Mljekarski list 2-2007 by Hrvatska mljekarska udruga

Imate li zdravunaviku?

Može li se jednostavnoi potpuno prirodno do našem tijelu neophodnih vitamina i minerala svaki dan i pritom uživati?I sve to s manje dvije Dukat svježegmlijeka s 1,5% masti na dan oslgurat oblije hranjivihsastojakaI kalcijtako potreban za zdravljakostiju.Dukatsvježemlijekovrhunski je proizvod znakom Hrvatske

QZDRAVANAVIKA

kvaliteteI lako postajenaša zdrava navika. .---

SADRŽAJ

HRANIDBA

kravi

AGROTEHNIKA tla

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

plodnosti i njihova važnost_

Procjena tjelesne kondicije _________ _

Postupci s teletom poslije teljenja _____

IZ CROA

Proizvodnja, prerada i tržište mlijeka u RH

PROPISI O MLIJEKU

Higijena mlijeka

GOSPODARSTVO

Državne potpore u poljoprivredi, govedarstvu i

Naslovnica: Jablan - više krava nego ljudi

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE

Odnos planiranog i realnog

TRŽIŠTE STOKE

Mišljenje malog o našoj proizvodnji mlijeka

I ovu godinu smo sa "Školom nastave"

EKODVOR Prva obljetnica

zadruge "Eko Dvor"

U prošlom broju l\1ljekarskog lista objavili smo o otvorenoj farmi za tov teladi za "bijelo meso" u Kloštar u vlasništvu Agrokora. Ponavljamo, svrha farme je razvoj hrvatskog tova te edukacija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i vlasnika velikih farmi kako bi mogli sudjelovati u ovoj proizvodnji te kvalitetno iskorištenje muške teladi holštajn pasmine. Ovakvom proizvodnjom mogu se baviti i obiteljska poljoprivredna gospodarstva s minimalno 20 teladi u tovu. Ostvaruju prc1vo na poticaj u iznosu od 400,00 kuna po teletu. Telad mogu otkupiti od drugih ili ugovorom o kooperaciji s tvrtkom Belje Kooperacija, koja je u sustavu Agrokora. Radi upita mlijeka gdje mogu uspostaviti kontakt n ovoj proizvodnji ili prodaji muške teladi holštajn pasmine objavljujemo brojeve telefona na koje se možete javiti: 099 27 l 7 007 ili 01 2834016 IZ UREDNIŠTVA

U želji za boljom suradnjom s vama otvaramo novu rubriku: PITAJU- UREDNIŠTVOODGOV/\RJ\. Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica. ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi putem ove rubrike vrlo brzo odgovoriti na vaše upite. Do nas je vrlo lako jer smo uvijek dostllpni za vas, dragi Ovi putevi vode do nas: telefon: OI 4833 349, fax; OI 4875 848 i e-mail: hmu@hmu.hr. Najljepše vas molimo da s nama, jer jedino tako na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji, a mi u nastojanju da s najboljom ekipom suradnika uspijemo dati odgovore 11<1najzahtjevnija pitanja Uredništvo

odbor: dr. se. Petar Juraj

llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 7,00 kn, priprema

dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Arnelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher

Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hivatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb,

I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

VARIJABILNOST VOLUMINOZNE KRME

Kravamaje potrebna ustaljena hranidba. Dnevne promjene sastava, kvalitete i obroka smiju biti samo minimalne. No. naša voluminozna krma izuzetno je šarolika, a o njoj najviše i ovisi stabilnost hranidbe krava. Uz dobro planiranje, organizaciju posla i stalnim nadzorom kvalitete i voluminozne krme, na svakom gospodarstvu - Damir dipl. ing., HZPSS je osigurati stabilnu hranidbu.

Na gospodarstava koja se intenzivnije bave proizvodnjom mlijeka uvijek postoji više "tipova" krme u To je, naravno, neizbježno jer svi imaju broj parcela, siju više vrsta (ili sorti) krmnih kultura, imaju nekoliko otkosa tijekom sezone koji su pod utjecajem vremenskih prilika i neprilika, agrotehnike koju primjenjuju, mehanizacije kojom raspolažu, itd. No, krave za to ne znaju i "ne mare". One bi bile najzadovoljnije samo s jednim "tipom" krme i to stalno iste kvalitete. Kako te dvije krajnosti pomiriti?! Trebamo težiti što jednostavnijim sustavima proizvodnje krme koji osigurati dovoljnu krme kvalitete.

U tablici su primjeri krme kvalitete na 4 gospodarstva koja se vrlo intenzivno bave proizvodnjom mlijeka. To, naravno, nisu svi tipovi i vrste krme kojima ta gospodarstva raspolažu, no, iz ovih nekoliko uzoraka krme je izuzetno velika raznolikost kvalitete

krme kojima kod nas hrane krave. Kako u takvim uvjetima sastavi ti kvalitetne obroke i precizno hraniti krave (prošli broj Mljekarskog lista)?! Ponovno treba istaknuti važnost osobe koja je na gospodarstvu zadužena za organizaciju, planiranje i provedbu hranidbe krava. Ta osoba mora dobro poznavati ovu problematiku i, u surad-

Tablica1: Primjer-razlikeu kvalitetikrme analiziraneposljednjihnekolikomjesecina 4 obiteljska gospodarstva s intenzivnomproizvodnjommlijeka

Raspon vrijednosti

nji sa strukom, prevladati probleme varijabilnosti krme. U tom segmentu površnost, nepažnja i nepreciznost mogu dovesti u pitanje ukupnu isplativost proizvodnje.

Sastavljanjeobroka

Na mnogim gospodarstvima ne se dovoljno pažnje planiranju proizvodnje krme na vlastitim površinama. Sastavljanje obroka ne «slaganjem

recepture», nego planom korištenja poljoprivrednog zemljišta kojim gospodarstvo raspolaže. U proizvodnji mlijeka svrha je što više mlijeka proizvesti iz vlastite voluminozne krme i zato plan proizvodnje krme više od pola "recepture obroka". No, kad je krma proizvedena i uskladištena (konzervirana), potrebna je svakom umješnost najboljeg korištenja te krme, koja je vrlo izuzetno

Suha tvar Sirovi Sirova vlakna Krmivo

Slika 1: Na parcelamapa i na mjestimana

varijabilnog sastava i kvalitete. To da se ne može raditi stalno po istoj recepturi, nego redovito kontrolirati i kvalitetu osnovne krme te dodatnu krepku krmu (smjese, koncentrate, "zobanje") prisastavom i osnovnoj krmi i uz eventualne nusproizvode sastavljati kompletne obroke. Treba svakako težiti da promjene obroka budu što a i kad se rade moraju biti vrlo postupne. dakle, mora dobro poznavati svaku vrstu i tip krme kojom raspolaže kako se ne bi da krave dobivaju svaki dan obrok, i po i po kvaliteti. To se, ipak, kod nas

Primjeri iz tablice

Na gospodarstvu OPG 1 (iz tablice) analizirane su tri vrste krme. Razlike su ogromne. No, to još uvijek ne da hranidba krava na ovom gospodarstvu ne može biti dobra. Neophodno je znati kolike su na raspolaganju i gdje se koje od ovih krmiva nalazi da bi se moglo na najbolji upotrijebiti. Dakle, gospodarstvo raspolaže sjenažom trave kvalitete: malo je presuha (57%ST), pregruba (31% SV), a sadržaj proteina je nešto ispod poželjnog (14% SP). Ta je sjenaža idealna za starije rasplodne junice, suhe krave i eventualno krave u drugom dijelu i pred kraj laktacije. No, ako se njome moraju hraniti i krave u laktacije, onda je to problem jer na bazi takve krme ne može se sastaviti obrok za krave s velikim potrebama koje moraju konzumirati velike hrane. Takva sjenaža smanjuje uzimanje (konzumaciju) hrane jer je presuha i pregruba, sažeto - to je nedovoljno dobra krma. Za krave u prvom dijelu laktacije dovoljno dobra krma na gospodarstvu OPG 1 je samo drugo sijeno (20%SP i 23%SV).Vrlo je da se takvom i još lošijim sjenažama jednostavno moraju hraniti sve krave, pa i one u prvom dijelu laktacije jer je na gospodarstvu ima mnogo, a bolje sjenaže ili sijena nema ili ima malo. To je onda teško rješiv

problem (to je i s krmom iz tablice: sjenaža na OPG 3, prva sjenaža na OPG 4, prvo sijeno na OPG 1 i sijeno na OPG 2). U tim je hranidbu krava u prvom dijelu laktacije bolje bazirati na velikim kukuruzne silaže (vidi Mljekarski list 12/06.) jer je za takve krave presudno važno da dovoljno jedu (više od 22 kg ST/dan), što s ovakvim sjenažama i sijenom nikako nije

Preporuke

• Sada je vrijeme da napravite plan proizvodnje i skladištenja (konzerviranja) krme za sezonu koja dolazi. Potražite i Sustav proizvodnje krme (za koji se mora biti jednostavan (ne puno kultura) i mora pouzdano davati dobre prinose krme.

• Glavnina krme proizvede se u prva dva otkosa. Ako imate više od 20 krava nastajte, ako je svu tu krmu spremiti u silose ili silo-hrpe (trapove). Naravno, i ostale je otkose dobro imati u silosima (može i u više slojeva). Kad otvorite silos, izuzimasvakodnevno režete približno istu kvalitetu sjenaže, dok se bale jako razlikuju jedna od druge, pa i one iz istog otkosa s iste parcele i razlika u prosušenosti vrlo je važna).

• Ako spremate sjenažu u bale, morate znati kakva je krma u kojoj bali da biste mogli kontinuirano redom davati kravama približno istu kvalitetu svaki dan. Dobro je bale i

• Ako do sada niste, morate analizirati kvalitetu krme, posebno onu koje imate u Nije neophodno uvijek analizirati sve parametre kvalitete (to je i dosta skupa), je dovoljno znati sadržaj suhe tvari (ST), proteina (SP) i vlakana (SV)da biste, uz iskustvo i uz koji vam pomaže u hranidbi, mogli dovoljno procijeniti kvalitetu krme i pravilno je upotrijebiti u hranidbi krava i ostalih kategorija stoke na gospodarstvu.

• Krave u tranziciji (3 tjedna prije i nakon teljenja) i u prvih 150 dana laktacije, kao i telad do 8 mjeseci starosti, moraju dobivati samo najbolju krmu kojom raspolažete. Ostale kategorije stoke mogu i uz slabiju kvalitetu, a znate dobro da te kategorije troše velike krme. Na vrijeme napravite "raspored" kako se ne bi dogodilo da "svijedu istu kvalitetu".

• Prije svake ozbiljnije promjene u obroku konzultirajte se sa kom, a promjenu provedite postupno. Krave se ne daju

M/jekar.ski list 02/2007.

Slika 2: Neophodnoje znati kakva je krma u kojim balama i tako ih po redu davati kravama

KAKODO VIŠE

MLIJEKAPO

KRAVI

Krava je biološki stroj koji proizvodi mlijeko. U tu proizvodnju treba investirati kako bi se mogla ostvariti što zarada i od toga egzistirati. Današnja suvremena krava prošla je kroz genetske promjene. Genetski razvoj je stalno mijenjao proizvodni kapacitet krave.

Uzgojni napredak kod krava je vrlo veliki. Danas im~mo krave koje daju preko 10 000 kg mlijeka godišnje, a prije 100 godma davale su samo 1 000 kg mlijeka. ]osip Haluška, dipl. ing. 1 HSC

optimalno hraniti. Krave koje ne

Da bi ostvarili visoku zbijati, pa dolazi do pljesnivosti. unose dovoljno hranjivih tvari daju proizvodnju mlijeka po kravi, Sijeno se balira s 15 % vlage. manje mlijeka, gube tjelesnu masu moramo imati proizvodne ciljeve, a Kukuruznu silažu treba spremati s na laktacije i teže ostaju to su: visoka proizvodnja mlijeka, 35 %suhe tvari.

steone. Navodimo neka osnovna visoka mlijeka (puno masti i Koliko je potrebno silaže za pravila hranidbe proteina), zdravo vime, zdrave noge krave? Treba napraviti plan potreba krava: i papci, svake godine jedno zdravo hrane, a zatim plan Krave treba hraniti po fazama tele, dug proizvodni vijek krave, proizvodnje. Jedan ha kukuruzne proizvodnje (suhostaj, teljenje, niski troškovi proizvodnje i što bolja silaže dovoljan je za 4,5 krave laktacija). Obroci moraju biti dobit u proizvodnji. godišnje. Jedan ha travnjaka ili izbalansirani. Obroci krava moraju Za visoku proizvodnju mlijeka, livade, uz 3 - 4 otkosa za silažu, sadržavati visokokvalitetne za dobro zdravlje i dobru plodnost dovoljan je za 2 - 3 krave godišnje. energiju, sve minerale kravi je potrebna: Za jednu kravu godišnje treba i vitamine. Kravama u laktaciji treba 1. Izvrsna hranidba voluminoz- osigurati oko 9 000 kg silaže i osigurati 20 - 24 kg suhe tvari i 16 do nom hranom tijekom cijele godine. sjenaže i 1 500 kg sijena. Kravama ne 19 %proteina, ovisno o fazi laktacije. Krmiva koja osnovicu obroka davati polusuhu i nefermentiranu kravama treba osigurati treba silirati (kukuruz, trave, zelenu hranu, davati je nakon fermentacije. najmanje 120 g Ca i 100 g P na dan. krmu). Sve komponente obroka u hranidbi krava treba biti što manje Hrana mora biti dostupna 24 sata na moraju biti izmiješane. Obrok preko promjena. krave treba dan. Hrana mora biti zdrava, ukusna, cijele godine mora biti

Krave ne hraniti svježim kukuruzom jer je to loše za burag. Svu zelenu krmu treba sitno isjeckati i konzervirati. Visoko-proizvodne krave ne treba hraniti zelenom krmom, treba na dobre silaže. Silaže treba kombinirati sa sjenažama. Zbog velikih kukuruzne silaže i koncentrata u obrocima krava dolazi do zdravstvenih (acidoza i ketoza). Prilikom siliranja razmak košnje i punjenja silosa ne treba biti od 24 sata. Treba pokositi onoliko koliko se može silirati u jednom danu. Duga provenjavanja sadržaj suhe tvari ali i gubitke hranjivih tvari na polju.Jako suhe silaže (više od 45 % suhe tvari) ne mogu se dobro

radojedu!

Slika 1: Dobru silažu krave

kvalitetna i lako probavljiva. Suha tvar treba iznositi 50 - 70 %obroka. Suhu tvar davati 3 - 4 kg na 100 kg tjelesne težine. U obrocima krava voluminozna krma treba biti zastupljena 40 - 60 %, što ovisi o visini proizvodnje.

Kravama treba davati kompletne i obroke tijekom cijele godine

Kravama treba davati obroke 1O % više od potreba. Krave trebaju biti site i nahranjene i trebaju biti u rasplodnoj kondiciji. Hranidba se mora zasnivati na vlastitoj proizvodnji voluminozne hrane. Prijelaz sa zimske na ljetnu hranidbu mora biti postepen. U obrocima krava treba biti zastupljena što više komponenti. Kravama treba osigurati udoban smještaj, suho ležište i dosta prostora. U štalama treba biti mir i tišina. Štale moraju biti optimalne vlažnosti i temperature. Osigurati po volji dovoljno svježe vode. Krave u laktaciji konzumiraju do 50 % više hrane u odnosu na zasušene krave iste težine i starosti. Na uzimanje hrane stadij laktacije, visina proizvodnje, starost krave, težina, pasmina i genetska osnovica. U prvim danima laktacije krave jedu manje hrane. U mjesecu laktacije krave maksimalno konzumiraju hranu. Vršnu proizvodnju krave dostižu 40 - 70 dana poslije teljenja. teže, i stare krave jedu više hrane i brže. Zimi krave jedu više u odnosu na ljeto. Ljetnim obrocima koji se baziraju na ispaši ili zelenoj masi treba dodavati sijeno i koncentrat. Krave jedu oko 1O obroka na dan. Jedu dnevno 5 - 6 sati, a po satu pojedu oko 5 kg hrane. Ukupno krave pojedu oko 40 kg hrane na dan. Na niskim temperaturama potrošnja hrane je Krave piju vodu 1O - 15 puta na dan i troše oko 5,5 litara po jednom uzimanju

vode. Krave preživaju oko 7,5 sati na dan ili 15 puta po pola sata.

Hrana i voda moraju biti na raspolaganju po volji. Hrana ne smije biti prevlažna niti presuha, mora imati dobar miris i okus.

2. Udobno ležište je jako važan u proizvodnji mlijeka. Krava se mora dovoljno odmarati, mora imati opuštanja. Što se krava više odmara, što više leži, to je bolja i proizvodnja mlijeka. Ležište krava treba povremeno dezinficirati pa biti manje bolesti vimena i papaka. Kao stelja najbolja je slama u odnosu na piljevinu ili gumene podove.

3. Puno svjetla, zraka, vode i kretanja. Staje moraju biti svjetle. Svjetlo u štalama treba ostaviti po Kravama je potrebno puno zraka za proces probave i metabolizma. Zimi treba otvarati prozore. Krave treba držati u stajama sa slobodnim držanja. Krave bolje podnose niske temperature nego visoke. Voda je najvažnija. Valovi za vodu moraju biti što Bolji su valovi za vodu od pojilica, jer krave mogu piti punim zamahom. se da

krave iz pojilica konzumiraju malo vode. Posljedice su smanjenje konzumacije hrane, smanjenje proizvodnje mlijeka i Za visoku proizvodnju i dobru plodnost krava potrebna je svježa tempirana voda. Ako je tijekom zime voda prohladna, krave je uzimaju u manjoj Krave moraju slobodno hodati. Krave koje hodaju imaju zdravije noge i papke, bolju plodnost i jasnije estruse. Po pravilu krava uvijek mora biti slobodna, jedino prilikom mužnje treba biti fiksirana.

4. Pravilna hranidba u suhostaju. Kravu treba zasušiti 60 dana prije teljenja. Krave u suhostaju treba hraniti istim komponentama kao poslije teljenja. Kratko suhostajno razdoblje uzrokuje pad proizvodnje. Višak proteina u suhostaju smanjuje opasnost od pretjeranog debljanja i štiti tjelesnu kondiciju.

5. Plodnost. Poželjno je da se krave tele jednom u 13,5 - 14 mjeseci. Servisno razdoblje trebalo bi iznositi 90 - 11O dana, telidbeno razdoblje 390 - 400 dana. Remont stada 25-30 %. Proizvodni

Slika 2: U ovakopripremljenoležištesvaka krava rado

vijek krave da iznosi bar 7 godina, 5 teljenja. Krave treba osjemeniti nakon drugog ili estrusa ili 60 dana poslije teljenja, što ovisi o visini proizvodnje.

Svrha je oploditi kravu do 11O dana nakon teljenja.Junice treba osjemeniti u dobi 14- 15 mjeseci, težine 370 - 400 kg. Prvo teljenje junica treba biti u dobi od 24- 26 mjeseci starosti. prirast rasplodnog podmladka trebao bi iznositi 650 - 700 grama poj ednom HD.

6. Mužnja - mora u isto vrijeme. Vremenski raz-mak mužnji treba biti jednak. Prelaskom s dvije na tri mužnje na dan se proizvodnja mlijeka za 25 %.

Kontrola obroka, savjeti i preporuke:

Cilj svakog je zdrava i plodna krava koja može proizvesti puno mlijeka. Uzgajateljtreba svakodnevno napraviti kontrolu svoga stada u štali. Kad u štalu treba napraviti

1. Prvo pogledati ima li hrane na hranidbenim stolovima ili u valovima. Zatim, ima li dovoljno vode u valovima za vodu. Hrana i voda mora biti prisutna nonstop. Bez vode i hrane nema mlijeka.

2. Pogledati koliko krava koje se nalaze u boksovima leži. Koliko krava koje leže u boksu preživa. Pogledati koliko krava stoji. od tih krava koje stoje trebaju jesti.

3. Baciti pogled na svaku kravu, pogledati je li dlaka sjajna ili nakostrušena, pogledati stanje kondicije i noge.

4. Zatim treba pregledati boju i balege. gnoj da krava ne dobiva dovoljno vode i da postoji deficit a da ima puno vlakana. Gnoj tamne boje da krave dobivaju previše i malo vlakana. Gnoj svijetle boje znak je acidoze. Ako je rijedak izmet i ako se pjeni, obrok sadrži previše škroba. Bistra je znak dobrog stanja metabolizma, a mutna ukazuje na bubrega. U izmetu ne smije biti ostataka hrane. Konzistencija izmeta treba biti kašasta. ·

Nakon kontrole napravljene u štali, treba pregledati laboratorijske analize mlijeka Sadržaj masti u mlijeku trebao bi iznositi 3,0 do 4,2 %, a sadržaj proteina 3,2 do 3,8 %. Omjer masti i proteina treba iznositi 1,2 : 1,0. Sadržajureje u mlijeku 15- 30 mg/100 mL. Sadržaj somatskih stanica do 150 000 u mL, sadržaj mikroorganizama do 30 000 u mL, sadržaj laktoze 4,6 - 4,8 %, suha tvar bez masti više od 8,5 %. Indeks masti i (1MB)treba iznositi 1, 1 - 1,5. Ove vrijednosti ukazuju na dobro zdravlje vimena i dobru higijenu mlijeka. Ako je razina laktoze ispod 4,5% ukazuje na opasnost od pojave bolesti vimena. Ako je 1MB iznad dva, ukazuje na pojavu ketoze.

list 02/2007.

C.itracenta,~

proširite

svoj fond s visokokvalitetnim C2T~~ftnimjun•cama

to odmah

odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

PITAJU

Branko iz županija

Redovni sam Mljekarskog lista. Svake pohvale vašim Posjedujem obiteljsku farmu s 50 muznih krava, farma je tipa kose te stoga trošim puno slame. Imam problem s velikim stajnjaka. Odvozim ga i deponiram na njivama gdje stoji i više od godinu dana, u hrpama. Nakon toga ga razbacujem i zaoravam.

Zanima me da Ji na taj gubim ili dobijam te kako pravilno gospodariti gnojem iz štala? Zatim, koje su vrijednosti svježeg gnoja, gnoja starog 3 mjeseca, 9 mjeseci, te godinu i više dana.

ODGOVOR

Mr. se. Darko Uher

Stajski gnoj je vrlo kvalitetno organsko gnojivo koje obiluje hranjivim tvarima prvenstveno dušikom, fosforom, kalijem, kalcijem i magnezijem. Njegovom primjenom popravljamo fizikalna svojstva tla, adsorpcijsku sposobnost tla i pufernost. unosom stajskog gnoja u tlo popravljamo bilancu humusa i hranjivih- tvari u tlu. Primjenom stajskog gnoja želi se pivenstveno promet organskom tvari u tlu i tlo održati biološki aktivnim. Hranjive tvari u stajskom gnoju uglavnom se nalaze u organski vezanom obliku i se postepeno.

Polazne tvari za svježi stajski gnoj su tvrdi i ekskrementi

životinja i stelja. Njegov sastav ovisi o: vrsti i uzrastu životinja, držanja životinja, vrsti i krme, vrsti stelje i spremanja. Smatra se da ekskrementi životinja sadrže 40 do 50 %organske tvari i dušika te 60 do 70 %fosfora i kalija krme. Na hraniva koja se nalaze u stajskom gnoju bitan utjecaj ima oblik krmiva (mlade ili odivenjele biljne tvari). stajski gnoj smjesa je krutih i ekskremenata životinja i stelje koja se, radom mikroorganizama, koristi kao organsko gnojivo. Kruti stajski gnoj humusno je i bakterijsko, te kompleksno gnojivo jer uz makroelemente sadrži i

mikroelemente. Dobro pripremljen, zreo stajski gnoj sadrži 35 %trajnog humusa.

Stelja osigurava životinjama udobniji ležaj i dobro upija ekskremente, proenstveno mokraona olakšava izvoz stajskog gnoja na gnojište i tlo. se koristi slama žitarica, posebice sjeckana. Dnevna slame kao stelje za jedno govedo iznosi 6 do 7 kg. Sjeckana slama najbolje upija vodu. Takav stajski gnoj lakše je zaorati u tlo, a i gnojidbena djelotvornost je za 20 do 30 % od onoga dobivenog od nesjeckane slame.

Razlikujemo svježi stajski gnoj u kojemu je slama korištena kao stelja zadržala boju i poluvreli u kojemje slama poprimila boju, izgubila i lako se kida, a stajski gnoj izgubio je 15 do 30 % mase; prevreli stajski gnoj u kojem je slamu teško raspoznati, a stajski je gnoj izgubio oko 50 % mase; poluhumificiranu masu u kojoj je izgubljeno oko 75 % mase.

stajskog gnoja dosta ovisi o njegova spremanja. Prema nekim istraživanjima stajski gnoj se može unositi u tlo izravno iz staje u svježem stanju, što posebice primjenjuju farmeri u SAD-a. Time se pojednostavnjuje i pojeftinjuje manipulacija stajskim gnojem a time i držanje stoke. Prednosti takve prakse su to što se proces razgradnje stajskog gnoja, umjesto na gnojištu, u cijelosti odvija u tlu. Time su uklonjeni neizbježni gubitci

u organskoj tvari i dušiku. Takva praksa može imati i nepoželjne posljedice zbog burne razgradnje, ako bi se odmah nakon primjene svježeg stajskog gnoja pristupilo sjetvi, pa se o tome treba svakako brinuti i osigurati duže razdoblje sjetve i sadnje i primjene svježeg stajskog gnoja. praksa u našim proizvodnim uvjetima je da svježi stajski gnoj neizostavno mora stadij razgradnje na gnojištu. Taj proces ne smije preintenzivno zbog gubitaka hranivih tvari. Pri tom biološko - kemijskom procesu lako raspadljive organske tvari se mikroo rgani za ma. Teško topljive organske tvari pretvaraju se u humusu spojeve, a organski vezani bioelementi prelaze u oblik. "

Stajski gnoj se pod utjecajem bakterija, gljiva i parazita. Svježi stajski gnoj uglavnom se sastoji od celuloze, hemiceluloze, lignina i Pive dvije tvari hranjivi humus stajskog gnoja, koji podliježe brzoj razgradnji što dovodi do "biološke vatre" i podizanja temperature u masi gnoja. Termogene bakterije mogu podignuti temperaturu do 73 °C na mjestima s obiljem kisika. spojevi koji su dio stajskog gnoja mogu se razgraditi do slobodnog amonijaka. To je glavni izvor gubitaka dušika u stajskom gnoju (volatizacija amonijaka), osobito pri njegovu lošem

U aerobnim uvjetima proces razgradnje organskih tvari mnogo je

Westfalia~ ProFormance0

Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj pro izvod pji.

Laktotrizr:po~ude ~a ~ap~citeta - zatvoreni suštav sa automatskim pr,a j~m i digitalnom oknako H mlijeka.

K I. . r d ••-.;r/~; v•h k ontro 1raJtez 1(9Yitevas1 raya barem jednom tjednokomplet za mastitis test po najpovoljnijoj cijeni.

Profilac Winterheat

Zaštita sisa od niskih temperatura

Jednostavna primjen njega i zaštiti

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima:

Natura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273

Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116

Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857

Agrocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

brži nego bez kisika. Reguliranjem vlage i zraka se na brzinu razgradnje i zrelog gnoja, pa u tome ulogu igraju klimatska obilježja pojedinih godišnjih doba. Ako nema dovoljno vlage, gnoj pljesnivi, a pri suvišku vlage remeti se tijek aerobne razgradnje i gnoj gnjili. Pri nedostatku oborina gnoj treba polijevati, a kad ih je previše gnojište treba zaštititi. Gnoj je najbolje polijevati gnojovkom ili gnojnicom, a ako njih nema onda vodom.

Postoje dva temeljna spremanja stajskog gnoja: topli i hladni. Sa stajališta maksimalnog hranjivih tvari bolji je hladni U tom osigurava se postojana temperatura od 15 do 30 °C, gubitci dušika su mali, a pristup kisika Za ovaj spremanja povoljan je samo stajski gnoj s malo slame ili sa sjeckanom slamom. Nakon slaganja u hrpe svježi stajski gnoj lagano zbijamo, da bi iz njega istisnuli zrak. Postupak je najprije se na pod gnojišta stavlja i rasprostire sloj zreloga gnoja i na njega slaže sloj svježeg gnoja. Pri tome, ugljikov dioksid iz zrelog gnoja prodire u svježi u kojem se zbog smanjenog udjela kisika razgradnja odvija sporije. Temperatura mase gnoja približno je 1 O °C viša od temperature okoline.

Prema toplom postupku gnoj se u rahlo rasprostre tako da kisik ima slobodan pristup se snažno stimulira rad termogenih bakterija koje za par dana djelovanja povisuju temperaturu u masi gnoja i do 60 °C. gnoj postigne ovu temperaturu, hrpa se zbija pa se potiskuje aktivnost termogenih u korist drugih bakterija.

U praksi se pak koristi kombinacija ovih dvaju postupaka. Najprije se na gnojištu gnoj rahlo rasprostre, pa se temperatura brzo povisi. sloj se zbije, se prekida rad termogenih bakterija. U praksi se nemarno postupa sa stajskim gnojem, pa on popljesnivi

ili gnjili što bitno umanjuje njegovu gnojidbenu vrijednost.

Zreli stajski gnoj poluhumificirana je masa koja se dobiva spremanjem i ležanjem stajskog gnoja do nekoliko mjeseci, u prosjeku 3 do 4 mjeseca. Pošto hrpa gnoja "sazre", treba ju pokriti slojem zemlje debljine 20 do 25 cm gnoj dodatno štitimo od nepovoljnog utjecaja atmosferilija.

Primjena stajskog gnoja odnosi se na zaoravanje istoga u vlažni sloj tla kako bi se smanjili dodatni gubitci organske tvari i dušika. Najbolje je gnoj zaoravati pri vlažnu i hladnu vremenu, kao i pri mrazu. Pri vedru, suhu, toplu i vjetrovitu vremenu gubitci dušika su veliki zbog volatizacije amonijaka. Stajski se gnoj odvodi s gnojišta u poluhumificiranom stanju tj. kada je dovoljno zreo. Gnoj treba odmah unijeti u tlo, oranjem.

Glede vremena primjene, zreli stajski gnoj može se primijeniti u bilo koje vrijeme ako stanje tla to dopušta. U sušim klimatskim uvjetima može se primjenjivati dosta prije sjetve i sadnje, a u vlažnim klimatskim uvjetima, bliže sjetvi i sadnji. U teže tlo unosi se dalje od sjetve i sadnje, a u lakše tlo bliže sjetvi i sadnji. Stajski gnoj brže se u lakšem tlu, pogotovo ako je klima vlažnija.

Stajski gnoj prema stupnju zrelosti

Zreliji stajski gnoj može se primjenjivati bliže sjetvi i sadnji i obrnuto. Neke su kulture osjetljive na nezreli (slamnati) stajski gnoj, posebice repa, što se smanjenjem prinosa.

Ovisno o dubini unošenja stajskog gnoja, istoga unose se dublje u tlo kako bi se nesmetano mogla provesti predsjetvena priprema tla. U teže tlo gnoj se unosi a u lakše tlo dublje što je, dakako, povezana s kisika i njegovom razgradnjom. U praksi, dubina unosa stajskog gnoja iznosi 20do25cm.

Temeljna razlika

stajskog gnoja i mineralnog gnojiva jest brzina kojom se hraniva. mineralnih gnojiva je topljiva i hraniva se neposredno nakon njihove primjene. To je i nedostatak u primjeni mineralnih gnojiva. Stajski gnoj, kao i ostale vrste organskih gnojiva, sporo je razgradivo gnojivo iz kojeg se hraniva sporo tijekom procesa mineralizacije. To sporo hraniva osigurava postojanu opskrbu tla dušikom, što je i preduvjet za visoke prinose. Hraniva iz stajskog gnoja slabije se iskorištavaju nego iz mineralnih gnojiva i daju otprilike 1O % niže prinose. Iskoristivost dušika u stajskom gnoju iznosi 25 %, fosfora 25 do 30 %te kalija 60 do 70 %. Stajski gnoj u tlu ima produženo djelovanje, pa se stoga primjenjuje u za duže razdoblje, u prosjeku za tri godine na srednje teškim ilovastim tlima, na teškim glinastim tlima za godine, a na pjeskovitim laganim tlima samo za dvije godine. Pri od 30 tiha uzima se daje iskorištenost hraniva u prvoj godini 50 %,u drugoj 30 % i 20 %.U laganim tlima iskorištenje u prvoj godini iznosi više od 50 %,a u drugoj godini se iskorištava preostali dio. Stajski gnoj svojim sastavom povoljno na kemijska svojstva tla te ih popravlja (poboljšava apsorpcijsku sposobnost tla, postotak humusa, regulira optimalni pH tla itd.). povoljno djeluje i na fizikalna svojstva tla, pogotovo na strukturu tla što je posljedica snažne biološke aktivnosti zemljišnih organizama. Strukturna tla u suhim razdobljima manje gube vodu, dobro upijaju i filtriraju suvišnu vodu bez razaranja grudica tla. gnoja, se i vode biljkama, za 35 %u usporedbi sa negnojenim tlom. Preporuka za praksu: U primjenu bi trebalo uvesti dodavanje superfosfata u stajama jer smanjuje upalu vimena kod krava, infekciju pupka kod teladi i bolesti papaka, te oslo-

li,st 02/2007.

amonijaka. Naime, superfosfat djeluje i veže amonijak zamjenom iona vodika. Teorijski se može vezati 6,7 kg dušika na 100 kg 17 %-tnog superfosfata. Nakon primjene superfosfata bitno se smanjuje i broj muha u staji. U staji se koristi samo suhi i fino mljeveni superfosfat, da sirovi fosfati ne djeluju i nemaju sposobnost vezanja amonijaka. Francuske norme za primjenu superfosfata u staji iznose 100 do 150 gna dan na 1 m 2 površine ležaja ili 500 g po ležaju jedne velike jedinice, a 500 do 700 g ili 800 do 1 000 g na dan u torovima. Umjesto u staji, superfosfat se može dodavati i na gnojištu u od 20 do 25 kg na 1 t stajskoga gnoja. Takva praksa manje je pogodna,jer se gubi amonijak i organska tvar, a izostaje i na zdravlje ljudi i stoke. Stoga primjena superfosfata u staji ima apsolutnu prednost.

CITATEIJIPITAJU

Tablica 1: Kemijski sastav svježeg stajskoggnoja, u %

Voda Organska Ukupan Fosfor Kalij Kalcijev Magnezijev tvar dušik oksid oksid 75 20 0,45 0,25 0,55 0,45 0,10

Tablica2: Kemijskisastavzrelog stajskoggnoja (gnojdubokihstaja), u %

Voda Organska Ukupan Fosfor Kalij Kalcijev Magnezijev tvar dušik oksid oksid 75 18 0,75 0,35 0.75 0,60 0,21

Tablica3: sadržaj mikroelemenatau stajskomgnoju, mg/kg

Mikroelement Prema Prema kanadskim izvorima izvorima

Pored šume imam 3 jutra dobre zemlje. Što god posijem, unazad nekoliko godina, izruju divlje svinje. Prošle zime imao sam zasijan tritikale i DTS i svinje su do sve uništile. Molim da mi gospodin savjetuje što sijati u - koju travu - da dobijem prije hranu za·svojekrave.

ODGOVOR

Mr. se.

Divlje životinje na pojedinim stvaraju dosta problema na poljoprivrednim kulturama. Kako zaštititi poljoprivredne površine da na njima divlje svinje ne prave štetu? Najbolje bi bilo razgovarati s društvom ili vlasnikom lovišta što i kako poduzeti u svezi s ovim problemom.

U lovnom gospodarstvu trebale bi biti metode kako najjeftinije i najefikasnije zaštititi poljoprivredne površine od divljih životinja. štetu netko treba nadoknaditi. ograda bi, vjerojatno, pomogla protiv divljih svinja, ali to je v~lika investicija, i da li je isplativa? Zivotinje imaju neke svoje uhodane staze i ako im pregradite stazu u stanju su

Mljekarski li,st 02/2007.

pokušati srušiti ogradu. Možda bi bilo dobro postaviti pastira. Dobro bi bilo postaviti na 0,5 crn od tla dvije paralelne žice, ne jako zategnute, i na njih navješati nasuprot limene konzerve i limena zvonca, što bi buku i uplašilo svinje.

Za jelensku i navodno je dobro staviti u stare najlonske otpatke kose (tražite je u frizerskim salonima). Carape objesite na grane stabala ili na kolce oko pJ!rcele, na 1 do 1,5 metra visine. Zivotinje osjete ljudski miris i udalje se s tog Je li efikasno, treba isprobati. Bi li isto "upalilo" i za divlje svinje, treba provjeriti. Kosu bi tada trebalo objesiti na 50 cm iznad zemlje. Možda bi bila dobra i stara pa da preko nje svinje osjete miris

Što posijati na parcelu u Zita i trave sadrže dosta

spadaju u slatke kulture i svinje ih rado jedu, a usput i ruju kukce i gliste ili podzemne dijelove biljaka.

Od djetelina najbolje bi bilo u posijati u monokulturi crvenu djetelinu. Crvena djetelina je malo gorkastog i oporog okusa pa je svinje možda izbjegavati. U bi svakako trebalo uzeti uzorak zemlje s parcele i dati ga na kemijsku analizu, radi provjere kiselosti tla, humusa, fosfora i kalija, te li na toj parceli uspijevati crvena djetelina. U svezi s ovim pitanjem trebali biste se obratiti Savjetodavnoj službi u Karlovcu.

Ako netko još nešto zna o ovoj problematici, tj. kako se suprostaviti divljim svinjama da ne ulaze na parcele s poljoprivrednim kulturama, neka se slobodno javi u redakciju Mljekarskog lista.

TLA

mnogim procesima tla-pedosfere o kojima na ovom mjestu govoriti. sve je - kontaminacija

tla. Pod tim pojmom podrazumijevaju se tolike tvari kontaminant ili polutant) u tlu koje uzrokuje vidljiv ili mjerljiv neke od navedenih uloga tla. Pri tome se misli na sve uloge tla, a ponajprije na plodnost - podobnost za normalan

- Mr. se. Darko Uher rast i razvoj kulturne biljke.

Biljke izrasle na tlu pogodne su za korištenja i bezopasne su za

Ako je tlo to nije jer se preko tla i biljka, osobito ako se našio u tlu u kemijskom obliku u kojemu ga biljka može iz tla primiti. se može manifestirati i tako što je prinos neprimjeren ekološkim prilikama i razini ulaganja u proizvodnju. Opet govorimo o tla njem. Nije manjega za podzemnu vodu, vodotoke i vode uloga tla u filtraciji vode. Podzemna voda filtrirana kroz tlo potpuno je bezopasna i upotrebljiva je za svakovrsne a njezin sastav ne smije na dulji rok dovoditi u pitanje biološku ravnotežu u vodenim ekosustavima koji komuniciraju s tako filtriranom vodom. Ako to nije tlo je iz njega je u vodu, koja kroz masu tla, otpuštena koja vodu upotrebljivom ili neupotrebljivom.

S obzirom na daje tlo veoma kompleksan sustav u kojemu se odvijaju mnogi procesi - od kojih su neki po svojoj naravi nepovratniireverzibilni, a biljke podložne i utjecajima, njihovoj interakciji i djelovanju - nije uvijek jednostavno utvrditi da je došlo do promjene koja ocjenu da je tlo Prema tome, tla znatno se razlikuje od, primjerice, zraka (koje se lako osjeti) ili vode. Stoga smatramo da je neophodno ukazati na važnost tala teškim kovinama jer je znanje o

tla, kao i o

štetnom djelovanju pojedine teške kovine, najbolje jamstvo da nam tla i u ostanu

Teške kovine u tlu zanimanje za utjecaj teških kovina na zdravlje ali i na stanje ekosustava, uvjetovano je da su posljednjih desetzabilježeni mnogi trovanja nekim od teških kovina. Prema navodima agencije za tvari i registar bolesti, 20 najopasnijih tvari 7 su teške kovine.

Što su to teške kovine?

Teške kovine su kemijski elementi relativne od 5,0. U periodnom sustavu, 65 elemenata ima svojstva kovina: visoku toplinsku provodljivost, visoku i kovkost. Od deset najzastupljenijih elemenata u zemljinoj kori (litosferi), sedam pripada teškim kovinama. Teške kovine dolaze u tlo prirodno, iz stijene iz koje je tlo nastalo, ali i kao posljedica djelovanja Rudnici minerala bogatih teškim kovinama, metalopreindustrija, elektrane, obrada drva, otpadne vode, intenzivna poljoprivreda i odlagališta otpada i mulja najvažniji su izvori koji u tlo teškim kovinama. Što se s teškim kovinama koje padnu na tlo?

Dio teških kovina koje padnu na tlo bit vjetrom ponovno udaljen s mjesta depozicije na mjesta koja pogoduju odlaganju, drugi dio erozijom biti prenesen na reljefski niže položaje. Jedan dio biti s oborinskom vodom otopljen ili suspendiran u toj vodi i tako ulazi u masu tla. Tu se, ovisno o

kemijskom obliku zadržavaju u tlu pasivno Ger prašina ne može kroz pore manjih dimenzija) ili se pak, ako su u ionskom obliku vežu u kemijski manje aktivne oblike i manje ili više trajno inaktiviraju. Dakako, taj dio u izmijenjenim okolnostima može biti ponovo aktiviran. Ekološki je najzanimljiviji dio teških kovina koji se veže na adsorpcijski kompleks ili se nalazi u ionskom obliku u otopini tla. Taj je biljci pa ga biljke mogu primati, a jedan se dio ispire oborinskim vodama u podzemnu vodu. Poželjno je da je primanje (imisija) s emisijom, otpuštanjem (u biljku ili podzemnu vodu), a da pri tome ni biljka ni voda (s obzirom na ne trpe ozbiljnije posljedice; drugim da ne do biljke i vode. Valja naglasiti, da se suha depozicija taloži duže vrijeme u beskišnom razdoblju pa se nakuplja a poslije prvih kiša dolazi do otapanja i imisije u tlo. Oranjem se teške kovine deponirane na poljoprivrednom tlu unose u tlo. Okretanjem mase tla dio teških kovina koji je ispiranjem migraciju iz tla, ponovo se oranjem i zadržava u sloju. Kako dolazi do tla i hrane teškim kovinama? Moderno industrijsko društvo ima mnogo «izvora» okoliša teškim kovinama: industrijska prašina, dim, promet, komposti iz gradskog otpada, odlagališta gradskog otpada i sl. U atmosferu emitirane teške kovine mogu se u zraku zadržati nekoliko dana do nekoliko tjedana. U hidrosferi se zadržavaju mjesecima i godinama. U morskim sedimentima teške kovine

02/2007.

se zadržavaju stotinama, pa i godina. U pedosferi se antropogenim utjecajem «dovedene» teške kovine zadržavaju dugo, s aspekta trajanja ljudskog života ponekad i trajno.

Teške kovine u tlu

Teške kovine su sastavni dio stijena i tla (tablica 1), ali se pojavljuju i kao vanjski

Primarni izvori emisija teških kovina u tlo su mineralna i organska gnojiva (As, Cd, Hg i nešto Se), vapno, pesticidi (As, Pb, Hg), otpadni kanalizacijski mulj (Cd, Pb i manje As, Hg i Se), te voda za navodnjavanje. Upotreba gnojiva i drugih agrokemikalija je nakupljanje elemenata u tragovima i teških kovina u tlu. uzevši, u pojedinim materijalima njihova koncentracija opada redosljedom: fosfatne stijene > mulj otpadnih voda > fosforna gnojiva > organski dodatci i vapneni materijali > kalijeva gnojiva

Tablica 1: Sposobnostnakupljanja teških kovina u biljkama

Velika Srednja

Salata Kelj

Špinat Kupus

Endivija Cikla, Mrkva Bijela repa Rotkvica Krumpir > gnojiva. Relativno visoke koncentracije elemenata u otpadnom mulju, fosfornim stijenama i fosfornim gnojivima na kako bi upravo ovi materijali trebali biti primjenjivani s dužnom pažnjom, te uz obvezno poznavanje njihova kemijskog sastava. Mobilnost iona teških kovina u tlu i stupanj njihova ispiranja u podzemne vode ovisi o snazi sorpcije iona na mineralne komponente tla (glina, SO2 , oksidi željeza, aluminija i mangana) te interakciji s organskom

FLEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

list 02/2007.

Mala Veoma mala

Kukuruz Grah

Brokula Grašak

Dinja

Kelj

Celer

Kupine i jagode

Paprika

Patlidžan

tvari (huminskim i fulvo kiselinama). Sposobnost sorpcije iona neke kovine ovisi najprije o obliku u kojem se nalazi u tlu, a tek zatim o njegovoj

Bitne

Na tlima s najmanje rizika možemo uzgajati: grah, grašak, dinju, papriku, patlidžan i jabuku. Obrnuto: velik oprez sa salatom, špinatom i mrkvom. Ne kupujte ih ako ne poznate mjesto uzgoja. tih proizvoda na tržnicama trebaju nadzirati nadležne

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

www.elektrotehnika.hr

za automatsko pranje

Tip RBH 300 - 1600 lit

Tip RBC 1500 -10 000 lit

PLODNOSTI I NJIHOVA V VAZNOST

- Doc.dr. se. Goran

Jedan od organiziranja plodnosti ovisi o tome tko ili što ih kontrolira i na njih. Na taj možemo ih podijeliti na plodnosti na koje na koje reproduktivni sustav krave i one svojstvene svakom stadu ili kravi. Unutar ove tri skupine najviše se može utjecati na plodnosti koji su pod utjecajem a najmanje na one svajstvene stadu ili kravi. plodnosti pod utjecajem napredak u upravljanju reprodukcijom može se ako na efikasnosti otkrivanja estrusa, na smanjenje pogreški estrusa, poboljšanje tehnike osjemenjivanja i vještina poboljšanje plodnosti bikova za U.O., i manipulaciju sjemenom, ako na okoliš i higijenu držanja, smanjimo pojavnost reproduktivnih bolesti i poboljšamo ishranu krava u tranzicijskom periodu.

Efikasnost otkrivanja estrusa definiramo kao broj krava koje su u estrusu od ukupnog broja krava koje imaju normalan spolni ciklus. Izražava se u%, a smatra se daje efikasnost otkrivanja estrusa u stada ispod 50%. je detekcija estrusa povezana s planskim osjemenjivanjem i sinkronizacijom estrusa. U našim uvjetima se estrus otkriva dok se obavljaju ostale radnje u štali kao hranjenje, mužnja ili životinja. To je ujedno i velik problem jer krave rijetko pokazuju

Upravljanje reprodukcijom nije jednostavno, bez obzira na proizvodna svojstva krava. Postoji mnoštvo plodnosti koji mogu i ne moraju biti povezani. plodnosti su: dob krave, proizvodnja, pasmina, selekcija, plodnost bika za U.O., pohrana sjemena, reproduktivne bolesti, prehrana u tranziciji, okoliš, temperatura, podloga, otkrivanje estrusa, pogreške u otkrivanju estrusa, distocia, infekcije uterusa, embrionalna smrtnost, zaostajanje posteljice, ovarijalne ciste i blizanci.

estrusno ponašanje za vrijeme hranjenja, odmora ili muznJe. Novijim istraživanjima je da današnje krave, pokazuju znatno manji broj skokova i stajanja u usporedbi s ranijim istraživanjima. Upotreba tehnika, kao što su krava bojom, upotreba pedometara i provedba planskog osjemenjivanja, mogu poboljšati efikasnost otkrivanja estrusa. Pogreške u otkrivanju estrusa definiramo kao broj krava koje su bile osjemenjene, a nisu bile u estrusu. Strana istraživanja mjerenjima progesterona u krvi i mlijeku pokazuju da 5 i 30% krava nije u estrusu prilikom osjemenjivanja. Mnogi su razlozi koji

dovode do pogreški u otkrivanju estrusa, kao što su kriva identifikacija životinja ili zapažanje sekundarnih znakova estrusa, umjesto pasivne faze stajanja dok je druga krava pokušava Velil<isu troškovi ovakvih pogreški: utrošeno vrijemeveterinara, utrošak sjemena, krive evidencije koja kasnije zbunjuje prilikom narednih ciklusa i dijagnostike graviditeta. Takve se krave osjemene u lutealnoj fazi kada je reproduktivni trakt na uterusne infekcije što je povezana s daljnjim troškovima i produženim servis periodom. Povremena kontrola nivoa progesterona u uzorcima mlijeka i krvi nužna

je za pogreški u otkrivanju estrusa (visoke vrijednosti progesterona u vrijeme osjemenjivanja ukazuju na pogrešku).

Dobra tehnika umjetnog osjemenjivanja je zapostavljena kao jedan od plodnosti. Danas mnogi misle da bilo tko može uspješno osjemeniti kravu bez posebnog znanja i pripreme. Nažalost, to je velika zabluda koju sva novija istraživanja. Osnovni problem tehnike umjetnog osjemenjivanja je polaganje sjemena na pravo mjesto - u tijelo maternice. U pojedinim istraživanjima otkriveno je da je samo 39% sjemena aplicirano u tijelo maternice, dok je 25% aplicirano u maternice, a 36% u jedan od rogova. Kad se sjeme aplicira u maternice, retrogradni gubitak sjemena je dvostruko nego kod aplikacije u tijelo ili rogove maternice. i kontrola vještine inseminatora mogu poboljšati koncepciju.

Poznata je razlika u plodnosti pojedinih bikova za U.O., a iznosi 10-15%. Broj spermija u dozama sjemena koje proizvode selekcijski i centri za reprodukciju, višestruko premašuju za oplodnju potreban minimalan broj spermija.

Pohrana i rukovanje duboko smrznutim sjemenom tijekom godina dobro je i definirano. Prevenciju hladnog šoka je umatanjem pistoleta u papir ili toplu tkaninu. Otapanje broja doza sjemena zbog grupnog osjemenjivanja na velikim farmama još nije dobro

Laboratorijski podatci pokazuju da nema razlike u pokretljivosti spermija prilikom otapanja 10 doza sjemena. Neka terenska istraživanja pokazuju da je fertilitet sjemena smanjen. Potrebno je provoditi preglede kontejnera s dušikom.

Toplinski stres najvažniji je faktor okoliša koji na reprodukciju. farmi u umjerenoj kontinentalnoj klimi izložena je sezonskom toplinskom stresu za vrijeme ljeta koji se embrionalnom smanjenjem trajanja estrusa, smanjenjem broja skokova i stajanja u estrusu i smanjenjem % koncepcije. krava tijekom povišenih temperatura % koncepcije. Estrusno ponašanje krava u direktnoj je vezi s vrstom površine po kojoj se životinja Krave držane na stelji i zemlji pokazuju estrus 13,8 sati za razliku od krava držanih na betonu 9,4 sati. Krave na zemlji pokazuju dvostruko više stajanja (6,3 prema 2,9) i naskakivanja (7,0 prema 3,2) od krava na betonu. Važno je nastajanje blata na zemljanim i prljavim površinama.

Vakcinacija i prehrana krava u tranzicijskom periodu, ako je pravilno osmišljena i provedena, ne bi smjela biti plodnosti.

O plodnosti, koji su pod utjecajem reproduktivnog sustava krave, i teljima, koji su svojstveni svakom stadu i kravi pisali smo prošle godine u Mljekarskom list br. 5/2006.

Mljekarski list 02/2007.

Vašafarma

je Vašživot... Investirajte • U SVOJU

Farmer krediti za proširenje

fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%.Efektivna kamatna stopa za kredita 84 mjeseca 10,26%.

Partner uvoznik za nabavku junica INTERAGRO d.o.o. Križevci

Investicijski krediti za poljoprivrednike do 3-000.000,00 kn.

HBOR-KREDffi do 12 godina do 2 godine

Prijevremena isplata naknada za mlijeko kooperantima LURE (12-tog u mjesecu).

Vaša varaždinska

POSWVNI CENTARZAPOLJOPRIVREDNUKLl}ENTELU: Bjelovar, F. Sopila 11,tel: 043/241222

gdje dobiti informacijuo poslovnicamaBankeu Vašem mjestu.

PROCJENATJELESNE KONDICIJE(Body conditionscoring)

• KODUSPJEŠNOG

GOSPODARENJA NA

Za profitabilnu farmu od izrazitog je kvalitetna hranidba životinja. To je jedan od koji znatno na kvalitetu i mlijeka, reprodukcijski ciklus, kompletno zdravlje stada i svakako, na financijske prihode vlasnika. Pod kvalitetnom hranidbom u širem smislu podrazumijeva se, osim kvalitetnih, precizno izbalansiranih sastojaka u obroku krava, i (kvantitativno) podešen obrok za životinje u pojedinim stadijima laktacije ili razdoblju suhostaja.

FARMAMA

Smanjivanjem proizvodnje mlijeka tijekom laktacije, svakoj kravi na farmi trebalo bi proporcionalno smanjiti i unos krme. Neproporcionalna hranidba je na našim farmama i obiteljskim gospodarstvima, pa je velik postotak reprodukcijskih, (ketoza, dislokacija sirišta i sl.) i drugih zdravstvenih problema krava nakon teljenja. Redovita i procjena tjelesne kondicije umnogome smanjiti rizik od pojave neželjenih problema.

Pod procjenom tjelesne kondicije podrazumijevamo procjenu nakupljenog masnog tkiva na pojedinim anatomskim regijama životinje. Mršavost, odnosno pretilost životinje ukazat osim hranidbenih i zdravstvenih problema, ponajprije na nekvalitetan menadžment na farmi. Debele krave (pretjerane kondicije) imati otežan tijek teljenja. Ove životinje u razdoblju nakon teljenja uzimaju manje hrane zbog imaju reprodukcijske porea znatno su osjetljivije na zarazne i bolesti. Mršave životinje (slabije kondicije)

smanjit proizvodnju mlijeka i masti zbog nedostatka energetsko-proteinskih rezervi. Životinje loše kondicije slabo pokazuju vidljive znakove gonidbe, a postotak oplodnje je nizak. U hranidbi životinja slabije kondicije pozornost se mora usmjeriti na održavanje proizvodnje i postepeno tjelesnih rezervi. Tjelesnu kondiciju možemo procjenjivati i kod junica. Nedovoljno hranjene junice izrazito slabe kondicije izrasti dovoljno naglo u razdoblju puberteta, pa imati životinje slabijeg okvira. S druge strane, junice koje su u 5

Damir] ankovi( dr. vet. med.svome razvoju bile pretjerane kondicije imat manju proizvodnju mlijeka nakon teljenja. Tjelesna kondicija se subjektivno procjenjuje na osnovu nakupljanja potkožnih masnih rezervi koje se mijenjaju tijekom laktacije. U ranoj laktaciji životinja je u negativnom energetskom balansu i mobiliziranjem tjelesnih rezervi dolazi do slabljenja kondicije. Svaki mobilizirani kilogram tjelesne težine dovoljan je da opskrbi proizvodnju od 7 kg mlijeka. U razdoblju rane laktacije krave ne bi trebale izgubiti više od jednog kg dnevno. Suprotno tome, krave u kasnom stadiju

Izdvajamo iz ostale ponude

KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo:

POUZDANOG PARTERA

NAJPOVOLJNIJU CIJENU

KVALITETU

BRZINU IZVEDBE U RUKE

ISKUSTVO

·laktacije u pozitivnom su energetskom balansu i nadopunjavaju svoju tjelesnu kondiciju izgubljenu u razdoblju nakon teljenja. Idealna tjelesna kondicija mijenja se tijekom stadija laktacije (grafikon 1).

Sustav ocjene kondicije

Za procjenu tjelesne kondicije goveda koristimo sustav koji je standardizirala kompanija "Elanco". izravno gleda sa strane i odostraga i bedrenu regiju životinje te na osnovu potkožnog masnog tkiva dodjeljuje ocjenu u rasponu od 1 do 5. Minimalno odstupanje od cijelog broja je za 0,25 (npr. 3,25; 3,50; 3,75). Sustav je usmjeren prema srednjim vrijednostima (ocjene 2,25-4,00) u kojima biti krava. Ocjene ispod (1,002,25 za izrazito mršave) ili iznad (4,00-5,00 pretile životinje) srednjih vrijednosti ukazuju na velike probleme.

Otkrivanje pogrešaka Krave normalne tjelesne kondicije imat toliko tjelesnih rezervi da rizik komplikacija pri teljenju biti smanjen, a ujedno maksimalno proizvodnja u razdoblju rane laktacije. ako se jave problemi jer životinje nisu u kondiciji, prva stvar koja se mora napraviti je prostudirati hranjenja životinja tijekom:

1. provjeriti unos suhe tvari, a osobito voluminozne krme. Utvrditi razinu vlakana, uzimanja obroka, ukus obroka, odvojenost životinja po skupinama i sl. Problemi u ovom mogu se lako previdjeti.

2. provjeriti razinu proteina, energije, minerala i vitamina analizom krme, a za svaku skupinu životinja obrok mora biti izbalansiran. Utvrditi isjeckanost, samljevenost, pH i miris voluminozne krme i koncentrata.

Kada je uzrok problema

vrijednosti pri procjeni tjelesne kondicije u pojedinim fazama laktacije su

Teljenje

3,00-3.50

Razdoblje osjem enjivanja (rana takt.) 2,25-2,50 3,00-3,50

Kasnalaktacija

Razdobljesuhostaja

Slika 1: Sustav procjenekondicije krava prema ElancoAnimal Health modelu

korak je ponovno njegovo pojavljivanje. Nagle promjene tjelesne kondicije moramo a posebnu pozornost obratit kravama u kasnoj laktaciji i razdoblju suhostaja.

Povezanost neskladne tjelesne kondicije s reprodukcijskim (ciste, afunkcija jajnika, tiho gonjenje, upale maternice i sl.) i (ketoze, acidoze,

opstipacije knjižavca, dislokacije sirišta i sl.)

je na temelju redovitog dugogodišnjeg na terenu koji su provodili veterinari Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. Dolaskom na farmu procjena kondicije pomaže nam da problei potencijalno problemajedinke koje znatno na smanjenu profitabilnost

Slika 2: Ramosove - osim izuzetnogeksterijerai tjelesnaim je kondicijana zavidnoj razini

<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica

1nljekarama i trgovcima dilje1n svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL

GOVEDO

u sustavu selekcije

NOVO!

JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite

u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od

<Budite korak ispred!

lnriestirajte u bolju

POSTUPCI S TELETOM POSLIJE TELJENJA

- Mr. se.Miljenko

Nakon što je teleta prekinut, tele više ne diše preko placente, dakle mora što prije disati na vlastita radi opskrbe organizma kisikom. Potrebno je što prije nosnice i usta od sluzi (plodne vode) kako ne bi pri prvom udisaju došlo do koje u može uzrokovati smrt teleta (aspiraciona pneumonija). Sluz se skida rukama ih od prema nosu bez ulaženja rukom u usnu šupljinu, na kako je prikazano na slici 1.

Ponekad se tele podiže za • zadnje noge kako bi se iscijedila sluz i plodna voda iz dišnih puteva, ali to treba biti kratkotrajno jer dolazi do pritiska ošita na i srce, što otežava disanje. U praksi se primjenjuje polijevanje glave teleta hladnom vodom, a pri tome se mora paziti da voda ne u dišne putove. Nakon prvog udisaja, ako je prošlo sve u redu, tele pokušava glavu, trese glavom otvara i zatvara što je potrebno uraditi je dezinfekcija pupka. treba uhvatiti s dva prsta neposredno uz stijenku trbuha te se sadržaj koji se nalazi u njemu van. Pupak dezinficirati uranjanjem ili prelijevanjemjodnom otopinom; može se koristiti i prskanje antibiotskim sprejem. U

Gubitci teladi nakon poroda na velikim farmama predstavljaju velik problem kako s ekonomskog tako i s genetskog stajališta. Pravilnim postupcima s teletom nakon teljenja možemo smanjiti gubitke teladi na farmi. Prilikom izlaska teleta kroz stidnicu, u pravilu dolazi do pucanja teleta. Ako se dogodi da pupkovina nije pukla, tada ju je potrebno prekinuti na udaljenosti 5-10 cm od trbušne stijenke. Pupkovinu je prekinuti prstima, a se koriste prokuhane tupe škare koje ne režu nego trgaju, odnosno cvikaju. je da u tako otkinutog pupka brže dolazi do zgrušavanja, odnosno prestanka lavarenja, nego ako je rez napravljen oštrim škarama.

Slika 1: Pravilno nosnicaod plodnevodei sluzi

Slika 2: Krava nakon teljenjaliže tele kako bi se što prije osušilo

cijene mlijeka.

se uvoz fermentiranih proizvoda. Gotovo cjelokupni izvoz orijentiran je na tržište BiH, dok izvoza proizvoda gotovo i nema na tržištu zemalja EU. Niska je potrošnja mlijeka i proizvoda od mlijeka mljekarske industrije - svega 145 Lpo stanovniku, od 75 litara u svježem ili trajnom mlijeku. U zemljama EU potrošnja mlijeka se od 230-330 L po stanovniku.

PROPISI O MLIJEKU

Stanje na tržištu mlijeka i u RH zahtijeva potpuniju analizu i program tržišta te strategiju za ciljno nastupanje na drugim tržištima.

Kroz proizvode u posljednjih nekoliko godina uvozimo i potrošimo 120140 mil. litara mlijeka.

Na taj u našoj primarnoj proizvodnji i nesvjesno u trgovini pri odabiru i kupnji uvoznih gotovih proizvoda.

HIGIJENAMLIJEKA

I MLIJECNIH

IZ

Možda je zbog toga potrebno pokrenuti projekt oglašavanja prehrambenih proizvoda.

Imamo tradiciju u uzgoju životinja i preradi i mlijeka i mesa, prirodan i zdrav okoliš i najbrži put od proizvodnje do trgovine.

Zato uživajmo u mlijeku i proizvodima od mlijeka visoke visokog standarda zbog svježine i najbržeg puta od proizvodnje do stola, a cijene su prihvatljive.

Propisi Europske unije u segmentu zdravstvene ispravnosti i sigurnosti v namirnica temelje se na

suvremenih koncepcija veterinarsko-sanitarnog nadzora. "Higijenski paket" skup je Uredbi koje se

PROIZVODA U

OKVIRU

primjenjuju na EU od prošle godine, a higijenske mjere za namirnice, mjere u higijeni namirnica

životinjskog podrijetla, postupke službenih kontrola te uvjete zdravlja životinja namijenjenih

EURoPsKE UNIJE-

Na ovom mjestu navodimo osnovne odredbe dviju uredbi - o higijeni namirnica (Uredba (EZ) 852/2004.) i higijeni namirnica životinjskog podrijetla (Uredba (EZ) 853/2004.).

Uredba (EZ)852/2004. Uredbom o higijeni namirnica 852/2004. postavljena su pravila higijene u proizvodnji svih namirnica, obveze (farmera, distributera itd) te smjernice za dobru proizvopraksu. Posebno je naglašen sustav samokontrole i odgovornosti svih sudionika u lancu proizvodnje koji moraju osigurati zdravstvenu ispravnost hrane. Uredbom su

Mljekarski list 02/2007.

-•p•r•o•i•zv•o•d•n•j•ih_rane,odnosno prehrani ljudi. Nevijo Zdolec,dr. vet. med. -

propisane odredbe o higijeni koje se primjenjuju u primarnoj proizvodnji hrane te svim fazama koje se nastavljaju na primarnu proizvodnju.

U dijelu proizvodnje, pod primarnom proizvodnjom podrazumijeva se proizvodnja i uzgoj životinja namijenjenih proizvodnji hrane, transport tih životinja na tržište ili u klaonicu te transport farmi. U sektoru mljekarstva pojam primarne proizvodnje predstavlja mužnja i pohrana mlijeka na farmi, a primarni proizvod je sirovo mlijeko.

Zahtjevi iz Uredbe o higijeni namirnica 852/2004. ne primjenjuju

se na primarnu proizvodnju namijenjenu za osobnu upotrebu u pripremu, rukovanje ili skladištenje hrane namijenjene za osobnu potrošnju u te izravnu opskrbu malim primarnih proizvoda kojima proizopskrbljuje krajnjeg potroili lokalni objekt u maloprodaji koji izravno opskrbljuje krajnjeg Posljednji navod odnosi se konkretno na izravnu prodaju malih primarnih proizvoda Uaja, sirovo mlijeko i dr.) na farmi, lokalnoj tržnici, opskrbu lokalnog maloprodajnog objekta ili lokalnog restorana. Navedena djelatnost mora se regulirati nacionalnim

zakonodavstvom koje se mora voditi svrhom spomenute Uredbe, tj. ne smije dovesti u pitanje zdravstvenu ispravnost primarnih proizvoda i sigurnost

Primarni proizvodi mogu se i na mjestu proizvodnje, primjerice proizvoditi sir od sirovog mlijeka na farmi. U tom više se ne radi o primarnoj proizvodnji ni primarnom proizvodu, pa su higijenski zahtjevi takve proizvodnje i prodaje na farmi S tim u vezi moraju se zadovoljiti propisani higijensko-tehnološki uvjeti za izgradnju objekta, opremu, uklanjanje otpada, skladištenje i prijevoz hrane. S druge strane, zakonodavstvo i dopušta (u uvjetima i situacijama), tzv. fleksibilnost, primjerice odstupanja od Uredbe zbog primjene tradicionalnih metoda i alata u proizvodnji hrane treba validiratijer ne smiju ugroziti zdravstvenu ispravnost proizvoda. Primarni hrane moraju osigurati svih zaštitnih mjera u pogledu nja primarnih proizvoda iz zraka, tla, vode, hrane, gnojiva, veterinarskih lijekova, sredstva za zaštitu bilja i dr.) te mjere zaštite zdravlja i dobrobiti životinja programe i suzbijanja zoonoza. je i evidencija o provedenim mjerama što zapise o vrsti, podrijetlu hrane za životinje, provedenim životinja, pojavama bolesti koje mogu utjecati na zdravstvenu ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla, rezultate provedenih analiza na uzorcima uzetim od životinja ili drugim

uzorcima bitnima za zdravlje ljudi, te sva o obavljenim pregledima životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla. Za primarne proizhrane iznimno su važne nacionalne i europske preporuke o dobroj higijenskoj praksi koje moraju sadržavati relevantne podatke o opasnostima vezanima uz primarnu proizvodnju te mjerama za njihovu kontrolu. U tom pogledu važna je edukacija i izrada smjernica o kontroli bioloških, kemijskih i fizikalnih upotrebi vode, organskog otpada i gnojiva, primjeni sredstava za zaštitu bilja, veterinarskih lijekova i aditiva u hrani i njihovoj sljedivosti, pripremi, skladištenju, upotrebi i sljedivosti hrane za životinje, zbrinjavanju otpada, mjerama i suzbijanja zaraznih bolesti životinja i ljudi te sustavima nadležnih tijela, higijeni držanja životinja, higijeni prijevoza hrane, te propisanih evidencija. obvezama subjekata koji posluju s hranom distributera itd.)

se uspostavljanje, i održavanje koncepcije HACCP koji je temeljni alat u osiguranju zdravstvene ispravnosti hrane. Njegova implementacija podrazumijeva cjelovit pristup, punu suradnju i angažiranost svih zaposlenika u prehrambenom sektoru. Poput smjernica za dobru higijensku praksu, i HACCP-a nude se kroz edukacijske programe koji se vrsti objekta i tipu proizvodnje. U tom smislu se uvažava fleksibilnosti, posebice za manja dok u primarnoj proizvodnji primjena

HACCP-a još nije izvodiva, ali je poticanje dobre higijenske prakse komplementarno.

Uredba (EZ)853/2004. da su namirnice životinjskog podrijetla povezane sa rizicima (mikrobiološki, kemijski,fizikalni), propisana su i posebna pravila higijene u tom sektoru (Uredba 853/2004.) koja nadopunjuju pravila

Uredbom 852/2004., a odnosi se na i proizvode životinjskog podrijetla, ostalih i mlijeka.

Tako su uvjeti koji se moraju zadovoljiti u proizvodnji mlijeka na farmama, poglavito koji se odnose na zdravlje životinja, zatim higijene na farmi i pogonima, te kriteriji za svježe sirovo mlijeko i proizvode.

A) u vezi sa zdravstvenim stanjem životinja, mlijeko mora potjecati od životinja:

1. koje ne pokazuju simptome zaraznih bolesti koje se mlijekom mogu prenositi na ljude (pr. bruceloza, tuberkuloza)

2. koje su dobrog zdravstvenog stanja, ne pokazuju znakove bolesti koja bi mogla dovesti do kontaminacije mlijeka i koje, posebno, ne pate od infekcije spolnog sustava iscjetkom, enteritisa proljevom i temperaturom, ili od prepoznatljive upale vimena.

3. koje nemaju ozljede vimena koje bi utjecale na mlijeko

4. koje nisu nedopušteno (direktiva 96/23/EZ)

5. kod kojih su, ako su im davani dopušteni proizvodi ili tvari, poštovane propisane karencije

02/2007.

8) Higijena na gospodarstvima za proizvodnju mlijeka

Oprema za mužnju te prostori u kojima se mlijeko skladišti, njime rukuje ili se hladi moraju biti smješteni i tako da se opasnost od mlijeka. Prostori za skladištenje moraju biti od moraju biti odvojeni od prostora za smještaj životinja, te imati odgovaopremu za Površina opreme koja dolazi u dodir s mlijekom (pribor, spremnici, cisterne, namijenjeni za mužnju, sakupljanje ili prijevoz) mora se lako i prema potrebi dezinficirati te održavati u dobrom stanjuglatki, perivi i neotrovni materijali. Te površine nakon upotrebe treba i prema potrebi dezinficirati. Nakon svakog prijevoza, ili nakon svake serije prijevoza gdje je razdoblje istovara i sljedeutovara vrlo kratko, ali u svakom najmanje jednom dnevno, spremnici i cisterne za prijevoz sirovog mlijeka valja na odgovarai dezinficirati prije ponovne upotrebe.

C) Higijena tijekom mužnje, sakupljanja i prijevoza Mužnju obaviti na higijenski prije mužnje sise, vime i okolni dijelovi moraju biti mlijeko svake životinje mora biti pregledano, bilo od strane ili metode kojom se postižu rezultati kako bi utvrdili ili

fizikalno-kemijske anomalije, te da mlijeko koje pokazuje te anomalije ne bude upotrijebljeno za prehranu ljudi da mlijeko životinja koje pokazuju znakove bolesti vimena

bude upotrijebljeno za prehranu ljudi samo prema uputama veterinara

- životinje zbog ostatka lijekova u mlijeku, te da mlijeko dobiveno od tih životinja ne bude upotrijebljeno za prehranu ljudi prije isteka propisane karencije

- da se sredstva u koja se uranjaju ili kojim se prskaju sise upotrebljavaju jedino ako ih je odobrilo nadležno tijelo te da se ona upotrebljavaju na koji ne dovodi do neželjenih njihovih ostataka u mlijeku. Nakon mužnje mlijeko mora biti na mjestu koje je tako konstruirano i opremljeno da se izbjegne svaka kontaminacija. Ono se u svakodnevnog sakupljanja mora odmah ohladiti do temperature od najviše 8 °C ili do najviše 6 °C, ako se sakupljanje ne obavlja svakodnevno. Tijekom prijevoza se mora održavati hladni lanac i pri dolasku u odredišni objekt temperatura mlijeka ne smije biti od 1O 0 C. Subjekti u poslovanju s hranom ne moraju zadovoljiti navedene zahtjeve glede temperature, ako mlijeko zadovoljava kriterije za sirovo mlijeko (mikrobiol.), ako se preraduje u roku 2 sata od mužnje, te ako je temperatura potrebna zbog tehnoloških razloga vezanih uz proizvodnju proizvoda i ako to dopusti nadležno tijelo.

D) Higijena osoblja

Osobe koje muzu i/ili rukuju sirovim mlijekom moraju nositi moraju održavati visok stupanj osobne U blizini mjesta mužnje moraju biti naprave za pranje ruku.

PROPISI

E) Kriteriji za sirovo mlijeko se na reprezentativnom broju uzoraka sirovog mlijeka sakupljenog na gospodarstvima metodom izbora. mlijeka moraju primijeniti postupke kako bi osigurali da sirovo mlijeko koje se prerau toplinski proizvode udovoljava zahtjevima:

KRAVLJEMLIJEKO:

Mljekarski list 02/2007.

- broj mikroorganizama (broj kolonija na na 30 °C (u 1 mL) 100 000 (geometrijski prosjek tijekom razdoblja, s najmanje 2 uzorka

- broj somatskih stanica (u mL) 400 000 (geometrijski prosjek tijekom razdoblja, s najmanje 1 uzorkom osim ako nadležno tijelo odredi metodologiju s obzirom na sezonska odstupanja u nama proizvodnje.

SIROVOMLIJEKODRUGIHVRSTA:

- broj mikroorganizama (broj kolonija na podlozi) na 30 °C (ul mL) s 1 500 000 (geometrijski prosjek tijekom 2 mjeseca, najmanje 2 uzorka

ako mlijeko od drugih životinja a ne od krava, a koristi se za proizvodnju proizvoda gdje se mlijeko toplinski ne obratakvo mlijeko mora imati manje od 500 000 m.o./mL.

Mlijeko ne smije sadržavati ostatke antibiotika iznad dopuštenih za svaku tvar iz priloga I i Ili Uredbe EEZ 2377/90., ili ako zbirna ostataka antibiotika premašuje najvišu dopuštenu vrijednost.

Ako mlijeko ne zadovoljava sve navedene kriterije, subjekt u poslovanju s hranom mora obavijestiti nadležno tijelo i poduzeti mjere da se stanje popravi.

www.jurval.hr

E. de Piennes bb Sv. L. B. 239

!i=te]: O1/279I -822. fax: O1/2792-035 tel: 03 I 128I -181. teL'fax: 031/28 I

c-mail: jurval@)jurval.hr e-mail: jurval.osijek@jurval.h :ii1,,: PRONAR

• NAREW

~CI

TRAKTORIPRONAR P5

MotorEuro-2:IVECO100KS PERKINS 82 i 99KS

Hidraulika:BOSCH - EHR(elektronska,

mjne+ instaLzapriktJ

Standardnaoprema:Kompresor,prednjiute.

gornja i donja

Eli hidr.kari

cijene mlijeka. se uvoz fermentiranih proizvoda. Gotovo cjelokupni izvoz orijentiran je na tržište BiH, dok izvoza proizvoda gotovo i nema na tržištu zemalja EU. Niska je potrošnja mlijeka i proizvoda od mlijeka mljekarske industrije - svega 145 Lpo stanovniku, od 75 litara u svježem ili trajnom mlijeku. U zemljama EU potrošnja mlijeka se od 230-330 L po stanovniku.

PROPISI O MLIJEKU

Stanje na tržištu mlijeka i u RH zahtijeva potpuniju analizu i program tržišta te strategiju za ciljno nastupanje na drugim tržištima.

Kroz proizvode u posljednjih nekoliko godina uvozimo i potrošimo 120140 mi!. litara mlijeka. Na taj u našoj primarnoj proizvodnji i nesvjesno u trgovini pri odabiru i kupnji uvoznih gotovih proizvoda.

HIGIJENAMLIJEKA

I MLIJE NIH

IZ CROA

Možda je zbog toga potrebno pokrenuti projekt oglašavanja prehrambenih proizvoda.

Imamo tradiciju u uzgoju životinja i preradi i mlijeka i mesa, prirodan i zdrav okoliš i najbrži put od proizvodnje do trgovine.

Zato uživajmo u mlijeku i proizvodima od mlijeka visoke visokog standarda zbog svježine i najbržeg puta od proizvodnje do stola, a cijene su prihvadjive.

Propisi Europske unije u segmentu zdravstvene ispravnosti i sigurnosti

v namirnica temelje se na

suvremenih koncepcija veterinarsko-sanitarnog nadzora. "Higijenski paket" skup je Uredbi koje se

PRoIZvo DA U

OKVIR U

primjenjuju na EU od prošle godine, a higijenske mjere za namirnice, mjere u higijeni namirnica

životinjskog podrijetla, postupke službenih kontrola te uvjete zdravlja životinja namijenjenih

EURoPsKE UNIJE-

Na ovom mjestu navodimo osnovne odredbe dviju uredbi - o higijeni namirnica (Uredba (EZ) 852/2004.) i higijeni namirnica životinjskog podrijetla (Uredba (EZ) 853/2004.).

IWjekarski list 02/2007.

-•p•r•o•i•zv•o•d•n•j•ih_rane,odnosno prehrani ljudi. Nevijo Zdo/ec,dr. vet. med. -

propisane odredbe o higijeni koje se primjenjuju u primarnoj proizvodnji hrane te svim fazama koje se nastavljaju na primarnu proizvodnju.

Zahtjevi iz Uredbe o higijeni namirnica 852/2004. ne primjenjuju

se na primarnu proizvodnju namijenjenu za osobnu upotrebu u pripremu, rukovanje ili skladištenje hrane namijenjene za osobnu potrošnju u te izravnu opskrbu malim primarnih proizvoda kojima proizopskrbljuje krajnjeg potroili lokalni objekt u maloprodaji koji izravno opskrbljuje krajnjeg Posljednji navod odnosi se konkretno na izravnu prodaju malih primarnih proizvoda Gaja, sirovo mlijeko i dr.) na farmi, lokalnoj tržnici, opskrbu lokalnog maloprodajnog objekta ili lokalnog restorana. Navedena djelatnost mora se regulirati nacionalnim

zakonodavstvom koje se mora voditi svrhom spomenute Uredbe, tj. ne smije dovesti u pitanje zdravstvenu ispravnost primarnih proizvoda i sigurnost

se uspostavljanje, i održavanje koncepcije HACCPkoji je temeljni alat u osiguranju zdravstvene ispravnosti hrane. Njegova implementacija podrazumijeva cjelovit pristup, punu suradnju i angažiranost svih zaposlenika u prehrambenom sektoru. Poput smjernica za dobru higijensku praksu, i HACCP-anude se kroz edukacijske programe koji se vrsti objekta i tipu proizvodnje. U tom smislu se uvažava fleksibilnosti, posebice za manja dok u primarnoj proizvodnji primjena

HACCP-a još nije izvodiva, ali je poticanje dobre higijenske prakse komplementarno.

Uredbom 852/2004., a odnosi se na i proizvode životinjskog podrijetla, ostalih i mlijeka.

A) u vezi sa zdravstvenim stanjem životinja, mlijeko mora potjecati od životinja:

1. koje ne pokazuju simptome zaraznih bolesti koje se mlijekom mogu prenositi na ljude (pr. bruceloza, tuberkuloza)

3. koje nemaju ozljede vimena koje bi utjecale na mlijeko

4. koje nisu nedopušteno (direktiva 96/23/EZ)

5. kod kojih su, ako su im davani dopušteni proizvodi ili tvari, poštovane propisane karencije

02/2007.

B) Higijena na gospodarstvima za proizvodnju mlijeka

Oprema za mužnju te prostori u kojima se mlijeko skladišti, njime rukuje ili se hladi moraju biti smješteni i tako da se opasnost od mlijeka. Prostori za skladištenje moraju biti od moraju biti odvojeni od prostora za smještaj životinja, te imati odgovaopremu za Površina opreme koja dolazi u dodir s mlijekom (pribor, spremnici, cisterne, namijenjeni za mužnju, sakupljanje ili prijevoz) mora se Iako i prema potrebi dezinficirati te održavati u dobrom stanjuglatki, perivi i neotrovni materijali. Te površine nakon upotrebe treba i prema potrebi dezinficirati. Nakon svakog prijevoza, ili nakon svake serije prijevoza gdje je razdoblje istovara i sljedeutovara vrlo kratko, ali u svakom najmanje jednom dnevno, spremnici i cisterne za prijevoz sirovog mlijeka valja na odgovarai dezinficirati prije ponovne upotrebe.

C) Higijena tijekom mužnje, sakupljanja i prijevoza Mužnju obaviti na higijenski

- prije mužnje sise, vime i okolni dijelovi moraju biti - mlijeko svake životinje mora biti pregledano, bilo od strane ili metode kojom se postižu rezultati kako bi utvrdili ili fizikalno-kemijske anomalije, te da mlijeko koje pokazuje te anomalije ne bude upotrijebljeno za prehranu ljudi

- da mlijeko životinja koje pokazuju znakove bolesti vimena

bude upotrijebljeno za prehranu ljudi samo prema uputama veterinara

- životinje zbog ostatka lijekova u mlijeku, te da mlijeko dobiveno od tih životinja ne bude upotrijebljena za prehranu ljudi prije isteka propisane karencije

- da se sredstva u koja se uranjaju ili kojim se prskaju sise upotrebljavaju jedino ako ih je odobrilo nadležno tijelo te da se ona upotrebljavaju na koji ne dovodi do neželjenih njihovih ostataka u mlijeku. Nakon mužnje mlijeko mora biti na mjestu koje je tako konstruirana i opremljena da se izbjegne svaka kontaminacija. Ono se u svakodnevnog sakupljanja mora odmah ohladiti do temperature od najviše 8 °C ili do najviše 6 °C, ako se sakupljanje ne obavlja svakodnevno. Tijekom prijevoza se mora održavati hladni lanac i pri dolasku u odredišni objekt temperatura mlijeka ne smije biti od 10 0 C. Subjekti u poslovanju s hranom ne moraju zadovoljiti navedene zahtjeve glede temperature, ako mlijeko zadovoljava kriterije za sirovo mlijeko (mikrobiol.), ako se je u roku 2 sata od mužnje, te ako je temperatura potrebna zbog tehnoloških razloga vezanih uz proizvodnju proizvoda i ako to dopusti nadležno tijelo.

D) Higijena osoblja

Osobe koje muzu i/ili rukuju sirovim mlijekom moraju nositi moraju održavati visok stupanj osobne U blizini mjesta mužnje moraju biti naprave za pranje ruku.

PROPISI

Mljekarski list 02/2007.

E)Kriteriji za sirovo mlijeko se na reprezentativnom broju uzoraka sirovog mlijekc sakupljenog na gospodarstvimc metodom izbora.

mlijeka moraji: primijeniti postupke kako bi osigurali da sirovo mlijeko koje se prera· u toplinski proizvod€ udovoljava zahtjevima:

KRAVLJEMLIJEKO: - broj mikroorganizama (bro; kolonija na na 30 °C (u 1 mL: 100 000 (geometrijski prosje~ tijekom razdoblja s najmanje 2 uzorka

- broj somatskih stanica (u mL: 400 000 (geometrijski prosje~ tijekom razdoblja s najmanje 1 uzorkom osim ako nadležno tijelo odred metodologiju s obzirorr na sezonska odstupanja u nama proizvodnje.

SIROVOMLIJEKODRUGIHVRSTA - broj mikroorganizama (broj kolo nija na podlozi) na 30 °C (u1 mL s 1 500 000 (geometrijski prosjei tijekom 2 mjeseca, najmanje 2 uzor ka

ako mlijeko od drugih životinja a ne od krava,, koristi se za proizvodnju proizvod, gdje se mlijeko toplinski ne obra takvo mlijeko mora imat manje od 500 000 m.o./mL. Mlijeko ne smije sadržavati os tatke antibiotika iznad dopuštenil za svaku tvar iz priloga I i II Uredbe EEZ 2377/90., ili ako zbirn; ostataka antibiotika prema šuje najvišu dopuštenu vrijednost.

Ako mlijeko ne zadovoljava sve navedene kriterije, subjekt u poslo vanju s hranom mora obavijestit nadležno tijelo i poduzeti mjere d, se stanje popravi.

E. de Piennes bb s,,.L. B. 239

!: tel: 01/2791-822, fax: 01/2792-035 tel: 031/281-181, telifax: 031/281 -www.jurval.hr c-mail: jurval@jurval.hr e-mail: jurval.osijck@jurval.h1

TRAKTORIPRONARP5

...IJ'ft,,.,~,..MotorEuro-2:IVECO100KS l!;i-'~~~ PERKINS82i99KS

Hidraulika:BOSCH - EHR(elektronska ri

Uljne+ instaLzapriko1

Standardnaoprema:Kompresor,prednjiutez gornja i donja Eli hidr.kar~

jednokratnipovratPDV-a i 25%kapitalnihulaganja JE~!ltmtturiim ~(!JJ = &tElf'mt1tftMJJ@rr(IJ l1IJ rr@lkoa · JR@fl®<r;

DRzvAVNEPOTPORE

uPOLJOPRIVREDI,

GOVEDARSTVU

poljoprivredi,Zakonodržavnojpotporiu ribarstvu i šumarstvu

donesen je 2002. godine ("Narodne

donosile izmjene i dopune ("Narodne novine" broj 117/03, 82/04. 85/06).

I PROIZVODNJIMLIJEKA-

Ove izmjene i dopune za proizvodnje, uz potpore, imale su za cilj poboljšanje gospodarskog položaja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za postepeno stvaranje m,jeta konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda. Osim Zakona o državnim potporama doneseno je još niz drugih mjera agrarne politike koje povoljnim financiranjem izgradnje novih objekata i proizvodnih kapaciteta na promjene agrarne strukture. Cesto su poljoprivredni javno izražavali nezadovoljstvo visinom iznosa poticaja za proizvodnje i proizvode kao i kašnjenje isplate sredstava poticaja. Postavljala su se pitanja jesu li sredstva poticaja ostvarila svoju svrhu; jesu li namjenski korištena za razvoj ili su zbog nerazvijenosti naše poljoprivrede postala dio prihoda poljoprivrednika i potrošnje?

U granama proizvodnje, kao i u proizvodnji mlijeka, u zadnje vrijeme ipak su vidljive promjene i pozitivni razvojni trendovi na što su, uz ostale gospodarske mjere, znatan utjecaj imala sredstva poticaja koja su stabilizirala tržište agrarnih proizvoda, kao i - prodajnih cijena.

Izmjene i dopune Zakona ("Narodne novine" broj 141/06)

Ove pete izmjene Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu primjenjuju se

od 1. 2007. god. Prema 1. nova je pravna regulativa prema kojoj sredstva državne potpore ne mogu biti predmetom ovrhe. Manje izmjene odnose se na biljnu proizvodnju, sadni materijal, i ribarstvo. Po prvi puta u sustav poticaja je proizvodnja uljane repice namijenjena za proizvodnju biodizela.

U dijelu donesene su izmjene u Programu izvornih pasmina životinja. Nema nekih promjena u

-

poticajima za proizvodnju kravljeg, i kozjeg mlijeka, te premiranja uzgoja i proizvodnje mesa. Za grla u tovu, prema ranijem Zakonu ("Narodne novine" broj 85/06), primjenjivat se regulativa i odredbe novog Zakona. Proizvodnja mlijeka Iako se da se u odnosu na minimalne poticane kod proizvodnje kravljeg mlijeka kriteriji za ostvarivanje poticaja i dalje se u sustavu poticaja nalaziti svi koji u 2007. god.

Tablica 1: Iznosi poticaja i minimalnepoticane kravljegmlijeka

Standardno s težim proizvodno uvjetima gospodarenja

Tablica2: Iznosi poticajai minimalnepoticane i kozjegmlijeka

Standardno s težim proizvodno uvjetima gospodarenja

Dr. se. Petar

prodati minimalno 6 000 litara mlijeka, što je bio uvjet i u prethodnoj 2006. godini.

Visina iznosa poticaja za kravlje, i kozje mlijeko nije promijenjena (tablice 1 i 2) što je za mlijeka povoljno pa pod istim uvjetima, ovisno o mlijeka i postignutoj kvaliteti, po ovoj osnovi ostvarivati stabilan i godišnji prihod. Kod ekološke proizvodnje posebice se stimulira proizvodnja mlijeka. poticaj za mlijeko proizvedeno u ekološkoj proizvodnji iznosi 0,85 kn/litri, a na s težim uvjetima gospodarenja 1,37 kn/litri. Kod i kozjeg mlijeka nisu se promjenili iznosi poticajakn/litri.

Poticaji za rasplodne uzgojne kategorije

Položaj trebamo sagledati gospodarski - ne samo po ostvarenim poticajima po litri prodanog mlijeka, i po osnovi drugih prava za poticaje. Poticaji se ostvaruju za kategorije rasplodne stoke, za proizvodnju krmnog bilja (1.250 kn/hektaru), te za korištenje livada i pašnjaka (100 kn za grlo/hektaru). U ovaj sustav poticaja za govedarstvo je i premiranje tova junadi te tov teladi za proizvodnju bijelog mesa. U funkciji razvoja govedarske proizvodnje su i poticaji za mlade bikove iz performace testa kao i poticaji za

Tablica3: Poticajiza rasplodnekategorijegovedaza pojedinaproizvodna i ekološkuproizvodnju

Standardna oroizvodnia

Krave pod Krave u krave selekcijom krave - sustavu Krave dojilje prvotelke krava - tele min. grla 4

min. grla I

min. grJa I

. .. *ekoloska pro1zvodnJa u s težim uvjetima gospodarenia (kn)

spermu elitnih i pozitivno testiranih bikova.

Iz tablica 3 i 4 vidljivo je da je nivo premija za kategorije krava jednak kao i prije, osim što je za krave iz su-

Tablica4: Poticajiza rasplodnekategorijeovacai koza za sva proizvodna i ekološku

proizvodnju

kn/1trlu 100

Rasplodne ovce i koze minimalno grla 20 kn/2rlu 300

Selekcija (ovce, ovnovi, minimalno grla 20

Ojanjenje šilježice i kn/!!rlu 400 jarice

stava krava - tele iznos sa 1.500 kn/kravi na 3.000 kn/kravi. Kod rasplodnih kategorija ovaca i koza u premiranje su uzgojno valjane rasplodne ovce, ovnovi, koze i (300 kn/grlu), dok je smanjen iznos poticaja za rasplodne ovce sa 300 kn/grlu na 100 kn/grlu. U i kozarstvu se i ojanjene šilježice i ojarenejarice (400 kn/grlu) kao i ovnovi i iz performance testa (800 kn/grlu).

minimalno grla

Proizvodnja mesa

U prethodnom Zakonu poticaji za uzgoj i proizvodnju govemesa odnosili su se na šest razlifaza u proizvodnji kategorija teladi i junadi. Ovim izmjenama i dopunama Zakona postoje tri vrste poticaja i to za: 1) utovljenu junad iz uzgoja (1.800 kn/grlu)

2) utovljenu junad od uvozne teladi {800 kn/grlu)

3) utovljenu telad za proizvodnju bijelog mesa (400kn/grlu).

Tel./Fax:01/4833349; e-mail:hmu@hmu.hr

CIJENA

PREDSTAVLJANJE RADAHRVATSKOG CENTRAZA POLJOPRIVREDNI MARKETING

Naime, marketing se u hivatskom agrobiznisu primjenjuje tek u nekolicini tvrtki prehrambene industrije, dok tvrtki iz poljoprivredne proizvodnje, a posebice obiteljska poljoprivredna gospodarstava nisu niti dovoljno upoznata s marketinškim poslovanja. Zbog navedenih problema s kojima se naši poljoprivrednici u njihovoj svakodnevnici smatrali smo da bi osnivanjem Hrvatskog centra za poljoprivredni marketing u mnogim aspektima pomogli i unaprijedili marketinški poslovanja.

HCPM pružat informacije o zakonskim propisima koji se moraju poštivati pri proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda za tržište. Nadalje, u Centru se mogu dobiti informacije o kreditnim linijama i sredstvima koja su na raspolaganju za pokreagrobiznisa. Centar donositi ideje o novim proizvodima s dodanom vrijednoiskustva koji su pokrenuli biznis, prednostima i nedostatcima prodajnih kanala. HCPM

Zavod za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokrenuo je projekt osnutka Hrvatskog web cenera za poljoprivredni marketing (HCPM) u suradnji s centrom za poljoprivredni marketing (AgMRC. www.agmrc.org) iz savezne države lowa. Razlog za osnivanje HCPM je potreba za primjenom marketinga u poljoprivredi i proizvodnji hrane u Hrvatskoj.

Dr. se.Marija Cerjak,Željka dipl. ing. -

prikupljati informacije o stanju i trendovima na tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. korisnici informacija koje pružati HCPM bili bi poljoprivrednici, ali i ostali gospodarstvenici koji se bave agrobiznisom. Osim toga, HCPM bi trebao biti i važan izvor informacija za poljoprivredne savjetnike i djelatnike u nacionalnim i lokalnim upravama za poljoprivredu.

U razdoblju od 11. do 15. prosinaca 2006. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu organiziran je seminar pod nazivom Hivatski centar za poljoprivredni marketing (HCPM) - za konkurentnosti hivatske poljoprivrede. Svrha seminara bilaje upoznavanje potencijalnih korisnika s Hrvatskim centrom za poljoprivredni marketing, novim web informacijskim sustavom, te koje im pruža ovaj Centar. na seminaru bili su predstavnici Zavoda za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta iz Zagreba, predstavnik MPŠVG, te predstavnici centra za poljoprivredni marketing.

Na seminaru su sudjelovala 53

Cilj HCPMje postati središnje mjesto na kojem bi se prikupljale informacije o za uspješno (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva te agrobiznisa. Stoga je ovakav centar iznimno osobito za razvoj tržišno orijentiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i tvrtki koje se bave agrobiznisom, ali predstavlja i izvrstan izvor informacija za koji se bave agro-biznisom na državnoj i/ili lokalnoj razini.

suradnja s Amecentrom za poljoprivredni marketing dobar je primjer kako se razmjenom iskustava može do novih ideja i saznanja koja mogu unaprijediti i modernizirati našu poljoprivredu.

Posjetite Hrvatski centar za poljoprivredni marketing na web stranici: http://hcpm.ib-host.net/

list 02/2007

jednokratnipovratPDV-a i 25%kapitalnihulaganja lmrmJP!itmt1utJjgJril@m!tmw<m = &~ f1lftmli:11r!Plfoi1J1Jj~OJ({JllfJIJ

DRZVAVNEPOTPORE

uPOLJOPRIVREDI,

GOVEDARSTVU

Zakonodržavnojpotporiu poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu donesen je 2002. godine ('Narodne

novine":.";!o!;~~;~;~:.,:::~:~::

donosile izmjene i dopune ("Narodne novine" broj 117/03, 82/04, 85/06).

I PROIZVODNJIMLIJEKA-

Ove izmjene i dopune za proizvodnje, uz potpore, imale su za cilj poboljšanje gospodarskog položaja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za postepeno stva· ranje uvjeta konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda. Osim Zakona o državnim potporama doneseno je još niz drugih mjera agrarne politike koje povoljnim financiranjem izgradnje novih objekata i proizvodnih kapaciteta na promjene agrarne strukture. Cesto su poljoprivredni javno izražavali nezadovoljstvo visinom iznosa poticaja za proizvodnje i proizvode kao i kašnjenje isplate sredstava poticaja. Postavljala su se pitanja jesu li sredstva poticaja ostvarila svoju svrhu; jesu li namjenski korištena za razvoj ili su zbog nerazvijenosti naše poljoprivrede postala dio prihoda poljoprivrednika i potrošnje?

Izmjene i dopune Zakona ("Narodne novine" broj 141/06)

Ove pete izmjene Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu primjenjuju se

U dijelu donesene su izmjene u Programu izvornih pasmina životinja. Nema nekih promjena u

Dr. se.Petar -

poticajima za proizvodnju kravljeg, i kozjeg mlijeka, te premiranja uzgoja i proizvodnje mesa. Za grla u tovu, prema ranijem Zakonu ("Narodne novine" broj 85/06), primjenjivat se regulativa i odredbe novog Zakona. Proizvodnja mlijeka lako se da se u odnosu na minimalne poticane kod proizvodnje kravljeg mlijeka kriteriji za ostvarivanje poticaja i dalje se u sustavu poticaja nalaziti svi koji u 2007. god.

Tablica1: Iznosi poticajai minimalnepoticane kravljegmitjeka

Standardno s težim proizvodno uvjetima gospodarenja

Tablica2: Iznosi poticajai minimalnepoticane i kozjegmlijeka

Standardno s težim proizvodno uvjetima gospodarenja

Ekološka Minimalna

prodati minimalno 6 000 litara mlijeka, što je bio uvjet i u prethodnoj 2006. godini.

Poticaji za rasplodne uzgojne kategorije

Tablica3: Poticajiza rasplodnekategoriiegovedaza pojedinaproizvodna i ekološkuproizvodnju

Standardna oroizvodnja Krave pod Krave u krave selekcijom krave - sustavu Krave dojilje prvotelke krava - tele

min. 1ZTla 4 I 25 1

min. !!Tla

min. grla

*ekološka pro1zvodn1a u s težim UV]etima gospodarenja (kn)

spermu elitnih i pozitivno testiranih bikova.

Iz tablica 3 i 4 vidljivo je da je nivo premija za kategorije krava jednak kao i prije, osim što je za krave iz su-

Tablica4: Poticajiza rasplodnekategorijeovacai koza za sva proizvodna i ekološku

proizvodnju

kn/irrlu 100

Rasplodne ovce i koze minimalno grla 20 kn/l!Tlu 300

Selekcija (ovce, ovnovi, koze, minimalno grla 20

Ojanjenje šilježice i kn/grlu 400 jarice

, stava krava - tele povecan tznos sa 1.500 kn/kravi na 3.000 kn/kravi. Kod rasplodnih kategorija ovaca i koza u premiranje su uzgojna valjane rasplodne ovce, ovnovi, koze i (300 kn/grlu), dok je smanjen iznos poticaja za rasplodne ovce sa 300 kn/grlu na 100 kn/grlu. U i kozarstvu se i ojanjene šilježice i ojarenejarice (400 kn/grlu) kao i ovnovi i iz performance testa (800 kn/grlu).

minimalno arla

Proizvodnja mesa

2) utovljenu junad od uvozne teladi (800 kn/grlu)

3) utovljenu telad za proizvodnju bijelog mesa (400kn/grlu).

PREDSTAVLJANJE RADAHRVATSKOG CENTRAZA POLJOPRIVREDNI MARKETING

Naime, marketing se u hrvatskom agrobiznisu primjenjuje tek u nekolicini tvrtki prehrambene industrije, dok tvrtki iz poljoprivredne proizvodnje, a posebice obiteljska poljoprivredna gospodarstava nisu niti dovoljno upoznata s marketinškim poslovanja. Zbog navedenih problema s kojima se naši poljoprivrednici u njihovoj svakodnevnici smatrali smo da bi osnivanjem Hrvatskog centra za poljoprivredni marketing u mnogim aspektima pomogli i unaprijedili marketinški poslovanja.

HCPM pružat informacije o zakonskim propisima koji se moraju poštivati pri proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda za tržište. Nadalje, u Centru se mogu dobiti informacije o kreditnim linijama i sredstvima koja su na raspolaganju· za pokreagrobiznisa. Centar donositi ideje o novim proizvodima s dodanom vrijednoiskustva koji su pokrenuli biznis, prednostima i nedostatcima prodajnih kanala. HCPM

Zavod za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokrcnuo je projekt osnutka Havatskog web centra za poljopri\,Tedni marketing (HCPM) u suradnji s centrom za poljoprivredni marketing (AgMRC. www.agmrc.org) iz savezne države lowa. Razlog za osnivanje HCPM je potreba za primjenom marketinga u poljoprivredi i proizvodnji hrane u Hrvatskoj.

Dr. se.Marija Cerjak,Željka dipl. ing. -

U razdoblju od 11. do 15. prosinaca 2006. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu organiziran je seminar pod nazivom Hrvatski centar za poljoprivredni marketing (HCPM) - za konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Svrha seminara bila je upoznavanje potencijalnih korisnika s Hrvatskim· centrom za poljoprivredni marketing, novim web informacijskim sustavom, te koje im pruža ovaj Centar. na seminaru bili su predstavnici Zavoda za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta iz Zagreba, predstavnik MPŠVG, te predstavnici centra za poljoprivredni marketing. Na seminaru su sudjelovala 53

iz sektora poljoprivredne struke iz cijele Hrvatske. Sudionicima seminara predstavljene su glavne ideje i ciljevi osnivanja HCPM-a. U aktivnoj raspravi sa sudionicima seminara su informacije koje bi potencijalni korisnici rado vidjeli na web stranicama HCPM. Cilj HCPMje postati središnje mjesto na kojem bi se prikupljale informacije o za uspješno (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva te agrobiznisa. Stoga je ovakav centar iznimno osobito za razvoj tržišno orijentiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i tvrtki koje se bave agrobiznisom, ali predstavlja i izvrstan izvor informacija za koji se bave agro-biznisom na državnoj i/ili lokalnoj razini.

suradnja s Amecentrom za poljoprivredni marketing dobar je primjer kako se razmjenom iskustava može do novih ideja i saznanja koja mogu unaprijediti i modernizirati našu poljoprivredu.

Posjetite Hivatski centar za poljoprivredni marketing na web stranici: http://hcpm.ib-host.net/

INTERESZA MLJEKARSKILIST SVEJE I NA

Uspostavom suradnje Grupacije za mlijeko regije BiH u sklopu

Privredne komore te Udruženja "Bosper" iz Tuzle, i Mljekarskog lista na obuci i edukaciji farmera o razvoju i proizvodnje mlijeka na Kantona Tuzla, tijekom 2006. godine postignuto je

BOSNEI HERCEGOVINE

- Mr. se. -----------------------------•

Rad na terenu

• Snimanje poljoprivrednih gospodarstava (PG-a)- farmi, radi uvida u stanje i daljnjeg razvoja.

• Edukacija farmera direktno na farmi o osnovnim pitanjima suvremene organizacije i tehnologije - od gospodarenja zemljištem, sjetvenoj strukturi u proizvodnji i spremanju voluminozne krme, ishrani krava, rekonstrukcija i proširenja staja, uvjetima i držanja.

• Procjena i sposobnosti farmera o usvajanju i realizaciji suvremene farmerske proizvodnje mlijeka, daljnjeg razvojaokrupnjavanje posjeda, vanje broja krava i proizvodnje mlijeka po kravi. Na osnovi obilaska i snimanja poljoprivrednih gospodarstava koja se bave držanjem krava i proizvodnjom mlijeka, je

• Treba nastaviti rad na edukaciji i osposobljavanju farmera o suvremenoj farmerskoj organizaciji posjeda i primjeni suvremene tehnologije: uzimanje uzoraka zemlje za kemijske analize radi uvida u stanje i plodnost tla, bolja i gnojidba poljoprivrednih površina, izmjena sjetvene strukture i plodoreda. Uvoditi sve više sijanih travnjaka, talijanskog i engleskog ljulja, DTS i TDS te lucerne i crvene djeteline. Educirati farmere o izgradnji silosa, gnojišta i laguna, te ispusta za krave. Sve ove teme detaljno se

M{jelwrski lir;t 02/2007.

u Mljekarskom listu.

• Gotovo na svim farmama savladana je tehnologija spremanja kukuruzne silaže, dok sjenaže trava i djetelina gotovo da i nema. Voluminozni obrok se sastoji uglavnom od sijena i kukuruzne silaze.

• Na osnovi snimanja poljoprivrednih gospodarstava (P.G.-a), prikupljenih podataka o posjeda i daljnjeg okrupnjavanja posjeda, svaka je farma do bi ta PRIJEDLOG PROGRAMA RAZVOJA

u 5 do 6 godina.

• posjeda za proizvodnju voluminozne krme, kao i - gospodarskog dvori-

PREDLOŽENI

šta za proširenja i izgradnju objekata od su važnosti za izradu prijedloga razvoja farme i broja krava i proizvodnje mlijeka. Prikupljeni podatci na nekim farmama ukazuju na nedovoljan uzgoj vlastitog ženskog podmlatka za remont i proširivanje stada (posebno u kategoriji junica i mladih junica farme s brojem muznih krava pod brojem 1, 2, 3, 4, 11) što može na prodaju ženske teladi.

Preporuka svim farmerima: svu žensku telad treba ostavljati u vlastitom uzgoju radi broja krava i vlastite selekcije. Preporuka farmerima koji ima-

VELICINA POSJEDA I BROJ KRAVA 2006. Poljoprivredno I DO 2012. Red. gospodarstvo i STANJE 2006. GODINE PLAN br. KRAVA KRAVADO Dulwna ha 2006. 2012.

EDUKACIJA

ju mali posjed i mali broj krava je: mušku telad prevedenu na zamjenicu treba prodati u starosti od 14 do 21 dan, kako bi oslobodili prostor i krmu za junice i krave i proizvodnju mlijeka koja donosi financijska sredstva svaki mjesec. broja krava prvenstveno mora biti iz vlastitog uzgoja, a ostale potrebe rješavaju se kupnjom na pa tek onda na uvoznom tržištu. Uvoz junica izvoz novca i manje sti ulaganja u razvoj poljoprivrede.

Uvoz junica visokog genetskog potencijala treba biti u skladu s dobrom tla i proizvodnjom visokokvalitetne voluminozne krme na farmi. U protivnom, visokoproizvodna uvozna grla ne daju proizvodnju i vrlo brzo stradavaju.

Prijedlog Programa razvoja - broja krava i proizvodnje mlijeka,

1 Kemijske analize tla i rad na poveplodnosti tla. Saniranje kiselih tala - kalcizacijom - gnojenjem pijeskom ili vapnom, podizanje razine osnovnih hraniva i humusa u tlu.

2. Izrada betonskih vodonepropusnih gnojišta i laguna Gama) za kruti i dio stajnjaka. Normativi izgradnje gnojišta za staje s punim podom za kruti i dio stajnjaka po jednoj kravi je 3,5 m 2 i slaganje u visinu do 2 metra+ 2 metra kubna jame za dio. Za staje s lagunama unutar staje i rešetkom, gdje je samo gnojovka, minimum je od 8 do 1O metara kubnih lagune - jame po kravi za 6 mjeseci. Ovdje treba voditi o geografskom i klimatskom te plodoredu i izvažanja gnojovke na polje. Drugo, u kubaturu lagune treba - 50 cm ispod rešetke. Razina gnojovke u laguni ne smije se nikada podignuti. To kada je laguna puna, nivo gnojovke mora biti 50 cm niže od donjeg dijela rešetke. Kapaciteti laguna ovise i

stajnjak. Ispodbetonske dna gnojišta nalazi se betonskajama ili laguna.Sva osokaiz staje i sva kiša koja padne na hrpu stajnjakasa ispranimmineralima (hranivima- gnojivom)može u jamu. Prilikom projektiranjajame uzima se u obzir godišnjihoborinapo 1 m 2 •

Slika 2: Tri baterijesilosaza sjenažu i kukuruznu silažu na gospodarstvu s 10 muznih krava +junice.Kako se najmanja širina silosa? Širina traktorakojim se gaziti masa u silosu + još jedna širina traktora bez širinejednog U sredinisilosa morase poklopiti trag desnogsa lijevim O izgradnjisilosa i kapaciteta silosa u broju3. Ml/ekarski list 02/2007.

Slika 1: Betoniranognojišteza

FARMTEC a.s. - kompleksne službe kod investicija proizvodnje

Djelatnost FARMTEC a.s.

Naš cilj je pružanje kupcima kompletne službe kod investicija u proizvodnji. To da smo u pružiti investitorima kompletnu savjetodavnu i projektantsku službu, predložiti za dane uvjete optimalne elemente i realizirati njihovu isporuku s montažom. I naravno, garancijski i poslije garancijski servis.

U ovom trenutku okupljamo oko sebe broj specijalista - koji su sposobni savjetovati zajedno s menadžmentom uzgoja, našim ekonomistima i projektantima predložiti optimalno ~ešenje. Naš tim je sastavljen od najkvalitetnijih projektanta iz cijele Hrvatske koji je sposoban razraditi sve stupnjeve projektne dokumentacije, studije o ekološkom utjecaju objekta na životnu sredinu i

Svoju aktivnost razvija i u inozemstvu, pona1pn1eu gdje imamo svoju podružnicu Farmtec Slovakia s.r.o. sa sjedištem u Nitri, Poljskoj, Rusiji i Bjelorusiji. zastupnike imamo u Hrvatskoj, Bugarskoj, i Italiji.

Priiedlog - koncepcija - rješenje proizvodnje

Najprije razradimo Vašu situaciju (npr. dispoziciju štale ), saslušamo Vaše zahtjeve i nakon toga predlažemo optimalno rješenje novog prostora i tehnologije. Prijedlog optimalnog rješenja proizlazi iz spoznaja i iskustava koji crpimo iz nama realiziranih akcija (stotine farmi), izabranih inozemnih trendova, uzgojne prakse naših radnika kao i literature. Nakon otvaranja pogona optimalan postupak pokretanja nove proizvodnje. Možemo Vas savjetovati oko ishrane životinja, pitanjima ovisnim o zdravlju životinja i na kraju sa ukupnim menadžmentom uzgoja. Naš cilj je postizanje najboljih ekonomskih i uzgojnih rezultata na vašoj farmi.

Proizvodni program:

Farmtec tehnologija - razvoj, proizvodnja, prodaja, montaža i servisna služba kompletnih tehnoloških cjelina: za sve kategorije stoke izmuzišta i oprema za mužnju krava mobilna i stacionarna izmuzišta za ovce i koze

Osiguravamo i prodaju proizvoda i dijelova. Sve navedene proizvodne djelatnosti naše izvodi u skladu s normama ISO 9001 :2000.

Svake godine FARMTEC a.s. na tržište dodaje oko 40 novih proizvoda, a sve starije i u radu dokazne proizvode dalje inoviramo i moderniziramo s gledišta na welfare životinja. Asortiman nadopunjavamo kvalitetnim inozemnim proizvodima.

Putem našeg zastupnika za Hrvatske i bivše Jugoslavije TEL05 GRUPA d.o.o., pružamo suradnje proizvodnim i montažnim tvrtkama za izvoz tehnologije, nadopune našeg asortimana, gradnji objekata i investicijskih cjelina.

Svojim iskustvom i saznanjima ostvarivanje poticaja EU putem programa SAPART, gdje smo na Republike ostvarili 90% uspjeh za naše klijente.

Putem nama banaka, pružamo kreditiranja investicije do 12 godina, uz uslugu potrebne dokumentacije ( projektne dokumentacije, lokacijske i dozvole, ekološke studije, kreditne linije i sl.).

Za sve potrebne informacije, molimo da nam se obratite na naš broj tel. I faks.: 01/2792-131, e-mail adresu: telos.grupa@zg.t-com.hr, ili nas kontaktirajte osobno u našem uredu: TELOS GRUPA d.o.o., 4a, Vrbovec.

EDUKACIJA

o godišnjoj proizvodnji stada u staji i on nije isti za 7 000 i 1O 000 L po kravi proizvedenog mlijeka godišnje.

3. Izrada betonskih silosa za spremanje sjenaže trava i djetelina te silaže kukuruza, kapaciteta za 12 mjeseci, ukoliko nema pregonskih pašnjaka i hranidbe svježom zelenom masom.

4. Izmjena sjetvene strukture i uvosijanih travnjaka, lucerne i crvene djeteline na najmanje 50 % do 70 % raspoloživih površina i spremanje krme u obliku sjenaže, te talijanskog ljulja u plodored s kukuruzom za silažu u razdoblju jesen - skidanjem 2 do 3 otkosa.

5. Kupovanje zemlje i okrupnjavanje posjeda, parcela u polju i

6. Pored svake staje izraditi ispust za krave i posebno za junice.

7. Ako je u krugu farme uspostaviti pregonske pašnjake.

8. Adaptacije i proširivanje postostaja - po za slobodno držanje krava - "lauf staje" s izmuzištem.

9. Izgradnja novih staja kapaciteta, sa slobodnim držanjem krava - "lauf staje" s izmuzištem.

1O.Uvesti redovitu korekciju papaka dva puta godišnje.

Seminar za farmere - teme:

1. Proizvodnja mlijeka i suvremena organizacija PG-a- farme

2. Izgradnja suvremenih farmi

3. Osnove uspješne realizacije programa razvoja proizvodnje mlijeka

4. Procedura izgradnje staje

5. Uzorci tla i kemijske analize uzoraka tla

6. Kalcifikacijai plodnost tla

7. Korekcija papaka

8. Reprodukcija krava

9. Ishrana krava u tranziciji

1O.Agrotehnika uzgoja kukuruza i štete od insekata

11. Bilanca hraniva na travnjacima Svi farmeri o ovim temama mogu u brojevima Mljekarskog lista.

držanja krava, "lauf staja". Do 10, 15, 20 i 25 krava ne trebapuno komlpicirati oko staje. Staja mora biti suha i moraštititi krave od udara sjevernogvjetra. Glavni dio investicijemora u gnojište, silose i izmuzište. Prednosttreba uvt/ek dati betonskomgnojištu, zatim silosima i na kraju izmuzištu.

edukacija obuhvatila je:

• Obilazak farmi u Republici Hrvat-

skoj, 10 farmi s stajama i slobodnim držanja krava - "lauf staje" + 1 gradilište -

Mljekw-skilist 02/2007.

Slika 3: Tri baterijesilosaza 50 muznih krava + krave u suhostaju + junice

Slika 4: Jednostavna i jeftina staja sa slobodnim

"lauf staja" u izgradnji, dakle ukupno 11 gospodarstava.

• Obilazak dvaju gospodarstava, te staja s vezanim držanja krava.

• Prikaz stojnice za korekciju papaka kako bi mogli snimiti i uzeti mjere radi izrade stojnica na poTuzle, te obavljanje korekcije papaka, kako bi farmeri upoznali rad korekcije i održavanja papaka.

• Svrha obilaska farmi bila je upoznavanje izvedbi i konstrukcija staja i izmuzišta te izgnojavanja i skladištenja stajnjaka u ili krutom obliku.

Na slikama pogledajte primjere dobrog betonskog gnojišta, betonskih silosa.jeftinih staja i jednostavnog izmuzišta.

Nemojmo zaboraviti da je ova rubrika još malim i srednje velikim gospodar-

RAZMIŠLJANJE V

MISLJENJEMALOG

O NAŠOJ

Slika 5:Jednostavnoi jeftino izmuzišteza po sistemu uradi sam. Skupa izmuzište?Svakako, ali malo kasnije.Ne možese sve odjednom.

Na lijep pozdravMljekarskomlistu, vašim ali i svim našim mlijeka, sa željom da im stoka bude zdrava,mlijeko ekstra klase, a i oni sami te njihove obitelji da budu zdravii zadovoljni. Sve što ste vi napisali u reduje, mada i vi pišete jedne ovako a druge onako. Jer i vi ste ljudi pa i vi

PROIZVODNJIMLIJEKA

prvo od nas seljaka. Istina je da nas seljaka ne hrani krave kako treba. Istina je da sadimo više kukuruza od trave, od analiza zemlje ni "a", ali (opet to nesretno ALI), opet se drži stare poslovice: "Bolje da propadne selo nego Manji dio više se drži matematike i nekako uspijevaju živjeti od mlijeka. Ima još puno nedostataka vezanih uz seljakamlijeka, ali ruku na

srce, svi vi morali bi priznati da je krivnje na našim tzv. i na našoj lijepoj i nedosljednoj politici prema seljaku. Krenimo redom. Moramo se riješiti one stare: "Tkone neka hrani krave". Ta izjava više "ne drži vodu" zato što proizvodnja mlijeka nije više: "daj kravi jesti, pomuzi je i to je to"! Proizvodnja mlijeka ide i u staroj štali, ali uz veliko zalaganje, znanje, higijenu i

imate svoje pogreške i promašaje. - ErnestPajdlin,Bulinacmatematiku, tj. što jeftinije, ali da ne trpe krave. Mljekare moraju sve VODONOŠEi LJEKONOŠEZAUVIJEK IZBACITIIZ PROIZVODNJEMLIJEKA, jer mlijekom se hrane ljudi! Najvažniji sudionik u mlijeka ipak je država. Država ne smije poticati "sve i svašta". Najvažniji poticaj svakom mlijeka je poticaj po proizvedenoj litri kvalitetnog mlijeka i po proizvodnji mlade krave

Mljekarski li,st 02/2007.

iz vlastitog uzgoja. Taj poticaj pada u vodu kada država kasni s isplatom, jer onima koji su "uletjeli" u velike kredite, to je ponekad jedini novac za obitelj i njihovo OPG. Poticaj za krave treba regulirati jer nije pošteno da krava s 1 500 L i ona s 4 500 L budu jednako Stalno nam o Nizozemcima - ovo i ono. ALI (opet ono "ali") Nizozemcima su krave i tulipani - ponos i novac. U Hrvatskoj je prioritet neka teška industrija i turizam, a poljoprivrede se sjete pred izbore. Nikako da neko pokrene plan "zeleno - plave Hrvatske".

Slušam na lV-u da prošla godina završiti s gubitkom od 1 MILIJARDEU BRODOGRADILŠTU,pa se pitam: Koliko je to malih štala do 25KRAVA?!

Država mora zabraniti klanje kvalitetnih pasmina teladi; lakše je dati teletu da sisa koliko može; kupac npr. iz Dalmacije, ponudi 25 kn po kg i to je to! Veliki problem stvara nam veterinarska služba, koja zaboravlja da je to struka koja podrazumijeva ustajanje u 3 i 30 zimi i odlazak seljaku kojemu se teli krava i ako nešto nije u redu. Nesrazmjer usluga je drugi problem. Ne može lijek stajati 50 kn a dvije injekcije i put od 5 km 120 kn. Zgodno, a vezano za veterinare je i papaka. Neki ne žele to raditi jer nisu oni "grijali klupu" za to. Ali da vidite, onaj profesor iz Nizozemske to može i sretan je jer je pomogao jednoj kravici.

Loše gospodarenje i kalcizacija tla - to nam je veliki minus. Tome je najviše pridonijela loša gnojidba umjetnim gnojivom i premalo gnojenje stajnjakom. Svi stari seljaci, a i mnogi mladi, u uzimaju samo KANi UREJU,pa mora zemlja biti kisela. Pitate se zašto nema analize? Vani država subvencionira dio analize. Kod nas

toga nema! Ali ima ono najgore: 30 jutara polje, 20 vlasnika s 50pa to pomnožite s cijenom analize. Treba proizvodnju mlijeka, ali ne smijemo smanjivati jako fond, jer stajnjak je vrlo važan, a njega nema ako nema slame i stoke. Tko proizvodi mlijeko ne može sijati puno žita, pa slamu mora kupiti, a kako da je kupi kada veliki ratari kompenziraju slamu za stajnjak s junadi, a ostali ju spale jer država dopušta paljenje slame. Imaju stranci veliku proizvodnju mlijeka po jedinici površine, ali im je zemlja nekoliko metara duboko. Hrvati moraju zlatnu sredinu, ali pritom zemlju. Mora prestati onaj 1 krava, 1O svinja, 3 i koja ovca, a samo par jutara zemlje! Uz ovakvu proizvodnju svega i vrijedi ona izjava: "Možeš cijeli dan raditi, naraditi se, ali jako malo zaraditi". Proizvodnja mlijeka je kompliciran posao, i bez uvrede,nije za svakoga! Izgradnja štala - to je tuga i jad. Dok god pojedini resori tretiraju štalu kao birokracija guši i usporava, nema nama proizvodnje mlijeka. Ne može se dvije godine tražiti razna uvjerenja, dozvole i suglasnosti, a štala je gotova za 6 mjeseci. Sve vaše kalkulacije vezane uz studij o isplativosti tako velikog kredita padaju kao domine u stvarnom životu zbog neplaniranih kikseva koji se dogode. Dolazi do raspadanja obitelji, mladi odlaze, uz to je i loša klasa mlijeka - mala cijena, pa veterinarski trošak i eto propasti. Svim velikim farmerima u Hrvatskoj, koji su ušli u milijunske kredite, država bi morala davati sve poticaje i potpore na vrijeme i bez kašnjenja. I veliki orden za hrabrost! Farmeruje problem hrana, a nje bez zemlje nema. Mali seljak može proizvesti dosta hrane

za svoje blago, ali ne s onom filozofijom da kosi travu iza sv. Vida kada dozori i s onim raznim fondom. Cijena mlijeka je za sebe; za što jeftinije da dobiješ što više, ali (i opet ali!) mi seljaci znamo koliko je prije deset godina koštao 1 kg KAN-a,1 kg sjemena ljulja i 1 litra goriva. Litra mlijeka bila je 3,5 kn, a sada nije. A ono najhitnije za proizvodnju poskupjelo je minimalno 60%. Vi, dragi seljaci, morate imati Merlina u svom dvorištu. Za sve ove naše probleme kriva je politika sa svojim spoticajirna, ali i naše razmišljanje i poimanje onog što je bolje. Ne smije više unuk slušati djeda od 75 godina o proizvodnji mlijeka.jer djedova je filozofija da se posadi 1Ojutara kukuruza, sve u kukuruzanu, pa u brašno, pa pred kravu i ono "fino sijeno" od svetog Vida i eto rezultata - 6 litara mlijeka po kravi na dan. Od toga litre teletu, a one dvije razrijediti s vodom, pa dobiješ još poticaj po kravi i malo penzije i tako godinama. Mljekare uzmu svo mlijeko i plate prema analizi SLKM. Nekad je onaj tko je imao mlijeko s 3,9 % m. m. bio gazda; danas ima krava i s 5 % m. m. Tko je lud, a tko pametan?! Vidite, fale još analize za proteine i mlijeka. mora biti i možeš je održavati i u staroj štali. Proteine moraš proizvesti ili kupiti. Ako kupujete, pazite od koga kupujete, jer dobro znamo koliko košta smjesa, a koliko pojedine komponente.

I na kraju, kako kaže moj prijatelj i savjetodavac Josip Komdrži koliko imaš zemlje, drži sve u redu i i ne u velike investicije jer i u EU seljaci žive od 15 krava. Što se kvota, i to se riješiti jer nam je 70 %sela staro, a na veliku žalost 20 %prima socijalu koji ne zaslužuje. Ipak, vjerujem da izdržati i Mljeka.rski list 02/2007.

BOMI - agro d.o.o.

('r)}'\ /•V • :/· y • I :/· :::z,,l~o/,,oatJJ;Je Jt,e<:e/n.o, u odabt/flll t·f/1r0</![//Jteo,n,,~jtMu~a

j,4l0f«.//J,O~llta'J m9'ek,a/Jcania t:11,e/tkmfoJ(,j'Jla/n1a.

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno:

• savjetovanje u ishrani

• kompjuterske recepture za smjese

• izrada balansiranog obroka

Kreditne linije u suradnji sa: 1ca

BOMI - agro d.o.o. J. J. Strossmayera 4, 43 000 Bjelovar 043I 242- 428 098 I 358 - 520

I OVUGODINU SMO SA"ŠKOLOM

Odabrati aktualne teme i prezentirati ih našim suradnicima radi proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj mljekarskoj udruzi u organizacijskom smislu nikad nije predstavljalo problem. Uvaženi svih segmenata proizvodnje i prerade mlijeka daju nam za pravo da s najboljom ekipom možemo u sve utakmice koje

PRAKTICNENASTAVE"

NASLJEMENU

Tako je bilo i ovoga puta (12. 2007.) kada smo, važnost problematike zaostataka antibiotika u mlijeku, organizirali edukativno predavanje za mljekarske iz mljekara i mlijeka koji su u mjeri odgovorni za kvalitetu mlijeka koje ulazi u mljekare. Ni mi ne možemo biti iz ovog zahtjevnog i odgovornog posla. Nije lako biti aktualan uz sve poslove koje treba obaviti, te kontinuirano o novim spoznajama u mljekarskoj praksi. Zato smo i ovaj put pokušali olakšati našim suradnicima i educirati ih o ovoj temi. Predavanju je prisustvovalo 80 sudionikamljekarskih i farmera. Da ne bi ostavili sve teoriji, trebalo je odabrati koji ~e pred ovakvim skupom opravdati aktualnost teme, a u isto vrijeme i educirati sudionike. u problematiku zaostajanja antibiotika u mlijeku bila je mr. se. Ana iz Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka Križevci s temom: zaostataka antibiotskih tvari u svježem sirovom mlijeku". Detaljnim predavanjem mr. se. obradila je teme: Propisi o kvaliteti hrane, Pravilnik o

SVJezeg sirovog mlijeka, uvod i problematika rezidua u mlijeku, ulaska rezidua u mlijeko, preventiva, dospijevanja rezidua u mlijeko, poseban osvrt na antibiotike i njihov put u organizam krave, ulaska rezidua u mlijeko, preporuke i preventiva, utjecaj antibiotika na tehnološki proces prerade mlijeka, problematika detergenata i dezinficijensa - i preventiva, metode

nam donose novi pravilnici i zakoni vezani uz proizvodnju i preradu mlijeka.

Zoran dipl. ing. -

rezidua u HSC - SLKMte rezultati rada Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka.

Drugo predavanje na temu antibiotika u mlijeku održao je Milan dr. vet. med.rukovoditelj razvoja i otkupa mlijeka u Dukatu d.d. Problemi s kojima se mljekara pri otkupu mlijeka s prisutnim reziduima, te preporuke kako i na koji kontaminaciju mlijeka antibioticima, teme su koje

Mr. se.Ana (HSC-SLKM) i Milan dr. vet. med. (Dukat d.d.)

su izazvale veliko zanimanje prisutnih jer, kao što znamo, najbolja sirovina za preradu dat i najbolji proizvod. Primjenom antibitika u proizvodnji mlijeka njem mastitisa, drugih bolesti, zasušivanjem muznih krava) te nesavjesnom kontrolom i nebrigom za neškodljivo uništavanje ovakvog mlijeka mogu nanijeti velike štete mljekari. Gospodin je s veterinarskog aspekta objasnio podjelu, djelovanja i korištene antibiotike na hrvatskim farmama. Dao je naglasak važnosti karence jer jedino poštivanjem dobre proizprakse može se do kvalitetnog proizvoda - mlijeka visokog stupnja zdravstvene sigurnosti. Prikazao je i sustav kontrole rezidua u mljekari te štete nastale zbog antibiotika u tri segmenta: kao štete za farmera, štete za mljekaru i štete za ovakvog mlijeka. Kao predstavnik

Dukata d.d. gospodin dao je 12 "zlatnih" pravila dobre prakse u proizvodnji mlijeka:

1) redovita kontrola zdravlja vimena

2) pridržavanje redoslijeda mužnje

3) obvezna je predmužnja

4) pažljivo prati vime

5) paziti na razinu vakuuma

6) stavljanje muznejedinice

7) ostaviti stroj da muze

8) kontrola stupnja ispražnjenosti vimena

9) nakon mužnje sise ODMAH uroniti u prikladan dezinficijens

10)nakon mužnje ODMAH oprati muzni

11) mlijeka umnožavanje bakterija

12) redovito vlastitog uspjeha

Pridržavanjem danih pravila prisutnost antibiotika i ostalih rezidua u mlijeku bit a proizvomlijeka imat kvalitetan proizvod koji put preko mljekare do kupca.

I na kraju, ne manje važno predavanje je održao poznati za "brojke" u proizvodnji mlijeka, profesor s Agronomskog fakulteta i odbora Mljekarskog lista prof. dr. se. Zoran koji je govorio o ekonomikao mjerilu uspješnosti poslovanja obiteljskog gospodarstva. Profesor je dao kalkulaciju proizvodnje mlijeka na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu s 1O muznih krava i uzgojnim podmlatkom. i rentabilnosti proizvodnje obiteljskog gospodarstva dana je za razlimuznosti (4 500, S 000 i 6 000 L) po kravi. Ovo predavanje, kao i mnoga do sad, bit tiskana u Mljekarskom listu. Nakon predavanja uslijedila je rasprava i pitanja sudionika. Velika

zainteresiranost za izložene teme "Škole nastave" govori u prilog aktualnosti tema, ali i spremnosti struke na suradnju. I ovo (ma kako teško bilo), mlijeka, mljekare kao ali i svi mi koji se brinemo o kvaliteti hrvatskog mlijeka, zajedno morati uspješno svladati, jer jedino tako farmeri proizvesti kvalitetnu sirovinu za koju dobiti adekvatnu cijenu, a mljekarska industrija proizvest dobar proizvod za tržište. Sigurni smo da nismo uzaludno potaknuli razgovore o problematici antibiotika u mlijeku. Sigurni smo da naši farmeri proizvoditi kvalitetno mlijeko bez prisutnosti antibiotika i ostalih rezidua. A sigurni smo i u to, da naše mljekare i nadalje proizvoditi najbolje proizvode od mlijeka s hrvatskih pašnjaka. Poštovani Mljekarskog lista, ukoliko vas zanima nešto više o održanim predavanjima, molimo javite se u redakcijuMljekarskoglista•

Mljekarski list 02/2007.

I ovoga puta puna dvorana znak je aktualnosti tema

PRVAOBLJETNICA RADAZADRUGE

''EKODVOR"

Prošla je godina dana otkad su vrijedni stanovnici Dvor osnovali zadrugu koja organizira otkup mlijeka na ovome Naravno, osim ove djelatnosti zadruga okuplja koji se bave kozarstvom, svinjogojstvom, proizvodnjom meda, rakije i još mnogih poljoprivrednih proizvoda od kojih - Zoran dipl. ing. --------------------• poljoprivrednici žive.

Ljubav, rad, uzajamna i želja za boljim sutra motivi su za napredak i izvjesniju rekao je upravitelj zadruge Ahmet koji je i otvorio prigodnu u Dvoru. proizvodnje, te kontinuirana proizvodnja kvalitetnih proizvoda ciljevi su kojima teže svi novi zadruge, jer jedino tako svojoj obitelji stvorit izvor prihoda. Dvora pripada od posebne državne skrbi. Znamo da je rat devastirao mnoga gospodarstva, privredu u cjelini, ali i ono najvrjednije- ljudske živote. Iako danas ovdje živi od ukupnog prijeratnog stanovništva vide se pozitivni pomaci u razvoju poljoprivrede. fond se polako obnavlja, nova obiteljska poljoprivredna gospodarstva s proizvodnjom mlijeka i što je važno napomenuti - mladi ljudi se polako poljoprivredi. Na održanoj sjednici iznesen je program za razdoblje koje slijedi:

1) nabava vozila za prijevoz mlijeka i laktofriza kapaciteta 3 000 L 2) u posjed državne zemlje radi sijanja žitarica za tov junadi

3) izgradnja i adaptacija farmi za muznekrave

4) sa stranim partnerima pokrenuti preradu drveta za ambalažu

5) nabava repromaterijala za svoje zadrugare

Predstavnici Dukata d.d., mljekarske tvrtke koja otkupljuje

mlijeko kooperanata zadruge "Eko Dvor'', Šime dipl. ing. i Vladimir dipl. ing. ponudili su mlijeka kroz nabavu jefinijeg repromaterijala za proizvodnju. Mljekara Dukat d.d. preko svoje službe pomaže mlijeka svojim programima izgradnje staja, nabave opreme, junica, izrade projektnih rješenja, te u direktnoj proizvodnji. ugovorima Dukata d.d. i farmera stvaraju se i uvjeti razvoja proizvodnje mlijeka na obostrano zadovoljstvo - farmeru je osigurana

u svim segmentima proizvodnje osiguran je i otkup mlijeka po cijeni), a mljekari je osigurana konstantna i kvaliteta sirovine za daljnju preradu. Ovakav pristup Dukata d.d. svojim kooperantima prisutni pozdravili su s oduševljenjem. Sigurno je da ovakav pristup stvara povjerenje i sigurnost kod mlijeka i da je strah od neuspjeha neutemeljen. Razvojem poljoprivrede stvorit se osnova za razvoj turizma. I to je plan za Najbolji proizvodi poljoprivrednih

PredstavniciDukata d.d. Šime dipl. ing. i Vladimir dipl. ing. s mlijeka Pounja

stava i nezaboravne ljepote rijeke

Une ostat utkani u svakom posjetitelju. Ne kriju ponos na povijesnu da je i Marija Terezija kad je prolazila ovim putem zapovjedila da joj naprave "dvor". Ostala je sedam dana i divila se ljepoti rijeke Une.

U proteklom razdoblju zadrugari su ostvarili uspješne poslovne rezultate i dokazali da teza živjeti ovdje" pripada prošlosti. Svjesni da žive u jednom od najljepših dijelova države stanovnici nastaviti s onim što su - razvojem i obnovom ovoga kraja. Ovim putem apeliramo na sve nadležne institucije (posebice i županijsko da svojim pomognu, a i da ispune sva ona koja slušamo iz godine u godinu. Hrvatska mljekarska udruga ovim vrijednim želi da u ovoj godini ostvare svoje planove. Nadamo se da im Mljekarski list, barem u dijelu, uvelike

U brojaovacapostigli najboljerezultate neka tako bude i u proizvodnji mlijeka!

Oprema za staje

Zavjese - mreže

boksovi

krmne zabrane madraci

pregrade (termo) pojilice skreperi

- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajn-frizijske pasmine

JABLAN • VIŠEKRAVA NEGOLJUDI!

Jablan je poznat po oštroj kontinentalnoj klimi idealnoj za sve oblike turizma, posebno sportskog turizma. Prohladna ljeta i duge, hladne zime su ove nadasve radišne gorštake koji se, usprkos svemu, nikada ne žale na Jablanci su oduvijek govorili koje se u tom kraju održalo do danas. Naselje je poznato po gostoljubivosti, dobroj hrani, lijepom krajoliku i još puno, puno toga a svakako i po velikom broju krava. je poljoprivredna aktivnost u Jablanu. S obzirom na broj stanovnika to je najbogatiji kraj u Gorskom kotaru! Mlijeko s Jablana poznato je po izvrsnoj i velikom udjelu što su odavno prepoznale mljekare koje posebno cijene jablansko mlijeko i sir. Jablanci su poznati sladokusci i kulinari. Osobito su ponosni na tradicionalno jelo "Nadjev'' koje se priprema za Uskrs, i koje se uz šunku nosi na blagoslov u crkvu.

U Jablanu su nas Ljiljana i Božidar Grobar koji su se zajedno sa sinom Zoranom i njegovom obitelji baviti proizvodnjom mlijeka. Oboje su radili u nepoljoprivrednim djelatnostima u Puli, no istinska ljubav prema prirodi i proizvodnji kvalitetne hrane dovela ih je prije sedam godina u Jablan gdje s proizvodnjom mlijeka. Danas obraoko 45 ha zemlje (6,5 ha svoje i oko 40 ha državne i u zakupu) na kojoj proizvode voluminozni dio obroka za svoje krave (uglavnom djetelinsko - travnu smjesu). Koncentratni dio obroka, s 19% proteina, kupuju u obliku kompletne smjese za krave. U staji imaju 16 muznih krava,

U planinskom dijelu Gorskog kotara na 700 metara nadmorske visine smjestilo se naselje Jablan. Naselje ima 223 stanovnika i sastavni je dio grada Vrbovskog. Primarna zanimanja su šumarstvo i poljoprivreda, Dio stanovništva zaposlen je u drvnoj industriji i uslužnim djelatnostima.

Zoran dipl. ing. -

8 junica i 6 ženske teladi holstein pasmine. Proizvodnja mlijeka je 5 000 i 5 500 litara po kravi godišnje. su zadovoljni ovakvom proizvodnjom, ali cilj imje proizvesti još više mlijeka po kravi, a za to, uz dobar genetski materijal, treba pripremiti dobru hranu za krave. Staja je zatvorenog tipa; krave su na vezu dok su u štali u kojoj su za vrijeme mužnje i zimi tijekom iznimno nepovoljnih vremenskih prilika. Dok su u staji, kravama puštaju glazbu; kažu da krave imaju izniman ukus za glazbu i kad im se glazba daju više mlijeka. Zanimljivo! Mlijeko Groharovih krava otkupljuje PIK Rijeka d.d. - RJMljekara. I ovo obiluje autohtonim proizvodima za koje imaju ambicije i ovi mlijeka. Naime, tradicionalni svježi sir, fermentirani sir zvan basa i dimljeni sir bili su, ali i ostali, sastavni dio

kulinarskih specijaliteta Gorskog kotara. I naši od mlijeka svojih krava proizvode ovih sireva. Ali samo za sebe i svoje prijatelje. No to nije razlog da se ne proizvoditi i za tržište. Planiraju, u urediti mini - siranu u kojoj bi proizvodili sir i za tržište. Žele jedan od znamenitosti ovog kraja uvesti u ove regije, a ako bude i šire. Brdskoplaninski travnjaci obiluju travama za ovaj kraj, travama koje krave pronalaze svakodnevno na pašnjacima.

I ovdje bi o putu mlijeka od polja do stola imala svoj sretan završetak - to je proizvodnja visokokvalitetnog mlijeka na planinskom pašnjaku, te njegova potrošnja kao ili prerau proizvode u diljem Lijepe

i Božidar Groharsa svojim ljubimicama - kravama holsteinpasmine

Ljiljana

MALI POSJEDI i proizvodnjamlijeka

I

Mr. se.

Broj 2 Mjekarskog lista izlazi u a tada je dobro da se podsjetimo na prihranu naših travnjaka NPK gnojivom, ako prihranu nismo obavili u jesen. Velika je razlika prihrane u jesen i prihrane krajem zime ili Ovdje se trebamo nekih pravila pridržavati kako bismo imali bolje proizvodne rezultate. Ako nema snijega, prihrana sijanih travnjaka i prirodnih livada ide krajem i ožujka (u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i svim ostalim istih klimatskih uvjeta) s NPK 7:20:30 ili 7:30:20 bolje nego s 10:20:30 ili 10:30:20. Prva brojka koja dušika uvijek mora biti što manja u prihrani kombiniranim mineralnim gnojivom bilo u jesen, bilo krajem zime ili

da Mljekarski list pokriva cijelo

Republike Hrvatske, a Hrvatska ima tri geografska i klimatska preporuke treba primjenjivati prema i klimatskim uvjetima u kojima živite. Krajem i ožujka u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u Dalmaciji krajem i kom a u Lici sredinom ili krajem ožujka i travnja. Nadam se da se razumijemo. Kraj ožujka, pa i cijeli ožujak je vrijeme još uvijek mirovanja vegetacije, pa ako naglo zatopli nije dobro da biljke imaju na raspolaganju dušika. Za fosfor i kalij ovo je vrijeme otapanja i vezanja za tlo. Ovdje postoji samo jedan problem. Hraniva po površini ostaju na površini. Biljka ih može uzimati sve dotle dok je površinski sloj tla

I

dovoljno vlažan. se smanji vlažnost tla do ili prosušenosti djelovanjem sunca i vjetra, biljka više ne može do ovih hraniva. Zato postoji pravilo za ovaj vid prihrane. Gnojenje, odnosno prihranu s NPK, daleko je bolje obaviti u jesen. Tada se biljke mogu lakše oporaviti od "napornog rada", stvaranja biomase - zelene mase, košnji i gaženja. Uz oporavak, biljke - ako imaju na raspolaganju dovoljno hraniva - stvaraju svoju rezervu za godinu.

Travu možemo usporediti s kravom. Nakon laktacije u vremenu suhostaja kravaprikuplja rezerve za novu laktaciju. Tako i trave imaju u jesen svoj period oporavka, svoj suhostaj i pripremu za zimu i "laktaciju". Da bi medvjed sigurno prespavao zimski san, mora se dobro potkožiti u jesen. Isto se tako i naše trave moraju dobro "potkožiti" i pripremiti za zimski san te prikupiti što više rezervi i u materiji i u životnoj energiji za zimske uvjete i "laktaciju". To je ona naša izreka: Mlijeko raste na livadi a muze u staji.

Dušik - kao stimulator rasta treba sredinom i krajem ožujka te travnja kada biljke postaju aktivne, odnosno onda kada krenu biokemijski procesi stvaranja novih stanica i rasta, te kada su manje opasnosti od jakih smrzavanja.

na polje, promatrajte pojedine travnjake i livade i sve vam biti jasno. Jednostavno, moramo se i izvježbati promatrati i zapažati prirodu oko sebe i ono što se u prirodi. Pokušajte razgovarati s travom. Trava vam sve "Pogledaj me kako sam jadna, žalosna i tužna, požutjela, posivjela i gotovo umrla.

A sve bih ti dala, i cijelu godinu radim za tebe i tvoje krave". Zar nije žalosno vidjeti polumrtve i gotovo mrtve travnjake i livade sada u zimskim mjesecima? Dugo vremena u trebat im da ožive i nekako k sebi.

O praznim i pustim parcelama da i ne govorimo. To je posebna Humus u tlu, zelena gnojidba, suvremena tehnologija 777 hraniva u sloju zemlje od površine do dubine brazde ima jednu vrijednost, a hraniva dodana u vidu prihrane po površini zemlje drugu. Zapamtimo, ne može se nadoknaditi gnojidbom ili prihranom po površini ono što nedostaje u tlu od sjetvenog sloja do dna brazde. Može dijelom dokje površinski sloj zemlje dovoljno vlažan. Nemojte miješati prihranu žita, s prihranom trave. Žita se kose (kombajniraju) samo jednom, i gotova

Korijenje biljaka - trava - od površine do dubine brazde i dublje normalan je prirodni poredak. Tako je to Bog zamislio i odredio. Ispod površine zemlje nalazi se korijenje, vlaga i svi makro i mikroelementi potrebni za izgradnju biomase. Na površini biljkama je na raspolaganju svjetlost sa svojim zrakama i energijom i zrak sa svojim sastojcima: kisikom, dioksidom i dušikom. Jedino vodu biljke imaju na raspolaganju iznad zemlje i u zemlji. Božja providnost je u zemlji rasporedila i izmiješala sve potrebne sastojke makro i mikroelemente, kao i sposobnost tla da zadržava vlažnost i da ih biljke imaju na raspolaganju u prirodnom stanju i poretku svoga rasta i razvoja. Nije li to sve skupa i vrijedno divljenja i poštovanja?! Definitivno je da prirodni poredak stvari moramo

maksimalno poštivati i uvažavati. Ako se ovoga pridržavamo, tada je i intenzivnu poljoprivredu velikim dijelom prilagoditi prirodnom redu stvari. Providnost je u svojoj dalekovidnosti predvidjela i da se biljke prihranjivati i preko lista.

U sklopu prirodnog poretka Zemlja nije stvorena samo za neke generacije ljudi. I za 10 i 100 godina, ljudi se baviti poljoprivredom. Jedna od sramota suvremenih ljudi koji se bave poljoprivredom je nepoštivanje prirodnog reda i prirodnih zakona. A sve je to složeno i posložena tako da bi bilo ljudskom rodu na raspolaganju i da to i za generacije. Sve što smo uzeli s njive, moramo vratiti natrag na njivu, a ono što ne možemo vratiti moramo nadoknaditi. Svevišnji Gospodar je sve lijepo i dobro stvorio, a mi kao prolazni gospodari drugoga reda, trebamo to poštivati i maksimalno nastojati održavati, ako ne i popravljati. U svijetu ima i takvih primjera. Od neplodnog tla ljudi su stvorili plodno tlo. Žalosno je kada ljudi od plodnoga tla stvore manje plodno ili gotovo neplodno tlo.

Vratimo se ponovno našim travama i našim biljkama i problemima s kojima se a vrlo bespotrebno.

Korijenje trava u površinskom dijelu tla aktivno je samo dok je površinski dio tla dovoljno vlažan.

Dušik kao stimulator rasta dolazi sredinom i krajem ožujka, te travnja, kada biljke postaju aktivne, kada "raditi", onda kada krenu biokemijski procesi stvaranja novih stanica i rast, te kada su manje opasnosti od jakih smrzavanja.

Zapamtimo, za prihranjivanje sijanih i prirodnih travnjaka što se dušika najbolje je upotrijebiti KAN.Zašto KAN?

Zato jer trave treba kositi svaka 3 do 4 tjedna.

M(jekarski list 02/2007.

pH Potrebno Fosfor Kalij

OPG Uzorak u CaCO3 P2Os K2O MKCI kg

OPG I Uzorak 1 3,89 7 875 9,26 31,72 Uzorak2 4,38 5 850 7,77 18,20

OPG2 Uzorak 1 4,26 6 413 10,80 33,10 Uzorak2 3,87 7 988 17,56 39,67

OPG3

OPG4

Dolje, uzorak 8. i 9. kalcizaci'a obavljena 2004. i 2005. Uzorak2 6,81

Uzorak3 6,48

Ukupno nedostaje CaCO3

Prvi otkos treba planirati od 15. do 25. travnja (sjeverozapadni dio Hrvatske), ovisno o klimatskim uvjetima i vremenu. Što zapravo 5 do 10 dana prije ili poslije pokositi travu? jako mnogo. Travanj, svibanj, lipanj su mjeseci kada uglavnom ima dovoljno vlage u tlu i u zraku. To su tri udarna mjeseca najbržeg porasta, kada trave najbrže rastu od 1 do 2,5 pojedine i 3 centimetra dnevno. To da 5 dana nosi od 5 do 12,5 pa do 15 centimetara dnevnog porasta pojedinih trava, a 1O dana nosi 1O do 25 i 30 centi metara novog otkosa. Ali ne na svakoj parceli i ne na bilo kakvoj parceli i ne bilo kakvom tehnologijom.

Da ja opet ne bih neke ljutio i neke stvari, pogledajmo neke slike i dio ove naše Kod mene u Lici(a tamo gdje si ostaneš stalno povezan nekom vrpcom) vele: "Ako laže koza, ne laže rog", a Kinezi vele da jedna slika vrijedi više od Ipak, dobro je svaku sliku popratiti i

U studenome 2006. uzeli smo neke uzorke zemlje za kemijsku analizu. U tablici pogledajmo što su pokazale kemijske analize tla.

I tako kemijske analize tla

44 564 kg ili 44,5 tone

pJVih7 uzoraka sa 7 parcela rekoše da nam se pH vrijednosti od 3,87 do 4,92 - jako kiselo tlo, a na 7 ha površine nedostaje ukupno 44 564 kg CaC03 ili samo 44,5 tonavapna - kalcija. Sva 4 OPG-a vode dobre gazde, dobri i dobri mlijeka (trojica imaju krave, a koze). Sva su i Udruge za travnjaštvo i krmno bilje i razvoj poljoprivrede Koprivnice. Sva mlijeka, da bi bili dobri farmeri a njihov poljoprivredni savjetnik dobar savjetnik, moraju riješiti ovaj problem od 44,5 tone vapna koji nedostaje na 7 ha. U svezi kiselosti tla i dobrih travnjaka i proizvodnje dobre sjenaže pridružio nam se i peti farmer iz Slatine koji ima ovce i bavi se proizvodnjom mlijeka. se riješi problem kiselosti, odmah se poravnavaju i vrijednosti fosfora i kalija kako to pokazuju uzorci 8 i 9 s parcela gdje je pH vrijednost tla dovedena do optimalnih vrijednosti i gdje je u tlu nedostatak kalcija. Sa saniranjem kiselosti tla se sav blokirani fosfor u tlu i još mnogo toga, a mnogo toga se i mijenja. Na ovim parcelama je kalcizacija obavljena 2004. i 2005. godine.

A sada pogledajmo na slikama kako izgleda engleski ljulj na parceli na kojoj je kalcizacija obavljena poslije žetve prošle::2006. godine, a engleski ljulj posijan krajem kolovoza, košen u rujnu, listopadu i studenome, a na slikama vidite porast trave snimljen 5. 2007. Obratite pozornost na izgled ovih travnjaka, a poslije pogledajte svoje travnjake i livade. Ako nakon toga budete zadovoljni, tada je sve u redu. i dalje Mljekarski list. I vaš terenski agronom Mljekarski list i stalno od drugih. Ipak, moram vam priznati da sam najviše zajedno s vama na polju, u staji, u proizvodnji.

Okupili smo se na parceli da bismo raspravljali, planirali i (slika 2).

Badava sve njihovo znanje ako nema dobre proizvodnje. je da svi sve znamo. raditi, i sve bolje raditi, i pomalo se, onako usput i zabavljati.

Uskoro nam dolazi novo

A znate li da trava brže raste ako razgovarate s njom. I krave isto daju više mlijeka ako s njima razgovarate i ako u staji stalno svira lagana glazba. Navodno i trave vole glazbu. Jeste li knjigu Tajni život biljaka? Ako niste, tu knjigu.

Uskoro dolazi novo i tada "gledaj i slušaj kako trava raste". Samo nemoj zaboraviti da je na vrijeme pokosiš.

VAPNO, VAPNO, VAPNOKALCIJ'KALCIJ'KALCIJ - KISELOTLOI KISELOTLO- na sav glas trave.

Slika 1: 2006. Prije sjetve obavljena kalcizacija - gnojenje vapnencem (4,5 tone po ha); opisana u Mljekarskom listu br. 10/2006. - OPG Dubravka

Travnjaci su košeni do sada 3 puta: u rujnu, listopadu i studenom.

Slika 2: Radionicana polju, 4. 2007. S lijeva na desno: Svemir ( 100 krava), Pero ( 10 krava), Dubravko (60 koza), Mfaden (20 krava), Dražen (600 ovaca)

Na slici je porast trave. Prihrane dušikom nije bilo. Teme radionice: Kemijske analize tla, kalcizacija i što bolji

travnjaci. Isti interes kravljega, kozjega i mlijeka. Pogledajte vaše travnjake i livade, napravite sami svoju

list 02/2007.

Slika 1: TravnjaciengleskogIju/ja,snimljeni4. 1. 2007; sijani krajem kolovoza

PremikSzavisokuproizvodnju.mlijeka idobrozdravUekrava

- PremikSza;pješnu.pripfemuktkraY,e zasluedecu

acuu

CRTICEIZ POVIJESTI MLJEKARSTVA

kažemo da smo to ili da to i napamet znamo. Ali nikako da tu sami sebi prevrtimo u glavi i stvorimo film o tim minulim vremenima u kojima bi mogli nešto zanimljivo. A možda i korisno. malo po starim i prašnjavim papirima došao sam do zanimljivih podataka. Sto godina nam se kao daleka prošlost, ali iznesene podatke u aktualnosti toga vremena, vidjet da se mljekarstvom toga vremena bavila društvena elita. Pogledajmo samo u dolje iznesenim podatcima nagrade za proizvode od mlijeka i opremu za preradu mlijeka. Pogledajmo popis nekih autohtonih sireva za koje nam je trebalo sto godina da shvatimo kolika je njihova vrijednost. A pogledajmo i popis gostiju dolje navedene izložbe - to su sve "ljudi od znanja" o mlijeku. A tek postojanje mljekarskih udruga ...stvarno duga povijest dobre tradicije mljekarstva · na prostoru Hrvatske. Za ovo današnje vrijeme jedno: želimo i mi jednog dana pisati povijest za naše nove generacije!!

Porota za mljekarske proizvode.

Juri-a XIII. Trajanje izložbe od 15. do 19. rujna 1906. Predsjednik:

Miroslav grof Kulmer, c. i kr. komornik, narodni zastupnik; vlastelin i t. d. u šestinama. Podpredsjednik. Erich Knobloch, veleposjednik u Osieku.

Stjepan narodni zastupnik i posjednik u Djakovu. Josip Krepelka, posjednik u

U ovo doba godine kad više vremena provodimo u sa svojim najbližima na red iz davnina" ili uspomena iz minulih vremena naših starih. Nama te "znaju na živce"jer ne vidimo svrhu toga zašto nam to i po nekoliko puta.

Zoran dipl. ing. -

Makso Mayer, veleposjednik u Zagrebu.

Dr. Mir. narodni zastupnik i odvjetnik u Bjelovaru.

Perovodja:

Dr. Milan Metelka, kr. profesor i predstojnik kr. zem. agrik.-kem. zavoda u Križevcima. Zemaljska gospodarska izložba održanaje tijekom rujna u Zagrebu 1906. na prostoru od 45.000 m 2 • Postajao je Mljekarski paviljon s 22 izlagatelja. Izloženi su proizvodi: trapist, groyer, emental, škripavac, mlijeko, maslac, imperial, gervais kao i mljekarski strojevi. Mliekarstvo. (Trajanje izložbe: za mljekarske strojeve od 1. do 30. rujna, za mljekarske proizvode od 15. do 19. rujna 1906.)

Br. 1. društvo «Alfa Separatorn iz Budimpešte. (Zastupstvo u Zagrebu: M. Suchanek, Hica 29): Podpuni mljekarski namještaj za mljekarske udruge, u svrhu izradbe od cirka 1000 - 1600 litara mlieka dnevno u maslac.

Br. 2. Ljudevit Modly iz Kon-

Frižki maslac i maslo, Trapist i Grojer sir, kasein i njegovi produkti.

Br. 3. Josip Modly iz Dežanovca: Maslac, sir i kazein.

Br. 4. Prva hrv.-alav. Središnja maslarna u Djakovu: 2 sanduka maslaca (75 kg.) priredjena za export.

Br. S. Exportno mljekarstvo iz Vrbovca:

Konzervirano mlieko i ine mljekarske konserve.

Br. 6. Eduard Honigsberg iz

Zagreba:

Mljekarski strojevi i ormari za led.

Br. 7. Burmeister & Wein iz

Budimpešte:

Razni mljekarski strojevi i sprave.

Br. 8. Josip Herman iz Kon-

Maslac i Grojer sir.

Br. 9. Mljekarska udruga u Antunovcu:

50 kg. maslaca.

Br. 10. Mliekarski odjel gospodarske vjeresijske udruge u Nuštru: 5 kg. maslaca.

Br. 11. Mljekarska udruga u Petrijevcih:

Svježi maslac, nacrt i slike uredjaja mliekarne, omoti od kartona za razašiljanje maslaca.

Br. 12. Gospodarska udruga u Slav. Stupniku:

Maslac od sladkogvrhnja.

Br. 13. Mliekarska udruga u Virovitici: Maslac. Ementalski i Trapist sir.

Br. 14. Daniel iz Starog

Laza: Sir od nekuhanog i kuhanog mlieka, t. j. škripavac.

Br. 15. Mliekarska udruga u Hrastovcu: 4 kg. maslaca za

Br. 16. Mliekarska udruga u Satnici: Maslac.

Br. 17. George Thinault iz

Varaždina: Sir: Imperial i Gervais.

Br. 18. Nikola iz

varoši: 2 kgr. sira

Br. 19. Dane Podkonjak iz

Divosela: 2 kgr. sira.

Br. 20. Vujo iz

varoši: Basa 3 gr. u

Br. 21. Emil Neher iz Seebacha: Kante za transport mlieka. Br. 22. Marija Eifler iz

Sirište u i u prašku.

Boje za sir.

Boje za maslac i razne druge potrebštine za sirenje i kod maslenja. (Podatci: Stjepan dipl.ing.)

a, M a: D.

FAO 250 · CRM 85

Zuban

Najraniji Pioneer hibrid na hrvatskom tržištu. Pogodan za brdska s vegetacijom te za naknadnu i ranu postrnu sjetvu. Hibrid vrlo visokog potencijala rodnosti u svojoj grupi dozrijevanja. Cvrste stabljike i korijena. Rani porast vrlo brz te se može sijati u ranim rokovima sjetve. Najpogodniji za ishranu a zbog malog klice u zrnu i za mlinarsku industriju.

EJ

Legenda %bregov acidofilno mlijeko i acidofilno mlijeko light ubrajaju se i u kategoriju funkcionalne hrane. Izraz funkcionalna hrana polako ulazi u svakodnevnicu, a znate li što To je hrana koja opskrbljuje organizam osnovnim nutrientima i ima dodatnu fiziološku vrijednost - pozitivno na zdravlje. komponente funkcionalne hrane su balastne tvari, probiotske bakterije, vitamini, minerali...

probiotik od "pro bios" što za život.

Želite li balans?

Uzmite acidofilnomlijeko ili acidofilnomlijeko light svaki dan!

Legenda %bregov kefir i kefir light nam unose duh tradicije stare nekoliko godina. Podrijetlom je s Kavkaza su stanovnici poznati po svojoj vitalnosti i Mnogi taj "fenomen" pripisuju upravo kefiru kojega nazivaju i eliksirom mladosti i duga života.

Jeste li znali - kako nastaje kefir?

Kefir je proizveden kefirne kulture koja previre mlijeko u fermentirani proizvod pri nižim temperaturama pri se producira i manja plina koji lagano uzdigne poklopac, a proizvodu daje reski okus i pjenastu strukturu.

Živjeli, uz šampanjackefir t kefir light!!

Legenda 'z bregov kiselo mlijeko i kiselo mlijeko light - dašak nostalgije na moderan

Rano jutro, mirisni "bregi~ svje podojena mlijeko u zemljanoj posu kada se na stolu m nevjerojatno fino, mirisno, ukusJI kiselo mlijeko - okrje obrok. Taj prizor obilježavao seoska ognjišta "z naš bregov': a danas je vrlo rijedak gotovo zaboravljen.

U želji da održi tradiciju 'z bregov svojim iz urbanih sredi ponudi taj dar prirode, Vindija je pr izvela kiselo mlijeko Legenda 'z breg

Jeditezdravo kiselo mlijekoi kiselo mlijeko light i okusitedašak nostalgije'z bregovi