Mljekarski list 11-2007

(HMU SADRŽAJ

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE

Cijene inputa rastu, cijena mlijeka ista_ _____ 2

IZ HSC-a

Održan 27. kongres udruženja simentalskog goveda ____________ 7

IZLOŽBE

Izložba "100 godina uzgoja simentalca u

Hrvatskoj"__ _ ____ 10

OTVORENA NOVA FARMA

Nova farma simentalca obitelji Burek ___ 12

AGROMETEOROLOGIJA

Agrometeorološko ljeto 2007.

IZ SLKM-a

Kvaliteta hrvatskog mlijeka danas MALA ŠKOLA HRANIDBE

Kako rentabilnost i profitabilnost u proizvodnji mlijeka? ___ . 23

IZ UREDNIŠTVA

Plus 5 za Dukat ___ 28 4. dan sira županije 51

Naslovnica: Sigurna je uzgoja simentalca u Hrvatskoj

Utjecaj pašnog

Rogovi koza i proizvodnja mlijeka _ VETERINARSTVO

Njega kože životinja __

ZORA VLJE STADA

Programi kontrole i zdravlja visokoproduktivnih

Dragi Mljekarskog lista,

Peti gospodarski sajam -SJ\JJ\M SIRAoclržat se 1O. i 11. studenoga 2007. godine u Školsko-sportskoj dvorani u Grubišnom Polju. Na Sajmu biti održano ocjenjivanje i degustacija sireva. skupovi i prezentacije novih proizvoda. Pozivamo sve zainteresirane da prisustvuju ovom dogac1aju. Sajam 1O. studenoga od 9,00 sati biti otvoren za posjetitelje, a otvorenje Sajma je u 11,00

Orp;anizatoriSajma

Poštovani

u želji za boljom suradnjom s vama otvorili smo novu rubriku: PITAJU- UREDNIŠTVOODGOVARA. Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica, ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi putem ove rubrike vrlo brzo odgovoriti na \'aše upite. Do nas je vrlo lako jer smo uvijek dostupni za vas, dragi Ovi putevi vode do nas: telefon: 014833349, fox: 014875848 i e-mail: hmu@hmu.hr. Najljepše vas molimo da s nama. jer jedino na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji. a mi u nastojanju cla s najboljom ekipom suradnika uspijemo clati odgovore na najzahtjevnija

Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 7,00 kn, priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

pitanja

odbor: dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. zoran dr. se. lvan mr. se. Goran Klš, mr. se. Miljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Arnelija Šipak, dipl. ing., rpr. se. lgor mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednlitvo:

CIJENEINPUTARASTU, CIJENAMLIJEKAISTA

kolikomožebitigore,a daipaknebudetolikološe?

- Prof dr. se. Zoran su se žalili na takva kretanja uvjetovana sušnom godinom i ·kretanjima na europskom tržištu i tražili 30 % proizcijena kod nas.

U proteklih mjesec dana ništa se bitno nije promijenilo. Iz medija glas reportera o katastrofalnom stanju našeg mljekarstva, pogotovo iz jednog u kojem je do sada bilo bitno samo ne zaboraviti posijati na vrijeme. je i s naslovima u novinama. Posljednje što se moglo je da poticaji za mlijeko, doduše, ne izostaju, ali kasne 90 dana. To je previše i

koji su mahom u velikim kreditnim zaduženjima, pa im svako izostajanje primitaka narušava likvidnost poslovanja. Stalno ponavljam, pa još jednom. Sedam godina debelih krava kad smo imali nerealno visoku cijenu mlijeka i agrarnu politiku malim

je nepovratna iza nas, a tko se nije pripremio kako treba stado i muznost po kravi), sedam mu biti puno lošijih nego što je ova, sušna. I je li vani tako bolje nego kod nas, kad se govori o proizvodnji mlijeka i ma? Je li kod nas zaista tako loše?

Kao i u traženju odgovora kombiniram izvore. Razgovaram s kolegama, skidam podatke s interneta i pitam same

Kako je to u Europi?

Najprije o poticajima za mlijeko. Prošle godine, negdje u ovo vrijeme, u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge posjetili smo mlijeka u Sloveniji. sam napisao da me se dojmila izjava jednog od mlijeka. Nova farma. Nešto manje od 90 grla. Relativno skuplja po ulaganjima od naših primjera. Visoka proizvodnja. Na upit o poticajima, proizodgovara kako je relativno zadovoljan s njima. je da mu kasne 6 - 7 mjeseci, ali ne brine se on. kad-tad,jer je to zakonom regulirano. On svoju tekulikvidnost (sposobnost obveza) rješava visokom proizvodnjom po grlu, za što dobiva osnovnu cijenu

U prošlom broju Mljekarskog lista pisano je o svijetlim primjerima u odnosu na emu situaciju porasta cijena hrane, uz istu ili smanjenu prodajnu cijenu mlijeka.

za mlijeko i dio poticaja.Jednostavno! Kao i u primjerima. U stilu, ne možete vi meni tako nisku cijenu ponuditi koliko sam ja spreman dobro iskoristiti genetski potencijal mojih krava i potencijal mojih oranica, livada i pašnjaka. Umjesto obratno, što je kod nas. Mislim na onu poznatu, nikad ti mene ne možeš toliko malo platiti koliko ja malo mogu raditi. Kod nas su prije sve pogreške u držanju krava i proizvodnji hrane visoke cijene mlijeka. Toga nema više. Ne prodaje se sve što je bijelo po istoj cijeni, cijene su na razini europskih, a i dio troškova sabiranja mlijeka i troškove njegove kontrole. Prema posljednjim informacijama u kolovozu su

cijene mlijeka u Europi bile 33,55 €/100 kg mlijeka (ili okvirna 2,46 kn/litra). To je od 5,08 €/100kg (17,8 %) u odnosu na kolovoz prošle godine. Pritom postoje odstupanja izmepojedinih zemalja i mljekara unutar samih zemalja (izvor: http://www.mdcdatum.org.uk/ MilkPrices/eumilkprices.html).

Najviše cijene mlijeka u EU zabilježene su u Nizozemskoj. Tako su srpnja i kolovoza cijene

20,2 %i 30,7 %,na razinu od 6, 11 do 8,22 €/100 kg (sad je otkupna cijena od 2,38 do 2,58 kn/litra). Za pravu usporedbu treba da se radi o promjeni otkupnih cijena za mlijeko s povecamm zahtjevom kvalitete u tih mjesec dana. Treba istaknuti, ova cijena mlijeka se odnosi na

koji proizvode mlijeko s 4,2 % mlimasti, 3,4 % manje od 249 999 somatskih stanica i predaju mlijeko u od 500 000 litara godišnje. Takvu cijenu gube oni koji suje imali još prošli mjesec kad je granica bila 350 000 litara mlijeka godišnje. Pa, kad se

se do kraja. Da sad ne stavljam podatak koliko po staji i po kravi proizvode u tim zemljama. A kakav je naš prosjek?

Cijene mlijeka se u rujnu i listopadu prema preliminarnim podacima stabiliziraju na razm1 kolovoza. Korekcija u zadnja tri mjeseca je posljedica kriterija kvalitete mlijeka i porasta potražnje na svjetskom tržištu. U toj su korekciji naravno sadržani i troškovi inputa (sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva, energija,

rad), ali zanimljivo da se uz "mrkvu",

cijena, dala i "batina", odnosno postrožili su se kriteriji kvalitete i kvote mlijeka. Kad se govori o ekonomici mlijeka u EUtreba istaknuti da samo prvih 1O % koji proproizvode preko 7 100 litara mlijeka po grlu imaju maržu profita (odnos prihoda i promjenjivih troškova - materijal, rad i energija) iz20 i 30 %,dok posljednjih 1O% s proizvodnjom nešto od 5 200 litara ostvaruju gubitke od 1O do 15 %. Proizvodnja mlijeka nije vani dugo ekstra profitabilna proizvodnja, nego samo isplativa i samo vrlo dobrim Kakoje u nas?

U usporedbama ostajem kao u prošlom broju na farmama iz Bebrina. Dobar dio koje

Tablica 1: Pregled cijenapo zemljama i mljekarskimindustrijama (zemljeEU i prosjekza

Zeland i SAD)

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE

objavljujem u ovdje su iz konkretnih gospodarstava iz naselja Zbjega, Banovaca i Bebrine, gdje dolazim snimiti dobro i loše u našem mljekarstvu. Ovaj puta nova farma obitelji iz Banovaca.

Farma ove obitelji bit sigurno još koji puta prikazana u razmataranju ekonomske problematike mljekarske proizvodnj~ zbog više razloga.

Jedan od važnijih je što kako planiraju, upravljanje farmom po skorom završetku studiranja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu preuzeti obitelji - Katarina. Otac Mato, koji iako mlad relativno dugo vodi farmu, zainteresiran je za organizaciju i proizvodnju

hrane na 50-ak hektara oranica, a bi preuzela brigu o držanju i njezi krava. Farmu sam obišao ove godine u kolovozu, kad su supružnici

bili na kratkom zasluženom ljetnom odmoru, a agronomka je uz dva radnika vodila brigu o farmi. Sve se mogu sresti studenti koji su oduševljeni svojim izborom i namjeravaju se vratiti i raditi u struci. Na prostoru ovih 4 sela za sada ih je troje samo na našem fakultetu. I svih troje iz obitelji koje se bave proizvodnjom mlijeka. Više nego dobra osnova za održanje konkurentnosti proizvodnje znanjem i usvajanjem novih tehnologija, što opet ne ide bez znanja.

O tradiciji proizvodnje obitelji Pamtim još kao da su imali najviše krava u selu. Tamo još 50-ih godina desetak su simentalki redovito vodili na napasivanje, a mogu se sjetiti seoskih kad se s poštovanjem govorilo o novom za tadašnje prilike u malom slavonskom selu, kada su 1977. godine podigli suvremenu staju za, u ono vrijeme, veliko stado od 25 grla. Gospodin Mato nastavlja

Detalj farme - kraveprije hranidbe

tradiciju podizanjem nove farme izvan sela. Kapacitet je 60 grla, ukupna ulaganja 2,8 milijuna kuna. Korišten je kredit programa Operativnog razvoja. Farma posluje skoro godinu dana. proizvodnja po kravi je oko 6 100 litara

se muze 47 krava), a ciljana godišnja proizvodnja je sada oko 276 litara. prodajna cijena mlijeka je oko 3,30 kuna (s premijom mljekare je osnovna cijena bez državne premije 2,30 kuna, od

Nova farma obitelji iz Banovaca(Brodsko-posavskažupanija)

mjeseca se porast premije od mljekare za 15 lipa po litri). Sveukupni troškovi proizvodnje su 2,76 kn/litra mlijeka, a bruto marža ili financijski rezultat farme, koji se dobije oduzimanjem troškova materijala, energije i rada od prihoda, su za farmu 426 800 kuna ili 1,55 kn/litra. Bruto marža je vrlo visokih 46,86 %, a neto marža 0,51 kn po litri ili 15,57% od prihoda. U usporedbi s EUprimjerima (po razini muznosti) radi se o vrlo dobrom financijskom rezultatu. Gospodarstvo u svom poslovanju i tijekom ove sušne godine nije ugroženo u financijskoj stabilnosti.

Gospodarstvo od godine kredit za farmu. obveze su oko 269.500 kuna ili 0,98 kn po litri mlijeka, što je 29,59 % prihoda za mlijeko. U tim uvjetima bruto marža je 0,57 kn po litri mlijeka ili 17,27 % od prihoda za mlijeko. Još uvijek pozitivno. Ako se svi troškovi poslovanja u vrijeme otplate kredita, farma je prema sadašnjim odnosima u gubitku 0,46 kn po litri mlijeka ili 127.700 kuna.

porast cijene mlijeka za premiju je 41.400 kn (276 000 lit. x O,15 kn), što da ostaje neto gubitak od 86.300 kuna. Bit potrebno s istom bilancom i kalkulacijom proizvodnje hrane (ove godine je zabilježen veliki gubitak prinosa, a tek 1O- 15 %manji troškovi sabiranja ljetine) muznost od 6 700 do 7 000 litara po kravi. Nije neostvarivo, iako nije ni tako jednostavno. Ova donja granica od 6 700 vrijedi za uvjete porasta cijene mlijeka za O,15 dodatnih kn/litri premije otkuplji-

Koliko je izgubljeno ovogodišnjom sušom vidljivo je iz tablice

Tablica2: Kalkulacija proizvodnjemlijeka

Ostalipromjenjivitroškovi

Brutomarža(financijskirezultat)

Netomarža(dohodak)

Tablica3: Okvirni gubitka u proizvodnji hrane2007.

ha prinos,tona

Djetelina 15 7,5

DTS 13 23,0

Kukuruznasilaža

3. Bilanca hrane na farmi je proizvodnjom na 50 ha površine. Ove godine je izgubljeni trošak mjeren postotkom izgubljenog prinosa za koji je bez potrošeno oko 142.800 kuna. Radi se o troškovima koji pokrivaju gubitak neto marže iz tablice 2, što da gospodarstvo u normalnim prilikama, bez problema, poslovanjem pokriva sve troškove, pa i troškove kredita. Nedavni razgovor s gospodinom Matom mi da su gubitci u bilanci hrane ove godine najviše sušnom godinom, ali je za dio gubitaka odgovorna i neefikasna organizacija u pokušaju promjene krmnog slijeda na njegovoj farmi. Nažalost nije se na vrijeme ušlo u sjetvu graška, a zasijavanje ljulja još neko vrijeme biti na

Prinos2007. Izgubljeni Izgubljeni tona prinos,tona trošak,kn 6,5

razmatranju, ne i u proizvodnji ove farme. U kalkulaciju se pri nabavi 70 - 80 tona kompletne smjese za muzne krave porast cijene s oko 2, 17 na 2,30 kn po kilogramu. A i za neki postotak se sigurno trošak sjemena i mineralnog gnojiva.

U planiranju i provedbi proizvodnje hrane za proizvodnu godinu farma zbog financijskih obveza, imati amortiziranja utjecaja loše godine, pa se o svemu vanom i u našim uvjetima morati voditi sada, odmah po skidanju ovogodišnje ljetine. Ne sumnjam da ovogodišnjom situacijom a naoružani znanjem, iskustvom i dobro tehniopremljeni, biti za to potpuno spremni. U tome se i razlikuju oni vrlo dobri od onih manje

ODRŽAN27.KONGRES UDRUŽENJA

Kongres je održan u organizaciji Hrvatskog centra, a pod pokroviteljstvom

Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Grada Zagreba,

SIMENTALSKOGGOVEDA

Zagreb,29.09.-3.

Sjednica Izvršnog odbora Udruženja održana je u hotelu na kojoj su, osim predstavnika zemalja (Austrija,

Italija, Poljska, Švicarska, Švedska, Velika Britanija, Slovenija, Srbija, Francuska, Rumunjska, Hrvatska); bili predstavnici iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Rusije i Turske. Skupštinu je otvorio i vodio gospodin Richard Pichler, a pozdravni govor održao je hrvatski ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoia gospodarstva gospodin Petar

Nakon predsjednika o radu u proteklom mandatu, uslijedila su glavnog tajnika gospodina Rohrmosera, te radnih grupa. su redovne izmjene u Izvršnom odboru Udruženja. Ove je godine istekao mandat dosadašnjem predsjedniku g. Pichleru, pa je ova Skupština bila i izborna. Za predsjednika Europskog udruženja izabran je gospodin Josef iz a izglasana je da se Generalna skupština 2009. godine održi u

je sa sastanka Izvršnog odbora održanog u Besanconu (Francuska) u svibnju 2006. godine, te su predsjednik i tajnik Udruženja iznijeli svoja vezana uz rad Udruženja. Izloženi su prijedlozi za nagrade koje je trebalo dodijeliti u vrijeme održavanja Generalne skupštine dan. Pripremljeni su prijedlozi za održavanje sijede-

M{jekarski list 11/2007.

županija i Hrvatske gospodarske komore.

10.2007. - Vesna dipl. ing. -

sastanka Izvršnog odbora, a kao prijavljeni su Poljaci. Prikupljene su prijave za održavanje 28. kongresa za su se organizaciju prijavili predstavnici Italije i Na sjednici je prikazan izvještaj radnih grupa udruženja. Radna grupa za ocjenu vanjštine naglasila je važnost oblika vimena krava, te da u vjerojatno još neke linearne ocjene vimena u standardno ocjenjivanje vanjštine. je prikazaoJ. Tanzler. Razgovaralo se o Euro-testu bikova, te o ovog testa. O testu na nasljedne pogreške (arachnomelia) te rezultate istraživanja iznio je B. Luntz iz LKVGrub, a govorio je i o obilježavanja u pedigreu životinja koje nose ovaj gen. O razvoju genomike i genomskih analiza, te njihovoj primjeni u selekciji kratko je izvijestio g. J. Tanzler. Najviše zanimanja izazvalo je postavljanje standarda pasmine simentalca, te uvjeti upisa grla u pojedini odjeljak knjiga sukladno direktivama EU.

U završnom dijelu sjednice zemlje predstavile su govedarstvo svoje zemlje, a dan je naglasak na simentalsku pasminu. dio Skupštine bilo je dodjeljivanje nagrada zaslužnim Europskog udruženja koje su dobili gospoda: Kreilinger

Hrvatskoj" - dr. se. 2) "Simentalac • temelj za uspješnu proizvodnju junetine" - Franjo Poljak, dipl. ing., 3) "Simentalac - temelj za uspješnu proizvodnju junetine" - LD Ludwig Summer, 4) dvojnih svojstava simentalske pasmine" - DI Peter Sttickler, Austrija. Mladi goveda u Bambino kupu U popodnevnim satima sudionici Kongresa posjetili su Zagrevelesajam gdje je održan drugi Bambino kup u organizaciji Hrvatskog centra. Sudionici i natjecatelji bili su mladi u dobi od 5 do 18 godina. Sudjelovalo je 45 natjecatelja iz 6 županija: Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske, i Brodsko-posavske. Svi mladi natjecatelji bili su odjeveni u narodnu nošnju kraja iz kojega dolaze. Natjecatelji su bili podijeljeni u dvije skupine: · u dobi od 5 do 1O godina i juniori - u dobi od 1O i više godina. Kako bi prikazali i dio kulturne baštine, prije samog održavanja Kuea, nastupila je folklorna grupa iz Sestina, a svoje proizvode prikazali su i obrtnici u organizaciji Ureda za poljoprivredu Grada Zagreba.

J6zsef Stefler

Drago Auslender (Hrvatska), Pavo Caput (Hrvatska) i Richard Pichler (Austrija).

Održana su izlaganja: 1) "Uzgoj simentalca u

Nevjerojatan je prizor bio u dvorani velesajma kada se pojavio velik broj i juniora s teladi uzrasta. Nitko nije mogao ni zamisliti takav predivan prizor. Odjednom su la stizati djeca sa svojom teladi i koloni nije bilo kraja. Mnoštvo djece

iz krajeva Republike Hrvatske najbolje je predstavilo svoj krajnošnjama, ali svakako i tradicijom uzgoja simentalca. Stoga su, gledataj nesvakidašnji prizor, sudionici Kongresa s velikim žarom bodrili mlade U kategoriji nagradu je osvojio Antonio a u kategoriji 'Junior" Josip Kruhin.

U natjecateljskom dijelu programa natjecatelji su, zajedno s teletom, morali stazu dugu 34 metra. Kad je natjecanje, cijela se dvorana digla na noge i pljeskala. Trebalo je samo vidjeti najmanje natjecatelje - petogodišnjake u narodnim nošnjama kako se kako sa svojom teladi hrabro i ponosno prelaze stazu od do cilja. Nakon utrka, u kategoriji prva tri mjesta osvojili su Stiven Josip Vodopija i Nikolina U kategoriji Junior nagrade su osvojili lvan Valentino i Martina lvšak.

Hrvatski centar se

1 r.~Delaval

Prizorsa velesajma- mladi simentalskoggovedas teladi

pobrinuo da svi dobitnici nagrada dobiju pokale.

u organiziranju Kongresa, sudionika, te što

bolje predstavljanje Hrvatske su brojni sponzori kojima se Hrvatski centar zahva-

Nudimo vam: - izmuzišta - kompjutorsku ishranu - laktofrize - ostalu stajsku opremu i sredstva za - sisteme za izgnojavanje higijenu - krmne zabrane i 111ige-boksove11

091 57 48 676

TOS d.o.o. 091 17 90 230

d.o.o. 098 983 375

IZLOŽBA"100 GODINA

UZGOJASIMENTALCA

U HRVATSKOJ''

- Vesna dipl. ing.

Izložbena grla ocjenjivala je komisija u sastavu: prof. dr. se. Pavo Caput, ing. Richard Pichler, prof. dr. se. Hugo Valentin i dr. se. Georg Rohrmoser, a predstav-ljeno je ukupno 47 grla simentalske pasmine. Plakete HSC-a su vlasnicima drugoi grla po kolekcijama, - vlasnicima krave sa životnom proizvodnjom i za kravu sa stogodišnjim porijeklom, a su diplome prvotelki u kolekcijama po biku: Mak HB 7394 i Elba HB 7427 za sudjelovanje na Izložbi. grla po kolekcijama za simentalsku pasminu:

• u kolekciji steonih junica: grlo SENA žb HR 2100904965; maksimalna majke u laktaciji iznosila je 5 863 kg mlijeka s 4,3 % masti i 3,3 %

Uzgajatelju Nikoli

Mihajlic iz Sv. I. Žabno je zvono iz Švicarske.

• u kolekciji ostalih krava:

CICIBEIA žb HR 0006025559, u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 6 041 kg mlijeka s 3,5 % masti i 3,3 % vina. Uzgajatelju lvanu Tadeju iz

Sv. I. Žabno je i zvono iz

Austrije.

• za kravu RALLEžb HR 007206231 O

U sklopu 27. europskog kongresa Udruženja simentalskog

goveda održana je izložba u Sv. I. Žabno pod motom: 100

godina uzgoja simentalca u Republici Hrvatskoj. Svi kongresnici i ostali posjetitelji mogli su, uz izložbu, vidjeti i povijesne dokumente, slike i stare

Nikoli Mihajlic zvonoza najboljusteonujunicu

Prva nagradaza najboljuu kolekcijiostalihkrava pripala je vlasniku /vanu Tadeju knjige.

sa životnom proizvodnjom preko

50 000 kg mlijeka i deset teladi, predstavnik iz je plaketu HSC-a i zvono Tomislavu Bukalu.

• u kolekciji bikovskih majki najbolja je bila krava MERI žb HR0006072136 s maksimalnom drugom laktacijom od 7 146 kg mlijeka s 4, 1 % masti i 3,4 % Uzgajatelju lvanu iz Rumenjaka zvono je ministra MPŠVG gosp. Stjepan i ravnatelj

HSC-a Franjo Poljak, te zvono predstavnik iz

Nakon održane izložbe sudionici Kongresa posjetili su dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva: Burek i Beštek.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo gospodina Bešteka iz

Cirkvene ima dugogodišnju tradiciju uzgoja simentalca kroz generacije. U 2006. godini je nova staja sa slobodnim držanjem za 50 krava. proizvodnja mlijeka u 2006. g. bila je 6 195 kg mlijeka s 4,2 % m. m. i 3,4 % bjelanNa farmi gospodina Bešteka uzgojena su tri bika te Centru za umjetno osjemenjivanje. Važno je napomenuti da je gospodarstvo obitelji Beštek dugi niz godina dobitnik brojnih nagrada s održanih izložbi što svakako govori o dugoj tradiciji i izvrsnoj kvaliteti uzgoja na ovom gospodarstvu. Plaketu HSC-a Mariji Beštek je ministra MPŠVG gospodin Stjepan dipl. ing.

U srijedu, 03. listopada 2007. godine, sudionici Kongresa posjetili su dvije farme: farmu Jelas d.o.o. u Hrvatskoj Dubici (osnovana djelatnost je tov junadi i ekološka proizvodnja u sustavu krava-tele), te farmu tovne junadi "Kula" u Kuli koja djeluje u sastavu Kutjeva d.d. Mljekarski list 11/2007.

Slika za dugo - sudionici27. kongresaEuropskogudruženja simentalskoggovedaispredjedinstvenogspomenika "Marvogojcu" u centruSv. lvana Žabnog

TomislavuBuka/u nagradaza kravu sa životnomproizvodnjom

Ivanu nagradaza najboljukravu - bikovsku majku

NOVA FARMA SIMENTALCA

OBITELJI

-Iz

U sklopu održavanja 27. europskog kongresa udruženja goveda simentalske pasmine je otvorena nova staja muznih krava simentalske pasmine goveda.

Farmu je 2. listopada 2007.

B U R E K

V otvorio_ministar poljoprivrede, sumarstva I vodnoga gospodarstva

Petar

Uredništva--------------------------

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Josipa Bureka iz Mostara bavi se proizvodnjom mlijeka i uzgojem rasplodnog podmlatka simentalske pasmine. Trenutno je u staji osamdeset krava i sedamdeset junica. proizvodnja mlijeka u 2006. g. bila je 6 525 kg mlijeka s 4,2 % masti i 3,3 % proteina. obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Burek pohvaljeni su za kvalitetan rad i dobru suradnju sa službama Ministarstva. Plaketu HSCa gospodinu Josipu Burek je ravnatelja HSC-a dr. se. Maja

Povoljne otkupne cijene mlijeka i redovan prihod dokaz je da gospodarstvo predstavlja jednu od najisplativijih poljoprivrednih proizvodnji u Hrvatskoj. tomu, hrvatski mlijeka još uvijek ne proizvode dovoljne mlijeka, se mlijeko uvozi kao sirovina ili gotov proizvod. S obzirom da je stanje govedarske proizvodnje u Hrvatskoj (gospodarstva su siromašna zemljištem i kapitalom, a proizvodnju karakterizira nedostatan broj krava), potrebno je graditi nove suvremene farme.

Izgradnja nove staje Nakon dugogodišnjeg bavljenja poljoprivredom i radi daljnjeg razvoja proizvodnje mlijeka kojem je težila obitelj Burek, neophodne su bile daljnje investicije u izgradnju

suvremenog objekta za smještaj muznih krava. Zbog nedostatka vlastitih financijskih sredstava, gospodarstvo nije bilo u sti u takvu investiciju. Stoga je povoljan kredit Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i HBOR-a u okviru programa kreditiranja razvoja govedarske proizvodnje u RH, a uz suradnju s Tvornicom sladoleda LEDOd.d. iz Zagreba kao ugovornog otkupljisirovog mlijeka OPG-a Burek, obitelji da krene s izgradnjom novog objekta. Izgradhjom i opremanjem nove farme je gospodarstvu kvalitetnije poslovanje, a osnovna namjena ulaganja bila je zasnivanje farme koja pri punom iskorištenju kapaciteta može osigurati punu uposlenost radno aktivnih gospodarstva i egzistenciju svim

O obitelji Burek

90-ih obitelj Burek posvetila se proizvodnji mlijeka i rasplodnih grla. Josip, vlasnik OPGa, je i u organizaciji HSC-a te Udruge simentalskog goveda je predsjednik za regiju koju pokriva selekcijska služba u Vrbovcu i je upravnog odbora CroSim-a Hrvatske. Zajedno sa suprugom Zlatom, Eminom (dipl. agroekonomist), Marijom (dipl. molekularni biolog) i Anom (studentica 5. godine Agronomskog fakulteta) te zetom Danijelom uzga-

ja oko 160 grla goveda simentalske i holstein pasmine te preko 80 ha zemljišta. Emina je nakon završetka studija, uz roditelja i proširivanje gospodarstva kojega je sada upravitelj i nositelj. Svatko ima svoje zaduženje: Zlata je zadužena za mužnju, baka Marica za hranjenje teladi, Danijel za hranjenje krava, a u menu obavlja s Josipom sve ratarske poslove vezane za proizvodnju hrane. Marija je zaposlena u struci i radi na KBC-uRebro, a Ani je primarna dužnost izvršavanje fakultetskih obveza. U slobodno vrijeme obitelji pružaju veliku poOPG ima zaposlenog jednog radnika.

Josip Burek želi nastaviti tradiciju uzgoja kvalitetnih goveda. Gotovo sav dohodak ostvaren u poljoprivredi ulagali su u kupovinu zemlje, strojeva i izgradnju gospodarskih objekata. Investicijom u izgradnju i opremanje staje za 70 krava ostvarena je namjera obitelji Burek da poljoprivrednu proizvodnju i vrijednost gospodarstva, ukupni prihod i dohodak kao i porast životnog standarda obitelji. Izgradnja takve suvremene farme zasigurno je utjecala i na unapreproizvodnje u tom kraju kao i na nacionalnoj razini. Menadžment farme temelji se na da je to obiteljska farma organizirana kao kompletna proizvodna i uzgojna jedinica.

Tehnološki projekt je orgamztran tako da krave maksimalno izražavaju svoj genetski potencijal, a pri tome njihovo zdravlje nije narušeno. vodi se i o adekvatnom smještaju, njezi i postupcima s kravama te posebno o zaštiti okoline.

Opis staje

Farma je i opremljena tako da životinje drže na što prirodniji - tip slobodnog veza. Pri izgradnji vodili su o uvjetima u kojima životinje biti izložene nikakvim stresnim situacijama. Staja je suvremeno opremljena, funkcionalna te osigurava visoku produktivnost rada. Unutrašnje objekta osiguralo je tijek dnevnih operacija, a pri tome nije narušeno normalno ponašanje životinja. Ležaji za krave su od specijalne gume koja kravi udoban i topao ležaj za odmor i preživanje. lzmuzišteje riblja kost, 2 x 5 muznih mjesta, automatizirano s senzorima za rano otkrivanje mastitisa vimena. Proces proizvodnje je kompjuterski povezan proizvedenog mlijeka s smjese koju kravama u laktaciji automatski daju u hranilicama). U prostoru mljekare je laktofriz kapaciteta 2 500 litara sa sustavom za iskorištenje topline mlijeka i plina za zagrijavanje vode za pranje i druge namjene na farmi. Sustav izmuzišta i laktofriza je povezan sustavom za neutralizaciju kiseline i lužine koju koriste pri pranju prije nego što otpadne vode puste u sabirnu jamu. Takvu vodu mogu odmah pustiti u kanalizaciju ili otpremiti na zemljane površine. 2006. godine na farmi je bilo dvadesetak krava u laktaciji. Tijekom te iste godine kupljene su 33 steone junice iz uvoza, a 26 junica je uzgojeno na

vlastitom gospodarstvu. Nakon loših krava iz uzgoja, ove godine na farmi su ukupno 62 krave u laktaciji, 6 u suhostaju i 8 steonih junica. na farmi je još 12 junica koje se tijekom godine pripustiti, 7 komada ženske teladi i 6 muške teladi koja biti prodana. U 2006. godini proizveli su i prodali 217 229 litara mlijeka. U ožujku 2007. u laktaciji su bile 62 krave koje su proizvele 42 078 litara mlijeka dnevno, što je otprilike 8 000 litara mlijeka po kravi godišnje. prednosti obitelji Burek se u: posjedovanju radne snage s dugogodišnjim iskustvom u poljoprivrednoj proizvodnji, ostvarenom položaju na tržištu (dugogodišnja kooperacija s tvrtkom LEDOd.d.) te ostvarenim pozitivnim financijskim rezultatima poslovanja.

Investicijom u izgradnju i opremanje suvremene staje obitelj je ostvarila ciljeve:

list 11/2007.

• i kvalitete proizvedenog mlijeka, OTVORENA

• rješenje pitanja zapo· stenja obitelji,

• proizvodnje i stvaranje ogledne farme s najsuvremenijom opremom i menadžmentom koji biti primjer suvremene proizvodnje u tom kraju, • poljoprivredne proizvodnje i vrijednosti gospodarstva. Razvojni planovi

Dosadašnji rezultati rada obiteljske farme Burek pokazali su izvrsne rezultate u proizvedenog mlijeka te u postizanju ukupnih prihoda. Takvo poslovanje daljnje investiranje u objekte i opremu koja razvoj i još uspješniju proizvodnju. Stoga su Agrokora i tvornice LEDO d.d., proizvodnju farme Burek, predložili daljnje ulaganje u proizvodnju, proširenje stada, te genetskog potencijala stada, selekciju krava na osjemenjivanje krava najboljim bikovima, te uzgoj kvalitetnih junica za prodaju na

AGROMETEOROLOŠKO LJETO 2007. GODINE

- Mr. se. Dražen -----------------

Upravo zato pokušat utvrditi neke od karakteristika vremena tijekom ljeta, a koje je utjecalo na rast livada i na urod gotovo svih ratarskih kultura.

LIPANJ

PIVih10 dana

tijekom prvih deset dana lipnja biljke su doživjele tzv. "temperaturni šok". Maksimalna temperatura zraka je 1O. lipnja u dijelovima Hrvatske iznosila 30,0 °C (Osijek), a u sjeverozapadnim 30,6 °C (Sisak). No, 1. lipnja minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla spustila u sjeverozapadnim dijelovima na 3,9 °C (Križevci), a u na samo 1,5 °C (Osijek). U tom su razdoblju u dijelovima Hrvatske izmjerene vrlo male kiše. U Osijeku je ukupno izmjereno 18 mm. Najmanje kiše izmjereno je u Istri i Dalmaciji. U Pazinu izmjereno je ukupno izmjereno 8 mm, a u Zadru samo 0,6 mm. Najviše kiše palo je u Lici. U palo ukupno 59 mm. Drugih deset dana

U razdoblju od 1O. do 21. lipnja vrlo maksimalne temperature zraka bile su od 30,0 °C. Tako je u Osijeku i Sisku bilo ukupno 6 tzv. dana, tj. dana s maksimalnom temperaturom zraka 30,0 °C. U Osijeku je maksimalna temperatura zraka narasla do 33,5 °C, a u Sisku do 34, 1 °C. Vrijedno je istaknuti, kako je u sjeverozapadnim i dijelovima Hrvatske bilo sve manje kiše. Naime, u 10 dana u Osijekuje palo ukupno 5 mm, dok u Bjelovaru nije pala niti jedna kap kiše. No, kiše su ponegdje u Istri i Dalmaciji bile obilne. U Kninuje izmjereno ukupno 72 mm, a u Pazinu 73 mm.

Posljednjih deset dana

Od 21. do 26. lipnja maksimalna je temperatura zraka vrlo prelazila 30,0 °C. U ZagrebuMaksimir njena je vrijednost narasla do 34,5 °C, a u Osijeku i do 36,0 °C. Biljke su se samo zatvaranjem mogle spasiti od pretjerane transpiracije. No, od 27. do 30. lipnja jutra su u sjevero-zapadnim i dijelovima Hrvatske bila svježa. Minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla, tijekom tog razdoblja, spustila u Osijeku na 7,8 °C, a u Križevcima na 7,7 °C. Ukupno su izmjerene vrlo male kiše. Samo tijekom 3 dana u Osijeku je izmjereno 10 mm, a tijekom 2 dana u Varaždinu 9 mm kiše. U Istri i Dalmaciji bilo je još manje kiše. U Splitu su ukupno izmjerena 2 mm, a u Puli tek O,1 mm.

Temperaturetla

Tlo je na 5 cm dubine prema raspodjeli percentila bilo u cijeloj

Ljeto je prošlo, ali su još uvijek svježa. Mnogi su ovog ljeta bili nezadovoljni vremenom. Otkosi sijena su u dijelovima Hrvatske bili vrlo loši. I urod kukuruza ove je godine manji.

Hrvatskoj u kategoriji "ekstremno toplo". Samo je na otoku Rabu bilo "vrlo toplo". Srednje vrijednosti temperatura tla kretale su se kretale u dijelovima Hrvatske od 24,5 °C(Slavonski Brod) do 25,3 °C (Osijek), a u sjeverozapadnim od 24,5 °C (Križevci) do 26,0 °C (Sisak).

Vrijedno je istaknuti, da je srednja temperatura tla na 5 cm dubine u Bjelovaru bila od višegodišnje vrijednosti za 5,8 °C. No, odstupanje od višegodišnje vrijednosti bilo je još u Dalmaciji. Na postaji u Zadru srednja temperatura tla na toj dubini bila je od višegodišnje vrijednosti za 6,2 °C, a u Dubrovniku za 6,6 °C. Najmanja razlika u odnosu na višegodišnju

Posljedicesuše mogu biti katastrofalne

vrijednost je zabilježena u (2,6 °C) i Rabu (2,4 °C).

Osjetni porast temperature tla je u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske 6. lipnja, a u dijelovima Hrvatske 7. lipnja. Tlo je na 5 cm dubine u Osijeku tijekom cijelog mjeseca, a u Križevcima od 2. lipnja, imalo srednju dnevnu temperaturu od 20,0 °C.

Krajem mjeseca tlo je bilo najtoplije. Srednja dnevna temperatura tla na 20 cm dubine narasla je u Osijeku do 26,5 °C, a u Križevcima do 27,7 °C. na 5 cm dubine srednja je dnevna temperatura tla je u Osijeku iznosila 29,6 °C, a u Križevcima 30, 1 °C (21. lipnja).

Bilancavode u tlu

Vrijedno je istaknuti, da je bilanca vode u tlu bila negativna. Ona je u Varaždinu bila manja od višegodišnje vrijednosti (1961.-1990.) za 53 mm, a u Osijeku za 72 mm.

Bilanca vode u tlu bila je najmanja u posljednjih deset dana mjeseca. Ukupno se u razdoblju od 21. do 30. lipnja u Zagrebu gubilo 50 mm, u Slavonskom Brodu 52 mm, u Osijeku 53 mm, a u Varaždinu 58 mm vode. Efektivne je oborine bilo malo. U Zagrebu je palo ukupno 16 mm, u Osijeku 1Omm, a u Varaždinu samo 9 mm. Upravo zato, u tlu na lokaciji meteorološke postaje Varaždin, negativna dekadna bilanca vode u tlu tijekom dekade lipnja iznosi 49 mm.

SRPANJ

Pnri.hdeset dana

Maksimalna je temperatura zraka narasla u Dalmaciji do 34,0 °C (Komiža), a u i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske do 34,6 °c (Slavonski Brod i Sisak). U Osijeku su zabilježena 3 dana s maksimalnom temperaturom zraka od 30,0 °C, a u ZagrebuMaksi mir 4 takva dana. Najtoplije je bilo od 7. do 9. srpnja kad su biljke svakodnevno doživljavale "temperaturni šok". Minimalna se temperatura zraka, na 5 cm od tla, 6.

srpnja spustila u dijelovima Hrvatske na 7,4 °C (Slavonski Brod), a u sjeverozapadnim na samo 1, 1 °C (Sisak). Kiša je u dijelovima

Hrvatske padala tijekom 3 dana. Ukupno izmjerene kretale su se od 20 mm do 26 mm. No, najviše je kiše bilo u Lici, te u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske. U Krapini je 1O. srpnja izmjereno 36 mm, a u Ogulinu 55 mm.

Drugihdeset dana

Maksimalna je temperatura zraka narasla u Rijeci do 40,0 °c, a u Kninu i do 40, 1 °C. No, vrlo bilo je i u ostalim dijelovima Hrvatske. Maksimalna je temperatura zraka narasla u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske do 39, 1 °C (Sisak), a u do 39,5 °C (Osijek).

Najtoplije je bilo od 17. do 20. srpnja. Maksimalna je temperatura zraka svakodnevno u ZagrebuMaksimir bila od 36,0 °C. U Slavonskom Brodu je svakodnevno bila od 38,0 °C, a u Osijeku i od 39,0°C.

U cijeloj Hrvatskoj kiša je padala samo od 11. do 12. srpnja, kad je ukupno izmjereno u ZagrebuMaksimir 7 mm, u Križevcima 4 mm, u Osijeku 3 mm, a u Daruvaru samo 2 mm. U Dalmaciji su izmjerene ukupno vrlo male kiše,. No, u Dubrovniku, Hvaru, Komiži i Lastovu nije pala niti kap kiše.

Posljednjihdeset dana

Najtoplije je bilo od 21. do 24. srpnja. Maksimalna temperatura zraka je svakodnevno u ZagrebuMaksimir bila od 34,0 °C, a u Osijeku od 36,0 °C. U Križevcima, Krapini i Zagrebu - Maksimir bilo je 6 dana s maksimalnom temperaturom zraka od 30,0 °C, u Osijeku 7 dana , a u Slavonskom Brodu 8 dana.

Vrijednosti maksimalne temperature zraka narasle su u dijelovima Hrvatske i do 40,2 C (Gradište kod Županje). U sjevero-

AGROMETEOROLOGIJJ

zapadnim dijelovima Hrvatske njem su vrijednosti narasle do 36,3 °( (Sisak).

U ovoj je dekadi bile svježih jutara. Minimalna se tempe ratura zraka spustila ispod 10,0 °C t dijelovima Hrvatske ti jekom 2, a u sjeverozapadnim tije kom 3 jutra. U sjeverozapadnim jf dijelovima Hrvatske bilo najhladnijf 31. srpnja. Toga se dana minimalne temperatura zraka spustila i: Bjelovaru na 3,2 °C, a u Križevcimc na samo 2,5 °C.

U se Hrvatske ukupno izmjerena kiše kretala od 1 mm (Slavonski Brod i Daruvar) do 3 mm (Osijek i Gradište kod Županje), a u sjeverozapadnim od 2 mm (Sisak) do 47 mm (Varaždin). Kiše je bilo u Istri i Dalmaciji. No, njene su osobito u Dalmaciji bile vrlo male.

Temperaturetla

Tlo je prema raspodjeli percentila a 5 cm dubine bilo "vrlo toplo" u okolici Daruvara, Varaždina i Križevaca, te u Lici i Gorskom kotaru. U ostalim dijelovima Hrvatske tlo je bilo u kategoriji "ekstremno toplo".

Srednja temperatura tla na 5 cm dubine bila je od višegodišnje vrijednosti u Lici i Gorskom kotaru za 2,2 °C, u Istri za 3,2 °C, u i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske za 3,5 °C, a u Dalmaciji za 6,0 °C. U 14 sati tlo se na 5 cm dubine tijekom prve dekade mjeseca zagrijalo u Lici i Gorskom kotaru do 31,4 °C u Istri do 35, 1 °C u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske do 38,0 °C (Sisak), u do 39,3 °C (Gradište kod Županje), a u Dalmaciji do 43,6 °C (Dubrovnik). Tijekom druge dekade mjeseca tlo je bilo još toplije. U 14 sati se zagrijalo u Sisku do 44,4 °C, a u Splitu do 50,0 °C. U posljednjoj dekadi mjeseca tlo se na 5 cm dubine zagrijalo u Splitu do 50,0 °c, u Zagrebu - Maksimir do 39,6 °C, a u Osijeku do 47,4 °C.

M(jekarski list 11/2007.

Osjetni porast temperature tla je u i sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske 11. srpnja. Srednja dnevna temperatura tla na 5 i 20 cm dubine bila je svakodnevno od 20,0 °C.

Bilancavode

Tijekom ovog mjeseca efektivne je oborine bilo najviše u prvoj dekadi. No, u drugoj, a osobito u posljednjoj dekadi, efektivne je oborine bilo vrlo malo. U Osijeku je u drugoj dekadi ukupno pao 3, 1 mm, a u posljednjoj 3,4 mm oborine. Tijekom druge i dekade evapotranspiracijom dnevno se gubila oko 6 mm vode, paje u slojevima tla na kraju druge dekade u Osijeku nedostajalo 56 mm, a na kraju 60 mm vode. Ukupno je ovog mjeseca u Osijeku vrijednost referentne evapotranspiracije narasla do 183 mm.

U odnosu na višegodišpji prosjek, manjak vode u tlu na kraju mjeseca je u Slavonskom Brodu bio za 98 %,a u Osijeku za 99

U Istri i Dalmaciji u srpnju nije bilo vode u slojevima tla. U Zadru je manjak vode u tlu bio od višegodišnjeg prosjeka za 4 7 %.

Vrijedno je istaknuti, kako je u Varaždinu vrijednost referentne evapotranspiracija bila od višegodišnje za 40 %. No, iako je efektivne oborine bila od višegodišnje vrijednosti za 13 %,u tlu je manjak vode bio od višegodišnjeg prosjeka za 77 %. Dakle, suše u tlu bilo je i u ovim dijelovima Hrvatske. No, utjecaj suše na stanje ratarskih kultura ipak nije bio takav kao u krajevima Hrvatske.

KOLOVOZ

Prvihdeset dana

U dijelovima Hrvatske bilo je od 6. do 9. kolovoza. Biljke su ponovno doživljavale tzv. "temperaturni šok". Maksimalna je temperatura zraka svakodnevno bila od 30,0 °C. U Osijeku je

narasla do 32,5 °C, u Gradištu kod Županje do 33,2 °C, a u Slavonskom Brodu do 33,4 °C. No, u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske bilo je samo 7. i 8. kolovoza, kad je maksimalna temperatura zraka u Križevcima i Varaždinu narasla do 31,1 °C, u Krapini do 31,5 °C, a u Bjelovavaru do 32,5 °c. U Dalmaciji je tijekom ove dekade bilo najtoplije u Kninu, 34,3 °C.

Minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla spustila u Gradištu kod Županje na 7,0 °c, u Slavonskom Brodu na 5,0 °C, a u Osijeku na 4,9 °C. U sjeverozapadnim je dijelovima Hrvatske bilo još svježije. Minimalna se temperatura zraka u Križevcima spustila na samo 3,0 °C.

Drugihdeset dana

Ove je dekade bilo još toplije. Maksimalna je temperatura zraka svakodnevno tijekom 4 dana, u dijelovima Hrvatske bila od 30,0 °C. U Slavonskom Brodu je 16. kolovoza narasla do 34,8 °C, a u Osijeku do 34,5 °C. U sjeverozapadnim su dijelovima Hrvatske vrijednosti maksimalne temperature zraka bile niže, pa su u Varaždinu i Krapini iznosile do 32,0 °C, a u Bjelovaru do 33,6 °C.

Ove je dekade u Dalmaciji ponovno bilo najtoplije u Kninu, gdje je maksimalna temperatura zraka iznosila 34,5 °C.

Najhladnije je bilo 12. a ponegdje i 13. kolovoza. Minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla spustila u Slavonskom Brodu na 12,5 0 c, u Osijeku na 11,0 °C, a u Gradištu kod Županje na samo 1O,6 °C.

Posljednjihdeset dana

U razdoblju od 21. do 28. kolovoza maksimalna je temperatura zraka u dijelovima Hrvatske svakodnevno bila od 30,0 °C. U Osijeku je 25. kolovoza narasla do 36,0 °C, a u Slavonskom Brodu do 37,2 °C. U sjeverozapadnim je dijelovima Hrvatske bilo manje dana. U Križev-

cima je maksimalna temperatura zraka samo tijekom 2 dana prelazila 30,0 °C, a narasla je do 32, 1 °C. U Dalmaciji su tijekom 1O dana vrijednosti maksimalne temperature zraka prelazile 30,0 °C. vrijednosti su izmjerene 23. i 24. kolovoza. Tih je dana u Splitu izmjerena 36,5 °C, a u 37,5 oc.

U dijelovima Hrvatske bilo je svježe jutro 27. i 28. kolovoza, kad se minimalna temperatura zraka na 5 cm od tla u Slavonskom Brodu spustila na 10,6 0 (, a u Osijeku na 1O,1 °C. No, u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske jutra su bila svježa 21. i 31. kolovoza, a minimalna temperatura zraka u Križevcima se spustila na samo 10,2 °C.

Temperaturetla

Prema raspodjeli percentila tlo je na 5 cm dubine bilo u klasi "normalno" samo u okolici U kategoriji" toplo" bilo je tlo u okolici Varaždina i Ogulina. U Daruvaru, Križevcima, unutrašnjosti Istre, sjeverno od Zadra, u Kninu i Sinju bilo je u kategoriji "vrlo toplo". Vrijedno je istaknuti, kako je "ekstremno toplo" tlo bilo u dijelu i sjeverozapadnih dijelova Hrvatske, te u Dalmaciji. Srednja temperatura tla na 5 cm dubine bila je od 25,0 °C u Križevcima tijekom 15, a u Osijeku tijekom 21-og dana. Da su ovog mjeseca i dublji slojevi tla bili vrlo topli, podatak da je tlo u Križevcima na 20 cm dubine bilo hladnije od tla na 5 cm dubine za samo 0,4 °c. Osjetno zagrijavanje tla je 12. kolovoza. U Osijeku su srednje dnevne temperature tla na 20 cm dubine tijekom 13 dana bile od 25,0 °C.

Bilancavode

Vrijednosti evapotranspiracije u sjeverozapadnim su dijelovima Hrvatske bile tijekom prvih 1O dana mjeseca. Dnevno se u

Zagrebu gubilo 4, 1 mm, a u Varaždinu 4,6 mm vode. Tlo je u Varaždinu bilo izuzetno suho.jer je u tom razdoblju palo ukupno samo 5,5 mm efektivne oborine. Tijekom druge i dekade mjeseca u Varaždinu je izmjereno ukupno 27 mm, a u Zagrebu 37 mm efektivne oborine. Na tim se postajama dnevno evapotranspiracijom gubilo od 3,7 mm do 4,4 mm vode. No, biljke s dubljim korjenovim sustavom nisu trpjele od suše. Vrijedno je istaknuti, kako je u Zagrebu vodna bilansa bila manja od višegodišnje samo za 9 %. No, u Varaždinu je bila manja od višegodišnje vrijednosti za 66 %. Prvih 1O dana mjeseca u je dijelovima Hrvatske vladala suša. U Osijekuje ukupno palo 13 mm, a u Slavonskom Brodu samo 9 mm efektivne oborine. Dnevno se evapotranspiracijom u Osijeku gubilo 4,2 mm, a u Slavonskom Brodu 4,5 mm vode. U drugoj dekadi u Osijeku su izmjerena ukupno 22 mm, a u Slavonskom Brodu 36 mm efektivne oborine. No, tlo je i dalje bilo vrlo suho. Evapotranspiracijom se u Osijeku dnevno gubilo 4,2 mm, a u Slavonskom Brodu 4 mm vode. Manjak vode u tlu tijekom posljednjih 10 dana ovog mjeseca bio je još U Osijeku je palo ukupno 9 mm, a u Slavonskom Brodu samo 3 mm oborine. Dnevno se u Slavonskom Brodu evapotranspiracijom gubilo 4,3 mm, a u Osijeku 4,4mmvode.

U odnosu na višegodišnje vrijednosti, ovog je mjeseca vode u tlu bilo u Osijeku 41 %manje, a u Slavonskom Brodu 69 % manje. Upravo zato, za mnoge biljke s kratkim korjenovim sustavom nije bilo lako vode. Posljedice suše na kraju mjeseca bile su vidljive na svim ratarskim kulturama. Stanje ratarskih kultura nije ni prinose.

Suše je ovog mjeseca bilo i u Dalmaciji. U odnosu na višegodišnju vrijednost, u Zadru je bilo 58 % manje vode u tlu. U kolovozu je ukupno na toj postaji izmjereno samo 29,6 mm efektivne oborine, dok je vrijednost evapotranspiracije narasla do 158 mm. Dakle, ukupni manjak vode u tlu iznosio je 158 mm.

Ljeto 2007. godine se pamtiti. Vrlo velik broj dana· s maksimalnom temperaturom zraka od 30 °C, vrlo velik gubitak vode iz tla evapotranspiracijom, te manjak efektivne oborine, osnovni su razlozi nezadovoljstva ratara pa i

Brojna Svjetske meteorološke organizacije o promjeni klime posljednjih 1Ogodina upozoravaju da " ljeta biti i u godinama koje dolaze. Voda biti osnovni problem u proizvodnji hrane. Upravo zato, naša priprema da osiguramo dovoljne vode tijekom ljeta godine, mora

C.itracentar~

proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s Vašim bankama

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

11/2007.

KVALITETA HRVATSKOG MLIJEKA

DANAS

Od sredine 2001. godine Hrvatski centar je nositelj sustava kontrole kvalitete svježeg sirovog mlijeka u RH, a u skladu s Pravilnikom koji je stupio na snagu 2000. godine. Hrvatski centar dobio je tako veliku prije svega

uspostavom Laboratorija i akreditacijom Laboratorija u skladu s HRN EN ISO 17025, a potom i provedbom cijelog sustava s mljekarama i mlijeka.

Mr. se. Ana -

higijenskih kriterija kvalitete mlijeka, u model mlijeka postavljeni su veliki i zahtjevni ciljevi. S obzirom na vrlo usitnjenu i proizvodnju mlijeka u RHtada se nije mogao intenzitet procesa poboljšanja higijenske kvalitete mlijeka u RH.

Higijenska kvaliteta mlijeka

Pravilnik o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka N.N. 102/00. u 9 definira: - da je sirovo mlijeko, koje daljnjom preradom biti toplinski standardne glede broja mikroorganizana i broja somatskih stanica ako udovoljava zahtjevima:

BROJ MIKROORGANIZAMA do 100 000 CFU u mL mlijeka

vrijednosti definiran je u 15, a za somatske stanice i broj mikroorganizama je:

• "Iz rezultata dobivenih ispitivanjem tijekom posljednja dva mjeseca se kogeometrijsku sredinu probroj mikroorganizama."

BROJ SOMATSKIH STANICA 'I

do 400 000 u mL mlijeka

•"Iz rezultata dobivenih ispitivanjem tijekom posljednja tri mjeseca se geometrijsku sredinu broj somatskih stanica."

Rezultati postignuti u RH prepoznati su i izvan granica RH, a dinamikom promjena možemo biti

Grafikon 1: Kvaliteta mlijeka po razredima na temelju brojasomatskih stanica u m!t/eku i ukupnih otkupljenih

zadovoljni tim više što je u RH isporuka i organizacija otkupa mlijeka vrlo složena. Ne da je svrha postignuta; za daljnje poboljšanje postoje jer sve mlijeko koje se otkupom na organiziran prodaje,još uvijek nije u EUklasi.

Iz godine u godinu bilježe se pozitivni trendovi u higijenskoj ispravnosti mlijeka kao što prikazuju: grafikon 1 za broj somatskih stanica te grafikon 2 za broj mikroorganizama u mlijeku.

Posebno je važno naglasiti (grafikon 2) granicu žute linije koja mlijeko EUkvalitete, tj. do 100 000 mikroorganizama u mL mlijeka i polazište koje je 2003. godine, odnosno na samom rada SLKM-a. Trendove po klasama mlijeka za protekle godine prikazuje grafikon 3. Valja se prisjetiti da klasu mlijeka na bazi ukupnog broja mikroorganizama i broja somatskih

©ugogodišnja tradicija prodaje st<?onihjunica rnljekarama i trgot}cima dilje,n svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO

u sustavu selekcije

NOVO!

JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od

<lJudite korak ispred!

Jn-i,estirajte u bolju

Grafikon5: Mlijeko EU kvalitete {2003.- 2006. god.)

70,00% · 0 %

Kemijska kvaliteta mlijeka, iz godine u godinu je stabilna; dakle razvoj je pozitivan što prikazuje i grafikon 6.

Grafikon6: kemijska kvaliteta mlt/eka

4,30 (2005./2006.god.)

4,20 --~"""""~~------------------

4,10

4,00

Grafikon 6 je na temelju prosjeka za isplatu mlijeka a u skladu s Pravilnikom o svježeg sirovog mlijeka, prema Uredbi o ciljnoj cijeni mlijeka i odlukama.

Svi relevantni subjekti, vezani uz mljekarsku gospodarsku granu, poduzimali su aktivnosti i mjere kako bi poboljšali kvalitetu mlijeka u RH. Bez uspostave sustava kontrole kvalitete mlijeka i uspostave Laboratorija, rezultati koje danas imamo teško bi se postigli. Posebno važan bio je trenutak akreditacije Laboratorija i potvrde njegove kompetencije za obavljanje ispitivanja uzoraka mlijeka unutar jedinstvenog sustava u RH. Rezultate smo sumirali iz mjeseca u mjesec, a posebno nam je zadovoljstvo bilo prikazati sliku ukupne kvalitete hrvatskog mlijeka u pripremi za pretpristupne pregovore za ulazak u EU. Ukupnu kvalitetu našeg mlijeka, ismljekarama u proteklim godinama prikazujemo na tablici

Grafikon 7: Pregled ukupnih otkupljenih mlijeka po klasama - 2006. godina

klase; 1,47 %

Tablica3:

KAKO POVECATI

rentabilnost i profitabilnost u proizvodnji mlijeka?

Proizvodnjom kvalitetne voluminozne

U Mljekarskom listu dosad je mnogo pisano o proizvodnji kvalitetne voluminozne krme. O tome gotovo svi imate dovoljno znanja. Koja je odlika kvalitetne voluminozne krme?

Ukusnost i dobra ješnost, brza i laka probavljivost. Od se sastoji voluminozna krma - zelena masa, krme!!! sjenaža, sijeno? Pa to svi znamo. Od

- Mr. se. vode i suhe tvari.

Od se sastoji suha tvar (S1)?

Od organskog i mineralnog dijela. Eto i to znamo.

Kakva je razlika organskog i mineralnog dijela suhe tvari?

Od se sastoji organski dio suhe tvari {ST)?

Od se sastoji mineralni dio suhe tvari (ST)?

Kako mjerimo i mo sadržaj suhe tvari (ST), te pojedinih dijelova organskog dijela i pojedinih dijelove mineralnog dijela? Pa svakako u kilogramima, gramima i postotku{%).

U 1 kg suhe tvari {ST)pojedinog sastojka ima u gramima toliko, i u % (postotku) toliko. U 100 kg ima toliko kilograma ili grama i u % (postotku) toliko.

Za uzdržne potrebe krave trebamo organskih i mineralnih dijelova, toga i toga toliko. Koliko?

Za proizvodnju 1 litre mlijeka s masti, trebamo toga i toga toliko. Koliko?

U suhoj tvari (ST) dobre voluminozne krme, sijenaže i sijena trebalo bi biti pojedinih sastojaka; Koliko bi sirovih (SB) trebalo biti u 1 kg suhe tvari (ST),od do?

Koliko sirovih vlakana (SV), od do?

Mljekarski list 11/2007.

Koliko energije NELMJ/kg,od do?

Koliko minerala, kalcija, fosfora, natrija, magnezija, minimalno grama ?

Ako znate odgovore na ova osnovna pitanja iz hranidbe, porasta zelene mase i pripremanjem za košnju trava, DTS, TDS, lucerne i djeteline, od treba proizvesti sjenažu i sijeno, lako vrijeme košnje, te brzinu košnje i spremanja sjenaže i sijena.

Na parceli je naraslo toliko zelene mase s toliko suhe tvari (ST)i od te najbolje kvalitete krave mogu proizvesti toliko mlijeka. Ako zakasniš samo 8 dana, zbog smanjivanja kvalitete suhe tvari (ST), krave proizvesti daleko manje mlijeka. 1 000 litara mlijeka manje. Iznos zarade je manji za 3.000 do 3.500 kuna. Kod i velikih gubitci mogu biti i 1O 000 litara mlijeka ili zarada manja za 30.000 do 35.000 kuna i više.

Krave mogu znatno više pojesti i probaviti kvalitetne voluminozne krme i samo na osnovu toga mogu proizvesti više mlijeka. Sva ova znanja i saznanja su za ekonomsku u proizvodnji mlijeka.

Što se mlijeka, mnogi razmišljaju i kalkuliraju s pozicija kako je mlijeko slabo i kako bi trebalo osnovnu ili cijenu mlijeka i državnu premiju. Možda!?

Proizvodnju mlijeka na bazi tradicionalne organizacije i tehnologije i loše voluminozne krme, je

jom, rentabilnijom ili profitabilnijom s pozicija podizanja prodajne ili otkupne cijene. Tekkadaje postignuta maksimalna rentabilnost ili profitablinost primjenom suvremene tehnologije i genetskih potencijala biljaka i životinja možemo razmatrati unutar cijena na svjetskom tržištu nosti prodajnih, odnosno otkupnih cijena mlijeka. O ovo ovisi? O stima ponude, odnosno proizvodnje i potrebama potražnje odnosno potrošnje.

Na svjetskom tržištu došlo je do potražnje, odnosno došlo je do potrošnje mlijeka i proizvoda na velikog kineskog tržišta. U trenutku kada je potražnja od proizvodnje i ponude tada je prodajnih, odnosno otkupnih cijena, što

MALA ŠKOLA HRANIDBE

stimulativno djeluje na proizvodnje. Kada ponovno do ponude i potražnjeproizvodnje i potrošnje - tada se cijene ponovno stabiliziraju. Daljnje proizvodnje iznad potrošnje, kada se stvarati rezerve i puniti skladišta (mlijeko u prahu, sir, maslac) tada ponovno dolazi do pada ili snižavanja prodajnih, odnosno otkupnih cijena pojedinih proizvoda.

Što još dovodi do snižavanja prodajnih ili otkupnih cijena?

Koliko naših mlijeka zna odgovor na ovo pitanje?

Svi oni koji znaju što je to genetski potencijal biljaka i životinja, što je to rentabilnost i profitabilnost u proizvodnji, i što sve to za sobom

Ne smijemo zaboraviti da se svjetske tehnologije iz godine u godinu mijenjaju i usavršavaju i daju sve rentabilnije i profitabilnije proizvodnje. Nema kasne košnje i loše krme u hranidbi krava.

Naši mlijeka moraju sve više ulaziti u svijet ekonomskih i zakonitosti koje donose ili manju zaradu. ili rentabilnost u hranidbi krava i proizvodnji mlijeka u lzraelu, Nizozemskoj, Bavarskoj, Austriji, Kanadi, SAD ili na Novom Zelandu, ovisi o O ovisi proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj? Velikim i dijelom o kvaliteti krme i hranidbi !!!

Proizvodnja mlijeka s crnim holštajnom (holstein)je

Od 3 500 do 12 000 litara po kravi godišnje i više! O ovdje ovisi rentabilnost i profitabilnost proizvodnje? Uzmi-

mo 3 500 litara (kg) na Novom Zelandu i 12 000 litara (kg) u lzraelu ili Kanadi? Ovo su zemlje koje su sa svojim govedarstvom i proizvodnjom mlijeka (mlijeka u prahu, sira i maslaca) prisutne na svjetskom tržištu.

Vratimo se ekonomskim pojmovima, kao što su rentabilnost, profitabilnost, a koji u osnovi imaju isto ili a osobito su važni u hranidbi i proizvodnji mlijeka.

Ekonomija od (oikonomia), a od više znai: red u troškovima, štednja, štedljivost, racionalna upotreba.

Ekonomika = racionalnost u troškovima, štednja, štedljivost. = štedljiv, izdašan, tj. koji malo stoji, a mnogo donosi, gospodaran, racionalan u troško-vima, umjeren u trošenju. = poslo-

vanja odnosno upravljanja poduze(OPG-om, farmom), tako da se uz najmanje troškove postignu privredni ili proizvodni efekti.

Renta, od francuske (rente), a = svaki regularno dobiveni prihod od kapitala, imetka ili zemljišta koji od svojih vlasnika ne zahtijeva nikakve djelatnosti. Daš zemlju u zakup i pobireš zakupninu ili rentu, a drugi neka rade.

Rentabilan, -Ina, -Ino = unosan, koristan, onaj koji donosi dobitak, koji se isplati, koji opravdava uloženi novac, koji nosi zaradu.

Rentabilnost = korisnost, odnos dobitka prema uloženom kapitalu, odnos dobitka prema cijeni koštanja proizvoda.

Profit, od francuske (profit), a = dobitak, zarada, korist, višak vrijednosti.

Prvi otkos - 20. travnja. Ukusnost i ješnost, te brzinaprobaljivosti. Koliko smo u prvom otkosu po 1 ha proizvelisuhe tvari (ST), sirovih (SB), sirovih vlakana (SV) i ukupne energije (UE) minerala i vitamina?

list 11/2007.

Profitabilan, od francuske (profitable ), a = unosan, koji donosi dobit ili profit. Sve ove ekonomske pojmove treba imati na pameti, da bi bilo bolje shvatiti što kvalitetna krma, brzo i lako probavljiva, s optimalnom kolisirovih vlakana (SV), sirovih proteina (SV),ukupne energije (UE), te što više minerala i vitamina. Kada ovo usvojite i spoznate imat manje problema s pravovremenim košnjama i spremanjem kvalitetne sijenaže i kvalitetnijeg sijena, a i proizvodnja zelene mase na svoje. Kvalitetna, lako i brzo probavljiva krma.

Hranidba krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka je samo jedan dio, ali veoma i važan dio. U hranidbi proizvodnja voluminozne krme, zelene mase, za ispašu ili košnju i hranidbu zelenom masom, te sjenaže, sijena i kukuruzne silaže od su važnosti za postizanje što zarade ili profita. rentabilnost, profitabilnost= zarada.

Kemijske analize tla, kalcizacija, pravovremena i pravilna gnojidba, pravovremena i pravilna košnja, te kvalitetno spremanje i skladištenje proizvedene voluminozne krme, osiguravaju dobru hranidbu i proizvodnju mlijeka koja donosi zaradu i profit.

Hranidba krava, ovaca i koza i nije tako komplicirana. U pitanju je samo znanje i dobra praksa, kao u Austriji, ili Nizozemskoj.

Baš je ta poljoprivreda i proizvodnja mlijeka složena i komplicirana. Eto, sada vas još gnjavim tu i sa nekakvim ekonomskim pojmovima, umjesto da idem direktno: toliko - pro-

M(jekarski list 11/2007.

Prvi otkos - 5. lipnja. Loša osnovaza proizvodnjumlijeka. Pri ovakvojkrmi mlijekose proizvodiiz dodanesmjese ili koncentrata,a krava je uglavnom ispod 3 000 litara

teina, toliko energije, toliko vlakana, toliko minerala, toliko vitamina, i zdravo Podatke o krmivima ubacimo u kompjuter, u program za sastavljanje obroka, te izbacimo izbalansirane obroke. Sve skupa, kila toliko, izmiješamo to sve skupa u mikser prikolici, i idemo dalje. I gdje su sad tu problemi? Nažalost, problema ima i to puno. problemi u hranidbi i proizvodnji mlijeka i održavanju proizvodnje su u proizvodnji i spremanju voluminozne krme.

Pogledajmo dvije slike u prilogu. Poštujte rokove pravovremene košnje!!

Kako je

rentabilnost i profitabilnost proizvodnje mlijeka? Pravilnom hranidbom. Genetski potencijal smo uvezli iz Austrije, Nizozemske ili smo ga sami uzgojili?

Na jednoj farmi u brdsko planinskom - novoizgra staja i 25 krava. Sivo crni holštajn. Uvoz iz Proizvodne krava oc 6 000 do 7 000 litara. Voluminozm krma ili hrana za uzdržne i proizvodne potrebe. Paša od do kasne jeseni, sjenaža i sijeno Nažalost, krma je u sva tri loša i slaba.

U staji, u hranidbenom. hodniku, sijeno od oklasale i tvrde trave. "Ovo ti sijeno nije dobro. To je prekasno košeno i preprženo m1 suncu. Od ovoga sijena nema ti mlijeka".

"Šuti, dobro je. Ne da krepat''. Kada trava oklasa i otvrdne, a isto tako otvrdne i lucerna i djetelina, tu više nema dobre sjenaže niti dobroga sijena, niti rentabilne i profitabilne hranidbe i proizvodnje

Veliki sezonskipopust na balirke, kosilice, i el

Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvoc

La ude zr,Y

radi · - zatvo midi

KRALJEVSKA ZAŠTITA

ZA VAŠE KRAVE

.,/ Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm jada

.,/ Izvrsna vidljivost

.,/ Vrhunska njega

.,/ Potpuno zatvaranje sisnog kanala

.,/ Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F

Brzo i jednostavno pranje sisa

.,/ Spremno za korištenje

.,/ Rastapa

.,/ Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili / WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, / Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima:

Natura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273

Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 .--Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857

Agrocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

..

PLUS S ZA DUKAT

- Zoran dipl. ing.

Mnoštvo uzvanika odazvalo se ovom zaista

koji se ne svaki dan. Naime, industrija Dukat d.d. imala je razloga za slavlje - pune staje vikrava, genetski predisponiranih za visoku proizvodnju u sigurnim rukama vrijednih podravskih mlijeka. Ovom odazvali su se i visoki dužnosnici, predstavnici ovih županija u Hrvatskom saboru. Suvremene farme muznih krava

Malo prekodravsko mjesto Ždala, radi toka rijeke Drave i poplava tijekom povijesti, stisnulo se uz samu granicu prema sjeveru i istoku. Iako je zbog svojeg izoliranog položaja veoma depopularizirano mjesto, ovih dana je bilo mjesto velikih Naime, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Siniše otvorena je nova suvremena farma muznih krava u koju je smješteno 90 krava. Hranu za krave proizvode na 60 jutara zemlje, a proizvodnje planiraju i poljoprivredne površine. Danas siju kukuruz za silažu, djetelinsko-travne smjese, a koncentratni dio obroka slažu sami. Izgradnja staje je u travnju 2006. godine sredstvima kredita iz Operativnog programa razvoja govedarske proiozvodnje. Sa Sinišom na gospodarstvu rade još supruga te njegova dva sina koja svoju nost vide u proizvodnji mlijeka. Planiraju proizvsti 250 000 litara

U okviru Operativnog programa razvoja govedarstva u Republici H1Vatskojpovoljnim kreditima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i

HBOR-ate Dukatom d.d., kao partnerom gospodarstva, otvoreno je 17. listopada pet novih suvremenih farmi krava na i županije.

Siniša ponosnoje predstaviosvojunovustaju

Sanda, Endi, Manuela, Robert,Brunoi Marcela - obiteljza velike uspjehe

mlijeka ekstra klase na godinu, a u proširiti staju te ti broj krava. Siniša se rado svojih razmišljanja od prije nekoliko godina kada je, s još nekoliko proizmlijeka, razgovarao s magistrom o proizvodnje mlijeka te o otvaranju novih radnih mjesta za svoje sinove Marka i Milana. Može se da su ova razmišljanja urodila plodom - otvorena je nova farma, a cijela obitelj biti uposlena u ovoj proizvodnji. Još jedna mlada obitelj svoju vidi u proizvodnji mlijeka. obiteljRobert, Sanda, Endi, Marcela, Manuela i Bruno iz Budrovca u Virovižupaniji) prije godinu dana se na izgradnju staja s vanjskom klimom na punom podu za 100 muznih krava. Svrha izgradnje staje bila je osigurati egzistenciju ove mlade obitelji s djece. U staji je smješteno 130 krava holstein pasmine uvezenih iz Krave se drže slobodnim ("lauf'') a kompletna oprema je suvremoj tehnologiji uzgoja. Trenutno muzu 39 krava, a dnevna proizvodnja je 870 litara mlijeka ekstra klase. 90 hektara zemlje na kojoj siju kukuruz za silažu, djetlinsko-travne smjese i lucernu. Smjesu s 19 % proteina kupuju, te je mikser-prikolicom miješaju s ostalim komponentama hrane. Svatko je zadužen za svoj dio posla na farmi, a o ovoj proizvodnji jer vjerojatno i oni jednog dana svoju graditi na proizvodnji mlijeka.

Novica Bota iz Zrinja je izgraditi staju s vanjskom klimom na rešetkastom podu za 55

list 11/2007.

NovicaBota sa svojimsimentalkamakoje uskoro dati svojeprvo mlijeko

Novootvorenefarme Dražena i Zlatka izazvalesu velikozanimanjejavnosti

muznih krava simentalske pasmine austrijskog podrijetla. Ovaj mladi (1977. godište) kojemu pomažu majka i brat zasigurno je dobar primjer postupnog razvoja proizvodnje. Naime, Novica u starim stajama drži 50 simentalskih krava te je tom proizvodnjom uspio osigurati dio vlastitih sredstava za izgradnju nove suvremene staje. preko 200 hektara zemlje na kojoj proizvodi krmu za svoje krave. sa službama, a za uspjeh izgradnje nove farme zaslužna je i dobra dugogodišnja suradnja s mljekarom Dukat d.d.

I još dvije nove farme blizanke dva brata iz Kapela Dvora u Farme su jedna do druge, sjajno su se uklopile u okoliš, a u svaku je smještena po 50 muznih krava holstein pasmine. Dražen {1971.) i njegov stariji brat Zlatka (1969.) su u pravo vrijeme krenuti s proširivanjem stanja na OPG-u. U starim stajama se nalazi oko 50 krava i junica, pa je ova izgradnja bila samo slijed razvoja proizvodnje mlijeka. preko 100 hektara zemlje, a u planu je i uzimanje novih površina u višegodišnji zakup. Dražen i Spomenka su roditelji troje djece (Viktorije, Renata i Ivana), a Zlatka i Ivana dvoje - Mateja i Klare. Ovako velikim obiteljima, a uz to još i složnima,

Viktorija,Dražen i Renata - složna obiteljna okupu na svom radnommjestu

posao nikad nije bio težak, a novih izazova se ne boje. Mladost i hrabrost ovih obitelji glavni su aduti uspjeha.

Ministar poljoprivrede Petar je iznio i zanimljive podatke. U nekoliko proteklih godina u Hrvatskoj je i obnovljeno oko 740 objekata, te naglasio da u razdoblju koje slijedi ovakav trend biti još intenzivniji. U samoj u proteklih nekoliko godina su otvorene ovakve farme, a u skorom vremenu se dovršetak još nekoliko objekata. lako je ovaj dio Podravine u nedalekoj povijesti bio

izrazito ratarski, u novije vrijeme situacija je znatno promijenjenasu farme muznih krava, a sve se više obitelji baviti upravo tom proizvodnjom. Ovim obiteljima želimo mnogo uspjeha u poslu, a nadležne institucije želimo još jednom upozoriti na važnost mljekarske proizvodnje u daljnjem razvoju hrvatske poljoprivrede. Nadamo se da otvaranje novih farmi postati i svakodnevica, nikako mjesta predizbornih govora i da stanje u hrvatskoj poljoprivredi popraviti u novom mandatu.

Vrijeme je novih trendova u proizvodnji mlijeka - mlijeko je oduvijek bio važan prehrambeni proizvod, ponekad mu se nije davalo dovoljno a poljoprivredni su živjeli s mnoštvom pitanja kako osigurati egzistenciju ovom proizvodnjom. Danas je situacija Mlijeko je tražen proizvod, mnoge zemlje svijeta su ga uspjele uvrstiti u svakodnevne jelovnike kako djece tako i odraslih. I Hrvatskaje krenula tim stopama; mlijeka postali su poduzetnici i ovu proizvodnju rentabilnom, a mlijeka su shvatili važnost mlijeka i proizvoda u svakodnevnoj prehrani. Ponosni smo što smo još jednom bili svjedoci ovakvom - otvaranju farmi muznih krava kojima je hrvatska poljoprivrda još jednom pokazala da se može nositi sa svim trendovima suvremenih zahtjeva

Spomenka,!van,

PITANJE

Stalni sam Mljekarskog lista kojim sam veoma zadovoljan. Mnoštvo vaših korisnih savjeta uvijek mi pomogne kada sam u nekoj nedoumici.

Kao svaki mali koji uvijek želi nešto više, tako bih ija od vas htio jedan koristan savjet. Molim vas, ako ste ikako u odgovorite na moje pitanje. Zanima me sjetva graška sa pšenicom za sjenažu. Ako možete, odgovorite i najoš nekoliko mojih pitanja:

- Kolikije omjer graška i pšenice po hektaru?

- Gnojidba?

- Nakon koje kulture najbolje je sijati grašak i pšenicu?

- Je li potrebna kakva zaštita i koja?

- U kojem stadiju rasta treba skidati grašak?

ODGOVOR

- Mr. se. Darko Uher --•

Ozima smjesa krmnog graška i pšenice, kao zelena krma, daje vrlo visoke urode kvalitetne krme.

Nažalost, osim u rijetkim ma, ta se smjesa vrlo malo ili ne sije. Može se koristiti za zelenu krmu, višak se može silirati, a može se zrela i ovršiti za zrno (koncentrat). Nakon preoravanja strni, ova smjesa ostavlja u tlu 80 - 160 kg/ha dušika koji ostaje na raspolaganju kulturi (kukuruz za zrno ili silažu, krmni sirak, sudanska trava), a od simbiotskog vezivanja dušika iz zraka kojega su vezale kvržice, tj. bakterije koje žive na korijenu graška.

Smjesa se može sijati iza kultura koje na vrijeme ostavljaju tlo slobodno za sjetvu. Najbolje pretkulture su okopavine (kukuruz za zrno ili silažu, krumpir), dok su žitarice i mahunarke (posebice crvena djetelina), zbog bolesti i štetnika, manje prikladne. Obrada tla za smjesu pšenice i graškajednakaje obradi tla za sjetvu ozimih žitarica. To da predusjev mora biti dovoljno rano skinut kako bi se kvalitetno i na vrijeme mogla obaviti osnovna obrada i dopunska priprema tla.

Najbolje je dopunsku pripremu tla obaviti Za ishranu ove smjese potrebno je gnojidbom osigurati 80 do 100 kg/ha fosfora, 80 do 120 kg/ha kalija (NPK 8:26:26 ili NPK 7:20:30 u 400 - 500 kg/ha), a dušika se dodaje 30 do 40 kg/ha u predsjetvenoj pripremi, toliko da se usjev ishrani dok bakterije na korijenu graška ne fiksaciju dušika. Kako bi bila poboljšana fiksacija dušika, prije sjetve treba sjeme graška bakterizirati odgosojevima Rhizobium bakterija. U smjesi s ozimom pšenicom sije se 80 - 120 zrna graška i 200 - 300 zrna pšenice po m 2 • Za Vaše proizvodno sortu pšenice Žitarka ili Superžitarka, a graška Maksimirski rani, Maksimirski ozimi ili zeleni. Iz navedene tablice se vidi koliko to iznosi kg/ha ili kg/kj s obzirom na masu 1 000 zrna jer ona varira ovisno o sorti pšenice i graška, pa i to treba uzeti u obzir prilikom sjetve ove smjese (tablica 1). roka sjetve siju se niže norme sjemena ozimog graška, jer se do zime dobro razvije i potjera nekoliko grana prileglih uz tlo. Što su kasniji rokovi sjetve, treba sijati sjemena. Mahunarke, a osobito grašak, u pravilu treba

ZdenkaFrantal

sijati dublje (6 - 8 cm) u odnosu na sjetvu pšenice (3 - 4 cm duboko). Ako je grašak posijan plitko (3 cm), može do izniklih biljaka kasnim mrazevima na površinu, a posljedica je lomljenje korijena. da grašak nema razvoja sekundarnog korijenja kao žitarice, ako je na površinu ne može se obnoviti pa propadne (osuši se). Zbog plitke sjetve graška i iznošenja mrazevima (sriježi) biljke graška tijekom zime, se ne postigne željeni sklop graška pa je u smjesama udio žitarice u odnosu na udio, a posljedica je niži urod i slabija Kako se to ne bi dogodilo, sjeme graška treba prvo posijati dublje a zatim na posijani usjev graška posijati sjemena pšenice. U suhim uvjetima i na vrlo laganim tlima (pjeskovito tlo) dobro je usjev, nakon sjetve, povaljati laganim valjkom. Zbog gustog sklopa korovi se rijetko javljaju. Usjev mogu zakoroviti kamilica (Matricaria chamomila),osjak (Cirsiumarvense), neke ozime (Brassicasp.) ili drugi koji se šire korijenom i podankom, odnosno koji imaju brži razvoj. Ako se ipakjave korovi, usjev se može tretirati Basagranom u 2 do 3 Uha tijekom

vegetacije. Ako prilikom sjetve nije izvršena bakterizacija sjemena graška, potrebno je usjev graška u smjesi s pšenicom tijekom pri hraniti KAN-om(100 kglha ili 60 kg/kj) u busanju te u vlatanju pšenice (100 kglha ili 60 kg/kj). Kako bi vrijednost ovih smjesa kao vrlo kvalitetne hrane došla do punog izražaja, valja odabrati pravi trenutak košnje koji pak ovisi o iskorištavanja, o vremenu sjetve i vrsti žitarice u smjesi te potrebnoj i krme. Grašak se silira u fazi punog formiranja mahuna, kada sadrži najviše i drugih hranjivih tvari, odnosno kada je pšenica u mlizriobi. Za spremanje sjenaže navedeni se usjev može i nešto ranije skidati nego za silažu uz obvezno provenjavanje pokošene mase radi suhe tvari u masi (poželjno 35 - 40 %). Problemi nastaju kada je sadržaj suhe tvari manji od 35 % i ako nisu korišteni aditivi (inokulanti za siliranje).

Pitanje

Spremanjesmjeseozimoggraška i pšeniceu rolo-bale

Tablica1: Vrt/emesjetvei normesjetveza ozimusmjesugraška sa pšenicom

Normesjetve

Ozimasmjesa Vrijemesjetve Zrnanam' Okvimo Okvirno Masa1000 kgiha kg/kj zrnau g

Ozimapšenica+ Prvapolovica 200- 300 65 -150 40-90 32-

ozimigrašak X mjeseca

Poticaji za krave i prvotelke se jednom godišnje. Do ove, 2007. godine, zahtjev za isplatu poticaja trebalo je napraviti jednom godišnje (cijena svakog je 58,56 kn), a danas za prvotelke u mjesecu u kojem se otele svaki mjesec posebno (bez obzira što se poticaj jednom godišnje). Tako je lani trošak bio 58,56, a ove godine 58,56 puta 4 (5 junica i skoro svaka u mjesecu)- što je rast od 300 %.Zašto je to tako?

Odgovor

Zahtjevi za poticaj za prvotelke se podnose, i polugodišnje. Dakle, za prvotelke oteljene od do lipnja rok za podnošenje zahtjeva za poticaj je 31. srpnja godine, a za prvotelke oteljene od srpnja do prosinca, rok za podnošenje zahtjevaje 31. godine. je konstatacija da se za prvotelke zahtjev za poticaj treba podnijeti u mjesecu u kojem se otele. Zahtjev se može podnijeti samo jednom, npr. 15. srpnja mogli ste podnijeti zahtjev za poticaj za 5 prvotelki koje su se otelile u razdoblju od do lipnja, bez obzira koja se u kojem mjesecu otelila. Cijena administrativne usluge Hrvatskog centra u iznosu koji navodite se za svaki zahtjev za poticaj u bez obzira koliko je grla u zahtjevu

Zrinka dipl. ing., Hrvatski centar

list 11/2007.

Biro

UTJECAJ PAŠNOG NA

V BIOLOSKU RAZNOLIKOST MOKROGPOLJA

S lica zemlje zauvijek su nestale brojne biljne i životinjske vrste, odnosno njihova staništa. po nas, mi smo svoje prirodne resurse u mjeri, a jedan od njih su i naši poplavni travnjaci gdje funkcionira osjetljivi ekosustav u suradnji i simbiozi sIzostankom tradicionalnog stva dolazi do katastrofalnih posljedica po ekosustav u smislu njegova propadanja i gubitka biološke raznolikosti. Napasivanje stoke i njena aktivnost na pašnjacima stabilnost ekosustava i njegovu sukcesiju te gubitak mnogih rijetkih i biljnih i životinjskih vrsta.

Mokro polje

Globalizacija i utrka za profitom nije zaobišla ni poljoprivredu kojoj je cilj maksimum iz svake tla ili životinje, uz primjenu najmodernije tehnologije i bez obzira na posljedice. Isprana tla i gubitak pitke vode, te sterilan i krajolik strašna je cijena koju moraju visokorazvijene industrijske zemlje.

Mokro, Poganovo i Mramorno polje te lokaliteti Suševi, Krndija i Poljice novljanski rezervoar rijekama Subockom na zapadu, Sloboštinom na istoku, te Savom na jugu. Pašnjaci i šume, ispresijecani mnogobrojnim kana· lima, potocima i izmje· njuju se u nepravilnom rasporedu. Površina iznosi 18 000 ha, od toga na pašnjake otpada 2 400 ha.

Ovo u prvom redu je retencija namijenjena akumuliranju viška vode rijeke Save kada ona visokim vodostajem zaprijeti naseljima na svojoj obali, osobito Sisku i Slavonskom Brodu, te može primiti oko pola milijarde kubnih metara vode.

Mr. se. DaliborOsim nešto na sjeveru Poljske, u Europi ne postoje ovakvi veliki kompleksi poplavnih pašnjaka i šuma. Razlog leži u tome što je ovo sa susjednom BiH, odnosno u povijesti s Turskom carevinom. Od istjerivanja Turaka iz Slavonije (1691.) do 1881. ovdje je bila Vojna krajina, vojni logor u Europi. Nije se išlo u kultiviranje ovog kraja, da su savske bile prirodna prepreka neprijatelju, a nije zanemariva ni sanitarna uloga Vojna krajina bila je administrativno-upravna i organizacija, odijeljena od civilne Hrvatske, a njen socijalni i vojni temelj bila je

Mokro polje nalazi se u dijelu grada Novske. S geološkog stanovišta radi se o aluvijalnoj ravni ispunjenoj pleistocenim glinama, praporom i recentnim nanosima Save. Sa sjeverne strane je autocestom Zagreb - Lipovac, a s južne kanalom Veliki Strug. Zapadna polja nalazi se na županijskoj cesti Novska - Jasenovac, dok je na mjesta Mokro polje, skupa sa Poganovim i Mramornim te Lanjskim poljem, prirodnu cjelinu velikih poplavnih šuma i pašnjaka doline rijeke Save na potezu Sisak - Novska - Stara Gradiška, ukupne površine 550 km2 • Slika 1: PoložajMokrogpolja

obiteljska poljoprivredna zadruga. Osim obvezne vojne službe za sve sposobne muškarce od 18 do 65 godina starosti, u okviru svojih mirnodopskih dužnosti su dizali nasipe i obale na Savi, gradili ceste i mostove, sjekli šume, gradili stanove i davali podvoz za potrebe pukovnije i Uz Savu su se nalazili u kojima su boravili a bili su udaljeni pola sata hoda. Mokro polje nalazilo se na 12. novljanske satnije, te 7. satnije Gornji pukovnije broj osam, Nova Gradiška, a pripadali su im u Jasenovcu, Košutarici, Ciperni, Mlaki, Jablancu i oni nasuprot Orahovi i Gradini s bosanske strane. Pukovnija je sudjelovala u mnogim europskim ratovima 18. i 19. interese Habsburgovaca, a njen borbeni sastav je 6 000 ljudi. Nakon ( 18 73 .) i ukidanja (1881.) Vojne krajine Austro-ugarska država pokrenula je projekte za isušivanje Lonjskog i Mokrog polja. Prvi svjetski rat, odnosno propast carstva, prekinuo je ova nastojanja, a kanali poput Velikog Struga, kojeg su ostalog kopali talijanski, britanski, francuski i ruski ratni vojni zarobljenici u vrijeme velikog rata, podsjetnikje na to doba.

Vodni režim srednjeg toka Save ovisi o oborina u izvorišnom dakle u Karavankama i Julijskim Alpama. Za njene lijeve pritoke (Lonja, Ilova, Pakra) to su rasprostranjene gore središnje Hrvatske, a za desne (Kupa, Una, Vrbas) planinski lanci Dinarida u Bosni. Visok vodostaj Save uzrokuje naglo topljenje snijega u Alpama i bosanskim planinama, i produljen proljetni kišni period u panonskoslavo nsko m prostoru i obilni jesenski kišni sustav u bosanskim planinama.

Sava je spora rijeka, da Željezna vrata na Dunavu Rumunjske i Srbije djeluju kao prag,

pa zato Sava ima mali pad. Uslijed toga nastaju velika kolebanja vodostaja koja mogu iznositi desetak metara (slika 2). Prema podacima (Selanec, Vodoprivredna problematika Save, Kongres o vodama 1969.) u razdoblju od dvadeset pet godina u Mokrom polju bilo je 49 poplava i to 15 proljetnih, pet ljetnih i 29 jesenskih. površine Poplavni pašnjaci nastali su bilo bilo

prirodnim putem, da pri visokim zimskim vodostajima sante leda na rubovima šuma, te se tako površine šire sve više na šume. Na nižim, plavljenim dijelovima terena nalaze se šume hrasta lužnjaka (z. Genistoe/atae-Quercetum roboris)i poljskog jasena (z. LeucoioFraxinetum angustifoliae). Ove su zajednice visoktolerantne na visok vodostaj. U vrlo vlažnim raste tzv. "kasni" hrast, koji ima genetsku odgodu listanja, a poljski jasen može podnijeti pokrivenost vodom dulji vremenski period, tako da on u dubljim depresijama tvori sastojine. Na rubovima

N:45°18'10.8" E:16°49'53.5"

Sava kod sela Krapje 17.8.2002.

Mljekarski list 11/2007.

pašnjaka su sastojine bijelt vrbe (Sa/ixalba)koje stoci služe kac plandište. Na rubu polja, uz kanale se može i crna joh, koja pripada zajednici crne johe ! tršljikom (Frangu/o-alnetun: g/utinosae),koja ima ulogt u i izdizanju površina uslijed eutrofikacije. Od travnih zajednica u isto• dijelu, duž rijeke Sloboštine, dominira utrina gusjaka, odnosno biljna zajednica Potentilletumanserinae.Ova zajednica sastavljena je pretežno od biljaka s vriježama ili podzemnim rizomima koji, povezani, tvore guste i niske sastojine poput tepiha. Dominantna vrsta je gusjak (Potentillaanserina),a ostale vrste su okruglolisna metlj ika (Lysimachia nummularia), petoprsta puzava (Potentil/areptans) i puzavi žabnjak (Ranuncu/usrepens). Na zapadnom dijelu, duž rijeke Subocke, te u središnjem dijelu polja, na nešto višim terenima koji su pod utjecajem poplava, je biljna zajednica uspravnog ovsika i krestaca (BromoCynosuretumcristati)u kojoj su, uz spomenute vrste,

Sava kod sela Krapje 25.8.2002.

Slika 2: KolebanjavodostajaSave

REPORTAŽA

zastupljene i vunasta medunika (Holcus lanatus), žuta djetelinasmiljka (Trifolium patens), crvena djetelina (Trifoliumpratense),livadna režuha (Cardamine pratense) i rumena medunika (Lychnis flos cuculi). Na nižim terenima dominiraju zajednice rebrastog i šaša (Caricetumtricostato-vulpinae), oštrobridne šašike (Caricetum graci/is) i sastojine amorfe (Amorpha fruticosa) iz porodice leguminoza.

Za vrijeme Domovinskog rata Mokro polje bilo je na ratnih sukoba zbog je izostalo napasivanje stoke. To je rezultiralo time da su znatne površine zarasle agresivnim neofitom amorfom, grmolikom biljkom koja je krajem pretprošlog iz Kine donesena u Hrvatsku radi obalnih nasipa. Pokazalo se, da je njen na nasipe suprotan. Amorfa je drvenasta biljka koja formira gusto razgranate grmove. cvata nije nalik na leptira kao u leguminoza, se sastoji od jedne latice. Prašnika je deset i su srasli filamentima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove 1O - 15 cm koje rado

Listovi su neparno perjasto sastavljeni sa 7 - 10 parova liski. Plodovi su male mahune oko 8 mm s jednom sjemenkom. Cvate tijekom svibnja i lipnja. Vrlo obilno plodi, a njene lagane plodove raznosi poplavna voda pa se zakorovljene površine naglo

Ova biljka postala je ozbiljna smetnja i šumskim gospodarstvima da prodire u novoosnovane šumske kulture te kao i kod poplavnih travnjaka, zbog brzog porasta, i guši autohtone biljne vrste. Problem je nastao samo i izostankom stoke, a njenim povratkom na pašnjake dolazi do povratka na staro stanje i amorfa gubi bitku. Mlada amorfa je neotporna (za razliku od autohtonih vrsta) na gaženje stoke koja je uz to i rado

brsti (slika 3). Ipak, tijekom suše 2007. godine stoka je opstala u polju samo njoj. Perspektiva u proizvodnji Naši ljudi žire svinje i napasuju stoku u Mokrom polju. Kratki prekid za vrijeme Domovinskog rata uzrokovao je gotovo katastrofalne posljedice. Domovinski rat je i goleme socijalno-ekonomske promjene našeg stanovništva. Mnogi su odustati od tradicionalnog stva koje su prakticirali njihovi stari. Ovaj kraj doživio je krajem 19. i 20. velik ekonomski procvat upravo zahvaljuzaradi od prodane stoke. Naše svinje bile su tražena roba u

solidnim državnim poticajima za uzgoj goveda sustavom krava - tele, te za uzgoj autohtonih pasmina konja (u našem Hrvatskog posavca) pašno ponovno doživljava svoj procvat. Osnovana je udruga goveda sustavom kravatele "Mokro polje", Novska, te konjogojska udruga "Hrvatski

posavac", Novska. U ovom trenutku imamo u Mokrom polju 250 grla konja i 800 grla goveda svih kategorija. Mokro polje je kvalitetan pašnjak, stoka postiže priraste, u dobroj je kondiciji, zadovoljna je i zdrava.

Grad Novska potpomaže rad udruga donacijama za pašnjaka ponajprije za amorfe, te rubnih dijelova Polja kako stoka ne bi išla u kvar na šumske remize i ratarske površine. Od prije dvije godine imamo konjogojsku izložbu u Novskoj za dan "Bljeska",a i županija sudjeluje u subvencioniranju uzgoja goveda u sustavu krava - tele s 250 kuna po rasplodnom grlu, te konjogojstva s 300 kuna po ženskom ždrebetu Hrvatskog posavca.

Dosta mljekara drži žensku junad na ispaši u Mokrom polju, kako bi se rasteretili brige o njima u štali, a osim toga junice uzgojene na pašnjaku znatno su kvalitetnije od onih uzgojenih u štalama. Vodi se o tome da junice, ukoliko su zrele za pripust, odu u polje osjemenjene, da u Polju

Slika 3: Križanci Simentalca i Charolaisana ispaši u Mokrom polju

imamo i Charolais bikova. Steone junice mjesec dana pred teljenje se radi poroda. Za krava i junica u sustavu krava - tele ova mjera nije potrebna. One se same tele u prirodi.

Naši stari racionalno su gospodarili prirodnim resursima ne zato što su bili "ekološki" osvješteniji od nas, nego zato što nisu imali metodologiju i tehnologiju kakvu mi danas poznajemo. Spletom povijesnih okolnosti Mokro polje ostalo je u svom gotovo izvornom obliku i kao takvo predstavlja bogatstvo kako sa stanovišta biološke raznolikosti, tako i sa stanovišta. Jedno je ovisno o drugom. Primjenom tehnologije i gospodarenja možemo maksimalnu dobit za naše a da ne narušimo ekosustav nizinskih poplavnih travnja-

ka. Ipak, mimo naše volje, korito Save se ukopava i to u prosjeku sedam centimetara godišnje što je pad razine podzemnih voda, tako je došlo do gotovo potpunog nestanka poljskog brijesta (Ulmusminor) kao vode, a hrast lužnjak na se suši. se donedavno mogao napiti vode iz debla brijesta na kojem je bila slavina. Ipak, prirodoslovci i ljubitelji prirode na svoje ako posjete Mokro polje. Biljne i životinjske vrste, koje su izrazito rijetke ili su nestale u dijelu europskog kontinenta, ovdje se lako mogu sresti, poput orla štekavca, odnosno ribara ili bjelorepana (Haliaeetus albicilla), zatim tu je (Platalea leucorodia), crna roda (Ciconianigra), leptir veliki plavac (Maculinea teleius) koji ima

ELEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

li.st 11/2007.

interesantan životni ciklus da njegove prezimljuju u mravinjacima crvenih mrava iz roda Myrmica, i mnoge druge rijetke i ugrožene vrste. U proljetnom periodu, uslijed povoljnih hidrobioloških procesa Mokro polje je mrijestilište za mnoge fitofilne vrste riba dunavskog sliva, posebice šarana (Cyprinuscarpio)i štuke (Esox lucius).U Mokrom polju su primjerci matica šarana obilježeni u Naši dobri su poznavatelji prirode. Stoka je na paši slobodna i se daje danas najednom mjestu, a sutradan osvane desetak kilometara dalje. Ljudi stoga dosta vremena provode u potrazi za stokom i vidi se daje njihovo znanje, snalaženje i orijentacija na terenu, te poznavanje biljnog i životinjskog svijeta na zavidnoj

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613

e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

www.elektrotehnika.hr

automatsko pranje Tip RBH 300 - 1600 lit

ROGOVIKOZA I PROIZVODNJA MLIJEKA

nastoje

poveznicu vanjštine koze, pojedinih njenih dijelova tijela životinje, razvijenost trbuha, dužina vrata, postojanje i izraženost tamne pruge preko npr. alpina koza, i dr.) i oznaka (rogovi, uške, resice) s ponajviše s

- Prof dr. se. Boro grla. se postavlja pitanje pokušavamo dati odgovore izraženi u muške jaradi. Pojedini povezanosti postojanja rogova koze na navedena pitanja (od tuda i ponekad se i njene plodnosti i Neki donekle provokativan naslov ovog i tvrde da su im proizvod- kako bi se, ako ne u po i obliku rogova. no djelotvornije rogate negoli šute potpunosti izbjegle, a onda barem kao što je poznato, rogovi koze, drugi pak tvrde obrnuto, a umanjile neugodne i neželjene jarca nemaju nikakvu tržišnu vrijedidu dalje rogove i posljedice rogova i nost, nemaju nikakve poveznice s šutost s resicama. Selekcija koza na spola koza. proizvodnim odlikama njihova bila bi prejednostavna Dakle bit "problema rogova" potomstva pa s tog gledišta kada bi na temelju vanjštine mogli jest u što su oni (osobito nisu bitni. tvrditi ili barem pretpostaviti proiz- ako se želi dobiti šuto potomstvo) Dakle, tek mjesec dana nakon vodni grla. Upravo je vrijeme povezani s spola, što jarenja može se prosuditi ima li jare prije pripusta najprikladnije za ra- uvelike otežava provedbu selekcije rogove ili ne. U su rogovi zmišljanje i donošenje odluke treba na šutost (bezrožnost) bez neže- nježniji i labavi, pa ako jare li za pripust odabrati jarca bez rogo- ljenih posljedica. Poznato je da oba uhvatimo za njih ono se opire va ili pak rogatog jarca, što je doista spola suvremenih pasmina prednjim nogama i S važna odluka ne samo radi izgleda i koza mogu imati rogove ili biti bez vremenom rogovi postanu proizvodnosti dobivenog potom- njih; tada se kaže da stva nego i više od toga. Dakle, isku- su šute. Tek ojareno sniji znaju kako se ne radi jare nema samo o "estetskom pitanju", nego o rogove, ali ih dobiva znatno složenijem. Razlozi vrlo brzo i to izbjegavanja rogatih životinja uglav- nakon prvog tjedna, nom su poznati: agresivnost, ratobornost, udarci, rane i ozljede, lupa- i tjedna nje u ogradu, lijese i jasle, stvaranje života. buke i uznemiravanje, uzdržne su vjerojatno zamihranidbene potrebe i dr. Manje jetili da jare, katu ovu problematiku mogli kada odmah po bi stoga "Dobro, izabrat izlasku iz koze i jarca bez rogova, pa utrobe ima kratke imati ni jedan od navedenih i to problema i ova je gotova". muška i jarad Drugi pak misle: "Kakvaje to koza, a porodne mase. Meosobito jarac koji nema rogove?! znanstveno Nigdje na izložbi dobiti je dokazano da se nagradu za jarca bez rogova". npr. u alpina jaradi Naravno, ima i onih koji su u rogovi pojavljuju pripustu koristili jarca bez rogova, do 28. ali su imali problema jer su dobili dana života, s tim da dvospolnu jarad. to nije ih muška i jarad samo problem u našem kozarstvu porodne mase nego u uzgoju koza svugdje u dobiva ranije. Posvijetu, osobito u uzgoju pasmina s java rogova i njihov rogovima, ali i bez njih. Ovim rast osobito su

Koza s dominantnim homozigotnimgenom (PP) za šutost: koštane kvrge potpuno odvojene

stabilniji, a za 5 do 6 mjeseci mogu narasti od 10 do 15 cm. Koze prirodno imaju dva roga homonimnog ili tipa, tj. takav tip rogova u kojemu desni rog raste spiralu u desno, a lijevi rog tvori spiralu u lijevo. ima životinja i s heteronimnim (nepravilnim) rogovima u kojih desni rog formira spiralu u lijevo i obrnuto, što je u pojedinih tipova divljih koza. U kozarnicima se mogu vidjeti i koze samo s jednim rogom nakon nepotpuno provedenog odrožavanjai, ali i one s više rogova, tj. grla kojima umjesto 2 rastu 4 ili 6 rogova -višerožnost ili polikeratija. rogova

Šutost ili rogatost su osobine koje se genetski kao i neke druge osobine koza: tjelesni okvir, izgled i vimena, boja dlake, pojava resica, pjodnost, proizvodnja mlijeka i dr. Sutost ili bezrogost koza se dominantno pod utjecajem gena P (od engleske polled, što bez rogova), pa se kod pojave rogova razlikuju dva fenotipa i tri genotipa: 1) homozigotni genotip PP, 2) heterozigotni genotip Pp koji uvjetuje šutost i 3) pojava rogova pod utjecajem je recesivnog gena p, ali samo kada se nalazi u homozigotnom obliku (pp).

Za je vrlo važno da po vanjštini mogu prepoznati i razlikovati koze i s homozigotnim genom šutosti PP od onih koji imaju gen Pp. Te fenotipske razlike mogu se promatranjem koštanih kvrga na lubanji (podgdje se u rogatih grla nalaze rogovi). U PP mužjaka te koštane kvrge su zaobljene i dobro odvojene jedna od druge, za razliku od Pp jarsu kvrge kao dva zrna graha povezane i formiraju slovo V okrenuto naprijed. Jako je važno da se navedene razlike izmeta dva tipa mogu u dobi od tri mjeseca, a sigurno u dobi od pet do 6 mjeseci. Dakle, u vrijeme spolne zrelosti može uvidjeti je li šuti ostavljen za rasplod homo-

Tablica 1: Zastupljenost spolovadobivenihparenjem roditelja genotipova,s obziromna rogove

OTAC MAJKA TEORIJSKI PRAKTICNO, OMJERSPOLOVA

Šuti homozigot(PP)

Mljekarski /1$t 11/2007.

1 svi bez rogova, 50 % ženke,50 % muški, s roJ?;ovima(PP) heterozie:oti(Po) svi bez roi.ovai plodni

2 svi bez rogova 25 % ženke,25 % muški, bez rogova (Pp) 50 % heterozigoti(Pp) bez rogova,plodni 50 % homozigoti(PP) 25 % sterilnihženki 25 % sterilnihmužjaka

3 50 % s rogovima(pp) 25 % ž.; 25 % m.

Šuti heterozigot(Pp) s rogovima(pp) 50 % bez rogova(Pp) 25 % ž.; 25 % m. Svi plodni

4 25 % s rogovima(pp) 12,5% m.; 12,5% ž., svi bez rogova (Pp) plodni

75 % bez rogova,od kojih su 50 % 25 % m.; 25 % ž., heterozigoti(Pp), a svi plodni 25 % homozigoti(PP) 12,5% m. (dio sterilan) 12,5%ž.

Rogati (po)

5 s rogovima(oo) 100% ro11ati(PP} 50 % m.; 50 % ž. 6 bez rogova (Po) isto kao ood 3 Kaopod3

zigotan ili heterozigotan. S obzirom da su rogate životinje agresivnije i nemirnije, mnogi bi radije imali koze bez rogova i stoga sami provodili selekciju na šutost. selekcija na šutost završava s nepoželjnim reprodukcijskim posljedicama. U stadima, populacijama i pasminama koza u kojima se provodi selekcija na šutost ili bezrogost nerijetko dolazi do pojave dobivanja dvospolaca ili hermafrodita, te viška muške i manjka ženskejaradi.

Pojava interseksualnosti najvjerojatnije je posljedica toga što nositelj šutosti autosomni dominantni gen P ima ili recesivan utjecaj na formiranje muškosti. Pokusnim parenjem šutih (PP) s bezrogim kozama, za koje se pretpostavljalo da vanjštinom odgovaraju genotipu P, dobiveno je potomstvo u kojem je bilo 50 % muškejaradi, 25 %ženskejaradi i 25 % hermafrodita (tablica 1). Stoga koza koji sami selekcijom žele formirati bezroga stada trebaju dobro kombinacije navedene u tablici. Oni kojima rogovi koza ne smetaju imati nikakvih problema ako je jarac rogat (primjeri 5 i 6 u tablici). Naravno, njima preostaje i uklanjanja rogova.

U dvospolnejaradi i koza mogu se zamijetiti deformacije na spolnim organima, kao što su: a. vanjština jareta je ali jevulva slabo istaknuta, b. vulva je neznatno okruglasta sa slabo istaknutim otvorom, c. vulva je tako da izgledom na glans penis mužjaka, d. hypospadia, tj. ili potpuna otvorenost strane penisa kroz koju se stalno cijedi

e. koza ima maternicu samo s jednim rogom, ali ima i testise, f. koza s normalnom maternicom, ali i s testisima i malim sjemenim

g. kriptorhizam - eksterijer životinje je muški, normalno razvijen penis, jaja i mošnja, ali jedno od dva jaja zadržalo se u trbušnoj šupljini.

U selekciji bezrogih životinja je plodne homozigotne bezroge linije. U proizvodnji kozjeg mlijeka vrlo je važno znati da se šutost negativno odražava na plodnost i proizvodnju mlijeka. koza i mlijeka važno je istaknuti i da rogate koze za 40 % bolje reagiraju na selekciju od bezrogih

NJEGA KOZE

V MLIJECNIH

ŽIVOTINJA

Znanstveno je dokazano da su životinje kojima je redovito održavana higijena kože otpornije na pojedine bolesti, pogotovo zarazne i parazitarne (npr. šuga), zatim bolje iskorištavaju hranu, a samim time proizvode i više mlijeka. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti higijeni kože štalski držanih goveda i koza.

Što negativno djeluje na zdravlje kože?

Odumrle stanice kože, prašina, loj, znoj i balega zatvaraju pore na koži, pritom dlake pogoduju zadržavanju Na taj ometa se fiziološka funkcija, a pogoduje rastu i razvoju parazita i patogenih mikroorganizama. Na zdravlje kože osobito hranidba i mikroklimatski uvjeti u staji, ponajprije vlaga. Poznato je da se pojedine parazitske i bolesti pojavljuju u stajama u kojima je visok postotak vlage u zraku. je u našim stajama, posebno zimi, relativna vlažnost zraka viša od 90 %(!li). Tako visok postotak vlage, osim na kožu, štetno i na zdravstveno stanje organizma (ventilacija!).

Kako njegovati kožu?

Potrebno je jednom tjedno obvezno sve životinje (krave, koze) temeljito metalnom a zatim finom Koze je dovoljno se uklanjaju odumrle stanice, otpala dlaka i koje "disanje" kože.

mlijeka premalo pažnje njezi kože životinja. Koža štiti organizam od vanjskih utjecaja, odnosno od

naglih promjena temperature, vremenskih nepogoda, povreda, te aktivno sudjeluje u toplinskoj regulaciji organizma (znojenje).

Mr. se. Antun -

Važno je napomenuti daje potrebno cijeli pokrov a ne samo jedan dio. Pritom se ne smije biti grub sa životinjom. Jedna od metoda je i šišanje pokrova prilikom kojega se dlaka krava što pogoduje boljem "disanju" kože.

Velik problem predstavlja balega u koju životinja legne, a koja se zatim sasuši i na taj kožu. Za toplijeg vremena, posebno u i ljeto, balega se može oprati vodom, no staja mora biti otvorena (ali ne smije biti propuh) kako bi se životinje što prije osušile.

Držanje životinja na pašnjacima i ispustima, uz sve prednosti u odnosu na štalski držanja,

pozitivno djeluje na higijenu i zdravlje kože. Životinje držane izvan staje izložene su djelovanju zraka, vjetru i kiši, paje njihova koža otpornija, odnosno i zdravija nego u onih štalski držanih. Na životinje koje borave izvan staje (u pojedinim podru?jima Hrvatske), posebno u dolazi do invazija krpelja. Potrebno je stoga, nakon svakog povratka s paše, temeljito pregledati pokrov posebno na "skrivenim" dijelovima tijela i na mjestima gdje se životinje intenzivno Krpelji se hrane krvlju, pritom mogu unijeti u organizam životinje brojne ke zaraznih i parazitarnih bolesti. Na kraju podsjetiti da krave i uredne dlake daju više mlijeka!

Otpala dlaka krava uklonjena

PROGRAMIKONTROLE

U jednom od prošlogodišnjih brojeva bilo je o bolestima ,

I PRACENJAZDRAVLJA VISOKOPRODUKTIVNIH

MLIJECNIHKRAVAU

TRANZICIJSKOM RAZDOBLJU

kao što je ketoza i groznica (puerperalna pareza) koje vrlo nastaju zbog

neadekvatne pripreme krava u razdoblju suhostaja. Na koji se može

upravo ovakav

visokoproduktivninih kravazbog kojega nastaju proizvodni gubitci na farmama

- Dr. se. TerezijaSilvija Marenjak krava?

Postoje takozvani programi razdoblju. Pod tim podrazukontrole u tranzicijskom razdoblju, mijevamo i pregled a to je razdoblje od tri tjedna prije i osnovnih zdravlja tri tjedna po porodu, za koje se drži krava nakon poroda (u puerperiju) da su najvažnija razdoblja u što se može zbirno prikazati, kao cjelokupnom proizvodnom ciklusu, što je prikazano na primjeru u a važni su za profitabilno poslovanje tabli ci 1. Vrlo s u te svake farme. bolesti proizvedenog mlijeka u povezane i može ih se dovesti u vrhu (piku) laktacije, plodnost i svezu s hranidbom prije poroda. uspješnost umjetnog osjemenjiva- Tako je npr., za razliku od krava nja te troškovi postporo- koje poslije poroda nemaju bolesti su nikakvih zdravstvenih

koji su vrlo usko vezani uz šest puta pojave razdoblje tranzicije, odnosno metritisa, a sedamnaest puta direktno na dobit da se pojaviti ketoza gospodarstva. Stoga je vrlo bitno u krava u kojih je nakon poroda provoditi tranzicijski program te zaostala posteljica. procijeniti uspješnost tome, ako se nakon tranzicijskog programa i njegovu poroda pojavi puerperalna pareza povezanost s nastankom metaboli- groznica), puta je

zaostale posteljice i gotovo 25 puta nastanka ketoze, u odnosu na krave u kojih nisu zdravstveni nakon poroda. Troškovi poremekrava mogu biti osobito ako se istovremeno pojavi više Zaostala posteljica može troškove od 1.200 kn (pa i više) po kravi godišnje. Pri troškova uzimamo u obzir zbroj troškova koje može a odnose se na smrtnost, odgodu koncepcije, mlijeko te gubitke u proizvodnji mlijeka.

zdravlja krava metodama konkrava. Preduvjet je dobro poznavanje biologije i fiziologije krava u pripremnom razdoblju za laktaciju te uspješna primjena tranzicijskog programa kako bi se optimalizirala genetska predispozicija stada.

Krava Zaostala groznica

Tablica1: Prikaz pojavnostipostporodajnih zdravlja visoko programastatusa

Za potrebna je procjena i

statusa krava u tranzicijskom *DA- dislokacijasirišta (dislocatioabomasi)

Metritis Ketoza DA*

trole zdravlja pojedinih proizvodnih skupina u stadu krava, je zdravstvene krava u tranziciji i puerperalnom razdoblju.

Jedan od kontrole zdravlja je metoda koja fizikalne kriterije procjene zdravlja kao što je stanje, mjerenje tjelesne temperature, kontrakcije buraga i kvalitativne pretrage na ketozu. Druge pak metode ukljudnevnu kontrolu i usporedbu s proizvodnjom, vrlo u kombinaciji s fizikalnom procjenom i metaprofil-testom pokazatelja iz krvi).

Ako neka krava ne proizvodi prema valja provesti temeljne metode pretrage i takve životinje podvrgnuti intenzivnom Bitno je da je prevencija i pravovremena terapija uspješnosti razvoja bolesti u puerperiju. Ovakav, mogli bismo temeljit program kontrole i zdravlja krava u razdoblju vrlo je uspješan jer je zasnovan na promjenama koje nastaju tijekom tranzicijskog razdoblja.

Promjene pri prijelazu iz suhostaja u intezivnu laktaciju

Dvije su promjene s obzirom na adaptaciju metabolizma prijelazom iz suhostaj a u period intenzivne laktacije. Prije svega, mijenja se metabolizam krvnog (glukoze), odnosno potrebe za glukozom nakon poroda znatno porastu. Kako bi bile podmirene energetske potrebe nužne za proizvodnju mlijeka, dolazi i do mobilizacije tjelesnih rezervi, prije

svega masti iz tjelesnih skladišta (masno tkivo). Radi se o vrlo i kompleksnim procesima, a centralnu ulogu u svemu tome ima jetra. Zdrava jetra preduvjet je za nesmetanu koordinaciju svih tih procesa. Prema tome, funkcionalnog integriteta jetre vrlo je važno, a može se pravilnom hranidbom krava u tranzicijskom razdoblju. Ako se iz bilo kojeg razloga naruše adaptacij s ki mehanizmi, nastupaju

Otprilike od 250-og dana graviditeta pa do 4-og dana po porodu potrebe za glukozom porastu tri puta, za aminokiselinama dva puta, a za masnim kiselinama pet puta. govedo u takvim situacijama procese novonastalim uvjetima raspodjelom hranidbenih sastojaka i to, kako je ranije spomenuto, pro-

Masnotkivo

Mljekarski list 11/2007.

mjenom u metabolizmu glukoze i mobilizacijom tjelesnih masti. Funkcija jetre u metabolizmu

Jetra je organ koji ima glavnu ulogu pri i kvalitativnoj raspodjeli hranjivih tvari za uzdržne i proizvodne potrebe. je da se u vrijeme tranzicije njezina aktivnost gotovo dvostruko. organa ostaje ista no potrošnja kisika, koji je indikator aktivnosti, znatno se sinteza glukoze je za 500 g manja nego što je potrebno u prva tri tjedna laktacije. Velik dio glukoze u tom se razdoblju namiruje upravo iz aminokiselina, dok se znatan dio energije podmiruje mobilazicijom masti iz tjelesnih depoa (slika 1), iz NEFA(neesterificiranih masnih kiselina) koje jetra u potpunosti preuzeti, ali nema dovoljan kapacitet da ih vrati nazad u krvotok ili ih u potpunosti iskoristi

Energetsko gorivo

Jetra

kao izvor energije. Ako u obroku nema dovoljno hranjivih tvari koje dospijevaju u krv, u krvi se velik udio NEFA koje jetra skladištiti u ili manjem omjeru u vidu triglicerida a zbog nastupa ili slabije jetre.

Taloženje triglicerida u jetru nastupa kod svih visokoproduktivnih krava u prvih nekoliko tjedana nakon poroda, no bitno je znati prag kod kojeg nastupaju u samoj funkciji jetre. U svakom takva jetra ima smanjenu mogusinteze krvnog a vrlo je umanjena i detoksikacijska sposobnost jetre, osobito amonijaka, koji se stvara u

procesima razgradnje iz hrane. Stoga je u tranzicijskom razdoblju posebno važno pravilno izbalansirati opsrbu krava bjelankako suvišak ne bi dodatno

funkciju jetre i time smanjio kapacitet sinteze glukoze. Kontrola metabolizma

neesterificiranih masnih kiselina

Koje su kontrole NEFA i

funkcije jetre u tranzicijskom razdoblju? Prije svega, potrebno je smanjiti dotok NEFA primjerenim hranidbenim režimom (upotreba glukogenih dodataka u hrani kao što je propilen glikol, aminokiseline). optima-

QP-_remaza staje

lizirati kapacitet jetre kako bi mogla iskoristiti NEFA kao energetski izvor i vratiti ih natrag u krvotok u vidu triglicerida u obliku tzv. VLDL-a ili lipoproteina vrlo male (slika 1), odnosno kompleksa masti i koje transport masti krvi i tkiva i obrnuto (dodatak karnitina, kolina, niacina i biotina kao i masnih kiselina, npr CI.A; CI.A- konjugirana linolna kiselina.

Valja naglasiti da se dobrim sustavom hranidbe u suhostaju i u ranom razdoblju postiže visok unos suhe tvari koji bi trebao predstavljati 80 - 90 % strategije u zdravlja

- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice

VisokokvaUtetne ;J ozemskesteone junice olštajn-frizijske pasmine ), (termo) pojilice

Zavjese - mreže

boksovi

krmne zabrane

madraci

pregrade G

skreperi

/Mekušanska cesta 62 - L nedagro@hi.htnet.hr

HR-47000Karlovac - Tel./fax: 047 654 292 - www.nedagro.hr - Mob.: 098 365 857

V V TRZISTE STOKE

I

Krešimir ]akuš, dipl. ing.

otkupne cijene simentalske teladi u tom razdoblju iznosile su 24,78 do 25,16 kn/kg, odnosno, telad je na tržištu tržena po cijenama od 23 do 28 kn/kg, ovisno o Uz sezonsko kretanje cijena u godini trenutno je na tržištu stanje oko hrane. Cijelu tu situaciju u svezi kao i o nedostatku hrane listopada, pokušali su iskoristiti kupci teladi koji nisu bili spremni platiti za telad onu cijenu koja je do tada bila na. Druga strana - prodavatelji, pak, nisu željeli prodati po nižim cijenama i u 40. tjednu dio teladi je s tržišta u staje. Toje bilo posebno izražena na

U Republici Havatskoj došlo je do blagog pa~a simentalske teladi. Tijekom godine najviše otkupne cijene simentalske teladi bilježene su u razdoblju od lipnja do kraja rujna. I ove godine u tom razdoblju evidentirali smo najviše otkupne cijene teladi na tržištu.

Bjelovarsko-bilogorske županije. U 42. tjednu (15. - 21. listopada), uz vrlo dobru ponudu, potražnja je bila iznimno velika. Otkupne cijene nisu se mijenjale u odnosu na one s mjeseca i telad je tržena po cijeni od 23 do 25 kn/kg žive vage (ŽV). trend za hrvatsko tržište, u zadnja tri mjeseca u godini, jest pad cijena tijekom listopada, dok se u studenome i prosincu, uz blage oscilacije, cijene gotovo i ne mjenjaju. Na razini su onih iz listopada. Ovakav razvoj situacije je i u ovoj godini.

Na HRtržištu rast cijena junadi, na EU tržištu bez promjena cijena mesa

U protekla dva mjeseca na tržištu Hrvatske pratimo lagani,

trend cijena junadi. U tjednu do · 21. listopada ove godine cijena bikova simentalske pasmine iznosila je 13,40 kn/kg ŽV i najviša je cijena junadi u ovoj godini. Bikovi simentalske pasmine na tržištu su trženi po cijenama od 12 do 14 kn/kg ovisno o kvaliteti. U razdoblju je zadržavanje trenutnih cijena junadi na tržištu, no bitnu ulogu na formiranje otkupnih cijena zasigurno odigrati stanje na tržištu hrane, kao i europsko tržište mesa. Na europskom tržištu tijekom rujna i listopada otkupne cijene mesa nisu se promijenile. otkupna cijena trupa R3 klase u tjednu do 14.10.2007. godine iznosila je

Cijeneživestokena

sajmovima o 'i Ili i otkupnimmjestim u RHu kn/kg iii'

taleslmental(80-160 kg)

1.Min 23,00 23,00

2.Max 25,00 25,00

Junicaslmental(zaklanje) 1.Min 11,50 -

2.Max 12,50bikslmental(>450kg) 1.Mln 12,50 12,50

2.Max 15,00 14,00 kravaslmental(zaklanje) 1.Mln 4,00 6,00

Janjad

2.Max 7,00 7,00

1.Mln 18,00 22,00

2.Max 20,00 23,00

299,76 eura/100 kg što je za 6 %više u odnosu na cijene od prije tri mjeseca. Najniže cijene trupova R3 klase na europskom tržištu evidentirali smo u ovoj godini u lipnju i srpnju. U drugoj polovici srpnja je rast cijena mesa i trajao je do rujna. U tom razdoblju cijene su porasle s 280 na 300 eura/100 kg. Najniže otkupne cijene trupova R3 klase, u tjednu do 14. listopada, evidentirali smo u Rumunjskoj - 172,31 eura/100 kg, dok su najviše cijene evidentirane u - 404, 10 eura/100 kg. za EU tržište jest da u posljednja tri mjeseca u godini nema oscilacija cijena mesa, odnosno cijene bi trebale biti na razini cijena iz listopada. Kraj 2007. godine bit u znaku problematike vezane uz hranu. Realno je za da zbog hrane ponuda stoke na tržištu biti što bi moglo izvršiti pritisak na cijenu. Na tržište mesa je i utjecaj tržišta svinjskog mesa. Trenutno na tom tržištu bilježimo veliku ponudu svinja za klanje što je rezultiralo padom cijena u posljednjih mjesec i pol za 7 posto. otkupna cijena svinjskih trupova E klase na EU tržištu, u tjednu do 14. listopada, iznosila je 137 eura/100 kg što je svrstava u rang najnižih cijena u

posljednje tri godine u promatranom

otkupne

Izvor: EU-komisija, obrada TISUP-MPŠVG

AGRODOL

Za zdravu muzaru, više kvalitetnog mlijeka i dobit.

Dodatak stelji u štalama s ležišnim te znatno smanjenu potrošnju slame odjeljcima Smanjuje smrad i ublažava problem

Povisuje razinu higijenskih uvjeta s muhama držanja krava stajski gnoj

suho i vime, bolju Za udobnost i higijenu u kvalitetu mlijeka, zdravije papke stajama

Neka vam ovaj higijenski postupak ne bude suvišan!

MALIPOSJEDI i proizvodnjamlijeka

Mr. se.

Kako izgleda u praksi i kakva nam je sjetvena struktura po pitanju trava, DTS, lucerne i crvene djeteline, u odnosu na ukupnu veliposjeda, te broj krava + junice + mlade junice. Kolike su mobroja krava u Hrvatskoj gotore podatci o ma posjeda. Steta je što davno prije nismo uspostaviti dobru agrarnu politiku što se okrupnjavanja posjeda, privatne zemlje u zakupu, državne zemlje i zemlje koju vlasnici ne žele dati u zakup, a nemaju ni interesa je. Da smo pitanje okrupnjavanja zemljišta i posjeda prije postavili, danas bi u Hrvatskoj imali daleko broj krava i puno proizvodnju mlijeka.

Pisanjem za Mljekarski list i kozarski list, te u prilozima za HlV - Plodove zemlje, uvijek nastojim isticati dobre primjere i dobra obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao i njihove vlasnike. To je sastavni dio propagiranja razvoja, napretka i proizvodnje. Sve u uvjetima i i danim

Nažalost, u nekoliko navrata, dogodile su se potom i neke neželjene stvari. Prezentirana OPGna televiziji i u novinama poslije toga obišle su neke osobe "nadobudne" po nekim pitanjima i propisima.

U zemljamaAmerike i EUpostoi situacije prije donošenja nekih uredbi, propisa i zakona bile su izuzete ili su farmeri dobili razumne rokove i da stvari i situacije prilagode novim pravilima, propisima i zakonima.

proizvodnja svuda se nastojala zadržati i poticati na daljnji razvoj i

U Austriji i Švicarskoj štala može biti pored crkve, ili hotela. Može zato jer je tu bila i prije, jer je sastavni dio života i rada i stvaranja novostvorene vrijednosti.

Mi danas, nažalost, po poje-

dinim selima nemamo tu situaciju. Selo na kraju svih sela i na kraju sela. E, ne može staja!!! Donesen je takav propis, uredba, zakon. E, sad je pitanje tko ga je donio. Mi bi stvarno trebali nek~ "pametne glave" poslati u Austriju, Svicarsku i Bavarsku da tamo objasne ljudima (koji donose prostome planove) da štale smrde i da ne mogu biti u selu, a ako tu postoji štala, nikako ne može biti obnovljena i proširena bez obzira koliko je velika

Ima samo jedno pravilo u tim "zaostalim" sredinama Austrije, Svicarske, Bavarske i drugim zaostalim zemalja. Kome smrdi staja, neka se od staje odmakne.

Eto tako ovaj prikaz o veliposjeda, zasijanim površinama pod travnjacima, DTS,lucernom i crvenom djetelinom, te brojem krava, junica i mladih junica, objavit pod šiframa. Ovo su podatci od listopada 2007. godine. Imena i prezimena vlasnika ovih OPG-

Pod

a nalaze se u mom registru OPG-a,te u Redakciji Mljekarskog lista. Pogledajmo i proan<!lizirajmo podatke iz tablice. Sto iz njih možemo o broja krava i stima proizvodnje mlijeka. U broju Mljekarskog lista objavit podatke o površinama pod silažnim kukuruzom.

Možda ovo ponoviti još jednom.

Veliš.

Dobro ti to pišeš, ali kamo s tim kravama kada u štalu može stati taman toliko koliko u njoj ima krava. Kamo s tim tvojim novim kravama. Kako rastezati, produžavati i proširivati staju. Ovi iz ne daju. Ne dopušta prostorni plan.

I tako smo došli do jednog od osnovnih problema broja krava na našim malim i srednje velikim OPG-ima, a o kojem do sada nismo vodili nismo razgo-

Pod Pod Broj

Prezime posjeda u ljuljevima DTS lucemom krava+ br. i ime jutrima T.LJ.+ jutara jutara j.+ml.j. vl.z.+z.+d. E.LJ.

OPG-1

vi. z. = vlastita zemlja, z. = zakup privatne zemlje, d. = državna zemlja, T. LJ. = talijanski ljulj, E. LJ. = engleski ljulj, br. j. = junice, ml.j. = mlade junice.

KREDITI

o iguran povrat kapital ih ulaganja

Rotacijske kosilice

• 0 doi3 proti" stP ia

Kr~ditne kartice seci ---1 ;__~SA_j 4~

RotodrlJ" Noževi' Zaštita od kamena Vrhunskaizvedba

Povoljna cijena \ ff ,

Stražnji utovari

*Korpa standard

*Vile - opcija

2,20 m -10.599,00 kn tijelo s kuglom 2,40 m -11.199,00 kn 4.999,00 kn s kardanom 11.111,00kn § 2,90 m -12.999,00 kn 5 rad. tijela - 9.499,00 kn q, (O' 7 rad. tijela -11.499,00 kn

Pneum.

Plugovi - ravnjaci, okretni, vinogradars i Tanjura· e -..- G') \l 2 X 12" • 6.599,00 kn • ___ .,,.... i 3 X 12" • 8.899,00 kn , • 11~ crtalo, ,.,,.~-IA a.Q)dvostrani nož, 'l! t:. povišenjadasaka

Napomena: Izražene cijene su bez PDV-a s popusto

Motor original aPerkins

England

varali, niti smo o ovom problemu pisali, a kamoli ponudili nekakva rješenja. Svatko se snalazi sam kako zna i umije. Da, problem je staje i broj vezova ili ležišta u staji. Kamo s novim kravama i prvotelkama koje trebaju zauzeti svoja proizvodna ležišta? Ako u staji s kravama u laktaciji ležišta i vezove zauzimaju krave u suhostaju, junice i mlade junice (grla koja ne proizvode mlijeko), tada za ova "neproizvodna grla" treba ili izgraditi neki jeftin privremeni smještaj.

Prošli mjesec bili smo u Bavarskoj. Na pregonskim pašnjacima svuda izdvojene staje (tko zna imaju li lokacijsku dozvolu), za junice i uzgoj rasplodnog podmlatka. Kraj listopada, snježi, a junice vani na pašnjacima, na otvorenom i slobodi. Svuda oko štale, i to ne štale, nego štaletine. gospodarstava organizira i seoski turizam. Kakve zone i zakon da štala mora od biti toliko i toliko odmaknuta??? Možda na nekim novim izgradnje?

Prizoriz Bavarske - oko ne jedna staja, onolikokoliko ih je potrebnoi nema parcele30 %!!

Kod nas ne možeš graditi štalu u selu. Imaš tamo široko polje, pa si tamo gradi štalu. Pojedine su odredile i poduzetzone za izgradnju staja, jedino nisu izgradile infrastrukturu u tim zonama. I nemoj da mi štala smrdi u selu. Vidiš, u Bavarskoj,Švicarskoji Austriji- to baš i nije

NAJKVALITETNIJI EUROPSKI

POPRATNE OPREME ZA UZGO.J STOKE : ZA KRAVE, KONJE. TEI ,\D. PRASAD. OVCE. KOZE

- POJILICE- SVIH VRSTA l MODELA - TERMO POJILICE - PREGRADE - SKREPERJ

SISTEMI ZAGRIJAVANJA

SOLARNE PUMPE

4. DAN SIRA

V KOPRIVNICKO

V V

•KRIZEVACKE

V ZUPANIJE

U izvrsnoj organizaciji Udmge malih sirara županije "Prgica".Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu te Srednje gospodarske škole iz Križevaca, a pod vodstvom Darija Zagorca, dipl. ing. održana je promotivno-prodajna izložba pod nazivom 4.

dan sira

županije.

Manifestacija je održana 29. rujna 2007. godine (subota) u Križevcima u prostorijama nove gradske - Iz Uredništva------------------------------- tržnice.

Pokrovitelji Izložbe bili su Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodnoga gospodarstva, Kožupanija, Grad Križevci te Komunalno Križevci, a izložbu je otvorio !van dipl. ing.ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Proglašeni su i rezultati ocjenjivanja povjerenstva (održanog 21. rujna 2007. godine u Zavodu za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu), odnosno najbolji sirevi

županije. povjerenstvo predvodila je prof. dr. se. Jasmina Havranek, a ocijenjeno je ukupno 50 sireva; za 40 dodijeljene su medalje: 18 zlatnih, 10 srebrnih i 12 su proglašeni najbolji sirevi:

• šampion ocjenjivanja u kategoriji svježih sireva je SVJEŽIKRAVLJI

SIR, Srednja gospodarska škola iz Križevaca;

• šampion ocjenjivanja u kategoriji polutvrdih sireva je KRAVLJI

DIMLJENI SIR, Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kešer iz Kalnika;

• posebno priznanje Zlatna medalja za kvalitetu i inovaciju dodijeljena je za proizvod

ROLADICE S KOŠTICAMA, Ana Kožar iz Mljekarski liYt 11/2007.

I posjetitelji su imali zahtjevan i odgovoran posao. Naime, zadatakje bio degustirati sireve, te dobrim i kvalitetnim proizvodima odabrati najbolji. Prema ocjenama publike najbolji je POLUTVRDISIRS

DODATKOMCVARAKA

Ljiljane iz Sv. Martina pored Križevaca. Biran je i štand, a komisija sastavljena od novinara proglasila štand lvke iz Velikog pored Križevaca.

Dario Zagorec, dipl. ing. promovirao je novi katalog Udruge malih sirara županije "Prgica" objavom je osobito bio zadovoljan predsjednik

zajednice grada Križevci Ottone Novosel rekavši daje katalog pravi koji daje pregled obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihovih proizvoda. Udruga malih sirara Koprivnižupanije "Prgica" imala je još jedan razlog za slavlje. Naime, proslavljen je odnosno prva obljetnica postojanja. Od 29. rujna 2006. godine proizvosira i ostalih proizvoda s županije imaju vlastitu udrugu preko koje nastoje rješavati svoje probleme te ostvariti interese. Toga dana skupština Udruge malih sirara Kopriv-

DANI SIRA

županije održana je u Križevcima, u Velikoj Gradske uprave što je bila odluka lnicijativnog odbora koji se sastao dva tjedna ranije. Nakon osnivanja Udruga malih sirara odmah je svojom promocijom i organiziranim nastupima na sajmovima i izložbama širom Hrvatske.

u sklopu manifestacije je otvorena i nova gradska tržnica, a nastup KUD-a Križevci se uklopio i u izložbu sira.

Tijekom manifestacije degustirani su i prodavani kvalitetni sirevi

županije, a na kraju su podijeljene medalje, bronce, srebra i zlata te šampionske titule kao i nagrade pokrovitelja i sponzora manifestacije najboljim sirevima prema rezultatima povjerenstva te najboljim Dodijeljene su nagrade za naj-sir po izboru posjetitelj a, te nagrada za štand. Manifestaciju je posjetilo mnoštvo posjetitelja. Organizatori kažu da je to broj do sada, što i ne s obzirom na izložene kvalitetne sireve na obiteljskim gospodarstavima s mnogo volje i mašte. Posjetitelji su kupovali proizvode, a mnoštvo novinara koji su pratili ovu ali i prethodne izložbe pohvalili su organizacijski odmak u odnosu na prošlogodišnje izložbe. Da je to tako, i poboljšanje kvalitete proizvoda. Za razliku od prošlogodišnje izložbe, ove je godine dvostruko kvaliteta, a i broj medalja, - 80 % od ukupnog broja sireva ocijenjeno je nekom od medalja od kojih je 45 % zlatnih. Ovakva hvale vrijedna manifestacija pokazala je da i obiteljska gospodarstva u svojim siranama" mogu napraviti proizvode, te ih u najboljem svjetlu prezentirati javnosti. Kvaliteta ovih proizvoda je neupitna, a uložen o je mnogo truda i vremena u podizanje kvalitete; i tehnološki napredak u proizvodnji je vidljiv. Sudionici - sirari zadovoljni su što mogu na jednom mjestu prezentirati svoje proizvode, natjecati

Na ovakvomstolu našiose za svakogaponešto

se, ali i razmijeniti tetne proizvode, a sirari iskustva o ovom zahtjevnom, ali županije zaista to i veoma kreativ- ,------

nom poslu. Orga- c. 112 nizatori su tako-

zadovoljni

43000 Bielowar što su uspjeli 043/226 027 okupiti majstore d.o.o. 095/901 U 22 sirare u Udrugu "Prgica" preko koje mogu razmjenjivati iskustva, te lakše dolaziti do ciljeva, ali i lakše rješavati postoJINIIA 4S IS 4WD 7.599

probleme u proizvodnji sira. Svakako je veliko zadovoljstvo bilo prisustvovati izboru najboljeg sira, ali je još zadovoljstvo bilo vidjeti i generacije koje svoju buduvide upravo u preradi mlijeka u kvalitetne proizvode. Na tržištu mogu uspje-

ti samo oni koji proizvode kvali-

GLOG

za zdravo srce

- Marija dipl. ing.

Glog je trnovit listopadni grm ili manje stablo koje raste po živicama, šikarama ili rubovima šuma. U ljekovite svrhe koriste se podjednako bijeli (Crataegusmonogynajacq.) i crveni glog (Crataegus/aevigata(Poir.) DC)koji se na prvi pogled slabo razlikuju, iako njima postoje odrerazlike koje ne na ljekovitost. Tako se npr. u plodovima bijelog gloga nalazi jedna, a kod cnrenog 2 - 3 sjemenke. Za ljekovite pripravke se koriste osušeni cvjetovi i listovi koji se skupljaju u u cvatnje. Najjednostavnije je od njih pripremiti i kapljice.

od gloga: žlicu suhih. usitnjenih listova i cvjetova preliti s 2,5 dl vode, poklopiti i procijediti nakon 1O- 15 min. Piti 2 - 3 puta dnevno šalicu svježe pripremljenog kroz 2- 3 tjedna.

Kapi: 20 g suhih, usitnjenih listova i cvjetova preliti s 200 mL 70 %tnog alkohola. Povremeno promiješati, a nakon tri tjedna ocijediti i profiltrirati. Piti dvaput na dan po 20 kapi u malo vode.

Pripravci od gloga snagu i aktivnost

Glog je još od srednjeg vijeka poznat kao tonik i sredstvo za srce. U rujnu i listopadu dozrijevaju crveni plodovi, takozvane gloginje, koje se kod nas još uvijek slabo koriste.

otkucaje, pomažu pri nepravilnom radu srca, tlaka i ateroskleroze. Pri njihovoj upotrebi uvijek se treba posavjetovati sa osobom.

Cnreni plodovi gloga, tj. gloginje, se mogu koristiti za pripremu kod bolesti srca i krvnih žila. žlica plodova se 4 sata u vodi, a nakon toga kratko prokuha. Piti dvije šalice dnevno. Za pripremu pekmeza, mar-

agrometeorologija

Mr. se. Dražen agrometeorolog

'' Sveta Kata, snijeg na vrata''

izreka na blagdan Sv. Kate (25. studenoga) jedna je u nizu brojnih izreka koje skoru pojavu snijega. No, pojava snijega je ovog mjeseca. Ne tako davne 1980.

godine u Zagrebu, pa i u Osijeku snijeg je padao 3. studenoga. Vrijedno je istaknuti, kako je višegodišnji broj dana sa snijegom na tlu tijekom studenoga u Zagrebu i u Osijeku

vrlo mali, pa iznosi samo 2 dana. Dakle, ne moramo ovog mjeseca strahovati da nam snijeg ometati radove.

Pojavi snijega ove godine, pa makar ona bila i vrlo rana, mnogi se

melade ili džema najbolje je koristiti gloginje nakon mrazeva, pomiješane s nekim npr. jabukama. Potrebno ih je skuhati u što manje vode, a zatim propasirati. Dodaju im se npr. oguljene i na ploške izrezane kuhane jabuke i (za kilogram gloginja i kilogram jabuka oko 1/2 kg i sve se miješa na laganoj vatri do željene džem sipa se u zagrijane staklenke i zatvara nakon

poljodjelci ipak veseliti, a razlog je vrlo jednostavan. Naime, dublji slojevi tla još uvijek se nisu zasitili vodom do poljskog vodnog kapaciteta, a kako se zalihe vode u tlu upravo sada stvaraju, snijeg nam je od neprocjenjive koristi. Topljenjem snijega voda i na tlu dolazi do najdubljih slojeva tla se za proljetne pa i ljetne mjesece. Eto, vjerujemo da razina podzemnih voda porasti i da jednom, još ove godine, mnogi izvori pitke vode oživjeti. Nadamo se da je ovogodišnjoj suši došao

OPASNAUPOTREBA MOBITELAZA VRIJEME

V

VOZNJEAUTOMOBILA

- Dr. Ivo Be/an

Sve upotrebljavamo mobitel dok vozimo. Društvo smo kojemu se žuri i kako bi uštedjeli vrijeme, vodimo poslovne razgovore, razgovaramo s prijateljima, dogovaramo se - sve iz automobila. eksperti upozoravaju da upotreba mobitela i drugih elektronskih naprava u automobilu mogu nas odvesti direktno u Rezultati ispitivanja provedenih na Toronto pokazuju da je vjerojatnost prometne nezgode puta ako u vrijeme vožnje razgovara mobitelom. To je rizik onome kad se vozi s alkohola u krvi od dopuštene.

Kako bi ostali u sigurnoj zoni, da primijenite pravila na cesti:

Nemojte upotrebljavatimobitel dok vozite. Birati broj ili odgovarati na poziv može biti opasno. Najsigurniji je obaviti razgovor ili zamoliti suputnika da obavi razgovor umjesto vas. Drugi oprezno mjesto za zaustavljanje automobila i obaviti razgovor. Kad je razgovor gotov, opet se možete koncentrirati na vožnju.

Nemojte misliti da je biranje brojeva jedini problem. U su eksperti mislili da su problemi s Mljckar11kilist .1.1/2007.

telefonima u automobilima uglavnom u svezi s njihovom upotrebom (biranje brojeva, držanje telefona, njegovo odlaganje) i da mobiteli na stalku, koji se upotrebljavaju tako da su ruke slobodne, možda imaju prednost. nije tako. problem je mentalni, pozornosti uzrokovano razgovorom na telefonu. Kada ste "na mobitelu", razmišljate o razgovoru, a ne o cesti. Takav razgovor više pozornost nego slušanje radija ili CD-a. Glas na mobitelu nije toliko jasan i zahtijeva koncentraciju. Direktorica njujorškog lnstitu_ta za vanje prometa, Stephanie Faul, kaže da bez obzira što gleda na cestu dok razgovara mobitelom, ipak propušta važne objekte i posebno objekte koji se nalaze na perifernom rubu vidnog polja. Ti objekti ne budu

U najnovijim luksuznim modelima automobila su

sofisticirane naprave za komuni ka cij u, pregled e-mail pošte, primanja i slanja faksa poglasovne komande) koji-

Svakako. ta je upotreba pogodna. ne dopustite da vas ta popularna opcija košta života. Nije mali broj prometnih koje ukazuju na sve više opasnost: upotreba elektronskih aparata (mobiteli, CD-i) za vrijeme vožnje pozornost

ma se može služiti i za vrijeme za svog automobila. Nedavno je automobila Daimler-Benz predstavio prototip automobila koji ima pristup Internetu, s kompjuterskim ekranom smještenim u centru prednje U bliskoj se da daljnja elektronska na tržište. Svima njima jeopasno pozornost voza vrijeme vožnje. Razumljivo, sva ta nova tehnologija može biti od mnogostruke koristi, ali mora biti odgovorno upotrebljavana. Nacionalno za sigurnost prometa ''Vožnja automobila je posao koji zahtijeva puno radno vrijeme. To dok ste za ne smijete raditi ništa

IZLAZAKI ZALAZAKSUNCA

10. 11. 20. 11. 30. 11. OSIJEK 6,35 16,23 6,49 16,13 7,01 16,07

16,34 7,00 16,24 7,13 16,17

ANTUN (1944. - 2007.)

19. rujna 2007. godine brzo se proširila vijest da je naš dugogodišnji i odani aan, kolega i prijatelj gospodin Antun iznenada umro nakon kratke i teške bolesti u 63. godini života. Malo je djelatnika iz mljekarske struke koji nisu za dugogodišnjeg mljekarskog Antuna

Dva mjeseca prije, gospodin sudjelovao je na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge u Samoboru, veselio se uspješnom radu naše Udruge, družio se i uživao u susretu sa svojim dugogodišnjim kolegama i prijateljima, o svojoj maloj mljekari Lauda te planirao svoj rad u

Smnje, nažalost, ovoga puta bila brža od njegovih planova teje zauvijek otišao i napustio nas naš dragi kolega Antun Veliki je to gubitak ponajprije za njegovu obitelj, mljekarsku industriju Hrvatske, njegove suradnike i Hrvatsku mljekarsku udrugu. Jednom - za mljekarsku struku kojoj je posvetio cijeli svoj život.

29.05.1944. godine u Andrijaševcima kod Vinkovaca. Nakon osnovnog obrazovanja zvanje "mljekar" stjecao je tada u vrlo respektabilnoj mljekarskoj školi u Kranju.

Kao vrlo mladi mljekar svoje prvo radno iskustvo je u Mljekarskoj industriji "Pionir" u Županji, a nakon toga odlazi u mljekaru - pogon "KIM - Tvornica evaporiranog mlijeka". U KIM - industriji mlijeka ostaje sve do 1985. godine, a nakon toga prelazi u "AIKCommerce Karlovac", gdje na poziciji direktora maloprodaje ostaje sve do 1989. godine.

Previše je volio mljekarsku struku a da joj ne bi ostao vjeran sve do kraja svog života. Stoga se najprije u KJM, gdje kao direktor ostaje do 1991. godine, a zatim prelazi u Mljekaru "Sappit Posušje" sve do 1994. godine.

U Luri d.d. djeluje od 1994. godine pa sve do odlaska u mirovinu O1.01.2003. U ovom vremenu radio je na više mjesta, i to u Luri d.d. "Mljekara Livno"te Luri d.d. "Mljekara Zadar' 1 • Niti nakon odlaska u mirovinu nije prestala njegova ljubav prema mljekarstvu te je i dalje aktivan u mljekari Lauda d.o.o. u Ravnim Kotarima (Gorica), sve do kraja života.

Osim što je radio u više mljekara diljem Hrvatske, gospodin Anrun bio je aktivan Hrvatske mljekarske udruge još od davne 1962. godine, punih 35 godina. Aktivno je sudjelovao u radu Udruge, nekoliko mandata bio Upravnog odbora, a 1996. postaje predsjednikom Udruge, te ovu dužnost obavlja do 2002. godine. Sudionici tog vremena pamtit ga kao dragog kolegu i prijatelja, uvijek spremnog na rad i druženje. Pamtit njegovu koju je pružao svima kojima je bila potrebna.

U ime kolega i suradnika dragom Anti - Tuni zahvaljujemo na svemu što je dao nama i mljekarstvu Hrvatske kojem je posvetio cijeli svoj život.

Hrvatskamljekarskaudruga