plan hranidbe i redoslijed hranidbe od uvoda u prvu laktaciju do uvoda u drugu laktaciju i dalje, što od vas najprije tražiti?

Kemijsku analizu voluminozne krme i uz nju kemijsku analizu zemlje na kojoj tu krmu proizvodite.

U abecedi najprije ide slovo A, iza njega slovo B, pa C i tako redom. Tako je isto i u i proizvodnji mlijeka. Tlo, krma, strojevi za pripremu krme, skladišni prostor (za smještaj i krme), broj krava, ovca i koza, kvaliteta mlijeka... Kemijska analiza tla, kemijska analiza krme, kemijska analiza mlijeka.

Još jednom, "Osnova hranidbe krava i proizvodnje mlijeka i mesa je voluminozna krma".

Voluminozna krma mora biti visoke kvalitete, ukusna, Iako i brzo probavljiva i dobro proteinskoenergetski i mineralno-vitaminski izbalansirana. U mladim biljkama trave, lucerne i crvene djeteline, prije klasanja i stvaranja cvjetnih glavica, ima više probavljivih (proteina) (PROBAVLJIVE (PB) (PROBAVLJIVI PROTEINI (PP), probavljive energije u obliku i škroba, minerala, vitamina i ostalih hranjivih tvari, te sirovih vlakana (SIROVAVLAKNA= SV) od lakše probavljive celuloze, nego u starijih i starih otvrdnulih biljki u cvatnji i nakon cvatnje u kojima ima svega sve manje i manje, a samo SIROVIH

Ml:fekarskih,;t 10/2007.

VLAKANA(SV)sve više i više, a koja uz to još postaju sve teže i teže probavljiva zbog sve sadržaja lignina koji otežava i usporava probavu pojedene krme.

Zašto se u biljkama stvara lignin i koja je njegova uloga kada biljke klasati i stvarati cvjetne glavice? Da bi biljka mogla nositi klas i cvjetnu glavicu tijekom cvatnje a kasnije i zrnje, biljka mora otvrdnuti - njena vlakna se

moraju armirati da bi biljka bila i kako se pod teretom sjemena i udarima vjetra ne bi polomila i tako ugrozila i izgubila svoj dragocjeni teret.

Krave puno manje jedu krme od starijih, otvrdnutih i teže probavljivih biljaka, nego krmu od mladih biljaka. 1) Košnja prije vlatanja. 2) Košnja prije klasanjastvaranja cvjetne glavice.

VRIJEME KOŠNJE PRIRODNOG TRAVNJAKA

ZA SIJENO I KVALITETA SIJENA

Probavljivi Škrobna

Vrijeme košnje energetska proteini u sijenu vrijednost sijena

Rana košnja pred 8,1 % 41 cvatnju U cvatnji 4,6% 35

Kasna košnja 3,0% 28 nakon cvatnje

SADRŽAJ MINERALA U SIJENU

Košnja Kalija Fosfor Kalcij -

,_29. svibnja

23. lipnja

Sijani travnjak snimljen u studenome.Kasna jesenska proizvodnja, suhe tvari (ST), sirovih (SB), bruto energije (BE) i sirovih vlakana (SV)

Mljckarsk/ li,;t 10/2007.

3) Košnja prije cvjetanja. 4) Košnja nakon cvatnje.

vremena košnje i 4 kvalitete krme. Mnogi misle, ako ranije kose bit manje krme.Jedna kasna košnja = 100 % krme u Rana košnja = 70 %krme u Ali, 2 rane košnje unutar 40 ili 60 dana, nose2xpo 70%, a toje = 140 %u krme, a o kvaliteti da i ne govorimo.Jedna kasna košnja= 70 % i manje kvalitete, do 45 % kvalitete, a 2 rane košnje nose 2 x 100 %kvalitete, a time i toliku proizvodnju mlijeka.

Pogledajmo što o kvaliteti sijena piše u ovoj zastarjeloj davno tabeli s tehnologijom prirodnih travnjaka.

Ovdje stvari možemo postaviti i ovako:

Ova trava, ovo sijeno, ova sjenaža i ova kukuruzna silaza od poluzrelih i zrelih ostarjelih biljki jako su dobre za proizvodnju balege, a loše i slabe za proizvodnju mlijeka i mesa. Od toga biti malo mlijeka i mesa. To mlijeka što krave proizvedu, proizvedu uglavnom iz dodane smjese. Ovo je, nažalost, vrlo na mnogim našim gospodarstvima i u našoj proizvodnji mlijeka što definitivno i proizvodnja mlijeka po kravi. Ovoga mnogi moraju postati svjesni.

Kada piva trava u Nizozemskoj za košnju, tada je u roku od 8 dana pokošena cijela Nizozemska. Isto je tako i u Austriji ili Irskoj. Zašto? Još jednom, zašto? Ima li to kakve veze s kvalitetom krme pa svi nastoje što prije pokositi svaki otkos kako biljke ne hi prestarile i otvrdnule? Recite kako se na OPG-a radi u Hrvatskoj, a svaki od vas neka napravi analizu na svome gospodarstvu.

Ukusnost i ješnost, te brzina probavljivosti voluminozne krme ovise o ... Nabrojite sami! O tome smo u Mljekarskom listu toliko puta pisali.

U mladih biljki (mlade krme) membrana, unutar koje se nalaze hranjive tvari, nije još jako otvrdnula i probavni sokovi je lakše rastvaraju= otapaju. Ovome naših mlijeka ne pridaje dovoljno pozornosti.

Dalje, koliko vas, koji se bavite proizvodnjom mlijeka ili samo proizvodnjom krme za prodaju, ima godišnji plan proizvodnje voluminozne krme na bazi proizvodnje suhe tvari (SUHA1VAR = sn. proizvodnje (SIROVE (SB) ili

SIROVIPROTEINI(SP)) i energije (ENERGIJA = E) po 1 jutru ili po 1 ha? Energija i hranjive izgradive materije u hrani kravamorajubiti u Jako dostupnom obliku - u lako probavljivojkrmi.

Upamtimo. Voluminozna krma -visoke

Svakaje smjesa preskupa koja ide uz lošu voluminoznu krmu.

Sijani travnjak snimljen u travnju. O pravovremenim košnjama ovisi proizvedenih hrattjivih tvarl te brzina i probavljivosti proizvedenekrme, a time i ct/ela tehnologija hranidbe sa svrhomproizvodnjemlijeka

FLEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613

e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

www.elektrotehnika.hr

za automatsko pranje

Tip RBH 300 - 1600 lit

Tip RBC 1500 - 10 000 lit

Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom

sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvod,

La~~rsude zo/~~a razlicifih kapacitetr- zatvor~n~'s~stav

sa aut ma kim pri liljem i digit Inom mli

KRAWEVSKA ZAŠTITA

ZA VAŠE KRAVE

Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 pprn joda

I/ Izvrsna vidljivost

I/ Vrhunska njega

I/ Potpuno zatvaranje sisnog kanala

I/ Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F

Brzo i jednostavno pranje sisa

I/ Spremno za korištenje

t,/ Rastapa

t,/ Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu muž/nje možete kod nas ili

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima:

Natura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273

Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116

Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857

Agrocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

JESENSKE KOŠNJE ZA USPJEŠNO

PREZIMLJAVANJE

LUCERNE

Lucerna kao višegodišnja biljka tijekom zime može biti niskim temperaturama. Prema brojnim istraživanjima stupanj lucerne tijekom zime ovisi o sadržaju rezervnih tvari u korijenu. Sustav košnje u jesen treba osigurati obnovu rezervnih hranjivih tvari koje preživljavanje biljaka i na najnižim

- Mr. se. Darko Uher temperaturama.

Na sadržaj rezervnih tvari u korijenu lucerne plodnost tla, klimatski osobine sorte i od štetnika i bolesti. je, ipak, vrijeme košnje (odnosno faze) lucerne tijekom godine, kao i pravo vrijeme zadnje košnje u jesen. Visoka plodnost tla (bogato kalijem) doprinosi boljoj sintezi i akumulaciji hraniva i smanjuje stres izazvan jesenskom košnjom. Štetan jesenske košnje je manji ako nema stresnih ekoloških uvjeta. Blaga temperatura zimi i prisustvo funkcionalnih prizemnih listova na biljkama osigurava sadržaj u korijenu i smanjuje nepovoljan utjecaj jesenske košnje. Sorte tolerantne na košnju, otporne na niske temperature i bolesti (posebno na bakterijsko uspijevaju akumulirati rezervne tvari i umanjiti negativne posljedice jesenske košnje na prinos i trajanje lucerišta. Oslabljena lucerna zbog napada bolesti osjetljivija je na nepovoljne jesenske košnje. Ako ima dovoljno vremena za obnavljanje sadržaja (faza cvjetanja) otkosa, košnja u jesen manje na prinos i trajnost lucerišta u godini. Za prinos i dužinu života lucerišta je košnja u

fazi tijekom godine. Košnja isuviše mladih biljki, prije faze cvatnje, smanjuje sadržaj ugljikohidrata u korijenu, što je u direktnoj svezi s lucerne na niske temperature. Pravovremenom košnjom lucerne u jesen se mogu ispraviti pogreške u košnje tijekom godine i ublažiti nepovoljno djelovanje drugih (ekoloških uvjeta i dr.). Temeljem brojnih istraživanja je preporuka da lucernu treba kositi - šest tjedana prije prvog mraza koji iznosi -2,2 °C (killing frost). Nepovoljan utjecaj košnje lucerne u jesen ov1s1 o stupnju razvoja biljaka

pretposljednjeg i posljednjeg otkosa. Ako je razdoblje pretposljednjeg i posljednjeg otkosa prinos lucerne godine može biti manji, vjerojatno zbog nedovoljne hraniva u korijenu. se ne smanjuje broj biljaka po jedinici površine, ali se prinos u prvom otkosu smanjuje. Istraživanjima je važnost podešavanja košnje kako bi bilo dovoljno vremena za obnavljanje rezervnih tvari u korijenu. Vrijeme potrebno za obnavljanje hraniva može se skratiti ako se lucerna uzgaja na plodnom tlu, ako ima dovoljno hraniva i ako je od bolesti i

Lucernau punoj cvatnji

Zato je razmak pretposljednjeg i posljednjeg otkosa veoma važan, stoga treba planirati košnju lucerne kako bismo

što duže razdoblje za obnavljanje. Košnja posljednjeg otkosa u jesen u našim uvjetima je krajem rujna i listopada. Prema našem iskustvu najbolje je posljednji otkos lucerne pokositi što je kasnije na kraju vegetacijskog razdoblja, a pretposlednji što ranije, tj. najmanje 45 dana prije posljednjeg otkosa. Ovo vremensko

OBAVIJEST

razdoblje dovoljno je lucerni za sintetiziranje rezervnih hranjivih tvari kako bi mogla izdržati najniže temperature tijekom zime. Trootkosni sustav košenja otkosa rujna dao je prinose od istog sustava košnje posljednjeg otkosa u drugoj polovini rujna. se u našoj zemlji koristi sustav, u uvjetima suhog ratarenja, a u navodnjavanju ili s dovoljno vlage petootkosni sustav. otkos u sustavu treba biti

od 20. srpnja do 1. kolovoza, a posljednji otkos oko 10. rujna. U petootkosnom sustavu se otkos kosi oko 20. srpnja a peti 28. rujna. Sustavom kosidbe ili pet košenja u godini, i košenjem posljednjeg otkosa neposredno prije stalnih mrazeva, krajem listopada, omoguje iskorištavanje jesenjeg porasta a umanjen je rizik nedovoljnog snabdijevanja rezervnim tvarima, odnosno smanjenja prinosa i duljine života

Grad Grubišno Polje, Bjelovarsko-bilogorska županija

i Bjelovarski sajam d.o.o. organiziraju

s.gospodarskisajam • sajamsira

1O. i 11. studenoga 2007. godine, od 09,00 do 18,00 sati u prostoru školsko-športske dvorane u Grubišnom Polju.

Organizator pripremiti izložbeni prostor koji za biti besplatan. Na sajmu biti

održano i ocjenjivanje sireva. Pozivamo sve zainteresirane ponajprije

sireva, te tvrtke koje su vezane uz proizvodnju sira, mljekarstvo i da izlože svoje proizvode ili robe na našem sajmu. Prijavnicu za sudjelovanje možete skinuti s web stranica Grada Grubišnoga Polja www.grubisnopolje.hr. Sve upite u svezi navedenog sajma možete dobiti u gradskoj upravi Grada Grubišnoga Polja na broj telefona: 043/448-201, fax:043/485496, GSM:098/240-033, e-mail: opcina-grubisno-polje@bj.t-com.hr (kontakt osoba lvicaAhac).

Suorganizatori i pokrovitelji sajma su: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatski centar, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatska komora Bjelovarsko-bilogorske županije Zdenka d.d. Veliki

Zasigurno biti izloženomnogodobrih proizvoda

M(jekarski list 10/2007.

V

SLINAVKA I SAP

- Mr. se. Antun

Obzirom da su prvi bolesti izbili u blizini laboratorija u kojem pokušavaju proizvesti vakcinu protiv slinavke i šapa, sumnja se da je virus nepažnjom iznesen u okoliš. Slinavka i šap je akutna zarazna bolest koja se može vrlo brzo proširiti u populaciji papkara (goveda, svinje, ovce, koze) na nekom na kojem je izbila zaraza policija i vojska kako bi promet stoke i širenje virusa.

Važno je napomenuti da bolest nije jako dugo prisutna u Hrvatskoj i da ne predstavlja nikakvu opasnost za našu stoku. i širenje bolesti

Slinavku i šap uzrokuje virus koji dugo može preživjeti u okolišu. Tako na vlažnom tlu može preživjeti 140 dana, u sijenu od 50 do 11O dana, a na dlaci 30 dana. Izvor infekcije su oboljele životinje u akutnom stadiju bolesti. Zanimljivo je da slina može biti izvor zaraze prije nego što se bolest vidljivo na životinji. Bolestje vrlo opasna jer, teoretski, jedna zaražena životinja može izuzetno veliki broj virusa dovoljnih za infekciju više milijardi životinja. Virus izravno prelazi sa životinje na životinju kontaktom u staji, na sajmu i u transportu. Iz organizma se slinom, mlijekom, balegom, i sadržajem iz afti (mjehura). Inficirane životinje mogu i disanjem virus u okolinu.

Virus se zbog svojih osobina vrlo brzo može prenositi neizravno putem drugih životinja npr. pasa, konja ili (na i Zaraza se može širiti i animalnim proizvodima (mlijeko, meso) i otpacima, zatim vodom, tlom, zrakom, stajskom opremom, sijenom, smjesom i prometnim sredstvima. Vjetar može virus prenijeti na velike udaljenosti; tako je zabilježeno da je iz Danske

Nedavno se u Velikoj Britaniji ponovno pojavila opasna zarazna bolest slinavka i šap. Da se radi o opasnoj bolesti. govori da su svi svjetski mediji. i CNN. izvještavali o njezinom izbijanju. Bolest je u Velikoj Britaniji zabilježena i 2001. godine kada je nanijeta velike štete goveda.

vjetar prenio virus u Švedsku. Znakovi bolesti Vrijeme od ulaska virusa u organizam do poj a v e prvih znakova bolesti vrlo je kratko, tako u goveda iznosi od 2 -7 dana, svinja 2 - 12 dana i u ovaca 1 - 6 dana. Prvi znak bolesti je povišena tjelesna temperatura koja u goveda iznosi 41 °C i traje jedan do dva dana. Sluznica usta je crvena, a životinja lagano slini. U usnoj šupljini na unutarnjoj strani usana, tvrdom nepcu, zubnom mesu i jeziku se pojavljivati ~mjehuri šljive do jajeta. Zivotinja slini, a mjehuri nakon 1 - 3 dana pucaju a na njihovom mjestu ostaju Mjehuri se javljaju na sisama i papcima, osobito u procjepu i na kruni. Zbog bolnosti papaka životinje su potištene, šepaju, stenju i dugo leže. može pasti 80 %. Ugiba svega 2 - 3 %oboljelih starijih goveda, dok mlade životinje ugibaju u broju. Goveda ozdrave spontano za 3 -4 tjedna.

Dijagnoza bolesti

Na bolest se sumnja na temelju promjena na sluznici usta i na papcima. Bolest se dokazuje serološki, odnosno nalazom protutijela u krvnom serumu.

U svim zemljama je strogo zabranjeno, a sve životinje koje su boravite na farmi neškodljivo se uklanjaju (spaljuju).

Gospodarsko bolesti

lako slinavka i šap ne uzrokuje velika ona je zbog nosti brzog širenja na veliku populaciju životinja jedna od najopasnijih zaraznih bolesti. Direktne štete se smanjenjem proizvodnje mesa, mlijeka i ostalih proizvoda životinjskog podrijetla.

svinja i ovaca.

Indirektna šteta se javlja zbog zabrane prometa stokom i proizvodima. Tako je npr. odmah po izbijanju zaraze u Velikoj Britaniji zabranjen izvoz stoke i proizvoda u Europsku uniju. Velika Britanija je unatrag dvadesetak godina bila poprište izbijanja dviju bolesti koje su smanjile njezin fond. Pored slinavke i šapa, velik broj životinja, osobito goveda, bio je uništen zbog spongioformne encefalopatije, popularno nazvane kravlje ludilo. Britanski upozoravaju da zbog navedenih bolesti odustaju od proizvodnje, te da je ugrožena proizvodnja strateških proizvoda kao što su mlijeko i meso.

Agroterorizam

Unatrag nekoliko godina osobito šire strah od terorizma tako da su u tu svrhu uveli novi pojam - agroterorizam. se boje kako bi neka od popularnih teroorganizacija mogla na ideju da upravo virus slinavke i šapa unese u Sjedinjene Države i namjerno ga proširi na na kojima se tradicionalno uzgaja stoka. Nešto su teroristi pokušali i s bedrenice (antraksa); su u pismima slali poštom. Amerikanci navode da je teoretsko širenje virusa zagavirusom na farmi krava. Procijenili su da bi u izbijanja slinavke i šapa došlo do neprocjenjivih šteta u SAD-u, a pritom bi populacija stoke bila

FORTUNAAGROd.o.o.

'el '6-3 rJIO@fo h

Kreditnekartice(PIIINlel. w,,;! KONAK · eci

RotodrlJ" Noževi I Zaštita od kam

Vrhunska izvedba

Povoljna cijena

Rotacijske kosilice Stražnji utovari ac, odnJa pro•l" stP :z.a

•Korpa standard -Vile - opcija

"Obratite nam ses - povjerenjem, nastojati

RAVA,ispunitivaš

2,20 m -10.~99,00 kn 1 ra . tij;lo kuglom

2,40 m -11.199,00 kn 4.999,00 kn

2,90 m - 12.999,00 kn 5 rad. tijela - 9.499,00 kn 7 rad. tijela -11.499,00 kn

Prikolice ~oj' Plugovi- ravnjaci,okretni, vinogradarski <rb'.~,,_ 2 x 12" • 6.599,00kn

3 x 12" • 8.899,00 c,a~ crtalo, i,~ -f~ dvostruki klin, ·-e,.,.povišenja dasaka

0 k aro Dam vlasnik-direJ

Napomena: Izražene cijene su bez PDV-a s popusto1

VAŠE

· HUPOLY

Nakon dugog niza godina Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. u

mjesecu svibnju ove godine uvezao je bika

(montafonske) pasmine.

- Damir dr. vet. med. ---------------------------•

je o biku Hupoly (HB:821, K: 685) koji je jedini pozitivno istestirani bik pasmine u centrima za umjetno osjemenjivanje u Hrvatskoj. Bik je kupljen u renomiranom centru Rinderunion Baden-Wi.irttemberg e.V. Hupoly je sin proslavljenog bika Hussli. Majka Prinzess ETje bika Monopoly, uvezena je u kao embrion iz Sjedinjenih Država i od proslavljene krave Emory Present. Hupoly je oteljen 01. studenoga 2000. godine i prema mjerenjima (05/2007 .) visina grebena iznosi 159 cm, a tjelesna težina je 1 105 kg. Bik je u formi, živog temperamenta i dobrog Iibida.

Hupoly DE 0934300433

HB 821, K 685.

Podrijetlo: Rinderunion BW.

Bik Hupoly - jedini je pozitivnoistestiranibik pasmine u centrimaza umjetnoosjemenjivanjeu Hrvatskoj

Vlasništvo: Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o.

GZW: 119, MW: 114, FW: 97. FIT: 119.

Prema testiranju na potomstvo bika Hupoly-a karakterizira visina, vrlo izražena otvorenost rebara (odlika visokoproizvodnih životinja) te širina prednjeg stava. za Husslijeve sinove linija nije uvijek pravilna. Idealna zdjelica te stabilne noge prvo su što na njegovim Položaj zadnjih nogu je kao i izraženost zgloba. U usporedbi sa svojim majkama sve Hupolyjeve imaju znatno bolju kvalitetu putica i papaka što je zasigurno jedna od najistaknutijih karakteri-

stika ovog rasplodnjaka. Vimena njegovih su izrazito dobro vezana u prednjem dijelu i centralnim ligamentom koji u stražnjem vimenu blago gubi svoju izraženost. Zadnje vime je prosjevisoko i široko, dok je vezanost prednjih vimena izuzetna. Vime pokazuje teksturu, a vrlo su zadovoljni protokom, i kvalitetom mlijeka. je o vimenu koje uglavnom nema probleme s mastitisom, izrazito se lako muze te se znatno nakon mužnje. Sise imaju idealnu

dužinu, a njihov položaj je pravilan. Kod rijetkih jedinki zadnje sise mogu biti blago usmjerene prema van. Prema dosadašnjim testovima perzistencija laktacije se dobra, dok je postotak raznolik. Nakon dosadašnjih provedenih testiranja u preporuka za bika Hupoly-a je je o rasplodnjaku koji bi trebao na visoke krave s izraženim zadnjim vimenom. Kod takvih životinja Hupoly izrazito popraviti osobine za fitness, kompletne noge, vezanost prednjeg vimena i

O MLIJEKUKOJEGA

SUPROIZVELEŽIVOTINJE OBOLJELEODMASTITISA

Somatske stanice u mlijeku na zdravlje i mlijeka. Što sve znamo o nastajanju i nenastajanju mastitisa ili o upali vimena? Gotovo svef Što se zapravo u - Izvorni materijal:Alfonso Zeeeoni 1 Odsjek životinjske patolog1fe, vimenu i kako dolazi higijene i javnog zdravstva u Milanu

S taltfanskog preveo:dr. se. Milivoj Lozovina do pojave mastitisa ili

Za Mljekarski list pripremio:mr. se. upale vimena?

Što sve unutar staje pogoduje pojavi mastitisa, te zašto obole samo neke krave, ili zašto obole samo pojedine vimena nekih krava?

E, tu ima nekih nepoznanica. Poznato je da je pojava mastitisa izraženija u visokomlikrava. krave su daleko osjetljivije i traže pažnju i bolje uvjete držanja.

Zašto propusti u ukupnom upravljanju stajom pogoduju porastu somatskih stanica u mlijeku?

Zato što propusti u ukupnom upravljanju stajom pogoduju prisutnosti i razmnožavanju štetnih - patogenih mikroorganizama na staje, a time i njihovo prodiranje kroz sisni kanal u vime. Ovim je "agresivnim gadovima" (primjedba autora) u vimenu najtoplije, hrane imaju u izobilju i tu se mogu vrlo brzo razmnožavati i ponajprije mlijeko, a zatim i tkivo vimena. Kadri su uništiti ne samo vime, nego i cijelu kravu. S njihovom pojavom u sisnom kanalu i cisterni vimena automatski se i broj somatskih - obrambenih stanica, koje iz krvi u broju ulaze u cisternu, kako bi uništile nezvane štetne "goste". Propusti u upravljanju stajom i kravama ujedno i na otpornost, odnosno na imuni sustav krava. Ako krave imaju imunitet,

odnosno otpornost, te mogu stvarati više obrambenih stanica, koje su ujedno i životno tada njihove obrambene staniceleukociti sami uspijevaju riješiti pojavu štetnih - patogenih mikro,organizama u cisterni. Ova borba gotovo je stalna. Imun, od latinske immunis a otporan protiv zaraznih bolesti i nekih otrova, a imunitet sposobnost organizma da se odupre zaraznim bolestima ili nekim otrovima.

Mastitis definiran kao upalni proces žlijezde je bolest koju uzrokuje više a uzrok su joj patogene bakterije koje iz okoline kroz sisni kanal u vime.

U patogene mikroorganizme (patogen = štetan - onaj koji izaziva bolest) spadaju virusi, bakterije, gljivice, paraziti i drugi mikroorganizmi koji uzrokuju oboljenja i bolesti.

Kada bakterije prodru u vime i uspiju se razmnožiti u mlijeku, razvija se upalni proces koji izravno djeluje na stijenku vimena i na obrambene stanice prisutne u mlijeku. U tkivu vimena i u samom mlijeku stalno se nalaze obrambene (imunitetne) - SOMATSKE- stanice koje pripadaju bijeloj fazi - leukocitima, a najbrojniji su neutrofili, makrofagi te Bi T - limfociti.

Makrofagi su velike stanice koje prve napadaju patogene

bakterije i koje stvaraju citokine kao obavijest i poziv glavnini obrambene vojske, neutrofilima da dolaze iz krvi u vime.

Neutrofili su stanice specijalizirane za fagocitiranje u sebe) i razaranje, kemijskim reakcijama, patogenog mikroorganizma. Ove obrambene stanice vrše ulogu u reakciji protiv infekcije (prisutnosti štetnih mikroorganizama). Kada se štetne bakterije uspiju razmnožavati i ujedno uništavati mlijeko, velika obrambenih stanica neutrofila iz krvi ulazi u vime, u mlijeko, te bespoštedna borba.

Bi T - limfociti stupaju u djelovanje nakon djelovanja makrofaga i neutrofila.

SOMATSKESTANICE u mlijeku zdrave krave epitelne stanice (stanice zida žlijezde) - nalaze se u malom postotku od O do 7 %, makrofaga ima do 60 %, limfocita do 30 % (od Tlimfocita ima više od B - limfocita), dok neutrofila ima oko 1O % od ukupnog broja obrambenih stanica. Kada patogeni mikroorganizmi prodru kroz sisu u vime, sve obrambene stanice koje se nalaze u vimenu, u mlijeku, djeluju na organiziran kako bi uništile i odstranite uljeze. Makrofagi prvi napadaju štetne mikroorganizme te stvarati i citokine koji u krvi obavještavaju

neutrofile da je potrebna njihova a oni, iz krvi, u velikim ulaze u vime i mlijeko. Brzina priliva neutrofila u vime glavni je faktor u rješavanju upalne pojave. U mlijeku životinje koja ima mastitis neutrofili su najbrojnije stanice; do 90 % svih prisutnih stanica u prvim fazama infekcije i razvoja mastitisa.

Najvažniji faktor koji na broj somatskih stanica u mlijeku je i nastanak upale vimena. U mlijeku zdravih životinja broj somatskih stanica je niži od 200 000 u 1 mililitru, dok su najnovija istraživanja pokazala da je u 95 % zdravih životinja broj somatskih stanica ispod 100 000 u mililitru. S broja somatskih stanica iznad 200 000 nastupa upalni proces, što da obrambene stanice nisu u samom uspjele uništiti patogene bakterije.

Mjerenje broja somatskih stanica u mlijeku može se obavljati zasebno za svaku životinju ili se broj somatskih stanica u laktofrizu u ukupnom mlijeku svih krava. Broj somatskih stanica u ukupnom mlijeku u laktofrizu jedne staje pokazatelj je i upravljanja stajom. Mlijeko proizvedeno u stajama" ima manje od 100 000 somatskih stanica u mililitru u odnosu na staje" gdje se vodi manje o higijeni i gdje se broj somatskih stanica penje na 250 000 do 400 000 u jednom mililitru.

Mjeriti broj somatskih stanica u svakoj posebno kontrolirati pojedino grlo i utvrditi eventualni nastanak infekcije. mjeriti broj somatskih stanica u laktofrizu može poslužiti za procjenu kvalitete proizvodnje mlijeka na razini jedne staje i za potrebnu intervenciju kada je premašena unaprijed granica broja somatskih stanica.

Krave su u ispustu slobodnei na svježemzraku, suncui u hladovini. Imunitet - otpornostovih krava na pojavu mastitisadalekoje od krava stalno držanih u staji

Ukupan broj somatskih stanica u laktofrizu ukazuje na ukupnost problema prisutnih u staji. Pošto se utvrdi broj somatskih stanica u laktorfizu, odmah treba pristupiti stanja pojedinih životinja. Kretanje broja stanica u laktofrizu povezano je s osnovnim normama upravljanja (managementa) u proizvodnji mlijeka u staji, odnosno na farmi, OPG-u. menedžer (manager) je engleskog podrijetla = upravitelj,

Barkema je 1999. g. podijelio mlijeka u dvije kategorije: "brzi i i i pažljivi", a pritom je vrednovao mjere upravljanja koje na broj stanica u laktofrizu.

i pažljivi" uspijevali su održavati broj somatskih stanica nižim od 150 000 u mililitru te su time prezentirali svoj managament, svoj upravljanja i rada, kroz preciznost u

uzimanju uzoraka mlijeka za slanje u laboratorij radi mikrobioloških analiza, izmuzišta i staje te bolje tretiranje životinja. Broj somatskih stanica u mlijeku krava onih koji su "brzi i kretao se 250 000 do 400 000 u mililitru. Dakle, broj somatskih stanica u laktofrizu ukazuje ne samo na kvalitetu mlijeka nego i na same staje.

Prisutnost broja somatskih stanica u mlijeku je faktor koji smanjuje kvalitetu proizvoda i to preko tri glavna

1. Kemijskim posrednicima (citokini i histamin) koje ispuštaju same stanice u vrijeme upale, a mogu oštetiti stanice vimena koje mlijeko te dovesti do smanjenja sinteze sastojaka mlijeka, laktoze, kazeina i masti.

2. Bakterijski toksini sti-

Mljekarski /i,t 10/2007.

jenke krvnih sudova im propusnost i tako izlazak sastojaka krvi koji se izlijevaju u mlijeko mu svojstva prikladna za daljnju preradu.

3. Stanice i bakterije otpuštaju enzime koji cijepaju prisutne u mlijeku. Kako mastitis na sadržaj i kvalitetu sastojaka?

mast. Zbog mastitisa se smanjuje koncentracija masti u mlijeku. U mlijeku s povišenim brojem somatskih stanica zbog djelovanja enzima javljaju se slobodne masne kiseline koje mogu prouzropromjene i mane mlijeka i proizvoda. Ovo posebno dolazi do izražaja kada se broj somatskih stanica na 1 milijun po mililitru. broja somatskih stanica malo na ukupnu koncentraciju jer se smanjenje proizvodnje mlijeka kompenzira serumskih iz krvi, albumina i imunoglobulina i drugih) koje u mlijeko dolaze iz krvi nakon stijenke vimena.

Za proizvodnju kvalitetnog mlijeka, sigurnog s higijenskosanitarnog stanovišta, moraju u proizvodnji ispravno postupati kako bi na samom mogli kontrolirati novonastale probleme.

Mlijeko životinja koje imaju mastitis je aktivnosti u odnosu na normalno zbog enzima koji od bakterija i obrambenih stanica i koje uzrokuju promjenu kompleksa kazeina bitnog za sirenje jer se pridružuje njegovoj manjoj koncentraciji što je važno za isplativost proizvodnje sira.

Laktoza. Ovaj se važan sintetizira u unutrašnjosti stijenke

vimena pa kada mastitis tkiva smanjuje se sinteza laktoze. tkiva vimena, laktoza se ponovno apsorbira u krv te se zbog toga nalazi u koncentraciji u urinu i u krvi bolesnih životinja. Njena smanjenje mijenja osmotsku ravnotežu mlijeka manji dotok vode usisne stanice, dakle smanjuje proizvedenog mlijeka. Osim toga, laktoza je supstrat za fermentaciju koja se mora odvijati za vrijeme sirenja kako bi bili odstranjeni eventualni patogeni štetni za ljudsko zdravlje, pa njen manjak u mlijeku uzrokuje broj somatskih stanica što uzrokuje acidifikacije bitne osobito za sigurnost svježih sireva.

Minerali. U mastitisa dolazi do mineralaiona natrija i kalija u mlijeku. kalcijevih iona se smanjuje, što kasnije negativno na koagulaciju mlijeka.

Sve ove promjene sastava mlijeka veoma na njegovu kvalitetu, njegova svojstva i moguprerade, te na kvalitetu mliproizvoda, posebno sira. Pravilno upravljanje i staje garancija je kvalitete mlijeka, a time i postignute cijene mlijeka i zarade

Valja voditi o da se proizvodnja mlijeka s visokim brojem somatskih stanica ekonomski negativno odražava za proizvoza i za Zato je od bitne važnosti za svakog mlijeka, koji namjerava proizvoditi kvalitetno i sigurno mlijeko s higijensko-sanitarnog stanovišta, svoju proizvodnju usmjeriti ispravnom upravljanju (managamentu) stajom - farmom = poduzeza proizvodnju mlijeka, kako bi probleme mastitisa i somatskih stanica u mlijeku mogli kontrolirati u samom

Pojedini se žale "otkuda su somatske stanice, a broj mikroorganizama je u dopuštenim granicama". "Opet netko nešto negdje Nitko ništa ne se dogodilo, nažalost, u tvojoj staji i u vimenu neke ili nekoliko krava. Što se zapravo dogodilo? Pa dogodilo se to, što ste upravo Kravaje sama riješila pojavu mastitisa. Obrambene SOMATSKESTANICEsu zaustavile napad patogenih mikroorganizama i uspjele su ih staviti pod kontrolu ali, nažalost, morale su svoj broj u vimenu i u mlijeku. Ovo je redovit i stalan proces reagiranja organizma krave u svakom prodora patogenih mikroorganizama kroz sisu u vime. To je mehanizam samoobrane. Kada on nije dovoljan i dovoljno jak, tada je potrebno lijekovima.

Istraživanja i podatci pokazuju da je primjenom prikladnih normi opsluživanja životinja i muznJe u velikom postotku garantirati proizvodnju s normalnim (I DOPUŠTENIM) brojem somatskih stanica.

Kontrola mastitisa se sastoji, zapravo, u i njihove kontrole sa strateškim intervencijama. Samo stalna i primjena ovih zahvata može garantirati proizvodnju mlijeka koje je zdravstveno sigurno i visoke

Ako se uspije organizirati pravilan i potpun plan upravljanja stajom - ne preostaje drugo nego paziti da se smanje variranja koja se zbog rutine i tako garantirati kroz vrijeme proizvodnju s visokim higijenskosanitarnim standardom i, uz to, ekonomski isplativu za

Veliki sezonskipopust na balirke, kosilice, i

Krediti do 10 godina, bez bez jamaca, bez hipotekaJ

Jurval d.o.o., Vrbovec, Eugena de Piennes bb, Prodaja: 01/2791-822; Servis i rezervni dijel 01/2729-900; fax: 01/2792-035; e-mail: jurval@jurval.hr; Osijek, Sv. L. B. 239

PRILAGODBAHRVATSKIHAGRARNIHPROPISASA

ZAKONODAVSTVOMEU

NOVI ZAKONO VETERINARSTVU

- Dr. se. Petar

Prilagodba (tzv. harmonizacija) propisa nije dovoljna kao formalan proces donošenja i ovih propisa od strane Hrvatskog sabora se u praksi ovi propisi moraju efikasno primjenjivati.

Ocjena o stupnju pripremljenosti i uspješnosti ovih propisa temelji se na i mišljenju nadležnog tijela Europske komisije. Da bi pristupile u Uniju države kandidati trebaju uskladiti ukupnu pravnu regulativu o funkcioniranju pravne države u propisima koji se odnose na demokratizaciju društva, zaštiti ljudskih prava, organizaciji i funkcioniranju javne uprave, o sustavu i efikasnosti kao i o regulativi iz svih gospodarstva.

Veoma je zahtjevno pitanje poljoprivrede i to agrarnog zakonodavstva koje se u cjelini mora prilagodti europskim pravnim normama i uvjetima. Hrvatska, kao Unije, obvezna je izvršavati preuzete obveze kako bi mogla ostarivati svoje gospodarske interese na europskom tržištu agrarnih i prehrambenih proizvoda. više godina naše se agrarno zakonodavstvo postupno s propisima EU,a sada je zadnja faza harmonizacije kada se u cjelini moraju preuzeti pravna rješenja i regulativa Unije. Složeno je govoriti o tome koja je najvažnija i prioritetnija grana pravne poljoprivredne regulative jer se agrarni propisi ocjenjuju i

U javnosti su prisutne informacije o pristupanju Hivatske u stalno

Europske unije, a uz pregovaranje o poglavljima i rezultatima tih pregovora postoji obveza da se iz svih ukupna zakonska regulativa Hivatske mora uskladiti i prilagoditi pravnoj Europske unije.

u cjelini. u prvom su planu po propisi o veterinarstvu, o hrani i zaštiti o zaštiti bilja i o poljoprivrednom sjemenarstvu i sadnom materijalu. Iz ovog Unija daje direktive koje Hrvatska mora preuzeti i ugraditi u svoju pravnu regulativu. Na zdravstvenu zaštitu životinja odnose se 23 direktive, na hranu životinjskog podrijetla i hranu za životinje 19 direktiva, 26 direktiva na veterinarske preglede u unutarnjem i prometu, a 3 direktive na troškove i naknade te organizaciju veterinarske službe.

Ranijistari Zakon

Raniji Zakon o veterinarstvu donesen je 1997. god. i bio je na snazi punih deset godina, a u izvršene su i dvije izmjene i dopune. U obrazloženju donošenja novog zakona navodi se kako Zakon o veterinarstvu predstavlja zapreku za daljnje hrvatskog zakonodavstva s acquisom i to posebno u sigurnosti hrane, obavljanja unutarnjeg i prometa životinja i proizvoda animalnog podrijetla, u sustavu propisanih veterinarskih zdravstvenih kontrola kao i iz zdravstvene zaštite životinja. U odnosu na dosadašnja pravna rješenja i zakonsku regulativu o veterinarstvu, sigurnosti hrane i fitosanitarnom nadzoru, Zakonodovstvo EU zasniva se na drugim

rješenjima; za sigurnost hrane i zdravstvenu zaštitu životinja odgovorni su subjekti u poslovanju hranom kao i posjednici životinja, pa je naglasak stavljen na samokontrolu. Veterinarska zakonska regulativa obvezuje zasnivanje i funkcioniranje efikasnog sustava kontrole kroz upravni i inspekcijski nadzor.

Zakona s propisima Unije

Zbog nedostataka regulative nije zdravlja životinja kao i definiranje zdravstvenog statusa stada na nivou regija kao ni za državu. U dosadašnjoj praksi nije bilo pravne osnove za donošenje planova za iskorjenjivanje nih zaraznih i bolesti kao ni u potrebe donošenja kriznih planova. Poseban je problem nadležnost organa za životinja i nefunkcioniranje odgovaevidencije kojom bi se sigurno mogao utvrditi identitet grla kako u uzgoju, tako u prometu i na klanju, a što osnovicu i preduvjet za uspostavu efikasnog sustava kontrole. Europsko zakonodavstvo daje da i posjednici životinja mogu sami svoja grla.

sigurnosti hrane i hrane životinjskog podrijetla nije s EUpropisima, pa Hrvatska nije u usvojiti Uredbu tzv. "higijenskog paketa" gdje se uvodi jedinstveni horizon-

talni pristup u kontroli hrane, poodgovornost za sigurnost hrane kao i uspostava sustava kontrole.

U prometu životinja i proizvoda životinjskog podrijetla postojali su uvjeti koji su morali biti ispunjeni da bi bio dopušten promet i kontrola pri utovaru, istovaru i pretovaru. Zdravstvena zaštita životinja mora biti tako organizirana da je poznat zdravstveni status stada regije, odnosno stanje na nivou cijele zemlje. I kod veterinarske kontrole u prometu dolazi do izmjena koje biti s legislativom Europske unije.

Na drugi uz manje promjene, bit regulirano pitanje sustava veterinarske djelatnosti, uz nadležnosti Veterinarske komore kod izdavanja javnih ovlaštenja. Promjene se odnose i na troškova veterinarskih naknada kao i u sustavu inspekcijskog nadzora.

Novi Zakon o veterinarstvu

Novi Zakon o veterinarstvu Hrvatski sabor donio je 3. ožujka 2007. god. a objavljen je u "Narodnim novinama" broj 41 od 21. travnja 2007. godine. pojmovi i njihovo

Radi lakšeg i korištenja Zakona o veterinarstvu u 2 od navedena pedeset i jednog pojma samo se s nekima i mlijeka susretati.

(2.) Certificiranje zdravlja/statusa životinja je da je stado slobodno od bolesti na temelju odredaba propisa ili dobrovoljno, prema jasno kriterijima.

(7.) Epizootijaje pojava oboljenja ili broja životinja od neke bolesti, koja je po broju vremenu i mjestu pojavljivanja ili vrsti

životinja, kao i oboljenja ili je uzrok privremeno (8.) pregled pošiljki je pregled životinja, proizvoda životinjskog podrijetla ili hrane za životinje i drugih pošiljki koje podliježu veterinarskom pregledu. Pregledom mogu biti prijevozna sredstva, ambalaža, oznake, svojstva i temperature, uzorkovanje za analizu i laboratorijsko ispitivanje. Tu su i drugi pregledi koji su potrebni radi ispunjavali pošiljka, odnosno proizvodi, propisane veterinarske uvjete koji su u dokumentima.

(25.) Posjednik životinja je svaka pravna ili osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili izravno odgovorna za zdravlje ili dobrobit životinja.

(26.) Pošiljka se odnosi na životinje, proizvode životinjskog podrijetla ili hrane za životinje koje se nalaze na istom prijevoznom sredstvu, iz istog mjesta podrijetla i namijenjeni su istom mjestu krajnjeg odredišta.

(27.) Premještanje je svako komercijalno ili nekomercijalno premještanje životinje iz gospodarstva iz kojeg ili nekog drugog mjesta na drugu lokacijuodredišno mjesto. Premještanje na drugu lokaciju - odredište odnosi se na pošiljke životinjskog podrijetla i hrane životinjskog podrijetla bez obzira na namjenu.

(30.) Promet je svako komercijalno premještanje životinja, proizvoda životinjskog podrijetla te hrane za životinje.

(38.) Stamping out postupak je zaraženih životinja ili životinja za koje se sumnja da su zaražene u stadu, na gospodarstvu i epizootološkoj cjelini. se po potrebi provodi i u drugim stadima koja su izravnim ili neizravnim kontaktom bila izložena

GOSPODARSTVC

bolesti. Moraju bit sve osjetljive cijepljene ii necijepljene životinje tamo gdje si životinje drže ili uzgajaju. Trupov životinja moraju bit uništeni na da osiguravajt uništavanje bolesti njegovog širenja. Ova. postupak i provedbt i dezinfekcije.

(45.) Veterinarski pregled obavlj, ovlaštena osoba u svrhu zaštitE javnog zdravlja, zdravlja životinja dobrobiti životinja i veterinarskE zaštite okoliša. Veterinarski preglec odnosi se na životinje, proizvodE životinjskog podrijetla i hranu z, životinje. Pregledom može biti obudokumentacija, identi· fikacija i pregled, kod kojih j€ dokumentacijski pregled obvezan. (48.) Zaštita zdravlja životinj., otkrivanje, nadziranje. zaštitu od pojave, suzbijanje i iskor· jenjivanje zaraznih ili bolesti te suzbijanje bolesti ljudima i životinjama (zoonoze). Zaštita od drugih zaraznih, i organskih bolesti obavlja se kod uzgoja životinja genotipa slobodnog od bolesti. Odredbe Zakona o veterinarstvu

Zakon o veterinarstvu veoma je složen propis jer i regulira veterinarske djelatnosti. Njime se zaštita zdravlja životinja, provedba mjera veterinarskog javnog zdravstva, vanje reprodukcije životinja, veterinarska zaštita okoliša te obavljanje službenih kontrola inspekcijskog nadzora. Zakon je u cjelini veoma stoga je njegova provedba od interesa za Republiku Hrvatsku. Poglavlje I. 1 - 4) TEMELJNEODREDBE. Poglavlje li. 5 - 29) ZAŠTITA ZDRAVLJA ŽIVOTINJA regulira mjera zaštite životinja od zaraznih i bole-

Mijekarskil~t 10/2007

sti, otkrivanje i postupak prijave zaraznih i bolesti, suzbijanje bolesti, osiguranje cjepiva i drugih resursa te mjere ili prisilnog klanja kao i nadoknadu šteta.

Poglavlje III. 30 - 31)

REPRODUKCIJAŽIVOTINJA. Dopušteno je korištenje muških rasplodnih grla za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje, grla za prirodni pripust te plotkinja za proizvodnju jajnih stanica ako su u skladu s ovim Zakonom slobodna od zaraznih i bolesti.

Sjeme za umjetno osjemenjivanje i jajne stanice moraju ispunjavati propisane uvjete kod pripreme, razrjei zdravstvene ispravnosti i biološke Rješenje o objektima za poslovanje reprodukcijskim materijalom donosi ravnatelj Veterinarske uprave a registriraju se u upisnik odobrenih objekata. Posebnim se rješenjem timovi za obavljanje embriotransfera.

Poglavlje IV. (a. 32 - a. 33)

OBJEKTI ZA TRGOVINU I OKUPLJANJEŽIVOTINJA.U ovo spadaju objekti i mjesta za sajmove, tržnice, mjesta za dražbe i trgovinu, izložbe, sportska natjecanja i javne smotre. Navedeni objekti moraju ispunjavati propisane veterinarskozdravstvene uvjete. Aktivnosti na mjestima za trgovinu i okupljanje životinja mogu se obavljati uz prethodno dobivanje suglasnosti nadležnog veterinarskog ureda.

Poglavlje V. (a. 34) DEZINFEKCIJA, DEZINSEKCIJAI DERATIZACIJA.

Poglavlje VI. 35 - 37) I REGISTRACIJA ŽIVOTINJA. Obvezno je obilježavanje goveda, ovaca, koza i svinja. Obilježavanje provode posjednici životinja i ovlaštene veterinarske organizacije i službe. U nadležnosti

Hrvatskog centra je uzgojno valjanih životinja i HSC obavlja poslove jedinstvenog registra životinja. Kopitare se a to provode ovlaštene uzgojne organizacije, ovlaštene ergele i Hrvatski centar. U potrebe može se narediti i obvezno drugih vrsta životinja. Posjednik životinja je odgovoran da su životinje propisanim i registrirane, vodi propisanu evidenciju i snosi troškove vanja. I svi psi moraju biti na propisani

Poglavlje VII. 38) REGISTRACIJA I ODOBRAVANJE FARMI, PRIJEVOZNICIŽIVOTINJA, SABIRNI CENTRI, SAJMOVII TRGOVCIŽIVOTINJAMA.Farme papkara i kopitara od 20 uvjetnih grla, peradi i od 1O uvjetnih grla i drugi objekti i objekti akvakulture moraju udovoljavati propisanim veterinarsko-zdravstvenim i zoohigijenskim uvjetima. Prokoji udovolji uvjetima dobiva veterinarskokontrolni broj objekta, a objekt se upisuje u Registar farmi koji je sastavni dio Jedinstvenog registra životinja.

Poglavlje VIII.i IX.( 39 - 4 7)

HRANAŽIVOTINJSKOGPODRIJETI.A I HRANAZA ŽIVOTINJE.Objekti u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla i hranom za životinje moraju biti odobreni u skladu s veterinarskim propisima i s odredbama Zakona o hrani. Ovi objekti su pod inspekcijskim nadzorom koji provode veterinarski inspektori i službeni veterinari.

Pogljavlje X. 46 - 47) KOŽE.

Poglavlje XI. 48 - 52)

POSTUPANJES NUSPROIZVODIMA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETI.A KOJI NISU ZA PREHRANU LJUDI. Životinjske lešine i nusproizvodi

životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi moraju se uništiti na propisan kako ne bi bilo ugroženo zdravlje ljudi, životinja i okoliš. Obradu, preradu i skladištenje obavljaju odobreni objekti. Za sakupljanje i uništavanje lešina i nusproizvoda se naknada. Poslove sakupljanja i obrade obavljaju i pravne osobe na temelju dobivene koncesije.

Jedinice lokalne uprave i Grad Zagreb moraju osigurati higijenislužbu za sakupljanje životinjskih lešina s javnih površina, te za njihovo uništavanje.

Poglavlje XII. (a. 53 - a. 71)

CERTIFICIRANJEI VETERINARSKI PREGLEDI.U postupku certificiranja pošiljki životinja i proizvoda provjerava se jesu li obavljeni propisani pregledi, pretrage i ispunjava li pošiljka propisane uvjete. Certifikat predstavlja svjedodžbu o zdravlju, odnosno o zdravstvenoj ispravnosti pošiljke. Poslove certificiranja obavljaju službeni veterinari. Certifikati za pošiljke namijenjene Europskoj uniji izdaju se na jeziku zemlje u koju pošiljka ulazi.

U unutarnjem prometu posjednik životinja mora imati svjedodžbu kao javnu ispravu jer je to dokument o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinja. Svjedodžbu izdaje ovlašteni veterinar i za nju se naknada.

Veterinarski pregledi u unutarnjem pregledu obavljaju se na mjestu otpreme kao i na mjestu odredišta. Priizvozu pošiljki veterinarski pregledi obavljaju se na mjestu otpreme a pri uvozu na mjestu odredišta. I tijekom prijevoza, radi zaštite životinja, obavljaju se veterinarskin pregledi. Postoji obveza osoba koje obavljaju prijevoz da se nakon istovara osigura prijevoznih sredstava, a u propisanim i

<iJugogodišn,ja tradicija prodaje steonih junica mljekarania i trgovcirna diljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEINISIMENTAL i

GOVEDO

u sustavu selekcije

NOVO!

JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od

<Budite korak ispred!

Investirajte u bolju

dezinfekcija.

Poglavlje XIII. 72 - 82)

VETERINARSKIPREGLEDI U PROMETU PREKO GRANICEREPUBLIKE HRVATSKE.Unošenje svih pošiljki živih životinja, proizvoda životinjskog podrijetla, stelje i sijena te drugih predmeta koji mogu prenijeti zarazne ili bolesti, dopušteno je samo na prijelazima veterinarska postaja). veterinarska postaja je locirana na carinske ispostave, a preglede pošiljki obavlja veterinarski inspektor. Uz identifikacijski i pregled, obvezatan je pregled dokumentacije.

Obvezatan je pregled veterinarskih pošiljki uvezenih u slobodne zone, slobodna skladišta, carinska skladišta i registrirane brodova. U ako pošiljke ne ispunjavaju propisane uvjete, veterinarski inspektor dopustiti unošenje pošiljki. su i druge inspekcijske mjere koje veterinarski inspektor može poduzeti (povremeno oduzimanje i smještanje životinja u karanteni, vratiti pošiljku, narediti klanje i nje životinja).

Poglavlje XIV. 83 - 88)

INSPEKCIJAŽNOTINJA ZA KLANJE I PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG

PODRIJETLA NAMIJENJENIH PRERADI ZA HRANU LJUDIMA. Životinje za klanje podliježu obveznom veterinarskom pregledu. Proizvode životinjskog podrijetla dopušteno je stavljati na tržište ako su pregledani, proizvedeni i u skladu s posebnim propisima. Odretradicionalnih mesnih proizvoda, mlijeka i proizvoda (sira), meda, jaja i drugih proizvoda proizvedenih na obiteljskom gospodarstvu dopušteno je stavljati na tržište, ako su proizvedeni u skladu s posebnim propisima. Veterinarskom pregledu ne podliježe klanje svinja, ovaca, koza,

peradi, i uzgojene ako ne pokazuju znakove poremezdravlja, a meso i mesni proizvodi namijenjeni su potrošnji u vlastitom Kod klanja životinja koje pokazuju zdravlja obvezan je veterinarski pregled. Klanje kopitara i goveda mora se obaviti u klaonici uz obvezan veterinarski pregled u kada je njihovo meso namijenjeno potrošnji u vlastitom Posebno je propisan postupak u prisilnih klanja i otpremanja polutki u klaonicu. Proizvodi životinjskog podrijetla koji su ocijenjeni zdravstveno ili higijenski neispravnima zapljenjuju se, uništavaju ili

Posjednici životinja, veterinarski djelatnici i moraju se pridržavati propisanih preventivnih mjera i rokova karencije, prilikom upotrebe lijekova i drugih tvari koje se mogu prenijeti na životinjske proizvode, kako bi se pojava nedopuštenih rezidua.

Poglavlje XV. 89 - 115)

SUSTAVPROVEDBEVETERINARSKE

DJELATNOSTI.Na svim epizootološkim Republike Hrvatske mora se osigurati zaštita zdravlja životinja te provedba mjera veterinarskog javnog zdravstva. Ukoliko na nije osigurana zaštita životinja, jedna ili više jedinica lokalne uprave moraju osnovati pravnu osobu radi izvršavanja nevedenih obveza i mjera. Ako je na epizootološkom ovlašteno više organizacija, posjednik životinja jedanput godišnje ima pravo izabrati svoju veterinarsku organizaciju.

Veterinarsku djelatnost obavljaju pravne osobe, veterinarske organizacije i to kao ambulante, stanice, bolnice, klinike, centri za reprodukciju i umjetno osjemenjivanje i ljekarne. U ambulantama

veterinarske prakse veterinarsku djelatnost obavlja veterinar, doktor veterinarske medicine (uz posjedovanje odobrenja za rad - licence). Veterinarski djelatnici su doktori veterinarske medicine i veterinarski a specijalizirane poslove obavljaju drugih struka. Licencu za rad veterinara izdaje Hrvatska veterinarska komora na vrijeme od pet godina. Veterinarske organizacije organiziraju se kao društva. Pojedine poslove veterinarske djelatnosti obavljaju Veterinarski fakultet u Zagrebu i Hrvatski veterinarski institut. Veterinarsku službu može osnovati Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane i neke druge pravne osobe koje ovu djelatnost ne obavljaju na profitnoj osnovi niti pružaju veterinarske usluge posjednicima životinja.

Za svaki oblik organiziranja veterinarske djelatnosti propisane su nadležnosti kao i poslovi i aktivnosti koje mogu obavljati ambulantno, u posjetama i u gospodarskim objektima. Veterinarska ambulanta i stanica, uz ostalo, provodi propisana preventivna cijepljenja, i druge pretrage, otkrivanje i prijavljivanje zaraznih bolesti, životinja i neplodnosti, životinja. Ambulante i stanice izdaju svjedodžbe o zdravstvenom stanju životinja, potvrde o zdravstvenom stanju pošiljki životinja i životinjskih proizvoda, za sjemene i jajne stanice. Izdaju i druge potvrde ovim Zakonom.

U provedbi Zakona s odreobvezama i nadležnostima sudjeluju veterinarske bolnice i klinike, ljekarne, centri za reprodukciju i umjetno osjemenjivanje, Veterinarski fakultet u Zagrebu, Hrvatski veterinarski institut, Hrvatska veterinarska komora te službeni i referentni laboratoriji. Obavljanje veterinarske djelat-

10/2007.

nosti nadzire povjerenstvo koje imenuje Hrvatska veterinarska komora. povjerenstva su pojedinih veterinarskih iz nadležnog državnog inspektorata i predstavnik Hrvatske veterinarske komore.

Poglavlje XVI. ( 116 - 120) NAKNADE I TROŠKOVI. Za financiranje troškova veterinarskih pregleda, certificiranja i službenog veterinarskog pregleda te za provedbu monitoringa navaju se pristojbe i naknade. Sredstva prikupljena od naplate pristojbi i naknada se na stavku prihoda Državnog i namijenjena su za financiranje navedenih zahvata. Posjednik životinja snosi sve troškove propisanih mjera, osim ako se radi o suzbijanju zaraznih i bolesti. U ovom iz sredstava Državnog podmiruju se troškovi suzbijanja zaraznih i bolesti, naknade za i zaklane životinje i druge štete, za preventivna cijepljena i ispitivanja, za nabavu zaliha cjepiva i opreme za krizne stožere. Posjednik životinja u snosi troškove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije dvorišta, obora i staja. Organi lokalne samouprave visinu naknade za sakupljanje lešina, odvoz i toplinsku preradu iz kojih se podmirenje troškova za farme papkara i kopitara od 20 uvjetnih grla, farme peradi i od 1O uvjetnih grla, valionica, farmi za uzgoj i objekti za uzgoj riba i školjkaša. Troškovi prijevoza i toplinske prerade lešina goveda, kopitara, svinja, koza i ovaca podmiruje Državni Po ovoj osnovi ne priznaju se troškovi za pravne osobe koje se bave organiziranom skom proizvodnjom, centrima za reprodukciju, za uvezene životinje u karanteni, pravnim i

osobama koje se bave trgovinom a nemaju vlastitu proizvodnju. Poglavlje XVII. 121 - 138) UPRAVNII INSPEKCIJSKINADZOR. Upravni nadzor nad provedbom ovog zakona obavlja Ministarstvo. Inspekcijski nadzor obavljaju veterinarski inspektori (državni veterinarski i inspektori) koje imenuje ministar te službeni veterinari i drugi službenici koje ovlasti ministar. Pri obavljanju inspekcijskog nadzora sastavlja se zapisnik i donose rješenja. Velike su i široke ovlasti i nadležnosti državnih veterinarskih i veterinarskih inspektora pri obavljanju inspekcijskog postupka, a ovlašteni su i za uzimanje uzoraka. Propisane su nadležnosti i obveze veterinarskog inspektora. Posebno su za državnog veterinarskog inspektora regulirane obveze i prava. Uz ostalo, obavlja nadzor izdavanja svjedodžbi o zdravstvenom stanju životinja te izdaje uvjerenja o karantenskih mjera za pošiljke iz uvoza. Državni veterinarski inspektor ovlašten je privremeno ogranipromet životinja, zabraniti upotrebu prostorija i objekata, zabraniti promet veterinarskih lijekova i otrova, zabraniti promet i upotrebu hrane za životinje te organizacijama zabraniti obavljanje veterinarske djelatnosti i veterinarske prakse. Pravne i osobe dužne su tijekom inspekcijskog nadzora i pružiti potrebne podatke te osigurati uvjete za nesmetani rad. Veterinarski inspektor rješenjem može narediti otklanjanje nepravilnosti te privremeno oduzeti dokumente i predmete. Protiv inspekcijskog rješenja Ministarstva, uprave i ravnatelja nije dopuštena žalba, ali stranka može pokrenuti upravni spor. Ako veterinarski inspektor utvrdi da je prekršaj ili kazneno djelo, obvezan je u roku petnaest dana podnijeti zahtjev za

Mljekarski list 10/2007.

pokretanje prekršajnog postupka ili podnijeti kaznenu prijavu. Poglavlje XVIII. 144) SLUŽBENIVETERINAR,OVLAŠTENI VETERINAR. Službeni veterinar (kojeg imenuje ministar) zaposlenje u veterinarskoj upravi i prema Zakonu ima položaj, dužnosti i ovlaštenja. Njegovo rada su poslovi te službeni veterinarski nadzor. Provodi veterinarske preglede, izdaje certifikate, nadzire ovlaštene veterinare, propisane mjere, zabranjuje klanje životinja i proizvodnju. Obavlja poslove uzimanja uzoraka, oduzimanje i uništavanja proizvoda, kontrolira veterinarske lijekove, nadzire i pristojbi, karantenu za životinje koje su u prometu a bez ispravne dokumentacije.

Poslove prenesene na ovlaštene veterinarske organizacije obavlja ovlašteni veterinar. Po položaju ovlašteni veterinar ne smije obavljati veterinarske poslove i kontrolu za potrebe organizacije u kojoj je zaposlen. Ovlaštenog veterinara imenuje ravnatelj veterinarske uprave.

Poglavlje XIX. 145 - 148) SREDIŠNJIINFORMACIJSKISUSTAV. Važan infrastrukturni preduvjet i faktor za djelotvornu primjenu Zakona o veterinarstvu je uspostava i djelovanje Središnjeg veterinarskog informacijskog sustava. Informacijski sustav obvezuje sve pravne i osobe u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti da u obliku dostavljaju propisane podatke te moraju besplatan pristup ovim podatcima. Informacijski sustav razni registri, upisnici, programi, laboratorijski nalazi, evidencije o izdanim potvrdama i drugo. Sustav u nim dijelovima postaje dio narodnog informacijskog veterinarskog sustava.

Poglavlje XX. 149. 151) KAZNENEODREDBE. Kaznene odredbe koje se odnose na prekršaje za nepoštivanje propisanih uvjeta i odredbi Zakona odnose se na pravne i osobe (obiteljska poljoprivredna gospodarstva). Ukupno je šezdest i devet kazni za prekršaje. Prekršajne kazne za pravne osobe se od 10.000 do 100.000 kuna, a odgovorne pravne osobe mogu biti kažnjene iznosima od 2.000 kn do 15.000 kn. osobamapoljoprivrednim prekršajne kazne su od 2.000 - 15.000 kuna.

Uz kazne za po drugi put prekršaje u obavljanju djelatnosti, pravnim i osobama mogu se zaštitne mjere zabrane djelatnosti u trajanju od godine dana.

Pogljavlje XXI. 152. - 155)

PRIJEIAZNEI

ZAVRŠNEODREDBE.Primjena Zakona je osam dana nakon objave (21.04.2007. god.) s time da ostaju na snazi propisi doneseni na temelju ranijeg Zakona. Obveza je da nadležni ministar u roku donese provedbene propise u skladu s odredbama Zakona o veterinarstvu. se primjenjivati odredbe 89 stavka 5 i 106 stavka 2 ovog Zakona koje se odnose na uvjete rada veterinarskih stanica sve do o prijema Republike Hrvatske u Europske unije.

Sa Zakonom o veterinarstvu Hrvatska je ispunila dio obveza svojih agrarnih propisa s pravnom regulativom Europske unije. Zakon je po svojoj širini reguliranog veoma složen i s rješenjima mijenja dosadašnji organiziranja i djelovanja veterinarskih organizacija, donosi obveze i odgovornosti pravnih i osoba te ustroja i rada veterinarskih inspekcijskih organa. Niz je mjera koje se odnose na obiteljska poljoprivredna gospodarstva proizvodnje kojima naši biti s europskim farmerima, uz uvažavanje lokalnih hrvatskih tradicijskih proizvodnji. Zakon o veterinarstvu moraju provoditi svi subjekti u sustavu veterinarstva jer je veoma dio javnog zdravstva. Postoji obveza donošenja provedbenih propisa koji cjelinu Zakona. Nakon dugog vremena sadajejasno definirana organizacija i nadležnost u upravnim i inspekcijskim poslovima i nadzoru. U sustavu kontrole s ovlastima su veterinarski inspektori, državni veterinarski inspektori, službeni veterinari koji su državni djelatnici u Ministarstvu. Definiranjem nadležnosti ovlaštenih veterinara koji djeluju u ovlaštenim veterinarskim organizacijama izbjegnut je sukob interesa, što je ranije za bilo nepovoljno i veliki problem.

Citracentar~

proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama

to odmah

odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s Vašim bankama

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

TRZISTE STOKE

Krešimir Jakuš, dipl. ing.

U rujnu su cijene, u odnosu na srpanj, u prosjeku porasle za 7,2 posto i otkupna cijena za trup R3 iznosila je 300,37 eura/100 kg, što je i dalje niže u odnosu na prošlu godinu, no više nego u 2004. i 2005. godini. Najviši porast cijena u tom razdoblju evidentiranje u Luxemburgu + 16 %, Španjolskoj + 11 %, Francuskoj + 1O %, +9 %i Austriji +8 %.U tjednu do 09. rujna ove godine najviše otkupne cijene trupova R3 evidentirane su u 399,41 euro/100 kg, Malti 358 eura/100 kg, Portugalu 354,60 eura/100 kg te Italiji 334,02 eura/100 kg, dok su najniže cijene bile u Rumunjskoj 192,78 eura/100 kg te 238,52 eura/100 kg.

I na ostalim svjetskim tržištima bilježi se lagani rast cijena govedine. svjetski goveda

U rujnu porast cijena mesa! U 2007. godini najniže otkupne cijene trupova u prvih devet mjeseci na EU tržištu evidentirali smo tijekom srpnja. U srpnju su cijene. u odnosu na godine, bile niže za oko 12 posto. Sušno razdoblje, poskupljenje hrane i pad cijena goveda utjecali su da se odnos ponude i potražnje polako mijenja, odnosno da cijena mesa u razdoblju poprimi trend.

Brazil u ovoj godini bilježi rast proizvodnje mesa od oko 2 posto, što se drži slabim rezultatom. Na ovako negativno stanje najviše je utjecala situacija u posljednje tri godine kada su brazilski zbog nižih prihoda i viših troškova hrane, bilježili negativne rezultate, a to je rezultiralo klanja krava. Nešto bolja situacija za brazilske bilježi se u ovom razdoblju. Tijekom srpnja ove godine cijene živih goveda za klanje iznosile su 1,25 i 1,80 eura po kilogramu, što je u odnosu na lanjske cijene više od 40 do 50 posto. To su ujedno bile i najviše cijene ikad postignute za živa goveda. U razdoblju koje slijedi se i dalje više cijene goveda na tom tržištu, a to rezultirati i višim cijenama u izvozu. Na

hrvatskom tržištu u posljednjih mjesec dana bilježi se lagano oživljavanje ovog dijela poljoprivrednog tržišta. Ponuda junadi je tijekom lipnja, srpnja i kolovoza bila veoma dobra. Cijene u otkupu su bile na najnižim razinama tijekom ove godine. otkupna cijena bila je na razini 12 kn/kg Ž>/. rujna ove godine bilježe se više cijene i otkupna cijena porasla je gotovo za kunu. Prema informacijama suradnika TISUP-a,na tržištu je ponuda junadi dobra uz nešto manju potražnju, no stvara se dojam da u razdoblju i potražnja lagano rasti. Otkupne cijene bikova simentalske pasmine su bile u rasponu od 12 do 14 kn/kg, a na Splitsko-dalmatinske županije i do 18 kn/kg Ž>/.S obzirom da ovaj rast cijena nije sezonskog karaktera,

suradnici na terenu, prije svega, kako je porast cijena rezultat trenutnog poskupljenja hrane, ali i da cijene junadi dolaze na razinu cijena za hrvatsko tržište. Kako je Vlada RH donijela niz mjera u svrhu nedostatka hrane, u mjesec dana ne nije skokove cijena, iako je opravdano njihov rast. Cijene prije svega ovisiti o cijenama hrane kao i trendu cijena mesa na EUtržištu. Rekordno visoke cijene teladi Otkupne cijene simentalske teladi (80 - 160 kg) na tržištu u posljednja dva mjeseca na rekordnim su razinama. Unatrag dva mjeseca cijena gotovo da se nije spuštala ispod 25 kn/kg ŽV.

I r.~Delaval

Potražnja je, za tržište, od ponude, a osobito su tražena kvalitetna muška telad cijena dostiže (na kontinentalnom dijelu Hrvatske) i do 30 kn/kg. Unatrag dvije godine otkupne cijene teladi su porasle i zadržavaju ovako visoki nivo. Na takvo stanje najviše je utjecalo

subjekata u posao tova junadi kao i poticajne državne subvencije za koji nižim cijenama junadi te viših cijena inputa, nalaze u tovu junadi. Tijekom rujna ove godine cijene muške simentalske teladi su bile u rasponu od 24 do 27 kn/kg dok se ženska telad tržila po cijenama od 22 do 24 kn/kg. U razdoblju i

dalje veoma dobru potražnju što zadržati ovako visoke cijene teladi.

U 2007. godini najniže cijene krava za klanje Cijene krava za klanje u prvih devet mjeseci ove godine nisu se mijenjale. Tijekom tog razdoblja, uz blage oscilacije, otkupne cijene bile su 5,50 i 6 kn/kg ŽV, a to su najniže cijene unatrag deset godina. Otkupne cijene za "starije" krave manje su bile od 4 do S kn/kg, dok su krave tržene od 6 do 8 kn/kg. Do kraja godine da i cijene krava za klanje porasti, odnosno da cijene biti u okvirima za hrvatsko tržište - od S do 1O kn/kg, ovisno o

Nudimo vam: - izmuzišta - kompjutorsku ishranu - laktofrize - ostalu stajsku opremu i sredstva za - sisteme za izgnojavanje higijenu - krmne zabrane i 11lige-boksove 11

POVRATAKLUCERNE

li KRALJICE KRME

Prijašnjihsmogodina poticali naše klijente na kalcifikaciju zemljišta i

li sjetvu djetelina i trava ih na ogroman jednog i

U ZLATNU Do LINU

- KALCIFIKACIJAZEMLJISTA

LUCERNE

I TRAVAUZ

I SJElVA

drugog. Prvo - za popravljanje kvalitete zemljišta i drugo - za

pripremu kvalitetne krme.

smo to putem predavanja, medija.

letaka, predlaganja mjera lok_al_noj v

uprav,. 1 sl.

HZPSS - ODSJEKAPQZESKQ-S1.AVQNSKEZUPANIJE - Mr. se. Miroslav HZPSS -

Prošle smo godine, uz obiteljskog gospodarstva Enjingi (poznatog po vinogradarstvu i vinarstvu) i Vlatke Stranjik, dipl. ing. iz tvrtke "Kamen organizirali prezentaciju kalcifikacije tla na 13 ha zemljišta uz zasijavanje lucerne i smjese engleskog ljulja i crvene djeteline. Sve radnje su uz prisustvo djelatnika HZPSSOdsjeka Požeško-slavonske županije, a glavninu aktivnosti vodio je kolega Ivan Han, dieI. ing. - savjetnik za ratarstvo. VAZNO!Naglasimo da je na parcelama OPG Enjingi analiza pH zemljišta koja je prije kalcifikacije iznosila 3,66 u KCI. izuzetno kiselo zemljište koje je nakon provedenih mjera ove godine dalo 5 otkosa lucerne i 4 otkosa engleskog ljulja.

Ove smo godine korak naprijed i aktivnosti organiziravši isto putem Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine direktnom vima Udruge u organizaciji nabave materijala za kalcifikaciju te sjemena. Tada smo, važno je naglasiti, uspjeli dogovoriti i povoljnije cijene za Udruge.

Rezultati operativnih aktivnosti na terenu koji nas ohrabruju u nastojanju da zemlji vratimo plodnost i proizvedemo što više kvalitetne krme, te tako smanjimo troškove proizvodnje, su u odnosu na prošle godine. U suradnji s Udrugom uzgajatelj a simentalskog

goveda Požeštine i 41 udruge, u rujnu ove godine na teren Požeštine organizirali i uz dopremili smo:

• 276 tona materijala za kalcifikaciju (CaCO 3 52%i MgCO3 43,5%),

• 1 068 kg sjemena lucerne i djetelina,

• 607 kg sjemena trava.

Ovim aktivnostima zasijano je i bit ovih dana zasijano, a pod kontrolom HZPSSOdsjeka Požeško-slavonske županije, oko 35 ha lucerne i 20 ha trava, te

provedena mjera kalcifikacije tla na približno 70 ha. ove godine, ali i godina, opravdano sve interes poljoprivrednika za opisane mjere, a posebno koji na ovaj mogu proizvesti kvalitetne krme koja može zamijeniti sve skupljih žitarica i uljarica. Zbog korištenja spomenutih žitarica i uljarica u proizvodnji energije, i namijenjene im uloge za možemo njihove konstantnoviše

15. jesenski bjelovarski

GUDOVAC 2007.

- Vesna dipl. ing.

Organizatori ovog sajma bili su: Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski centar, a suorganizatori: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK - županijska komora Bjelovar, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu te komora Bjelovarskobilogorske županije. Partner je bila županija.

Generalni sponzor ove izložbe bio je Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o., a sponzor ishrane stoke - promet d.o.o. U govedarskom dijelu izložbe sudjelovalo je deset županija. Odabir stoke izvršili su djelatnici službi Hrvatskog centra, a izloženo je više pasmina goveda po kolekcijama.

Za simentalsku pasminu izloženo je osam kolekcija: u svrhu popularizacije uzgoja goveda farmerima, u organizaciji HSC-a održan je Bambino kup - klub mladih simentalskog goveda s trideset grla

- kolekcija steonihjunica-15 grla

- kolekcija mladih krava - 12 grla

- kolekcija ostalih krava - 11 grla

- kolekcija bikovskih majki- 8 krava

- kolekcija s tri krave životne proizvodnje preko 50 000 kg mlijeka. Plakete HSC-a su lvanu

Tomislavu Bukalu i Ivi

K-678, HB 7802 i Suri K-634, HB 7578 - vlasništvo Centra za reprodukciju u stvu Hrvatske d.o.o. Zagreb.

Holstein-friesian pasmina predstavljena je s tri kolekcije:

- kolekcija steonih junica - 6 grla

- kolekcija mladih krava - 9 grla

- kolekcija ostalih krava - 12 grla

Centar za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu predstavio je Charolais pasminu goveda, Belje d.d. i uzgajiRodoljub Džakula predstavili su Hereford pasminu, Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. i OPG llara iz Dubrovnika pasminu bušu, a istarsko govedo predstavili su OPG Maria Antona Rabara Švik-Koppoljoprivredni obrt.

Tradicionalni 15. jesenski bjelovarski sajam održan je od 07. do 09. rujna na sajamskom prostoru u Gudovcu kod Bjelovara. Sajam je otvorio predsjednik RH gosp. Stjepan

povjerenstvo u sastavu: Vesna dipl. ingpredsjednica komisije, Zdenko dipl. ing.- potpredsjednik, za simentalsku pasminu: Emina Burek, dipl. ing., Ljiljana Husinec, dipl. ing., Aleksandar Kljujev, dipl. ing., a za holstein pasminu: doc. dr. se. Pero i Josip ing. ocijenilo je predstavljene kolekcije. Komisija je ocijenila vanjštinu ukupno 72 predvedena grla, pri su ocjenjivane grupe svojstava. Temeljem dobivenih ocjena i njihovu proizvodnju komisija je rangirala grla i definirala I., II. i III.- kolekcija rasplodnih bikova s predstavljena dva bika: Viland-ET

grla po kolekcijama, kao i šampionsko grlo pasmine.

Vlasnicima grla, uz brojne poklone sponzora, diplome je ravnatelj Hrvatskog centra Franjo Poljak, dipl. ing. i ravnatelja dr. se. Maja a gosp. Stjepan - ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva je zvona za šampionke izložbe.

grla po kolekcijama za simentalsku pasminu:

• u kolekciji steonih junica: grlo PEGY,žb. HR7100849874; nost majke u prvoj laktaciji bila je 5 615 kg mlijeka s 3,5 % masti i 3,6 % Uzgajatelj: lvan Rumenjaki.

• u kolekciji mladih krava: BURA, žb. HR6100617018, koja je u prvoj kontroli proizvela 30 kg mlijeka s 3,3 % m. m. i 3, 1 % proteina. Uzgajatelj: Davor Šmit, Palešnik.

• u kolekciji ostalih krava: NINA, žb. HR4101011512; u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 6 836 kg mlijeka s 3,8 % masti i 3,5 % Uzgajatelj: Jovanka Predavac.

• u kolekciji bikovskih majki: krava LORA, žb. HR0002013953; u maksimalnoj laktaciji proizvela je 9 324 kg mlijeka s 4, 1 % masti i 3,3 % Uzgajatelj: Božidar Domitran, Zlatar.

grla po kolekcijama za holstein-fiiesian pasminu:

• u kolekciji steonih junica: grlo EMlLIJA, žb. HR5100824301; majke u maksimalnoj prvoj laktaciji iznosila je 1O 263 kg mlijeka s 4,3 % masti i 3,3 % Uzgajatelj:

Obitelj predstavilaje svojenajboljemuznekrave Mato lmbrišak, S. Štefanje.

• u kolekciji mladih krava: DORIS, žb. HR8100700624, koja je u prvoj kontroli proizvela 30, 1 kg mlijeka s 3,8 % masti i 2,9 % Uzgajatelj: Mato Imbrišak, Štefanje.

• u kolekciji ostalih krava: ASTA,žb. HR6100499964, maksimalnu imala u prvoj laktaciji - 9 215 kg mlijeka s 3,7 % masti i 3,3 %

Uzgajatelj: Snježana Kokinac.

Mljekarski list 10/2007.

Ivanu nagraduje dodijelio ministra poljoprivredeStjepan

Šampionsko grlo simentalske pasmine: krava LULI, žb. HR7100638069; maksimalnu je imala u drugoj laktaciji - 8 208 kg mlijeka s 4,5 % masti i 3,4 % Uzgajatelj: !van Sv. I. Žabno.

Šampionsko grlo holsteinfriesian pasmine: krava MERI, žb. HR0100656121; maksimalnu mliimala je u prvoj laktaciji10 562 kg mlijeka s 4,0 % masti i Uzgajatelj: Drago Kovažik, Štefanje.

Predstavnici mladih simentalskog goveda iz Austrije i odazvali su se pozivu HSC te prikazali krava za izložbu (pranje, šišanje, Savez udruga simentalskog goveda Donje Austrije predstavljao je voditelj uzgoja KarlZotl, a predstavnik Bavarskog uzgoja bio je djelatnik Centra za umjetno osjemenjivanje goveda Neustadt Aisch - gospodin Udo Heler. Na izložbi održana je i aukcijska prodaja u suradnji s Bjelovarsko-bilogorskom županijom. Bila su prijavljena 43 grla, a prodano je 27 junica s prodajnom cijenom od 10.203,00 kn. Najviša cijena je postignuta za steonu junicu -12.300,00 kn, održan je i Okrugli stol pod nazivom: "Sustav kontrole kvalitete hrane za Hrvatske farme" kojeg su vodili: Franjo Poljak, dipl. ing. - ravnatelj HSC-a, mr. se. Ana ravnatelja

HSC-a, Drago dipl. ing. - voditelj Odjela za službe i nadkontrolu HSC-a, prof. dr. se. Darko Grbeša - Agronomski fakultet u Zagrebu, dr. se. Vinko gospodarsko Križevci, te dr. se. Branimir Kamp! iz tvrtke SanoSuvremena hranidba životinja.

Mljekarski li.st 10/2007.

Šampionskozvonoza kravu simentalskepasmine pripaloje lvanu

Mladi simentalskoggovedaiz Austrije i Hrvatski centar - Odjel za govedarstvo zahvaljuje svim sudionicima i organizatorima ove

izuzetne manifestacije na 15. jesenskom bjelovarskom sajmu, Gudovac 2007. g.

li. ŽUPANIJSKAIZLOŽBA STOKE"SINJ2007."

- Vesna dipl. ing.

Izložbu je otvorio po- Jure Bitunjac, dožupanica glavarstva mr. se. Jakov a Splitsko-dalmatinske župasu bili: saborski zastupnik nije Vuko.

su priznanja

predstavnicinadležnih instituc1/a

Dana 16.06.2007. godine na II. županijskoj izložbi stoke izložena su grla Splitsko-dalmatinske županije. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Splitsko-dalmatinske županije, a u organizaciji HSC-a, službe Split i grada Sinja.

predsjednik Udruge mljekara Dalmacije gosp. lvan Putnik te ostali uvaženi gosti. Županija je izdvojila 20.000,00 kn za nagrade, a Grad Sinj 25.000,00kn. Na izložbi je predstavljeno pet kolekcija iz govedarstva.

Za sva izložena grla diplomu Hrvatskog centra uzgajateljima je ravnatelja dr. se. Maja a i naturalne nagrade sponzori izložbe.

su:

1. !Jubica Vinjani Donji, za steonu junicu pasmine LIZAžb.5100535179.

2. Gordana Bošnjak, za prvorelku pasmine RUŽA žb. 8100535044, oteljenu 27.02.2005.

3. Jozo Bandalo, Otok Sinjski, za junicu holstein pasmine JULKA žb. 8100535222, oteljenu 13. 04. 2005.

4. Dražen Zorica, Hrvace, za kravu holstein pasmine žb. 0086001494, oteljenu 16. 12. 2002.

Mateljan diplomu je ravnatelja HSC-a dr. se. Maja a zvono gosp. Jure Bitunjac za šampionsko grlo holstein pasmine Žb. 7100283083.

U prikazu je bila i krava s teletom pasmine buša, Špire Livajaiz

li. IZLOŽBA

GOVEDA PRIMORSKO -GORANSKE

Izložba je održana 15.09.2007. godine, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Primorskogoranske županije, Mrkopalj, a u organizaciji Udruge mlijeka Primorskogoranske županije, Hrvatskog centra, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i PIK-ad.d. iz Rijeke.

ŽUPANIJE, MRKOPALJ 2007.

Sponzor glavne nagradevisokokvalitetne junice, bila je Hrvatska gospodarska komora.

Na Izložbi je predstavljena pet kolekcija goveda s ukupno 22 ocijenjena grla.

Pobjednica Izložbe je dvogodišnja krava Vana obitelji iz Škalnice, koji su bili vidno i sretni zbog pobjede svoje miljenice koja je popravila brojno stanje u njihovoj staji za još jednu kvalitetnu junicu. Kako doznajemo, obitelj u svojoj staji trenutno ima dvadeset krava, a ovim se poslom bavi odnedavna. Dosad imaju tri osvojene nagrade s prve izložbe, a ova današnja samo kvalitetu njihova rada. Sto se "misice" Vane, je o prvotelki koja daje trideset litara mlijeka što je, prema mišljenju sretnih vlasnika, veliki uspjeh.

Osim titule "šampionke" podijeljena je i mnoštvo drugih nagrada. Komisija za ocjenu goveda u sastavu: Aleksandar Kljujev, dipl. ing., Ljiljana Husinec, dipl. ing., Dalibor Janda, dipl. ing. i Dalibor Boljat, dr. vet. med., imala je zadatak da 26 kvalitetnih grla izabere najreprezentativnije primjerke. Prvo mjesto steonim junicama holstein friesian (HF) pasmine pripalo je Žani i njezinim - obiteljskom obrtu iz Jablana; od prvotelki je slavila Barbi, u vlasništvu slavodobitnih dok je u kolekciji krava HF pasmine

Šampionka izložbeVana sa svojimvlasnicima - obitelji iz Škalnice

najboljom proglašena godišnja Helga obitelji Lilijunica Jelene Malnar iz ponijela je titulu najbolje steone junice pasmine, a najboljom kravom iste pasmine proglašena je Nela Zorke Šustar iz Lisca. U ime organizacijskog odbora Marica kazala je da se, zbog malog broja stoke na

Primorsko-goranske županije, izložba održavati svake druge godine, nažalost. goveda u Primorskogoranskoj županiji imaju znatno

teže uvjete rada od onih u skom dijelu Republike Hrvatske, stoga nisu zadovoljni proizvodnje na ovom No, važno je naglasiti da goveda imaju dobru genetiku, kazao je S. - ministra poljoprivrede, da postoji velik interes za održavanjem ovakvih izložbi na kojima poljoprivrednici imaju priliku pokazati svoja najbolja proizvodna grla. Helgu, jednu od prvonagrakrava na izložbu je doveo ponosni vlasnik Franjo Za

Mljekarski Hst 10/2007.

nju kaže da se odlikuje dobrom konstitucijom i velikom mlijeka. U blizini Helge bila je i Jagoda - krava obitelji Grohar, koja je sa svojim vlasnicima ponosno pozirala na naslovnici Mljekarskog lista broj 2/2007. "Osvojili smo dvije 2. i jednu 3. nagradu. Mislim da je i to dobro, treba znati da uvijek može postojati nešto bolje od onoga što imaš" - rekao je, uz smijeh, Božidar Grohar da možda drugi put pobijediti baš jedna od njegovih kandidatkinja. kravicama i njihovim vlasnicima pronašli smo i dvije 17-godišnju Dragicu i 9-godišnju Renatu koje su na izložbu došle iz znatiželje. Kažu da doma nemaju krave, no voljele bi da je "Imam samo koze" - rekla je Renata, dok Dragica smatra da bi pod uvjetom da ima dvorište imala barem kokice, ako ne krave. Ove su se cure slikale uz kravu Dragicu, a zbog drugoga, nego zbog

U kolekcijikrava holsteinpasmine najboljomje ocijenjenaHelga (5100035983)obitelji iz jablana

imena Izložba na kojoj su se prošetale krave zanimljivih imena od kojih

Opr.ema :-zastaje

Zavjese - mreže boksovi

krmne zabrane madraci

pregrade (termo) pojilice skreperi

izdvajamo Hedi, Kamili, Srnu, Mišku i završila je uz živu svirku "Baraba"iz Vrbovskog.

- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice

Visokokvalitetne~G nizozemske steone junice holštajn-frizijske pasmine

BOMI - agro d.o.o.

odabMtu~~·ue~dJ,r~

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno:

• savjetovanje u ishrani

• kompjuterske recepture za smjese

• izradu balansiranog obroka

MALI POSJEDI i proizvodnjamlijeka

I

Mr. se. I

L-------------

Proizvesti što i kvalitetu voluminozne krme sa što proizvodnjom mlijeka

"Drugo je papir a drugo je krava u štali. Škola, a što mi škola i ti vaši bih završila. A što mi to, kaj bum predavanja držala. Budu krave poslije toga muzle više mlijeka?"

Sa školom i bez škole, lakše i teže, sporije i brže - ipak velik dio

OPG-a u proizvodnji mlijeka napreduje iz godine u godinu.

Naši mlijeka pomalo se privikavaju da je dobro uzimati uzorke zemlje i kemijski ih analizirati. Na osnovu kemijskih analiza tla, s pojedinih parcela, možemo utvrditi pH vrijednost tla, odnosno kolika je kiselost tla, te sadržaj osnovnih hraniva u tlu. Kiselost tla možete i sami orijentacijski izmjeriti pHmetrom kojeg je kupiti. Odete na njivu, stavite pH metar u tlo i približnu kiselost tla.

Ovo je dobar sustav kontrole i provjere kiselosti tla prije i nakon kemijske analize tla i provedene kalcizacije. Nakon obavljene kalcizacije kiselost tla provjerite nakon 6 do 8 mjeseci. Kalcizaciju možemo obavljati u tijekom ljeta ili jeseni, ovisno o plodoredu, a svakako prije oranja.

Koji je raspon pH tla najpovoljniji za mobilnost hranjivih iona u tlu, odnosno da ih biljke najlakše mogu upiti iz tla? Za one koji ovo još možda ne znaju, odgovor je - od 6,0 do7,0pH.

Ove godine, obzirom na proljetno-ljetnu sušu, na svim parcelama na kojima je obavljena

kalcizacija prethodnih godina trave, Sustavi poslovnog u djetelina i lucerna, te kukuruz lakše poljoprivredi

su podnijeli sušu i dali urode. Koji sustav poslovnog Na ovim parcelama štete od suše vanja i planiranja imaš? nisu bile od 1O %, najviše do S koliko parcela imaš kemijske 20 %normalnog uroda. analize tla?

Pri povoljnoj pH vrijednosti tla i Pogledajmo neke iz prakse mobilnosti hranjivih iona u tlu vezane uz kalcizaciju, sušu, te je da biljke, dok ima dovoljno kukuruz i DTS. Primjer iz prakse vlage u tlu, uzimaju obilnije naših uspješnih OPG-a hraniva iz tla. Tako ipak imaju odr- OPG Dražena rezervu za krizno sušno raz- Bregi, doblje kada su im voda i hraniva ne- županija. dostupne iz tla, ali im je dostupna Struktura obitelji: vlaga iz zraka koja se konden- Dražen {1972.)(SSS - elektrozira u obliku rose i koju biljke Vesna (1968.)(8), sinovi: uzimaju preko lista. Zato biljke i dalje lvan (1998.), Matej (2000.) i Marko rastu i razvijaju se na parcelama na (2003.), te otac Stanko (1950.)(8) i kojima je izvršena kalcizacija, bez majkaAna{1953.)(8). obzira što je nastupila suša. Istovre- Struktura posjeda: meno, biljke na susjednim parcelama, 2000. godine - 24 jutra vlastite na kojima nije obavljena kalcizacija, zemlje+ 6jutara u zakupu. suše vrlo brzo usporavaju i 2007. godine - 30 jut. vi. z. + 1,5 jut. obustavljaju daljnji rast i razvoj. ~rivatne u zakupu + 1,5 Jutara. Kukuruz snimljen21.8.2007.na parcelina kojojje obavljena kalcizactja2005. godine

Mljekarski li,st 10/2007

U procesu okrupnjavanja posjeda u proteklih 7 godina kupljena je 6 jutara zemlje koja je bila u zakupu. Strukturastada:

2000. godine - 6 krava. 2007. godine - 11 krava + S junica + 2 junice za pripust + 7 mladih junica uzrasta. Od 2000. do 2007. kupljeno je samo 4 junice iz uzgoja, od su 3 bile "dobre", kao pIVotelke dojile su dnevno po 16 litara mlijeka, a kao drugotelke od 18 do 20 litara u vrhu laktacije. Jedna je bila jako loša s dnevnom proizvodnjom od najviše 5 litara mlijeka. Pošto ova krava, kao drugotelka, nije proizvodnju mlijeka, otišla je na klanje. Ova krava nije vratila uloženi kapital u njezinu kupnju. Kao junica koštala je 9.000 kn, a kad je otišla na klanje donijela je prihod od oko 4.000kn.

Od ženske teladi, od 2000. godine do danas, nije prodano nijedno dobro žensko tele, osim jako loše teladi loših krava. od 2000. godine do danas, iz proizvodnje je S krava zbog loše proizvodnje mlijeka (ispod 15 litara u vrhu laktacije). Sva ženska telad je uzgojena u vlastite junice koje su koristili za selekciju, remont i proširenje stada. junice, nikada nismo prodavali" -veli Dražen. Od 2000. godine do danas su proizvodnju mlijeka po kravi za više od 30 %, boljoj hranidbi krava zelenom masom i sjenažom. Plan je imati stado od 20 krava proizvodnje 25 litara mlijeka u vrhu laktacije. S ovom "neforsiranom" proizvodnjom planiraju produžiti proizvodni vijek krava s 4 na 6 laktacija. Stado simentalke.

Proizvodnju mlijeka baziraju samo na voluminoznoj krmi bez

upotrebe koncentrata, odnosno smjese.

Krave hrane zelenom masom DTS od ranog - od travnja, pa do pojave pIVih mrazeva, a sjenažom i silažom u zimskim mjesecima. Krave dobivaju svježe pokošenu zelenu masu + sijeno ili

sjenažu. Kukuruznu silažu za hranidbu krava upotrebljavaju samo u zimskim mjesecima u kombinaciji sa sjenažom, sijenom i pivskim tropom. Krave dnevno dvaput dobiju 8 do 1O kilograma pivskoga tropa.

Sve krave su pod selekcijom i

Isti kukuruz s otvorenimklipovima21.8.2007.Suša i dobar kukuruz. Kukuruznesilaže ima i za prodaju

Dražena iz Brega. "Laufstaia" - baš po mjeriza mala gospodarstva

kontrolom a mlijeko je stalno u E klasi. Mlijeko Vindiji d.d.

Najbolja krava u drugoj laktaciji dnevno daje 25 litara mlijeka (samo na voluminoznoj krmi) bez upotrebe koncentrata u hranidbi. "Moja praksa je pokazala da krave mogu proizvoditi 20 i više litara mlijeka samo na voluminoznoj krmi bez ikakvog dodavanja koncentrata, odnosno smjese. Krave hranim samo voluminoznom krmom od 1995. godine" -veli Dražen.

Plan je uzgojiti u stado proizvodnje do 5 000 litara mlijeka po kravi godišnje i da su krave u proizvodnji do šeste laktacije. Najstarije krave u staji sada su u laktaciji.

S osjemenjivanjem krava nema problema, a krave najviše osjemenjuju 2 do 3 puta, uglavnom

spermom bikova.

Za proizvodnje mlijeka vrlo je važan izbor bikova i dobra hranidba, Dražen.

Staje: Stara staja s jaslama ima 1Ovezova za junice i krave, a nova "lauf staja" ima 20 ležišta. Staja ima lagune i rešetkasti pod. lzmuzištejoš nije dovršeno, a bit po sistemu autotandema s 3 muzne jedinice. Izgradnju nove staje su 2003., a dovršili i uselili prošle 2006 godine.

Na ovom OPG-u staju su izgradili vlastitim sredstvima, bez ijedne kune kredita.

Uz staju postoje 3 betonska silosa, dimenzija: 17 x 4 x 1,8 m, 7 x 3 x 1,8 te 9 x 3 x 1,3. Dimenzije silosa uvjetovalo je dvorište. Silosi služe za spremanje kukuruzne silaže, a sjenažu spremaju u rolo bale.

AGRODOL

Sjetvena struktura: Na ovom OPG-u sjetvenu strukturu 12 jutara kukuruza, od je za silažu 6 jutara. Ostali kukuruz siju za zrno i za prodaju. Na neke parcele nakon berbe kukuruza dolazi pšenica, a nakon pšenice DTS. DTS u proizvodnji ostaje 3 do 4 godine, a kose ga 4 puta godišnje. U plodoredu je i 3,5 jutra lucerne koju Dražen kosi 5 puta godišnje. Uz to, siju i 6 jutara pšenice, te 2 jutra zobi, a ostale parcele nalaze se pod prirodnim livadama.

Draženov je plan, uz broja krava do 20 grla, proizvoditi kvalitetniju voluminoznu krmu sa što bržom i sa što sadržajem hranjivih tvari. Proizvesti 20 do 25 litara mlijeka na dan po kravi samo iz voluminozne krme traži najmanja ulaganja i investiranje u hranidbu krava i proizvodnju

Za zdravu muzaru, više kvalitetnog mlijeka i dobit.

Dodatak stelji u štalama s ležišnim te znatno smanjenu potrošnju slame odjeljcima Smanjuje smrad i ublažava problem

Povisuje razinu higijenskih uvjeta s muhama

držanja krava stajski gnoj

suho i vime, bolju Za udobnost i higijenu u kvalitetu mlijeka, zdravije papke stajama

Neka vam ovaj higijenski postupak ne bude suvišan!

STANJE POLJOPRIVREDE

V NA PODRUCJU GRADA NOVSKE

- Mr. se. Dalibor

Za vrijeme diluvija postojalo je ovdje veliko slatkovodno jezero, koje je bilo dio velikog Panonskog mora. Koncem diluvija Panonska more je nestalo, odnosno isteklo je kroz Željezna vrata. Po litološkom sastavu i tektonici ovo ima glavne karakteristike obronaka izdvojenog gorja vulkanskog podrijetla.

U klimatskom smislu Novska je u umjerene kontinentalne klime kojoj su svojstvena topla ljeta i hladne zime. godišnje vrijednosti temperature zraka se oko 11 °C, a za poljoprivrednu proizvodnju važno je naglasiti pojavu niskih temperatura u kasno i kasnu jesen. godišnje oborina iznose blizu 1 000 mm s jesenskim i proljetnim maksimumom, pa su godišnje oborina kao i njihov raspored po mjesecima i godišnjim dobima povoljne za ratarske kulture, osim godina poput ove 2007.

Uslijed hidroloških prilika i supstrata, više je tipova tala. Hidromorfna glejna tla u znatnijoj su mjeri zastupljena na južnim padinama Psunja, pseudoglej prevladava u središnjem dijelu, a aluvijalna tla nalazimo na jugu, u blizini kanala Veliki Strug. Glavna vegetacijskog pokrova je odnos autohtonog šumskog kompleksa i ostalih

grada Novske nalazi se u središnjem dijelu Republike Hrvatske, na krajnjem jugozapadnom dijelu Slavonije. Površina iznosi 319 km2 • U geografskom smislu, sa sjeverne strane je obroncima

Psunja, a s južne kanalom Veliki Strug i rijekom Savom. Po vremenu postanka, geološki gledano, ovo je veoma mlado, a nastalo je u vrijeme diluvija i

poljoprivrednih površina. Ukupna površina zemljišta iznosi 31 929 ha od na šume otpada 15 828 ha (49,57 %},na oranice 8 427 ha (26,39 %), na livade i pašnjake 4 880 ha (15,28 %).Površina vinograda i iznosi 549 ha (1,71 %),a neplodno je 2 245 ha (7,03 %). Od šumskih zajednica prevladavaju šume hrasta lužnjaka i graba na gredama, u nižim predjelima zajednice hrasta lužnjaka i žutilovke te jasenove šume. U brdskom dijelu najzastupljenija je zajednica hrasta kitnjaka i graba, a u višim predjelima bukova šuma. Na livadama i pašnjacima prevladavaju zajednice livadne pahovke, te uspravne zobike i krestaca, a u donjim vlažnijim dijelovima zajednice šaševa i utrine gusjaka. Valja napomenuti da je na znatnim poljoprivrednim površinama, uslijed proces sukcesije vegetacije prema šumi kao klimazonalnoj zajednici. Posebno se to odnosi na pašnjake i livade, a mnogi i vinogradi zapušteni su i zapravo više i ne postoje.

bilo koji bavi se poljoprivredom, a od tog broja 1 997 stava posjeduje poljoprivredno zemljište. U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava registrirano je 570 subjekata, od su pet društava, tri zadruge, te 29 obrtnika i gospo-darstava u sustavu PDV-a. Poticaj za ratarske kulture ove godine tražilo je 169 poljoprivrednih subjekata. Grad raspolaže s 2 700 ha državne zemlje, uglavnom oranica. Maksi-malna zemlje koja se može dodijeliti pojedinom poljoprivrednom subjektu iznosi 70 ha. Dobar dio zemlje je prodan obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i to uglavnom onima koja se bave govedarstvom.

Svega 307 gospodarstava bavi se spomena vrijednom proizvodnjom za tržište, a od toga njih 55 (18 %)bavi se poljoprivredom, odnosno to im je jedini izvor prihoda, zatim za 111 (36 %) gospodarstava poljoprivreda je dopunska djelatnost, ali za naše prilike ipak imaju relativno visoku razinu proizvodnje. Ostatak su gospodarstva (46 %) su u mirovini, ali su još sposobni raditi. Poljoprivredna djelatnost Za grada Novske možemo da je

Stanovništvo i zaposlenost u poljoprivredi Na grada Novske živi 14 313 stanovnika u 4 636 domaU samom gradu živi 7 270 stanovnika, a ostatak u 22 naselja. Zaposleno je 4 500 stanovnika, a 500 ljudi aktivno se bavi poljoprivredom. 2 158 na aluvija.

sko-ratarski kraj. Prevladava govedarstvo i svinjogojstvo, a ratarske proizvodnje u funkciji je osiguranja krme za stoku, mada je u ratarstvu znatno zastupljeno i industrijsko bilje poput uljane repice i, donedavno, repe. S obzirom na broj na vrijednost proizvodnje, te na gospodarstava i njihovu opremljenost, govedarstvo je grana poljoprivrede. Glavni razlozi su sigurno tržište i zagarantirane solidne cijene, te nulta stopa PDV-a na mlijeko. Svinjogojstvo je posljednjih godina dosta propalo uslijed oscilacija cijena na tržištu i jeftinije, subvencionirane uvozne konkurencije, a situacija sa svinjskom kugom dodatno je zakomplicirala stvar. je i s i kozarstvom, dok je doživjelo zavidnu ekspanziju, mada u posljednje vrijeme cijene meda ponovno padaju. Državnim poticajima namijenjenim podizanju višegodišnjih nasada, podignuto je preko 100 ha novih površine 1,2 ha, a glavne kulture su šljiva, lijeska i orah. Malo je specijaliziranih svaštari, tj. bavi se paralelno sa više vidova poljoprivredne proizvodnje, a poglavito se to odnosi na mala gospodarstva kojima je poljoprivreda dopunska djelatnost. Ipak, obzirom na dominantnu proizvodnju možemo prikazati strukturu poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvima koja su tržišno orijentirana.

Govedarstvo govedarstvom bavi se na grada 114 poljoprivrednih subjekata, od toga 112 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te dvije tvrtkedruštva. Od 37 pravnih osoba koje se bave poljoprivredom u Novskoj se 26 bavi govedarstvom. Prošle godine dva su

obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zbog visine prihoda, prešla u rang društva. Godišnja proizvodnja na obiteljskim gospodarstvima iznosi 4 925 000 litara. U 2003. godini iznosila je 2 300 000 litara, u 2004. vrijednost se na 3 480 000 litara, a pomak zabilježen je u razdoblju 2004. - 2006. Danas je na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima 1 071 muzna krava i 531 junica, što predstavlja udvostruu odnosu na 2003. godinu kada smo imali 554 muzne krave. Prosjek laktacije iznosi 4 598 litara, a na gospodarstvima taj je prosjek znatno i se oko 7 000 L. Zanimljivo je usporediti ove brojke s podatcima iz 1969. godine kada je na Novska bilo 6 000 krava, a godišnja proizvodnja mlijeka (otkup) iznosila je svega 2 495 000 litara. s

mlijeka bilo je gospodarstvo Latin s 9 839 litara godišnje, što nam danas izgleda smiješno s obzirom da deset gospodarstava preko

100 000 litara mlijeka godišnje, od toga dva gospodarstva prelaze preko 500 000 L, a jedno je blizu milijun litara. gospodarstava (46,4 %) posjeduje manje od pet krava. To su uglavnom koja polako nestaju. Tako su se u 2004. godini 125 gospodarstava bavila govedarstvom, 2005. bilo ih je 121, a danas imamo 112 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. S jedne strane perspektivna gospodarstva znatno su broj stoke i proizvodnju mlijeka, a pretežno polako se gase. U razdoblju od 2003. do danas broj muznih krava na obiteljskim gospodarstvima gotovo se udvoTijekom 2004. i 2005. uvezeno je 450 grla, uglavnom HF junica iz Bavarske, Austrije i Nizozemske. Unatrag dvije godine simentalac ponovno dobiva na cijeni kod naših Razlozi su, u prvom redu, interes tržišta za simentalsku telad, te njihova solidna cijena. Isto tako, simentalac je 2004. 2005. 0 2006. 0 2007.

Ml:fekarski li,t 10/2007.

Križanke na ispustu - OPG Bosanac(jedna od ovih krava u laktacijije dala preko 10 000 L mlijeka ekstra klase)

znatno otporniji u odnosu na HF pasminu. Tijekom 2007. godine dolazi do potpune stagnacije uvoza HF rasplodnih junica. Cijene u Europi ponovno su porasle, a od materijala uvezenog unatrag tri godine, su sami uzgojili rasplodne junice. U 2005. godini u našim je štalama bilo svega 189 simentalskih i još manje (95) HF junica. Danas imamo 213 simentalskih i 218 HFjunica.

Udio simentalske pasmine iznosio je 2003. godine 76 %.Taj se postotak do 2006. godine smanjio na 44 %,a od tada se polako diže na današnjih 47 %. Obrnuto proporcionalno bilo je kretanje brojnog stanja HF pasmine. Uvozom u 2004. i 2005. godini HF je zauzeo primat (56 %),a danas je njegova zastupljenost 53 %(567 krava).

koji svoj uzgoj baziraju na simentalcu skloni su ga križati sa crvenim holsteinom kako bi dobili govedo od simentalca, a otpornije od holsteina. Nježna konstitucija i neotpornost

holsteina rezultira povremenim ispadanjima iz proizvodnje zbog raznoraznih razloga, poput mastitisa, ketoze, groznice i neplodnosti. S druge strane nekome tko se bavi i živi od govedarstva simentalac i nije baš najsretnije rješenje. Muška križana

telad crvene su boje i imaju bolju na tržištu nego ona od roditelja crnog holsteina i simentalca. Križanje crvenog holsteina i simentalca kompromis je i prilagodba sadašnjem stanju stvari u poljoprivredi i gospodarstvu

Procjena je da oko 30 % populacije muznih krava na grada Novske ima miješane gene simentalca i holsteina.

Rijetko koje gospodarstvo konstantno drži ekstra klasu mlijeka. su "kvartalne" oscilacije, što podrazumijeva situaciju da je mlijeko nekoliko mjeseci ekstra klase, pa naglo padne na prvu ili drugu klasu. se žale na nekvalitetan i dugotrajan put uzorka mlijeka od štale do Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima.

Dominantan oblik mužnje je onaj na kante u dva varijeteta. Na manjim gospodarstvima prevladavaju male muzilice, a proimaju fiksne kompresore i vakuum vodove na koje se kante. Zasad svega tri

Staja s boksovimaza ležanje na OPG-u Tvarušek

Kre~iti do 10 godina. bez jamaca, bez ~ip:oteka~!

gospodarstva imaju izmuzište, a na jednom je nedavno instaliran mljekovod. Zbog ozbiljnih zdravstvenih problema uglavnom žena koje rade ovaj teški posao, se ove godine gradnja novih izmuzišta na još nekoliko farmi.

Na novljanskom dvije su mljekare - mlijeka.

"Dukat" i varaždinska ''Vindija". Udio u otkupu mijenja se u posljednje vrijeme u korist "Dukata" koji otkupljuje 91 % mlijeka, a udio "Vindije" pao je sa 34,7 % u 2004. godini na samo 9 %ove godine.

naših mljekara svladala je tehnologiju spremanja kukuruzne silaže, a za sada samo dvadesetak gospodarstava sprema i travnu sjenažu i to uglavnom u Spremanje travne sjenaže u bale nerentabilno je i nije prisutno.

Miješanje koncentriranih krmnih smjesa na gospodarstvu, uz upotrebu vlastitih žita te kupljenih vitaminsko-mineralnih premiksa i komponente u znatnijoj je mjeri

napušteno, da su se na tržištu mogla povoljno nabaviti koncentrirana krmiva. S porastom cijena vjerojatno se naši ljudi vratiti staroj praksi. Bit problema jer žita ne uzgajaju više u mjeri za zrno, nego uglavnom za silažu i sjenažu.

Kultura travnjaštva uhvatila je maha, tako da sva ozbiljnija gospodarstva siju ljuljeve, dosta je prisutna sudanska trava, zatim tu i tamo smjesa graška i koja još nije sveprisutna na našim poljima zbog sjemena graška, zatim se uvodi livadna vlasulja koja se pokazala vrlo kvalitetnim rješenjem a lucerna, nažalost, uspijeva dobro samo u dijelu grada. Djetelinskotravne smjese gotovo su u potpunosti potisnute iz uzgoja. TMR metoda hranidbe primjenjuje se samo na nekoliko gospodarstava, a osnovni uzrok tomu je ekstremna mikser-prikolica, stoga prevladava umj ešavanje koncentriranih krmiva u sjenažu i silažu, uz zasebno davanje sijena, a na manjim gospodarstvima sijeno i prekrupa žitarica jedina su hrana muznim kravama.

Od 2003. do danas kupljena su samohodna silažno-sjenažna kombajna, 16 rolo balirki, ali samo za bale. Nabavljena je zatim pet

Staja s boksovimaza ležanje,OPG

Nova - adaptirana staja na OPG-u

Zemljani rov- jeftino i kvalitenorješenjespremanjasilaže i sjenažena OPG-u

rencije i njihova nemilosrdnog tržišta. Naši ljudi krenuli su prije desetak godina od nule i stekli su podlogu koja se stvara generacijama. Morali su puno toga kupiti i sagraditi a da ne u prevelike financijske dubioze koje ih uništiti. Za takvo što treba imati dosta razuma, strpljivosti, snalažljivosti i sposobnosti, te treba puno, puno rada.

Situacija u govedarstvu na grada Novske definirana je i zaokružena u smislu da se više ne pojavljivanje novih Jedino jemo smanjenje broja i to uglavnom domas tim što do smanjene proizvodnje, nego upravo sjenažnih kombajna, te 17 nošenih silaznih. Gospodarstva srednje dosta koriste stare samoutovarne prikolice s noževima za spremanjetravne sjenaže.

Od 2004. do danas je ili adaptirano 14 štala za muzne krave. Jedna štala je Operativnom programu razvoja govedarstva Republike Hrvatske, a druga je pri završetku. Grade uglavnom štale sa slobodnim držanja krava i to sve tipove. Adaptacije se odnose uglavnom na vezani držanja goveda.

U proizvodnji mlijeka vide govedarstvo na našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima svakako je najdinaali i najzahtjevnija grana poljoprivredne proizvodnje. obitelji koje se bave govedarstvom je tu proizvodnju silom prilika. U socijalizmu su radili u državnim i imali su /1,f/jekarskilist 10/2007.

nešto poljoprivrede kod za svoje potrebe, a viškove su prodavali na tržištu. Povratkom iz rata su ih uništene tvrtke, i tako su se baviti poljoprivredom. U ku su svaštarili, a s vremenom se govedarstvo, iako vrlo zahtjevna grana poljoprivrede, pokazalo kao najisplativije i najp e rs p e ktivn ij e. Obitelji koje su do danas opstale pokazale su vitalnost i izdržljivost, stoga su neopravdane bojazni od europske konku-

12 22

GODISNJI PREGLED CENTRA ZA STOCARSTVO

U SLAVONSKOM

BRODU

-]osip dr. vet. med.

Kroz mnoštvo provjera i kroz brojne analize i uz mnoge podatke ocjenjuje se uspješnost ostvarenog u uzgoju i testiranju muških rasplodnih grla.

Poseban je u radu komisije za ocjenjivanje Centra rasplodnajka i vanje njihove genetske vrijednosti, a time i njihova ocjena o utjecaju na populaciju goveda na koju djeluju.

Centar u Slavonskom Brodu više od 50 godina svog djelovanja odigrao je ulogu u stvu i govedarstvu Hrvatske pri su svoj doprinos dali djelatnici Centra, mnogi znanstvenici i struiz institucija i znanstvenih institucija. je uloga poljoprivrednih i koji su dio ovog sustava jer se iz njihovih uzgoja odabiru mladi bikovi, a neki od njih, kao testirana grla, postižu uspjeh i ocijenjeni su visokim uzgojnim ocjenama. Promjena prezentacija rada Centra Ove godine je, prema Rješenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, 18. lipnja 2007. god. povjerenstvo izvršilo pregled djelatnosti i rada Centra. Uz pripremljene podatke i analize u prvom su planu bili rasplodni bikovi i broj nerasta. Povjerenstvo je po nekoliko puta promatralo rasplodnjaka, i provjeravala osobine i vršilo mjerenja. Specifpregleda Centra za Slavonski Brod ove godine je u tome što je napustio dosadašnju dugogodišnju praksu kada je pregled, uz prisustvo gostiju, vršilo

U red dana u životu jednog Centra za reprodukciju u spadaju godišnji

komisijski pregledi. Oni su svakogodišnje bilanciranje rada u proteklom razdoblju.

povjerenstvo. Razlog ovom je oprez radi ugrožavanja uzgoja od zaraza. Drugi razlog je što komisija može bez vremenskog sustavno i detaljno, izvršavati svoje obveze godišnjeg pregleda te ocjenjivanje i valoriziranje grla. Rad komisije snimala je TV ekipa i registrirala svaki važan detalj, a posebno rasplodnjake. Snimljeni materijal i moderna informacijska tehnika su da Centar za svojim gostima, kooperantima i drugim pozvanima posebno i odvojeno organizira i prikaže video sustavom rad komisije i rasplodna grla. Ovaj dio godišnjeg pregleda održan je 5. srpnja 2007. god. u hotelu "Savus" u Slavonskom Brodu uz velik broj uzvanika. Uz video prezentaciju pregleda dati su detaljni kamen-

tari i mišljenja eminentnih ka Povjerenstva Hrvatskog skog centra i Fakulteta. Ovu, za naše prilike godišnju smotru Centra za Slavonski Brod prisutni su ocijenili kao veliki napredak i na izvjestan bolju praksu komunikacije struke i Svi prisutni dobili su CD s ovogodišnjim pregledom Centra kao i katalog bikova. Ocjene rasplodnih bikova Povjerenstvo je pregledalo ukupno 11 bikova, od toga 9 bikova simentalske pasmine, 1 bik crveni holstein i 1 pasmine crni holstein. U ocjenama komisije Centar ima razloga za zadovoljstvo jer su dva bika postigla najvišu ocjenu i proglašena su elitnim bikovima. Pet bikova ocijenjena je I.A klasom, tri bika I. klasom te jedan mladi bik li. klasom.

Stribor- elitni bik s najvišimocjenama

Bik STRIBOR,SB 155-HB 7411 oteljen 9.07.1998. god. ocijenjen je najvišim ocjenama i proglašen elitnim bikom. Bik Stribor ima visoke uzgojne vrijednosti za proizvodnju mlijeka i mesa. Njegov RUV za mlijeko je 109, a za meso 102,64 što na visoku genetsku vrijednost tog rasplodnjaka. Uzgabika je Pavao iz Vrbovca.

Drugi elitni bik je PRELSPACE. crveni holstein su vrijednosti RUV 112, UV za mlijeko 121, a UVza eksterijer 103.

Genetika bikova iz uvoza Osim bikova iz uzgoja, Centar je u suradnji s poslovnim partnerom Centrom iz Landshuta u nabavio dva vrhunska bika simentalske pasmine i to bika MAL i bika ZASPORT. Ovi bikovi predstavljaju vrh najkvalitetnije genetike simentalske pasmine. Bik MAL ima izuzetno visoku relativnu uzgojnu vrijednost

CrveniholsteinPrelspacegarancijaje visoke

RUV(GZW)143 što ga svrstava u sam vrh svjetske simentalske elite, a bik

ZASPORT123 RUV(GZW)123. Ovom uvoznom genetikom i genetskim kapacitetima ovih bikova postoji

za kvalitete uzgoja simentalca na razini kvalitete i proizvodnih rezultata mlijeka i mesa, kao i u odnosu na reprodukcijske "Grupa

NAJKVALITETNIJI EUROPSKI

POPRATNE OPREME ZA UZGOJ STOKE : ZA KRAVE, KONJE, TELAD, PR4.SAD, OVCE. KOZE

- POJILICE- SVIH VRSTA I MODELA - TERMO POJILICE - PREGRADE - SKREPERI- SISTEMI ZAGRIJAVANJA - SOLARNEPUMPE - ZA MASAŽU KRAVA- NOVO "SUEVIAHAIGES" GmbH - • KORISTITE JEDNOM I UVJERITE SE ZAUVIJEK ZASTUPNIK

"Grupa MIBOP" d.o.o., lvana 29, 10 290 Ivanec Bistranski tel: 01 3357 932 fax: 01 3357 933 E-mail: mibop@email.t-com.hr

agrometeorologija

Mr. se. Dražen .igrometeorolog

"Listopad"

Listopad je od svih mjeseci u godini, mjesec s pojavom magle. Na maglu se jednako ljute ratari, pa i Njena pojava nikome ne koristi. Naprotiv, njeno dugo zadržavanje tijekom dana, i kad nema oblaka, samo smanjuje trajanje sijanja sunca.

I tako, promatramaglu tijekom jutarnjih sati, se da se uskoro se pomalo zbog ove pojave. pojavu magle bilo bi mnogo lakše kada bi i njeno nastajanje bilo jednostavnije. Naime, magla predstavlja lebdjenje sitnih vodenih kapljica u atmosferi, a koja vodoravnu vidljivost na zemljinoj površini smanjuje na manje od 1 kilometra.

U novinama, pa i na televiziji i radiju, se spominje i pojava

sumaglice. To je magla pri kojoj je vidljivost od 1 do 1O

kilometara. No, vrijedno je istaknuti kako magla nastaje zbog vanja nižih slojeva zraka u atmosferi ispod rosišta, dodirom toplog vlažnog zraka s hladnijom podlogom, miješanjem zraka ali temperature i vlažnosti te isparavanjem tople vodene mase iz rijeka, jezera i mora u hladniji zrak. Magla je, zapravo, oblak koji leži na zemljinoj površini pa pripada skupini hidrometeora.

Ljudi su odavno željeli maglu. No, do danas se uklanjanje magle provodilo samo na nekim aerodromima. Princip je jednostavan a temelji se na ubacivanju velike jako zagrijanih

plinova nastalih izgaranjem butana ili propana. Spomenuti uklanjanja magle je samo ako sloj magle nije odviše debeo. Poljodjelcima spomenuti

uklanjanja magle sigurno nije dostupan. I tako, ipak nam na kraju ne preostaje ništa drugo nego i dalje promatrati kako zrake Sunca u ove jesenske dane stidljivo traže put do naših njiva.

lako je sve bliže dan kad s njiva biti odvezeno i posljednje zrno kukuruza, naše želje i dalje biti okrenute prema nebu zrake Sunca, jer ne zaboravimo, tijekom listopada dan je u odnosu na rujan znatno No, i pojava kiše ovog mjeseca može biti i obilna. višegodišnje kiše ovog su mjeseca u i zapadnim dijelovima Hrvatske podjednake s u studenom, a od ne samo u prosincu, nego i pa i u

IZLAZAKI ZALAZAKSUNCA

10.

Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu: prof. dr. se. Boro prof. dr. se. Vesna i prof. dr. se. Velimir

Djelo je namijenjeno ponajprijestudentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz Ovom knjigom dobit kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali istovremeno biti korisno štivo s mnoštvom informacija našim vrijednim ovaca koji od s proizvodnjom

Cijena knjige iznosi 250,00 kn (+troškovi poštarine), a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, Hica 31/3, te!: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr ili autora: Zavod za specijalno Agronomskog fakulteta, Svetošimunska 25, Zagreb (te!: 01 239 3867, e-mail: bmioc@agr.hr). O

Najve~i komadi

u od 200 g

l{0dovitorn korvurn.Kijom Prob1otik

jogurta L.caseiurdvnutežuje S<= fu11kcij,i probdvllorJ 1rakta r irntmnl, >~ki,u,1,iv.

Probiotik L.caseiidealdn je izvor kdl• iJ.i 1,, ,<·prr„p, i u prPVPllLiji 1fc,1.Jihkril'-irnptornci knji u 01qani1m11

l1d\1,lJIJ up,a'M kao po~ljerJrc;i

lk"'dv'.ldlk.i kdk iJd

organizam probiotskim jogurtom