Mljekarski list 5-2007

Vrijeme promjenjivo, imunitet stabilan!

Stalne promjene temperature su vrlo naporne za organizam te pogoduju razvijanju raznih infekcija i prehlada. Kad se tome pridoda svakodnevni stres, vaš imunološki sustav je itekako ugroien.

Zato je potrebno prirodnu otpornost organizma kako bi se othrvao štetnim utjecajima iz okoline.Vrlo jednostavan I vrlo ukusan da to je svakodnevno uzimanje BioAktivaLGG.

jedan BioAktlv na dan vaš imuniteti

BioAktiv LGG je iznimno zdrav proizvod dobrom probiotskom bakterijom LGG, koja dio prirodne probavne mikroflore zdravog ljudskog organizma.

U probavnom sustavu LGG štltl naš organizam od štetnih bakte ali se I troši pod negativnim utjecajem stresa. nekih llje~ i infekcija.

Upravozbog toga LGG u organizmuvalja redovito obnavl]atl! : ga, neovisno o vremenskoj prognozi, prije nego što napustite toF svoga doma, sjetite se uzeti BloAktiv LGG!

Jer BioAktlv djeluje Jednako u svim vremenskim uvJetl1 MINISTARSTVOZDRAVSTVAPREPOZNALOJEVRIJEONOST ISPITIVANJA I IZ! RJEŠENJEKOJIMSE PROIZVODA S DODATKOMLG~ KI.ASl\:UPn5'11~].(11/484

SADRŽAJ

AGROTEHNIKA

Zašto plodored, a ne monokultura?_ 2

Spremanje sijena ___________ 4

HRANIDBA

Sastavljanje krmnih smjesa

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Genetika i uzgoj rasplodnih junica

Pregled reproduktivnog sustava

Kako u Europsku uniju - 85 pitanja_ ___ 23

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE

Što mlijeka s promjenom

vlasnika mljekarske industrije? _____ 26

OTVORENA NOVA FARMA

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Blaženke

IZ OPG-a

Naslovnica: Još jedna farma muznih krava sredstvima iz Operativnog programa za razvoj govedarstva u RH (foto: Dukat d.d.)

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Mali posjedi i proizvodnja mlijeka _______ 36

IZ HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

Prva konferencija o sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj_ ___ __ 40

TRŽIŠTE STOKE

Održana Godišnja skupština

I krave friziraju zar ne? ___ _

STUDIJSKO PUTOVANJE

Studijsko putovanje s posjetama najpoznatijim siranama Italije ... IZ UREDNIŠTVA Dodjela nagrade "Zlatni rog"

Poštovani

obavještavamo vas da t'e se i ove godine u Križevci ma 16. lipnja (subota) održati sedmo po redu "Natjecanje u sprl'm.inju sjenaŽL' li bale" li organizaciji I lrvatske udruge za organizaciju natjecanja u spremanju sjenaže. l'odsje,\11110, na prošlogodišnjem natjecanju sudjelovalo je 17 ekip,1 iz 6 žup,mija, ,1 ekipe su mogle sa strojevima za sprl'manje sjen,1ž.e i repromaterijalom po vlastitom izboru. Sv,1k,1je ekipa prešala i uvijala po jednu balu. Strui:·no povjerenstvo je ocjenjivalo 10 kriterija. Nadamo se da i ove godine biti velika. l'oziv,111111sw zainteresiram· za natjecanje da se prijave u ž11p,111ijske odsjeke llrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjl'toclavnu slu:i.bu.

DarinZagnrec,dipl. ing.

IZ UREDNIŠTVA

11zdji za boljom suradnjom s v,1ma otvaramo novu rubriku: (:ITATEIJI PITAJU - lJREDNIŠlVO ODGOVARA. Ukoliko imalL' bilo kakvih 1wdoumica. ili probll'ma VL'zanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi t=L·mop111em OVL' rubrikl' vrlo brzo odgovoriti na vaše upite. Do nas je vrlo lako jer smo uvijek dostupni za vas, dr,1gi tit,llL·lji. Ovi putcvi voclL·do nas: tell'fon: O I 4833 :M9. fax: O I 4875 848 i e-mail: hmu@hmu.hr. NajljcpŠL' vas molimo da suraclujl'll' s nam;1, jer jedino tako na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji, ;1 mi u nastojanju da s najboljom ekipom suradnik,1 uspijemo dati odgovore na najzahtjevnija pitanja strukl'. Uredništvo

llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-84B, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000·1101408596, Cltena: 7,00 kn, priprema

odbor: dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Arnelija Šipak, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher

Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb,

I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

ZAŠTOPLODORED,

A NE MONOKULTURA?

- Mr. se. Darko Uher

Svaki plodored sadrži tri sastavna elementa: prostornu i vremensku smjenu kultura te odmor tla. Prostorna smjena kultura: to je u biti rotacija broja kultura na proizvodnoj površini ili na plodorednim poljima. Na temelju broja plodorednih polja nastale su oznake plodoreda, kao dvopoljni, tropoljni, poljni itd. Prema ovome, kad jedna kultura iz plodoreda sva plodoredna polja, završena je tek jedna rotacija kultura - plodoreda i druga, nova rotacija.

Vremenska smjena kultura: da bi se ispunila rotacija, potrebna je prema ovome i plodosmjena, dakle vremenska smjena kultura, a za to je potrebno vrijeme jedne rotacijeophodnje plodoreda. Okosnicu plodosmjene smjena glavnih kultura. Odmor tla: nekad se više primjenjivala (danas manje) da se tlo "odmaralo" uvrštavanjem ugara u sustav plodoreda, jer je trebalo osigurati trajno (normalno) održavanje sustava tlo - biljka.

Mnogo je razloga za plodoreda, a kao prvi je taj što je plodored potpuna suprotnost monokulturi. Nekad se (ima toga i danas) trajno uzgajala jedna te ista kultura na jednoj te istoj površini u dugom nizu godina. To je monokultura. Upravo je monokulturni uzgoj (uzgoj jedne kulture) otkrio sve negativne posljedice uzgoja iste kulture na istoj površini dugi niz godina. Od tih negativnih zapažanja monokulture se razmišljati o plodoreda, za što postoje

Plodored kao dio sustava biljne proizvodnje prostorni i vremenski a svrha mu je da u kontinuitetu proizvodnje osigura stalno dobro funkcioniranje sustava tlo - biljka. Dobro postavljen plodored osigurava mnoge prednosti negoli uzgoj istih usjeva na istoj površini.

biološki, i ekonomski razlozi. Biološki razlozi za plodoreda odnose se na tolerantnost usjeva prema ponovljenoj, dugotrajnijoj uzastopnoj sjetvi, te prema korovima, štetnicima i bolestima. Izmjena poljoprivrednih kultura slabi fitosanitarni potencijal, tj. smanjuje brojnost korova, štetnika i bolesti. Plodoredom se djelotvorno mogu suzbiti oni štetnici koji imaju ili barem uzak krug biljaka i oni koji ne mogu migrirati na udaljenosti. razlozi za plodoreda jednim su svojim dijelom usmjereni na fizikalne tla, što se osobito na strukturi, i zbijenosti tla, koje umnogome njegova tehnološka svojstva, sposobnost upijanja i vode; drugim dijelom na kemijske, a u manjoj mjeri i na samu biljku. Što je biljni pokrov, usjevi bolje tlo od razornog djelovanja erozije. U tom smislu usjevi se dijele na· one koji slabo štite tlo (okopavine), one koje tlo štite osrednje Gednogodišnje trave i žitarice) i one koje ga potpuno štite (višegodišnje trave).

korijenskih i žetvenih ostataka u tlu se nakuplja više hraniva, što za sobom popravljanje strukture. Potreba da se smanji negativan izravan i neizravan utjecaj zahvata na tlo, najviše je utjecala na ponovno plodoreda u

poljoprivrednu praksu. Plodoredi u kojima su zastupljene leguminoze i trave, korisno djeluju na stabilnost agregata i tvorbu strukture tla. kulture, a time i plodored u cjelini, djeluju na eroziju tla, pa imje i zaštitna uloga se povoljno djelovanje plodoreda, koje od organske tvari, pripisuje dušika mineralizacijom, iako odnosi sadržaja, organske tvari, zahvata, plodorede i dušika, nisu uvijek predvidivi. organskog ugljika u tlo u sklopu uravnoteženih plodoreda nužan je preduvjet koji održive prinose. Na organsku tvar plodored svojom dužinom, prakticiranim sustavom obrade, mineralizacijom i gnojidbom. li se u plodored trave i djeteline koje tvore tratinu ili se u tlo unose velike biljnih rezidua, sadržaj organske tvari se što pozitivno na ugorenje tla i aktivnost mikroflore. Uravnoteženi plodoredi, vjerojatno smanjuju i koncentraciju inhibitornih tvari koje se tijekom razgradnje biljnih rezidua. da su inhibitorni to nas usmjerava u novo poznato kao alelopatija, koja se bavi kemijskim interakcijama biljaka. Alelopatija se, dakle, pojavljuje kada jedna biljna vrsta

kemijske spojeve, izravno ili neizravno, mikrobiološkom razgradnjom biljnih ostataka koji na drugu biljku. alelopatskih biljaka u plodored, ili kao dio sustava kombiniranog uzgoja bilja, može osigurati neherbicidne mehanizme suzbijanja korova. Prema nekim rezultatima, ozime žitarice i trave zasijane u jesen, su smanjile rast i stvorenu biljnu masu nekih korova ljeta alelopatskom

Makroekonomska i mikroekonomska promišljanja na korištenj; tla, prema tome i na plodoreda koji održava okolišne i proizvodne U uvjetima intenzivne poljoprivrede plodored treba promatrati kao element sustava gospodarenja, jer njegovu i organizacijskogospodarsku ulogu. Potrebno je obratiti pozornost na kojima nije upravljati kao što su cijene na svjetskom tržištu ili agrometeorološke promjene i kako

one utjecati na uspješnu implementaciju plodoreda i na koristi koje iz toga Te koristi podrazumijevaju kvalitetu vode i tla, proizvodnu fleksibilnost, smanjenje proizvodnih troškova, biljnu raznolikost, smanjenu ovisnost o gnojivima i smanjenje troškova gnojiva i pesticida.

Pri kultura u plodoredu treba odabrati takvu izmjenu koja osigurava upotrebu rada, dobivanje stabilnih prinosa s visokim stupnjem i plodnosti tla. razlozi za poticanje plodoreda predstavljaju kompenzaciju, obrazovanje i razvoj

tržišne infrastrukture za kulture, odnosno, uz organiprednosti plodored pruža ekonomsku sigurnost poljoprivredniku unutar samoga gospodarstva i na tržištu.

Tolerantnost kulture na uzgoja na isto polje stupanj je do kojega ista kultura podnosi ponovljeni uzgoj, pa do trajne monokulture u smislu. U sustavu biljne proizvodnje tolerantnost kulture važan je u plodosmjeni, odnosno u ponovljenom uzgoju. Po tolerantnosti na na istu površinu kulture su svrstane u dvije skupine: u tolerantne i netolerantne na Prema tim skupinama, poredak po intenzitetu tolerantne skupine je: trave, kukuruz, proso, sirak, raž, duhan, zob, pšenica, krumpir, lupina, soja. Poredak po intenzitetu netolerantnih kultura je: crvena djetelina, lucerna, grašak, repa, lan, suncokret.

Izraziti primjeri za netolerantnost su srodne vrste leguminoza, osobito djetelina. Kod nesrodnih vrsta netolerantnost postoji (krstašica) i kultura iz skupine repa (Beta) te graška i lana. Postoji još nepovoljnih sukcesija (niza) kod repe nakon crvene djeteline, mrkve nakon krumpira ili obrnuto, jarog poslije zobi ili obrnuto.

Povoljne sukcesije (niz - slijed) su kod krumpira poslije djetelina ili djetelinsko-travnih smjesa, uljane repice nakon repe ili svih uljarica, a i repe nakon krumpira ili cikorije, zobi ili raži nakon pšenice. Uvijek je znanost i praksu zanimalo zašto su neke kulturne tolerantne, a druge nisu.

Pojava netolerantnosti u najužoj je svezi s "umorom" tla. Umornost tla nepoznata je u spontanim fitocenozama, a javlja se samo u poljoprivrednim biljnim zajednicama, jer je agrobiocenozu organizirao na drugim što je dakle "umjetna" priroda. Iz toga se može da apsolutna umorenost tla ne postoji. Tlo je "umorno" za biljnu vrstu (kulturu), a za druge nije.

Što djeluje na umornost tla? Tri djeluju na umornost tla: a) štetni nastali pri razgradnji biljnih ostataka, b) djelovanje mikroorganizama tla i c) nagomilavanje štetnih organizama, bolesti i štetnika. je da korijena i razgradnje biljnih ostataka mogu promijeniti omjer skupina mikroorganizama tla što dovodi do djelovanja štetnih mikroorganizama, primjerice na naglo širenje nematoda na krumpiru, crvenoj djetelini, zobi, repi ili ophiobolusa na pšenici i Tu valja da se neki opasan negativni npr. da neka kultura može biti prenositelj opasnih bolesti ili štetnika, ili oboje. Kako se može smanjiti umornost tla? Prije svega nekom od mjera, kao što su duboka obrada tla, primjena racionalna gnojidba, izbor sorti ili hibrida otpornih na bolesti i štetnike.

Zbog troškova energije, obnavlja se zanimanje za plodored kao izvor dušika, ali i zbog sve opasnosti od zagapodzemne vode nitratima. Plodored u odigrati ulogu u zaštiti poljoprivrednog tla i u proizvodnji zdrave

Mljekarski ti:,,t0/i/2007.

SPREMANJE SIJENA

- Mr. se. Darko Uher

Stadij razvoja u vrijeme košnje zauzima mjesto u spremanju krme za sijeno. Što ranije kosimo krmu, to ona sadrži postotak sirovih i probavljivih te mineralnih tvari, a što kasnije kosimo, to više raste udio balasta (neprobavljivi dio u obliku vlakana). Osim toga kod rane košnje probavljivost krme je Probavljivost je u fazi busanja i vlatanja (73,5 i 72,4 %),a u fazi klasanja i cvatnje smanjuje se na 65,6, odnosno 58,9 %. Maksimalni sadržaj sirovih i mineralnih tvari zabilježen je u fazi vlatanja trava. Pored snižavanja sadržaja sirovih smanjuje se sadržaj nezamjenjivih aminokiselina, osobito metionina i cistina. Na osnovi rezultata broja istraživanja može se da prvi otkos treba obaviti kada najviše zastupljene vrste trava klasati.

Kada su u pitanju djeteline ili smjese u kojima one prevladavaju i košnja se obavlja kada ove vrste formirati pupove. Tako se osigurava dobijanje suhe tvari (po jedinici površine) koja po u potpunosti zadovoljava. Kao kriterij za ostvarivanje u proizvodnji mesa i mlijeka s jedinice površine travnjaka sijeno mora sadržavati u suhoj tvari najmanje 15 %sirovih najviše 25 %sirove vlaknine, 0,8-1,0 % kalcija i najmanje 0,35 % fosfora. Pored toga, probavljivost organske tvari treba biti 72 - 75 %.

Sušenje travne mase

Sušenjem pokošene mase postiže se odstranjivanje velike

Sušenje sijena kao proces konzerviranja krme nikada nije, pa ni danas, izgubio u ishrani goveda, odnosno tako spremljene krme uglavnom ovisi o hranidbenoj vrijednosti kulture koja se sprema sušenjem te gubitcima koji nastaju u procesu sušenja. Kvalitetno sijeno je osušena biljna masa do sadržaja vode od 14 do 18 %,tj. vlage pri kojoj ne može do kvarenja mase djelovanjem štetnih mikroorganizama.

Tablica 1: Sadržaj sirovihproteina u suhoj tvari ovisnoo stadiju rasta trava i mahunarki

Sirovi Stadijrasta

Stadijrastatrava proteinu% mahunarki

Prijeklasania >18

Ranoklasanje 13-18

Punoklasanje 8-12

Nakonklasanja <8

vode iz pokošenih biljaka, a konzerviranje je osigurano u suhom ambijentu koji razvoj patogenih gljiva plijesni i bakterija trulenja. Dobro osušeno sijeno, koje se može dugo je ono koje sadrži od 15 do 17 %vode. Tijekom sušenja sijena dolazi gotovo uvijek

j Siroviprotein u%

Prijecvatnje >19

cvatnje 17-19

Sredinacvatnje 13-16

Punacvatnja <13

do gubitaka u travne mase i hranjivih sastojaka, koji su ili manji, ovisno od primijenjenog sušenja. Gubitci u nastaju lomljenjem i otpadanjem biljnih dijelova, dok se hranjive tvari troše na fiziološke i biološke procese koji se odigravaju tijekom sušenja.

Slika 1: Košnja travnjaka

Westfalia ur ProFormance0

Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji. / I

Lakt · · po ude enje :mek p cite oreni s~~i~\ sa aut · i digitaln , r;n mlije~.

ProMill<j} "

Kontrolirajte zd~ vaših Rraya barem jednom tjednokomplet za mastitis test po najpovoljnijoj cijeni.

/ rofilac Winterheat

Zaštita sisa od niskih temperatura

Jednostavna primjen njega i zaštit,

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima:

Natura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273

Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116

Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857

Agrocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

Prva faza sušenja (provenjavanje). U prvoj fazi sušenja koja se naziva provenjavanje, neposredno poslije košnje, isparavanjem se gubi slobodna voda, a osmozom i jedan dio vezane vode u biljkama. U ovo vrijeme biljke su još žive, ali usporedno s gubitkom vode, odumiranje donjeg a zatim se potpuno prekida životna funkcija biljne stanice. Gubitak sposobnosti povratka turgora pri stavljanju u vodu, kao znak odumiranja biljaka, nastupa kada sadržaj vode isparavanjem padne na 50 - 60 %prvobitne vlažnosti. Poslije ovog momenta smanjivanje sadržaja vode u biljkama sve je sporije, jer se isparava voda vezana neposredno s koloidnim sastojcima citoplazme stanice. Vrlo važnu ulogu u zadržavanju vode u stanicama imaju ugljikohidrati, osobito pektini i pentozani. Pri jednakim vanjskim uvjetima sila zadržavanja vode ovisi o vrsti i sorti biljaka, a unutar vrsta i sorti varira ovisno o fenološkim fazama i uvjetima porasta biljaka. U istoj fazi razvoja mahunarke gube vodu sporije od trava (75 sati u odnosu prema 27 - 47 sati), a osobito se velikom snagom zadržavanja vode odlikuje lucerna. Ova se osobina lucerne objašnjava visokim sadržajem hidrofilnih koloida u citoplazmi stanice, a i debelim stabljikama. Velike razlike u brzini gubljenja vode poslije odumiranja stanica, a to se razdoblje naziva dosušivanjem, zabilježene su i pojedinih dijelova biljaka. se suši znatno brže nego stabljike biljke. U vrijeme kada je skoro potpuno suho i lomi se, stabljike još uvijek ostaju s visokim sadržajem vode, odnosno proces sušenja ni izdaleka nije završen. Razlike u brzini sušenja i stabljika su u mjeri izražene kod mahunarki, a su kod lucerne i crvene djeteline.

Kraj vlatanja

Puna cvatnja

Grafikon1: sadržajsirovih i vlakanau vlasuljilivadnoj s obziromna vrijemeskidanja,odnosnokorištenja

Brzina sušenja u vrlo velikoj mjeri ovisi o vanjskim uvjetima: temperaturi, vlažnosti i kretanju zraka. Ipak, podatci provedenih istraživanja pokazuju da prva faza gubitka vode, dok su biljke još žive, traje kratko kod svih vrsta i iznosi u povoljnim vremenskim uvjetima 46 sati a najviše 12 sati. U ovoj fazi gubitak vode iznosi 6 %na sat. Sušenje u drugoj fazi je znatno dulje i vrijeme potrebno da se sadržaj vode od 50 do 60 %smanji na

15 - 20 %iznosi oko 3 dana. U ovoj fazi biljke u gube 1 %vode dnevno, a zatim izgubljene vode iznosi 0,5 %dnevno. Gubitci hranjivih tvari u prvoj fazi sušenja U prvoj fazi sušenja biljke su žive, dišu i troše hranjive tvari na proces disanja. Asimilacija se još izvjesno vrijeme odvija u živim biljkama zbog obustavljanja pritjecanja vode i hranjivih tvari iz tla, trošenje hranjivih tvari premašuje

Sirove Sirova vlakna

vlatanja

Slika 2: Kosilica +

sintezu uslijed nastaju gubitci organske tvari. U ovoj fazi gube se uglavnom ugljikohidrati, na prvom mjestu topljivi, a zatim se mobiliziraju i rezervni ugljikohidrati. Razlaganje škroba djelovanjem enzima ide do mono i disaharida koji se troše na disanje biljaka. U normalnim uvjetima sušenja gubitci ugljikohidrata ne prelaze u ovoj fazi 4 - 8 %. tvari se u ovom razdoblju sušenja ne gube, mada dolazi do vina u pokošenim biljkama. Žive biljne stanice u ovom razdoblju imaju sposobnost da amonijak, koji nastaje kao produkt raspadanja koriste za sintezu duspojeva u obliku neproteinskog dušika, na prvom mjestu aminokiselina, od kojih su neke nezamjenjive u ishrani stoke. Tijekom sušenja se na prvom mjestu najvažnijih aminokiselina - lizina i triptofana. Prema podatcima istraživanja sadržaj lizina u biljnoj masi lucerne u prvoj fazi sušenja se za 3,5 puta, a triptofana 2 puta.

FAZASUŠENJESIJENA

Gubitci razlaganjem hranjivih tvari

Poslije odumiranja biljnih stanica nastupa druga faza sušenja a naziva se dosušivanje biljne mase. U ovom razdoblju biljke su mrtve i dalje se odvijaju samo procesi razlaganja organske tvari pod utjecajem enzima. podliježu razgradnji, stvara se i gubi krajnji produkt - razlaganja amonijaka i u velikoj mjeri se smanjuje tvari koju su biljke sadržavale u trenutku košnje. Razlaganje je u ovom razdoblju vrlo brzo, tako da se poslije 24 sata gubi 30 % ovih spojeva. dolazi do razlaganja vitamina.

Dnevni gubitci u provitaminu A iznose 5 do 12 %; osam sati

poslije košnje sadržaj vitamina A se smanjuje za jednu a sadržaj vitamina B za 25 %. Ugljikohidrati se do aldehida, alkohola i organskih kiselina. Za dobijanje kvalitetnog sijena, prema tome, potrebno je procese oksidacije i razlaganja tvari u drugoj fazi sušenja na najmanju mjeru. gubitci ustanovljeni su u razdoblju kada sadržaj vode u biljnoj masi iznosi 62 - 32 %,gubitci spojeva mogu se u potpunosti gubitke suhe tvari svesti na 2 %, a ugljikohidrata na 8 %. Produžavanjem vremena dosušivanja gubitci autolizom mogu biti višestruko Ispiranje hranjivih tvari Ispiranje hranjivih tvari izazivaju u manjoj mjeri jutarnje rose, a u mjeri kiše. Kiše ispiru hranjive tvari u drugoj fazi sušenja, tijekom dosušivanja, dok kiša koja padne na svježe pokošenu biljnu masu ne nanosi štete. Kišom se ispiru hranjive tvari, koje prolaze kroz membrane stanice i mineralne tvari, lako topljivi ugljikohidrati, djespojevi, i to uglavnom iz Kiše produžavaju život stanica i time gubitke, a i aktivnost mikroorganizmima. Osobito su veliki gubitci kada se kiše smjenjuju s kratkotrajnim razdobljima. Isto tako, veliki gubitci nastaju pri kišama drugog ili dana sušenja.

Gubitci zbog lomljenja i otpadanja biljnih dijelova

Od svih gubitaka tijekom sušenja lomljenjem i otpadanjem gubi se dio pokošene mase. Ovi gubitci nastaju osobito u koje se brže suši od stabljike, a lako otpada pri prevrtanju pokošene mase tijekom sušenja. se osobito kruni i otpada kod mahunarki a manje kod trava.

najviše otpada pri vlažnosti biljaka od 30 - 35 %. U tom razdoblju sadrži 9 - 12 %vode, a stabljike oko 50 % vode. U da se pri ovoj vlažnosti sijeno ili sakuplja, gubi se gotovo sve zbog sijena može biti smanjena za 50 i više posto. Od mahunarki, najviše otpada kod lucerne, a najmanje kod smiljkite.

Gubitci nastali mikrobiološkim procesima

Po svom kemijskom sastavu biljna masa, poslije izumiranja biljaka, predstavlja hranjivu sredinu za razvoj mikroorganizama. Gubitci hranjivih tvari djelovanjem bakterija su rijetki i su samo u dugotrajnih kiša, jer bakterije imaju malu izdvajanja vode iz pokošene mase. Snižavanje sijena, a ponekad i potpuna neupotrebljivost, vezani su s razvojem gljiva plijesni, za životnu djelatnost je dovoljna vlaga od 1823 %. Razvoj gljiva se odvija na temperaturi od 3 do 40 °C, a optimalna se temperatura od 25 do 30 0 C. Pri višim temperaturama 40 - 50 °C gljiva izumire, a samo se neke bakterije mogu razvijati i pri temperaturama. U pokošenoj masi pri povoljnoj vlažnosti, kao rezultat prometa tvari mikroorganizmi izdvajaju toplinu i stvaraju povoljne uvjete za svoj intenzivniji razvoj. Pljesnivo sijeno štetno je po zdravlje životinja, jer se stvaraju otrovne tvari.

Tijekom sušenja mijenja se i probavljivost krme

Pri sušenju sijena možemo s gubitcima od 30 %suhe tvari, 20 - 40 % probavljivih proteina i 30 - 60 % škrobnih jedinica. To su zapravo ogromni gubitci za koje još rijetko možemo primjera u ostalim granama poljoprivredne proizvodnje. Promjene vrijednosti vitamina u sijenu nastale zbog

Mije/carski list 05/2007.

sušenja - su. Jedni se gube, drugi se ne mijenjaju, a nekih se vrijednost i tijekom procesa sušenja. gubitcima izložen je karotin, tj. provitamin A. Njegova se vrijednost kod dugog sušenja na suncu može smanjiti za 85 - 90 %.Mijenja se i vrijednost vitamina C i to tim što dulje traje sušenje. Sadržaj D vitamina se pak na suncu, pa je sijeno u zimskom obroku stoke jedan od glavnih izvora tog vitamina.

Treba ubrzati sušenje sijena

Da bi se dobilo kvalitetno sijeno, potrebno je ubrzati sušenje i tako smanjiti gubitaka u proizvodnji. Da se ubrza proces sušenja bez znatnog radne snage i utroška sredstava, a uz osiguranje dobivanja kvalitetnog sijena, bilo bi potrebno i stroj koji lomi biljku, tzv. kondicioner

Kondicionirana masa gubi vodu brzinom i preko 200 litara/toni/sat. Za trave je prikladna kosilica s kondicionerem na principu udaraljki, a za djeteline je namijenjen kondiocener na principu gumenih valjaka koji i lome stabljiku. Svrha lomljenja krme, osobito debelih stabljika, je u tome da se površina koja je izložena zraku i da se vlaga, biljni sokovi iz unutrašnjosti stabljike dovede na površinu, odnosno u dodir sa zrakom koji suši. Prednosti lomilice u proces sušenja:

• se vrijeme potrebno za spremanje sijena, jer se uz upotrebu lomilice razdoblje sušenja smanjuje za 30 - 50 %

• Smanjuje se utjecaj vremenskih prilika, se smanjuje i utrošak rada

• se

• Dobiva se sijeno poželjne boje,jer je vrijeme izlaganja vremenskim prilikama smanjeno, se gubitak boje i vrlo

vrijednog karotina (vitamin A)

• Postiže se hranidbena vrijednost.

se hranidbena vrijednost sijena

• stabljiku stoka radije jede i one postaju probavljivije

Prema istraživanjima, pri sušenju lucerne i crvene djeteline uz primjenu u usporedbi s gubitci suhe tvari

smanjuju se za 2 • 5 puta, ugljikohidrata za 2 • 3 puta, a sirovih proteina za 2 • 5 puta. U sijenu lucerne i civene djeteline ostane 73 % karotina, dok se pri sušenju 25 - 30 %.Podatci pokazuju da se vrijeme sušenja ubrzava za 1,5 do 2 puta, a gubitci smanjuju od 25 • 35 % pri sušenju na 1O- 20 %.

Slika 3: Skupljanjesijena u rolo-bale

Slika 4: Dobropripremljenosi/enovalja pravilnouskladištiti

SASTAVLJANJE KRMNIHSMJESA

- Mr. se. GoranKiš

Broj i vrsta korištenih krmiva ovisi o njihovoj dostupnosti, cijeni te, ne manje važno, našim saznanjima o njihove primjene i benefita za životinje.

Ova metoda, mogli bismo prethodi sastavljanja i optimizacije obroka i krmnih smjesa.

Sastavljanje krmne smjese kombiniranom metodom

Primjer 1: Sastavite krmnu smjesu za krave muzare s najmanje 19 %SP, maksimalnodo 15 %vlakana (SV),do 0,80 %Ca i najmanje0,50 %P (natržištuse deklarirakao GKM-2).

Unos krmiva, za koja želimo da u krmnoj smjesi bude u FISKNIM udjelima, fiksni udjeli krmiva kao i krmiva koja koristimo su proizvoljni - ovise o stanju na skladištu, cijeni te nekom drugom osobinom krmiva (2 - 3 % ostavljamo rezervni prostor za dodatke u krmnoj smjesi - minerale, vitamine, sintetske aminokiseline, ). Za sve vrijednosti kemijskog sastava krmiva uzimamo vrijednosti iz tablica ili vlastite vrijednosti, koje su rezultat analize u Laboratoriju.

Kao što smo naveli, krmiva biramo proizvoljno, a proizvoljno biramo i udjele i omjere za svako krmivo, što ovisi o našem znanju o krmnim smjesama i potrebama životinje, te o iskustvu miješanja krmiva u krmne smjese.

Najprije tablicu "fiksnih" krmiva tako da množimo vrijednosti krmiva s udjelom krmiva u smjesi (npr. sadrži 107 g SP koji se pomnoži s 5 % udjela u smjesi - 107 x 0,05 = 5,35 g SP)

Nakon primjera sastavljanja krmnih smjesa jednostavnom metodom kvadrata (prošli broj Mljekarskog lista) sada sastavljati krmnu smjesu kombiniranom metodom. Kombiniranom metodom primjenjuje se prethodno spomenuti kvadratni model uz dodatak 11fiksnih 11 krmiva, se broj korištenih ili potencijalnih krmiva u sastavljanju krmnih smjesa.

Tablica 1: Kalkulacija krmne smjeses "fiksnim"krmivima.

! Posebno se mora obratiti pozornost na jedinice u kojima su iskazane hranjive tvari. One mogu biti izražene u% ili u g/kg, pa svi moraju biti jednoobrazni, samo u jednim ili drugim mjernim jedinicama. Osim pretvorbe jedinica moramo obratiti pozornost i na množenja s postocima. U gornjem primjeru množenjem grama SP s postotkom vršimo tako da postotak 5 % pretvaramo u 0,05, odnosno 5/100 = 0,05. Ukoliko imamo neki udio krmiva 20 %,tada se množi s 0,2 ili 20/100 = 0,2 ! da nam fiksna krmiva "zauzimaju" 12 % krmne smjese, ostala krmiva komponiramo na bazi 100- 12 = 88, pa i potrebe za tu vrijednost, odnosno na primjeru za SP; iz kolone "Razlika" tablice 1 množimo za SP; 167,10/0,88 = (0,88 predstavlja 88 %)

Koristimo dvostruki kvadrat za podmirivanje potrebnih proteina i to iz dva naša krmiva, kukuruza i sojine Potrebe za proteinima od 189,89 g ili 18,989 %zaokružujemo na 19 %. Po prethodno objašnjenom modelu kvadrata

(27,01 / 37,40 = 0,72 72 % kukuruza

Soj. "'I 00.39 / 37.40= 0.28

Zastupljenost pojedinih krmiva u krmnoj smjesi, odnosno na udio od 88 %,jer smo 12 %udjela popunili "fiksnim" krmivima i te udjele krmiva upisujemo u tablicu.

72%x 0,88 = 63,56%

Soja 28%x 0,88 = 24,44%

Podmirujemo potrebe za Ca i P - Tablica2: Krmna smjesa s "fiksnim"i udjelimakrmiva potrebe za Ca podmirujemo iz

vapnenca (X1), dok potrebe za P podmirujemo iz DiCaP (X2), koji je ujedno i izvor Ca.

Vapnenac sadrži 380 g ili 38 % kalcija (Ca).

Di-kalcij-fosfat (DiCaP) sadrži 220g, 22 %kalcija i 180g, 18 %fosfora.

1. X1 x Ca + X2 x Ca (X1 x 38%-Cau vapnencu + X2 x 22%- Ca u DiCaP) = 6,88

KRMIVO

Suncokret, Kukuruz

Sojina

Premix

Rezervni prostor

UKUPNO

Potrebno

Razlika

2. Xl x P + X2x (X1 + X2 x 18%-P Tablica3: Kompletna krmna smjesa GKM-2 u DiCaP) = 0,83

Prvo rješavamo 2. jednadžbu jer ima samo jednu nepoznanicu {X2):

X2 DiCaP = 0,83 / {180/100) = 0,461 %

Zatim rješavamo 1. jednadžbu uvrštavanjem dobivene vrijednosti:

X1 x 38% +(0,461 x 22%) = X 38% + {0,461 X 22%)= 6,88

KRMIVO

Suncokret, Kukuruz

Soiina

Vapnenac DiCaP

UKUPNO Potrebno

X1 x 38% + O,101 = 0,688 0, 101 = 0,587

X1 x 38% = 0,587 0,587 / 0,38 = 1,545% 15,5 g vapnenca

Nakon što smo dobili i udjele mineralnih krmiva u željenoj krmnoj smjesi, zadatak i sastavljamo posljednju tablicu s udjelima svih krmiva u krmnoj smjesi.

Receptura krmne smjese bazirana je na 100 %, odnosno može poslužiti za sastavljanje 100 kg krmne smjese. Ako trebamo 50 ili 200 kg sastavljane smjese, dobivene udjele krmiva smanjujemo ili ovisno o željenoj smjesa (npr. ako želimo izmiješati 200 kg smjese udjele dobivenih krmiva množimo sa dva, za 50 kg množimo s 0,5 i sl.).

Iz prikazanog primjera krmne smjese vidimo da su zadovoljeni osnovni parametri koji su nam bili zadani. Prikazani su samo minimalni uvjeti koje krmna smjesa mora zadovoljavati. više parametara u kombiniranja krmiva u krmnoj smjesi postupak postaje sve više složen i zahtjevan, te je u tom poželjna upotreba što više parametara prilikom sastavljanja krmne smjese, približnije se podmiruju potrebe životinja za svim hranjivim i djelatnim tvarima potrebnim za proizvodnju. Važan je i cijena koju možemo a ujedno vidjeti i najisplativiji hranidbe životinja, no pritom moramo biti na oprezu jer najjeftinija hranidba nije i najbolja za životinju, odnosno vrlo je važno kompromis ta dva u

Mljekarski list 05/2007.

(:TORNADO)

JINMAJM-454 45 KS4WD

eura sa PDV-om JINMA JM-554 55 KS4WD 10.099 eura sa PDV-om Cijon1JINMAtraktora Hl kabl••· Kabina I 0.000 kn + l'DV. FARMERF-8244( MTZ 81 KS 26.699 eura sa PDV-om

PrešaMETALFACHZ-562

GENETIKA I UZGOJ

Kako smanjiti i zaustaviti veliki uvoz rasplodnih junica u Hrvatsku? Nema za to jednostavnog rješenja. Ipak se stanje

može popraviti: ( 1) genetskim i korištenjem vrhunskih bikova u osjemenjivanju krava i (2) kvalitetnijim odgojem -

RASPLODNIHJUNICA(1)

Problem kvalitete rasplodnog podmlatka u nas ne postoji od se a kulminirao je posljednjih nekoliko godina veoma velikim brojem uvoza rasplodnih junica. Jasno je da se takvo stanje ne može riješiti preko ali nema ni previše vremena za bitnih promjena koje su nužne svima koji su na bilo koji u sektor govedarstva. Ono što je "razvijena Europa" radila i izgradila i generacijama, mi bismo trebali ovaj razvoj u nekoliko godina. Ovo lako, ali puno toga se ipak mora i može i ubrzati.

"Našaje genetika kvalitetna, samo naši seljaci ne znaju hraniti krave"

Dosta se u i drugim krugovima ovakve i Izgovaraju ih oni koji ne žele ili ne mogu dublje u srž problema. Nije upitna da je u prosjeku razina hranidbe i držanja u nas puno niža nego u zemljama iz kojih uvozimo "genetiku", no neosporno je puno niža i razina genetskog potencijala.

To se dokazuje na mnogim primjerima u stajama naših na izložbama stoke i aukcijskim prodajama, a nepobitno to dokazuju i tzv. genetski trendovi. Razlozi za to su objektivne i

držanjem i hranidbom rasplodnog podmlatka.

Damir dipl. ing., HZPSS -

subjektivne prirode. U zemljama iz kojih najviše uvozimo genetski materijal neusporedivo se više cijeni uzgoj i nego u nas, a u tim su zemljama objektivno i neusporedivo bolji uvjeti za genetska jer su puno populacije krava, a u bogatim zemljama veliki je kapital vezan za taj posao.

Prema tome, ne treba bježati od da naša konkurentska sposobnost u proizvodnji genetskog materijala u odnosu na razvijene zemlje objektivno ne može biti usporediva. Za ilustraciju

može poslužiti podatak, da na primjer testira godišnje oko 450 simentalskih bikova, Austrija oko 140, a mi bi u Hrvatskoj realno mogli u trenutnoj situaciji testirati najviše 30-ak bikova godišnje. Iz navedenog je jasno kolika je uzgoja vrhunskih bikova u zemlji. je razlika u kvaliteti bikova

U prikazu jasno je vidljivo da se kroz nekoliko generacija stado pretapa bikovima koji se koriste u osjemenjivanju. u generaciji udio gena (ili

ZAŠTO SU BIKOVI TAKO VAžNI?!

U reprodukc1/skom selekcijskom uzgoju, ako za to postoji potreba unapredivanja i genetskog potenc1/alakrava, je da se kroz 3 generact/estado osjemenjivanjemkrava poboljšai pretopiuz korištenje kvalitetnih bikova vrhunskekvalitete.

Izdvajamo iz ostale ponude

KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: POUZDANOG PARTNERJ NAJPOVOLJNIJU CIJENl KVALITETU

BRZINU IZVEDBE U RUKE

narodski "krvi") bikova u stadu je gotovo 90 %. U normalnom goveda u našim uvjetima generacijski interval je oko 5 godina, dakle kroz 15-ak godina udio gena stada krava je svega 12,5 %, a 87,5 %gena je unijeta bikovima kojima su krave osjemenjivane. Zato se glavnina selekcije i genetskog krava svodi na izbor bikova za umjetno osjemenjivanje. Tome se ogromna pažnja i troše velika sredstva. U zemljama iz kojih najviše uvozimo genetski materijal dobro se zna s kakvim bikovima se osjemenjuju krave (tablica 1). Svega 20 - 25 % krava osjemenjuje se mladim bikovima u testu, jer se mladi bikovi ne mogu testirati nego korištenjem njihova sjemena za osjemenjivanje krava. Važna je da se 75 - 80 % krava osjemenjuje pouzdano i pozitivno testiranim vrhunskim bikovima.

Tablica 1 prikazuje ukupan broj osjemenjivanja krava simentalske i holstein pasmine u Austriji i Bavarskoj i navode se svi najvažniji podatci - indeksi testova bikova se sjeme upotrebljava. Potrebno je naglasiti, da su u Austriji prošle godine najkorištenija bila tri simentalska bika i to WElNOLD, RESS i DlONIS (zajedno oko 53 osjemenjivanja ili više od 1O% svih osjemenjivanja. Postavlja se pitanje, žašto i naši za osjemenjivanje krava ne bi mogli koristiti sjeme ovih vrhunskih bikova?

U su pak, najkorišteniji simentalski bikovi bili WEINOLD, MAIACH i VANSTEIN (zajedno više od 150 osjemenjivanja) i njih su mogli

Tablica 1: Uzgojnakvaliteta bikova korištenihu Austriji i u 2006. godini

KORIŠTENIBIKOVI Broj

UVmlijeko Te.fina SIMENTALAC osjemenjivanja Gz:-NMW FW FIT (kg) tl!ljenja okvir miš. noge 'lime

Austrija• prosjek20 198694

najkorlštenljlhbikova

Austrija• prosjeksvih 523576 125 121 105 109 +807 osjemenjivanja

Bavarska• prosjek25 439680 131 122 110

najkorištenijihbikova

KORIŠTENIBIKOVI Broj

UVmlijeko Teffna HOLSTEIN osjemenjivanja RZG RZM RZZ RZN (kg) teljenja RZE noge vime

Austrija• prosjeksvih 60133 119 108 osjemenjivanja prosjek15 460396 132 120 najkorištenijihbikova

koristiti i naši Još je nekoliko vrhunskih bikova korištenih u Austriji i koji su mogli biti korišteni i u Hrvatskoj. Kod holstein pasmine najkorištenijim bikovima u Austriji i nekoliko je bikova (RAMOS, LANCELOT, JANNSEN, LAUDAN, LEXIKON, MASCOL) se sperma mogla uvesti i za potrebe gospodarstava naših

Možemo li se s Austrijom i U Hrvatskoj su do prije nekoliko godina samo

koji su imali bikovske majke "osjetili" što osjemenjivati krave sjemenom vrhunskih bikova, tj. sjemenom uvezenih bikovskih

Danas je stanje i, ukupno gledano, ne idemo u pravom smjeru. U prošloj je godini u Hrvatskoj 60 %populacije krava i junica bilo osjemenjeno uvezenim bikovima, ali je problem što je 42 %svih osjemenjivanja izvršeno sjemenom uvezenih živih testiranih bikova. Ovi bikovi nisu kvalitetne razine onim bikovima navedenim u tablici 1. Dakle, uvezeni bik ili sjeme ne automatski i dobar bik. U

Tablica2: Bikoviza osjemenjivanjejunica

navedenim zemljama, gdje se kvalitetno provodi uzgojni program za pasmine, od ukupnog broja korištenih bikova u testu svega se 1O - 15 %bikova odabere za daljnje osjemenjivanje jer su dobri, a ostalih 8590 %jednostavno se i ne koriste se u reprodukciji. Treba paziti da sjeme ovakvih bikova ne bude korištena u štalama naših

Uz "kvalitetenu genetiku" je osigurana, nema opstanka U uzgoju junica u genetskom smislu, osim izbora roditelja, veoma je važno i s kojim se bikovima same junice osjemenjuju, a posebno je važna osobina težine teljenja. U tablici 2 navedeni su neki vrhunski bikovi je sjeme dostupno

i preporuke

• Nema više vremena za isprobavanja na ''vlastitoj koži" - vlastitom stadu krava i junica. krava treba osjemenjivati samo vrhunskim, pouzdano testiranim bikovima na sve važne osobine a ne samo na mlijeko.

• Jedan manji dio krava (do 25 %), najbolje prvotelke, moramo osjemenjivati mladim bikovima za test jer cilj je na našoj populaciji pouzdano testirati bikove.

• Prije nego što je krava osjemenjena mora se znati kakvi se potomci mogu od bika se sjeme koristiti u osjemenjivanju; to pouzdano pokazuju jedino testovi bika (ne izgled bika, ni pedigre).

• Ako nemate dovoljno informacija o bikovima koje vam nude, obratite se svojoj udruzi ili službama jer oni posjeduju sve uzgojne podatke i podatke o testovima bikova.

• Samo osjemenjivanjem vrhunskim bikovima možete popravljati svoje stado. Svrha je da budu bolje od majki jer trebat vam puno dobrih krava, a višak dobrih junica lakše se prodati.

u Hrvatskoj, a koji se za osjemenjivanje imaju u prosjeku lakša teljenja i

Oprema za staje

Zavjese - mreže

boksovi

krmne zabrane

madraci

pregrade (termo) pojilice

skreperi

- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice

Visokokvalitetne

nizozemske steone junice holštajn-frizijske pasmine

PREGLED REPRODUKTIVNOG SUSTAVAKRAVE

I EVIDENCIJA

- Doc. dr. se. Goran

su obilasci jednom ili svaka dva tjedna na manjim farmama, a za uzgoje je jednom tjedno, a po potrebi i

Kontrola reprodukcijskih bolesti

Kontrolne mjere za zarazne bolesti koje uzrokuju reprodukcijske poremetnje krava ovise o njihovoj pojavnosti i lokaciji na samoj farmi. Infekcije i uzrokovani brucelozom gotovo su iskorijenjeni u cijelom svijetu. Nasuprot tome, leptospiroza je ozbiljan problem i uzrok mnogih u pojedinim regijama. U SAD se leptospiroza regulira višekratnim vakcinacijama viševalentnim bakterinima i smanjuje se izloženost krava potencijalno kontaminiranim izvorima na farmi voda ili po fetusi).

Kod nas ovakve vakcine, nažalost, nisu dostupne, ali i ovakva vrsta manje je izražena osim na farmama na kojima je ozbiljan problem s glodavcima (miševi, štakori) koji su prenosnici zaraze. Campylobacter fetus ssp. veneralis (prije nazivan Vibrio fetus) kod goveda gotovo je nestao umjetnog osjemenjivanja. U krajevima gdje se još uvijek prakticira prirodni pripust se vakcinacija bika prije sezone pripusta da bi se

Redoviti obilasci veterinara u svrhu pregleda na gravidnost i evidencija osnova su

svakog reprodukcijskog programa. Ovi obilasci su pogodni ~a raspravu o ostalim reprodukcijskim pokazateljima i parametrima kao i za ocjenu i redefiniranje svrhe reprodukcijskog i uzgojnog programa na farmi. posjete ovisi o brojnosti stada, sezoni i pojedinih uzgojnih i reprodukcijskih programa.

širenje ove spolne zaraze.

Trihomonijaza je gotovo kao bolest; ne pojavljuje se ako je primijenjeno umjetno osjemenjivanje. uzrokovani herpes virusima ili zaraznim rinotraheitisom (IBR infectious bovine rhinotracheitis) su u razvijenih zemalja Europe i Amerike kontrolirani vakcinacijama, ali u nas te vakcine još uvijek nisu zakonski dostupne. Isto je i s virusnog proljeva goveda (BVD bovine vira/ diarrhea). U posljednje vrijeme su

uzrokovani Neosporacaninum, je širenje povezano s postojanjem

pasa na farmama.

Programi sinkronizacije estrusa

Osnovni razlog slabih reprodukcijskih rezultata na gotovo svim farmama je da otkrije estrus, ili pak njegovo otkrivanje u ranoj ili kasnoj fazi. U ovakvim okolnostima u oba krave najvjerojatnije ostati gravidne. Niska stopa otkrivanja estrusa uzrokovala je potrebu i interes za efikasnim programima sinkronizacije estrusa i poticanja ovulacije. Poboljšanjem reprodukcijske sposobnosti grupe životinja koje se odjednom tjeraju možemo otkriti broj krava, u

Slika 1: Bijela krava u proestrusu,a crna u pravomestrusu

Distributer. Geckod.oo 52, 10040 Zagreb

T. 01/2920 314 F. 01/2920 315 E.gecko@gecko.hr

ANHOVO Vojkova 9 SI - 5210 Deskle (Slovenija) T. +386 5 3921 609/610 F. +386 5 3921 658 E. esal@eset.si, www.esal.si

pravom estrusu ili osjemeniti broj krava, bez obzira ispoljavaju li one vanjske znakove tjeranja.

Što je zapravo pravi estrus ili tjeranje? Je li u pravom estrusu ona krava koja na drugu ili ona na koju vlada mišljenje da se tjera ona krava koja ona se zapravo tada nalazi u fazi predtjeranja ili proestrusa i tek kasnije u pravi status tjeranja. Krava se stvarno tjera onda kada mirno stoji, i rep u stranu prilikom naskakivanja druge krave na njena Primjena programa sinkronizacije našu pažnju i utrošak vremena i radne snage s procesa otkrivanja estrusa na programe i tehnike umjetnog osjemenjivanja. U . v , v "d 1 • • t· . k . .. k"

5/rka 2: Oznacavan;e krava u estrusu pomocustocnekrede 1 ea mm uvJe ima sm romzac1Js 1 programi trebali bi kontrolirati funkciju žutog tijela, razvoj folikula na jajniku i njegovu ovulaciju sa zdravom vitalnom jajnom stanicom kao produktom. Postoji mnoštvo sinkronizacijskih protokola za uspješnu primjenu kod krava, a stalno se razvijaju novi kako bi se zadovoljili navedeni uvjeti.

Obvezni preduvjeti za efikasan program sinkronizacije estrusa su: dobro držanje i briga za krave i junice, adekvatna hranidba i obilježavanje životinja. se da veoma dobar program jednostavno ne možemo dosljedno provoditi zbog mnogih nepravilnosti u grla (ušne markice, okovratnici sa kao i u evidenciji pojedinih krava u stadu.

Uspješnost sinkronizacijskih programa reprodukcije možemo mjeriti stopom otkrivanja estrusa, stopom koncepcije i stopom graviditeta. Sinkronizacijski programi imaju posebne nazive kako bi se opisali krajnji rezultati. Stopa otkrivanja estrusa je postotak krava koje smo da stoje (pravi estrus) i to svih krava koje su tada mogle biti u estrusu. Stopa koncepcije ili (od svih osjemenjenih krava) je postotak krava koje su Stopa graviditeta je postotak od svih potencijalno gravidnih krava kojima je stvarno graviditet tijekom jednog spolnog ciklusa ili razdoblja u kojem vršimo sinkronizaciju. da na stopu graviditeta efikasnost otkrivanja estrusa, stopa otkrivanja estrusa i stopa koncepcije. Stopa koncepcije i stopa graviditeta zapravo su sinonimi za protokole koji koriste tempirano ili fiksno vrijeme osjemenjivanja krava ili

OBRT ZA KOREKCIJU PAPAKA

- I USLUGE U

Štalski papci = više peta, hromost(šepanje), smanjena produkcija mlijeka, preganjanje, upala kože u papka.

Rješenje = redovito obrezivanje papaka.

CIJENA: 100 kn/kravi

NENAD

Dr.vet.med. Mob:098/1383332 c.152 B 10000 Zagreb

DRAGO

Vet. teh. Mob:098/222637

Greda 166 44000 Sisak

PONASANJE KOZA

Koze imaju istaknute panoramski vid pod kutom ocl 320° do 340° te binokulami od 20° do 60°. Za prepoznavanje boja ispitivanja su obavljana na jarcima te je da razlikuju žutu, plavu, i zelenu. Imaju vrlo dobro razvijen osjet

- Mr. se. Kristina mirisa.

SOCIJALNOPONAŠANJE Životinje pokazuju socijalno ponašanje. Neke žive u skupinama, dok druge dijelom godine žive samostalno. Koze pripadaju onima koje borave u skupinama. nisu toliko povezane, pa nije rijedak da se stado podijeli u manje skupine koje se· kasnije ponovno spoje. Osnovnu jedinicu stada ženka s

Jarci vrijeme borave sa stadom, a dijelom godine su samostalni. Stadu se parenja, sredinom kolovoza.

Socijalna hijerarhija U svakom stadu se, prema ustaljenim principima, uspostavlja hijerarhija jedinkama.

Stanovite razlike se javljaju obzirom na pasminu.

Rogate pasmine pokazuju oštrije ponašanje u borbi za dominaciju, što u samom i tjelesno slabije jedinke. su da se hijerarhija uspostaviti samo prijetnjom, je posrijedi oštra borba. Prednost imaju tjelesno razvijenije životinje, starije, rogatije, snažnije.

Bezrožne pasmine su nešto u odnosima, upravo zbog da nemaju rogove kao "oružje". Zbog toga su borbe za uspostavu dominacije U takvim okolnostima temperamentnije i upornije životinje postaju dominantne.

Linearnost u hijerarhiji se javlja rijetko, u kada

su jedinke dobno

Borba i bijeg U susretu dvije životinje, gdje jedna pokazuje agresivno ponašanje, ishod može biti dvojak. Ponekad napadnuta jedinka prihvatiti borbu i se, inferioran položaj. Radi se o procjeni kolike su joj šanse da svlada onu koja je napada, ali može i prihvatiti borbu.

vrste životinja imaju borbe i borbene stavove.

Kod koza borba približavanjem životinja na malu udaljenost, propinjanjem na stražnje noge, kratka zadrška te obrušavanje prema naprijed cijelim tijelom. Životinja pri obrušavanju još par koraka na stražnjim nogama te svu silu fokusira na rogove kojima snažno udari drugu životinju. U tim trenucima životinje se i drugim znakovima pokušavaju prikazati dominantnima, što se manifestira nakostriješenim dlakama na vratu i uspravnim i držanjem repa i ušiju koje se ponekad vrhovima i dodiruju. Napadnuta životinja, koja borbu, isto. Nakon nekoliko takvih silovitih udaraca jedinka koja da pobijediti - odustaje. se i ne zauzima više borbeni stav. Borba time može završiti, se i da dominantna životinja želi potvrditi svoj status i kratko progoni Blaži oblik borbe je odgurivanje rogovima. se radi o prethodnom odmjeravanju snaga, nakon slijedi žestoka borba.

Ponekad završava samo na tome. Napadnute životinje koje ne borbu ne postavljaju se izravno prema odlaze ili ostaju okrenute bokom, ga. I u tom stavu mogu dobiti silovit udarac na koji odgovoriti. Ponekad je to dovoljan znak nakon odustaje. To je kada dvije životinje nisu izravni konkurenti.

Bezrožne koze pokazuju nešto manje žestine u takvim sukobima. razvile su i neke druge taktike, poput grizenja.

U osnovi, životinje razvijaju borbenu strategiju u odnosu na svoje tjelesne predispozicije i arsenal "oružja" kojim raspolažu. Mnoge se situacije kozama pri uspostavljanju hijerarhijskog poretka. se da se dvije ili više njih udruži protiv jedne, da se bez pravila bori više njih istodobno. Zabilježeni su i kada se neke jedinke stavljaju u ulogu mirotvorca, se strana.

Kod mladih životinja uglavnom se radi o igri i bezazlenom odmjeravanju snaga. Mlade životinje iskustvo uz starije i u vrijeme kada dostignu tjelesnu i spolnu zrelost se u borbu za prevlast. Zapravo se radi o nagonu evolucijom, je svrha prenijeti svoje gene u naraštaje. Zdrave, snažne i otporne životinje i tu što predstavlja prirodnu selekciju. Ovakvo ponašanje se nije izgubilo kod domestificiranih životinja.

Mljekarski list 05/2007.

Prijetnja

Pri iskazivanju prijetnje koza spušta glavu i usmjerava vrhove rogova prema onoj kojoj prijeti. I pri prijetnji se dlaka nakostriješi i uši budu u uspravnom položaju.

Bezrožne pasmine prijetnju iskazuju grizenjem. Naglo zamahuju glavom prema "protivniku", otvaraju usta, nadižu usne i spremne su gristi. Pri tome ispuštaju glas više frekvencije. Ovakvo ponašanje je pri hranjenju.

SPOLNOPONAŠANJE

Prvi znakovi spolnog nagona mladih koza javljaju se u dobi od 5. do 6. mjeseca starosti. pokazuju želju za parenjem tijekom cijele godine.

Manifestacija spolnog ponašanja je raznolika i ima slijed. Izdvajanje mirisa, isticanje stavova tijela, snubljenje.

Urin intenzivan miris te jarci uriniraju po njušci, što je karakteristika vrste. Savije tijelo u

penis i urinira po glavi u mlazovima. Urin miris lojnih žlijezda i daje miris jarca koji stimulira koze u vrijeme mrkanja. Rep u vrijeme spolne se uspravlja i usmjerava prema U tom položaju istiskivanje sadržaja lojnih žlijezda analnog

U vrijeme parenja jarac prilazi kozi i njuši regiju stidnice. Ženka koja se nalazi u vremenu tjeranja urinom hormone koji jarcu signaliziraju njenu spremnost za parenje. Jarac saznaje spremnost koze da mu dopušta skok. Koza pri tom spušta stražnji kraj tijela i uri~ira. Jarac mlazove urina njuškom, miriše ga, izdiže glavu, otvara usta i gornju usnu.

se U tom položaju ostaje

nekoliko trenutaka nakon ovisno o spremnosti koze za parenje, zaskakuje ju ili se udaljava. Dok stoji uz kozu ispruža i snažno udara prednjim nogama. Pri tome glavu naslanja uz tijelo koze i javlja se meketanjem. Nakon svakog meketanja brze pokrete jezikom unutra i van, nakon se usne zatvaraju zvuk, što kroz vrijeme.

Koza koja se tjera ostaje uz jarca i njegovu blizinu. Drugi znakovi tjeranja: zacrvenjena i stidnica, iscjedak iz vagine, zadignut rep kojim treperi, nemir, smanjen interes za hranjenje, glasanje, uriniranje, ponekad zaskakivanje na druge ženke.

Zaskakivanje se ne s takvom kao kod goveda i stoga nije pouzdan znak tjeranja.

One koje se ne tjeraju pokušavaju ga stidnicu repom. Koze koje su odrasle izolirano mogu s razlikovati jarca od drugih koza i tijekom tjeranja samo pozornost na njegovu prisutnost.

Koza snubi jarca na da na njega prisloni glavu i obraze. Mrkanje koza traje 24 - 48 sati, a 3 - 5 dana.

Djelovanje jarca na kozu

Blizina jarca uvelike pojavu tjeranja kod koze. Na taj koze u tihom tjeranju mijenjaju svoje ponašanje i iskazuju spremnost za parenje. Stoga je jarca u stadu koza sezone mrkanja stimulativno poželjno.

Socijalni status u vrijeme parenja

U vrijeme mrkanja jarci sobno postaju izravni konkurenti i bore se za dominaciju osiguravaju pravo na parenje.

Tjelesno i dobno približno jednaki mužjaci se bore, a ponekad je dovoljna samo prijetnja snažnijih prema slabijima da ih izbace iz prilike za parenje. ako je više koza spremno za parenje istodobno, a jarac ih ne uspijeva sve priliku iskoristiti inferiorni mužjaci.

Seksualna potencija parenja ovisi o broju koza u fazi mrkanja. Tako se jarci, koji u stadu nalaze dovoljan broj koza u tjeranju, mogu dnevno pariti i sa 20 koza. se, ako su u prilici, jarci pare do granica tjelesne izdržljivosti.

Jarac s jakim libidom postavlja se odmah iza koza.

Iskusni jarci nerado na koze koje nisu u fazi tjeranja, što treba uzeti u obzir prilikom uzimanja ejakulata. U takvim može ih se navesti na skok ako se koza vodi ispred njih na kratkom razmaku.

Mladi jarci ponekad teško uspijevaju kozu, poglavito ako su držani izolirano. Kako bi im se olakšalo, se da ih se dovede u blizinu tijekom pripusta. Spolno vladanje mladih koza

Mlade jedinke u blizini starijih i oponašaju ih. Može se primijetiti da su i muške i ženske jedinke u svojoj najranijoj dobi usvojile ponašanje odraslih.

PONAŠANJEKOZE I jarenja sjarena koza se odvaja od stada osamu i mir kako bi se pripremila za porod. U to vrijeme pokazuje izvjestan nemir. Njuška po tlu, grebe papcima, liježe i ustaje, priprema si mjesto za porod. Glasa se meketanjem.

su vrlo kratko vrijeme po porodu sposobni stajati na nogama. Isprva su nešto nesigurniji. Glasaju

ENT R ZA REPRODUKCIJUU , HRVATSKE,d.o.o.

10000ZAGREB,Planinska2b mall:crah@zg.htnet.hr w .crsh.hr

JUNlCE SU GENETSKl NAJBOLJl

D10 VAŠEGSTADA1VAŠANAJBOLA

lNVESTIClJA! ! !

KREDlTIRANJA ! ! !

lNFO:

dr.veLmed. KREŠlMlR 01/2441 -l-11 098/ 93 92 822

ODABlR.UVOZ 1 PRODAJAGRAVIDNlH SlMENTALSKlHJUNICA lZ AUSTRlJE1

POTREBNESU VAM GRAVIDNEJUN1CE. KUPll.1Bl 17-UVOZA AU VASBRlNE J\, K SE ADAPTIRATl.KOUKO PROlZVODlTI.n, u CE mn VEU R[DU ...?

U DOGOVORU S VAMi\ ~'ll BtR'\MO u 't JU, KE DIRI'.KTNO U PROlZ 'OD/\ / . BRl 1ll O P RlJ .11.UI rROlZV ONll!

se. Dosta su živahni od najranije dobi.

instinkt koza dobro je izražen. i u vrijeme poroda pokazuju interes prema drugim Po porodu ližu

kako bi ih što prije osušili, što je nagonski refleks u zaštiti od i stradavanja. Lizanjem ujedno cirkulaciju, što je u prvim satima. Prema i avitalnima nemaju previše interesa. Neposredno nakon poroda jare instinktivno traži sisati u mu majka pomaže se i mu vime. U sisanje traje dosta kratko i ponavlja se svakog sata. Jare prekida sisanje kada se nasiti. Kasnije, kada mu je potrebno više mlijeka nego što ga ima u vimenu, sisanje prekida majka. prvo onjuši ispod repa jareta i mirisom prepoznaje svoje kojemu dopušta sisanje.Jare tijekom sisanja maše repom i tako širi vlastiti miris.

usvajanja (adopcija) mirisa ima izraženu ulogu u odnosu majka - U tom smislu prvi sati nakon poroda iznimno su važni. Tako koza neposredno nakon poroda iz drugog legla. Ako se neposredno nakon poroda podmetne drugo jare, koza ga prihvatiti. Osušeno novokoje nije bilo uz nju prvih sati, ne Ako ga natrljamo posteljicom ili mlijekom koze kojoj ga kanimo podmetnuti, velike su šanse da ga prihvati.

Istraživanja o važnosti mirisa pokazala su da ako na gubitak njuha kod majki prije poroda, one razlikovati svoje od potomaka i ih. Ako se to nakon poroda,

odbijat druge pa i svoju Prisilno usvajanje možemo u izolaciju kozu i jare. Privikavanje traje i do desetak dana. Na 1sti koza može prihvatiti i janje. Radi se o vremenu nakon poroda kada hormoni reguliraju nagon.

Veza majke i njenog potomka zadržava se dosta dugo, ponekad i u vrijeme kada ovaj dobije svoje potomke.

PONAŠANJEPRIHRANJENJU

Koza je izbirljiva životinja. Osjetljiva je na razna hrane, strane mirise i okuse. U okolnostima kada mogu birati, radije konzumiraju raznovrsnu hranu. To i objašnjava lošije iskorištavanje krmiva. Osim svojim sastavom, hranu i njen oblik. Nije jednako ili

sijeno. Životinje više vremena utrošiti na konzumaciju neprikladnog oblika hrane, što se svakako odraziti kako na slijed probave tako i na produkciju. apetit pokazuju pri podnevnom nego jutarnjem

hranjenju. Nadalje, i okolišni uvjeti na konzumaciju. Viša temperatura na smanjenje teka.

kozu s drugim (ovcom, kravom ) su stanovite razlike u hranidbi. Koze su pri ispaši izbirljive, jedu prvo cvijet i list, a potom stabljiku. Koriste radije više dijelove biljke i slabo iskorištavaju pašnjak. Poznato je da imaju dobro razvijen osjet okusa (slano, gorko, kiselo), pri su prema gorkom okusu tolerantnije od krave i ovce. Obzirom na tijela i predispozicije pogoduju im planinski tereni na kojima mogu velik izbor biljaka. Koriste najviše biljnih vrsta (približno 90) za razliku od drugih (do približno 20).

Tijek probave u usporedbi s drugim pokazuje razlike. Brže razgrahranu te se ona znatno zadržava u probavnom traktu. Stoga mogu konzumirati više hrane, a time i proizvodnju po jedinici tjelesne

GOSPODARSTVO

KAKOU EUROPSKU

u Europsku uniju za Hrvatsku je stvarnost. I o stabilnoj gospodarskoj

UNIJU· 85 PITANJA

- Dr. se. Petar -------------

Poznavanje gospodarske i agrarne strukture omopoljoprivrednicima dobivanje potrebnih informacija kako bi za aanstvo u EU bili što bolje pripremljeni te da u svojim vanjima budu što realniji. smo prije naveli da je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija uz suradnju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva objavilo brošuru namijenjenu hrvatsi<im poljoprivrednicima "KAKOU EU" koja sadrži 85 pitanja (Edicija) iz kojih navodimo najhitnija

i okrupnjavanje

posjeda

Jedno je od pitanja s kojom posjeda naša poljoprivredna gospodarstva mogu biti konkurentna u EU i koliko je za tržnu "utakmicu" potrebno hektara poljoprivrednog zemljišta. Hrvatska, po poljoprivrednog posjeda, zaostaje u odnosu na Uniju koja sada ima 27 stalnih

Prosjek posjeda u EU-27 iznosi više od 10 hektara, a prosjek za Hrvatsku iznosi 3 hektara (kod naših komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava koja su registrirana u Upisnik posjeda iznosi 5 hektara poljoprivrednog zemljišta). Ujedno se u Ediciji navodi kako za opstojnost poljoprivrednog gospodarstva u EU nije presudna posjeda konkuretnost proizvodnje, ponuda kao i organiziran pravodoban nastup na tržištu. ·

Posjedi -.farme u Europskoj uniji

Sadašnja posjeda u EU ne daje objektivno stanje agrarne strukture u odnosu na cjelokupno razdoblje stvaranja i ostvarivanja agrarne politike Unije. Do 2004. godine

Mfjekarski hst 05/2007.

situaciji i o sustavu ovisi kako se odvijati predpristupni pregovori i na taj najpovoljniji uvjeti za nas kao

Un~je.

Tablica 1: zemljišnogposjedau Europskojuniji

posjeda

Veliki posjedi, ha Manji posjedi, ha

V. Britanija

Danska

EU-15 švedska Francuska

EU-10

Estonija

Unijaje imala 15 tzv. "starih i tada je posjeda iznosila 18,4 ha. posjede imale su: Velika Britanija 57,4 ha, Danska 54,7 ha, Švedska 46,1 ha i Francuska 45, 7 ha. Tri imale su znatno manje poljoprivredne posjede i to 4,3 hektara, Italija 6,4 i Portugal 9,2 hektara zemljišta. Kod 1O novih EU koje su u aanstvo primljene 2004. godine zemljišnog posjeda znatno je manja. ovim novim cama Ceška ima posjed koji iznosi 66,9 hektara poljoprivrednog zemljišta, dok ima 5,6 ha, Slovenija 6,3 i Poljska 7,0 hektara/farmi. Prema navedenim podatcima posjedi farmera u EU-15 (koji su iznosili 18,4hektara) sada su u EU25 inatno smanjeni zbog pristupanja novih koje imaju znatno manje posjeda. posjeda Hrvatske i promjena proizvodne strukture

U Ediciji se navodi kako za opstojnost poljoprivrednog gospodarstva u EU nije presudna posjeda druge tržne i ekonomske pretpostavke, osobito

organiziran nastup na tržištu. Ovakav pristup problemu poljoprivrednog gospodarstva aktualan je za zemlje koje su se tijekom dugog vremenskog razdoblja kao Unije u okviru zajedagrarne politike restruktuirale, specijalizirate proizvodnju i postale komercijalni osposobljeni za slobodnu tržnu konkurenciju. Ovakav razvoj u Hrvatskoj ne postoji i nije postignut jer se Hrvatska tek sada nalazi u procesu promjene agrarne strukture. Aktualna agrarna politika usmjerena je na i okrupnjavanje poljoprivrednog posjeda. Okrupnjavanjem i posjeda otvara se proces restruktuiranja, a nakon završetka ovog procesa u proizvodnji ostati manji broj obiteljskih gospodarstava koja se u baviti tržnom poljoprivrednom proizvodnjom. Prema podatcima (tablica 2) proizlazi da mali broj poljoprivrednih ima donekle poljoprivrednog posjeda i da su posjedi rasparcelirani, te da se sastoje od velikog broja malih nepovezanih i udaljenih zemljišta.

Najbrojnija su poljoprivredna s posjeda do 3 hektara i njih ima 339 496. Rasparceliranost zemljišta prisutna je i kod je posjed od deset i više hektara zemljišta.

su kriteriji koji se odnose na potrebu za poljoprivrednog posjeda i obradivog poljoprivrednog zemljišta. Za konkurentnu proizvodnju žitarica, krmnog bilja, industrijskog bilja repe kao i uljarica - uljane repice, soje i suncokreta), te za potrebe potrebni su kompleksi zemljišta. U našim uvjetima, favoriziranjem i poticanjem proizvodnje biodizela, mogu se narušiti odnosi proizvodnje poljoprivrednih kultura koje su se do sada proizvodile kao sirovina za proizvodnju hrane. Uzgojem kultura za proizvodnju biogoriva stvara se konkurencija tradicionalne - proizvodnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i proizvodnje ovih kultura za proizvodnju biogoriva.

Na manjim poljoprivrednim površinama kod uzgoja duhana, bilja, i je organizirati dohodovnu proizvodnju uz postizanje visokih prihoda. Za tržnu proizvodnju (vinogradi, jabuke, šljive kruške, breskve, masline i dr.) u uzgoju se kriteriji u odnosu na konkurentnost. To zahtijeva posjedovanje površina pod ovim kulturama. Kulture koje su po jedinici površine radno intenzivne imaju profitabilnost.

Kako poljoprivrednih gospodarstava?

Naše mjere agrarne politike i zakonodavna regulativa u znatnoj mjeri su s pravnom Europske unije, ali se u praksi mnoge od tih mjera u našim uvjetima sporo provode ili su neprovodive. U Hrvatskoj ne postoji razvijeno tržište poljoprivrednog zemljišta jer se privatni vlasnici ne na prodaju zemljišta. Treba napomenuti da postoje i

Tablica2: posjeda i bro;parcelau Hrvatskoj (ha zemljišta) (broj)

do 3 ha 339 496

3,01 - 10 88 158

10,01 - 20 15 628

više od 20 5 250

Ukupno 448 532

objektivni problemi neriješenih i imovinsko-pravnih odnosa (gruntovnica - zemljišne knjige).

Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu pozitivna odluka je da se prema 56 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nane može dijeliti. ova mjera imati tek pozitivne efekte kao što je to u Republici Sloveniji. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u razvojnom pogledu mnogo od kupnje ili zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta. praksom privatizacije bivših poljoprivrednih kombinata vlasnici, kupnjom industrijskih kapaciteta, uvjetovani su zadržavati i poljoprivredno zemljište (zakup, koncesija, prodaja).

Male su šanse da se putem parceliranjem velikih državnih zemljišnih kompleksa ove površine dodijele obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Na putu prema Europskoj uniji, uz navedene probleme, politika poljoprivrednog zemljišta predstavlja veoma složeno polisocijalno i gospodarsko razvojno pitanje. U pregovorima s Unijom naši poljoprivrednici zahtijevaju da se za Hrvatsku osigura što duže prijelazno razdoblje u kojem bi postojala zabrana strancima kupovati poljoprivredno zemljište. U uvjetima globalizacije i liberalizacije tržišta u

Parcele poljoprivrednog zemljišta

Ukupno (broj) (broj parcela)

1040426 3,06

632

razvoJntm dokumentima poljoprivrede napušta se model održavanja samodostatnosti nekih agrarnih proizvoda i to zbog nekonkurentnosti i visokih proizvodnih troškova. Hrvatska za sada svojom proizvodnjom kroz bilance samodostatnosti osigurava podmirenje svojih potreba za pšenicom, kukuruzom, vinom, peradskim mesom, jajima, mandarinama i proizvodnjom maslinovog ulja. Promjena agrarne strukture ubunaglašavati i pitanje kapaciteta proizvodnje za osiguravanjem samodostatnosti u najvažnijim strateškim agrarnim proizvodima. U ovom bi se potreba za uvozom nekih osnovnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i u agrarnom sektoru vanjsko-trgovinski deficit.

Za razvoj agrara Hrvatske, a i za naše u Europskoj uniji, neovisno o pitanjima i odgovorima koja daje ova Edicija moramo realno sagledati nase stanje i agrarna struktura, osobito u odnosu na poljoprivredno zemljište, nije Iz niza drugih planiranih mjera agrarne politike otvaraju se stjecanja dohotka iz nepoljoprivrednih djelatnosti kojima se može kvalitetno održati ruralni prostor. U tim novozasnovanim nepoljoprivrednim djelatnostima se nova zapošljavanja i dodatni izvori

U strukturi mlijeka gotovo 3/4 oni koji u otkupu predaju do 10 litara mlijeka godišnje, a tek nešto više od 6 % predaje godišnje preko 30 litara mlijeka što se, uvjetno može držati donjom granicom financijske isplativosti proizvodnje mlijeka jednog obiteljskog gospodarstva gdje je jedan stalno zaposlen u mljekarskoj proizvodnji.

U 2006. godini je za 6-1 O smanjen broj a procjenjuje se da su gotovo svi oni iz ove kategorije koji predaju do 1O litara mlijeka godišnje. Time nije bitno promijenjena struktura ali je donekle popravljena njihova konkurentnost, što se vidi po zadržavanju razine proizvodnje i otkupa.

Prema podatcima u tablici 2 vidljivo je da onih 71 % koji predaju do 1O litara mlijeka godišnje, sudjeluju u ukupnom otkupu sa samo oko 27 % mlijeka. Istovremeno, onih 0,5 % koji godišnje preda preko 100 litara, predstavlja gotovo 14 % ukupno predanih Oko 27 % stado godišnje proizvede od 1O do 50 litara mlijeka, sveukupno predaje u otkup preko 49 % mlijeka. Ta skupina predstavlja razvojnu kategoriju od koje se može razvoj proizvodnje mjeren i broja grla i proizvodnje mlijeka po grlu.

Struktura po županijama

Kako to izgleda po našim županijama? Najviše takvih farmi je u i

Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U te dvije županije preko 600 farmi ima više od 1Okrava, što je preko 42 % od ukupnog broja od oko 1 300 takvih farmi u Hrvatskoj.

Tablica2: Struktura po predanom mlijeku

mlijeka u otkupu

2005. god. litara 2004. god. Mlijeka litara Udio%

Mljckarski li~t 05/2007.

Do 10 000

Od 10 000 do 30 000

Od 30 000 do 50 000

Od 50 000 do 100 000

Više od 100 000

UKUPNO

170 590 819

191 226 308

57 121 736

43 958 039

62 271 226

525 168 128

Do 10000

Od 10 000 do 30 000 0

Od 30 000 do 50 000 0

Od 50 000 do 100 000

Više od 100 000

Grafikon 1: Struktura po proizvodnji2005. godine

Grafikon 2: Broj farmi s više od 10 muznih krava po županijama

Nakon njih slijede te Brodsko-posavska i županija, ali broj njihovih farmi s više od 1O krava puno je manji (sveukupno 329 farmi ili oko 25 %od ukupnog broja u Hrvatskoj).

Zanimljivo je pogledati kakva je proizvodnih površina muznim grlima. Na temelju broja hektara po muznom grlu može se ocijeniti sadašnja intenzivnost govedarske proizvodnje, ali i neke odrednice razvoja.

Za cijelu Hrvatsku je ova vrijednost oko 0,6 grla na hektar pod krmnim biljem, odnosno 0,4 grla po hektaru pašnjaka. Tako postoje rezerve nja broja grla s obzirom na površine krmnog bilja, ali ne i prema površinama pašnjaka. vrijednosti ne pokazuju kako je to po županijama, pa su u tablici 3 prikazani podatci u županijama poredani prema predanim mlijeka.

Tu su zabilježena odstupanja u odnosu na državne prosjeke. Najviše mlijeka predano je u županiji. Ista ima i najviše farmi s preko 1O muznih grla. Po jednom muznom grlu u ovoj županiji je oko hektar površine pod krmnim biljem, a na jedno grlo dolazi preko 15 ha pašnjaka. Ovo ukazuje na intenzivnu proizvodnju krmnog bilja i nost pašnog držanja kao jednu od odrednica razvoja suvremenih farmi. u Varaždinskoj županiji gotovo je dvostruko površina pod krmnim biljem, a isto toliko je manje pašnjaka po jednom grlu.

U i

Požeško-slavonskoj županiji manje je od 1 ha pašnjaka po muznom grlu, a oko 1,7 - 1,8 ha pod krmnim biljem, što ukazuje na usmjerenost farmi na stajsko držanje (ili slabu iskorištenost kapaciteta krmnog slijeda).

Ostale županije

Bjelovarsko-

Krapinskozagorska

Vukovarskosrijemska baranjska

Grafikon3: Broj muznih grla po županijama

Tablica3: Površinekrmnogbilja i pašnjaka po muznomgrlu u županijama s otkupommlijeka

Površine (ha/krava)

Županija Krmnog bilia Pašnjaka

Varaždinska

Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska U županijama s razmjerno proizvodnjom krmnog bilja i zabilježena su broja grla po ha površine pod krmnim biljem, ali i po ha pašnjaka. Koje promjene mogu u skoroj

Cjelokupna agrarna politika (i ne samo agrarna) Republike

Hrvatske usmjerena je pristupanju naše zemlje Europskoj uniji. U agraru su tako sve mjere posljednjih 5 - 6 godina tome cilju. lako su godinama socijalni rezovi, posebice u posljednje 2 godine napravljeno je najviše u konkurentnosti

U ukupnom otkupu došli smo na razinu od preko 600

milijuna litara i ako nam to u pregovorima u kvotu, bit to dobra osnova za zadržavanje jedva dosegnutog stanja. Ne treba zaboraviti da smo proizvodnju unaprijedili ulaganjima po 3 - 6 stotina milijuna kuna godišnje u posljednjih 7 - 8 godina kroz poticaje i kreditiranje.

U tim uvjetima, ostaje prostora za proizvodnje na farmama i farmama za koje se da zasnovati u programu razvoja govedarstva. Radi se o farmama koje bi i dodatno sadašnji prosjek proizvodnje mlijeka po grlu, a koji se procjenjuje od 4 200 do 4 500 litara.

Ni jedna od mljekara se nekoliko godina - u uvjetima otkupnih cijena vrlo zemljama u okruženju, te relativno visokim državnim poticajima mlijeka - otkupa proizvodnje kooperanata. Ni u navedenim razinama proizvodnje (od oko 4 500 litara mlijeka po grlu, ali s višim otkupom nego što je sadašnjih oko 2 500 litara mlijeka po kravi) financijski se ništa loše ne bi trebalo dogoditi, pogotovo ako se radi o farmama s više od 1O muznih grla ili novozasnovnim farmama s preko 30 grla.

Problemi se mogu kasnije, s pretpostavljenim ulaskom u EU. Do tada nam je ostalo nekoliko godina prilagodbe, u kojima bi za održanje konkurentnosti trebalo proizvodnju, kao i otkup, dodatno Neki primjeri iz prakse, a i tehnolozi uvjeravaju nas da u proizvodnom (genetskom) potencijalu muznih grla postoje neiskorištene rezerve koje se, uz znanje i vještine farmera te dobru opremljenost mehanizacijom i raspoloživost proizvodnih površina, mogu iskoristiti. Danas se još u ne razmišlja dovoljno o tome jer kašnjenju, poticaji u govedarstvu dio dohotka i svako ulaganje u proizvodnje manjih farmi se bez jasne garancije brzog povrata uloženog. u skoroj poticaji se formirati, pa u troškovima biti važan svaki cent manje i svaka litra više. To dobro znaju oni koji su nedavno zasnovati farme kapaciteta (u nas su to one s preko 30 grla), kojima su kreditne obveze danas glavni za održavanje razine proizvodnje na oko 6 litara mlijeka po grlu. Njima se vjerojatno s uvjetima EU ništa posebno dogoditi. U najgorem izgledat im kao da su nastavili kredit. Samo, pitanje je što biti s onim ostalima koji ne budu u stanju porastom proizvodnje po grlu i porastom osnovnog stada pratiti takav razvoj

Ml:fekarskili3t 0.5/2007.

ciljano

C.itracentar~

OVO U PONUDI

tovne i pasmine goveda za sistem držanja

krava - tele

HEREFORD/LIMOUSIN/ ANGUS

opredjelite se odmah

==::-odabir u zemlji porijekla

==:>jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med.

==::-kreditiranja

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO

U mjestu Brezik, nedaleko Virovitice, otvorena je još jedna suvremena farma na županije. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Blaženke Novosel ostvarilo je svoju dugogodišnju željuizgradnja farme je završena, a proizvodnja mlijeka je uspješno

BLAZENKENOVOSEL

Milan dr. vet. med.V

Dosta je vremena prošlo otkako je Blaženka Novosel sa suprugom Zvonkom razmišljati o proizvodnji mlijeka na suvremeni kako bi osigurali bolju sebi i svojoj djeci Mariju, Zvonimiru i Marijanu. puta su se dvoumili, odustajali, razmišljali, pa ponovno i napokon završili i ostvarili svoj višegodišnji san. Jako su se prije bavili ratarstvom, skupili su dovoljno hrabrosti za novi

Nemaju mnogo vlastite zemlje, svega 1,4 hektara, ali imaju dovoljno zemlje u višegodišnjem zakupu (116,6 ha) što je sasvim dovoljno za potrebe farme za 80 muznih krava. Ukupna investicija ti objekte, opremu i stado iznosila je 3,5 mil. kn, a realizirana je kreditom HBOR - a i Croatia banke. Investicijsku studiju za potrebe realizacije cjelokupnog projekta izradili su Dukata d.d. koji su oduvijek pomagali kada bi nešto zapelo. vodstvom tijekom cijeloga projekta investicija je realizirana pod najpovoljnijim uvjetima uz minimalne troškove projektiranja, izgradnje i nadzora.

U staji s vanjskom klimom krave su smještene na kosoj a je i suvremena štalska i muzna oprema renomiranih svjetskih što visoku produktivnost i kvalitetu uz minimalne troškove održavanja. Objekt su gradili ali i obitelji znatno su

Slika 1: VelikomupornostiobiteljNovoseluspjela je realiziratisvoj san - je novafarma pomogli. stado na kojem se temelji proizvodnja mlijeka 80 visokoproduktivnih krava holstein pasmine za koje je pripremljeno dovoljno kvalitetne hrane bez koje nema visoke proizvodnje. U proizvodnji mlijeka su i nisu se tom proizvodnjom ozbiljnije bavili, ali spremni su svoje znanje i znanje primijeniti u proizvodnji mlijeka kako bi ostvarili najviše što mogu. I su

Suradnju s Dukatom d.d. su prije više od godinu dana, a ove godine

krenuli su s proizvodnjom u novoobjektu. Proizvodnja je u kada su 1 579 litara mlijeka; u 11 451 litru, a prošli mjesec su 44 194 litre mlijeka ekstra kvalitete. Trenutno ·dnevna proizvodnja iznosi 2 200 litara, a se isporuka više od 60 000 litara tijekom mjeseca travnja.Još se nisu otelile sve krave, pa je za još proizvodnju. Proizvodnja mlijeka na farmi je u stalnom porastu, a produktivnost po kravi je na zavidnom nivou. Zadnjim mjerenjem proizvodnja

po kravi iznosila je 32 litre dnevno, uz izvrsnu proizvodnu kondiciju svih krava u laktaciji. Valja napomenuti da su se sve oteljene krave dosad dobro oporavile i da nije bilo teladi i krava. Jedina šteta koju su do sada imali nastala je padom jedne krave koja je pritom slomila nogu. Važno je slušati struku, kaže Blaženka - to je pravi put do uspjeha jer nitko ne zna sve, a uz dobru suradnju sa koji dobro razumiju problematiku i znaju riješiti probleme može se veliki uspjeh.

Ponosni smo i zadovoljni, prije svega, što je nova farma puštena u pogon; to je plod našeg rada i upornosti svih ovih godina, kaže Blaženka. dio dana Novoseli provode u staji se za telad i krave, a i da mužnja bude dobro obavljena. Ovih dana je i proljetna sjetva, pa obitelj ima veoma mnogo

posla. Vremena je malo, a posla sve više i više. Ovako upornoj i radišnoj obitelji sve je dosad polazilo za rukom, a tako biti i ovaj put.

ELEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Upornosti, optimizma i nade sigurno im ne nedostaje. Poželimo im još mnogo i uspjeha u proizvodnji mlijeka!!!

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

Mljel«trski list 05/2007.

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

www.elektrotehnika.hr

Slika 2: Krave izvrsnekondicijedale su preko 30 litara mltjeka dnevno

za automatsko pranje

Tip RBH 300 - 1600 lit

Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

"LAUFSTAJE" V KOPRIVNICKO

Iz realizacije Operativnog programa razvoja govedarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva niknulo je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Marinka i Vesne

•KRIZEVACKEZUPANIJE-

Izgradnja staje sa slobodnim držanja krava

Od projekta, lokacijske i

dozvole, do pregleda i uporabne dozvole, po sistemu u ruke".

"UNIMONT"iz Podravske Slatine.

Staja - jednostrana, 40 ležišta u 3 reda i 2 hodnika s rešetkom.

Hranidbeni hodnik: 4 metra + prva rešetka 3 m + 2 reda ležišta po 2,4 m + druga rešetka 2,5 m + red ležišta 2,5 m. Ležišta su s madracima.

lzmuzište - riblja kost 2 x 3. Laktofriz 1 700 litara. Mikser za gnojovku.

Staja za sada nema sistem za kompjutersku hranidbu krava ni za krave, kao ni ispust za krave, što bi trebalo uz kompletiranu staju.

Kredit HBOR-arealiziran nakon dovršenja i preuzimanja staje krajem 2006. u iznosu od 2,150.000 kuna.

Od toga utrošeno za staju s kompletnom opremom, 1,940.000 kuna.

Preostali dio od 210.000 kn utrošen je: za obrtna sredstva 70.000 kn, a za kupnju junica 140.000 kn. Dodatni kredit podignut u ERSTEbanci, od 338.000 kuna, je utrošen za kupnju junica.

2006. Marinko je u Austriji kupio 29 junica simentalske pasmine za ukupno 478.000 kn, ili pojunici 16.482kn.

Cijena t ležišta i kreditom po ležištu, bez kamata: Cijena 1 ležišta, samo staja = 48.500 kuna ili 6.554€ (eura)

1 ležišta, staja +

Mr. se. -

Slika 1: Obitelj DefoviNovigrad Podravski (0705.2006.)

Slika 2: Staja u izgradnji (20.04.2006.)

<lJugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgot:Jcimadiljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO

u sustavu selekcije

NOVO!

JUNICE i BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od

<iJudite korak ispred! lm~estirajle u bolju

junice = 64.982 kuna ili 8.781 € (eura).

otplate kredita

Po sadašnjoj cijeni 1 litre mlijeka E klase po 3,5 kune.

proizvodnje mlijeka, kreditom po 1 ležištu, 64.982 kn: 3,5 kn (cijena 1 litre mlijeka u E klasi) = 18 566 litara mlijeka. Na 1O godina po kravi za otplatu kredita godišnje treba izdvojiti 1 857 litara mlijeka.

Po cijeni, ako bi 1 litra mlijeka E klase bila 2,5 kune.

proizvodnje mlijeka, kreditom po 1 ležištu, 64.982 kn : 2,5 kn = 25 993 litre mlijeka. Na 1O godina po kravi za otplatu kredita godišnje treba izdvojiti 2 599 litara mlijeka. Cijena mlijeka u E klasi ne bi smjela nikada biti ispod 2,5 kune. I s tom investiciju je + kamata od 4 %. OSNOVNIPODATCIIPODATCIO DOSADAŠNJEMRAZVOJU

U sustavu PDV od 2004. Zaposlena su 2 obitelji. Marinko i Vesna.

Struktura obitelji: Marinko (1968.) (SSS - autome+ za proizvodnju mlijeka), Vesna (1968.), Marko (1994.) (ide u 6. razred).

Struktura posjeda: 2000. - 12 jutara vlastite zemlje, od 7 jutara 2007. - 17 jutara vlastite zemlje, od 8 jutara (u 6 godina kupljena je 5 jutara) + 15 jutara privatne u zakupu. Plan za dobivanje u zakup ili kupnju 35 ha državne zemlje nosi u sebi izgradnju još jedne staje i broja krava do 80 i zapošljavanje 1 radnika.

Struktura stada: 2000. - 5 krava simentalki. Od 2000. do 2006. kupljena je 7 + 8 holštajnki + 29 junica austrijskog simentalca. U vlastitom uzgoju uzgojena je 14 junica. U travnju 2007. - 39 krava (5 hol.+ 34sim.) + 12 junica+ 13 mladih junica uzrasta. Ukupno 64 ženska grla.

Plan za 2007. - kupiti još 20 junica simentalki, tako da bude 60 krava u

4: Neke od ovih krava daju i do 9 000 litara mlijeka godišnje (05.01.2007.)

novoj i staroj staji. Muška telad ide u prodaju s 2 do 3 tjedna starosti.

O problemima u držanju i uzgoju

I o problemima moramo otvoreno i iskreno pisati. Hrvatski i mlijeka platili su, i još uvijek veliku cijenu vlastite životne škole i na vlastitim i

pogreškama. Hrvatska ima srednje poljoprivredne škole, ali malo seljaka koji su završili te škole. te škole nisu dobro ustrojene kada se na njima ne školuju seljaci koji se poslije na svoja obiteljska poljoprivredna gospodarstva i u proizvodnju, kao što je to u

Mljekarski list 05/2007.

Slika 3: Radovi su pri kraju... (30.07.2006.)

Slika

zapadnoeuropskim zemljama. Uz to, Hrvatska nema Centar za obuku u govedarstvu i proizvodnji mlijeka, kao što ih imaju gotovo sve zapadnoeuropske zemlje, posebno pri srednjim i višim poljoprivrednim školama. Onaj u Polevama koji su osmislili iz Nizozemske i koji je trebao biti specijaliziran samo za tehnologiju držanja i uzgoja holštajna, nikada nije dobio potrebnu podršku hrvatskih a u interesu naših seljaka. Struka koja se nije nametnula i koja se ne uvažava, a koju ne razvijenost i proizvodnja, negdje je zakazala. Pa ljutio se tko god

Od Marinkovih 1O holštajnki uvezenih iz Nizozemske, u 1. laktaciji otišle su 3 krave, a ostalih 7 u drugoj laktaciji. Zbog Krave su bile na vezu. Nakon teljenja više nisu htjele jesti. Navodno zbog dislokacije sirišta. Samo 2 su otišle na klanje, a 8je nakon uginulo.

Marinko sada u planu ima

držanje samo simentalca koji je ipak manjih tehnoloških zahtjeva od holštajna.

Sjetvena struktura: 7 jutara prirodnih livada u zakupu u 2 otkosa. Ove godine zasijat 25 jutara kukuruza za silažu grupe 380 i 390. Poslije kukuruza za silažu, rujna, na sve površine talijanski ljulj.

Hranidba krava: sjenaža, silaža, sijeno i kupovna smjesa od Nature Agro iz s 18 % proteina. U jesen 2006. kupili su 60 rolo-bala sjenaže po 300 kn + PDV. Za ovu godinu dogovorena je 150 bala DTSs lucemom po cijeni 320 kuna + PDV.

Proizvodnja mlijeka 2006.

Od 14 krava = 88 600 litara mlijeka, Vindiji d.d. godišnje po kravi 6 328 litara. Najbolja krava 9 500 litara. U kojoj klasi?

To ne trebaš pitati. Zašto to pitaš? Pa u E klasi, veli Marinko.

Mikroorganizama oko 6 000, a

somatskih stanica oko 90 000. Nij, uvijek tako, ali odstupanja su uvije! u granicama E klase.

Sada pojedine prvotelke doje p« 30 do 36 litara, a samo je nekolik« najslabijih oko 20 litara, ali ni jedn, nije ispod 20 litara. Sve krave ka( drugotelke ispod 25 litara u vrh, laktacije van iz staje. Kakvu spermu nabavljaš za oplodnji krava?

uvoznu spermu od elitni! austrijskih i bikova.

Europski No.1

LGHIBRIDI

DISTRIBUTERI:

LGS3.80M vrlo rani hibrid visoki sadržaj ulja DlaboloPR srednje rani hibrid visoki sadržaj ulja

LG56.65 srednje kasni hibrid visoki potencijal prinosa ulja SUNCOKRETA I zrna

ABM d.o.o. Koprivnica, d.o.o. Sv. lvan tabno, Poljocentar d.o.o. Križevci, PZ PZ Napredak 2upanja

Sjemenarna Zagreb d.o.o. - uvoznik I distributer LG hibrida za Hrvatsku HR 10000 Zagreb, SJEN[NAIINA 2itnjak b.b„ tel.: +0385 (0)1 2499 505, + 385 (0)1 2405 200. fax: +385 (0)1 2499 508; ?a •,vb 32000Vlnkovcl, Marije Zagorke 13, tel.:+ 385 (0)32 308 589, + 385 (0)32 308 587, fax: + 385 (0)32 308 589 • http://-w.sjemenarna.llr

O poljoprivrednoj mehani zaciji: Od 2000. kupljena 2 polovrn traktora MF od 88 i 93 KS s duplon te novo: trobrazni plug, roto kosa, pa-uk, grablje, prednji uto za silažu, 8-tonsk, kiperica, prikolica za stajnjak cisterna kapaciteta 7 000 litara Mehanizaciju i zemlju kupuju oc prihoda za mlijeko, povrata PDV-a kapitalnih ulaganja, te na kredit. otvorenje staje biti l 2007. kada bude okoliš oke

Anjou 211 Zuban

ltALI POSJEDI i proizvodnjamlijeka

I

Mr. se.

Pesimisti i optimisti u proizvodnji mlijeka, uzgoju krava i gledištu na proizvodnje mlijeka

Pesimista i optimista ima i

Jednom prilikom mi jedan optimist, mlijeka i uzgajatelj krava simentalske pasmine, koji je od 3 krave kroz 7 godina svoje stado do 27 krava. "A reci ti meni, kada je u životu nešto napravio neki pesimista. Iz dana u dan glavna tema razmišljanja i govora mu je kuknjava, kako ništa ne valja, kako se ništa ne isplati, te kako su drugi baš za sve krivi".

Uvijek je bolje u životu i radu imati pozitivan pogled na svijet i probleme s kojima se

Negativan pogled na svijet i probleme, pa tako i ljude, koji bi kao za nešto više ili manje trebali biti odgovorni, ima negativan utjecaj na naš vlastiti razvoj. Pesimist uvijek vidi oko sebe samo probleme koje bi netko drugi trebao rješavati i riješiti, da bi on i njemu mogli funkcionirati i normalno raditi. Optimist, pak, isto sagledava probleme oko sebe i nastoji sam riješiti ono što može i mora. Svakako da su ljudi ti koji stvaraju ili uzrokuju nastanke problema. Ipak, definitivno je pitanje, pitanje mase, ideja i opredjeljenja u momentu ili vremenskom razdoblju, pa tako i samih ljudi. Vidimo da su u Hrvatskoj u proizvodnji mlijeka i uzgoju krava neki uspjeli, i da su

I

zadovoljni svojim radom i svojim poslovanjem u uvjetima. Uspješni i uspješni u svom životnom opredjeljenju optimisti, su nezadovoljni s puno toga, ali ipak rade i nastoje u uvjetima raditi na proizvodnji i proizvodnje, i ono što je najvažnije, zadovoljni su svojim radom. je da postoje dobri, slabi i loši na svim poljima, kako u proizvodnji, tako i u kreiranju razvojne politike i njenom kako u gospodarstvu, tako i u svim ostalim društvenim djelatnostima. Tako je to od pamtivijeka u svim društvima bilo i bit Tko ne i ne razumije, i ne možeš mu objasniti. To naš narod lijepo kaže, radi, muha radi".

Definitivno postoji velika razlika optimista i pesimista. Teje krivo ovo, teje krivo ono, teje kriv ovaj, teje kriv onaj, te nema perspektive. Tako pesimista, za naše mlijeka veli: "Ma, pusti ti njih, oni su ti u velikim problemima".

Da, a recite mi tko i u kojem poslu nije u problemima? I tako dok pesimisti brigaju brigu oko problema, stoje i tapkaju na mjestu, dotle se optimisti hrvaju s problemima, rješavaju što mogu riješiti i polako idu naprijed. Naprijed i samo naprijed, prema sve broju krava i proizvodnji mlijeka i prema sve boljim vlastito uzgojenim kravama. Ima li drugoga rješenja? Ne, nema drugoga rješenja!!!

Neki dan (1O. travnja) mi u

uredu veli jedan optimist: •~asam ti od jesenas 4 puta kosio travu, baš onako kako ti govoriš i pišeš u Mljekarskom listu. Nema ti boljega posla od proizvodnje mlijeka. Imam ti samo sjenažu, silažu i nešto malo sijena od ljetnih otkosa. Smjesu kupujem gotovu od tvornice hrane".

A, koliko sada imaš zemlje i koliko krava?

"Pa zemlje ti imam 23 rali Uutra) i 25 krava+ junice (sve simentalke)".

Koliko si prošle godine predao mlijeka? .

"Preko 120 000 litara od 20 krava. Ove godine biti još više jer sam stado za 5 krava".

Super, to je dobro, tih 5 krava više, ove ti godine kao prvotelke proizvesti najmanje 25 000 litara mlijeka. To su tvoje prvotelke? "Da, moj vlastiti uzgoj".

Od kojih bikova?

'1a ti uzimam spermu samo od elitnih austrijskih i bikova. Ovo drugo ti mene ne zanima. Ja ti imam dobru krmu i zadovoljan sam svojim kravama."

To si dobro rekao, imaš dobru krmu. "Pa ne možeš imati dobre krave, ako nemaš dobru krmu i dovoljno krme. Kako sam proizvodnju krme i kvalitetu krme, tako su ti i moje krave postajale sve bolje i bolje sa sve proizvodnjom mlijeka".

Isti dan mi jedan pesimista "E,ja raditi tako kako vi kažete kada i vi budete imali krave i štalu. Ništa vam se to ne isplati. Ne ide to tako kako vi mislite".

A koliko sada imaš zemlje i koliko krava?

E.de Piennesbb,Vrbovec

KREDITIDO 10 GODINA BEZ I JAMACA

Traktori a.BEL.RU4 od 81 KS do 212 K~

U ponudi: prikolice, balirke, bala, prikolice i za gnoj, cisterne za gnoj, i sakuplje: sijena, gruberi, plugovi, prskalice, rotacione kosilice, prednji i stražnji utovariva mehanizacijaza sadnju krumpira, itd

Budite slobodni kontaktirati nas: Jurval d o.o., Vrbovec, Eugena de Piennes bb, Prodaja: 01/2791-82 Servis I rezervni dijelovi: 01/2729-900' fax: 01/2792-035; e-mail: jurval@Jurval.hr;Osljek, Sv. L. B. Mand1 239 tel; 031/281-181: tel/fax. 031/281-182;e-mail: jurval.osijek@jurval hr; web:www.jurval.hr

"Zemlje imam 13 jutara (rali) i 7 krava".

Koliko si prošle godine od tih 7 krava predao mlijeka?

"Negdje malo više od 20 000 litara". To po kravi najviše oko 3 500 litara godišnje, s Malo. Kakva ti je sjetvena struktura?

Koliko imaš ljulja, koliko siješ kukuruza, a vjerojatno siješ i nešto žita?

"Pa, imam 1 jutro ljulja, sijem 7 jutara kukuruza, 2jutra žita, a ostalo su stare livade".

Od kukuruza koliko ide u silažu, a koliko u zrno?

"Pa, pola-pola; 3,5 jutra u silažu".

Pazi, 3,5jutra kukuruza za zrno + kukuruzovina i 2 jutra žita, zrno + slama. Od kukuruzovine i slame nema proizvodnje mlijeka. Ti bi na 13 jutara zemlje trebao imati 13 krava + junice, i godišnje od 13 krava predati najmanje 65 000 do 78 000, pa i do 90 000 litara mlijeka. To ti je od 5 000 do 7 000 litara godišnje po kravi. nešto dobro ne radiš. "Ma, manite vi vaše Zemite si vi krave i štalu, pa daj a to vidim". ti umjesto mene biti poljoprivredni savjetnik? Tvoji savjeti bi vjerojatno bili od mojih. Drugi puta nas dvojica nekima koji slušaju savjete i struku i kojima se proizvodnja mlijeka isplati; to biti tvoja edukacija, pa vidjeti da je to baš kako struka kaže i kako ti piše u Mljekarskom listu.

I tako je to u životu. Neki vide pa ne vide, pa ne pa kao da nisu Vrlo teško i sporo mijenjaju svoj ustaljeni i djedov i rada i razmišljanja.

Primjer iz prakse, optimizam i razvojna politika OPG-a.

Razvoj iz maloga u srednje

Slika 1: Obitelj

veliko gospodarstvo, s perspektivom daljnjega razvoja do velikog gospodarstva s 35 do 45 krava.

OPG Božidara i

Dolenec (Delovi, Novigrad Podravski, županija)

U sustavu PDVod 2006.

Struktura obitelji: Božidar Dolenec (1971.) (8) i (1975.) (8), Silvija (1992.) (ide u osmi razred), Romina (2000.), i mama Slavica (1943.).

Važno je napomenuti da je Božidar zaposlen i da u tjednu ima dvostruko radno vrijeme: rad u firmi i rad na OPG-u, što zahtijeva daleko napore. Odlika je ovo izuzetno vrijednih i odvažnih ljudi.

Struktura posjeda: 14 jutara vlastite zemlje, od 7 jutara. Zemlje u zakupu za sada još nemaju. Traže u zakup državnu zemlju koju bi poslije htjeli kupiti, o

ovisi plan daljnjeg razvoja OPG-a.

Struktura stada i dosadašnji razvoj: 2000. - 3 krave; 2005. na Danima travnjaka kupljene 4 junice (županijski kredit). Iste godine stari štagalj su preuredili u staju s 20 vezova, uglavnom vlastitim novcem. 2006. kupuju još 3 krave i 3 junice, a iz vlastitog uzgoja u proizvodnju je ušlo 5 mladih krava. 2007. - 19 krava+ 3 junice+ 8 mladih junica.

Momentalno u mužnji je 9 krava + 10 zasušenih. Za prva tri mjeseca, i ožujak je više od 14 000 litara mlijeka u E klasi. Najbolja krava u vrhu laktacije doji 26 litara, a ostale oko 20 litara. Do sada nisu imali plan za odabir sperme, kako veterinar donese.

Smjesu prave sami. Kukuruz, soja, suncokret, zob, posije. Po

Dolenecna okupu

kravi dnevno troše oko 4 + 4 kg smjese (? - moramo poraditi na hranidbi).

Dva silosa drvena - 15 m x 4 x 1,5 m za kukuruznu silažu. Sjenaža: rolo-bale.

Sjetvena struktura: 2,5 jutra talijanskog ljulja u 5 otkosa + 4jutra prirodne livade u 2 otkosa + 7 jutara kukuruza (3,5 za silažu + 3,5 za zrno) + na istim površinama talijanski ljulj Uesen, zima, +

Za sistem sjetvene strukture na istih 7 jutara: kukuruz pa talijanski ljulj, pa opet kukuruzljeto : jesen - zimaveli: ;'Pa, kako bi mi živjeli kada imamo malo zemlje". Bravo!

Kreditna zaduženost:

Kredita - oko 150.000 kuna. Od kredita kupljen novi traktor 39 KS, roto-kosa 185, za gnoj, vilice za rolo-bale, laktofriz kapaciteta 200 litara, muzni s 2 kante. Traktor od 75 KSdupla i ostali su kupovani prije. Plan daljnjeg razvoja

Brži razvoj ovisi o dobivanju zemlje u dugogodišnji zakup, ili kupnji državne zemlje. Sporiji razvoj, bez obzira na državnu zemlju; proširenje staje za još 10 krava, izgradnja 3 betonska silosa i nabava za sjenažu i silažu, izgradnja gnojišta, ispusta za krave i junice, kalcizacija i izmjena sjetvene strukture - samo ljuljevi i kukuruz za silažu, TDS, DTS, lucerna, crvena djetelina, uzimanje u zakup i kupovina privatne zemlje, rad na selekcijisperma samo od elitnih austrijskih ili bikova, krave od 25 do 35 litara u vrhu laktacije, rad na podizanju kvalitete voluminozne krme i kupovina gotove

smjese.

O ulasku u Europsku uniju. "Za EUti nama toga još puno nedostaje. Od svega u ovih 7 godina nisam si još ni bicikl kupila. Doduše imamo 2 auta, ali ja bih u Uniju htjela na biciklu", kroz smijeh veli

Što se našeg govedarstva i naše proizvodnje mlijeka, je gotovo u pravu. Tu smo mi još uvijek negdje na nivou bicikla. svakako pripada optimistima.

I STALNO

U ove godine, sastali se gotovo svi savjetnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) u Koprivnici na radionici "Hranidba krava". Predavanja o hranidbi krava držao nam je, a tko bi drugi nego naš dragi i uvaženi prof. dr. se. Darko Grbeša. Bio ti je naš profesor i u Americi i veli da tamo ima krava koje godišnje daju 14 000 litara mlijeka.

Mila majko, koliko te dnevno nadoje! Tko ih samo stigne nahraniti? Kakvu travu, sjenažu i silažu jedu? Kolika li za takvu kravu treba? E, mnogi ne znaju što je to Tako se nekada u Lici zvala drvena posuda u koju se muzlo mlijeko. A te su posude kuterevci. A kuterevci vam žive u selu Kuterevu na obroncima Velebita poviše grada Tamo vam sada više rijetko tko drži krave. atrakcija su medvjedi, i to oni pravi, a hrane ih travom, djetelinom i lucernom. Eto, sada vidite da i trebaju povremeno u školu i na predavanja. Ponovi i nešto novo - zlatno je pravilo! To vrijedi i za vas. A ono, savjetnik u selu zakaže predavanje, a neki nemaju vremena jer imaju previše posla i ne stignu ili ih ne interesira. Oni, eto, znaju sve. "Ma što on meni kako se hrani krava i kad se kosi trava".

Slika 2: Puna staja - mlijeka k 'o u I

PRVAKONFERENCIJA O SIGURNOSTIHRANE

Piva konferencija o sigurnosti hrane u RH okupila je predstavnike nadležnih tijela, drugih institucija te poslovnog

U REPUBLICIHRVATSKOJ

Opatija, 26. • 28. ožujka 2007.

Tijekom dva radna dana Konferencije prezentirano je deset radova te održan Okrugli stol na temu Primjena HACCP-au mesnom i sektoru.

Sudionici konferencije donijeli su 1. Svjesni važnosti koju za zaštitu zdravlja ima razvoj sustava sigurnosti hrane, osobito u suvremenom društvu obilježenom promjenama u života i potrošnji hrane, pozivaju nadležna tijela, subjekte u poslovanju s hranom, strukovne udruge, fakultete i cjelokupnu javnost da svojim aktivnim pristupom, inicijativama i prijedlozima doprinesu razvoju i ostvarenju ovog sustava.

2. u vidu proces pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, predlažu nadležnim tijelima da donesu plan za u hrvatskih tvrtki standardima Europske unije, s ciljem da u razmjerno kratkom roku budu osposobljene za primjenu i relevantnih propisa EU te da i u europskom kontekstu budu prepoznatljive po kvaliteti i sigurnosti svojih proizvoda.

3. u obzir složenost uvjeta poslovanja i trendove okruženja u kojem djeluju naše tvrtke, te svjesni da njihova

konkurentnost u mjeri ovisi o i sigurnosti proizvoda i usluga, usmjerenosti na i društveno odgovornom poslovanju. subjekte da aktivno sudjeluju u izgradnji novog sustava sigurnosti hrane te usvoje pristup usmjeren na izgradnju i vlastitih sustava i razvoj vlastite sposobnosti da oblikuju i pružaju takve proizvode i usluge.

4. Svjesni da se donošenje zakonodavstva, sustav inspekcija i laboratorija, te samokontrola, koju provode subjekti, sobno uvjetuju i elemente istoga sustava, pozivaju nadležna tijela da pokretanjem ili podrškom projektima osiguraju uvjete koji svim stranama usvajanje i razvoj znanja potrebnih za kvalitetno funkcioniranje sustava.

sektora kako bi se predstavili i raspravili dosad poduzeti koraci u sigurnosti hrane u Hivatskoj te najavite daljnje aktivnosti.

5. u obzir da su primjereno obrazovanje, stalno usavršavanje te interdisciplinarni pristup bitni za uspješno funkcioniranje sustava, pozivaju nadležna tijela, subjekte u poslovanju hranom, relevantne visokoškolske ustanove i strukovne udruge na kvalitete obrazovanja u sigurnosti hrane. Pozivaju fakultete i tvrtke na snažniju suradnju i razmjenu iskustava na ovom podsnažnijim fakulteta u praksu, projektima i organiziranjem skupova.

6. potrebu što bržeg donošenja provedbenih propisa, pravilnika i važnih za brzinu prilagodbe naših tvrtki zahtjevima EU, predlažu da se što prije izrade propisi s EU te za njihovu primjenu, ponajprije za i primjenu HACCP

PASTIRI - 33 godine s Vama - 5 % ako kod kupovine priložite ovaj kupon

- energija 2 - 3 - 4 - 6 J - solarno napajanje

ESTEL-ZORKO KRIŽEVCI, 25 tel. 048 / 682 - 717

Division of PortaSdenc:e Ine:.

Predstavlja prvi put u Hrvatskoj:

Porta!iCC~

Digitalni somatskih stanica

gubici u proizvodnji mlijeka nastaju zbog mastitisa, a poglavito zbog mastitisa koji je dokazati jedino laboratorijskim pretragama, rezultate nerijetko predugo. Svi znamo da se krave moraju izdvojiti i odmah terapirati. Ali, kako brzo i prepoznati krave? Kako uštedjeti dragocjeno vriJeme i novac? Kako da se mastitis (koji još uvijek možemo jeftino riješiti) pretvori u manifestnu bolest ( rješavanje je neizvjesno i košta daleko više). Kako održati nivo profita, ako se smanji cijena mlijeka i poskupe troškovi hrane? Kako ostati konkurentan i ispred drugih?

Odgovor je jednostavan: ustr~iiti efikasan menadžment stada i koristiti najnovija sredstva provjerena u razvijenim zemljama. Jedno od efikasnih. cjenovno i vrlo zahvalnih je PORTA SCC somatskih stanica.

Broj somatskih stanica

SKUPNI UZORAK ( iz laktofriza J

Mastitis ima cijelo stado

> 80% krava u stadu ima mastitis

Oko 15% krava u stadu ima mastitis

Vjerovatno 5% krava u stadu ima mastitis

UZORAK ( 1 muzna krava

mastitis mastitis

Vjerojatan mastitis ( vrijednost )

Zdrava

Kada se dobiju rezultati. može se odmah pristupiti terapiji i odvajanju životinja. znamo što nam se u stadu i to znamo ODMAH!

• PORTA SC'C je vrlo jednostavan za upotrebu. Sastoji se od trakice za baždarenje, pipete. testne trakice i test otopine.

• Pogodan.

• Kvantitativan.

• Brzo prezentira rezultat.

• Lagan za upotrebu.

• Razumne cijene.

• Malog ulaganja.

Najbolji rezultati se postižu na farmama koje imaju menadžment stada. Aparat i testne kitove je u Veterinarskoj Mreži d.o.o. 01/6594-700, 01/6594-705

V V

TRZISTE

STOKE

Krešimir ]akuš, dipl. ing.

U razdoblju ne promjene na tom dijelu poljoprivrednog tržišta. Potražnja uglavnom, biti od ponude, a cijene se i dalje zadržati ovako visoke, što biti i potpomognuto najnovijom situacijom na tržištu svinja.

RH - rast cijena junadi

Tržište junadi lagano oživljava. Otkupne cijene junadi simentalske pasmine iz tjedna u tjedan lagano rastu, no taj rast nije spektakularan. Bilježi se porast od tri posto u razdoblju od do travnja što je za ovo tržište vrlo s obzirom na, moglo bi se dugotrajno razdoblje (oko 1O mjeseci) niskih otkupnih cijena junadi. otkupna cijena bikova simentalske pasmine (>450 kg) u tjednu do 08. travnja 2007. godine iznosila je 12,35 kn/kg što je

U Republici Havatskoj je stabilno na tržištu teladi

U odnosu na lanjske cijene, cijene simentalske teladi u otkupu i na sajmovima u tjednu do 08. travnja ove godine više su za 4,34 posto. otkupna cijena iznosila je 23, 79 kn/kg i neznatno je viša u odnosu na cijene od prije dva tjedna.

Potražnja, ali i ponuda, bila je vrlo dobra. Otkupne cijene muške simentalske teladi (80 - 160 kg) bile su u rasponu od 22 do 27 kn/kg, dok su cijene ženske simentalske teladi bile od 20 do 24 kn/kg, ovisno o kvaliteti.

u odnosu na lanjske cijene niže za 1,91 posto. Bikovi simentalske pasmine otkupljivani su po cijenama od 11 do 13,50 kn/kg, dok su junice tržene po cijenama od 10 do 13 kn/kg uz cijenu od 10,96 kn/kg.

EU - pad otkupnih cijena mesa

Na europskom tržištu izostao je trend otkupnih cijena trupova R3 klase koji je bio svojstven za razdoblje od pa do sredine travnja. Tijekom ožujka bilježi se trend otkupnih cijena trupova R3 klase na razini EU - 27. otkupna cijena u tjednu do 01. travnja ove godine iznosila je 306,28 eura/100 kg što je niže za 7 ,21 posto u odnosu na lanjske cijene. Najniže cijene bilježe

HRVATSKA - cijene(lm/kg)

2007.god.

2006.god. J Dalmacija, Kontinentalna Istra i Hrvatska

HRVATSKA Primorje HRVATSKA prosjek promjena - prosjek raspon cijena rasponcijena promjena 14.tj,2007.godJ - - 14J12.tj.

živastoka PROGNOZA

(CIJENE)

telesimental(80-

160kg)

teleholštajn(80-

160kg)

junica simental

(zaklanje) junicaholštajn

(zaklanje) biksimenta1

(>450kg)

bikholštajn(300-

450kg)

krava simental

(zaklanje)

se i dalje u Rumunjskoj 187,01 eura/100 kg, zatim Poljskoj 237, 11 eura/100 kg, dok su najviše cijene evidentirane u 392,98 eura/100 kg i Portugalu 382, 1O eura/100 kg.

RH - vrlo dobra ponuda i potražnja janjadi sezone trženja janjadi u punom je jeku. Vrlo dobra ponuda, ali i velika potražnja, okarakterizirala je prvi tjedan travnja ove godine. cijena janjadi porasla je za oko 3 posto u odnosu na cijene od prije dva tjedna. Na kontinentalnom cijena janjadi je od 20 do 25 kn/kg, dok je na jadranske Hrvatske cijena janjadi do 35 kn/kg. U razdoblju i dalje dobru ponudu i potražnju

otkupnecijene trupova R3klase (bikoviod 12 do 24 mj.)(euro/100kg) lijeu~ r21,1,au"~

=:OCi, Belai, 254,45 -O16 -240 eška 26879 -117 -0,68 Danska 314f.O -0,47 0,03 20018 -145 -10,83 392,98 -1,65 413 SPan-0lska

ODRŽANAGODIŠNJA

V SKUPSTINAUDRUGE

MLIJEKA

KIM KARLOVAC

Sjedište Udruge je u Karlovcu, a u svom djelokrugu pokriva proizvootkupnog KIM-a:

županiju, dio Zagrežupanije, županiju, Primorsko-goransku županiju.

O radu Udruge tijekom 2007. godine je podnio predsjednik Udruge, te je naveo • Udruga je radila na povratu državnih poticaja za mlijeko, odnosno proizkoji su iz kategorije težih uvjeta gospodarenja dospjeli u kategoriju. Nakon nekoliko održanih sastanaka s predstavnicima županijske vlasti i MPŠVG, je da dobiti jednokratno lako model nije pretpostavlja se da sredstva biti namirena iz Fonda za ruralni razvoj i sredstava Zupanije. Ovo bi svakako bio poticaj mlijeka, kojima je proizvodnja mlijeka osnovni izvor prihoda (dohotka), na proizvodnje mlijeka.

Nažalost, interes za njem proizvodnje je mali iako je ovo tradicionalno orijentirano na proizvodnju (što govori i podatak da operativnom programu razvoja govedarske proizvodnje nije pristupio ni jedan ovog

• Udruga je u suradnji s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Hrvatskom Ml.fekarski list 0512007.

23.03.2007. godine održana je (u hotelu Duga Resa) Godišnja skupština Udruge mlijeka KIMKarlovac.

Udruga je osnovana 1999. godine na inicijativu grupe mlijeka i registrirana je u Uredu za upravu županije. Upis je izvršen 08.02.2000. godine pod registarskim brojem Udruge 04000581.

mljekarskom udrugom radila na edukaciji svojih kao i svih zainteresiranih. Održana su predavanja, prezentacije i radionice, a su bili HZPSS-a:mr. se. Damir dipl. ing. i lvojuras, dipl. ing.

• da je za velik problem radna snaga, Udruga je potaknula i pitanje uvoza radne snage. I uz veliku nezaposlenost u RH za rad u poljoprivredi nema zainteresiranih radnika. Stoga je zamolba nadležnim institucijama da odobre uvozne dozvole radnicima u poljoprivredi.

Zdenka -

Plan rada Udruge za razdoblje bit edukativnog karaktera; posjete županiji, sajmovima i Nastojimo svojim u svim segmentima koji su od interesa, a pretpostavljamo da i privatizacija KIM d.d., tvrtke kojoj prodajemo mlijeko, donijeti pomak i stabilnost u svakom pogledu svim proizvomlijeka.

Usput zahvaljujemo svima koji su nam financijski pomogli tijekom proteklog razdoblja, a to su: KIM d.d., županija, Grad Duga Resa, Grad Karlovac i Hrvatska mljekarska

Radionica održana 10. 05. 2006.

I KRAVE FRIZIRAJU ZARNE?

- ]osip Vrdoljak,dipl. ing.

Oduševile su nas prekrasne krave, njihova dlaka, papci, dotjerani repovi, na repovima, savršene proporcije - svaki dio njihova tijela izgledao je kao nacrtan, gotovo nestvaran. da odmah bude jasno, nije to posebni dar majke prirode francuskom To je proizvod rada timova ljudi koji pomno rade na svakome detalju, na svakoj životinji, da bi svaka od njih zasjala u punom sjaju i pokazala najbolje odlike svoje vanjštine.

U odjeljak za su ulazile krave, a van su izlazile sjajne, savršene životinje. Životinje kakve vidimo samo na reklamama.

Tretman

šišanjem mašinicama i dlake na idealnu dužinu, kako bi nakon toga puderom i gelom dotjerivali tako dlaku doslovno do savršenstva.

Isti postupak odstranjivanja svih suvišnih mašinicama uslijedio bi i na vimenu kako bi nakon toga na red došao i rep. Posebna pažnja se repa šišanoj mašinicom koju da bi na samome kraju, uz ljepljive trake i spajalice, u podšišanu stavili umjetnu, dugu, besprijekornu repa.

Salon International de l'Agriculture, SIA ili kako bismo mi rekli poljoprivredni sajam, organizira se u Parizu svake godine u mjesecu ožujku, u 9 hala na površini od 147.990 m 2 • Vrhunski genetski potencijal krava, ovaca i koza Francuske izložen je i sjaji u najljepšem svjetlu.

pasmine krava, ovaca, koza te razne vrste ljubimaca sve su kao po špagi u ogromnim halama te sjaje i se kao u nekom modnom katalogu.

Slika 1:Najbitnijaje estetika

2: Svi su željeli vidjeti novemodnetrendove

Slika

Francuzi ulažu ogroman trud da bi prezentirali svoje krave i ostale životinje. Vlasnici tih životinja, doista ništa ne prepuštaju Najasno i ispisanim podatcima prezentirane su sve proizvodne vrijednosti i karakteristike životinja, a posao "eksterijera" svoga blaga prepuštaju ekipi koja se bavi time - zajedno su savršen tim.

Na prošlogodišnjem sajmu u Gudovcu bilo je zadovoljstvo vidjeti da su i u Hrvatskoj svoje životinje.

Naime, mnogi nisu odoljeli urediti svoje krave i prezentirati ih u najboljem svjetlu.

Nadamo se da tako biti i Kako slike govore više od životinja koju smo pogledajte dio procedure zabilježili prilikom posjete

NAJKVALITETNIJIEUROPSKI

POPRATNEOPREMEZAUZGOJSTOKE : a.n=-~ ZASTUPNIK TVRTKE fili!!!! ZA KRAVE,KONJE,TELAD,PRASAD,OVCE,KOZE

- POJILICE - SVIH VRSTA I MODELA - TERMO POJILICE -PREGRADE -SKREPERI

- SISTEMI ZAGRIJAVANJA - SOLARNE PUMPE

ZA MASAŽU I KRAVA - NOVO NA TRŽIŠTU I

"SUEVIA HAIGES" GmbHKORISTITE JEDNOM I UVJERITE SE ZAUVIJEK

tel: 01 3357 932 fax: 01 3357 933 E-mail:

Slika 3: Lijepo krava ponosje svakogvlasnika

STUDIJSKOPUTOVANJE

SPOSJETAMA NAJPOZNATIJIM SIRANAMAITALIJE, ŠVICARSKE I FRANCUSKE TE

U organizaciji USAIDCroatia, Word Leaming Croatia i firme DAJ.organizirana je ekskurzija u Italiju, Švicarsku i Francusku radi obilaska najpoznatijih privatnih mljekara. odnosno sirana. uz kontakta s njihovim ljudima. Mnoštvo informacija i novih saznanja u daljnjem radu kako ljudima u struci, tako i te da naši ljudi što bolje razumiju situaciju na

proizvodnje sira u EU kao i najnovije tehnologije proizvodnje mlijeka i sira.

POSJETPOLJOPRIVREDNOMSAJMUUPARIZU

osmišljenim posjetama raznih lokacija posebno su bila sanitarnih i higijenskih zahtjeva u malim i velikim mljekarama (HACCP), prednosti koje donosi registracija i zemljopisnog podrijetla sirevima i proizvodima na tržištu, moderne tehnologije u proizvodnji i preradi mlijeka kao i tradicionalne tehnologije nasuprot modernim metodama proizvodnje proizvoda.

smo pri prolasku Slovenijom razmišljali o tome što vidjeti na našim prvim odredišnim u Italiji, zemlji kojaje u svijetu po proizvodnji sira i vina te li naša biti ispunjena. Tako je prema programu putovanja dana S. ožujka 2007. naš prvi cilj bila jedna od najpoznatijih sirana Consorzio per la Tutela del Formaggio Montasio u pokrajine Veneto, gdje se proizvodi istoimeni sir MONTASIO. To je auhtotoni kravlji sir za koji se primjenjuje tehnologija iz 1775. godine, a proizvodi se od nepasteriziranog mlijeka. U prodaju ide nakon 60 dana zrenja koje može trajati 2 - 3 godine. Sama sirana

funkcionira od 1923. god. i to kao zadruga (8 zadrugara, mlijeka), a dnevno 3 000 lit. mlijeka. Zanimljivo je da proizvode jedan sir istom tehnologijom, koji tada zrije vrijeme (u prosjeku 2 - 1O mjeseci i više) te na taj nastaje nekoliko vrsta sireva, pa se na tržištu prodaju pod imenima. Posjet ovoj sirani ostavio je na nas

Zagorec 1 dipl. ing.-

utiske, no kod su bila posebno u vizualnom dojmu.

Za razliku od prethodnog, naš posjet sirani VICENTINO u okolici Vicenze, ostavio je potpuno utisak. Ova sirana proizvodi svjetski poznati sir od kravljeg mlijeka GRANAPADANO,a primjer je to tradicionalne proizvodnje sira modernom tehnologijom. Mlijeko

Slika 1: Zaštitni znak poznatogtalijanskogsira GRANA PADANO

NO,ACK Zašto Twi

Zato

NOACK d.o.o. Zagreb, Vodovodna 20 A tel. 01/ 3692 010; fax 3692 011 e-mail:noackcro@zg.t-com.hr www.noackgroup.co1

oensor1:11?

jer poznavanje i uvažavanje zahtjeva korisnika predstavlja osnovu razvoja kvalitetnog testa i zato

jer razvojni timovi testova pokušavaju odgovoriti na zahtjeve:

unisensor

• što trajanje testiranja

• preciznost

• pouzdanost

• što niže granice detekcije

• jednostavna upotreba

• korištenja u terenskim uvjetima

•

• rentabilnost.

Procijenite sami na koje zahtjeve odgovara upotreba receptorskog testa za dokaz beta-laktama i tetraciklina u uzorcima svježeg mlijeka

Procedure:

preciznost ponovljivost vjerodostojnost

2. Uložiti mikrojažice u

u ponudi:

5. Uložiti trakicu brzina

kontrola higijene i efikasnosti postupaka A TP bioluminiscencija, ostataka proteina, kontaktna inokulacija, proizvodi za uzorkovanje mikrobiologija: 3M Petrifilm, dehidrirane i podloge spremne za upotrebu kontrola proizvoda: vitamini, kiseline, alkoholi, acetaldehid, amonijak

ostalo

STUDIJSKO PUTOVANJE

otkupljuju iz

(zona od Padove prema Veroni) koje ima svoje naglašene posebnosti i karakteristike, pa je tako sir i dobio status izvornog proizvoda. U cjelokupnoj organizaciji proizvodnje mlijeka oko 500 mlijeka ujedno su zadrugari ali i vlasnici mljekare. Zadruga posjeduje tri pogona na lokacijama u kojima se godišnje ukupno oko 350 tona mlijeka, a svaki pogon pokriva broj mlijeka. Pogoni su izuzetno modernizirani pa je potrebno vrlo malo ljudskog rada, a time i radnika. kada se proizvede sir je težak oko 36 kg, a s tog sirevi na tržište odlaze pod imenima kao Grana Padano, Parmigiano Reggiano, Asiago pressato (prešani), Asiago d'Allevo, Montasio i dr„ Nakon sirane, na lokaciji koja se nalazi udaljena gotovo sat vremena vožnje od nje, nalaze se objekti za zrenje i skladištenje sira. Objekti su vlasništvo zadruge Agriform su ostale zadruge koje proizvode sir Grana Padano, a njima je i zadruga koju smo neposredno prije posjetili. Ulaskom u objekte bili smo impresionirani i sira koja se tamo nalazila, ali i automatizacijom održavanja sireva. Uvjeti u objektima odgovaraju zrenju i održavanju takve vrste sira, tako da je vlaga zraka 70- 90 %,a temperatura 13 - 18 0 C. Duljina zrenja je i njegovu ali daje i raznolikost ponude na tržištu, a time zadovoljava ukuse ljubitelja sira. Sir u procesu zrenja i skladištenja dobiva i specijalni a stavlja se nakon 1O mjeseci stajanja. Distribucija se vrši s ovog mjesta, a izvozi se u SAD, Kanadu,Japan.

Nakon Italije, prešavs1 u Švicarsku, zemlju s BDP-

om po stanovniku (po je i najbogatija država na svijetu), obišli smo siranu Emmentaler Schaukaserei AG Ausserhof, koja se nalazi u malom mjestu Affoltern u pokrajni Emmental. Tamo smo upoznali cijeli proces proizvodnje svjetski poznatog Emmentalera s degustacijom tipova te vrste sira. Sirana je ogledna, a model bi mogao poslužiti i za prikaz proizvodnje autohtonih sireva kod nas, da imamo bogatu tradiciju proizvodnje. Skupine posjetitelja koje tamo dolaze mogu sudjelovati u proizvodnji i praviti sir, a na njih se stavlja oznaka kada i tko gaje radio. Mlijeko u siranu dolazi s malih obiteljskih gospodarstva kojih ima oko stotinjak, a kontrola mlijeka s farmi je izrazito stroga. Posebna pozornost pridaje se zrenju i skladištenju, osobito radi dobivanja ravnomjerno po cijelom siru. Izuzetno zadovoljni nastavili smo put po Švicarskoj. Usput saznajemo da je Švicarska - zbog malenog tržišta, skromnih prirodnih resursa

ali velike proizvodnosti - izrazito na svjetsko tržište i to na da uvozi sirovine, a izvozi razne gotove proizvode ali i kapital, prije svega u susjedne države EU. Interesantan je i podatak da je centralna Vlada sve vrijeme zagovarala države u EU, no nakon neuspjelog referenduma (1992. godine) Švicarska se morala okrenuti posve samostalnom gospodarskom razvoju. U nastavku, istoga dana i siranu La Maison du Gruyer koja proizvodi istoimeni sir. U istom objektu smo razgledali i zanimljiv muzej tradicionalne sirarske opreme gdje smo mogli i i vidjeti cijelu povijest proizvodnje ove vrste sira. Potom odlazimo iz Švicarske uz Ženevska jezero, te uz nepregledne površine pod vinogradima, putujemo prema francuskim pokrajinama Juri i Burgundiji, poznatim po proizvodnji vina i sira.

dana našeg putovanja posjetili smo obiteljsku siranu u mjestu Epoisses gdje se

Slika 2: Poznati švicarski sir Emmentaler

proizvodi auhtotoni sir Gaugry. Proizvodnja ove vrste sira, koji je ujedno i izvorni proizvod, datira iz 1936. godine. Ovaj francuski sir je veoma kao i tehnologija njegove proizvodnje. Spada u kategoriju mekanih sireva s korom koja se pere rakijom ili vinom. Mlijeko koje dolazi u preradu od krava pasmina Montbeliarde, francuskog simentalca te goveda, a i hranidba je ovoj vrsti sira. Ukupno 30 obiteljskih farmi proizvodi sirovinu za preradu, a oko 1O 000 litara mlijeka dnevno. Obitelj, vlasnici sirane, ponose se srebrnim osvojenim na izložbi koje njihovu kvalitetu sira i popularnost kod a izvozi se u Japan, SAD, Kanadu, ali i mnoge europske zemlje. Moramo priznati, u odnosu na sve ostale sireve koje smo upoznali na putovanju, za nas bio je malo previše Zanimljivost je, da se u ovoj sirani kao energent za zagrijavanje kotlova koristi plin koji nastaje biokemijskim procesima razgradnje sirutke.

cilj našeg putovanja bila je vinarija Caves de Beaune, uz obilizak dojmljivih podruma i prezentaciju, a što je bitnije i degustaciju najboljih vina Burgundije.

Naš boravak u Francuskoj obilježen je i s 2 dana boravka u Parizu, a svrha je u pogledu bila posjet poljoprivrednom sajmu SIA2007. (Salon Internationale l' Agriculture). Tako smo razgledali bogatu izložbu prehrambenih proizvoda (sira, mesa i mesnih vina, vina i drugih zatim tih vrsta stoke, ocjenjivanje krava, aukcijsku prodaju stoke kao i bogatu izložbu razne opreme koja služi u proizvodnji sira te raz-

nim drugim vrstama proizvodnje. Na ovom studijskom putovanju, uz sve spomenute obilaske, imali smo priliku vidjeti i te najimpresivnije kulturne znamenitosti primjerice Luzerna, gdje smo iznad rijeke Reuss prošetali drvenim natkrivenim mostom Kapellbri.icke iz 13. koji je najstariji u Europi te Spreuerbri.icke iz 15. a razgledali smo i slikovitu staru gradsku jezgru i djelomice zidine iz oko 1400. godine s renesansnom crkvom Hofkirche iz 1634. godine. Posebno zanimljiv bio je grad Bergamo (Lombardija) gdje smo u srednjovjekovnom gornjem gradu posjetili baziliku santa Maria Maggiore koja je od 12. - 14. s kapelom Colleoni (15. st.) te katedralom Sant'Alessandro iz 15. Biti u Padovi, a ne vidjeti baziliku sv. Antuna Padovanskog iz 13. bila bi velika šteta, tako da smo imali prilike posjetiti i grob. U francuskom gradu Bourgesu zadivila nas je velebna katedrala sv. Stjepana koja

Mljekarski Ust 05/2007.

STUDIJSKO PUTOVANJE

je od 12. - 14. a, danas je dio Unescove svjetske baštine.

Pariz, sam spomen glavnog grada Francuske, jednog od najvažnijih svjetskih kulturnih središta, izaziva divljenje. Vidjeti katedralu Notre-Dame de Paris na otoku na Seini (1163. - 1250.), popeti se na 324 m visok Eiffelov toranj, Elizejskim poljanama s Napoleonovim Slavolukom pobjede (1806.) te popeti se na jedino brdo u Parizu Montmartre i vidjeti crkvu SacreCoeur, kao i nekadašnju kraljevu Louvre (danas Musee du Louvre) - ostaje u trajnom Dosta bi prostora trebalo da bismo opisali njegove ljepote ali i ljepote Bouena, Annesya te mnoštva drugih zemljopisno-povijesnih vrednota koje smo usput vidjeli. U povratku, prolazak tunelom kroz Alpe ispod najvišeg vrha Europe Mont Blanca, te kratkim boravkom na jezeru Lago di Garde u mjestu Sirmioni, zaokružen je dojmljiv te nadasve koristan put na ovoj ekskurziji s koje bogata iskustva i mnoštvo informacija prenositi proizvoda-

Slika 3: Bogataponudaraznovrsnihfrancuskih sirevau obiteljskojsiraniGaugry

STUDIJSKO PUTOVANJE

mlijeka i sira u Republici Hivatskoj.

Za Mljekarskog lista pripremili smo i zanimljive informacije o poljoprivrednoj proizvodnji u zemljama koje smo posjetili tijekom našeg studijskog putovanja (Italija, Švicarska, Francuska) tako da se može bar dojam o razmjerima te proizvodnje u odnosu na ostale zemlje u Europi i svijetu, ali i u odnosu na ostale privredne grane u tim zemljama:

RepublikaFrancuska

• Zapadnoeuropska zemlja površine 543 65 km 2 • Okružena je morima, dok na jugoistoku granicu sa Švicarskom Alpe s najvišim vrhom u Francuskoj Mont Blancom visine 4 808 m. Dalje na istok pruža se vapnenagorje Jura. Sjeverno je dio, u kojem se nalazi Pariška zavala, privredno najbogatiji dio Francuske s najrazvijenijom poljoprivredom. Oko središnjeg masiva poput vijenca poredani su najljepši vinogradarski brežuljci. Klima u Francuskoj nema osobitih suprotnosti jer oceanski zapadni vjetrovi prodiru duboko u zemlju. je i s južne strane pa su najtopliji krajevi uz Sredozemno more, a najhladniji uz obalu Atlanskog oceana. Oborina ima obilno tijekom cijele godine, a godišnja iznosi 700 mm. Glavni grad Francuske Pariz nazivaju još i prijestolnica svijeta. Naziv "Francuska" od imena Franci kako se zvalo zapadno germanska pleme koje je u V. osvojilo rimsku Galiju - današnju Francusku. Zemlja ima 22 regije s 96 departmana. Prekomorskih posjeda Francuska ima 14 na oko 121 439 km2 površine od kojih su Francuska Guyana u Južnoj Americi (83 534 km 2 ) i Nova Kaledonija u oceanu.

RepublikaItalija

• Površina Italije otoke iznosi: 301 277 km2 • Ima oko 9,8 mil. ha oranica (29,6 %površine), 2,02 mil. ha (6,7 %),936 000 ha vinograda (3, 1 %)te 4,88 mil. ha travnjaka i pašnjaka (16,2 %).

• Od ukupnog bruto društvenog proizvoda poljoprivreda sudjeluje samos2,9%.

• U turizmu 57 milijuna inozemnih gostiju godišnje donosi oko 26.184 milijardi€ (oko 50.700 milijardi bivših lira). Turiste kultura i umjetnost, a mnogobrojne crkvene znamenitosti.

• U poljoprivrede, Italija danas ima 3 023 344 obiteljskih gospodarstava {aziende) s samo 7,5 ha površine. Poljoprivredne površine iznose 22 702 355 ha. Za ratarsku proizvodnju najvažnije su pokrajne Lombardija i Veneto gdje se proizvodi pšenice 3,5 - 3,8 a kukuruza 14 - 17 mil. t. U uzgoju prevladava s industrijskom preradom. Vinograda ima više od 900 000 ha s godišnjim prinosom od 60 mil. hektolitara vina, je Italija s Francuskom na svjetskom vrhu.

• je najrazvijenije u Padanskoj nizini, i to govedarstvo, za proizvodnju konzumnog mlijeka i sireva. Goveda ima ukupno 8 mil. grla, ovaca i koza 13 mil., svinja 9,2 mil. te konja 388 Italija je deseti mesa na svijetu (4,04 mil. tona), dokje 11. na svijetu po proizvodnji mlijeka s 11,24 mil. tona. Po proizvodnji sira je 4. na svijetu s proizvodnjom oko 899 000 tona.

• Vrlo je razvijeno zadrugarstvo, jedan od bitnih uspješne talijanske poljoprivrede.

Švicarska

• Zbog velikog poljoprivrede za naseljenost sela, kulture, ali i obrane, država podupire poljoprivrednike subvencijama, povoljnim kreditima i oblicima Švicarska je 2000. godine imala gotovo 70 000 obiteljskih gospodarstava od je 40 % u brdovitim i planinskim krajevima. Kao i svugdje u Europi i tamo je trend opadanja broja gospodarstava do danas.

• gospodarstva iznosi 9,9 ha obradivog zemljišta, a više od 42 % ih je ostvarivalo dohodak iz nekih drugih nepoljoprivrednih djelatnosti

• Švicarska ima 293 000 ha oranica i trajnih nasada (7, 1 % površine), 745 000 ha travnjaka i pašnjaka (18 %) te 21 000 ha i vinograda (0,5 %)

• Usprkos nepovoljnim prirodnim uvjetima, poljoprivreda je suvremena i namiruje potreba za žitom, i mesnim proizvodima.

• Glavna poljodjelska su u nižim dijelovima alpskih dolina. Od žitarica proizvode u pivom redu pšenicu te kukuruz i to najviše za silažu, a u višim i raž. Velik dio oranica namijenjen je proizvodnji voluminozne krme

• je najvažnija grana poljoprivrede, u govedarstvo (1,61 mil. grla) te svinjogojstvo (1,45 mil. komada). govedarstvo s 3,83 mil. tona mlijeka u nižim temelji se na proizvodnji voluminoze na oranicama, a u gorskim na planinskoj ispaši

• Od preko 13 mil. stranih turista koji godišnje posjete Švicarsku gotovo da nema posjetitelja koji nije kušao ili kupio neki od poznatih švicarskih sireva koji se tamo proizvode.

[i,st 05/2007.

BOMI - agro d.o.o.

fj"J/i /•V • F V • I /; ~- ;'lfl°!loa4Jr1fe Jr ece no, tJFC-UJt,// 10 u

oda6t,JC(ttfaod<fj,::J-U'MtthJtMltra

ft°fr<ft,,1cr4,~-edn-tnij;-"lr.ot« //J().d,a('f'tma „

nif,-eka~ma ,; itelikini fa,,1tntanta.

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno:

• savjetovanje u ishrani

• kompjuterske recepture za smjese

• izradu balansiranog obroka

- agro d.o.o. P. 4, 48260 Križevci 048 / 270 - 756 099 / 281 - 8677

/ 358 - 5?0

STUDIJSKO PUTOVANJE

• Inozemnih turista u Francusku dolazi godišnje oko 67 milijuna i potroše oko 9.909 milijardi € (odnosno oko 65 milijardi bivših franaka).

• U bruto društvenom proizvodu vrijednom (1997 .) 1,541.630 milijuna$, poljoprivreda je sudjelovala s 3,3 %,industrija s 26, 1 %i usluge s najviše 70,6 %, nezaposlenost se oko 11,8 %

• Poljoprivreda - oslonac Francuske: u okviru EU i poljoprivredna zemlja, druga po izvezenih sirovih poljoprivrednih proizvoda, a prva kao izvoznik To joj organizacija poljoprivredne proizvodnje na s Poljoprivrednom komorom, uresustav tržišta, stupanj dostiindustrije, njena kvaliteta i stalne inovacije.

• Poljoprivredom se bavi oko

2 372 300 stanovnika što je 4 %od ukupnog stanovništva. Oni tvore 735 000 obiteljskih gospodarstava s površinom zemlje od 26 ha, dok je prije trideset godina bila samo 19 ha. Godišnje odobravaju kredite poljoprivredi, a na lokalnoj razini postoji oko 3 000 kreditnih zavoda za poljoprivredu. Po toj organizaciji i visini poljoprivrednih kredita Francuska je druga u EU. Obiteljsko gospodarstvo je osnovna proizvodna jedinica.

• Francuska ima u uzgoju oko 20 560 000 grla goveda (14. u svijetu), od toga 4,56 mil. krava i 4, 16 mil. krava dojilja. Broj ovih krava je u Europi. Jezgra razvoja govedarstva je dobar uzgoj, a svake se godine u programu testiranja nalazi 1 000 bikova na i 110 na meso.

• Zbog kvota u EU proizvodnja mlijeka opada od 1993., pa se tako smanjuju i zalihe maslaca i mlijeka u prahu. Glavne pasmine su: holstein, montbeliarde i normande. U Francuskoj se proizvodi oko 24,61 mil. tona mlijeka po je 5. u svijetu. Sadržaj m. m. porastao je s 4,186 na 4,236 %. Proizvodnja velikog broja vrsta sireva kao i s\'.iežihnapitaka Qogurta, deserata) još je uvijek u stalnom porastu. Francuska je zemlja u svijetu u izvozu sirutke, a sireva - druga u svijetu i to odmah iza Nizozemske.

• Francuska može biti blistav uzor i od nje se može puno no zbog države, stoljetne tradicije, klimatskih uvjeta te visoke tehnologije kao i osvojenog tržišta diljem svijeta teško je

Rotacijskekosilice Stražnji -

0 doi8 pro•z"s1P za

FO.RTtJNAAG.RO

Prikolice

1,65 m s kardanom 1.111,00kn+ PDV redni kultivatori Žitne

Nos.500 kg

5.599,00kn + PDV

Nos.800 kg

6.299,00kn + PDV

umj. gnojiva

Radnaširina2,-40m 11.199,00kn+ PDV

Cisterne za gnoj

Plugovi- ravnjaci,okretni,vinogradarski

2 x 12" • 6.599,00kn+ PDV

3 x 12" • 8.899,00kn+ PDV crtalo, dvostrukiklln, povišenjadasak

DODJELANAGRADE

''ZLATNIROG''

Kao i prethodnih godina, Hivatska mljekarska udruga

i ove godine na svojoj Godišnjoj skupštini u lipnju dodijeliti nagradu najboljem mlijeka.

NAGODIŠNJOJSKUPŠTINI HRVATSKEMLJEKARSKEUDRUGE

Za razliku od prijašnjih godina, kriteriji za dodjelu nagrada su nadopunjeni, pa komisija prema kriterijima uzeti u obzir i anketu kojom do objektivnijih podataka o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Naime, kriteriji prema kojima smo do sada birali najboljeg mlijeka su:

• mlijeka treba imati najmanje 1Okrava tijekom svih 12 mjeseci

• mlijeko mora biti ekstra (E) klase tijekom cijele godine

• mora biti evidentiran u Hrvatskom centru (Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima) te u mljekari kojoj predaje mlijeko Osim ovih kriterija, formirali smo i anketu u kojoj prema podatcima o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu do podataka:

• podatci: podatci o OPG - u, poljoprivredno zemljište - struktura posjeda i odnosi, poljoprivredna proizvodnjai ostala

• proizvodni govedarski kapaciteti: proizvodno-tehnološki kapaciteti, tip staje, izgnojavanja, oprema za mužnju, proizvodnja hrane, napasivanje stoke, poljoprivredna mehanizacija, osiguranje imovine

• tehnologija proizvodnje: sjemenski materijal, gnojenje zemljišta, zaštita bilja

My'ekarski Hst 05/2007.

• proizvodno stado: ·krave, podmladak i rasplod, selekcija

• proizvodnja mlijeka: i kvaliteta mlijeka

• upravljanje - menagement: kontrola proizvodnje, upravljanje proizvodnjom, oprema

• razvojni planovi: razvoj investicije - proizvodnje Iz navedenog je vidljivo da smo u obzir uzeli mnogo kriterija kako

županija), za 2004. nagradu je dobila Marija iz Gardinovca županija), a za 2005. nagradu je dobio gosp. Stjepan Kruhin iz Prikraja (Zagrežupanija). Ove godine, prema popisu županija, prvobirati u Krapinsko-zagorskoj županiji, a sponzor nagrade "Zlatni rog", kao i prošle godine, bit Centar za reprodukciju u Hrvatske

bismo na što objektivniji -------------------. ocijenili naše pro-

Ustanova za poslove u I poljaprlvredl dodijelili nagradu. Drži- Zagreb, lllca 101, P.P. 160, www.hssc.hr tel: 01/ 3903 -111, fax: 01/ 3903 -191 mo da proizvodnja mlijeka nije nimalo lak izložbe u 2007.godini --·--posao i da su upravo ti na kojima se lome sva zakonska i tržna previranja. Zato smo, kao mali poticaj u daljnjoj proizvodnji. ali i kao znak važnosti proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj, svake godine dodijeliti nagradu "Zlatni rog" najboljem mlijeka u prethod·noj godini.

Da se prisjetimo, Hrvatska mljekarska udruga nagradu "Zlatni rog" dodjeljuje od 2003. godine. Nagradu za najboljeg

HRVATSKI CENTAR i najboljemu

Mjesta Koprivnica Rab Karlovac VelikaGorica SlavonskiBrod Benkovac Zlatar

Sinj Vrbovec Kloštar Novalja

Sunja Lošinj Višnjan Dubrovnik/Gruda

Mrkopalj Gudovac

Zagreb Sv. lvan2:abno Drenovci Bizovac.

Opis I Oarum

05. svibnja2007.godine 26. svibnja2007.godine 26. svibnja2007.godine 02. lipnja2007.godine 01.-03.lipnja2007.godine 02. lipnja2007.aodine · 09.lipnja2007.godine 15.-17.liipnja2007.godine 16.lipnja2007.godine 16. lipnja2007.godine 17.lipnja2007.godine konjogojstvo 24. lipnja2007.god~ ovcarstvo 06. srpnja2007.godine 07. srpnja2007.godine konjogojstvo 14.115.srpnja2007.godine 21. srpnia2007.aodine istarskagovedo 22. srpnja2007.godine 29. srpnja2007.godine 25. kolovoza2007.godine 01. rujna2007.godine 07.-09.ruina2007.godine 01. listopada2007.godine 02. list=da 2007.aodine 07. listopada2007.godine I 14.listooada2007.l!odine

I I

mlijeka u 2003. godini dobio je gosp. Mirko Imbrišak iz Starog Štefanja 26. Alilovci I 15.listopada2007.godine '·

BIJELA VRBA

• aspirin u prirodi

Od vrbinih šiba pletu košare. u rano rado ukrašavamo dom

mladim s macama. a vrbina kora može nam ublažiti brojne

- Marija dipl. ing. zdravstvene tegobe.

Bijelavrba (SalixalbaL.)raste kao grm ili razgranato listopadno drvo uz potoke, rijeke i po vlažnim staništima. Cvate u ožujku i travnju, prije listanja, a kako· je dvodomna biljka na jednom grmu ili drvetu nalaze se samo ženski cvjetovi, sivozelene mace, a na drugom samo muški koje prepoznajemo po brojnim žutim prašnicima. U ljekovite svrhe se koristi kora koja se u guli sa srednje debelih dvogodišnjih i trogodišnjih grana, suši i usitnjava. Osušena kora nema neki poseban miris, a okus joj je i blago gorak. Od davnina se koristila protiv reumatskih bolova i povišene temperature sastojku salicinu iz kojeg se u probavnom traktu stvara salicilna kiselina. 20. je proizvodnja acetilirane salicilne kiseline, a na

tržištu se pojavio Aspirin i postao najprodavaniji lijek prošlog Kako salicilna kiselina, osobito u može dovesti do krvarenja u želucu, alergije itd., pripravcima od kore vrbe treba dati prednost, osobito pri dugotrajnijoj upotrebi.

od vrbe

žlicu suhe, usitnjene kore sat do dva u hladnoj vodi, a zatim zagrijati do vrenja. Piti dvije šalice tijekom dana kod bolesti povezanih s povišenom temperaturom, gripoznih stanja, glavobolje, bolova u zglobovima i reumatskih tegoba. pomaže u prevenciji bolesti krvožilnog sustava jer "lijepljenje" krvnih tjelešaca u kapilarama i stvaranje tromba. Zbog sadržaja trjeslovina pogodan je za grgljanje kod upale grla i krajnika.

agrometeorologija

agro111ct1..•orolng

Pokorica

Kakvo nas vrijeme ovoga mjeseca - teško je znati. Prošle godine, u svibnju, temperature su bile normalne u svim dijelovima Hrvatske za to vremensko razdoblje. oborina bile su u granicama višegodišnjih vrijednosti. Posljednjih tridesetak godina tijekom svibnja, u zapadnim pa i u dijelovima Hrvatske, pojava kiše veoma je ali ne i obilna. Poljodjelci su takvim vremenom uglavnom zadovoljni.

ratarskih kultura. Razlog sporijeg nicanja sjemena je i

pojava pokorice. Pokorica nastaje kada kapi kiše udaranjem u tlo razbiju tla, rasprše koloide, masu tla zamulje, pa se tako zamuljeno tlo osuši. Radi pokorice plinovi iz tla više ne mogu odlaziti u atmosferu, a i obrnuto, pa u tlu dolazi do porasta koncentracije

Suša tijekom travnja ove godine usporilaje nicanje povrtlarskih, a i dioksida. Dakle, kako u tlo više ne može ulaziti kisik, klijanje sjemena u takvim uvjetima osobito je teško, nicanje

IZLAZAK

Nekada se koristio i kao lijek protiv malarije.

Trudnice i osobe na aspirin ne smiju koristiti pripravke od vrbine kore.

Kod reumatskih tegoba dobro je piti mješavinu od kore vrbe i lista breze u .istim omjerima. žlicu te mješavine preliti s 2 dL vode i procijediti nakon 5 minuta. Piti dvije šalice nezaslatijekom dana, obroka.

od "maca" u narodnoj se medicini nekada koristio za bolesti, a sloj svježih, listova stavljan je na rane od porezotina, ugriza i uboda.

U ljekovite svrhe koristi se i kora s drugih vrsta vrba, osobito vrbe rakite (S.purpurea) krhke vrbe (S. fragilis), veleresne vrbe (S. daphnoides) i vrbe ive (S.

a sklop niknulih biljaka veoma rijedak.

Pokorice biti i mjeseci, ali sve manje jer vegetativna masa biljaka zagrijavanje tla. Do tada pokoricu treba redovito razbijati tlo rahlim i tako povoljne uvjete za potrebnu aeraciju. Usput, uništavati korove prije stadija

I . ZALAZAK SUNCA 10. os. 20. os. 30. os. OSIJEK 5,18 20,04 5,07 20,15 4,57 20,27

Mr. se. Drazen

PIONEER® 11G22

Za travnu sllalu (uz dodatak stabilizatora)

-specijalno odabrani sojevi bakterija

11n;11D.•···'""",,.,,,~LJ kiselog vrenja Lactobaciflus buchneri i Lactobacil/us planatarum hranidbenu vrijednost

-smanjuje gubitak suhe tvari

-sadržava stabilizator i aerobnu stabilnost sjenaže te smanjuje naknadno

zagrijavanje silosa sadrži "deklorinator", upotreba klorirane vode

-smanjuje etanola

-nije i korozivan

PAKIRANJE: 8 g dovoljna za 1o t silirane mase

INOKULANT u s/laži PROFIT u staji I

za t,afje

runtccionirartie .,·1nnnsustava ,crvOZI v:.,

Efekt mlijekos omega-3 masnimkiselinamai

vitaminima održava razinu kolesterolaniskom.

Efektmlijekos omega-3masnimkiselinama dodatnosmoobogatilivitaminimaA, D, i E koji pridonosemaksimalnomiskorištavanju i djelovanjuomega-3masnihkiselinate dodatno imunološkisustav.

Kakodjelujuomega-3masnekiseline?

Funkcionalnamlijeka 'z bregov

- smanjujurazinuukupnih u krvi stvaranjamasnihnaslagakojesetaloženakrvnimžilicama)

- smanjujurazinukolesterolau krvi

- naglogrušanjekrvi

- nepravilanritamsrca- aritmiju

- blagosnizujupovišenikrvnitlak

- pozitivno na zarastanjerana

- bitnesu za rast i razvojdjece

- pospješujurad mozga i zdravlje

- obrambenisustav