Mljekarski list 12-2007

POSTOVANI V CITATELJI MLJEKARSKOG LISTA

je, da krajem godine u krugu svojih obitelji, s kolegama na radnom mjestu, poslovnim partnerima i prijateljima razgovaramo, analiziramo i o gospodarskim prilikama i neprilikama u našoj zemlji, o uspjesima i neuspjesima, propustima i lošim prosudbama, gdje smo pogriješili, a što korisno za sebe, svoju obitelj i za dobro.

Na isti razmišljamo i mi ovdje u Uredništvu Mljekarskog lista, se samo nekih koji su obilježili proteklu godinu.

Sudionici smo vremena u kojem dolazi do brzog razvoja i proizvodnje i prerade mlijeka, što zahtijeva punu pozornost i spremnost, kako proizvoznanstvenih i institucija, resornih ministarstava, tako i svih onih kojima je do proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj stalo.

Isto tako, se s bolnom da se pojedina obiteljska poljoprivredna gospodarstva teško snalaze i ne prihvanovonastalu situaciju na tržištu. Zbog toga nestaju kao posljedica procesa tranzicije i donošenja novih propisa i zakona sa standardima EU.

Kako smo i smanjuje se, nažalost, ukupan broj promlijeka, ali na znatno je proizvodnje i otkupa mlijeka. Ovaj pozitivan trend proizvodnje je jer 5 400 odnosno njih 17 %, godišnje 67 %ukupno otkupljenih mlijeka u Hrvatskoj. duže vrijeme raspravljaju o klasama mlijeka, a svima je cilj proizvesti mlijeko Ekstra i I. klase. U otkupu mlijeka bilježe se pozitivni rezultati, a u prilog tome govore

realne procjene da u 2007. godini biti otkupljeno oko 660 milijuna litara mlijeka, što je 6 %više nego prethodne 2006. godine. je poboljšana i kvaliteta mlijeka. Procjenjujemo da u 2007. godini biti proizvedeno i mljekarama 61 % mlijeka Ekstra i I. klase. Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima, koji ovih dana obilježava pet godina postojanja, odigrao je ulogu u postizanju ovako dobrih rezultata u kvaliteti mlijeka hrvatskih proizvoi to u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Mljekarska industrija stabilan je tržišni partner i mlijeka. Mljekare sve više inzistiraju na racionalizaciji proizvodnje, djelotvornijoj organizaciji i smanjivanju troškova otkupa mlijeka te kvaliteti mlijeka Ekstra i I. klase,

tvornipremijama.

Tijekom godine donesena su dva važna zakona: Zakon o veterinarstvu i Zakon o hrani, odredbe i kriteriji tzv. "higijenski paket" kojeg je potrebno primjenjivati u proizvodnoj praksi.

Primjenom "higijenskog paketa" se osigurava zdravstveno ispravna i sigurna hrana. Temeljem ovih zakona bit doneseni propisi, a jedan dio regulative odnosi se i na mlijeka. U proizvodnji mlijeka moraju se primjenjivati higijenske mjere i postupci u svim fazama proizvodnje.

mlijeka temeljem ispunjenih kriterija dobiva broj kojeg koristi u sustavu poticaja, u poljoprivrednim registrima i evidencijama, pri kreditiranju, te u poljoprivrednom

U proteklom razdoblju nastavilo se i s realizacijom Programa razvoja govedarstva u Hrvatskoj, i to izgradnjom farmi krava proizvodnih kapaciteta. O to-

IZ HSC-a

me je Mljekarski list redovito izvještavao u svojim prilozima. Takvi primjeri mogu biti poticaj drugim obiteljskim gospodarstvima koja razmišljaju o proizvodnje mlijeka kako bi unaprijedili svoju proizvodnju. Doneseni su propisi o vanju goveda s regulativom Unije. Tako je u svim fazama proizvodnje i prometa osigurana identifikacija grla. Mljekarskoj industriji, pri otkupu mlijeka, pravilno i evidentirana govedo daje garanciju za dobivanje statusa izvoznika na europsko tržište.

Dugo sušno razdoblje nanijelo je veliku štetu na ratarskim i krmnim kulturama, te tako smanjilo hrane. Nažalost, posljedica toga je poskupnjenje hrane. Zbog suše proglašeno je stanje elemetarne nepogode, a za saniranje šteta izazvanih sušom Vlada RH izdvojila je 450 milijuna kuna.

cijene hrane, ali i rast cijena naftnih derivata i repro-

materijala, poskupjeti su proizvodnju mlijeka, te su stoga zahtijevali otkupnih cijena mlijeka.

U posljednjem krugu pregovora je postignut privremeni dogovor s mljekarskom industrijom o otkupne cijene mlijeka za 1O %, uz posredovanje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

I na kraju možemo slobodno ustvrditi da ova generacija proizvomlijeka ostvaruje ciljeve o kojima su samo sanjali mnogi njihovi prethodnici. Stoga imaju razloga biti ponosni i zadovoljni što su uspjeli unaprjediti proizvodnju na svom gospodarstvu i osigurati svojoj obitelji, a mi im od srca želimo da tako nastave i

S vjerom u još bolje sutra, svim Mljekarskog lista, i uspješnu 2008. godinu želi Uredništvo Mljekarskog lista sa suradnicima.

Poštovanif<grisnicius[uga:Jfrvatsf<.99 centra, cijenjeni :Mijekgrsf<.99[ista.Vz zahva[u na cfosacfašnjojsuracfnji, povjerenjui razumijevanjuVama i Vašim o6ite(jima žefimo sretnu i uspješnu :Novu2008. gocfinu

Jfrvatskf. centar

01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, priprema I tisak:

Jakopovic, mr.

Miljenko

Glavna i odgovorna urednica: Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.:

"Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

NOVACIJENA

V SVJEZEGSIROVOG MLIJEKA

Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika mlijeka i mljekarske industrije dogovorilo je novu ciljnu cijenu mlijeka standardne u visini od t ,978 kuna za litru, što je za t O %više od dosadašnje ciljne cijene, koja je bila t ,798 kn/lit.

U skladu s odredbama Uredbe utvrdit se vrijednost masne jedinice i vrijednost jedinice za za kravlje mlijeko s 3,7 %m. m. i 3,2 % zbroj dati navedenu cijenu.

Što je "mlijeko standardne

Pravilnikom o svježeg sirovog mlijeka NN 102/2000. propisani su zahtjevi o kojima pri otkupu mora udovoljavati svježe sirovo mlijeko.

Svi sudionici u proizvodnji i otkupu mlijeka znaju ove kriterije, alijošjednom navodimo odredbe iz

5 i 8 Pravilnika o kojima mora udovoljavati, a što ne smije sadržavati svježe sirovo kravlje mlijeko.

Mlijeko mora udovoljavati zahtjevima tj. mora sadržavati:

- najmanje 3,0 % - najmanje 8,5 % suhe tvari bez masti, - od 1 ,028 do 1,034 g/cm na temperaturi od 20 °c - kiselinski stupanj od 6,6 do 6,8 SH, a pH vrijednost od 6,5 do 6, 7, - ledišta ne višu od -0,517 °C, Mljekarski /i,.,;t12/2007.

Dosadašnja cijena mlijeka i je Uredbom o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka koju je donijela Vlada RH. Uredba je objavljena u NN 156/2002 i 153/2005.

]anja]ozanovil dipl. oec. -

- negativan rezultat alkoholne probe sa 72 %etilnim alkoholom.

Mlijeko ne smije sadržavati:

- rezidue iznad dopuštene koje imaju farmakološko ili hormonalno djelovanje te antibiotike, - pesticide,

- detergente i druge štetne tvari koje mijenjaju svojstva mlijeka,, - dodane vode.

Kravlje mlijeko standardne sadrži 3,7 % m. m., 3,2 %

400 000 somatskih stanica u t mL mlijeka, te 100 000 mikroorganizama u 1 mL mlijeka. Ovom mlijeku standardne je cijena od t ,978 kn/lit. Ciljnacijena kravljeg mlijeka dobije se kada se osnovna cijena mlijeka uskladi s klasom i brojem somatskih stanica, korištenjem ispravke vrijednosti za mlijeko standardne (3,7 %m. m. i 3,2 % zavisno o klasi u koju je razvrstano po broju mikroorganizama i na temelju broja somatskih stanica, kako slijedi:

Kravlie mliieko

Ispravak Razvrstavanje po klasama Broj somatskih vrijednosti

Klasa Broj mikroorganizama

1,15 E

< 50 000

1,025 I. <100 000

0,90 II. <400 000

0,80 III. >400 000

Što u cjenovnom smislu nova cijena?

Cijena mlijeka standardne (EUmlijeko):

• E klasa (3,7 % m. m. i 3,2 %

• I. klasa (3,7 % m. m. i 3,2 %

Cijena mlijeka koje ne udovoljava EU standardu:

- II. klasa (3,7 % m. m. i 3,2 %

- III. klasa (3,7%m. m. i 3,2 %

Prema podacima Hrvatskog centra - Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u 2007. godini u Hrvatskoj bit otkupljeno oko 660 milijuna litara mlijeka 4,05 %m. m. i sadržajem od 3,40 %.

stanica

<400 000

<400 000

<400 000

>600 000

2,2747 kn/lit. 2,0285 kn/lit.

1,7802 kn/lit. t ,5824 kn/lit.

Ako se nova cijena mlijeka primijeni na otkupljenog mlijeka, dobiju se cijene: - cijena kravljeg mlijeka s 4,05 % m. m. i 3,4% za: a) mlijeko standardne E klasa iznosi 2,428 kn/lit., a I.

klasa iznosi 2, 198 kn/lit. b) mlijeko koje ne udovoljava EU standardu: li. klasa iznosi 1,9188 kn~it., a Ili. klasa 1, 7056 kn/lit.

Uredbe o novoj cijeni mlijeka primjenjivat se od 01.12.2007. godine. Uredba biti donesena na rok od 3 mjeseca i bit objavljena u Narodnim novinama.

Uredbom biti

osnovne cijene mlijeka, cijene mlijeka za E klasu te smanjenje cijene za li. i III.klasu. Mljekarska industrija i premije koje, uz mlijeka, stimuliraju i mlijeka. Visina premije ovisi o i nog mlijeka, a to pojediugovaraju s mljekarom kojoj mlijeko. premija na ukupnu otkupnu cijenu mlijeka.

Prognoza otkupa mlijeka i broj u 2007. godini otkup mlijeka u 2007. god. procijenjen je na oko 660 milijuna litara. Prema podacima o dosadašnjim otkupljenim ma mlijeka, broj mlijeka u Hrvatskoj u 2007. godini je oko 32 000, a taj broj pokazuje znatno smanjenje broja mlijeka. godišnje oko 20 625 litara mlijeka.

Proces brojnog stanja stada i proizvodnje mlijeka po kravi u posljednje godine rezultiralo je mlijeka u otkupu za 100 milijuna litara. Struktura proizvomlijeka u otkupu se poboljšava i ona je - od ukupnog broja 5 400 ili 17 %je onih koji godišnje 440 milijuna litara mlijeka, što 67 %ukupnog otkupa mlijeka; - drugu skupinu 4 600 proizvoili 14 %koji 94 milijuna litara mlijeka, što predstavlja

15 %otkupljenih mlijeka; - skupini pripada 20 500 odnosno 63 %, i oni prodaju ukupno 120 milijuna litara mlijeka, što "svega" 18 % godišnjih mlijeka. Ova kategorija godišnje oko 6 000 litara po gospodarstvu. Ova grupa (s isporukom od oko 6 000 litara godišnje) nije nevažna, a sigurno nije zanemariva niti mlijeka od 120 000 000 litara. Poznato je, da je za otkupa od 100 000 000 litara mlijeka bilo potrebno više od 4 godine, uz velika investicijska ulaganja i potporu Vlade RH.

Kretanja u Europskoj uniji Neki trendovi u proizvodnji mlijeka u EU: - od ukupne proizvedenog mlijeka, 95 % je mlijeka standardne

- je kvota za sve zemlje EU,

- u 2007. god. je izvoz mlijeka u prahu i maslaca na druga tržišta,

- otkupne cijene mlijeka u drugoj polovici godine rastu.

Posjetom Laboratorija za kontrolu mlijeka u Bavarskoj dobili smo podatke o cijenama mlijeka: - cijena mlijeka od VI. do X. mjeseca 2007. iznosi od 0,30 do 0,38 EUR/litri.

Irski su, uz seminar o europskoj legislativi, održanom u Zagrebu polovicom studenoga 2007. god., iznijeli svoje cijene mlijeka:

- cijena mlijeka od VI. do X. mjeseca 2007. se od 0,22 do 0,32 EUR/litri.

Ovako cijena mlijeka u navedenim zemljama odnosi se na mlijeko s 4,2 %m. m. i 3,4 % vina, te za godišnju najmanje 500 000 litara.

Što je to utjecalo na cijene hrane?Vjerojatno loše meteorološke prilike koje su smanjile proizvodnju žitarica i time utjecale na cijena proizvoda. U isto vrijeme, otvorila su se i nova velika tržišta Kine i Indije.

tehnologiju u proizvodnji i proizvodite sve više mlijeka standardne E i I. klase, a mi Vam ovom porukom želimo sretne blagdane!

PETA OBLJETNICARADASLKM-a

Središnjeg

19. studenoga 2007. godine u Poljani u sklopu obilježavanja pete obljetnice rada laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka Hrvatskog otvorenje Laboratorij za kontrolu hrane. Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u RH uspostavljen je i s radom 5. rujna 2002. godine, a samim tim se primjenjivati i novi sustav kontrole kvalitete mlijeka u Republici Hrvatskoj. Laboratorij ima sva ovlaštenja za laboratorijska ispitivanja koja je izdalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Ponovimo još jednom - laboratorija je analiziranje uzoraka mlijeka za mlijeka i mljekarske te kontrola selekcijskih uzoraka za proizvodne životinje.

JE S KOREKCIJOM

Ovo je nastavak o aktualnoj temi mljekarstva - o

cijene mlijeka. Pitanje koje se proteže od ljetos do sada i trebalo bi se, na neki riješiti ovaj tjedan (pišem tekst dana 12.11.2007.)

PRODAJNIHCIJENA MLIJEKA?

- Prof dr. se. Zoran

mlijeka još od kolovoza traže cijena za 30 %. Oni se drže kako je otkupna cijena mlijeka u zemljama EU od 0,35 do 0,44 EURA,dok je u Hrvatskoj ispod 0,30 EURA.Velike su mljekare krajem listopada, nakon nekoliko pregovora bez uspjeha, pristale na svojih premija za 5 %,a da za udjel, kako je navedeno, porastu osnovne cijene koju podmiruje resorna ministarstvo. I ništa više. To opravdavaju com da su farmeri sada preplajer otkupna cijena za premiju} iznosi 2,20 kuna. da takvu

cijenu postiže samo 5 % proizvoa dobije 1,21,6 kuna po litri mlijeka. Kao i u tim pregovaranjima svi drže figu u džepu, a tako i ovaj put ne kažu da je to cijena bez poticaja.

Što se sve dogodilo u 5 krugova pregovora?

Pregovori se odvijaju tijekom cijelog listopada u nekoliko nastavaka, a danas bi trebali biti dolaskom predsjednika 40 udruga mlijeka resornom ministru ne bi li svježim isplatnim dokazali koliko stvarno dobivaju mlijeka od mljekara.

U novinama je prošli mjesec najavljivano kako tri naše mljekare od 1.10.2007. namjeravaju za EU kvalitetu mlijeka udvopremije, koje iz-

nose oko 80 lipa. Naravno, je informacija da ekstra klasa mlijeka biti stimulirana (samo se takva i stimulira u EU, s time da postoje dodatni zahtjevi velike isporuke mlijeka, kako bi se dobilo i otkupne cijene koju udruge traže bez iznimke za sve ali nije da su dosadašnje premije mljekare toliko visoke. Radi se, naravno, o zbroju državnih premija i premija mljekare. Premije mljekare bit prema najavama, velikim (i to onima koji proizvode E klasu mlijeka) korigirane za 15-ak lipa po litri, tako da bi ukupno cijene bile za svega oko 5 U javnosti bilo je i mišljenja (ocjena} kako se, osim kvalitete mlijeka, visina premije i s

mlijeka, tj proizvedenog mlijeka. Višim premijama stimulirat se kojima je proizvodnja mlijeka osnovna djelatnost. Time se nastoji, uz ostale mjere, udio mlijeka EU kvalitete, koji je danas oko 60 % na razini razvijenih zapadnoeuropskih zemalja - dakle gotovo 100 %. Cilj je sam po sebi razumljiv jer želimo biti dio EU tržišta i konkurentni na njemu. Kad se ne bi "žurilo" takve rezultate, mljekare su više nego zainteresirane i sigurno svojim premijama stimulirati iskljutakvu proizvodnju mlijeka.

U listopadu je stajalište resornog ministra bilo da nema

otkupne cijene, da je to stvar tržišne ekonomije, a da se proi mljekare trebaju dogovoriti o visini premije. je bilo i najava da bi se mljekari trebali okrenuti izvozu ako nisu zadovoljni cijenom na tržištu. Ovo je sigurno jedno od dobrih rješenja za nezadovoljne ali samo ukoliko su veoma dobro organizirani, što naši nisu. Valja imati dovoljnu snagu na tržištu, pa ozbiljno poslovno povezati 30-ak i

toga broja, kako bi se stvorila dovoljna ponuda proizvoda za prodaju na vanjskom tržištu po sadašnjim cijenama. I tada ostaje problem. Nema ni transportnih niti skladišnih kapaciteta kako bi se skupilo sve to mlijeko i organizirano ponudilo na europskom tržištu. Dodatno stoji i da danas još nismo dio tog tržišta, kako bi, kao i proiziz Slovenije prije par godina, po povoljnijim uvjetima prodavali mlijeko Talijanima ili drugim mljekarskim industrijama, te tako tržišnim mehanizmom prinudili mljekare na razumni dogovor s Takve mehanizme nemamo i ne možemo na njih u skorije vrijeme ni imamo takvu strukturu koja je ovisna o kreditiranju i premiranju iz državnog i od strane mljekara. Informacije s studenoga govore kako (još od kolovoza) traže porast cijena za 30 %, a mljekare pristaju na korek-

Ml.fekarski list 12/2007.

ciju cijene od 20 %,ali tako da se osnovna cijena mlijeka za najviše 10 % s 1,78 na oko 1,90 kuna), a da se drugi dio odnosi na premije mljekare koje je napravljeno 1. listipada. Prema medijima, otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj je 1,78 kuna po litri. mlijeka ekstra kvalitete sukladno onoj u EU, a takvih je gotovo 60 posto, s državnim poticajima dobivaju 2,93 kune po litri, a na od posebne državne skrbi 3,37 kuna. S korekcijom, bi dobili osnovnu cijenu od 1,90 kuna, a s poticajima 3, 17 kuna, odnosno 3,61 u od posebne državne skrbi. To bi da se ukupna cijena mlijeka za oko 8 %, odnosno samo 7 % na od posebne državne skrbi.

Pregovori mlijeka i mljekarske industrije u dogovoru s resornim ministarstvom su do danas, 12.11.2007. Tijekom dana još uvijek neslužbene vijesti kažu kako bi se "Mljekarski rat" industrije i mlijeka napokon mogao završiti otkupne cijene mlijeka. To nikako biti na razini od 30 % što od kolovoza zahtijevaju u Hrvatskom savezu udruga mlijeka, nego na razini od možda 10-ak %. Prema podacima iz resornog ministarstva bit propisana nova uredba po kojoj bi se faktor korekcije sadašnje cijene mlijeka EU

Sadašnje stanje

klase tako da se dobije otkupne cijene za do 1O %. Mljekarska industrija trebala bi se obvezati (što nije nešto u tržišnoj ekonomiji) da svoje cijene u trgovini, tako da mlijeko poskupjeti krajnjim Proizvobi, zbog ljetnih suša i cijena hrane, mogli i na poticaj od 690 kuna, ne samo za muzne krave, i zajunice. Koliko bi to bilo dovoljno našim teško je Onim dobrima to biti profita za isti iznos koliko je poticaja. One lošije takvo skromno korigiranje prodajne cijene ne može spasiti zbog da su ti lošiji, u pravilu, i mali a i nemaju E klasu mlijeka. Stoga ukupni financijski efekti po takvom gospodarstvu biti mali.

Što je to privremeno dogovoreno?

Na kraju dana poostignut je dogovor. za sada, a taj privremeni dogovor donijeti mir zainteresiranim stranama samo do kraja godine. Postignut je kompromis interesa proizmlijeka, i resornog ministarstva. Predstavnici proizjavljuju da nisu najzadovoljniji postignutim, ali drže to tek prvom stepenicom u procesu izjedcijena s onima u EU. industrija ostala je

na onome što je od držala financijskim ustupkom, uz uvjet kvalitete. Resorna ministarstvo je dobilo mirno razdoblje za sve tri strane. Prvog prosinca po isplatnicama za mlijeko znati što im je donio ovaj dogovor, pa na njega znati reagirati.

Najavljeno je kako se osnovna otkupna cijena mlijeka za 1O posto. Cijena mlijeka u maloprodaji ne bi se trebala mijenjati za više od 5 do 10 lipa, kako ne bi bilo prevelikog udara na standard Resorni ministar potpisuje Uredbu o otkupne cijene mlijeka na vijek trajanja od tri mjeseca, a trebala bi se primjenjivati od 1. prosinca ove godine.

Pregovori o novoj Uredbi o ciljnoj otkupnoj cijeni mlijeka se nastaviti. U pregovorima se išlo na proizvodnje kvalitetnijeg mlijeka, jer se ekstra i prva klasa 17 posto više. Kod koeficijenata po pojedinim klasama osnovna cijena mlijeka množit se za ekstra klasu s koeficijentom 1,150 (prije je bio 1,125), za prvu klasu sa 1,025, a za drugu klasu sa 0,90 te za klasu sa0,80.

Objašnjenje tablice: Na primjer, tko je prije imao I. klasu mlijeka bio je na Ou odnosu na osnovnu cijenu, a po novome dobivati 4 lipe po litri. ekstra mlijeka dobivat 33,8 lipa više u odnosu na

Promjena cijene stanje

Promjena cijene

Klasa Cijena Faktor Cijena Faktor mlijeka Bez premije korekcije U odnosu na Bez premije korekcije U odnosu na (kn) standard* (kn) standard* E

Osnovna 1,79 1,96 cijena

• pozitivne brojke dodatak na c1/enustandarda;negativne oduzimanjeod cijenestandarda

Tablica 1: Dosadašnji i formiranjacijena mlijeka

standard, što je za 8 lipa više nego ranije. Ovim dvjema kategorijama mlijeka došlo je do cijene za preko 12 %. Zbog dvostruko veminusa, kod li. i III. klase u odnosu na osnovnu cijenu, nego u dosadašnjem (s 8 i 16 lipa po litri, na preko 17 i 31 lipu manje od osnovne cijene) za li. klasu mlijeka zabilježeno je otkupne cijene od 7 lipa po litri, a za Ili. klasu je zabilježen gubitak od 3 lipe.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, po osnovi ovih dogovora, platit oko 228 milijuna kuna nepovratne po(690 kn za svaku junicu, a ne samo muznu kravu) zbog posljedica suše i poskupljenja hrane. financijski udar je na industriju koja bi na oko 600 milijuna litara mlijeka, s ovim korekcijama, trebala godišnje oko 1,3 mlrd kuna

Grafikon 1: Usporedbadosadašnjei noveotkupne cijenepo klasama

Do sada Ili Novi

Kategorije mlijeka i osnovna cijena

više za istu i kvalitetu mlijeka. Kako se radi o novom samo za 1 mjesec, onda se trošak može procijeniti na "samo" 100-tinjak milijuna kuna. Ostaje za vidjeti kakva biti, po tom pitanju, 2008. godina. s EU po cijeni samo u pojedinim dijelovima formiranja cijena, kako to odgovara pojedinim stranama u tržišnom pregovaranju.

1 .0prema za staje - premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice

Zavjese - mreže boksovi krmne zabrane madraci pregrade (termo) pojilice skreperi

VisokokvaUtetne

zemske steone junice olštajn-frizijske pasmine

[ Mekušanska cesta 62nedagro@hi. htnet. hr

HR-47000 Karlovac - Tel./fax: 047 654 292 - www.nedagro.hr - Mob.: 098 365 857

lirst 12/2007.

Osnovna cijena mlijeka

OGRANICENOKORISTENJE

ALTERNATIVNIH KRMIVAU HRANIDBI

MLIJECNIHKRAVA

Porast cijene kukuruza, kako u Hrvatskoj tako i globalno zbog potrošnje kukuruza za proizvodnju etanola, utjecao je na cijena i ostalih krmiva. Ovakva situacija na tržištu hrane svim predstavlja posebnu situaciju jer moraju sastaviti obroke koji u potpunosti zadovoljiti sve potrebe za hranjivim tvarima i proizvodnju mlijeka, a poskupjeti obrok kojim se krave hrane. Ovo biti jedino korištenjem nekih drugih, manje - alternativnih krmiva u sastavljanju obroka kravama. Ova krmiva ne moraju u potpunosti zamijeniti dosadašnja, no ih mogu zamijeniti se može cijene obroka.

Korištenje alternativnih krmiva nije uvijek najjednostavnije, a upotreba u sastavljanju obroka za krave ipak treba biti Razlog tome mogu biti problemi s konzumacijom takvih krmiva, prevelika ulja ili masti, te neuravnoteženost hranjivih tvari u njima. Svi navedeni problemi mogu se stanovitim u korištenju takvih alternativnih krmiva. Problema može biti i ako se neka od ovih krmiva koriste u maksimalnim a ne vodi se o vrstama i hranjivih tvari koje ona donose u obrok. Za optimalnih ovih krmiva u pojedinim obrocima najbolje je potražiti

Ovogodišnja

suša i ostali

problemi koji su pogodili proizvodnju kukuruza u

Htvatskoj su porast cijene ovoga našeg najvažnijeg krmiva.

Mr. se. GoranKiš -

ka nutricionista, specijalista koji se bave hranidbom krava. U suradnji s njima valja sastaviti najbolji i cijenom najpovoljniji obrok svojem stadu. U tablici 1 prikazana su neka potencijalna, alternativna krmiva u hranidbi krava, s napomenom da u tablici nisu navedene optimalne vrijednosti maksimalno dopuštene pojedinog krmiva. krmna brašno Ovo krmiva srednje je bogato energijom i proteinima (7,8 MJ/kg NELkg, 12,7 %SP).Visoki udjeli pšekrmnog brašna u obroku mogu smanjiti koncentraciju energije u obroku te tako smanjiti i proizvodnju mlijeka.

Kukuruzno glutensko brašno Kukuruzno glutensko brašno je nusproizvod dobiven preradom kukuruza za dobivanje škroba. Ovo krmiva sadrži oko 21 % proteina lošijeg aminokiselinskog sastava. Proteini su pretežno razgradivi u buragu, te kukuruzno glutensko

brašno ne možemo smatrati izvorom by-pass proteina. Energetska vrijednost ovog krmiva je nekim žitaricama (7,2 Mj/kg NEL). Obzirom na svoje karakteristike, pri sastavljanju obroka za krave, kukuruzno glutensko brašno može se smatrati ekonomski vrlo isplativim krmivom.

Pekarski otpad

Pekarski otpad je cijeli ili dijelovi kruha, peciva, te nerijetka i raznih Pekarski otpad kao krmiva dosta je složena davati životinjama. Treba paziti da nije kontaminiran plijesnima ili na drugi pokvaren. Ovo krmiva sadrži dosta škroba, ponekad i pa može zamijeniti neke žitarice u obroku.

Sojine ljuske

Sojine ljuske izvor su probavljivih vlakana koja su izvor energije, te mogu zamijeniti škrob, odnosno žitarice. Bez obzira na svoju vlaknastu strukturu, ovo krmiva ne može biti zamjena za

Tablica 1: Alternativna krmiva u hranidbi krava

Maksimalnodonuštene

KRMIVO U koncentratu% Kg na 100kg Dnevno, tielesne mase kiukravi

voluminoznu krmu jer ne stimulira žvakanje i preživanje na kako to voluminozna krmiva. Pržena soja

Zbog antinutritivnih tvari u sirovom zrnu soje, prije korištenja u hranidbi krava, zrno soje najbolje je obraditi. Kao obrada zrna u nas se najviše primjenjuje prženje. Prženo zrnje soje može izazvati ili nerazgradivi protein u buragu (bypass). prekomjernim prženjem taj protein prelazi u neprobavljivu formu i može postati neiskoristiv. Sojino zrno sadrži i oko 20 % masti, te ga možemo uvrstiti u visokoenergetska krmiva (8,8 MJ/kgNEL).

Pivski i kukuruznitrop

Pivski je trop nusproizvod dobiven pri proizvodnji slada u pivarskoj industriji, dokje kukuruzni trop nusproizvod pri proizvodnji alkohola iz kukuruza. Trop se u hranidbi krava može koristiti kao osušeni ili svježi. Postupkom sušenja, odnosno dehidracijom svježeg tropa se protein iz tropa. Trop može sadržavati i nešto škroba korištenog u procesu fermentacije. Organski ostatak koji sadrži trop uglavnom su proteini i vlakna. Pivski trop po svojoj energetskoj vrijednosti krmivo je silaži kukuruza. Melasa

Melasa je nusproizvod pri proizvodnji Zbog velikog udjela melasa je životinjama izvor energije. Prevelika melase u obroku može u buragu izazvati acidoze zbog koji je brzo razgradiv. Ako kravama nismo dali ni jedan drugi izvor možemo dati oko 6 %udjela melase u koncentratnom dijelu obroka ili oko 1 kg po kravi na dan. Krmiva s udjelom kao što je melasa, valja davati kravama kako bismo obroka.

Urea

Urea je neproteinski izvor dušika i sadrži ekvivalentnu vrijed-

nost 281 % sirovog proteina (SP). Iskorištenje i pretvorba u prave proteine mora biti posredno kroz mikroorganizme buraga i protein koji oni stvore. Prevelika uree u obroku može biti pogubna za kravu, pa je vrlo važno ne pretjerano dodavati ureu u obrok

Urea se ne smije dodavati u obrok ako su u njegovom sastavu silaže mladih trava i leguminoza, odnosno krmiva s sadržajem razgradivog proteina. Urea predstavlja jeftin izvor brzo topivog proteina koji u nekim može biti djelotvoran, pa je ureu najbolje kombinirati s krmivima koja su izvor brzo dostupnih ugljikohidrata, kao što je ili melasa.

Loj

Loj

masti, pa ovo krmivo predstavlja koncentrirani izvor energije. Zbog nepovoljnog masti na probavu vlakana u buragu, korištenje ovakvih visokomasnih krmiva u obroku krava mora biti masti, odnosno ulja kao što su kukuruzno ili sojino u slobodnom obliku ne bi trebalo koristiti kao hranu za

Sastavljanjeobroka za krave Sastavljanje obroka za krave u nekim postaje vrlo komplicirano jer nismo u potpunosti sigurni koje krmivo i u

kojim se maksimalnim udjelima može koristiti u obroku. se drži da ova alternativna krmiva najviše 25 % ukupnog obroka u suhoj tvari - ST). Prikazani maksimalni udjeli pojedinih krmiva u obroku mogu biti i pretjerano visoki pa ih ne treba u svim doslovno (tablica 1). Za primjer možemo uzeti kombinaciju zrna soje i zrna pamuka u njihovim maksimalnim vrijednostima, što bi iznosilo oko 7 kg za ova dva krmiva. Obrokom koji bi se sastojao od 7 kg punomasnog zrnevIja s oko 20 % sirovih masti (SM), krava bi dobila oko 1,4 kg ulja što je evidentno previše. Pri sastavljanju obroka treba znati koje i koliko hraniva svako pojedino krmivo donosi u obrok, te kako ga kombinirati s drugim krmivima u obroku. Cijena treba svakako biti jedan od glavnih no ne presudan i jedini, pri izboru krmiva i sastavljanju obroka. U tablici 2 prikazan je kemijski sastav nekih alternativnih krmiva u hranidbi krava. U sastavu ovih krmiva postoje razlike, osobito u krmiva koja su nusproizvodi industrije. Razlike mogu biti ovisno o tehnologiji prerade sirovine, pa je najbolje pomno deklaraciju ili izvršiti analizu krmiva prije sastavljanja

Tablica 2: Kemtfski sastav nekih alternativnih krmiva u hranidbi krava, postotak {%} u ST

Kukuruznoelutenskobrašno

Soiineliuske

Soia oržena

Pivskitroo,osušeni

Pivskitroo.svieži

Kukuruznitron,osušeni

Melasadehidrirana

Urea

ST - suha tvar; SP - sirovi protein; NPR- nerazgradivi protein u buragu (by-pass); SM - sirove masti; SV- sirova vlakna; NEL- neto energija za laktaciju (MJ/kg)

li,st 1212007.

VAZNAJE I

TEHNIKA HRANIDBEKRAVA

Tehnika hranjenja znatno na konzumiranje hrane i unos hranjivih tvari u organizam. Istraživanja su pokazala daje za optimalan rad probavnog sustava krave najbolji raspored hranidbe: prvo valja kravama ponuditi sijeno, zatim koncentrat, iza njega silažu, pa opet koncentrat, sijeno, koncentrat, silažu, koncentrat itd. Naizmjehranjenjem krava voluminoznim i koncentratnim dijelom obroka je optimalna probava u buragu, a je i maksimalna konzumacija suhe tvari.

S obzirom na vrstu krmiva koja dajemo kravama, valja znati da je koncentrat najbolje davati u više manjih obroka (bolje 4 manja, nego 2 obroka - optimalno do 3 kg u obroku); voluminozna krmiva valja ponuditi kravama u nekoliko obroka na dan (3 do 4 puta) te ih uvijek davati u svježem stanju. Nadalje, krmiva s visokim postotkom vodekrmiva, najbolje je raspodijeliti u dva obroka, te paziti da pred kravama ne bude predugo nepojedena krma. Poznato je da su krmiva koja imaju velik postotak vlage tijekom toplog dijela godine izložena kvarenju.

Opisana tehnika hranidbe krava vrstama krmiva u povoljnom rasporedu - slijedu, vrlo efikasnu probavu ovih krmiva. Naime, u ovim ne dolazi do poremetnje u radu buraga, što je u svakom svrha svake tehnike hranidbe. Bit sigurni da smo, o redoslijedu i vrsti krmiva, burag optimalnim medijem za razgradnju i konzumiranih krmiva. U buragu pH bit optimalan, do nepoželjnog zakiseljavanja medija,

Veliku pozornost valja posvetiti izboru vrste krmiva, te kvaliteti krmiva, jer jedino tako kravu nahraniti prema njezinim potrebama (osnovnim i proizvodnim).

Važnoje znati kojim redoslijedom, odnosno kojom tehnikom valja kravu hraniti.

a davanje voluminoznih krmiva u manjim obrocima poticat kravu na preživanje. preživanjima dolazi do velikih sline koja je stabilizator pH buraga u kojem bakterije, koje celulozni dio obroka, rade u optimalnim uvjetima jer slina pH, te zakiseljavanje uslijed razgradnje koncentratnih krmiva. Svrha pravilne tehnike ishrane je poboljšati iskoristivost hraniva koja se razgradnjom krmiva. je i brža razgradnja krmiva, što se svakako može vrlo dobro iskoristiti u hranidbi visokokrava koje za visoku proizvodnju trebaju konzumirati velike suhe tvari.

Dobrom tehnikom hranidbe krava je velika konzumacija svih potrebnih hraniva putem koncentriranih i volumino-

Zoran dipl. ing.znih krmiva. U buragu do stvaranja hlapivih masnih kiselina koje utjecati na viši postotak masti u mlijeku o se udjelu, uz ostale kriterije, formiraju prodajne cijene mlijeka.

Ponovno se naglašava da tehnika hranidbe umnogome dovodi do velikih pomaka u mljekarske proizvodnje. Dobro pripremljena krmiva valja kravama davati na ispravan tj. odreredoslijedom jer je jedino tako optimalan rad buraga. Ovakvom tehnikom ishrane i redoslijedom serviranja krmiva stvara se manja pojave bolesti, a uz to u proizvodnji dobivamo mlijeko s višim postotkom masti.

. Još jednom navodimo pravilan dnevni slijed hranidbe krava u odnosu na krmiva: 1. sijeno, 2. koncentrat, 3. silaža, 4. koncentrat i 5. sijeno i ovakav se raspored dalje

Pravilnomtehnikom hranidbe je maksimalna konzumacija suhe tvari i proizvodnjamlijeka

Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvod

La~of · ude z h

razr itet - zatvoreni s.usta sa a ?jem i digit '

X lp

KRALJEVSKA ZAŠTITA

ZA VAŠE KRAVE

t/ Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm joda

t/ Izvrsna vidljivost

V Vrhunska njega

V Potpuno zatvaranje sisnog kanala

V Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F

Brzo i jednostavno pranje sisa

V Spremno za korištenje

t/ Rastapa

t,/ Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili /

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, / Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima:

Natura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273

Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116

Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857

Agrocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

BILJNEOSTATKE OBVEZNOTREBA ZAORATIU TLO

Mnoga strništa koja su se zazelenjela nakon kiša u rujnu pokošena su i masa s njih uvijena je u bale ili osušena u "sijeno".

Iako tu ima svega, od korova do kvalitetnih trava, poslužit kako ne bi trebalo kupovati krmu. Ovako barem znamo što smo spremili i kojoj kategoriji životinja možemo "ubaciti" nešto lošiju voluminozu u obrok.

Loša praksa spaljivanja biljnih ostataka

Ovaj put osvrnut se na lošu praksu naših poljoprivrednika koji sve spaljuju biljne ostatke nakon skidanja uroda.

teren svjedoci smo kako ne mali broj poljoprivrednika nakon žetve ili berbe jesenskih usjeva spaljuje biljne ostatke, slamu ili kukuruzovinu. Spaljivanjem potpuno gubimo organsku tvar koja bi, unesena u tlo, djelovanjem mikroorganizama postupno prešla u humus kojim su uglavnom deficitarna naša tla. To pokazuju analize uzoraka tala sjeverozapadne Hrvatske pa masu koju bi mogli zaorati i popraviti stanje tla ustvari više štete nego koristi jer smanjujemo plodnost tla.

Vatra je opasna na poljima

Potrebno je spomenuti cu da puta i vatrogasci moraju obuzdavati plamen zbog paljevina koje prijete ili susjedovim kukuruzima ili gospodarskim zgradama.

Ove godine, zbog posljedica suše, u nedostatku dovoljnih voluminozne krme dio gospodarstava koja se bave proizvodnjom spremaju kukuruzovinu kao dio voluminozne krme za hranidbu do godine.

Iva Majhen- dipl. ing.-

Vatra ne smije· biti bez nadzora, a prije paljenja korova ili žetvenih ostataka treba uzorati brazdu oko parcele. Vatra uništava i drugi živi svijet koji je nevidljiv našem oku, ali svojim radom doprinosi biološkoj razgradnji tla i sudjeluje u njegove plodnosti.

Koristi od zaoravanja

Zaorane stabljke, korijenje i slamu u zemlji mikroorganizmi humus, a istovremeno se biljna hraniva koja dijelom biti na raspolaganju narednoj kulturi.

Brzina razgradnje biljaka ovisit o vrsti biljnih ostataka unesenih u tlo. Unošenje ostataka nakon žetve ili berbe korisna je mjera kojom se može popraviti plodnost i struktura tla, te potaknuti mikrobiološka aktivnost u tlu. Definicija plodnosti tla kaže da je ono sposobno osigurati biljkama potrebne hranjive tvari, vodu, zrak, toplinu, tj. pogodne uvjete za razvoj korijenova sustava, a time i same biljke. Svrhaje zadržati plodnost naših oranica, stoga je mjerama održavamo, a nikako tlo

Parcela nakon spaljivanja kukuruzovine

godinama osiromašivati urod, a premalo mu davati.

Za ekološku proizvodnji je na koji se postupa s biljnim ostacima (Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda "Narodne novine" broj 12/01 ). U 20 Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ekološkoj proizvodnji je da je "zabranjeno spaljivanje organske tvari, tj. biljnih ostataka poslije žetve usjeva". Malo je gospodarstva koja imaju dovoljne organskih gnojiva (stajnjaka, gnojovke) koja bi svake godine, ili barem svake druge, izvezli na oranicu, paje prava šteta gotovu "organsku hranu" spaljivanjem uništiti. Poljoprivredna gospodarstva koja su prije prodavala slamu nakon žetve, sada je zaoravanjem natrag u tlo.

savjeti unesenih nadzemnih ostataka je promjenjiva i ovisi o svakoj pojedinoj uzgojnoj kulturi. U prosjeku se radi o 4 - 5 tiha slame (pšenice, zobi), 6 - 7 tiha kukuruzovine, 2,5 - 3 tiha slame soje. Intenzitet razgradnje te organske tvari ovisi u mjeri o sadržaju dušika i lignina u biljkama. Pri unošenju velikih slame ili kukuruzovine može nastati depresija, odnosno nedostatak dušika za kulture. Kako bi se to izbjeglo, poželjno je dodati dušika u mineralnom obliku, ureu. Po jednoj toni slame potrebno je dodati 20 kg dušika. Prilikom zaoravanja žetvenih ostataka treba primijeniti gnojivo radi brže razgradnje ostataka u tlu. Ispitivanje i praksa pokazali su da su prinosi ako se prilikom unošenja žetvenih ostataka istodobno tlu daje dušik - urea. se zaorava 150 - 200 kg;ha uree. Dubina na koju je potrebno unijeti nadzemne ostatke na težim tlima je 10 - 20 cm, a na lakšim tlima, ako je u pitanju biljna masa, treba je unijeti u dublje slojeve tla.

Ako bi poljoprivrednici kukuruzovinu ostavili na poljima do pomažu širenju kukuruznog moljca. To se i ako se kukuruzovina ne unese u tlo. Da bi kvalitetnije zaorali biljne mase, dobro je te biljne ostatke, ako je prije oranja usitniti mehanizacije.

I

Unošenjem u tlo biljnih ostataka nakon žetve tlu se dio organske mase i zatvara kruženje organske i. tvari u prirodi što je bitno za prirodnu

itracentar

proširite

svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet_ med. kreditiranja u suradnji s Vašim bankama

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

HRANJIVI SASTOJCI

KRME ILI SASTOJCI

IZ KOJIH SU SASTAVLJENE BILJKE

U prošlom broju postavili smo neka pitanja i vas je, nadam se, na njih znala odgovore. Kao i u svakoj školi, i u svakom razredu postoje zbog kojih neke dijelove

gradiva treba više puta ponavljati, a to su koji nedovoljno slušaju i ne obaziru se na ono što se u školi Nažalost, ovi ne pažljivo svoje knjige ili ih ne ovi kada se postavljaju pitanja, ne znaju odgovore. - Mr.sc.

Za pretpostaviti je da i vama, mlijeka, ima onih koji nisu znali odgovore na postavljena pitanja. Pazi sada dobro! Svaki mlijeka treba imati svoju literaturu, svoju malu biblioteku-knjižnicu.

biblioteka = knjižnica, od dvije biblion = knjiga, knjižica i theke = ormar.

Koliko imate knjiga o proizvodnji krme, hranidbi krava i proizvodnji mlijeka? Imate li tim knjigama i uvezane Mljekarske listove? Godišnje 12 brojeva Mljekarskog lista i kada ih na kraju ili na godine date uvezati, što ne košta puno, dobijete 1 novu izvanredno dobru knjigu.

U našim osnovnim školama o proizvodnji krme i mlijeka nismo gotovo ništa Neka osnovna znanja smo stekli iz biologije i kemije. Koliko je u školi bilo koji su baš voljeli biologiju i kemiju? Zašto nam trebaju osnovni pojmovi iz biologije i kemije? Pa, eto iz razloga što se u zemlji stalno odvijaju kemijsko-biološki procesi. I u našim biljkama, od kojih proizvodimo sijenažu i sijeno, odvijaju se ti procesi u vrijeme

klijanja sjemena, rasta biljke i sazrijevanja biljaka. Za vrijeme procesa siliranja sjenaže i silaže u silosima se odvijaju biološkokemijski procesi. U organizmu naših krava, za vrijeme probave krme, u krvi i vimenu odvijaju se biološkokemijski i kemijsko-biološki procesi. Bez nekih osnovnih znanja iz kemije i biologije ne možemo razumjeti što se sve u prirodi i u procesima proizvodnje.

Tako smo došli i do kemijskih analiza krme. Bez kemijskih analiza krme i poznavanja njenog kemijskog sastava ne možemo sastavljati obroke za krave, koze, ovce koje trebaju proizvoditi mlijeka. Je li razgovarati o hranidbi krava koje u fazama laktacije proizvode mlijeka, s masti i (proteina)? Za razli-

Prvi otkos talijanskogIju/ja - 20. travnja i 100 % vrijednostisuhe tvari (ST) Ivica, Bregi)

mlijeka i njegovu razkvalitetu potrebne su i krme, s sadržajima hranjivih tvari.

Kod sastavljanja obroka za krave (na jednoj našoj velikoj farmi) te kemijskih analiza krme, je da u voluminoznoj krmi gotovo nema selena (Se). Kada je kemijska analiza pokazala da u sjenaži i silaži proizvedenima na tom gotovo i nema selena (Se), tek tada je bilo da u mineralnom dodatku treba za toliko selena (Se). Kasnije su kemijske analize zemlje pokazale daje zemlja na tom siromašna selenom, te da ga gotovo nema u tlu.

I kako sada hraniti krave bez kemijske analize zemlje i bez kemijske analize krme, a da krave proizvode od 30 do 50 litara mlijeka u vrhu laktacije, da se održi laktacijska krivulja, te da krave ostanu zdrave i u normalnim ciklusima reprodukcije?

Kemijske analize uzoraka zelene mase, sjenaže, sijena i silaže možete dogovoriti i obaviti u kemijskom laboratoriju Centra za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu na Sljemenu (telefon: 01 4550 042) ili na samom fakultetu u Zavodu za hranidbu životinja (telefon: 01 2393 939 ), te u novootvorenom Laboratoriju za kontrolu kvalitete hrane HSC u Križevcima (telefon: 048 279 072).

Svi naši koji su završili neke druge srednje škole i zanate, osim srednje poljoprivredne i srednje veterinarske škole, o biologiji i kemiji nisu gotovo ništa a kamoli nešto o proizvodnji krme i hranidbi krava. Teško je razumjeti proizvodnju krme i proizvodnju mlijeka bez nekih osnovnih znanja iz kemije i biologije

biljaka i životinja. Tako je za pretpostaviti da ima još onih koji nisu znali odgovoriti na prošla pitanja.

Što se to u biljkama? Na koji biljke stvaraju hranjive tvari i koje.su to hranjive tvari? Rekli smo da se svaka biljka sastoji od 2 dijela -vode i suhe tvari. Suha tvar se sastoji od 2 dijela - organskog dijela i mineralnog dijela. Dakle, svaka biljka se sastoji od: 1) vode, 2) organske tvari, 3) anorganske mineralne tvari ili pepela. Ako zagrijavanjem iz biljke odstranimo vodu do 100 % suhe tvari (ST), i ako tada suhu tvar zapalimo, organski dio biljke izgori, a preostane anorganski mineralni dio ili pepeo.

To kada izgori organski dio on iz krutog stanja prelazi u plinovito stanje - dim. Kada se dim razrijedi u zraku, on postaje nevidljiv. biljka svoj organski dio stvara iz zraka ili elemenata od kojih se sastoji zrak, a svoj mineralni dio iz minerala koji se nalaze u zemlji. Biljke za izgradnju svoje organske

Ml.fekarskili-:t 12/2007.

tvari imaju na raspolaganju elemenata od kojih se sastoji zrak. Kako bi moglE organsku tvar, biljkam,: su neophodne mineralne tvari kojE uzimaju iz tla.

Imaju li biljke isto tako na raspolaganju svih mineralnih tvari u tlu, odnosno zemlji?

Ne, na nekim tlima nemaju! Zc pretpostaviti je da na plodnim tlimc imaju. Na kiselim i slabo plodnirr tlima nemaju!!! Na kiselim i slabe plodnim tlima biljke vrlo sporo i teško stvaraju svoju biomasu i suhu tvar u daleko manjim nego li na plodnim tlima. Ima li te kakve veze s našom temom i hranidbom krava, ovaca i koza odnosno s proizvodnjom mlijeka"i Ima, svakako ima! To da naše hranidba krava ovisi o plodnosti tla Na plodnom tlu može izrast: (stvoriti se) mnogo više biomase · krme koja je, obzirom na sadrža: mineralnog dijela, bogatija kvalitetnija.

Idemo polako na kemijski sastav biljaka, odnosno krme.

Voda. Voda je sastavljena od dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Voda dio biljaka i krme. Zelene mlade biljke sadrže 70 do 80 % pa i više vode. U 100 kilograma zelene mase mladih biljaka ima 70 do 80 kilograma vode i 30 do 20 kg suhe tvari. Kod mladih ljuljeva prvog otkosa vrlo ima i 88 kg vode, a svega 12 kg suhe tvari (ST). Voda spada u hranjive tvari. dvije najjeftinije hranjive tvari su voda (H2 0) i kisik (0 2).

Zašto je važno poznavati sadržaj vode u krmi? Poznavanje vode (H20) i suhe tvari (ST)u krmi važno je radi poznavanja njezine hranjivosti i radi sastavljanja potrebnog obroka. Suha tvar je nosilac hranjivosti krme, a životinjama možemo davati pitku vodu.

Vodu u biljkama, odnosno krmi, nazivamo još i fiziološkom vodom, tj. vodom kojaje prošla kroz membranu. Ova voda, koje u i ima mnogo, veoma je važna u prehrani ljudi.

Sastav krmiva je prikazati na tri nivoa vode i suhe tvari

Svježa krma ima raspone vode i suhe tvari, do 88 % vode a svega 12 %suhe tvari.

Sušena krma ima od 7 do 12 % vode i 93 do 88 % suhe tvari. Ova krma se može duže vrijeme, a pripadajujoj sijeno i zrna žitarica.

Suha tvar (ST)sadrži 100 %suhe tvari i O % vode. Na suhu tvar se uglavnom voluminozna krmiva jer u njima sadržaj vode jako varira. U svježoj pokošenoj masi u travnju postoji do 88 % vode i 12 % suhe tvari. Pri slaganju sjenaže pokošenu masu valja prosušiti jer se tako smanji vode i udio suhe tvari.

Tako, u sjenaži može biti od 30 do 45 ili i 50 % suhe tvari, a u kukuruznoj silaži 30 do 35 % suhe tvari. Kada u skidamo prvi otkos, od 15. do 25. travnja, potrebno je izvagati pokošenu masu na površini od 4 x 4 metra ili 4 x 5 ili 5 x 5 metara. Nakon vaganja urod ili prinos po 1 metru kvadratnom, a zatim po 1 hektaru = 1O 000 m2 ili po 1 jutru = 5 700 m2 • Urod po 1 m 2 se od 2 kg, 2,5 kg, 3 kg, 3,5 kg ili 4 kg. To da smo po 1 ha proizveli 20 tona, 25 tona, 30 tona, 35 tona ili 40 tona zelene mase. Ako ova zelena masa ima 88 do 84 %vode, da smo proizveli svega 12 do 16 %suhe tvari i hranjivih tvari iz kojih je proizvesti mlijeko. U kasnijim otkosima u svibnju, lipnju i srpnju, eventualno u kolovozu, zatim u rujnu i listopadu su odnosi% vode i suhe tvari. Ti odnosi su kod usjeva ljuljeva, DTS, lucerne i crvene djeteline. Sve ove podatke potrebno je znati radi planiranja sjetvene strukture, te proizvodnje suhe tvari (ST) po 1 ha, proizvodnje sirovih (SB), bruto energije (BE) ili ukupne energije (UE).

Pitanja na koja trebate znati odgovore

Koliko ste u gore navedenom primjeru proizveli kilograma suhe tvari po 1 ha? Pogledajte sliku vaganja zelene mase u prošlom broju Mljekarskog lista. Tada smo mjerili 3,5 kg zelene mase po 1 m 2 sa svega 12 %suhe tvari. Ovo je iznosilo po 1 ha 35 tona zelene mase, od 31 800 kg vode i svega 4 200 kg suhe tvari (ST). Ova zelena masa je spremljena u sjenažu.

Koliko proizvesti sjenaže po 1 hektaru sa 30 % suhe tvari, koliko sa 35 %suhe tvari, a koliko sa 40 %suhe tvari? Poslije krave jesti ovu sjenažu, a mi da bismo znali

osnovni obrok voluminozne krme moramo znati sve ove podatke, kao i podatke o pojedinih hranjivih tvari u suhoj tvari (ST).

Podatke o pojedinih hranjivih tvari u proizvedenoj suhoj tvari krme možemo znati tek nakon kemijske analize uzorka krme u laboratoriju. Ovako rade farmeri svuda u svijetu.

Eto, zbog ovoga postoje laboratoriji za kemijsku analizu krme. Zbog toga smo uložili velike novce u novi laboratorij HSC-a u Križevcima. Ne da imamo još jedan laboratorij, nego da vi, mlijeka, možete u njemu kvalitetu vaše voluminozne krme, te da u njemu možete vršiti kontrolu deklaracija krmnih smjesa koje kupujete od tvornica hrane. Suha tvar i organski dio hranjivih tvari Ugljikohidrati

Ugljikohidrati su u hranidbi životinja od velike važnosti. Oni u biljkama oko¾ ili 75 %cjelokupne suhe tvari, a glavni su izvor energije. Izraz ugljikohidrati da su ovi kemijski spojevi sastavljeni od 3 kemijska elementa: ugljika (C), vodika (H) i kisika (O), a vodik i kisik su zastupljeni u istom omjeru kao i u vodi.

Pitanje: Nabrojite sve ugljikohidrate koje znate. Ovo je do broja Mljekarskog lista.

Svi naši farmeri i poduzetnici u proizvodnji mlijeka, prvotelke dnevno daju više od 30 litara mlijeka, moraju se brinuti za te krave. Što za prvotelke koje daju 40 i više litara, ili za onu koja daje 52 litre mlijeka, a mi nemamo kemijske analize sjenaže, silaže i sijena?!

DEHIDRACIJA

LUCERNE

Dehidracijom lucerne postiže se visoka krme (brašno, pelete) jer se smanjuje gubitak hranjivih tvari, ponajprije i vitamina.

Proces dehidracije sastoji se u tome da se zagrijavanjem usitnjene zelene mase (dva do tri centimetra) odstrani

- Mr. se. Darko Uher voda u što vremenu

Temperatura zraka na mlaznicama iznosi 700 - 800 °C koja u cilindru za sušenje pada na 180 °C, a zatim se u mlinovima može mljeti. Sušenje zelene lucerne u dehidratorimaje skupo jer se troši dosta energije za odstranjivanje vode. Kako bi se smanjili troškovi dehidracije, pokošena se lucerna u polju suši do pet sati, a zatim se odvozi na sušenje u dehidrator. Prilikom utovara u prikolicu, masa se usitnjava. U dehidratorima se kao gorivo rabi mazut, plin i ugljen. Prema istraživanjima u stacioniranom se dehidratoru za tonu gotovog proizvoda troši 3.797,9 kWh, od u polju 343,9 kWh, a u sušari 3.454,4 kWh. Prema francuskim podatcima, u troškovima dehidrirane lucerne energija sudjeluje s 30,3 %, amortizacija 30,3 %, i porezi 24,3 te drugi troškovi s 15, 1 %.Troškovi sušenja u dehidratoru mogu se smanjiti ako prije sušenja obavimo cijelucerne. se dobije 50 %soka s tri do posto bjelanse sirovi sok odmah upotrebljava za ishrani svinja, dok se lucerna dalje suši. Dobiveni sok, osim izravne upotrebe, može poslužiti za dobivanje koncentriranog soka koji sadrži 4050 %suhe tvari te 15 - 18 % vina. Koncentrirani se sok može dobiti isparavanjem sirovog soka što je dosta skupo. Koagulacijom i separacijom lucernine u soku može se dobiti koncentrat sa 45 - 50 % bogatih karotinom. Drži se kako bi se u mogli proizvoditi izolati koji bi sadržavali 90- 94% sirovih bjelanOvaj izolat bi se mogao upotrebljavati i za ishranu ljudi. Istraživanja pokazuju da vitaminska pasta dobivena centrifugiranjem nakon prešanja .lucerne sadržava u potpuno suhoj tvari 48,4 %

Sadržaj u soku bio je 43 %,u zelenoj masi lucerne 21,4%, a u pulpi 13,1 %(tablica 1).

Tablica 1: Sadržaj i karotina u proizvodimalucerne

Tablica2: brašnaprema klasama

Kemijskisastav Superklasa KlasaI Klasall

Prema istraživanjima, vinasti koncentrat ima koncentraciju hraniva i probavljivu energiju kod svinja:

- suha tvar92,0 %

- sirove 50%

- ekstrakt etera 9 ,8 %

- sirova celuloza 3,3 %

- pepeo 15,2 %

- kalcij 4,3 %

- fosfor0,9%

- lizin3,4%

- metionin + cistein 1,6 %

- probavljiva energija 16,8 MJ

Zbog visoke brašno lucerne se znatno upotrebljava u pripremanju obroka za stoku i to:

• za goveda i ovce prelazi 20 % obroka

• svinje (suprasne poželjno 10%

• kokoši 1-5%

• 25 - 30 %

Prema brašno se klasira u super-klasu, I. klasu i II. klasu (tablica 2). Organiziranjem sušenja lucerne u dehidratoru, moramo voditi o košnji u optimalnom sta-

r.:Delaval

Peletelucerne

<liju razvoja (pupanju). To je nemo- rano, košnju lucerne (u prvom pou prvom ciklusu košnje. rastu za dehidraciju) treba oko se s košnjom kasno, pa 7 - 1O dana prije pupanja, lucerna kasnije polegne. Zbog srna- kako bi u drugom ciklusu dobili opnjenog sadržaja hraniva u lucerni teže timalan stadij za košnju luceme. se dobiva visoka brašna. Pro- Ranijom se košnjom dobije nešto niži dehidrator radi kontinui- prirod, alije brašna

Nudimo vam: - izmuzišta - kompjutorsku ishranu - laktofrize - ostalu stajsku opremu i sredstva za - sisteme za izgnojavanje higijenu - krmne zabrane i 11lige-boksove 11 Zastupnici za

KVALITETAVODE

, ZA PICE MUZNIH

V

ZIVOTINJA

Od svih farmskih životinja muznim kravama je osobito potrebna voda, i to proporcionalno njihovoj i proizvodnji mlijeka kojeg je voda sastavni dio (86 do 88 %).Voda u mlijeku od popijene vode, vode iz hrane te vode koja u tijelu nastaje oksidacijom masti i

Kaže se da je to voda koju je životinja popila plus ona iz hrane.

Higijenska ispravnost vode za važna je, jer neke bolesti i smanjena proizvodnja mogu biti uzrokovane lošom kvalitetom vode.

U Republici Hrvatskoj na snazi je Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za (NN 182/04) u kojem se navode maksimalno dopuštene koncentracije tvari prisutnih u vodi. Prema Pravilniku voda za napajanje životinja mora biti istovjetna onoj kvaliteti vode koju piju ljudi.

Funkcijevode

Voda je medij u kojem se odvijaju sve kemijske reakcije u organizmu. Krv, koju 80 % voda, najvažniji je prenosilac kisika u tkiva i dioksida iz njih. Voda je ustvari: kod ekskrecije, regulator tjelesne temperature te sredstvo koje regulira pH tjelesnih vode se hrana, izaziva retencija dušika i njegov gubitak kroz feces. se ureje.

Životinje preživjeti ako izgube skoro svu tjelesnu i oko pola ali gubitak 1/1Ovode iz tijela smrt.

Za maksimalnu proizvodnju životinjama je potrebno kontinuirano napajanje. vode unesene u organizam mora biti istovjetna vodi

Voda je najobilniji sastavni dio tijela u svim njegovim fazama rasta i razvoja. Tijelo teleta sadrži 75 do 80 %, a u junadi postotak se od 55 do 65 %.

Mr. se. Kristina -

izgubljenoj mlijekom, mokrenjem, fecesom, znojenjem i isparavanjem. Potrebe za vodom

Na potrošnju vode muznih životinja brojni pasmina, tjelesna masa, suhe tvari i postotak vlage u hrani, temperatura i relativna vlaga u okolišu, temperatura vode, njena kvaliteta i dostupnost te stupanj proizvodnje. Životinje pijenjem zadovoljavaju 80 - 90 % potreba za vodom. su podaci u literaturi o vode dnevno potrebnoj pojedinim vrstama i kategorijama životinja.

unošenjem soli i bjepotrebna je i vode. Na vanjskoj temperaturi iznad 30 °( javlja se ubrzano disanje, pri se gubi vode pa životinje U toplim danima unos suhe tvari i proizvodnja mlijeka opadaju. Ako su životinje na pašnjaku gdje su sjenovita mjesta i gdje se mogu skloniti od žege, a voda je negdje na

suncu, dokazano je da nevoljko na pojilo.

Kvalitetavode

Kvaliteta vode vrlo je važna za proizvodne rezultate i zdravlje muznih krava. Ako u vodi ima nitrata, pesticida, minerala poput željeza i sumpora, krave nerado piti takvu vodu. Mjesta za napajanje životinja moraju biti od bilo kakve kontaminacije mikroorganizmima, kemijskim tvarima ili drugim

Na farmama neizostavno nastaju tvari koje mogu kontaminirati izvore vode, a to su nitrati, mikroorganizmi, mnoštvo organskih tvari i otopljenih mineralnih tvari.

Površinski izvori vode kojima životinje imaju pristup, uvijek su potencijalno kontaminirani. Voda može poslužiti kao rezervoar raznim bolesti. U vodama kontaminiranim fecesom mogu se razviti plavo zelene alge koje uzrokuju tremor

Tablica 1: Potrebe za vodom

Vrsta životinja potreba Maksimalnapotreba vode, litara vode. litara

Goveda krave 50 (30-70) 100-120

Junad i iunice 25 05-35) 70

Junad do 1 godine 20 (15-25) 30

Telad (4-6 mieseci) 15 (10-20} 25

Telad (stara 3 mieseca) 13 15-16

Telad (stara 2 mjeseca) 11 12-14

Telad (stara I miesec) 8 10

Ovce i koze

Ovce

5 (2-8) 10-12

Koze 3 (2-5) 10-25

Janiad do I godine 1,5 0-3) 4

Kravama je potrebnoosiguratidovoljne kvalitetne vode

jetre i smrt. Stoga je takve izvore potrebno redovito pregledavati pogotovo tijekom suhog vremena.

Higijenska ispravnost vode za se osnovnim, proširenim i redovitim pregledom vode te posebnim pregledom novih crpilišta. Ovi pregledi orfizikalne, kemijske te mikrobiološke pokazatelje.

Voda za rutinski se ispituje tzv. malom sanitarnom analizom, a povremeno se obavljaju i proširene analize. fizikalnokemijskim i mikrobiološkim metodama u vodi se boja, mutmiris, okus, temperatura, pH, elektroprovodljivost, kloridi, na organske tvari, koncentracija amonijaka, nitrita, nitrata te bakterija.

Boja je parametar koji nema posebno higijensko ali ako je promijenjena daje vodi loš izgled. Ta promjena nastaje zbog prisutnih otopljenih i suspendiranih tvari, npr. prirodnih metalnih iona (željeza ili mangana), humusnih i tresetnih tvari, planktona ili otpadnih voda.

vode je efekt izazvan rasipanjem svjetlosti koji u

Mljekarski list 12/2007.

vodi uzrokuje suspendirana i koloidno otopljena tvar. Ta tvar može biti anorganska, kao npr. glina, pijesak, živa tvar (plankton), ili neživa organska tvar. i boja vode štete izgledu. Mutnu vodu ocjenjuje se kao vodu sumnjive obzirom na izvore od kojih ona može potjecati. Iznenadna pojava u podzemnoj ili izvorskoj vodi uvijek je pokazatelj vode.

Miris je najbolje odrediti odmah, na licu mjesta, najkasnije dva sata po uzorkovanju jer se neki mirisi gube vrlo brzo (sumporovodik). Miris ima sanitarnu važnost jer je prvi pokazatelj vode. Dobra i higijenski ispravna voda je bez mirisa, a to uvjetuje i Pravilnik. Miris može potjecati od prirodnih tvari: trava, organske i anorganske tvari i stva. Mikroorganizmi, a osobito alge, daju vodi razne mirise: miris na zemlju, treset, plijesan, trulež, kemikalije.

Okus. Voda je u prirodi, osim morske, bez okusa. Strani okus, kao i miris može potjecati iz izvora. Higijenski ispravna voda ima ugodan, okus. Okus vodi daju organske i mineralne tvari

koje se nalaze u njoj. Ako je okus slan, bljutav ili sladunjav, podrijetlo . se može utvrditi kemijskom i bakteriološkom analizom.

Temperatura vode se pri uzimanju uzorka. Najpogodnija temperatura vode je od 8 - 12 °c. Hladna voda (manje od 5 °C) šteti zdravlju, a preko 15 °( nije ukusna i ne osvježava. Hladna voda olakšava životinjama održavanje tjelesne temperature i životinje je radije i uzimaju.

Kiselost ili lužnatost mjeri se pH vrijednostima. Skala pH se od O Oako kiselo) do 14 Oako lužnato) sa srednjom vrijednosti 7 koja odgovara neutralnoj otopini. pH vode uvjetuju otopljeni ioni; u prirodnim vodama zavisi o ravnoteži izmeotopljenog dioksida i karbonata i je u intervalu 6,5 - 8,5. Ekstremno kisela i lužnata voda može uzrokovati probavne probleme životinja (smanjen apetit, smanjenje proizvodnje i odbijanje vode).

Elektroprovodljivost je mjera sposobnosti vode u elektriciteta. Proporcionalna je koncentraciji iona u vodi, kao što su anorganski anioni (kloridi, nitrati, sulfati, fosfati) i kationi (natrij, kalcij, magnezij, željezo). Organske tvari (ulje, fenoli, alkoholi, nisu elektroprovodljive.

Kloridi su prisutni u svim vrstama vode, u vidu metalnih soli. Mogu potjecati iz tla jer su lako topljivi, iz ili otpadnih voda, osobito s fekalnim sadržajem, jer su sastavni dio urina. Nije poznato da visoke koncentracije klorida na iako one korozivno djeluju na metalne cijevi i štetne su za biljke. se odnosi na otopljenih soli kalcija i magnezija, ali i drugi kationi, poput cinka, željeza i mangana, na vode. Dijeli se na karbonatnu ili prolaznu i nekarbonatnu ili stalnu. se izražava njemastupnjevima. Voda iznad 35 0 dH podnošljiva je za dok su one od 50 i više neupotrebljive. Najboljeg okusa je voda ukupne

od 1O - 15 °dH. vode nema utjecaja na zdravlje ljudi i životinja, s ekonomskog je stajališta nepodesna jer stvara kamenac u kotlovima, muznoj opremi, utrošak energije, otežava kuhanje i dr.

Organske tvari u vodi na vode. Može biti prirodno od uginulih biljnih i životinjskih organizama ili sekundarno koje od ljudske ili životinjske otpadne tvari ili industrijskih otpadnih produkata.

Sa zdravstvenog stajališta opasna je ona organska otpadna tvar koja je nosilac patogenih mikroorganizama i parazita te ona koja sadrži kancerogene ili tvari opasne po zdravlje. frakcije organske tvari u vodi predstavljaju dušikovi spojevi, amonijak, nitriti i nitrati i znak su Sa zdravstvenog stajališta opasnost predstavljaju nitriti i nitrati.

Amonijak. Pod pojmom amonijak podrazumijeva se i neionizirani (NH 3 ) i ionizirani (NH4 +) oblik. U vodi, u pravilu, nema amonijaka. Prisutnost amonijeva dušika, koji je produkt raspada biljnih i životinjskih u površinskim vodama ukazuje na svježe organsko U podzemnim vodama amonijak se može javiti kao produkt prirodnih mikrobioloških procesa redukcije nitrita i nitrata uz oksidaciju huminskih kiselina.

Nitritni dušik pojavljuje se kao u biološkoj razgradnji organske tvari koja sadrži dušik. U procesu nitrifikacije bakterije (npr. Nitrosomonas) pod aerobnim uvjetima oksidiraju amonijak u nitrite. Nitriti mogu nastati bakterijskom redukcijom nitrata u anaerobnim uvjetima procesom denitrifikacije.

Nitriti se nalaze u površinskim vodama jer se tu lako oksidiraju u nitrate. U podzemne vode dospijevaju ispiranjem iz tla. U vodi nitrita

uglavnom nema, ili se nalaze samo u tragovima. Vode nitritima ukazuju na prisutnost organske otpadne tvari. U vodi za svježe cementiranih bunara, ili u vodi iz cijevi koja nema ostalih indikatora može biti koncentracija nitrita, ali nema higijensko mogu prevesti nitrate u korisne spojeve, ali i u oblike, nitrite. Nitriti smanjuju kapacitet prijenosa kisika u krvi s hemoglobinom i methemoglobinemiju. Simptomi otrovanja nitratima su: otežano disanje, ubrzano bilo, modre sluznice i obojena krv. Nitrati su i kancerogenih oboljenja zbog nastajanja opasnih spojeva nitrosamina. znanstvene studije su pokazale da nitrata smanjuje koncepciju kod krava.

Zdravstvena ispravnost. Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za ukupan broj svih živih bakterija u 1 mL vode za

ne smije biti od 20 kolonija izraslih na hranjivoj podlozi nakon inkubacije tijekom 72 h na temperaturi od 37 °C. Voda za ne smije sadržavati u 100 mL ukupne koliformne bakterije ni sporogene anaerobne bakterije. Na mikroorganizme u vodi je djelovati jedino postupcima dezinfekcije pri se upotrebljavaju klorni preparati.

Ako ne zadovoljava kriterije navedene u Pravilniku, voda nije pogodna za i napajanje te se mora kondicionirati i dezinficirati.

Kondicioniranje vode obavlja se primjenom fizikalnih i kemijskih postupaka: taloženja, koagulacije i flokulacije, sedimentacije, filtracije i aeracije. Proces taloženja odvija se u velikim bazenima, gdje voda lagano a suspendirane se talože na dno. Kako bi taj postupak bio što djelotvorniji dodaju se koagulanti. Na taj je ukloniti i do 90 %suspendiranih tvari te oko 70 % bakterija. Zbog preostalih tvari nužno je vodu filtrirati, a po potrebi i aerirati.

BOLEST PLAVOG JEZIKA

- Mr. se.Antun

U nas se ova bolest pojavljivala u južnoj Hrvatskoj. U stadu oboljelih ovaca može 1O%životinja uginuti.

U je bolest plavog jezika postala velik problem uzgajiovaca u Bavarskoj, a bolest je i u goveda. Smatra se da ljudi ne obolijevaju od ove bolesti.

BOLESTI. bolesti je virus koji može duže vrijeme preživjeti u vanjskoj sredini. Temperatura od 50 °C uništava ga za 3 sata. Niska temperatura pogoduje dugom preživljavanju virusa u okolini.

ŠIRENJE BOLESTI. Primarni izvor bolesti su zaražene ovce, kliconoše mogu biti koze, goveda i divlji Bolest je sezonskog karaktera, javlja se u vlažnim godišnjim dobima u nizinskim krajevima i dolinama. Zarazu prenose komarci i drugi insekti koji se hrane krvlju, npr. obadi. Bolest se može prenijeti s inficirane na zdravu životinju krvlju, ali i prilikom pripusta (spermom).

ZNAKOVIBOLESTI.Vrijeme od ulaska virusa do pojave prvih znakova bolesti (inkubacija) u prosjeku traje 7 dana, odnosno od 5 - 20 dana. Prvi znak bolesti je povišena tjelesna temperatura od 41 °C do 42 °C, odnosno groznica koja traje 7 dana. dan od groznice javlja se punokrvnost usni i nosne sluznice, zatim slinjenje i pjena iz usta zbog mljackanja životinje. Iz nosa se u cijedi sluz, a kasnije se pojavljuje gnoj ili krv. Usne i jezik uz pojavu krvarenja.

Bolest plavog jezika je zarazna bolest od koje obolijevaju ponajprije ovce, a mogu oboljeti i drugi i divlji Prema podacima ureda za epizootije koji prati pojave zaraznih i parazitskih bolesti u svijetu, bolest plavog jezika u proteklom je razdoblju dijagnosticirana u: Portugalu, Francuskoj, Španjolskoj i drugim zemljama Europe i svijeta.

U težim jezik je i visi iz usta, a može biti tamnoplavo obojen. Sluznica u usnoj šupljini se ljušti uz pojavu krvarenja i neugodnog mirisa. Iscjedak iz nosa može se osušiti i pritom otežavati disanje životinje. Promjene se mogu javiti na krunskom zglobu nogu, a papci mogu biti topli i bolni na dodir. Bol u papcima prisiljava životinju da dugo leži ili hoda "na koljenima". Jedan od znakova bolesti može biti i U lakšim životinja ozdravi, dok u težima dolazi do Ozdravljenje u prvom redu ovisi o promjenama na ustima i ostalim organima. je da prougiba 2 - 30 % oboljelih životinja. Znakovi bolesti goveda su bolesti ovaca.

DIJAGNOZA BOLESTI. Promjena na gubici, a kasnije i pojava šepanja na bolest koja se precizno pretragom krvi i krvnog seruma. Bolesti plavog jezika mogu biti slinavka i šap, zarazna šepavost, boginje ovaca, zarazni ektim i bolest sluznica goveda. Ciljana terapija ne postoji, se moraju poboljšati uvjeti hranidbe i držanja životinje, što pozitivno djeluje na ozdravljenje.

PREVENTIVABOLESTI. Prva i osnovna mjera je stroga zabrana uvoza ovaca, goveda i duboko smrznutog sjemena iz zemalja u kojima je prisutna bolest. Ovce i koze treba kupovati iz stada koja su pod veterinarskim nadzorom. Uništavanjem komaraca i drugih insekata koji se hrane krvlju smanjuje se infekcije životinja.Jedna od preventivnih mjera je i vakcinacija životinja. Staje u kojima su boravile oboljele životinje treba temeljito dezinficirati kao i opremu koja je bila u kontaktu sa

sam mlijeka i ne želim uzgajati mušku telad. Zanima me, postoje li ikakva u prodaji teleta starog 15 dana?

Barica

Ne postoji nikakvo Tele staro 15 dana smije u promet, ali pod uvjetom daje i da ima potvrdu o U promet NE SMIJEtele starije od 2 mjeseca ako nije tuberkulinizirano.

Mr.se.Antun M(jekarski list 12/2007.

<1Jugogodišnja tradicija prodaje steonih junica

1nljekara1na i trgor>ci,nadžljeni si..,ijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEINISIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO!

JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJEI i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od

</Juditekorak ispred!

Investirajte u bolju

I FIZIOLOŠKE

FUNKCIJE

VIMENA

žlijezda (glandula lactiferi) je kožna, modificirana znojna žlijezda složene osposobljena za mlijeka. Osnovna joj je uloga ishranu i razvoj podmlatka. Vime krave je negoli svih životinja, a sastoji se od žlijezde. Nalazi se stražnjih nogu u preponskom tetiva (ligamentum suspensorium ma-mmae)dijeli vime na dvije polovice. Sise vimena bi trebale biti u paralelnom položaju, poželjne debljine i dužine. Pravilne sise su za kvalitetnu mužnju, osobito strojnu.

Na vrhu sise je sisni kanal

Svaki vlasnik krava, mlijeka, wlo dobro poznaje pravilan izgled vimena, ali radi

što bolje i kvalitetnije proizvodnje mlijeka potrebno je, osim izgleda, poznavati i funkcioniranja žlijezde. Dobri higijenski uvjeti, pravilan postupak za wijeme

mužnje, ispravan postupak s mlijekom nakon mužnje "iskorištavanje vimena" i ispravnost mlijeka za ljudsku prehranu.

(ductuspapillaris)dužine 8 - 14 mm koji uz kružnog regulira kontinenciju mlijeka. Zaobijeni vrh sise poželjan je, dok drugi oblici (ljevkasti, tanjurasti, džepasti i sl.) nisu zbog zadržavanja mlijeka i stvaranja idealnih uvjeta za razvoj bakterija te nastanak mastitisa. Sisni kanal se produžava usisnu cisternu (sinuslactiferi)koja služi za skupljanje mlijeka, a prekrivena je osjetljivom sluznicom. Dio cisterne je i u tijelu vimena gdje mlijeko dospijeva iz alveola (žljezdanih mjehupreko kanala (ductus lactiferi). Unutrašnjost vimena se sastoji od vezivnog tkiva (intersticija) koje prožima režnjeve i spužvastog (parenhimskog) tkiva

koje se sastoji od mnogobrojnih krvnih žilica, i žljezdanih - alveola. žlijezda kod muških životinja je zakržljala, dok do razvoja vimena mladih junica dolazi u razdoblju spolnog sazrijevanja. spolnih hormona, konkretno estrogena, znatno na razvoj sustava (tubulo-alveolarnog dijela) u vimenu. Potpuni razvoj žlijezde je za vrijeme graviditeta kada pod djelovanjem velikih estrogena (iz posteljice) i progesterona (iz tvorbe na jajnikucorpus luteum) dolazi do znatnog umnožavanja žljezdanog dijela vimena. Nakon poroda i izlaska posteljice pada koncentracija spolnih hormona estrogena i progesterona u krvi. Padom koncentracije spomenutih hormona iz prednjeg režnja hipofize se hormon prolaktin i žlijezda stvarati mlijeko.

2-A: Prikaz sise žlijezde;2-B: alveola

Mlijeko koje se skuplja u alveolama može istjecati samo pod djelovanjem oksitocina, hormona mužnje koji se iz stražnjeg režnja hipofize u krv pa se krvnim žilama prenosi do žlijezde. Tele dok siše (ili muzna nadražuje osjetilne živce oko sise i izaziva kontrakciju mioepitelnih stanica te se na taj mlijeko

Damir dr. vet. med.-

81oodVHaef

potiskuje prema cisterni. Taj nadražaj (refleks sisanja) oksitocin koji nadalje vrši kontrakciju mioepitelnih stanica (u 5 - 6 min.). U krava se javlja i uvjetni refleks oksitocina koji nastaje nakon radnji koje prethode mužnji (pranje vimena, lupanje kantama i sl.). Grub postupak s kravama za vrijeme mužnje može znatno smanjiti izmuženog mlijeka, što je u vezi sa regulacijom žlijezde. Maltretiranjem i plašenjem životinja za vrijeme mužnje je adrenalina (hormon nadbubrežne žlijezde) koji uzrokuje sužavanje kMlih žila pa ne dolazi do ispunjavanja kivlju žljezdanih dijelova vimena i erekcije sisa, što uzrokuje otežanu i usporenu mužnju. Kod eksterijerne ocjene holstein pasmine goveda svakako je izgled vimena pa lijepo vime znatno utjecati na ukupnu ocjenu plotkinje (kod nas 40 %). O važnosti izgleda vimena holstein goveda svakako govori i podatak da od šesnaest linearnog ocjenjivanja samo na vime otpada sedam i to vezanost prednjeg vimena, smještaj sisa, dužina sisa, visina zadnjeg vimena, širina zadnjeg vimena, kvaliteta suspenzornog ligamenta i dubina vimena. Na kvalitetu vimena znatno pravilnim izborom bikova koji u visokom postotku prenose nasljedne osobine za vime. U proizvodnji svrha je dobiti što mlijeka uz minimalni utrošak. Svakako da je prostrano, pravilno vimekoje uz kvalitetnu hranidbu davati mlijeka u broju laktacijajedan od osnovnih u uspješnom pokretanju proizvodnje.

Mljekarski list 12/2007.

Pravilno vimena potomstva bika Kian

dužine sisa - važno svojstvokod strojnemužnje

Pravilno vime simentalca

KRAVA TELE

KAO SPAS

Globalizacija i približavanje Hrvatske euroatlantskim organizacijama nam

jedan sasvim novi pristup poimanju i organizaciji društva pa u tom smislu osobitu pažnju valja usmjeriti na oprezno i mudro upravljanje našim

prirodnim resursima kako bismo u segmentima, gdje je to postigli samodostatnost uz

ZA NASEMESNO

održivu produkciju i okoliša. Ovo se osobito odnosi na hranu, pitku vodu i energiju, temeljne odrednice suvereniteta svake države.

Proizvodnja mesa i mlijeka, uz žitarice, predstavlja esencijalnu poljoprivrednu produkciju i svaka država nastoji proizvodnju koja ovisnost o uvozu hrane kao osnovne ljudske potrebe. U proizvodnji mlijeka postigli smo pomake, no proizvodnja mesa, u prvom redu ne zadovoljava što nije samo kod nas. Operativnim programom razvoja govedarstva, mjerama ruralnog razvoja, te poticaja za tov junadi i uvoznog podrijetla nastoji se proizvodnja u mesnom govedarstvu. Uvozna telad nije zadovoljarješenje zbog same što se radi o uvozu, ali ni kvalitetom nije ravna našoj teladi i junadi. Vlastitim uzgojem nastoji se osigurati dovoljno materijala za tov. govedarstvo osigurava telad za tov, udio simentalca posljednjih se godina sve više smanjivao na holsteina, koji kao pasmina ne postiže rezultate u tovu. S druge strane, simentalskog uzgoja temelji se na malim a to su uglavnom koja smanjuju proizvodnju ili odustaju od nje. Zakonodavac je stoga predvidio poticanje kategorije krave dojilje s 1.000 kn po grlu. Krava dojilja je govedo kombinirane

ili mesne pasmine, te križanka kombiniranih ili mesnih pasmina je osnovna namjena proizvodnja teladi. krave dojilje spadaju prema terminologiji u sustav takozvanih krava skupa s onima u sustavu krava-tele koje vidimo kao spas za naše mesna govedarstvo. U Strategiji razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske, koju je prihvatio Sabor, u poglavlju VIII3.2.2. navodi se "Kako bi se ostvarili ciljevi, kako proizvodnje mlijeka, tako i mesa,

kako zbog potreba tržišta, tako i zbog pristupa EU nužno je hitno poduzeti mjere razvitka govedarstva ... Potrebna je usmjerenost na izvore hrane, sada nedovoljno iskorištenih livada i pašnjaka". Misli se u prvom redu na proizvodnju junadi u sustavu krava-tele. Uzgoj goveda sustavom krava-tele nije važan samo radi proizvodnje hrane, nego i radi biološke raznolikosti. Svojim prisustvom na pašnjaku stoka sukcesiju

Slika 1: Križanei simentalcai charolaisau Mokrompolju

vegetacije prema klimazonalnoj zajednici - šumi, cime se spašava vrijedan ekosustav s florom i faunom u kojoj participiraju mnoge rijetke i ugrožene vrste. lako se zarastanjem stvaraju novi ekosustavi, oni su siromašniji florom i faunom i njih uglavnom naseljavaju široko rasprostranjene vrste koje nisu ugrožene. Može se raspravljati i o krajobrazne raznolikosti, tradicijskom sela itd. Iz svih navedenih razloga tijekom 2006. godine poticaji za uzgoj goveda sustavom krava-tele su i sada iznose 3.000 kuna za kravu s teletom.

Pašni uzgoj goveda

Uzgoj goveda sustavom kravatele podrazumijeva pašni uzgoj u kojemu krava na pašnjaku othranjuje tele, odnosno june, koje po završetku pašne sezone ostaje na gospodarstvu za daljnji tov ili ide na tržište. U uzgoju se koriste kombinirane i mesne pasmine goveda. Pod kombiniranim pasminama misli se ponajprije na simentalca, a od mesnih pasmina najkvalitetnije rješenje je charolais.

Simentalska telad je skupa, stoga sve više junadi vidi izlaz u paralelnom držanju stada u sustavu krava-tele koje im osiguravajunad za tov. Isto tako, sve više mlijeka razmišlja o ovom uzgoju kao alternativnom izvoru prihoda koji im ujedno pruža i psihološku stabilnost, jer je naših mlijeka opterevisokim kreditima. Zainteresirana skupina su i mali ratari koji sa svojim relativno malim površinama (do 50 ha) nisu više konkurentni na tržištu.

Minimalno poticana iznosi 25 krava, a po kravi valja osigurati oko 0,8 ha pašnjaka i 0,25 ha površina za proizvodnju krme namijenjene hranidbi u zimskom vremenu. Situacija u kojoj moramo imati dosta veliko stado kako bismo ostvarili poticajna

sredstva, te znacaJne površine, predstavlja okolnosti naših poljoprivrednika zainteresiranih za uzgoj goveda sustavom krava-tele, posebice u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Isto tako, cijene rasplodnih junica mesnih pasmina u Europi izuzetno su visoke, a i ponuda je veoma oskudna. Charolais steona junica stoji u Francuskoj oko 20.000 kuna. S druge strane, malismanjuju svoja stada i polako odustaju od proizvodnje, a simentalac je u tim dominantna pasmina. Cijena ovih krava i junica višestruko je manja od onih uvoznih, a radi se o grlima koja su uglavnom na pašu; to je uzgoj našim uvjetima. Uvoznoj robi treba puno vremena da se prilagodi našim uvjetima, ako se prilagodi. Bila bi prava šteta kada bi simentalska rasplodna grla, idealna za uzgoj goveda sustavom krava-tele, završila u klaonicama. Hrvatska ima i neiskorištene resurse idealne za uzgoj goveda sustavom

krava-tele, posebno na težih uvjeta gospodarenja. se da je neto zarada po jednoj kravi otprilike 5.000 kuna, što podrazumijeva prihod od prodanog juneta i poticaj od 3.000 kuna. Mlado june, po završetku pašne sezone, staro je 8 - 9 mjeseci i ovisno o kvaliteti pašnjaka može težiti 250 - 350 kg. Da bismo ovo postigli, valja osjemenjivati (pripuštati) krave i junice pašne sezone, kako bi se telite krajem zime godine. Sve mlijeko koje krava proizvede na pašnjaku namijenjena je teletu (slika 1). je praksa dosadašnjih kupnja simentalskih krava iz uzgoja, zatim im se pridoda rasplodni charolais bik, kojega možete kupiti u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sustav krava-tele u Mokrom polju

Na grada Novske uzgoj goveda sustavom krava-tele živnuo je lanjske godine, pa danas imamo tri Podnesena su dva zahtjeva za kupnju steonih junica mesnih pasmina u sklopu

Mljekarski b:~t 12;2007.

Slika 2: Štala za uzgojgovedasustavomkrava-tele, OPG iz Bobovca

Operativnog programa razvoja govedarstva. Isto tako, na MPŠVG-a,Uprave za održivi razvoj seoskog prostora, kojim se ostalog sufinancira nabava rasplodnog materijala za uzgoj goveda sustavom krava-tele sudjelovalo je osam Naši drže stoku u Mokrom polju, jedan dio odustao bi od (dijela) ratarske proizvodnje i uzgoj bi se odvijao na kultiviranim travnjacima u obliku pregonskih pašnjaka. Zanimljiva je struktura poljoprivrednih proizkoji su se prijavili na ministarstva, kao i podatak o tome su se prije bavili sadašnji sustava krava-tele. Ima onih koji se bave dominantno ratarskom proizvodnjom, a nemaju dovoljno zemlje kako bi rentabilno poslovali (3), slijede junadi koji nastoje osiguratijunad za tov iz

vlastitog uzgoja (2), zatim su tu dvije braniteljske zadruge i na kraju kravljeg mlijeka koji bi se bavili paralelno s dvije vrste proizvodnje da imaju uvjete za to, a to je radna snaga i dovoljne zemljišta (6). Objekti za uzgoj Štale za uzgoj goveda sustavom krava-tele nisu tehnološki zahtjevne poput onih za muzne krave. Zapravo je umjesnije ove objekte nazivati zimskim prihvatilištima. Dovoljne su nadstrešnice na jednu "vodu" ili "vodu i pol", a stoka boravi u njima zimi, tj. za vrijeme mirovanja vegetacije. Treba naglasiti da stoka u ovom uzgoju ionako nerado boravi u zatvorenim objektima, što olakšava štale, a potrebe za steljom puno su manje. Ponegdje se u uzgoju goveda sustavom kravatele ne koriste nikakvi objekti, osim porodilišta. Stoka je

AGRODOL

vani skoro cijelu godinu. Tijekom zimskog razdoblja hranidba se temelji na sijenu, sjenaži i kukuruznoj silaži, a pred teljenje se može dodati i smjesa za muzne krave.

uzgoj goveda sustavom krava-tele nije pretjerano zahtjevan glede hranidbe, držanja goveda i proizvodnje krme za zimu, a prihodi su više nego solidni. U Hrvatskoj su preduvjeti za ovu vrstu proizvodnje: pašnjake imamo, poticaji postoje, tržište postoji, operativni program postoji, rasplodne krave i junice možemo povoljno kupiti u Hrvatskoj. Teško da se danas može vrsta privredne djelatnosti gdje u prvoj godini poslovanja možete zaradom pokriti dobar dio ulaganja, zato nije da je toliko zainteresiranih za ovu perspektivnu

Za zdravu muzaru, više kvalitetnog mlijeka i dobit.

Dodatak stelji u štalama s ležišnim

odjeljcima

Povisuje razinu higijenskih uvjeta

držanja krava

suho i vime, bolju

kvalitetu mlijeka, zdravije papke

te znatno smanjenu potrošnju slame

Smanjuje smrad i ublažava problem s muhama

stajski gnoj

Za udobnost i higijenu u stajama

Neka vam ovaj higijenski postupak ne bude suvišan!

IZDVAJAMO IZ OSTALE PONUDE

KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: POUZDANOG PARTNERA NAJPOVOLJNIJU CIJENU

KVALITETU

BRZINU IZVEDBE U RUKE

PRIPREMA

SIMENTALSKOG GOVEDAPOŽEŠTINE , ZA NADOLAZECE

UVJETE EU----Mr.

HZPSS, Odjek Požeška-slavonske županije, u Požegije 29.10.2007. godine organizirao seminar za simentalskog goveda i za Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine. Seminar je održan u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Županijskom gospodarskom komorom Požega.

Tijekom seminara (radionice) održana su tri tematska predavanja u svrhu ustroja evidencije u štalama i na poljima, te boljim organiziranjem pri upotrebi mehanizacije.

Seminar je organiziran radi pravovremene prilagodbe naših OPG uvjetima koji nas pri ulasku u EUjer ni u kom ne bismo voljeli standarde uvesti preko kako je to uvriježeno kod nas, te radi uspostave sustava standarda na temeljima "brandirati" uzgoj i proizvodnju govedarstva Zlatne doline. U ovaj projekt Udruga je krenula u srpnju ove godine. Drugim želimo uspostaviti sustav unutar Udruge s kojim pratiti i garantirati kvalitetu našeg uzgoja i proizvoda. biti jednostavno, no put je isplativ. Podloga našim nastojanjima da svoje klijente na vrijeme mo obrazovati u smislu kriterija EU su prikupljene informacije, a jedna od njih je i EUREPGAP sustav kontrolnih i kriterija za iste na OPG koja se bave proizvodnjom mlijeka.

Uvodno predavanje, koje je bit samog seminara, prisutnim je

(kojih je bilo 38) održao mr. se. Miroslav rukovoditelj HZPSS Odsjeka· Požeško-slavonske županije, a i demonstratori su bili djelatnici Odsjeka: Tomislav Mikel, dipl. ing. - savjetnik za (tema: podataka o reproduktivnom i zdravstvenom stanju grla u štali), !van Han, dipl. ing. - savjetnik (tema: podataka u knjizi biljne proizvodnje na OPG-u)te Ivica dipl. ing. -viši savjetnik (tema: udruživanja u mehanizacijski prsten).

Sva su predavanja tijekom seminara prikazima, a prisutnima su podijeljeni materijali HZPPS-a.Dogovoreno je da podataka, a ako negdje bude i pitanja

Udruge

simentalskog goveda Požeštine, H1Vatskizavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS),podijelio je knjige biljne proizvodnje i Reprodukcijskozdravstvene kartone

se. -

treba koristiti sustav poljoprivredne savjetodavne službe. Istaknuto je da je podataka preduvjet donošenju kvalitetnih savjeta (savjetnicima) i odluka samih radi jeftinije i kvalitetnije proizvodnje i opstanka, uz izražen identitet uzgoja i proizvodnje s kojom se bavimo i prostora u kojem živimo. Tijekom seminara bilo je zaista živo, a uz navedene teme raspravljalo se i informiralo i o ostalim važnim pitanjima o uzgoju i proizvodnji. Kao relaksacija polaznicima seminara nakon rada s "papirologijom" koja nije ni najmanje omiljena, održano je kratko predstavljanje proizvoda za preventivu od mastitisa i održavanja zdravlja vimena. Predavanje je održao Mario dr. vet. med.

HRVATSKISAVEZ

GOVEDAHRVATSKE(CROSIM) I SAVEZ

GOVEDADONJEAUSTRIJE (NOEGENETIK)POTPISALI

SU SPORAZUM O SURADNJI

- Mr. se. Miroslav ------------------------------•

Potpis sporazuma o suradnji

NOEGENETIKi CroSim-a u Kagelsbergu nastavak je dobre suradnje dvaju Saveza potpisa našu smo suradnju dignuli na višu i odgovorniju razinu simentalskog goveda koje oba Saveza zastupaju, ali i definirali strateške odrednice naše suradnje u 5 godina.

Prije svega to je uzgojnih kvaliteta dviju populacija simentalskog goveda s prioritetom izrade i prilagodbe uzgojnog programa CroSim-a s uzgojnim programom NOEGENETIK-akoji je dokazan u europskim razmjerima. U svezi s tom odrednicom bit

SIMENTALSKOG U Kalgersbergu pokraj Wieselburga (sjedišta NOEGENETIK) u Donjoj Austriji, 3. studenoga 2007. godine potpisan je sporazum o suradnji koji simentalskog goveda u Hrvatskoj otvara

sustavne i suradnje na uzgoju, te partnerske odnose s jednom od uzgojno najorganiziranijih Saveza simentalskog goveda u Europi

organizirana radna skupina. Uzgojni program CroSim-a bit temeljni dokument za dogovor o suradnji, a na kojem se temeljiti partnerstvo s ovlaštenim institucijama unutar Hrvatske i s austrijskim partnerom. Sporazumom su definirana i ostala koja suradnju na razmjeni znanja i iskustva, podrške i školovanja, promotivnih aktivnosti, korištenje svih tehnoloških i znanstvenih pogodnosti dostignutih u uzgoju u Donjoj Austriji, iorganizacija gospodarskih aktivnosti i uvjeta u kojima se iste odvijati.

Ugovor su potpisali u ime NOEGENETIK-agosp. Karl Grundbok - predsjednik i gosp. dr. Friedich Ftihrer - izvršni direktor, a u ime CroSim-a gosp. Slavko Jambrišak, ing. - predsjednik, mr. se. Miroslav - tajnik, mr. se. Miljenko - poslovni tajnik. Potpisivanju sporazuma bio je prisutan gosp. Richard Pichler, ing., izvršni direktor Saveza simentalskog goveda Austrije i izvršnog odbora NOEGENETIK-a, a donedavni predsjednik Europskog saveza uzsimentalskog goveda. Potpisivanju sporazuma prisustvovali su predstavnici Udruga CroSim-a iz Vrbovca, Sv. lvana Žabno, Bjelovara, Požege, Otok Ferdinandovca, Gole, i Varaždina te predstavnik udruge centara za umjetno osjemenjivanje "GeneticAustria", gosp. Peter Kreuzhuber - izvršni direktor, te gosp. Miroslav Haber - iz Rovinja kojemu se zahvaljujemo na pomotj. tijekom potpisa sporazuma i boravka u Austriji. Tijekom dvodnevnog boravka u Austriji obišli smo još jedno obiteljsko gospodarstvo koje se bavi uzgojem simentalskog goveda, imali prilike vidjeti rasplodne bikove iz stanice u Kagelsbergu te bili na natjecanju mladih goveda u Amstettenu. Posjetili smo samostan u mjestu Melk - vrijedno povijesno mjesto za Austrijance, i bili u prekrasnoj i bogatoj dolini Wachau kroz koju rijeka Dunav.

PredstavniciCroSim-a i Saveza goveda DonjeAustrije zadovoljni

Ovim sporazumom CroSim-u i njegovim udrugama kojih je 13, otvaraju se organiziranog i sustavnog nastupa u interesu uzgoja. Možemo slobodno konstatirati, a što je bilo istaknuto u govorima nakon potpisanog Ugovora, ovaj za nas u Hrvatskoj jedan je od važnijih i dana nakon utemeljenja CroSim-a 2001. godine. Isto su istaknuli i predstavnici NOEGENETIK-ausprkos njihovoj neprekinutoj tradiciji organiziranog uzgoja koja rezultira organiziranim uzgojem.

Osobito nas veseli informacija koju smo dobili tijekom posjeta Austriji (a ide u prilog harmoniziranju uzgoja, otvaranju partnerstva i indirektno pozicioniranju CroSim-a u uzgoju simentalskog goveda u europskim razmjerima), a to je uzgojna spajanje populacije simentalskog goveda aystrijskih pokrajina Donje Austrije i Stajerske. Ne zadovoljstvo

potpisanim sporazumom svjesni smo odgovornosti novonastale situacije u radu CroSim-a i obveza koje nas u svezi s istim u U tome nam najvažnija biti podrška i razumijevanje simentalskog goveda i njihova svijest o i težini UZGOJA,ali i podrška ovlaštenih institucija u Hrvatskoj u razvoju novih, modernih i svijetu organizacijskih oblika na naše zemlje.

Dobivši za partnera referentnu europsku instituciju u uzgoju simentalskog goveda smo svoje opredjeljenje za i želju da na hrvatskim prostorima nastavimo tradiciju UZGOJAsimentalskog goveda. Standardi koje želimo slijediti i koji jedino mogu osigurati opstanak i razvoj, te tržišnu vrijednost naših goveda - postoje. Kao takve trebamo ih prilagoditi što je prije moguod putevaje i partnerstvo s iskusnijima. To smo upravo potpisom sporazuma od imamo pravo pomak.

FLEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

Vodstvo CroSim-a koristi priliku zahvaliti se svima koji su pomogli i sudjelovali na bilo koji u dosadašnjem radu CroSim-a, a posebno predstavnicima udruga koji su uvelike svojim dragovoljnim radom i odvojenim vremenom uspjeli održati kontinuitet rada CroSim-a, što je bilo preduvjet potpisivanju sporazuma kojega smo istaknuli u tekstu. Na kraju našeg dio iz govora predsjednika CroSim-a, održanog tijekom nosti potpisivanja sporazuma u Kagelsbergu koji na vrijeme koje nas iza potpisa sporazuma, ali i postignutog: "Bit mnogo pitanja koja tražiti odgovore, bit skeptika i pobornika, a da bi dali odgovore i dobili pobornike, što nam je prioritet, moramo od negdje Za nas je ovo jedan od i velik izazov koji, hvala Bogu, nije došao sam po sebi i niotkud, je to rezultat našeg rada, bez obzira na

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

www.elektrotehnika.hr

za automatsko pranje

Tip RBH 300 - 1600 lit

Tip RBC 1500 - 10 000 lit

REGIONALNA UDRUGAKOZARA

kozarstva u seže u osamdesete godine kada je

I OVCARA''RUKA''

- jelena

Svjesni da nam je plasman mlijeka siguran, svake godine broj se vao. ubrzo smo shvatili da smo u proizvodnju ušli potpuno nespremni. Niti smo imali znanje, niti imanje! Uz mnogo truda i upornosti samih kozara i djelatnika Vindije d.d. kozarstvo se u murju uspjelo održati. Danas možemo da kozarstvo ima sve intenzivne proizvodnje koja se ponajprije odnosi na proizvodnju kozjeg mlijeka te muškog i ženskog rasplodnog materijala. Kako bismo lakše djelovali i rješavali probleme 31.01.1998. godine osnovana je Regionalna udruga kozara i "RUKA",a za ptvog predsjednika izabran je gospodin Stjepan Zadravec. Na uzgojem koza bave se 72 obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG)od su 53 OPG ukljuu Udruge. Udruga se financira iz Osnovni ciljevi udruge su okupljanje edukacija sudjelovanje u provedbi uzgojnog plana, sudjelovanje na izložbama, te suradnja s institucijama vezanim za kozarstvo. Udruga kozara Ruka zaslužna je što se danas prepoznaje kao iznimno važno kozarsko središte da kozari uzgajaju 50 %svih grla koza u Republici Hrvatskoj. Krajem 2006. godine u suradnji s otvorenim organizirali smo školo-

M{jekm-skr'list 12/2007.

Mljekarska industrija Vindija d.d. iz Varaždina oformila prva stada koza pasmine alpina uvezenih iz Francuske.

vanje za zanimanje kozar · proizvomlijeka. Voditeljica projekta bila je Erika a u izradi nastavnog programa pružila je Valerija dipl. ing., djelatnica HZPSS u Školovanju je pristupilo 39 polaznika smo prvi u Htvatskoj stekli uvjerenje o osposobljenosti za zanimanje kozar - mlijeka, s pravom upisa u Radnu knjigu. Školovanje su financirali dijelom sami kozari, a drugim dijelom financijski su pomogli Vindija d.d., županija i Tvornica hrane Tu našem obrazovanju nije kraj jer nas upisi na informatike u trajanju od 80 sati opet u suradnji s spomenutim Držimo

daje to važno radi brže dostupnosti informacijama ali i brže i lakše komunikacije s institucijama. Osnovni podaci podaci kojima raspolažemo u udruzi Ruka govore da je broj grla u porastu, što daje u uzgoju trenutno oko 4 300 koza od kojih se godišnje otkupi 1 300 000 litara mlijeka. To predstavlja 37 % ukupne koje otkupe mljekare u Hrvatskoj. Podaci iz godišnjeg Hrvatskog skog centra pokazuju da od 100 najboljih koza u Hrvatskoj obuhvakontrolom 70 su u vlasništvu

Od pasmina je najviše zastupljena francuska alpina a manjim dijelom sanska i burska koza. farme

po broju grla su od 40 do 160 koza. dužina laktacije iznosi 270 dana s prosjekom od 595 litara.

skih stada varira od 350 - 872 litara mlijeka, a cilj svih kozara trebala bi biti ova gornja Prikazani podaci govore da kozarstvo u možemo usporediti s kozarstvom europskih zemalja. Razvoj kozarstva u je osigurati materijalnu egzistenciju za 70 gospodarstava. Treba spomenuti da je u proizvodnju kozjeg mlijeka široka lepeza raznih djelatnosti od do radnika. 95 % kozara je u sustav PDV-a, dakle porezni smo obveznici, mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Svi murski kozari kooperanti su Vindije d.d. s kojom smo potpisali ugovore o otkupu mlijeka na vrijeme. Mlijeko se sabire svaki dan i svako gospodarstvo je sabirna stanica, uz uvjet da se proizvede dnevna minimalna mlijeka. Dnevna isporuka mlijeka po gospodarstvu iznosi 80 - 300 litara mlijeka. Zadovoljni smo nom suradnjom a vrlo je dobra suradnja s službama HSC i HZPSS iz dok nam murska županija tri godine pomaže potporom od 50 kuna po kozi i rasplodnom jarcu i time doprinosi razvoju kozarstva u Županiji. Proizvodnja mlijeka Kako bi sve to funkcioniralo i svi bili zadovoljni (koze kroz ishranu i kroz dohodak i mlijeka kroz i kvalitetu) potrebno je mnogo rada i odricanja. Zahtjevna je to proizvodnja koja iziskuje rad 365 dana u godini bez obzira na vremenske prilike, praznike, vikende itd. Velikim dijelom kozari sami proizvode hranu za svoju stoku.

Od žitarica su to uglavnom kukuruz, i zob, a od trava najviše su zastupljeni ljuljevi, nešto prirodnih livada, te djetelina. Ishrana životinja odvija se od farme do farme, svatko prema svojoj recepturi. Uglavnom se koriste smjese žitarica, sijeno i zelena masa. Primjerice, za godišnju ishranu stada od 60 koza potrebno je više od 3 500 bala sijena, 900 bala slame, do 30 000 kg raznih žitarica. Vidljivo je da naša polja nisu ukrupljena što otežava obradu a time poskupljuje proizvodnju. Kozari u prosjeku

1O- 12 hektara što je raspodijeljeno na 20 do 50 raznih Tako teško dolazimo u posjed, odnosno u vlasništvo zemlje jer koliko god i star bio, teško

se zemlje je bogatstvom. Pod utjecajem vremenskih prilika (a na koje ne možemo utjecati) proizvedena hrana nije uvijek kvalitete. Dakle, zbog malih površina, nedostatka radne snage, kvalitete ishrane, a u namjeri da ustrajemo u kozarstvu, mnogi kozari su se za hranidbu gotovom smjesom. Takav ishrane pokazuje dobre rezultate u proizvodnji. U pregovorima smo s Vindijom d.d. koja nam instalirati silose. Time bismo ratarima da kroz našu proizvodnju ostvaruju dohodak. Zbog malih obradivih površina smo odustati od proizvodnje žitarica, a još jedan uzrok je u Zakonu koji govori da jedna koza ima prvo na tri litre plavog diesela, npr. stado od 60

koza proizvede 48 000 litara mlijeka godišnje sa 180 litara plavog diesela.

U usporedbi s govedarstvom, gdje jedna krava ima pravo na 120 litara plavog diesela, razmjer nije ako se usporedi proizvedenog mlijeka.

Gospodarstvo i uvjeti gospodarenja

Malo je objekata. Objekti su adaptirani i uzgoju i držanju koza. Dakako daje objekata ovisilo o financijskim svakog kozara, o dvorišta, itd. Velik dio farmi je stajskog uzgoja ali ima i gospodarstava koja

životinjama boravak na otvorenom prostoru ili ispaši. U tim uvjetima životinje su mirnije i zadovoljnije. Tip moderne lauf-štale zadovoljava uvjete ljeti, dok problemi nastaju u zimskom razdoblju. S obzirom da smo najsjevernija županija, podliježemo i veoma niskim temperaturama što se pokazalo pogubno za tek ojarenu jarad. Bez obzira na sve, vlasnik takvog tipa farme je dulji niz godina kozjeg mlijeka u Hrvatskoj.

Usporediti proizvodnju mlijeka u objektima i uvjetima nije jer su službeni podaci nedostupni (tajni). Namjerno iznosimo podatke za objekt koji su ocijenili kao neprimjeren za kozarsku proizvodnju jer nije dovoljne širine. na štetu radnog prostora kozama je osigurano više nego dovoljno prostora. U toj štali je 35 jarica, 4 rasplodna jarca, 60 koza u mužnji; prosjek laktacije 300 dana, a prosjek stada 800 litara mlijeka. Plodnost stada je 1,8 jaradi. je: uspjeh proizvodnje ne ovisi o širini i tipu objekta o hranidbi i genetskom potencijalu životinje. Bez obzira na tipove i

objekta sve se svodi na smještaj životinja u boksove, 1O- 12 koza koliko ih stane u izmuzište. samih izmuzišta i prostorija za mlijeko posvetili smo pozornost kako bismo proizveli ne samo nego i kvalitetno higijenski ispravno mlijeko. Tako je 97 % kozjeg mlijeka u prvoj klasi. Svjesni smo da nam kvaliteta osigurava tržište. Od kvalitetne sirovine proizvode se kvalitetni višestruko proizvodi. U boksove su koze smještene tako da prilikom pripusta ne do parenja u srodstvu. Mi proizvodimo kvalitetan rasplodni materijal. Svi naši za daljnji uzgoj ocijenjeni su performans testom, zbog krvnog srodstva u našoj regiji više ih ne možemo koristiti. Krajnje je vrijeme da genetski centri i centri za reprodukciju u obrate pozornost kozarstvu, odnosno na i sjeme s obzirom da su za sada fokusirani samo na govedarstvo i svinjogojstvo. Svaki kozar trebao bi znati da se raznim metodama može utjecati na tjeranje koza, zato veliku pozornost pripremi koza i za pripust. Mi koji živimo od kozarstva i proizvodnje mlijeka, odavno smo napustili školsku praksu pripusta u jesen da bi jarenje bilo u ožujku. Takvim rada, pa laktacijom 21 O- 230 dana je pokriti troškove proizvodnje unutar 12 mjeseci. Svojim rada (pripust krajem sedmog i osmog mjeseca, tejarenje oko Nove godine do 1O. isporukom mlijeka u nastojimo produljiti laktaciju i skratiti mrtvu sezonu, tj. razdoblje kada ne ostvarujemo dohodak. Važno je voditi brigu o zdravlju životinja, te im hranidbom dovoljno

vitamina i minerala,jer koze moraju biti u dobroj kondiciji da bi izdržale tako intenzivnu proizvodnju. Kako je kretanje životinja potrebno je od najranije dobi vršiti korekciju papaka radi pravilnog razvoja stava nogu da ne bi došlo do klizanja na izmuzištu, a pravilan stav nogu dobrim dijelom i na Provodimo sve mjere propisane Zakonom o zdravlju životinja.

Svaki kozar vodi stajski dnevnik, knjigu pripusta, knjigu ili listu jarenja. 2 300 murskih koza je kontrolom koju provode djelatnici HSC-a smo radom zadovoljni. Da su kozari uspješni, pokazuju svi službeni podaci. Takvi rezultati i životinje postižu visoka priznanja na izložbama i sajmovima. zaslužuju, u odnosu na druge strukovne proizvodnje, da ne budu zapostavljeni i na repu svih donošenju Zakona i Propisa bez našeg znanja i mišljenja. Smatramo, da zbog proizvodnje, tj. mrtvom sezonom u zimskom i proljetnom razdoblju, trebamo imati prioritet u isplati poticaja za životinje.

Na svakom gospodarstvu iz ovogodišnjeg jarenja dvadeset do pedeset mladih jarica ostaje za daljnji uzgoj i reprodukciju. Cilj nam je proizvodnju u svakom pogledu kako bismo ulaskom u EU stekli što bolju startnu poziciju, ali i svojim obiteljima osigurali materijalnu egzistenciju dostojnu

Bez obzira na sve do sada bez obzira na sve uspjehe i rezultate kozara još uvijek nema dovoljno sluha za razvoj kozarstva ni u programima kao što su SAPARDi ostali razvojni programi. Zato kozari i nailaze na probleme pri traženju kredita. srno i

Mljekarski list 12/2007.

sami za to krivi jer smo samo marljivo radili a premalo pozornosti prezentaciji našeg rada zbog se još uvijek borimo s predrasudom da je "koza sirotinjska krava". S tim se nikako ne slažemo!

Ciljevi

Težnja dijela kozara je da kozje mlijeko i meso prestanu biti sezonski proizvodi. Ciljje da se kozje mlijeko i meso nalaze na tržištu godine, a da bi se to postiglo bilo bi potrebno broj grla po gospodarstvu. Otkup mlijeka nije upitan, ali se javlja problem nepostojanja ovlaštenih klaonica gdje bismo mogli plasirati jarad za klanje. Ne samo jarad, nego i koze koje zbog starosti ili nezadovoljavaproizvodnje iz stada. Bez izgradnje novih i adaptacije objekata, te njihove prilagodbe standardima i Zakonima EU, postaje upitan daljnji

razvoj kozarstva. Naš kapital je premali pa se razvoj i proizvodnje, ulaganje u objekte i mehanizaciju odvijaju presporo jer ulažemo vlastita sredstva. Zato tražimo od MPŠVG,koje bi sa svojim službama kao što su HSC, HZPSS i Savezom kozara Hrvatske, da hitno pristupi izradi Operativnog programa razvoja kozarstva kako bismo i mi mogli, u okviru tog programa, osigurati kreditno zaduživanje po za nas povoljnim uvjetima. Kozarstvo je proizvodnja koja ima i zaslužuje pozornost svih institucija da niti sada niti ulaskom u EU nismo i biti limitirani brojem životinja ni proizvedenog mlijeka. Bez obzira na postignute rezultate kozarstvo je još uvijek zapostavljeno se i daljnji razvoj. Zato kozari moraju zajedno raditi na promicanju kozarske proizvodnje, ukazivati na dobre i loše strane svjesni da put

uspjehu vodi kroz ulaganja u usavršavanje, u prihvai primjene novih saznanja i ideja. Udruga kozara Ruka traži i nudi suradnju, nudi svoja iskustva kako bi ih i drugi mogli koristiti što je ujedno i najbrži put uspjehu i napretku razvoja kozarstva u i Hrvatskoj. Nikako ne smijemo, i ne želimo, izostaviti uvažene Agronomskog i Veterinarskog fakulteta koji nam literaturom i predavanjima prenose svoje znanje i na taj doprinose našim dobrim rezultatima i razvoju kozarstva i šire. Savjetovanja na temu i kozarstva potrebna su i korisna! Zahvaljujemo stoga organizatorima HSC i Hrvatskom savezu koza i ovaca, pokroviteljima MPŠVGi županiji koji su da se ovo savjetovanje održi u našoj

Problotlk d.o.o.

istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj Industriji Ulica grada 3, Zagreb

tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833

e-mall: problotlk@problotik.hr • www.probiotik.hr

= 8:00-15:30

sira od za ~Je nadimanja sfra za pripremu salamure boje proteini

pribor i oprema za kontrolu: - kiselosti mlijeka

- temperature - vlage

- sallnlteta salamure

- ostataka antibiotika u mlijeku

- higijene proizvodnog pogona - ostalo tennomebi podloge markice za sir za samoprešanje sira i savjetovanje u proizvodnj I preradi mlijeka proizvodnja za nove proizvo u vlastitom opremljenom laboratorijL

SIRNI NAMETNICI

higijensko sanitarnih mjera vrlo je u proizvodnji i hrane. Samo iz higijenski ispravnog i kvalitetnog mlijeka je dobiti kvalitetan sir. Mlijeko je zbog svog sastava idealna namirnica za rast i razmnožavanje vrsta mikroorganizama i

- Mr. se. Kristina nametnika

Zdravstvena ispravnost mlijeka te proizvoda od mlijeka ovisit u prvom redu o higijeni i držanja životinja, i higijeni mužnje, tehnološkom procesu prerade i proizvodnje te i postupanja s proizvodima.

Nametnici

Tijekom proizvodnje, zrenja i skladištenja sir mogu infestirati nametnici. su: sirne grinje (Tyrophaguscaseii Tyrophagus putrescentiae), brašnena grinja (Acarussira,Tyroglyphusfarinae),sirni moljac (Tineolabiseliella),sirna muha (Piophilacasei)te muha (Musca domestica)kao i glodavci (miševi i štakori). Te infestacije mogu uzrokovati velike štete, a predstavljaju i potencijalnu opasnost zdravlju ljudi. Tako, primjerice, ljudi koji rade u skladištima sireva koja su infestirana grinjama mogu dobiti ekceme na koži. Ako sirne muhe dospije u probavni trakt može izazvati upale i krvarenja. Dokazano je da u uskladištenoj hrani grinje iz roda Tyrophagus infekciju bakterijama, a i prenose neke od njih, npr. Escherichiu coli i Salmonellu typhimurium.

Sirna grinja (Tyrophaguscasei) se javlja na suhoj kori tvrdih sireva je finom prašinom, poput brašna. Odrasla grinja je ovalnog oblika i bijele boje. Nema a usni aparat za grizenje. da su osjetljive na vlagu, masovno ugibaju ako vlaga padne ispod 12 %. Razvojni ciklus grinje traje 15 do 18 dana na temperaturi 23 °C i uz relativnu vlagu od 87 %.

Grinje prodiru u koru sira i stvaraju ragade koje su izvrsno mjesto u koje muhe mogu odlagati jajašca. Najdjelotvornije ih se uklanja prvo grubim

suhim a potom u prokuhanu otopinu soli. Ova grinja uglavnom napada sir, ali se može i na suhom mesu, šunkama i sl. Zbog jake infestacije sirevi poprimaju neugodan miris i okus.

Grinja Tyrophagusputrescentiae je ovalna i bezbojna. je na siru, šunki, orasima i sl., a konzumiranje jako infestirane namirnice izaziva i proljev.

Brašnena grinja (Acarus siro, Tyroglyphusfarinae) napada brašno, žito, suho i sireve. Proizvode do neupotrebljivosti, a u uvjetima visoke vlage u proizvodima se naseljavaju i mikroorganizmi. Svojim svlakovima i izmetinama, u kojima su razni toksini, te konzumacijom tako proizvoda može do crijevnih

Simi moljac (Tineolabiseliella)

Odrasli su dobri ali preferiraju dijelove prostorija. Ženka leže 40 i 50 jajašaca. u stadij odmah se hraniti i u svaki otvor koji je od O,Ql mm pa se tako i u ragade na sirevima. Lije sa kapsulom na vrhu, a se hrani na mjestima.

Sirna muha (Piophilacasei)

Sirnu muhu nalazimo u skladištima animalnih namirnica (sireva, suhog mesa), zrionama sireva, pršutanama i dr. izlaze nakon trideset sati do tri dana, vrlo brzo se razvijaju i odmah se kroz najmanje pukotine duboko u unutrašnjost proizvoda. Njihov napad je teško osim ako ihje velik broj najednom mjestu.

Za je skakanja po kome su dobile ime "sirni (cheese skipper). Mogu se odbaciti u daljinu i visinu

do 20 cm. Ako dospije s hranom u probavni trakt ljudi, svojim kukicama probija crijevnu stijenku, izaziva krvarenja i upalu. Može ih se i u nosu i grudnom košu.

Na mjestima gdje su napadnuti od proizvodi omekšaju, postanu ljigavi i dobiju miris, loš izgled, gube kvalitetu, a ako su jako napadnuti neupotrebljivi su u ishrani.

muha (Muscadomestica) duga je 5 do 7 mm, a pripada grupi muha koje ne bodu niti sišu krv. Na strani grudi ima tamne uzdužne pruge, a na gornjoj strani trbuha, koji je zemljano - žute boje, jednu tamnu prugu. Tijekom cijelog života, koji traje oko 2 mjeseca, položi od 600 do 2000 jajašaca.

Suzbijanje

Najdjelotvornije suzbijanje je primjenom preventivnih, i kemijskih metoda, ali ponajprije svakodnevnim održavanjem i uklanjanjem svih vrsta otpada jer kukaca upravo na tim tvarima odlaže svoja jajašca. Djelotvorno je zatim postavljanje gustih mreža na sve otvore u proizvodnim i skladišnim prostorima. Vrloje važna i temperatura skladištenja proizvoda jer se zna da štetnici na niskim temperaturama nemaju preživljavanja. Kemijska sredstva koriste se na nekoliko prskanjem unutarnjih površina zidova rezidualnim insekticidima, tretiranjem prostorija aerosolom insekticida i izlaganjem mamaca. U posljednje se vrijeme za zaštitu uskladištenih proizvoda predlaže koristiti manje opasne insekticide (biljnog podrijetla, bioracionalne insekticide) te alternativne metode kao što su modificirana atmosfera, i inertna prašiva. Najvažnija mjera sanitacije je higijena prostora te djelotvorni postupci

l~t 12/2007.

GODIŠNJASKUPŠTINA

I PROSLAVAPRVOG

UDRUGE MALIH

SIRARA

- Iz Uredništva ---------------------------------•

Broj nije samo slovo na papiru o govori i jer su u godinu dana napravili veoma mnogo, što smo mogli vidjeti i u prezentaciji Udruge. Tako su se prisjetili ideje o osnivanju Udruge prije godine kada su posjetili sirare u Sloveniji, te uvidjeli prednost udruživanja i nastupa na tržištu. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu - ispostava Križevci i Srednja gospodarska škola Križevci organizirali su u rujnu 2004. godine prvu promotivno-prodajnu izložbu pod nazivom "Dan sira križekraja" u Križevcima na kojoj je 20 izložilo 44 sira. Ovu manifestaciju podržali su Grad Križevci i Županija koji Udruzi pomažu i danas. Nakon toga su organizirali edukaciju sirara u Mljekarskom praktikumu Srednje gospodarske škole. Tako su sirari i usavršavali svoje znanje o proizvodnji sira. Toj edukaciji prisustvovalo je 20 sirara koji su radili u dvije radionice. Uslijedila je izložba pod nazivom "Dan sira županije" na kojoj je, uz izlaganja autohtonih sireva ovoga kraja, održano i prvo ocjenjivanje sira. Povijesni trenutak je svakako 29. rujna 2006. godine kada je održana skupština Udruge malih sirara županije nazvana "Prgica" po jednom od ponosa ovoga kraja, po osobitom siru - prgici. Svrha udruživanja bila je: povezivanje malih sirara s

županije, predstavljanje

Mljekarski list 12/2007.

Skupština je održana 6. studenoga 2007. u

Križevcima pod vodstvom tajnika Dari_jaZagorca, dipl. ing., a prisustvovali su svi

11Prgice11 - njih 36, što je broj jedne sirarske udruge u Hrvatskoj

ŽUPANIJE"PRGICA"

na širem podizanje kvalitete proizvoda, razmjena iskustava i pružanje promocija i plasman sira, oblici edukacije putem seminara, putovanja, posjete izložbama i sajmovima, održavanje radionica i sl. Naglašavaju suradnju s Hrvatskim zavodom za savjetodavnu službu, Agronomskim fakultetom u Zagrebu, Hrvatskim centrom, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Koprivžupanijom, gradovima i u kojima Udruge žive i rade. Ne treba nas što su nadležne institucije podržale rad ovih vrijednih sirara. U proteklom razdoblju sirari su sudjelovali na mnogim izložbama i

sajmovima na kojima su osvajali U planiraju svoje proizvode izlagati i izvan granica Republike Hrvatske, a nadaju se da njihovi kvalitetni i okusom autohtoni proizvodi svoje mjesto na stolovima proizvoda. Ponovno oživljavanje i njegovanje tradicijskih autohtonih sireva stanovnicima ovoga kraja dugoroosigurati izvor prihoda, ali i zadovoljstvo jer su uspjeli ono što su radili njihovi pretci. bitno je, kampanjama svijest i educirati ih o važnosti mlijeka i mlijeproizvoda u svakodnevnoj prehrani, te upoznavati ih s raznovrsnoautohtonih sireva proizvedenih na tradicionalan

Godišnja skupština "Prgice"ujednoje bila i proslava prve uspješnegodine djelovanja

PETI GOSPODARSKI

SAJAM• SAJAMSIRA

Peti po redu, ovogodišnji Sajam sira u Grubišnom Polju okupio je lO. i 11. studenoga o. g. mnoštvo uzvanika koji su na jednom mjestu okusili raznovrsne

-Iz Uredništva---------------------• delicije hrvatskih mljekara.

Sireve su izložili mali i veliki sira. bez obzira na kapacitet prerade, i jedni i drugi predstavlili su se u najboljem svjetlu, a njihovi sirevi oduševili su posjetitelje. Tako su na Sajmu, pored obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, svoje sireve izložili i: Belje d.d., Dukat d.d., te Zdenka d.d. povjerenstvo, na sa prof. dr. se. Jasminom Havranek, imalo je težak zadatak da odliizabere najbolji sir. Stoga su se primili posla te ocijenili preko 80 sireva pristiglih iz dijelova Hrvatske - i s kontinenta i s mora. Grad Grubišno Polje, Bjelovarskobilogorska županija, te Bjelovarski sajam d.d. bili su organizatori Sajma, a suorganizatori i pokrovitelji: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatski centar, Zdenka d.d., komora Bjelovarsko-bilogorske županije, te Hrvatski zavod za poljoprivrdnu savjetodavnu službu. Hrvatska mljekarska udruga nagradila je dobitnike zlatnih medalja knjigama prigodne tematike. Šampionom Sajma proglašenje svježi krem sir Belje d.d. iz Belog Manastira, a plaketu za najljepše izložbeni prostor dobilo je OPG Josipa iz Bjelovara. Ispred povjerenstva za ocjenjivanje sireva, nagrade su prof. dr. se. Neven Antunac i doc. dr. se. Samir Kalit s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji su, sirarima održali predavanje na temu pripreme mlijeka za preradu u sir.

Sajam je okupio mnoštvo posjetitelja pristiglih iz cijele Hrvatske. Sirevi su našli svoje obožavatelje koji su ih degustirali i uživali u velikom izboru kvalitetnih sireva, a su još jednom potvrdili kvalitetu svojih

odaziv te mnoštvonagradapotvrdilisu kvalitetu hrvatskihsireva

Predstavnici povjerenstvaza ocjenjivanjesirevai predsjednica Hrvatske mljekarskeudruge su nagradušampionuSajma - Beljud.d. iz BelogManastira

Velik

I OVEJE GODINE U HRVATSKOJ

V OBILJEZEN SVJETSKIDAN V ''SKOLSKOGMLIJEKA''--

Danas se ovaj dan školskog mlijeka obilježava u više od 80 zemalja svijeta. Svrha obilježavanja ovog datuma je skrenuti pozornost na potrebu obveznog obroka u školama, jer je poznata da školska djeca ujutro ne a koncentracija im je slaba i nemaju volje za Mlijeko je jedan od najcjelovitijih prehrambenih proizvoda, te su ga vlade mnogih zemalja uvrstile u svoje programe, utemeljivši programe "školskog mlijeka".

O izuzetnoj važnosti mlijeka u prehrani u svim razdobljima njegova života napisani su mnogi znanstveni i radovi. No, spoznajama da je MLIJEKO najsavršenija prirodna hrana te najcjelovitiji prehrambeni proizvod koji je u nekim stadijima života zapravo nezamjenjiv, potrošnja mlijeka u Hrvatskojgeneralno - još je uvijek na niskoj razini, a u prilog tome govori da je potrošnja mlijeka po glavi stanovnika u Hrvatskoj (oko 200 litara) vrlo niska u odnosu na ostale razvijene zemlje Europe i Svijeta.

Hrvatska mljekarska udruga i ove je godine, u suradnji s mljekarama, tiskala mali edukativni savjetnik za djecu radi bolje edukacije školske djece i obroka u škole. U njemu glavni lik kravica Šara na svoj

Osma je godina za redom otkad je, na inicijativu FAO-a(Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda), utemeljen Svjetski dan "školskog mlijeka" koji se obilježava posljednje srijede u mjesecu rujnu. Rujan je izabran jer u tom mjesecu

školska godina, a srijeda - jer je to dan u tjednu kada su uglavnom svi na nastavi

Iz uredništva -

slaže djeci tjedni obrok - naravno Mali edukativni savjetnikje tiskan u 40 000 primjeraka i dostavljen u 18 mljekaraHrvatske mljekarske udruge (Pukat, Euromilk, Ledo, Vindija, Simunmilk, Veronika - Staro Petrovo Selo, Belje, PZ KIM, Zdenka, Bohnec - Ludbreg, PIK Rijeka, BIZ-Pleternica, Agrolaguna, Meggle, Sirko i MILS).

Kao podrška obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka na prostoru Baranje u Beljuje osmišljen za najbolji razredni plakat "Sve što znam o mlijeku i siru" namijenjen cima prvih razreda osnovnih škola.

Svi prvih razreda bar a nj s kih osnovnih škola na Svjetski dan školskog mlijeka dobili su ABC svježi krem sir kao primjer mliobroka

za školu i edukativni letak Hrvatske mljekarske udruge o važnosti mlijeka u svako-

dnevnoj prehrani. Tri najzanimljiv]a razredna plakata 1.a raped~ OS Ceminac, 1.a razreda OS Beh Manastir te 1.b razreda OŠ Bilje, Belje je dodatno nagradilo DVDplayerima, te paket,jma, darovima Glasa Slavonije i Belja. U osnovnim školama "Skakavac" i '1osipdol" tehnolozi mljekare "Kim Karlovac"dijelili su besplatne obroke, prezentirali sve prednosti svakodnevne konzumacije mlijeka, a te su preporuke, naravno, odaslali odrasloj populaciji. Organiziran je mali kviz,

a pobjednicima podijeljeni paketi s darovima. je da bi Svjetski dan "školskog mlijeka" trebao biti uvršten u kalendar, kao Dan kruha i ostali važni dani.

Kao i svake godine, Vindijad.d. kao mlijeka i proizvoda, organizirala je informativno-edukacijsku akciju u osnovnim školama diljem Hrvatske s ciljem podizanja razine svijesti o važnosti mlijeka i proizvoda za rast i razvoj djece. I ove je godine, u tu svrhu, školama podijeljeno te mlijeko 'z bregov kako bi se naglasila svijest o važnosti kvalitetne prehrane u školama koja svakako mora sadržavati mlijeko i proizvode.

Predstavnici "Zdenke"iz Velikih Zdenaca obišli su tri osnovne škole, i to: "lvana Nepomuka u Grubišnom Polju, "I. N. u Velikim Zdencima, te školu u Novoj

Tom je prilikom podijeljeno 400 edukativnih brošura za veseljaka", a mljekarska industrija "Zdenka" izdvojila je paletu topljenih sireva za degustaciju.

Svjetski dan školskog mlijeka Mils MljekaraSplit tradicionalno obilježava diljem Splitsko-dalmatinske županije. U osnovnim školama nižih razreda podijeljeni su informativno-edukativni materijali. U suradnji s nastavnim osobljem u OŠ Pujanki u Splitu održano je predavanje o važnosti mlijeka u prehrani djece, a aktivno su se i sportaši koji su razgovarali o važnosti konzumiranja mlijeka i proizvoda u prehrani sportaša. je dodijeljen poklon - paket. Akciju je medijski popratio TV Jadran govorivši u svojim dnevnim informativnim emisijama o ovoj temi. U osnovne škole u i okolici MljekaraNatureAgroposlala je kartone svježeg mlijeka kojega su mogli konzumirati u sklopu obroka pripremljenog u školskim kuhinjama. U osnovnim školama "Grgur u "lvan LacCroata" u Kalinovcu i "Antun Gostovinski" u Koprivnici

Mijekruski li~t 12/2007.

"Svešto znam o mlijeku i siru" temaje o kojojsu mali Baranjci razgovaralis tehnolozimaBelja

Za svakogaje biloponešto- djecasu biralaproizvodekojesu im ponudili predstavniciZdenke d.d. iz Velikih Zdenaca

organizirana su kratka predavanja, odnosno upoznavanje djece nižih razreda s konzumacije mlijeka i proizvoda te o putu mlijeka od farme do stola. Tom su prilikom djeci podijeljeni prigodni letci o mlijeku te jogurti iz

Mljekare Svoju zahvalnost djeca su pokazala tako što su vrlo aktivno sudjelovala u razgovoru o mlijeku te su nakon obilježenog dana mlijeka crtežima iskazala svoje puta mlijeka, konzumacije proizvoda te važnosti mlijeka u prehrani, a svoje crteže i plakate o mlijeku predali Naturi Agro. Osnovnim školama u Bedenici, Humu i jednoj od škola u Hrvatskoj OŠ Dugo Selo, koju 1 500 dodijeljeni su obroci te podijeljene brošure

DANI MLIJEKA

za veseljaka", a kako su i nastavnici konzumirali mlijeko i proizvode, je ukazana na korisnost i važnost konzumiranja mlijeka osobito u dobi razvoja organizma. Povodom obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka mljekara Euromilk doniralaje školama mlijeko,jogurte i druge proizvode.

Djelatnici mljekare Meggle Hrvatska d.o.o. podijelili su edukativne brošure nastavnicima i osnovnih škola: "T. "D. "Mladost", "F. K. Frankopan", ''Višnjevac" i "Bilje", s kojima i dobro brošure i o važnosti mlijeka i proizvoda u svakodnevnoj prehrani, upoznali su prisutne s neizostavnim dijelom svakog zdravog - s obrokom.

I Sirana "Runolist"se u obilježavanje Svjetskog dana "školskog mlijeka".

U školi dr. Milana u Krasnu održano je predavanje o tome koliko su mlijeko i proizvodi važni u pravilnoj prehrani i razvoju djece. Na kraju predavanja djeci je podijeljena 50 edukativnih savjetnika, a za školsku "marendu" djeca su dobila mlijeko i proizvode Sirane "Runolist".

PIK d.d. Rijeka i ove godine održao je informativno-edukacijsku akciju u dvije osnovne škole u Rijeci (OŠ "Fran i "Zamet"). Zanimljivo predavanje bilo je djeci, a tehnolozi su djeci proces prerade mlijeka od sirovine do gotovog proizvoda, tj. govorili su o "putu mlijeka". Sudjelovalo je preko 250 djece te njihovi PIK d.d. Rijeka je za svu djecu osigurao degustaciju proizvoda jogurta, posebnih jogurta namijenjenih upravo djeci - jogurti junior), te mlijeka za svu djecu osnovnih škola.

MljekaraBIZdo ni rala je oko 400 litara mlijeka i po 4 kg namaza svakoj školi (1Oosnovnih škola) na Požeštine. Direktor mljekare sa svojim suradnicima

Sirana "Runolist":Uz marenduse najbolje o proizvodima

posjetio je osnovnu školu "A. Kaniu Požegi te s ravnateljem i nastavnicima upoznao s vrijednostima mlijeka u svakodnevnoj prehrani, a osobito u prehrani djece kako kod tako i u školi. Posjet su popratili i mediji, a Mljekari BIZ zahvalili su se i osoblje škole. Predstvnici mljekara "Sirko"iz Krištanovca - Vratišinca, ''Veronike" iz i ludbreške mljekare

"AntunBohnec"donirali su brošuru i proizvode

školama svoga kraja te tako razveselili i njihove Nisu žalili truda objasiniti djeci kako mlijeko djeluje na njihov razvoj, ali i koncentraciju u školi. Svakodnevnom konzumacijom mlijeka i proizvoda postat zdraviji i naglasili su djelatnici mljekara.

Djeca su aktivno sudjelovalau razgovoruo mlijeku s predstavnicima mljekareNature Agro

DANI MLIJEKA

Potaknuti informacijama o proslavi Svjetskog dana "školskog mlijeka, Hrvatska mljekarska udruga je, u suradnji s Gradom ZagrebomGradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport i sponzorom manifestacije Dukatom d.d., na primjeren i osnovnoškolskoj djeci, obilježila ovaj dan na Trgu bana Josipa u Zagrebu. Na središnjem trgu, djeca i osnovnoškolci izvela su vlastiti program na temu mlijeka i proizvoda, dok su na 14 štandova bili izloženi njihovi likovni uradci. Da se radi o izuzetno važnoj manifestaciji, kako za djecu tako i za grad Zagreb, govori i sudjelovanje gospodina Milana koji je pozdravio sve okupljene i svojim govorom ukazao na važnost svakodnevne konzumacije mlijeka, ne samo u predškolskoj i školskoj dobi, tijekom cijelog životnog vijeka.

Dukat d.d. je u svojstvu sponzora Svjetskog dana školskog mlijeka koji se po prvi put javnim obilježava u Zagrebu prisutnoj djeci i svima onima koji su se našli na Trgu bana kušanje Dukatovih proizvoda.

mišljenje struke o važnosti mlijeka i proizvoda u svakodnevnoj prehrani djece te da se dobre prehrambene navike u najranijoj dobi, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, je od ove školske godine osigurati svim u osnovnim školama na Grada Zagrebamlijeka i to svaki dan. Nije da se upravo proslava Svjetskog dana "školskog mlijeka" poklapa s školske godine i ovom vrijednom odlukom Gradskog poglavarstva. Dokaz je to brige za i dobar poticaj drugim gradovima, ali i Vladi Republike Hrvatske, da se založi i financijski barem participira obvezatan ni obrok u školama, a prema uzoru na mnoge države Europe i Svijeta, gdje je to praksa.

BIZ: DirektormljekaregospodinBožoBošnjaksa suradnicima,uz prigodna predavanje,upoznaoje školarces najboljim proizvodima

Manifestacijaodržana na Trgu

Navedena naših mljekara dovoljno govore o Akciji. Vidimo da su se djelatnici mljekara potrudili obilježiti ovaj dan. Svakako je bitno pohvaliti njihov entuzijazam i ustrajnost da svojim sudjelovanjem u ovoj akciji doprinesu svijesti o važnosti mlijeka i proizvoda u prehrani djece. Ponosni smo na sve one koji su Akciju prihvatili otvorena srca i bezrezervno se Hrvatska mljekarska udruga i godine nastaviti obilježavanjem Svjetskog dana školskog mlijeka, nastojat u ovu akciju što broj onih koji bi mogli doprinijeti svijesti o važnosti mlijeka i proizvoda. Svakako treba apelirati na državne institucije koje bi, ako se u obilježavanje ovog dana, mogle zajedno s nama još više na poboljšanju prehrambenih navika kako tako i svih

;1,ffjekarskilist 12;2007.

MALIPOSJEDI i proizvodnjamlijeka

Mr. se.

Imaš li godišnji plan proizvodnje suhe tvari, i energije?

Nemaš. E, u tom grmu leži zeci U prošlom broju pisao sam o posjeda i sjetvenoj strukturi (ali bez kukuruza), o broju krava, junicama i mladim junicama na 20 OPG-a. Pisao sam o jednom dijelu boljih mlijeka na

županije. Zašto bez kukuruza? sije daleko više kukuruza nego što im je potrebno. Napravite analizu za navedenih 20 OPG-a i sami odredite koliko bi vi još zasijali kukuruza za kukuruznu silazu na pojedinom OPG-u za broj krava i junica. na osnovu posjeda za svako OPG za koliko bi mogli broj krava, obzirom na posjeda u omjeru 1 jutro : 1 krava i 1 jutro : 2 junice. Obratite pozornost na OPG broj 3 i 5. OPG broj 3 ukupno ima 40 jutara zemlje i 40 krava + 12 junica. OPG broj 5 ukupno ima 50 jutara zemlje i 50 krava + 26 junica. Koliki je tvoj omjer - broj jutara : broj krava + junice, te koliki je omjer u sjetvenoj strukturi - toliko ljuljeva, DTS, TDS, crvene djeteline, omjer lucerna : kukuruz za silazu.

U proizvodnji voluminozne krme najvažnija je proizvodnja suhe tvari po 1 ha ili po 1 jutru, te proizvodnja i energije unutar suhe tvari. Vrlo je važan i mineralni sadržaj u suhoj tvari.

Što zapravo proizvodimo u proizvodnji voluminozne krme?

Proizvodimo hranjive tvari koje trebaju našim životinjama (kravama, ovcama i kozama) kako bi od pojedenih hranjivih tvari njihovo tijelo stvaralo, odnosno proizvodilo mlijeko. Mlijeko se ne stvara iz zraka i vode, iako su zrak i voda neophodni za život i proizvodnju.

Još malo o sjetvenoj strukturi, proizvodnji suhe tvari, i energije

Proizvodnju mlijeka na osnovu proizvedene suhe tvari. Bilo bi idealno kada bismo u proizvodnji krme mogli proizvoditi i spremati samo suhu tvar. Zamislite koliko bi trebalo manje rolo-bala, a koliko manje silosa. U silosima i rolo-balama nalazi se 60 do 70 %vode, a svega 30 do 40 %suhe tvari.

Kada na njivu, pitaš se koliko suhe tvari, i energije je proizvesti na toj parceli, i koliko mlijeka krave mogu proizvesti iz te suhe tvari. Eto, to je pravi smisao proizvodnje voluminozne krme!! Toliko suhe tvari može dati toliko mlijeka. Vidite, cijelo vrijeme o tome govorimo - suha tvar : mlijeko. Pitanje je samo kvalitete

Kao osnova za bilance hrane služi nam odnos: Površine za Površine za sjenažu kukuruznu

OPG s 10 ha zemlje

OPG s 5 ha zemlje

Mljekarski list 12/2007.

7ha 3,5 ha silazu 3ha 1,5

proizvodnja hrane, energije i na ova 2 OPG-a

Parametri OPG sa 5 ha OPG sa 1Oha

Površine za sjenažu i sijeno 3,5 ha 7 ha

godišnji prinos ST kg po ha 16 000 16 000 Gubici pri spremanju

Neto godišnji prinos ST kg po ha

PROIZVODNJAENERGIJE

Sadržaj energije u 1 kg ST grama ŠJ

Ukupan prinos energije kg ŠJpo 1 ha Ukupan prinos energije kg ŠJpo OPG-u

PROIZVODNJA

Probavljivih (PB)u 1 kg ST (g)

Ukupan prinos u kg PBpo 1 ha

Ukupan prinos u kg PBpo OPG-u

Površine za kukuruznu silažu prinos ST po 1 ha

PROIZVODNJAENERGIJE

Sadržaj energije u 1 kg STgrama ŠJ

Ukupan prinos energije u kg ŠJpo 1 ha

Ukupan prinos energije kg ŠJpo OPG-u

PROIZVODNJA

Probavljivih (PB)u 1 kg ST (g)

Ukupan prinos u kg PBpo 1 ha

Ukupan prinos u kg PBpo OPG-u

Ukupna proizvodnja energije i probavljivih

Na 5 hektarskom OPG-u:39 492 kg ŠJ+ 8 325 kg PB

Na 1Ohektarskom OPG-u:78 984 kg ŠJ + 16 650 kg PB

suhe tvari. Samo toliko i energije može dati toliko mlijeka. Normalno, najprije moramo odbiti uzdržne i uzgojne potrebe na suhoj tvari iz koje se ne proizvodi mlijeko. Mlijeko se stvara iz suhe tvari krme + voda i + zrak.

Toliko i toliko energije za podmirenje uzdržnih potreba i potreba prirasta, a toliko za mlijeko.

Zašto na mnogim našim OPGima postoji sjetvena struktura, te slaba (ako ne i loša) voluminozna krma?

Zbog je to tako? Iz jednog jedinog razloga. Tko vodi precizno knjigovodstvo troškova proizvodnje, kao i bilancu proizvodnje hraniva u Hrvatskoj? Gotovo nitko! Još nisam naišao na OPG na kojem mogu dobiti informacije o ovom pitanju.

Kolike su proizvodne mogupo pojedinim regijama Hrvatske, i s pojedinim sjetvenim strukturama, te pojedinim tehnologijama proizvodnje i spremanja voluminozne krme? Zašto to ne znamo? Iz jednostavnog razloga - takva istraživanja nismo radili, niti imamo standarde.

Navest primjer kako su to još davne 1983. godine osmislili u Sloveniji, a na osnovu modela kako se to radi u Nizozemskoj i svuda u svijetu, gdje se uvažava i poštuje struka i suvremena tehnologija.

Bilanca hrane i stada na 5 i 10-hektarskom gospodarstvu

Na svim intenzivnim gospodarstvima uvedena je jednostavna sjetvena struktura ili plodored. 70 % površina je pod travnjacima, a 30 % pod kukuruzom za kukuruznu silažu.

Eto tako su to Slovenci 1983. godine i na osnovu ovih podataka su potrebne energije i probavljivih proteina za uzdržne potrebe krava i junica, te proizvodnju 5 000 litara mlijeka po kravi samo iz voluminozne krme. Sve iznad 5 000 litara mlijeka ide iz kupovne smjese. Nije li jednostavno?!

Da vidimo jedan naš primjer iz prakse. Tako ti je to kada na terenskog agronoma pa te on uspije nagovoriti da ostaviš posao i prihvatiš se krava i proizvodnje mlijeka s pozicijom - 1 jutro vlastite zemlje i O krava, pa za od kupiš 1 kravu. Ovo je za kraj ove godine i broj 12 Mljekarskog lista 2007. Bravo za Nikolu i Tomislava!!

mogu, uspjet

OPG Nikola iz Brega

Strukturaobitelji

Nikola (1947.) (SSSekonomski Branka (1950.) (VSŠ- pedagoška akademija), Tomislav (1973.) (SSS - upravno-pravna), Branimir (1977 .) (apsolvent prava).

Strukturaposjeda

6,5 jutara vlastite zemlje + 8,5 jutara zakupa - 1jutro

Ukupno u obradi 15 jutara + 4 jutra zakupa prirodnih livada u 2 otkosa.

Sjetvena struktura

3,5 jutra talijanskog ljulja. Lucerne nema. Crvene djeteline nema. DTS i TDS nema. 3 jutra smjese tritikala, pšenice, i graška. Od toga je 1 jutro pohranje-

no u zelenoj masi, a 2 jutra su kombajnirana za zrno jer krave nisu stigle pojesti svu tu Jedno jutro koje je košeno za zelenu masu nakon košnje preorano je, te posijan kukuruz koji je pohranjen kao zelena masa. Dva jutra nakon kombajniranja su preorana i u 9. mjesecu na tu površinu, u ponovno je posijana ista smjesa za zelenu krmu. 2 jutra zobi - dio je košen za zelenu krmu, a dio je pokošen za sjenažu u rolo bale (13 rolo-bala). 8 jutara kukuruza, od je za silažu 4 jutra i 4 jutra za zrno (za hranidbu junica). Za krave kupuju gotovu smjesu od Vindije d.d. s 19 %sirovih proteina. godine instalirat silos za smjesu koja se dobavljati u rinfuzi jer je to jeftinije. Sada smjesa dolazi u vreU planiraju kompjutersku hranilicu.

Plan za godinu jest- sav kukuruz spremiti u silažu. Na tome inzistira Nikolin savjetnik. Nova sjetvena struktura bit u omjeru 50 % ljuljeva i 50 %kukuruza za silažu, što diktira posjeda i vlasnistruktura jer je 8,5 jutara zemlje u zakupu, te u nju ne mogu dugoroulagati, osobito ne u kalcifika-

OPG (štagalj "laufstaju" - mala

ciju. 50 % površina pod kukuruzom skidaju u dvije žetve. U kombinaciji je kukuruz i talijanski ljulj, u - ljeto, ljeto - jesen, zimuNa površinama koje kalcificirati posij at lucernu.

Tomislav postavlja pitanje: "Koliko košta kalcifikacija i koliko je materijala potrebno po 1 jutru?" To pokazati kemijska analiza. Na osnovu dosadašnjih analiza, se od 1 do 10tona po 1 ha. Struktura stada 20 muznih krava + 2 junice + 6 junica za o§iemenjivanje + 4 mlade junice. Zensku telad ostavljaju samo od krava koje daju 25 do 30 litara mlijeka. Mušku telad prodaju u starosti 1 do 2 mjeseca. Telad dobiva kolostralno mlijeko, nakon 1O dana prelaze na zamjenicu, a s 3 tjedna dobivaju kukuruznu prekrupu i sijeno. Uzgajaju simentalca - kojima su 3 križanke s crnim holšajnom i 1 križanka s crvenim holštajnom. Od simentalki, 5 krava u vrhu laktacije daje 30 do 34 litre mlijeka, jedna križanka u drugoj laktaciji daje 30 litara mlijeka. Slabije krave daju 20 i 25 litara, a samo jedna krava daje manje od 20 litara mlijeka i zbog toga je iz uzgoja. Ta krava ima 5 kojima iznosi oko 25 litara mlijeka. Prošle godine su krave osjemenjivati bikovima, a križanke bikovima crnog holštajna. krava prije 5 godina, do danas su podigli proizvodnju za više od 2 000 litara po kravi. Prije 7 godina u staji nisu imali niti jednu kravu koja je davala preko 20 litara mlijeka u vrhu laktacije. 2002. su kupovati smjesu. To su u Mljekarskom listu, a to im je i njihov savjetnik. Staje stara staja s jaslama i 1O vezova. Nova staja od nog štaglja - "lauf staja" 20 m x 8 m, jednostrana s punim podom i 20 ležišta. lzmuzište je riblja kost (1 x 2), a laktofriz je kapaciteta 300 litara. Dnevna proizvodnja je

250 i 300 litara. lzmuzišteje montirano 2003. godine. Za sada još nisu napravili niti jednu kemijsku analizu tla,jer su i na tome štedjeli. U suradnji s poljoprivrednom savjetodavnom službom i to planiraju riješiti ove zime, a tada planirati kalcifikaciju vlastitih površina, te gnojiti prema preporukama na osnovu kemijske analize tla.

Proizvodnjom mlijeka su se baviti 1995. godine kada su imali jednu kravu i jednog poljoprivrednog savjetnika. Nikola je ostavio posao u Podravci u ERC-u(elektronicentar), a nakon njega to je i Tomislav 2003. godine. I Nikola i Tomislav ne žale što su ostavili posao u Stvorili su svoja vlastita radna mjesta. se kada mi je Nikola dvije godine nakon što je napustio posao u rekao: "Preporodio sam se otkad sam doma i otkad se bavim kravama i proizvodnjom mlijeka", a tada je imao samo 5 krava. predaju 7 500 i 8 000 litara mlijeka E klase. Ljeti su imali problema s klasom mlijeka (mlijeko je bilo prve klase)

ali i to popraviti. Zbog loše agrarne politike do sada nisu koristili državnu zemlju, iako bi, ako dobiju zemlju, gradili farmu za 40 do 60krava.

je donijela prostorni plan koji držanje svega 25 + 5 uvjetnih grla na sela, bez obzira na ce. Kako tijekom 5 godina izgraditi staju za 40 do 50 krava? To da bi trebali izgraditi 5 staja (u svakoj po 25 krava), jednu do druge na 5 OPG-a,što bi iznosilo 125 krava + 25 uvjetnih grla podmlatka. To da, ali 1 staju s 40 do 50 krava nikako! Planiraju izgraditi 2 silosa i gnojište s lagunom, te proširiti novu staju. Stara staja bit 2000. godine imali su 5 jutara svoje zemlje i 7 krava. su od 1 kupljene krave, a sve ostale krave i junice su iz vlastitog uzgoja. Ove godine, kreditom HBOR-a,kupili su novi traktor NJ.H. od 95 KS koji je koštao 28.000 eura s rokom otplate 6 godina i kamatom od 4,5 %. rata za otplatu kredita iznosi 3.200 kuna ili 1 066 litara mlijeka E klase. Bravo Nikola, bravo

Mljekarski list 12/2007.

travnjak talijanskogljuljagodišnjeproizvodnjeod oko 14 tona suhe tvari po hektaru

Nikolin

" ,

B0ZIC 2007.

Još uvijek na novog i novog Kamo ideš

- Mr. se. Idem prema tamo odakle

Dolazi nam još jedan sam došao, idem k Ocu svojemu i tvojemu kojim slavimo dolazak Boga na ovu našu prekrasnu planetu, na kojoj stvori nas i koju stvori za nas, koja se vrti s milijardama drugih planeta, milijardama zvijezda u našoj Galaksiji, milijardama drugih galaksija u prostora i vremena.

S prvim rodi se Bog kao

Došao je na svijet da bi nas mudrosti života i ljubavi prema životu, ljubavi prema svevišnjem Stvoritelju i ljubavi prema bližnjemu.

I tako probudim se u i razmišljam o životu, o ljudima, o prošlosti, sadašnjosti i o prolaznosti i Pokušavam razumjeti i prostora i vremena. Neshvatljivo, je shvatiti! Molim se i zahvaljujem na danom životu, što vidjeh stvoreni svijet i ljepotu svega stvorenoga, što vidjeh i upoznah ljude, što osjetih ljubav i radost, prema

stvaranja svevišnjeg Stvoritelja. Na što nas treba podsjetiti svaki novi kojeg i kojega slavimo? Što nam donosi još jedan lsusov? Nadu, nadu u život! Tijekom godine slavimo mi i svoje s nadom života i u život. I tako slavim ja ove godine svoj 57. i velim svom unuku, koji sada ima 7 godina: "Ako te Bog poživi, za 50 godina kada ti budeš slavio svoj 57. i budeš u držao svog unuka, ako ga Bog da, i ako bude Božja volja, tada mu kako je tvoj djed slavio prije 50 godina svoj 57. dan. To bi trebalo biti 2057. godine, kada naša djeca, naši unuci, praunuci i prapraunuci slaviti isto tako, kao što smo i mi, još jedan njihov

Ako Bog da i ako bude

Božja volja

Svako naše nadanje je nadanje u Bogu i svaka naša nada je slaba

bez Boga.

S lsusovim i prvim u povijesti je završio stari vijek, vijek prije Krista, i s prvim u povijesti je novi vijek, vijek poslije Krista.

Koje su poruke prvog koje su poruke lsusove, dan slavimo i ovog 2007 godina po redu? "Nije dosta imati Hram - crkvu i u nj moliti se Bogu. Prvi je hram u srcu svakog i iz njega upravlja sveta molitva. Ali sveta ne može biti ako se prije ne popravi srce i sa srcem vladanje, pravednosti prema siromasima (u svijetu ih ima sve više), prema slugama (prema radnicima i zaposlenicima), prema rodbini, prema Bogu. Pripravite mi putove u sebi dobrom voljom. Budite pošteni, dobri, ljubite jedni druge. Bogataši - ne prezirite, trgovci - ne varajte, siromasi - ne zavidite. Svi ste jedne krvi i od jednoga Boga. Svi ste pozvani k jednoj sudbini. Jednostavan je, dobar, lagan Zakon koji se na deset zapovijedi, ali uronjenih u svjetlo ljubavi.Jer Bogje ljubav. istina i život".

Eto neka nam i ovaj donese u naše živote i u ljudske odnose sve više svjetla i ljubavi, iskrenosti, dobrote, sloge i povjerenja, neka nad nama, našim našim poljima i našim blagom, našem radu, i cijeloj našoj planeti Zemlji, lebdi Božji blagoslov 2007. kao i 2057. i svih i poslije u našim životima i životima naših potomaka. Blagoslovljen svim Mljekarskog lista i mlijeka, te prve ovozemaljske hrane. Mir Božji bio s

Kreditne kartice do 6 mjeseci jv1SAj~

, , ,

''KAD PROSINCEM TRAJU SNIJEG

I ZIMA, ZEMLJA ŽITOM RODIT' IMA"

U ovim kratkim i prohladnim danima zvuk traktora koji se još do nedavno širio našim ravnicama, nestao je. Samo jato crnih vrana otkriva svu ljepotu njiva sada pokrivenih gustom maglom. se prolazniku kao da smo zaboravili naša polja na kojima tek iznikle biljke pšenice i prolaze jarovizaciju. No, i nije baš tako. Uz svakodnevne brige, misli nam odlutaju do tla. U pedosferi, toj zoni atmosfere i litosfere, život. Život nevidljiv prostim okom, ali dobro poznat svakom poljodjelcu.

U tlu se odvijaju fizikalnokemijski, biokemijski i biološki procesi. Tlo se i dalje hladi, pa i grije. Toplina struji u jednom, u drugom smjeru, ne da energiju klijanja, nicanja, rast i razvoj mnogih biljaka. Ovog mjeseca, toplina tla širi se iz dubljih prema slojevima tla. No, se slojevi tla, usprkos želji topline da što bliže površini tla, ohlade do temperature ispod smrzavanja. No, i niske su temperature tla

Djelovanjem temperatura negativnog predznaka tlo se zamrzava. Odmrzavanjem tlo postaje pa ga je u lakše

Zbog zamrzavanja tla preko i ranog jutra, a odmrzavanja tijekom dana, plitko korijenje biljaka puca. Nastale štete

Da, tako govori jedna od brojnih izreka. I stvarno, ovoga se mjeseca u tlu akumulira voda biljkama potrebna tijekom proljetnih pa i ljetnih mjeseci. Topljenjem snijega natapanje ozimih ratarskih usjeva bit

svakodnevno. Otjecanje vode s površine tla je sporo, pa gotovo sva voda dolazi i do najdubljih slojeva tla

Iako nam se da naša polja spavaju, to nije tako - tek iznikle biljke pšenicei prolazejarovizac1/u.Život nevidljivprostimokomdobro je poznat svakompoljodjelcu

na oz1m1m usjevima pretjerano. Toplina jedino pojava snijega. Njemu se ne troši se na isparavanje vesele samo djeca, i ratari. Prisjetimo se, svježi rahli snijeg, zbog IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA velikog sadržaja zraka, vrlo je loš topline i tlo se pod njime sporo hladi. No, tijekom da-

na površina snijega se grije, ali ne

Datum: OSIJEK SPLIT ZAGREB RIJEKA 6.12. 7:07 7:11 7:19 7:25 8.12. 7:10 7:13 7:21 7:27 11.12. 7:12 7:16 7:24 7:29 6.12. 16:05 16:19 16:15 16:21 8.12. 16:04 16:19 16:15 16:21 11.12. 16:04 16:18 16:14 16:21

ZLATNICA

djelotvoran lijek s livade

- Marija dipl. ing.

Kod nas raste naša europska ili zlatnica i još dvije vrste porijeklom iz Sjeverne Amerike (velika i kanadska zlatnica) koje su se tako proširile te su i kod nas daleko od zlatnice. Opsežna istraživanja pokazala su da su sve podjednako vrijedne i da nema neke osobite razlike u njihovu djelovanju. zlatnica, zlatošipka, štapika ili (SolidagovirgaureaL.) je biljka visine do 1 m uspravne, okrugle, uzdužno blago izbrazdane stabljike, u donjem dijelu crveno boje, razgranjene samo u gornjem dijelu. Listovi su na stabljici smješteni dugi su do 8, a široki do 3 cm. Krajem ljeta na vrhu stabljike i ogranaka razvija se broj zlatno-žutih cvjetnih glavica promjera 6 - 1O mm rahli cvat. U ljekovite svrhe skuplja se vršni dio biljke

VAŠ

Kranjem ljeta livade se žute od ove biljke koju je Jako prepoznati i osušiti pa ju zato svakako u vrijeme cvatnje treba skupiti za malu kucnu ljekarnu jer nam tijekom godine može kod brojnih zdravstvenih tegoba.

na cvatnje i suši u na sjenovitom i mjestu. Osušena biljka usitnjava se na dužinu od 5 - 10 mm i u višeslojnim papirnatim kartonskim kutijama ili staklenim bocama u suhom prostoru da ne navlagu. U osušenoj biljnoj sastojini ne smije biti odrvenjelih dijelova jer u njima nema djelatnih ljekovitih sastojaka.

Zlatnica je izvrsna biljka za urološke tegobe. Pomaže kod upale bubrega i mjehura, upale prostate, kamenaca u bubregu i mjehuru te reumatskih oboljenja. Povoljno djeluju na rad jetre i mjehura, pospješuje cirkulaciju i djelotvorno je sredstvo uterapiji bolesnih vena i kožnih oboljenja.

od zlatnice može se pripremiti na dva 2

žlice suhe, usitnjene biljke preliti s 2,5 dL vode, a nakon 1O - 15 minuta procijediti i piti. Drugi istu bilja staviti u 2,5 dL hladne vode, zagrijati do vrenja, maknuti s vatre i procijediti nakon 5 minuta. Piti 2 - 3 šalice tijekom dana ili ga koristi za obloge ili kupke kod ekcema, lišaja, akni i oboljenja. Ako umjesto radije pijete kapi, potrebno je 200 grama suhe biljke 3 - 4 tjedna u litri 70 %-tnog alkohola uz povremeno miješanje.

vati u tamnim bocama. 1O - 15 kapi piti 2 - 3 puta dnevno u malo vode ili kod prethodno navedenih tegoba.

Ako 1 dL dobivene tinkture otopimo u 200 grama neslane svinjske masti, dobit izvrsnu mast za hemoroide i kožna obo-

MOGULIKOMPJUTERI IZAZVATIZDRAVSTVENE

Nema nikakve sumnje u to da kompjuteri po uredima i stanovima mnoge radne operacije lakšima, ali to ne da oni automatski poslove ugodnijima ili zdravijima. Mjerenja iz kompjutera, obavljena u nekoliko navrata, pokazala su da je to znatno ispod današnjih standarda za profesionalna izlaganja. Na temelju današnjih dokaza može se kako nema rizika od iz kompjutera. Vidne Ljudi koji

Mljekarski li,st 12/2007.

rade s kompjuterima se žale na neugodnosti ili s vidom, nego drugi radnici na poslovima koji predstavljaju napor za Više od polovice onih koji stalno rade s kompjuterima imaju tegobe, uglavnom nadražaje (crvenilo, suzenje ili pijeska u umor (umor ili bolovi u_

Zdravstveni problemi koji se povezuju s kompjuterima mogu se razvrstati u velike grupe.

-----• Dr. Ivo Be/an -

, , ,

može se javiti glavobolja, težina kapaka) ili s fokusiranjem ili akomodacijom vida; u gledanju bližih ili dalekih predmeta).

Ako kompjuteri stvaraju vida da su nepropisno smješteni na radnom mjestu. Izvori svjetla su smješteni previsoko za rad, tako se osoba mora naprezati kako bi vidjela relativno taman ekran u svijetloj okolini.

svjetlo ili loše smješten izvor svjetla uzrokuje blještanje na ekranu, što prisiljava da više rade kako bi kompenzirali neugodna blještavila.

Ako osoba mora vremena gledati u ekran, osvjetljenje u prostoriji treba biti sasvim nisko. S druge strane, ako osoba uglavnom iz papira i unosi podatke u kompjuter, rasvjeta vjerojatno trebati biti relativno svijetla. Netko moraju stalno putovati ekrana i papira na stolu vjerojatno treba nisko postavljeno osvjetljenje s nešto svjetlom usmjerenim na papir.

prozore ili izvor svjetla nije dobro rješenje za blještanje na ekranu. Filteri smješteni iznad ekrana mogu odstraniti blještanje, oni istovremeno smanjuju i kontrast i oštrinu slike. Ako se kompjuter ne može smjestiti u položaj gdje biti blještanja, možda biti potrebno rasporediti izvore svjetla u prostoriji.

da uz kompjuter nije potrebno puno "muvanja" okolo po prostorijama (u potrazi za raznim fasciklima, novim papirom, gumicom za brisanje itd.) nema potrebe za sagibanjem i istezanjem

tijela, vrpoljenjem itd., što osobi šteti.

Dugotrajno sjedenje predstavlja napor za i vrat, usporava krvnu cirkulaciju u nogama i, nito, smanjuje tonus. Kako bi se kompenzirala ta izrazito statipriroda posla na kompjuterima, se prekidi rada radi više kretanja umjesto prenošenja šalice kave sa stola do ustiju. u ramenu, vratu i su kod onih koji rade za kompjuterima. Spomenuta nepokretnost, koja oslabljuje na tim dijelovima tijela, vjerojatno doprinosi takvim loš raspored na radnom mjestu je važan faktor. Tastatura kompjutera treba biti smještena relativno nisko, tako da se ruke i šake mogu držati pod ugodnim uglom. Ekran treba biti dovoljno visoko da ga se može lako vidjeti bez prekomjernog svijanja vrata. Stolac treba biti ugodno tapeciran, potpuno prilagodljiv i dizajniran kako bi pružio oslonac za donji dio križa. Idealno bi bilo kad bi osoba koja radi za kompjuterom i sama sudjelovala u izradi nacrta za stolac. Stres na poslu. Iako osoba koje rade s kompjuterom drži da njihov posao ima svojstva u kojima se može uživati, ipak preko 75 posto njih u isto vrijeme ima ili druge tegobe koje su povezane sa stresom, a koji se može pripisati radu na kompjuterima. takvih tegoba je nego u bilo kojoj drugoj radnoj situaciji. Izgleda, da sami kompjuteri nisu odgovorni za to. Prije biti da su tegobe u svezi sa stresom temeljene na manjkavom planiranju. tim problemima planiranja su:

1. puta osoba je stavljena na rad s kompjuterom, a da joj nije pružen dovoljno kvalitetan trening. Kada ljudi nedovoljno upotrebljavaju aparaturu, lako postaju frustrirani.

2. Obim poslova, tj. radni zadaci, veoma se prema sposobnostima i kapacitetu aparature, a prema sposobnosti samog operatera. da jedan kompjuter može u minuti obraditi milijun dijelova jedne informacije, ne da je i ljudska sposobnost porasla razmjerno tome.

3. Kad su kompjuteri uvedeni u svakodnevni rad, obim poslova na mnogim radnim mjestima je reduciran, a posao je postao monotoniji. Osoba koja radi s kompjuterom može biti više izolirana od svojih kolega. Kad se kvaliteta posla svede na ovu razinu, onda trpe i djelatnik i poslodavac.

Kompjuter nije samo još jedan dodatni u nizu aparata u uredu. On mijenja prirodu posla kojega ljudi obavljaju. potencijalnih zdravstvenih problema uzrokovanih vjerojatno se može dobrim planiranjem pri su uzete u obzir i potrebe operatera. Možda osvjetljenje i namještaj na radnom mjestu trebati rasporediti ili izvesti kako bi se napor i neugodnosti zbog položaja tijela. Osobe trebaju prekinuti posao kako bi mogle malo prohodati, raditi promjenjivim tempom i zadovoljiti zahtjeve koji se postaviti na osnovi ljudskog kapaciteta, a ne onog kompjuters kog. Dakle, postoji mnogo kako bi se izbjeglo da postanete "kompjuterski

af;Jw