Mljekarski list 6-2007

Vrijeme promjenjivo, imunitet stabilan!

Stalne promjene temperature su vrlo naporne za organizam te pogoduju razvijanju raznih infekcija i prehlada. Kad se tome pridoda svakodnevni stres, vaš imunološki sustav je itekako ugrofen.

Zato je potrebno prirodnu otpornost organizma kako bi se othrvao štetnim utjecajima iz okoline.Vrlo jednostavan i vrlo ukusan da to je svakodnevno uzimanje BioAktivaLGG.

jedan BioAktiv na dan vaš imunitet!

BioAktivLGG je iznimno zdrav proizvod dobrom probiotskom bakterijom LGG, koja dio prirodne probavne mikroflore zdravog ljudskog organizma.

U probavnom sustavu LGG štiti naš organizam od štetnih bald:I ali se i troši pod negativnim utjecajem stresa, nekih lijel i infekcija.

Upravo zbog toga LGG u organizmu valja redovito obnavljati! ga, neovisno o vremenskoj prognozi, prije nego što napustite to1 svoga doma, sjetite se uzeti BioAktiv LGG!

Jer BioAktiv djeluje jednako u svim vremenskim uvjeti

MINISTARSTVOZDRAVSTVAPREPOZNALOJEVRIJEDNOST ISPITIVANJA I IZ RJEŠENJEKOJIMSE PROIZVODA S DODATKOMLGG4

KI.ASA:UPn 541-02/03.(J1/4&!

SADRŽAJ

HRANIDBA

Uzgoj rasplodnih junica (2) _ 2

AGROTEHNIKA

Kako pogreške u osnivanju lucerišta 5

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Sjetva kukuruza u kasnim rokovima ___ .____ 7

IZ SLKM-a

Hrvatsko mlijeko nekad i danas _

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Procjena uzgojnih vrijednosti za __ 10 simentalsku pasminu ____ ---·--··--- 16

ZORA VLJE STADA

Boravak u štalama i ponašanje krava _ 18

Njega papaka krava _____ 22

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE u proizvodnji mlijeka na "malim" gospodarstvima _.

GOSPODARSTVO

Kako u Europsku uniju - 85 pitanja _

TRŽIŠTE

EDUKACIJA

Osnovnoškolci Požeštine posjetili OPG Mate i Mljekaru "BIZ" 38 POVIJEST

Kamo nakon osnovne škole i kako

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

42

Mali posjedi i proizvodnja mlijeka _____ _46

IZLOŽBE

VII. izložba županije

Dobro došli na Prvi hrvatski sajam sira, Zabok 2007 .. ___ _

IZ CENTRA ZA REPRODUKCIJU ----48 54

Simentalski bikovi izraženih tovnih osobina _ 50

OBITELJ I DOM --·-- - 54

1. LIPNJA - SVJETSKI DAN MLIJEKA

Mnoga su istraživanja potvrdila dobrobit mlijeka za ljudsko zdravlje. Ona se i dalje nastavljaju, ne bi li se u cjelosti znao pravi odgovor na sve vrijednosti mlijeka u promociji zdravlja ljudi i zdrave prehrane.

Na ovaj možemo proslaviti i dati važnost najsavršenijoj hrani - mlijeku. Naime. FAO (Food Agriculture Organization ofthe United Nations) dao je priliku mlijeku, kao proizvodu, da slavi svoj dan. kako bi se iz godine u godinu ponovno skretala pozornost na važnost mlijeka kao globalnog poljoprivredno-prehrambenog proizvoda. Svjetski dan mlijeka se u mnogim zemljama slavi kroz cijeli mjesec nizom U mnogobrojne aktivnosti se i javne osobe. A kako i ne bi. jer svatko tko je shvatio i spoznao važnost mlijeka za organizam - od kroz cijeli životpodržat inicijativu da se i mlijeku kao savršenoj namirnici posveti jedan dan u godini i da se u ime mlijeka na proslavi dan I. lipnja.

Poštovani

Centar za reprodukciju u Hrvatske održat i ove godine. 14. i 15. lipnja. svoj tradicionalni godišnji pregled rada te ocjenjivanje rasplodnjaka. Prošle godine komisija bila je zadovoljna radom Centra, a kvalitetne rasplodnjake ocijenila je najboljom ocjenom. Sigurni smo da tako biti i ove godine!

llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, CIJena: 7,00 kn,

odbor: dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan mr. se. Goran Kiš, mr. se. Mlljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Arnelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher

Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. lng., Lektorica: Nada prof. Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb,

priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

UZGOJRASPLODNIH

JUNICA(2) SMJEŠTAJ I HRANIDBA

Za popravljanje kvalitete stada neophodno je uzgajati kvalitetnije rasplodne junice. Za to nije dovoljna samo viša razina 11genetike 11 • Kako bi u prosjeku bile bolje od majki, treba im posvetiti veliku pozornost od samog Uzgoj rasplodne junice traje relativno dugo i nije nimalo jednostavan

- Damir dipl. ing., HZPSS niti jeftin.

Od genetskog stada ne treba niti nagle skokove. Ni u najboljim svjetskim uzgojima ne ostvaruje se genetski trend od 100 kg mlijeka godišnje na razini populacije. proizvodnje po kravi ipak je ponegdje i nekoliko puta od samog genetskog trenda. I u drugim svojstvima genetska poboljšanja su relativno spora. Na razini pojestada je ipak ostvariti nešto genetski trend. Dakle, ipak prihoda i dobiti u proizvodnji mlijeka i mesa puno je više uvjetovano držanja, hranidbe i ukupnim managementom stada i u tom su dijelu i puno brža poboljšanja.

U uzgoju rasplodnih junica u nas neophodno je poboljšanje i u genetskom smislu, ali još i više u praksi othrane, smještaja i hranidbe junica. To su ulaganja koja ne daju odmah izravne financijske rezultate pa mnogi junice nazivaju "režija: troše - a ne proizvode". se, zbog toga, teladi i junicama ne dovoljna pozornost jer se novac i vrijeme (radna snaga), jednostavno prije ulaže u druge, naoko važnije stvari, vezane izravno uz proizvodnju mlijeka i mesa koja donose i izravan prihod. Uzgoj rasplodne junice traje najmanje dvije godine i broj grla

ženskog podmlatka, u odnosu na broj krava, mora biti barem 0,7 : 1. Ako se želi ostvariti i prihod od prodaje junica ili je remontna stopa u stadu od 30 %(dobrovoljna ili prisilna), potrebno je uzgajati gotovo "sve što se oteli žensko" paje tada omjer podmlatka i krava 1 : 1. Dakle, uzgoj rasplodnih junica u svakom je zahtjevan posao i u smislu smještaja i hranidbe, pa i radne snage. I u svezi potrebne zemljišne površine, junice su veliko jer uz jedno uvjetno grlo krave obvezno ide još oko 0,5 uvjetnog grla podmlatka. Ne zaboravimo da Europska unija ne dopušta od 2,5 uvjetna grla po hektaru. Zbog svih tih razloga u nekim je zemljama vrlo razvijeno tzv. uslužno uzgajanje junica: pojedina gospodarstva se specijaliziraju samo za uzgoj junica i to rade (ugovorno) za nekoliko gospodarstava koja se toga "rješavaju" i samo držanju krava. I kod nas bi se neka gospodarstva, posebno u podrus velikim zemljišnim površinama pogodnim za pašnjake, mogla usmjeriti u tome pravcu.

U OTHRANIJUNICA

Kolostrum

U praksi se s nekoliko u odgoju rasplodnih junica koje nije loše i više puta naglašavati jer jako na uspješnost "stvaranja nove krave" i

bitno financijsku stranu poslovanja gospodarstva - od loše krave nema ali ni od loše odgajane junice nema dobre krave, ma koliko dobru "genetiku" imala. pri samom dolasku teleta na svijet, treba razmišljati "danas tele - sutra krava". Još uvijek puno ne slijedi preporuku da kravu nakon teljenja treba prije pomusti - najkasnije unutar 2 sata od poroda. To je neophodno i zbog teleta i zbog krave. Prvi "podoj" krave, a osobito prvi put oteljene junice, ne smije trajati duže od 5 minuta i nikako ne izmuzivati do kraja. Junicu treba od prve mužnje navikavati na brzu mužnju bez naknadnog izmuzivanja. Idealno je ako se u prvoj mužnji namuze 5 - 6 litara kolostruma. S kolostrumom od prvog "podoja" tele obvezno napajati prva 24 sata (4- 5 puta po 11,5 litru). Kravu je dobro, posebno ako ima "naljev", prvih par dana dojiti 3, pa i 4 puta na dan. Ako to uspije, i tele i krava dobili su dobar start. Naravno da je sve to izuzetno zahtjevan posao, tim više što se krave uglavnom tele Starter U proizvodnji mlijeka nikako nije pametno napajati žensku (a ni mušku) telad s puno mlijeka. Tele treba što prije odviknuti od sise (dude) i napajati izravno iz kante. Nakon prvih tjedan dana treba postupno na zamjenicu, i to u do 6 litara

na dan, te prije tele jesti kvalitetnu smjesu - starter. s tjedan dana starosti teletu treba nakon napajanja mokru gubicu trljati starterom da ga što prije "grickati". Starter mora biti vrlo kvalitetan, uvijek svjež i na raspolaganju napajanja zamjenicom. Vrlo je dobro u njega umiješati 20 - 30 % ili cijelog zrnja žitarica (zob, pšenica, ili kukuruz). Svrha je od teleta što prije napraviti kako bi raslo i razvijalo se na hrani neusporedivo jeftinijoj od mlijeka, a ili cijelo zrnje žitarica stimulira razvoj predželudaca teleta. Pokazalo se da u prva 2 mjeseca života teletu nije potrebno sijeno, nego je osobito važan upravo starter; tele ga treba što prije jesti, a to ako pije previše hrane. Svježa, zdrava voda potrebna je teletu od prvog dana. od hrane je kad tele jede bar 1,5 kg startera na dan, je to u starosti 2 - 2,5 mjeseca.

Odvajanje teladi

Bar prva 3 tjedna života telad mora biti smještena kako se ne bi mogla dodirivati (lizati, sisati). Idealno bi bilo tele poslije dobro osušiti, napojiti i iznijeti van u za telad, bez obzira na vremenske uvjete. Najgori smještaj za telad su topli, vlažni "kutovi", a ih upravo tamo

Kad tele ili mlada junica jednom "dobije po - od nje nikad prave krave. je s proljevima - oni imaju posljedice. Telad najkvalitetniji smještaj - skoro kao i naša djeca. 1 još nešto: nikad ne dajte telcima mlijeko - nikad! Nakon je razdoblje i nakon od

Ne bojtese - ni jedno nije ni zakašlja/o

Najbolji držanjajunica

hrane. Tu najviše teladi "zakržlja" jer naglo s puno kvalitetne hrane prelaze na "lošu krmu s malo šrota". Telad nakon mora po volji jesti starter (barem 18 % proteina, vrlo probavljiv) i najbolju krmu

(sijeno, kasnije super sjenažu i silažu). U prvih 10 mjeseci starosti junice formira se krava (okvir i svi najvažniji organi). Koliko je to važno, pokazuje i da dobre farme žensku telad od od do 1O-mjeseci starosti hrane

TMR-om najviše kvalitete onim za najproduktivniju grupu muznih krava). Smještaj te kategorije podmlatka najbolje je prilagoditi smještaju muznih kravato "od malih nogu" treba ih na držanja u kojemu biti kad budu muzne krave; ako su to ležišta s rešetkama, tako treba smjestiti i mlade junice. Najgore je ako se ležati u prljavom i na betonu ili rešetkama kao junice, jer kad odrastu bit ih teško prisiliti ulaženju u ležišta. Ako se muzne krave drže na vezu, opet je bolje (ako je ikako junice držati u slobodnom držanja.

Druga godina

Prvih 1O - 12 mjeseci života mlade junice obvezno treba hraniti najkvalitetnijom krmom koju ima gospodarstvo, uz dodatak krmnih smjesa prema starosti (kvalitetu smjesa prilagoditi osnovnoj krmi).

Nakon 12 mjeseci, u drugoj godini života, junice trebaju jesti samo voluminoznu krmu u velikim nama kako bi se do maksimuma razvili predželuci i razvio velik kapacitet konzumacije voluminozne krme. U toj fazi junice mogu iz krme, i ako nije najbolje kvalitete, iskoristiti sve što im je potrebno za dostatan rast i razvoj, naravno, ako je konzumiraju u velikim nama. Uz to je neophodno dodavati i mineralno-vitaminski dodatak (može u obliku cigle za lizanje). Praksa pokazuje da junice u prvoj godini ne rastu dovoljno a onda se u drugoj godini hrane s puno silaže i zobanja pa imamo previše junica u tipu "mala pa debela".

Prvi pripust

Nemojte junice prerano pripuštati! Donja granica starosti junica za pripust je oko 15 mjeseci, no

Oprema za staje

Zavjese - mreže

boksovi

krmne zabrane

madraci

pr~grade (termo) pojilice

skreperi

puno je važnija njihova razvijenost: visina minimum 130 cm i težina minimum 400 kg. U kojoj starosti junica tu razvijenost, ovisi ponajprije o intenzitetu hranidbe. Junice držane na ekstenzivnijim pašnjacima sigurno uzrasti za pripust prije 17 - 18 mjeseci starosti. Do kraja steonosti junice treba nastaviti hraniti s puno voluminozne krme, a 2 - 3 tjedna prije termina teljenja treba ih pripremati za laktaciju, kao i suhe krave pred teljenje. Nemojte "forsirati"junice prije teljenja koncentriranom hranom i silažom jer bit puno problema, posebno s vimenima. Prije teljenja dovoljno je 2 kg koncentrata dnevno i malo silaže (uz sijeno i sjenažu po volji), a nakon teljenja koncentrata vrlo polagano I ne zaboravite, junice pripuštajte isbikovima s lakšim teljenjima (tablica u iz prošlog broja).

- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice

lnizozemske steone junice holštajn-frlzijske pasmine , J

v;sokokvalitetne

KAKO POGREŠKEU

Lucema, ili u narodu sedmakinja, radi sadržaja hraniva potrebnih u hranidbi svih kategorija životinja, nosi titulu kraljice v krmnih kultura.

OSNIVANJULUCERISTA?.

Njena hranidbena vrijednost je u tome jer sadrži 18 - 22 % sirovih proteina, a oni se mijenjaju ovisno o fazi razvoja:

• u formiranju pupoljaka 23 %u S.T.

• pred cvatnju 18%uS.T.

• u punoj cvatnji 15%u S.T.

• ima visok sadržaj minerala fosfora i kalcija

• sadrži karotine kao izvor A vitamina

• sadrži vitamine B, mikroelemente cink i molibden

Kako bi je mogli uspješno uzgajati, potrebna je primjena agrotehnike, barem u uvjetima sjeverozapadne Hrvatske gdje dio površina nije odgovaraza njen uzgoj i gdje tlo treba popraviti prije sjetve.

pogreške koje susrena terenu su: nepoznavanje pH vrijednosti tla i sadržaja hraniva na parceli gdje sijemo lucernu, nekvalitetna priprema tla za sjetvu lucerne (pregruba priprema), prekasna sjetva u jesen ili u izostanak primjene herbicida na vrijeme kako bi suzbili korove, zatim preniska i prerana košnja u godinama korištenja koja dovodi do smanjenja broja biljaka u usjevu i prekasna košnja zadnjeg otkosa pred zimu.

Imali smo prilike dosta zasijanih lucerišta koja nisu uspjela uslijed nepoštivanja osnovnih zahtjeva agrotehnike prilikom osnivanja. pogreška koja se javlja na terenu, uz nekvalitetnu pripremu tla, je sjetva lucerne bez poznavanja pH vrijednosti tla i sadržaja osnovnih hraniva na parceli gdje želimo zasnovati lucerište. To je kultura koja traži neutralnu pH vrijednost tla - 6,0 - 7,0 - ili uz dobru obradu tla, podrivanje i gnojidbu može biti vrijednost pH 5,0 - 5,5. Predusjev za lucernu Mljekarski list 06/2007

je žitarica koja ostaviti dovoljno vremena za dobru pripremu tla i eventualno uništavanje višegodišnjih korova, ako su prisutni na parceli. Nakon žetve uzorak tla treba dati na analizu u najbliži laboratorij. Cijena te analize (oko 200,00 kn) ne može biti opravdanje što se ide u sjetvu bez poznavanja stanja u tlu. Na kraju, godina dana mi potrošiti vrijeme i novac, a ostvariti cilj: kvalitetna krma za neku od uzgajanih životinja i rješenje za ljetni period hranidbe. Nakon dobivenih rezultata i preporuke treba pripremi tla za sjetvu. ako po preporuci treba unijeti materijala za kalcizaciju radi popravljanja niskog pH na toj parceli, a to smanjenje kiselosti tla, onda je bolje sjetvu odgoditi na neko vrijeme i popravljati tlo. To može da nam trebati dvije - tri godine da popravimo vrijednost tla i dovedemo ga u stanje kada se lucerna može sijati bez da joj smeta nizak pH. Možda je dobro zato odabrati dvije, tri parcele na kojima želimo proizvoditi lucernu i odabrati najbolju, a uvijek je dobro znati stanje hraniva u tlu.

Obrada tla

i osiguranje hraniva

Obrada tla podrazumijeva oranje na 30 - 40 cm ili ako je potrebno podrivanje. se zaorati stajnjak u 3050 tiha pod predkulturu. Ako ga planiramo unijeti pred sjetvu, onda treba biti zreo, što odstajao barem 6

mjeseci jer u takvom su propale sjemenke korova kojima možemo zakoroviti mladi usjev. Kao i prilikom zasnivanja travnjaka, oranje bi trebalo izvršiti barem dva tjedna pred sjetvu kako bi se tlo sleglo, te kako sitno sjeme prilikom sjetve ne bi propalo dublje u tlo zbog ne bi niknulo. Predsjetvenu pripremu treba kvalitetno napraviti kako bi sjeme imalo povoljne uvjete za klijanje i nicanje. Tlo mora biti poravnano, slegnuto, ako je potrebno mora se obaviti valjanje parcele prije sjetve, a je i valjanje nakon sjetve.

Lucerna koristi dušik iz zraka i godišnje ga može usvojiti - vezati oko 300 kg/ha. Zbog toga su nam potrebne dušika samo u godini osnivanja. Za dobar tak moramo joj osigurati od 60 - 80 kg/ha dušika, a godina kolije manja i iznosi do 40 kg/ha. Godišnja potreba za fosforom je 80120 kg/kg i kalija 120 - 160 kg/ha koje dajemo prilikom osnivanja lucerišta, a i u godinama

prije kretanja vegetacije. Jedan pnmJer gnojidbe u godinama korištenja može biti npr. 500 kg/ha NPK 7:20:30. U odluci nam treba analiza tla koja odrediti gnojidbu prilikom osnivanja, a na temelju stanja hraniva u tlu i potrebnu gnojidbu u godinama korištenja. Vrijeme sjetve, izbor sorti i zaštita

U našim uvjetima lucerna se može sijati u dva roka: u i u kasno ljeto.

Proljetni rok sijati u drugoj polovici ožujka i travnja, a sjetvu u ljeto treba završiti do sredine rujna. Kasnija sjetva u je zbog pojave korova i suše u a u jesen zbog izmrzavanja tijekom zime. Treba poštivati rokove sjetve lucerne bez odstupanja. Kada je sijati odredit i vrijeme potrebno za dobru pripremu parcele. Dubina sjetve mora biti do 2 cm radi dobrog sklopa, a je sjemena je 25 kg/ha.

Pri odabiru sjemena prednost imaju sorte proizvedene u našim uvjetima jer su one bolje našim uvjetima proizvodnje.

Jedan od razloga neuspješnog zasnivanja lucerne je pojava korova prilikom osnivanja, a koji nas "uvijek iznenade". Sjetvom lucerne u kasno ljeto javljaju se širokolisni korovi (mrtva kopriva, mišjakinja) koji mogu za tople jeseni i blage zime prerasti mladi usjev pa nam preostaje samo preoravanje. Prilikom sjetve u lucernu guše korovi koji u kao što su loboda, koštan, partizanka Za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih i uskolisnih korova postoje herbicidi, ali za uspješnu primjenu dobro je na vrijeme se obratiti savjetnicima specijalistima zaštite bilja u odsjecima HZPSS.Višegodišnje korove, u koje ubrajamo i korov treba suzbiti prije osnivanja lucerišta prskanjem po strništu kada razviju lisnu masu, a opet prema uputi za korov koji prevladava.

Lucerna za proizvodnju zelene mase, sjenaže ili sijena kosi se u fazi pupanja jer tada sadrži postotak U prvoj godini proizvodnje prepoje prvi otkos u vrijeme cvatnje kako bi se mlade biljke bolje ukorijenile. Kod lucerne razvoj stabljika ide iz prizemnih pupova koji su na kruni korijena. Razvojem lucerne svake godine se broj grana koje izbijaju iz krune i zato je važno prvi put visoko kositi lucernu kako ne bismo oštetili krunu korijena. Mlada lucerna ima 2 - 3 stabljike, a stare lucerne 15 i više, ovisno o sklopu, a to i prinos krme. Kasnije previsoka košnja iznad 10 - 20 cm, na neravnom terenu, smanjuje prinos polegle lucerne jer dovodi do izbijanja novih izdanaka s pupova donjeg dijela stabljike koji su slabiji.

Prilikom košnje predzadnjeg i zadnjeg otkosa potrebno je ostaviti dovoljno vremena da lucema nakupi hranjive tvari u korijenu kako bi kvalitetno prezimila (40 - 45 dana).

Tijekom zime važno je polje i provjeriti pojavu glodavaca te na vrijeme eventualne štete ako se nasele u usjev.

Ako obratimo pozornost na sve gore spomenute momente u proizvodnji, vjerujemo da se i u uvjetima sjeverozapadne Hrvatske produžiti vijek trajanja lucerišta!

ciljano i itracentar~

Novo u PONUDI

tovne i pasmine goveda za sistem držanja

krava - tele

HEREFORD/LIMOUSIN/ ANGUS

opredjelite se odmah

odabir u zemlji porijekla

jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 420CX)Varaždin, HNatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

SJETVAKUKURUZA

U KASNIMROKOVIMA

U naknadnoj i postrnoj sjetvi možemo uzgajati broj kultura poput sirka, krmne repice, kelja, podzemne korabe i dr., a koje koristimo za namjene i to: za proizvodnju zrna i silaže, zelene krme ili za zelenu gnojidbu (sideraciju). Pojedine kulture, poput heljde i facelije, su i medonosne. najvažniji kasni, naknadni ili postrni usjev u Hrvatskoj je još uvijek u kukuruz koji se i nakon optimalnih rokova može uzgajati za zelenu krmu, silažu i suho zrno.

Kasni, naknadni i postrni rokovi sjetve

Zakašnjela sjetva je u poplavnim u dolinama nekih rijeka ili kraških polja, zatim na vrlo teškim, vlažnim i netlima gdje nam dugo leži voda koja ulazak mehanizacije na parcelu. Nadalje, kasniji rokovi sjetve sredinom ili krajem mjeseca svibnja su u brdskom na nadmorskim visinama iznad 400 m. Naknadna sjetva kukuruza od sredine svibnja do sredine lipnja je iza skidanja ozimih krmnih poput smjesa žitarica i krmnog graška ili nakon jarih usjeva koji se rano beru (primjerice jari grašak za konzerviranje). I nakon žetve ozimih žitarica krajem lipnja i srpnja, je uzgajati kukuruz. Ta postrna sjetva kukuruza je u vlažnijim krajevima na zapadu s vrlo ranim hibridima i to za proizvodnju silaže, dok je za proizvodnju zrna nesi-

guma. U našim krajevima je u postrnim rokovima uzgajati kukuruz i za proizvodnju zrna, ali je ta proizvodnja u godina bez navodnjavanja neuspješna. Stoga je za stabilne i prinose kukuruza iz uzgoja u naknadnim i postrnim rokovima sjetve potrebno osigurati sustav navodnjavanja bi se dvije žetve (berbe) godišnje.

Izbor hibrida za kasne rokove sjetve U zakašnjelim, naknadnim i postrnim rokovima sjetve smanjuje

Kukuruz se može sijati i kad najpovoljniji rokovi za sjetvu i to od sredine svibnja pa sve do srpnja, ali uz sve niže i niže prinose.

Doc.dr. se. Zlatkase broj dana za aktivnu vegetaciju kukuruza. Zato se odmicanjem sjetve od optimalnih rokova moraju sijati sve raniji hibridi. Tako, primjerice u Slavoniji, pri sjetvi 1. lipnja sigurno mogu dozoriti hibridi vegetacijske skupine 300, 10. lipnja skupine 200, 20. lipnja skupine 100, a pri sjetvi 1. srpnja najraniji hibridi iz skupine 100 mogu dozoriti u 7 od 1Ogodina, dok u ostalim godinama uspjeti dozoriti prije prvih jesenskih mrazeva. Lista hibrida koji su pogodni za uzgoj u kasnim rokovima sjetve (tijekom lipnja) prikazanaje u tablici 1.

1: Hibridi kukuruza pogodniza kasne rokovesjetve

Datum Vegetacijska Hibridikojise mogusijatiu kasnim sjetve skupina rokovimasjetve

!. lipnja FAO300 Bc 304,Bc 354,PR38F70,PR38H67,PR38A24 15.lipnja FAO200 Bc282,Bc 288B,PR39K38,PR39F58,Clarica,OS298P 1. smnia FAO100 Bc 182,Bc 191

list 06/2007.

Tablica

Pri uzgoju kukuruza za silažu i suho zrno u postrnim rokovima sjetve koristi se hibridno sjeme kukuruza vegetacijske skupine FAO 100 ili 200 ovisno o datumu sjetve. U povoljnim godinama hibridi iz tih vegetacijskih skupina mogu nakupiti dovoljno suhe tvari (28 - 30 %)te ihje direktno silirati. U sluda postrni usjev kukuruza namijenjen siliranju nije nakupio dovoljno suhe tvari u biljci, potrebno je prilikom punjenja silosa, dodati biljni materijal kultura koje imaju sadržaj suhe tvari (suha kukuruzovina, slama, sijeno i sl.). Na žalost, na malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pri uzgoju kukuruza za zelenu krmu u postrnim rokovima sjetve ponekad se koristi i sjeme (zrno) merkantilnog kukuruza žele smanjiti troškove proizvodnje za cijenu pravog hibridnog sjemena. Negativan utjecaj slabog rasta kukuruza zbog korištenja sjemena'' u pravilu kompenzira sjetvom osjetno ne tog merkantilnog zrna kukuruza, a i samu kulturu koristi relativno rano tijekom vegetativnog rasta.

Agrotehnika proizvodnje

Najvažniji

za uzgoj kukuruza u kasnim rokovima sjetve je nedostatak vode da se vegetacija odvija u najtoplijem dijelu godine. Stoga, nakon skidanja predkulture, u roku treba provesti obradu i pripremu tla za sjetvu jer dolazi do gubitaka vode iz tla evaporacijom (5- 20 000 L vode/ha u jednom danu). Idealno ratilo za obradu tla je freza da u jednom prohodu obavlja obradu i pripremu za sjetvu.

Zbog nižih prinosa zrna odnosno silaže cijele biljke koji se mogu ostvariti u naknadnim i postrnim rokovima sjetve, gnojidba kukuruza je relativno skromna, a najvažniji makroelement potreban za normalan rast i razvoj usjeva je

V dušik. gnojiva koja se dodaju prije obrade i pripreme tla za sjetvu iznosi od 80 do 120 kg/ha ovisno o roku sjetve u ranijim rokovima i obrnuto). Gospodarstva koja imaju stoku mogu zamijeniti mineralna gnojiva s organskim poput gnojovke i to u od 2025 i više m 3/ha.

U kasnim rokovima

sjetve kukuruza je u pravilu nešto od one u optimalnim rokoI Rb. 1. 2. I 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

't-() m HRVATSKISTOCARSKICENTAR

izložbe u 2007.godini "" " '6-: ':4..., ,;_ 7913•

Mjesto

Velika Gorica

Slavonski Brod

Benkovac

Zlatar

Sinj

Vrbovec

Kloštar

Novalja

Sunja

Lošinj

Višnjan

Dubrovnik/Gruda

Mrkopalj

Gudovac

Alilovci

Zagreb

Sv. lvan Žabno

Orenovci

Bizovac

vima jer se i nešto gubitci u periodu sjetva - nicanje. Naime, pri sjetvi u naknadnim i postrnim rokovima gornji sloj tla je u pravilu prosušen pa bi preplitkom sjetvom sjeme došlo u nepovoljne uvjete za klijanje i nicanje. Stoga se sjeme mora položiti na donju granicu dubine s koje može normalno i kvalitetno izniknuti, a to je dubina od oko 6 - 8 cm na teškim glinastim tlima, odnosno oko 8 - 1Ocm na laganim pjeskovitim tlima. Nakon sjetve poželjno je tlo povaljati radi boljeg kontakta sjemena s tla.

Opis

Datum

02. lipnja 2007. godine 01.-03. lipnja 2007. godine 02. lipnja 2007. godine 09.lipnja 2007. godine 15.-17. liipnja 2007. godine 16. lipnja 2007. godine 16. lipnja 2007. godine 17. lipnja 2007. godine konjogojstvo 24. lipnja 2007. godine ovcarstvo 06. srpnja 2007. godine 07. srpnja 2007. godine konjogojstvo 14./15. srpnja 2007. godine 21. srpnja 2007. godine istarska govedo 22. srpnja 2007. godine 29. srpnja 2007. godine 25. kolovoza 2007. godine 01. rujna 2007. godine 07.-09. rujna 2007. godine 15. rujna 2007. godine 01. listopada 2007. godine 02. listopada 2007. godine 07. listopada 2007. godine 14. listopada 2007. godine

Nakon sjetve, odnosno nicanja kulture, obavlja se zaštita od korova herbicidima osim u uzgoja kukuruza za zelenu krmu gdje primjena kemijskih sredstava uglavnom nije opravdana. Pri izboru kemijskih sredstava za zaštitu bilja treba obratiti pažnju o karenci koja podrazumijeva najkrarazdoblje koje mora od primjene nekog sredstva do berbe ili žetve kako bi se pojava nedopuštenih rezidua pesticida u mlijeku ili drugim poljoprivrednim

U organizaciji Hivatskog centra 09. lipnja 2007. godine u Goli održat se aukcijska prodaja rasplodnih junica simentalske pasmine. Aukcija u 10,00 sati. Na aukciji biti 25 junica s proizvodnjama majki od oko 5 000 kg mlijeka i stadijom gravidnosti 4 - 9 mjeseci. Molimo sve zainteresirane kupce da se jave u Hivatski centar g. Nikoli Kostihi na tel. 01 3903134 ili mob. 098 377 527. najavljujemo i aukcije:

• 15. lipnja 2007. godine

• 17. lipnja 2007. godine Vrbovec

HRVATSKOMLIJEKO NEKAD I DANAS

- Mr. se. Ana Ne tako davno, u srpnju 2001. godine, su pripreme za uspostavu Sustava kontrole kvalitete mlijeka u RH i osnivanje Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM) u Poljani 185. U to su vrijeme bila mišljenja, procjene i prognoze s strana i nije bilo jednostavno.

No ipak, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja je u vrlo kratkom roku uspješno organizirala nacionalni sustav kontrole kvalitete mlijeka i laboratorij kao njegov neizostavno dio.

Od tada pa do danas dogodile su se mnoge promjene se intenzitet nije mogao predvidjeti na samom ovih aktivnosti. Ove

su promjene bile donekle i

jer se to i u drugim zemljama danas razvijene mljekarske industrije.

Razvojni put Sustava kontrole kvalitete mlijeka i poboljšanja kvalitete mlijeka, mnoge su EU zemlje još davne 1980. god. (NjemaAustrija), dokje Slovenija 1991. god., dakle deset godina prije nas.

Vjerojatno bismo ove promjene mnogo ranije da ratno razdoblje nije ostavilo teške posljedice na ukupno gospodarsko i politistanje u RH.

Svrha sustava kontrole kvalitete mlijeka

• jedinstvenih

kriterija za kvalitete svježeg sirovog mlijeka za sve mlijeka i sve mljekare u RH

• kvalitete mlijeka u odnosu na sve parametare koje propisuje "Pravilnik o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka RH", NN 102/00

• Formiranje cijene mlijeka prema kriterijima EU

• Pripreme za ulazak na EU tržište i osiguranje zahtjeva kvalitete mlijeka i proizvoda prema EUkriterijima

• Poseban daje se ocjeni zdravstvene ispravnosti i sigurnosti mlijeka kroz zaostataka antibiotika i drugih

Središnji laboratorij (@§> (SLKM) i Sustav kontrole kvalitete mlijeka u RH, ove godine u rujnu bilježe petu obljetnicu uspješnog rada!

,,Sustav kontrole kvalitete mlijeka u RH i Središnjilaboratorij"

štetnih tvari u mlijeku, tj. zaštita interesa i mljekara.

• Uspostavom središnjeg, neutralnog i nepristranog akreditiranog laboratorija, je kontrola mlijeka primjenom visoke razine organizacije, tehnike i tehnologije

• higijenske ispravnosti mlijeka, tj. ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku, broja somatskih stanica u mlijeku koje na cijenu mlijeka

• Jedan od glavnih ciljeva je poticaj proizvodnje mlijeka i razvoj gospodarstava ostvarivanjem cijene mlijeka osiguranjem bolje kvalitete mlijeka

SUSTAVKONTROLEKVALITETEMLIJEKA

U REPUBLICIHRVATSKOJ

PRIPREMAAMBALAŽEZA UZORK

Laboratorijska anaUtlka

Godine 2002. u RH bile su registrirane 43 mljekare, dok je 2006. bilo 37 mljekara koje su otkupljivale mlijeko na cijele RH te su mlijeko i plasirale ga na tržište prehrambenih proizvoda. U razdoblju od 2004. do 2006. god. poje otkup mlijeka za 98,778 milijuna litara mlijeka ili za 18,54 %.U 2006. god. ukupno je otkupljeno 631,619 milijuna litara kravljeg sirovog mlijeka.

udio u otkupu mlijeka tijekom 2006. godine imaju "Dukat" i 'Vindija" s ukupno 65,77 % mlijeka, dok je 41 mljekara otkupila 34,23 % od ukupnog godišnjeg otkupljenog mlijeka.

Na tržištu i za otkup mlijeka bore se i male mljekare što se može procijeniti po porastu otkupljenog mlijeka u 2005. god., a posebno u 2006. godini.

Neke od mljekara (tablica 1) bilježe pad otkupa, pa tako na tržištu imaju i manji plasman mlijeka i - mlijeka

Pri otkupu mlijeka i prema podatcima o ukupno otkupljenom mlijeku se iz godine u godinu stalno godišnje otkupljenog mlijeka. S druge strane, rast otkupa mlijeka prati smanjenje broja mlijeka u otkupu (grafikon 1).

U 2006. god. u odnosu na 2002. god. otkupljeno je više 133.142.285 litara mlijeka i porast otkupa iznosio je 26,69 %.Prema odnosu otkupljene mlijeka po od 2002. god do 2006. god. se produktivnosti proizvomlijeka. Tako je u odnosu na 2002. god. u 2006. god. više nego mlijeka po jednom (index 2, 157).

mlijeka po jednom stvu u 2002. god. iznosila je 7 673 litara mlijeka, dok je u 2006. god. ostvaren otkup mlijeka od 16 555 litara po jednom

otkupljenog mlijeka

U Hrvatskoj se u godišnjem

Grafikon 1: Odnosgodišnjegotkupa mlijeka i broja (2002.- 2006. god.)

F.;.ooo

Tablica 2: Brojgospodarstava,otkup i isporukamlijeka po gospodarstvu{2002. - 2006. god.)

Broj

Otkupljeno isporuka po God. gospodarstava u mlijeko (litara) gospodarstvu bazi podataka* (litara)

2002. 65 000 498 777 000 7 673

2003. 58 815 525 168 128 8 929

2004. 50 814 532 841 845 10486

2005. 44 566 605 721 367 13 591

2006. 38 151 631919285 16 555

* brojgospodarstavau bazi podataka HSC SLKM-a, koja su pojedinimmljekarama mlijekotijekomgodine.Brojstalnoaktivnih tijekomgodina bioje manji otkupu mlijeka još uvijek javljaju razlike dostižu i do 20 velike sezonske varijacije u milijuna litara što se nepovoljno ma otkupa mlijeka odražava na potrebe i zahtjeve (grafikon 2). U 2003. god. maksima(- mljekara na ravnomjernom na isporuka mlijeka iznosila nom otkupu mlijeka. je 48,65 milijuna litara, a najmanja Mljekare, a pogotovo velike isporuka iznosila je 38,37 mil. litara. industrijske - sa brojem U 2006. god. najviše je mlijeka zaposlenika, na industrijski razvijeotkupljeno u svibnju mjesecu kada je noj tehnološkoj razini i s velikim otkupljeno 58,44 mil. litara mlijeka, a preradbenim kapacitetima, te najniži otkup bio je u iznosio nim zahtjevima tržišta - ove je 47,93 mil. lit. mlijeka. razlike drže preradbenim i poslovnim se sezonske "šokovima". krivulje otkupljenog mlijeka, s Nesiguran otkup mlijeka i maksimalnim sezonska smanjenja mlijeka ma mlijeka u proljetnom razdoblju dovode do u snabdijevatijekom 4., 5., 6. mjeseca, te razdob- nju tržišta mlijekom i lje isporuke minimalnih proizvodima i na mlijeka tijekom i potrebu uvoza mlijeka.

Broj lsporuccna (mil. litara)

Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodi

Lalstofrizi - P.Osudeza mlijeka ka aciteta - zatvoreni sustav sa aut 1 mat kim ·em i digitalnom mlijeka.

I JEGU SI /'

KRALJEVSKA ZAŠTITA

ZA VAŠE KRAVE

V Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm joda

V Izvrsna vidljivost

\/ Vrhunska njega

V Potpuno zatvaranje sisnog kanala

V Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F

Brzo i jednostavno pranje sisa

V Spremno za korištenje

\/ Rastapa

\/ Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužn/je možete kod nas ili

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755111, 091/2755112, 091/2755113.

Sa partnerima:

Natura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273

Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116

Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857

Agrocentar d.o.o„ Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013 -----

WestfaliaSurg,

Pozitivni

• U Htvatskoj je primijenjen takav Sustav kontrole kvalitete mlijeka kakav je na bio planiran pa ne zaostajemo ni za najrazvijenijim zemljama u svijetu.

• Primjenjuje se jedinstevni sustav kontrole kvalitete za sve isporui sve mljekare u RH.

• Osnovan je i organiziran nacionalni laboratorij @ u skladu s najstrožim propisima za laboratorijsku djelatnost.

• Laboratorij akreditiranim metodama sve aspekte Pravilnika o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka (N.N. 102/2000.) i analitikom sve pokazatelje kvalitete mlijeka.

• Od 2004. god.(~ mljekarama izdaje o sukladnosti kvalitete mlijeka sa zahtjevima EU, a posebno za mlijeko koje se prerau izvozne proizvode.

• Pregovore sa EU za mlijeka Hrvatska je efikasno i spremno i mnogo

Grafikon 2 : dinamika otkupa

uspješnije nego što je

• Stalno poboljšanje kvalitete mlijeka u RH donijelo je mljekarama postizanja bolje kvalitete mlijeka, sigurnost i stabilnost na tržištu.

• Viša kvaliteta mlijeka garantira higijenski ispravne i

kvalitetne proizvode.

• Funkcijom laboratorija ostvaruje se sigurnost u kontroli mlijeka, neutralnost i nepristranost laboratorija, a mlijeka poboljšanje kvalitete mlijeka donosi bolju zaradu i zadoposlovne odnose s mljekarama

Može se daje Sustav kontrole kvalitete mlijeka, utjecaj državnih poticaja, te model mlijeka bio stimulativan i dao veoma dobre rezultate te je realno da se ovi pozitivni trendovi i dalje nastaviti.

ŠTALA ZA MUZNE KRAV

Izdvajamo iz ostale ponude

KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo:

POUZDANOG PARTNERJ

NAJPOVOLJNIJU CIJENl KVALITETU

BRZINU IZVEDBE U RUKE

ISKUSTVO

PROCJENAUZGOJNIH

VRIJEDNOSTIZA

S S

IMENTALKU

PASM'INu

Izbor genetski kvalitetnog rasplodnjaka s visokom ukupnom uzgojnom vrijednosti bit profitabilan izbor ako je o gospodarstvu s kvalitetnim uzgojem i

menadžmentom. U stajama koje nemaju dobre

zoohigijenske uvjete, reprodukcijske pokazatelje,

izbalansiranu hranidbu i sl., neobjektivnoje korištenje "skupih bikova 11jer u tim uvjetima teško dati željene

•-------r•e•z•u-lt•a•t•e•, •a•re-zu•l•t-ir_a_t i nezadovoljstvom vlasnika. Damir dr. vet. med. -

Kod nas se mijenja struktura mlijeka i broj se takvih rapidno smanjuje. Sve je više vlasnika i goveda koji prate genetski napredak kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Vlasnici koji na svome stadu koriste sjeme uvezenih simentalskih bikova trebali bi biti upoznati sa rezultata bika, tj. svojstava koje bik prenosi na potomstvo. Uglavnom ukratko pojasniti dobivanja rezultata za pojedina proizvodna, fitnes i eksterijerna svojstva kao i za ukupnu uzgojnu vrijednost. Poljoprivredne komore Njemai Austrije zajedno sa svojim ministarstvima poljoprivrede zadužene su za brigu oko procjene uzgojnih vrijednosti u govedarstvu. Tako za simentalsku pasminu postoje tri referentna centra koja vrše detaljno uzgojnih vrijednosti. U Centar Grub (Bavarska) prati podatke za uzgojne vrijednosti: mlijeko, tip, somatske stanice, protok mlijeka i perzistenciju, a Centar u Stuttgartu (BadenWlirttemberg) bilježi sve podatke za meso. U Austriji ZAR (Zucht Dataprati uzgojne vrijednosti za: plodnost, tijek teljenja, postotak teladi i ukupnu uzgojnu vrijednost. Ukupna uzgojna vrijednost Ukupna uzgojna vrijednost se temeljem pojedinih uzgojnih svojstava koja sudjeluju u omjeru (grafikon 1). U metodi za dobivanje ukupne uzgojne vrijednosti su sve

uzgojne vrijednosti (nisu osobine za tip).

Uzgojna vrijednost za mlijeko Za ove uzgojne vrijednosti koristi se (BLUP animal model) kod kojeg se uvrštava mlijeka, masti i vina. Rezultati za mlijeko se dobiju na temelju podataka laktacija, a prosjek od maksimalno laktacije. rezultat se dobije na temelju mlijeka, masti i koje se uvrštavaju u omjeru.

Uzgojna vrijednost za meso

Svojstva koja se traže za procjenu uzgojne vrijednosti mesa su: neto prirast, udio u i Europe klasa (hladni randman). Za dobivanje rezultata uzgojne vrijednosti se koristi omjer 60 (neto prirast) : 20 (% u : 20 (Klasa polutki Europe klase - hladni radman).

Uzgojna vrijednost za zdravlje - fitnes

U posljednje vrijeme velika pozornost je usmjerena na osobine zdravlja. Kako bi se ekonomska važnost (visoka proizvod-

nja), ove su osobine sažete unutar jednog svojstva nazvanog fitnes.

Ova se uzgojna vrijednost temelji na podatcima o živom potomstvu. Pri obradi ovog svojstva analiziraju se razlozi eventualnog životinja i utjecaj visoke proizvodnje na zdravlje. Ocjena vanjštine (osobine za tip) metodom linear scoringa služi kao svojstvo za

Perzistencija

Ova vrijednost se temeljem dnevne proizvodnje mlijeka tijekom laktacije. Rezultat se dobije na osnovi odstupanja od laktacijske krivulje u razdoblju od 60-tog do 300-tog dana.

Plodnost Uzgojne vrijednosti oca i majke na svojstva plodnosti. uzgojne vrijednosti (plodnost po ocu) sadrže podatke o plodnosti bika. uzgojne vrijednosti (plodnost po majci) predstavljaju plodnost bika.

Udio svojstava unutar ukupne uzgojne vrijednosti kod

Grafikon 2: Udio uzgojnih vrijednostiza mlijeko, meso i fitnes u sklopu ukupne uzgojnevrijednosti

ne u velikom omjeru na proizvodnju, za osobine zdravlja vrlo su Treba napomenuti da rasplodnjaci našeg hrvatskog simentalca nemaju tako detaljne testove na potomstvo, ali ih rodbinska veza povezuje s skim elitnim bikova u centrima za umjetno osjemenjivanje porijeklom su iz spomenutih zemalja i od visokovrjjednih životinja (ponajprije Cinjenica je da se postupcima embriotransfera i usmjerenog osjemenjivanja nastavlja progresivni napredak hrvatskog simentalca. bez pravovremenih i detaljnih rezultata kasno kakvu kvalitetu potomstva ostvarujemo tijekom proizvodnje.

Tijek teljenja

Tijek teljenja ovisit o samom teletu kao i o majci teleta. Izravna uzgojna vrijednost daje podatak koliko lako/teško biti teljenje od ovog bika. uzgojna vrijednost pokazuje kakva teljenja (lakša/teška) biti za ovoga bika.

Postotak teladi

Ovo svojstvo je u korelaciji s teljenja. Za ovu vrijednost bilježe se podatci mrtvoteladi ili ako je tele uginulo unutar 48 sati. uzgojna vrijednost ukazuje koliko je mrtve ili brzo uginule teladi od ovoga bika. uzgojna vrijednost ukazuje koliko ovog bika daju slabu ili mrtvu telad. Somatske stanice

Procijenjena uzgojna vrijednost za broj somatskih stanica dobije se nakon prikupljenih podataka tijekom tri laktacije. Ovo se svojstvo koristi kao vrijednost koja pomaže , za predispozicije, odnosno rezistencije na mastitise. Protok mlijeka

Uzgojna vrijednost za brzinu protoka mlijeka se tijekom prve laktacije. Ovo svojstvo je u korelaciji s brojem somatskih stanica.

Svojstva vanjštine (tipa)

Ocjenom vanjštine (linear scoring metodom) progeno testiranih bikova se koje osobine za tip bikovi prenose na svoje potomstvo. Ocjene vanjštine

Refleks (HR) i Riko (HR) - sinoviproslavljenogbikovskogocaRumbe (AUT)

BORAVAK U STALAMA

I PONASANJE KRAVA

- Doc.dr. se. Goran

Vremenski dnevni raspored Svakodnevne aktivnosti nih krava zapravo su odgovor na stanje cijelog stada i okoliša u kojem se stado nalazi. Ako se aktivnosti razlikuju od "normalnog ponašanja" može do zdravstvenih pada proizvodnje mlijeka i slabljenja reprodukcijske sposobnosti. U tablici 1 navedene su glavne aktivnosti tijekom 24 sata prema vremenu potrebnom za svaku od njih. Napominjemo, zbroj biti 24 sata jer se neke aktivnosti paralelno (npr. ležanje, odmaranje, preživanje).

Ako se usporedi dnevni raspored krava koje imaju proizvodnju mlijeka, se da krave vrhunske proizvodnje (10 % najproduktivnijh krava u stadu) provode približno isti broj sati se i ali više vremena provode se. Manje vremena šetaju kroz prolaze ili stoje u ležištima. Poznato je da je vrijeme odmora kao i preživanja za postizanje visoke proizvodnje mlijeka.

Vrijeme odmora se isplati

Postoje mnoga istraživanja koja su potvrdila ovo gledište. Kada krave leže i odmaraju se, se protok krvi kroz

žlijezdu, a unos hrane je u usporedbi s onima koje više vremena provode Zapažen je broj i efikasnije ruminacije

kao i bolja probava. Manji pritisak na papke uzrokuje manje

Kada ste se posljednji put zapitali kako vaše krave provode vrijeme tijekom normalnog 24 satnog dana. Ovo se može kao pitanje, ali mora se znati da krave, kako bi bile i ostale zdrave, moraju zadovoljiti svoje rutinske dnevne potrebe jednako kao i ljudi.

šepavosti i umora

Ako vrijeme odmora s minimalnih 7 sati na 14 sati, proizvodnja mlijeka se Istraživanja su pokazala da za svaki dodatni sat odmora možemo 1 litru mlijeka više na dan. Jedan je konkretan primjer još davne 1975. godine kada je elitna holstein krava Beecher Arlinda Ellen postavila svjetski rekord u proizvodnji mlijeka. Bilaje smještena u štali na vezu. je provodila 14 sati na dan se 6,3 sata se i 8 sati (7,5 sati i 0,5 sata

Laktacija je mjerena 365 dana, dvokratnom mužnjom. Ukupna proizvodnja mlijeka iznosila je 25 300 litara mlijeka sa 714,5 kg masti. Vrhunac proizvodnje iznosio je 88,6 litara dnevno.Jela je 29,5 kg koncentrata, 31,8 kg sjenaže lucerne i pila 190 i 230 litara vode dnevno. Iz navedenih vidljivo je da i 1O%najproduktivnijih krava u vašim stadima trebaju više odmora kako bi uspjele pojesti i probaviti ovako

Tablica

velike hrane i održati proizvodnju mlijeka na visokoj razini tijekom laktacije.

Kako bi se produžilo vrijeme odmora valja reducirati vrijeme potrebno za neke druge aktivnosti. Najvažnije je skratiti vrijeme koje krave provode izvan štale (odlazak na mužnju, mužnja i povratak natrag). Krave koje muzemo 3 puta dnevno, u prosjeku provode 50 % više vremena izvan štale nego one s dvokratnom mužnjom.

Imaju li Vaše krave dovoljno vremena za odmor? Jeste li štale pa je broj ležišta nedovoljan u odnosu na broj krava? Jesu li vaše rutinske aktivnosti oko mužnje, hranidbe itd. podešene tako da kravama duže vrijeme odmora? Provode li previše vremena na hranidbenom stolu? Sve su to pitanja koja bi svaki farmer morao analizirati ako na visokoj razini želi održati proizvodnju i zdravlje stada.

Uklještenje na hranidbenom stolu

Provedena je usporedba krava proizvodnje (od vrhunskih

1: Vremenskirasporedaktivnosti kravetijekom24 sata

VRSTA AKTIVNOSTI SATINADAN

Hranjenje

3 do 5 (9 - 14 obroka dnevno)

Ležanje i odmor 12 do 14

Kontakti s drugim kravama 2 do3

Preživanje 7 do 10

Napajanje 0,5

Izvan štale / do izmuzišta 2,5 do 3,5

CE T R ZA REPRODUKCIJU U .

HRVATSKE,d.o„o

10000ZAGREB,Planinska2b

e-mall:crsh@zg.hmet.hr .crsh.hr

ODABIR,UVOZ 1 PRODAJAGRAVIDNlH SlMENTALSKlHJUNlCA 1Z AUSTRlJE1

P TRE13I[ U VAM GRAVIDNEJUNlCE, I\UPIU BJ IZ UVOZA AU VAS BRlNE KA , ) Cf SEADAPT1RAT1.KOUKO PR01Z\'ODITL D/\ U CE BJT1 \ li Pf.lJU "?

U l O \' RU S \'Ai\,IA \ t1 B1RA1vlO Z \ V\. JU 'I E IJIRE l L)D

PROIZ\'( 11,\( A. \'00[(1 BRtGU PODRlJETl U 1 PROlZVOlJNJl!

JUNlCE SU GENETSKl NAJBOLJI

010 VAŠEGSTADA1VAŠANAJBOLA lNVESTIClJA! ! !

KREDlTlRANJA ! ! !

INFO:

01 / 24-H 411 CENTRALA

DR.VET.MED.KREŠIMIR.\ I 204

098/ 93 92 822

DR.VET.rv1ED.ANDREJA / 114

098/ 284 978

do onih najslabijih u raznim stadijima laktacija). Neke su bile uklještene - na hranidbenom stolu tijekom 4 sata dnevno, dok su ostale bile puštene i slobodno dolazile i odlazile. Proizvodnja mlijeka i unos suhe tvari nepromijenjene su. Postotak proteina bio je nešto niži u mlijeku krava koje su bili ukliještene. Što se ostalih zdravstvenih problema nisu razlike. Ukliještene krave provodile su više vremena nakon što bi bile puštene iz ograde hranidbenog stola. Frekvencija hranjenja ukliještenih krava tijekom 24 sata bila je manja, ali to nije utjecalo na unos suhe tvari. Broj ruminacije krava bio je podjednak, iako su krave (koje su bile fiksirane) nakon puštanja preživale nešto slabije nego ostale.

Iz navedenoga proizlazi da uklještavanje krava ne bitno na njihovu proizvodnju, kao ni na dobrobit i držanje.

postavlja se pitanje isplativosti ulaganja u ovaj sustav krmnih zabrana jer je znatno skuplji po metru hranidbenog stola od cijevne pregrade.

Vrijeme potrebno za druženje i socijalizaciju

Ono što se podrazumijeva pod terminom druženje i socijalizacija je vrijeme kada krave komuniciraju jedna s drugom trljanjem, mukanjem ili pokazuju estrusno ponašanje (gonjenje, tjeranje).

Imaju li i vaše krave dovoljno vremena da iskažu tjeranje? Prema dnevnom rasporedu (tablica 1) vidi se da uz ostale nužne aktivnosti kravama ostaje samo oko 2 do 3 sata za socijalne aktivnosti kada hodaju iz štale do izmuzišta, mužnju ili se s mužnje. Je li to dovoljno vremena za njih?

Uloga u izražavanju estrusa (gonidbe)

Ako krave nemaju vremena za druženje, i seksualno ponašanje bit tj. dolazit do smanjenog broja vidljivih znakova tjeranja. Dobar dio skokova se na putu od štale do izmuzišta, ali tada ne dovoljno pozornosti na krave te nam promakne broj markice krave koja je i krave koja stoji. I drugi faktori na estrusno ponašanje i njegovo izražavanje. Ako su krave puštene u ispust na betonsku podlogu i na zemljanu podlogu, na zemlji pokazati znatno intenzivniju seksualnu aktivnost nego na betonu. Jednostavno na zemlji se vidjeti više skokova nego na betonu.

Ponašanje krava tijekom tjeranja boravkom na zemlji ili betonu: - Tijekom tjeranja krave 73 % vremena provesti na zemlji, a 27 % na betonu.

- Broj skokova na zemlji je 3 do 15 puta nego na betonu.

- Trajanje tjeranja I izražavanje pasivne faze (krava stoji dok druga na nju) znatno je duže na zemlji nego na betonu. Iz iznijetih o ponašanju krava može se da je za krave vremenski raspored tijekom dana vrlo važan. Moraju imati dovoljno vremena za odmor, kako bi bila osigurana visoka proizvodnja. je važno i vrijeme za socijalizaciju kako bi krave iskazale seksualno ponašanje. Svaki vlasnik mora znati omoli rutinski postupci kravama na njegovoj farmi pravilan raspored ili ih pojedini postupci i sprjeu obavljanju svakodnevne potrebne rutine. Potrebno je provjeriti i analizirati postupak mužnje kako bi se smanjilo vrijeme koje krave provode izvan štale gdje leže i gdje se hrane, jer se tako produžiti vrijeme za hranidbu, odmor i druženje. Ako se sve uskladi, krave biti zdravije, proizvodit više i trajati duže na Vašoj

Svaka bi krava trebala imati svoje mjestoza odmori

NJEGAPAPAKA KRAVA

- ]osip Haluška, dipl. ing.

Bez obzira na sustav držanja krava (slobodni ili vezani), potrebna je preventiva i njega papaka kako bi se zdravlje nogu. Pravilna njega papaka može mlijeka uštedjeti znatna materijalna sredstva. Gubitci u proizvodnji mlijeka zbog bolesnih papaka mogu se kretati do 20 %.

Ako želimo razumjeti uzroke i prevenciju bolesti papaka, potrebno je poznavati noge i proces stvaranja roževine. Cjelokupna težina životinje treba na nosivom rubu papka i dijelu pete. Težina bi se trebala rasporediti podjednako na. unutarnji i na vanjski dio papka. Optimalni kut papka, u odnosu na razinu poda, treba iznositi oko 45°.

Ako je kut tada peta zarasti. Kut manji od 45° rast prednjeg dijela papka. bolesti papaka su: dermatitis ili erozija pete, digitalni dermatitis, laminitis, flegmona i raspukline na papcima. Papci se antibioticima i kemoterapeuticima koje apliciramo injekcijama ili oralno. Neke rane mogu se blažim sredstvima za dezinfekciju i namakanjem papaka u kupki od soda bi karbone. treba istovremeno sva bolesna grla u štali. Od preventivnih mjera najvažnije su:

1. Higijena nastambe, jer se bolesti papaka javljaju u svim vrstama nastambi. Higijena štale održava se redovitim i temeljitim i dezinfekcijom. Površine u štali i izvan štale moraju biti ravne, i suhe. Pod u štali ne smije biti klizav. Štale moraju imati ka-

Da bi krava mogla proizvesti veliku mlijeka i održati dobru plodnost, mora biti zdrava i mora dovoljno jesti. Zdrave noge i papci važni su za dobro zdravlje krave. Kravatreba hodati bez

nalizaciju za odvod Ako se u štalama nalaze rešetkasti podovi, je stariju telad i junice u što ranijoj dobi priviknuti na njih.

2. Prehrana veoma na zdravlje nogu. Laminitis je vezan za probavnog trakta, maternicu i žlijezde. Laminitis se javlja nekoliko dana prije do nekoliko tjedana nakon teljenja. Kad se unos koncentrata a smanjuje unos voluminozne hrane, dolazi do acidoze buraga što na pojavu laminitisa. U tom razdoblju treba izbjegavati svaku naglu promjenu u prehrani. Tijekom suhostaja krave treba hraniti s vrlo malo koncentrata a više voluminoznom krmom. Kravama treba osigurati dovoljne minerala. Cink je važan jer sposobnost zarastanja kože u infekcije.

3. Redovna korekcija papaka svih muznih krava se u sustavu intenzivnog govedarstva i to dva puta godišnje. broj hromosti u stadu javlja se u razdoblju rane laktacije, zato bi korekciju papaka trebalo obaviti pri kraju suhostaja. Hromost je uzrokovana nepravilnom raspodjelom težine na nogama. Kada rožina suviše izraste, potrebno ju je korigirati kako bi se hromost. Svrha korekcije je papaka u njihovo prijašnje stanje. Za korekciju papaka važno je imati sav alat pri ruci: nož za orezivanje papaka lijeve i desne noge, kopitni nož i zaokružene

turpije. Noževi moraju biti dobro naoštreni. Obrezivanje papaka po obavljati u stojnici gdje je krava fiksirana. Prije rezanja papaka noge treba dobro i oprati.

Prvo se zdrav papak mora orezati kopitnim nožem. Treba izmjeriti dužinu papka i napraviti rez 7,5 cm od krune. Vještina se ovdje sastoji u rezanju tankih slojeva rožine, a pri tome nož okrenuti od sebe. Debljina pete treba biti od 5- 7 cm. Treba paziti da petu ne stanjimo previše i da se dobije ravna površina paralelna s potkoljenicom. Ako na nekom papku postoje ozljede ili rane, onda treba napraviti korekciju radi Visinu ranjenog papka treba stanjiti u smjeru pete, tako da težinu tijela pridrži zdrava noga. To odmor nozi. Ako bi peta postala previše tanka, treba drvenu ispod zdrave noge. Labavu rožinu i tvrde bridove treba odrezati, pri tome ne oštetiti korium. Korekcija papaka može se u praksi.

4. Kupka nogu je dio higijenskog postupka koji pomaže u bolesti nogu, kao što je interdigitalni dermatitis. Otopina za kupku sastoji se od 3 - S litara formalina na 100 litara vode. Temperatura kupke trebala bi biti iznad 15 °c. Dimenzije kupke za papke su oko 75 cm širine, 3 - 5 metara dužine i 15 cm dubine. Kupku - kadu treba napuniti na

razinu od 1O cm. Najbolje mjesto za kupku je na izlazu iz izmuzišta.

Nakon kupke životinje bi trebale biti oko pola sata na suhom mjestu, kako bi formalin ostao djelotvoran. Kupka se može koristiti 2 - 3 dana, a nakon tog roka kupka ishlapiti.

5. Genetski utjecaj na podložnost bolestima nogu može se smanjiti selekcijom svojstava. Neka nasljedna svojstva veoma na papaka. Kod ocjene prvotelki bikova u testu, radi progenotestiranja bikova na vanjštinu, uzima se u obzir kvaliteta kostiju, stav prednjih i zadnjih nogu, putice, upotrebljivost nogu i papaka pri hodu. se upotrebljavati sjeme bika koji poboljšava kvalitetu nogu i papaka.

Pravilnomnjegompapaka bolestinogu su svedenena minimum

Posao korekcije papaka na velikim i specijaliziranim obiteljskim farmama u Slavoniji obavlja gosp. Nikola koji pri korekciji koristi veterinara. Cijena po grlu iznosi 80 - 120 kn. Kontakt telefoni su: 031 278 078, 091 254 1072 i 098 939 4846.

ELEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Cisterna - laktofriz je opremljen ja sa za automatsko pranje i doziranje

za automatsko pranje Tip RBC 1500 - 1O 000 lit te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

Ml:fekarski hst 06/2007.

Tip RBH 300 - 1600 lit

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na www.elektrotehnika.hr

EKONOMICNOST U

PROIZVODNJIMLIJEKA NA"MALIM"FARMAMA

- Prof dr. se. Zoran

Utrošeni elementi proizvodnje su ljudski rad, materijali te korišteni objekti i poljoprivredna mehanizacija.

U našim obiteljskim gospodarstvima se "procjenjivanje" poslovanja odnosi na

mjerenu odnosom proizvedenih te kupljenog materijala i usluga. Cjelovita ili treba obuhvatiti i procjenu vrijednosti uloženog rada te amortizaciju korištenih objekata, strojeva i opreme.

cjelokupnih (zbrojenih) i pojedikoeficijenata može se odrediti utjecaj proizvodnji i njihovih elemenata na ukupnu ekonomsku efikasnost poslovanja u obiteljskom gospodarstvu.

proizvodnje mlijeka u obiteljskom gospodarstvu mogla bi se prikazati jednadžbom: Vm E=-------M +Ao+Rs+Rv+Rt

gdje je Vm - vrijednost proizvodnje mlijeka vrijednost teleta), M - troškovi materijala, Ao - troškovi amortizacije objekata, Rs - troškovi rada strojeva, Rv- troškovi vlastitog rada i Rt- troškovi usluga. Vrijednost proizvodnje mlijeka je prodanog mlijeka i njegovom prodajnom cijenom. Osnovni troškovi materijala u govedarskoj

je mjerilo uspješnosti poslovanja koje se temelji na odnosu proizvedenih i za njih utrošenih elemenata proizvodnje. U govedarskoj proizvodnji proizvodni se odnose na mlijeko, telad za tov i tovljenike.

proizvodnji su troškovi hrane (kupljene i vlastite). Amortizacija objekte za smještaj goveda i hrane. Troškovi rada strojeva se u samoj proizvodnji mlijeka neizravno prikazuju korištenjem u proizvodnji vlastite hrane. Troškovi rada se prema usluga, a troškove vlastitog rada je potrebno na utrošak rada i cijene rada (na temelju nadnice ili cijene rada na razini gospodarske grane - ili govedarstva). kada je vrijednost koeficijenta od 1, govori se o proizvodnji; vrijednost manja od 1 proizvodnju. To kad su prihodi od troškova, od 1 i poslovanje je Kad su prihodi jednaki troškovima, odnosno koeficijent je jednak 1, radi se o granici U situaciji kada su prihodi manji od troškova, koeficijent je manji od 1, a poslovanje farme je

proizvodnje

mlijeka

Osnovne mjere kojima se može djelovati na ekonomiproizvodnje mlijeka obiteljskih gospodarstava usmjerene su na zadržavanje iste razine proizvodnje mlijeka sa smanjenjem troškova ili proizvodnje mlijeka sa zadržavanjem iste razine, odnosno blažim porastom troškova proiz-

vodnje.

Kako je jedno od osnovnih obilježja proizvodnje mlijeka u našim obiteljskim gospodarstvima niska prva mjera poveu prihoda treba se odnositi na poveproizvodnje mlijeka po kravi. Pritom se nastoji proizvodnjom što više približiti genetska - proizvodnom potencijalu muzne krave. Pretpostavljeni proizvodnotehnološki potencijal dijela muznih krava simentalske pasmine u Hrvatskoj je oko 6 000 litara, no više od 40 % obiteljskih gospodarstava koja posjeduju ova grla ima stupanj iskorištenosti manji od 60 % (manje od 3 600 litara po kravi godišnje).

Kad se govori o proizvodnom potencijalu muznih grla holstein pasmine, neki ciljani rezultat u našim uvjetima je oko 8 500 litara mlijeka. s manjim brojem grla (farme s 1O - 20 krava) koje smo posjetili tijekom prošle godine zadovoljna su postignutim stajskim prosjekom od oko 6 000 litara (što je oko 70 % pretpostavljenog kapaciteta).

Za obje pasmine je neiskorištena proizvodnje od 2 000 do 2 500 litara mlijeka godišnje. Radi se o "izgubljenom" prihodu od oko 1.000 €. Dok se vani bore doslovce za svaki cent po litri mlijeka, kod nas se vrlo olako prelazi preko ovoga. Treba biti realan i da ni u razvijenim zemljama sve farme ne koriste do maksimuma tehnološki potencijal

Gra{t'kon1: Cijena koštanja mlijekaprema muznosttgrla (holstein pasmina)

4,00,-----------------------~ 3,57 3,50 --t--r-='1-----------------__J J)1 :~ 3,00 E rn 2,50 ·c:~ J!l c 2,00

* primjerza novu farmu s 20 muznih grla i kreditnim zaduženjem muznih grla, i ne ostvaruju ga ali je da smo u previše ispod ciljanih rezultata. Mi jednostavno imamo premalo koji su svoju stajsku proizvodnju pozicionirali iznad 60 % tehnološkog kapaciteta muznih grla i to je osnovni razlog zašto se samo za manji dio može da su danas konkurentni uvjetima koji nas u EU.

U proizvodnji se relativno lako postiže 50- 60 %stupnja iskorištenja grla, što 3 - 4 litara mlijeka simentalske i 4 - 5 litara mlijeka holstein pasmine. Radi se o proizvodnji koja je tek nešto iznad granice rentabilnosti, u uvjetima punog poslovanja farme bez ikakvog kreditnog zaduženja. Na toj razini vide svoju dostatnu zaradu, jer cijena koštanja mlijeka u farmama osjetno pada ispod 2, 75 kuna i s mlijekom ekstra ili I. klase na ovoj proizvodnoj razini ostvaruje se sigurni dohodak.

U novozasnovanim farmama, prema podatcima iz grafikona 1, vidljivo je da se takva financijska pozicija postiže na razini od oko 6 000 litara mlijeka po muznom grlu.

Ova se proizvodnja dobiva, kako se to kaže, sama po sebi.

b:st 06/2007.

Muzna grla su selekcionirana na visoku proizvodnju, pa se posebno od holstein pasmine može takva muznost, bez obzira što pritom krava - zbog neodgovaradržanja i hranidbe - "samu sebe jede". Tako imamo primjere ovakve muznosti koja nažalost traje samo 2 ili 3 laktacije. Vrlo se teško muzno grlo u tako kratkom razdoblju isplati kroz svoju proizvodnju mlijeka i teladi, pogotovo žensko grlo koje bi trebalo donijeti zamjenu u uzgoju steone junice.

Za proizvodnju novozasnovane farme krava s 20 muznih grla u našim se uvjetima proizvodnja ispod 4 500 litara otkupljenog mlijeka može držati

Na granici

rentabilnosti (oko 6 000 litara) je 1,07, odnosno na 100 uloženih kuna dobiva se samo 107 kuna u prihodima.

Mjere

Osnovne mjere kojima st su one kojt djeluju na prihoda m zadržavanje ili sporije troškova. i samo mali zahvati t tehnologiji (bolji uvjeti smještaja nabava muzne opreme, korištenjE krmnog slijeda ili drug.: hranidbe) dovode u pravilu na granice:: proizvodnje od 5 000 litara mlijeka holstein pasmine. Bez rizik.i oni ovaj visoki pad cijene koštanja mlijeka (s 3,57 na 2,86 kuna po litri) te su relativno sigurni u isplativost, odnosno svoje proizvodnje, pogotovo što ne troškove amortizacije i troškove vlastitog rada koje se nikako ne smije zanemariti. Ali, takvi su naši barem dobra njih.

Primjena novih tehnoloških rješenja u govedarskoj proizvodnji je jedna od temeljnih mjera proizvodnje mlijeka. To se odnosi na promjenu držanja grla i korištenje mužnje i muzne opreme. Zamjena osnovnog stada, nakon više laktacija (5 - 6), zbog iskorištenja genetskog potencijala u proizvodnji mlijeka i junica za obnovu stada bi ostvarenje prihoda. Isto tako, adaptacija staje i postavljanje suvremene muzne opreme pridonijelo bi smanjenju utroška rada. Tako bi se, osim stupnja iskorištenja tehnološkog potencijala, djelovalo i na proizvodnje mlijeka kroz niže troškove

Tablica 1: proizvodnjemlijeka prema muznosti

grla

/muznost

novozasnovanafarma = 20 krava, holstetnpasmina

KAKOU EUROPSKU

UNIJU· 85 PITANJA

- Dr. se. Petar

U okviru Ugovora iz Nice donesena je Deklaracija o Unije. Stajališta su da se prije prijema novih iz

Europe trebaju prethodno sprovesti institucionalne reforme i definirati novi uvjeti. Kako Unija sada ima 27 trebao se usporiti proces proširenja s obrazloženjem da ne postoje apsorpcijski kapaciteti za daljnje proširenje, da nije Europski Ustav te postoji zamor od daljnjeg Za Hrvatsku je da se postupak za prijem u provoditi individualno, ne ovisi o nom Ustavu Unije, a vrijeme prijema zavisit o napretku pregovora, izvršavanju strukturnih reformi i sposobnosti Hrvatske da primijeni preuzete obveze.

Agrarno tržište

Prema Zakonu o poljoprivredi ("Narodne novine" broj 66/2001., 83/2002.) su mjere tržne i cjenovne potpore poljoprivrednoj proizvodnji radi stabilnosti domatržišta uz konkurentnosti kao i preuzimanje obveza trgovinskih sporazuma. Jedno od rješenja za tržišta je donošenje tržnih redova za grupe poljoprivrednih proizvoda. Uz cjenovnu politiku, putem tržnih redova, se na ponudu i potražnju pojedinih grupa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

U odnosu na Europsku uniju Hrvatska zaostaje po pitanju donošenja propisa o tržnim redovima. Unija, naime, ima propise za sve grupe poljoprivrednih proizvoda - od onih najvažnijih za ratarske kulture, meso i jaja, mlijeko, duhan,

vino - alkohol, maslinovo ulje i dr.

Sada je položaj Hivatske u pregovorima s Europskom unijom povoljniji jer je Europski parlament u odnosu na prijem Hivatske da ovaj proces pregovaranja imati zapreka prema ranije donesenim u Nici o daljnjem proširenju Unije i

U uredbama o tržnom redu za svaki poljoprivredni proizvod su propisani uvjeti koji se odnose na ostvarivanje potpora, kvalitetu proizvoda, uvjete uvoza i izvoza, proizvodne kvote kao i tržne uloge udruga poljoprivrednih proizvo-

Hrvatska svojom proizvodnjom podmiruje potrebe tržišta potrošnje samo s nekoliko poljoprivrednih proizvoda (pšenica, kukuruz, mandarine i maslinovo ulje) a proizvode ih poljoprivredna gospodarstva koja se bave mješovitom proizvodnjom, dok je u proizvodnji peradskog mesa i jaja pretežni udio pravnih osoba. i na obiteljskim gospodarstvima no je zastupljena specijalizirana peradarska proizvodnja. U održiva gospodarstva kao poduzetdjelatnost bit samo ona koja se bave specijaliziranom proizvodnjom i proizvodnjom proizvoda, i gospodarstva s proizvodima dodatne vrijednosti.

Jedan od osnovnih preduvjeta za hrvatske poljoprivrede na globalno tržište Europske unije su konkurentne cijene kao i kvaliteta proizvoda. U tržištu Unije nema carina niti carinskih barijera, tako se u carinskom politikom eventualno zabraniti ili uvoz nekih proizvoda i na taj zaštititi poljoprivredna proizvodnja. Za neke posebno osjetljive poljoprivredne proizvode meso, mlijeko, kroz razdoblje se

prijemu novih (2003. god.).

zadržati sustav carinske zaštite radi zaštite cijena od uvoza iz zemalja. Ove se mjere primjenjuju ako bi uvozne cijene remetite odnose i donju granicu cijena, ali ne na nekom tržištu nego ako ovaj uvoz nepovoljno na cijelo tržište Unije. Ocjenjuje se da bi sustav carina za ovu grupu proizvoda bio primjenjivan daljnjih deset godina.

Cijene poljoprivrednih proizvoda u EU Tržišni kriteriji formiranja cijena u Europskoj uniji su odnosi u ponudi i potražnji poljoprivrednog proizvoda. Gornju granicu cijena tržište, a to da se ova razina prodajne cijene može ako postoji interes kupaca te da ovu cijenu

Donja granica cijene nog poljoprivrednog proizvoda predstavlja cijenu koja ispod nivoa ove cijene na tržištu ne bi smjela pasti. Donja granica cijena je visinom proizvodnih troškova i ostvarenim prihodom. U tržišta i tendencije pada cijena ispod donje granice za proizvode, se štite primjenom mjera interventnih cijena. da se poljoprivredni sam mora za proizvodnju koju plasirati na tržište. Ne postoji interventni otkup proizvoda, prema kretanjima potražnje farmeri planiraju proizvodnju za tržište.

U pravilu tržna cijena je viša od interventne i ona se ostvaruje za proizvode koji se mogu plasirati na tržištu. Da bi bili konkurentni u uvjetima tržišta, poljoprivrednici moraju proizvoditi dovoljne ne proizvoda kako bi uz prodajne cijene mogli ostvariti prihode kojima pokriti troškove poslovanja i tehnološka i razvoj proizvodnje. je poljoprivredna proizvodnja i dalje uloga države u njoj biti ali to se odnosi na održivu proizvodnju, proizvodnju kojaje izložena tržištu i koja u praksi primjenjivati sve mjere zaštite okoliša i ruralnog prostora.

Cijene naših poljoprivrednih proizvoda Cijene poljoprivrednih proizvoda složena je vati s cijenama agrarnih prnizvoda u EU ili u drugim zemljama jer je hrvatsko gospodarstvo, kao i poljoprivreda, prošlo kroz ratno razdoblje, razdoblje visokih inflatornih kretanja, skupih kredita što je nepovoljno utjecalo na troškove proizvodnje i nivo cijena poljoprivrednih proizvoda. Onesposobljena i usitnjena poljoprivredna proizvodnja stalno je vršila pritisak na rast cijena agrarnih proizvoda jer je zbog tako cijena malih netržnih poljoprivrednih gospodarstava rješavala pitanje egzistencije, a u i socijalna pitanja.

Uvozne cijene poljoprivrednih proizvoda, bez obzira i na naših carinskih pristojbi, niže su od cijena. Ni uvozne cijene nisu realne jer na formiranje ovih cijena izvozne stimulacije i dijelom subvencije. Uvoz proizvoda po nižim cijenama izaziva na tržištu, djeluje dampinški i na prodaje proizvoda. Na temlju ovih kriterija ne mogu se izvesti o konkurentnosti naših cijena u odnosu na cijene uvoznih poljopri-

vrednih proizvoda. Uz rast uvoza hrvatski izvoz agrarnih prehrambenih proizvoda se i pokrivenost uvoza izvozom iznosi oko 60 %. Najzastupljenije grupe izvoznih proizvoda su: razni proizvodi za hranu, duhan, ribarstvo (tuna), a od proizvoda: od mesa te mlijeko i proizvodi. Svrha mjera agrarne politike je rast produktivnosti i poljoprivredne proizvodnje i konkurentne sposobnosti na tržištu.

Mjerama agrarne politike, i prema Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu za mala nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva koja nisu orijentirana na tržište, je dohodovna potpora. Svrha dohodovne potpore je eventualno ospo-

sobljavanje ovih malih gospodarstava za tržnu proizvodnju ili u druge oblike zapošljavanja i privreZa ostvarivanje prava na godišnju dohodovnu potporu ova obiteljska poljoprivredna gospodarstva

ciju razine dohotka za pojedine poljoprivredne proizvode. Sustavom primjene režima cijena za poljoprivrednih proizvoda osigurava se minimalna razina dohotka. Po cijenama Republika Hrvatska otkupljuje pojedine poljoprivredne proizvode, ako su za njih propisani tržni redovi. Zbog stanja na tržištu, do sada je Ministarstvo poljoprivrede više puta interveniralo i ranijih je godina organiziralo otkup pšenice, a kasnije otkup viškova utovljene junadi, sirovog kravljeg mlijeka kao i svinjskih tovljenika. U okviru sustava minimalnih cijena postoji obveza korisnika poticaja da po minimalnim cijenama od poljoprivrednih otkupljuju poljoprivredne proiz-

c. 112 43000 Bielovar 043/226 027 095/908 12 22 moraju ispunjavati kriterije. Zakonom o poljoprivredi u okviru cjenovne politike odrese propisane cijene i to: 1. ciljne cijene, 2. cijene i 3. minimalne cijene. Ove cijene propisuje Vlada Republike Hrvatske. Ciljne cijene osiguravaju odrealiza-

(;.TORNADO)

d.o.o.

JINMAJM-454 45 KS4WD 7.599 eura sa PDV-om

JINMAJM-554 55 KS4WD 10.099 eura sa PDV-om CijeneJINMAtraktora bez kabine. Kabina10.000 kn + PDV.

FARMERF-8244( MTZ81 KS 26.699 eura sa PDV-om ALFACHT-659/1

rešaMETALfACHZ-562

V

TRZISTE STOKE

Krešimir ]akuš, dipl. ing.

Što se otkupnih cijena junica simentalske pasmine za klanje, one su uz vrlo slabu potražnju od 1O do 11,50 kn/kg ŽV ovisno o Tijekom lipnja na tržištu je rast potražnje, prije svega kao rezultat potrošnje vezano uz sezone. Na europskom tržištu nastavljen je ovogodišnji pad otkupnih cijena trupova R3 klase. U tjednu do 06. svibnja 2007. godine cijena od 299,87 eura/100 kg najniža je tjedna cijena na razini EUu ovoj godini. U odnosu na lanjsku godinu cijene su u navedenom tjednu u prosjeku niže

IOtkupnecijenestokeu tjednuod

14.do20.svibnja2007"[,'

požupanijama u kn/kg V

l.Min. 23,00 25,00 telesimental

2.Max. 26,00 25,00 (80-160kg)

Prosjek 24,50 25,00

l.Min. 10,00 junicasimental

2.Max. ll,00 (zaklanje)

Prosiek 1050

l.Min. 11,00 12,00 biksimental

2.Max. 12,00 12,00 (>450kg)

Prosiek 1150 12,00

I.Min. 4,00 4,00 kravasimental

2.Max. 6,00 6,00 (zaklanje)

Prosiek 5,00 5 50

I. Min. 23,00

janjad 2.Max. 23,00

Prosjek 2300

Na su tržištu cijene živih bikova stabilne, a na

EU tržištu prisutan je pad cijena junetine. otkupna cijena bikova simentalske pasmine u tjednu do 20. svibnja ove godine iznosila je 12,28 kn/kg ŽV što je za 0,20 kn/kg niže u odnosu na cijene dva tjedna ranije. cijene na tržištu kontinentalne Hrvatske bile su od 12 do 12,50 kn/kg ŽV. Ponuda junadi na tržištu je vrlo dobra, dok je potražnja nešto manja.

za 8,25 posto, no još uvijek više nego 2005. i 2004. godine. Najniže otkupne cijene u navedenom tjednu bilježimo u Rumunjskoj 194,87 eura/100 kg, Poljskoj 246,01 te u Belgiji 253,85 eura/100 kg, dok je najviša cijena evidentirana u 400,55 eura/100 kg. pad cijena u odnosu na lanjske evidentiran je u Francuskoj -16 %, %te ltaliji-10,76 %. Visoke otkupne cijene simentalske teladi na tržištu Otkupne cijene teladi! i dalje su visoke. U protekle dvije lodine na tržištu simentalske teladi/bilježimo najviše cijene u posljedf jih deset godina. otkupna cijena

simentalske teladi (80 - 160 kg) u tjednu do 20. svibnja ove godine iznosila je 23,99 kn/kg i najviša je cijena, kao i cijene dva tjedna ranije, u posljednjih deset godina u tom razdoblju. Ponuda teladi tijekom svibnja bila je vrlo dobra, no potražnja je i dalje Na tržište je znatno utjecala aktivnost subjekata što je rezultiralo da se u protekle dvije godine cijene muške simentalske teladi ne spuštaju ispod 22 kn/kg, a ženske ispod 20 kn/kg. U razdoblju vrlo dobru potražnju.

Krave

I tijekom svibnja na hrvatskom tržištu niske su otkupne cijene krava

za klanje. U prvih pet mjeseci ove godine na tržištu bilježimo najniže cijene krava za klanje u posljednjih 1O godina. otkupna cijena krava za klanje u tjednu do 20. svibnja ove godine iznosila je 5,61 kn/kg Ž>/, a krave su ovisno o kvaliteti i starosti prodavane po cijenama od 4 do8kn/kg.

RH - tržište janjadi; vrlo dobra ponuda i potražnja janjadi

Otkupne cijene janjadi na kontinentalne Hrvatske u tjednu do 20. svibnja o.g. su bile od 18 do 23 kn/kg dok su na jadranske Hrvatske najviše cijene postignute za janjad i to do 32 kn/kg Ž>/. Ponuda i potražnja je vrlo dobra i trenutno nema nikakvih trzavica na tržištu. i nadalje vrlo dobru potražnju uz

Izvor:

EU-komisi'a, obrada TISUP-MPŠVG

Rotacijske kosilice odoja pro•t"s1P ia

FORT{INAAGRO

Prikolice

kultivatori

Plugovi - ravnjaci,okretni,vinogradarski

2 x 12" • 6.599,00 kn+ PDV 3 x 12" • 8.899,00 kn+ PDV crtalo, r_lfq~f!. dvostrukiklln, povišenjadasak

Nos. 500kg

5.599,00 kn + PDV

Nos. 800 kg

6.299,00kn + PDV

umj. gnojiva

Radnailrlna 2,40 m 11.199,00kn+ PDV

Cisterne za gnoj

SMANJUJESE

PROIZVODNJA

MESAU EU

- Krešimir ]akuš, dipl. ing. pad EU-proizvodnje mesa u 2007. godini nije primljen Prema prognozama Odjela za prognoze u ovoj godini se pad proizvodnje u EU-15 od 1 %,dok se u 2008. godini pad proizvodnje od 0,8 %. Bruto proizvodnja u EU -15, sukladno prognozama, po prvi puta u 2008. godini bit manja od 7,2 milijuna tona, što je za 300 000 tona manje nego u 2004. godini, posljednjoj godini s punim iznosom premija za proizvodnju mesa.

U 2008. godini se pad ne samo proizvodnje i potrošnje mesa. Prema ekspertima se neznatan pad potrošnje u starim EU od -0,2 % u 2007. godini i -0,3%u 2008. godini. U prošloj godini profitirao je sektor mesa, prije svega radi gripe, a taj efekt u ovoj godini prema sadašnjim spoznajama odigrati neznatnu ulogu. Pritom i pad cijena svinjskog mesa doprinijet aktivnostima prodajnih centara u ponudi akcijskih cijena za svinjsko meso, što predstavljati jaku konkurenciju sektoru.

Deficit

mesa raste

Nasuprot padu potrošnje mesa, od oko 40 000 tona u razdoblju od 2006. do 2008. godine, u EU-15.pada proizvodnja za oko 125 000 tona. Komisija da manjak mesa, koji je u 2006. godini iznosio 265 000 tona, do 2008.

Prema prognozama odjela za EU-komisije, do kraja 2008. godine se pad proizvodnje i mesa u Europskoj uniji. Deficit mesa, odnosno sve razlika potrošnje i same proizvodnje mesa u EU, dovest do daljnjeg rasta uvoza.

godine narasti, gotovo je sigurno, na više od 300 000 tona. Postavlja se pitanje, na koji se nadomjestiti manjak. Jedno od rješenja je smanjiti izvoz mesa. Ukupan izvoz mesa u lanjskoj godini iznosio je 20 posto manje nego godinu ranije kada je zabilježena najniža razina izvoza. Ukupno je izvezena 231 000 tona stoke i mesa; dvije izvezeno je u Rusiju. U razdoblju se i problemi na tržištu jer se na tržište Brazil, jedan od svjetskih proizvomesa, a eura prema dolaru i dalje stvara velike probleme europskim izvoznicima. Sporiji rast uvoza Uvoz mesa kantinu-

irano pada. U 2006. godini uvezena je jedva 500 000 tona, neznatno manje nego godinu ranije. cjelokupnoj situaciji trenutno se ne nazire uvoza, odnosno rasta udjela govedine na europskom tržištu. Argentina i dalje otežava svojim izvoznicima raznim izvoznim barijerama, a svemu tome i inflacija daje svoj obol. Nadalje, Brazilu je i dalje otežan izvoz zbog za njih, strogih EU-pravila u svezi slinavke i šapa. Stoga se u 2007. i 2008. godini u EU s neznatnim rastom uvoza iz Brazila.

Blagi pad cijena U 2006. godini EU mesa mogli su biti vrlo zadovoljni razinom otkupnih cijena.

Bruto proizvodnja i mesa u EU

M(jekarski li.Bt 06/2007.

otkupna cijena za trup R3 klase, za navedenu godinu, u EU iznosila je 3, 16 eura/kg, što je bilo 8,2 posto više nego godinu ranije. To je bila najviša cijena u posljednjih 1O godina. su i cijene krava za klanje bile vrlo povoljne za

Tijekom prvog kvartala 2007. godine otkupne cijene mesa bile su nešto niže nego lani u istom vremenskom razdoblju. Prema procjenama eksperata za prognoze, u 2007. godini se na razini godine nešto niže otkupne cijene mesa. se da cijena u Francuskoj biti niža za oko 5 posto, dok se u otkupna cijena na razini od 3 eura/kg. Nešto gleda se na Španjolsku, Portugal, Veliku Britaniju i Poljsku gdje blagi porast cijena. Ukupno se neznatan pad od oko 1 posto, što uz porast troškova hrane i nije

BRAZIL

Brazil, kao svjetski goveda i izvoznik mesa, svoju ulogu nastoji i dalje se da ekspanzija rasta u razdoblju biti usporena s obzirom na sve restrikcije, ali i sve konkurenciju za zemljišne posjede u sektoru etanol industrije. Brazilski mesa u 2007. godini ipak porast proizvodnje i cijene goveda.

Tijekom prošle godine brazilski izvoznici mesa izvezli su oko 2,4 milijuna tona, što je za oko 13 % više nego godinu ranije. Za 2007. godinu eksperti porast od oko 7 %, dok su brazilski izvoznici nešto optimii porast izvoza od oko 9 posto, odnosno 2,6 milijuna

tona. U prva dva mjeseca 2007. godine izvoz je bio za oko 40 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Razlog tako velikog porasta prije svega leži u što se prošle godine u tom razdoblju, u pojedinim regijama Brazila, pojavila slinavka i šap što je izvoz iz tih regija. Predsjednik Udruženja izvoznika ABIEC u 2007. godini porast izvoznih cijena od 10 do 12 posto, odnosno rast prihoda od oko 20 posto. se izvoza u Rusiju, EU i na nova tržišta. Samo je u Rusiju prošle godine izvoz za 8 posto na 320 000 tona. Jedini pad izvoza se u Rumunjskoj i Bugarskoj s obzirom na stroža EU-pravila koja do sada nisu vrijedila u tim državama. Rast izvoza govedine u Libanon

Nakon ukidanja subvencija na izvoz EUgovedine, izvoz i ostalih europskih zemalja kao glavnih Libanona je pao. U 2004. i 2005. godini izvezeno je oko 113 000 goveda, od je izvezla 36 000 goveda, prije svega holstein pasmine. Tijekom 2006. godine, prema podatcima zavoda je

Tržište goveda u Brazilu

U milijunima kom. 2004. Goveda 166

U 1.000 t

Potrošnja

Potrošnja po stanovniku 36 Samodostatnost 128

Izvor: ZMP 2007. • prognoza

izvezla samo 5 000 komada goveda. Na ovoj Brazil gradi svoj optimizam glede izvoznih nosti. Prema podatcima Brazilskog udruženja izvoznika u prošloj godini brazilski su izvoznici u tri tjedna brodovima (kapacitet broda od 2 000 do 4 000 goveda) izvezli u Libanon oko 245 000 goveda. U 2005. godini izvezli su 110 000 goveda. Brazilski izvozni prihod po govedu u 2005. godini je s 270 dolara na 294 dolara u 2006. godini.

Bolesti goveda i rast cijena zemljišta otežavaju izvoz i proizvodnju govedine u Brazilu Brazilski izvoz i dalje ima velikih problema s restrikcijama proizašlih iz da se na njihovom teritoriju pojavljuje slinavka i šap. Sve je problem i s ratarskom proizvodnjom koja je u posljednjih par godina doživjela veliku ekspanziju. Rast industrije etanola je potražnju za zemljištem, što rezultira sve konkurencijom ratara i a rezultat je stalni rast cijena zemljišta. U Brazilu gotovo polovica potrošnje benzina otpada na benzin proizveden iz ratarskih kultura.

<1Jugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgo1Jcima diljem s1Jijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL

i

GOVEDO

u sustavu selekcije

NOVO!

JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od f3udžte korak ispred!

InJ:Jestirajteu bolju

Mobiteli:0916170696,0916170636

MAJCINDANZA

SAN • MLIJEKA

ZA SVAKODIJETE

Sredstva prikupljena ovom akcijom tradicionalno se dodjeljuju Centru za autizam u Zagrebu. U ovu humanu i nadasve plemenitu akciju, aktivno se i grada Zagreba, gospodin Milan

O ulozi majke u odgoju djece govorila je predsjednica SDFŽSDP-a Gornja Dubrava, Mirjana Keleminec, naglasivši da je stvo najljepši, ali i najteži posao na svijetu.

Sigurni smo da se s ovom misli Keleminec složiti sve majke, jer duh je duh davanja, pomaganja drugima, neovisno o tome imaju li majke vlastitu djecu ili ne.

Projektom mlijeka za svako dijete", ga za proslavu dana, organizatori ove humanitarne akcije željeli su ukazati na nužnost angažmana društvene zajednice u poboljšanju kvalitete života majke i djeteta, pritom u vidu da je upravo majka temelj zdrave obitelji i društva.

Obavijest o odluci Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport (temeljenoj na provedenoj anketi u svim osnovnim školama grada Zagreba o konzumiranju mlijeka i proizvoda), da se od ove školske godine 2007./2008. u svim osnovnim školama na grada

U organizaciji Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a Zagreba, a povodom dana, na prostoru SRCGranaKlaka (Dubrava), 20. svibnja 2007. održano je 7. tradicionalno humanitarno druženje pod nazivom:

dan za san - mlijeka za svako dijete.

Vera dipl. ing. -

Zagreba, osigura mlijeka za svako dijete i to svaki dan, Hrvatska mljekarska udruga primila je s posebnim zadovoljstvom. A kako i ne bi kad se zna da se upravo Hrvatska mljekarska udruga duže vrijeme zalaže za potrošnju mlijeka u prehrani ljudi svih životnih dobi, a ponajprije djece i mladeži. Isto tako, naša Udruga putem svojih glasila "Mljekarski list" i "Mljekarstvo" redovito objavljuje edukativne tekstove na temu potrošnje mlijeka te prigodnim tekstovima, letcima i brošurama obilježava "Svjetski dan školskog mlijeka" i "Svjetski dan mlijeka" koji se u svijetu slavi 1. lipnja.

O važnosti mlijeka i proizvoda u prehrani svih, s posebnim naglaskom na prehranu djece i mladeži te o obroka u škole, govorila je predsjednica Hrvatske mljekarske udruge i naglasila da se dobre prehrambene navike od najranije dobi, a veliku ulogu u "prehrambenom odgoju" djece pružaju svojim dobrim primjerom ponajprije roditelji, zatim osnovne škole kroz edukaciju o pravilnoj prehrani te dodatne informacije o važl}osti obroka. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) iznosi zanimljiv podatak: mlijeka ili jogurta zadovoljava 50 - 75 %

potreba za kalcijem za organizam djeteta (ovisno o dobi) te petinu potreba za

U svakom mlijeko je visoko nutritivan i nadasve zdrav napitak za djecu, ali postoji opravdana bojazan da je konzumacija mlijeka ugrožena utjecajem vrlo agresivnih promotivnih aktivnosti i napitaka, te instant i fast-food hrane, koja se nudi u školama putem automata, što može dovesti do pada potrošnje mlijeka u obrocima školske djece.

U segmentu proizvodnje i prerade mlijeka u proizvode postignuti su izuzetno dobri rezultati, pa slobodno možemo da Hivatska sa svojim kvalitetnim proizvodima može ravnopravno stati "rameuz rame"najrazvijenijim zemljama Europe. Zadnjih godina se mnogo u dostizanju ekstra klase mlijeka proizvedenog na našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, odnosno farmama. To je glavni preduvjet za proizvodnju kvalitetnog proizvoda jer samo od dobre sirovine (u ovom mlijeka) je proizvesti kvalitetan proizvod. Dakle, hrvatski farmeri proizvode kvalitetno mlijeko, prema standardima EU, kako se od njih traži. Mljekarska industrija - mljekare to mlijeko u kvalitetne proizvode, prema standardima EU.

A što je s potrošnjom tih kvalitetnih proizvoda, prema standardima i modelu EU? Da, upravo tu vidimo problem - veliki problem. Problem koji moramo svi zajedno rješavati i to brzo. Pritom mislimo na roditelje, nastavnike u školama, resorna ministarstva, odnosno vladu RH. potporu mljekarske industrije i

farmera koji bi trebali svoj interes u potrošnji mlijeka i proizvoda.

O izuzetnoj važnosti mlijeka u prehrani u svim razdobljima njegova života napisani su mnogi znanstveni i radovi, a mnogobrojne studije i rasprave održane su na temu važnosti mlijeka u prehrani. No, mnogim spoznajama da je MLIJEKO najsavršenija prirodna hrana te najcjelovitiji prehrambeni proizvod koji je u nekim stadijima života zapravo nezamjenjiv, potrošnja mlijeka u Hrvatskojgeneralno - još je uvijek na vrlo niskoj razini. Osobito brine da je vrlo niska potrošnja mlijeka djece i osnovnoškolskog uzrasta. 1 toj problematici je mljekarska struka posvetila veliku pažnju na da su naši znanstvenici i iz mljekarstva putem mnogobrojnih istraživanja potvrdili izuzetno nisku potrošnju mlijeka i proizvoda u školama.

Sve naše dosadašnje akcije bile su usmjerene na edukaciju i poticanje ponajprije školske djece,

Ml/ekarski list 06/2007.

HUMANITARNA

ali i osoba svih uzrasta, da konzumiraju mlijeko i proizvode. Te su akcije, usmjerene i na podizanje svijesti javnosti o važnosti kvalitetne prehrane u školama u kojima bi obroci trebali biti neizostavni dio svakodnevne ponude.

u vidu svu problematiku oko niske potrošnje mlijeka, s posebnim zadovoljstvom smo prihvatili poziv Foruma žena SDP-a Zagreba da potaknemo širu društvenu zajednicu na aktivnosti usmjerene prema postupnom obroka u škole. Posebno nas veseli da je Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport prepoznao važnost naše inicijative i donio odluku o mlijeka za svako dijete u svim osnovnim školama grada Zagreba. Ovaj projekt zaživjeti upravo u vrijeme obilježavanja "8. svjetskog dana školskog mlijeka" (26. rujna), prema uzoru na mnogobrojne zemlje Europe i Svijeta koje punih 7 godina uz moralnu i materijalnu potporu svojih Vlada obilježavaju Svjetski dan školskog mlijeka.

besplatnog obroka u škole u mnogobrojnim zemljama svijeta je svakodnevna praksa. Nadajmo se da ideja besplatnog obroka u škole zaživjeti i kod nas i da mlijeka postati svakodnevnica za svako školsko dijete diljem naše domovine.

Forumu žena SDP-a Zagreba koje nisu žalile ni truda niti vremena pripremiti i organizirati ovu akciju na veliko zadovoljstvo prisutnih na SRC Klaka, kojih je bilo zaista mnogo. Djeca su bila u prvom planu, ponajprije i osnovnoškolska djeca, koja su došla u pratnji svojih roditelja, odgajatelja, a sreli smo i mnogobrojne ravnatelje i škola. Bilo je doista veselo, pjevalo se i plesalo, a kako i ne bi kad su

sudionici pored mnogobrojnih i osnovnih škola, bili: zbor "Loptice", Vladimir Zec, Narodno Dubrava, Centar za kulturu Sesvete, Kulturnodruštva, zajednica kulture, Zrasavez R. Perešina, Klub mladih Dubrava i Zrakoplovni klub Aerotika. Posebna gužva stvorila se oko stolova s tombolom, što je i razumljivo jer je svaki broj dobivao nagradu. Mnogobrojni sponzori donirali su svoje proizvode koji su bili zapakirani u tombole. Bilo je tu svega - od sokova, slatkiša do Prihod od oko 700 tombola (a sve su bile rasprodane) tradicionalno je s ljubavlju dodijeljen Centru za autizam u Zagrebu.

Gost bilo je Hrvatsko društvo za osteoporozu, koje je imalo pune ruke posla obzirom su svi sudionici imali izmjeriti mineralnu kostiju i to - besplatno. U akciju se i mljekara Dukat d.d. koja je donirala svoje proizvode koji se upravo koriste za prevenciju od bolesti osteoporoze. U svakom bilo je ugodno provesti jedno nedjeljno prijepodne se s ljudima otvorena srca koji su bili spremni dati svoj mali prilog djeci Centra za autizam, a za uzvrat ne dobiti ništa materijalno. Dobili su znatno više od toga - dobili su jedan iskreni osmjeh djeteta, osmjeh koji govori više od svake a

Slika govori i više od s usana

"No milk today - Danas za mene nema mlijeka". Razmislimo o težini tih sjetimo se svih humanitarnih akcija u svijetu je misao vodilja POMOC GLADNOJ DJECI. u svakom smislu te materijalna i duhovna. Materijalna kroz prikupljanje osnovnih potreba - HRANE,a duhovna kroz PLEMENITOST I

Upravo se tim djelima i mislima vodimo svakodnevno, osobito povodom obilježavanja DANA MLIJEKA-svjetskog, školskog I u Hrvatskoj smo obilježavati ove dane, postupno obrok u škole. I onda, kad to postane svakodnevica svakom našem školskom djetetu diljem cijele naše domovine, nemojmo ni onda zaboraviti i izbrisati iz pogled i ove male kojoj možda nikad biti nijedna mlijeka niti ispunjena nijedna mala želja ...

E. dePiennesbb,Vrbovec Snažni, Izdržljivi, Pouzdani... OIBELARUS

KREDITIDO 1OGODINA BEZ I JAMACA!

Traktori aaBELARU! od 81 KS do 212 KS

U ponudi:prikolice,balirke, bala, prikolice i za gnoj, cisterneza gnoj, i sakuplja sijena, gruberi, plugovi, prskalice, rotacione kosilice, prednji i stražnji utovarivai mehanizacijaza sadnju krumpira, itd

Budite slobodni kontaktirati nas: Jurval d.o.o., Vrbovec, Eugena de Ptennesbb, ProdaJa:01/2791-82 Servis I rezervni dijelovi: 01/2729-900;fax: 01/2792-035;e-mall: jurval@jurval.hr;Oaljek, Sv. L. B. Mandi 239 ); tel: 031/281-181;tel/fax:0311281 - 182; e-mail:jurval.osijek@jurval.hr:web: www.jurval.hr

OSNOVNOŠKOLCI

POŽEŠTINE POSJETILI

U suradnji Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Požeško-slavonske županije, Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine, Mljekare 11Biz11 iz Buka i Osnovne škole

Julija Kempfa iz Požege organiziran je jednodnevni izlet za SS-ero djece iz dva razreda Osnovne škole.

OBITELJSKOGOSPODARSTVO

TomislavMike( dipl. ing.

MATE I MLJEKARU"BIZ"

Ekskurzija je bila usmjerena na posjet jednom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koje se bavi proizvodnjom mlijeka i mljekari koja mlijeko. Ovakve ekskurzije organiziraju drugu godinu.

Za posjet farmi je odabrano uzorno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Mate iz Poloja koje posjeduje stotinjak grla simentalske pasmine, od je 55 muznih krava, a ostalo su junice i telad, te nekoliko junadi u tovu. Za djece ovo je bio izuzetan doživljaj i prvi doticaj s životinjama, pogotovo kravama koje se na ovom gospodarstvu drže slobodno u prostoru na paši. Mnoga djeca su uz pažnju ljubaznog mogla i direktno u kontakt sa životinjama što ih je osobito radovalo. nas je, uz informaciju o svom gospodarstvom koje ima 7 poveo u obilazak farme. Djeca, i njihove neposredno su mogla vidjeti gdje i kako se proizvodi mlijeko na našim gospodarstvima, koliko truda zahtijeva hranidba, držanje i smještaj krava, mužnja i održavanje higijene mužnje.

Djeca su sa zanimanjem pratila cijelu ovu proizvodnju, pokazala (za svoju dob) dosta znanja i želje da saznaju više, pa su svojim pitanjima

samog svoje ali i savjetnika. Pitanja su se odnosila na cjelodnevni rad bez godišnjeg odmora, na cijene kao i proizvodnje. Imali smo priliku kušati svježe mlijeko, u izvornom obliku kao i štrudle.

Posjet Mljekari"BIZ"

Mljekare "BIZ"bio je vlasnik Božo Bošnjak i tehnolog mljekare Goran Zagrajšek. Upoznati smo s mljekare i proizvodima kojima se ta mljekara danas ponosi. Tehnolog nas je

proveo kroz mljekaru i ukratko opisao put kojim mlijeko prolazi od sabirne cisterne pa sve do finalnog proizvoda. Sve je to organizirano kvalitetno i djeca su sa zanimanjem pratila cijelokupni tehnološki proces i povezala mlijeka proizvedenog na imanju kao i prerade mlijeka u ovoj mljekari. Ostvarena je svrha posjeta; djeca su bolje upoznala prostor u kojem žive i sve njegove vrijednosti, a posebno vrijedne ljude koji na svojim gospodarstvima proizvode

veterinarskamreta

www..vetnet.hr

Predstavlja prvi put u HrvatsJmj:"

Porta!iC

Digitalni somatskih stanica

gubici u proizvodnji mlijeka nastaju zbog mastitisa, a poglavito zbog mastitisa koji je dokazati jedino laboratorijskim pretragama, rezultate nerijetka predugo. Svi znamo da se krave moraju izdvojiti i odmah terapirati. Ali, kako brzo i prepoznati krave? Kako uštedjeti dragocjeno vrijeme i novac? Kako da se mastitis (koji još uvijek možemo jeftino riješiti) pretvori u manifestnu bolest ( rješavanje je neizvjesno i košta daleko više). Kako održati nivo profita, ako se smanji cijena mlijeka i poskupe troškovi hrane? Kako ostati konkurentan i ispred drugih?

Odgovor je jednostavan: ustrojiti efikasan menadžment stada i koristiti najnovija sredstva provjerena u razvijenim zemljama. Jedno od efikasnih, cjenovna i vrlo zahvalnih je PORTA SCC somatskih stanica.

Broj somatskih stanica

SKUPNI UZORAK ( iz laktofriza )

Mastitis ima cijelo stado

> 80% krava u stadu ima mastitis

Oko 15% krava u stadu ima mastitis

Vjerovatno 5% krava u stadu ima mastitis

UZORAK ( 1 muzna krava ) mastitis mastitis

Vjerojatan mastitis ( vrijednost)

Zdrava

Kada se dobiju rezultati, može se odmah pristupiti terapiji i odvajanju životinja. znamo što nam se u stadu i to znamo ODMAH!

• PORTA SCC je vrlo jednostavan za upotrebu. Sastoji se od trakice za baždarenje, pipete, testne trakice i test otopine.

• Pogodan.

• Kvantitativan.

• Brzo prezentira rezultat.

• Lagan za upotrebu.

• Razumne cijene.

• Malog ulaganja.

Najbolji rezultati se postižu na farmama koje imaju menadžment stada. Aparat i testne kitove je u Veterinarskoj Mreži d.o.o. 01/6594-700, 01/6594-705

POVIJEST JE

V UCITELJICA

ZNANJA!

I danas, svi se složiti, obrok trebao bi biti u svakoj školi, u svakom ali i u svakom automatu za instant-hranu, jer nevjerojatno je da se djeci gazirana s dodatcima raznih umjetnih aroma i sladila, a da kvalitetni proizvodi ostaju izvan te Ovaj nam daje za pravo da i dalje apeliramo na sve one koji mogu direktno djeci da do najbolje hrane - mlijeka i proizvoda. 1931. godina - da se malo prisjetimo povijesti - pa to je 76 godina unatrag! To da se preko sedam borimo dokazati važnost mlijeka u svakodnevnoj prehrani, kako djece, tako i odraslih. Nadamo se da nam trebati još 76 godina da to i dokažemo. Nadamo se da senzibilizirati javnost nam podrška itekako trebati, te uz fakulteta i javnih ustanova kojima je dužnost briga o zdravoj prehrani, uspjeti nagovoriti vodstva u školama da ponude djeci obrok. I ova godina biti obilježena djelovanjem u smjeru promocije mlijeka kao najboljeg obroka djeci u školama. Hrvatska mljekarska udruga podržat i inicirati akcije ovakvog tipa. Hrvatske mljekarske udruge su priznati mljekarski i svakako argumentirano i s osnovanim tvrdnjama braniti važnost i neprikosnovenost mlijeka kao namirnice koja, osim što ima hranidbena, ima i terapeutska

Mljekarski list iz davne 1931. godine može se mnogo aktualnih o mlijeka u školski obrok.

Pisani materijali su dobra osnova, ali i dokaz, da su i u povijesti mnogi spoznali važnost mlijeka u obroku djece.

mlijeka školskoj djecif

Osobito je važno, da nam se mladež na potrošnju mlijeka i trebalo bi da se ovome pitanju obrati pažnja. Ne bi smjelo da bude škole, gdje ne bi djeca za vrijeme odmora dobivala po jednu dobrog, zdravog mlijeka. I premda se ovo u mnogim naprednim zemljama uvelo i premda su i roditelji i nadležne školske vlasti da je ta mlijeka od velike i neprocjenjive koristi, ipak se ponekada mišljenja, da to može nepovoljno da na apetit djece kod

Ne da govorimo o tome, da imade u gradovima masa siromašne djece koja dolaze u školu bez zajutraka i koja bi radosno pozdravila da u školi dobiju mlijeka. Mi treba ovdje samo da razmotrimo pitanje, škodi li ova mlijeka apetitu za

Vrlo je interesantno, dan-a tome polju imademo danas novi, egzaktni pokus, koji je miss Gladys Stillman, asistent univerze u Chicagu i o nam javlja

«The Milk DealeP. Kako to umiju da rade, izvodio se taj pokus sa velikom, rigoroznom i ustanovila se množina kalorija, koju je svako dijete pojelo. se studijem ustanovilo, da je množina, koju su djeca kod pojela, iznosila 354 kalorije. Poslije dvije nedjelje, kada su djeca svako prije podne za vrijeme odmora dobivala po mlijeka, porasla je množina kalorija kod na 465 kalorija, poraslaje dakle za 31 posto.

Kako se išlo za tim, da se konstatuje, kvari li mlijeko apetit djece kod davala se poslije 10,30 i u 11 sati prije podne.

Protivno svakom porastao je konzum kalorija kod na 506, dakle ukupno za 43 posto od kontrolnoga perioda.

Osim toga se vagalo redovito svako pojedino dijete sa namjerom, da se konstatuje, da li uzimanje kalorija djeluje na težinu, pa se je vidjelo, da su porasti u težini bili do 121 posto preko porasta.

Rezultati ovog interesantnog i ogleda jasno pokazuju, da djeca, koja u školi dobivaju po mlijeka, bolje i sa apetitom.

je važno zabilježiti, da se sada u Švicarskoj daje mnogo mlijeka i aktivnoj vojsci i to u papirnatim bocama.

Dajte djeci u školama mlijeka!

Zoran dipl. ing.-

LIJEP POZDRAV

IZ LIVNA

Tada, na samom nismo znali skoro ništa o kravama, no jednog dana muž je došao i donio stari Mljekarski list. Ni danas ne znam kako je došao do njega, ali tada su se nama otvorile Od smo razmišljali od svih, ali nam je trebalo "nešto" što nam potvrditi da smo u pravu i što nas dalje voditi - to je bio taj Mljekarski list. Nazvali smo rodbinu koja je pobjegla sa zemlje u Zagreb i molili ih da nas, ako mogu, pretplate na Mljekarski list. Od kad je List stizati na našu adresu, su nam se slagati kockice i krenuli smo naprijed. Krenuli smo s dvije krave - nismo znali ni pasminu krava, a sada imamo 1O muznih krava, 4 steone junice i 4 male junice. Nismo imali strojeve, nismo imali ništa zasijano - samo zapuštane livade. vama sve se promjenilo. Srušili smo predrasude naših ljudi: "To ništa ne valja, pa te krave koje daju puno mlijeka isto ne valjaju, pa ko je vidio orati njivu i saditi DTS u 8. mjesecu i skidati otkos u 11 mjesecu". Uz vaših savjeta dokazali smo da se i kod nas na malim gospodarstvima mogu uzgajati dobre krave. Još jednom zahvaljujem svima u Mljekarskom listu, a osobito gospodinu jer moj muž je jednostavno oduševljen njegovim pisanjem o malim gospodarstvima i nada se da ga jednog dana upoznati. HVAIA!

Želimo zahvaliti Mljekarskom listu, a posebno

gospodinu jer uz vas smo mnogo Mi smo mlada obitelj koja se prije tri godine baviti proizvodnjom mljeka.

Mlj'ekarski list 06/2007.

Slika 1: Savjeti iz Mljekarskog lista pomoglisu obitelji iz Livna da proizvodnjumlijeka doveduna zavidnu razinu

Slika 2: Mlada obitelj svoju vidi u proizvodnjimlijeka

KAMONAKONOSNOVNE

ŠKOLE I KAKODO PRAVOGZANIMANJA

- Mr. se. FranjoMarek, ravnateljškole

Najdulje ostaje u školovanje u srednjoj školi.

Izbor srednje škole vrlo je važna odluka, jer znanja u srednjoj školi trebaju poslužiti, barem kao osnova za bavljenje pravim zanimanjem, a je to i opredjeljenje za struku u kojoj ostaje cijeli svoj radni vijek.

Zato je vrlo važno izabrati koje voli i u kojemu može raditi i sredstva za željeni životni standard. Srednja gospodarska škola u Križevcima 147 godina školuje polaznike za zanimanja u poljoprivredi; od prvih obrazuje srednjoškolce za veterinarstvo, a 2002. i 2006. godine školovan je i prvi naraštaj MLJEKARSKOG TEHNIOvaj obrazovni profil upisivat i sada. To je jedini obrazovni profil u mljekarstvu, traje godine, a realizira se samo u Srednjoj gospodarskoj školi u Križevcima.

Ovaj obrazovni profil školuje za proizvodnju i preradu mlijeka, te obrazuje mlade ke za široko radno preduvjete za djelotvorno samozapošljavanje, zapošljavanje u tvornicama ili pak nastavak školovanja na fakultetima i visokim

Nastava se realizira prema nastavnom planu:

Bez obzira na stare dokazane i narodne izreke u vezi stjecanja znanja iz kojima se netko želi baviti i danas je aktualna da mladi ljudi najlakše, najdjelotvornije i najjeftinije znanja redovitim školovanjem.

DIO PROGRAMA

R.br. dio programa 1.razr. 2. razr. 3. razr. 1 4. razr. Ukupno l. Hrvatskijezik

2. Stranijezik

3. Povijest

4. Geografija

5. Tjelesnai zdravstvenakult.

6. Politikai gospodarstvo

7. Etika/Vjeronauk

8. Matematika

9. Fizika

10. Kemija

11. Biolo1!iia

POSEBNI DIO PROGRAMA

13. Osnove

14. Proizvodnjamlijeka

15. Osnovemliekarstva

16. Mliekarskistrojevii

17. Mljekarskamikrobiologija

18. Proizvodnjakonzum.i

fermentiranihmi. oroizvoda 19. Sirarstvo

20. Maslarstvo

21. Proizv.sladoleda i d.m.o.

22. Laboratoriiskeanalize

23. Tržište

24. Obveznaizbornanastava

25.

NAPOMENA:Obvezna izborna nastava je izbor iz Proizvodnja krmnog bilja, Ekološka poljoprivreda, Mjerenje, regulacija i automatika, Tehnologija obrade otpadnih voda, Nusproizvodi mljekarske industrije, Aditivi, dodatci i ambalaža u mljekarskoj industriji.

Okvirni nastavni program su izradili nastavnici mljekarske struke u srednjoj školi, nastavnici mljekarstva s poljoprivrednog, veterinarskog i

prehrambeno-tehnološkog fakulteta, te mljekara uz kontinuiranu svekoliku suradnju Hrvatske mljekarske udruge.

imiKS zavisokuproizvodnju.mlUeka 1aobrozdrav~ekrava

Školovanjem zanimanje mljekarskog

Teoretska nastava iz zovnih i struke te dio vježbi i nastave realizira se u školi, a za koja su potrebni usko specijalizirani i oprema (mljekarska mikrobiologija, neke kemijske analize) realiziraju u Veterinarskom zavodu Križevci i Visokom gospodarskom u Križevcima.

Za potrebe vježbi i nastave škola koristi svoju školsku ekonomiju u su sastavu (uz ratarski, vrtlarski i strojarski) govedarski i mljekarski praktikum.

U govedarskom praktikumu, u prvom i drugom razredu, znanja iz proizvodnje mlijeka. Kapacitet praktikuma je 30 krava i ženski rasplodni pomladak (ukupno oko 60 grla). Koristi se objekt za slobodno držanje goveda na punom podu 2000. godine i objekt za držanje goveda na vezu (izgnojavanje putem rešetkastog

poda) 1975. a adaptiran i rekonstruirao 2006. U sastavu navedenih objekata su svi potrebni sadržaji (izmuzište, mljekara, garderobe, sanitarni vježbaonica, sjenik, silos, gnojište, i jame i dr.). proizvodnja mlijeka po kravi je iznad 20 L dnevno svih 365 dana u godini.

U mljekarskom praktikumu prema naputcima i pod nadzorom svojih nastavnika, svaki dan prerade 300 litara mlijeka iz govedarskog praktikuma u svježi sir, kiselo vrhnje, maslac ili polutvrdi sir gaudu. Posljednja faza u procesu rada je prodaja mljekarskih proizvoda nastalih procesom obuke a vrši se u sastavu mljekarskog praktikuma. nastava je organizirana u malim skupinama (2 - 6 pod direktnim vodstvom nastavnika ili suradnika u nastavi). Takav rad stjecanje

maksimalnih znanja potrebnih za rad u proizvodnji i preradi mlijeka. Zato smo slobodni svratiti pozornost svih zainteresiranih njihovih roditelja, vlasnika preradbenih mljekarskih jedinica i drugih) na Srednju gospodarsku školu u Križevcima i školovanja za zanimanje

MLJEKARSKI ili neko drugo zanimanje (poljoprivredni poljoprivredni tehnifitofarmaceut, poljoprivredni vrtlar, veterinarski tehnipoljoprivredne mehanizacije i poljoprivredni gospodarstvenik), koje se realizira u ovoj školi.

U neposrednoj blizini Srednje gospodarske škole Križevci (tel: 048/682-614) je dom Križevci (048/681-067) i Visoko gospodarsko u Križevcima (tel: 048/279-180) strukovni studij za obrazovna u poljoprivredi, na kojemu svršeni polaznici obrazovnih profila iz Srednje gospodarske škole Križevci mogu nastaviti školovanje.

Ako naša škola može zadovoljiti vaše potrebe za stjecanjem srednjoškolskog obrazovanja, vas na upisu u prvi razred za školsku 2007./08. godinu, koji biti organiziran srpnja u isto vrijeme i pod istim uvjetima kao i drugi upisi u srednje škole Republike Hrvatske. Prošle 2006. g. zanimanje MLJEKARSKI stekla je prva generacija polaznika koja je svladala sva potrebna znanja i vještine za tu struku. Želimo im mnogo uspjeha u poslu, a generacijama želimo uspješno svladavanje programa.

Hst 06/2007.

BOMI - agro d.o.o.

Pl)~ t4kudvo u

~4CU {,~- ~hju-nica

~~t,m ~ixAxuta&ffna,, nif~{,·~~~-

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno:

• savjetovanje u ishrani

• kompjuterske recepture za smjese

• izradu balansiranog obroka

MALI POSJEDI i proizvodnjamlijeka

I

Mr. se.

"Dani travnjaka 2007 ." - analiza dosadašnjeg razvoja - okrupnjavanje posjeda i broja krava na grada Koprivnice

Na grada Koprivnice za ovogodišnje "Dane travnjaka" napravili smo za najuspješnije koji se bave držanjem krava, proizvodnjom mlijeka, i uzgojem rasplodnih junica, analizu okrupnjavanja posjeda i broja krava od 2000. do 2007. Ujedno smo predložili daljnji razvoj, odnosno broja krava i proizvodnje mlijeka do 2010.2012. godine. Još uvijek je napraviti analizu i predložiti program daljnjeg razvoja za svako OPG koje se bavi govedarstvom i proizvodnjom mlijeka. Za govedarstvo i proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj - u sklopu Upisnika, Strategije razvoja i Operativnog programa razvoja - napravljen je, nažalost, propust broja OPG-a koja imaju perspektivu opstanka u ovoj proizvodnji i eventualne daljnjeg razvoja. Ove ne mogu se razmatrati bez osnovne analize stanja svakog OPG-a. Što treba u osnovnu analizu OPG-a u proizvodnji mlijeka? Nabrojat to redom kako to radi vaš terenski agronom. 1. Struktura obitelji. Kada je "Upisnik" u upisnik nisu upisivana malodobna djeca - potencijalni farmeri, kao ni planirano usmjeravanje u srednju poljoprivrednu školu. Držim daje i na ovo

I

trebalo dati poticaje, smanjivanje broja krava i što se možda i na gospodarstvu.

u odnosu na bilo koji drugi 4. Sjetvena struktura. Sjetvena poticaj. struktura govori o proizvodnji

2. Struktura posjeda. Vlastita zemlja voluminozne krme, odnosno o + zemlja u zakupu. U Upisnik nije omjeru raspoloživih površina i posebno upisana broja krava+ ženski pomladak. - gospodarskog dvorišta Neki hrvatski savjeniti procjena njenog tuju, uz krave i ženski pomladak na proširivanja, obzirom na izumi- malom i srednje velikom OPG-u, ranje pojedinih držanje i tov muške teladi i junadi. Planove uvijek treba raditi Osobno držim da je ovo pogrešno. najmanje 10 godina unaprijed. Na malom i srednje velikom

3. Struktura stada. Broj krava + gospodarstvu proizvodnja mlijeka junice + mlade junice. nosi novac svaki mjesec, a proizvodgodina nam nja voluminozne krme nije niti može ukazuje na stanje prije i stanje biti dovoljno velika za maksimalno sada, na postupno ili broja krava i uzgoj

Tablica 1: Struktura posjeda: brojkrava (Koprivnica)

R. I God. sprema

1>osieda : broikrava Prezime i ime 2000. Br. 2007. Br.kr.+ br.

I. Z. 1962. SVŠ 2. VišakK. 1977. 8

3. J. 1968. SPŠ 4. 1947. SPŠ

5. ž. 1952. 8 6. Z. 1965. 8

7. S. 1958. SSSš.i mes. 8. N. 1979. SPŠ

9. PokosI. 1956. SSSstbr. 10. 1949. 8

11. 1984.I SVŠ,VGŠ

12. 1975. 8

13. V. 1966. 8

14. BalaškoZ. 1959. 8

15. 1947. SSSupr. 16. HlevnjakM. 1977. SSSa.m.

17. BenkoT. 1957. SSSfrizerka Ukupno:

vl. z. = vlastita zemlja, u jutrima z. = zemlja u zakupu, u jutrima.

br. kr. = broj krava br. j. = junice

ml. j. = mlade junice

junica. Na kraju, ovo su potpuno dvije i odvojene proizvodnje i po organizaciji i po tehnologiji.

Nakon osnovne analize slijedi prijedlog programa razvoja. Osnova je u omjeru raspoloživih poljoprivrednih površina prema broju krava i junica uzrasta. I žensko tele od je mlada junica.

Daljnji razvoj je neizbježan za sva gospodarstva u proizvodnji mlijeka. Okrupnjavanje posjeda iz godine u godinu je neminovno i nezaustavljivo kupovanjem zemlje ili uzimanjem zemlje u zakup. izumiru ili postaju a s velikog broja OPG-a mladež, ako je ima, odlazi u grad trbuhom za kruhom. Ipak, sve više mladih vidi svoje radno mjesto na svom posjedu u proizvodnji mlijeka.

Na grada Koprivnice uglavnom su razdvojene proizvodnja mlijeka i uzgoj junica od tova muške teladi i junadi. mlijeka prodaju mušku telad (prevedenu na zamjenicu s 2 do 3 tjedna starosti) koji dalje nastavljaju s tovom. Ovakva telad je najjeftinija i najmanje na ukupne troškove tova.

Tu je i prikaz kako se to radi na Koprivnice.

Broj jutara ili hektara zemlje u obradi, vlastite + zakup na nekom OPG-u diktira broj krava i proizvodnje mlijeka. Ovo je osnova kako od malog posjeda i male proizvodnje mlijeka stvoriti posjed.

Jedan od problema postupnog broja krava na nekom OPG-u je staja i proširenja staje. O tome u

Tablica2: Brojnostanje muznih krava i ženskogpodmlatka na 17 OPG-a 2000. 1 2007. i plan za 2010. (2012.}

Godina Krave junice Mlade junice 2000. 130 2007. 268 68 123 2010. 538 (2012.)

Tablica3: Plan brojakrava do 2010. -2012. (struktura posjeda: brojkrava 1 Koprivnica) R. God. , Prezime i ime vi. Krave+ PLAN br. sprema

z. 1. 1962.

2. VišakK. 1977. 8

3. J. 1968.

M. 1947. SPŠ

Ž. 1952.

Z. 1965.

S. 1958. SSS š. i

9. Pokos I. 1956. SSS st.br.

1949.

11. R. 1984. SVŠ

12. 1975. 8

13. V. 1966. 8

14. Balaško Z. 1959.

15. M. 1947. SSS

16. HlevnjakM. 1977. SSS a.m.

17. BenkoT. 1957. SSS frizerka

Ukupno:

Tablica4: Struktura posjeda: tovjunadi (Koprivnica)

R. Prezime i Godina

br. Ime sprema

i

1. 1962. SSS-autom. 25 5 30

Ranko

2. 1959. SSS-elektro 13 o

Miroslav teh.+VGŠ 3. 1973. 8

Nenad 4. 1959.

Marijan

Vinko

Mljekarski list 06/2007.

1963. SPŠ

Neven 7. 1965.

Davor

8. Piljak 1966.

Zdravko

9. 1971. SSS-elekt teh. 9

Kristinko

VII STOCARSKA

IZLOŽBA

Dana 05. svibnja 2007. godine održana je Sedma

županiji u sklopu "Dana

Poljoprivrednisajam- Danitravnjaka

Na Izložbi je predstavljena pet kolekcija iz govedarstva s ukupno 25grla.

Sva izložbena grla su diplomom Hrvatskog centra koje je ravnatelj HSC Franjo Poljak, dipl. ing., te brojnim i naturalnim nagradama sponzora Izložbe.

su:

službe Havatskog

centra.

1. !van Sv. I. Žabno, za junicu simentalske pasmine PEGYŽb. 7100849874, oteljenu 23.08.2005., kojoj je majka max. imala u prvoj laktaciji Slika 1: !van dobioje nagraduza najboljujunicusimentalskepasmine - 5 612 kg mlijeka.

2. !van za prvotelku simentalske pasmine MONY Žb. 8100512865, oteljenu 11.04.2004., kojaje u prvoj kontroli proizvela 22,6 kg mlijeka.

3. !van Sv. I. Žabno, za kravu simentalske pasmine MACAŽb.0006048559, oteljenu 13.03.2001., koja je max. mlijeimala u laktaciji - 6 240 kg mlijeka s 4,5 %m. m. i 3,5 %proteina.

4. Dragutin Beštek, za kravu u k-olekcijibikovskih majki simentalske pasmine GACKA Žb.

Slika 2: Ravnatelj HSC-a FranjoPoljak, dipl. ing. nagradu Ivanu za najboljuprvotelku simentalskepasmine

1100877518, oteljenu 12.07. 2003., koja je max. imala u prvoj laktaciji - 6 491kg mlijeka s 4,0 % m. m. i 3,2 % proteina.

5. Damir Hudovljani, za prvotelku holstein pasmine NIKI Žb. 5100332507, oteljenu 15.08.2004., koja je u prvoj kontroli proizvela 29,8 kg mlijeka s 3,3 % m. m. i 3, 1 % proteina.

Dragutinu Beštek, Sv. I. Žabno, uz brojne nagrade, diplomu HSC-a je ravnatelj Franjo Poljak, a šampionsko zvono ministra g. Stjepan i g.Josip

župan

županije za šampionsko grlo Izložbe DIANA Žb. 7100502270. Diana je oteljena 09.05.2002., a max. imala je prvoj laktaciji - 7 780 kg mlijeka, 4,8%m. m. i 3,3%proteina.

Na Izložbi je predstavljena i krava simentalske pasmine sa životnom proizvodnjom. To je ŠARA Žb. 008004161 O koja je otelila dvanaest teladi od kojih su 4 muška i 8 ženskih Gedno bližnjenje). Max. imala je u osmoj laktaciji -6 742 kg mlijeka s 3,7%m. m. i 3,4% proteina.

Na Izložbi je izložena pet ženskih teladi (po biku Štit Hb 7667) i krava s teletom pasmine slavonskosrijemski podolac koja je u vlasništvu Centra za reprodukciju u d.o.o. Poštovani pozivamo vas da prisustvujete izložbama koje se održati prema rasporedu Hrvatskog centra u mjesecima koji slijede (str. Ml.fekarski list 06/2007.

Slika 3: Vesna dipl. ing. je nagraduDamiru za najboljuprvotelkuholsteinpasmine

Slika 4: Predstavnicinadležnih instituc1/a su šampionsko zvonoDragutinuBešteku

Slika 5: Nagrada za životnu proizvodnju- ova krava otelilaje 12 teladi

SIMENTALSKIBIKOVI IZRAŽENIHTOVNIH OSOBINA

Simentalska pasmina je kombinirana pasmina goveda namijenjena proizvodnji mlijeka i mesa. Ova je pasmina u Hrvatskoj zastupljena sa 73 %u ukupnoj populaciji goveda te je najmnogobrojnija i gospodarski

- Mr. se. lvanka - pasmina. Ovu pasminu odlikuje dobra visok sadržaj proteina i masti u mlijeku.

Uz komponentu simentalska pasmina posjeduje genetsku osnovu za tovna proizvodna svojstva tako da se postiže visok dnevni prirast, dobre tovne i klaoniosobine. U uzgoju, u odnosu na druge pasmine, ima relativno manji postotak remonta.

Proizvodnja mesa i prirast bikova prati se testiranjem proizvodnje njihovih sinova - potomaka. Telad simentalske pasmine u intenzivnom tovu do 150 kg ostvaruje dnevni

prirast od 1 400 grama, a u produženom tovu do 200 - 300 kg prirast se od 1 200 do 1 300 g. Mladi od 12 mjeseci u tovu postižu težinu od 450 do 500 kg, s dnevnim prirastom od 1 100 do 1 200 grama. Za kilogram prirasta utrošak hrane iznosi 600 - 700 grama probavljivih i 6,0 do 7,0 hranidbenih jedinica. Za sve starosne tovne kategorije randman iznosi 58 - 60 %.

Bikovi Centra za reprodukciju u Hrvatske

Uz korištenja uvoznih bikova koji u genetskom

1. RAMBOK-622 HB 7528 (ROLO- RALBO- RADI)

Oteljen: 25.03.2001.

Otac: ROLO je bik, bio je bikovski otac 1999./2000.

Rambo K-622 Hb 7528 u proizvodnji sperme je od 10.05.2002.

Visina grebena: 156 cm

Težina: 1 399 kg

Rezultati testova (2/2007. god.)

bika su

GZW: 106 99 %, MW: 11O 99 %,FW: 10599%

Majka: FARMA.DO 72034633 (HAXAIA-HAXON)

U 8 laktacija Farma je proizvela 5 893 kg mlijeka s 3,96 % masti i ukupno 235 kg masti. Mlijeko sadrži 3,29 % proteina uz ukupnu proizvodnju proteina od 198 kg. U maksimalnoj 5. laktaciji proizvela je 7 691 kg mlijeka, s 4,05 % m. m. (ukupno 312 kg) te 3,25 % proteina (ukupno 250 kg).

Test osjemenjivanja: izvršenje tijekom travnja i svibnja 2003. godine.

Progeni test na meso: U progenom testu na meso prema CC metodi) 8 sinova imalo je dnevni prirast 1 560 g udjelom od 58,67 %; hladm randman klanja 61,78 %. RUV na meso je 106, 17 što da je za 6, 17 %pozitivno odstupanje od naše simentalske populacije. Testiranje prema BLUPAnimal

profilu imaju udio i hol-

štajn pasmine, uzgajaju se bikovi tipa "nježnijeg simentalca" koji sve više postaju kao tip simentalca. na terenu je sve interes za "pravog" simentalca s izrazitim dvojnim osobinama za tovnost i za mlijeko. Centar za reprodukciju u Hrvatske posjeduje bikove proizvedene kod nas prema Uzgojnom programu govedarstva Republike Hrvatske koji imaju izraženije tovne komponente. Ovi bikovi, uz visok genetski potencijal za osobine tovnosti, imaju i visok genetski potecijal na

modelu (13 sinova) ostvarilo je neto prirast (gram/dan) + 18,53, a standardizirana UV iznosi 105,40; UVklaseje + 0,08, a standardizirana uzgojna vrijednost za klasu iznosi 109,15.

Bik je fundamenta, u izvanrednoj je rasplodnoj kondiciji, temperamentan. Libido je izražen, a sperme M(jekarski list 06/2007.

2. MURKOK624 HB 7537 (MATAS - MORELLO - MARIO)

Oteljen: 05.05.2001., u proizvodnji je od 05.07.2002.god.

Otac MATAS, bikovski otac 1999J2000.

Visina grebena: 156 cm

Težina: 1 320 kg

Majka: CIMERKA 0071261735 (SCHLEIFER-SARDENKO)

U 1O laktacija je proizvela 5 773 kg mlijeka s 4, 16 % masti i ukupno 240 kg masti. Mlijeko sadrži

3,34 % proteina, uz ukupnu proizvodnju proteina od 199 kg. U maksimalnoj 6. laktaciji proizvela je 7 317 kg mlijeka, s 3,77 % m. m. (ukupno 275 kg) te 3,20 % proteina (ukupno 234 kg).

Testovi:

U progenom testu na meso prema CC metodi) 1Osinova imalo je dnevni prirast 1 371 grama, udio 58,21 %, a randman klanja iznosio je 63,60 %. RUVje 100,45 što da je za 0,45 % pozitivno odstupanje od simentalske populacije.

Prema BLUPAnimal modelu 23

potomka (podatci dobiveni iz komercijalnih klaonica) imala su UV za neto prirast (gram/dan) - 58,24, standardizirana uzgojna vrijednost je UV83,02, a uzgojna vrijednost za klasu mesa iznosi + 0,02. Standardizirana UV za klasu mesa iznosi 102,73.

Mlijeko: 18 u prvoj laktaciji su proizvele 5 893 kg mlijeka s 4, 1O % masti

3. SURIK-634 HB 7578 ( SAMURAJ - STEG- STROMER)

Oteljen: 12.02.2002.

Otac: SAMURAI, bikovski otac 2000./2001. god.

U proizvodnji od 17.04.2003.

Visina grebena: 157 cm.

Težina: 1 330 kg

Rezultati testova (2/2007. god.):

GZW: 119 99 %, MW: 118 99 %, FW: 115

Majka:CIFRA0021013620 (HACKHORROR)

U 6 laktacija krava je proizvela 7 252 kg mlijeka s 3,84 % masti (ukupno 278 kg masti) i 3,64 % proteina (264 kg ukupna proizvodnja proteina).

U maksimalnoj 5. laktaciji proizvela je 8 930 kg mlijeka 3,84 % masti (343 kg masti) s 3,07 %proteina (274 kg proteina).

Test osjemenjivanja - obavijen je u listopadu i studenom 2003. U progenom testu na meso po CC metodi) 8 sinova imalo je dnevni prirast od 1 580 grama, udio 59,55 %,a hladni

randmanje bio 64,41 %. RUVje 107,91 što daje za 7,91 % pozitivno odstupanje od simentalske populacije.

Prema BLUPAnimal modelu za 22 potomka UV neto prirasta (gram/dan)je +81, 19, a standardizirana uzgojna vrijednost za neto prirast UV 123,66. Uzgojna vrijed-

(163,74 kg masti ukupno), te 3,29 % proteina (31,39 kg ukupno proteina), ukupan RUVza mlijeko iznosi 102,18.

Bikje fundamenta, u izvanrednojje rasplodnoj kondiciji, temperamentan,jedan od najboljih spermaša u Centru s iznimno dobrom progresivnom pokretljiu duboko smrznutoj spermi (OS).

nost UV klase je -0,04, a standardizirana uzgojna vrijednost za klasu UV95,96.

BikSURJjedanjeod najperspektivnijih bikova u Centru; temperamentan, fundamenta,dobre rasplodnakondicije, progresivne pokretljivostispermija (NR); u pivom osjemenjivanju67,59 %.

Oteljen: 15.04.2002., u proizvodnji je od 04.07.2003. god.

Visina grebena: 153 cm

Težina: 1 150 kg

Otac: Lottarry - Lotus - Loner, bikovski otac2000./2001. U 02./2007. imao je

rezultate testova: GZW: 124 99 %, MW 124 99 %,FW 98 96 % Majka:ŠARA0012005390 (HUSARHETO)

U 6 laktacija krava je proizvela 7 252 kg mlijeka s 3,84 % masti (ukupno 278 kg) te 3,64 % proteina (ukupno 264 kg). U maksimalnoj 2. laktaciji proizvela je 7 860 kg mlijeka s 3,5 % masti (ukupno 274 kg) i 3,53 % proteina (277 kg ukupno).

Test osjemenjivanja je u rujnu 2003.

U progenom testu na meso prema CCmetodi) 11 sinova imalo je dnevni prirast 1

401 g. Udio je 64,41 %,a randman je bio 64,20 %. RUVje 102,29, što da je za 2,29 % pozitivno odstupanje od populacije.

Prema BLUPAnimal modelu: 69 sinova imalo je uzgojnu vrijednost za neto prirast UV +89,99, a standardizirana uzgojna vrijednost

"Grupa

UV 126,23. Uzgojna vrijednost za klasu UViznosi + O,1O, a standardizirana UVza klasu 89,04. Bik je nižeg okvira, snažnog fundamenta, rasplodne kondicije, mirnijeg temperamenta; se rezultati testa na

MIBOP" d.o.o.

NAJKVALITETNIJI EUROPSKI

POPRATNE OPREME ZA UZGOJ STOKE : ZA KRAVE, KONJE, TELAD. PRASAD, OVCE. KOZE

- POJILICE - SVIH VRSTA I MODELA

- TERMO POJILICE

- PREGRADE

- SKREPERI

- SISTEMI ZAGRIJAVANJA

- SOLARNE PUMPE

PROJEKTPROIZVODNJE

AUTOHTONIHHRVATSKIH

SIREVANAOPGHRVATSKOG

ZAGORJA -

Mr. se.MohamedA! Younis

bi se sve trebali dosjetiti hrvatski sirari kako bi više približili sireve Kako da tu poslasticu i sjajnu hranu, u obliku originalnih hrvatskih sireva, sve na stolovima

DOBRO DOŠLI NA PRVI HRVATSKISAJAMSIRA,ZABOK2007.

U posljednje vrijeme svjedoci smo hrvatskih sirara i njihovom aktivnijem nastupu prema

To je, zaista, dobra vijest. Znamo da Republika Hrvatska uvozi sireve u vrijednosti stotinjak milijuna dolara godišnje, a vrlo je vjerojatno da taj iznos biti i u godinama, ostalog, i zbog porasta standarda. Ne bi li bilo domišljato da hrvatski sirari, bez obzira na proizvodnje, "uzmu" što dio tih silnih milijuna. To nije"lahki" zadatak, ali je

Tako smo došli na ideju da okupimo sve sireva u Hrvatskoj na jednom mjestu na

Lipanj

Vlažnost sjetvenog sloja tla tijekom dijela travnja bila je na granici lako i teško vode u tlu. Pogled prema nebu u nadi da pasti više oborine, tog je mjeseca bio vrlo No, kako tijekom lipnja u Osijeku padne 83 mm, a u Varaždinu i 97 mm oborine, tj. najviše od svih mjeseci u godini, da vlažnost tla ovog mjececa biti po volji poljodjelaca.

Svjesni smo što nam voda. U svakodnevnim promjenama našega života jedino je ona ostala stalna. Njeno kruženje u obliku kapljica ili vodene pare od oblaka do

Prvom hrvatskom sajmu sira, Zabok 2007.

Na Sajam su pozvani: Sirari s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, hrvatske mljekare (sirane), slovenski sirari (obiteljske farme, sirane), slovenski sirarske opreme, vinari iz Zaboka i Oroslavja, te susjednih (Sv. Križ Krapinske Toplice i Veliko Ideju o održavanju Sajma pozdravilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH te prihvatilo pokroviteljstvo. Manifestacija je zamišljena kao nastavak provedbe Projekta proizvodnje autohtonih

mora, rijeka i jezera i ponovno do oblaka neprekidno traje. Voda je za nešto sveto. Uostalom i lsusje zajedno s apostolima svoj nauk vezao uz vodu. Krštenjem u rijeci Jordan oprošteni su svi grijesi. Voda tako vodi prema blaženstvu. No, voda je u povijesti bila i razlog ratova. Onaj tko bi prvi zaposjeo izvor, dulje je mogao ratovati.

Danas, kad su nam jezera i rijeke, pa i predivno more sve više

ugroženi od raznog nja, svijest vjeka da vodu polako raste. Jedno je sigurno - svatko mora prvo polaziti od

hrvatskih sireva na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, koji je dobio potporu MPŠVG. U projekt se 36 OPG, a održano je 48 radionica, 8 promotivno-prodajnih manifestacija itd. To je projekttakvog tipauRH.

poštovanim hrvatskim sirarima, opreme i drugih proizvoda potrebnih za sirarsku proizvodnju, zastupnicima te cijenjenim poda biti rado gosti na Prvom hrvatskom sajmu sira, Zabok 2007, u subotu 07.07.2007. u 10 sati u dvorani Elektre u centru

sebe. Još uvijek nam mnoga naselja nemaju sustav kanalizacije, pa sav otpad svakodnevno iz sata u sat polako odlazi, a gdje drugdje nego u neki potok ili rijeku. Mislimo, naš smo problem riješili ne razmišljakako podzemnim vodama dolaze i na naša polja. To je problem koji riješiti naš susjed, mi sami. Kada? Kako sada izgleda, kad postane kasno. Budimo optimisti. u svijest "malog", ''velikog"i bogatog možda se to dogoditi. ..

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA

v JAGoDA

S UMS KA

mirisna, ukusna i zdrava

Šumska jagoda (Fragariavesca L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža; rasprostranjena po šumama, šumskim uz grmlje, šikare i živice. Ima trajan valjkasti korijen iz kojeg svakog tjeraju listovi, stabljika i vriježe koje pužu po tlu, mjestimice se zakorjenjuju i stvaraju nadzemne dijelove nove biljke. Listovi su na dugim peteljkama i sastoje se od tri krupno nazubljena jajasta a bijeli cvjetovi pojavljuju se od travnja do lipnja, ponekad i u jesen. Ljekoviti su svi dijelovi biljke: plod, list i korijen. U plodovima ima oko 80 % vode, 6 % minerala (kalij, željezo, mangan, magnezij) te 60 mg % vitamina C. Najbolje ih je jesti svježe, a mogu se i u pekmeze, džemove, kompote, sokove itd. Narodna ih medicina od davnina kod umora, iscrpljenosti, bolesti jetre, puteva, bubrega, mjehura, reume i gihta te problema s cirkulacijom. Svježi sok pomaže u nekontroliranog mokrenja.

Valja brati potpuno razvijene listove, u vrijeme cvatnje.

Suše se na mjestu, od izravnog svjetla.

se priprema kao oparak: 2

žlice suhih, usitnjenih listova preliti s 2 dL vode i procijediti nakon 15 minuta. Dnevno piti 2 - 3 šalice mlakog

Korijen vaditi u rano ili u jesen, od dijelova stabljike i drugih oprati i osušiti. Priprema jednu žlicu korijena preliti s 2,5 dL vode.

od listova i korijena piti zbog proljeva, žutice i krvarenja hemoroida ili grgljati zbog krvarenja zubnog mesa i upaljene sluznice usne šupljine. Kako do šumskih jag9da nije uvijekjednostavno a i imje

si možete i s vrtnim jagodama. Postoji više od 400 sorti uzgojenih vrtnih jagoda. Znatne C vitamina kojeg sadrže, djeluju na imuniteta i pospješuju apsorpciju željeza, kalij

Na našim tržnicama uskoro se

pojaviti z".'li ~•~d~višu'."~kej~g~e koji su ukusm, mmsm I socm, a dJeluJu

pri iscrpljenosti

organizma i bolesne jetre.

Mljekarski b~~t06/2007.

što povoljno djeluje kod povišenog krvnog tlaka, pektini snižavaju razinu kolesterola u krvi. Tu je i folna kiselina, koja je zapravo Bvitamin topivu vodi, neophodna za pravilan razvoj mozga i perifernog sustava te mangan, mineral važan za stvaranje kostiju, krvi, normalnu nu aktivnost te nastajanje hormona u Stoga, ako niste na jagode, uživajte u tim mirisnim i ukusnim plodovima i dobro svojem zdravlju. Pod porcijom jagoda podrazumjeva se 8 jagoda srednje što iznosi oko 150 grama. U toj ima više C vitamina nego u jednoj i 20 %

dnevne doze folne kiseline, a samo 50 kilo

SVE PRISUTNIJA

OPASNOST

Problemi alkoholizma mladima prožimaju sve razine društva, bijedu i propast mladih života.

TINEJDŽERSKOKONZUMIRANJEALKOHOIA

- Dr. Ivo Belan ----------------------------------•

Ti mladi koji su krenuli pogrešnim putem ne dolaze samo iz nižih i siromašnih slojeva društva, nego i iz srednjih slojeva, odgajani od roditelja koji su u dobroj poziciji da se brinu o svojoj djeci.

Sve je broj mladih, i onih s 11 ili 12 godina sklonih alkoholu, a toliko da problem s drogom, u usporedbi s ovim, izgleda mali. Neke statistike govore da se oko jedne viših razreda srednjih škola opije barem jednom Udio mladih, "pod gasom", u prometnim nesreiznimno je velik.

Koji su uzroci tog problema? Prvo, pijenje je postalo društveno prihvatljivije nego u prošlosti su dosta pridonijele filmske i televizijske zvijezde koje piju a koje mladi gledaju i oponašaju. Tu su i reklame alkoholnih Nadalje, mnogi roditelji su danas više tolerantniji prema svojoj djeci koja posegnu za "Glavnoje da mi dijete ne uzima drogu". U svojim marketinškim akcijama alkoholnih sve se više tržištu mladih konzumenata.

Kako tinejdžeri piti? piti u grupi, na mjestima gdje se sastaju (igrališta, parkovi, šoping centri itd.). Neki od njih kažu: ''Tata pije, mama pije, zašto ne bih i ja?". Razumljivo, tinejdžera, i onih koji se redovno pridružuju takvim grupama koje piju, postati ali njih ozbiljno zloupotrebljavaju alkohol. ima i takvih osoba koje mogu postati preko nakon prvog

Za razliku od onoga koji pije u društvu, je i onaj koji dopusti alkoholu da mu razori gotovo sve aspekte života (gubljenje posla, napuštanje škole, neki roditelji dižu ruke od njega, neplanirana gubitak prijatelja, narušavanje zdravlja, pokušaji samoubojstva itd.).

alkohola. pokazati mu brigu za njega. Ne pali davati mu lekcije i soliti pamet. Treba ga samo navesti da on sam razmisli o tome. Razumljivo, ako se situacija pogorša, roditelj zajedno sa svojim tinejdžerom, potražiti

Ipak, neki budu spašeni. Mepotrebni su ljudi koji toj djeci po školama ali i njihovim roditeljima. Za organiziranu psihološku potrebna su i dodatna državna financijska sredstva. tim, roditelji su "prva linija obrane". da je tinejdžer došao jednom ili dva puta pijan, ne znada je alkohoNo, li se iz obitelji, da je u neprilikama. Važno upozorenje može biti i ako dijete mijenjati svoju osobnost, bio je prije "dobar a sada se i je u školi. Razumljivo, u tom roditelj mora sa svojim djetetom otvoreno porazgovarati, vidjeti priznaje li dijete da ima problema i

potrošnja alkohola predstavlja danas ozbiljan problem mladih i njihovih roditelja. Za sve broj takvih osoba uzrokuje beskrajnu bijedu, stoga im svi mi, a osobito roditelji, moramo prije negoli bude prekasno.

Obavještavamo cijenjeno da uskoro izlazi iz tiska dugo knjiga OVCARSlVO,u izdanju Hrvatske mljekarske udruge. Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu: prof. dr. se. Boro prof. dr. se. Vesna i prof. dr. se. Velimir Djelo je namijenjeno ponajprije

• studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz Ovom knjigom dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali istovremeno biti korisno štivo s mnoštvom informacija našim vrijednim ovaca koji od s proizvodnjom Knjigu poglavlja: Uvod; Privredno - ekonomska važnost ovaca; Divlje ovce i pripitomljavanje; Pasmine ovaca i njihove klasifikacije; Anatomske i fiziološke odlike ovaca; i selekcija; Reprodukcija ovaca; Uzgojno - tehnološki postupci s janjadi; Hranidba ovaca; Proizvodnja mesa; Proizvodnja mlijeka; Proizvodnja vune; Proizvodnja kože i krzna; Mjere i postupci zaštite zdravlja ovaca; Pogodovni za nastanak i razvoj bolesti; Mjere prevencije bolesti ovaca; Preventivni zahvati kao sastavnica tehnologije u Objekti i oprema. Sve obavijesti vezane za knjigu možete dobiti od Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/3, Zagreb (tel: Ol 4833 349, e-mail: hmu@hmu.hr) ili autora: Zavod za specijalno Agronomskog fakulteta, Svetošimunska 25, Zagreb (tel: 01 239 3867, e-mail: bmioc@agr.hr).Q