Mljekarski list 7-2007 by Hrvatska mljekarska udruga

Aktivnostu plusu

li se nakon radnog dana spremnimaza svoje omiljeneaktivnosti?NovoDukatmlijekoKalcij+ pomaže kostic:vrstima, a vas spremnimada se u svakom trenutkuposvetiteonome što najviševolite.I da zadržite osmijeh na licu cijeli dan! ZDRAVLJE U PLUSU

SADRŽAJ

AGROTEHNIKA

Spremanje krme u bale _______ 2

Postrna sjetva - iskorištenje tla ____ 4

Kakva obrada tla nakon žetve? ___ __ _ ___ 6

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Mali posjedi i proizvodnja mlijeka __ 9

HRANIDBA

Naslovnica: Prvi put predstavljenibikovi iz embriotransfera,Križevci,lipanj 2007.

GOSPODARSTVO

Izgledi za sektor Govedarstvo u uvjetima pristupaEU

Kako u Europsku uniju - 85 pitanja ______ 36

IZ CENTRA ZA REPRODUKCIJU

Održan tradicionalni pregled Centra za reprodukciju

TRŽIŠTE STOKE

Tržište stoke ______ _

MLIJEKA

ZDRAVLJE STADA

protokoli sinkronizacije estrusa __ 25

STUDIJSKO PUTOVANJE

Važnost poljoprivrednog obrazovanja ____ 26

IZ UDRUGA

Suradnja Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine i mljekare

Obavještavamo cijenjena da krajem lipnja iz tiska izlazi dugo knjiga u izdanju Hrvatske mljekarske udruge. Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu: prof. dr. se. Boro prof. dr. se. Vesna i prof. clr. se. Velimir

Sve obavijesti oko nabave knjige možete dobiti od Hrvatska mljekarska udruga. llica 3 li3, Zagreb (te!: OI 4833 349, e-mail: hrnu@hmu.hr) ili autora: Zavod za specijalno Agronomskog fakulteta, Svetošimunska 25, Zagreb (te!: OI 2393 86 7, e-mail: bmioc@agr.hr).

u želji za boljom suradnjom s vama otvaramo novu rubriku: PITAJU- UREDNIŠTVOODCOVARA. Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica, ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi putem ove rubrike vrlo brzo odgovoriti na vaše upite. Do nas je vrlo lako jer srno uvijek dostupni za vas, dragi Ovi putevi vode cio n,1s:telefon: 01 4833 349, fax: O14875848 i e-mail: hrnu@hmu.hr. Najljepše vas molimo da s nama, jer jedino tako na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi li proizvodnji, a mi li nastojanju da s najboljom ekipom suradnika uspijemo dati odgovore na najzahtjevnija

Urec/nišLvo

llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000·1101408596, Cijena: 7,00 kn, priprema

pitanja

odbor: dr. se. Petar Juraj dipl. lng., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Arnelija Šipek, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher

Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Zagreb,

I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

SPREMANJE KRMEU BALE

1998. godine u organizaciji HZPSSBjelovarskobilogorske županije, pod vodstvom dipl. ing. Ive Jurasa, održana je na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu lvana Mlinara iz Dautana Nova uspješna prezentacija - Iva Majhen - dipl. ing.

Zbog cijene tada prikazane mehanizacije su sumnjali u kupnje ove mehanizacije i primjene ovakve tehnologije za spremanje krme. A danas, u gotovo svakom selu gdje su mlijeka "svako dvorište" ima svoju prešu i bala, a to i traktor(-e)

Gospodarstva koja nemaju svoju mehanizaciju koriste usluge ostalih vlasnika, a cijena takve usluge je od 100 - 120,00 kuna po bali. Na terenu Županije gotovo su svugdje bale krme nanizane uz livade, šumarke, poslagane u jedan, dva reda i "na kat". Poljoprivrednosavjetodavna služba umnogome je tome doprinijela mnogobrojnim prezentacijama pa je ovakav spremanja krme prihvatio broj gospodarstava.

Poljoprivrednici su postali svjesni da voluminoznu krmu treba proizvesti na vlastitom gospodarstvu; mehanizaciju kupuju, banke kreditiraju, mehanizacije zadovoljni su prodajom nakon svakog poljoprivrednog sajma, država dio sredstava putem kapitalnih ulaganja, tu je i povrat PDV-a, i kada se sve zbroji ne možemo da se ne ide naprijed. lako je poljoprivredno-savjetodavnoj službi teško do podataka, vjerujemo da se i prodanog sjemena trava i travnodjetelinskih smjesa svake godine a to sijanje kvalitetne trave i ulaganje u krmu. rekli bi daje lakše zadužiti se i kupiti, nego prihvatiti da voluminozna krma mora biti KVALITETNAjer tu nema

Trava traži poštivanje rokova da biljka prolazi svoje faze rasta 'i razvoja i ne da mi kada u košnju. Spremamo li sijeno ili sjenažu, treba krmu pokositi u najboljoj fazi za hranidbu. Ove godine zbog prerane vegetacije se i ranija žetva. Spremanje sjenaže je travnja i do sjetve kukuruza prvi otkosi bili su maknuti s polja. Kako je sve uranila, uranile su i prirodne livade koje je trebalo pokositi i osušiti sredinom svibnja kako bismo imali dobro sijeno s prirodnih livada. Do kraja svibnja pojedina gospodarstva spremila su i drugi otkos u sjenažu, a neki su spremili i otkos.

Nažalost, krajem svibnja malo je bilo pokošenih prirodnih livada, iako su trave odavno isklasale i

spremanja sjenaže u bale.

prestarile. "da još malo porastu" ustvari je izgubljena kvaliteta krme. Nakon visokih temperatura u dijelu svibnja, vrijeme je postalo promjenjivo, s oborinama, i poljoprivrednici nisu zaposušenje livada.

Prestaro sijeno bit dio voluminoznog obroka na gospodarstvima, a od takve krme nema kvalitetne i visoke proizvodnje mlijeka.

s brojem stoke na novim farmama, sa savjetnicima HZPSS-a, "hvataju rokove" kako bi voluminozna krma bila što kvalitetnija. Ova godina je dobra za sjenaže jer dobro pognojeni travnjaci rastu i do kraja lipnja; spremiti tri otkosa. Važno je imati na umu da treba rano kositi i ne dopustiti da trave isklasaju i

Slika 1: Talijanski ljulj visine 45 cm i klasa

puste metlicu. Trava odozdo ne smije mijenjati boju u žutu, "potpaljivati se". Travnjake treba obilaziti, promatrati i na vrijeme trenutak za košnju.

Važno je znati da s porastom temperature ljuljevi brže u klasanje iako ne dostignu nu visinu za košnju u prvom otkosu. Bez obzira na visinu treba ih pokositi u vlatanju - imamo samo lisnu masu kako bismo spremili kvalitetnu krmu. Ako da još malo narastu, trave prestariti, a zbog takve krme krave daju manju mlijeka. U balama može biti krma kvalitete, pa se sjenaža od sjenaže može itekako razlikovati. Kod kasno košenih travnjaka takva krma postaje skupa kada uslugu baliranja, jer se ne osjeti na mlijeka. Uvijek je bolje imati manji broj bala i ranije kositi travnjake, nego veliku masu, tj. puno bala krme slabe kvalitete.

Poštovano

U prošlom broju Mljekarskog lista (br. 6) u vezanom za uzgoj lucerne "Kako pogreške u osnivanju lucerišta?" prilikom greškom sam ispustila dio u "To je kultura koja traži neutralnu pH vrijednost tla - 6,0 - 7 ,O - ili uz dobru obradu tla, podrivanje, bakterizaciju sjemena i gnojidbu može biti vrijednost pH 5,25,5."

Kao što smo na rekli, mehanizacija je nabavljena i sada treba "raditi" na kvaliteti volumiIva Majhen- dipl. ing.

Oprema za staje

Zavjese - mreže

boksovi

krmne zabrane

madraci

pregrade (termo) pojilice

skreperi

nozne krme s travnjaka. Za savjete se uvijek možete obratiti u odsjeke HZPSSu svojim

- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice

Visokokvalitetne zozemske steone junice holštajn-frizijske pasmine

Slika 2: Prekasnoi prenisko pokošen travnjak

POSTRNA

Na principu dviju žetvi godišnje može se uzgajati niz

ISKORIŠTENJE TLA

kultura kojima se potpuno iskoristi tlo i dio energije te proizvede zelena krma, silaža i zrno za ishranu stoke tijekom jesenskog razdoblja. Ako tlo ostane nepokriveno, izloženo je nepovoljnom djelovanju klime (isušivanje, erozija) i, što je još važnije, korovu koji se

- Mr. se. Darko Uher do jeseni razvije i osjemeni.

Od žetve ozimih usjeva pod kraj lipnja ili u srpnja pa do sjetve u godine dugo je razdoblje od 7 do 8 mjeseci. To razdoblje treba iskoristiti posebice u onim u kojima padne kiša a raspored ljetnih oborina je pa je sjetva postrnih usjeva sigurnija. Za postrnu sjetvu mogu poslužiti mnoge sorte i hibridi raznih kultura vegetacije a uzgoju u toplije doba godine, odnosno kultura koje se mogu u jesen duže iskorištavati na razne ovisno o potrebama i opremljenosti gospodarstva.

Agrotehnika za postrne usjeve

Imaju li se u vidu okolnosti postrne sjetve, agrotehnika za postrne usjeve nešto je izmijenjena u usporedbi s usjevima u redovnom uzgoju. da je nedovoljna vode glavni razlog sporednog postrne sjetve u našim agroekološkim uvjetima, obrada i priprema tla za sjetvu postrnih usjeva treba biti usmjerena na što bolje vode u tlu zbog jake evaporacije (isparavanje vode iz tla). Ukoliko imamo navodnjavanja, imamo, naravno, najbolje preduvjete za uspjeh. Temeljno pravilo za postrne usjeve je da se osnovna obrada tla izvede u što roku i sa što manjim brojem zahvata. Što se izbora najpogodnija je freza koja osigurava integralnu obradu tla. Ona u jednom prohodu obavlja osnovnu i dopunsku obradu tla. Ako ne posjedujemo frezu, možemo primijeniti

(lemešni plug, Odmah

nakon žetve, a najkasnije u roku 24 sata, treba preorati strnište na dubinu 15 do 20 cm. Nakon oranja treba odmah zatvoriti brazdu i usitniti sjetveni sloj. Prije oranja ili frezanja obavlja se gnojidba organskim ili mineralnim gnojivima. da se u našim uvjetima postrnom sjetvom ostvaruju niži urodi suhe tvari i zrna nego u glavnoj sjetvi, i gnojiva za tu namjenu su manje. Za postrnih usjeva dovoljno je 60 - 80 kg dušika (N),40 - 60 kg kalija (K2 0) i isto toliko fosfora (P2 0 5) po hektaru. Dodatno bi trebalo dušika za 25 kg/ha ako se slama zaorava, odnosno ostavlja u tlu. Nakon obavljene

sjetve treba povaljati površinu rebrastim valjkom ponajprije da se osigura vlaga u tlu. Ako se tlo valja glatkim valjkom, nakon valjanja treba tlo vrlo plitko podrljati ili rotirkom s valjkom prekinuti kapilaritet u površinskom sloju da se tlo ne bi sušilo. Sjetvi treba pokloniti posebnu pozornost. U pravilu se sije nešto dublje nego u redovnoj sjetvi, a prema našim iskustvima sjemena trebala bi biti oko 30 jer su otežani uvjeti za klijanje i nicanje, što sklop. Prema nekim procjenama jedan dan vegetacije postrnih usjeva ljeti vrijedi kao deset jesenskih dana. Nakon sjetve ili nakon nicanja treba suzbijati korove primjenom herbicida. Zaštitu od

Slika 1: Postrna sjetva u strnjak nakon žetve žitarica

Slika 2: Krmna repica

štetnika treba provoditi prema potrebi tijekom vegetacije ili preventivno unošenjem insekticida sa sjetvom. Za hranidbu stoke zelenom krmom u kasnu jesen mogu se sijati razne krmni kelj, repice i ogrštice, kukuruz za silažu, krmni sirak, sudanska trava, uljana rotkva -

3: Sudanska trava

rauola, krmni grašak, grahorice (tablica 1). Navedene kulture mogu se kositi ili ih tijekom jeseni (ako su selekcionirane za tu svrhu) mogu pasti goveda, a zimi ovce i koze u mediteranskom i submediteranskom pojasu, osobito u vrijeme dojenja i mužnje pod kraj zime i

Tablica 1: Pregledvažnijih kultura prikladnih za postrnu sjetvu

Biljne vrste prikladne za

postrnu sjetvu

Kukuruz rani hibridi

Krmni sirak

Sudanska trava

Perzijska djetelina

Sjeme kg/ha

70 - 90 000 biljaka /ha

- 30

18 - 30

Krmni grašak 120 - 200

Grahorica 120 - 150

Lupina 160 - 200

Krmna repica

8 - 15

Rotkva 15 - 25

Gorušica 15 - 20

kelj

Facelija

kada daju najraniju i najkvalitetniju krmu. krmni kelj, repicapetranova, rotkve - rauola mogu se i silirati zajedno s kukuruzom i kukuruzovinom. Tako se dobiva kvalitetnija i silaža koju stoka rado

- 12

Legenda: - za hranu (oznaka H u tablici) - proizvodnju dušika (G) - borbu protiv nematoda (N) - popravljanje tla i smanjenje erozije (M)

Slika

KAKVA

OBRADATLA

NAKONZ

Nije a bilo bi najbolje, da se strnište obradi odmah iza prolaska kombajna. Kombajnom se slama i raspodjeljuje po cijeloj površini i

time obavlja gnojidbu za kulturu. Ako se sprema slama, potrebno je to prešama

v odmah i osloboditi površinu da se može obraditi.

Mr. se. Darko Uher -

obrada najbolji je postupak obrade tla nakon žetve. Rahli gornji sloj tla, sitni i strn i biljne ostatke, konzervira vlagu (po tome je i dobila ime), te unosi rasuto sjeme kulture i korova u tlo mu da proklije i iznikne.

obaviti obradu? Plugom za prašenje, chisel plugom, gruberom, a može i iako je njezin samo prividno dobar. Za obradu razvijene su mnogobrojne izvedbe strojeva s pasivnim ili pogonjenim alatima, od kojih predstavljamo dvije. Prije toga još se jednom zašto je važno provesti konzerviraobradu odmah nakon prolaska kombajna.

Žetvom bilo koje parcele na njoj završava jedna i druga proizvodna godina. Toga trenutka li zadržati dosadašnju ili uvesti novu tehnologiju. Ratarstvo može svake godine nakon žetve iz bilo koje zastarjele tehnologije u

bilo koju najnoviju. To treba i ako o novoj tehnologiji znamo dovoljno i ako je imamo provesti. Bez obzira ostajemo li na staroj ili uvodimo novu tehnologiju, racionalna je provesti konzerviobradu. Najgore je ostaviti golo strnište da se i suši. Strojevi s pasivnim radnim organima kombinirani su od tanjura, gruberskih ili riperskih zubi, raonika, pakerskih valjaka ili samo pakerskih zvijezda te valjaka - mrvilica. Intenzivniju obradu strništa obavljaju strojevi s pogonjenim radnim organima s vertikalnom rotacijom tipa Rototiller, a efikasno se kombiniraju i sa pa je odmah zasijati ili postrni usjev. Osim površinske obrade, rahljenja, i sitnjenja biljnih ostataka je istovremeno i dubinska obrada tla bez okretanja, i to do dubine oranja ili dublje, kao što prikazuje slika 1. Tim postupkom, osim konzerviraj u uvodimo i reduciranu obradu. Oranje nam više nije potrebno.

Što donosi reducirana obrada?

Izostavljeno je oranje kao najskuplja radna operacija. Tlo se rahli, a ne ga kao što to plug korisnu mikrofloru iz dubljih slojeva na površinu i obratno, što je za obje nepovoljno, pa i štetno. Nakon prolaza prikazanog stroja je sjetva. Reducirna obrada ne ugrožava prinose, ih i ako se prva operacija - obrada obavi odmah nakon prolaska kombajna. Ako se zasije još i za zelenu gnojidbu, te uz bilanciranje unošenja slame kao gnojiva za kulturu, popravlja se struktura tla, sadržaj organske tvari, poboljšava kapacitet tla zavodu

Manje se radi, a više dobije ali, to ne ide bezbrižno. Treba se brinuti o svakoj površini i planirati radne operacije za više godina unaprijed. Uklanjati transportna sredstva s njive, udvojene ili široke gume i još mnogo toga što spada pod naziv precizno

Slika 1: Stro;za i reduciranuobradu tla nakon žetve

Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvod '

Laktofrizi - osude razlititip ka aciteta1- :iatvoreni<sustav

sa automa kim pf.anjem i digitalnom ozna om mlijf\ka.

KRALJEVSKA ZAŠTITA

ZA VAŠE KRAVE

ti Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm joda

ti Izvrsna vidljivost ti Vrhunska njega ti Potpuno zatvaranje sisnog kanala ti Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F

Brzo i jednostavno pranje sisa

ti Spremno za korištenje ti Rastapa

ti Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili - /

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, / Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima:

Natura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273

Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116

Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857

Agrocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013 ---

ratarstvo. Ako ne raspolažete najprikladnijim strojevima za provedbu obrade, ispunite bar drugi uvjet - provedite je pravovremena bilo makar i samom Istovremeno tražite i put kako do primjene najboljih strojeva na svojim površinama: samostalno, ili korištenjem usluga za mehanizaciju, a poželjni sujer:

• Imaju visoki pojedini ukupnu obradu tla u jednom prohodu

• Jednostavni su za posluživanje, rukovanje, održavanje i zamjenu dijelova

• Popravljaju strukturu ukupnog profila tla i štite njegovu površinu od erozije

• Ne tlo i ne izlažu mikrofloru uništenju, zamuljenje tla

• Rahle tlo dubinski, razbijaju taban pluga ili nepropusni B-C horizont

• Smanjuju troškove obrade i uspostavljaju bolju strukturu tla nego plug.

Ostale razloge reduciranja obrade tla otkrivat Vi sami, vjerni Mljekarskog lista. Više razmišljati, a manje raditi i tako osloboditi više vremena za mnoge druge korisne i ugodne stvari u svojem životu. Objašnjenje slike: stroj je ekološki jer tlo rahli dubinski, a ne ga kao što to plug. dvadesetak godina Amerikanci koriste ove strojeve zahvata 3,75 ili 5,25 m. Prednji dio je X s konkavnim tanjurima promjera <I> = 56 cm i razmaka 19 cm. U sredini su (prednji, i zubi - dlijeta s krilcima V oblika, koji lome i miješaju tlo. Na kraju su diskovi za izravnavanje

obradaiza žetve prvi je zahvat preciznepoljoprivrede

Slika 2: Ovako sjeckana i raspodt/eljenaslama ne smeta! Istina, troši više snage i goriva,ali ne skuplja miševe

Slika 3:

Slika 4: "X'' kojojje radni zahvat 3,4 - 51 2 m

MALIPOSJEDI i proizvodnjamlijeka

I Mr. se. I

Kvota za EUjoš uvijek se kupuje za nula kuna

Treba samo broj krava i proizvodnju mlijeka

U prošlom broju prikazao sam razvoj OPG-a na grada Koprivnice i predloženi program daljnjeg razvoja, broja krava do 2010. - 2012. Iz prikaza o mlijeka i muške junadi lijepo se vide promjene u posjeda, broju krava i junadi u tovu. je vidjeti i promjene u organizaciji posjeda i u proizvodnji, s podjelom na mlijeka i mesa ili

bikova. Za sada u samo 2 OPG-a uz krave tove i bikove, ali s planom odustajanja od tova i prepuštanja muške teladi mlijeka bave se samo kravama i uzgojem junica, a mušku telad prevedenu na zamjenicu s 2 do 3 tjedna starosti prodaju Nijedan od navedenih mlijeka od 2000. godine, pa i od prije, nije prodao ni jedno dobro žensko tele. Od ženske teladi prodaju samo ona rijetka grla koja su ocijenjena kao izuzetno slaba ili loša. Svu žensku telad ostavljaju za uzgoj junica, prvotelki i drugotelki. Zbog Pronajprije zbog selekcije. Selekciju u razvojnim fazama na osnovi fenotipa ili vanjskog izgleda provodimo na izraženo slabim grlima, dok selekciju na osnovi genotipa ili genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka možete provoditi tek na prvotelkama i drugotelkama, odnosno na osnovi proizvodnje mlijeka kao jednog od promatranih i mjerenih obilježja, a

koje vam je ekonomski najvažnije. Vrlo mnogo se dobre genetike = dobrog genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka, upropasti pogreškama u uzgoju mladih junica, prvotelki i drugotelki do prve polovine laktacije (prva polovina druge laktacije). Gdje su pogreške? U smještaju i držanja, hranidbi, odabiru bikova za prvi pripust, korekciji papaka i ponašanju prema životinjama. Svako od ovih pitanja je izuzetno važno za potpuno vanje genetskog potencijala u proizvodnji mlijeka i uzgoju dobre krave koja u proizvodnji ostati najmanje kroz S laktacija.

Selekciju nad starijim kravama, uz istovremeno broja krava ili održavanje broja, možete provoditi jedino ako ste uzgojili dovoljno novih mladih krava dobre i proizvodnje.

Sve priloge o ovim temama objavljenim u Mljekarskom listu

trebate posebno pažljivo i analizirati, postavljati pitanja i tražiti odgovore - zašto, kako, zbog

Ponovno da na malom i srednje velikom gospodarstvu koje se bavi proizvodnjom mlijeka nema mjesta za uzgoj muške teladi i tov bikova. Prvo, nema dovoljno prostora i krme. Drugo, sva pozornost mlijeka treba biti usmjerena na zaradu proizvodnjom mlijeka te i kvalitete mlijeka.

O prodaji ženske teladi za klanje ili tov junica

Tko ovo radi, unaprijed je osudio svoje gospodarstvo na propast.

Prikaz razvoja OPG-a koja se bave proizvodnjom mlijeka i OPG-a koja se bave uzgojem muške teladi i tovom bikova trebalo bi izraditi za svaku i svaku županiju na cijele Hrvatske. Tada

Mljekarski list 07/2007.

Slika 1: Primjerjeftine staje koju možešjednostavno

bismo dobili približno sliku o dosadašnjem razvoju, sadašnjem stanju i kapacitetima te stima daljnjeg razvoja, za OPG-a koja se sada bave i koja se i u baviti proizvodnjom mlijeka i proizvodnjom mesa.

Na osnovi ovakvih analiza je vidjeti kako broj krava ne prati broj jutara ili hektara raspoloživih površina koje su u obradi na naših OPG-a. Ovo je pogreška broj 1 u organizaciji OPGa, tehnologiji, i planiranom razvoju.

Nema razvoja i proizvodnje bez plana i planiranja

Tko od kupuje zemlju ili uzima zemlju u zakup? Samo oni koji broj krava u proizvodnji mlijeka, ili broj bikova u proizvodnji mesa.

Osnova proizvodnje mlijeka i mesa na svakom OPG-u je proizvodnja voluminozne krme. Najvažnije je proizvesti što voluminozne krme na površinama koje vam stoje na raspolaganju.

proizvodnje mlijeka i broja krava je i broja krava? 1. staje.

3. posjeda i proizvodnjom voluminozne krme, na vlastitim površinama i površinama u zakupu.

O izgradnji nove staje ili proširivanju radi broja krava može se razgovarati sa od 50 godina i onima koji imaju nasljednike koji se baviti proizvodnjom mlijeka.

Planovi, analize planova i analiza razvoja u proteklom razdoblju

Na osnovi analize razvoja u proteklom razdoblju lakše je kreirati i predlagati plan daljnjega

2: Obrati pozornostsamo na ležišta i blatni hodnik. Ležišta s dubokom steljom.Prljavi hodnik - puni pod + malo sjeckane slame da upije i traktorskom daskom. Konstrukcija staje može biti sa slike br. 1

3: Obrati pozornostna ovu hranidbenupregradu

razvoja i usmjeravati pojedina gospodarstva.

Mnogo je propusta do sada u svezi planiranja i

planiranog razvoja. Iskreno planirani razvoj nismo u pravom smislu ni imali. Na nekim županijama gdje se o

Slika

planovima i razvoja više i radilo na tome, ostvarenje i razvoj.

Odavno je trebalo napraviti Registar mlijeka iz kojega bi se svake godine vidjelo kretanje proizvodnje mlijeka po svakom OPG-u, a svakih bi se 5 godina vidio i razvoj OPG-a, okrupnjavanje posjeda i broja grla, krava, junica i mladih junica u uzgoju.

Na ovakav jedino smo mogli spoznati i potrebe proširivanja staja radi držanja sve broja krava, te tražiti i iznalaziti naijeftinija i privremeno rješenja za najmanje 25 do 35 krava kada proizvodnja mlijeka osigurava kreditnu sposobnost ulaska u investicije.

Svakako ne bismo svakih 5 godina gradili nove staje kapaciteta, ali bi se iznašla rješenja kako iz godine u godinu broj vezova i ležišta za svaku novu kravu u proizvodnju mlijeka.

Ponovno se postavlja pitanje razvoja hivatske proizvodnje mlijeka prije ulaska naše zemlje u EU

Sada ili nikada!

Važno je za svako OPG broj krava i proizvodnju mlijeka i dobiti što kvotu. Kamo s kravama, nemam dovoljno veliku staju?

Pogledaj na slikama kako privremeno smjestiti sve broj krava.

Kako odgovoriti na ovo pitanje vezano uz mala i srednje velika OPG?

Broj krava na ovim gospodarstvima vezan je uz postostaje, posjeda - raspoloživim površinama za proizvodnju

za 31 5, 7 ili 10 krava. Kamo ih smjestiti?

Ovakva privremenastaja sasvimje dobrorješenje

Slika 5: Dobar i jeftin materijalza privremenustaju za novekrave i stada i proizvodnjemlijeka.Svi koji ove i godine brojkrava i proizvodnjumlijekaKUPUJU KVOTU ZABADAVA, za o,00 kuna

voluminozne krme, i ili gospodarskog dvorišta. staje broj ležišta,

a time i broj krava. posjeda, vlastita zemlja + zakup, proizvodnju Mljekarski li.st 07/2007.

Slika

stado

ŠTALA ZA MUZNE K._

IZDVAJAMO IZ OSTALE PONUDE

KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo:

BRZINU IZVEDBE U RUKE

ISKUSTVO

voluminozne krme i njenu za hranidbu broja krava i proizvodnju mlijeka. i gospodarskog dvorišta

staje, njena proširenje, izgradnju nove staje kapaciteta, i broj silosa i ostale objekte.

S posjeda kupnjom zemlje ili uzimanjem zemlje u zakup je proizvoditi više voluminozne krme i broj krava.

Ali, ako nije dovoljno velika tada nije proširivati ili staju. Velik je ovo problem u naših sela. Još uvijek rijetka OPG mogu proširiti kupovinom susjednih ili Ovo je jedan od vrlo važnih problema kojemu se do sada nije dovoljno pozornost.

Za okrupnjavanje i gospodarskih dvorišta odavno je trebalo odrediti posebna pravila pogodnosti.

Kako na malom i srednje velikom gospodarstvu broj krava?

Postupno okrupnjavanje posjeda postupno vanje broja krava. Problem je samo kako u malu staju smještati sve broj krava, i kako sada postupno staju?

Kako izraditi privremenu staju koju je za dvije, tri godine produžiti za nekoliko novih ležišta, pa za nekoliko godina opet produžiti za još nekoliko ležišta?

staje i broj vezova ili ležišta definitivno je jedna od prepreka i problema za broja krava na mnogim malim i srednje velikim OPG-ima. Imaš staju sa 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 ili više vezova ili ležišta. Želiš i možeš broj krava za 1, 2, 3, 4, 5 ili više, i problem je tu! Kako u

Slika 6: Kupio si neku zemlju i još si neke parceleuzeo u zakup. si proizvodnjukrme. i brojkrava. Kamo s novimkravama? Nije li i ovakva privremenastaja dobroi jeftino rješenje? I

punu staju smjestiti nove krave? Nema druge nego dogradnjom, i to što jeftinijom privremenom dogradnjom. prijedlog je izgradnja nove jednostavne staje sa slobodnim držanjem krava ili "laufstaje" + izmuzište s najmanje 2 muzne jedinice, a sve po principu uradi sam. Staja treba biti poluotvorena. Jednoredna s jednim redom ležišta, ležišta s dubokom steljom + prljavi hodnik s punim podom na koji dolazi minimalna sjeckane slame i traktorskom daskom, te hranidbeni hodnik. Konstrukcija staje može biti od drvenih stupova, stranice od dasaka ili okrajaka, krov od salonitnih Prljavi hodnik treba izbetonirati odmah svom dužinom i izvan staje, sve do gnojišta, za onoliko metara za koliko planiramo produživati staju (najmanje za 25 krava). Na kraju treba biti betonsko gnojište za kruti dio i s jamom za dio.

Zašto gnojište mora biti betonirana? Iz dva razloga.

1. Radi pitke vode.

2. Kako bi bili svi sastojci stajskog gnoja, svi preostali sastojci razgradnje korištene biomase, voluminozne krme i koncentrata - smjese koje, u proizvodnji mlijeka i mesa, trebamo vratiti natrag na njivu da ponovno posluže u stvaranju nove biomase krme. Mnogi nisu svjesni ekonomskih gubitaka koji nastaju na njihovim gospodarstvima zbog stajskog gnoja nabacanog na golu zemlju.

Pogledajmo na slikama neka jednostavna rješenja izgradnje jednostavnih staja kao privremenih ili stalnih objekata u vremenu postupnog broja krava na osnovi okrupnjavanja malih i srednje velikih OPG-a u proizvodnji

BJELANCEVINE

I MINERALIU OBROKU

V

MLIJECNIHKRAVA

- Prof dr. se.Ante

Tijekom suhostaja, uz višak ili manjak energije, reproduktivne probleme može višak manjak vlakana, prevelika kalcija, manjak selena ili 13-karotena. Tijekom laktacije, uz energetski deficit, reproduktivne probleme izaziva višak manjak sirovih vlakana te neprimjerena mineralna komponenta (višak fosfora, mangana ili kalija, niska razina kalcija, mangana, selena, natrija ili 13-karotena u obroku). Spomenuto je da visoka proizvodnja mlijeka iziskuje obazriviju hranidbu, no ne može se stres" koji se može negativno odraziti na reprodukciju krava.

se kravama u obroku nastoje ponuditi sva hraniva u optimalnoj mjeri kako bi iskoristili njihovu proizvodnu predispoziciju. su veoma važne u obroku krava. Obrok za krave u suhostaju treba biti siromašniji (12 do 14 %)nego obrok za krave u laktaciji. Prevelik unos obrokom tijekom suhostaja negativno se odražava na reprodukciju. Takva se pojava znatno kod krava koje se intenzivnije napasuju, posebice ukoliko nije osigurana primjerena energetska komponenta. Predoziranje dovodi do jetre, što kasnije izaziva i reproduktivne Obrok tijekom suhostaja treba biti primjeren i glede minerala. Posebice je

U jednom od ranijih brojeva Mljekarskog lista spomenuta je sprega reprodukcije i energetske komponente obroka, no treba znati da druge sastavnice obroka u neprimjerenoj mogu dovesti do reproduktivnih problema.

tijekom suhostaja nepoželjan velik udio kalcija u obroku, da ne pripremu organizma krave na njegovu mobilizaciju rezervi (iz kostiju). Osim što može inicirati pojavu groznice, višak ali i nedostatak kalcija u obroku suhostajnih krava negativno na istiskivanje ovojnice (retencija placente), tijek involucije maternice i dužinu puerperalnog razdoblja. je, da na reproduktivnu negativno pomanjkanje selena i vitamina E u obroku. Tijekom suhostaja selena u obroku treba iznositi 0,30 ppm, a vitamina E od 25 do 30 IU/kg. Beta-karoten u obroku suhostajnih krava preventivno djeluje na vitalnost i preživljavanje teladi. Pomanjkanje 13-karotena u obroku dovodi do pomanjka-

nja 13-karotena u kolostrumu, proljeva i znatnijih gubitaka teladi. udio sirovih bjeu obroku krava je od 17 do 19 %, a tijekom zadnje laktacije udio se snižava i na 14 %. Krave koje imaju predispoziciju za visoku laktacijsku proizvodnju iziskuju i udio u obroku, te uglavnom pozitivno reagiraju na stimulativnu hranidbu. Svjesni pozitivnog stimulativne hranidbe, katkada se optimalne (preporazine udjela se nepotrebno metabolizam krave, s depresivnim na i plodnost. Neprimjereno velika u obroku kravama u laktaciji koncentraciju amonijaka u probavi

Grafikon 1: Meduodnosproizvodnjemlijeka i koncepcije (Butler, 1998.)

do razine koja i jetru. Niža razina energije obroka pogoduje negativnom povekoncentracije amonijaka na metabolizam. Problemi se javljaju kod krava na pašnjaku, odnosno kad su u voluminoznoj komponenti obroka prekomjerno zastupljene mlade trave, leguminoze, odnosno soja u krepkoj komponenti. Previsoki udio u obroku svakako negativno djeluje na reproduktivnu

Prekomjernim unosom krmom smanjuje se koncentracija progesterona u krvi, zbog je otežana reaktivacija jajnika tijekom servisnog razdoblja. Niska razina progesterona dijelom je posljedica visokih zahtjeva (visoka visoka razina energije i u obroku). Na reproduktivnu junica negativno udjel u obroku.

Razvoj embrija nakon oplodnje indirektno ovisi o udjelu u obroku. Naime, preživljavanje embrija nakon oplodnje ovisno je o pogodnosti okruženja maternice u koju se treba i ugnijezditi. Svojstva stijenke maternice se mijenjaju u skladu s hormonalnom spolnom aktivnono i obrok s previše bjelandjeluje na promjenu pH i drugih svojstava stijenke maternice. Manje pogodno okruženje uvjetuje postotak ranih embrionalnih tijekom prvih šest do sedam tjedana po oplodnji. Pomanjkanje u obroku rijetko dovodi do reproduktivnih problema da 70 % potreba na krava podmiruje preko mikroorganizama koji oplemenjuju spojeve ih u vlastite i govedu na raspolaganje. Ukoliko nastupi opskrbe je to odraz pomanjkanja energije u obroku, Mljekarski list 07/2007.

Primjerenimobrokomiskoristit proizvodnupredispoziciju muznih krava

da mikroorganizmi buraga za svoj rad i iskorištavanje spojeva trebaju energiju. Bilježe se i pothranjenosti, najjunica, kada nedostatak bjeu obroku (uz pomanjkanje energije) dovodi do ometanja razvoja i inaktivnosti jajnika, izostanka uspostave spolnog ciklusa i gonjenja.

Odnos kalcija (Ca) i fosfora (P) može katkada dovesti do reproduktivnih smetnji, pemda je (ranije) fosfora dijelom precijenjen. Pomanjkanje fosfora dovodi do inaktivnosti jajnika i izostanka gonjenja, a neprimjerena visoki udjel fosfora, posebice uz manjak kalcija, dovodi do problema tijekom involucije maternice, tihog gonjenja i lošijih rezultata tijekom osjemenjivanja. odnos kalcija i fosfora u obroku veoma je bitan. Ukoliko je obrok i bogatiji fosforom, odnos Ca : P ne bi trebao biti ispod 2: 1.

Odnos natrija (Na) i kalija (K) je važan u reprodukciji.

je nedostatnog unosa natrija i prevelikog unosa kalija obrokom. Ukoliko odnos K : Na 1O : 1, reproduktivni problemi su: neredovitost ciklusa, dugo gonjenje, pojava cista na jajnicima i drugi. Predoziranje natrijem se znatno no kalijem, a manjak natrija se javlja kada je voluminozna krma prikupljena s tala bogatih kalijem ili tretiranih kalijem bogatim mineralnim gnojivima. Opskrbljenost krave natrijem može se testirati preko sline.

Mikroelementi su bitni u metabolizmu (reprodukciji) jedinke, enzimatske funkcionalne cjeline. Potrebni su u veoma malim no nedostatci mogu biti pogubni. mikroelementi izraženije djeluju na reprodukciju od drugih. Najizraženiji imaju mangan i selen. Nedostatak mangana dovodi do izostanka gonjenja, endometritisa i tihog gonjenja. Postoje indicije da pomanjkanje mangana

na slabiju vitalnost teladi, te promjenu odnosa spola teladi (više muške no ženske teladi). Prevelik unos mangana dovodi do pojave cista na JaJmC1ma i produženog trajanja gonjenja. Pomanjkanje selena u obroku primarno se odražava na maternice za prihvat (nidaciju) ploda, a posljedica su rana embrionalna i lošiji reproduktivni rezultati.

Od vitamina za reprodukciju najvažniji je vitamin A, odnosno Pkaroten kojega sadržavaju biljke i iz kojeg u organizmu nastaje vitamin A. Vitamin A važan je za vitalnost i zdravlje teladi. nedostatak p-karotena u obroku tijekom laktacije odražava se na reprodukciju izostankom gonjenja, pojavom cista na jajnicima, tihim gonjenjem ili ranom embrionalnom smrti.

Iz navedenoga je vidljiva kom-

Tablica 1: Kontrolnepretrageza otkrivanjehranidbenih i ] neuravnoteženosti

Indikatorza Analizakrvi Analizamliieka Analizasline Analiza opskrbu glukoza mast - keto-tijela energijom (brzitest) bilirubin bje!.keto-tiiela keto-tiielaopskrbu ureja ureja -I

ooskrblienost - Na - - Na Na opskrbiienost-K - l - K K opskrbljenost - Ca - - (Ca) Ca opskrbljenost - boja seruma I - -fl-karotin (staiskitest) ooskrbljenost - MI? Mg - - Mll opskrbljenost - Se, Se, Cu, Mn, Fe, - -Cu, Mn, Fe, Zn Zn radajetre bilirubin - - keto-tijela i metabolizma keto-tiiela (brzitest) acidoza Ca mast -ativnostjajnika oroizesteron proaesteron - -

pleksnost reprodukcije i veza-nost s hranidbom i kvalitetom obroka). Stalan nadzor obroka i njegovih komponenti svakako pomaže prevenciji reproduktivnih

ELEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

poremecaJa. Osim kontrole krme, dio manjkavosti hranidbe može se provjeriti, brzim ili klatestiranjem tjelesnih parametara (tablica 1).

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

www.elektrotehnika.hr

Hst 07/2007.

za automatsko pranje

Tip RBH 300 - 1600 lit

Tip RBC 1500 - 1O 000 lit

PONASANJE

OVACA

Teško je utvrditi kada je domestikacija divljih životinja, ali ostatci pripitomljenih ovaca su na lraka i sežu skoro 9 000 godina unatrag.

Ovce su izvrstan primjer simbioze i obostrane koristi koja je nužna za pripitomljavanje; one ljudima u zamjenu za zaštitu, hranu i zdravstvenu skrb daju mlijeko, meso i vunu. Nadalje, iskorištavaju neke tvari s pašnjaka koje ne može iskoristiti, gnoje tlo i sl. Cijelom procesu pripitomljavanja pomoglo je to što su ovce izrazito društvene životinje koje stvaraju veze, i s jedinkama drugih vrsta.

OSJETilA

Vid

Ovce imaju panoramski vid od 330° - 360° i binokularni od 25° - 50°. Mogu razlikovati široki spektar boja (crnu, crvenu, zelenu, žutu i bijelu). Nemaju akomodacije stoga moraju glavu da bi udaljene objekte. To da ne mogu procijeniti dubinu. Imaju slabiji vid na daljinu i blagi astigmatizam, ali pokazuju sposobnost fokusiranja objekata na srednjim i udaljenostima.

Vid je u ovaca važan komunikacije. Kada su na pašnjaku, uspostavljaju vizualni kontakt; glavu i traže se Jedna od pretpostavki je da stalno motrenje vjerojatno drži ovce u skupini dok se pašnjakom. To su životinje koje vole biti u skupini i svako izoliranje djeluje na njih stresna. Ako je pred ovcu koja je sama postavljeno ogledalo u kojemu vidi sebe, stres se umanjuje - dokazali su znanstvenici.

Još od davnih vremena ovce i ljudi usko su povezani. Znanstvene studije su pokazale da su ovce najvjerojatnije druga ili domesticirana vrsta životinja; pas je bio prvi, a slijedile su ga koze i ovce.

Mr.sc. Kristina -

Ml:fekarski list 07/2007.

Okus

Osjet okusa jako je važan zbog izbora hrane jer ovce preferiraju slatke i kisele biljke dok gorke odbijaju. Pri odabiru hrane važni su i osjeti mirisa, dodira i vida.

Miris

Osjet mirisa je ovcama neobivažan jer njime identificiraju druge jedinke, posebice majke svoju za vrijeme parenja ovnovi se ovaca i otkrivaju koje su jedinke u estrusu. Ovce mogu izraziti osjet dodira najviše nosnicama, ustima i možda uškama jer im je ostatak tijela prekriven gustom vunom i dlakom. To naravno ne daje koža ispod runa neosjetljiva. Naprotiv, ona je izrazito osjetljiva ali je i Primjer navedenog jest i da je ovca najmanje osjetljiva na ograde. Stoga se kod postavljanja ovakvih ograda mora

voditi o visini žica. Najbolje su dvostruko upletene žice u visini nosa ovaca.

DRUŠTVENOPONAŠANJE

Dominacija

U stadu na pašnjaku dominacija je vrlo slabo ili nikako izražena. U malim stadima ovce se boriti za malu hrane i se, prije nego se aktivno za nju. Dominacija i subordinacija zabilježena je kod Merino i Leicester pasmina. Ako je dominacija izražena, tada spolno zreli ovnovi dominiraju nad ženkama. Kod ovnova veliku ulogu igra snaga i rogova. Ovnovi velikih rogova imaju stopu razmnožavanja ali ne i kvalitetniju spermu. Ta može negativno djelovati na broj janjadi, produljiti sezonu janjenja i loše utjecati na napredovanje stada.

Socijalizacija

Ovce stvaraju jake socijalne

Ovce pasu u skupinama

skupine, što je posebno izraženo na pašnjacima. Rijetko se razilaze. Janjad je izrazito blisko povezana, a nerijetko stvaraju vezu i s drugima kao: kozama, ljudima, psima i govedima. Ponekad se dvije životinje mogu tako vezati da postanu ovisne.

Karakteristikestada

Istraživanja su pokazala da pasmine imaju strukturu stada.

- Merino ovce su usko povezane i rijetko stvaraju podskupine unutar jednog stada. Pasu jedna blizu druge i razdvajaju se samo zbog nestašice hrane pri se izdvajaju po spolu i dobi.

- Southdown ovce stvaraju nekoliko podgrupa koje se odvajaju kad pasu, ali je tijekom odmora cijelo stado skupa.

- Dorset ovce stvaraju mnogo podskupina.

Stvaranjem podskupina ne narušava se jedinstvo stada jer se sastav tih malih skupina stalno mijenja. Poznavanje strukturiranja stada važno je kod upravljanja uzgojem. Naime, kod stvaranja stada ovaca iz raznih uzgoja, neovisno o pasminama, ovce se nerado grupiraju s nepoznatim ovcama. Ako je pašnjak dovoljno velik, svaka skupina koristit svoj dio pašnjaka, i kada je drugi dio bogatiji hranom, što može dovesti do pothranjenosti.

SPOLNOPONAŠANJE

Uspješnost i isplativost držanja ovaca ovisi u prvom redu o dobroj reprodukciji. Reprodukcija ovisi o mnogim od kojih su najvažniji genetika, hranidba i okoliš. i poznavanje osnova spolnog ponašanja može poboljšati reproduktivnu uspješnost. Ovce i ovnovi spolnu zrelost dostižu 7. i 12. mjeseca starosti. Mrkanje ili tjeranje ovaca zbiva se u sezonskom ritmu; se pare u jesen kada su dani a

temperature niže. ovnova stimulira ovce na pojavu tjeranja u svako doba godine, a ovaj efekt nastupa i u kada je ovan na susjednom pašnjaku. Naime, za poticanje ovaca na parenje važnu ulogu imaju feromoni, dok vizualni kontakti spolova nisu važni.

U vrijeme mrkanja ovce su uznemirene i agresivnije. Stoje na jednom mjestu, pognute glave i postrance zamahuju repom. Osim toga, više bleje nego i sklone su udaljavanju od stada.

Prethodno opisani karakteponašanja još uvijek nisu dovoljni kako bi se sa moglo odrediti koja se ovca tjera. Stoga je za otkrivanje ovaca u mrkanju potrebno koristiti ovnove

Odnos ovna prema ženki dijelimo na: tjeranja, ispitivanje spremnosti za skok i skok. ovce u fazi mrkanja zbiva se na tjeranja kontrolom mirisa u anogenitalnoj regiji. Na taj ovan dobiva pouzdanu informaciju o fazi tjeranja, jer postoji razlika u genitalnom mirisu na mrkanja i u vrijeme kada ovca dopušta skok. Miris i ponašanje ovaca ipak nisu stjecanja želje za skok, i situacija u kojoj se ovca nalazi. Tako iskusni ovan i vezanu ovcu, bez obzira što ona nije u fazi tjeranja. u takvim zbog zakazuje reakcija ovce koja nije u tjeranju. ovan nikada ne na slobodnu životinju koja se ne tjera. Previše su spori da bi mogli iznenaditi ovcu i je u bijegu. Ovce koje se tjeraju, a još nisu spremne za skok odmah od ovna, se u njegovoj blizini pomokriti. Ovan mlaz urina pomirisati i zafrktati uz

poluispruženu glavu i visoko podignuti gornju usnu. Tako ovan dobiva informaciju o stanju spolnog ciklusa ovce; ona se udaljava, a ovan ju jedno vrijeme ne uznemiruje. Nadalje, ovan se pri otkrivanju faze tjeranja pokraj ovce. Pritom povremeno glavu prema ženki, glasa se i udaranjem prednje noge o tlo najavljuje namjeru skoka. Ovca koja nije u fazi za skoka ostaje spuštene glave i ušiju. S napredovanjem ciklusa sve se prema ovnu kao da skok. Vremenom ovan iz paralelne pozicije prilazi ovci odostraga. Ponovno kontrolirati spremnost ovce na parenje, usprkos tome što ga ona ne izbjegava, niti vrši ikakve kretnje odbijanja. Od momenta spremnosti za skok do samog skoka se jedna stanka. U toj stanci mozak registrira hormonalni podražaj i u genitalnom aparatu, za koje vrijeme se odvija spermatogeneza. Kada ista završi, ovan ovcu.

Od kad je ovan pozornost na ovcu u tjeranju, pa sve do prvog skoka nekoliko sati.

Prije samog skoka kod ovna dolazi do erekcije i nakon što je ovan prednjim nogama obuhvatio oko zdjelice nastupaju pokreti radi ulaska penisa u vulvu. Sama kopulacija traje 3 - 4 sekunde. Sve se može ponavljati nekoliko puta. Nakon završenog spolnog ovca i ovan uriniraju i više nemaju nikakvih kontakata.

Jednom uspješnom skoku može prethoditi desetak neuspješnih. Uzroci neuspjeha su ostalih u anatomskim posebnostima ili razlikama u obje životinje.

Nespremnost ovce za akt kopulacije je razlog neuspjeha

©ugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgovcima diljem svijeta.

Prodaja

visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO

u sustavu selekcije

NOVO!

JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite

u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE.

posrednike, kupite junice direktno od

<Budite korak ispred! f nvestirajte u bolju

ovna. Rep i gusta vuna oko vulve mogu predstavljati smetnju. Osim toga, povremeno se kod mladih i neiskusnih ovnova da na bok i glavu ovce.

Pretpostavlja se da ovan može dnevno oploditi 6 ovaca u fazi mrkanja bez nepovoljnog djelovanja na njegovu kondiciju i kvalitetu sperme. Ovce dopuštaju 7 skokova, pri je kod životinja nešto manji prohtjev za skokom. To je u bliskoj vezi s njihovim hormonalnim statusom i vremenom tjeranja. Osim toga, nižeg su ranga od starijih ovaca koje ih odguraju od ovna i time imaju manje za višekratni akt kopulacije.

Više ovaca u fazi mrkanja skuplja se u posebnu skupinu. Takva haremska grupacija ovaca u tjeranju vrlo je bitna s etološkog motrišta, jer dominantne ovce ne dopuštaju i niže rangiranimjedinkama kontakt s ovnom. Stoga se savjetuje pripuštanje ovaca odvojeno od starijih kako bi se koncepcija u stadu.

Spolno vladanje ovna ovisi o godišnjem dobu, pri je najniže u i rano ljeto, a tijekom jesenskih mjeseci. broja jedinki stada seksualnu aktivnost ovnova. Ona raste i ako ovnovi u stadu imaju konkurenciju.

Trajanje tjeranja ovaca ovisi o pasmini, dobi i godišnjem dobu. Spolni ciklus ovce traje oko 16 dana (od 14 - 20), a sam estrus (vrijeme ovulacije, kada ovca dopušta skok) traje otprilike 30 sati uz dosta široke oscilacije pasmina. Tako se, primjerice, finska ovca tjera 52 sata, Awasi ovca 36 sati, a Merino ovca 27 sati. ovce imaju nešto vrijeme tjeranja od starijih ovaca, a pojava tjeranja izvan sezone mrkanja je od sezonskog tjeranja.

Smetnje u spolnom ponašanju

Visoke temperature okoliša mogu smanjiti spremnost ovnova na parenje, pa je tijekom ljetnih dana seksualna aktivnost ovnova u ranim jutarnjim satima.

Ovnovi koji se od do dobi od 1,5 godine drže s drugim muškim jedinkama pokazuju u broju homoseksualne sklonosti. Osim toga, pojava biseksualnosti i masturbacija kod ovnova nije rijetkost. Tako je biseksualizam u stadima s brojem ovnova, a osobito je kod karakul pasmine. Masturbacija se javlja nakon seksualne aktivnosti i dužeg neiskorištavanja ovnova, a može uzrokovati smanjen postotak koncepcije zbog pojave nedovoljnog broja zrelih spermija u ejakulatu.

Nezainteresirane i neiskusne ovnove može se stimulirati na da prisustvuju skoku drugog ovna. Prividna seksualna nezainteresiranost može nastupiti kod ovnova koji se drže duže vrijeme izolirano od ženki.

Impotencija se može iskazati u slaboj erekciji, nedostatku emisije penisa erekciji ili izostanku ejakulacije. Uzrok takvom poremože biti seksualna iscrpljenost ovna i nakon dužeg odmora ovan ponovno pokazuje odgovaspolni nagon.

impotencija se može javiti zbog centralnog sustava. U takvim ovnu je vrlo teško ponovno pobuditi seksualni nagon. Kastrirani ovnovi mogu u manjoj mjeri pokazivati seksualni nagon tako da na druge ovce i pokrete zdjelicom. To se samo neko vrijeme nakon kastracije dok su u tijelu i cirkulaciji još uvijek spolni hormoni. Kada se oni metaboliraju nagon prestaje. Uzimanje sperme. Ovnovi mo-

gu pokazivati plašljivost prilikom uzimanja sperme za umjetno osjemenjivanje. To se kod jedinki koje su imale prethodno rijetke kontakte s ljudima. Stoga je potrebno ovnove koji su za to rano priviknuti na ljude i uzimanje sperme. Osim toga, prilikom uzimanja sperme od plašljivih ovnova potrebno je postaviti se iza ovna i kad približiti mu se u položaju te nastojati dodirnuti prepucij. Ovaj postupak treba se ponavljati toliko puta dok ovan ne taj dodir. Pri uzimanju sperme prvi puta se ovnu dovesti ovcu u fazi mrkanja. Tek kad nastupi reakcija bez ikakvog oklijevanja, je upotrijebiti i ovcu koja se ne tjera.

Završni udar bez ili sa zakašnjelom ejakulacijom skoro je uvijek posljedica krivog postupka prilikom uzimanja sperme. je prepucij grubo ili pritisak, odnosno temperatura umjetne vagine nije bila odgovaSmetnje u spremnosti na skok koje nastaju uslijed situacije mogu se ukloniti primjenom poput promjene partnera za skok, promjene intenrala uzimanja sperme ili dulje zadržavanje prije skoka.

Ponašanje ovce i

Pažljivim promatranjem može se ponašanje ovaca prije poroda. Tako 12 sati prije poroda pokazuju interes za janjad drugih ovaca. Ovaj se interes može od kratkog njuškanja, dopuštanja janjetu da sisa, pa i tjeranju ovce - majke kako bi "ukrale" njezino mlado.

Nekoliko sati prije poroda ovca postaje vrlo nemirna, slijedi stado s oklijevanjem i postupno se od njega odvaja. se u to vrijeme

glasati zovom kojim doziva janje. Mjesto koje je izabrala za porod stalno priprema njuškom. U zatvorenom prostoru to je mjesto u kutu staje (boksa), a na otvorenom zaklonjeno mjesto od neprijatelja i izravnog djelovanja vremenskih neprilika. Trudovi ovaca traju oko jedan sat tijekom kojih liježe i ustaje, nemirno i kopa po slami te zauzima položaj i izbacuje plod. U uznemiravanja ovaca se da izbaci plod u stavu. Ako se primijeti da trudovi traju duže od jednog do dva sata, posebice ako se radi o višerotkinji, biti nužno životinji.

Na zaustavljanje trudova može utjecati uznemirenost, pa se u takvim broj životinja kojima tijekom poroda treba s 20 na 50 posto. Porod se rijetko za vrijeme hranidbe ili ispaše, tijekom razdoblja mirovanja, kada životinje preživaju. Stoga se broj poroda zbiva u kasno popodne, rano ili u ranu zoru.

Nakon poroda majka se odmah diže i lizati janje. Time stimulira disanje kao i periferne cirkulacije krvi. Ujedno nastaje olfaktorni kontakt koji majci prepoznavanje vlastitog janjeta. Naime, svako janje ima svoj individualni miris koji majci da nekoliko sati nakon poroda može svoje sa prepoznati. Nakon nekoliko dana ih raspoznavati i se oslanja na mirisni raspoznavanja. Prema tome, osjetila sluha i vida služe samo za lokalizaciju janjeta, a osjet mirisa za njegovu identifikaciju.

Ukoliko se janje oduzme majci odmah nakon poroda i vrati u roku od osam sati, majka ga u tom prihvatiti bez komplikacija.

Za vrijeme dok majka oblizuje svoje janje (oko 20 minuta), je istoj ovci dodati strano janje i ona ga rado prihvatiti. Taj proces puno teže ukoliko je završila s lizanjem svojegjanjeta.

Ako majka odmah nakon poroda odbaci janje, prihvatit ga druga majka u vremenu od 8 sati nakon poroda. Radi lakšeg prakticira se janje prethodno natrljati posteljicom ili plodnom vodom majke primateljice. U povoljnom uspjet bez drugih postupaka ako se ovca - majka s dodijeljenim janjetom drži izolirano od ostalih ovaca tijekom više dana. Ovce je janje uginulo, mogu pokazivati interes za janjadi.

Prilikom blizanaca majka se najprije posveti u cijelosti janjetu. Nakon toga njezinu pažnju više zaokuplja janje koje je aktivnije.

Tridesetak minuta nakon poroda janje se pokušava ustati, a iskusnije majke u tome mu pomažu. Nakon toga odmah tražiti

vime. · Majka gurka janje prem, vimenu, zauzima bolju pozicijt tijela i raširi stražnje noge kako b moglo dohvatiti sise. Janje sisat prvi puta otprilike nakon jedno~ sata. Ako se radi o blizancima, tad. do prvog sisanja može neštc više vremena.

Mije/carski list 07/2007.

Pozicija janjeta dok sisa uvijd je obrnuto paralelna s majkom, takc da ona može ponjušiti njegovo ano · genitalno i uvjeriti se da je to stvarno njezino janje. Taka\ položaj majci i kontrolu analne njege (pražnjenje crijeva), a janje sve to olak šava ubrzanim mahanjem repom. U prvih nekoliko tjedana životc1 janjad sisa jedan do dva puta u jednom satu. Svako sisanje tadc1 traje oko tri minute. Oko petog tjedna starosti janjad sisati samo jedanput kroz dva sata.

Janjad jedinci sisaju otprilike s jednakom na obje sise. dok kod janjadi blizanaca postoji konstantna sisa. Stoga. ako jedno janje iz nekog razlogc1 prestane sisati tadc1 postoji opasnost da na toj strani

Ovce s janjadi trebaju biti odvojeneod ostatka stada

C.itracenta,~

proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama

to odmah

:::;> odabir u zemlji porijekla

:::;> jamstvo za ocjenu

kvalitete doktora vet. med.

:::;> kreditiranja u suradnji s Vašim bankama

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326

do mastitisa.

098 288 130 I

KOZARSTVO

Na laktacije majka dopušta janjetu sisanje u svako doba, pri blizanci mogu sisati Nakon otprilike tjedan dana ponašanje majke se mijenja, jer u to doba ona vrijeme sisanja. Osim toga, iznenadnim odlaskom prekidati sisanje. U farmskom uzgoju janjad treba odbijati s desettjedana starosti.

U prva tri dana nakon poroda janje slijedi i druge ovce, a zatim raspoznavati majku. Pritom u prvih 6 dana njegovo osjetilo za miris na pronalaženje majke, jer u to vrijeme još nema dovoljno razvijen vid. Otprilike u dobi od sedam dana janje raspoznaje svoju majku po glasanju, pa se u traženju majke osloniti na svoj sluh. Vizualno prepoznavanje, bez prethodnog glasovnog kontakta, je tek u dobi od 2tjedna.

Nakon najmanje 2 tjedna izolacije od svoje vrste, a istodobno uskog kontakta sa stranom vrstom, janje je memoriralo tu promjenu. Zbog toga se dalje pripadnikom te strane vrste (npr. koze).

Majke upozoravaju janjad na opasnost naizmjeudaranjem prednjih nogu o tlo. Stoga se njihovo ponašanje mijenja tako da odmah zastanu, napeto paze i nastoje brzo majci. Druge ovce lupati nogama, osim ako se nalaze u situaciji (bliskom susretu s neprijateljem).

Smetnje u ponašanju ovce i Kod prvorotkinja instiktivno ponašanje nije u cijelosti razvijeno. Tako primjerice, prvorotkinja ostaje mirno stajati dokjanje traži vime. Neke odmah s lizanjem, ali postaju agresivne se janje pomakne. Osim toga, prvorotkinja te janjad poroda mogu se lako izgubiti u stadu. Tom prilikom preuzet miris drugih ovaca, pa za svoju majku postati anonimno. Radi toga, poduzimaju se mjere poput osvjetljenja staje tijekom janjenja, držanja ovaca - majki u grupama koje nisu od 20 jedinki, te smještaj ovaca neposredno prije poroda u boksove za janjenje.

Oko 2 posto ovaca napušta svoju janjad i se natrag u stado. lako se takvih ovaca nakon nekog vremena svojem podmladku, takav ponašanja zbog nerazvijenog instinkta može biti uzrokom do 6 posto gubitaka ojanjenejanjadi u stadu. Broj ovaca koje napuštaju svoju janjad osobito je visok nakon teških poroda. Stoga se pretpostav-lja da komplicirani porod negativno na stvaranje nagona, pri pokušaji davanja injekcije prolaktina nakon poroda nisu pomogli u promjeni ponašanja majke prema

PROTOKOLI SINKRONIZACIJE

ESTRUSA

Odabir pojedinog programa ili prijelaz s jednog programa na drugi, vlasnici bi trebali vršiti u dogovoru s veterinarom koji se brine o kravama na njihovoj farmi. Pri odabiru pravog programa, onog koji dati najbolje rezultate u reprodukciji, treba obratiti pozornost na potrebe i želje vlasnika, ali prije svega treba poštivati objektivne kao što su radna snaga, uvjeti držanja stada, financijski efekt i zdravstveno stanje krava. I najbolji programi u reprodukciji mogu biti neefikasni ako se ne zadovolje ovi uvjeti.

Primjer 1: lako je odabir programa uspješan, zbog svoje u dati pozitivan efekt.

Primjer 2: lzvršen je izbor programa sinkronizacije, ali uzgajinema pouzdanu radnu snagu koja ga provoditi i na vrijeme.

Primjer3: Izbor je orijentiran na dobar program, ali zbog loše hranidbe i uvjeta držanja program ne pokazuje rezultate.

Mnoštvo je drugih nepovoljnih kombinacija, stoga još jednom napominjemo važnost pravilnog planiranja i odabira pravilnog programa sinkronizacije od strane vlasnika i veterinara koji se brine o stadu.

Programisinkronizacije uz upotrebu prostaglandinaili analoga

Protokoli sinkronizacije koji se

Tema ovog bit protokoli sinkronizacije estrusa krava. Na raspolaganju su protokoli, ovisno o držanja, dobi krava ili junica, proizvodnji mlijeka. Svaki od protokola ima dobre i loše strane, a bit analizirani i objašnjene njihove

Doc. dr. se. Goran -

Mljekan,ki list 07/2007.

baziraju na upotrebi prostaglandina ili analoga jedni su od upotrebljavanih u stadima krava i junica. Ovakvi protokoli estrusni ciklus, a time i vrijeme dva osjemenjivanja. Prostaglandini izazivaju razgradnju žutog tijela na jajniku, a tome krava ulazi u novi spolni ciklus, tj. dolazi do pojave estrusa nekoliko dana nakon aplikacije prostagland i na. Iz navedenog se može da je tretman prostaglandinom, ako nema funkcionalnog žutog tijela na jajniku, potpun promašaj. Samo veterinar nakon rektalnog pregleda krave može znati je li takvo žuto tijelo prisutno na jajniku i kada dati injekciju prostaglandina.

je protokol sinkronizacije bez veterinarskog pregleda, ali on zahtijeva aplikaciju dvije injekcije, u razmaku od 14 dana. Ovakav protokol jednostavan je i za veterinarima i vlasnicima. injekcija mogu biti i intervali, npr. 11 dana, ali interval od 14 dana pokazao je najbolje rezultate. Krave koje odgovore na tretman pokazuju znakove estrusa u roku 1 do 5 dana nakon aplikacije druge injekcije. Grla mogu biti osjemenjena na osnovi estrusnog ponašanja (gonjenje kada krava stoji i pušta drugima da na nju), ili može biti osjemenjena u vrijeme nakon druge injekcije.

Pokušaji osjemenjivanja u tovrijeme nakon druge injekcije uvijek su davali slabije rezultate nego osjemenjivanje na osnovi iskazanih znakova estrusa. Usporedbe radi, jedno istraživanje pokazalo je stopu koncepcije od 23 % prilikom osjemenjivanja 80 sati nakon druge injekcije, nasuprot 54 % kod osjemenjivanja 12 sati nakon estrusa što su za 100 %bolji rezultati. U istom istraživanju isprobana je i dvokratno osjemenjivanje 72 i 96 sati nakon druge injekcije, ali stopa osjemenjivanja bila je samo 30 %.

Do slabije koncepcije prilikom fiksnog vremena osjemenjivanja vjerojatno dolazi zbog faza folikularnih valova i stanja u kojem se nalazi žuto tijelo, što dovodi do vremena potrebnog za izražavanje estrusa i same ovulacije. istraživanja vršenih ekonomske efekte ovakvih protokola pokazala su isplativost u davanja dviju injekcija u razmaku od 14 dana.

Kada je veterinar pregledao životinju i na bazi dijagnoze funkcionalnog žutog tijela dao samo jednu injekciju, protokol nije bio isplativ zbog velikog broja pogrešno postavljenih dijagnoza. Junice koje su postigle stupanj zrelosti (neovisno o dobi za holstein pasminu potrebno je težinu cca 280320 kg), mogu biti podvrgnute protokolu s dvije injekcije u razmaku 1Odo 12

VAZNOST POLJOPRIVREDNOG OBRAZOVANJA

Obrazovanje je swda u razvijenom svijetu prepoznato kao temelj razvoja društva. Pritom poljoprivreda, kao osnovna grana djelatnosti u ruralnom dijelu svake zemlje, nije nikakav izuzetak.

U KONKURENTNOSTIPROIZVODNJE

I DOHOTKA • JEDNO ISKUSTVO

IZ MONTANE -----------

Obrazovani poljoprivrednici spremniji su prihvatiti nove tehnologije i rješenja znatno prije (ali i s više realne nego oni koji nemaju edukaciju.To se uvijek jako dobro vidi kad se malo odmakne od domovine. U svakoj našoj poljoprivrednoj proizvodnji, pa tako i proizvodnji mlijeka, pokazuje se jednaka zakonitost. svojom proizvodnjom ostaje na nekom prosjeku iskorištavanja tehnološkog potencijala. Kada govorimo o proizvodnji mlijeka od oko 4 litara po muznom grlu, to da smo iskoristili jedva polovinu proizvodnog kapaciteta muznih krava, koje u nekoj "punoj mogu dati preko 8 litara u jednoj laktaciji. Uvjetno zato što ne koristimo u punoj mjeri što možemo, "gubimo" po kravi oko 11.600 kuna (2,90 kn x 4 000 litara) prihoda ili otprilike 2.000 (0,50 kn x 4 000 litara) dohotka. Osnovni razlog takvom neekonomskom ponašanju je i vrlo dobra proizvocijena mlijeka koja je do sada držala u više nego komotnoj situaciji u kojoj nema potrebe puno mijenjati. Za proizvodnju potrebno je znanje, opremljenost gospodarstva, ali i sprem-

nost ulaska u poslovni rizik proizvodnih kapaciteta i proizvodnje.

Kad se govori o obrazovanju naših mlijeka, ih nema završenu neku srednju ili višu poljoprivrednu školu. Naravno, školovanje ne mora biti glavni i odluuvjet da se netko uspješno bavi nekom proizvodnjom. Osobno sam najbolje rezultate nalazio kod

gospodara koji su završili razne nepoljoprivredne škole, a su nažalost imali i samo (nezavršenu) osnovnu školu. To ih nije ni najmanje smetalo da postignu izvrsne uspjehe u proizvodnji, ali radi se o izuzecima, ne nekom pravilu. I na tim dobrim izuzecima ne može se graditi sustavni napredak proizvodnje mlijeka neke zemlje.

Slika 1: stara staja koja se još uvijek koristi u Montani

NA POTEZU...

Krediti do 10 godina, bez bez jamaca, bez hipotekall

130KS /

STUDIJSKO PUTOVANJE

Proizvodnja mlijeka u Montani

U državi Montani, koja je 6,5 puta nego što je Hrvatska, ima samo 1,2 milijuna stanovnika a oko milijun goveda. Kao gost državnog u Bozemanu obišao sam nekoliko govedarskih farmi. ih je, naravno, namijenjena pašnom tovu goveda do mase od 200 do 270 kg,jer u dijelu Montane nema dobrih uvjeta za proizvodnju kukuruza namijenjenog produljenom tovu. Svi se pašnjaci održavaju stalnim natapanjem. Zbog kratkog i ljeta travnjaka, pogotovo onih udaljenijih od planinskih bila bi do kolovoza gotovo doslovce spržena. Topljenjem snijega, koji ovdje pada ponegdje i u lipnju, ima dovoljno kvalitetene vode za natapanje velikih površina oranica i pašnjaka. Intenzivnim natapanjem može se dobiti do tri otkosa djeteline (alfalfa), bez natapanja jedva jedan. Muznih krava je oko 19 S prihodima od mlijeka najviše je farmi s preko 50 muznih grla. U okrugu Gallatin, u kojoj je smješteno MSU, proizvodnja mlijeka je prva po važnosti u ukupnoj poljoprivednoj proizvodnji. Gotovo sva goveda ovdje su holstein-friesien pasmine, a ta pasmina i preko 90 % stada u Montani.

U Montani vrijedi pravilo da se intenzivnom proizvodnjom mlijeka bave farmeri koji imaju relativno malo, ali dobre zemlje. Napisana jerelativno malo - jer to vrijedi samo za ove prilike. Dok se u tovu goveda koristi oko 9 - 17 hektara zemlje po jednoj rasplodnoj kravi, u proizvodnji mlijeka taj je odnos "samo" 510 hektara. Vidljvo je da je taj prosjek po grlu višestruko nego u nas. goveda prodaju viškove proizvodnje žitarica i djeteline s farme, dok mlijeka u pravilu proizvode dovoljno hrane za vlastite potrebe.

Tablica 1.-Brojfarmi s kravama u Montani i strukturastada 2006. godine

Opis( stada Brojfarmi Udio smuzmm mumihkrava) kravama %

od I do9 489 78,37

od JOdo 19 8 1,28

od20do49 8 1,28

od 50do99 43 6,89

od 100do 199 55 8,81

od200do499 19 3,04

od 500do 1000 I 2 0,32

UKUPNO I 624 100

Prema podatcima u tablici 1 vidljivo je kako dio (78,37 %) farme s manje od 10 muznih krava. Njihov je udio u broju muznih krava samo 4,63 %, ali radi se o farme rima koji posjeduju preko 48 % ukupnog broja krava i junica, odnosno ukupnog broja svih kategorija goveda u Montani. Jasno je da na takvim prevladava uzgoj tovnih goveda. Preko 55 % broja muznih krava predstavljaju farme od 50 do 200 grla u osnovnom stadu, a kad im se pridodaju farme s 200 do 500 grla, onda to predstavlja preko 71 % ukupne populacije. Samo 2

posjeduju preko 500 muznih grla, ali ih kategorijama s preko 50 grla (što u pravilu farme koje dominantni izvor prihoda imaju od proizvodnje mlijeka) dobije se udio od gotovo 94 % ukupnog broja muznih grla. Na farmi u okrugu Gallatin s oko 150 muznih grla dobiveni su podatci prikazani u tablici 2. proizvodnja je oko 8 915 litara godišnje, što je za oko 70 litara više od državnog prosjeka ovdje. Ukupni troškovi proizvodnje su oko 15.601 kuna po muznoj kravi ili 1,75 kuna po litri mlijeka. Kad se od troškova odbiju izvanredni prihodi

Slika 2: Simentalacna ispaši

farme (prodaja muške teladi, krave i državne premije), neto troškovi su oko 13.188 kuna po muznoj kravi ili 1,56 kuna po litri. Ovi su troškovi otprilike jednaki rezultatima naših boljih farmi, ali na razini proizvodnje oko 6 do 6,5 litara mlijeka po grlu. Prodajna cijena mlijeka je oko 2, 19 kuna po litri (što otprilike isto odgovara našim uvjetima, bez državne premije). Zanimljivo da je prag rentabilnosti proizvodnje na farmama, od 20 do 150 grla od 4 500 do 5 000 litara mlijeka po grlu, našim uvjetima, ali ovdje nema ni jedne farme koja proizvodi manje od 6 800 litara mlijeka (stajski prosjek po grlu). To da se u uvjetima proizodnje od 6 800 do oko 8 915 litara i neto cijeni koštanja mlijeka od 1,56 kuna kod više proizvodnje, do 1,78 kuna kod niže proizvodnje ostvaruju po litri mlijeka neto dohotci od 0,41 do 0,63 kuna ili po kravi od 2. 778 do 5.616kuna.

Do ovakvih uravnoteženi h rezultata proizvodnje mlijeka nije se došlo ni brzo ni lako. Samo u proteklih 1O godina broj farmi koje se bave proizvodnjom mlijeka smanjenje u Montani sa 758 na 624. se kako još jedan dio biti iz proizvodnje mlijeka kad se ukinu neke od dosadašnjih premija (u prethodnoj godini oko 9.700 USD po farmi, najviše za proizvodnju mlijeka i repe).

Utjecaj i važnost poljoprivrednog obrazovanja

O važnosti poljoprivrednog obrazovanja razgovarao sam s Chrisom Christiansenom, donedavnim u srednjoj poljoprivrednoj školi u mjestu

Handsale na istoku Montane, u blizini granice s Kanadom. Ovdje je vrlo malo muznih krava, ali Chris je jedan od onih farmera s manje od 1O muznih krava. Održava proizvodnju mlijeka više tradicije radi, ali i zato

Tablica 2: Troškoviproizvodnjemlijeka po kravi i litri Opis

Neto trošak U kunama oo kravi oo litri mlijeka

Troškovi hrane

Troškovi rada

Troškovi obnove stada

Ostali troškovi proizvodnje

Troškovi marketinga

UKUPNO

što u ovom kraju može dodatno zaraditi prodajom svježeg mlijeka. Kaže da je u proizvodnji mlijeka puno više posla nego s uzgojem goveda, ali se može dobiti više novaca. Ukupno preko 1 500 hektara zemljišta (550 ha pod pšenicom i alfalfom, a ostalo su pašnjaci) koristi za uzgoj ukupno oko 200 krava u osnovnom stadu. Zbog obveza je napustio predavanja u školi s preko 300 ali ostao je tijela škole. Osnovni zadatci tog tijela su traženje i izbor nastavnika, poticanje razmjene i traženje sponzora. Farmerima i farmerskim organizacijama, kao i savjetodavnoj službi na lokalnoj razini, jako je važan izbor nastavnika koji nude kvalitetno

prenošenje znanja Tijekom 4 godišnjeg školovanja sustavom razmjene više "treninga" po cijeloj Montani i šire, tehnike i tehrješenja u suvremenoj noj proizvodnji. Samo oko 40 % ukupnog financira se od države. Gotovo isti udio se dobiva od sponzora, a oko 20 % sami sustavom jednodnevnog rada koji se 14 USD po satu. Radi se o zanimljivom "upošljavanja" samo jedan dan u semestru na lokalnim farmama, gdje upoznaju rad i upravljanje farmom. To je posebno važno,jer se u posljednjih 10-ak godina u školi priljev "gradske djece".

Slika 3: Gospodin Chris Christiansen- farmer s manje od 10 muznih krava (Handsale, istok Montane)

Važnost poljoprivrednog školovanja pokazuje se u bržem novih rješenja u praksi, kao i djelovanju predavanja koja preko fondova za farmere organiziraju savjetodavna služba i Na redovita pozivna predavanja (s temama) koja se održavaju nekoliko puta godišnje odaziv je uvijek vrlo velik. Jedno predavanje o sustavu osiguranja usjeva, gdje su farmerima i savjetodavcima najprije dani prikazi o agrarnoj politici, te djelovanju troškova i koristi osiguranja na ukupni dohodak farme, pokazalo mi je djelotvornost njihovog sustava školovanja. Pitanja koja su postavljali farmeri i detaljni odgovori koju su zahtijevali, ukazuje da nisu samo dobro u tehnologiju proizvodnje, nego i u poslovno planiranje, i financije.

U v1s1m godinama srednjoškolskog poljoprivrednog obrazovanja organizirano je dodatno obrazovanje predmetima kojima se timski rad, natjecanje i sposobnosti. Bolji studenti napredne menadžerske vještine kako bi mogli postati lideri u svom poslovnom i životnom okruženju.

Natjecanje je jedan od važnijih pojmova u društvenom životu Sjedinjenih Država. Tako se na obrazovanja djeca u sportu i znanju, a takva natjecanja prate ih tijekom cijelog školovanja. lako ne toliko pompozno kao u školi i na fakultetu, natjecanje je tijekom cijelog života. ležernost, pa i samouvjerenost ovdje - kad se razgovara o njihovoj proizvodnji mlijeka i goveda, poslovnim planovima i promjenama odnosa na tržištu - rezultat je prije

FOHTUNAAGHOdo.o.

Rotacijske kosilice odnja prori"stP ia

umj. gnojiva ·Korpastandard 'Vile - opcija

svega njihovih spoznaja da su u naprezanjem i ulaganjima proizvoditi preko 80 % proizvodnog potencijala njihove stoke. U uvjetima povoljnijih godina ili ulaganja ti se rezultati mogu i pa tako akumulirati dodatna sredstva. Sustavom poljoprivrednog obrazovanja uvedenog u Montani kom 30-ih godina prošlog postiglo se da danas preko 60 % farmera ima završenu srednju poljoprivrednu školu, a oni koji upravo završavaju srednjoškolsko obrazovanje u preko 70 % odluse za nastavak školovanja. Tako je osigurana stalna obnova i razvoj školovanih menadžera na - poljoprivrednim farmama, ali i školovanih u savjetodavnoj službi, te na fakultetima. Osnovni moto je pritom jednak nazivu jedne farmerske organizacije - školovanje farmera za

Vrhunskaizvedba Povoljnacijena

SURADNJACLANOVA

UDRUGEUZGAJATELJA

Uz Grada Požege i HZPSS- odsjeka Požeškoslavonske županije, 05.04.07. god. organizirana je promocija

SIMENTALSKOGGOVEDA POŽEŠTINE I MLJEKARE

BIZ U POŽEGI

Udrugu je predstavljao predsjednik Matoiz Poloja, a mljekaru BIZ vlasnik mljekare Božo Bošnjak. Veliku organizaciji dao je HZPSSodsjek Požeško-slavonske županije kojeg je predstavljao Tomislav Mikel, dipl. ing. - savjetnik za u predstavljnju i promociji dale su i "mlade snage", djeca vlasnika mljekare i Udruge. Štand je bio prepoznatljiv partnerski odnos mljekare i savjetodavne službe. Promocija se odvijala pod sloganom mljekare je i Udruge "Tradicija našeg kraja". U tu svrhu Udruga je dijelila letke s podatcima o Udruzi i o Udruge. Na štandu se moglo knjižicu o i radu Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine 2000. - 2005. g. (autora mr. se. Miroslavasavjetnika Udruge) i knjižica Strategija rada za razdoblje 2005. - 2010. (autora mr. John McCormack, dipl. ing. i mr. se. Miroslava

Mljekara je predstavila tri vrste sira. Polutvrdi sirevi "Edamer" i "Pinki"te meki sir Uz promociju ovih sireva izložena je cijela paleta proizvoda mljekare BIZ (svježi posni sir, svježi punomasni sir, jogurti, jogurti, kiselo yrhnje, namazi, svježe mlijeko).

je anketa s pitanjima vezanim za prepo-

znatljivost proizvoda i njihova ocjena kvalitete istih. Sve više prepoznaje i cijeni ovu mljekaru i njene proizvode kao kvalitetan proizvod. Potrouvažavaju porijeklo sirovine, osobito kada je u pitanju mlijeko od kojeg se proizvodi osjetljiva namirnica koja mora biti kvalitetna te higijenski i zdravstveno ispravna. Svrha mlijeka i mljekare je da promocijom informiraju o porijeklu svježeg kravljeg mlijeka i Lokalni mediji poklonili su pozornost ovoj manifestaciji, a sudionici su dali izjave.

rada Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine i mljekare BIZiz Buka.Promocijaje organizirana na Trgu Sv. Trojstva u Požegi. TomislavMikel, dipl. ing.tradicionalno mljekara požeškom Caritasu donira potrebnu mlijeka i proizvoda.

Ovakve su akcije i aktivnosti potrebne kako bi prije svega utjecali na vlastitu svijest, i na kako bismo cijenili jer tako pomažemo i sebi i onima koji dolaze iza nas.

Završit s porukom i geslom Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine: "Podržite nas od nas uzgojeno i proizvedeno u Zlatnoj

-,nlij.:.:.o i mlijt..ini proizvodi

• i ce J1: ool\f. _

A Division of PortaSdence Ine.

'~ veterinarskamreža www.vetnef.hr

Predstavlja prvi put u Hrvatskoj:

Porta§C

Digitalni somatskih stanica

gubici u proizvodnji mlijeka nastaju zbog mastitisa, a poglavito zbog mastitisa koji je dokazati jedino laboratorijskim pretragama, rezultate nerijetko predugo. Svi znamo da se krave moraju izdvojiti i odmah terapirati. Ali, kako brzo i prepoznati krave? Kako uštedjeti dragocjeno vrijeme i novac'? Kako da se mastitis (koji još uvijek možemo jeftino riješiti) pretvori u manifestnu bolest ( rješavanje je neizvjesno i košta daleko više). Kako održati nivo profita. ako se smanji cijena mlijeka i poskupe troškovi hrane? Kako ostati konkurentan i ispred drugih?

Odgovor je jednostavan: ustrojiti efikasan menadžment stada i koristiti najnovija sredstva provjerena u razvijenim zemljama. Jedno od efikasnih, cjenovna i vrlo zahvalnih je PORTA SCC somatskih stanica.

Broj somatskih stanica

2.330.000

SKUPNI UZORAK ( iz laktofriza)

Mastitis ima cijelo stado

> 80% krava u stadu ima mastitis

Oko 15% krava u stadu ima mastitis

Vjerovatno 5% krava u stadu ima mastitis

UZORAK ( 1 muzna krava ) mastitis mastitis

Vjerojatan mastltis ( vrijednost )

Zdrava

Kada se dobiju rezultati. može se odmah pristupiti terapiji i odvajanju životinja. znamo što nam se u stadu i to znamo ODMAH!

• PORTA SCC je vrlo jednostavan za upotrebu. Sastoji se od trakice za baždarenje, pipete, testne trakice i test otopine.

• Pogodan.

• Kvantitativan.

• Brzo prezentira rezultat.

• Lagan za upotrebu.

• Razumne cijene.

• Malog ulaganja.

Najbolji rezultati se postižu na farmama koje imaju menadžment stada.

Aparat i testne kitove je u Veterinarskoj Mreži d.o.o. 01/6594-700, 01/6594-705

IZGLEDI ZA SEKTOR

GOVEDARSTVOU

Govedarstvo je grana koja se bavi uzgojem goveda u koje spadaju: muzne krave, bikovi za rasplod, tovna junad, junad kao podmladak. Govedarstvo je ujedno grana u Hrvatskoj koja, uz proizvodnju mesa i mlijeka, umnogome pridonosi i razvoju ratarske proizvodnje.

UVJETIMAPRISTUPAEU

Govedarstvo Hivatske

Stanje govedarstva u Hrvatskoj obilježavaju mali proizvodni kapaciteti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s niskom proizvodpo grlu i slabom proizvoda. Takvo stanje govedarstva i na razmjerno mali udio u ukupnoj vrijednosti proizvodnje u poljoprivredi Hrvatske. Na europskom tržištu nije konkurentna struktura gospodarstava s malim brojem grla jer oni 50 - 60 % hrvatskog govedarstva.

znatnoj državnoj potpori, u Hrvatsku se i dalje uvozi mlijeko i meso kako bi bile zadovoljene vlastite potrebe. Posljednjih godina Hrvatska se ubrzano priprema za ulazak u EU,te je u tom procesu nastavak reforme poljoprivredne djelatnosti, pa tako i reforme govedarske proizvodnje. Reforma se provodi kroz dodjelu raznih financijskih potpora i poticaja za okrupnjavanje, usavršavanje i razvoj govedarske proizvodnje. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodno ga gospodarstva pokrenulo je projekt "Operativni program razvoja govedarstva" radi govedarske proizvodnje. Program predokrupnjavanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, poboljšanje dobne strukture stanovništva zaposlenih u govedarstvu, a

time proizvodnje mesa i mlijeka. Europska unija zemljama pristupnicama odobrava kvote za mlijeko do 75 %od ukupne proizvodnje, a moraju biti spremni na promjenu sustava poticaja (znatno manja sredstva i nižu otkupnu cijenu mesa i mlijeka).

Metodom SWOT analize (pred-

analiziraju se osnovne prednosti i slabosti govedarskog sektora, kao i izgledi za njegovo napredovanje i za njegov razvoj.

Govedarstvo Hivatske i EU

Kad se govedarski sektor u Hrvatskoj s onim u EU, moramo imati na umu da su zemlje EU prošle dugogodišnje i složene prilagodbe svoje govedarske proizvodnje prema zahtjevima tržišta. Hrvatska se nalazi na pragu ulaska u Uniju, pa su sada pred njom teške glede

Stjepan i Božidar studentiAgronomskog

fakulteta

prilagodbe i ispunjavanja koje joj nalažu visoki europski kriteriji proizvodnje.

razlika hrvatskih i europskih gospodarstava je u tome, što su hrvatska gospodarstva rascjepkana i su mješovitog tipa, odnosno nisu specijalizirana za jednu granu govedarstva. Postoje i velike razlike u sustavu poticaja Hrvatske i EU. Premda hrvatski sustav poticaja osigurava znatna sredstva za proizvodnju mlijeka i uzgoj goveda, on ne daje rezultate, jer se njegova provedba ne realizira kako bi trebalo; nedostaju jasni kriteriji pri dodjeljivanju isplata, kao i sustav kontrole sredstava. EU okrupnjavanje proizvodnje, klanje goveda tijekom cijele godine, što osigurava stabilnost cijena kroz cijelu godinu, te još mnoge mjere poticaja koje stabilno tržište, što u

Tablica 1: Usporedbaproizvodnjemlijeka u Hrvatskoj i Europskojuniji (podatci2004./2005.)

Hrvatska EU

Otkupna cijena sirovog mlijeka €/litri 0,33 O 20 - 0,22 broj krava po farmi 2,8 23

Godišnja proizvodnja mlijeka po 8 800 128 000 farmi u litrama

Godišnja prodaja mlijeka po farmi 5 700 120 000 u litrama

predaia mlijeka po danu u litrama 18 328

Godišnji prosjek litara mlijeka oo kravi 2 700 5 000

Izvor: Poslovni Forum

Hrvatskoj nije

Rezultati SWOT analize hivatskog govedarstva lako je analiza pokazala da postoje mnogi problemi u govedarskom sektoru i prepreke za njegov razvoj, ipak treba planirati i u najboljoj mjeri iskoristiti sti za podizanje njegove konkurentnosti. Mjerama poljoprivredne politike trebalo bi i dalje poticati okrupnjavanje gospodarstava, stada i proizvodnje mlijeka. postoje i u poticanju boljeg iskorištavanja resursa, poput pašnjaka, ali i poljoprivredne mehanizacije i opreme na gospodarstvima.

U okvirima uvjeta iz narodnih sporazuma treba bolje regulirati uvoz proizvoda govedarskog sektora, a mjerama potpore osigurati da govedarstvo postane atraktivno te da se oni što bolje pripreme na uvjete koji ih u okviru jedinstvenog tržišta EU.

Trenutno, slika govedarstva u Hrvatskoj nije i zahtijeva brzu intervenciju kako bi hrvatski spremno ulazak u EU. Prednosti su dobri krovni zakoni i ako bi se ubrzalo njihovo mnogi problemi bili bi riješeni. Prirodni resursi koji osiguravaju znatne proizvodne ulijevaju optimizam u bolje stanje govedarske proizvodnje u kad postanemo punopravna EU. u Uniji štiti od mnogobrojnih sadašnjih loših poglavito lobija i nelojalne konkurencije. treba otkloniti sumnje o ulasku u EU, treba izmijeniti sliku o EU kao "neprijatelju" i pokazati velike europskog tržišta na kojemu uvijek ima mjesta za kvalitetne proizvode.

Tablica2: Rezultati SWOT analize hrvatskoggovedarstva

Prednosti Nedostatci - prirodniresursi - loše usmjerenarazvojnapolitika - dobar reprodukcijskimaterijal - slabakontrola sredstava - geografskaraznolikost plasiranihu razvojgovedarstva - vrlo dobri zakonii razvojna - niska proizvodnjapo muznimgrlimai politika neprofitnaproizvodnja - dio spremanza - spora birokracija specijaliziranu,visokoproduktivnu - slaba suradnjasa službama i visokokvalitetnuproizvodnju - zemljišnapolitika - usitnjenostgospodarstava - korištenjepredpristupnihfondova - loša dobnai obrazovna EU u izgradnjui modernizaciju strukturapoljoprivrednogstanovništva i kapaciteta - male proizvodnekvoteza mlijekokoje se j iskorištavanjepašnjaka prilikomulaskau EU- proizvodnjemesa i - mala zainteresiranostza bavljenje mlijeka govedarstvom - mlijekai mesa - teško dobivanjedržavnogzemljištau - konkurentnostna europskom zakup tržištu - nedovoljnasredstvaza investicijeu - izvozu prekomorske svrhu poboljšanjatehnologije zemlje - nekontroliranuvoz

kvalitetnom strategijom nom suradnjom vlasti i proizvogovedarstvo u europskoj Hrvatskoj može i treba zauzeti najvažniju granu hrvatskog gospodarstva zajedno s turizmom koji se zamisliti bez uske povezanosti s govedarstvom. Usporedno s programom razvoja govedarske proizvodnje treba voditi i o osposobljavanju agronomskih bez kojih biti nezamisliti suvremeni razvoj hrvatskog govedarstva.

M(jekarski list 07/2007.

c. 112 43000 Bjelovar 043/226027

~TORNADO)

095/908 12 22

KAKOU EUROPSKU

UNIJU· 85 PITANJA

- Dr. se. Petar ---------------------------------

U vrijeme pregovora država za u Uniju, zemlje kandidati trebaju se osposobljavati i garantirati da svojim ukupnim gospodarskim i kapacitetima i sustavom izvršavati preuzete obveze te djelovati u okviru

tržišta EU i izložiti se konkurenciji na globalnom tržištu.

Hrvatska se sada nalazi u tranzicijskom razdoblju i procesima prilagodbe, a prijem Hrvatske u punopravno EU ovisit o tome u kojoj se mjeri prilagoditi europskim standardima. To kako u praksi funkcionira ukupan gospodarski i sustav i kako se primjenjuje. Po završetku Pregovora definitvno se ocjenjuje li naše aktivnosti i djelovanje kroz biti sukladno globalnoj gospodarskoj politici, ekonomskim zahtjevima tržišta kao obvezama iz vanjske sigurnosne politike Unije.

agrarna politika Unije

Europska ekonomska zajednica 1962. god. imala je šest Te godine uvedena je agrarna politika i sve do danas poljoprivredna proizvodnja u kontinuitetu ima prioritetni gospodarski položaj. agrarna politika (CAP- Common Agriculture Policy) jedna je od kohezionih faktora gospodarske politike Unije. Agrarna politika se kroz više agrarnih reformi restrukturirala i u 2003. god. donesena je zadnja reforma.

U razdoblju do 1990. god. poljoprivredna proizvodnja se razvijala u okviru internog zajedagrarnog tržišta Europske unije uz visoku zašitu i protekcionizam poljoprivredne proizvodnje

poljoprivredna politika

Europske unije zasniva se na preuzetim obvezama svih kako starih tako i novoprimljenih.

sa sveobuhvatnim mjerama poticanja i kroz stimulaciju izvoza. Oko 50 % financijskih sredstava budžeta Unije angažirano je u funkciji razvoja poljoprivrede.

Kada su ostvareni najvažniji ciljevi agrarne politike (visoka produktivnost, konkurentnost, samodostatnost i vrijednost izvoza od uvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda), pristupilo se promjenama i redefiniranju agrarne politike. Nakon 1990. god. mjere agrarne politike odnose se na strukturne prilagodbe konkurentnosti, liberalizacijom tržišta i uvoza, te integriranjem u svjetsku trgovinsku organizaciju i tržišta.

Tijekom 1992./93. god. donesene su nove smjernice u poljoprivrednoj politici, a odnose se na proizvodnje, intenzifikaciju proizvodnje, reguliranje tržišta te nastavak i primjene proizvodnih kvota te ostvarivanje stabilnog dohotka radi osiguranja životnog standarda farmera. Svrha ovih promjena je snižavanje cijena poljoprivrednih proizvoda te izravna poljoprivrednicima i naknada za smanjenje cijena.

U sustavima za poticanje i razvoj proizvodnje su mjere koje su u funkciji intenzifikacije i rasta prozvodnje te reguliranja tržišta agrarnih proizvoda i to: subvencije, izvozne subvencije za izvoz i trgovinu u zemlje, subvencije za ratarske kulture za hranu, sustav propisanih cijena agrarnih proizvoda, kompenzacije za cijene, tržne interventne cijene, pokrivanje troškova skladištenja viškova poljoprivrednih

proizvoda, razvoj agrarne infrastrukture, porezni sustav, zaštitne carine, uvozni prelevmani, povoljniji uvjeti financiranja radi ulaganja i razvoja poljoprivredne proizvodnje i kupnje zemljišta.

Do postizanja visokog stupnja razvijenosti agrara, samodostatnosti i viškova agrarnih proizvoda, agrarna politika bila je u funkciji intenzifikacije proizvodnje. U fazi razvoja i intenzifikacije proizvodnje broj farmera postaje faktor daljnjeg razvoja poljoprivrede. U procesu tržnog restrukturiranja razvijali su se poljoprivredni a usporedno je smanjivan broj zaposlenih u poljoprivredi.

Agrarna reforma CAP-2000 (Agenda 2000.) temelji se na održavanju konkurentnog poljoprivrednog sektora koji ne bi ovisio o subvencijama, liberalnijem odnosu prema proizvodnim kvotama kao i cijenama poljoprivrednih proizvoda. Naglasak je postavljen na ruralni razvoj, zaštitu okoliša i stvaranje uvjeta na za zapošljavanje farmera izvan poljoerivrede na ruralnim Clanicama je postavljena obveza racionalnijeg trošenja sredstava agrarnog Unije.

U odnosu na subvencije i izravna za proizvodnju sustav se mijenja u jedinstveno po gospodarstvu, te bi osnova za jedinstveno bila sredstva subvencije koju su ostvarili poljoprivrednici tijekom razdoblja 2000. - 2003. god. Ovaj jedinstveni sustav više se bazira na dohodovnoj potpori a ne na proizvodnje. Postoji da nove zadrže i dalje poticaje koji biti

list 07/2007.

vezani za proizvodnju. Ostala je obveza farmera u jedinstvenom i ostvarivanju subvencija da bonitet zemljišta i okoliš, postupa u skladu zahtjeva za zdravstvenu zaštitu ljudi i životinja te dobrobiti životinja. Daljnja je obveza poljoprivrednika smanjivanje površina pod pšenicom te da trajni pašnjaci ne smiju postati oranice. proizvodnje

U svezi stvaranja viškova poljoprivrednih proizvoda i postizanja samodostanosti, uvode se mjere kojima je cilj odustajanje od proizvodnje.

Ekstenzifikacija proizvodnje je jedna od agrarnih mjera koja se primjenjuje zbog hiperprodukcije agrarnih proizvoda i kada su poljoprivrednih proizvoda izvan potreba države. Na temelju iskustava zemalja EUpoticaji u funkciji intenzifikacije proizvodnje ne mijenjaju se sve dok se ne postignu planirani ciljevi. Kada je proizvodnja postala konkurentna, subvencije se postupno ukidaju a se moraju izložiti tržišnim uvjetima

Za maslinarstvo je proizvodnje njem limitiranih iznosa subvencija, tj. time je na izvjestan i proizvodna kvota za maslinovo ulje. U Uniji je zabranjeno podizanje novih nasada vinograda do 31. srpnja 2010. god. Potrebe za neke druge poljoprivredne proizvodnje ne postoje, jer je sustavom jedinstvenog subvencija napušten model prema ostvarenoj proizvodnji pa farmer samostalno o tome kojom se biljnom ili proizvodnjom baviti.

Proizvodne kvote i liberalizacija proizvodnje

Ranije proizvodnih kvota u Uniji imalo je mnogo širi kada su razvojem proizvodnje stvarani veoma veliki viškovi proizvoda i kada je trebalo regulirati Mljekarski list 0712007.

tržne odnose ponude i potražnje. U sustavu kvota za proizvodnju, na nivou države za pojedine se maksimalni iznosi subvencija. U da se kvote postoje dva rješenja: prvo - ako je ukupna proizvodnja od odobrene tada se sredstva subvencija mogu proporcionalno smanjiti svakom i drugo - kada je proizvodnja za proizvoda iznad odobrene kvote ne mogu se isplatiti sredstva subvencija.

Sada su u EU propisane proizvodne kvote za dva proizvoda i to za mlijeko i Proizvodne kvote se na nivou svake zemlje na nacionalnoj razini, a zatim se za poljoprivrednike vrši podjela i raspored kvota. Ako se kvote na regionalnoj ili nacionalnoj razini, tada se mijenja mehanizam sankcija kroz naplatu penala. Poljoprivredni mogu svoje proizvodne kvote prodavati ili davati u najam i to po tržnim cijenama. pravo na

proizvodnu kvotu je ekonomska kategorija kojom farmer može slobodno raspolagati bilo da dalje nastavi vlastitu proizvodnju ili, kao što je nevedeno, da je proda ili daje u najam na vrijeme. Ovakvim rasploganja proizvodnom kvotom dio proizvoobujam proizvodnje, a jedan broj farmera napušta poljoprivrednu proizvodnju.

Položaj Hivatske

Pri kvota u Predpristupnim pregovorima je kriterij tzv. referentnih godina, tj. na temelju proizvoda ostvarene u toj godini proizvodnje odobrava se kvota i dopuštene koje se mogu proizvoditi. Primarni problem proizvodnih kvota je u tome što sada, u fazi pregovora, Hrvatska nema ostvaren zadovonivo proizvodnje mlijeka i U Pregovorima se, u grupi osjetljivih poljoprivrednih proizvoda kojima biti limitirana proizvodnja kroz kvote, nalazi proizvodnja mlijeka, vina, maslinovog ulja i ribljih proizvoda.

· U odnosu na proiz-

Ulaskomu EU proizvodnjemlijeka bit stogaje važno u razdobljukoje slijedi maksimalno proizvodnjumlijeka na obiteljskimpoljoprivrednimgospodarstvima

vode ne postoje za proizvodnju svinjskog i peradskog mesa. Uvjet za izvoz iz Hrvatske na tržište Unije je konkurentna cijena, kvaliteta mesa i ispunjavnje sanitarno-higijenskih uvjeta.

U Pretpristupnim pregovorima

Hrvatska je obvezna izboriti se za što povoljniju kvotu kako bi iz proizvodnje osigurala što mlijeka da bismo što manje bili ovisni o uvozu mlijeka i proizvoda.

Proizvodne kvote za mlijeko su mišljenja i stavovi o tome kakav status u imati proizvodne kvote za mlijeko te li biti liberalizirana proizvodnja i tržište mlijeka. Kvota za mlijeko u Europskoj uniji primjenjuje se od 1984. godine. Prema peporukama Unije kvota za mlijeko primjenjivala bi se do 2015. god. Svjetska trgovinska organizacija zahtijeva od EU što liberalizaciju tržišta i trgovine poljoprivrednim i prehrambenim (pa i mljekarskim) proizvodima. Za zemlje Unije deficitarne

Tablica 1: Proizvodnjai kvota u Europskojuniji

Proizvodnja Unija

EU-15

EU-10

EU-25

000 tona

119 889

22 137

142 026

Bugarska 1 399

Rumunjska 6 067

Sveukupno

149 492

proizvodnje mlijeka sustav kvota je restriktivan jer manjku mlijeka im razvoj govedarstva i proizvodnje mlijeka. Ovakav status kvota povoljan je za velike mlijeka (Francuska, Nizozemska, Danska, Irska) jer svoje proizvodne viškove plasiraju u okviru europskog tržišta. U okviru kvota postoje dvije vrste kvota i to za mlijeka koje se mljekarama za industrijsku preradu i za mlijeko koje se direktno prodaje proizvodnjommlijeka na

Isporuka mljekarama kvota

000 tona 000tona

114 300

17 030

131 330

120 024

18 327

138 351 830 I 1 519 I

133 679 I

Baza za kvota je sadržaj masti, zatim se i sadržaj proteina radi cijene mlijeka. Sustav kvota za mlijeko veoma je strog teje za proizvodnje uvedena kazna koja za 2006./2007. god. iznosi 28,54 eura/tona mlijeka, a u razdobljima kazna iznositi 27,83 eura/tona mlijeka. Europska unija sada ima 27 i ostvaruje ukupnu proizvodnju kravljeg mlijeka od 149,492 milijarde litara. Nove Bugarska proizvodi 1,399 mlrd. litara, dok Rumunjska ima znatno proizvodnju koja iznosi 6,067 mlrd. litara mlijeka. Od ukupne proizvodnje mljekarama za industrijsku preradu direktno se isporu133,679 mlrd. litara ili 89,42 % od proizvedenih mlijeka. Na tržištu mlijeka i isporukama mljekarama znatno zaostaju za prosjekom Unije; Rumunjska tržnost mlijeka je svega 25,03 %, a Bugarske 59,32 %.Godišnja kvota za EU-25 iznosi 138,351 mlrd. litara mlijeka. Jedno od pitanja u proizvodnji mlijeka je postoji li da se u podjeli kvota mogu novi mlijeka? U sustavu nacionalnih kvota može postojati manji broj kvota koje se u (npr. za farmere), zatim u više sile (npr. elementarnih nepogoda), ali u principu takva se praksa u Uniji veoma rijetko

07/2007.

E ZA REPRODUKCIJUU , HRVATSKE,d„o„o

_j--------

JUNlCE SU GENETSKl NAJBOLJl D1OVAŠEGSTADA1VAŠANAJBOLA lNVESTlClJA l l !

1\1OGUt'NOST KRED1T1RANJA ! ! !

INFO: 01_ 24-i-1-1-11CENTRALA

DR.VFT.1\lFD.KRESIMlR _ 204 098; 93 9:.!822

DR.VET.MED.,\NDREJA I 11-1098/ 284 978 ni 2b

ODABlR.UVOZ 1 PRODAJAGRAVlDNlH 51MENTALSK1HJUN1CAlZ AUSTRllE1

P TREBNESU VAl'vlGRAV1DNEJUNlCE, Kl 'OZA AU VAS BRlNE , .·"IR:-rn,l<OUl\O {[ 1 ·E mn

ODRZAN TRADICIONALNI PREGLEDCENTRA

ZA REPRODUKCIJU

U Križevcima se tradicionalno održava godišnji komisijski pregled Centra za reprodukciju u Hrvatske. Takvu komisijsku ocjenu moraju sve organizacije, tj. 11centri 11 koji se bave proizvodnjom duboko smrznutog sjemena bikova i nerastova. U Križevcima je da se pregled održi u dva dana pa je komisija da to bude 15. i 16.

Ovo sve navodimo zato da naglasimo redovitu i revnu kontrolu svakog bika koji se koristi za umjetno osjemenjivanje, a smješten je u CRSH. U prilog tome govori i podatak da je u 59 godina postojanja i rada CRSH kroz štale u Križevcima prošlo 685 bikova. Od toga je 23 proglašeno ELITOM,što jasno ukazuje na visoke kriterije komisije koja kvalitetu i genetske vrijednosti bikova u CRSH. Ove godine u zapisniku su upisani rezultati: klasa Elita - holsteini: Lotto red i

Brahms; klasa tA: Hupoly pasmina), simentalac Rova (predložen je po tipu i obliku za Elitu, ali je tek stigao u Hrvatsku i nema dovoljno doza te je za sada u 1A klasi) i još 13 simentalaca; klasa 1: 3 holsteina i 15 simentalaca; klasa 2: 1 simentalac; klasa 3: 1 simentalac.

16. lipnja komisija se ponovno sastala, ali sada potpomognuta našim (koji su se odazvali u velikom broju), kolegama veterinarima, agronomima i svim ostalima

- Andreja dr. vet. med. lipnja. Kao i svih dosadašnjih godina, tako je i ovaj pregled imao raspored. Prvi dan komisije pomno pregledaju i ocjenjuju sve žive bikove koji su u Centru pozornost na sve što se sa svakom pojedinom životinjom od prošlog komisijskog pregleda, dakle prije godinu dana. Komisija uzima u obzir i ocjenjuje podatke o izmjerama životinje te ih s prošlogodišnjim i na taj napredak, što je posebno bitno za životinje, jer se bilježi podatak kada je životinja otišla u test osjemenjivanja, kada je test završio, kada su dobiveni prvi rezultati itd. Bitan je i podatak koliko je doza sjemena od svakog bika. kakav muje libido, kvaliteta sperme, temperament, rezultati njegovih roditelja itd. O svemu se razgovara te utvrde sve koje na komisijsku ocjenu bika. U komisiji su uvijek, pa tako i ovaj put, uvaženi iz koji znaju što rade, strogi su i profesionalni komisije dolaze iz

ustanova: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Državnog inspektorata, Hrvatskog centra, Veterinarskog fakulteta, Agronomskog fakulteta + jedan iz CRSH).

dr. se. Pero pozdravioje sve prisutne

koji su na neki povezani sa CRSH. Tom prilikom pred sve goste izvedeni su bikovi po kolekcijama i izneseni su te prokomentirani najvažniji podatci o svakom biku.

1. kolekcija - holstein bikovi: Brahms, Lotto red, Emindy i Bresso;

2. kolekcija - uvozni

bikovi: Horwel, Hulli, Samen i Rova;

3. kolekcija - po testu na meso: Leon, Suri, Garo, Gaiger, Rambo i Lujo;

4. kolekcija - po djedu

ROMEN-u:Ronko, Rico i Risnjak;

5. kolekcija - iz embriotransfera: Donat, Viland, Riski i Martel

6. kolekcija: bik Hupoly. Kolekcija 5 je zapravo bila iznesu prvi puta predstavljeni bikovi iz embriotransfera, holstein

DONAT ET i 3 simentalca: RISKIET, VILANDET i MARTELET, ponos i radost CRSH. Upravo su oni živi dokaz ustrajnog rada i truda ekipe za embriotransfer. Ti bikovi svakako doprinijeti genetskom napretku te svakako zaslužuju pomno njihova razvoja jer su zaista od r

Predvedenisu najkvalitetnijibikovi neproqenJtve vrijednosti kako za Centar tako i za naše, uzgajatelje. Nakon posla komisija, a i svi prisutni, mogli su dopustiti svim svojim da uživaju jer bila su tu i uvijek dobro raspoložena Štefanjska zvona, a uz dobru glazbu su se slagala tradicionalna jela i

Pojašnjenje vezano za isplatu

vete-

rinarima i agronomima ostaje da pred nas stavljaju nove uvjete, kriterije i izazove, a Centru da svojim radom odolijeva i ispuni sve što se od njega a u skladu je s njegovim djelatnostima. I tako sve do pregleda Centra na kojem se, naravno, opet vidimo.

mlijeka

Poštovani Mljekarskog lista, u želji da pojasnimo mlijeka - farmerima s Splitskodalmatinske županije prenosimo odluke Mljekare Mils iz Splita od 17. studenoga 2006.:

- koji su u sustavu PDV-a,a predali su tijekom mjeseca više od 4 000 Lmlijeka, isplata je do 90 dana nakon isporuke (i to do petog u mjesecu),

- koji nisu u sustavu PDV-a, a predali su tijekom mjeseca više od 4 000 L mlijeka, isplata mlijeka je do 90 dana nakon isporuke (najkasnije do petnaestog u mjesecu),

- koji su tijekom mjeseca predali od 3 000 do 3 999 L mlijeka, isplata je do 90 dana (najkasnije do kraja mjeseca u kojem se vrši

- svim ostalim se prema pristiglim uplatama kupaca Mljekare Mils Split.

Udruga mlijeka Dalmacije

TRZISTE STOKE

Krešimir ]akuš 1 dipl. ing.

cijene po kojima je tržena utovljena junad bile su od 11 do 13 kn/kg, ovisno o i trenutnom odnosu ponude i potražnje na tržištu.

Kako se približava sezona, s potražnjom, se i ponuda junadi na tržištu. Ove godine tijekom lipnja i rujna je vrlo dobru ponudu junadi. se da i potražnja biti dobra, no na rast cijena ne bi trebalo Jedan od "stopiranju" rasta cijena, uz ponudu, i stanje je na EU tržištu. Na europskom tržištu ove je godine izostao rast cijena u razdoblju od do lipnja, i " ... I!! o C) .2

Cijene žive stoke na :ij sajmovima i otkupnim mjestima o ... u razdoblju od 11. do 17.06.2007 f godine u kn/kg po županijama ., ;; m

1.Min. 23,00 telesimental(80 • 160kg) 2. Max. 26,00

Prosjek 24,50

se dobra ponuda junadi tijekom sezone. otkupna cijena bikova simentalske pasmina na sajmovima i otkupnim mjestima u RH, u tjednu do 17.06.2007. godine, iznosila je 12,24 kn/kg. Tijekom prve polovine 2007. godine cijene junadi gotovo da se i nisu mijenjale.

suprotno uslijedio je pad cijena koji je obilježio gotovo cijelo polugodište 2007. godine. U odnosu na godine otkupne cijene trupova R3 klase u tjednu do 1O. lipnja ove godine niže su u prosjeku za 9 posto. Na ovakvo stanje je utjecao potez Rusije koja je uvela zabranu uvoza iz Poljske se poljski izvoz preusmjerio na EUtržište. lako se iz godinu u godinu bilježi pad proizvodnje mesa na EU tržištu, ovakvi potezi uvoznika europske govedine doveli su do na tržištu s obzirom da je Poljska preusmjerila svoj plasman mesa na EU tržište zbog je došlo do pada

cijena na EU tržištu. otkupna cijena trupova R3 klase u EU u tjednu do 1O.lipnja ove godine iznosila je 288, 14 eura/100 kg što je za 6,41 posto niže nego godinu ranije. Najniže cijene trupova u navedenom tjednu evidentirane su u Rumunjskoj 194,54 eura/100 kg te u Poljskoj 231,41 eura/100 kg dok su najviše cijene evidentirane u 402 eura/100kg.

RH- velika potražnja teladi I u tjednu do 17.06.2007. godine nastavljen je lagani, kontinuirani ovogodišnji rast otkupnih cijena simentalske teladi na tržištu. cijena žive simentalske teladi (80 - 160 kg) u

1. Min. 10,00 junicasimental(za klanje)

2. Max. 11,00

Prosjek 10,50

1. Min. 11,00 biksimental(>450kg) 2. Max. 13,00

Prosjek 12,00

1.Min. 4,00 kravasimental(zaklanje) 2. Max. 6,00

Prosjek 5,00

1.Min. 17,00

janjad

Jare

2. Max. 20,00

Prosjek 18,50

1.Min. -

2. Max.Prosjek

navedenom tjednu iznosila je 24,33 kn/kg što je u prosjeku za 27 lipa po kilogramu više u odnosu na cijene od prije dva tjedna. U odnosu na godine cijene su porasle za 5 posto, a da tijekom sezone svoj ovogodišnji maksimum. Cijene teladi u posljednjih mjesec i pol najviše su, ih s cijenama istog vremenskog razdoblju u posljednjih desetak godina. Izrazito dobra potražnja tijekom ovog razdoblja potaknula je daljnji rast cijena što i u par mjeseci. Cijene teladi na sajmovima i otkupnim mjestima su bile u rasponu od 23 do 26 kn/kg za muška simentalska grla, a ženska simentalska telad se trži po cijeni od 21 do23 kn/kg.

U Republici Htvatskoj je dobra ponuda janjadi

Tijekom lipnja vrlo dobru ponudu janjadi evidentirali smo na središnje Hrvatske. Otkup-

ne cijene janjadi na kontinentalnom iznosile su od 17 do 24 kn/kg, ovisno o težini, dok su na jadranske Hrvatske cijene do 35 kn/kg. I nadalje dobru ponudu janjadi na tržištu uz cijene.

U RH najniže otkupne cijene krava u posljednjih deset godina Otkupne cijene krava za klanje u lipnju i dalje su najniže u posljednjih

deset godina. otkupna cijena krava za klanje u tjednu do 17. lipnja ove godine iznosila je 5,47 kn/kg, što je najniža otkupna cijena tog tjedna posljednjih deset godina. Cijene starijih krava za klanje su bile od 4 do 5 kn/kg, dok su krave za klanje, kvalitetnije na kontinentalne Hrvatske, tržene po cijenama od 5 do 7 "Grupa

NAJKVALITETNIJI EUROPSKI

POPRATNE OPREME ZA UZGOJ STOKE : ZA KRAVE,KONJE.TELAD,PRASAD,OVCE,KOZE

POJILICE - SVIH VRSTA I MODELA - TERMO POJILICE - PREGRADE - SKREPERI

SISTEMI ZAGRIJAVANJA

SOLARNE PUMPE

ZA MASAŽU I

Otkupne cijene trupova R3 klase (bikovi od 12 do 24. mj. Starosti) u EU

V V

TRZISTE MLIJEKA

I MLIJECNIH PROIZVODA

- Krešimir]akuš, dipl. ing.

Sezonsko otkupljenog mlijeka tijekom travnja ove godine u EU, sukladno je trendu otkupa mlijeka tijekom godine. je evidentirano na zemalja zapadne i južne Europe dok se u Poljskoj i na zemalja to sredinom godine. U odnosu na lanjsku godinu, na razini EU, ove godine je evidentiran porast otkupljenih mlijeka, no po pojedinim zemljama otkupljenog mlijeka u odnosu na godinu ranije bila je Na razini EU-27 tijekom ožujka zabilježen je porast od 2,9 posto. U travnju je zabilježena manja otkupljenog mlijeka nego godinu ranije, a se da takav trend biti nastavljen i do kraja godine. U prvom kvartalu ove godine na razini EU bilježi se ukupan rast otkupa mlijeka s 32,0 na 32, 7 milijuna tona što je u prosjeku rast od oko 2,2 posto. Rast svjetske trgovine

U prvom kvartalu ove godine u SAD-uje zabilježen porast proizvodnje mlijeka za 0,2 milijuna tona na 20,9 milijuna tona što porast od 1 posto. U 2006. godini proizvodnja mlijeka u SAD-u je za 2,8 %. U Kanadi i Japanu, 2007. godine, proizvedeno je manje mlijeka nego godinu ranije. ne gubitke bilježi Australija koja od

Otkup mlijeka u Europskoj uniji je, kao i tijekom prošlih godina u svibnju, dosegnuo najvišu godišnju razinu. Rast cijena mlijeka i proizvoda nastavljen je i se nastavak trenda do kraja godine.

Potražnju je teško zadovoljiti

prosinca 2006. godine bilježi pad proizvodnje od 1O% s istim razdobljem 2005. godine. Ovaj pad proizvodnje rezultat je, prije svega, izostanka oborina što je osobito pogodilo usjeve i pašnjake namijenjene za ishranu goveda. Normalizacija ovako teške situacije ne se u neko skorije vrijeme. Stoga se smanjena proizvodnja mlijeka i u ovoj proizvodnoj godini. Na Novom Zelandu se krajem ove proizvodne godine rast proizvodnje mlijeka od 4 do 5 posto, a prema USDAprocjenjuje se da taj rast, na razini svjetske proizvodnje, iznositi oko 2 %. lako se bilježi rast proizvodnje mlijeka, ona ne prati stopu rasta potražnje i potrošnje mlijeka. Ovaj rast potrošnje rezultat je porasta potrošnje u zemljama u razvoju koje bilježe pozitivne gospodarske rezultate je potaknuta proizvodnja, ali još više i potrošnja mlijeka. Istovremeno raste i potražnja na razvijenim tržištima kao što su EU i SAD, a svjetske zalihe proizvoda sve su manje, što dodatno na porast potražnje i cijena proizvoda na svjetskom tržištu.

Rast·cijena mlijeka u prahu Sve je interes za mlijekom u prahu kao i maslacem, na svjetskom tržištu utjecao je na rast cijena. Cijena obranog mlijeka u prahu

od 2007. godine na europskom tržištu raste, a u svibnju su zabilježene rekordne cijene od 3.500 eura po toni što je dvostruko više od intervencijske cijene koja iznosi 1.74 7 eura po toni. Zapadnoeuropske izvozne cijene mlijeka u prahu tako su od godine dvostruko porasle, a cijene maslaca za oko 25 posto. Vrlo bitan razlog ovako velikog rasta cijena leži u da su posljednjih par godina smanjivani proizvodni kapaciteti za proizvodnju obranog mlijeka u prahu. 2007. godine na tržištu se pojavio rast potražnje takvog mlijeka, što je i utjecalo na daljnje smanjivanje zaliha ali i na rast cijena. Trenutna proizvodnja obranog mlijeka u prahu u EU nije dostatna, iako proizvodnja raste. Zbog visokih cijena proizvodnja obranog mlijeka u prahu noj industriji postala je ponovno zanimljiva, i proizvodnja se povekoliko dopuštaju kapaciteti. Rastom cijena mlijeka na burzi u 2006. godini, se rast cijena i u EU Na burzi u Chicagu cijena terminskih ugovora za mlijeko od svibnja prošle godine kontinuirano je rasla, tako da je u kratkom vremenu zabilježen porast od 80 posto. lako ovaj rast tijekom prošle godine nije utjecao na europsko tržište, odnosno na

Otkupne cijene mlijeka u EU

S/avenija EU-15 EU-25

Izvor: AMA-Austrija;obradaTISUP-MPŠV

otkupne cijene mlijeka u EU, sve na to da bi i na europskom tržištu moglo do rasta cijena mlijeka. Prvi razlog za potkrepljivanje ove su najniže razine zaliha proizvoda. Drugi razlog je smanjivanje i ukidanje subvencija u EU što je dovelo do raskoraka rasta proizvodnje i potražnje koja na godišnjoj razini iznosi oko 3 posto. Nadalje, došlo je do poskupljenja inputa u proizvod-

nji mlijeka, prije svega energije, gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, a k tome, za zemljišne površine sve je konkurencija kultura za proizvodnju bioenergije. Rase da baš zbog zemljišne konkurencije, proizvodna cijena mlijeka rasti. Eksperti da tijekom mjeseci do kontinuiranog rasta cijena mlijeka, iako su na pogodine krenule s viših razina.

i ovakvu situaciju se da trend rasta cijena na tržištu biti za duže naredna razdoblje. Iz tih je razloga u Austriji i Velikoj Britaniji došlo do porasta cijena u mljekarama za konzumno mlijeko i svježe proizvode. Sukladno ovoj i u ostalim europskim zemljama se rast cijena

Ekskluzivni zastupnik za Kvemeland, Vicon, Taarup, Rau i Accord tl\R!63CUSl

Brezov most 6, Kloštar Križevci

Tel.:048/693 220 091/1 712 639

Mixer prikolice BVL

S vertikalnim 6,5-40 m•

S vlastitim 8- 24 m' Izrada prema željama kupca Ili

Kverneland plugovi Odabir najboljih

Specijalisti u baliranju

Rotokosilice zahvata 1,7-4 met

Folije za omatanje bala 750mm

Folije za pokrivanje silosa Podfollje za zatvaranje silosa

ODRZANIDRUGI

POREDU"DANISIRA"

Udruga mlijeka organizira jednom godišnje "Dane sira". a održavaju se svake godine na drugom mjestu (kod jedne od

Udruge mlijekauBabinojGredi09. i 1O.lipnja2007.godine

- Pripremio:Damir -

Ove godine je ta pripala

Družba d.o.o., vlasnika Pave "Dani sira" održani su u isto vrijeme kad i manifestacija "Konji bijelci", koja se tradicionalno održava u Babinoj Gredi.

Na svakoj ovakvoj izložbi, pored dodjele priznanja za kvalitetu sireva, održava se i skupština Udruge mlijeka, je dnevni red bio

1. Financijsko i o radu u 2006. godini, 2. Aktivnosti Udruge za 2007. godinu, 3. Razno.

Na skupštini, osim predstavnika mljekara, su bili gosti koje je Udruga pozvala, a to su: prof. dr. se.Jasmina Havranek i doc. dr. se. Samir Kalit s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Marjan - iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠVG), Ruža Meker iz Ministarstva gospodarstva, Janja iz

Vera iz Hrvatske mljekarske udruge, Anka Mašek s Ekonomskog fakulteta i Ana iz Hrvatskog centra.

Skupštinu je vodio predsjednik Udruge mlijeka gosp. Vlado a izvještavao je o radu Udruge. Financijska iznijeli su Božidar i Damir

Najvažnija obavijest za sve Udru~e bio je podatak o subvenciji MPSVG Udruge za otežane uvjete otkupa mlijeka od malih mlijeka. Predsjedništvo Udruge obavijestila je da MPŠVG poduprijeti otkup od malih mlijeka sa 0,25 kuna po litri mlijeka, te na taj

se svake godine u Babinoj Gredi

Slika 1: Prigodnimotiv povodomodržavanja "Dana sira"

Slika 2: Tradicionalnamanifestacija"Konjibijelci"održava

Medalje za najboljesirevedodijeljenesu mljekarama- Udruge mlijeka

Šifra Proizvod 4

Euromilk Beloslavec 176, Dragec dimljeni Bedenica

23 mljekara, dimljeni sir

Lemeši bb, Križevci

Šimun milk d.o.o., Dragec dimljeni 3, Luka

Sirko, Krištanovec 81 slani sir u 30 ulju 15

Mih sirana, Paški sir Dubravko Pemjak, Pag 17 Sirana Runolist, Krasno Velebitski sir 32 Šimun milk d.o.o., Dragec 3, Luka 16 Krasnarski tvrdi sir

Sirana Runolist, Krasno ukori Veronika,

1 Put Matije Gupca, Zagorski svježi sir 31

Šimun milk d.o.o., Dimljeni sir škripavac 3, Luka 6

Mljekara Biz Buk, meki sir Pletemica

Veronika, 3 Put Matije Gupca, taborgradski sir

Mljekara Latus, bb, Žminj svježi sir

Sirana Runolist Krasno Sir škrinavac

Veronika,

2 Put Matije Gupca, Vinogradarski slani sir

Mih sirana, Kravlji sir s otoka Dubravko Pemjak, Pag

Mcom d.o.o., Dudo Mladen Pag

Družba d.o.o., 29 M. 77a, tvrdi masni sir Babina Greda Batlan d.o.o., Cetinski sir, polutvrdi 20 12, Otok Dalmatinski kozji u ulju

5 Euromilk Beloslavec 176, Dragec Bedenica

24 Sirko, Krištanovec 81 svieži sir 34 Vesna Loborika, Pula Vesnin kravlji sir mlijeka da i dalje otkupljuju mlijeko od malih mlijeka, s obzirom na velike troškove koji su nastali ovakvim rada.

S druge strane, ovo je poticaj malim mlijeka koji i dalje imati siguran i kvalitetan otkup mlijeka.

Mije/carski lir;t 07/2007

na skupštini Udruge mlijeka, predsjedništvo sastavljeno od

Vladimir !van Ivica

Melita Pokorni i Božidar Kuzizvijestilo je Udruge o svim dosadašnjim sastancima u MPŠVG, Poglavarstvu grada Zagreba, Agronomskom

Bodova Medalia 20,00 Zlatna Šamoion

19,50 Zlatna

19,25 Zlatna 19,25 Zlatna 19,25 Zlatna

19,25 Zlatna 19,00 Srebrna 19,00 Srebrna 19,00 Srebrna 18,75 Srebrna 18,50 Srebrna 18,50 Srebrna 18,25 Srebrna 18,25 Srebrna 18,25 Srebrna 18,00 17,75 17,50 17,50 17,50 17,50 17,50

fakultetu i drugim mjestima gdje su do sada imali sastanke. Svi ocijenili su dosadašnji rad Udruge mlijeka vrlo kvalitetnim, te su se složili sa daje za nepunih godinu i pol dana postojanja Udruga mnogo napravila, kako za svoje tako i za njihove kooperante.

ZAVRŠILAŠKOLA

ZA MLIJEKA

Naime, prva grupa poljoprivrednih i kooperanata Zdenke d.d. iz Velikih Zdenaca, na je inicijativu i pokrenuta edukacija, uspješno je završila program. Bila je to prva grupa mlijeka koja je stekla zvanje MLIJEKA,a sve to organizaciji i razmišljanju mljekare kojoj predaju mlijeko. Svrha je, naravno, bila educirati i proizvedenog mlijeka po kravi i po obiteljskom gospodarstvu, ali i kvalitetu mlijeka na zavidnu razinu.

Osposobljavanje je vršila srednja škola "Bartola iz Grubišnog polja, a Bjelovarsko-bilogorska županija - Ured za poljoprivredu i Hrvatska mljekarska udruga potpomogli su održavanje edukacije. Bjelovarsko-bilogorska županija pomogla je u organizaciji predavanja u Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima i organizirala je putovanje u Sloveniju gdje su mlijeka posjetili dvije farme krava u okolici Kranja i Bleda. Hrvatska mljekarska udruga donirala je pet knjiga "Mlijeko od farme do mljekare" autora prof. dr. se. J. Havranek i prof. dr. se. V. Ove vrijedne knjige dodijeljene su polaznicima nastave koji su na završnom ispitu pokazali veliko znanje. Nadamo se da korištenje dostupne literature umnogome našim mlijeka da svoju proizvodnju

je bilo ovih dana u Zdenki

d.d. Veliki Zdenci gdje su dodijeljena prva Uvjerenjao osposobljenosti za zvanje - MIJEKA.

Zdenko Kin1 dipl. ing. -

mlijeka konkurentnijom i rentabilnijom.

Školu je sveukupno 46 polaznika, a završnom ispitu pristupilo je njih 44. Svi su uspješno položili završni ispit i stekli zvanje

MLIJEKA.Dvoje polaznika nije pristupilo ispitu zbog zdravstvenih problema, te za njih ispit biti naknadno organiziran.

Zanimljiv je podatak da je starosna dob polaznika 34,4 godine. Možemo da je tu bilo mnogo mladih i perspektivnih mlijeka. Svi polaznici imaju završenu osnovnu školu, a njih 51 % ima i srednju. posjeduju 18 krava s godišnjom proizvodnjom od oko 66 000 litara

mlijeka ili 3 520 litara po kravi. posjeduju 28,6 ha zemlje, odnosno 1,6 ha po kravi. U skoroj planiraju proizvodnju za preko 60 %.

Prilikom dodjele uvjerenja o osposobljenosti, mljekara "Zdenka d.d. "iz Velikih Zdenaca organizirala je malu a najboljih šest polaznika je prigodnim knjigama koje poslužiti kao izvrstan podsjetnik na izvrsno znanje na ispitu.

Sigurni smo da znanje MLIJEKApolaznici Škole uspješno primijeniti na svojim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i da proizvesti još više kvalitetnijeg

PremiKSzavisokuproizvoditiU.mlijeka idobrozdravuekrava

MLADI

V UZGAJIVACI

U AKCIJI

- Dario Zagorec,dipl. ing.

Interes je bio velik pa se broj mladih u Klubu smanjivati tek kad je intenzivno razdoblje radova u polju i sjetva. I tih dana, nakon obavljenog posla, usprkos umoru koji je bio vidljiv na licima snaga i volja bili su te su dogovorene teme pratili s velikom

je to da su se srijedom sastajali mladi ljudi, koji mahom nisu do sada bili nekih od udruga, a ovime su dali do znanja da im ona ipak treba. Daje bilo pun pogodak, govori i podatak da su i ostali mladi iz

udruga s ovog svake srijede bili u Klubu. Najodvažniji su ostali do kraja; ima ih ukupno 53 i postali su punopravni K1uba sa svim svojim pravima i obvezama. Petnaest puta po 180 minuta

Nakon petnaest tjednih tematskih odnosno sastanaka s predavanjima u Klubu mladih goveda županije, održana je i završna povodom završetka sezone zimskih predavanja tijekom 2006./2007. godine. Prostorije Kluba u Križevcima bile su okupljalište mladih goveda sa šireg Križevaca, a u posljednje vrijeme sve više i iz

U prosjeku imaju 31 godinu i 17 krava u stadu. Na njih se u morati što i sami

su se družiti još na prvom okupljanju godine koje je bilo veoma znakovico: mladi "gladni" su novih znanja ali i druženja, pa

je njih više od 100 na prvom sastanku dalo naslutiti da bi se zamišljeno moglo i provesti. Kontinuirano sastajanje svake srijede u 20,00 sati zaustavilo se na brojci petnaest, što govori da ideja o ovakvom okupljanju ima smisla.

ostalih

županije. Svojim djelovanjem Klub mladih goveda bio je sve više prepoznatljiv. Razloga za to ima dosta, a posebno po karakteristikama kakve trenutno nema ni jedna Udruga u Republici Hrvatskoj. Naime, opuštenost koja je pratila rad tijekom svih ovih bila je posebna i je gostimapristup nego je to posebno zbog vrlo korisne obostrane komunikacije i su bila i predavanja koja su organizirana

prema potrebi i željama samih a korisne su bile i razne informacije koje su dobili. Sve to skupa pospješio je jednostavniji model komunikacije i struke te samih sobno, posebno razmjenom vlastitih iskustava. Nakon gotovo mjeseca rada i predavanja "družina" iz Kluba je svoj uspješan rad u ovoj zimskoj sezoni okruniti završnim druženjem i sveza sve Kluba, goste - koji su sudjelovali u radu Kluba te uzvanike.

Slika 3: Završno predavanjegostiju iz Sloveni/e

Taj gotovo cjelodnevni program je 25. travnja 2007. god. (srijeda). Prema satnici završnog druženja prvo je bio terenski dio programa na farmi, a nakon toga dio programa u prostorijama I<Juba.

Sastanak u K1ubui gostiju iz Slovenije U ranim poslijepodnevnim satima organiziran je sastanak u I<Jubute gostiju iz Slovenije, (što je nakon naše ekskurzije i posjeta Sloveniji uzajamno gostoprimstvo), nakon je organiziran odlazak na farmu predsjednika I<Juba mladih uzgajigoveda

županije Damira u Pofuke, Gornja Rijeka. Tako su aanovi I<Jubakoji još nisu bili na toj farmi, ali i gosti te novinari mogli posjetiti jedno od boljih obiteljskih gospodarstava koje po može biti uzor ostalima. Obilazak farme

Na OPG-u Damira predsjednika I<Juba, prisutni su obišli staju je cijela strana objekta potpuno otvorena, odnosno bez zida što i stvara povoljnu tzv. vanjsku klimu za krave. Naime, staje ovakvog tipa odlikuju se boljom kvalitetom klime jer je trajno prozrai štetnih plinova iz staje, paje i kvaliteta stajske klime ovdje optimalna. Kapacitet staje je za 30 odraslih krava i to krava u laktaciji. Rasplodni podmladak i sve ostale kategorije životinja drže u starim objektima tako da su i oni u potpunosti iskorišteni. Prednosti nove staje sa slobodnim sustavom držanja i ispustom pokazale su se samom startu opravdanimajer

su daleko i primjene najmodernijih principa managementa farme. Za je zanimljiv bio i pregled voluminozne krme na farmi, procjena hranidbene vrijednosti (posebice preporuke obroka za krave), mišljenje gostiju iz Slovenije od kojih je jedan upravo specijalista za hranidbu.

Završno predavanje gostiju iz Slovenije i proglašenje "najredovitijih"

U satima, nakon povratka u I<Jub, uslijedilo je završno predavanje gostiju iz Slovenije, za hranidbu poznate tvrtke iz Ljubljane. Izlaganje je bilo vrlo interesantna, posebice mnoštvo iznijetih primjera sa slovenskih farmi. U sklopu izlaganja prikazana je i prezentacija ekskurzije u Sloveniju su autorice ce Kluba i to s njihova "kuta gledanja". Nakon izlaganja uslijedila je podjela nagrada najredovitijim novima I<Juba.

Najvrjednijim i najrevnijim podijeljene su nagrade

sponzora te slike koje je naslikala mlada umjetnica Sanela Vitez uz Valentine Pukec, a motiv na svim slikama su krave iz uzgoja. Lentu najredovitijeg ponio je Željko a drugo mjesto dijele Tihomir i Mario Mihajlic. S po jednim dolaskom manje bili su Radovan Ostroški, Damir Dario te Tihomir a u gornjem domu su još Zdenka Nemet te Darko Naravno, lente svim dodijelile su upravo mlade umjetnice koje su se pobrinule za izbor i "mistera "mistera simpate "mistera osmjeha". Kao najveseliji aan Kluba izabran je Siniša Bugarin koji je uz Tihomira ujedno i student Visokog gospodarskog u Križevcima.Nakon ove nezaboravne ceremonijalne dodjele

ra I<Juba,gostiju i uzvanika. Bogata koja je upotpunjena rezanjem torte specijalno pripremljene za ovu prigodu te uz zvuke benda Fazan, fešta se "razvukla"dugo u

Slika 2: Nagrade za uzorne Kluba

PAPRENAMETVICA

ugodno hladi i osvježava

Paprenametvica, menta ili nanaje biljka prodornog mirisa i oštrog okusa koja se koristi za izradu ljekovitih pripravaka,ali i kao za

- Manja dipl. ing. ----------------------- jela i

Osobito je pogodna za upotrebu ljeti jer ugodno hladi i osvježava.

Kod nas samoniklo raste velik broj metvica i njihovih križanaca, a za sve je miris koji se najbolje osjeti ako list malo protrljamo prstima. Upotreba ovih samoniklih vrsta ne može se jer one imaju sastav, a neke sadrže i spojeve koji mogu biti škodljivi za zdravlje. Tako npr. gorska metvica (Menthapulegium L.) sadrži znatne spoja pulegina koji može naškoditi trudnicama. Za i ljekovite pripravke stoga se koristi samo kultivirana paprena metvica ili MenthapiperitaL., dobro poznatog i istraženog sastava. Pojavljuje se u dvije forme. Forma rubescens, crna metvica ili sorta Mitcham ima stabljike i lisne žile, a forma palescens, zelena metvica ili sorta Pfaltzer ima zelenu stabljiku i listove. Kako je paprena metvica križanac dviju srodnih vrsta metvica, vodene i klasaste, ne može se razmnožavati iz sjemena samo izbojima, tj. vriježama. Paprena metvica ima uspravnu stabljiku visoku 3060 cm, u gornjem dijelu razgranjenu. Listovi su duguljastojajasti, na vrhu šiljasti, a po rubu slabo nazubljeni, na stabljici smješteni nasuprotno. Sitni, cvjetovi pojavljuju se na vrhu stabljike u svibnju i lipnju valjkaste klasove. biljka ima miris koji od ulja u kojem ima i do 60 % mentola. Prehrambena i farmaceutska industrija koriste velike

toga ulja kao korigens okusa i mirisa cokolade, paste za zube) ili izvana u kremama i gelovima za masažu koji djeluju i ublažavaju bolove i u Metvica se lako uzgaja u vrtu ili kao Listovi se beru prije cvjetanja. od metvice priprema se tako da žlicu suhih, usitnjenih listova prelijemo s 2,5 dL vode, poklopimo i procijedimo nakon 5 - 1O minuta. Svježe pripremljen treba piti triput dnevno obroka. pomaže kod nadutosti, u želucu i crijevima, gastritisa, jetrenih i bolesti, nemira, nesanice, neuroze srca, glavobolje, migrene i bolne menstruacije povezane s se pije i kao

napitak, no kao ni bilo koji drugi ne treba ga piti bez prekida duže od 1O dana. Nije prikladan za i manju djecu, a ne se niti u Može se pripremati i od svježih listova. Za pripremu kapljica potrebno je 20 grama suhih, usitnjenih listova preliti sa 100 mL 70 %-tnog alkohola. Nakon tri tjedna procijediti i u tamnoj Pije se 15 - 20 kapi nakapanih u malo vode kod prethodno navedenih tegoba. Metvica kao

Svježi, mladi listovi metvice koriste se kao u slatkim jelima, pikoktelima, salatama, jelima od mesa, ribe, jogurta ili (osobito mladog krumpira, graška i mrkve). Metvicom se aromatizira i ocat.

Pl)~~~U,

BOMI - agro d.o.o.

~J ~J(aff)ta i velikim~-

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno:

• savjetovanje u ishrani

• kompjuterske recepture za smjese

• izradu balansiranog obroka

''Putevi ciklona''

ciklona se spominje u vremenskim prognozama na radiju, televiziji ili u dnevnim novinama. Ciklone nad našim krajevima interesantnije su tijekom ljeta, nego zime. Razlog je što ciklone, tj. mase donose kišu, a ona je upravo u ovo godišnjeg doba poljoprvredi najpotrebija.

Ciklone putuju od zapada prema istoku. Za vrijeme prolaska ciklona prvo dolazi topla fronta, a tek tada hladna. Približavanjem ciklone tlak zraka pada, mnogima od nas vrti se u glavi, dok kod nekih glavobolja. Na zapadnoj strani neba pojavljuju

VAŠ

se visoki vlaknasti oblaci u obliku bijelih niti. To su cirusi. Ovi su oblaci sastavljeni od sitnih tinenta istraživao je još davne 1891. godine Van Bebber. Ustanovljeno je da one idu uvijek istim stazama. Na vrijeme u našim krajevima ciklone put vodi od Atlantika preko Francuske u Genovski zaljev. Ta se ciklona zatim na jednu koja ide preko Apeninskog poluotoka i drugu koja prolazi Mediteranom. Dakle, ciklone odabiru put s najmanje zapreka i se morem i

ledenih kristala dovoljno laganih da lebde u slobodnoj atmosferi. Boja im je bijela, no katkada postaju sivkasti pa i žuti. Tijekom 12 do 24 sata nakon pojave cirusa potpuno se a to je znak da je došla topla fronta. Prolaz ciklone ne mora da do pojave kiše. No, tlak zraka pada, a i temperatura zraka se mijenja.

Putanje ciklona preko europkog kon-

I KOCKANJE

JE OVISNOST

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA

Ovisnost o kockanju, igranju lota

itd. stara je koliko i civilizacija. Procjenjuje se da 50 milijuna Amerikanaca redovno kocka i potroši 100 milijardi dolara godišnje.

ovu bolest s alkoholizmom i narkomanijom

- Dr. Ivo Belan ---------------------------------

Tom iznosu možete nadodati još puno milijuna ako ulaganje u dionice smatrate kockanjem. ovisnik o kocki može imati 15 ili 75 godina, razlije zanimanja, a kladi se na sporskim utakmicama, u sportskim kladionicama, može igrati karte, poker, automate, rulet, loto, bingo itd.

Psihijatri danas znaju da je ovisnik o kocki bolestan koji uzrokuje i patnju mnogih ljudi s kojima živi. Ta ovisnost upropaštava karijere, dovodi do raspada obitelji, moralnog bijede, bankrota, zatvora, pa i samoubojstva.

Istraživanja nekih psihijatara

ukazuju da je prisilno kockanje psihološka ovisnost koju treba klasificirati kao bolest. Njihova istraživanja pokazuju veliku ove ovisnosti i alkoholizma. U ispitivanju 50 prisilnih kockara hospitaliziranih 3 do 6 tjedana, izražen je apstinencijski sindrom koji je trajao 1 do 2 tjedna, a manifestirao se od nemira do drhtanja, jake glavobolje i proljeva. U ovisnici kockaju kako bi izbjegli ili olakšali bol od zatomljenih proizašlih iz neke neugodne situacije, bol koja je rezultat intenzivne emotivne u djetinjstvu i dobi. Nesposoban da s tim na kraj, ovisnik se

pomalo izolira od drugih ljudi i bježi u kockanje. Bez obzira dobiva li ili gubi, sama da je u akciji olakšava mu bol. To "bjegstvo" isto tako snažno djeluje kao i droga. Kako bi zadovoljio svoj nagon, ovisnik velike iznose novca od bilo koga. U fazi živi tajni život laganja, prijevara i Može li prisilni kockar biti Može, ali uz psihološku zatim uz podršku grupe u kojoj su ljudi s istim problemima i uz totalnu apstinenciju od kockanja. To je isti kao i kod

koji više nikada ne smije posegnuti za

ci:, ,,VIONEER

za 110Ve

funkcioniranie krvožilnoBsustava

Efekt mliiekos omega-3 masnimkiselinamai

vitaminima održava razinu kolesterolaniskom.

Efektmlijekos omega-3masnimkiselinama dodatnosmoobogatilivitaminimaA, D,i E koji pridonosemaksimalnomiskorištavanju i djelovanjuomega-3masnihkiselinate dodatno imunološkisustav.

Funkeionalnamljjeka 'z bregm, Kakodjelujuomega-3masnekiseline?

- smanjujurazinuukupnih u krvi stvaranjamasnihnaslagakojesetaloženakrvnimžilicama)

- smanjujurazinukolesterola u krvi

- naglogrušanjekrvi

- nepravilanritamsrca- aritmiju

- blagosnizujupovišenikrvnitlak

- pozitivno na zarastanjerana

- bitnesu za rasti razvojdjece

- pospješujurad mozga i zdravlje

- obrambenisustav

za.....,t pri SlllfaVII