Imate li zdravunaviku?
Može li se jednostavno i potpunoprirodno do našem tijelu neophodnih vitamina i mineralasvakidm i pritom uživati? dvfie Dukatsvježegmlijekana dan osigurat
obffie hranjivihsastojaka i kalcij tako potrebanza izgradnjui zdravih kostijute pravilan rast i razvoj. Dukatsvježe
mijeko vrhunskije domaa proizvodpo1vrdenznakom Q
ZDRAVANAVIKA
Hlvatskekvalitete i lako postojenašazdravamM"ka.--~
SADRŽAJ
IZ ''ZDENKE" V. ZDENCI
Program osposobljavanja odraslih za zanimanje mlijeka"__
ŠKOLA NASTAVE
Antibiotici u mlijeku_ _ __ _
HRANIDBA
TMR- zahtjevna tehnika hranidbe __ _ _ 7
Važnost i sastav kolostruma_ _ ___________ _ __ 14
RATARSKE I KRMNE KULTURE
Engleski ljulj - krmna kultura za intenzivnu agrotehniku._
Bob (Vicia faba L.)
ZORA VLJE STADA
Ponašanje goveda _______ _
VETERINARSTVO
Naredba o zaštiti životinja od zaraznih i bolesti
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
Umjetno osjemenjivanje goveda
GOVEDARSTVO
Postupak
IZ CENTRA ZA REPRODUKCIJU
Uvezeno sjeme bikova simentalske pasmine _____ 33
Poštovani
Naslovnica: Škola za osposobljavanje odraslih za zanimanje mlijeka"
EU proizvodna kvota - maksimalno dopušten obujam proizvodnje ____ _ 37
EDUKACIJA
Predstavnici službi iz BiH u posjetu SLKM - Križevci ___ ___ _ 39
IZ HZPSS
Osnovan Savez udruga malih sirara RH "SirCro"
EU Iskustva susjeda IZ
obavještavamo vas da se Proljetni bjelovarski sajam (koji se tradicionalno održava pretposljednji tjedan u ožujku. deseti put po redu) ove godine održati 23. - 25. ožujka u Gudovcu. Radi se o sajmu koji ima poljoprivredni, gospodarski, ali i karakter. Sajam ima višestruku korist. Poljoprivrednici mogu po povoljnijim cijenama kupiti potrebnu sjemensku robu, zaštitna sredstva i mehanizaciju. bit organizirani skupovi. okrugli stolovi, predavanja i prezentacije iz gospodarstva i poljopriwede.
IZ UREDNIŠTVA
u želji za boljom suradnjom s vama otvaramo novu rubriku: PITAJU- UREDNIŠ1VOODGOVARA. Ukoliko imate bilu kakvih nedoumica. ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte. a mi putem ove rubrike vrlo brzo odgovoriti na vaše upite. Do nas je vrlu lako jer smo uvijek dostupni za vas. dragi Ovi putevi vode do nas: telefon: 014833349. fax: 014875848 i e-mail: hmu@hmu.hr. Najljepše vas molimo da s nama. jer jedino tako na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji. a mi u nastojanju da s najboljom ekipom suradnika uspijemo dati odgovore na najzahtjevnija
!lica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail: hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB:
Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 7,00 kn, priprema I tisak:
pitanja
Uredništvo
odbor: dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Arnelija Šipak, dipl. ing .• mr. se. lgor mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica: Nada prof. Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb,
3206599,
"Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1
PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA ODRASLIHZA ZANIMANJE
Na.inicijativu mljekare "Zdenka" d.d., Veliki Zdenci, a uz financijsku podršku Bjelovarsko-bilogorske županije tijekom ove godine organizirana je Škola za osposobljavanje odraslih za zanimanje mlijeka". Polaznici Škole su višegodišnji kooperanti mljekare "Zdenka" s Bjelovarskobilogorske, i Požeška-slavonske županije.
MLIJEKA 11 -
Realizacija Programa osposobljavanja povjerena je Srednjoj školi "Bartol iz Grubišnog Polja, a Program je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, uz još 7 programa osposobljavanja odraslih iz poljoprivrede. voditelj ovog programa je gospodin Miroslav Kobra, dipl. ing.
U Program osposobljavanja odraslih za zanimanje
MLIJEKAupisana je 46 polaznika. Svrha osposobljavanja je stjecanje znanja i vještina farme za proizvodnju kravljeg mlijeka, odnosno osobnih pothvata u proizvodnji kravljeg mlijeka. starosna dob 46 polaznika je 33 godine, od kojih 50 % polaznika ima srednju spremu te 20 krava i 28,6 hektara zemlje po jednom OPG-u. Planirano je broja krava za 64 %, što iznosi 33,8 krava po OPG-u. Programomje pred30 sati teorijske nastave, 30 sati vježbi i 60 sati nastave. Teorijski dio nastave obavijen je u razdoblju od 05. do 12. 2007. Nastavu su održali nastavnici Srednje škole Bartola Grubišno Polje, savjetnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu
savjetodavnu službu, profesori Agronomskog fakulteta iz Zagreba i veterinari Veterinarske stanice Grubišno Polje. U teorijskoj nastavi polaznici su slušali 7 nastavnih cjelina:
1. Gospodarski proizvodnje mlijeka
2.
3. Tehnologija proizvodnje kravljeg mlijeka
4. Hranidba krava i podmlatka
5. Kontrola kvalitete mlijeka
6. Zdravstvena zaštita i zoohigijena
7. Ekonomika proizvodnje kravljeg mlijeka i zakonska regulativa U sklopu Programa održane su i vježbe kako bi polaznici odradili i dio nastave. Tako su organizirano posjetili Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima gdje su upoznali Sustav kontrole kvalitete mlijeka u Republici Hrvatskoj. Organiziran je obilazak dvije farme muznih krava i to: OPG Mirka u Gudovcu i OPG lvana u Velikom Polaznici
PolazniciŠkoleza osposobljavanjeodraslihza zanimanje mlijeka"
su imali priliku na licu mjesta vidjeti sustave držanja muznih krava i podmlatka.
Tijekom ožujka, u organizaciji mljekare "Zdenka" d.d. Veliki Zdenci, polaznici Škole posjetiti nekoliko farmi u susjednoj Sloveniji, te upoznati uvjete proizvodnje koji ih ulaskom Republike Hrvatske u EU. nastavu polaznici obavljati na obiteljskim farmama muznih krava, a oni polaznici koji se više od 5 godina bave pristupiti polaganju ispita bez obavljanja nastave.
Provjera znanja za zanimanje mlijeka" obavit se usmenim ispitom i to sredinom ožujka o. g. kada polaznici osobno pokazati koliko su savladali gradivo te mogu li znanje primijeniti u praksi na konkretnim primjerima. Nakon uspješno savladanog programa i položenog usmenog ispita, Škola svakom polazniku izdati:
UVJERENJEO OSPOSOBLJENOSTIza zanimanje MLIJEKA, koje se biti upisano u radnu knjižicu, doznali smo u razgovoru s gospodinom Miroslavom Kobra, dipl. ing., koji nam je ostalog i detaljno predstavio Program, ispred Srednje škole "Bartol iz Grubišnog Polja.
U nastavku našeg zanimanja za ovaj Program upoznali smo i neke polaznike škole Jedan od polaznika je gospodin Mirko Jakupec iz Rodin PotokaSuhopolje, koji se bez obzira na 15-godišnje iskustvo bavljenja proizvodnjom mlijeka, školu za stjecanje zvanja mlijeka", kako bi usavršavanjem dodatno unaprijedio svoju proizvodnju. Ovakav pristup za svaku je pohvalu i
može poslužiti kao poz1t1van primjer da za postizanje dobrih proizvodnih rezultata nije dovoljno samo izgraditi suvremenu farmu i nabaviti kvalitetne krave, je potrebno i puno više od togaono što se ne može kupiti, a to je ZNANJE.
Obiteljsko gospodarstvo Jakupec, za naše prilike i sada postiže vrlo dobre rezultate jer se intenzivno bavi proizvodnjom mlijeka posljednjih šest godina. U posao su, osim gospodina Mirka i supruge, i djeca koja su od srednje škole usmjerena prema stjecanju diploma iz poljoprivredne struke. Sinovi se u obiteljski posao, s ponosom nam je u kratkom razgovoru za vrijeme odmora predavanja u školi gospodinJakupec. Na farmi imaju sveukupno s podmlatkom 70 grla, od 40 muznih krava, pretežno holstein pasmine. Mlijeko je Ekstra klase (predaju ga mljekari "Zdenka" d.d., Veliki Zdenci) za koje postižu vrlo dobru
IZ "ZDENKE" V. ZDENCI
cijenu koja s premijama iznosi 3,00 kn po litri. Mljekari dnevno
700 litara, a godišnja proizvodnja po kravi iznosi oko 6 000 litara mlijeka visoke
Prošle godine su uz
HBOR-a izgradili novu farmu kapaciteta 45 krava. Zasad podmladak i krave u suhostaju drže u starim objektima. Na ovom se gospodarstvu velika pozornost daje pravilnoj hranidbi, jer se zna da bez dobro izbalansirane kvalitetne hrane nema visoke proizvodnje mlijeka. Stoga, obitelj Jakupec hranu za svoje krave proizvodi sama na 15 hektara vlastite zemlje i 30 hektara zemlje u zakupu. Spremaju kvalitetnu sjenažu i silažu te smjese koje sami pripremaju uglavnom od kultura uzgojenih na vlastitim oranicama. Soju za smjesu kupuju. Krave uglavnom borave vani (što je više) na dobro organiziranim pregonskim pašnjacima. Posjeduju kompletnu potrebnu mehanizaciju za brzo i kvalitetno
Ml/ekarski list 03/2007.
PredsjednicaHrvatske mljekarskeudrugeVera dipl. ing. u razgovorus gospodinomMirkom]akupcem
obavljanje svih poslova na gospodarstvu. da je racionalizacija poslova nužna za zahtjevnu proizvodnju mlijeka.
Možemo slobodno da ova perspektivna i relativno mlada obitelj ima sve preduvjete da jednog dana ulazak Hrvatske u Europsku uniju doživi kao slijed i kao takva bude dodatno za sav trud koji je godinama ulagala u stjecanje imovine i znanja u svim segmentima proizvodnje mlijeka. Bit to jedna zaokružena cjelina, a na takav nas navodi upravo odluka gospodina Jakupeca, da svoje znanje usavrši i verificira stjecanjem
zanimanja mlijeka" upravo prema standardima koje propisuje Europska unija. Bilo je ugodno razgovarati s gospodinom Jakupcem jer je optimizan i zadovoljstvo postignutim prisutno u svakoj njegovoj smo samo pohvale za organizaciju ove Škole u prostorijama mljekare "Zdenka" d.d., V. Zdenci, u kojoj su vrsni
Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Damir dipl. ing. i Josip Komljedipl.ing., te prof. dr. se. Zoran s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i drugi. Navedeni vrlo dobro su
ANTIBIOTICI
U MLIJEKU
poznati i našem Mljekarskom listu. naše organizatorima nastave za stjecanje zanimanja mlijeka", a svim polaznicima želimo uspješan završetak i stjecanje diplome za ovo plemenito zanimanje, u nadi da znanje isto tako uspješno primijeniti na svojim gospodarstvima, ponajprije za dobrobit svojih obitelji, ali i za dobrobit proizvodnje mlijeka u našoj zemlji. Nadamo se da ovakvi primjeri bar malo olakšati našim pregovore u Bruxellesu i biti pozitivni "poeni" za ionako preteško poglavlje 11.Poljoprivreda i ruralni
ŠKOLA NASTAVE
S obzirom na veliko zanimanje sudionika "Škole nastave" za predavanje o zaostatku antibiotika u mlijeku koje je održano na Sljemenu 12. 2007. godine, dajemo detaljniji prikaz štetnog djelovanja antibiotika - Milan dr. vet. med. u mlijeku.
Prema definiciji, antibiotici su proizvodi metabolizma mikroorganizama i viših biljaka, male mogu oštetiti i uništiti jednu ili više vrsta mikroorganizama. Dijelimo ih na više podjela je prema spektru djelovanja; na antibiotike širokog i uskog spektra djelovanja. Druga podjela, koja se koristi, je podjela prema kemijskoj strukturi (laktami, aminoglikozidi, tetracilkini ... ).
Prvi antibiotik (Penicilin) otkrio je Aleksandar Fleming daleke 1928. godine, a za to je 1945. godine dobio Nobelovu nagradu. Iza penicilina otkriveni su mnogi drugi antibiotici koji se i danas uspješno koriste u medicini. Antibiotici su najefikasnija sredstva u borbi protiv mikroorganizama i ni jedan agens u tom smislu ne može se mjeriti s njihovim terapijskim efektom. U potrazi za novim antibioticima,
tijekom godina proteklih od prvog antibiotika, ispitano je mnoštvo drugih bakterija, gljivica, algi i lišajeva. Otkriveno je mnoštvo tvari antibiotskog djelovanja, ali se samo mali broj otkrivenih antibiotika primjenjuje u praksi dok su ostali u mjeri za organizam i životinja.
U osnovi, mehanizam njihova djelovanja svodi se na blokadu enzimskih sustava unutar stanice mikroorganizma koja uslijed trajnih težih propada. Mehanizam djelovanja pojedinih antibiotika je i pojedini antibiotici inhibiraju samo enzime mikroorganizama koji spadaju u njihov antimikrobni spektar. Nažalost, antibiotici ne djeluju samo pozitivno na zdravlje, njihovo djelovanje može biti i tj. opasno po zdravlje ljudi i životinja.
Štetne nuspojave nastale djelovanjem antibiotika se na
Penicilini izazivaju alergije, streptomicin izaziva oštesustava, jetre i bubrega te izaziva pojavu alergija, kloramfenikol izaziva koštane srži. Superinfekcije rezistentnim koje nastaju zbog dugotrajne upotrebe svih antibiotika, su neugodna nuspojava. Rezistencija (tolerancija) na antibiotike mikroorganizama koja se vremenom razvila ("medicinska rezistencija") predstavlja sve problem u raznih bolesti. Osobito su otporni gnojnih upala kojima Staphylococcusaureus. Takozvane "hospitalne infekcije", tj. infekcije nastale tijekom predstavljaju sve teži i sve medicinski problem jer su uzuslijed dugotrajne upotrebe antibioti~a. postali otporni na danas poznatih antibiotika pa kad jednom izbije bolest gotovo ihje zaustaviti.
POSEBNA PONUDA NA BJELOVARSKOM PROLJETNOM SAJMU 23. - 25.03.2007.
predstavljamo vam
LuxDip 50 B
KRALJEVSKA ZAŠTITA ZA VAŠE KRAVE
V Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm joda
V Izvrsna vidljivost
V Vrhunska njega
V Potpuno zatvaranje
V Gotovo bez kapanja
Brzo i jednostavno pranje sii
V Spremno za korištenj v Rastapa V Njeguje kožu
WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.
Sa partnerima:
Natura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273 ,....Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 Westfa1·1aSurgj Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 , Agrocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013
Naravno, pripravci antibiotika koje koristimo u terapijske svrhe pripremljeni su tako da se pravilnom upotrebom, prema uputi postiže najbolji na zdravlje uz minimalne neželjene posljedice za organizam koji Kako bi postigli što bolji terapijski (uz što manje neželjeno djelovanje), se koriste kombinacije antibiotika i kemoterapeutika te ljekovitih sredstava u rakoncentracijama i terapijskim intervalima dužine o kojima ovisi uspjeh
Uspjeh znatno ovisi o znanju onoga tko provodi terapiju, stoga terapiju antibioticima valja prepustiti osobama koje znaju procijeniti situaciju i odrediti najbolju terapiju. Upotrebu antibiotika treba provesti u roku i na kako to propisuje struka, uz poštivanje karence za svaki pojedini preparat. U protivnom su ostatci antibiotika štetni za zdravlje ljudi koji konzumiraju proizvode u kojima se ostatci antibiotika nalaze. U proizvodnji mlijeka antibiotici se upotrebljavaju u terapiji mastitisa (lokalna i terapija), bolesti uzrokovanih bakterijama terapija) i za zasušivanje krava muzara na kraju laktacije (preventiva mastitisa).
Nekontroliranom upotrebom u proizvodnji antibiotici štete zdravlju ljudi!!! Dakle, pri upotrebi treba strogo paziti na vrijeme antibiotika iz organizma (karenca), tj. vrijeme koje treba iza posljednje primjene antibiotika da bi proizvodi bili upotrebljivi za ljudsku prehranu. Radi dodatne sigurnosti karencu, koju lijeka, treba produžiti barem još za jedan dan. Isporuka proizvoda prisustvom antibiotika i drugih lijekova koji se koriste za terapiju bolesti strogo je zabranjena zakonskim propisima, a kontrolu su obvezne provoditi ovlaštene inspekcijske službe. U svojoj
Ovako izgledasir proizvedenod mlijeka u kojem su prisutne rezidue antibiotika! Biste li kupili i kušali ovakavproizvod?
svakodnevnoj praksi mlijeka svaku pošiljku mlijeka koja u mljekaru ispituju na prisustvo rezidua (ostataka) antibiotika. Programom redovitog ispitivanja u SLKM- Križevci jedno uzorkovanje obvezno je na prisustvo rezidua. koji takvo mlijeko snose punu odgovornost za štetu koja tom prilikom nastane i dužni su je nadoknaditi.
Osim što je opasno po zdravlje ljudi, mlijeko ostatcima antibiotika nije prikladno za preradu u proizvode. Termiobradom antibiotici u mJijeku se ne uništavaju! Fermentacija mlijeka je produžena ili je nema, a proizvodi su loše kvalitete, tj. miris, okus, boja i konzistencija takvih proizvoda ne odgovara zahtjevima tržišta pa se
takvi proizvodi ne mogu prodati, ih u tvornicu gdje moraju biti neškodljivo uništeni. Štete nastale zbog ostataka antibiotika u mlijeku višestruke su:
Štete za farmera:
• bacanje mlijeka
• troškovi proizvodnje
• kazne
• naknada troškova za uništeno mlijeko
Štete za mljekaru:
• mlijeko
• neuspjela proizvodnja
• loša kvaJiteta proizvoda
• velik povrat robe iz mreže
Štete za
• alergije
• slabiji uspjeh
• rezistencija mikroorganizama
• slabljenje imunološkog
Poštovani mlijeka, da je i preventiva bolesti životinja vrlo složen posao koji zahtijeva veliko znanje i iskustvo, prepustite ga veterinarima koji višestruke neželjene posljedice za sve koji sudjeluju u procesu proizvodnje i prerade mlijeka. Ozbiljan i odgovoran pristup proizvodnji namirnica namijenjenih tržištu podrazumijeva primjenu mjera dobre proizvodne prakse. Takav pristup siguran je put u profitabilnu proizvodnju visokokvalitetne sirovine za preradu u proizvode koji imati mjesto na tržištu i koje svi sa zadovoljstvom imati na našem stolu.
list 03/2007.
TMR• zahtjevna
tehnika hranidbe
TMR (engl. Total Mixed Ration) ili potpuno izmiješani obrok stepenica je više u tehnologiji hranidbe krava. U pravilu proizvomlijeka koji postignu visoku razinu kvalitete hranidbe spremni su još unaprijediti proizvodnju TMR-a. No, se da mikser prikolice kupuju i koji nisu dovoljno savladali proizvodnju krme i hranidbu krava ili oni koji nemaju osnovne uvjete u staji za pravilnu primjenu TMR-a.
TMR-hranidbe opravdano je uglavnom samo u velikim stajama.
Najvažnijeprednosti
TMR- hranidbe
• Jedan od najvažnijih (opravdanih) razloga za mikserprikolica u hranidbu krava je potreba za smanjenjem rada. nahraniti velik broj krava nije nimalo jednostavno, a mora se raditi svakodnevno.
• Miješanje svih (ili komponenti obroka postizanje visoke stabilnosti probave u buragu krava.
• Na najmanju mjeru kravama je smanjena sortiranja hrane (biranja ukusnijih krmiva).
• Mikser-prikolice opremljene su preciznim vagama, što omogupostizanje visoke preciznosti u realizaciji poželjne recepture obroka.
• Tijekom miješanja krupne se komponente obroka usitnjavaju i obrok se homogenizira, što olakšava kravama uzimanje hrane i u pravilu ukupnu
TMR - hranidba visoka je i zahtjevna tehnologija koja traži veliku umješnost i pažnju gospodara.
Sve više mlijeka kupuje mikserprikolice za hranidbu krava. Za njenu pravilnu primjenu neophodno je ispuniti neke osnovne uvjete u staji, a i prilagoditi joj proizvodnju i spremanje krme.
Damir dipl. ing.,HZPSSkonzumaciju hrane.
• je lakše korištenje broja krmiva, kao i nekih komponenti obroka, kao što su npr. melasa, poboljšiokusa, neutralizatori mikotoksina i sl.
• Uz pravilnu primjenu i eventualno dodatno doziranje koncentrata, je maksimalna preciznost hranidbe krava.
• U hladnijem dijelu godine omogujednokratno hranjenje (uz obavezno višekratno prigrtanje hrane).
• TMR-tehnikom mogu se hraniti sve kategorije stoke na gospodarstvu (od male teladi od 3 mj. starosti, junica, bikova u tovu, krava u laktaciji i u suhostaju).
nedostatci - izawvi u TMR- hranidbi naprijed navedenih prednosti TMR-tehnike hranidbe vrlo lako se pretvore u nedostatke, pa i u ozbiljne probleme, ako se dovoljno ozbiljno ne pristupi organizaciji hranidbe na gospodarstvu.
• Mikser-prikolica može stvoriti svojevrsnu ovisnost o stroju i osobi koja upravlja strojem. To je na gospodarstvu glava obitelji, pa se "bez gazde" krave ne mogu nahraniti.
• Troškovi ulaganja u mikserprikolicu nisu zanemarivi, a ponekad su i izuzetno visoki. Nisu zanemarivi ni troškovi pogona i održavanja stroja.
M(j'ekarski list 03/2007.
• Vrlo se pokušava lošiju ili pokvarenu krmu "progurati" u TMR-u, što u hranidbi ne bi prošlo.
• Relativno mala ne, pokvarene ili pljesnive hrane raširi se miješanjem po "miksu"; u hranidbi toga nema.
• Za toplijeg vremena TMR se može zagrijavati (fermentacija, gubitak energije) zbog krave smanjuju uzimanje takve hrane.
• Trajanje miješanja jako je važno. Predugo miješanje u pravilu uništava strukturu voluminoznog dijela obroka i loše na stabilnost probave u buragu (opasnost od acidoze).
izazov u korištenju TMR-tehnike hranidbe je barem zadržati, ako ne i preciznost hranidbe, tj. pravilno hraniti krave u fazama njihova proizvodnog ciklusa. Vrlo se, naime, da se mikser-prikolice smanjuje preciznost hranidbe jer na gospodarstvu nema osnovnih uvjeta za doziranje obroka i konzumacije hrane.
Skupo je korištenje TMRs jednom grupom krava
Na srednje velikim i manjim gospodarstvima (na kojima se koristi TMR) krave u laktaciji najsu sve u jednoj grupi. Dakle svježe oteljene krave, krave u vrhu laktacije i krave pred zasušenje hrane se zajedno - jednakim TMRom. se mora uz TMR osigurati još i dodatno doziranje koncentrata automatskih kompjutorskih hranilica. To dodatno poskupljuje hranidbu, a ne smije se zaboraviti da krave koje dodatno dobivaju koncentrat smanjuju uzimanje TMR-a. Naime, receptura obroka se na bazi jedne (fiksne) razine uzimanja TMR-aza sve krave, kao da dodatna koncentrata ne
na uzimanje TMR-a. u
praksi: TMR se sastavi (u kompjutoru, na papiru) za dosta visoku proizvodnju mlijeka (barem 25 litara), a kravama koje daju više mlijeka - za svake dvije litre više, dodaje se 1 kg koncentrata putem automatske hranilice. No, se da krave u i u vrhu laktacije, koje daju najviše mlijeka, ne uzimaju dovoljno TMR-aza planiranih 25 litara/dan, nego manje. Ako uz to uzimaju koncentrata koja im je na raspolaganju putem automatske hranilice, obrok više nije izbalansiran, je odnos voluminoznih i koncentriranih komponenti i je krava u prvom dijelu laktacije na granici ili u acidozi (posljedice su dobro poznate). Takvim kravama vrlo su laktacije produžene (zbog lošije reprodukcije), no one i dalje ostaju u istoj grupi i na istom TMR-u. U drugom dijelu i pred kraj laktacije, kad daju manje mlijeka,
im se koncentrirana hrana, no, TMR je "jak" (kvalitetan, za 25 litara mlijeka na dan), a krave u toj fazi imaju uvijek dobar apetit. S obzirom da dobivaju malo ili ništa koncentrata na automatskoj hranilici, takve krave konzumiraju puno više TMR-a od recepturom obroka (za puno više od 25 litara), pretjerano se i nepotrebno troše skupu hranu. Predebele krave vrlo su osjetljive nakon teljenja, pa se poznati scenarij problema ponavlja. Sve u svemu - jako, jako skupo. Sve bi to moglo dobro funkcionirati u idealnim uvjetima, u kojima bi krave bile vrlo po proizvodnji mlijeka, gdje ne bi bilo problema s reprodukcijom niti produženih laktacija, no to je gotovo
Formiranjenajmanje dvije grupe kravau laktaciji
Da bi se navedeni problemi izbjegli, neophodno je organizirati barem dvije grupe krava u laktaciji i dva TMR-a. Potrebne kvalitetne hrane svježe oteljenih krava i krava pred
Krmnezabrane nisu neophodneako je TMR na raspolaganju kravama po volji24 sata na dan
<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgovcima diljem svijeta.
Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO
u sustavu selekcije
NOVO!
JUNICEi
BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<!Juditekorak ispred!
In1'estirajte u bolju
zasušenje toliko se razlikuju da se jednostavno ne smiju hraniti istim
TMR-om. U stajama, i gdje god je organiziraju se ove grupe krava:
1. prvi dio suhostaja - do 3 tjedna prije teljenja ("far-away'')
2. drugi dio suhostaja - 3 zadnja tjedna prije teljenja ("close-up")
3. svježe oteljene krave - prva 3 - 4 tjedna nakon teljenja ("fresh")
4. visokoproizvodna grupado 200 dana nakon teljenja
5.niskoproizvodna grupaposljednji dio laktacije
6. prvotelke laktaciju odvojene
U takvoj organizaciji hranidbe
TMR-tehnika dolazi do punog izražaja i ne koristi se dodatno dodavanje koncentrata u automatskim hranilicama. Naravno, u manjim stajama ovakvo grupiranje krava nije
Važnost poznavanja kvalitete krme
Da bi mogli pravilno hraniti krave TMR-tehnikom, neophodno je puno bolje poznavati kvalitetu krme nego u hranidbi. U izradi
TMR-a omjeri su takvi da ih krave u jaslama više ne mogu mijenjati. U hranidbi krava može birati i pojesti više, a manje. Dodatni problem je što omjere pojedinih komponenti TMRa treba izraditi na bazi suhe tvari, a vaga na mikser-prikolici "ne zna za suhu tvar". Tako primjerice, kad odvagnemo 500 kg sjenaže u miksericu, možda smo ubacili 150 kg, 200 kg ili možda 300 kg suhe tvari sjenaže (razlike i do 100 %!), ovisno o vlažnosti, tj. sadržaju suhe tvari sjenaže (30 %, 40 % ili možda 60 % suhe tvari). Dakle, možda smo pogriješili i do 100 %, a vaga je vrlo precizno odvagala 500 kg sjenaže!? I neke druge komponente (osim sjenaže) mogu dosta varirati u sadržaju suhe tvari: kukuruzna silaža, svježi pivski trop, svježi
rezanci repe i nusproizvodi. Suha i dehidrirana voluminozna krmiva, kao i koncentrirana krmiva, malo variraju po sadržaju suhe tvari je to 85 - 90 % suhe tvari). Tako se vrlo da silaže, sjenaže i svježe nusproizvode s koncentriranim i suhim krmivima potpuno krive (neželjene) omjere, ako bar približno ne poznajemo njihove sadržaje suhe tvari. se obroci kreiraju "iz kompjutora" neke standardne vrijednosti, a da se krma kojom se krave konkretno hrane i ne pogleda, a kamoli da se bar pokuša procijeniti ili bolje izmjeriti (analizirati), pod br. 1, sadržaj suhe tvari. Naravno, i svi drugi pokazatelji kvalitete krme jako su važni pa je stoga temeljni zahtjev za pravilno korištenje TMRtehnike hranidbe redovito analiziranje kvalitete voluminozne krme kojom se krave hrane. Na srednjim i manjim gospodarstvima, koja imaju veliki broj parcela i proizvode vrste krme šarolike kvalitete u rolo
balama), izuzetno je teško i pravilnu (isplativu) hranidbu TMR-tehnikom. Takva gospodarstva nemaju ni krave podijeliti u grupe. Za takva gospodarstva mikser-prikolica nije Alternativno rješenje je kvalitetan za krmu iz silosa s raspodjeljivanja krme na hranidbenom stolu. Za rolo-bale postoje kvalitetni strojevi za usitnjavanje sjenaže i sijena, s raspodjeljivanja krme na krmnom stolu (mehanizirano hranjenje).
Kupnja mikser-prikolice sama po sebi unaprijediti kvalitetu hranidbe i proizvodnju mlijeka po kravi. Ako niste dovoljno pažljivi i organizirani, može se dogoditi potpuno obrnuto - skupa i neodrživa proizvodnja. Stoga, prije nego donesete odluku o TMR-tehnike hranidbe, dobro razmislite, konzultirajte se sa realno procijenite svoju situaciju u staji, na poljima i u silosima. TMRje zahtjevna tehnika hranidbe krava -jeste li
ENGLESKILJULJ
• KRMNAKULTURA ZA INTENZIVNU AGROTEHNIKU
Što se porasta, u rano i raste dugo u jesen. Potrebno muje i dosta vlage. Prema tlu je zahtjevna kultura te voli svježa, vlažna tla, ali ne i visoke podzemne i vode uslijed kojih propada. Nikako nije kultura za podvodna tla, suha ili staništa. Jako je osjetljiv na sušu i niske temperature po zimi, golomrazicu te dugotrajni snježni pokrov, pogotovo ako je previsok ušao u zimu. Tijekom ljetnih mjeseci, srpanj-kolovoz rast mu je usporen i ponovno s prvim kišama krajem kolovoza. U tom vremenu tijekom ljeta važno je provoditi parcele", tj. pokositi isklasale biljke kako bi donošenje sjemenki jer iza donošenja sjemena biljka ima sporiji porast. S prvim kišama, nakon sušnog ljetnog perioda, treba mu dati gnojiva i on ponovno s rastom.
Ako se za sjetvu ove krmne kulture, do ljetnog perioda i ljetnih suša uz dobru gnojidbu trebate košnjom, a to svaka 4 tjedna, spremiti sjenažu ili u rolo bale ili u silose (hrpe). Da biste to postigli, morat možda prije spremiti sjenažu prvog otkosa, a tek onda krenuti u sjetvu kukuruza. Visina za košnju engleskog ljulja je negdje 30 • 35 cm nakon vlatanja, i ako ga tada spremimo sigurni smo da imati kvalitetnu sjenažu.
Engleski ljulj ubrajamo u niske 3 - 4 godišnje travne vrste s blještavim izrazito zelenim listovima. Po hranjivoj je vrijednosti naša najbolja niska vrsta trave. podnosi pašu, gaženje i košnju. Plitko se ukorjenjuje, dobro busa i dobro se obnavlja, a kako pripada prodornim vrstama trava, u dobrim uvjetima potiskuje ostale vrste u smjesama.
Iva dipl. ing. -
Zbog svog plitkog korijenovog sistema, trave ljeti slabo rastu pa tako i od engleskog ljulja ne da nam u ljeto donosi rod. Važni su nam prvi proljetni mjeseci i jesenji otkosi prije smrzavanja.
Za svaku kulturu važan je sklop ako želimo imati velike prinose. Tako je i za engleski ljulj važno da ga posijemo na dobro pripremljeno i poravnano tlo kako bi mlade i nježne što bolje niknule i kasnijim busanjem dobro zatvorile redove. Sjetva na dobro pripremljeno tlo važna je jer u godinama korištenja prilikom košnje imati visinu reza kose. Tako porast
otkosa biti
Za sjetvu bi bile idealne za sjetvu trava, a kako njih na terenu nema, naši se poljoprivrednici snalaze i koriste žitnim za mineralna gnojiva s lulom, omaške. U kada sijemo žitnom ako izgled parcele dopušta, dobro je obaviti unakrsnu sjetvu ili na uskim parcelama "prepoloviti" redove kako bi sklop bio što jer tada se i korov teže u usjev, a zatvaranje sklopa je bolje.
Kod sjetve s za mineralna gnojiva dobro je sjeme plitko zadrljati i povaljati parcelu valjkom. je dobro prilikom zasnivanja travnjaka koristiti valjak
Mfjckar.,k,'lkt 03/2007.
kako bismo kvalitetno nicanje sitnog sjemena te poravnali parcelu radi visine košnje. Kada smo kod visine košnje kosom, nikako ne smijemo "obrijati" usjev do zemlje, nam nakon košnje mora ostati zeleni "strnjak" negdje na visini 8 cm. Ovu preporuku sporo usvajaju. samo iza dobro podignute kose bit brz porast trave, a za engleski ljulj to je jako važno. Treba probati i uvidjeti važnost ove preporuke.
Što se savjeta za izbor sorte engleskog ljulja, prema iskustvima vas koji ste isprobali svo sjeme koje je proteklih godina na tržištu za je sorta CaJibra. potrebnog sjemena po hektaru je 40 kg. To je srednje kasna tetraploidna sorta namijenjena košnji, iako je možemo koristiti i za zasnivanje pašnjaka. Odlikuje se visokim prinosom kvalitetne mase, na bolesti, a izdrži u intenzivnom korištenju do tri godine. Uz intenzivnu agrotehniku, a to dobro gnojidbu i košnju, daje prinose kvalitetne zelene mase bilo za hranidbu u zelenom stanju ili za sjenažu. Analize krme pokazale su da košen na vrijeme sadrži bjelanod 17 - 21 % S.T., a razlika u sadržaju ovisi o vremenu košnje.
Kada govorimo o vremenu sjetve, uvijek jesenski rok, a u da nam ne treba krma za tu jesen gaje sijati i 15.1 O. ili ranije, no tada moramo sa spremanjem jednog otkosa prije zime jer nam u zimu ne smije viši od 15-tak centimetara. Kako je to višegodišnja kultura, važno je da nema problema s višegodišnjim korovima (pirika, ) u godinama korištenja, pa ih po strništu, prije sjetve, treba suzbiti totalnim herbicidima.
Za dobar prinos važna je i dobra opskrba tla hranivima i gnojidba u godinama korištenja. Trave su veliki kalija i dušika, pa je važna opskrba tim
hranivima tijekom godina korištenja. Za dobru i racionalnu gnojidbu, kako bi usjev dao dobre prinose, se analiza tla kako bi znali doze gnojiva tijekom vegetacije. Na novim farmama s rešetkama sakupi se i velika gnojovke koja je, kao što znamo, kalijevo gnojivo pa s njim treba pri gnojidbi travnjaka. Isto znamo da se gnojovka na livade izvozi vegetacije kada usvajanje hraniva i tada su najmanji gubitci dušika. lzjednog m 1 biljka iskoristiti, prema ispitivanjima, 2,5 kg dušika, 0,4 kg fosfora i 3,7 kg kalija. Godišnje ne treba od 40 - 50 m3,a u jednoj prihrani ne više od 15 m 1 po hektaru. Engleskom ljulju potrebne su velike hraniva jer je to kultura za intenzivnu agrotehniku. Godišnja dušika koju treba rasporediti kroz 4 - 5 prihrana je 200 - 300 kg/ha i nikako ne možemo dobre prinose travne mase ako idemo ispod 200 kg/ha dušika godišnje. Tu možemo, naravno, i dio usvojen iz gnojovke. U pravilu, dušika treba dati prije i nakon prvih otkosa (6080 kg/ha dušika = 250 - 300 kg/ha KAN-a),za jesenje otkose ne treba više od 40 kg/ha dušika kako
ne bismo produžili vegetaciju u zimu. Prihrane dušikom rasporedimo ovisno o planiranoj godišnjoj Uz dušik, trave su veliki kalija jer zajedno sudjeluju u tvorbi Osim toga, kalij otpornost biljke na mraz, niske temperature i sušu. kalija koju treba predvidjeti gnojidbom je od 160 - 200 kg/ha (npr. 500- 600kg/ha NPK7:20:30), ali stvarne se nakon dobivene analize tla. Fosfora treba biljci 100 - 120 kg/ha godišnje. Ovisno o visini i intenzitetu korištenja, biljka iznaša hraniva iz tla pa gnojidbom treba vratiti onoliko koliko se iznese prinosom kako bi održavali plodnost tla. Zapravo za gospodarstva nema univerzalnog recepta za gnojidbu, jer gnojidba ovisi o sadržaju hraniva u tlu, visini prinosa tijekom godine. U razgovoru sa savjetnicima iz HZPSS možete zajedno na terenu, na vašem gospodarstvu, do rješenja za gnojidbu.
Engleski ljuljje krmna kultura koja uz poštivanje intenzivne agrotehnike može dati visoke prinose voluminozne mase za sjenažu ili hranidbu zelenom
proizvedena od vlaknocemen a "diše" i tako sprj tava konde zacru I gospodaran po rov za nagibe krova minimalno 1° Izrazito visoke
D atrlbuter: Gecko d.o.o. 52, 10040 ~reb
T. 01/2920 314
F. 01/2920 315 E. gackoCDgecko.hr
ESAL do.o. HOVO Vojkova9 SI - 5210 Deakle (Slovenija) T +386 5 392~ 609/610 F. +386 5 3921 658 E. tsal@es,al.si, www.esal.si
VAŽNOST I SASTAV KOLOSTRUMA (GRUŠALINE)U OTHRANITELADI
mast, (kazeini i globulini), vitamini i minerali (pepeo) zastupljeniji su u kolostrumu u odnosu na normalno mlijeko, jedino je laktoza zastupljena u manjoj koncentraciji (tablica 1).
Kolostrum mora biti prva i jednina hrana netom teletu, jer tele dolazi na svijet bez zaštitnih tvari (imunoglobulina) koje bi ga štitile od bolesti. Zaštitne tvari tele može dobiti jedino kolostrumom.
nom teletu prvu kolostruma treba dati što prije, obvezno unutar prva 3 sata života.
Razloga je nekoliko:
• Kemijski sastav kolostruma mijenja se jako brzo (grafikon 1).
Kolostrum nakon teljenja sadrži preko 1O % zaštitnih antitijela (imunoglobulina), koncentracija se smanjuje gotovo na pola 12 sati nakon teljenja, da bi dva dana nakon teljenja u kolostrumu bilo manje od 1 % imunoglobulina. Kravlje mlijeko sadrži manje od
Kolostrum je prva iz žlijezde nakon teljenja. Sadrži znatno više hranjivih tvari nego normalno mlijeko. Bogatje
izvor masti, minerala, vitamina, a posebice antitijela.
Mr. se.Miljenko
O,1 % imunoglobulina. lmunoglobulini su molekule koje se ne stvaraju u žlijezdi, prelaze direktno iz krvi u kolostrum. Do transfera imunoglobulina u kolostrum dolazi prije teljenja, stoga je u krava koje se muzu prije teljenja smanjena koncentracija imunoglobulina i mortalitetteladi.
• Cijele nepromijenjene molekule imunoglobulina prolaze kroz stijenku tankog crijeva teleta samo u prvim satima života (grafikon 2)
• Enzimatski probavni sustav teleta neaktivan je samo u prvim satima života, tako da antitijela mogu nepromijenjena (imunološki aktivna) kroz stijenku tankog crijeva u krvotok (grafikon 2). Ubrzo nakon teljenja enzimatski sustav teladi cijepati molekule imunoglobulina se smanjuje, odnosno poništava njihova zaštitna Dan nakon teljenja imunoglobulini više
Tablica 1: Prom;enekemijskogsastava kolostrumapri tranzicijiu mlijeko
Vrijeme nakon Kazein
-
ne mogu nepromijenjeni kroz sluznicu tankog crijeva. • Zaštita teleta od infekcija koje se mogu razviti u prvim satima života. tele nema razvijenu otpornost prema bolestima jer antitijela majke nisu mogla placentnu barijeru i u organizam teleta. da se tele s vrlo malom antitijela u krvotoku, najvažnija uloga kolostruma je upravo u stvaranju pasivnog imuniteta teleta, a traje do 20-ak dana nakon teljenja kada bi se trebao razviti aktivni ili vlastiti imunitet. lmunoglobulini cirkuliraju krvotokom teleta i pomažu mu u borbi protiv ranih infekcija i bolesti. Imunološka vrijednost kolostruma ovisi o tipovima imunoglobulina (lgG, lgA, lgM, ). Svaki od imunoglobulina je za bolest ili infekciju. Što je krava više bila izložena infekcijama i bolestima, je raznolikost imunoglobulina prisutnih u kolostrumu, te je on s biološkog stajališta vrjedniji.
• Laksativno djelovanje kolostruma. Kolostrum, zbog svoje sluzave konzistencije, motilitet crijeva kako bi se iz crijeva teleta izbacile nakupljene neprobavljene tvari, tzv. mekonij. lmunoglobulini kolostruma oblažu stijenku tankog crijeva, te na taj razvoj patogenih mikroorganizama u crijevima.
• Kolostrumjeizvorhranjivihtvari. Kolostrum sadrži puno više masti, minerala i vitamina nego mlijeko.
Zbog svega navedenog da se prva porcija kolostruma treba dati teletu odmah poslije poroda, najbolje u roku od pola sata, ali najkasnije u roku prva tri sata života.
Hranidbateladi u pivom tjednu života
Tele se sa složenim želucem sastavljenim od dijela (burag, kapura, knjižavac i sirište). U prvim danima života funkcionalan je samo pravi želudac (sirište) tako da probava funkcionira kao u monogaživotinja. hrana, odnosno kolostrum mora predželuce i direktno u sirište, gdje je jedino pravilna probava kolostruma. U teleta je to zatvaranjem "jednjakova žlijeba"; to su ustvari nabori tkiva na zidu buraga i kapure. Zatvaranje "jednjakova žlijeba" stimulansi, kojima je najvažnije sisanje. Napajanjem teleta iz kante bez dude ne se jer ne dolazi do potpunog zatvaranja "jednjakova žlijeba" pa može do prelijevanja kolostruma u predželuce, što uzrokuje pojavu intenzivnog proljeva koji može završiti letalno. Osnovno je pitanje koje se postavlja: je li bolje napajati tele kolostrumom na kantu sa siskom, ili pustiti tele da siše kravu?
Prednostisisanjakolostruma:
• ako je vime tele dobiva kolostrum mikrobiološki besprijekoran
• nema kolostruma
• manje ljudskog rada
• povoljno na razvoj vimena u prvotelkl I smanjenje edema vlm~na.
·rel~tu koje sllle kravu potrebno J~ omogueltl sisanje manjih kollt~inakolostrnma (1,S do 2 litre) kako n~ bi doslo do prdderavanja i
t,;~,0.1/2007.
teljenje 12 sati nakon 24 sata nakon 48 sati nakon teljenja teljenja teljenja
Grafikon 1: Opadanje zaštitnih antitijelau kolostrumu(%) u prvim satima nakon teljenja
teljenje 6 sati nakon teljenja
12sati nakon teljenja
18sati nakon teljenja
24sata nakon teljenja
Grafikon2: Propustljivostsluznicetankogcrijevateleta (%) za imunoglobuline
prolaza nezgrušanog kolostruma u tanko crijevo, što može uzrokovati proljev.
Nedostatci sisanja kolostruma:
• telad pronalazi sise vimena za oko 4 sata nakon poroda, a u prvotelki i ako su teška teljenja, i kasnije (nakon 6 sati); prekasno posiše pMI porcijukolostruma
• u krava koje imaju obješeno ili izrazito visoko vezano vime,još je izraženije zakašnjelo prvo sisanje
• tele uznemirava kravu
• ako je vime prljavo, može veoma lako do infekcija i
proljeva teladi
• teladi pocmJe sisati prednje sise, a u zadnjima je više antitijela, a je i pojava da tele siše stalno iste sise dok su druge pune mlijeka (može do mastiti sa)
• je procijeniti koliko tele posiše.
Treba primjenjivatinapajanje teladi kolostrumom iz kante s dudom ili iz boce sa siskom, kako bi tele pravovremeno popilo potrebnu kolostruma kako bi došlo do stvaranja pasivnogimuniteta.
Dostatna kolostruma za stjecanje adekvatnog pasivnog imuniteta ovisi o:
• težini teleta
• koncentraciji antitijela u kolostrumu
• vremenu koje od teljenja do prvog hranjenja
• zastupljenosti infekcija u životnom okolišu teleta.
Optimalna prve porcije kolostruma prema težini teleta može se po formuli:
porodna težina teleta (kg) kolostrnma {lit.)
100 * 5
Tele bi morala popiti kolostruma u prvih 12 sati nakon teljenja ekvivalentnu 8 - 1O % njegove tjelesne mase pri teljenju (težina teleta 40 kg, kolostruma od 3,2 do 4 litre).
U kolostrumu bi trebalo izmjeriti koncentraciju antitijela.jer o njoj itekako ovisi preživljavanje teladi (grafikon 3)
Testiranje kolostruma kolostrometra mora se obaviti na sobnoj temperaturi od 20 do 25 °C, rezultati su postignuti kada je temperatura kolostruma iznosila 22 °C.
Za testiranje je, pored kolostrometra, potrebna i jedna menzura ili prozirna posuda. Postupak testiranja je krajnje jednostavan: kolostum se ulije u menzuru te se u njega uroni kolostrometar koji potone do polja bojom), zavisno o koncentraciji imunoglobulina prisutnih u kolostrumu. Cijena kolostrometra iznosi oko30$.
Nakon teljenja tele odmah mora dobiti oko 100 g imunoglobulina kako bi se stvorio pasivni imunitet.
Kada imamo na raspolaganju kvalitetan kolostrum (ispitano kolostrometrom) koji ima 60 g/L imunoglobulina, dostatna koju tele mora popiti je 100/60 = 1,7 litara.
Kada je kolostrum lošije kvalitete 35 g/L imunoglobulina mora popiti 100/35 = 3 litre. Napajanje teladi toplim kolostrumom
Temperatura kolostruma pri napajanju teleta iz kante sa siskom mora biti kao i temperatura tijela (39 °C). Prilikom prvog napajanja tele je potrebno i lagano ga stisnuti koljenima da se ne lijevom rukom uhvatiti ga za donju vilicu, a desnom rukom prinijeti mu bocu ili kantu s dudom u usta. Ako sisati, dobro je dudu u i .
povremeno pritiskati dudu kako bi tele shvatilo da je u posudi kolostrum.
Shema napajanja u prvim danima
života teleta:
1. dan 3-4 puta 1,0-1,5 lit. kolostruma
2. dan 3-4 puta 1,0-1,5 lit. kolostruma
3. dan 2-3 puta 2-2,5 lit. kolostruma
4. 4. dan 2 puta 2,5-3,5 lit. kolostruma
Kao donja granica prve porcije kolostruma se konzumacija od 1 litre, a kao gornja granica 2 litre unutar prvih pola sata života teleta. Naime, od 2 litre kolostruma tele unosi dovoljnu zaštitnih antitijela, pa povene dolazi do znatnijeg koncentracija imunoglobulina. obrok bi tre-
Koncentraciju antitijela u kolostrumu je procijeniti naprave koja se naziva kolostrometar (eng. Colostrometer). To je ustvari hidrometar kalibriran da uvažava linearan odnos specitežine kolostruma i koncentracije imunoglobulina unutar kolostruma. Kolostrometar na svom tijelu ima tri polja tim bojama:
• Crvena boja - imunološki slab kolostrum s manje od 22 mg imunoglobulina/mL • Žuta bojaimunoglobulina je od 22 do 50 mg/mL.
• Zelena boja - odlikolostrum s više od 50 mg imunoglobulina/mL.
bao uslijediti za 6 - 9 sati. U prosjeku tele bi trebalo dobiti 3 - 4 obroka tijekom prva 24 sata
ŠTALA ZA MUZNE KRAV
BOB (ViciafabaL.)
Agrotehnika za proizvodnju boba
U plodoredu gaje najbolje sijati nakon okopavina, ali se može sijati i nakon žitarica. je predusjev za okopavina, ali i žitarica.jer u tlu ostavlja dosta dušika, odnosno biološke ostatke povoljnog N:C omjera, povoljnu strukturu tla te mikrobiološki aktivno tlo. Nakon boba ne bi trebalo uzgajati mahunarke. Nije osjetljiv na uzgoj u monokulturi. Osnovna obrada za bob treba biti u kasnu jesen, a duboka oko 30 cm. Predsjetvena obrada zimske brazde treba biti nešto dublja nego za ranih jarih kultura koje se siju tijekom ožujka. Tlo za bob valja gnojiti stajnjakom 20 do 30 tiha, ali mu treba osigurati i 60 do 70 kg dušika, 60 do 100 kg P2 0 5 i 100 do 120 kg/ha K20. gnojiva daju se u pripremi tla za sjetvu i u prihrani (pola Bob dobro reagira na mikroelemente molibden, bakar, bor i cink. Za proizvodnju zrna bob treba sijati u kulturi. da zrna boba varira ovisno o formi i kultivaru, a iznosi od 300 do 2 400 grama mase 1 000 zrna, i norme sjetve stoga su u vrlo velikom rasponu. Norma sjetve boba je 40 do 60 biljaka po m 2 za proizvodnju zrna, dok je sklop za proizvodnju zrna s razmakom (30 do 40 crn}70 do 100 biljaka po m 2 , kao i za proizvodnju krme. Za proizvodnju zrna bob se može sijati na razmaku 40 do 60 cm, ovisno o sorti.
Bob iz Sredozemlja odnosno iz jugozapadne Azije. Uzgaja se od 10 do 63° sjeverne geografske širine. Bob su u davna vremena uzgajali Grci i Rimljani i koristili ga za prehranu. Europski narodi su puno koristili bob u prehrani, a nakon Amerike donesen je grah koji je sve više uzgajan, a površine zasijane bobom sve su se više smanjivale.
U Hrvatskoj se bob malo uzgaja. Najviše se uzgaja u Dalmaciji, a povremeno u kontinentalnom dijelu na manjim površinama.
Sitnozrne sorte
siju se na redni razmak 40 do 50 cm, a krupnozrne sorte na razmaku 50 do 60 cm.
sjemena po 1 hektaru varira od 100 do preko 300 kg pa i više, ovisno o sjetve, formi, sjemena i svrsi proizvodnje. Bob za klijanje treba puno vlage. Stoga se sije na dubinu 5 do 7 crn. Na lakšim tlima sije se dublje, kao i u kasnijim rokovima
Slika 1: Biljka bobau fazi mahuna
Tablica 1: kemijski sastav zrna boba
Kemijski sastav Bob bijelog cvijeta Bob obojenog cvijeta (g/kg) (g/kg) Vlaga
NDV = Neutralna detergent vlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin, netopljivi pepeo)
KDV = Kisela detergent vlakna (celuloza, lignin, pepeo)
NET = ekstraktivne tvari
sjetve. Prije sjetve dobro je sjeme inokulirati bakterijama Rhizobium fabae. Valjanje nakon sjetve treba obaviti ako je tlo suho, što je u vrijeme sjetve boba izuzetak, osim u postrnoj sjetvi. Drljanjem se razbija pokorica. U širokorednoj sjetvi možemo prema potrebi kultivirati tlo. Korove možemo suzbiti herbicidima prije sjetve (Treflan EC, Avadex BW), nakon sjetve a prije nicanja (Dual 960, Bladex 50 SC). Suzbijanje bolesti i štetnika u usjevu boba se ne provodi, ali i ovaj zahvat treba primijeniti u napada. Žetvu boba
možemo obaviti jednofazno. U jednofaznoj žetvi dobro je prethodno završiti vegetaciju desikantima (desetak dana prije žetve) a kada se listovi osuše, obaviti žetvu kombajnima koje moramo podesiti za žetvu boba. Žetvu boba za zelenu krmu ili zaoravanje za zelenu gnojidbu obavljamo kao i za lupinu. Prinos zrna kod boba se oko 3 tiha, ali može biti i znatno (tablica 1). Nakon žetve sjeme boba treba dosušiti na ispod
Slika 2: Zrno boba
službenirezultatiprovedeniu Hrvatskoj2006.godine
LG53.80M vrloranihibrid visokisadržajulja
DiaboloPR srednjeranihibrid
LG56.65 srednjekasnrhibrid visokisadržajulja visokipotencijalprinosaulja i zrna ABM d.o.o. Koprivnica,Jakšinit d.o.o. Sv. lvan Žabno, Poljocentard.o.o. Križevci,PZ PZ Napredak Županja Ml,iekarskilist 03/2007, SjemenarnaZagrebd.o.o.- uvozniki distributerLG hibrida za HrvatskuHR10000 Zagreb, _ IJEMENARAAlitnjakb.b., tel.: +0385 (0)12499505, +385 (0)1 2405 200, fax: +385 (O)l 2499 508; Zagreb'-"-'-32000 Vinkovci,Ma rije Zagorke 13, tel.:+ 385 (0)32 308 589, + 385 (0)32 308 587, fax: + 385 (0)32 308 589 , http://www.sjemenarna.hr
DISTRIBUTERI:
PONASANJE GOVEDA
Znanost koja se bavi ponašanja životinja i reakcijama koje pritom nastaju naziva se etologija
- Mr. se.Ethos - narav). Ponašanje životinja ima svoju osnovu u osjetnom, hormonalnom, rasplodnom i drugim sustavima koji djeluju pod utjecajem vanjskih i unutrašnjih kao što su smještaja i držanja, mikroklimatski uvjeti, smjena dana i i dr.
Kod životinja ponašanje je itekako genetikom, a potom i prilagodbom uvjetima okoliša. Ponašanje pojedinih vrsta životinja je, i postojano.
Jedna od komponenti dobre proizvodnje, održanja dobrobiti životinja i izražavanja prirodnog ponašanja goveda ovisi o postupanju sa životinjama. Pravilno postupanje sa životinjama smanjit proizvodne gubitke i umanjiti stres.
Poželjno je da osoba koja radi sa životinjama ima pozitivan stav prema njima, da razumije njihovo ponašanje te da može prepoznati i interpretirati njihovo ponašanje. Odgovor životinja na postupke u radu s njima ovisi o koji njihova prethodna iskustva, uzgojne karakteristike, spol i fiziološko stanje. Isto tako loše ili neadekvatne nastambe mogu izazvati stres i ozljede kod životinja. Dobra izvedba nastambe dobru prohodnost životinja unutar nje.
Što je znanje lakše odgovor životinje u nekoj situaciji. Na taj ili umanjiti nja kako životinja tako i ljudi. S govedima se, zbog njihove snage, brzine i agresivnog ponašanja, mora postupati pažljivo i s povjerenjem. Stoga je najvažniji aspekt u radu sa životinjama i interpretacije njihovih reakcija. Jednostavnim
važno je prepoznati govor tijela životinje.
OSJETllA da su smještene postrana, goveda imaju panoramski vid pod kutom od 330° i binokularni od 25 - 30°, te zbog toga mogu vidjeti u svim smjerovima. Imaju uzak otvor zjenica i relativno slabe zbog sporo fokusiraju objekte. Bolje razlikuju boje dugih valnih duljina (žuta, nacrvena) od kratkih valnih duljina (plava, siva, zelena). Zbog toga što loše vide u dubinu, nerado prolaze kroz sjenu ili jarke, a najbolje se kroz difuzno svjetlo. Kada su na ispaši, stalno njuškaju ali još nije poznato odabiru li biljke po mirisu. Tada je osjet dodira. Osjetom mirisa mogu detektirati
X ukoliko stane ovdje, životinja ne
X ukoliko stane ovdje, životinja
feromone, što je važno u reprodukciji i izboru hrane, a mjesta koja mirišu po krvi ili iznutricama izbjegavaju. Sluh je važan pri komunikaciji iste ili drugih vrsta životinja. Poznato je da se goveda mogu umiriti laganom i tišom glazbom, a uznemiriti glasnom glazbom i vikanjem. goveda osjetljivija su na zvuk i dodir od tovnih. Goveda imaju osjetljivu kožu, vole da ih se po mjestima do kojih ne mogu sami dosegnuti (ispod vrata i iza ušiju) što ih jako umiruje. Reakcija goveda na prijetnju je ukopavanje u mjestu i procjenjivanje situacije. Ukoliko se jako uplaše nagonski bježati. Ova može se iskoristiti u ekstenzivnom uzgoju životinja koje rijetko kontaktiraju s ljudima. Takve
životinja se ne i mirnostoji
su životinje plašljive i lakše ih je usmjeriti na kretanje u željenom smjeru. Da bi se to postiglo, se moraju kretati pokraj životinja i pravovremeno pokretima svoga tijela navesti životinje na kretanje u željenom smjeru.
Zona bijega ovisi o uzgoja goveda. Životinjama koje se hrane i borave u nastambama zona bijega je od 1 do 5 metara. se i da potpuno izgube sposobnost bijega. Zona se va ukoliko i životinje.
Životinje se najbolje kada vide pokraj sebe sve vrijeme kretanja. Ako je iza njih, stalno se i traže ga pogledom. je pogreška koji vode stoku kroz hodnike ili uske prolaze da su u zoni bijega dok sve životinje nisu prošle, jer se posljednje životinje okrenu i bježati neki drugi izlaz.
Iskusni znaju na
životinja se naprijed
koji životinji i potaknuti je na kretanje u željenom smjeru. Ukoliko životinji sa strane, stane pokraj nje u nivou lopatica izvan zone bijega; životinja mirno stoji. Ako želi da životinja krene prema naprijed, treba krenuti prema slabinama životinje. Ako krene prema glavi, životinja unazad ili se okrene na suprotnu stranu od
DRUŠlVENA HIJERARHIJA
goveda na farmama hijerarhijski se organiziraju. Položaj u skupini je uvjetovan dobi, tjelesnom masom te širinom jedinke. Tako hijerarhijski status pojedine krave raste tjelesne mase (do 9. godine). krda se razbiju u manje hijerarhijske jedinice. U slobodnim heteroseksualnim krdima postoji nekoliko hijerarhija: odraslih mužjaka, odraslih ženki i Kako mladi mužjaci odrastaju, bore se za status s odraslim ženkama.
životinja se unazad ili se
Svoju agresiju goveda izražavaju u nekoliko faza: pristup, prijetnja te kontakt ili borba. Kada se sretnu dvije životinje od kojih je jedna starija, zdravija i od druge, dovoljan je pokret ili gesta prijetnje da se slabija životinja podredi i Nakon što je hijerarhija jednom uspostavljena, se životinje ispred dominantnih i ne bore se s njima. životinje se mogu prepoznati po stavovima tijela. Kod tovnih goveda dominacija je važna samo ukoliko nema dovoljno hrane. Ako imaju samo jedno hranidbena mjesto, tada dominantne jedinke jedu duže ali a nakon što su site se i dopuštaju jedinkama da jedu. Takva hijerarhija uspostavlja se odmah po te ostaje i nakon odvajanja od majki agresiju te se boriti za svoj osobni prostor.
Pri novih jedinki
Ukoliko se nalazi ispred životinje, ona se kretati suprotnood njegovihpokreta.
životinja se ne i mirnostoji životinjase na suprotnustranu životinja se na drugustranu
goveda u krdo pocmJe borba za uspostavljanje dominacije zbog proizvodnja mlijeka može biti nekoliko dana smanjena.
Ako se mužnja obavlja u izmuzištima, dominantne jedinke prve odlaze u izmuzište i zabilježeno je da daju više mlijeka. raste s višim položajem u hijerarhiji.
Na paši su dominantne jedinke u sredini stada ali nastoje voditi, srednje rangirane ih slijede, a nisko rangirane se ponašaju neovisno.
Goveda slijede krda, a to nije nužno i najdominantnija jedinka. Ona nema kontrolu nad smjerom kretanja krda, a u bijega uvijek izbije na krda.
Na velikim pašnjacima bez grmlja i goveda formiraju velike skupine, tješnje se drže jedna uz drugu što na napasivanja.
Napasivanje
Na ponašanje na ispaši više uvjete okoliša i vrste biljaka. Goveda pasu biljke koje su S cm iznad tla i pri tom razlikuju jestive od nejestivih. Starija grla pamte pašnjak, pa pasu od mladih. Preživaju kada se odmaraju, a vrijeme koje provedu u preživanju je 3/4 vremena provedenog u napasivanju. Ovaj omjer se mijenja s tipom paše.
Odmaranje
Koliko vremena goveda provesti u odmaranju ovisi o okolišnim uvjetima, vremenu provedenom u hranjenju te o pasmini. Kod krava u laktaciji vrijeme koje provesti u odmaranju ovisi o smještaja, udobnosti u štali ili na mjestu ležanja, hranidbi, o klimatskim uvjetima i o tome jesu li gravidne.
SPOLNOPONAŠANJE
Kada je krava u estrusu, bik postaje jako i prati je u stopu, liže i njuška njene genitalije, urin, a za~im protegne glavu, raširi
nozdrve te uzdiže gornju usnu. Predkopulatorne aktivnosti ukljukopanje papcima po tlu, glasanje, spuštanje donje na trticu krave, a zatim slijedi skok. Ženka u estrusu odgovorit nim stavom. Društveni položaj bika na njegovu spolnu aktivnost; dominantni bikovi se pare. U vrijeme estrusa ženke postaju nemirne, pokušavaju druge ženke, njuškaju se ili se lažno bore. Tijekom estrusa ženke uriniraju, a to je evolucijski oblik mužjaka na parenje. Trajanje estrusa kod krava je dulje ako je više jedinki u estrusu u isto vrijeme.
NENORMALNAPONAŠANJA
spolna ponašanja kao što su nimfomanija, homoseksualnost, hiperseksualnost, masturbacija mogu biti genetske pogreške, posljedice endokrinog disbalansa, te problema u držanju i smještaju. I ljudi mogu, modificirati ponašanje goveda postupcima kao što su kastracija, sterilizacija i endokrini implantati, kako bi proizvodnju i olakšali rukovanje.
Gubitak materinstva
Javlja se kod krava koje su imale dug i težak porod, te su preslabe da ustanu kako bi tele moglo sisati. je i tele oslabljeno takvim porodom. Javlja se kod sinkronizacije teljenja u intenzivnim uzgojima
ISPRIKA
materinskih grupa, hormonskog disbalansa i sl.
Nimfomanija
Neke krave se ponašaju kao bikovi te grebu papcima i na druge krave, a ne dopuštaju parenje. Može biti nasljedno i je kod visokoproduktivnih goveda nego kod tovnih. Nimfomanija je povezana s folikularnim cistama.
Bolesti
Bolesna goveda pokazat ponašanje. Zdrava goveda su okretna, protežu se kada ustaju i se glasaju. Bolesna goveda pokazuju malo interesa za okoliš, imaju mutan pogled, trome pokrete, slabo se timare i imaju slab apetit. Neki od mnogih pokazatelja bolesti su istezanje vrata, grbljenje udaranje trbuha nogom, škripanje zubima, zurenje u jednu
sisanje teladi
Posljedica je držanja i javlja se kad se telad drži u skupinama odvojenim od majki. O tom govori se ako jedno tele siše drugom uho, gubicu, skrotum, prepucij, rep, vimena ili pupak. se javlja kod teladi hranjene iz kante i to neposredno nakon hranjenja. je odvojiti telad ili ih hraniti na umjetnu sisu, staviti im brnjicu ili im nakon hranjenja mlijekom ponuditi sijeno.
se tvrtki Ecolab d.o.o. Zagreb, Zavrtnica 17, što je pogreškom operatera, a prilikom reklamiranja calgonit higijene, Lolita d.o.o. Osijek, I. Kršnjavoga 44, u oglasu tiskanom u Mljekarskomlistu broj 11/2006., 12/2006., i 1/2007., objavila 4 male slike vimena krava i 3 ilustracije sisnih koje su prethodno objavljene u Mljekarskomlistu 5/2005., u sklopu reklamne stranice tvrtkeEcolabd.o.o. Zagreb. MolimoVasda uvažite našu ispriku!
Lolitad.o.o., Osijek
08/2007.
NAREDBAO ZAŠTITI
ŽIVOTINJAOD
ZARAZNIH
I BOLESTI
Naredba obvezuje veterinare i na propisanih mjera sa svrhom otkrivanja bolesnih i na bolest sumnjivih životinja. su propisane mjere, odnosno postupci u pojave bolesti, npr. ili mastitisa (upala žlijezde). Naredbom su bolesti
goveda: bedrenica, šuštavac, bolest plavog jezika, genitalna kampilobakterioza, spongioformna encefalopatija, enzootska leukoza, listerioza, leptos p i roza, paratuberkuloza, Qgroznica, trihomonijaza, tuberkuloza i zarazni rinotraheitis. Zanimljivo je da je u svrhu propisano da su vlasnici koji drže životinje na paši dužni kontakt divljih i životinja(!?). Nažalost, nije napisano na koji se ta mjera može provesti. Mjere i kontrolu zdravlja rasplodnjaka (bikovi, ovnovi, neovisno nalaze li se u centrima za reprodukciju ili na gospodarstvima i kontrolu zdravlja vimena krava, koza i ovaca.
svake godine, pa tako i 2007., Ministarstvo poljoprivrede. šumarstva i vodnoga gospodarstva. odnosno Uprava za veterinarstvo. izdaje na temelju Zakona o veterinarstvu Naredbu o
mjerama zaštite životinja od zaraznih i bolesti i njihovom financiranju.
Bolesti Naredbom mogu nanijeti velike štete a ugrožavaju i zdravlje ljudi. stoga je njihovo otkrivanje i suzbijanje financirana ili sufinanciram> od strane države.
Svaki mora biti upoznat s Naredbom jer neznanje može skupo platiti gubitcima u proizvodnji ili kaznom zbog neprovedenih mjera. Kako bi kontrolirale zdravlje krava tijekom godine, ovlaštene veterinarske stanice ili ambulante provode zahvate: serološke pretrage krvi, mikrobiološke pretraga mlijeka, fetusa, plodnih ovojnica i tuberkulinizaciju. Posebno je naglašeno da se svi moraju prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj službi koja je obvezna uzeti materijal za laboratorijske pretrage (krv, plod, plodne ovojnice) i poslati ga u Hrvatski veterinarski institut (Zagreb) ili Veterinarske zavode (Split, Rijeka, Križevci, Vinkovci). Jedna od propisanih mjera u svrhu izbijanja Q-groznice na farmama krava je zabrana držanja ovaca i koza na farme. Pored navedenih mjera, propisane su i zoosanitarne mjere kao što je deratizacija. Kako je Naredba internetom dostupna svim uzgajivanavest samo mjeru vezanu za zdravlje vimena, odnosno
Mr. se. Antunžlijezde, te za otkrivanje leptospiroze.
Kontrola zdravlja vimena 1) Ovlaštene veterinarske organizacije dužne su: a) kod svih mlijeka (i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji), u uzgojima Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka Križevci, redovitom kontrolom utvrdi broj somatskih stanica od 400 000/mL stajskog uzorka mlijeka, svaku kravu pretražiti mastitis-testom. Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka Križevci obvezan je laboratorijske nalaze o nom broju somatskih stanica od 400 000/mL u stajskom uzorku mlijeka dostaviti nadležnim ovlaštenim veterinarskim organizacijama. Svakom proizkod kojega je Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka Križevci utvrdio broj somatskih stanica u stajskom uzorku mlijeka, te on uzastopno kroz tri mjeseca premašuje 400 000/mL stajskog uzorka mlijeka, obustavlja se isporuka mlijeka dok ne dokaže da ono
Mljekarski /i,st 03/2007.
ponovno udovoljava propisanim kriterijima.
b) u stadima muznih koza i ovaca svakih 6 mjeseci pretražiti mastitis-testom svaku muznu kozu i ovcu na sekreciju vimena.
c) kod svih mlijeka (i proizvoda od mlijeka namijenjenih javnoj potrošnji), uzgoji nisu u sustavu redovne kontrole mlijeka od strane Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka Križevci, kontrola mlijeka provodi se u skladu s Pravilnikom o obavljanja veterinarsko-sanitarnog pregleda i kontrole životinja prije klanja i proizvoda životinjskog podrijetla ("Narodne novine", broj 53/91), a uzorci mlijeka za mikrobiološku pretragu dostavljaju se Hrvatskom veterinarskom institutu.
2) Mlijeko krava, koza i ovaca s sekrecijom vimena mora biti mikrobiološki pretraženo. Nakon pozitivnog mikrobiološkog nalaza, tijekom terapije i do isteka propisanog roka karence, zabranjeno je stavljanje mlijeka u promet. Nakon isteka karence, potrebno je obaviti provjeru uspješnosti mastitis - testom, a u pozitivne reakcije potrebno je ponoviti mikrobiološku pretragu.
3) Vlasnik farme dužan je obratiti se nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji sukladno obavijesti o neispunjavanju higijenske ispravnosti mlijeka koju mu je uputila mljekara u koju mlijeko.
Leptospiroza
1) Krv bikova, ovnova, nerastova i pastuha koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, mora biti serološki pretražena na leptospirozu dva puta godišnje.
2) Veterinari moraju dostaviti krv životinja na laboratorijsku pretragu kod svakog krava,junica, ovaca, koza, svinja i kobila.
U otkrivanja zaraznih i bolesti propisane su i mjere koje se mogu sastojati od pa sve do neškodljivog uklanjanja oboljelih životinja ili cijelog stada.
Na kraju ponoviti da je svrha Naredbe zaštita životinja od zaraznih bolesti, a time i zdravlja ljudi.
Vašafarma je Vaš život...
Investirajte • U SVOJU
Farmer krediti za proširenje fonda. Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate 7,90%. Efektivna kamatna stopa za kredita 84 mjeseca 10,26%.
Partner uvoznik za nabavku junica INTERAGRO d.o.o. Križevci
Investicijski krediti za poljoprivrednike do 3.000.000,00 kn.
HBOR-KREDITI do 12 godina do 2 godine
Prijevremena isplata naknada za mlijeko kooperantima LURE (12-tog u mjesecu).
Vaša varaždinska
Mljekarski list 03/2007.
POSLOVNICENTAR ZA POLJOPRIVREDNUKLIJENTELU: Bjelovar,F. Supllan, tel: 043/241222 gdje dobiti informacijuo poslovnicamaBankeu Vašem mjestu.
UMJETNOOSJEMENJIVANJEGOVEDA
Marko Musulin1 studentAgronomskogfakulteta
Umjetno osjemenjivanje je aplikacija sjemena rasplodnjaka u spolne organe plotkinje. Umjetno osjemenjivanje se provoditi zbog selekcijskih, epizotioloških i ekonomskih razloga. Ejakulat za umjetno osjemenjivanje se od najkvalitetnijih rasplodnjaka. Na taj u govedarsku proizvodnju unašamo najbolja muška grla i poboljšavamo proizvodna svojstva populacije goveda. umjetnom osjemenjivanju širenje spolnih i drugih zaraznih i protozoarnih bolesti. Jednim ejakulatom bika možemo osjemeniti 150 i više plotkinja.
Slika: Spolni sustav krave ženskih spolnih organa goveda
U njima se stvaraju ženske spolne stanice, dolazi do oplodnje, razvijaju se embriji i fetusi te odvija porod. Za spolne organe vezana je i žlijezda (vime) koja sekrecijom kolostruma i mlijeka prehranjuje telad.
Spolni sustav krava jajovodi, maternica s rogovima i
rodnica i stidnica s klitorisom.
Spolni ciklus
Proestrus - kratko vremensko razdoblje prije gonjenja u kojem promjene na spolnim organima. U proestrusu dozrijevati Graafovi folikuli, a na sluznici maternice nastaju proliferativne promjene.
Estrus - razdoblje spolnog žara u kojemu krava pokazuje simptome gonjenja. Graafov folikul odnosno ovulacija nastaje za 10-16 sati nakon završetka estrusa. U estrusu na sluznici maternice napreduju proliferativne promjene.
Metestrus - razdoblje poslije gonjenja u kojem se razvija
žuto tijelo do stadija cvjetanja, a na sluznici maternice nastaje razdoblje sekrecije.
Diestrus - razdoblje u kojem regresija žutog tijela, a ako životinja nije koncipirala, i završava regresija sluznice
u spolnim organima.
Anestrus - razdoblje u kojem spolni organi miruju, ono traje do spolnog ciklusa. Spolni ciklus se odvija pod kontrolom hormona hipofize, epifize, mozga i spolnih organa.
dio
Na poziv farmera došli smo u njegovu staju te utvrdili simptome gonjenja (estrusa) krave simentalske pasmine. Kravu smo pregledali vaginalno i rektalna, pregledom nismo utvrdili patološke promjene na spolnim organima. Vaginalnim pregledom smo utvrdili estrusne promjene na sluznici i grljku maternice, dok smo rektalnim pregledom detaljno pregledali jajnike i utvrdili predovulatorni Graafov folikul. Nakon obavljenih pregleda vlasnik je odabrao bika, odnosno sjeme kojim biti osjemenjena krava. Nakon što je vlasnik odabrao sjeme bika imenom Rudi, otišli smo
EartradloJ17Jl POF2a Prcanttton o 2 ti a 10 12 1-4 18 18 20 21
Grafikon:Spolni ciklus krave
do automobila u kojem se nalazio specijalni kontejner za držanje smrznutog sjemena u pajetama uronjenim u dušik (-196 °C). Pronašli smo pajetu sa sjemenom odabranog bika, izvadili je pincetom iz kontejnera, odnosno dušika, i odmah ubacili u vodu temperature od 40 °C. Pajetu sa smrznutim sjemenom držali smo 30 sekundi u vodi spomenute temperature da se sjeme otopi. Nakon pajete iz vode, na jednoj strani škarama smo odrezali vrh, odnosno uklonili a nakon toga drugu stranu pajete s ugurali u pistolet. Prije cervikalne aplikacije sjemena na pistolet treba specijalnu Nakon opisane pripreme pistoleta, jednom rukom ulazi se u rektum, i fiksira grljak maternice dok se drugom rukom uvede pistolet kroz stidnicu u radnicu i po njenoj gornjoj strani dolazi do grljka maternice, ulaz u vanjski cervikalni kanal, ugura pistolet do pred kraj cervikalnog kanala, potom istisne sjeme.
Nakon obavljenog osjemenjivanja vlasniku treba dati potvrdu o provedenom umjetnom osjemenjivanju krave. U Potvrdi se nalaze podatci o vlasniku krave, podatci o plotkinji (pasmina, broj ušne markice i datum zatim datum osjemenjivanja. U Potvrdu se upisuju i podatci bika (ime, ušni broj i pasmina) je sperma korištena za osjemenjivanje.
U da se u krave 2 mjeseca nakon umjetnog osjemenjivanja nije pojavio estrus, vlasnik treba pozvati veterinara da obavi pregled na pregled, ultrazvuk ili hormonalnu dijagnostiku) kako bi se potvrdila ili Umjetno osjemenjivanje iste krave treba provoditi najviše tri puta, a u da krava nije koncipirala veterinar treba zdravstveni pregled i posebno pregled spolnih organa kako bi otkrio uzroke koncepcije.
Graviditet krava traje 283 (240-359) dana, odnosno 9 mjeseci i 13 dana.
Umjetno osjemenjivanje u današnjem ima izuzetno veliko Ekonomski je isplativije od prirodnog osjemenjivanja (drži se manji broj rasplodnjaka), istovremeno se njime suzbijaju zarazne i protozoarne bolesti koje se prenose prirodnim osjemenjivanjem (pripustom). Sjemenom najkvalitetnijih bikova možemo osjemeniti, umjesto jedne, 150 i više plotkinja diljem svijeta. Vlasnik ima izbora sjemena od pojedinih rasplodnjaka se ispunjavaju zahtjevi i želje farmera, ovisno o njegovoj tehnologiji
Ml/ekarakiliJJt0.3/2007.
proširite
svoj fond s visokokvalitetnim ~T,a,,.nimjunicama to odmah
====?odabir u zemlji porijekla ====?jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. ====?kreditiranja
stojimo Vam na raspolaganju:
Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska
Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130
E. de Piennes bb Sv. L. B. 239
!: te!: O1/279l -82 2, fux: OI /2792-035 te!: 031/281-181,tel/fax: 03 I/281 www.jurval.hr
c-mail: jurval@jurval.hr
e-mail: jurval.osijek@jurval.h !!!liPRONAR
TRAKTORIPRONAR P5
MotorEuro-2:WECO100KS PERKINS82i99KS
Hidraulika:BOSCH-EHR(elektronska r
Uljne + instaLzapriko
Standardnaoprema:Kompresor,prednjiut~ gornja i donja El hidr.kart
jednokratnipovratPDV-a i 25%kapitalnihulaganja Bq;;~ ~gJ cr $~ 11tftmlhJqp1fgJlJ/Jj~aMJ1JflfJ
POSTUPAKS KRAVOMPRIJE
Uspješno teljenje jedan je od najvažnijih u govedarstvu. Visoka se proizvodnja mlijeka može samo ako je krava pažljivo njegovana prije i poslije teljenja. Teljenje je najosjetljivije
I NAKONTELJENJA-
Za vrijeme tog razdoblja krava je podvrgnuta mnogim i stresovima. Osim toga, se i fiziološke promjene u vimenu, prijelaz iz suhostaja u razdoblje laktacije. Prehranu krave trebalo bi pažljivo isplanirati i prilagoditi. Sastav obroka na nove laktacije vrlo je važan u hranidbi krava. Pravilna hranidba za vrijeme laktacije i suhostajnog razdoblja doprinijet lakšem teljenju i proizvodnji mlijeka. Važno je da se krave pravilno zasuše i da zadrže optimalnu tjelesnu kondiciju. Rana laktacija
Od laktacije
mlijeka se Krave postižu vrhunac proizvodnje 30 i 50 dana nakon teljenja, dok kapacitet unosa suhe tvari dostiže svoj maksimum 60 i 90 dana nakon teljenja. U ovom razdoblju visokoproduktivne krave treba hraniti dobro izbalansiranim obrocima s visokim udjelom energije. Od 90. dana nadalje proizvodnja mlijeka postepeno opada. Tjelesne rezerve izgubljene tijekom laktacije ponovno se prikupljaju i krava ponovno postiže dobru tjelesnu kondiciju. Hranidba bogata ugljikohidratnim obrocima sada imati manji utjecaj na proizvodnju mlijeka nego u ranoj laktaciji. U ovom razdoblju krave treba hraniti obrocima s visokom voluminozne krme i niskom lakoprobavljivih
ugljikohidrata. Ako su krave mršave i imaju nedostatak tjelesnih rezervi, bit smanjena proizvodnja mlijeka. Ako je kondicija krave u ranoj laktaciji preslaba, treba provjeriti hranidbu. Tim kravama treba dodatno davati koncentrate da bi poboljšale kondiciju. Težinu krave treba za vrijeme laktacije, a ne za vrijeme suhostajnog razdoblja. Krave prevelike težine imaju više pri teljenju. One manje jedu pa troše velike tjelesnih rezervi, a time gube poželjnu tjelesnu kondiciju. To može dovesti do ketoze. Krave prevelike težine mogu samo kratko vrijeme davati puno mlijeka, imaju slabu perzistenciju i smanjeni apetit. Pri teljenju krave moraju biti u optimalnoj kondiciji. Krave tjelesne težine treba hraniti obrocima manje energetske vrijednosti, smanjenom koncentrata. Kod stada treba grupirati krave po proizvodnim grupama kako bi hranidba bila potrebama krava. Njega krava u suhostaju O p tim a Ino s uho s tajno razdoblje traje 60 dana. Duži suhostajni period ne treba prakticirati jer krave mogu lako postati predebele. U razdoblju zasušenja krave trebaju biti odvojene od ostalih krava. Prehranu treba smanjiti kako bi krave lakše zasušile. Zelenu krmu treba izbaciti iz obroka. Zasušivanje obaviti
razdoblje u životu krave. ]osip Haluška, dipl. ing. HSCnaglim prekidom mužnje. Krave koje su imale mastitis treba podvrgnuti antibioticima odmah nakon zadnje mužnje. U suhostaju treba voditi o hranidbi. Za vrijeme prvog mjeseca suhostajnog razdoblja krave trebaju biti hranjene prema standardima za održavanje tjelesne kondicije uz proizvodnju od 2 - 4 kg mlijeka dnevno. U drugom mjesecu suhostaja krave moraju biti hranjene obrocima koji zadovoljavaju energetske potrebe krave koja proizvodi 5 kg mlijeka dnevno. krave piju više vode i zato treba osigurati velike kvalitetne vode. Kravama treba davati kvalitetnu voluminoznu i vlaknastu hranu niskog energetskog sastava za normalan rad buraga. Hrana mora biti na raspolaganju bez Pri kraju suhostajnog razdoblja voluminozni dio obroka promijenimo u onakav kakav biti nakon teljenja. Potrebno je osigurati prijelazni obrok u hranidbi krava u suhostaju. Treba izbjegavati nagle promjene u prehrane. Do drugog tjedna nakon teljenja treba postepeno koncentrata, te je uskladiti s proizvodnjom mlijeka. Za održavanje zdravlja tijekom suhostaja obroci krava moraju biti nadopunjeni mineralima i vitaminima.
Njega krava pri teljenju i poslije teljenja
Prostorija za teljenje mora biti svježa, i dobro
Nakon svakog teljenja prostor za teljenje valja i dezinficirati. Kravama je potrebno vrijeme da se naviknu na okolinu. Ako je mjesto teljenja smješteno na otvorenom, potreban je zaklon od sunca, vjetra i kiše. Mjesto za teljenje mora biti kako bi se izbjegao rizik od infekcija. Krave su u ovom razdoblju sklone bakterijskim infekcijama zbog oslabljenog djelovanja imunološkog sustava. Vaginalne upale i upale maternice za vrijeme teljenja i nakon teljenja mogu dovesti do endometritisa. Osobe koje pomažu pri teljenju, kao i pomagala za teljenje, trebaju biti Simptomi koji teljenja variraju od krave do krave. Nemir, nabubrena vime, nateknuta stidnica i opušteni ligamenti kostiju i vrha repa. se krava oteliti bez bilo kakve pri teljenju mora biti a intervenirati treba samo ako do komplikacija. Proces teljenja treba glatko kako bi se krava što prije mogla oporaviti. Za nepravilnosti tijekom teljenja treba pozvati veterinara. Nakon teljenja kravi treba ponuditi svježu toplu vodu i dati kvalitetno sijeno. Nakon teljenja, ako pretpostavljate da se u dišnim putevima nalazi sluz, tele podignite za stražnje noge na trenutak kako bi se sluz mogla Odmah po teljenju treba dezinficirati vrpcu otopinom preparata na bazi joda. Važno je da tele što prije nakon teljenja dobije kolostrum. Tele bi trebalo popiti do 2 litre kolostruma odmah po teljenju. Nakon par sati tele treba premjestiti u zasebni prostor. U razdoblju teljenja krava je jako osjetljiva na probavne ili smetnje i
druge poremecaJe. smetnje su: zadržavanje posteljice, groznica, ketoza i dislokacija sirišta. Posteljica bi se trebala ispustiti u roku od 12 sati. U nekim se kompletna posteljica ne izbaci. Znak zadržane posteljice - retencije, je izgled fetalnih membrana što vise iz stidnice dan nakon teljenja. Posteljica ostaje u spolnom traktu i može ispuštati neugodan miris. To je znak upale maternice. Duže zadržavanje posteljice gubitak apetita i do pada proizvodnje mlijeka. Zaostajanje posteljice se u kombinaciji s blizancima i sa stresom. Neizbalansirani obroci mogu utjecati na zaostajanje posteljice. Placenta 3 - 8 sati nakon teljenja. Terapeutske mjere za zaostalu posteljicu treba poduzeti 24 sata nakon teljenja. se obavlja antibioticima. Upale maternice i zaostajanje posteljice utjecat na reprodukciju za vrijeme nove laktacije. Krave koje su bile zbog zadržane posteljice treba pregledati veterinar kako bi bili problemi s reprodukcijom. Zaostajanje posteljice se javlja kod debelih krava za vrijeme suhostaja i kasnijeg razdoblja u laktaciji. Važno je kravu što prije izmusti odmah nakon teljenja ili dopustiti teletu da siše kako bi se potaklo ispuštanje oksitocina. To bi moglo da se posteljica na vrijeme. Bolesti goveda, kao bruceloza i leptospiroza, mogu utjecati na zaostajanje posteljice, zato je potrebno provesti vakcinaciju protiv ovih bolesti. u starijih goveda je groznica.
groznica pojavljuje se neposredno prije, za vrijeme ili poslije poroda. Na ovu bolest može se utjecati razinom hranidbe u suhostaju. Krave koje pate od groznice imaju slab apetiti, nesigurno hodaju i glava im pada na jednu stranu; ne mogu se Krava ne odgovara na podražaj, bulji, ima hladne uši i suhu njušku. Pretpostavlja se da je groznica rezultat nagle potrebe za kalcijem radi stvaranja kolostruma i mlijeka nakon teljenja. Potrebe za kalcijem se dva do tri puta, a krava ne može brzo mobilizirati dovoljno kalcija iz svojih tjelesnih rezervi. Da bi krava zadovoljila potrebu za kalcijem, se apsorpcija kalcija iz crijeva, a dodatna kalcija se iz kostiju. Zbog toga dolazi do niže razine kalcija u krvi krava prilikom teljenja. Ako krava ne može udovoljiti brzom i naglom zahtjevu za kalcijem, pojavit se znakovi groznice. Kravu treba od groznice u što roku i to unosom kalcija sve dok se ne dosegne normalna razina. se groznica intravenoznom injekcijom otopine kalcija zajedno s otopinom kalcija koja se daje kravi nekoliko sati poslije injekcije. Rezultat infuzije kalcija je u uspješan. Ako krava ne može ustati, treba joj da se premjesti na prsa i to tako da se premiješta s jedne strane na drugu svaki sat kako ne bi natekla i kako ne bi došlo do dekubitusa (rane od ležanja). U razdoblju nakon teljenja kravi se oralno može dati dodatni preparat kalcija (ako se groznica). poznati koji se javlja 1O - 40 dana nakon teljenja
M{jekarskilbJt 0.1/2007.
je ketoza. To je razdoblje nakon teljenja krave. U tom razdoblju krava teže mobilizira dovoljne vitamina i minerala za visoku proizvodnju mlijeka. Karakteristika ketoze je pomanjkanje apetita, bezvoljnost, zatvor, te kiselkasti miris iz usta, te slabost. Proizvodnja mlijeka je smanjena, kao i tjelesna kondicija. Najbolji test za dijagnozu je provjera ketonskih tijela u urinu, krvi ili mlijeku. Kad krava boluje od ketoze, smanjena je razina u krvi a je razina ketonskih tijela. Organizam krave pokušava nadoknaditi manjak u krvi mobilizacijom masti iz tjelesnih rezervi. Pojavom ketoze u jetri je mobilizacija masti, uz proizvodnju ketonskih tijela, zajedno sa smanjenom glukozom u krvi. Ketoza se pojavljuje kod krava koje su gojazne tijekom
laktacije i suhostaja. ketoze sastoji se u podizanju razine u krvi, na primjer intravenoznim davanjem propilen glikola i glukoze. Tijekom suhostajnog razdoblja kravi treba davati obroke manje energetske vrijednosti uz minerala i vitamina. Nakon teljenja krava mora imati na raspolaganju kvalitetnu krmu. Dva tjedna nakon teljenja treba koncentrata. Dislokacija sirišta je metai se javlja prva tjedna nakon teljenja. Kod ovog sirište se zaokrene na lijevu ili desnu stranu u odnosu na normalan položaj. znakovi su onima izazvanim ketozom. Krava je usporena i dehidrirana. Plinovi se skupljaju u sirištu, a ne mogu van. Stvarni uzrok dislokacije sirišta nije Sirište treba vratiti u
ispravan položaj metodom okretanja i spajanja šavom. Za vrijeme suhostaja i teljenja važno je da ima na raspolaganju krupnu dugovlaknastu hranu. Gojaznost, pa i masna degeneracijajetre, se kod prekomjerno hranjenih krava u prvom tjednu nakon teljenja. Svi navedeni vezani su za sindrom gojaznosti. Treba prekomjerno hranjenje krava i redovito pratiti kondiciju. farme, a ponajviše hranidbe, može umanjiti sve navedene probavne i poremepa time pridonijeti optimalnoj proizvodnji. Nakon teljenja spolni trakt se za 25 - 30 dana u normalno stanje, kada ciklus tjeranja može oplodnja bit 50 - 75 dana nakon teljenja. Potrebno je uskladiti zdravlje krave i reprodukciju s visokom proizvodnjom
POSJETITENASNA GOSPODARSKOM
I SAJMU U GUDOVCU 23. OŽUJKA2007.GODINE
r.~Delaval
Cijenjeni mlijeka!
Obavještavamo vas da tvrtka DeLaval 23. ožujka 2007. na proljetnom sajmu u Gudovcu prezentirati robot za mužnju - model 2007. na štandu preko puta aukcijske dvorane. Pozivamo vas da nas posjetite i na koji svoju proizvodnju mlijeka suvremenijom. DeLaval na svom štandu prezentirati rad i funkcije robota. Sve informacije o najnovijem tehnološkom a sve u svrhu lakše i funkcionalnije mužnje krava, možete dobiti na broj telefona: 098 306 722
UVEZENO SJEMEBIKOVA SIMENTALSKE PASMINE
1. RATGEBER(linija RALBIT - RALBOHODACH)Oteljen: 10.03.2001.
Ukupna uzgojna vijednost: GV/1/-140
Uzgojna vrijednost za mlijeko: MW-128
Uzgojna vrijednost za meso: FW-116
Uzgojna vrijednost za zdravstvene osobine: FIT-118
podrijetlo ovog bika je njegovim testovima na potomstvu. Ratgeber je trenutno 8. bik na listi simentalskih bikova. Prema dobivenim rezultatima testova na 104 bik prenosi na potomstvo laka teljenja, nizak postotak teladi, dobru plodnost i životinja. Eksterijerno životinje se izuzetnim okvirom i dobro vezanim prednjim vimenom.
Cijena:56,00 kn (bez PDV-a)
2. VODACH(linija RANDY- RALBOHODACH)Oteljen: 10.03.2001.
Ukupna uzgojna vrijednost: GZW-132
Uzgojna vrijednost za mlijeko: MW-135
Uzgojna vrijednost za meso: FW-91
Uzgojna vrijednost za zdravstvene osobine: FIT-106
Visokoj ukupnoj uzgojnoj
vrijednosti doprinijeli su izuzetni podatci za mlijeko njegovih
Velika mlijeka, udio masti, kao i izrazita
teljenja koju prenosi na svoje svrstavaju ga u traženog rasplodnjaka na farmama.
Okvir i eksterijer vimena njegovih su na zavidnoj razini.
Cijena: 95,97 kn (bez PDV-a)
Mljekarski li_st 03/2007.
U mjesecu 2007. godine Centar za reprodukciju u Hivatske d.o.o. uvezao je 2 000 doza sjemena dva renomirana bika simentalske pasmine podrijetla. Provjera kvalitete sperme i mjere karantene su provedene tako da se ova paleta genetska vrijednog sjemena nalazi u prodaji.
Damir dr. vet. med. -
Bik Ratgeber
Bik Vodach
V V
TRZISTE
STOKE
Krešimir ]akuš, dipl. ing.
U Republici Hrvatskoj se potražnja junadi cijena bikova simentalske pasmine(> 450 kg) na Hrvatske u 6. tjednu ove godine iznosila je 12,08 kn/kg ŽV što je neznatno više nego prije dva tjedna te 8,48 % niže nego lani. Unatrag pet mjeseci cijene bikova simentalske pasmine nisu se mijenjale i uglavnom su bile od 11 do 13 kn/kg, ovisno o kvaliteti ali i otkupa.
Nešto više od prosjeka privatni mesari koji kupuju dva, tri juneta, od poznatih na tržištu smo bilježili osrednju ponudu kao i potražnju.
U razdoblju je da do rasta potražnje. Bio bi to rezultat realizacije izvoznih unutar povlaštenih uvjeta izvoza govedine. "Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju daje povlaštenog (preferencijalnog) izvoza za proizvode koji udovoljavaju uvjetima za stjecanje hrvatskog podrijetla. Precizirano je da status proizvoda hrvatskog podrijetla mogu dobiti i proizvodi uvezeni iz EUi podvrgnuti postupcima prerade koji nadilaze "nedostatne postupke" (u govedarske proizvodnje "nedostatan postupak" je klanje životinja). Na
zahtjev hrvatske strane, dobiveno je službeno Europske komisije uprave za poreze i carinsku uniju) o stjecanja hrvatskog podrijetla za proizvode od mlade govedine, kako slijedi: - Telad uvezena iz EU te stavljena u tov u Hrvatskoj hrvatsko podrijetlo te se može nakon tova izvoziti kao živa junad u Europsku uniju po povlaštenim uvjetima unutar kvote od 9 400 tona.
- se unutar kvote kao proizvod hrvatskog podrijetla mogu izvoziti proizvodi (trupovi, polovice i dobiveni od junadi uzgojene od teladi uvezene iz EU.(izvor: www.mps.hr) Sukladno gore navedenom u razdoblju izvozne aktivnosti velikih što zasigurno manjim (do 20 junadi) otvoriti prostor na tržištu. Što se
cijena one prije svega ovisiti o ponudi i potražnji tako da u mjesec dana još ne promjene.
EU - stabilne otkupne cijene mesa
U prvih pet tjedana ove godine na tržištu Europske unije otkupne cijene trupova bile su stabilne. U tjednu do 04. 2007. godine otkupna cijena trupova R3 klase iznosilaje 316,23 eura/100 kg što je gotovo isto kao tjedan ranije. Najviše cijene, kao i ranije, bilježimo u Španjolskoj, Italiji, Malti i Portugalu, dok su najniže cijene evidentirane u Rumunjskoj. U razdoblju nešto intenzitet trgovanja na europskom tržištu što bi moglo rezultirati i trendom otkupnih cijena mesa. Najviše otkupne cijene je
HRVATSKA - cijene (kn/kg) ' 2007. god. 2006. god. I ,,, -. Dalmacija, Kontinentalna promjena Istra i Hrvatska
6. tj. - Primorje prosjek promjena prosjek 2007. raspon cijena raspon cijena
2006. živa stoka
FARMTEC a.s. - kompleksne službe kod investicija proizvodnje
Djelatnost FARMTEC a.s.
Naš cilj je pružanje kupcima kompletne službe kod investicija u proizvodnji. To da smo u pružiti investitorima kompletnu savjetodavnu i projektantsku službu, predložiti za dane uvjete optimalne elemente i realizirati njihovu isporuku s montažom. I naravno, garancijski i poslije garancijski servis.
U ovom trenutku okupljamo oko sebe broj specijalista - koji su sposobni savjetovati zajedno s menadžmentom uzgoja, našim ekonomistima i projektantima predložiti optimalno ~ešenje. Naš tim je sastavljen od najkvalitetnijih projektanta iz cijele Hrvatske koji je sposoban razraditi sve stupnjeve projektne dokumentacije, studije o ekološkom utjecaju objekta na životnu sredinu i
Svoju aktivnost razvija i u inozemstvu, ponajprije u gdje imamo svoju podružnicu Farmtec Slovakia s.r.o. sa sjedištem u Nitri, Poljskoj, Rusiji i Bjelorusiji. zastupnike imamo u Hrvatskoj, Bugarskoj, i Italiji.
PrHedlog - koncepcija - rješenje prolzvodnle
Najprije razradimo Vašu situaciju (npr. dispoziciju štale ), saslušamo Vaše zahtjeve i nakon toga predlažemo optimalno rješenje novog prostora i tehnologije. Prijedlog optimalnog rješenja proizlazi iz spoznaja i iskustava koji crpimo iz nama realiziranih akcija (stotine farmi), izabranih inozemnih trendova, uzgojne prakse naših radnika kao i literature. Nakon otvaranja pogona optimalan postupak pokretanja nove proizvodnje. Možemo Vas savjetovati oko ishrane životinja, pitanjima ovisnim o zdravlju životinja i na kraju sa ukupnim menadžmentom uzgoja. Naš cilj je postizanje najboljih ekonomskih i uzgojnih rezultata na vašoj farmi.
Proizvodni program:
Farmtec tehnologija - razvoj, proizvodnja, prodaja, montaža i servisna služba kompletnih tehnoloških cjelina: za sve kategorije stoke lzmuzlAta I oprema za mužnju krava mobilna i stacionarna lzmuzlAta za ovce i koze
Osiguravamo I prodaju proizvoda I dijelova. Sve navedene proizvodne djelatnosti naše Izvodi u skladu s normama ISO 9001:2000.
Svake godine FARMTEC a.s. na tržište dodaje oko 40 novih proizvoda, a sve starije I u radu dokazne proizvode dalje inoviramo i moderniziramo s gledišta na welfare životinja. Asortiman nadopunjavamo kvalitetnim inozemnim proizvodima.
Putem našeg zastupnika za Hrvatske i bivše Jugoslavije TELOS GRUPA d.o.o., pružamo suradnje proizvodnim i montažnim tvrtkama za Izvoz tehnologije, nadopune našeg asortimana, gradnji objekata I investicijskih cjelina.
Svojim iskustvom i saznanjima ostvarivanje poticaja EU putem programa SAPART, gdje smo na Republike ostvarili 90% uspjeh za naše klijente.
Putem nama banaka, pružamo kreditiranja Investicije do 12 godina, uz uslugu potrebne dokumentacije ( projektne dokumentacije, lokacijske I dozvole, ekološke studije, kreditne linije i sl.).
Za sve potrebne informacije, molimo da nam se obratite na naš broj tel./ faks.: 01/2792-131, e-mail adresu: telos.grupa@zg.t-com.hr, ili nas kontaktirajte osobno u našem uredu: TELOS GRUPA d.o.o., 4a, Vrbovec.
tijekom ožujka i travnja.
RH - dobra ponuda i potražnja
simentalske teladi
U odnosu na prošlu godinu, cijene simentalske teladi (80 - 160 kg) tijekom i
ove godine nešto su niže. cijena simentalske teladi u tjednu do 11. ove godine iznosila je 23,29 kn/kg N, što je u odnosu na lanjske cijene niže za 3,04 %. Najviše je tražena muška simentalska telad je cijena na tržištu od 24 do 26 kn/kg ŽV. Dobru ponudu teladi u navedenom tjednu evidentirali smo
PITAJU
na Vrbovca, i
županije. Dobru potražnju evidentirali srno na cijele kontinentalne Hrvatske.
RH- rast cijena krava za klanje; cijene još uvijek niže nego Suprotno prošlim godinama, ove godine tijekom i u prvoj polovici bilježimo rast otkupnih cijena krava za klanje. Bitno je napomenuti, da rastu cijena, otkupne su cijene u navedenom razdoblju još uvijek najniže u posljednjih devet godina. otkupna cijena
simentalskih krava za klanje u tjednu do 11. ove godine iznosila je 5,90 kn/kg N, što je za 3, 15 % više u odnosu na cijene dva tjedna ranije te 13,74 % niže nego lani. Na kontinentalne Hrvatske otkupne cijena krava za klanje iznosile su od 4 do 8 kn/kg, dok su na jadranske Hrvatske od 9 do 1O kn/kg žv. U pojedinim dijelovima Hrvatske zabilježena je i vrlo dobra potražnja, a prema informacijama s terena dobar dio otkupljenih krava za klanje namijenjen je kupcima iz susjednih
PITAJU - UREDNIŠTVO ODGOVARA
OPG Biro, Paljevine, Bjelovarsko-bilogorska županija
Imamo 13 krava simentalske pasmine i se godinama bavimo proizvodnjom mlijeka. Proizvodnja se i do 25 litara mlijeka po kravi na dan. Zanima nas zašto su poticaji za mlijeko smanjeni. smo da nama u nizinskom država davati 0,65 kn po litri mlijeka, a za brdsko-planinske regije da je poticaj smanjen s 1,05 kn na 0,90 kn po litri mlijeka.
Je li istina da su se dogodile neke promjene u Zakonu o poticajima? Koliko iznositi poticaj za Kolikoje krava potrebno da bismo dobili poticaj za mlijeko? Ili koliko je litara mlijeka godišnje potrebno za dobivanje poticaja za mlijeko? Koji su novi kriteriji za kvalitetu mlijeka po klasama, ako su došli novi kriteriji na snagu?
da radimo poslove koji su vezani uz poljoprivredu, nemamo do bilo kakvih informacija o onome od živimo.
Molimo vas da nam date odgovor u Mljekarskom listu.
ODGOVOR
Zrinka dipl. ing., HSC
U 2006. godini objavljene su dvije Izmjene i dopune Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu i to Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, "Narodne novine" br. 85/2006 od 26.07.2006. godine (stupio na snagu 8 dana po objavi, odnosno 03.08.2006.) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, "Narodne novine" br. 141/2006 od 27.12.2006. godine (stupio na snagu 01.01.2007. godine).
Navedenim izmjenama Zakona nije došlo ni do kakvih promjena u iznosu poticaja za mlijeko niti u minimalno poticanoj - dakle, u nizinskim iznos poticaja ostaje 0,65 kn po litri, a u s težim uvjetima gospodarenja iznos poticaja je 1,05 kn po litri mlijeka. Minimalna poticana za ostvarivanje poticaja za mlijeko ostala je 6 000 litara. Ostvarivanje poticaja za mlijeko nije uvjetovano brojem krava minimalnom proizvedenom i od 6 000 litara mlijeka, godišnje. Za ostvarivanje poticaja za krave potrebna je minimalna poticana od 4 grla, a iznos poticaja je promijenjen na 500 kn po grlu u nizinskim i 675 kn po grlu na gdje su teži uvjeti gospodarenja. Uzgojno valjane krave pod kontrolom ostvaruju poticaj od 1.000 kn po grlu, bez obzira na na kojem se proizvodnja obavlja. Uvedena je nova mjerakrave dojilje, namijenjena gospodarstvima s manjim brojem krava. Uvjet za ostvarivanje poticaja je daje gospodarstvo u prethodnoj godini proizvelo i manje od 6 000 L mlijeka, dakle, da nije ušlo u sustav poticaja za mlijeko i da drži krave kombiniranih ili mesnih pasmina. Minimalna poticana je 1 grlo. Nije došlo do promjena kriterija kvalitete sirovog kravljeg mlijeka u odnosu na klase na temelju k'!.i,!hse
list 03/2007.
EU PROIZVODNA
KVOTA• MAKSIMALNO
DOPUŠTENOBUJAM PROIZVODNJE
ZA MLIJEKO
U pripremama pregovora za pristupanje Republike Hrvatske EU radna skupina koju je imenovala Koordinacija za pregovore o pristupanju Hrvatske EU izradila je materijal: Sektor mlijeka i proizvoda koji opisuje
- brojno stanje krava i proizvodnja mlijeka po kravi u vremenu od 2002. -2004. god.
- proizvodnja proizvoda 2002. - 2004. iz vlastite proizvodnje
- bilanca proizvodnje mlijeka i proizvoda; uvoz, izvoz, prerada u mljekarama
- prodaja mlijeka s farmi i potrošnja
- struktura farmi
- otkupna cijena mlijeka
- organizacija tržišta
- cijene proizvoda
- poticaji u proizvodnji mlijeka
- uvoz i izvoz mlijeka i proizvoda.
U u kojem su traženi i potrošnje per/cap (po stanovniku) dostavljeni su i podatci za 2005. god. o otkupu i preradi mlijeka.
Republika Hrvatska je završila fazu pregleda nosti našeg i EU zakonodavstva (screening) za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Što nas u narednom razdoblju?
pregovora za poglavlje Poljoprivreda i ru-
ratni razvoj!?
Bit pozvani prezentirati stajališta. Za to je potrebno izraditi prijedlog pregovastajališta u kojima ostalim, prezentirati i svoje zahtjeve za eventualnim Nacrt stajališta biti raspravljen na Nacionalnom odboru Hrvatskog sabora, a mora ih usvojiti i Hrvatska vlada.
izazov u pregovorima u poljoprivrede bit - visine potpora - razine proizvodnih kvota
Da bi mogli raspolagati pravim podatcima o stanju proizvodnje i uzgoja najprije morati razriješiti o statistike u poljoprivredi Republike Hrvatske.
Za proizvodne kvote uzet se razdoblje od 3 godine, tzv. referentno razdoblje. Definiranje referentnih godina na temelju kojih se utvrditi proizvodne kvote bit predmet stajališta.
Temeljem proizvodnje u referentnim godinama dodjeljuje (odrese nacionalna kvota koja se sastoji od dvijukvota-Ai B: - za isporuku mljekarama (A) - za direktnu prodaju potrošaama (B) Nacionalna kvota rasporedit se na temelju
IZ CROA
U Europskoj uniji propisane su proizvodne kvote za mlijeko i kvote za svaku državu Države EU dopuštenu visinu proizvodnje na poljoprivrednike koji se bave proizvodnjom mlijeka. Svaki poljoprivrednik dobije svoju kvotu za proizvodnju mlijeka. - ]anja]ozanovi~njihove proizvodnje iz referentnih godina, tako da svaki imati svoju individualnu kvotu. prodavati ili iznajmljivati kvote sebe), a država ulaziti u taj segment trgovine.
godina za mlijeko je od 1. ožujka do 1. travnja godine, a svaka zemlja dužna je Europskoj komisiji predati izvješo primjeni kvota do 1. rujna za prethodno razdoblje. Od 2004. godine u Europskij uniji uvedeno je kazne za nacionalne kvote i to 28,54 €/100 L. Dok država ne dostigne nivo dodijeljene nacionalne kvote, je kvote. U navedenom razdoblju morat
1. razriješiti stanje u nja statistike u poljoprivredi 2. uskladiti našu legislativu s legislativom EU
3. izraditi platformu za sektor mlijeko u kojoj - opisati sektor s posebnim osvrtom na investicijski ciklus i restrukturiranje farmi: broj farmi, krava, mljekara, mlijeka, prodajna cijena, prodaja proizvoda, potrošnja i prodaja mlijeka na farmi,
Mljekarski list 03/2007.
- predvidjeti iznimke i - veterinarsku slunajvjerojatnije tražiti prijelaz- žbu. ,---------, no razdoblje raspodjele kvote Od 1. krajnjim 2006. godine u EU na dogovorenu kvotu zatražiti je na snazi novi postotak higijenski paket proizvodnje mlijeka zbog koji postavlja restrukturiranja sektora (iako potpuno drugaje to iz iskustva drugih zemalja pravila kada mala je u pitanju sigurreferentnog raz- nost hrane, u kodoblja, a samim time i nacionalne jem ne smije kvote za mlijeko, ovisit o do preklapanja pregovorima s EU. Do tada mi nadležnosti i odmaramo i govornosti. Sumlijeka. To da treba ubrzati stav kontrole baizgradnju farmi i okrupnjavanje zira se na samogospodarstava Što se kontroli i kontroli mlijeka, i tu treba rizika (HACCP), mnogo. Oko 40 %mlijeka nije koje morati standardne Puno je posla uvesti svi subjekti za cijeli sektor mlijeka, _ od proizvodnje mljekare, udruge, savjetodavnu do stavljanja službu, Hrvatski centar i hrane u
ELEKTROIEHNIKA
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge
te procesorskom kontrolom visoke
za automatsko pranje i doziranje kompjuterski Je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.
<=:TORNADO)
d.o.o.
c. 112 43000 Bfelovar 043/226027 095 /908 12 22
JINMA JM-454 45 KS4WD 7,599 eura sa PDV-om
JINMA JM-554 55 KS4WD 10.099 eura sa PDV-Gm OJ- JINIIIIA tr-., boi kaW.o. 10.- + PDV. FARMERF-8244( MTZ 81 KS 25.599 eura sa PDV-om FACHT-659/1
Visoka tehnologiia povoline ciienel!!
Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr
Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje za automatsko pranje Tip RBC 1500 - 10 000 lit
Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na www.elektrotehnika.hr
Tip RBH 300 • 1600 lit
PREDSTAVNICI SLUŽBIIZ BIH
U POSJETU SLKM• KRIŽEVCI
Bila je to prigoda da se predstavnici službi s cijele BiH kratko i informativno upoznaju s cjelokupnom djelatHSC - a, radom uzgojnaselekcijskih službi u te o kontrole mlijeu RH, o su izvještavali predstavnici HSC-a: dr. se. Maja i Drago dipl. ing. U raspravi su hrvatski odgovarali na mnogobrojna pitanja, a mogla se naslutiti i konkretnije suradnje na tom
O uspostavi i
Sustava kontrole kvalitete mlijeka u SLKM- Križevci, opširno je govorila voditeljica Laboratorija mr. se. Ana Teoretski se to svima gotovo nestvarna, ali kad su neposredno nakon prezentacije, uz vodstvo, razgledali Laboratorij, vidjeli su da to nije samo san, nego zaista stvarnost koja traje šest godina, na ponos svim djelatnicima SLKM, ali i cjelokupnom mljekarstvu Sudionik ovakvog skupa ne treba nužno biti zaposlenik HSC -a da se ponosnim što Hrvatska ima ovako uspostavljen sustav kontrole kvalitete mlijeka. Svjesni smo da je SLKMu Križevcima svrstao u rang najbolje organiziranih laboratorija takve vrste u svijetu. Takav navod, svake godine, pot-
U nastavku suradnje Hrvatske mljekarske udruge s Poljoprivrednim službama iz Bosne i Hercegovine, uz USAID/IAMP- Ureda u Tuzli, 9. ove godine organiziran je posjet Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima, uz vodstvo predstavnika Hrvatskog centra na s ravnateljem gospodinom Franjom Poljakom, dipl. ing.
relevatni subjekti za akreditaciju Laboratorija prema vrlo strogim kriterijima. Laboratorij u Križevcima posjetili su predstavnici agencija i službi iz BiH:
1. Poljoprivredni zavod Tuzlanskog kantona, Tuzla
2. Federalni zavod za poljoprivredu, Sarajevo
3. Federalni agromediteranski zavod, Mostar
4. Agencija za uzgojna selekcijski rad u Republike Srpske, Banja Luka
Vera dipl. ing. -
5. Uzgojno selekcijska služba Kantona, Zenica
6. Uzgojna selekcijska služba, Široki Brijeg
7. Uzgojna selekcijska služba, Livno
8. Agencija za uzgojna selekcijski rad u Republike Srpske, Doboj
9. Veterinarski Institut "Vaso Butozan", Banja Luka
1O. Poljoprivredna služba, Doboj
11. Poljoprivredna služba
Distrikt, 12. Poljoprivredna
služba, Mostar 13. UNDPSrebrenica 14. Farmeri
Po završetku radnog dijela našeg susreta iz HSC organizirali su prigodan domjenak uz druženje, na kojem smo razgovarali s gostima iz BiH. Evo što nam je na temu Laboratorija rekao glavni koordinator ovog susreta iz BiH gospodin Midhat dipl. ing.:
"Posjet Laboratoriju u Križevcima koji je organizirala Hrvatska mljekarska udruga u suradnji s Hrvatskim centrom u potpunosti je zadovoljio potrebe predstavnika službi iz BiH. Moja
Laboratoriju Križevcima- san o kojemsanjaju mnoginaši susjedi
osobna zapažanja kao i zapažanja mojih kolega su takva da smo se svi u prvom trenutku ali ne u Laboratorij, nego kada smo vidjeli kako savršeno i bez pogreške radi SLKMu Križevcima. Svi smo mahom rekli da mi to u BiH nikada Nakon dojmova nakon posjete i naravno izvrsnog gostoprimstva Vas i Vaših kolega, ipak smatramo da je da i mi u BiH imamo nešto ali samo uz vaših - Hrvatske mljekarske udruge i iz HSC - SLKMKriževci. Zaista, mi smo zadivljeni organizacijom rada SLKM, kao i cjelokupnom organizacijom rada Hrvatskog centra. Bez obzira što vaši - predstavnici Hrvatskog centra naglašavaju da i vi u Hrvatskoj trebate još puno raditi i usavršavati se, mi ipak odlazimo pod dojmom da je rad ovog Laboratorija doveden do savršenstva."
Ovakav dojam ostavio je Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima na naše suradnike iz susjedne BiH, a nama iz Uredništva Mljekarskog lista ostaje daje na vidiku suradnja, nadamo se, na obostranu korist. Htvatska mljekarska udruga nudi mlijeka i službama susjedne Bosne i Hercegovine putem Mljekarskog lista u kojem s najboljom ekipom dajemo odgovore na sve izazove
HRVATSKI CENTAR
Ustanova za poslove u I pol)oprlvredl Zagreb, lllca 101, P.P. 160, www.hssc.hr tel: 01/ 3903 -111, fax: 01/ 3903 -191 izložbeu 2007.godini
1. KOPRIVNICA 05. svibnja2007. 2. RAB
3. VELIKAGORICA
4. SLAVONSKIBROD
5. KARLOVAC
6. KRAPINA
7. 8. SINJ
9. 10. NOVALJA
11.
12. SUNJA
13. VIŠNJAN
14.DUBROVNIK/GRUDA
15.
16. MRKOPALJ
17. GUDOVAC
18. ALILOVCI
19. DRENOVCI
20. BIZOVAC
26. svibnja2007. 02.lipnja2007./ subota 01. - 03. lipnja2007./ vikend 02.lipnja2007./ subota 09.lipnja2007./subota 15.-17.lipnja2007./ vikend 16./17.lipnja2007./ subota / nedjelja 17. lipnja2007./ nedjelja 06.srpnja2007./ petak 07.srpnja2007./ subota 14./15.srpnja2007./subota/nedjelja 22.srpnja2007. 29.srpnja2007./ nedjelja 25. kolovoza2007./ srijeda 01. rujna2007./subota 07. - 09. rujna2007./ vikend 15.rujna2007./ subota 07. listopada2007./ nedjelja 14. listopada2007./ nedjelja
su izmjene datuma
27. Europski Kongres s1mentalskog goveda 29. rujna · 04. listopada 2007. godine
list 03/2007.
MALI POSJEDI i proizvodnjamlijeka
I
Mr. se.
I
Dolazinam ožujak, a s ožujkom vegetacije i prvi dan Ove zime vegetacija gotovo nije ni prestajala, bar što se travnjaka na parcelama kojima se dobro gospodari. U ovim toplim zimskim mjesecima samo su zelena ozima žita i trave pomalo rasli i napredovali. Lucerna je, pak, spavala i još uvijek spava svoj zimski san. Lucema, e, ona nam dobro u sušnim ljetnim mjesecima, kada ljuljevi lagano drijemaju svoj ljetni san nakon naporne proljetne utrke za 3 do 4 otkosa. Najradijebi se oni ljeti sklonili u hlad s ljetne pripeke i žege. Vole kada oblaci zaklone jako ljetno sunce. Uz plodno tlo ljuljevi traže i vlalnost u zraku, zato bolje rastu u proljete l jesen kada je vlažnost zrakadaleko veta nego ljeti. svoju trku rasta voze na vodu koja se nalaziu sloju. Ljeti,zbog nedostatka vode usporavaju i obustavljajusvoj rast, dok lucerna
sebe u sušnim razdobljima osigurava vodom iz dubljih slojeva. Lucerna daleko lakše podnosi i jako ljetno sunce s manje vlage u zraku. Na kojim parcelama su travnjaci u kasnojesenskim i zimskim mjesecima prošle i ove godine bili zeleni i k tome još i rasli? Na parcelama kojima se dobro rukovodi, upravlja, gospodari ili da upotrijebimo englesku na parcelama s dobrim managementom (menedžmentom = upravljanjem). U hrvatskom jeziku i pismu upotreba stranih izvorno napisanih stvara velik problem puku ako iza upotrijebljene u zagradi ne piše kako se i što Mnoge glave zaboravljaju da hrvatskog puka nije dovoljno obrazovana (a i zašto bi upotrebljavali kada imamo svoju), a i onima koji sebe smatraju obrazovanima ima nažalost polupismenih, i napisana u zagradi mnogima bi dobrodošlo.
Vratimo se opet našim travama i pripremi za i ljeto. Za 45 do 50, 55 dana najkasnije, trebat kositi prvi otkos i spremati sjenažu. Nemojte zaboraviti pratiti rast trave i vremensku prognozu. Jednostavno morate uhvatitivaša 3 do 4 i sretna dana kada treba startati na "prvuloptu"- na prvu košnju. Neki su tako kosili talijanski i engleski ljulj u studenome prošle godine, i ove godine. Jedni su kosili,a drugi su se tome da se nisu mogli U tri dana trava se prosušila i bilo ju je ~remiti za sjenažu u rolo-bale. Cudnaneka zima, zar ne? Postavimo si pitanje. Zašto je trava rasla samo na nekim parcelama i samo kod nekih mlijeka, a vrijemeje bilo jednako toplo svuda? Oni koji poštuju i uvažavajustruku i pažljivo svoj Mljekarskilist (i sve brojeve) su
Zapamtimo!
1. Dalisu uzorke zemlje na kemijsku analizu tla, te su na osnovu analize i dane preporuke
2. Obavilikalcizaciju• njivu pognojili kalcijem i sanirali kiselost tla na svimparcelama na kojimaje to bilo potrebno.
Kiselosttla i1lvrijednost pH na svimdobro parcelama ne smijebiti manjaod najmanjeS,S a na najboijlmparcelama 6 l '1,S1inlranjemkiselostitla, u tlu Je blokiranifusfor,a I dru• gl lfllkro l mlkro ~lem~rttl su p011tallprlstupaenijlblUkama. NajpoV(}Unijlr11ponrtakcije tla u odnosuni prlstupatnost hranlva
Sadriajfosforu(P)I kalija{K)na svltntim parcel~makref~ Meod 16, 17, 18 do 25 I 27, pa eak I vis~ (tnlllgram11 u 1,;toarama tili.), Srnsi! tlte duQlko(N), ove gtldlne slfld
jednu pojavu na svim parcelama na kojima je obavljena kalcizacija. Trave su rasle u listopadu, studenome, i još k tome košene, a da nije bilo gnojidbe dušikom - KAN-om. Posljednji KAN je po parcelama rujna i raspoloživi dušik J,epotrošen za rujanski otkos trave. Sto se zapravo dogodilo u tlu kalcizacijomi eliminacijomkiselosti tla? Proradili su mikroorganizmi i razgradnja humusa = mineralizacija organske tvari je - ubrzana. Biljkama se na raspolaganju našio više dušika i dušik su biljke lakše uzimale pri pH tla 6 i 7.
O mi pri kiselosti tla od 3,8 do 4,5 i 5,0 pH vrijednosti, sadržaju fosfora i kalija ispod 1O miligrama, ili fosfora ispod O miligrama. Savjetuje gluh slijepoga, a obojica gluhonijemome.
Struka koju ne uvažavaju i koja se nije nametnula, i kome služi?
Kako je sve jedno s drugim povezana? Ima li na polju u zimskim mjesecima išta ljepše od zelene boje travnjaka? Zelena boja, to je naša najvažnija i najljepša boja. Zelena boja nas smiruje i se vedro i utješena na putu od zelene boje naših trava, lucerne, djeteline, kukuruza i ostalih krmnih kultura do prekrasne bijele boje mlijeka. Zato naše parcele moraju biti stalno zelene. U ne smije biti tehnologije zimske brazde i praznih polja 6 do 7 mjeseci. Tu tehnologiju svi trebaju što prije napustiti i zaboraviti.
Zelena polja i ljeti i zimi, zelena i ispod snijega. Zaslužniza ovo su svi koji o suvremenoj tehnologiji pišu i na njoj rade, kao i naš Mljekarskilist i vaš terenski agronom. Tko o on o zemlji, travi, kravi i mlijeku! I nikako da se pomakne s te teme. Pazite kako sam postavio redoslijed: zemlja, trava, krava, mlijeko. Zemlju i probleme oko plodnosti zemlje uvijek trebamo staviti na prvo mjesto. Plodna zemlja, plodna
Makro i mikroelementikoje biljketrebajuza svojrast i razvoj
Element= (gnojivo - hranivo)
N (dušik)
P (fosfor)
K i S (kalij i sumpor)
Ca i Mg (kalcij i magnezij)
Fe i Mn (željezo i mangan)
B, Cu i Zn (bor, bakar i cink)
Mo (molibden)
trava, plodna krava i na kraju puno mlijeka. Nema nam tu druge dok i posljednji hrvatski seljak - farmer koji se bavi proizvodnjom mlijeka ne savlada suvremenu organizaciju posjeda i primjenu suvremene tehnologije. To što pojedine mljekare ne otkupljeno mlijeko po dogovoru, i za to se mora rješenje, ali to je problem pravne države koja mora funkcioniratijednako za sve.
Zelena boja. Sve dok svi travnjaci i livade u Hrvatskoj ne budu zeleni i u zimskim mjesecima i ispod snijega, baš kao sve prave livade, one zasijane travnjacima i one prirodnih travnjaka ili kao ozima žita. Prošli tjedan sam bio u Licii vozio se od Brinja do i gledao lijevo i desno od ceste. Znate li što sam gledao? Pa normalno, zelene parcele. U Lici, u zimskim mjesecima sve više ima zelenih travnjaka.Još uvijek malo, ali vidim i pratim, iz godine u godinu sve više. To je naš uspjeh: struke i prakse, struke i proizvodnje. E, o tome moram pisati u nastavku za ožujak. Pisati, pisati, pisati, dok sve livade i sva polja kroz cijelu godinu ne postanu zelena. Zelena polja Hrvatske! Baš kao u Austriji, Nizozemskoj, Irskoj, Engleskoj. U ovim zemljama se velik dio poljoprivrednog gospodarstva bazirana travi i proizvodnji mlijeka i mesa iz trave. Tako Englezi imaju i pjesmu "Zelenatrava doma mog".
Ovu rubriku ne pišem za one koji znaju i koji ispravno rade, koji
pH vrijednost tla
6,0 do 8
6,2 do 7,0
6,0 do 8,5
7,0 do 8,5
5,0 do 6,0
5,0 do 7,0
7,0 do 8,5
kose i ljeti i zimi. Za njih nastojim pisati da se po malo zabavljaju, a usput se uvijek još nešto i što se zabave predlažem da u Mljekarskomlistu uvedemo kutak s vicevima i smiješnim iz života. Svatko od vas zna poneki dobar vic ili neku zgodnu i dogodovštinu iz života koju bi mogao napisati za Mljekarskilist. Za ovo nisam pitao našu glavnu urednicu Veru ali nadam se da se složiti s ovakvim prijedlogom. Onaje uvijekuz vas. Vi ste, što se nje i Mljekarskoglista uvijek na prvome mjestu. Mislimda bi to bilo dobro. Ta ne moramo stalno samo ozbiljne teme i teme od nauke. Najbolje viceve i bi mogli i Ono dolaskom na "Dane travnjaka" u Koprivnicu.O ozbiljnim temama i o jednoj vrlo ozbiljnoj temi imate na televiziji na jednom austrijskom programu (ATV), emisiju pod nazivom "Bauer'sucht Frau" (Seljak traži ženu). Austrijancimaje ovo vrlo ozbiljna tema. Ovo je vrlo ozbiljna tema i na našem selu i postaje sve ozbiljnija. Kadaje o ovoj temi vaš terenski agronom, neki su se tome ismijavali.Biloje toga i oko trave i oko rezanja papaka kravama. Vremenom ipak sve na svoje mjesto i dobije svoj i važnost. Svi neoženjeni farmeri, i cure sa sela koji žele osnovati obitelj, možda bi mogli imati svoju stranicu u Mljekarskom listu. Po su to Austrijanci i drugi ili pametniji od nas?
,'vl(jekarskilist 03!2007.
Vratimo se našoj temi. "Muku s tim travama, kravama i mlijekom".
Kako da si pomognem? Pogledaj, tamo travu kose i u desetom i jedanaestom mjesecu, ove godine eto i u a pogledaj moje livade. Te se tek malo zazelenjeti tamo krajem travnja i svibnja.
Polako, idemo redom! Posao ako pobjegne ove godine, ne smije Ali zec bi mogao pa ako ga ne ulovimo badava nam ražanj i uvozne junice iz Austrije, Nizozemske. Neki vele: se lovi u letu, a neki pa opet: prošla baba sa Kako to? Oni pokosili i spremili sjenažu, a imaju posjede i više krava; a mi nismo, nismo imali vremena, a padala je i kiša. I ove godine biti isto. I ove godine opet loviti zeca, a babi bi trebali iz košare pokupiti i u letu uloviti Tko u do 21. lipnja i pivog dana ljeta, pokosi i spremi 3 otkosa sjenaže na vrijeme, i da mu pokošeno ne ulovi kiša, ako bude dobro i pažljivo pratio rast trave i vremensku prognozu, taj uloviti i zeca i i
Ne zaboravimo, samo pod uvjetima. Tko ne poštuje i ne uvažava struku, tko nije (pedantan), uredan, radišan i pravovremen, taj nigdje u svijetu nije uspio, a sigurno ni kod nas. Tome se trave rugaju, a krave kukaju.
(pedantnost), urednost, radišnost, pravovremenost. Eto, nismo znali da je pedantan, francuskog podrijetla, a do u sitnice. Uz trave i krave i hrvatski jezik treba njegovati i sve njegove govore i
Da ne zaboravim, ove godine su "Danitravnjaka"5. i 6. svibnja, u subotu i nedjelju. Da vam sada sve ne pišem o programu, program u cijelosti objaviti u travnju. Za one koji bi eventualno htjeli
sudjelovati ili ekipno, napomenut da se mogu prije pripremati i trenirati, jer i ove godine biti natjecanje u košnji, u klepanju kose, te ekipno u potezanju konopa. Pa da vidimo koji su brži, precizniji i A ima tu i sposobnih cura i žena! Za
pobjednike osigurati ne nagrade, a neke biti i povrijedne. Pokušat složiti i prezentirati navodnjavanje livada i travnjaka, a za natjecanje u šišanju ovaca. Na slikama možete pogledati neke detalje s "Dana
Slika 2: Dodjelapriznanjanajboljimana prošlogodišnjim "Danimatravnjaka"
Slika 3: Održana su i predavanja
BOMI - agro d.o.o.
~a?oflodt'hije t4kt:JM~o.u odaJ,;n1,tjl/MJ-dajiUeo-'l'bt:ijanrm
ft-0-poft-r-t/ll-1lednw1, 1.n,#ek-r--a-JJta f;vettkini, foJt»ta?na.
Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.
Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:
Austrije Nizozemske
Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam
besplatno:
• savjetovanje u ishrani
• kompjuterske recepture za smJese
• izrada balansiranog obroka
Kreditne linije u suradnji sa: -1, , 1 kln/illllca
REPORTAŽA SASINJSKOG
lako Dalmacija ne spada u hrvatske regije s uvjetima za intezivnu proizvodnju kravljeg mlijeka, postoje subregije unutar regije dobrih preduvjeta za tu proizvodnju i koji dokazuju da se i u otežanim uvjetima gospodarenja može ostvariti visoka i profitabilana proizvodnja kvalitetnog kravljeg mlijeka.
mlijekasa sinjskog primjer su da se i u mediteranskim uvjetima s nim pasminamamogu dobri rezultati, ako je menagementfarme ispravno
OPG Marka iz pored Sinja je gospodarstvona sinjskom (a jedno od u Dalmaciji) koje se komercijalnobavi proizvodnjimmlijeka. gospodarstvo posjeduje 30 muznihkrava(od toga 17 holstein-friesian i 13 pasmine)koje su smješteneu štali s vezanim držanja, 19junica (odtoga 1O i 5 teladi. Proizvodnjom mlijeka obitelj se bavi od 1985. kada su s 5 muznihkrava.Stado su prošlrivali iz vlastitog uzgoja i nabavom iz uvoza 1999. i 2005. Upornimje radom na OPG-uproizvedeno do 180000 LmlijekaE klase u 2006., vrijednosti4,3 % masti i 3,4 %
oko 20 ha vlastitog zemljištai 35 ha zemljištau zakupu. Na navedenim površinama siju kukuruz za silažu,kukuruzza zrno, zob, pšenicu, djetelinu i engleskiljulj za sjenažu i sijeno. U 2006. je proizvedenopreko 120t kukuruznesila!e(oko35 tiha)i 245 t sjena!e u balama, a bilo je 5 otkosa engleskog ljulja i 4 otkosa djeteline.
Zbog blizine rijeke Cetine dobar dio parcela navodnjavaju,pa je utjecaj suše u ljetnom periodu, zbogmediteranskeklime,svedenna minimum.GospodarstvoposjedujeI velik dio mehanizacijepotreban za obavljanjeposlovakakou poljutako i na farmi. Prinovau mehanizacijije ballrka za spremanje sila!e koje je gospodarstvo nabavila u 2005.
Slika 1: Prelaskom u novustajusa slobodnim držanja OPG proširitisvojestadona 50 muznihgrla
Slika2.:I u mediteransfeimuvjetima je proizvesti kvalitetnusjenažuengleskogIju/ja
Planoviza 2007.su preseljenjeu no- krava)u kojoj mnoge radnje biti w, suvremenuštalu slobodnog na- lakšenegoliu štali. drlanja (kapaciteta50 muznih Marko se u 2006. prihvatio i
odgovorne uloge predsjednika novoosnovane Udruge mlijeka Dalmacijegdje je sa svojim znanjem i iskustvom u velikoj mjeri pridonio prezentaciji javnosti problema, potreba i proizmlijekau Dalmaciji.
Za ovu prigodu izdvajamo i OPG Klapeža iz Košuta pored Trilja.Gospodarstvo se za razliku od OPG (kojeje smješteno na dijelu) nalazi na dijelu Sinjskog polja. Proizvodnjom kravljegmlijeka bave se 10 godina. Posjeduju 14 muznih krava holstien - friesian pasmine, 7 junica (od toga 4 i 5 teladi. U 2006. su proizveli 85 000 Lmlijeka E klase vrijednosti: 4,2 % masti i 3,3 % Kaoi Marko tako i hrane za svoje muzne krave proizvede na svojim parcelama. Na 4 ha vlastitih površina i 13 ha u zakupu sije kukuruz za silažu, kukuruz za zrno, zob, lucernu i engleski ljulj. U 2006. proizvedeno je 11O t (35 tiha) kukuruzne silaže i 50 t sjenaže. Engleskog je ljulja bilo 5 otkosa, a lucerne 7 otkosa.
Gospodarstvo posjeduje i svu potrebnu mehanizaciju. U 2007. planira izgradnju suvremene štale sa slobodnim držanja,kapaciteta 50 komada muznih krava te dovoljno poljoprivrednog zemljišta za hranidbu tolikog broja grla.
Kako bi unaprijedili proizvodnju mlijeka radi i organiziranog nastupa na tržištu, te radi što kvalitetnije edukacije, mlijeka s Sinja, ali i iz lmotskog i Drniša, osnovali su u ožujku 2006. Udrugu mlijekaDalmacije. 12.01.2007. održana je i Skupština Udruge u prostorijama Udruge u Sinju (koja je dobivena grada Sinja) na kojoj je izvršen pregled djelovanja Udruge u 2006. i planovi za 2007. Tako je Udruga organizirala i sudjelovalana mnogimseminarima, predavanjima i putovanjima iz mljekarstva
Mljelwrski list 03/2007.
planiragradnjustajeslobodnogtipa držanjaza 50 muznihgrla
Pokrenut je projekt Analizezemljištau Sinjskompolju u suradnjis HZPSS i projektdobivanja certifikata goveda • mlijeka u suradnji s otvorenim u Sinju. Analize parcela u Sinjskompolju pokazale su da je Sinjsko polje izuzetnobogatosadržajemhumusa.
Kao problem no je da Mils Mljekara Split kasni s isplatom mlijeka (a joj mlijeko)i koje uzrokuje neredovita isplata. U Udruzije trenutno 30-ak va mlijeka.Na Skupštini je izabran i novipredsjednik Udruge, !vanPutnikiz Brnazakod
Slika 3: ZbogblizinerijekeCetineOPG navodnjava svojihparcela
Slika 4: OPG Klapež
OSNOVANSAVEZ UDRUGAMALIH SIRARAREPUBLIKE
Dana 22. 2007. godine s u 12 sati u hotelu Panorama, Trg sportova 9. u Zagrebu održana je skupština Saveza udruga malih sirara Republike Hrvatske "SirCro11• Posljednju godinu dana Radne grupe za sirarstvo Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu intenzivno su radili s sira na OPG-ima.
HRVATSKE11SirCro11
Jedan od rezultata rada je i devet osnovanih županijskih udruga malih sirara, a koje su zajedno s jednom gradskom udrugom ujedno i Saveza udruga malih sirara Republike Hrvatske "SirCro".
Saveza su udruge (prema kronološkom redu osnivanja):
1. Udruga sira Grada Bjelovara "KVARGL" (08.03. 2006.)
2. Udruga malih sirara županije "SIREK''(26.07 .2006.)
3. Udruga malih sirara županije "KORNI"(18.08.2006.)
4. Udruga malih sirara Zadarske županije "MAJA"(28.09.2006.)
S. Udruga malih sirara Koprivn županije "PRGICA"(29.09.2006.)
6. Udruga malih sirara ske županije "TURUŠ" (26.1 O. 2006.)
7. Udruga malih sirara Šibenskakninske županije "MIŠINAC" (08.11.2006.)
8. Udruga malih sirara ske županije ŠKRIPAVAC" (14.12.2006.)
9. Udruga malih sirara županije "PREVE1.AC"(20.12.2006.)
1O. Udruga sira i mliBjelovarskabilogorske županije "BIL-SIR" (12.01.2007 .) U organizaciju skupštine Saveza, pored Udruga
malih sirara, intenzivno su bili djelatnici HZPSS koji su ujedno i tajnici županijskih udruga malih sirara, te djelatnici USAID-ove organizacije DAI koja je i financijski podržala ovo
Od same inicijative pa do osnivanja Saveza imali smo svesrdnu podršku ravnatelja HZPSS-a dr. se. Ivana te doc. dr. se. Samira Kalita sa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu kao i kolegice Majde Tumpej, sirarskog Kmetijsko gozdarske zbornice Slovenije, a ujedno i
Višnja dipl. ing. -
tajnice slovenskog Saveza malih sirara.
Osnivanje Saveza u ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva došla je podržati Karmen
Sektora za održivi razvoj seoskog prostora, Uprave za održivi razvoj seoskog prostora, upravna direkcija SAPARDprograma MPŠVG.
Direktor DAI - a za Hrvatsku, gosp. Joe Welsh pozdravio je ovaj te daljnju suradnju. Mr. se. Ana ravnatelja HSC i voditeljica Središnjeg laboratorija za kontrolu
skupština Saveza udrugamalih sirara RepublikeHrvatske "SirCro"
mlijeka pozdravila je skup u ime Hrvatskog centra, te ponudila i suradnju.
Kao gost na Skupštini Saveza bio je i Danijel Mule, tajnik Saveza - kozarskih udruga Hrvatske.
Skupštinu vodilo je Radno predsjedništvo na s gosp. Damirom djelatnikom DAJ-a, koji je ovaj posao izvrsno obavio. Tijekom rada skupštine pridružio nam se i doc. dr. se. Samir Kalit, predsjednik lnicijativnog odbora za osnivanje Saveza udruga malih sirara RHsa Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Skupština je da Savezom upravljati Upravni odbor od 1O (svaka udruga ima jednog u Upravnom odboru kojima je i predsjednik Saveza) i 2 poslovnog i tajnika.
Savez zastupati predsjednik i tajnici, a i velika obveza prvog predsjednika Saveza udruga malih sirara Republike Hrvatske "SirCro" pripala je predsjednici Udruge malih sirara županije "PREVELAC".
savjetnik HZPSS-ate ujedno i tajnik Udruge malih sirara Zagrežupanije "SIREK'',izabrana je za poslovnu tajnicu Saveza.
Kao tajnica Savez zastupati Višnja viša savjetnica HZPSS-a,ujedno i tajnica Udruge malih sirara županije "KORNI".
Od mnogih ciljeva koje si je zacrtao Savez, temeljni cilj je promicanje, i razvoj proizvodnje i potrošnje autohtonih i ostalih sireva i drugih proizvoda koje proizvode osobe na cijele Republike Hrvatske.
Oprema za staje
Uz naziv na hrvatskom jeziku Savez koristi i naziv na engleskom jeziku koji glasi: Croatian Alliance of theAsocciations ofthe Small Cheese Makers "SirCro". Sjedište Saveza je 9/111,10000 Zagreb koje je ujedno i sjedište Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.
Sve navedeno govori o važnosti osnivanja Saveza, jer u njemu je udružena proizvodnja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i struka, a sve za boljitak prije svega obitelji koje ostaju na selu, svoj rad na poljoprivrednim gospodarstvima kojih je sve manje, te svojim finalnim proizvodom predstavljatradiciju iz kojeg dolaze, a ujedno i bogatstvo sela Lijepenaše.
Pred nama je velik posao i veliki izazovi, potrebno je još puno truda i rada, ali ga se ne bojimo, jer imamo
- premazi za izmuzište i podove
NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice
ozemske steone junice olštajn-frizijske pasmine
ISKUSTVA
SUSJEDA
-
Ulaskom Slovenije u Europsku uniju promijenila se i struktura poljoprivredne proizvodnje. U njoj i dalje najvažnije mjesto zauzima ali znatno izgleda nego što je bilo prije 15 godina, kada se s prilagodbom slovenskih poljoprivrednika za ulazak
GoranaHolub - novinarHRT -a ----------------------
Sada se proizvodnjom mlijeka bavi 1O 000 (58 000 obiteljskih gospodarstava bilo je 1990. godine) koji godišnje proizvedu oko 500 milijuna litara visoko kvalitetnog mlijeka. Kako Slovenija proizvodi 30% mlijeka više od vlastitih potreba, višak izvozi uglavnom u susjednu Italiju kojoj mlijeka nedostaje. Blizina granice i povoljnija cijena nego na tržištu, pozitivne su strane te suradnje. No, sigurnosti nema, jer tržište ima svoje zakonitosti. Cijena mlijeka u regiji Gorenjska, prou Sloveniji dobivaju najvišu cijenu za litru mlijeka, upravo zbog izvoza u Italiju) svake godine se dogovara s kojih je na tom nekoliko. Pri otkupne cijene neki uzimaju u obzir ukupne vine i neki pak samo
No, svima je zajednidonja granica za kvalitetno mlijeko - 3,2% i 2,8%bjelani gornja granica za mikroorganizme 100 000 jedinica. Prosjecijena za litru mlijeka tako iznosi od 65,5 - 72 sit (1 euro je 240 sit), a od cijene se još odbije cijena analize koja iznosi oko 3.500 sit Uz tu cijenu za mlijeko, dobije i mjesedržavnu premiju (ove godine ona je 8,2 sit/kg kvote, dok godine biti 6,8 sit/kg.). Premija za prošlu godinu je jednokratno u mjesecu lipnju.
U Sloveniji su od 2005. godine kvote (60% za neposrednu prodaju na gospodarstvu te 95%za prodaju mljekarama). Za svako kvota, se cijena.
Još nekoliko podataka o slovenskoj poljoprivredi U ukupnom gospodarstvu poljoprivreda sudjeluje s nešto manje od 4%.Intenzivna poljoprivreda nije zbog rascjepkanosti parcela, a proizvodnja, kao glavna poljoprivredna djelatnost, smještena je u teže brdsko planinskim po-
U tim je gotovo 80%svih naselja u kojima živi oko 40% stanovništva. U dijelu, koje je pogodno za poljoprivrednu proizvodnju, živi 57% stanovnika u gotovo 6 000 manjih naselja.
Prosjek poljoprivrednog gospodarstva u zadnjih 15 godina se na 6,2 ha. Od 0-2 ha površine ima 26,64% obiteljskih gospodarstava, od 2-5 ha ima najviše poljoprivrednika odnosno 35, 19%; nešto manje, oko 25,55% ima od 51Oha, dok je najmanje onih s najviše površina. Samo 12,62% obiteljskih gospodarstava ima 1Oha i više.
Poljoprivredom, kao osnovnim zanimanjem, bavi se 23, 7% proizmješovitih je 33, 1%, poljoprivreda kao dopunska djelatnost zauzima 36,2%, dok 7%
na tržište.
Starosna struktura obiteljskih gospodarstava pokazuje daje naviše starijih poljoprivrednika - iznad 64. godine starosti - 32,09%; od 55-64 godina 24,26%; poljoprivrednici od 45-54 godina 23, 14%,a starosnu granicu od 35-44 godine svega 15,31%. Najmanje je onih do 35 godina, svega 5,20% smanjenju broja poljoprivrednih gospodarstava (sa 112 140 godine 1991. na 58 000 prošle godine), se broj krava po stadu na 15 grla, a u zadnjih 1Ogodina za 2 000 litara po kravi. U kontroli selekcijske službe je 5 411 farmi, odnosno 75 817 krava.
Veliku
pruža Poljoprivredna komora. Osnovana je 2000. godine i trenutno ima 13 jedinica, 60 ispostava i 8 zavoda s ukupno 173 000 aanova. je obvezno za sve vlasnike zemljišta, odnosno one sa 100 eura katastarskog prihoda po gospodarstvu. u Komori osigurava i samostalnost, na poboljšanje razvoja poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kao i ekonomskih uvjeta u tim djelatnostima, te sudjeluje u pripremanju zakonskih propisa.Glavna djelatnost Komore je zastupanje interesa njenih aanova pred državnim institucijama i kao takva jedini je reprezentativni partner Vladi. Time Komora ima i ulogu, kao i u Europskoj
VUKOVAR· , SRECA, VESELJE I SMIJEH
Programi u izravnom radu s djecom odnosili su se na program radionica predškolskog odgoja, program rada s djecom koja nisu predškolom - radionice i sekcije za rad s djecom u dobi od 3 do 15 godina. Tu su još sekcije mažoretkinja - seniorski sastav (u koju su i starija djeca) i likovno - kreativna radionica su polaznici i pojedini roditelji aanovi DND-a. Vidimo da je mnogo raznovrsnog sadržaja i da svako dijete, ali i roditelj, može svoj afinitet ostvariti u nekoj od sekcija. Svi programi su realizirani u suradnji s osnovnim školama i drugim ustanovama na Grada Vukovara, županije, republike, ali i drugih država Europe. Izvrsno osmišljeni programi uveselili su oko 8 000 djece. Ovo je, zaista, rezultat koji pozitivno odražava život u Herojskom gradusu ti koji biti sudionici izgradnje još bolje Grada, a vidimo da ih ima.
Pregled ostvarenog programa
Društva Teško je dati pregled cjelokupnog programa koji je ostvaren u prošloj godini, zato u nekoliko opisati najvažnije 2006. godine bio je radni za naše "tete" jer su bez obzira na praznike otvorile vrata djeci koja su u zimskim radostima uživala u prostorijama Društva. je obilježena prigodnom povodom Valentinova, nakon toga je slijedio Maskenbal, pa Lutkarsko u sklopu kojega su vodili djecu i roditelje na kazališne predstave.
Drago nam je da su aktivnosti Društva 11Naša djeca" Vukovar u potpunosti realizirane u skladu sa odgojna - obrazovnog sustava RH te želja i potreba djece za 2006. godinu. Ponavljamo, Društvo "Naša djeca" Vukovar je udruga djece, roditelja i grada Vukovara, ali i svih onih koji žele sudjelovati u ovom nadasve plemenitom ciljuuveseljavanju i edukaciji herojskog Grada Vukovara. Sveukupno je 200 djece uzrasta od 3 do 15 godina, a zajedno s roditeljima i Vukovara Udruga ima 230
Slijedio je Uskrs i prigodni program bojenja jaja, izrada uskrsnih aranžmana i novi u prostorima Društva, a sve je završilo sajmom vukovarskih pisanica koji je održan bez obzira na visok vodostaj Vuke i Dunava koji su poplavili dio grada. je bilo vrijeme kad su djeca boravila u prirodi, promjene koje se nakon zimskih mjeseci, a da ne bude sve samo zabava i uživanje, vrijedni policajci su djecu kako biti oprezan sudionik u prometu - održana je edukacija o snalaženju u prometu i na raskrižju. Slijedio je tradicionalni Cvjetni korzo pod nazivom "Mladost i radost Vukovara". Povodom dana Grada Vukovara 1 500 sudionika Cvjetne povorke odalo je svome gradu. Prvi puta je održana olimpijada, na kojoj su sudjelovala djeca
Zoran dipl. ing.Vukovara i predškolske igraonice DNO-a Vukovar. dan obitelji obilježen je prigodnim programom djece engleske i predškolske igraonice. Rujan je mjesec u kojem se djeca okupljaju u svojim igraonicama, a novoupisana djeca se novoj sredini i novim prijateljima. Naravno, svakom djetetu koje je došlo u prostore Društva "Naša djeca" Vukovar, ljubazno osoblje posvetilo je dovoljno vremena i pažnje da se kao kod svoje Listopad je obilježen motom "Roditelji, slušajte nas što vam govorimo" u sklopu dana djeteta. Organiziranje posjet Pedijatrijskom odjelu bolnice Vukovar. Djeca su posjetila svoje prijatelje u bolnici i pjesmom, stihovima, darovima i posterima uljepšali duge dane pacijentima. Po Gradu su polijepili postere o
zavisokuproizvodnju.m,Ueka idobrozdravUekrava
pravima, a su dijelili svoje poruke. I je primio svoje male a oni su mu mapu s crtežima i porukom "Sto djeca žele u Gradu". Smotri stvaralaštva u Labinu prisustvovali su i mali Vukovarci u sekcijama likovnokreativne radionice i mažoretkonjekadetkinje. Obilježavanju Dana kruha Vukovarci su posvetili pažnjusvoja peciva i kruh izložili su u prostoru Društva. Roditelji i Vukovara imali su prilike kušati specijalitete.
U listopadu su krenuli i s novim programom rekreacijskog jahanja kojemu se odazvalo preko 1 000 djece preškolske i školske dobi. Posebno nam je drago što u ovom programu sudjelovati i djeca s posebnim potrebama. Ovo je za svaku pohvalu ali i poziv za podršku svih onih koji bi mogli
Jesenje vrijeme kada se plodovi rada iz ravnice spremaju za zimu. Tako su i aktivnosti djece bile usmjerene ovom godišnjem dobu. Uredili su svoje prostore plodovima jeseni, a pjesmom, stihovima i dramskim sekcijama odali su jeseni. Predstave '.'.Ježeva i '1esenka u Zeljka" pogledala su mnoga djeca i roditelji. Mjesec knjige bila je dobra prilika da posjete Gradsku knjižnicu Vukovar, razgledaju knjige i najljepše
Prosinac je za djecu najveseliji mjesec jer se djeca raduju blagdanima kada darivaju najdraže. Proslavljeni su Sveti Nikola i a 22.12.2006. obilježe!la je sedma obljetnica rada Zeljka" kojoj smo prisustvovali i mi. Program je obilježen veseljem, smijehom, ali i ponosom roditelja, baka i djedova koji su pratili svoje Naravno, bilo je i mnogo darova. Paketom slatkiša najboljih proizvoda Kraša Hrvatska mljekarska udruga se darivanju djece.
Nije bilo teško otkud dolazi tolika pozitivna energija. Osoblje Društva "Naša djeca"
Svi smo sudjelovaliu izgradnjioveustanovei uljepšaliživot malih Vukovaraca
Vukovar, na s Marijanom puno entuzijazma i volje za radom u svrhu edukacije i zabave djece organiziralo je zajedno s djecom program koji je bio kruna uspješnog rada u prethodnoj godini. hvale su malo za ono što se moglo vidjeti i osjetiti. Radost djece, ponos
njihovih najbližih i smijeh na licima veselih "teta" da Vukovar živi, da je Grad na Dunavu i dalje lijep i veseo, da smijeh sve rane ratom. A nama preostaje da im poželimo i dalje uspjeh, i smijeh, jer vjerujemo da je iskreni smijeh jedino mjerilo uspjeha svih nas.
Najljepši pozdravje pozdrav iz Vukovara
ŠIPAK
za vitaminski i ljekoviti
Šipakje plod divlje ili pasje ruže (Rosa canina) koji se za bere u jesen kad je potpuno sazrio i ima lijepu svijetlocrvenu boju, a ujedno i ljekovitih tvari. Za pekmez je pogodniji šipak bran iza prvih mrazeva. raste u živicama, uz rubove šuma, polja, puteva, po suhim i suncamm livadama i ima ga u dovoljnim a kako je najbolji i najkvalitetniji upravo onaj koji smo sami nabrali, treba na vrijeme osigurati potrebnu do berbe. Ubrani plodovi suše se na suncu ili umjetnoj temperaturi do 50°C, melju i propuhuju da se otstrane Neki radije plodove prerežu po pola, od sjemenki i suše i zatim melju. se u višeslojnim papirnatim ili u zatvorenim staklenkama.
se može pripremiti na dva kao oparak i kao uvarak.
1. 2 žlice suhog, usitnjenog šipka preliti s 2,5 dL vode i ostaviti poklopljeno najmanje pola sata, a zatim procijediti i prema želji zasladiti medom.
2. 4 žlice šipka staviti u hladnu vodu i ostaviti pokriveno najmanje 2 sata ili preko lagano zagrijavati dok ne zakipi, a zatim maknuti s vatre i ostaviti još 15-20 minuta da odstoji. držati u termosici i piti tijekom dana.
Kako šipak sadrži znatne C vitamina, ovaj djeluje i uklanja umor i iscrpljenost. Zbog kiselkastog okusa
Šipkov
omiljeni je narodni napitak koji zbog ugodnog okusa rado piju i djeca. Kako sadrži znatne C vitamina te djeluje na imuniteta, tj. otpornost organizma na bolesti, pravi je izbor za ove zimske dane.
Mlj'ekarski list 03/2007.
ugodno je osvježenje i kod prehlade, gripe i povišene tjelesne temperature. Djeluje i blago
tj.
iz organizma pa se pije kod upalnih procesa u bubregu, pijeska i kamenaca u bubregu i mjehuru, kod reume i gihta. Ljekovite tvari nalaze se i u sjemenkama šipka. Kako sadrže vanilin ugodnog su okusa i mirisa. U narodnoj se medicini koriste kod kamenaca u bubregu i mjehuru, reume i gihta. U pripremi jedna
žlica zdrobljenih sjemenki kuha se na laganoj vatri 5 minuta u 2,5 dL vode. Nakon pola sata caJ procijediti i piti.
Pekmez ili marmelada od šipka prava je poslastica kojom možete podmiriti dnevnu potrebu C vitamina, a od šipka se priprema i vino. Možda niste znali da se gljiva pod nazivom kombuša, japanska gljiva, kineska ili ruska gljiva dobiva upravo iz smole nastale zarezivanjem starijeg grma šipka. Smolu staviti u ruski pokriti gazom i ostaviti na toplom mjestu, a nakon par dana pojavi se gljiva u obliku klobuka od koje se priprema ljekovit
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 03. 20. 03. 31. 03. I OSIJEK 6,02 17,48 5,44 18,02 5,22 18,16 ZAGREB6,14
agrometeorologija
"Ožujak"
Ove godine astronomsko
21.ožujka u 1 sat i 7 minuta. Samo 6 dana prije nastupa proljetne ravnodnevnice u našim krajevima dan i traju po 12 sati. Zemlja se tada na svojoj stazi oko Sunca nalazi u tzv. proljetnoj
Da nema atmosfere, tada bi na cijeloj Zemlji dan i po duljini bili jednaki. nam je poznato da se svjetlost u zraku lomi, pa tako vidimo Sunce i onda kada se ono
Mr. se. Oražen ,igrometeorolog
nalazi ispod obzorja. Upravo zato je dan malo produljen tijekom jutra i
Dulji dani donose nam više svjetlosti i topline, pogotovo zato što je tijekom naoblake sve manje. Zapamtimo, je da 14. ožujka temperature zraka prelaze temperaturni prag od 5 celzijevih stupnjeva, a to je vrijednost kada kretanje vegetacije. No, ove godine vegetacija ranog proljetnog krenula je mnogo ranije. Temperature su odavno prešle prag od 5 celzijevih stupnjeva. Stoga, potpuno je opravdan strah da se dogoditi i
SVAKASEDMA
OSOBAIMA SA SNOM
Neki definiraju nesanicu kao spavanje manje od 6 sati ili ako je potrebno više od 45 minuta za usnivanje.
Drugi tvrde da se samo u laboratoriju može postaviti dijagnoza nedostatnog spavanja. Nesanicu može uzrokovati zaista mnogo faktora: jaki strah, briga, depresija, neizvjesnost, težak umor, razne neuroze i psihoze, bol, kašalj, svrbež, poremetnje probave, neredovit odlazak u krevet, rad, pretjerana upotreba crne kave, alkohola, lijekova koji djeluju na nervni sustav (sedativi, tablete za spavanje), toplina, jaka premorenost, povišen krvni
kretanje sokova u i vinovoj lozi. Sve je opasnost od šteta nastalih proljetnim mrazom i ranijim kretanjem vegetacije. S porastom temperatura zraka relativna vlažnost opada, a manje je i maglovitih dana tijekom ovoga mjeseca. U ožujku je kopno još uvijek relativno hladno. a i more se ohladilo. Hladan je i zrak koji dolazi s mora i kopna, obzirom da prima svojstva svoje podloge. Razlog tomu je to što u ožujku sukobljavanje fronti koje dolaze s kopna i onih koje dolaze s mora nije više tako VAŠ
Istraživanja su pokazala da otprilike svaka sedma osoba ima sa snom; ili teško zaspi ili isprekidano spava ili se u jutro prerano budi. Medicinski naziv za sve te nesanice (ili besanice) je insomnia. Stvaran broj ljudi koji pate od nesanice sigurno je i
Dr. Ivo Belan -
tlak, prilijeganje tijekom dana (starije osobe!) ili dana uglavnom Kako postajemo stariji, trebamo manje sna i spavamo manje Ljudi koji pate od nesanice se dana umorni, iscrpljeni, razdražljivi, a mnogi i mršave.
Tablete ne mogu biti zamjena za san U valja nastojati ukloniti uzrok, ako je poznat. Bolesnici moraju nastojati ponovno u vrijeme u krevet, a ujutro ustajati u vrijeme. velik broj nesanica jednostavno bi nestao kada bi prestali prekomjerno piti crnu kavu. šetnja, redovne
tjelovježbe ili toplog mlijeka prije spavanja nekima mogu biti od velike
Od lijekova primjenjuju se sedativi (preko dana) i hipnotici (neposredno prije spavanja). Kadaje o hipnoticima (sredstvima za spavanje) valja da je specijalista za sna protiv upotrbe bilo kojih tableta za spavanje u dužem razdoblju. Takve tablete mogu biti korisne u ponovnom uspostavljanju ritma usnivanja, ali ne mogu biti zamjena za san.
Bolesnici koji pate od nesanice mogu zatražiti u specijaliambulantama za poreme-
FAO 380 - CRM 98
Zuban
Hibrid po sadržaju vlage zrna u berbi i vremenu dozrijevanja dobro poznatom hibridu PR37H24. Odlikuje ga izuzetno visok potencijal rodnosti uz istovremeno vrlo brzo otpuštanje vlage iz zrna u berbi što ga svrstava najprofitabilnije hibride na hrvatskom tržištu. Odlikuje se dobrom na sušu. Vrlo je brzog ranog porasta te se može sijati u prvim rokovima. Stabljika vrlo Pogodan za ishranu svih kategorija stoke.
za t,0lie funkcioniranie ICl'VožilnoBsustava
Efekt mlijekos omega-3 masnimkiselinamai vitaminima održava razinu kolesterolaniskom.
Efektmlijekos omega-3masnimkiselinama dodatnosmoobogatilivitaminimaA, D,i E koji pridonosemaksimalnomiskorištavanju i djelovanjuomega-3masnihkiselinate dodatno imunološkisustav.
Funlccionalnamliielca'z brego, Kakodjelujuomega-3masnekiseline?
- smanjujurazinuukupnih u krvi stvaranjamasnihnaslagakojesetaloženakrvnimžilicama
- smanjujurazinukolesterola u krvi
- naglogrušanjekrvi
- nepravilanritamsrca- aritmiju
- blagosnizujupovišenikrvnitlak
- pozitivno na zarastanjerana
- bitnesu zarasti razvojdjece
- pospješujuradmozga i zdravlje
- obrambenisustav
