Mljekarski list 4-2007

Vrijeme promjenjivo, imunitet stabilan!

Stalne promjene temperature su vrlo naporne za organizam te pogoduju razvijanju raznih infekcija i prehlada. Kad se tome pridoda svakodnevni stres, vaš imunološki sustav je itekako ugrožen.

Zato je potrebno prirodnu otpornost organizma kako bi se othrvao štetnim utjecajima iz okoline.Vrlo jednostavan i vrlo ukusan da to je svakodnevno uzimanje BioAktiva LGG.

jedan BioAktiv na dan vaš imuniteti

BioAktiv LGG je iznimno zdrav proizvod dobrom probiotskom bakterijom LGG, koja dio prirodne probavne mikroflore zdravog ljudskog organizma.

U probavnom sustavu LGG štiti naš organizam od štetnih bakte ali se i troši pod negativnim utjecajem stresa, nekih lijek i infekcija.

Upravo zbog toga LGG u organizmu valja redovito obnavljati! : ga, neovisno o vremenskoj prognozi, prije nego što napustite top svoga doma, sjetite se uzeti BioAktiv LGG!

Jer BioAktiv djeluje jednako u svim vremenskim uvjeth

MINISTARSTVOZDRAVSlVAPREPOZNALOJEVRIJEDNOST

KLASA:UPn 5-41-02/03-01/-4114

SADRŽAJ

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE

Promjene u proizvodnji i isplativosti proizvodnje mlijeka _____________ _

RATARSKE I KRMNE KULTURE 2

Sjetva kukuruza _ ____ __ _ _ _ _ 4

Lupina {Lupina sp.} ________ ___ __ _ 11

Kako postupati s gnojovkom_ __ __ _ 17

HRANIDBA

Spremanje sjenaže na gospodarstvima _____ 8

Sastavljanje krmnih smjesa __ __ _ _ 14

VETERINARSTVO ___________________ 19

ŠKOLA NASTAVE

Strategija hranidbe rasplodnog podmlatka i krava za visoku ______ _ ___ 21

EDUKACIJA

Vrijedni mlijeka svjesni da znanja nikad dosta __ _ __ __ _ 24

Brzi testovi za dokazivanje zaostataka antibiotika u mlijeku_ _ _ 32

Savjetovanje o hrane i zdravlju 42

SELEKCIJA l REPRODUKCIJA

Kako genetikom i sjemenom do broja kvalitetnog podmlatka 30 IZ HSC-a

Naslovnica: Pravilnom sjetvom osiguran je optimalan i sklop kukuruza (foto: Z.

KVALITETA MLIJEKA

Biološki aktivne masne kiseline u mlijeku __ 34

GOSPODARSTVO

Kako u Europsku uniju - 85 pitanja ________ 36

Dostizanje standarda prerade mlijeka 41

TRŽIŠTE STOKE

IZ UREDNIŠTVA Francuski Lactalis kupio Dukat _________ 39

DANI TRAVNJAKA

Dani travnjaka 2007. ___ _

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG

AGRONOMA

Mali posjedi i proizvodnja mlijeka

IZ CENTRA ZA TRA VNJAŠTVO

Charolais bikovi u funkciji proizvodnje kvalitetne teladi za tov

CroSim-a

su organizirani goveda u

<Poštovanik.g-risnicius{uga¾rvatsk.,pg centra, cijenjeni :Mfjekfi-rsk.gg{ista, 1/amai 1/ašimo6itef;imažefimo sretan Vsk.Js!

!lica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 7,00 kn, priprema

odbor: dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Amelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darl<o Uher

Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednlAtvo: Zagreb,

I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

PROMJENE

U PROIZVODNJI I ISPLATIVOSTI

Osnovni povod ovom je vijest objavljena na teletekstu HRT-akako je u 2006. godini ukupno 32 804 obiteljskih gospodarstava proizvelo 633 milijuna litara mlijeka koje je sakupljeno na 5 sabirnih mjesta. Od ukupno otkupljenog mlijeka 55 %je mlijeko ekstra klase, a O,t O% mlijeka bilo je

PROIZVODNJEMLIJEKA

Dobri su to podatci u odnosu na 2005. godinu kad je od 38 041 proizvedeno 617 milijuna litara mlijeka. Podatci prikupljeni u dvije godine ne moraju dati jasnu sliku kretanja proizvodnje, pa ih je dobro promotriti s gledišta duljeg niza godina.

Što bi o ove dvije godine? Podatci o i proizvodnji mlijeka u 2006. godini pokazuju, sada smanjenje broja uz zadržavanje iste ili vrlo razine otkupa. Samo u posljednje 2 godine broj je smanjen za oko 13,8 %. U tom razdoblju otkup mlijeka je jer su

predali 2006. godine 19 296 litara mlijeka u odnosu na prethodnu kad je taj prosjek 16 219 litara. broj krava po gospodarstvu sa 7 na 8, a po kravi otkup je od 2 260 na 2 336 litara. Moglo bi se mali ali dobri pomaci. vidjet se kasnije što to s gledišta rentabilnosti naših mlijeka.

Usporedimo li podatke posljednjih dviju godina s onima iz 2001. i 1991., razlike su mnogo pogotovo usporedba sa stanjem od prije 15 godina, kada je otkup bio puno manji u odnosu na proizvodnju, a je manja bila i proizvodnja mlijeka po kravi.

Tablica 1: Odnosproizvodnjemlijeka 1991.-2006. god.

God. Broj Otkup mlijeka Broj muznih Proizvodnja (milijunalit.) krava mlijeka- mil. lit.

1991. 100 000

2001. 65 000 563

2005. 38 041 617

2006. 32 804 633 271• procjenabroja u 1991.i 2001.godini

Tablica2: Promjeneu strukturi mlijeka

Godina stada krava 1 - 3 4-5 6 - 10 11- 15 16 - 20 oreko 20 UKUPNO 1991. 174637 16472 5667 322 66 39

2003, 59 018 10 111 6 474 1 013

Razlika -115 619 -6 361 807 691

Udio 11991. 88,56 8,35

pozitivnonaanti~i,otike. - Prof dr. se. Zoran Grgtc -

Od 2001. godine razlike su mnogo manje, a najviše su izražene u padu broja mlijeka (za preko 49%).

U strukturi promjene nisu velike, odnosno nisu onakve kakve bi s organizacijsko-ekonomskog gledišta željeli imati. gledano, ukupni broj je smanjen za 120 Pritom je preko 115 onih koji su napustili proizvodnju mlijeka u kategoriji do 3 grla, a preostali su u kategoriji s 4-5 muznih grla. porast zabilježen je u kategoriji od 6-10 grla, tako je broj za samo oko 1 500. Rentabilnost i konkurentnost proizvodnje, te smanjeni troškovi sabiranja mlijeka, neki su od najvažnijih na koje se htjelo utjecati u predpristupnom razdoblju. Vidljivo je kako je udio s manje od 1O krava u 2003. godini 98,14 %, što ne predstavlja smanjenje u odnosu na 99, 78 % 1991. godine. Broj s više od 11 krava je s 427 na 1 436, njihov udio u ukupnom broju još uvijek je vrlo mali (1,86%).

što su promjeneu visini i strukturi proizvodnjedonijeleobiteljskim gospodarstvimakoja su ~voje osnovno stado sa 4 na 8 muznihgrla?

U 1991. godini za farme s više od 1O grla bilo je potrebno 3 070 litara da bi se dostigao prag rentabilnosti. Svaka litra iznad toga,

po jednoj kravi, davala je dohodak Tada se s 10 muznih krava taj prag, zbog jednostavnosti proizvodnje, dostizao s 2 870 litara mlijeka po kravi. Situacija je nakon 1993. bila još bolja za male kad se otkupna cijena vezala uz DM. Ekonomski realnije stanje dolazi nakon 2001. godine. U odnosu na 1991. godinu za postizanje praga rentabilnosti proizvodnje mlijeka manjim proizje potrebno proizvodnje (i to otkupljenog mlijeka) za 27 %,dok je taj porast na farmi s 20 krava 11 %. Prvi put se pokazuje ekonomska zakonitost da je za ekonomski efikasniju proizvodnju potrebno kapacitete, odnosno broj krava na farmi. Promjene su još izraženije u 2005. godini kada, u odnosu na 1991. godinu, farme s 1O grla (a imamo ih svega 6,5 ili 8,5 % ukupnog broja moraju proizvodnju za 43 %, odnosno imati 4 117 litara otkupljenog mlijeka po kravi Farme s 20 i više grla, u zbog promjena u proizvodnje mlijeka (smanjenje otkupne cijene i njeno vezanje uz kvalitetu mlijeka, porast troškova inputa, promjena sustava kontrole kvalitete mlijeka i poticanja proizvodnje), trebale su svoju proizvodnju za 26 % u odnosu na 1991. godinu, te s manje od 3 900 litara otkupljenog mlijeka po jednom grlu danas ostvaruju prag rentabilnosti. Radi se o relativno lako dostižnoj proizvodnji na farmama takvog kapaciteta, ali nažalost radi se o samo nešto više od 1 400 takvih u nas. S obzirom na organizaciju proizvodnje velikim je lakše 3 900 litara mlijeka po grlu, nego što je malima ostvariti 4 100, što je dodatni problem za konkurentnost i održivost preko 98 % mlijeka u Hrvatskoj. M(iekarski list 0--J/:!007.

Tablica 3: Prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka

farme Godina Indeks - broj krava 1991. 2001. 10 2 870 3 645 20 3 070 3408

indeks ·1991.= 100

razmatranje

gledano, u proizvodnji mlijeka bilježi se stalan pad uz nešto sporiji rast otkupljenih mlijeka. Ekonomski uvjeti poslovanja proizmlijeka su promijenjeni, tako da je prag rentabilnosti proizvodnje u širokom rasponu za nešto više od 800 litara po grlu kod s 20 krava, te za preko 1 400 litara kod s 1O krava u osnovnom stadu. Ovo kretanje praga rentabilnosti je realnim smanjenjem dohotka po jedinici proizvodnje (muznoj kravi i litri mlijeka). Na takav dohodak najviše je djelovalo smanjenje otkupnih cijena mlijeka i proizvoda (telad i krave), kao i sustav poticaja. važan razlog je stalan porast cijene inputa

2005. 2001./1991 2005./1991. 4117 127 143 3 878 111 126

(sjeme, zaštitna sredstva, gnojivo i gorivo), a zatim su tu relativno visoki troškovi ulaganja u obnovu postojeili zasnivanje novih farmi. Osnovne mjere kojima proizvomogu djelovati na popravljanje gospodarskog položaja je nje muznosti po grlu, prije svega što kvalitetnijom proizvodnjom (na koju osim uvjeta držanja grla najviše djeluje hranidba kvaliteta muznost, a cijena koštanja hrane cijenu koštanja mlijeka za više od 50 %)i racionalizacijom proizvodnje (smanjenje utrošaka materijala i troškova hranidbe, smanjenje utrošaka ljudskog rada i Kod ulaganja u obnovu ili proširenje kapaciteta potrebno je biti što racionalniji, odnosno smanjiti nepotrebna investicije po jednom grlu ili litri mlijeka, ne tehnološke zahtjeve suvremene proizvodnje.

Proizvodnja po gospodarstvu Otkup po kravi

Grafikon 1: proizvodnja po kravi i otkup mlijeka po gospodarstvu 1991. - 2006. god.

SJETVA KUKURUZA

Sjetva je jedan od najvažnijih zahvata u tehnologiji proizvodnje kukuruza jer mora osigurati optimalan i sklop. Prerana ili prekasna, prerijetka ili pregusta, preplitka ili preduboka sjetva može dati - Doc. dr. se. Zlatka znatno niže prinose kukuruza.

Optimalni rok sjetve

Kukuruz se može sijati kad se na tlo zagrije do one najniže temperature na kojoj sjeme

klijati (oko 10 °C) i kad opasnost od pojave kasnih mrazeva. U našim glavnim proizvodnje sjetva kukuruza u vrijeme u raznim godinama i to od do kraja travnja mjeseca, 10. i 25. travnja. Lagana pjeskovita tla su suhlja, u se brže zagrijavaju i na njima sjetva ranije nego na teškim, glinastim, hladnijim tlima. Sjetva do 5. svibnja u pravilu daje najviše prinose, a zatim što se više kasni sa sjetvom u svibnju do lipnja to se više smanjuje prinos kukuruza. Ako kukuruz nikne za 1O do 12 ili manje dana nakon sjetve, uz normalnu kvalitetu sjemena (klijavost 93 % ili više), gotovo sva klijava zrna izniknuti. klijanje dugo traje i nicanje nastupa za 15 do 20 ili više dana ako su nakon sjetve nastupile temperature oko 1O 0 C. U tom je visoka kvaliteta sjemena presudna za dobro nicanje. Rani rokovi sjetve

Rana sjetva kukuruza je zbog naših promjenjivih klimatskih prilika u jesen i naše izmjene kultura u kojoj nakon kukuruza slijedi pšenica. Nekoliko je razloga za ranu sjetvu kukuruza. Rano zasijani hibridi ranije cvatu u srpnju kad je manje vjerojatno sušno i vrijeme, nego pri kraju srpnja. Tako izbjegavaju nepovoljne vremenske prilike u cvatnji pa bi im i prinos trebao biti sigurniji. Rano zasijani hibridi ranije dozoriti pa ranije biti za branje, uz manje gubitke u berbi. Ta ranija berba

obradu tla i sjetvu pšenice u najpovoljnijem roku. Nadalje, pri ranoj sjetvi kukuruza je i bolje djelovanje herbicida koje valja primijeniti poslije sjetve, a prije nicanja kukuruza, jer je vjerojatnije da pasti kiše koje su potrebne za njihovo djelovanje. Premda navedeni razlozi govore u prilog rane sjetve, u mjeri postoji opravdana bojazan proda kukuruz slabije klijati i nicati ako je rano zasijan i da ga oštetiti kasni proljetni mrazevi i tako mu smanjiti prinos. je da klijanje i nicanje u ranoj sjetvi dulje traje 2 pa i 3 tjedna) zbog nižih temperatura. Postotak nicanja tada može biti ispod 80 %, a to se kod kukuruza smatra nedovoljnim. Takvo slabo nicanje kukuruza može se dogoditi ako sjeme zasijanog hibrida nije imalo visoku kvalitetu odnosno

visoku klijavost po tzv. hladnom (cold) testu. Zato ranu sjetvu kukuruza treba obaviti samo onim hibridima sjeme ima visoku kvalitetu pa ih i sjemenske kao pogodne za rane rokove sjetve. Ako je kukuruz rano zasijan i ranije niknuo (usjev ponekad može niknuti prije 1. svibnja) postoji moda se (u nekim godinama) tijekom svibnja pojavi mraz koji uzrokuje štete u usjevu. No, ni najranije zasijani kukuruz ne može do sredine svibnja u fazu 6 vidljivih listova kad mraz potpuno uništava kukuruz. Prema tome, ako se i pojavi kasni mraz svibnja, bit samo a ne i cijela biljka kukuruza. Poslije kasnih mrazeva slijedi i toplije vrijeme, kukuruz brzo se oporavlja, izlaze novi listovi i uz mali zastoj nastavlja rasti. Takav

kukuruz ne smanjuje prinos u usporedbi s kasno sijanim kukuruzom koji u vrijeme pojave mrazeva još nije niknuo. Stoga je rana sjetva opravdana, osobito ako zasijavaju kukuruzom površine, te na parcelama gdje je planirano u jesen posijati pšenicu. Sjetva nakon optimalnih rokova

Kukuruz se može sijati i kad najpovoljniji rok za sjetvu, tj. iza svibnja pa sve do srpnja, ali uz sve niže i niže prinose. Zakašnjela sjetva jena je u poplavnim u dolinama nekih rijeka ili kraških polja, zatim na vrlo teškim, vlažnim i tlima. Nadalje, naknadna sjetva je nakon skidanja ozimih krmnih (npr. smjese ozimog krmnog graška i žitarica), te nakon žetve ozimih žitarica kao postrna sjetva. lako nesigurna, postrna sjetva je u vlažnijim krajevima na zapadu i to vrlo ranim hibridima za proizvodnju silaže, a u našim krajevima - bez navodnjavanja - nije uspješna u godina.

U zakašnjelim, naknadnim i postrnim rokovima sjetve smanjen je broj dana za aktivnu vegetaciju kukuruza. Zato odmicanjem sjetve od optimalnog roka treba sijati sve ranije hibride. Tako npr., u Slavoniji pri sjetvi 1. lipnja mogu sigurno dozoriti hibridi vegetacijske skupine 300, 1O. lipnja skupine 200, 20. lipnja skupine 100, a pri sjetvi 1. srpnja najraniji hibridi iz skupine 100 mogu dozoriti u 7 od 1Ogodina, dok se u ostalim godinama nalaziti u fazi s stanjem zrelosti zrna.

Norma sjetve je pravilo, što je hibrid raniji treba ga sijati, a što je kasniji Tako se sklopa u berbi može kretati od 7090 000 biljaka/ha u najranijih hibrida grupe 100, pa do svega 40 - 55 000 biljaka na hektar vrlo kasnih hibrida grupe 700. Sva posijana zrna ne izniknu jer neka od njih nisu klijava ili ne mogu probiti grudu zemlje i van. Nadalje, neka zrna ili izašle

klice unište bolesti ili štetnici, a i neke biljke nakon nicanja mogu biti uništene nepažljivom kultivacijom ili nekim štetnikom. Kod dobro hibridnog sjemena izgubi se i u najpovoljnijim uvjetima za nicanje 1O%od zasijanih zrna, a u uvjetima i 15 do 20 %. Stoga za planiranu sklopa u berbi treba normu sjetve za gubitke u sjetvi od najmanje 1Odo najviše 20 %.

Dubina sjetve

Dubina sjetve kukuruza ovisi o tlu, temperaturi i vlažnosti tla, a što je povezano i s rokovima sjetve. Na srednje teškim, ilovastim tlima unutar najpovoljnijeg vremenskog roka sjetve i uz dovoljnu vlažnost površinskog sloja tla, dubina sjetve od 4 do 5 cm je najbolja za brzo i dobro klijanje i nicanje. U ranoj sjetvi, kada su temperature oko najnižih za klijanje i kada se sjetveni

sloj sporo isušuje, sjetva može biti i iznositi oko 3 cm. U suhom tlu, što je u zakašnjelim rokovima sjetve u svibnju ili kasnije, dubina sjetve je i sjeme treba položiti u vlažan sloj tla, ako je potrebno, i toliko duboko da to iznosi 7 do 8 cm na teškim glinastim tlima, odnosno oko 1O cm na laganim pjeskovitim tlima. Dublja sjetva nicanje usjeva i to oko jedan dan za svako dubine sjetve od 2,5 cm. Zaštita sjemena od napada bolesti i zemljišnih štetnika

Sjeme i mladu klicu kukuruza u tlu - u periodu sjetva-nicanjenapadaju brojni mikroorganizmi i štetnici, što može prorijediti usjev i time smanjiti potencijalne prinose kukuruza. U nas kupljeno sjeme kukuruza mora obvezatno biti fungicidima, što predstavlja djelotvoran

Tablica 1: Najraširenijihibridi kukuruza u Hrvatskoj.

Vegetacijska skupina Naziv hibrida Sjemenska

FAO 200

FAO 300

FAO400

FAO 500

FAO 600

Bc282 Bc Institut, Zagreb

Clarica 3893 Pioneer sjeme, Zagreb

PR38R92 Pioneer sjeme, Zagreb

Bc 354 Bc Institut Zagreb

PR38A24 Pioneer sjeme, Zagreb

PR37H24 Pioneer sjeme Zagreb

Bc408 B Bc Institut Zagreb

Pajdaš Bc Institut, Zagreb

Bc 418 B Bc Institut, Zagreb

Bc 4982 Bc Institut Zagreb

Zlatka CT Sjeme, Zaereb

PR37M34 Pioneer sjeme, Zagreb

PR36B08 Pioneer sjeme, Zagreb

PR36Rl0 Pioneer sjeme, Zagreb

Bc 5982 Bc Institut Zagreb

Bc566 Bc Institut, Zagreb

PR35P12 Pioneer sjeme Zagreb

PR34F02 Pioneer sjeme Zagreb

OSSK 552 Poljoprivredni institut, Osijek

OSSK 596 Poljoprivredni institut Osijek

Bc 678

Bc Institut Zagreb

PR34B23 Pioneer sjeme Zagreb

OSSK602 Poljoprivredni institut Osijek

zaštite od napada bolesti u tlu. osim mikroorganizama, velike štete kukuruzu mogu i zemljišni štetnici, a njima na prvom mjestu Ako ih ima puno, mogu potpuno uništiti usjev kukuruza u nicanju koji se onda morati presijati. i gotovo redovite štete od se na parcelama gdje je kukuruz sijan nakon lucerišta, djetelišta ili travnjaka. Stoga se tu obaviti zaštitu odgovarajuom zemljišnim insekticidima. Primjena insekticida može se obaviti tretiranjem po parceli, ako je prethodno velika brojnost

Najbolji i ekološki prihvatljiviji je polaganje insekticida u trake istodobno sa sjetvom, što mogu primijeniti svi oni koji na svoJ1m imaju opremu za takvu primjenu. Zaštitu od je obaviti i tretiranjem sjemena. taj zaštite

Slika 2: sklop kukuruza zbog napada zemljišnih štetnika

uspješan je samo onda ako je na parceli mali broj Za tretiranje sjemena mogu se koristiti

zaštitna sredstva

ujedno pruzaJu i zaštitu od ptica (vrana, fazana i dr.).

Europski No.1

LGS3.80 M I vrlo rani hibnd visoki sadržaj ulja

Diabolo PR i srednje rani hibrid visoki sadržaj ulja

LG 56.65 , ·srednj; kasni hibrid visoki potencijal prinosa ulja 1zma

DISTRIBUTERI:

ABM d.o.o. Koprivnica, d.o.o. Sv. lvan Žabno, Poljocentar d.o.o. Križevci, PZ PZ Napredak Županja

Sjemenarna Zagreb d.o.o. - uvoznik i distributer LG hibrida za Hrvatsku HR 10000 Zagreb„ JEMENARNA litnjak b.b., tel.: +0385 (Oll 2499 505, + 385 (Oll 2405 200. fax: +385 (0)1 2499 508; 32000 Vinkovci, Marije Zagorke 13, tel.:+ 385 (Ol32 308 589, + 385 (0)32 308 587, fax: + 385 (0)32 308 589 • http:l/www.sjemenarna.hr

SPREMANJE SJENAŽE

, NAVECIM

Spremanje sjenaže je 11utrka s vremenom", posebno na gospodarstvima s brojem krava. Veliku krme neophodno je u vrlo kratkom vremenu prosušiti, skupiti i usitniti, dovesti u silos i temeljito zgaziti. Za razliku od kukuruzne silaže, ovdje su sati, zato je neadekvatna (spora) mehanizacija usko grlo u spremanju sjenaže na

GOSPODARSTVIMA

U posljednjih nekoliko godina u nas se razvio broj i velikih gospodarstava u proizvodnji mlijeka. su nove staje, kupljena moderna oprema, nabavljene su junice i sada ih "samo" treba dobro hraniti i sve biti u redu. No, ovo "samo dobro hraniti" na proizvodnji dovoljnih kvalitetne sjenaženajvažnijem poslu koji je upravo pred vratima. Bez obzira o kojem dijelu Hrvatske se radi i tipu krme koja se proizvodi, neophodno je imati oko 0,5 ha po kravi krme od koje barem prvi i drugi i posljednji) otkos treba spremiti u sjenažu. Na gospodarstvima, s 30 i više krava, poželjno bi bilo sjenažu spremiti u silose (iz više razloga koji su analizirani u prošlim brojevima Mljekarskog lista). Pod silosima se razumijevaju i silo-hrpe ili trapovi te novija tehnologija spremanja krme u ili tzv. kobasice. Svim tim tehnikama siliranja je da velika i vrlo velika pokošene i provenute mase mora u vrlo kratkom vremenu biti spremljena jer svako kašnjenje u pravilu gubitke kvalitete krme.

Gdje je granica za gospodarstva"?!

Spomenutih 30 i više krava okvirna je granica i manjih gospodarstava, ali to je samo u odnosu na spremanje sjenaže u silose. Naime, misli se na gospodarstva koja mogu istovremeno trošiti i kukuruznu

silažu i sjenažu iz silosa, dakle moraju istovremeno imati otvorena dva silosa, a da to ne izazove nikakve gubitke niti kvarenje krme. Dva otvorena silosa moraju imati ukupnu dnevnu potrošnju od minimalno 2 m 3 sjenaže i silaže, a za takvu potrošnju treba okvirno 30-ak krava. Ako je potrošnja manja zbog manjeg broja krava, krma se kvari, zagrijava i stvara probleme u proizvodnji mlijeka pa je za manja gospodarstva prikladnije spremanje sjenaže u rolo-bale. Naravno, ni na velikim gospodarstvima "nije zabranjeno" spremanje sjenaže u rolo-bale, ali je svakako vo da glavnina sjenaže otkosi) bude spremljena u silosima.

gospodarstvima.

Damir Pejakovi~dipl. ing., HZPSS •

Za brzo i kvalitetno spremanje nužni su prikladni strojevi Nove farme grade se uglavnom za 50 i više krava. Na takvim je, dakle, gospodarstvima nužno spremiti barem 25 ha sjenaže od jednog otkosa i to ponoviti nekoliko puta u godini da bi "krmna baza" bila spremna za normalnu otplatu kredita. U rano za 50 krava treba 25 ha krme pokositi, prosušiti i u što vremenu pospremiti u silos. Taj posao od košnje do zatvaranja silosa treba obaviti najviše u 3 - 4 dana, u protivnom gubitci na kvaliteti krme biti preveliki. Svaka više na polju za pokošenu krmu gubitaka na

Slika 1: Na velikimgospodarstvimasjenažu mogusprematisamostrojevi velikog

kvaliteti (kišu ni spominjati). Pretjerano pak presušivanje sigurno velike gubitke i velik rizik od kvarenja sjenaže jer je takvu masu dovoljno sabiti. Idealan sadržaj suhe tvari za spremanje sjenaže u silos je oko 35 %. Masa s iznad 40 % suhe tvari vrlo se teško gazi. Dakle, za spremanje sjenaže je brzina jer ili treba od kiše ili ne dopustiti da se krma presuši. Stoga cijela linija strojeva za spremanje sjenaže mora biti" po kapacitetu ili od kose, silokombajna (ili samoutovarne prikolice), prijevoza i gaženja u silosu. O tome naših farmera" unaprijed dovoljno ne razmišlja, a ni sustavnog rada na organiziranju "logistike" nema u dovoljnoj mjeri. Tu se misli na strojne prstenove i/ili tzv. kontraktore jer si sve te strojeve sami mlijeka uglavnom ne mogu (ne smiju) priuštiti. su problem strojevi za skupljanje i usitnjavanje krme koji su uglavnom vrlo skupisamohodni kombajni ili velike samoutovarne sjenažne prikolice. Ti strojevi moraju imati od 4 - 5 ha/sat jer neophodno je puno hektara spremiti u samo nekoliko sati. I prijevoz i gaženje moraju biti da ne budu usko grlo. Na velikim gospodarstvima, s primjerice 100 krava (kakvih je danas sve više), neophodno je u samo nekoliko dana spremiti barem 50 ha krme u sjenažu. Imaju li oni to napraviti?! Avrijeme ne

Za ovaj posao su idealni tzv. kontraktori

Za spremanje sjenaže na i velikim gospodarstvima idealne su specijalizirane tvrtke za pružanje posebnih usluga mehanizacijom. U razvijenijim europskim zemljama zovu ih kontraktori, ili hrvatski ugovaratelji. Sama govori da s njima posao treba unaprijed ugovoriti. Toga u nas ni iz daleka nema dovoljno, pa je

Slika 2: Prikolicas valjcimaza brzi istovari raspodjeljivanjemasepo cijelojdužini silosa

mlijeka za posao spremanja sjenaže prepuštena sama sebi. Sustav, na žalost, do sada nije prepoznao nužnost niti podržao razvoj kontraktora u nas, pa u ovom najvažnijem proljetnom poslu specijalizirani mlijeka imaju puno problema. Na slikama je prikazana (u radu) specijalizirana mehanizacija službeno prvog hrvatskog kontraktora "Agro-Teama" iz Cirkvene Sveti lvan Žabno).

Detalji na koje treba posebno obratiti pažnju

Osim brzine spremanja, još je o nekim detaljima potrebno voditi brigu da bi proizveli visokokvalitetnu sjenažu:

• Ako je treba košnju po vremenu i nakon više dana, posebno lucerne i djetelina jer za njih je sadržaj izuzetno važan. Iz istog razloga treba svakako kositi poslijepodne i a ne ujutro.

• Odm.ah nakon košnje krmu rastresti po parceli jer gubitak vode je u prvih par

sati. Poželjno je koristiti kose s kondicionerima; za lucernu i djeteline s gumenim valjcima koji stabljiku, a za travu s udaraljkama koje na puno mjesta stabljiku i tako ubrzavaju otpuštanje vlage i ravnomjernije prosušivanje.

• Za spremanje u silose ne presušiti krmu - nikako više od 40 % suhe tvari u masi. Za to je (za vjetrovita i topla proljetna vremena) dovoljno i manje od 24 sata prosušivanja.

• Lucernu i djeteline što manje "dirati" da se što više

• Dužina sjeckanja krme za spremanje u silos: najmanje 5 cm, najviše 12 cm

• Gaženja nikad dosta i što težih strojeva (bolje potrošiti neki novac na unajmljivanje pravog stroja, nego upropastiti svu krmu)

• Ako se dodaju dodatci za siliranje, onda treba ugraditi dozator na kombajn ili samoutovarnu prikolicu - prskanje po površini silosa "ne igra" (bacanje novca)

• Podfolija za pokrivanje silosa

pokazala se vrlo djelotvornom, a nije skupa. Glavnu foliju obvezno dobro i opteretiti te zaštititi od

• Brzina trošenja sjenaže iz silosa: zimi > 20 cm/dan, ljeti > 30 cm/dan = osnovni preduvjet proizvodnje dobre sjenaže. Tome se moraju prilagoditi dimenzije silosa.

• Ne dopustiti ulaz zraka pod foliju tijekom izuzimanja sjenaže. lzuzimati prikladnim koji ostavljaju glatki rez i ne raskopavaju površinu otvora silosa.

razlika u hranidbi krava • uspješnih i manje uspješnih mlijeka je u kvaliteti krme koju proizvode. Prvi otkos je i i mora se spremiti na vrijeme (ove godine vrlo rano). Dobro obavijen posao spremanja sjenaže miran san mlijeka. Isplati se

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Slika 3: Prikladanstrojza djelotvornogaženjevelike sjenaže u jednomdanu .,

LUPINA',.up'•nasp J

U Egiptu je lupina uzgajanajoš prije 4 I godina. Rimljani su uzgajali lupinu

proizvodnja lupine

tek u devetnaestom

Lupine su nastale od divljih vrsta iz Sredozemlja i Amerike. U svijetu je lupinom zasijano oko milijun hektara.

Mr. se. Darko UherAgrotehnika za proizvodnju lupine

Lupine se mogu uzgajati u plodoredu poslije gotovo svakog usjeva, a u uvjetima i u monokulturi, što se ne su predusjev za kultura, a osobito za žitarice i okopavine. Prikladne su za interpolaciju dviju kultura za zelenu krmu ili zelenu gnojidbu. Obrada tla za lupinu provodi se po sustavu obrade tla zajarine. Vrijeme i broj oranja ovisi o predkulturi. Obrada završava dubokim jesenskim oranjem koje se na težim tlima izvodi na dubinu od 30 cm, a na lakšim tlima ispod 30 cm. Tlo za sjetvu treba pravodobno i kvalitetno prirediti. Lupinu rano sijemo, odnosno nam vrijeme dopusti a tlo se dovoljno prosuši. Za uspješnu proizvodnju lupina za zrno treba osigurati od 30 do 40 kg/ha dušika (startno), od 80 do 200 kg fosfora i od 90 do 100 kg/ha kalija. Za proizvodnju zelene krme lupinama treba osigurati od 60 do 80 kg dušika (pola startno, a drugu polovicu u prihrani). Lupine dobro reagiraju i na mikroelemente

Slika 1: Bijela lupina u cvatnji

RATARSKE I KRMNE KULTURE

molibden, cink i bakar. Prije sjetve sjeme treba inokulirati bakterijama Rhizobiumlupini, kako bi se fiksacija atmosferskog dušika koji, ako je dobro razvijen usjev lupine veže oko 200 kg/ha, a u povoljnim uvjetima i više, i do 300 kg/ha. Lupine se siju u kada je tlo zagrijano 4 i 5 °c. Za proizvodnju zelene krme, odnosno zelenu gnojidbu, lupine se mogu sijati i kasnije, tijekom vegetacije kao interpolirani usjev. Za proizvodnju zrna lupine treba sijati širokoredno (20 · 35 cm), a unutar reda na razmak od 1O do 12 cm. Za zelenu krmu i zelenu gnojidbu sije se u guste redove na razmak od 15 do 20 cm. sjemena po hektaru ovisi o vrsti, sorti, namjeni proizvodnje, uzgajanja, svojstvima tla, apsolutnoj masi i dr. Sije se 40 i 50 klijavih zrna po m 2 u proizvodnji zrna, a za zelenu krmu od 65 do 100 zrna po m 2 • Za zelenu krmu lupina se može sijati i u smjesama s drugim kulturama, ali svaku kulturu posebno. Dubina sjetve ovisi o tipu tla, pripremi i vrsti lupine. Sjeme bijele lupine treba sijati na dubinu od 4 do 6 cm, a plave i žute od 3 do 5 cm. U proizvodnji lupine nužna je minimalna njega. Pri širokorednoj sjetvi treba herbicidima (Basagran 600) suzbijati korove i prema potrebi kultivirati. Ako se lupina koristi za proizvodnju zelene krme ili za siliranje, ne provode se zahvati njege ni zaštite. Lupina brzo raste, ima gust sklop pa se korovi slabo razvijaju. Zbog toga što mahune lupine pucaju a sjeme se osipa, žetva se u proizvodnji sjemena obavlja višefazno ili dvofazno. Pokošeni usjev ostaje u otkosima da se osuši, a poslije toga obavlja se vršidba. U ovom žetva se obavlja kada je sjeme u mahunama na glavnoj stabljici na kraju voštane zriobe. Ako su u pitanju sorte koje ravnomjernije sazrijevaju a manje su sklone pucanju mahuna, žetva može

Tablica 1: kemijski sastav

Kemijski sastav

zrna lupine

slatka (g/kg)

Sirova vlakna

NDV = Neutralna detergent vlakna (celuloza, hem1celuloza, lignin, netopljivi pepeo)

KDV = Kisela detergent vlakna (celuloza, lignin, pepeo)

NET = ekstraktivne tvari

biti uglavnom jednofazna. No, u ovom se potreba da se prethodno usjev tretira desikantima. Tretiranje ovim sredstvima potrebno je i onda kada se lupine, a osobito kasnije sorte, uzgajaju kao naknadni usjev. Lupina se za sjeme žanje neposredno pred punu zriobu sjemena. Mahune pucaju, pa se žetva mora pravodobno i brzo obaviti. Sjeme lupine ima uvijek dosta vode u zrnu pa gaje potrebno prije uskladištenja dosušiti. Lupinu za zelenu krmu

koristimo u vrijeme kada formira dovoljno vegetativne mase i to s drugim krmnim kulturama, osobito kukuruzom za silažu da bismo miješanjem dobili bolju silaže. Lupinu za zelenu gnojidbu puštamo da raste dokje mraz ne "ofuri",odnosno daje do potkraj rujna ili listopada povaljamo valjkom, suprotno od pravca valjanja potanjuramo i zaoremo. Prinos zrna se dvije i tri tone, a zelene mase do 50

Slika 2: Zrno lupine

POSEBNA PONUDA NA BJELOVARSKOM PROLJETNOM SAJMU 23. - 25.03.2007.

predstavljamo vam

LuxDip 50 B

KRALJEVSKA ZAŠTITA ZA VAŠE KRAVE

v' Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm joda

v' Izvrsna vidljivost

\/ Vrhunska njega

V Potpuno zatvaranje

V Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre

Brzo i jednostavno pranje s

\/ Spremno za korišter

\/ Rastapa

\/ Njeguje kožu

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima:

Natura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273 __.Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116

Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 Agrocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

SASTAVLJANJE KRMNIHSMJESA

- Mr. se. Goran Kiš

nastaju prilikom promjene unaprijed okvira, koji su im bili zadani, te tada miješaju krmne smjese koje nisu uvijek najbolje za naše životinje. pogreške koje se javljaju na terenunajjednostavnije je riješiti. vrlo griješe pri miješanju svojih koncentrata s komercijalnim krmnim smjesama, odnosno miješanja kukuruza ili drugih žitarica sa sojom ili pak nekom dopunskom smjesom. Zbog takvih razmišljanja, te zbog pitanja koje postavljaju sami bit prikazani neki primjeri jednostavnog sastavljanja krmnih smjesa od dva i više krmiva.

Metoda "kvadrata" lagana je, direktna i jednostavna. Vrlo je pogodna za miješanje dva krmiva, odnosno, dobivanje poželjne koncentracije jedne hranjive tvari iz dva krmiva, te je kao takvu i koristiti. Svi prikazani primjeri predstavljaju samo neke od kombiniranja krmiva u krmnim smjesama koje možemo koristiti sami, korištenjem papira, olovke i kalkulatora i neizostavnih Tablica hranjivih vrijednosti krmiva i potreba životinja.

Kombinacija krmne smjese od dva krmiva

Primjer 1: Sastavite krmnu smjesu s 20 % proteina (SP), ukoliko imate kukuruz s 8 %SP i sojinu s 43 %SP - (bazirase na samojednoj hranjivoj tvari iz raspoloživih krmiva).

Željeni sadržaj proteina upisujemo u sredinu kvadrata, dok u lijeve kutove upisujemo sadržaj proteina u željenim krmivima. Oduzimamo manju vrijednost od dijagonalno preko cijelog kvadrata. Na kraju udio svakog pojedinog krmiva u smjesi.

U posljednje vrijeme postoji sve tendencija da sami na svojim gospodarstvima miješaju krmne smjese za svoje životinje. se s mnogim savjetima i s bezbroj receptura kako sastaviti krmne smjese, koje ih nerijetko zbunjuju.

Kukuruz8%

Soja 43%

43-20=23 (23/35)xl00=65,7% 20-8=12 35 c:) (12/35)xl00=34,3% 100,0%

Nakon što od svake vrijednosti oduzmemo manju zbrojimo ih (23+ 12=35). 35 predstavlja 100 % nove smjese koja ima 23 jedinica kukuruza i 12 jedinica soje. Sada nas zanima koji su to postotni udjeli za svako krmivo ili formulom: 100 % 35 jedinica, koliko posto 23 jedinice (kukuruz}

100%: 35 = ?%: 23

100x23/35 = 2300/35 = 65,71 % Isto ponovimo i za drugo krmivo, odnosno sojinu

Provjera:8x0,657 + 43x0,343 = 20,0%SP

Primjer 2: Sastavite obrok za tov junadi do 250 kg težine sa 14 % SP u suhojtvariiz dopunskekrmnesmjeseza tov junadi koja sadrži 30 %SP i 12 % vlage i silaže kukuruznog klipa koja sadrži5 %SPi 42 %vlage.

U ovom primjeru se s krmivima suhe tvari (ST), odnosno vlage. Jednostavno miješanje ovih krmiva kao u prethodnom primjeru bilo bi ravno miješanju krušaka i jabuka, zbog toga se ova krmiva prije miješanja moraju svesti na istu ST, te tek tada miješati. da je potreba junadi u SP izražena na suhoj tvari (O%vlage)

onda treba i sadržaj SP u silaži klipa kukuruza na O % vlage odnosno 100 %ST.

Ako silaža u 58 % ST (100 - 42) sadrži 5 %SP onda u 100 %ST sadrži: 58: 5 = 100: x; >x= (5x100)/58 = 8,62%SP.

Ako dopunska smjesa u 88 %ST (100 - 12) sadrži 30 %SP onda u 100 %ST sadrži: 88 : 30 = 100 : x; > SP = (30 x 100) /88= 34,1 %.

Dobili smo nove vrijednosti krmiva, svedene na istu vlagu, te smjesa sada ima 34, 1, a silaza 8,62 % SP umjesto prijašnjih 5 %.

Silaža: 8,62%

34,1-14=20,10 ~, (20.10/25,48)xl00=78.89 % 25,48 100,00 %

Postupak kako dobiti udjele namo na isti kao u predhod(postotke} za svako krmivo nom primjeru.

da june pojesti dnevno 6 kg ST hrane, za svako krmivo to iznosi: (21,11/100) x 6 = 1,27 kg ST dopunske krmne smjese i (78,89/100) x 6 = 4,73 kg ST silaže klipa kukuruza. Ili ukupna konzumacija hrane za naše june iznosi 1,27 + 4, 73 = 6 kg ST. junetu dajemo si lažu s 58 %i dopunsku s 88 %ST. Stoga se udjel krmiva u obroku za

sadržaj vlage krmivima. Dakle june dobiti: 1,27 : 88,0 = x:100; x= (1,27x100)/88 = 1,44 kg dopunske smjese i 4, 73 : 58,0 = x:100; x = (4,73x100)/58 = 8,16 kg svježe silaže klipa kukuruza.

Kombinacija krmne smjese od više krmiva

Kada sastavljamo krmnu smjesu od više od dva krmiva, tada kao kriterij miješanja nije više samo jedna hranjiva tvar (u prethodnim primjerima SP) moramo koristiti i drugu važnu komponentu hrane, a to je energija.

Primjer 3: Sastavite krmnu

smjesu s 20 % SP i 7,0 MJ!kg NEL, ukoliko imate kukuruz s 8 % SP i 7,8 MJ/kg NEL;sojinu s 45 % SP i 7,9 MJ!kgNEL,te suncokretovu s 37 %SP i 5,0 MJ!kgNEL-sastavljanje krmne smjese bazira se na više hranjivih tvari (SP i NEL) iz raspoloživih krmiva.

• najprije kombiniramo dva krmiva na prije opisan tako da uravnotežimo sadržaj SP, dok nam je u prvoj smjesi vrijednost NEL-a biti viša od željene (ako na sadržaj NEL-a kod prvog kombiniranja ne obratimo pozornost i on nam ispadne manji - to ne predstavlja nikakav problem tada druga kombinacija mora biti viša, odnosno od prethodne).

• nakon toga m1Jesamo drugu smjesu, slobodnim izborom krmiva koja zadovoljiti potrebe za SP, ali ovaj put izbor krmiva mora biti takav da nam NEL u ovoj smjesi ispadne manja od željene (biramo krmiva slabije energetske vrijednosti).

U drugoj kombinaciji biramo ili dva krmiva koja su nam od onih koje smo koristili ili jedno novo krmivo, a drugo korišteno (u našem primjeru kukuruz).

Sve kalkulacije ponavljamo kao iz prve smjese

• smjesa je i ona željena smjesa za koju smo unaprijed zadali

Mljekarski list 04/2007.

smiesa1s 20%SPi > 7.0MJ/kgNEL

Kukuruz8% 20%

Soja 45%~------~

udjela (%) krmiva istovjetno je kao u prethodnim primjerima, te dobijemo prva se smjesa sastoji od 67,57 % kukuruza i 32,43 %soje.

Sada svaki taj dobiveni postotak množimo s energije za pojedino krmivo (kukuruz - 67,57

=25c';(67,57 x 7,8MJ)/100 = 5,27MJ/kgNEL

=J2c';(32.43 x 7,9MJ)/100 = 2.56MJ/kgNEL

37 100,00% = 7,83MJ/kgNEL

x 7 ,8 = 527 ,05 i podijelimo sa 100 jer smo imali postotak, te dobijemo 5,27 MJ/kg NEL-a.

Isto ponovimo i za drugo krmivo (sojinu pa te dvije zbrojene vrijednosti predstavljaju energiju naše prve smjese, odnosno 7,83 MJ/kg NEL-a.

smjesa 2 s 20%SPi < 7.0MJ/kg NEL

Kukuruz8% 20%

Sune.s. 37%

parametre, odnosno željene vrijednosti za 20 % SP i 7,0 MJ/kg NEL.

• kod smjese imamo

=17c:::>(58,62 x 7,8MJ)/100 = 4,57MJ/kgNEL

= 12c:::>(41,38x 5,0MJ)/100 = 2,07MJ/kgNEL

29 100,00% = 6,64MJ/kgNEL

jednostavno m11esanje krmiva, odnosno, krmnih smjesa 1 i 2 koje su obje željenog sadržaja SP, no NELje kod jedne a kod druge manji od

HRANIDBA

željenog NEL-a(preduvjet za miješanje krmiva metodom kvadrata).

Svi su jednaki kao u miješanju smjese s dva krmiva.

• da smo jedno krmivo (kukuruz) imali u dvije smjese, moramo doznati koliko kojeg krmiva umiješati u smjesu.

smjesa3 s 20% SPi 7.0MJ/kgNEL SmjesaI ~------~

• zastupljenost pojedinih krmiva u traženoj krmnoj smjesi 3: = 7,83MJ

Kukuruz: u 1. smjesi: 100:30,25 = 67,57:x > 30,25*67,57/100 = 20,44 (100%: 1. smjese u 3. smjesi = % kukuruza u 1. smjesi)

Kukuruz u 2. smjesi: 100:69,75 = 58,62:x >69,75*58,62/100 = 40,89 (100 %:-2. smjese u 3. smjesi = % kukuruza u 2. smjesi)

Smjesa2 =6,64MJ 7,0MJNEL

Sojina u 1. smjesi: 100:30,25 = 32,43:x > 30,25*32,43/100 = 9,81 (100%:1. smjese u 3. smjesi =%soje u 1. smjesi)

Sune. u 2. smjesi: 100:69, 75 = 41,38:x> 69,75*41,38/100 = 28,86 (100%: 2. smjese u 3. smjesi = %

suncokreta u 2. smjesi) · Odnosno krmna smjesa se sastoji od: 61,33 % (20,44 + 40,89) kukuruza, 9,81 % sojine i 28,86 % suncokreta.

Kod metode miješanja krmiva kvadratom moramo paziti da vrijednosti prvog i drugog krmiva budu odnosno manje od željene koncentracije neke hranjive tvari. To da ukoliko želimo smjesu s 20 %SP,jedno krmivo mora imati manji, a drugo viši% SP. Ne smijemo imati dva krmiva s više ili manje od 20 %SP jer se tada njihovim miješanjem ne može dobiti srednja vrijednost.

1 Oprema za staje

Zavjese - mreže

boksovi

krmne zabrane madraci

pregrade (termo) pojilice skreperi

- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajn-frizijske pasmine

Mekušanska cesta 62 - HR-47000 Karlovac - L nedagro@hi.htnet.hr • www.nedagro.hr

Tel. /fax: 047 654 292 -1 Mob.: 098 365 857 _J

KAKO POSTUPATI

S GNOJOVKOM

lntenziviranjem proizvodnje mlijeka broja stoke na farmi. se i proizvedenog gnoja. a na broju novih farmi radi se o velikim gnojovke.

- Iva dipl. ing. puta gospodarstvo i nema dovoljan broj hektara za izvoz gnojovke pa se i tu javlja pitanje, koliko se može na istu površinu izvesti gnojovke za kulturu.

Zakonska regulativa

Naši poljoprivrednici ne moraju za sada izvoziti organska gnojiva prema propisanom kalendaru Europske unije, uglavnom izvoze prikupljeni gnoj. Uz ostale zakone i pravilnike koji se odnose na pravno tuiz zaštite okoliša, postupanje s gnojovkom u Hrvatskoj najbliže je Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od štetnim tvarima (NN, 15/92) i Pravilnikom o uvjetima kojima farme moraju udovoljiti te uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN,136/05). Prema propisu gnojovka je kao smjesa krutih i životinja prikupljena tzv. ignojavanjem.

Maksimalna dopuštena gnojovke i zabrana korištenja (NN, 15/92)

U susjednoj Sloveniji nitratnom direktivom je propisan postupanja sa svim gnojivima, pa i organskim gnojem koji izvoze u rokovima i ovisno o uzgajanoj kulturi i planiranom prinosu. Primjena gnojiva

je samo uz gnojidbeni nacrt i analizu tla, a su dopuštene hraniva po hektaru. I kod nas se donošenje propisa o korištenja gnojiva i izvoženja organskih gnojiva. Poljoprivredni moraju biti svjesni da preporui vrijeme primjene smanjiti tla i vode nitritima, dok biljke u mjeri iskoristiti dana hraniva. prema preporuci, nakon analize tla i hraniva iz organskih gnoj iva za pojedinu kulturu, mogu se smanjiti troškovi proizvodnje na gospodarstvu, što je danas itekako primjene gnojovke se gnojovku izvozi zimi za i vjetrovitog dana kada se ne može oranjem unijeti u smrznuto tlo. Zimi vegetacija miruje i javljaju se gubitci hraniva, posebno isparavanje dušika. Nikako se gnojovka ne smije izvoziti na poljoprivredne površine ako je: tlo vodom, duboko smrznuta, na nagnutim terenima, ako je usjev u osjetljivoj fazi, ukoliko su visoke

9 Maksimalna donuštena gnojovke u poljoprivrednom tlu je do 60 m 3/ha godišnje, a u izvanvegetacijskomrazdoblju (listopad - travanj) dopušteno ie trošiti do 30m3/ha na izloženim velikom riziku odna poljoprivrednom tlu vodom, pokrivenom snijegom i smrznutom p0Jjoprivrednom tlu 10 u prozvodnji i ljekovitog bilja Zabranjena unutar 30 dana oriie zriobe i berbe je s gospodarstva na kojemu su bolesti s korištenje otpornim na uvjete u gnoiišnoj jami gnojovke u priobalnom pojasu, uz vodotokove do 10 m udaljenosti,uz vode 70 m udaljenosti te na vodozaštitnom ooiasu pomiješane s gradskim muljem, kompostom od gradskog mulja i otpada

temperature ili slijedi jak mraz i, naravno, tamo gdje može do podzemnih voda.

Najgore je što gnojovku izvoze na livade i oranice zimi kada je ne možemo zaorati odmah u tlo jer vegetacija miruje i biljke ne mogu koristiti izvezena hraniva u kratkom vremenu.

Idealno vrijeme za izvoženje gnojovke su mirni, prohladni dani, bez vjetra, vrijeme, a tlo je u stanju umjerene vlažnosti. Ako je tlo pokriveno nekom od kultura (travnjaci, žitarice), ona mora biti u stanju usvojiti dana joj hraniva.

Gnojovka se sakuplja u jamama ispod staje ili u lagunama izvan staje, ovisno o samoj farmi. Ako prikupljena gnojovka stoji 30 - 120 dana, smatra se da je dovoljno prevrela i da je to zreo organski gnoj. je na oranicama u primjerenim u pravo vrijeme i za i mirnih dana bez vjetra se kanala i vodotokova, a biljke dana hraniva najbolje iskoristiti. Sastav i doziranje gnojovke U literaturi postoje podatci koliko hraniva iz gnojovke (dušika, fosfora, kalija) biti odmah na raspolaganju biljkama ako se primjeni u najpogodnije vrijeme. Tako iz jednog m 3 iskoristiva je 2,5 kg dušika, fosfora 0,4 kg i kalija 3,7 kg kada se gnojovka primjenjuje na izlasku iz zime. Zbog brzog isparavanja, dušik je najosjetljiviji na vrijeme primjene, dok fosfor i kalij ne ovise toliko o vremenu primjene u polju. Gnojovkom se smatra - kalijeva gnojivo (u svinjskoj gnojovci prisutno je, više fosfora nego kalija).

MljtdcarskiliJJt04/2007.

Optimalne doze gnojovke su 20 - 25 m 3 na hektar. Pretpostavlja se da u toj ima 80- 100 kg dušika, 25 kg fosfora i 200 kg ili više kalija te oko 50 kg kalcijevog oksida. Dakle, ima previše kalija i dušika, a premalo fosfora koji ima ulogu u postizanju dobrih prinosa. Osim toga, u kiselim tlima fosfor je blokiran pa ga biljke ne mogu koristiti. Bilo bi dobro kada bi se na tržištu moglo nabaviti gnojivo s sadržajem fosfora, ali nažalost za sada je do toga teško

Naši poljoprivrednici misle da je gnojovku koristiti u ali ipak postoje preporuke iznad kojih se ne bi trebalo Tako za jedan dio ratarskih kultura - kukuruz i repu ne bi se smjelo izvesti više od 60 - 80 m 3 po hektaru, a za ozimu pšenicu i 40 - 60 m 3 • Nikako se ne izvesti je na snježni iako se to na terenu vidi.

Previše gnojovke dovodi i do zakiseljavanja tla što uzrokuje druge probleme u proizvodnji i poskupljuje proizvodnju jer se javlja potreba za mjerom kalcizacije. Zato je na gospodarstvima potrebno napraviti plan izvoženja gnojovke po pojedinim parcelama te zabilježiti da bi se znalo koliko je izvezeno tijekom godine i da se može pravilno rasporediti.

U prevelikih a u izvoženja na poljoprivredne površine, višak gnojovke može se iskoristiti za proizvodnju energije što se radi u nama susjednim zemljama.

Upotreba gnojovke u travnjaštvu

Za djetelinsko - travne smjese u godinama punog korištenja dovoljno je 30 - 40 m3, a da se u smjesi ne naruši odnos trava i djetelina. s u DTS-u poremetit se odnos trava i djetelina te pogodovati jednoj ili drugoj vrsti i pojavi korova. Djeteline su kalija i fosfora, dok su trave dušika. Kada je u suvišku jedna vrsta hraniva to pogoduje jednoj od kultura a druge se potiskuju.

Za zasijane travnjake koja se tijekom godine izveze ne bi trebala 50 - 75 m 3 po hektaru. Prevelika gnojovke na travnjacima uzrokuje pojavu korova koji kvare krmnu vrijednost zelene mase i sjenaže pa se treba držati na. Kako je gnojovka u prvom redu kalijevo gnojivo, može do luksuzne asimilacije kalija pa nastaje preširok odnos kalija i natrija kojega bude premalo u krmi. Ako se pretjera s može do ispiranja kalcija se smanji u krmi. Na travnjacima gnojovku treba primijeniti barem 30 dana prije planirane košnje, o stanju parcele.

U svezi korištenja gnojovke i proizvodnje bilja, poljoprivrednicima je namijenjen knjiga biljne proizvodnje" u izdanju Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. je namijenjen svih mjera primijenjenih tijekom godine na pojedinim parcelama).

Citracentar~

proširite

svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah

odabir u zemlji porijekla

jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

- Mr. se. Antun

Pojedini smatraju pod teladi do dva dana nakon završetka fiziološkog graviditeta.

Dijelimo ih na rane i kasne, ovisno o stadiju graviditeta, te na zarazne, nezarazne i umjetne. U broju plodovi su mrtvi. Umjetni se izaziva kada je da je npr. plod uginuo.

Zarazni

Zarazni su posljedica štetnog djelovanja mikroorganizama, odnosno virusa, bakterija, rikecija na gravidnu maternicu, plod i/ili plodne ovojnice. U tu skupinu spadaju i koje uzrokuju neke vrste nametnika (parazita). je jedini simptom infekcije pojedinim vrstama mikroorganizama, kao na primjer kod Qgroznice i bruceloze, te da se javlja kod broja životinja u stadu (ovce i koze). mogu biti posljedica infekcija te se u tom javljaju kao sekundarni simptom (leptospiroza). Kao što smo prije naveli, mogu biti rani i kasni, ovisno o stadiju graviditeta. Kod kasnih (zadnja graviditeta) dolazi i do komplikacija poput zaostajanja posteljice, jalovosti ili upale spolnih organa. Važno je napomenuti da životinja u velikom broju izazivaju mikroorganizmi koji ugrožavaju i zdravlje ljudi (zoonoze). su po zakonu (Naredba) dužni prijaviti veterinarskoj službi svih životinja. Veterinar se mora odazvati na svaku prijavu i pritom mora uzeti materijal za mikrobiološku i serološku pretragu (krv, fetus, posteljica) i poslati ga u laboratorij, kako bi

(abortus)

životinja predstavlja veliku štett a osobito kravljeg mlijeka. Poc se smatra izbacivanje nezrelog ploda iz matemic< prije fiziološkog završetka graviditeta

se utvrdio uzrok

Zakon je obvezao da mora prijaviti i veterinara da mora uzeti materijal za pretragu i poslati ga u Hrvatski veterinarski institut ili Veterinarske zavode. zaraznih ugrožavaju zdravlje ljudi i mogu uzrokovati smrt (Q-groznica, bruceloza)!!!

Preventiva zaraznih

Glavna mjera u suzbijanju zaraznih je umjetno osjemenjivanje. U Hrvatskoj se ova metoda koristi jedino u govedarstvu i svinjogojstvu, dok se kod drugih životinja, osobito u stvu i kozarstvu, nažalost ne koristi. Prednost umjetnog osjemenjivanja je u zdravstvenom nadzoru rasplodnjaka (bikova, nerasta),jer je zakonski da se za umjetno osjemenjivanje smije koristiti sperma zdravih životinja koje su pod stalnim zdravstvenim nadzorom veterinara.

Kao što smo napomenuli, umjetno osjemenjivanje se u Hrvatskoj ne koristi u i kozarstvu, stoga je posebnu pažnju potrebno posvetiti nabavi novih rasplodnjaka i ovnova). Oni moraju potjecati iz zdravih i provjerenih uzgoja i bez obzira na dobro zdravstveno stanje i kondiciju potrebno im je izvaditi krv te je poslati u Hrvatski veterinarski institut. U da su rasplodni ovan ili jarac inficirani, u sezoni pripusta mogu zaraziti cijelo stado, te ako se radi o bolesti koja se suzbija po zakonu, postoji nost da se cijelo stado mora neškodljivo ukloniti. Svakako je da se rasplodnjaci nabavljaju iz provjerenih uzgoja i prije sezone pripusta, kako bi se bez

žurbe provjerila njihovo zdravlje Pravovremena otkrivanje zaraznih spada u preventivnu mjeru jer tako njegovo daljnje širenje.

U preventivne mjere nja ne samo nego i drugih zaraznih bolesti, spada i dezinfekcija i deratizacija staje i drugih objekata. Jedan od uzroka je leptospiroza - bolest koju prenose glodavci, ponajprije štakori.

Nezarazni

Mnogo je uzroka nezaraznih a dijelimo ih na unutarnje i vanjske. je da se naJcesce javljaju Životinje mogu pobaciti u svim stadijima graviditeta, kao i kod zaraznih Unutarnji uzroci mogu biti: nježna konstitucija krave), hormonalni smetnje u razvoju maternice tijekom graviditeta (priraslice), torzija (uvrtanje) pupkovine, višeplodnost kod uniparnih životinja (krava), kolike i timpanija. Vanjski uzroci mogu biti: zatim posljedica pogrešne hranidbe ili može izazvati grubo postupanje sa životinjama, udarci, padovi, transport ili dugo Uzrok može biti i koja može dovesti do kontrakcija maternice. Neizbalansirana hranidba može dovesti do kao i napajanje hladnom vodom. U koza je vrlo posljedica udaranja rogovima. nezaraznih

Gravidnim životinjama moramo kretanje, a prije poroda ih smjestiti u i prostaje. Poželjno je životinje u suhostaju, a pogotovo one koje su

Mljekarski lu;t 04/2007.

pred porodom, odvojiti od stada. Hranidba mora biti graviditetu; moramo prežderavanje i gladovanje životinja. Krmiva moraju biti kvalitetna, odnosno dva do tri tjedna prije poroda životinje se moraju postupno navikavati na krmiva koja se koristiti tijekom laktacije. Poželjno je dva mjeseca do mjesec dana prije poroda dati životinjama vitaminskom ine ral ne preparate, osobito vitamine A, D, E i minerale selen i kalcij (fofor). Tako osigurati normalari razvoj ploda u zadnjoj graviditeta i bolju zaštitu kolostrumom.

Potrebno je izbjegavati transport visokogravidnih životinja jer dolazi do stresa koji može rezultirati Spomenuli smo da su udarci rogovima uzrok ali i raznih dijelova tijela koza, paje preporuka uklanjanje rogova kozama.

Na kraju još jednom upozoriti da su dužni svaki prijaviti nadležnoj veteri-

narskoj službi! Veterinar mora uzeti krv, a po i plod i plodne ovojnice i poslati ih na

Prehladna voda može uzrokovati

ELEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

www.elektrotehnika.hr

za automatsko pranje

Tip RBH 300 - 1600 lit

Tip RBC 1500 - 1O000 lit

STRATEGIJA

U nastavku planiranih tematskih predavanja za 2007. godinu.

HRANIDBERASPLODNOG

PODMLATKA I KRA

VA

Htvatska mljekarska udruga i Uredništvo

Mljekarski list u

sklopu "Škole nastave"

organizirali su 13.ožujkaove v godine edukativna predavanja na

ZA VISOKUMLIJECNOST

- Vera dipl. ing.

Predavanja su održana u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, na Sljemenu.

O hranidbi krava se govori i dosad su napisani mnogobrojni tekstovi u Mljekarskom listu, što samo po sebi govori o važnosti hranidbe u postizanju visoke proizvodnje mlijeka. Ono što daje posebnost ovom izlaganju je to što je voditelj programa prof. dr. se. Darko Grbeša detaljno govorio upravo o hranidbi rasplodnog podmlatka (teladi i junica), kao bitnom preduvjetu za othranu krava visokih proizvodnih potencijala.

Interes za ova predavanja bio je velik; sudjelovali su predstavnici mljekara: Dukat d.d., Vindija d.d., KIM Mljekara Karlovac d.d., Ledo d.d., Meggle Hrvatska d.o.o., Belje d.d. - Mljekara Beli Manastir, PIK Rijeka - RJ Mljekara, Zdenka d.d., te farmeri i iz HZPSSi HSC.

U nastavku predavanja mr. se. Krešimir Salajpal se vezao na izlaganje prof. dr. se. D. Grbeše s predavanjima o proizvodnim bolestima teladi.junica i krava.

Obzirom da je za ovu tematiku vladalo veliko zanimanje, a vremena je bilo premalo, smo u brojevima Mljekarskog lista detaljnije pisati upravo o ovoj problematici kako bi educirali šire i sve one koji su bili prisustvovati edukaciji.

ltljekarski /t:,;t ()4/2007.

U dijelu programa predstavljeno je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

iz Stare Subocke kod Novske. Gospodin Bojan vrlo je iskustveno govorio o primjeni strategije hranidbe za visoku na farmi

Hranidbi se na njihovom gospodarstvu pridaje velik U postizanju tako dobrih proizvodnih rezultata, kako u kvantitativnom tako i kvalitativnom smislu, sasvim sigurno mjesto zauzima dobro izbalansirana hranidba. Ali ono što je u ovom bitno. to

temuvažnostihranidbeteladi, junica i krava za postiza-

nje visoke proizvodnje mlijeka. je: da toga nismo svjesni samo mi, je takvog uvjerenja i gospodin kao odgovorna osoba za pripremanje i primjenu ovakve hranidbe na farmi

Iz izlaganja gospodina Vukašitako i u nevezanom razgovoru s njim doznali smo pojedinosti.

OPG · Gospodarstvo Marka bavi se proizvodnjom mlijeka 40 godina. U posjedu imaju 60 ha vlastitog zemljišta i 120 ha u zakupu. Na obradivim površinama proizvedu voluminoznu

Prof dr. se. Darko Grbešaje govorioo važnosti hranidbe u postizanju visokeproizvodnjemlijeka

A gospodinBojan je predstavio OPG - gospodarstvokojeje na drugommjestu po proizvodnjimltfeka u Hrvatskoj

krmu: sijeno livadnih trava za podmladak, sijeno lucerne za krave u laktaciji, kukuruznu silaža, sjenažu djetelinsko-travnih smjesa, silažu pšenice i ozimog graška. Ukupno posjeduju 307 grla stoke, od toga je 145 krava u laktaciji s proizvodnjom od 8 800 litara mlijeka u laktaciji. Farma je tipa kose Do 2004. godine proizvodnja mlijeka se zasnivala na simentalskoj pasmini goveda i godišnjoj proizvodnji od 315 000 litara mlijeka, a nakon toga prelaze na pasminu holsteinfriesien. Na samom kada su nabavili ovu pasminu, bilo je dosta problema jer je proizvodnja po kravi pa su stoga imali i mnogo zahtjeva u hranidbi krava, osobito u prvom dijelu laktacije. Taj period laktacije je dosta osjetljivo razdoblje kojem bi se trebala posvetiti velika pozornost i probleme s bolestima papaka, poremei mastitisu. Tada imje umnogome pomogla struka. i

OPG

je uspjelo riješiti probleme, a 2005. godine na njihovoj farmi je proizvedeno 704 000 litara, dok je 2006. proizvedeno 888 000 litara mlijeka visoke kvalitete. Prema analizi mlijeka, koju obavlja Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima, korigiraju obrok krava, jer iz rezultata analize mogu koje je komponente u obroku previše ili premalo. Mlijeko je u ekstra klasi (oko 15 000 mikroorganizama i oko 350 000 somatskih stanica), a predaju ga DUKATU d.d. Za litru proizvedenog mlijeka, prema sadašnjem sastavu i kvaliteti, dobiju 2,44 kn +poticaj.U hranidbi krava koriste nusproizvode industrije alkohola, piva i mlinske industrije. bitna komponenta je dodatak masti, aminokiselina i minerala u kelatnom obliku. Znaju da visoku proizvodnju mlijeka treba pratiti i upotreba ovih komponenenata smjese. Na svom gospodarstvu sami

proizvode (sastavljaju) smjesu za hranidbu krava koje su prema hranidbenim potrebama podijeljene u 4 kategorije. Prema proizvodnim potrebama daj im u krmu, tako da se ne pogreške u balansu i kvaliteti hrane. Hrana je dostupna kravama 24 sata na dan, u TMR obliku. i teladi je hrana dostupna non-stop, a navode da od teleta žele dobiti dobrog i kravu visoke proizvodnje mlijeka. Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, pored obitelji (gospodin Marko je vlasnik OPG-a) i obitelji i zet Bojan koji nam je prezentirao gospodarstvo) zaposleno je još 8 osoba, koje obavljaju mužnju i ostale poslove vezane za proizvodnju mlijeka. Vidimo da ovo gospodarstvo funkcionira kao firma u kojoj svatko uspješno svoj dio posla. Bitan je boravak u samoj staji, jer se upravo ondje može mnogo toga otkriti na vrijeme. Primjerice, koja se krava tjera ili koja slabije jede i odmah u akciju rješavanja problema. Vlasnici su svjesni da je proizvodnja mlijeka zahtjevan posao, a uspješna organizacija posla na ovakvoj farmi jedan je od segmenata kvalitetno posla. Uvidjevši da su to uspješno svladali, su svoje stado proširiti. U planiraju proizvoditi i do 1 milijun litara mlijeka godišnje. Svakako, posla tu biti puno No, s obzirom da su do sada mnogo ne sumnjamo da i slušati struku i na pravilan voditi farmu. Nova iskustva i nove tehnologije što je vidljivo i u današnjoj proizvodnji.

Gospodin je da nije lako raditi ovaj posao, ali ljubav i briga o životinjama, a dakako i svakodnevno novih spoznaja o proizvodnji, garantirana uroditi dobrim rezultatima - proizvodnjom mlijeka visoke kvalitete.

Mljekarski list 04/2007.

3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com ...

<;Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgovcima diljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEfN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije NOVO!

JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone

junice vrhunske kvalitete iz AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od

<Budite korak ispred! fnf!estirajte u bolju

KraljaTomislava22,HR-48260Križevci Telefon:048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636

VRIJEDNI MLIJEKA SVJESNI DA ZNANJA NIKAD

DOSTA -

Gost bio je Thomas E. Dobler - konzultant za proizvodnju mlijeka iz države Colorado. Aktivnost su podržale udruge mlijeka i udruge uzgajatelja goveda, posebice Savez udruga uzgajatelja simentalskog goveda - CroSim.

Radionica je održana u trajanju od tri tjedna na tri mjesta: Požega, Bjelovar i Zagreb. U Požegi je, kao i na ostalim mjestima, prisustvovao velik broj sudionika što govori o važnosti tema, ali i zainteresiranosti za edukacijom. Svakodnevo svladavanje novih znanja i tehnika umnogome mlijeka da svoju proizvodnju još boljom. Organizator napominje kako je to svrha predavanja. razina znanja, ali i povezanost mlijeka sa cima, stvorit temelj daljnjem razvoju i poboljšanju proizvodnje mlijeka. Znamo da je higijena i kontrola kvalitete mlijeka važan segment svake ozbiljne proizvodnje. I ne trud i velik angažman Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta da svoje znanje i iskustvo prenesu proizvomlijeka.

Mnogo je tema u sklopu Radionice "Higijena i kontrola kvalitete mlijeka": Važnost proizvodnje kvalitetnog mlijeka, navanje gubitaka zbog loše kvalitete

Tijekom tri tjedna u organizaciji agencije USAID/DAI održani su seminari "Higijena i kontrola kvalitete mlijeka" i 11Reprodukcija stada". Velika predavanjima i ne s obzirom na

izbor Naime, predavanja iz higijene i kontrole kvalitete mlijeka održali su Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu: prof. dr. se.

Jasmina Havranek, prof. dr. se. Neven

dipl. ing.

Antunac, doc. dr. se. Samir Kaliti Nataša Mikulec, dipl. ing.

mlijeka, Definicija kvalitetnog mlijeka (prema EU standardima) i kako to ostvariti, Smještaj i higijena krava, Principi hranidbe krava u suhostaju i hranidba junica, Kako somatske stanice i mastitis, Pravila kod mastitisa, Procedura kod mužnje i Održavanje opreme za mužnju i mlijeka. Sudionici Radionice svakodnevno su poreprezentativna obiteljska gospodarstva.

Drugu radionicu "Reprodukcija stada" vodio je doc. dr. se. Goran s Veterinarskog fakulteta Sveu Zagrebu. I na ovim je

predavanjima bila velika. Po istom principu održavanja seminara "Higijena i kontrola kvalitete mlijeka" predavanja su održavana u predavaonicama i na farmi. Dr. A. Phatak iz Amerikeza zdravlje stada i reprodukciju pomogao je u održavanju ovih predavanja. mlijeka su mogli dosta korisnih informacija koje im u segmentu reprodukcije stada. Naravno, doc. dr. se. G. je o ovim temama pisao u Mljekarskom listu, a i svojim radovima preko Mljekarskog

Edukacija na farmi - najbolji za usvajanjeznanja!

ŠTALAZAMUZ

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo:

POUZDANOG PARTERA - objekti govore za nas

NAJPOVOLJNIJU CIJENU na hrvatskom tržištu

KVALITETU po europskim standardima

BRZINU IZVEDBE Vašim potrebama

U RUKE sistem izvedbe objekata

ISKUSTVO sa preko 50 štalskih objekata

EDUKACIJA

lista prenositi svoje znanje i veliko iskustvo.

USAID planira nastaviti s ovakvim Radionicama. Sigurno je da edukacije ostvariti svoju svrhu, jer je sve više dobrih primjera proizmlijeka koji su proizvodnju na svojim gospodarstvima rentabilnom. Od proizvodnje mlijeka može se dobro živjeti, ali se mora i puno raditi, rekli su prisutni proizmlijeka. Bilo je tu i ozbiljnih i spremnih na novih spoznaja, orijentiranih na primanje novih znanja i tehnologija. Motiva nije nedostajalo, jer su svjesni da su i dosadašnjom proizvodnjom mnogo i da u napraviti još više. Ne trebamo se pitati zašto jer je odgovor jasan - PRILAGODBA NOVIM UVJETIMA PROIZVODNJE USPJET JEDINO SVAKODNEVIM STJECANJEMNOVIHZNANJA.

OPGTihomira iz

U sklopu predavanja predstavljeno je OPG kao jedno od mnogih gospodarstava kojeg vode mladi ljudi. Tihomir i lvanka imaju djece, a na gospodarstvu im pomažu Tihomirovi rodite-

lji. Mnogo je posla, ali pravilnom raspodjelom svatko pomogne u onom dijelu koji mu najbolje ide. Gospodarstvo nam je bilo posebno zanimljivo jer je farma podignuta dijelom iz vlastitih sredstava. rješenje i izvedba radova odradila je "tvrtka uradi sam" • Tihomira Da bi dokazali prednosti ovakvog rješavanja problema smještaja muznih krava navodimo daje i gospodin Dobler iz Amerike (bez obzira koliko mi cijenili ili ne mišljenja Amerikanaca, ali znajte - gospodin Dobler je farmer koji se bavi proizvodnjom mlijeka 40 godina i sigurno ima mnogo iskustva) pohvalio higijenu u ovoj staji i krava dao najbolju ocjenu. Gospodin navodi da

izveo, u cijelosti staja je izvedena tako dobro da se vidi kako krave uživaju u njoj.

U staji je 25 krava, od kojih su 22 u mužnji. U objekte Tihomir je smjestio rasplodni podmladak - 20 junica i preko 20 teladi. Planira broj krava na 60. Uvažava selekciju, pa pri osjemenjivanju krava odabire sjeme najboljih bikova. Sveukupno

55 jutara zemlje (pola u zakupu) na kojoj proizvodi kukuruz za silažu i djetelinsko - travnu smjesu. Obrok za svoje krave slaže sam, a sada po jednoj kravi daje 35 kg silaže kukuruza, 2 kg sijena i 8 kg koncentrata (ovo je obrok za krave koje su u laktaciji). Vlasnik prema proizvodnim fazama dijeli krave u grupe i hrani ih prema njihovoj proizvodnji. proizvodnja iznosi oko 6 000 L po kravi. Mlijeko predaje Vindiji d.d. i zadovoljan je poslovnim odnosom. lzmuzište je kapaciteta 5 muznih mjesta s tim da se može po potrebi proširiti do kapaciteta 1O muznih mjesta. Za održavanje higijene izmuzišta odgovorna je lvanka koja vimena i muznog

drži na prvom mjestu jer kako kaže:"Bez krave i muzne opreme biti ni mlijeka ekstra klase". E, pa Vi ste uspjeli do razine znanja koje Vam uspjeh u proizvodnji mlijeka. ne sumnjamo u Vaše daljnje uspjehe. Naravno, ekspert iz Amerike našao je detalje kojima treba posvetiti više pažnje i koji su bitni za samu tehniku mužnje. Naime, prilagoditi promjer sisnih guma pasmini holstein, ukoliko planira stado proširiti kravama ove pasmine, jer Tihomiru svom stadu ima i krave simentalske pasmine.

Možemo da je toliko detalja u proizvodnji mlijeka, ne samo u proizvodnji hrane i pripremi obroka te smještaju krava, i u postupku mužnje; tu ne mislimo samo na higijenu mužnje, i na brigu o opremi i pravovremenoj izmjeni dijelova muzne opreme. I vinogradari krenuli s govedarskom proizvodnjom Blizina vinograda i sigurno zbrinjavanje stajskog gnoja. Gospodin Dobler kaže da u Americi je jedino što je u ovoj investiciji bilo skupo - krov, kojeg bi sada

krave i vinogradi idu jedni uz druge. Na ovo pravilo nije se oglušio ni veliki znalac o vinogradarstvu i vinarstvu gospodin lvan Enjingi koji je na svojim površinama posijao travne i djetelinske smjese, jer planira krenuti s proizvodnjom govedine u sustavu krava - tele. Pitamo se zašto? Evo i odgovora. Krave s teladi dolazile bi u objekt koji bi bio nasteljen slamom, a preko dana bi bile na pašnjaku. Gnoj iz objekta služio bi za gnojidbu vinograda iz kojih gosp. Enjingi dobiva sirovinu za svoje vrhunske proizvode. U ovaj predivni pejsaž, kojeg osobito hektari i hektari vinograda, uklapanje govedarstva dovest do idealnog spoja govedarstva i vinogradarstva koji se nadopunjavati. Gospodin Enjingi planira nabaviti 50

i važnosti mlijeka u prehrani krava. Navodi kako mu treba oko 1 000 m 2 stajskoga gnoja godišnje za gnojidbu vinograda. Danas po gnoj mora do 60 kilometara od svojih nasada, što mu se ne isplati. Zato je nabaviti krave. Navodi da bez nema ni ratarstva, a ni i vinogradarstva. Na ovaj se sto godina unatrag, ali uz modernu tehnologiju. Želi sve raditi na što prirodniji i ekološki - dodaje Enjingi koji danas ima nešto više od 50 hektara vinograda. Da bi vinogradi dali kvalitetno vino, treba ih na što prirodniji što gnojidbu stajskim gnojem, ali i posebnu zaštitu autohtonim bakterijama kojima je potreban zreli stajski gnoj. Kako bi do njega došao, gospodin Enjingi zatražio je od mr. se. Miroslava - voditelja požeškog odsjeka HZPSS. Dosad je obišao mnogo govedarskih farmi radi boljeg upoznavanja s uzgojem, ali i s gradnjom objekta, tome što je nekad davno imao krave i konje. Od tada se sigurno mnogo toga promijenilo. Na Enjingijevoj farmi bit primijenjen sustav uzgoja krava - tele. Tele uz majku biti 6 - 7 mjeseci i imati polagan rast. Ovo je još jedan povratak prirodi i prirodnom uzgoju, odnosno kako se to danas kaže, održivoj poljoprivredi. Mr. se. Miroslav navodi kako mu je drago što je jedan vinogradar ovaj važan korak, jer danas malo tko važnost unutar poljoprivrede, i nada se da za Enjingijem krenuti i drugi. Tko zna, možda gospodin Enjingi krenuti i u proizvodnju mlijeka

Mljekarski li~t 04/2007.

112 43000 Bjelovar 043/226 027

<=TORNADO)

095 /908 12 22

JINMAJM-454 45 KS4WD

eura sa PDV-om JINMAJM-554 55 KS4WD

eura sa PDV-om CijeneJINMAtraktorabez kabine.

Prof dr. se.Jasmina Havranek educiralaJe i o kvaliteti

E. de Piennes bb Sv. L. B. 239

tel: O1/2791-822, fux: Ol /2 792-035 te!: 03 I/281-18 I, tel/fux: 03 I/281-W'W'W. ju rv al. hr e-mai]: jurval@jurvaJ.hr e-mail: jurva1.osijck@jurva1.hr

I~ PRONAR WIINAAE\N

Prednja hidraulika i prednje kardansko vratilo

TRAKTORIPRONARP5

~la MotorEnro-2:WECO100KS ~~-J.;Mj·_...... PERKINS 82i 99KS

Hidraulika:BOSCH - EHR(elektronska ri

ZFsaPowerShift

Uljne + instaLzaprikoi

Standardnaoprema:Kompresor,prednjiute~ gornja i donja

Ele!-hidr.kard

KREDITI:do10god.,0% bezjamaca i hipoteka,niskakama1

jednokratnipovratPDV-a i 25%kapitalnihulaganja lErE$JP.itIJt1uirmdJ<!PMJW(gJ = ~rE$JP1ltmt1uai &~ t!ffdlJlhJ@lf(gJ oaj~(fflt@llfJI) lf@!kua

@UNJA" PLUGOVI, GRUBERI,

za zemlju Traktorski Kombajni, vadilice i sadilice krumpi1

Prikolice za stajski gnoj mineralnog gnojiva

KAKOGENETIKOM I SJEMENOM DO BROJA KVALITETNOG PODMLATKA--

Prvo je predavanje bilo iz genetike uz pokazno ocjenjivanje vanjštine holstein krava. gosp. Bob Holterman ima preko 20 godina radnog iskustva u genetike i industrije i suvlasnik je WWS i potpredsjednik Accelerated Geneticsa. U posjeti je bio i gosp. Dean Franciskovich, Amerikanac hrvatskog podrijetla koji širom svijeta predstavlja WWS.

Ovo nije bio prvi njihov posjet Hrvatskoj; prije 2 godine održali su predavanje u Križevcima, iz genetike

Utjecaj genetike i tehnologije sjemena na plodnost se radilo u štali (11. 2007. na farmi krava Mitrovci, Belje d.d.), i ovaj posjet eksperata bila je prilika da svoje iskustvo prenesu na sve naše zainteresirane Tema predavanja bila je kako genetikom i sjemenom do broja kvalitetnog podmlatka, a predstavljeni su novi proizvodi koje u Americi koriste upravo u te svrhe. Accelerated Genetics ·je istraživanja tehnologije seksiranog sjemena u SAD-u koje je hrvatskom tržištu dostupno od prošle godine (85 % pouzdanosti). Daljnji razvoj rezultirao je novim tehnologijama AFFIRMi BOVATELOM.

Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. u suradnji s poznatom i priznatom organizacijom World Wide Sires Ltd.(WWS)organizirao je dva predavanja. WWS je krovna organizacija sa sjedištem u Kaliforniji pod kojom na svjetskom tržištu zajedno nastupaju dvije firme - Accelerated Genetics (Wisconsin) i Select Sires (Obio) - obje u samom vrhu svjetske genetike goveda.

Andreja - dr. vet. med. -

Predavanjena temu: "Kakogenetikomi sjemenom do brojakvalitetnogpodmladka"

Utjecaj Affirma na pokretljivost sjemena DAFFIRM bezAffirma

Oh 1 h 2h 3h

Graft·kon1: UtjecajAffirma na pokretljivostsjemenabikova

Affirm je nova tehnologija kojom se sjeme nakon i direktno na poboljšanje plodnosti. Sjeme

Affirm tehnologije vitalnije je od sjemena standardnim metodama, što se vidi na grafikonima br. 1 i 2.

Official trials analyzed by UW -Madison, 2006 *=Significant difference, P<O.O5 n=1,512 Artificial lnseminations, 8 locations

Grafikon 2: Affirm metoda gravidnostplotkinja

Primjenom Affirm tehnologije na seksirano sjeme razvio se Bovatel - seksirano sjeme s poboljšanom

Affirm i Bovatel nastali su na temelju višegodišnjih istraživanja i postaju djelotvorne i metode za broja ženske teladi. Sjeme Affirm i Bovatel tehnologijom može se koristiti na krave i najunice. r Uvoz sjemena bikova

Accelerated Genetics primjenjuje Affirm tehnologiju (poboljšanje plodnosti) na sve sjeme koje proizvodi, a Bovatel tehnologiju (seksirano s poboljšanom plodnona sjemena svojih bikova. U Hrvatskoj sjeme Affirm tehnologijom tijekom narednih mjeseci biti dostupno.

Prevencijacista na jajnicima krava

Drugo predavanje održao je dr se. Arun Phatak, veterinar na privat noj veterinarskoj klinici u SAD-ukoje se bavi proizvodnom veterinom m velikim farmama. Specijalnost mu je reprodukcija, nutricionizam i mastitis management. Dr. Phatak ima 2 magisterija i doktorat Minesota (1982.), s mnogobrojnim radovima i predavanjima iz reprodukcije i zdravlja stada na farmama. Prevencija cista na JaJmc1ma krava - tema je predavanja održanog u Vrbovcu 05.02.2007. god., a organizirano je za veterinare. Odzivje bio velik.

Informiranost i edukacija

Naše potrebno je stalno informirati i educirati jer je njihova uloga u uzgoju najvažnija. Sve teme koje su vezane uz genetiku, odabir bikova, sjeme, zdravlje stada i drugo, prema zahtjevu i njihovih udruga organizirat CRSH.

1. CRSH-a uvezao iz Švicarske sjeme bikova crvenog holsteina (Dionys, Pallon, Baccala)

2. Uvezeno je iz sjeme vrhunskh bikova simentalske pasmine (Vodach, Ratgeber)

3. su dostupna još dva bika (iz simentalske pasmine koji imaju naglašenu komponentu ( Vanorb i Hurom)

V ANORB (linija RANDY - RALBO - HORB)

Ml/ekarski list 0-i-/2007.

Oteljen: 03.03.2001. Ukupna uzgojna

vrijednost: GZ.W128

Uzgojna vrijednost za mlijeko: MW 132

+ 1 027 +o, 17 + 56 +0,05 +40

Uzgojna vrijednost za meso:FW92

Uzgojna vrijednost za zdravstvene oso bine: FIT 106

Rezultati testova pokazuju da prenosi na potomstvo laka teljenja, nizak postotak teladi, dobru plodnost i životinja. Životinje se eksterijerno izuzetnim okvirom i dobrim vimenom.

HUROM (linija HUMLANG - HUMBERG - ROMEN)

BRZITESTOVIZA

DOKAZIVANJE ZAOSTATAKA

Oteljen: 15.06.2001.

Ukupna uzgojna vrijednost: GZ.W123

Uzgojna vrijednost za mlijeko: MW 125 + 1468-0,24 + 42-0,24 +32

Uzgojna vrijednost za meso: fW97

Uzgojna vrijednost za zdravstvene osobine: FIT 105

Karakteristike:

plodnost, vimevimena, položaj sisa, duljina vimena, noge.

EDUKACIJA

Uvijek aktualna tema prisustva zaostataka antibiotika u mlijeku i šteta nastalih u daljnjoj preradi mlijeka, zainteresirala je velik broj mljekarskih djelatnika koji su prisustvovali radionici koju je organizirala tvrtka NOACKd.o.o. iz

ANTIBIOTIKAU MLIJEKU--

Predavanje je vodila Sanja dr. vet. med., a gost bio je gospodin Benoit Granier iz Belgije koji je prezentirao najnoviji proizvod "Twinsensor" namijenjen istovremenom brzom g_ laktama i tetraciklina komponenti antibiotika koji se koriste u i preventivi bolesti muznih krava). Svrha redovite kontrole prisustva zaostataka antibiotika u mlijeku je odavno poznata: zaštita zdravlja te kvalitetna sirovina koja osigurati kvalitetan proizvod prihvatljiv Poznavanje i uvažavanje zahtjeva korisnika predstavlja osnovu razvoja kvalitetnog testa. Stoga se pred razvojne timove testova postavljaju zahtjevi: što vrijeme testiranja,

preciznost, pouzdanost, što niže granice detekcije, jednostavna upotreba, korištenja u terenskim uvjetima, multianalii rentabilnost. Upravo za predstavljeni proizvod (kojega na tržištu nudi tvrtka Noack d.o.o., a dobio je certifikat od referentnih laboratorija) tvrde da podliježe nabrojenim uvjetima i da je u plan razviti test koji odjednom detektirati tri vrste ostataka antibiotika u mlijeku parametar bi bilo ostataka sulfonamida). je predstavljenim Twinsensorom testirala uzorke mlijeka u jednoj hrvatskoj mljekari, u joj je umnogome pomogao prof. dr. se. Neven Antunac s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Zagreba. Iz Uredništva -

Kako je navela, test je pokazao izvrsne rezultate, a svakako ide u korist mlijeka u Hrvatskoj - samo je u malom postotku uzoraka mlijeka prisutnost ostataka antibiotika (prema službenim rezultatima . SLKM to je u O,1 % uzoraka mlijeka). je da su mlijeka unatrag nekoli ko godina spoznali važnost karencije nakon primjene antibiotika i da su kontrole (a i kazne!) utjecale na poštivanje pravila krava. U dvorani je demonstrirana analiza mlijeka Twinsensorom, a prisutni su imali priliku testirati uzorak i rezultate testa. Na veliko zadovoljstvo prisutnih, u testiranom mlijeku nisu zaostatci antibiotka.

JUNICE SU G[NETSKI NAJBOLJI DIO VAŠEG STADA I VAŠA NAJBOLA INVESTICIJA ! ! !

MOGUC\lOST KREDITIRANJA!!!

lNFO: dr_veLmed_ KREŠIMIR MIHATOVIC 01,, 2441 441 204 098/ 93 92 822

CE TAR ZA REPRODUKCIJU U RSTVU HRVATSKE1 d ..~o ..

1fl000 ZAGREB PI nlnsk 2b all:Ol'$hfJ1:9~h..-.hr .c:mh,ht·

ODABIR, UVOZ I PRODAJA GRA\/IDNIH SJMENl'ALSKIH JUNJCA IZ AUSTRIJE I

POTREB"'\JESU VAM GRA\'IDNE JUNICE. 1,UPIU BI IZ UVOZA r\Ll VAS BRINE l\i\KO Cf sr ADAPTIRATI,KOLIKO l'ROILVODfTI. Di\ LICE BITI -\'[ U REDU ___?

U DOGOVORU S V \:VtJ\ MI RIR \1\ 10 z JllNflf DIREK fNO on ll\'()D'\ ,: \. \'i.JDfl.t.l BRlt~ll O R11 11U I J'R JIZV )0\/ lf!

BIOLOŠKIAKTIVNE MASNEKISELINE

U MLIJEKU V

Ovaj je osvrt na proizvodnje mlijeka i mesa požel_jne nutritivnc kvalitete s obzirom na sadržaj masnih kiselinct, vezano uz prevencije bolesti metabolizma i malignih bolesti, s posebnim naglaskom na konjugiranu linolnu kiselinu kao markera "funkcionalne" hrane

I MLIJECNIMPROIZVODIMA

Dobre masne kiseline Mlijeko, proizvodi i meso sadrže biološki aktivne" sastojke s snažnim na ljudsko zdravlje. Kako su u svijetu i kod nas, sve svjesniji neodvojive povezanosti prehrane i zdravlja, na tržištu postoji sve potražnja za prehrambenim proizvodima s udjelom biološki aktivnih tvari. takve tvari ubraja se i konjugirana linolna kiselina, predstavnik masnih kiselina s nizom osobito povoljnih na ljudski i životinjski organizam. ostalih, posebice se antikancerogeni i antioksidativni a vezano uz na rast tumorskih stanica ili podupiranje imunološkog odgovora i obrambenih sposobnosti organizma. Smatra se daje zastupljenost konjugirane linolne kiseline u mlijeku upravo pod tradicionalnim uvjetima hranidbe jer je ustanovljena izrazita ovisnost hranidbe i kvalitete finalnog proizvoda. Zabilježena je gotovo trostruko konjugirane Iinolne kiseline u mlijeku i mesu pašno držanih goveda, ovaca i koza. Postoji da se, osobito mlijeko i deklariraju prema zastupljenosti konjugirane Iinolne kiseline u mlijeku. U našim uvjetima, janjetina iz krša te sirevi iz ekološki

samo su neki od proizvoda koji se mogu ubrojiti u funkcionalnu hranu bogatu "dobrim" masnim kiselinama, a koje bi se mogle uvrstiti u promotore tradicionalnih i autohtonih hrvatskih proizvoda.

Prehrambeni trendovi u Europskoj uniji Posljednjih nekoliko godina na Europske Unije velika se važnost pridodaje objedinjenim istraživanjima znanstvenih i grana koja proizvodnju hrane, prehrambene navike i analizu socioekonomskih aspekata u populaciji i njihov na pojavnost bolesnih stanja. Jedno od vrlo važnih istraživanja bavi se metasindromom u koji ubrajamo dijabetes, pretilost, povišeni krvni tlak. Smatra se da do kraja 201 O. godine na Europske unije oboljeti oko 30 milijuna ljudi od navedenih bolesti ili imati posljedice i komplikacije navedenih patoloških stanja. Velik broj laboratorija, u sklopu instituta kao i malih tvrtki te akadamske zajednice, je u kompleksna istraživanja kojima je svrha promocija dobrog zdravlja i boljitak sveukupnog stanovništva. Nastoje se mjere za djelotvorno suzbijanje, ali i kontrolu takvih

Jedna od mjera vezana je uz proizvodnju specijalno priprem-

Dr. se. Terezija - SilvijaMarenjak

ljene hrane, kao što je proizvodnja maslaca i ma-rgarina s manjim udjelom masnih kiselina, a višestruko masnim kiselinama, dok je druga vezana uz proizvodnju sirovog mlijeka i proizvoda koji kao osnovna sirovina imaju udio pojedinih biološki aktivnih tvari, kao što su masne kiseline.

Biološki aktivne masne kiseline u mlijeku

Mlijeko i proizvodi, te meso vrlo su važan izvor hranjivih tvari, osobito visokovrijednih vitamina i minerala kao i masti koje su glavni energetski izvor te nosioci biološki aktivnih tvari.

Prije 30 godina, metodom plinske kromatografije, je u masti postojanje konjugirane linolne kiseline (-engl. conjugated linoleic acid) - CIA (dr. Petar Paradi, australski znanstvenik iz tehnologije mlijeka i proizvoda). Desetak godina kasnije otkrivena je u kuhanom hamburgeru tvar koja djeluje antikancerogeno, inhibirazvoj raka kože u miševa (dr. M. Pariza - Universitet WisconsinSAD). Kasnije je da je zapravo cis-9, trans-11 izomer Iinolne kiseline - nazvan i rumenska kiselina po mjestu gdje se stvara (engl. rumen - burag) - supstancija koja smanjuje rizik nastanka

o

kancerogenih bolesti ljudi. Zanimljivo je spomenuti kako u žene najmanje obolijevaju od tumora dojke, u odnosu na žensku populaciju u ostalim zemljama Europske unije. Istovremeno u toj zemlji je zabilježena i potrošnja sira, ponajprije onog koji se priprema od mješavine i kozjeg mlijeka, a sadrži i relativno visok udio konjugirane linolne kiseline. Provedena istraživanja su potvrdila usku povezanost konzumiranja udjela CI.A i niže stope obolijevanja od raka dojke.

Osim konjugirane linolne kiseline, mast sadrži kiselinu koja djeluje na rast tumorskih stanica, oleinsku kiselinu koja snizuje koncentraciju "lošeg", LDL-kolesterola u krvi, te esencijalne masne kiseline, linolnu i linolensku, koje pored antiaterogenog svojstva imaju i niz drugih važnih uloga u organizmu ljudi (zgrušavanje krvi, regulacija rada srca i krvnog tlaka, obrambene sposobnosti organizma).

Konjugiranalinolna kiselina (CLA) mast je prirodni izvor izomera CLA, premda je CIA prisutna i u

masnom tkivu

Termin i kratica CIA 28 geometrijskih izomera linolne kiseline, no vrlo se koristi kaq, oznaka za najzastupljeniji izomer, cis-9, trans-11 C 18:2 sadržaj u konzumnom punomasnom kravljem mlijeku iznosi, prema tvrdnji nekih u prosjeku od 0,45 - 0,55 g CIN1 00g masti. Te vrijednosti mogu znatno varirati, ovisno o CIA u proizvodu, dakle sirovom mlijeku. U tablici 1 prikazana je relativna koncentracija CIA u sirovim proizvodima animalnog podrijetla.

Dosadašnja istraživanja potvrdila su visoku stabilnost konjugirane linolne kiseline u uvjetima skladištenja i tehnološke obrade. Prema tome, koncentracija CI.A u mlijeku i proizvodima ponajprije ovisi o sadržaju u sirovom mlijeku, a koji umnogome ovisi o hranidbi Razlike mogu biti i do 10 puta ovisno o režimu hranidbe. sadržaj CI.A zabilježen je u mlijeku krava na ispaši, dok se njezin udio smanjuje dodavanjem koncentrata i sijena u obrok. Krave na ispaši u Alpskim predjelima proizvode mlijeko s udjelom CIA pa su razlike s

Tablica 1: KoncentracijaCLA u toplinski hrani

Hrana-proizvod UkupnaCLA Hrana-proizvod UkupnaCLA (mg/g masti) (mg/g masti)

Punomasno mliieko 5,5 Meso proizvodi 4,5 Svježe mljevena 4,3 junetina

Maslac 60 Teletina 27

Kiselo vrhnje 4,6

l~f[iekarskilist 0-1/2007.

obzirom na nadmorsku visim udio CI.A je mlijeku krava koje su bile na ispaši visokoplaninskim predjelima nac morske visine preko 1 200 m. je da je porast CI.A u mlijeku bi, vezan uz karakteristike biljno pokrova i zastupljenost prekursor.: linolne i linolenske kiseline unuta glikolipida biljaka, a iz kojih se 1 buragu sintetizira visoko vrijedna CLA. Švicarski dokazali su tri vrste biljk koje su vezane uz porast CIA 1 mlijeku krava prelaskom s nizinski! pašnjaka na pašnjake nad morske visine, a to su: lavlji zut (Leontodonhispidus),svinduša (Lotu: cornicu/atus) i crvena djetelin. (Trifoliumpratense).

CIA i ekološka proizvodnja proizvoda udjela CLA u mlijeku, prema metodama moglo bi se porijeklo mlijeka s obzirom na režim hranidbe kao kontrole kvalitete, a za koju su kupci i mlijeka i proizvoda spremni izdvojiti više novaca. Proizvodnja mlijeka i mesa na krškim pašnjacima Hrvatske, na otocima i velebitskim proplancima, prostranstvima i žumberalivadama, ekološki i tradicionalan vid proizvodnje. Prema tome, postoje nove moguza proizvodnju i prodaju maslaca i sira proizvedenih na tradicionalan s gotovo ekološki a istovremeno higijenske kvalitete prema propisima Europske unije. Osim auhtohtonih proizvoda, i takve proizvode bi valjalo ponuditi i stranim gostima, i na najbolji prodati zahtjevnom europskom tržištu i šire, bi se bolji standard lokalnog poljoprivrednog stanovništa.

KAKOU EUROPSKUUNIJU

• 85 PITANJA

- Dr. se. Petar

Iz navedenih razloga Minis ta rs tvo vanjskih poslova i europskih integracija, u suradnji s institucijama za hrvatske poljoprivrednike izdalo je knjižicu pod nazivom KAKO U EU koja sadrži 85 pitanja i odgovora o agraru u Europskoj uniji. Mljekarski list u nekoliko nastavaka pisati o najhitnijim iz ove edicije a posebno biti navedeno mljekarstva.

Pristupne aktivnosti

Sve sadašnje zemlje Europske unije, pogotovo one koje su bile u grupi od deset zemalja, kao i novoprimljene Bugarska i Rumunjska, imale su mnogo problema kako .bi svojim objasnile koristi od u Uniji te o tome dobiti njihovo pozitivno mišljene. U tom smislu i Hrvatska (bez obzira kada biti primljena u Europske unije, uz službeno obavljanje pregovora) mora pripremati komunikacijsku strategiju kako objektivno i efikasno informirati stanovništvo o svim prednostima, problemima kao i otvorenim pitanjima koja biti prisutna nakon u velikoj gospodarskoj i europskoj zajednici. Na strategije informiranja ima aktivnosti (ali ne i dovoljno) da se javnost na upozna s najvažnijim pitanjma o Uniji, njezinom funkcioniranju, a osobito o pitanju cijena te o tome li se standard pogoršati. Stanovništvo je posebno zainteresirano li i EU u Hrvatskoj imati pravo

Posebno su važna pitanja o informiranju stanovništva o procesima pregovaranja za stalno u Europskoj uniji (EU) te o tome koje koristi, prednosti kao i promjene nastati nakon što Hrvatska u EU. Postoje takozvana osjetljiva pregovora, kao što je poljoprivreda, jer je poljoprivrednicima najviše euroskeptika i nepovjerenja prema Uniji.

kupnje nekretnina i poljoprivrednog zemljišta. Svaka socijalna ili gospodarska grupacija stanovništva ima svoje interese i bojazan o promjenama i pogoršanja uvjeta životnog standarda. Kao odgovor na ova pitanja i nedoumice,je odgovor da su sve novoprimljene

Unije profitirale i da su u povoljnijem položaju nego kada su funkcionirale kao samostalne nacionalne države.

Vlada Republike Hrvatske donosi Nacionalni program za pridruživanje Europskoj uniji, a Hrvatski sabor godišnje planove zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom Europske unije. je broj zakona i pratepropisa iz poljoprivrede i prehrambene industrije i naša pravna regulativa mora se u rokovima uskladiti s pravnom Unije. Ovo agrarnog prava, kao i ukupne poljoprivrede, na kojemu se temelje pregovori podijeljena su na tri poglavlja i to:

• Poglavlje 11: Poljoprivreda i ruralni razvoj

• Poglavlje 12: Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika

• Poglavlje 13: Ribarstvo Delegacija EUu Hrvatskoj U okviru aktivnosti i priprema Hrvatske na putu za u Europsku uniju ulogu ima Delegacija Europske komisije koja u svom programu, osim uloge, ima ulogu educiranja i informiranja o tome što je to Unija u

organizacijskom, gospodarskom, socijalnom, tržišnom te sigurnosnom aspektu. U Hrvatskoj je Delegacija, na bazi prethodnih iskustava s državama kandidatima, osnovala informativni centar koji prema modelima sustavno radi na educiranju uglavnom naših državnih službi, kao i na popularnom informiranju javnosti.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠVG)nadležni je državni organ za ukupne poljoprivrede i nosilac mnogih obveza u procesu pregovaranja, kreiranja i predlaganja mjera nove agrarne politike na principima poljoprivredne politike Unije. Transformacija naše agrarne strukture veoma je složen i dugotrajan proces. Bez obzira na ostvarene pozitivne rezultate, u agrarnoj politici uvijek se s izvjesnom nevjericom gleda na ove procese koji duboko zadiru u promjenu ruralnog prostora, napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje te na pad broja obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava. MPŠVG, osim redovitih poslova i obveza iz svoje nadležnosti, radi i na planu informiranja poljoprivrednika i javnosti kako bi se realno sagledali procesi prilagodbe naše poljoprivrede i komparativne prednosti koje imati agrar u Europskoj uniji. Ministarstvo ili druge službe (Hrvatski zavod za

poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatski centar) organizirale su niz predavanja i radionica na temu EU u su sudjelovali i strani i eksperti.

Uz prezentaciju agrane politike Unije i njene primjene u Hrvatskoj obavljaju se aktivnosti na edukaciji poljoprivrednika. Procesi transformiranja poljoprivrednih gospodarstava u komercijalne i konkurentne poljoprivredne uvjetovani su primjenom složenih tehnologija i metoda upravljanja gospodarstvom. Edukacija poljoprivrednika je trajan proces te o nivou znanja i proizvodnog iskustva ovisi uspješnost poslovanja te komercijalna i dohodovna efikasnost o napretku pregovora 2006. god.

Poljoprivreda i ruralni razvoj. U okviru Europske komisije o napretku pregovora Hrvatske za 2006. godinu ocjenjuju se odnosi Hrvatske i Unije, analiziraju kriteriji, ekonomska situacija kao i sposobnost Hrvatske da preuzme obveze prema Ugovorima i zakonodavstvu EU. Ocijenjena je, da je poljoprivreda u fazi aktivnosti na uspostavljanju poljoprivrednog knjigovodstva. Nema napretka u organizaciji tržišta koje treba biti prema zahtjevima Europske unije. Treba, osigurati mehanizme tržišne intervencije, kvote, nadzor nad cijenama kao i sustav nevezanih izravnih U odnosu na ruralni razvoj, uglavnom je pozitivno ocijenjena zbog ostvarene aktivnosti u provedbi predpristupnog programa SAPARD-a. Program "Poboljšanje ruralne nacionalne infrastrukture", u je fazi priprema.

Politika kvalitete hrane. U propisima iz kvalitete visok je stupanj s EU jer su donesene mnoge izmjene i dopune zakona, treba intenzivirati sustav nadzora.

Organska poljoprivreda ostva-

ruje dobar napredak i ova je proizvodnja u skladu s kriterijima EU. Vodi se poseban registar i uspostavljenje sustav laboratorija za testiranje i nadzor. politika prehrambenih proizvoda. Postoji napredak, ali pitanje je u praksi ograniprimjene i provedbe. Zakonom o hrani potrebno je provoditi sljedivosti, odgovornosti zaduženih osoba u prehrambenoj industriji i industriji hrane, te administrativnih kapaciteta te evidentiranje objekata i kontrole. Veterinarstvo. Veterinarski sustav, dobro funkcionira, ali su još potrebne prilagodbe propisa te postoji napredak u evidentiranju životinja. Nakon postizanja u veterinarskoj inspekciji Hrvatska imati osam vanjskih prijelaza uz obvezu ulaganja u infrastrukturu i nosti osoblja. U kontroli bolesti životinja, veterinarski sustav efikasno je reagirao na pojavu gripe i svinjsku kugu.

Tržni plasman hrane i krme. Napredak je relativno te klaonice, objekti za preradu mesa i mljekare uglavnom udovoljavaju higijenskim standardima. Objekti za preradu mesa obvezni su uskladiti tehnološke i druge uvjete prema standardima EU, poboljšati laboratorijske kapacitete na sigurnosti hrane, a u skladu s provedbom strategije o sigurnosti hrane.

Dobrobit životinja. Na ovom ostvaren je napredak i donesen Zakon o zaštiti životinja, kao dobra osnova za izradbu provedbenih propisa.

Fitosanitarnapolitika - zaštita bilja.Tijekom 2006. god. provedena je reorganizacija službi, ali je potrebno broj osoblja, njihovu i upravnu sigurnost. Fitosanitarne postaje ne zadovoljavaju minimalne zahtjeve EU te predstoji ulaganje u infrastrukturu i edukaciju osoblja. Zakon o sredstvima za zaštitu bilja je s pravnom

Unije. Napredak je ostvaren rn poljoprivrednog sjeme narstva i 85 pitanja kako u EU Svrha ove publikacije jest, da t kratkoj formi upozna poljoprivrednike i ostale s osnovnim procesima pregovaranja iz agrara i s prilagodbama europskom tržištu, pregovorima, subvencijama i kvotama, o odnosu institucija i agrarne politike, o SAPARDprogramu, okolišu, veterinarstvu, i mljekarstvu, peradarstvu, višegodišnjim nasadima, vinu i maslinama, i o autohtonim proizvodima i Svako od navedenih je ali postoji problematika koja se odnosi na sve poljoprivrednike, bez obzira na koji su organizirani i kojom se proizvodnjom bave. od interesa za sve odnose se na prilagodbu europskom tržištu, stupnju konkurentnosti posjeda, stjecanju prihoda, o isplativim proizvodnjama, cijenama poljoprivrednih proizvoda, referentnim prinosima i proizvodnim kvotama, o subvencijama i poticajima, tržištu te o našim institucijama koje su nosioci provedbe agrarne politike. Za sve poljoprivredne obveza je primjena propisa iz zaštite okoliša i ekologija, pridržavanje i primjena veterinarskih propisa i fitosanitetskih mjera, te primjena propisa o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti poljoprivrednih proizvoda.

U sustavu proizvodnje "od polja do tanjura", organizira se proizvodnja koja mora osigurati zdravu i sigurnu kvalitetu hrane. Da bi i naši poljoprivrednici udovoljili sustavu proizvodnje zdrave i sigurne hrane, moraju prethodno izvršiti potrebne prilagodbe. U ovom lancu proizvodnje hrane svaki od sudionika (proizizvoznici) imaju obveze i odgovor-

ltiljekarski list 04/2007.

V V

TRZISTE STOKE

U Republici Hrvatskoj nema promjena na tržištu teladi Na tržištu teladi stanje je dulje vrijeme stabilno. Nema oscilacija cijena, iako su cijene na najvišim razinama u posljednjih deset godina. Ponuda teladi uglavnom zadovoljava potražnju.

Krešimir ]akuš, dipl. ing.

RH- nema promjena na · tržištu junadi otkupna cijena muške simentalske junadi, u tjednu do 11. ožujka ove godine, iznosila je 12, 19 kn/kg. dulje vrijeme cijene junadi se ne mijenjaju tako da je i u navedenom tjednu zabilježena neznatno

cijene za 1,33 posto, dok je u odnosu na lanjske cijene niža za 3, 1O posto. Iako su cijene na nižim razinama od koje su vrijedile tijekom prijašnjih godina, poticajna politika Ministarstva ovu proizvodnju interesantnom. Zasigurno, interes gospodarstava za tovom i sve utjecajniji rad udruga koje i pomažu savjetima u tovu te pomažu u prodaji junadi. Na tov i utjecat sve bolje izvozne te povratak "starih'' ,,__:, 2007.20d.

živastoka

telesimental(80-

160k~l

160kA)

cijena simentalske teladi (80 - 160 kg) na tržištu u tjednu do 11. ožujka iznosila je 23,34 kn/kg Ž,\/. Muška simentalska telad prodavana je po cijeni od 22 do 26 kn/kg, a ženska je u prosjeku jeftinija za oko 2 kn/kg, ovisno o kvaliteti.

inozemnih kupaca hrvatske junadi. U narednih mjesec dana ne promjene na tržištu junadi. U manjim i srednje velikim pro(30 - 40 grla) biti najvažnije, da budu dio organiziranog udruženja koje u stjecanju novih znanja u proizvodnji, a prije svega u prodaji junadi.

EU - bez promjena cijena mesa otkupna cijena trupova R3 klase, u tjednu do 11.03.2007. godine, iznosila je 314, 16 eura/100 kg. Na europskom tržištu tijekom prva dva mjeseca ne bilježimo promjene cijene trupova. Najviše otkupne cijene trupova bilježimo u 406,07 eura/100 kg, Portugalu 390,40 eura/100 kg,

HRVATSKA

cijene(kn/kg) 2006,Qod.

Španjolskoj 344,48 te Italiji 330,45 eura/100 kg.

RH- na pojedinih županija zabilježena dobra potražnja kravaza klanje

Na

i Požeška-slavonske županije u ožujku ove godine evidentirali smo vrlo dobru potražnju krava za klanje, dok na ostalim uz skromnu ponudu, potražnja nije velika. Prema informacijama suradnika s terena otkupljenih krava na navedenih županija namijenjena je izvozu. cijena krava za klanje, u tjednu do 11. ožujka ove godine, iznosila je 5,87 kn/kg ŽV što je neznatno više nego prije dva tjedna. Ovisno o i starosti krava, tržene su po cijeni od 4 do 8 kn/kg na kontinentalne Hrvatske, dok su na priobalja cijene nešto više, do 1O kn/kg ŽV.U mjesec dana ne promjene na tom dijelu poljoprivrednog tržišta. Dalmacija,I '

Primorie Hrvatska prosjek promjena prosjek JO.tj.2007.god./ rasPOnciiena rasponcijena 10./8,tj, JO.tj.2006.god. min. / max. JO.tj.

junicasimental ...... 9,00

(zaklaniel biksimental

(>450k2l bikholštajn(300-

450k~l kravasimental(za 9,00 10,00I 4,00 8,00 5,87 2,26 5,87

klaniel 1ianiad

Istrai KontinentalnaHRVATSKA HRVATSKA promjena RH- sve bolja ponuda janjadi i broj janjadi za prodaju lagano raste. Cijene su od 20 do 30 kn/kg ŽV na podrugu kontinentalne Hrvatske, dok su na južne Hrvatske do 35 kn/kg. Potražnja nije velika, no se da u razdoblju iz tjedna u tjedan rasti. Vrhunac ponude, ali i potražnje se tijekom travnja •i svibnja. Cijene se najvjerojatnije osjetnije mijenjati i bit uglavnom od 20 do 26 kn/kg na kontinentalne Hrvatske te do 30 kn/kg na jadranske

FRANCUSKI LACTALIS KUPIODUKAT

Prenosimo iz tiska

Javnost je prije upoznata s da je mljekarska industrija Dukat d.d. razmatrala sklapanja partnerskog odnosa, te da je francuski Lactalis (multinacionalna kompanija i jedan od mlijeka u svijetu) obavljao dubinsko snimanje i analizu ukupnog poslovanja i položaja Dukata d.d.

U je objavljena da je postignut sporazum s grupacijom Lactalis o prodaji Dukata d.d. i preuzimanja 2.744.769 (91,49 %)dionica koje su u vlasništvu Luke RajiU navedenoj transakciji cijena jedne dionice iznosi 749,78 kuna, što da ukupna vrijednost prodaje iznosi 2,057 milijardi kuna ili 280 milijuna eura. Preostalih 8 % dionica mali prodati po prodajnoj cijeni jer je Lactalis, sukladno propisima, obvezan prema zakonski roku objaviti javnu ponudu za preuzimanje svih dionica.

Sporazum o kupnji dionica

Lactalisa stupa na snagu nakon davanja mišljenja i suglasnosti nadležnih i regulatornih tijela, a javnost biti pravovremena obaviještena. Nakon toga, Lactalis preuzima kontrolu nad poslovanjem

Dukata d.d. Partneri su se dogovorili da komentirati uvjete dogovora sve do stupanja na snagu ugovora i postignutog sporazuma. Pored ostalog, sporazumom je ugovorena obveza za daljnji razvoj poslovanja

Dukata d.d. i primarne proizvodnje mlijeka. Ujedno je tvrtka Lactalis preuzela obvezu zadržavanja najma· nje broja zaposlenih radnika u Dukatu i koja su povezana s Dukatom.

Kako bi M1jekarskog lista informirali c promjenama u mljekarskoj industriji Dukat d.d .. kojeg je kupila francuska mljekarska kompanija Lacta1is, navodimo koje jE zabilježio tisak (Vjesnik, list i Jutarnji list) 23. ožujka 2007. godine.

Menadžment Dukata je zadovoljan razvojem jer ulazak

Lactalisa kao strateškog partnera predstavlja snažan podstrek daljnjem razvoju Dukata kao regionalne industrije.

O Lactalisu

Lactalis je obiteljska francuska kompanija iz grada Lavala, osnovana 1933. god. i u vlasništvu je gosp. Andre Besniera. Kao multinacionalna kompanija djeluje u 140 zemalja i zapošljava 30 000 radnika. Od toga 13 000 zaposleno je izvan Francuske u pogonima u SAD - u, Rusiji, Ukrajini, Poljskoj, Italiji i Španjolskoj. Francuski Lactalis je proizvosira u Svijetu s godišnjom proizvodnjom od 600 000 tona raznih sireva. Prihodi kompanije u 2006. godini iznosili su 7,4 milijarde eura od je 3,4 milijarde eura prihod ostvaren izvan Francuske. U ovoj godini planirani prihod od 9,0 milijardi eura.

KomentarUredništa

Za i mlijeka prodaja Dukata d.d. francuskoj kompaniji Lactalis na izvj~stan predstavlja nje.

Proizvodnja mlijeka nakon domovinskog rata stalno je unaprei u ovom sektoru proizvodnje postoje kontinuirane strukturne promjene. Sve mjere agrarne politike i razvoja proizvodnje mlijeka u funkciji su stvaranja tržno konkurentnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a su orijentirane na pregovore s Europskom unijom ne bi li se osigurala što kvota proizvodnje i prerade mlijeka.

Lura (danas Dukat) od velikogje za hrvatsko mljekarstvo jer je u sustavu otkupa mlijeka za ovu kompaniju ugovorno vezano 17 000 mlijeka. Na godišnjoj razini otkupa mlijeka u Hrvatskoj Dukat d.d. sudjeluje s 45 %, a u preradi mlijeka zauzima mjesto - oko 45 % od ukupnih mlijeka i proizvoda koji se na tržištu . Nakon objave o prodaji Dukata postavljaju se mnoga pitanja. Najviše se raspravlja o položaju mlijeka u novostvorenim uvjetima i okolnostima. Za je da novi vlasnik nastaviti poslovni ugovorni odnos s kooperantima i nastaviti s otkupom mlijeka. Hrvatsko tržište je malo tržište, stoga je primaran interes Lactalisa proširenje poslovanja na Europe na kojem dosad tvrtka nije bila prisutna.

Ove strateške ciljeve Lactalis može realizirati Dukata kao regionalne tvrtke koja je sada prisutna u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Prodajom Dukata otvaraju se, ali i procesi restrukturiranja hrvatskog agrara otvaranjem prema tržištima, a u partnerstvu sa stranim vlasnicima i kapitalom.

Uvjereni smo da tvrtka Lactalis mijenjati dosadašnju poslovnu politiku usmjerenu na razvoj proizvodnje mlijeka u vlastitoj kooperaciji.

Poštovani Uredništvo Mljekarskog lista vas i dalje redovito izvještavati o daljnjem razvoju

M!jekarski list 0-i/2007.

DANI TRAVNJAKA

DANI TRAVNJAKA2007

U subotu i nedjelju (5. i 6. svibnja 2007 .) održat se jedanaesti "Dani travnjaka" u Koprivnici.Jedanaest godina rada na razvoju i travnjaštva, ne samo na županije, nego sve više iz godine u godinu i na cijele Hrvatske.

Intenzivniji rad na razvoju i travnjaštva je 1989. kada sam prvi put bio na ekskurziji u Nizozemskoj s kolegom i prijateljem dipl. ing. Vladom Tumpejem iz Ptuja. U Nizozemskoj nas je od farme do farme i po centrima za obuku vodio dipl. ing. Suee Schuking - nizozemski za travnjaštvo i sjenažu. po Nizozemskoj, gdje je dio poljoprivrednih površina pod zasijanim travnjacima i gdje je gotovo 1,8 milijuna krava dio godine na paši, rodila se ideja da na tom u Hrvatskoj treba mnogo više raditi. Travnjaci, krave, staje sa slobodnim držanjem krava ("lauf staje"), silosi za spremanje sjenaže, strojevi za liniju travnjaštva i sjenaže, korekcija papaka krava, koza i ovaca - to su bila na kojima sam tada više raditi ili se gotovo samo tome posvetiti. I tako je rad na travnjaštvu krajem ljeta 1989. s prvim sjemena trava uvezenih iz Nizozemske, a kupljenih u Sloveniji.

Bez obzira na spoznaju da je trava najprofitabilnija kultura naših polja vezana za proizvodnju mlijeka (poput lucerne, djeteline i kukuruza za silažu), te da crno bijele krave ili "holštajnke" daju najviše mlijeka, u proizvodnji se javio niz problema. Osnovni i problem od kojeg proizlazi dio svih drugih problema je gospodarenja zemljištem. Danas, 10 godina kasnije, smo ovaj problem stavili na prvo mjesto. Najprije uzorci zemlje i kemijske analize tla,

- Mr. se. -

Poljoprivrednamehanizacija u mimohoduulicama Koprivnicei na Glavnom gradskom trgu

kalcizacija i saniranje kiselosti tla, te plodno tlo, daje urod od 1 do 5 dizanje nivoa fosfora i kalija na 18 i godina, a možeš je kositi svaka 3 do više miligrama. Pojednostavljenje 4 tjedna. sjetvene strukture i plodoreda za Program "Dana travnjaka" 2007. proizvodnju voluminozne krme, te u Koprivnici košnja travnjaka svaka 3 do 4 tjedna, Subota, 5. svibnja: otvorenje u osnova su uspješnog razvoja gove- 10 sati, izložba (SAJAM) poljopridarstva, broja krava i vredne mehanizacije i opreme, izloproizvodnje mlijeka. Od 2006. godi- žba stoke, turnir, ne sve više radimo na rješavanju pro- predavanja. s u blema navodnjavanja travnjaka i dru- 21 sat održat se "Bal farmera" s gih kultura za proizvodnju volumi- plesom i zabavom. Za najbolji plesni nozne krme i proizvodnju mlijeka. par Hrvatska mljekarska udruga donirat godišnju pretplatu za glasi: "MLIJEKORASTE~A LIVADI,A Mljekarski list i prigodnu knjigu. MUZE U STAJI"ili "SLUSAJI GLEDAJ Nedjelja, 6. svibnja: natjecanje KAKO TRAVA RASTE". Uz jedne u košnji, turnir, "Dane travnjaka" spjevana je mimohod sudionika i poljoprivredpjesma. ne mehanizacije, dodjela priznanja I raste, raste travazelena, za razvoj travnjaštva, izgradnju aja od hiže male staja, broja krava, povenapravimsebištale proizvodnje mlijeka i kvalitetu i u njimadržim mlijeka. dobre krave. Uz priznanja dodijelit se i Svakako, uz dobru travu idu i pokloni sponzora "Dana travnjaka dobre krave. "Najviše 2007." mlijeka raste na livadi". Trava je Pozivamo sve zainteresirane jedina kultura koja raste od ranog za natjecanje u košnji da se do kasne jeseni. Kultura jave u Redakrjj_uMljekarskog lista koju kada jednom posiješ na dobro i

DOSTIZANJE STANDARDAPRERADE

MLIJEKAKODMALIH

Jednu takvu radionicu organizirao je USAID u partnerstvu s DAI i Udrugom mlijeka koja je održana dana 21.02.07. u hotelu Westin. Organizator i moderator Radionice bio je gosp. Damir iz tvrtke DAl/1.JSAID.Radionicu je održao francuski lvan Larcher, neovisni konzultant tehnolog u mljekarstvu.

Održavanju radionice prethodio je obilazak mljekara koje od 800 - 15 000 lit. mlijeka dnevno. Gospodin Larcher je prisutne upoznao s EU Iegistativom, a osobito s iskustvima sirana u Francuskoj. Temeljni propis za mljekarsku proizvodnju u EUje HIGIJENSKI

PAKET 2006. koji zahtijeva sigurnost hrane u svim europskim državama. Sustav kontrole i sigurnosti hrane bazira se na kontroli i samokontroli rizika na osnovi HACCAP sustava i nije uvjetovana metodom nego rezultatom. Nikada se ne smije zaboraviti da je sigurnost hrane SVRHA,a postupak na osnovi "HACCAP-a" metoda. Stoga se bilo koja metoda, koja je dokazala svoju djelotvornost i koju je odobrila veterinarska uprava, može koristiti za sigurnost hrane.

U svom izlaganju gosp. Larcher posebno se osvrnuo na higijenu i to: - higijenu opreme i postrojenja (postupak i

- osobnu higijenu ponašanje, organizacija rada)

list 04/2007.

poslovanja malih

mlijeka odvija se kroz niz edukacija i

studijskih putovanja koj€ organiziraju Europska komisija, agencija za razvoj USAID,

resom~ministarstvo,!1G~ Gospodarsko mteresno udruzenJe

A MLIJEKA

te pojedine udruge. - -

- tehnološku higijenu (najvažnije ovladati proizvodnjom)

Kako bi u malim i srednjim mljekarama postigli sigurnost hrane, u Francuskoj su razvili metodu zasnovanu na HACCAP-ui nazvali je Smjernice dobre higijenske prakse.

Što su smjernice dobre higijenske prakse?

- Dokument koji su izradili i koji su službeno verificirale državne institucije - Pedagoško sredstvo o upravljanju rizicima.

Svrhaje:

- visoku razinu zaštite ljudskog zdravlja

- Moraju biti s propisima EU kako bi se izbjegle prepreke za trgovinske odnose.

Što je gosp. [van Larcher zapazio male mljekare u RH i što predlaže?

- Nemate na zavidjeti zapadno-europskim mljekarama u smislu postrojenja i oprema, starosti opreme i higijene.

Ali:

- Potrebno je poboljšati sustav

Sudionicina predavanju poslovanjamalih mlijeka"

sljedljivosti

- Ima problema u organizaciji rada

- Nepostojanje i podrške

- Dosta nepotrebnih i visokih troškova koje državna uprava

- Potrebno je predložiti novu organizaciju službenih kontrola.

Posebno su teme i prezentacijski materijal koji su dobili sudionici radionice:

Plan izrade smjernica o dobroj higijenskoj praksi

- Shema i dezinfekcije

pogona i postrojenja

Proizvodnja kravljeg mlijeka, maslaca, svježeg sira, polutvrdog sira, vrhnja i fermentiranih proizvoda

Proizvodnja i kozjeg mlijeka

- Dodatci i aditivi

SAVJETOVANJE

Oproizvoda

- Prodaja proizvoda na tržištu

Prodaja proizvoda na seoskom gospodarstvu.

U pripremi promjena koje slijede u zakonodavstvu i provedbenim aktima te rješavanju subjektivnih slabosti u objektima, od morate se pretvoriti u aktivnog sudionika, zakljuje g. Larcher.

EDUKACIJA

Ovu godinu je Hrvatski sabor 2. proglasio Godinom edukacije u Republici Hrvatskoj. Tako je u organizaciji

Hrvatske gospodarske komore - Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo i Društva za zaštitu

HRANE I ZDRAVLJU

- Zoran dipl. ing.

Skup je otvorio predsjednik

HGKgospodin Nadan koji je dao uvod u problematiku proizvodnje i prerade hrane u Republici Hrvatskoj, a su pozdravili iz

Društva ministar poljoprivrede, šumarstva i vodno ga gospodarstva gospodin Petar i Ema Culi, ministra gospodarstva, rada i poduzetništva.

Savjetovanje je održano povodom 9. europskog i 24. svjetskog dana Svrha je bila edukacija predstavnika industrije (u užem smislu), a u širem smislu - edukacija jer svjesni smo da smo svi u tržišni lanac kao krajnji kupci proizvoda. Savjetovanje se održava u sklopu projekta "Informiranje o zaštiti koji je realiziran uz financijsku potporu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva sa svrhom informiranosti

Hrvatske održano savjetovanje pod nazivom hrane i zdravlje 11 •

i uvažavanja proizvoi te definiranja izobrazbe strana.

U dvorani u kojoj je održano savjetovanje tražilo se mjesto više. To dakako i ne iz razloga što je zadnja karika u lancu "od polja do stola". kupuje proizvod i ima pravo znati kvalitetu proizvoda, znati što konzumira i znati sadrži li proizvod sastojke koji nisu na deklaraciji proizvoda.

U tom smjeru je i tekao program. Predstavnica ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Jadranka dipl. ing. govorila je o Pravilniku o deklariranju ili hrane, Pravilniku o hranjivih vrijednosti hrane, zakonodavnom okviru, drugim odredbama vezanim za hrane, te planovima za daljnji rad. Informiranje i zaštita slobodan promet (u državi i izvan nje) te jednaki uvjeti

natjecanja na tržištu odgovori su i pitanja "Zašto hranu?"

Drugo predavanje je održala Ružica Vazdar, dipl. ing iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi na temu Pravilnika o hrani za posebne prehrambene potrebe. Pravilnik se odnosi na hranu koja je namijenjena prehrani skupina: prehrani zdrave i male djece, osobama kod kojih je proces probave i metabolizma, osobama koje se nalaze u posebnim fiziološkim stanjima i kod kojih je potrebno posebno djelovanje kontroliranim unosom sastojaka hrane, te zdravim osobama za dodatno prehrane kao i poboljšanje stanja organizma.

Nadalje, LeaPollak, dipl. ing. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održala je zanimljivo predavanje na temu tvrdnji i navoda

na deklaracijama. Možemo zamisliti koliko je nedoumica ovo predavanje izazvalo kod sudionika, jer svakodnevno kada sa police u trgovini uzmemo proizvod i na deklaraciji napisane podatke pitamo se što je od toga istinito, vrijedi li ta tvrdnja s deklaracije u stvarnosti i jesu li tvrtke koje proizvode te proizvode svjesne izlažu tih proizvoda ukoliko ih odaberu. Znamo da postoje skupine kod kojih prisutnost alergena izaziva odrereakciju imunološkog sustava organizma! Dakako da je potrebno tvrdnje koje se nalaze na deklaracijama gledati kao prehrambene i kao zdravstvene, te kao navode koji odražavaju bilo kakvo od svojstava proizvoda.

Na konkretnim primjerima s polica naših trgovina Marijan dipl. ing. u svom predavanju u deklariranju" pokazao je koji se od proizvoda na ispravan deklariraju a koji ne. S ponosom možemo konstatirati da na crnoj listi nije bio ni jedan proizvod industrije (mlijeko, fermentirani proizvodi i sir).

na primjerima iz prakse. Stoga je bilo zanimljivo vidjeti detalje na koje ne pažnju pri kupnji proizvoda u trgovinama, a su veoma bitni. Ipak kupac proizvod i želi daje taj proizvod bezprijekorno dobar! Konkretno, na boci soka piše ')agoda", postoji i slika jagode, a u biti veliki udjel u proizvodu i jabuka slika je negdje iza jagode, konkretno - preklapa se s listom jagode (trik: zelena jabuka·+ zeleni listjagode). Platili smo cijenu skupljeg soka jagode, a po sastavu konkretan sok je jednim dijelom (možda i dijelom) sok jeftinije jabuke.

Posljednje predavanje održala je Danica Ledecki, dipl. ing. - naOdjela za zaštitu pri Državnom inspektoratu RH koja je prezentirala rezultate rada Inspektorata za prošlu godinu. Vidljivo je bilo da Državni inspektorat dobro radi svoj posao i da u razdoblju koje slijedi imati još i više posla. Nakon završenih predavanja uslijedila su pitanja sudionika. Najviše zanimanja izazvale su, dakako, nepravilnosti deklariranja proizvoda s obzirom na sastav

proizvoda.

Dojmljiv je bio govor gosp. koji je izrekao nešto vrlo bitno i se trebamo držati u svojim kupovnim navikama, a to je: "Nisam protiv kupovine proizvoda iz uvoza, ali jesam za kupovinu kvalitetnih hrvatskih proizvoda". Za naglasit je kvalitetnih! Tu utakmica u kojoj su i i pobjednici. Jedni prodavati kvalitetno, a drugi kupovati kvalitetno, stvorit se povjerenje i to biti formula uspjeha hrvatskog tržišta na kojem kvalitetni hrvatski proizvodi imati svog kupca. Jasno je da nas želi piti mlijeko krava s hrvatskih farmi i da smo spremni za taj proizvod platiti i više jer smo sigurni da je to mlijeko prošlo svoj put od polja do stola na siguran i prihvatljiv Sigurni smo i da proizvodi opravdavaju tvrdnju sa deklaracija na kojima stoji da je to mlijeko s "hrvatskih pašnjaka. proizvodimo kvalitetno i kupujmo kvalitetno, pa ako je još i hrvatsko - slobodno dodajmo daje i najbolje!

Narudžbu zanavedenaizdanja možeteizvršitinaadresu: HRVATSKA MWEKARSKAUDRUGA, ILICA31/3,ZAGREB Tel./Fax:01/4833349; e-mail:hmu@hmu.hr

MALI POSJEDI i proizvodnjamlijeka

I

Mr. se.

opet trebam napisati novi tekst, a baš mi nekako ne ide. sata je ujutro, na kompjuteru slažem slike staja, gnojišta, silosa, travnjaka iz cijele Hrvatske i usput razmišljam o da pišem za travanjski broj našeg Mljekarskog lista, a da o tome nisam pisao. Ponekad je baš teško pisati! Na slikama uz ovaj prilog vidjet da za neke - i to mlijeka neke teme ne treba više puno ponavljati, a da za neke - i to nažalost za velikutrebamo i moramo i dalje o istome pisati i ponavljati iz godine u godinu. Koliko u Hrvatskoj ima dobrih mlijeka, onih koji dobro gospodare svojim zemljištem, koji proizvode dovoljno krme i krme kvalitete za svoje krave? Koliko imamo mlijeka koji godišnje po kravi proizvedu od 5 000 do 7 000 litara mlijeka? I baš oni, koji su sredili organizaciju svojih OPG-a, proizvodnju i kvalitetu mlijeka, nalaze i izražavaju potvrdu svoga ispravnoga rada i primjene noga kroz Mljekarskog lista, predavanja i suradnju sa Slike lošeg gospodarenja zemljištem, kao i naše govedarstvo i proizvodnja mlijeka, govore da još uvijek imamo problema na 60 %, ako ne i na 80 % naših OPG-a.

Vani se prvi pijevci što me na mladost provedenu u Lici i na rano ustajanje i gonjenje krava i ovaca na pašu. Jedno ljeto sam kao dijete proveo u Sinjskom polju, u Turjacima, kod djeda i bake gdje smo svako jutro gonili ovce na pašu u polje ili u brdo poviše sela na Kukuzovcu. Bila su to mirna i bezbrižna vremena, uz odrastanje na livadama i u šumi, pored krava i ovaca, uz mlijeko i sir. Možda mi je baš ta najranija mladost odredila zvanje agronoma i

I

ljubav prema životinjama i blagu. I vi, dragi naši mlijeka, trebate odgajati vašu djecu da vole životinje, naše blago, život i rad u proizvodnji mlijeka.

Za travanj bi svakako trebao pisati o košnje i spremanju sjenaže ili o hranidbe krava zelenom travom. Travanj bi trebao

biti mjesec prvog otkosa trava u dijelu Hrvatske. S obzirom na ovakvo vrijeme i temperature oko 1O i više stupnjeva u i veljabit trave za košnju i u ožujku. Neki dan, 4. ožujka, mobitelom me zove Dražen Zorica iz Sinjskog polja iz Hrvaca. "Znate, talijanski ljulj je za kositi. Evo je

polju 05.03.2007.godine

talijanskogIju/ja 05. 03. 2007. je preko 40 cm

Slika 1: Talijanski ljulj na poljima Dražena Zoriceu Sinjskom

Slika 2: Visina

1~.;'··Porta hecia"

,;.\ ";", A Division ot PortaScience Ine. '" '"' veterinarskamreža www.vetnet.hr

Predstavlja prvi put u Hrvatskoj:

Porta!iCC~

Digitalni somatskih stanica

gubici u proizvodnji mlijeka nastaju zbog mastitisa, a poglavito zbog mastitisa koji je dokazati jedino laboratorijskim pretragama, rezultate nerijetka predugo. Svi znamo da se krave moraju izdvojiti i odmah terapirati. Ali, kako brzo i prepoznati krave? Kako uštedjeti dragocjeno vrijeme i novac? Kako da se mastitis (koji još uvijek možemo jeftino riješiti) pretvori u manifestnu bolest ( rješavanje je neizvjesno i košta daleko više). Kako održati nivo profita. ako se smanji cijena mlijeka i poskupe troškovi hrane? Kako ostati konkurentan i ispred drugih?

Odgovor je jednostavan: ustrojiti efikasan menadžment stada i koristiti najnovija sredstva provjerena u razvijenim zemljama. Jedno od efikasnih, cjcnovno i vrlo zahvalnih je PORTA SCC somat~kih stanica.

Broj somatskih stanica 2.330.000

SKUPNI UZORAK ( iz laktofriza )

Mastitis ima cijelo stado

> 80% krava u stadu ima mastitis

Oko 15% krava u stadu ima mastitis

Vjerovatno 5%, krava u stadu ima mastitis

UZORAK ( l muzna krava ) mastitis mastitis

Vjerojatan mastitis ( vrijednost )

Zdrava

Kada se dobiju rezultati, može se odmah pristupiti terapiji i odvajanju životinja. znamo što nam se u stadu i to znamo ODMAH!

• PORTASCC je vrlo jednostavan za upotrebu. Sastoji se od trakice za baždarenje, pipete, testne trakice i test otopine.

• Pogodan.

• Kvantitativan.

• Brzo prezentira rezultat.

• Lagan za upotrebu.

• Razumne cijene.

• Malog ulaganja.

Najbolji rezultati se postižu na farmama koje imaju menadžment stada. Aparat i testne kitove je u Veterinarskoj Mreži d.o.o. 01/6594-700, 01/6594-705

ožujka i trava je do koljena." "Možeš li poslikati travu pa mi pošalji slike." I tako 07.03. stigle su i slike. Talijanski ljulj visok 50 cm (slike 1 i 2). Najbolji za pokositi i spremiti u rolo bale ili ga nagaziti u silos. I tako kako vidite, jedne slike pokazuju znanje i rad, nastojanja struke na razvoju i napretku. Druge pak slike pokazuju, da se ne iskorištavaju dane

Zorica svoje krave dio godine hrani svježe pokošenim ljuljem kao glavnim dijelom voluminoznog obroka. Prijelaz sa zimskog obroka (koji sjenaža, kukuruzna silaža i sijeno, odnosno njihove kombinacije) na ljetni obrok (u kojem je dio zelena masa trava, TDS-a ili DTS-a)mora biti postupan kroz 1O do 12 dana. Uz sjenažu, silažu ili sijeno, ovisno koju i kakvu kom-

Slika 3: GospodinZorica je skinuoprvi otkos. Svakako, je o ispravnojtehnologijiproizvodnjekrme

binaciju zimskog obroka imate, svaki dan pomalo dodajte sve više zelene mase. Najprije kao dodatak obroku, a poslije kao glavni dio obroka, uz obrnuto, dodatak kukuruzne silaze i sijena ili samo sijena. Mlada zelena trava ima puno proteina i energije, a premalo vlakana i vrlo brzo se u buragu. Ako nema kukuruzne silaže ili sijena, tada se uz mladu zelenu masu kravama daje slama radi podizanja nivoa vlakana ili celuloze. Ovo je neophodno da bi se stabilizirala probava u buragu. Ovako krave hrani i Mladen iz Koprivnice.

I ovako ti meni veli Mladen. Ja kravama zelenu travu, i to me najmanje košta, a krave samo pumpaju mlijeko. Svaki dan toliko mlijeka = svaki dan toliko kuna. Što više mlijeka to više kuna.

Eto, uskoro bi nam kune mogli zamijeniti euri. Osobno se eurima ne veselim jer s eurima dolazi i kvota, a s kvotom i problemi. Problemi najviše pogoditi mala i srednje velika gospodarstva u njihovu daljnjem razvoju, okrupnjavanju posjeda, broja krava i proizvodnje mlijeka. Mnogi još ne da kvota Stop! Tu si gdje jesi. Daljnji razvoj tada postaje vrlo kompliciran.

Razvoj sada, ili nikada. Ali kako koju ne mogu svi realizirati. Imaš 12, 13, 15, 17, 25 jutara zemlje. Možeš imati 12, 13, 15, 17, 25 krava, i to je osim na brdsko planinskim i u nekom kršu. Da vam o 35, 45, 50, 60 i više krava - kako? Kako, kada nemate toliko zemlje? I kako, kada nam polja izgledaju tako kako izgledaju. Puno tu ima neznanja a s time i lošeg gospodarenja zemljom.

Pogledajte malo slike, pa vidjeti gdje ide, a gdje ne ide. Sve bi dobro bilo da je _barem 60 do 80 % površina namijenjenih i proizvodnji mlijeka i mesa ovako kako treba. Zelena polja i ljeti i zimi.

Slika 4: I na poljima Dubravka 17.01.2007. krma je u fazi razvoja

Ali, nažalost, još uvijek je više od 80 % kako ne treba. Ponekada me od svega hvata muka pa sam u prošlome broju spominjao i hvatanje zeca i hvatanje u letu i babu s Što na ove slike lošega gospodarenja zemljištem? A, što na svu ostalu problematiku? Nema nas na daleko.

Uz "dobre" (1, 2, 3, 4, 5) slike idu dobre krave i dobar genetski potencijal, a uz "loše" (6, 7, 8) slike idu loše krave, loša genetika i loš uzgojni program.

Zašto to sve skupa kod nas tako sporo i teško ide?

Što se kvote, mi smo samo u jednome pogriješili. Odavno kukamo oko genetskog potencijala krava. Krava iz uzgoja i krava iz uvoza. Taj nesretni genetski potencijal; nikako da ga podignemo i realiziramo naš uzgojni program. On nam je u mnogo kumovao oko tolikog uvoza junica i kupovanja boljeg i genetskog potencijala. Toliko godina i toliki uvoz junica, bikova i sperme, a nikako na zelenu granu. Mene su nekoliko puta poklopili kada sam pokušavao da stvari treba postaviti. Ono, ja ne razumijem o je a bijaše o "Uzgojnom programu". Na papiru možeš pisati, i crtati kako Ali u praksi i proizvodnji stvari moraju biti po redu složene. Drugo uvijek proizlazi iz prvoga, a iz drugoga. Mnogi stvar prioriteta postavljaju ovako.

1. Genetski potencijal krava = proizvodni potencijal

2. Hranidbena vrijednost krme = proizvodni potencijal

3. Plodonosni potencijal tla = proizvodni potencijal Dugo smo tapkali po problemima i na mjestu osnovne postulate. Postulatlatinska (postulare = tražiti, zahtijevati) = pretpostavka koja je sama po sebi tako da je ne treba dokazivati; polazna

Godine su nažalost prolazile, dok mi nije pala na pamet da

M(jekarski list 0..J/2007.

Slika 6: Zašto ovakvoSinjska polje? (09.12.2005.)

pnontete (prioritet = prvenstvo, prednost) postavim obrnutim redom. I za divno perspektiva se otvarati kod mnogih naših mlijeka, a programi razvoja ubrzano i brzo realizirati. S ovim se na mnogim našim OPG-ima realizirao i naš "Uzgojni program govedarstva"uzgoj i držanje krava koje proizvode od 5 000 do 7 000 kg (i više) mlijeka godišnje.

Stvari prioriteta su tako i u razvijenom svijetu bile odavno postavljene, samo što se to kod nas nije dovoljno uvažavala. Pravilan redoslijed je i jedno proizlazi iz drugoga.

1. Plodonosni potencijal tla - Treba ga održavati i

2. Hranidbena vrijednost krmeTreba je znati proizvesti i 3. Genetski potencijal krava - Na dobroj podlozi krme i pravilne

Slika 5: Koju tehnologijuodabrati- lijevoili desno?(09.12.2005.)

hranidbe ga je istraživati, mjeriti, selekcijom odabirati, u proizvodnji održavati, i realizirati kao planirani UZGOJNIPROGRAM.

Da ne bi ispalo kako ovdje sada prodajem posebnu mudrost, pogledajmo ponovno slike i neka nam one kažu na kojim parcelama i kojim se rada može broj krava i proizvodnja mlijeka te realizirati Uzgojni program govedarstva.

Trebali smo odavna odrediti kvotu pojednomjutru ili po jednom hektaru i na toj osnovi planirati broj krava i proizvodnju mlijeka po kravi. Pazi sada malo! Koja i kakva krma se u kravi najbrže i pretvara u mlijeko. Mlada zelena trava se najbrže razgradi u buragu i najbrže pretvara u mlijeko. Pa nisu Nizozemci, trci i ostali blesavi kada drže krave dio godine na paši. A krave doje dnevno od 30 do 40 litara mlijeka. Pametan svijet! Samo ni svaka paša nije dobra paša. I to treba znati i kao i sve ostalo što ide uz pašu. Kod hranidbe krava zelenom masom treba voditi o brzini porasta trava, lucerne i djetelina. Talijanski ljulj najbrže raste pa o tome treba voditi treba odrediti za koliko se dana pokosi cijela parcela od prvog do posljednjeg dana košnje, tako da se prati tempo porasta, a da trava ne preraste i ne prestari.

Dok raste trava, raste i mlijeka. Zamisli jednu staklenu menzuru na parcele. Kako raste trava tako i u menzuri raste mlijeka do momenta. Poslije toga trava raste dalje, vlat koja na sebi nosi klas, a u menzuri se smanjivati mlijeka. Reci, nije li ovo važno? Da, svakako je važno! Pa, u igri je novac! S mlijeka, novca se ili smanjuje. I, kako kaže moj prijatelj Mladen "Ne smiješ zakasniti s košnjom trave i ne smiješ kasniti s mužnjom krava. Ama baš u svemu moraš biti Kod hranidbe zelenom masom

(09.12.2005.)

krma se može proizvoditi na jednoj dovoljno velikoj parceli ili na dvije ili tri parcele. Nakon posljednjeg dijela košnje prelazi se ponovno na traku na kojoj novi otkos ponovno mora biti barem 15 cm visok. U obzir svakako treba uzeti i brzinu porasta trava i djetelina od 1 do 3 centimetra dnevno. Kada se jednom uhoda hranidba zelenom masom, ne smije opet biti naglih prekida i prijelaza samo na sijeno, sjenažu ili silažu. Kineska poslovica veli: '1edna slika vrijedi više od Sliku u sekunde, dok nam za teksta treba vrijeme, energija i volja a

Mljekarski li,;t 04/2007.

Slika 7: Zašto ovakav prizor u plodnom Sinjskom polju?(09.12.2005.)

Slika 8: Misliš da ovako možeš broj krava?

BOMI - agro d.o.o.

17'f7:, / -v • /-; v • J /-; :::Z,'uff'°;J-oaf6}-ye :Jtecen.o, u odabt;J/.a nl,y-ekar-(M'Jl.a t' 1_1.e/i/a:nij/:M.C•J'Jlania.

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno:

• savjetovanje u ishrani

• kompjuterske recepture za smjese

• izrada balansiranog obroka

Kreditne linije u suradnji sa:

CHAROLAIS BIKOVIU FUNKCIJI

Po put, 09. svibnja 2007. godine, u Centru za travnjaštvo na obroncima Medvednice bit održana aukcijska prodaja bikova i junica Charolais pasmine.

PROIZVODNJE KVALITETNETELADI

Djelotvorna proizvodnja govemesa ovisi o genotipu životinja i okolišnim u interakciji s pravilnom hranidbom, držanjem i zdravstvenom zaštitom životinja. Ispravan odabir pasmine i genetske osnove izrazito su važni za zasnivanje proizvodnje, te trebaju biti s proizvodnim ciljevima, tehnologijom i svakog pojedinog

Proizvodnja mesa u svijetu ostvaruje se vrlo širokim izborom pasmina i genotipova mesnih i kombiniranih karakteristika, koji variraju glede reprodukcije od rano do kasno zrelih, te su sustavima proizvodnje mesa. Neke su pogodne za intenzivne sustave proizvodnje i velike završne mase, a druge ekstenzivnim držanja djelotvorno koriste voluminoznu krmu s travnjaka dobre priraste.

U Hrvatskoj se meso tradicionalno proizvodi od teladi krava kombiniranih i pasmina koje ponajprije služe za proizvodnju mlijeka.

Smanjenjem broja krava, kao posljedice rata i negativnog smjera u govedarstvu Hrvatske, te sve naglašenijom specijalizacijom u proizvodnji kravljega mlijeka, doveden je u pitanje s jedne strane broj teladi za proizvodnju potrebnih

Organizatori aukcije su Agronomski fakultet u Zagrebu i Hrvatski centar.

ZA TOV-Mr.

mesa, a s druge strane tovne karakteristike i kvaliteta teladi za tov. Osim toga, može se da se broj krava za proizvodnju mlijeka (a time i broj teladi) i dalje smanjivati proizvodnje mlijeka po kravi. Deficit broja teladi za tov u ovom se trenutku rješava uvozom teladi je kvaliteta upitna. Proizvodnja teladi za tov u sustavu "krava-tele" i krava "dojilja"otvara za razradu raznih tehnoloških sustava uzgoja i tova maksimalno pašnjaresurse i voluminoznu krmu radi smanjenja troškova proizvodnje. proizvod tih sustava "krava-tele" i krava "dojilja" je tele mesne pasmine ili križanac krava kombiniranih ili pasmina s bikovima mesne pasmine koji imaju izvanredno dobre tovne karakteristike.

Mesne pasmine goveda koje se koristiti u našem proizvodnom okruženju su: charolais (šarole), limousin (limuzen), hereford (herford) i angus (angus).

Uspostavom sustava "kravatele" i pravovaljanim vrednovanjem krava "dojilja" stvara se osnovica za razvoj mesnog govedarstva u Hrvatskoj uzgojem rano i srednjezrelih mesnih pasmina ili križanaca sa simentalskom pasminom. Charolais pasmina goveda je nastala u Francuskoj. Odlikuje se

se. Goran

velikim potencijalom za rast i dobrom konverzijom hrane. Danas je to najzastupljenija mesna pasmina u Francuskoj i jedna od mesnih pasmina u svijetu. Selekcija Charolais pasmine goveda je prije više od jednog Kao rezultat kontinuiranog selekcijskog rada, od 1864. godine održavaju se specijalizirane izložbe Charolais goveda i natjecanja diljem Francuske. Ova francuska pasmina afirmirana je u svijetu uzgojem u krvi", ili križanjem. Prednosti ove pasmine su visoki prirasti i velike završne mase. Ovom pasminom ili njezinim križancima ostvaruje se profit, ako se na tržištu vrednuju završne tjelesne mase i randman.

na umu da je simentalska pasmina najbrojnija pasmina u Hrvatskoj, glavna uzgojna mjera za stvaranje mesnih stada još dugo biti izbor bikova mesnih pasmina za križanje sa simentalskom pasminom.

Charolais pasmina goveda koristi se za sustav "krava - tele", odnosno za namjensku proizvodnju teladi za proizvodnju mesa.

Danas je Charolais pasmina goveda u više od 70 zemalja i to u klimatskim uvjetima i nadmorskim v1smama. Prvo rasplodno stado Charolais

pasmine goveda uvezeno je u Hrvatsku 1994. godine, koje je Agronomskom fakultetu u Zagrebu doniralo Ministarstvo poljoprivrede Francuske. Agronomski fakultet u Centru za travnjaštvo proizvodi rasplodne bikove radi širenja sustava "krava - tele" kao i bikove Charolais pasmine u Hrvatskoj. Charolais može svoje potencijale za proizvodnju mesa u uvjetima hranidbe velikim nama voluminozne krme kvalitete. Ovu pasminu karakterizira izuzetno efikasno pretvaranje voluminozne krme u meso. Zahvakonstituciji i blagom temperamentu, Charolais goveda se mogu prilagoditi sistemima držanja, kako ekstenzivnim tako i intenzivnim. Križanci kombiniranih ili pasmina križani sa Charolais pasminom u Fl generaciji pružaju korištenja heterozis efekata te daju telad boljih tovnih karakteristika od kombiniranih ili mlipasmina i od uvežene teladi. Takva telad imati, uz zastupljenost voluminozne krme u hranidbi, bolju konverziju hrane i dnevni prirast, se smanjiti dnevni prirast i kvaliteta mesa, ali se smanjiti cijena prirasta, ostvariti bolji randman i završne težine na liniji klanja.

S obzirom na dobru plodnost (postotak 92 %), pojavu bližnjenja (postotak oteljenih blizanaca 4 %),Charolais krave mogu bez dati jedno tele godišnje.

Ova je aukcijska prodaja i mjesto razmjene iskustava ali i razgovora sa koji odgovoriti na njihove upite.

Ovim Vas putem obavještavamo da se dana 09.05.2006. (srijeda) s u 1O sati, (Sljeme 1) održati 4. aukcijska prodaja 9 bikova i 7 junica Charolais 11,,f(jekm·ski list ()..j/2007.

Aukcijka prodaja bikova charolaispasmine u Centruza travnjaštvo li

pasmine.

Aukciju organizira Agronomski Fakultet Zagreb, Centar za travnjaštvo, u suradnji s Hrvatskim centrom.

Ukoliko ste zainteresirani

za kupnju bikova i junica Charolais pasmine na ovoj aukcijskoj prodaji, molimo Vas da se obratite mr. se. Goranu (tel.: 01 455 0042 ili 098 880 342) za sve potrebne

KAKO SU

ORGANIZIRANI

UZGAJIVACI

sustav organizacije stoke orijentiran je prema interesu samih

na udruženja.

goveda na nivou saveznih država organizirani v su kroz "Deutche Arbeitsgemeinschaft

GOVEDAU NJEMAcv.KOJ

postoje udruženja i u regijama, paje Regija Schwabenjedna je od 7 regija unutar Savezne države Bayern - organizacija uzgoveda nosi naziv "Allgau Herdbuch Geselchaft" -AHG. U Bayernu postoji i organizacija koja vodi brigu o uzgoju goveda i to u pokrajni Oberbayern s kojom AHG usko na uzgoju goveda i uzgojnog programa.

Za sadašnjost i uzgoja goveda u Saveznoj državi Bayern je - Uzgojni program. Za pasminu Uzgojni program provodi se na razini Savezne države Bayern, a donosi se u suradnji s preko udruženja, uz sudjelovanje znanstvenih institucija - fakulteta i ostalih organizacija za primjenu znanosti - i nadležnog ministarstva za poljoprivredu.

Djelatnost

udruženja udruženje - "Allgau Herdbuch Geselchaft" (AHG)nevladina je, i neprofitabilna organizacija. U njoj se odvija uzgojni rad, vode se knjige i putem njih se vodi trženje.

udruženja imaju pravo na: - savjete u provedbi uzgojnog programa - njihove krave i bikovi se u provedbu ciljanih parenja • sudjelovanje u organiziranom trženju stokom svih kategorija (izvozu i prodaji unutar države) - sudjelovanje u organiziranom sustavu napasivanja goveda tijekom ljeta u alpskim - uzgoj i prodaja uzgojnih bikova za tržište, prirodni pripust i umjetno osjemenjivanje.

Braunvieh",. a na S~veznoj razini_kroz "Arbe1tgememschaft Bayencher

Rinderzuchter". - Mr. se. Miroslav -

- putem dobivanje informacija važnih za uzgoj i proizvodnju

Udruženje (AHG) ima 5 stalno zaposlenih djelatnika; Savezna država Bayern financira jednog savjetnika za uzgoj goveda zaposlenog u Saveznom Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Ostalo financiranje rada Udruženja i svih ostalih aktivnosti obveza je samog udruženja. U udruženju je 3 571 gospodarstvo, a Udruženja, imaju u vlasništvu 111 636 krava. Da bi mogao postati Udruženja, mora pod kontrolom Landeskontrol Verband imati 66 % populacije goveda pod selekcijom.

Ukupni godišnji prihod Udruženja (AHG-a)je 19,000.000 eura, a on se ostvaruje od prodaje teladi za tov, junica, uzgojnih bikova, starijih uzgojnih krava (2 i više laktacija), mladih kategorija uzgojne teladi (nakon 16 mj.), tek osjemenjenih mladih junica i uzgojne teladi.

Kontrolna Udruženja "Landeskontrol Verband" (LKV) su nevladine, neprofitabilne i institucije nastale inicijativom u 19. Ova su udruženja servisne službe uzgojnim udruženjima, stanicama za umjetno osjemenjivanje i repodukciju, institucijama za kontrolu zdravlja životinja, stanicama za testiranje, državnim savjetodavnim službama, znanstvenim institucijama. Kontroliraju proizvodnost, obilježavaju grla i navaju uzgojne vrijednosti o informiraju a podatke šalju i ostalim institucijama koje su u provedbu uzgojnog programa.

Financiranje ove institucije je

50 % od a ostalih 50 %iz Savezne države Bayern. 80% od ukupne populacije goveda pod obuhvatom je LKV sustava. U našeg informiranja to je brojka od 5 393 gospodarstva. Sve djelatnike Landeskontrol Verbanda kontrolira samo Udruženje. Udruženje za kontrolu kvalitete mlijeka "Milchprufering" je udruženje kojemu je zadatak kontrolirati kvalitetu mlijeka mljekarama, a financiraju ga i mljekare. Podatke o kvaliteti mlijeka šalju Landeskontrol Verbandu na obradu radi uzgojnih vrijednosti proizvodnih životinja. Važno je naglasiti bitnu nicu, da imaju udjele u institucijama (stanicama za testiranje, stanicama za reprodukciju i umjetno osjemenjivanje) i na taj su direktno zainteresirane za kvalitetu njihova rada. Putem udruženja direktno na kontrolu i sadržaj uzgojnog rada i plasmana svojih uzgojenih grla i proizvoda. Udruženje godišnje organizira oko 35 aukcijskih prodaja stoke svih kategorija, a tjedno skupljaju na jedno mjesto 240 - 340 grla ženske i muške teladi kako bi organizirali prijevoz, prodaju i sl. Od tih poslova nj ih o v god i š nj i p r o m e t j e 19,000.000 eura.

Navedeni sustav ima svojih prednosti, prije svega kroz poticanje i vrednovanje uzgoja i rada. U Hrvatskoj to nije pa je potrebno podržati inicijative goveda da se sustav organiziranja bazira na interesu vlasnika stoke, a i nadležne institucije u tu

Premiks zavisokuproizvodttiU.mlUeka i dobrozdravUekrava

Premiijzauspješnu_pr,p{emu tkrar.e zasluedecu lakacuu

LUK

-

proljetni lijek za krvne žile

luk, divlji luk, crijemuž ili srijemuš narodni su nazivi za proljetnicu latinskog imena Allium

ursinumkoja u velikim skupinama

- Marija dipl. ing. --------• raste po sjenovitim, vlažnim i humusom

U zemlji ima duguljastu lukovicu iz koje izrastu dva velika, dugoljasta i šiljasta, sjajna, tamnozelena lista na dugim peteljkama. Listovi su listovima koja je otrovna biljka, no kako srijemuš ima intenzivan miris po bijelom luku lako ih je razlikovati. Nakon listova iz lukovice izraste uspravna, oko 25 cm duga stabljika na se vrhu razvijaju brojni, sitni, bijeli, zvjezdasti složeni u štitasti cvat.

Mladi i listovi beru se od ožujka do kraja svibnja, a podzemne lukovice vade se u ili u jesen.

Zbog ljekovitih sastojaka luk je nadomjestak za bijeli luk ili a neki smatraju da je i djelotvorniji od njega. Koriste se svježi listovi ili duguljaste lukovice ili se od njih pripremaju pripravci s vinom i rakijom koji se mogu uzimati kad više nema svježe biljke. Sušenjem ili kuhanjem nestaje miris i okus, ali i ljekovite tvari.

Usitnjeni listovi i lukovice mogu se dodavati sirnim namazima, salatama, pirjanom i varivima. Koristi se i svježe sok iz lukovica, 1 žlica dnevno s malo vode.

luk djeluje na snižavanje krvnog tlaka, smanjuje u krvi, pozitivno djeluje kod ovapnjenja krvnih žila, pomaže kod reumatskih tegoba, gihta i kožnih bolesti, osobito lišajeva. apetit, pomaže kod proljeva, istjeruje crijevne nametnike, a pokazao se djelotvornim i kod bolesti dišnog sustava.

bogatim šumama, uz potoke i šumske prosjeke.

luk (Alfium ursinum)

Vino od srijemuša:

Dvije šake svježih listova usitniti, staviti u staklenu bocu sa širokim grlom (za pripremanje zimnice), preliti litrom kvalitetnog bijelog vina i ostaviti zatvoreno 1O dana uz povremeno miješanje. Nakon toga procijediti i na hladnom i tamnom mjestu. Piti po 1 dL vina, u gutljajima, tijekom

IZLAZAK

Tinkturaod listova:

200 grama svježih listova usitniti i preliti litrom rakije Nakon 15 dana rakiju procijediti u tamnu bocu i na hladnom mjestu. Piti 2 - 3 puta dnevno po 1 žlicu u pola decilitra vode. U narodnoj medicini ovaj se pripravak posebno prepokod povišenog tlaka i ateroskleroze, tj. krvnih Neki tvrde da uz prethodno navedena pozitivna djelovanja na organizam, ovo vino ima i svojstva.

I ZALAZAK SUNCA 10. 04. 20. 04. 30. 04.

IRISI

pine u jednoj boji. Saditi je treba ljeti kad se i razmnožava. Biljka uspijeva na položajima ili u polusjeni. Tlo može biti vrtno, ali s dosta vapna. Zalijevatije treba jednom tjedno, a u doba cvatnje poželjno je zaliti biljku dva puta tjedno.

Zacijelo su mnogi vrtlari amateri upoznati s irisima ili ih imaju u svom vrtu. Irisi su zbog svoje ljepote, jednostavnog uzgoja i malih - Darko Kantoci, dipl. ing. - zahtjeva vrlo u našim vrtovima. Iris ili perunika je porodice Iridaceae, a danas postoje mnogi hibridi. Osnovne su Iris japonica, japanska perunika, donesena je u Europu izjapana i Kine 1792. godine. Ova biljka s podankom naraste 30 do 50 cm u visinu. Biljka cvate od ožujka do lipnja, a služi za velike rubove, gredice, ali se može uzgajati i u loncima kao sobna biljka. Razmnožavanje se obavlja diobom podanaka potkraj zime u sjevernim poda na drugim mjestima u jesen. Biljkatraži mjesta ili ona u polusjeni. Tlo mora biti rahlo, svježe i vapneno. Zalijevanje je potrebno jedanput, najviše dvaput tjedno u doba cvjetanja.

Iris germanica, perunika, raste divlja u našim krajevima ili je uzgajamo. Ovo je biljka s podankom, dugih prizemnih sabljastih listova skupljenih pri dnu. Stabijika je visoka oko metar i na njoj su smješteni krupni cvjetovi. boja je a uzgojem dobiveni hibridi imaju bijele, žute ili crvene cvjetove. Biljka cvate u od ožujka do lipnja. Služi za rubove, gredice, suhozide, obronke i vrlo dojmljivecvjetne sku•

Iris germanica hybr., perunika hibridna, sve vrste dobivene križanjem Irisgermanices drugim vrstama irisa s podankom. Njihove morfološke odlike ne razlikuju se mnogo od Irisgermanice,od koje osim po boji cvjetova. Iris xiphium, ili perunika, iz Španjolske. Ova biljka može narasti i više od metra. Listovi su sivkastozeleni. Cvjetovisu manji od ostalih irisa i nemaju cjevasti dio. Jednobojni su ili su donje latice u drugoj boji. Uzgojem je dobiveno mnogo novih sorti boja, od bijele do žute, nebeskoplave, i sl. Biljkacvate u travnju i svibnju. ·Uzgaja se

''Mraz''

Razdoblje aktivne vegetacije je No, s aktivnom vegetacijom dolaze nam i opasnosti od elementarnih nepogoda. Ovog mjeseca to je pojava mraza. Upravo zato, moramo se prisjetiti kako se od mraza možemo obraniti jedino prekrivanjem, orošavanjem i dimljenjem. Što od navedenih koristiti, ovisi o kulturi koju želimo zaštiti. No, u odabiru spomenutih naša je obveza da upozorimo na neke od pogreški koje poljodjelci

Tijekom dimljenja treba

l14ljekan·kilist 0..;/2007.

vrste irisa.

Iris germanica(Perunika bogiša) uglavnom kao za vazu, ali služi i za rubove i gredice. Sadimoga u rujnu i listopadu kada ga i razmnožavamo. Uspijeva na suncu ili u polusjeni. Potrebno ga je zaliti jedanput, a u doba cvatnje dva put

pripaziti da dim ne mnogi griješe ako koriste prskalice bude ni kisele, ni luž• malog kapaciteta vode. Orošavati se nate reakcije. Dimne mora od trenutka kad se izmjeri smije ostavljati tragove a ne temperatura zraka od 0,5 °Ci 0,3 °C. smije biti niti pretjerano topao. Tijekom trajanja temperatura zraka Dimom spuštanje ispod 0,0 °C, orošavanje se ne smije hladnog zraka u zonu gdje se nalaze prekidati. To treba zapamtiti, jer naše kulture, te prizemnog ako se orošavanje prekida, štete su sloja zraka. Upravo zato, dim mora neminovne. biti i dovoljnotežak.

Poznato namje da su na pojavu Orošavanje je do sada jedina mraza posebno osjetljivigenerativni metoda zaštite od mraza koja se organi tj. pupovi, cvjetovi i najviše koristi u No, plodovi.

Pupoljciu otvaranju stradat na temperaturi zraka od: jabuka •0,7 kruška •1,6 breskva ·0,6 marelica •1,1 šljiva •1,1 trešnja ·1,7

Otvoreni cvjetovi stradavaju kod temperatura zraka od: jabuka ................•1,7 kruška ..............•1,6 breskva ..............•1,1 marelica -0,6 šljiva.................•0,6 trešnja •1,1

SEKSUALNO NAPASTOVANJE DJECE

Seksualno napastovanje djece od strane njihove obitelji je problem.

To pitanje je pozornost Mnogi ljudi zaziru razgovarati o incestu i sociolozi. je skrivena opasnost za mentalno zdravlje u cijelom svijetu.

Koliko je ozbiljan problem

- Dr. Ivo Belan

Najmanje 1O posto djevojaka subjekt je približavanja uže ili šire rodbine, a to približavanje je u manjoj ili mjeri seksualne prirode. su napastovani u svojim obiteljima.

incest je prijavljivan oblik seksualne zloupotrebe unutar obitelji i velika je vjerojatnost da ta trauma izazvati dugotrajno djeteta. Seksualni kontakt u dobi djeteta šest i dvanaest godina i se sastoji od milovanja, grljenja i masturbacije. Iz toga, takva se situacija nastavlja godinama, a može i do spolnog odnosa.

Djeca koja su subjekt takve zloupotrebe se boje povjeriti nekome. Jedini znak da se nešto mogu biti simptomi: djeteta, strah od odlaska u školu, nemir, more ili tjelesne tegobe, kao što su problemi sa mokrenjem ili bol u zdjelici. U doba mladenaštva mogu se pojaviti bježanja od prostituiranje, upotreba droge, a poneki put i pokušaji samoubojstva. Sve su to reakcije na iskustva iz rane mladosti. Takvi destruktivni incesta se odražavaju i na odraslu

ženu koja može patiti od srama i žigosanja.

Incest se javlja u svim društvenim slojevima, geografskim podrui rasnim grupama. incest posebno je u obiteljima ekstremno neuravnotežene snage i vlasti roditeljima: su dominantni, a majke su pasivne ili poslušne i podložne. U takvim obiteljima su nasilni i grubi sa svojim ženama ili djecom. ovo ponašanje, u pravilu, nije sasvim i vidljivo nekome sa strane. U prisustvu nekog višeg autoriteta, postaju umiljati ili i nenametljivi.

Kad se radi o seksualnoj zloupotrebi, je vjerojatnost da otac, brat ili drugi muški najstarijoj

Kako se incest može

Žrtve incesta i njihove obitelji mogu potražiti i zaštitu od raznih institucija u društvu, kao što su Centar za krizna stanja, SOS - za žene i djecu žrtve nasilja, Centri za socijalnu skrb, Crveni Križ, policija itd.

Kad se dijete požali na takvu incestuoznu situaciju u svojoj obitelji,

treba mu vjerovati. Lažne pritužbe su izvanredno rijetke. Seksualna napastovanja djece treba uvijek prijaviti službama i osobama odgovornim za zaštitu djece. valja uvjeriti da ona nije kriva za to što se dogodilo. Treba je pohvaliti što je problem iznijela na vidjelo i joj da biti od daljnjih zlostavljanja.

Krivac mora, po sudskoj odluci, uz psihijatra.

Najbolja strategija za nje svih vrsta seksualne zloupotrebe djeteta je da se osiguraju informacije potencijalnim žrtvama. To seksualna edukacija u osnovnoj školi, speciinformacije o seksualnoj zloupotrebi. Djecu se može bez da ih se pretjerano uplaši. Na njima može im se objasniti razlika grljenja, dodirivanja, koji su izraz roditeljske topline, i ljubavi, i onog drugog kontakta, koji je izraz iskorištavanja djeteta.

Na dulju stazu, seksualne zloupotrebe ovisi o pozicije majke u obitelji, kako bi ona mogla djelotvornije zaštititi svoje dijete.

1tlf;i,karskilh,t

PR36P85

FAO 450 - CRM 101

Tvrdi zuban

H 0 ibrid pogodan za proizvodnju kvalitetnog zrna i silaže biljke. Zrno lijepog izgleda vrlo brzo otpušta vlagu u jesen pa je pogodan za koji suše i prodaju zrno. Tolerantnost na sušu vrlo dobra. Stabljika visine sa nisko klipom. Stay green hibrid stabljika i listovi dugo u jesen zadržavaju zelenu boju. izbor za proizvodnju kvalitetne silaže. Kao zrno najbolji za ishranu svinja i peradi.

omega +vitamini

za t,o(ie funkcioniranie krvožilnOBsustava

EfektmlUekos omega•3 masnimkiselinama i vitaminimaodržava razinukolesterolaniskom.

Efektmlijekos omega-3masnimkiselinama dodatnosmoobogatilivitaminimaA, D,i E koji pridonosemaksimalnomiskorištavanju i djelovanjuomega-3masnihkiselinate dodatno imunološkisustav.

Funkcionalnamlijeka'z brego, Kakodjelujuomega-3masnekiseline?

- smanjujurazinuukupnih u krvi stvaranjamasnihnaslagakojesetaloženakrvnimžilicama

- smanjujurazinukolesterola u krvi

- naglogrušanjekrvi

- nepravilanritamsrca- aritmiju

- blagosnizujupovišenikrvnitlak

- pozitivno nazarastanjerana

- bitnesu zarasti razvojdjece

- pospješujurad mozga i zdravlje

- obrambenisustav