Odaberite prirodanputdo zdravogsrca!
pomažesniziti razinukolesterola nakon
3tjedna
1 DNEVNO
• 1 dnevno sadrži biljnih sterola
• biljni steroli smanjuju apsorpciju kolesterola za oko 50%
• djeluje preventivno
Dukatol je jedinstveni jogurt s dodatkom biljnih sterola, namijenjen osobama koje na prirod, žele sniziti razinu kolesterola u krvi, zdravlje srca i poja kardiovaskularnih bolesti. Svakodnevnim uzimanjem Dukatola pomažete prirodno snižavar kolesterola i tako zdravlje srca!
Neka 1 Dukatol na dan postane vaša nova zdrava navika!
www.dukat.hr
BE5Pl.A:&/'°zk~1 telefon
(H SADRŽAJ
TOPLINSKI STRES
Utjecaj toplinskog stresa na krave __ 2
HRANIDBA
Hranidba krava u uvjetima ___ 6
MALA ŠKOLA HRANIDBE
Osnovni pojmovi iz hranidbe krava ___
EKONOMIKA POLJOPRIVREDE
Što smanjenje troškova proizvodnje i proizvodnja mlijeka za dohodak mlijeka? ___ _
MUŽNJA za mužnju krava ________ _
RATARSKE I KRMNE KULTURE
Selekcioniranim kultivarima
oštrice do najbolje krme za vaše krave ___ 18 repak bolje podnosi košnju nego intenzivnu ispašu ·------_ 19
Najkvalitetnija i najvrjednija visoka trava -vlasulja livadna_______
ljulj)_
Poštovani
Naslovnica: Dodjela nagrade "Zlatni rog" IZ SLKM-a Hrvatsko mlijeko nekad i danas __ ____ 26
VIJESTI IZ HMU
Godišnja skupština Hrvatske mljekarske udruge
ZLATNIROG
Ove godine najboljeg mlijeka pronašli smo u Krapinsko-zagorskoj županiji_ 36
IZ UDRUGA
Uzgoj i proizvodnja sirovine (mlijeka i mesa) sa zaštitnom markom iz "Zlatne doline" ____ 42
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA Mali posjedi i proizvodnja mlijeka _ 44
IZLOŽBE
VI. izložba Grada Velike Gorice_ 48 X. izložba
i ove godine od 7. cio lJ. rnjna bit održan 15.jesenski, meclunarodni stoC:-,irski,gospodarski i obrt niC:-kisajam li Gudovcu. To je zasigurno hrv,ltski poljoprivredni sajam namijenjen pon,1jprije poljoprivrl·di ali i obrtništvu te ostalom gospodarstvu. Kao i cio sada. Sajam se i ove godine odi žava li suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. šumarstva i voclnoga gospodarstva. Generalni sponzor je Centar za reprodukciju u sto(\irstvu Hrvatske ci.o.o. IZ HSC-a
Hrvatski centar organizira 27. kongres Europskog udruženja simentalskog goveda koji se održati u Zagrebu od 29. rujna do 3. listopacla 2007. godine. Kongres se održava svake dvije godine u jednoj od država Udruženja, a okuplja brojne i znanstvenike iz 18 zemalja S obzirom na popularnost Kongresa. velik broj i znanstvenika. Mišljenja smo da je, poreci razmjene iskustava. ovaj dogac1aj izuzetna prilika i mjesto
promociju Hrvatske.
lliea 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail: hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 7,00 kn, priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1
za
odbor: dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Arnellja Šipak, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., lzvrinl urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb,
UTJECAJ TOPLINSKOG STRESANA
MLIJECNEKRAVE
Optimalna temperaturna zona za krave je od 5 do 20 °C. Na temperaturama višim od 25 °C krave troše energije kako bi se rashladile (gubljenje temperature preko kože i kroz respiratorni trakt). Visokoproizvodne krave osjetljivije su na temperature okoliša od niskoproizvodnih, više jedu pa proizvode i višu temperaturu koju ne mogu odaslati u okolinu.
Istraživanjima provedenim u USA je da se temperature okoliša iznad 32 °C smanjuje uzimanje suhe tvari (ST) hrane za 8 - 12 %,dok se proizvodnja mlijeka smanjuje za 20 - 30 %, što u njihovim uvjetima iznosi od 4,5 do 11,25 kg mlijeka manje dnevno. je da visoke temperature kojima su izložene krave tijekom posljednja tri mjeseca graviditeta na smanjenje porodne mase kao i pojave problema teladi. Smanjena je uspješnost koncepcije, folikularna aktivnost, a je i rana embrionalna smrt. Teljenja su otežana, a je i pojava te mastitisa oteljenih krava. Pretpostavlja se da toplinski stres pogoduje i pojavi laminitisa koji nastaju uslijed acidoza, a sve je povezano s pove· bikarbonata iz organizma. Laminitisi i na papcima se javljaju nekoliko tjedana nakon što krave prežive utjecaj toplinskog stresa.
U stadima krava širom svijeta dosta je rašireno
Toplinski stres uzrokuje velike ekonomske gubitke na farmama. se javlja tijekom ljetnih mjeseci kada su krave izložene visokim temperaturama, visokoj vlažnosti zraka i solamoj radijaciji uz slabo strujanje zraka.
Mr. se.Miljenko
-
korištenje temperaturno-humidnog indeksa (THI) u svrhu determinacije toplinskog stresa. THI se na osnovi podataka o temperaturi i relativnoj vlažnosti zraka u staji, odnosno prostora u kojem borave krave. Idealna vrijednost (najugodnija za krave) THI-a je oko 70, a gornja granica zone komfora za krave završava s THl-a od 75. Vrijednost THl-a viša od 75 dosiže se na temperaturi zraka od 24 °C ako je relativna vlaga zraka viša od 95 %. Zona opasnih vrijednosti THl-aje od 79 do 83 koje se postižu na temperaturi zraka višoj od 26 °( i relativnoj vlazi zraka višoj od 90 %. Simptomi toplinskog stresa Životinje izložene toplinskom
stresu ubrzano disati, se znojiti, su na pojilicama, traže hladovinu, drže se u grupi, su, imaju pognute uši i tupi pogled, a ako je blizu voda stoje u njoj ili pokraj nje. Simptomi su bolje izraženi u nego u slabije krava istoga stada. krave izložene toplinskom stresu izrazito manje uzimaju hranu što uvjetuje i smanjenje proizvodnje mlijeka. Dolazi do promjena u kemijskom sastavu mlijeka (pada % masti i proteina u mlijeku) kao i do hormonalnih promjena (porast koncentracije prolaktina). Ako su krave prilikom teljenja izložene utjecaju THI-a od 90, ili su uz visoku
Tablica1: Temperaturnohumidni indeks
vrijednost THl-a izložene i nekoj infekciji (bolesti), lako može do grla.
Ako je vrijednost THl-a visoka a krave ne pokazuju jasne znakove da su pod utjecajem toplinskog stresa, tada je potrebno
- nasumce odabrati nekoliko krava i izmjeriti im rektalnu temperaturu. Ako je u 70 % odabranih krava temperatura od 39,50 °C, tada su krave najvjerojatnije izložene toplinskom stresu. Svakih 0,5 °C tjelesne temperature krava iznad optimalne 38,6 °C na smanjenje proizvodnje mlijeka za 1,8kg/dan;
pratite ritam disanja odabranih krava, jer više od 80 udisaja u minuti u 70 % odabranih krava na utjecaj toplinskog stresa. Ako ih više od 50 %udahne više od 100 puta u minuti, tada hitno treba poduzeti mjere za smanjenje toplinskog stresa;
- pratite uzimanje hrane i proizvodnju mlijeka tijekom dana. Ako uzimanje suhe tvari obroka i proizvodnja mlijeka padnu za 1O i više %, a vrijednost THl-a je od 75, tada možete s dosta velikom potvrditi utjecaj toplinskog stresa na krave.
smanjenjautjecaja toplinskog stresa na krave: - kravama su potrebne dovoljne hladne vode. Potrošnja vode po kravi se za 50 % kada se vrijednost THI oko 80. Pojilište mora biti smješteno blizu hladovine gdje su smještene krave kako ne bi morale dugo hodati do vode. Potrebna su najmanje dva pojilišta po jednoj
grupi jer jedno pojilište na 20 krava nije dovoljno tijekom ljetnih Dotok vode morao bi iznositi najmanje 11 do 19 litara/min. Poželjna dubina vode u pojilici trebala bi biti najmanje 7,5 cm. Vrlo je važno pojilicu održavati U praksi se može koristiti podatak da je po kravi potrebno najmanje 100 litara vode na dan, a tu krava popiti u dva do šest navrata;
- kravama osigurati zaklon od direktnog utjecaja sunca (hladovinu). Prirodna hladovina u sjenama krošnji najbolja je za smanjenje toplinskog stresa (uz uvjet blizine pojilišta). Ako nema prirodne hladovine a životinje su na pašnjacima, moramo napraviti nadstrešnice kako bi se životinje mogle skloniti od direktnog utjecaja zraka;
- kravama u zatvorenim objektima potrebno je osigurati dovoljno životnog prostora, smanjiti broj grla po m 2 podne površine, ugraditi umjetnu ventilaciju, životinje prskanjem kože vodom raspršenom u sitne kapljice. vodom
Slika 1: krave izloženetoplinskomstresu
Slika 2: Umjetna ventilacijau staji sa slobodnimdržanjem
poželjno je raditi 2 - 6 sati nakon mužnje. vodom u zatvorenim objektima podiže se vlaga u zraku, stoga je potrebno ugraditi umjetnu ventilaciju (ventilatore) kako bi se vlaga što prije "izbacila" iz objekta; - za hranidbu koristiti krmiva visoke kvalitete i probavljivosti. Voluminozna krmiva davati rano ujutro ili kasno kada nisu toliko visoke temperature. Povekoncentriranih krmiva (nemojte iznad 60 % ukupne suhe tvari hrane - acidoze). koncentriranih krmiva treba pratiti i dodanih puferskih krmiva (najjednostavnije dodati u obrok 150 - 180 g sode bikarbone, ili je držati u objektu kako bi je krave mogle uzimati po potrebi). Poveenergetsku vrijednost obroka (u obrok se može dodati do 5 % masti). Paziti na proteina u suhoj tvari (preporuka je oko 18 %), koristiti u mjeri krmiva se proteini ne u
Slika 3: Prskaliceza vodom u koridorkrozkoji prolazekrave buragu (kukuruzni gluten, protektirana sojina a visokokravama u obrok dodavati protektirane aminokiseline. minerala (fosfora za 1,5 %, natrija 0,45 % i magnezija za 0,35 % u suhoj tvari obroka). Napomena: obvez-
ELEKTROIEHNIKA
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge
Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke
za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.
no jasle kako ne bi došlo do kvarenja hrane; - na farmama krava obvezno vršiti sanitaciju (špricanje gnojišta protiv muha), te održavati visoku higijenu u izmuzištima kako bi krave što više zaštitili od
Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr
Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na
www.elektrotehnika.hr
za automatsko pranje
Tip RBH 300 - 1600 lit
Tip RBC 1500 - 10 000 lit
HRANIDBA V MLIJECNIH
Tijekom ljetnih mjeseci farme poseban je izazov. da nastupanjem visokih ljetnih
temperatura nismo u napraviti neke promjene u samom držanju krava i opremanju farme za postizanje optimalnih uvjeta držanja (ventilatora i prskalica), preostaje nam jedino da kravama hranidbom olakšamo život u objektima.
KRAVAU , UVJETIMAVRUCINE-Mr.sc.GoranKiš-
Hranidbom, odnosno, prilagohranidbe ovakvim novimekstremnim uvjetima držanja nastojimo zadržati proizvodnju mlijeka i da krave prebrode ovo dugo toplo ljeto u najboljem zdravstvenom stanju. u hranidbi krava tijekom ljetnih je konzumacija. Porast temperature tijekom ljetnih uzrokuje da krave manje jedu. Stoga im moramo koncentraciju hranjivih tvari u obroku (tablica 1). Ovo hranjivih tvari po kilogramu obroka nužno je kako bi životinje manjom obroka dobile sva potrebna hraniva i održale proizvodnju mlijeka. prilagodbe obroka ljetnim bit objašnjena u odlomcima.
Voda
Voda je najvažnija hranjiva tvar koju trebaju sva živa pa tako i krave (tablica 2). Tijekom s porastom temperature se i potrebe za vodom. Tijekom ljetnih moramo obratiti posebnu pozornost na kvalitetu i dostupnost vode. Svježa i voda treba uvijek biti dostupna kravama. Hladna voda olakšava kravama boravak na visokim ljetnim Pojilice i pojila treba
redovito održavati i odnosno, treba ih smjestiti tako da krave potaknemo na pijenje vode. Smještajem pojila u hladu krave na pijenje vode tijekom dnevne žege i prebrzo zagrijavanje vode. Istraživanja pokazuju da voda pomaže kravama u bržem i popravljanju konzumacije hrane.
Energija Energija je dio obroka krava koji je pod
utjecajem smanjene konzumacije tijekom da je energija dio obroka visokoproduktivnih krava tijekom da bi održali visoku proizvodnju, valja sastaviti energetski koncentriraniji obrok. koncentracije energije u obroku postižemo udjela koncentratnih krmiva (žitarica) i smanjenjem voluminoznog dijela obroka. Pri takvom koncentrata u
Tablica 1: Utjecajtemperaturena konzumacijuhrane (KST), proizvodnju mlijeka i konzumacijuvode krave koja proizvodi 27 kg mlt/eka/dan
Temperatura Potrebna KST
Konzumacija (DC) (kg) KST(kg) proizvodnja (kg) vode(L)
18,2
20,2
Tablica2: Potrebeza vodom kategorija krava
Kategorija krava Konzumacija vode (L/dan) krave (20 L mlijeka/dan) 120-150
Krave u suhostaju 35-60
Junice do teljenja 36- 60
Junice do pripusta 30- 50
Junice starije od 12 mjeseci 20-25
Junice od 12 mjeseci 15-20 Mljekarski list 08/2007.
obroku (SS do 60 % obroka su koncentratna krmiva) valja imati u vidu rizika od smanjenja udjela masti u mlijeku, pojave acidoza, laminitisa i smanjenje iskorištenja drugih hraniva iz obroka.
Osim dodavanja žitarica (kojima koncentraciju energije obroka) energetsku vrijednost obroka možemo i dodavanjem masti. Ovo osobito tijekom visokih ljetnih temperatura i pada konzumacije hrane. Energetska vrijednost masti je 2 puta od energetske vrijednosti škrobaizvora energije iz žitarica, te ne pridonosi pojavi acidoza uzrokovanih obrokom s previše koncentrata. dodavanjem masti ili krmiva bogatih mastima dolazi do smanjenja sadržaja masti u mlijeku za 1 do 2%.
Dodavanje masti u obrok krava ne bi trebalo biti od S do 6 % suhe tvari obroka. Kemijski sastav dva krmiva korištena kao izvor masti prikazan je u tablici 3. Krmiva iz grupe uljarica (npr. punomasno sojino zrno) su izvor masti, a uz masti sadrže i dosta proteina. Animalne masti, predstavljaju dobar izvor masti u obroku krava. U posljednje vrijeme na našem tržištu nalazimo i od razgradnje u buragu ili "by-pass" masti. Njih koristimo u visokoj proizvodnji mlijeka, kada energetske potrebe krava ne mogu biti podmirene dodavanjem samo uljarica ili u obrok, a da se ne izazovu bilo kakvi
U praksi, dodavanjem masti u obrok slijedimo pravilo da mast u obroku u
Tablica 3: Kemijski sastav nekih krmiva izvora masti
NEL Sirovi Sirove Udiou
Krrnivo (MJ/kg) protein(%) masti(%) KST(kg/d) smjesi(%)
Punomasna 8,86 35,40 19,0 1,8-2,3 10-15 soja loj 24,40 - 99,5 0,45-0,70 2-3
Tablica4: udjeli pojedinih minerala u obroku krava
Mineral Potrebe u normalnim Potrebe u uvjetima uvjetima(% u ST obroka) (% u ST obroka)
Kalij 0,90
Natrij 0,18
Magnezij 0,20
omjeru: 1/3 kao sastojak ostalih krmiva u obroku, 1/3 masti iz uljarica ili te 1/3 iz "bypass" masti.
Proteini U ljetnom obroku, zbog smanjene konzumacije hrane, proteina mora biti na. Zbog navedenog smanjenja konzumacije, posebnu pozornost valja obratiti na proteina potrebnih kravi, a ne na postotak proteina u obroku. Treba paziti da krava hranom dobije dovoljno, ali ne i previše, proteina. Sav višak proteina dan kravi mora biti i iz životinje, a cijeli taj proces u životinji stvara nepotrebnu toplinu i troši energiju potrebnu kravi za proizvodnju mlijeka. U buragu neprobavljiv ili "bypass" protein najkorisniji je kravama koje proizvode više od 27 kg mlijeka na dan, te je poželjno da ga ima u od 36 - 40 % od ukupnih proteina u obroku. i vrsta potrebnih "by-pass" proteina može se razlikovati ovisno o vrsti obroka. Za njegovu primjenu u vlastitom stadu poželjno je savjetovanje sa Istraživanja su po-
tvrdila povoljan utjecaj "by-pass" proteina u hranidbi krava tijekom no taj utjecaj bio je još kad su krave bile dodatno Tijekom ljetnih dana koncentracija proteina u obroku ne bi smjela biti viša od 17 %, a udio razgradivog proteina od 62 %. Obzirom na ove znanstveno dokazane još jednom valja ponoviti kako je u obroku krava bitna potrebna proteina (g ili kg na dan), a ne njegova koncentracija(%) u obroku. Vlakna
Vlakna su kravama potrebna za pravilan rad buraga. Bez obzira na ovu potrebu za vlaknima, treba napomenuti da se probavom vlakana stvara više topline nego probavom koncentrata. Zbog toga krave u uvjetima ukoliko im bude biranje krmiva, smanjiti konzumaciju voluminoznog dijela obroka i jesti više koncentrata. Ovakvo narušavanje odnosa voluminoza i koncentrata u obroku dovodi do smanjenja udjela mlimasti u mlijeku, te pojave acidoza i drugih probavnih smetnji.
Mljekarski list 08/2007.
HRANIDBA
Postoji nekoliko savjeta kako krave u biranju krmiva iz obroka:
1. sjeckanje sijena i miješanje svih krmiva u potpuno izmiješani obrok (PIO),
2. korištenje silaža kao jedinog voluminoznog krmiva i miješanje krmiva u PIO,
3. korištenje vlažnih krmiva, kao što je svježi pivski trop i silaža, kako bi obroci sa sijenom postali vlažniji iješniji, 4. dodavanje vode u suhi obrok prilikom miješanja kako bi obrok bio što ješniji i radi biranja krmiva iz obroka, 5. valja koristiti kvalitetnija i ješnija voluminozna krmiva.
Sadržaj vlakana u obroku valja polako smanjivati kako bi krave tijekom potaknuli na održanje konzumacije hrane. Da bi osigurali normalan rad buraga sadržaj pojedinih frakcija vlakana KDV-a i NOV-a ne bi trebao biti smanjen s 18, odnosno 28 do 30 %. je prije spomenut rizik udjela koncentrata na 55 do 60 % obroka, koji dovodi do smanjenja konzumacije voluminozne krme. Od samog udjela koncentrata i voluminoza u obroku važnija je kvaliteta voluminozne krme. Kvalitetna voluminozna krma vrlo je važna jer održava konzumaciju hrane, a to je osobito važno u dijelu godine. Korištenjem kvalitetne voluminozne krme se i udio voluminoza u odnosu na koncentrate u obroku, a samim time je proizvodnja mlijeka jeftinija.
Minerali
Tijekom ljetnih
se i potrebe krava za mineralnim tvarima u obroku (tablica 4). Prije pojave
visokih temperatura potrebno je prilagoditi novonastalim uvjetima sadržaj i omjere minerala u obroku kako bi izbjegli nagle padove u proizvodnji mlijeka kada nastupe
Pufere, kao što je natrijbikarbonat (soda bikarbona), valja koristiti tijekom osobito zbog niže konzumacije vlakana i koncentrata u obroku. U obroku bi trebalo biti najmanje 0,75 % sode biklarbone, odnosno, minimalno 155 g pufera na dan za kravu koja jede oko 20 kg ST obroka. Umjesto sode bikarbone možemo u obrok dodati i magnezijoksid i to u omjeru 0,35 do 0,40 %ST obroka.
Osim ovih karakteristika hranjivih tvari u obroku i njihove prilagodbe u hranidbi tijekom ljetnih spomenut još neke i savjete kako lakše prebroditi ljetne na farmi.
Korištenje svježih - visoko vlažnih krmiva
Vlažna - svježa krmiva su ona krmiva koja sadrže visoke udjele vlage, a to su: silaže, svježe košena i/ili sjeckana voluminozna krma i neki nusproizvodi industrije (npr. svježi pivski trop). krave rado jedu ovakva vlažna krmiva. Njihovo korištenje u obrocima tijekom krave na što konzumaciju hrane. ukoliko su ovakva krmiva previše vlažna može do smanjenja ukupne konzumacije hrane. Stoga je važno naglasiti da udio vlage u obroku krava ne bi smio 50 do 55 %. Ovakva krmiva brže se kvare od suhih krmiva, osobito tijekom pa hranidbene prostore moramo, kako bi kvarenje i opadanje
konzumacije, svakodnevno
Paša
Držanjem na paši, krave najviše jesti u rano jutro ili dok tijekom dana tražiti hlad. Ako krave prelaze udaljenosti od staje i izmuzišta do pašnjaka negativan utjecaj bit još osobito ako ih tjeramo i požurujemo. Ako su udaljenosti od pašnjaka do staje velike, alternativa je košenje trave i druge voluminozne krme, te hranidba krava svježom pokošenom krmom. Ovakav i izbor krmiva bolju kontrolu obroka i zadržavanje krava oko staja, gdje im možemo osigurati bolje nego na samom pašnjaku. Konzumacija svježe pokošene krme poboljšava ukupno iskorištenje voluminozne krme u obroku. hranjenja hranidba osigurava kravama uvijek svjež obrok, te znatiželju i ohrabruje ih da jedu u više manjih obroka, što je tijekom i poželjno. Hranidba krava u više malih obroka rezultira stvaranjem manje metabotopline nego kad bi krave jele velike obroke. Toplina koja nastaje probavom krme postiže svoj maksimum oko 3 do 4 sata nakon što su krave jele. Hranidbom krava u rano jutro (oko 5 ili 6 sati) vrhunac topline nastale probavom nastupa oko 8 ili 9 sati i tada krave izbjegnu najtopliji dio dana, oko podneva. Ako krave hranimo u 8 sati, vrhunac zagrijavanja krav~ se u 11 ili u podne, a to bi svakako trebalo Sukladno spomenutom, krave valja hraniti i kada im biti ugodnije jesti, a vrhunac produkcije vlastite topline dogodit se u vrijeme kada je temperatura okoline
OSNOVNIPOJMOVI
IZ HRANIDBE
VISOKO V •MLIJECNIHKRAVA
Krava može proizvesti 5 000, 1O 000 ili 12 000 litara mlijeka godišnje.
Kako i na osnovu postoje tolike razlike u proizvodnji? Mnogo je dosad kupovalo uvozne junice koje su kao krave trebale proizvoditi puno više mlijeka od krava koje su do tada držali u staji. 1 još uvijek se uvoze junice "boljeg i genetskog potencijala. Genetika je ta koja rješava sve probleme proizvodnje mlijeka, misle neki. Kupiš junice visokog genetskog potencijala i poslije, bez problema, imaš veliku proizvodnja mlijeka. Nažalost, to nije baš tako.
Ovdje u Podravini neki vele: "krava se zube doji". To mu nešto kao "krava se kroz hranidbu doji ili muze". Sada je samo pitanje koliko mlijeka u Hrvatskoj poznaje osnove hranidbe. Na osnovu proizvodnje po jednom grlu i prosjeku hrvatske proizvodnje mlijeka, je da mnogi po tom pitanju trebaju još neke stvari i usvojiti i primjenjivati u praksi.
Znaš li koliko su proizvele svjetske rekorderke tijekom jedne godine ili jedne laktacije? Krava Beecher Arlinda Ellen holštajnskofrizijske rase proizvela je tijekom jedne laktacije od 365 dana 25 300 litara mlijeka, što dnevno iznosi 69 litara. U vrhu laktacije dnevna proizvodnja ove krave je iznosila 88 litara mlijeka. Druga po redu svjetska rekorderkakrava Robthon Suzet Paddyy,je 1993. godine tijekom 365 dana proizvela
Mljekarski list 08/2007.
Koliko kaomlijeka znaš o dosadašnjem razvoju proizvodnje mlijeka i na taj razvoj?
Bez poznavanja prošlosti i dosadašnjeg razvoja, teže se osposobljavamo za sadašnjosti, usvajanje i primjenu suvremene organizacije i tehnologije, te pripremamo za Jasno vidimo koliko se toga iz godine u godinu
mijenja.
Mr. se. -
26 953 litara mlijeka sa 3,9 % mlimasti i 3,4 % proteina. dnevna proizvodnja ove krave iznosilaje 74 litre mlijeka.
Kako i na osnovu Što li je ovim kravama zube" prolazilo ili kakvu su specijalnu hranidbu imale? Razlike u krava i da jedna pojede dnevno više krme od druge ni izdaleka nisu tako velike. Otkud onda tolike razlike u proizvodnji mlijeka?
Ima li to kakve veze sa znanjem i razumijevanjem hranidbe krava?
Pazi, znanje i razumijevanje. Nije dovoljno samo znanje ako nema sagledavanja i razumijevanja problematike unutar ove složene djelatnosti koja se zove proizvodnja mlijeka i koja ponajprije na dobroj organizaciji OPG-a, dobrom gospodarenju zemljištem, dobroj proizvodnji voluminozne krme, dobroj hranidbi i dobrom uzgoju.
"Ma o vi meni pa znam ja krave hraniti".
Ne sumnjam u to. Ali moraš mi dopustiti da kako neki baš i ne znaju i da bi bilo dobro ih još malo, a neke stvari i ponoviti.
Hranidba u proizvodnji mlijeka i nije baš tako jednostavna. Krava može u godini proizvesti 5 000 do 12 000 pa i do 25 000 litara mlijeka. Pokušaj sastaviti obrok za ove tri proizvodnje. Uzmi papir i olovku i piši. Koliko i kakve krme ili hrane trebaš pripremiti za svaku od ovih proizvodnji?
Pazi, hrana sadrži oko 40 hranjivih tvari u omjeru.
je, da za gore navedene mlijeka koje jedna krava može proizvesti tijekom dana trebamo hranjivih tvari, ali uvijek u omjeru. Za dobru proizvodnju mlijeka je potrebno imati neka osnovna znanja o hrani i hranidbi.
A tu su iz godine u godinu i novi mlijeka koji sada polaze osnovnu školu, a koji bi se nakon završenog 8 razreda trebali opredijeliti za srednju poljoprivrednu ili srednju veterinarsku školu. Razvoj i znanosti i prakse, odnosno organizacija proizvodnje i primjena suvremene tehnologije, na osposobljavanju i školovanju za rad u proizvodnji - kako agronoma tako i seljaka - farmera. Veoma je važno da svoju djecu - nasljednike imanja i proizvodnje privolite da nakon osnovne škole idu u srednje poljoprivredne iliveterinarske škole. Sto zapravo u proizvodnji mlijeka kada se mladi ostati samo na nivou osnovne škole, ili kad se za neku srednju školu koja nema veze sa poljoprivredomtek toliko da ide u nekakvu školu, gudragocjeno vrijeme, potrati 3 ili 4 godine i na kraju ostane na OPG-u. Što osnovu proizvodnje mlijeka? Definitivno proizvodnja, spremanje i priprema voluminozne krme za hranidbu, te potrebnih i izbalansiranosti obroka u pojedinim tehnološkobiološkim fazama proizvodnje. Ovdje napominjem samo proizvodnju,
spremanje i pripremu voluminozne krme. Protivim se tome da proizvomlijeka, uz tolike obav~ze i brige, te nedovoljno znanje i vrlo loše skladištenja, preciznog vaganja i miješanja, sami proizvode smjesu ili koncentrat. To je jedna cijela i posebna nauka i to definitivno treba prepustiti tvornicama hrane i specijalistima koji na tome rade. Svi oni koji po ovom pitanju kalkuliraju nemaju dovoljno veliku i dovoljno dobru proizvodnju voluminozne krme.
Ako je voluminozna krma proizvedena na zdravom i plodnom tlu, dobra i dobro izbalansiranasjenaža + kukuruzna silaža + sijeno, tada dodatak smjese vrijedi daje 1 kgsmjese = 21itremlijeka.
Borba za svaku litru mlijeka odvija se najprije na parceli - mlijeko raste na livadi (polju), a muze u staji. Iz voluminozne krme krava može proizvesti 16 do 18 i više litara mlijeka + 10 kg smjese= 36 do 38 litara mlijeka. Pazi to je proizvodnja preko 7 000 litara u laktaciji.
O hrani i hranidbi, vezano uz proizvodnju mlijeka do sada je u svijetu i kod nas napisano puno knjiga i priloga. Proizvoditi mlijeko još se uvijek može bez završene škole i dopuštenja dobivenog na osnovu položenih teoretskih i znanja. Pošto u Hrvatskoj postoji jako malo mlijeka koji su prošli kroz neku srednju poljoprivrednu ili veterinarsku školu gdje se osnovna teoretska i znanja, mnogo je onih koji se ne snalaze dovoljno dobro u ovoj proizvodnji.
Veliki broj mlijeka koji imaju samo osnovnu školu ili su završili neke druge srednje škole, koje nemaju nikakve veze s poljoprivredom, ima u potpunom razumijevanju literature.
Koji su to osnovni pojmovi koje bi svaki u proizvodnji trebao znati da bi si olakšao posao i udovoljio uvjetima koje pred njega postavlja suvremena tehnologija?
Da vidimo otkad i otkud su neki
Sto o hranidbi piše u knjizi HRANA I HRANIDBA STOKE"autora Franka B. Morrisona, SAD-NewYorkiz 1949. godine. Prvo izdanje hrana i hranidba stoke" objavljeno je 1915. u velikoj formi, a u jednostavnoj i formi 1917. kao knjiga za fannere. forma knjige je naišla na dobar prijem farmera, tako da je prvih sedam izdanja pretiskavano 31 put. I se onda danas imamo - tamo nekakvom postizanju dnevne proizvodnje od 60 do 70 litara mlijeka po jednoj kravi. Od 1917. do 1950. veliko izdanje ove knjige imalo je 21 ponovljeni tisak, a malo izdanje (kao za fannere 1951.) ima svoj novi osmi tisak, koji je znatno popravljen i dopunjen najnovijim iz nauke i prakse o hranidbi životinja.
U prvom dijelu ovog izdanja izloženi su osnovni principi hranidbe i njihove primjene u praksi. Zatim najnovija vezana za funkciju i vitamina i minerala, te i kvaliteti u hranidbi.
U jednom broju Mljekarskog lista iznio sam tablicu koliko su u to vrijeme farmeri trošili kalcitnih materijala za kalcizaciju
svojih poljoprivrednih povrsma na kojima proizvode hranu. hrana se ne može proizvoditi u dovoljnim i zadovoljakvalitete na bolesno kiselim i slabo plodnim tlima.
Zatim je u ovom detaljno kako izbalansirati obrok za nivoe proizvodnje. Posebno su izneseni i ekonomski principi koji se moraju poštivati u hranidbi ("Ekonomika u hranidbi životinja"). Na kraju nalazi se poglavlje hraniva za stajski gnoj" s posebnim izlaganjem o vitalnoj važnosti prema ekonomskom održavanje plodnosti zemljišta.
Na ove knjige piše daje od svih poljoprivrednih grana u SAD pažnja pa su i uspjesi postignuti u ovom sektoru Pored ostalih laca, blagovremeno postavljanje hranidbe životinja na solidnu i ekonomsku osnovu, bez sumnje je bilo
Pogledaj na slici koliko je samo knjiga napisano o hranidbi, a to je samo jedan mali dio. Kroz ovu rubriku o osnovama hranidbe pokušati na što jednostavniji izložiti osnovne pojmove kako bi ih se moglo lakše razumjeti i
Mnogoje knjiga napisanao hranidbi,samoje potrebnoodabrationu koja nam unaprijediti stanjena farmi
Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.
Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvod,
Lakto · ... ude J ražii itet(- /atvor
sa au ·em i dig,ta m - lt
KRALJEVSKA ZAŠTITA
ZA VAŠE KRAVE
v Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm joda ti Izvrsna vidljivost ti Vrhunska njega ti Potpuno zatvaranje sisnog kanala
v Gotovo bez kapanja
ProfilacDermapre F
Brzo i jednostavno pranje sisa
ti Spremno za korištenje ti Rastapa ti Njeguje kožu
Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu muž/nje možete kod nas ili
WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755111, 091/2755112, 091/2755113.
Sa partnerima:
Natura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273
Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116
Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857
Agrocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013
S v TO SMANJENJE
TRos v KOVA
PROIZVODNJE
Naša gospodarstva - mlijeka se temeljem višegodišnjeg iskustva
na ciljanu proizvodnju mlijeka, pri se rukovode prodajnom cijenom mlijeka i troškovima potrebnim za njegovu
proizvodnju. svake godine odabrana obiteljska gospodarstva
I VEC , A PROIZVODNJA
MLIJEKA
Tako neki i s holstein pasminom proizvode manje od 5 000 litara po grlu, a isplativost na tako niskom stupnju iskoristivosti potencijala pasmine na kompenziraju duljim proizvodnim vijekom muznih krava i manjim troškovima u obnovi stada. Svoj dojam o isplativosti na nižoj razini muznosti gospodari ne mogu opravdati ali im je argument kako svake godine rade više, a manje im je za taj trud. je da se posljednjih godina troškovi proizvodnje, odnosno cijene inputa - sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva i sl. više nego prodajne cijene mlijeka, ali nije tako jednostavno "pogoditi" razinu isplativosti proizvodnje. Pogotovo nije ekonomski opravdano "ciljati" na prosjeke u "zlatnoj" sredini - na 50 - 60 % genetskog potencijala muznih grla. Poznavanje utrošaka rada i materijala koji stvaraju troškove u proizvodnji mlijeka gospodarstvu donose podatke o planiranju i pozicioniranju vlastite proizvodnje na da se za svaku litru proizvodnje racionalno troši primjerena svota novca. U ako se pritom ostvaruje kvalitetna proizvodnja mlijeka, dobiva se
od njih kako se u pojedinim godinama na manju
zA DOHODAKp~lr~;:;~
MLIJEKA?-
Profdr.sc.ZoranJ;!j~
dohodak - razlike prihoda i troškova u proizvodnji. Svako gospodarstvo ima neke stalne troškove koje ne može Oni, naime, postoje zbog samog postojanja gospodarstva. U te troškove proizvodnje mlijeka su vrijednosti muznih krava, opreme, mehanizacije i objekata na osnovi njihova godišnjeg trošenja - amortizacije. Tu su još i troškovi zakupnine, osiguranje, paušalna rada i Taj stalni trošak je na razini 1O muznih krava prema anketnim
podacima iz 2006. godine oko 36.260 kuna ili 3.626 kuna po muznom grlu. je za ukupnu imovinu gospodarstva od 492 kuna (bez poljoprivrednog zemljišta). Kad gospodarstvo ostvaruje proizvodnju od 5 litara po grlu, tada je stalni trošak 0,58 kuna po litri mlijeka. Po ekonomskoj logici bilo bi bolje proizvesti što više litara mlijeka po kravi jer time se stalni troškovi, kao u grafikonu 2, sve više smanjuju po litri mlijeka, a istovremeno se prihodi po kravi.
Grafikon 1: visina imovineu gospodarstvus 10 krava
Osim stalnih troškova, u proizvodnji mlijeka se javljaju troškovi koji su izravno povezani s litrama proizvedenog mlijeka. U ovoj kategoriji su najvažniji troškovi hrane. O i kvaliteti hrane izravno ovisi proizvodnja mlijeka, ali i troškovi po litri. S visinom proizvodnje mlijeka takose i troškovi vlastitog rada i usluga svrstanih u istu kategoriju promjenjivih troškova.
Smanjenje stalnih (nepromjenjivih) troškova u od 3 do 5 litara mlijeka po kravi, je veliko (s 0,63 na 0,58 kn/litra). Nakon toga, do 8 litara mlijeka po grlu ovi se troškovi smanjuju svega 2 lipe po litri mlijeka za svakih 1 000 litara. Dvije lipe po litri, "samo" 200 kuna za svakih 1 000 litara ali, za razliku od naših uvjeta, u razvijenom svijetu ulažu napore kako bi ostvarili takve uštede.
U analiziranja troškova promjenjivi se troškovi po litri s 1,49 na 1,59 kuna. Nakon toga, smanjuju se kao i nepromjenjivi - za 1 - 2 lipe svakih 1 000 litara.
Tako su ukupni troškovi proizvodnje mlijeka s oko 2, 13 kuna, na razini od 5 litara mlijeka po grlu, smanjeni na 2,09 kuna na razini proizvodnje od 8 litara mlijeka po grlu.
Ovo se ne osobitim, ali kao i uvijek, važan je zakon velikih brojeva. Tako se po muznom grlu za svakih 1 000 litara mlijeka dohodak po kravi za oko 619 kuna. Na razini gospodarstva s 1O krava razlika 3 i 6 litara mlijeka više 4.728 kuna dohotka, a u odnosu na 3 s 8 razlika dohotka je 17 .103 kuna.
Za ovih 17 kuna može se da su gubitak gospodarstva koje
ne koristi dobro stoku koju posjeduje. Isto tako, ako se pretpostavi korištenje oko 8 - 1O ha za proizvodnju vlastite hrane (žitarice, kukuruzna silaža i travna sjenaža), tada je gospodarstvu isplativo ulaganja s oko 3 .800 kuna po hektaru za proizvodnju od samo 3 000 litara po grlu, na preko 7.300 kuna potrebnih za kvalitetnu proizvodnju s visokim prinosima kako bi muznost bila od 7 litara mlijeka po kravi. Naša gospodarstva ne vode detaljnu poslovnu evidenciju, pa vrlo lako promjene koje su prikazane na razinama 3 i 5 litara mlijeka po muznom grlu. Vidljivo je kako u tom razdoblju promjenjivi troškovi (za vlastitu i kupljenu hranu, te usluge) koje gospodarstvo mora platiti rastu za gotovo isti iznos koliko porastu prihodi po kravi. Zato je naš državni prosjek
Tablica 1: troškovi proizvodnjemlijekapo kravi na razini 5 000 litara mlijeka po grlu
Kuna
Promjenjivi troškovi
Kupljena hrana
Vlastita hrana
Usluge
Mlj,ikarski list 08/2007.
6.884 40
292,80
5.270,40
882,00
Ostali materiial 439..20
Nepromieniivi troškovi 3.625,78
Amortizacija 2.600,98
Osiguranje 439,20 troškovi 585,60
UKUPNO 10.510,18
proizvodnje mlijeka, po genetskom potencijalu muznih grla koje posjedujemo, manji od razlike prihoda i troškova, odnosno dohodak po muznom grlu, ostvaruje se na razinama proizvodnje iznad 6 litara po kravi što, nažalost, velikom broju naših predstavlja nedostižne proizvodne
Grafikon 2 : Kretanjestalnih troškovas proizvodnjemlijeka
Nepromjenjivi
O Promjenjivi troškovi
Tablica2: Dinamika prihoda, troškovai dohotka (u kunama po grlu)
Proizvodnja
mlijeka, lit.
-
ZA
MUZNJUKRAVA
]osip Haluška, dipl. ing.
se mužnjom pritisak stiskanjem prstiju oko sise kako bi se sfinkter otvorio.
Strojnom mužnjom umjesto da se pritisak unutar sise, stvara se podtlak sise i sisne se otvara sfinkter, vakuum sise i sisnu gumu koja se zbog toga otvara i zatvara, i tako se stimulira cirkulacija krvi. Tijekom posljednjih godina umnogome je promijenjena strojna mužnja prijelazom s mužnje u kante na mužnju u izmuzištu. Bez obzira na tip za mužnju, svi rade na istom principu.
Konstrukcija i rada za mužnju za mužnju sastoji se od komponenti: vakuum-
za mužnju krava najvažnija su oprema na farmama krava za proizvodnju mlijeka. Tijekom cijele godine svaki dan i to dva puta dnevno, i završava mužnja. Stoga farmer mora poznavati rad strojeva za mužnju i pravilno ih održavati.
pumpe, vakuum-voda, vakuumspremnika, regulatora vakuuma, pulsatora, mljekovoda, slavine vakuuma, sisne ili kante za mlijeko, mlijeka, pumpe za mlijeko i filtera za mlijeko. Vakuum-pumpa. vakuum-pumpe je brzo zraka iz sustava za mužnju. Vakuum-vod spaja pumpu vakuuma sa svim dijelovima sustava gdje je vakuum potreban i zajedno s vakuum-pumpom najvažniji je dio za mužnju. strojeva za mužnju radi na vrijednosti vakuummetra 40 - 50 kPa. To je dovoljno za mlijeka iz sisa. Pod normalnim vremenskim uvjetima pritisak zraka je oko 100 kPa (1 bar)
ili 29,53 Hg ili 75 cm Hg. vakuum-pumpe ovisi o tipu instalacije, o broju muznih jedinica, broju i sustavu Vakuum-vod. Vakuum-cijevi spajaju vakuum-pumpu s pojedinim dijelovima za mužnju. se što manji broj koljena i prebiga u cijevima. Vakuum-pumpa treba biti napravljena od ili PVC-a.Cijevi vakuuma moraju izdržati unutarnji pritisak do 200 kPa. Unutarnji promjer cijevi trebao bi biti takav da pad vakuuma u cijevima ne 2 kPa.
Vakuum-spremnik postavljen je blizu vakuum-pumpe i služi za sakupljanje vlage i prljavštine njihov ulazak u vakuum-pumpu kako ne bi došlo do se vakuumspremnik s ventilatorom. Minimalni kapacitet vakuum-spremnika trebao bi biti 15 litara.
Regulator vakuuma služi za automatsko održavanje potrebne razine vakuuma. Kada se vakuum u iznad razine, zrak se pušta u sustav dok se ne postigne vakuum. Ako vakuum padne za vrijeme mužnje, tada vjerojatno regulator vakuuma ne radi pravilno ili kapacitet pumpe nije dovoljno velik, ili pumpa preslaba radi, ili cijevi negdje popuštaju. Potrebno je fluktuacije u vakuumu jer bi moglo do sisa i upale. Regulator valja smjestiti na vakuumskoj traci vakuum-
Slika 1: Mužnja u kantu - najjednostavniji strojnemužnje krava
spremnika i prvog vakuumskog ventila te mora biti radi i održavanja.
Vakuummetar razinu vakuuma unutar sustava za mužnju. Nalazi se iza regulatora vakuuma kako bi se moglo provjeriti rade li ispravno pumpa i regulator. Promjer vakuummetra trebao bi biti 75 mm. slavine za vakuum rabe se pri instalaciji s kantama radi spajanja duge cijevi za vakuum muznejedinice na vakuum-vod.
Pulsator je koji odvaja dovod vakuuma i atmosferski zrak. Sisna se otvara kada se propusti vakuum, a zatvara kada se prespoji na atmosferski zrak. Sustav pulsiranja je srce za mužnju. Pulsatori mogu biti pneumatski ili elektromagnetski i mogu raditi samostalno ili uz glavnog pulsatora koji radi više puta. Više se koriste elektromagnetski pulsatori zbog njihova konstantnog rada. Pulsator se nalazi na poklopcu kante ili na vakuumskoj cijevi. Brzina protoka mlijeka ovisi o omjeru vremena faze otvora i faze zatvora sisne gume. Dulja faza otvora bržu mužnju. vakuum za vrijeme mužnje veoma je važan za zdravlje vimena. pulsatora je dizajnirana za omjer 50: 50 i 70 : 30. Optimalni omjer je 60 : 40. Brzina pulsiranja broj otvaranja i zatvaranja gumice u minuti. Za efikasnu mužnju, brzina pulsiranja trebala bi biti u omjeru od 50- 65 ciklusa u minuti.
Vakuum faza ili faza mužnje. Kada je pulsator u fazi vakuuma, vakuum biti unutra i izvan sisne gume. To da ne postoji razlika vakuuma, što otvara gumicu. Kadaje stijenka gumice u ravnom položaju, M[jekarski /u;t 08/2007.
vakuum djeluje na površinu sisa pa se mlijeko Ovo se naziva faza mužnje. Faza kompresije. Pulsator se prebacuje na drugu fazu, tj. atmosferski zrak, a vakuum unutar dugog/kratkog pulsnog crijeva zamjenjuje atmosferski pritisak. Zbog toga se sisna gumica ispod sisa jer se unutar sisne gume nalazi vakuum. Kompresija stijenke gumice ima dva masaža vimena i cirkulacija krvi u sisama,jer sada nema podtlaka na površini sisa. U isto vrijeme protok mlijeka je zaustavljen. Ovo se zove faza odmora.
Mljekovod. Sustav cjevovoda rabi se u štalama na vezu i u izmuzištu. Služi za dovod mlijeka od krave do mljekarnice. Mljekovod mora biti od ili stakla. Promjer cjevovoda ovisi o broju jedinica za mužnju, o brzini protoka mlijeka, o dužini cijevi i o otvoru za zrak i nagibu cijevi. Nagib
cijevi bi trebao biti 1 %.Mljekovodna cijev uglavnom je smještena iznad valova - vezova, a bolje je da se instalira ispod razine poda. Pod utjecajem gravitacije mlijeko u kolektor, a nakon što se dopusti ulaz zraka mlijeko u mlijeka ili mljekovod. Ako su životinje u stajama na vezu, razina vakuuma trebala bi biti 48 - 50 kPa. Kako bi bile izbjegnute protoka mlijeka, treba instalirati mljekovod promjera. Muzne jedinice ili kante sastoje se od 4 dijela: kolektora, duge cijevi za mlijeko i duge vakuum cijevi za pulsiranje. se sastoji od: tijela sisne gume, kratke cijevi za mlijeko i kratke vakuum-cijevi. Promjer crijeva za mlijeko trebao bi biti 1O14 mm. Kod instalacije s kantama mlijeko se prenosi od vimena do kante, a nakon toga se prazni u kantu za mlijeko ili spremnik. Kante moraju biti napravljene od
Slika 2: Mužnjom u izmuzištu kapacitet mužnje
i moraju imati kapacitet 20 litara. Sustav instalacije s kantama je najjednostavniji strojne mužnje i rabi se kod malih stada i svježe oteljenih krava. Detektori protoka mlijeka.
jedinica za mužnju ima napravu za vizualno protoka mlijeka kako bi se mužnja na prazno. To su prozirni dijelovi ili prozirne cijevi, prozirni poklopci na kolektoru. Na cijevi se nadogradi detektor protoka mlijeka koji daje potpuni uvid u protok mlijeka.
skidanje odmah nakon što se protok mlijeka spusti ispod 0,2 kg u minuti. Automatsko ili poluautomatsko skidanje sa sisa pri kraju mužnje je za
izmuzišta. Detektor protoka mlijeka aktivira opremu za odstranjivanje
kada protok mlijeka postane manji od 0,2 kg u minuti u roku od 15 - 30 sekundi. U izmuzištu je stakleni za dnevno bilježenje mlijeka za svaku kravu. Na velikim farmama elektronski mogu se na kompjuterski sistem U da nema s posudom, mjerenje mlijeka može se obaviti uz
Tru-test
Sanitarni mora biti instaliran na svim sustavima mužnje s cjevovodima i s posudama za mjerenje. Sanitarni je dodatna zaštita koja ulaz mlijeka ili vode u vakuumski sustav. Ovaj dio trebao bi biti staklen ili od i spojen na otvor koji se sam zatvara, a trebao bi imati korisni kapacitet od 3 litre. Sabirna posuda. Svaki mljekovod vodi do sabirne posude gdje se odvaja mlijeko i zrak. Uz pumpe ova jedinica šalje mlijeko do cisterne. Najniži kapacitet trebao bi biti 18 litara, a poželjno bi bilo 40 do 50 litara. Razina mlijeka u i pumpu za mlijeko. je pumpi centrifugalnog tipa, a su od pumpe za mlijeko i filtra postoji jednosmjerni otvor koji protok mlijeka natrag nakon što je pumpa Mlijeko treba prokroz filter kad ide u cisternu.
Oprema za staje
Zavjese - mreže boksovi krmne zabrane madraci pregrade (termo) pojilice skreperi
- premazi za izmuzište i podove
NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice
-
Visokokvalitetne ozemske steone junice olštajn-frizijske pasmine j
ŠTALA ZA MUZNE KRAV
IZDVAJAMO IZ OSTALE PONUDE
KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH
Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: POUZDANOG PARTNE NAJPOVOLJNIJU CIJEN KVALITETU
BRZINU IZVEDBE U RUKE
SELEKCIONIRANIM KULTIVARIMA OŠTRICE
DONAJBOLJEKRME ZAVAŠEKRAVE
Ona je veoma cijenjena kao krma, jer su selekcionirani kultivari bogati koji daju visoke prinose krme kvalitete, ako se na vrijeme koristi. Daje visoke prinose zelene mase (do 70 tiha i više) i sijena. oštricu treba sijati samu ili u smjesama za košnju ili ispašu. Puni razvoj postigne u drugoj godini proizvodnje. Jedna je od najranijih trava. Brzo prelazi u generativnu fazu, pa tako u prvom porastu ima kratko razdoblje korištenja. Nakon u prvom porastu vlati postaju grublje, a opada. U povoljnim uvjetima, za korištenje košnjom, može se kositi tri do i više puta godišnje. Ako je kosimo, prinos dat u prvom porastu (40 - 60 %). Vijek trajanja oštrice je od 4 do 7 godina, a nekih kultivara i duže (u povoljnim uvjetima i agrotehnici). Prema tlu nema zahtjeva, iako su najpovoljnija tla za njen razvoj srednje teška, svježa tla s dovoljno humusa. Na kiselost tla nije osjetljiva, pa dobro uspijeva kako na kiselim tako i na alkalnim (pH 8) tlima.
Agrotehnika proizvodnje Sjetvom oštrice u ljeto (kolovoz, rujna) postižu se znatno bolji prinosi zelene mase, nego sjetvom u drugoj polovini rujna, listopadu i u Obrada tla je kao za ozimine. Osnovnu obradu tla treba obaviti u srpnju ili
oštrica je jedna od najraširenijih trava u skoro svim prirodnim sastojinama travnjaka Europe, Azije, Sjeverne Afrike, Australije i dr. Veoma je prilagodljiva na uvjete proizvodnje, jer dobro podnosi košnju, napasivanje, gaženje i zasjenu velikom broju prirodno nastalih ekotipova i selekcioniranih kultivara.
Mr. se. Darko Uher -
kolovoza na dubinu od 28 - 30 cm, a predsjetvenu pripremu odmah nakon oranja, ako za to postoje uvjeti. Sjetveni sloj treba biti usitnjen kako bi se sjeme što bolje položila na slegnuti dio tla. Za postizanje visokih prinosa zelene krme potrebno je osigurati hraniva. Za prinosa zelene mase osobito veliko ima gnojidba gnojivima, tako možemo dodati i do 250 kg/ha dušika. gnojiva na starom usjevu za proizvodnju voluminozne krme treba dati u kasno ljeto ili jeseni za formiranje što broja vegetativnih izboja, zatim pri kretanju vegetacije u te nakon svakog otkosa. Sjetvom oštrice s mahunarkama, udjelom mahunarki u smjesi, smanjuje se potreba gnojidbe dušikom za 40 - 50 %. Fosfornim i kalijevim gnojivima gnoji se tijekom ljetno-jesenskog razdoblja. Za proizvodnju krme oštrica se sije gustoredno s oko 25 do 30 kg/ha sjemena. Optimalno vrijeme sjetve je do kraja kolovoza, jer do zime usjev treba nabusati, pa takav usjev u godini daje vrlo dobar prinos sjemena i visoke prinose voluminozne krme (8 - 12 tiha sijena).
Iskorištavanje, hranjiva vrijednost i produktivnost oštrica se može koristiti za ispašu, ishranu u zeleno, spremanje sijena ili silaže. No, bez
obzira o kojem se korištenja radi, mora se koristiti u ranijim fazama razvoja biljki, jer su biljke u kasnijim fazama razvoja niske hranjive vrijednosti, grube i neukusne. To se osobito odnosi na prvi otkos. Stoga, ako se oštrica ili smjese s njom koriste za ishranu stoke u zeleno, odnosno spremanje sijena, neophodno je kositi u periodu pred klasanja. U smjese za navedene korištenja može se sijati s lucernom na najplodnijm tlima, a s esparzetom i smiljkitom na sušim i svježim, nešto siromašnijim tlima. Za svaku od navedenih mahunarki oštrica je suviše agresivna, a posebno za smiljkitu. Za spremanje silaže oštrica se može koristiti u fazi do punog klasanja, kada se dobije silaža dobre kvalitete. U razvijenim zemljama oštrica se koristi za ispašu, koju dobro podnosi, osim ako je ispasivanje suviše nisko i pretjerano. Ipak, smjese namijenjene za ispašu moraju biti pažljivo korištene u godini sjetve, s obzirom na spori razvoj oštrice, a i broja mahunarki. U ostalim godinama najbolji je pregonski sistem ispaše ili pašnokošni sistem korištenja. oštrica može sadržavati do 22 % sirovih i samo 22 % sirovih vlakana u vlatanja, da bi u fazi cvatnje sadržaj sirovih pao na 9 %, a sadržaj
sadržaj hranjivih tvari u oštrices obziromna vnfeme skidanja, odnosnokorištenja
oštrica sirovih vlakana porastao na 33 %. Probavljivost se istovremeno od prve do druge (spomenute) faze smanjuje sa 77 na 58 %. Biljke drugog otkosa oštrice, stare 6 tjedana, sadrže 18 do 19 % sirovih bjelani 26 - 29 % sirovih vlakana. oštrica je jedna od najproduktivnijih višegodišnjih vrsta. U povoljnim uvjetima daje 15 - 18, a u pojedinim godinama i do 22 tiha
suhe tvari godišnje. Ipak, u proizvodnim uvjetima se postižu spomenuti prinosi zbog manjkave agrotehnike ili nepovoljnih ekoloških uvjeta.
Sorte u proizvodnji: B-15, B-17, Kopa, Fala, Baraula, Trerano, Amba. B-15 kasna je sorta koja se koristi za napasivanje, a B-17 je sorta kombiniranog tipa rasta. Kopa je vrlo rana sorta koja daje u svim uvjetima rasta visoke i pouzdane prinose. Fala je rana sorta namijenjena prije svega za manje
REPAKBOLJE
PODNOSIKOŠNJUNEGO
INTENZIVNUISPAŠU
- Mr. se. Darko Uher repak daje zelenu krmu, silažu i sijeno. Koristi se za ishranu stoke u zelenom stanju košnjom i napasivanjem, te za proizvodnju sijena i konzerviranje (sjenaže i silaže). Biljke bolje podnose košnju nego intenzivnu ispašu, jer nakon intenzivne ispaše,
Ml_jekarskiHst 08/2007.
intenzivno korištenje. Odlikuje se dobrom i traje pet ili više godina pri intenzivnom korištenju. Baraulaje kasna sorta i bogata je Ritam razvoja sorte Baraule je s razvojem ostalih vrsta trava i djetelina. Trerano je rana sorta koja daje visoke prinose suhe tvari po jedinici površine. Zbog visokoga ranoga prinosa u prvoj košnji, se pravovremena košnja. Amba je vrlo rana sorta oštrice. Dobre je otpornosti na proizvodnje
repka je uže nego oštrice i livadne vlasulje. Prvi put se uzgajao u 18. u Engleskoj. Raspostranjen je u Europi, Maloj Aziji, Sjevernoj Africi i Sjevernoj Americi u klimatski hladnijim i planinskim
osobito ovaca, brzo nestaje zbog preniskog odgriza (2 do 3 god.). Ne smeta mu paša goveda na i kraju vegetacije. To je jedna od najkasnijh trava. Vijek trajanja je od 4 do 6 godina, a u povoljnim uvjetima (brdsko planinskom pojasu) od 7 do 1O i više godina. U
mnogim zemljama repak siju u smjesi s crvenom djetelinom u brdskim gdje ga koriste dvije tri i godine. Prinos zelene mase je do 50 tiha. Sadržaj sirovih u suhoj tvari ovisi o fazi razvoja i se od 18,6 do 11,3 % od faze porasta (vlatanja)
Suha tvar Sirove Sirovavlakna
Puno
do punog klasanja. Najbolje uspijeva na srednje teškim i teškim umjereno vlažnim tlima. Na siromašnim suhim i kiselim tlima s pH 4,5 do 5,0 i niže brzo propada. Ne podnosi staništa koja dugo trpe zbog suše. Na nedostak vlage osobito su osjetljive mlade biljke. Ako u površinskom sloju u zoni razvoja busanja nema dovoljno vlage, može do ugibanja biljaka.
Agrotehnika proizvodnje
Pretkulture repku su žitarice, a mogu biti i jednogodišnje mahunarke. tome što se repak ponaša kao jarina, sjetvu je bolje obaviti u ljetno-jesenskom roku, pa se sustav obrade primjenjuje kao za ozimine. Osnovnu obradu treba obaviti u kolovozu na dubinu od 28 do 30 cm. Predsjetvena priprema tla treba biti kvalitetna, kao i za ostale sitnozrne kulture.
Dobro reagira na gnojidbu, osobito gnojivima, pa ne poliježe ni kod visokih doza dušika zbog otpornosti na polijeganje. potrebnih hraniva za proizvodnju voluminozne krme je: dušika 200 kg, fosfora 70 kg i kalija 90 kg/ha. Za proizvodnju voluminozne krme sije ga se u kulturi ili u smjesama s višegodišnjim mahunarkama i travama. U kulturi u vrlo povoljnim uvjetima sije se od 1O do 11 kg/ha. U smjesi s lucernom sjetva se obavlja od 3 do 5 kg/ha repka i 9 do 12 kg/ha lucerne, a u smjesi s crvenom djetelinom od 4 do 6 kg/ha repka i od 8 do 11 kg/ha crvene djeteline. Sije ga se na dubinu oko 1,0cm.
Iskorištavanje, hranjiva vrijednost i produkcija repak se može uspješno koristiti za spremanje sijena, silaže, za ishranu u zeleno, pa i za ispašu. Za spremanje kvalitetnog sijena repak mora biti košen barem u fazi klasanja. Ako se njegova košnja odlaže za kasnije, masa mu jako ogrubi pa ga stoka nerado jede, a osim toga hranjiva vrijednost se jako smanjuje. Kvalitetna silaza od repka može
se dobiti pri nešto kasnijoj košnji koja bi se ipak morala obaviti prije cvatnje. Ako su zasijane velike površine repkom ili smjesama, potrebno ihje koristiti ranije kako bi se dobila kvalitetna krma. repak se sije u smjesama namijenjenim za košnju, s crvenom djetelinom zbog uvjeta sredine. U tu se svrhu repak može sijati i s hibridnon djetelinom ili smiljkitom kojima dosta odgovara po indeksu konkurencije (prodornosti), da repak nije prodorna vrsta. repak može se koristiti i ispašom, mada mu pašni korištenja ne odgovara, osobito ako se ispašuje suviše nisko i repak nije posebno pogodan za ispašu jer je niske produktivnosti ljeti, osobito u sušnim uvjetima. Najbolje biti ako se koristi pašnokošnim sustavom, jer mu dulje razdoblje regeneracije obnovu rezerve hranjive tvari u prvim internodijima. Hranjiva vrijednost repka je visoka, ali kao što je spomenuto, ovisi o fazi razvoja biljaka. Tako, u fazi (prije vlatanja) sadrži 15,5 % u vrijeme ranog porasta u stablo 10,8 %,a klasanja (5 %isklasalih biljaka) 6,0 % dok u vrijeme cvatnje samo 3,9 % probavljivih proteina. S
repak daje zelenu krmu, silažu i sijeno
druge strane, sadržaj sirove celuloze se s 2022 % koliko repak sadrži u najranijim fazama, do 36 % u fazi cvatnje, a probavljivost s 80 % na 57 %. Prema tome, kvalitetna krma repka može se dobiti samo ako se koristi dovoljno rano. repak je visokoproduktivna vrsta. Sorte repka u prosjeku daju 1O - 18 tiha sijena, a u izuzetno povoljnim uvjetima, u pojedinim godinama, i do 24 tiha suhe tvari. dio prinosa ostvaruje se u
sadržaj hranjivih tvari u repku s obziromna vrijeme skidanja, odnosnokorištenja
Suha tvar Sirove Sirova vlakna
Puno D cvatnje
<JlllpliltMiostaw
prvom otkosu. lako se dobro regenerira, u uvjetima nedostatka vode su otkosi znatno reducirani, a u uvjetima suša mogu potpuno izostati. Sorta B-1Oje srednje kasna sorta otporna na zimu, a u rano porast. Dobro se regenerira a puni prinos postiže u
drugoj i godini. Krim je srednje kasna sorta koja je vrlo otporna na niske temperature i bolesti. Dobro podnosi intenzivnu ispašu i košnju. Bilbo je srednje kasna sorta vrlo otporna na bolesti. Daje vrlo visoke i stabilne prinose. Foka je srednje rana sorta
NAJKVALITETNIJA
I NAJVRJEDNIJA VISOKATRAVA
koja dobro uspijeva na srednje teškim tlima i daje stabilne prinose uz manje intenzivnu tehnologiju proizvodnje. Rasant je rana, heksaploidna sorta, koja postiže i visoke prinose suhe tvari u proizvodnji. Kao sorta visokog je rasta te otporna na
Vlasulja livadna rapostranjena je u Europi, u umjerenom pojasu Azije i u
Sjevernoj Americi. Ubraja se najkvalitetnije i najvrjednije visoke trave. Koristi se košnjom za zelenu krmu, konzerviranjem i sušenjem za sijeno i napasivanje.
• VLASULJALIVADNA
Sije se u kulturi ili u smjesama s mahunarkama (DTS, TDS i TS) za sve upotrebe na staništima. Daje krmu najviše Dugo zadržava visoku i ješnost. Širokog je areala rasprostranjenja. Ne uspijeva na jako kiselim, vrlo suhim i pjeskovitim tlima. Odgovaraju joj svježa do vlažna ilovasta i glinasta tla.
Agrotehnika i proizvodnja
Obrada tla obavija se kao za ozimine. predusjev su žitarice. Dobar predusjev je grašak za zrno. Osnovna obrada obavlja se u kolovozu na dubinu od 28 do 30 cm. Predsjetvena priprema tla obavlja se neposredno pred sjetvu. Ako su nepovoljni uvjeti za predsjetvenu pripremu (nedostatak vlage), treba prve padaline i tada obaviti predsjetvenu pripremu. Za proizvodnju voluminozne krme, sjetvu je bolje obaviti u drugoj polovini kolovoza nego u proljejer se dobiju prinosi mase. Za proizvodnju krme sije se u kulturi ili u smjesi s drugim travama i mahunarkama, dok se za proizvodnju sjemena sije u kulturi. U sjetvi za krmu sije se 3040kgha.
Livadna vlasulja ima veoma visoku hranjivu vrijednost
Iskorištavanje, hranjiva vrijednost i produktivnost Livadna vlasulja dobro podnosi kako košnju tako i ispašu, pa se može uzgajati u smjesama za spremanje sijena, silaže, za ishranu
Mr. se. Darko Uheru zeleno, ali i za ispašu. Pri livadne vlasulje u travno-djetelinske smjese neophodno je imati u vidu njen polagani porast i slabu konkurentsku sposobnost. Prema ritmu porasta i konkurentskoj sposobnosti pogodna je za smjese sa smiljkitom i švedskom djetelinom, za svježija i teža tla, namijenjenim za košnju ili s bijelom djetelinom za ispašu. Produktivnije djeteline kao što su crvena djetelina i lucerna previše su agresivne, a crvena djetelina i suviše kratkotrajna. U povoljnim uvjetima za sjetvu, sije se na bazi 15 do 20 kg/ha sjemena, a za sjeme s 5 - 8 kg/ha, na dubinu od 1 - 2 cm. Ukoliko su uvjeti za sjetvu nepovoljni, sjemena treba biti i do 50 % Hranjiva vrijednost livadne vlasulje je veoma visoka. U fazi porasta u stablo ona sadrži 21 % sirovih i tek 24 %sirove celuloze i vrlo visoku probavljivost od 81- %. Sa starenjem joj opada hranjiva vrijednost, ali u znatno manjoj mjeri nego u drugih višegodišnjih trava, tako da i u fazi cvatnje sadrži 11 % sirovih ali i 34 % sirove vlaknine uz probavljivost od 65 %. Livadna vlasulja spada u visokoproduktivne višegodišnje trave. U povoljnim uvjetima sorte daju 1214 tiha suhe tvari, a u povoljnim godinama prinosi mogu
M[jckarski list 08/2007.
18 - 23 tiha. Za osiguranje visokih prinosa neophodno joj je osigurati dovoljno vlage i hraniva, osobito dušika (200 - 250 kg/ha). Sorte koje se koriste u našim proizvodnim uvjetima su B-14,Jabelska, SK-6, Belimo, Cosmolit. 8-14 je po porastu srednje kasna, ali porast rano u Dobro se regenerira. Otporna je na zimu. Pogodna je za uzgoj u kulturi i smjesama. Jabelska je rana sorta, otporna na niske temperature i bolesti. Odlikuje se snažnim korjenovim sustavom. SK-6je rana sorta namijenjena za manje intenzivnu tehnologiju proizvodnje. Belimo je srednje rana sorta koja dobro podnosi košnju i intenzivnu ispašu jer se brzo obnavlja. Cosmolit je rana do srednje rana sorta koja daje kvalitetne prinose sijena i svježe
VLASULJA TRSTIKASTA
sadržaj hranjivih tvari u vlasuljelivadne s obzirom na vrijemeskidanja odnosnokorištenja
Kraj vlatanja
Vlasulja trstikasta pripada travama pogodnim za ispašu, a prinos daje i onda kada druge trave nisu rasti.
Trstikastu vlasulju siju samu ili u smjesama s drugim travama i mahunarkama za korištenje u zelenom stanju (košnja i ispaša) i za proizvodnju sijena, silaže i sjenaže.
- Mr. se. Darko Uher ------• Prirodni varijateti su dobre do vrlo dobre kvalitete.
kreirane su sorte vrlo visoke kvalitete i produktivnosti, pa se sve više širi osobito u manje povoljnim uvjetima za proizvodnju.
Agrotehnika proizvodnje
Vlasulju trstikasta sije se u drugoj polovini osmog mjeseca kako bi godine dala dobar prinos voluminozne krme i sjemena. Obrada tla ovisi o predkulturi. Osnovnu obradu treba obaviti na dubinu od 28 do 30 cm, ako se priprema za proizvodnju sjemena. Za proizvodnju krme obrada može biti reducirana, ovisno o raspoloživoj mehanizaciji. U proizvodnji voluminozne krme osobito dobro reagira na gnojidbu dušikom, zato se tlo treba gnojiti sa 140 do 200 kg/ha. Za proizvodnju voluminozne krme sije se u kulturi od 35 do
M(jekarski Li.st08/2007.
40 kg/ha sjemena.
Iskorištavanje, hranjiva vrijednost i produktivnost Trstikasta vlasulja je pogodna za ispašu jer u rano porast, tako da rane sorte mogu dati zelenu krmu onda kad druge vrste još nisu rasti. Osim toga, dobro raste ljeti i vegetira do u kasnu jesen. Za razliku od mnogih drugih vrsta, osigurava dugu vegetacijsku sezonu. Dobro podnosi gaženje, ali ispasivanje ipak ne bi trebalo biti pretjerano ni suviše nisko (ne niže od 6 - 7 cm). Trstikastu vlasulju treba ispasivati u ranijim fazama razvoja biljaka, a u naknadnim regeneracijama dovoljno (barem jedanput mjeZa spremanje sijena i silaže trstikastu vlasulju treba koristiti
nešto ranije, pred kraj vlatanja ili klasanja. Kasnije košena i korištena krma trstikaste vlasulje je gruba i stoka je nerado jede. To je ujedno glavna mana ove visokoproduktivne vrste. Za ispašu se može uzgajati u smjesi s bijelom djetelinom, a za košnju s lucernom. Sije se na osnovici 20 - 25 kg/ha, na dubini 2 - 3 cm. Hranjiva vrijednost svih vrsta trava ovisi o fazi razvoja, a to osobito vrijedi za trstikastu vlasulju. U fazi ona može imati 15,5 %probavljivih, odnosno 20- 21 %sirovih U fazi cvatnje ona sadrži 6 %probavljivih, odnosno 8 do 9 % sirovih
Sadržaj sirove celuloze se penje s 21 - 23 %(u fazi na 34 - 36 %u fazi cvatnje. Stoga je trstikastu vlasulju neophodno koristiti u ranijim
Sirove vlatanja
Sirova vlakna
Puna cvatnja
fazama razvoja. U povoljnim uvjetima trstikasta vlasulja godišnje može dati 14 - 18 tiha, pa i 2224 tiha sijena. U proizvodnim uvjetima prinosi su nažalost, daleko niži. B-18je srednje kasna sorta pa porast rano. Otporna je na vlagu, sušu i zimu. Hykor je križanac trstikaste vlasulje i talijanskog ljulja; ima nježnije listove. Hykor je rana do srednje kasna sorta koja se odlikuje dobrom na lošije uvjete rasta i razvoja. Prinosi su jednakomjerno tijekom cijele sezone rasta. Finelawn je srednje visoka i relativno rana sorta. Dobro podnosi gaženje i
Pravilnimizboromkultivara dobit krmu visokekvalitete
PAHOVKARANA (FRANCUSKILJULJ)
•
SJETVA
Pahovka rana (francuski ljulj) je vrlo rasprostranjena kako u prirodnim tako i sijanim travnjacima_ Ima visoku bioprodukciju mase i izuzetno je za proizvodnju sijena na nizinskim i brdskim travnjacima.
U SMJESAMAS VIŠEGODIŠNJIMMAHUNARKAMA
- Mr. se. Darko UherU svježem stanju je malo gorka pa je stoka nerado jede. Prinosi zelene mase iznose do 60 tiha, a sijena do 12 tiha. Sijeno sadrži oko 13 % sirovih Najbolje uspijeva na lakšim i srednje teškim tlima dobre Teža tla podnosi dobro ako nisu previše vlažna. Osjetljiva je na visoke podzemne vode, ali dobro reagira na navodnjavanje. Niske temperature slabije podnosi od ranije navedenih trava tako da je dulje golomrazice kao i niske
Francuskiljulj - nepogodanza ispašu, ali izvrstan u smjesamanamijenjenim spremanjusijena, silaže ili za ishranustoke u zeleno
temperature u Sušu dobro podnosi. Agrotehnika proizvodnje
Ako je sjetva pahovke rane obavljena krajem kolovoza i rujna, tada se godine može dobar prinos voluminozne krme i sjemena. Sustav obrade tla je kao za ozimine. Osnovnu obradu tla valja obaviti tijekom kolovoza ili rujna. Iako se ova trava ponaša kao trave ozimo-jaroga tipa, sjetvom u može se ostvariti i niža proizvodnja sjemena. Za proizvodnju voluminozne krme se sije u smjesama s višegodišnjim mahunarkama (lucerna, smiljkita roškasta) kao i u drugim smjesama za kosidbu. U smjesama za ispašu nije pogodna, jer ne podnosi ispašu i gaženje zbog se iz tratine.
Iskorištavanje, hranjiva vrijednost i proizvodnja
Pahovka rana (francuski ljulj)je po svojim biološkim osobinama pogodna za košnju, pa je treba uvrštavati u smjese namijenjene spremanju sijena, silaže ili za ishranu stoke u zeleno. Za takve namjene može se uzgajati s lucernom kojoj je po tome što zahtijeva isto zemljište a je i po prodornosti, ili pak s eksparzetom zbog u ranostasanju i otpornosti na sušu. Za krmu se sije na osnovici 25 - 30 kg/ha, a za sjemensku proizvodnju 8 - 12 kg/ha sjemena u povoljnim uvjetima. Dubina sjetve treba biti 2 - 2,5 cm. Ne podnosi gaženje i ispašu, ponajprije zbog dosta uzdignutog busa (ali ga ne treba uvrštavati u smjese za ispašu) i zbog relativno kratkog trajanja. Francuski ljulj pripada grupi kvalitetnih vrsta, ali se ipak ne može mjeriti s najkvalitetnijima, ostalog i stoga što je u mjeri obrastao te zato što se brzo razvija i brzo ogrubi. U ranijim fazama razvoja sadrži 1518 %proteina i 25 - 28 %celuloze, dok u kasnijim fazama razvoja sadržaj proteina opada gotovo za polovinu, a sadržaj celuloze raste s gotovo istim obimom. Istovremeno, u ranijim fazama razvoja biljke francuskog ljulja imaju nagorak okus, pa ga stoka nerado jede. Gorak okus nestaje sušenjem. Francuski ljulj spada najproduktivnije vrste. se dosta brzo razvija i dobro regenerira, u godini sjetve može dati 1 - 2 otkosa, a u godinama 3 - 4 otkosa godišnje. dio prinosa otpada na prvi otkos. Uzgajao u povoljnim uvjetima, s hraniva, sam francuski ljulj može dati prinos od 15 - 16 tiha suhe tvari. B-16je kasna
Mljekarski list 08/2007.
C.itracentar~
proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s Vašim bankama
stojimo Vam na raspolaganju:
Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska
Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130
HRVATSKO MLIJEKO NEKADI DANAS
- Mr. se.Ana
Isporuka mlijeka organizirana je na svih županija u RH. Na taj mlijeko mogu mljekarama sva poljoprivredna obiteljska gospodarstva koja imaju uvjete za proizvodnju i isporuku mlijeka, kako u odnosu na proizvodne tehnološke uvjete tako i u odnosu na zakonske propise.
Tablica 1 prikazuje ukupan broj mlijeka u Hrvatskoj i njihovu zastupljenost po pojedinim županijama.
Tablica 1: Pregledbroja kravljegmft/eka po župani/ama
Broj Broj
Županija
2003. 2004.
6 855 5 955 13 15
Solitsko-dalmatinska 1644 1 311
Šibenska-kninska 469 277
Zadarska 145 97 3 147 2 843
Vukovarsko-sriiemska 2.349 2206 2.103 1 846
Požeška-slavonska I 911 1673
Brodsko-nosavska 2 615 2 330 1 822 I 539
Varaždinska 4 010 3 290
Bielovarsko-bilol!orska 8 196 7260 4060 3 710 4411 3 700 7 422 6 669
Krapinsko-zal!orska 3 129 2171
Primorsko-l!oranska 477 377
Istarska 724 577
3 272 2 964
Ukupno 58 774 50 810
Tijekom 2006. god. u Hrvatskoj je mlijeko 38 151 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo U razdoblju od 2003. do 2006. god. stalno se smanjuje broj mlijeka. U navedenom razdoblju broj mlijeka smanjen je za 20 623 što predstavlja smanjenje od 35,09 %. Ovi brojevi govore o ukupnom broju evidentiranih u bazi podataka HSC-SLKM-a. Svi mlijeka, nisu bili aktivni tijekom pojedinih
Odnosbroja Broj Broj
2006.-
2005. 2006. 2005. 5186 4424 -14,69% 10 8 -20,00%
686 -32,08% 199 170 -14,57% 68 60 -1176 %
2 613 2 243 -14,16%
2 010 1 786 -1114%
1 610 I 414 -12,17% 1478 1243 -15,90%
2 020 I 704 -15,64% I 329 1145 -13,84%
2 800 2 331 -16,75%
6 587 5 898 -1046% 3 221 2 723 -15,46% 3 036 2 356 -22,40% 6120 5 518 -9,84% I 820 1468 -1934% 275 214 -2218 % 481 436 -936% 2 687 2.324 -13 51 %
godina, tj. neki su povremeno mlijeko.
Prema navedenim podatcima se stabilan broj iz Bjelovarsko-bilogorske županije (5 890
županije (5 518 proizvoi županije s 4 424 mlijeka. U ovim trima
županijama u 2006. god. bilo je ukupno 15 840 koji su mlijeko, a njihov udio u ukupnom broju godišnjih isporumlijeka u RHiznosi 41,52 %.
Godišnja dinamika isporuke mlijeka
Zastupljenost pojedinih
županija u ukupno
mlijeku u RH, nešto je u odnosu na pregled mlijeka po županijama (tablica 1).
Prema mlijeka
županija je Bjelovarskobilogorska sa 101,993 mil. litara mlijeka, zatim Koprivžupanija sa 92,919 mil. litara, sa 91,891 mil. lit. mlijeka te Zažupanija sa 54,753 mil.
litara mlijeka. U 2006. god. ove županije ukupno su 341,557 mil. litara mlijeka
što je udio od 54, 11 % od ukupno godišnjih otkupljenih mlijeka u Hrvatskoj. Dok u trima županijama mlijeko
seoska gospodarstva, u protekle godine razvijale su se velike slavonske farme
županije što je rezultiralo i otkupljenog mlijeka. županija (grad Zagreb) nekada
mlijeka i s najviše mlijeka u Hrvatskoj, bilježi pad mlijeka u ukupno mlijeku RH.
Zbog širenja Zagreba i urbanizacije okolnih dio prigradskog stanovništva napušta proizvodnju mlijeka i zapošljava se u gradu. No, velik broj seoskih gospodarstava prigradskog iz ekonomskih razloga, nastavlja tradiciju prerade mlijeka i prodaje proizvoda na tržnicama Zagreba, a isto je i u drugim gradovima RH. Tako
I Tablica2: Pregled kravljegmlijekapo
županijama
Odnos
Županija 2003. 2004. 2005. 2006. 2006.2005. 57447821 54975415 57 607253 54 753608 -495% 51554 63 831 78 622 103265 3134%
Splitsko-dalmatinska 5 250681 4 823035 4 976478 4 750979 -453%
Šibensko-kninska 2 391755 2 953526 3 528861 3 794974 7,54%
Zadarska 4 208386 6 104045 7 154362 8 020074 12,10% 53 827997 57 048934 76 249040 91892012 20,52%
Vukovarsko-sriiemska 31 371976 36 384390 43 311354 46 143737 654% 16732745 17035 194 19646003 20 775630 5 75%
Požeško-slavonska 13455385 13267941 15 107036 16816770 1132 %
Brodsko-posavska 23 117450 23 011221 26 347898 26 104202 -092% 23 123686 22 478926 25 027049 25 559052 213 %
Varaždinska 27 387872 25 595438 26 758492 25 099519 -610%
Bielovarsko-biloswrska 84 901957 85 524653 97 675490 101993578 442% 31400775 32 806146 37 897695 40 576207 707% 28 816468 29242219 28 937371 27 700943 -4.27% 79 347069 78 911343 90 067027 92 919692 3,17%
Kraoinsko-zagorska 13715162 14938708 16985874 16754596 -1,36%
Primorsko-goranska 3362151 2 420450 2 373628 2 054685 -1344
je smanjena isporuka mlijek.: mljekarama.
Kako se u isporuku i slijediti cjelokupan proces isporuke i kvalitete mlijeka.
Svako poljoprivredno gospodarstvo koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom i koje ispunjava propisane uvjete treba biti upisano u "Upisnik poljoprivrednih gospodarstava RH" i mora imati rješenje o upisu. gospodarstava u isporuku mlijeka i tijek poslovne suradnje odvija se u nekoliko koraka koji nisu tako jednostavni, a sistematizirani izgledaju kako slijedi:
• potrebna je odluka gospodarstva i ocjena spremnosti za isporuku mlijeka mljekari (o tome gospodarstvo),
• prepoznavanje mljekare najbliže gospodarstvu ili gospodarstvo mljekari (dogovor mljekare i gospodarstva),
• podnošenje zahtjeva mljekari za u isporuku mlijeka (obavlja gospodarstvo),
list 08/2007.
• ocjena o spremnosti i sposobnosti gospodarstva za isporuku mlijeka (obavlja služba mljekare),
• potpisivanje ugovora s mljekarom o isporuci mlijeka koji definira relevantne isporuke mlijeka, mlijeka, kriterije za kvalitetu mlijeka i druge važne odredbe (obavlja mljekara s gospodarstvom za isporuku mlijeka),
• kompletiranje relevantnih podataka za suradnju s bankom i isplatu mlijeka (obavlja mljekara s mlijeka),
• podnošenje zahtjeva HSC-u (Hrvatski centar) za ostvarivanje prava na državni poticaj u isporuci mlijeka (obavlja mlijeka s HSC-om),
• upis podataka o isporumlijeka u bazu podataka mljekare (obavlja mljekara na temelju prikupljenih podataka),
• definiranje isporuke i mjesta isporuke mlijeka (definira mljekara),
• zahtjev za upis mlijeka u bazu podataka HSCSLKM-a(Središnjeg laboratorija), (podnosi mljekara),
• zahtjev za dodjelu jedinstvenog laboratorijskog broja SLKM-a (podnosi mljekara),
• tiskanje bar kodova i odašiljanje na adresu mlijeka (obavlja SLKM),
• nakon prethodno ispunjenih zahtjeva slijedi gospodarstva u isporuku mlijeka i nastavak aktivne suradnje,
• slijedi gospodarstva kroz isporuku mlijeka i rezultate laboratorijskih ispitivanja SLKM-a,
• mljekara prati ispunjavanje osnovnih zahtjeva za kvalitetu i mlijeka pri donošenju mlijeka na sabirno mjesto (najjednostavniji je prasvakodnevnim predatnicama za mlijeko),
• uzimanje uzoraka mlijeka za
kvalitete u SLKM-a (obavlja i mljekara),
• doprema uzoraka mlijeka u laboratorij SLKM-a (obavlja mljekara i SLKM),
• obavljanje laboratorijskih ispitivanja uzoraka mlijeka u SLKM-a (obavlja SLKM),
• odašiljanje povratnih informacija mljekarama o rezultatima laboratorijskih ispitivanja nakon svakog ispitivanja uzoraka (obavlja SLKM),
• komunikacija mljekara i (na temelju rezultata laboratorijskih ispitivanja) u potrebe poduzimanja mjera za poboljšanje kvalitete mlijeka i ukupne suradnje (obavljaju mljekare i isporu-
• odašiljanje podataka iz SLKM-a veterinarskim subjektima u slunesukladnosti u odnosu na zahtjeve Pravilnika o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka glede broja somatskih stanica u mlijeku ili zaostataka antibiotika i drugih inhibitornih tvari u mlijeku. U tom i oni se u suradnju s SLKM-a,s mljekarama i s gospodarstvima za isporuku mlijeka (svakodnevno obavlja SLKM u suradnji s 271 veterinarskim subjektom u RH),
• po završetku razdoblja (krajem mjeseca) mljekare ažuriraju podatke o mlijeka i šalju u HSC-SLKM radi ostvarivanja prava na državni poticaj za mlijeko temeljem Zakona o državnoj potpori poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, donesenog odlukom Hrvatskog sabora ("Narodne novine" 87/2002., 17/2003., 82/2004., 85/2006., 141/2006.), a poticaj se ostvaruje pod uvjetom ne minimalne poticajne od 6 000 litara godišnje (obavljaju mljekare) te da posjeduje najmanje krave,
• u HSC-SLKM-u,na kraju mjese-
vrijednosti za pojedine pokazatelje kvalitete mlijeka i svrstavanja mlijeka u kvalitativne razrede glede higijenske kvalitete, odrese klase mlijeka (obavlja SLKM),
• pokazatelje kvalitete mlijeka u SLKM-udobivaju mljekare, a služe za cijene mlijeka (obavlja HSC-SLKM prema mljekarama),
• podatci iz SLKM-a se u odjel za potpore HSC-a a zatim u MPŠVG (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva) - Agencija za poticaje u poljoprivredi (obavlja HSC),
• mlijeka obavljaju mljekare i podnose banci zahtjev za isplatu mlijeka mljekara),
• MPŠVG - Agencija za poticaje u poljoprivredi preko banaka poticaje na mlijeka.
Na kraju HSC mlijeka službeno (na adresu svakog pojedinog mlijeka) a se sastoji od dva dijela: 1. o rezultatima laboratorijkih ispitivanja i klasi mlijeka te metodama laboratorijskih ispitivanja, 2. o ostvarenim poticajima za mlijeko i obustavi troškova za uslugu laboratorijskih ispitivanja.
Nije jednostavan put mlijeka od farme do mljekare, odnosno do pa tako nije jednostavna ni poslovna suradnja u isporuci mlijeka i kvalitete mlijeka. Ovih tridesetak prikazanih samo okosnicu suradnje i brigu o sljedivosti i kvalitete mlijeka, podataka, informacija i dokumentacije u lancu od farme do mljekare, a posebno o kontroli kvalitete mlijeka koja je temelj za ocjenu mlijeka kao zdrave i sigurne
Mljekarski li.st 08/2007.
GODISNJA V SKUPSTINA HRVATSKE
HIVatska mljekarska udruga (HMU)s dugogodišnjom tradicijom i djelovanjem (osnovana 1951. god.) krovna je udruga u HIVatskoj. Njezino je djelovanje veoma u procesu razvoja primame proizvodnje mlijeka kao i u edukaciji i informiranju vezano za potrošnju mlijeka i proizvoda.
Dr. se. Petar -
MLJEKARSKEUDRUGE2007.GODINE
Udruga nije u posebno utjecati na gospodarski položaj mlijeka, ali je njezina uloga u edukaciji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava specijaliziranih za proizvodnju mlijeka. U programe aktivnosti HMU su pravne osobe profila djelatnosti iz podmljekarstva kao i pojedini fakultetski obrazovani te znastvenici i profesori. HMU uspješno ostvaruje komunikaciju i suradnju s mnogim repubinstitucijama i udrugama što doprinosi njezinoj aktualnosti u procesima velikih agrarnih promjena u vrijeme pretpristupnih pregovora s Europskom unijom te stvaranja konkurentnih mlijeka i slobodnog tržišta.
Ovogodišnja Skupština nije bila izborna, redovita i izvještajna, a su informirani o organizaciji, radu, o najvažnijim aktivnostima tijekom proteklog razdoblja kao i o programu rada za jednogodišnje razdoblje. I ove je godine za rad Skupštine postojao velik interes što prisustvo velikog broja - delegata HMU kao i gosti iz institucija, resornih ministarstava te Hrvatske gospodarske komore. Skupština je održana u Samoboru 11. srpnja 2007. god. Dnevni red:
1. o radu HMU
2. o radu Upravnog odbora
3. Programska orijentacija
4. o novom Pravilniku o mlijeku i proizvodima
5. Rasprava o i donošenje
6. Dodjela nagrade "Zlatnirog". o radu HMU Udruga ima ukupno 402 individualna a od tog broja 96 su studenti. pravnim osobama u je 8 znanstvenih institucija, 9 organizacija, 20 mljekara mlijeka, 11 pravnih osoba iz mljekarskih djelatnosti, 4 udruge goveda i mlijeka te Udruga ovaca i koza županije. Zadatci i obveze HMU odvijaju se u kontinuitetu a odnose se na: 1. razvoj i promociju znanstvene i djelatnosti, 2. edukaciju profila kadrova, 3. doprinos razvoja proizvodnje i prerade
mlijeka, 4. poticanje potrošnje mlijeka i djelatnost
Mljekarstvoje znans nakladom od 600 primjeraka. Kvaliteta objavljenih radova na visokoj je razini. Osobito je važno istaknuti sve Mljekarstva stranim i znanstvenicima s kojima je uspostavljena intenzivnija komunikacija i informiranost putem internetskih Prema podatcima iz (portal znanstvenih Hrvatske) Mljekarsvo ima dnevno oko 100 posjeta.
Mljekarski list izlazi
u 26 000 primjeraka. Na 700 stranica objavljena je 250 aanaka aktualne tematike. Mljekarski list svojom politikom i programskom orijentacijom nastoji pratiti najaktualnija zbivanja u primarnoj proizvodnji mlijeka, a radovima ne samo informirati mlijeka nego im dati i potrebne savjete. List objavljuje i aktivnosti mljekarskih udruga. U izdavanje Mljekarskog lista je velik broj suradnika, a za ovaj zainteresirane su i neke susjedne države.
Knjige- udžbenici. U pripremi za izdavanje su knjige: 1. Sirarstvo, prof. dr. se. Jasmine Havranek i suradnika; 2. Trave za proizvodnju krme i sjemena, prof. dr. se. Mirka prof. dr. se. Zvonimira Štafe i prof. dr. se. Gordane 3. Zaštita zdravlja životinja, prof. dr. se. Vlatka Skala nastave U edukcijskom programu za kategorije HMU organizira tematska aktualna predavanja je svrha upoznati mljekara, a zatim i mlijeka s najnovijim tehnološkim i zakonodavnim obvezama koje valja primjenjivati u proizvodnoj praksi. Za predavanja postoji velik interes, pa teme predlažu s terena. HMU organizira predavanja na Sljemenu u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. U proteklom razdoblju održana su predavanja iz
1. Izgradnja suvremenih farmi (dr. se. I. Izgradnja suvremenih farmi; J. dipl. ing.: Iskustva s terena - Izgradnja nove staje s rešetkama i primjer staje s kosom planiranje proizvodnje krme, manipulacija s kompleksom gnojiva; D. Zagorec, dipl. ing: Osvrt na izbor nosivih konstrukcija kod izgradnje staja, te izbor ležišta za krave).
2. D. dipl. ing: Korištenje i zbrinjavanje stajskog gnojas direktivama EU; prof. dr. se. M. Rezultati trogodišnjeg istraživanja primjene krutog stajskog gnoja na prirodnom travnjaku.
3. Mr. se. Ana Rezultati antibiotika u mlijeku u Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima; M. dr. vet. med.: u mljekarskoj industriji izazvane antibiotika u mlijeku.
4. Prof. dr. se. Z. proizvodnje mlijeka s primjerima.
5. Prof. dr. se. D. Grbeša: Hranidba teladi, junica i krava; mr. se. K. Salajpal: Proizvodne bolesti rasplodnog podmlatka i krava; B. Strategija hranidbe za visoku na farmi Stara Subocka. H1Vatskisimpozij mljekarskih s sudjelovanjem
U Lovranu je od 26. - 29. studenoga 2006. god. održan 37. hrvatski simpozij mljekarskih s sudjelovanjem kojemu je prisustvovalo 250 znanstvenika i U znandijelu Simpozija prezentiranje ukupno 51 rad iz svih proizvodnje i prerade mlijeka. Kroz ova izlaganja posebno je naglašena kvaliteta mlijeka i proizvoda te nove spoznaje u tehnologiji proizvodnje i prerade mlijeka. Velikje interes sudionika bio za Okrugli stol na temu: "Usuglašavanje hrvatskih propisa o mlijeku i proizvodima s legislativom EU".
Projektnovog 11H1Vatska mljekarskarevija"
U uvjetima slobodnog tržišta te liberalizacije uvoza sve je aktualnije pitanje zaštite kao kupaca prehrambenih proizvoda a time i mlijeka i Kupci su uglavnom malo ili nikako informirani te je i obveza Hrvatske,
prema zakonodavstvu Europske unije, da zakonskim propisima i oblicima zaštite poponudi kvalitetnu i zdravstveno ispravnu hranu. HMUje pokrenula inicijativu za izdavanje H1Vatskamljekarskarevijaprvog našeg namijenjenog edukaciji mlijeka i proizvoda. pod radnim naslovom Hrvatska mljekarska revija na pregledan i popularan donosio bi informacije o fizikalno-kemijskim karakteristikama mlijeka i proizvoda, o njihovim prehrambenim svojstvima kao i o posebnom ljekovitom djelovanju nekih proizvoda. davanje objektivne informacije kompetentnih nutricionista, specijalista iz javnog zdravstva, i iz veterinarstva o nepravilnostima ovih proizvoda inspekcijskim nadzorom, osobito zbog mlijeka i poizvoda (djeca predškolskog i školskog uzrasta) kao i starije dobi.
Ovom projektu, novom u izdanju Hrvatske mljekarske udruge, dali su punu podršku aanovi Skupštine iz mljekara, institucija i državnih organa. Potrebno je naglasiti da od idejnog projekta do njegove realizacije predstoji niz složenih aktivnosti i dobivanja suglasnosti nadležnih organa. Sigurni smo da uspješno izvršiti zadatak u razdoblju, a to je putem Hrvatske mljekarske revije promovirati važnost mlijeka i proizvoda u svakodnevnoj prehrani.
Ostale aktivnosti
Posebno se na humanitarnim akcijama propagirala korištenje mlijeka mladih Pod naslovom dan za sanmlijeka za svako dijete" popularizirana je potrošnja mlijeka u školama, a sredstva dodijeljenja su Centru za autizam u Zagrebu. Akcijom mlijeka za svako dijete", po odluci Gradskog
Mljekarski list 08/2007.
ureda za obrazovanje u školskoj godini 2007./2008., u osnovnim školama dnevno je osigurana besplatno mlijeko za svakog Obilježena je manifestacija 8. svjetskog dana školskog mlijeka. Hrvatska mljekarska udruga pomaže "Željka" u Vukovaru prigodnim darovima za i Uskrs, a materijalno je potpomognuta obitelj sa sedmero male djece iz Velike Gorice.
Uz velik broj kontakata i suradnje s mnogim institucijama, posebna se aktivnost ostvaruje s Hrvatskim centrom, Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatskom gospodarskom komorom, Agronomskim, Prehrambenobiotehnološkim i Veterinarskim fakultetom u Zagrebu. U novije vrijeme ostvareni su kontakti s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija radi sudjelovanja HMU u projektu informiranja poljoprivrednika o EU i u programu edukacije o naše agrarne regulative s pravnim propisima Europske unije.
U o financijskom poslovanju je stanje prihoda i troškova, pa po izvorima financiranja HMU za sada ostvaruje dostatna sredstva za svoje djelovanje. obzirom na smanjenje broja primjeraka Mljekarskog lista rukovodstvo Udruge mora iznalaziti i druge izvore i financiranja za rad HMU.
RadUpravnogodbora HMU Upravni dobor u sadašnjem sastavu, s predsjednikom prof. dr. se. Nevenom Antuncem, u proteklom je razdoblju svojom doprinio ukupnoj funkciji HMU. Ostvarena je veoma dobra koordinacija sa službama i predsjednicom Udruge. Rad Upravnog odbora ocjenjuje se veoma uspješnim. U proteklom razdoblju održane su sjednice Upravnog odbora na kojima su raspravljene sve
znacaJnue teme iz rada Udruge doneseni preporuke iz domene poslovne i politike HMU. Radi uspostavljanja boljih kontakata i suradnje sa svojim praksa je da Upravni odbor svoje sjednice održava u pojedinim mljekarma na terenu.
ProgramskaorijentacijaHMU Zadatci i obveze HMU u razdoblju odnose se na izvršavanje svih aktivnosti i na programe koji su u tijeku definiranja. Udruga mora i dalje ostvarivati suradnju sa znanstvenim i organizacijama, odgovaradržavnim organima, udrugama te s mljekarskom industrijom. Posebno treba pridati aktivnostima na promoviranju potrošnje i korištenja mlijeka u predškolskim i školskim ustanovama, aktiviranju Udruge u procesima naših propisa s agrarnim propisima Europske unije, poticati i organizirati programe edukacija predavanjima u Školi nastave. Obveza je službe da se poslovanje kao i financiranje Udruge odvija prema propisima normativnim aktima.
o novom Pravilnikuo mlijeku i proizvodima O kvaliteti mlijeka i proizvoda u Hrvatskoj se primjenje stara pravna regulativa koja više nije aktualna obzirom na mnoge promjene, a nije ni s propisima Europske unije. Biloje više pokušaja donošenja ovog važnog Pravilnika, ali bez uspjeha. Od prošle godine, inicijativom HMU i Hrvatske gospodarske komore, povjerenstvo prijedlog Pravilnika; usvojeni su kriteriji i direktive EU i u ovaj materijal. Obzirom na novi pristup reguliranja i pojednostavljenja propisa o kvaliteti mlijeka i proizvoda bit nekoliko pravilnika, a njihova primjena garantirat sigurnost Ostala kvalitete preuzimaju
mlijeka koji proizdeklaracijama garantirati kupcima kvalitetu proizvoda. Povjerenstvo je izradilo usuglašeni prijedlog Pravilnika i dostavilo ga u proceduru rasprave i donošenja Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodno ga gospodarstva. Raspravai donošenje U raspravi o iznesenim materijalima sudjelovalo je nekoliko prisutnih i gostiju koji su ocijenili da je HMU u proteklom razdoblju uspješno radila i izvršavala obveze iz svojeg djelokruga djelatnosti. Posebno je iskazano zadovoljstvo što su materijali i predloženi Pravilnici o kvaliteti mlijeka i proizvoda. U raspravi je podržana inicijativa o pokretanju novog "Hrvatska mljekarska revija". glasova sudionika Godišnje skupštine su o radu HMU i Upravnog odbora kao i planska orijentacija aktivnosti za razdoblje. NagradaZlatni rog Hrvatska mljekarska udruga nastavlja tradiciju dodjele priznanja najuspješnijem mlijeka, pa je i ove godine put) dodijeljena ova nagrada. Do sada su mlijeka iz županije, Bjelovarskobilogorske i županije. Ove godine su uvjeti za dodjelu nagrade Zlatni rog izmijenjeni tako da nije raspisivan je povjerenstvo izabralo najuspješnijeg Po nom redoslijedu županija ove godine su predlagani iz Krapinsko-zagorske županije. U užem izboru bilo je pet obiteljskih gospodarstava mlijeka, a nagrada Zlatni rog dodijeljena je obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Vjekoslava Prepolca iz koji je Vindiji d.d. Varaždin 148 187 litara mlijeka Ekstra (E) kvalitete. Kao i ranijih godina, pokrovitelj nagrade Zlatni rog bio je Centar za reprodukciju u Hrvatske.
Mljekarski list 08/2007.
R ZA REPRODUKCIJUU , - HRVATSKE,d.~c..
GR~ Planinska2b .htnethr h.hr
JUNlCE SU GENETSKl NAJBOLJl
DlO VAŠEGSTADA1VAŠANAJBOLA
lNVESTIClJA! ! !
lNFO:
01/ 24.J.1411 CENTRALA
DR.VEUvlED. KREŠlMlR\ / 204
098/ 93 92 822
DRVET.MED.ANDREJA I 114
098/ 284 978
ODABlR,UVOZ I PRODAJAGRAVIDNlH SlMENTALSKlHJUNlCAlZ AUSTRHE1
r lRERNE SU \/Aivl GRAVlDNEIUN1CE. • I ' Ali VAS BRlNE IKO rr
PROMOCIJA
V UDZBENIKA
OVCARSTVO
Nakon završenog službenog dijela programa Godišnje skupštine 2007. god. organizirana je promocija udžbenika izašlog u izdanju Hrvatske mljekarske udruge a djelo je poznatih znastvenika i nastavnika: prof. dr. se. Bore i prof. dr. se. Vesne s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i
v prof. dr. se. Velimira s Veterinarskog ,,
Uzgoj ovaca u Hivatskoj ima višestoljetnu tradiciju na škrtim i siromašnim proizvodnim Dalmacije i otoka. Ovca se izvrsno prilagodila ovakvim uvjetima i proizvodila je meso, mlijeko i vunu. proizvodnja bila je jedini izvor prehrane siromašnih obitelji i ostvarivanja skromnih prihoda. U novije vrijeme, uz držanje ovaca na tradicionalan razvija se industrijska proizvodnja primjenom suvremene tehnologije i korištenja funkcionalne opreme u svim proizvodnim fazama. "Ovce su i danas, osobito u pojedinim krajevima kulturološka, kulinarska atrakcija bez koje su nezamislivi dogai aktivnosti, osobito (prof. dr. se. B.
Posljednja knjiga o izašla je prije šezdest godina, autora akademika prof. dr. se. Alberta Ogrizeka. Prema recenzijama (prof. dr. se. Neven Antunac, prof. dr. se. Zvonko i prof. dr. se. Ivo Karadjole) autori su sustavno i slijedom izložili suvremena znanja o proizvodnji u svijetu i Republici Hivatskoj.
Knjiga ima 430 stranica; podijeljena je u petnaest poglavlja s mnogobrojnim tablicama, slikama, dijagramima i literaturnim navodima. Sadržaj udžbenika u potpunosti odgovara sadržaju predmeta na Agronomskom i Veterinarskom fakultetu kao i na drugim stupnjevima studija. Materijal je pisan i sustavnim slijedom.jasnim i razumljivim jezikom, a namijenjen je studentima, za izobrazbu novih djelatnika
,, fakulteta u Zagrebu.
kao i ostalima koji žele proširiti i usvojiti nova znanja.
Izdavanju knjige pripomogli su: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH;Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH; Adria sol, Sisak; Agroopskrba Matej d.o.o., Zagreb; Alltech Biotehnologija d.o.o., Zagreb; Centar za reprodukciju u Hivatske d.o.o., Zagreb; Guest house kod Antiše, Našice; Mils - Mljekara Split d.d., Split; Mesnice Hivace - Sinj; Nutrient d.o.o., Zagreb; Poljoprivredna zadruga, Cres; Stridon promet d.o.o., Sesvete; Udruga ovaca i koza neretvanske županije, Dubrovnik; Udruga mlijeka Zagreb; "Marko Marulie", Knin; Veterina d.o.o., Rakov Potok;
Iz Uredništva-
Veterinarska stanica, Vrbovec; Veterinarske stanice grada Zagreba, Zagreb; Vindija d.d., Varaždin; Vrtni centar Dol, Sesvete; banka d.d.; Zadarska županija - Odjel za gospodarstvo, Zadar; holding d.o.o., Podružnica Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo, Zagreb; županijaUpravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Zagreb. Knjigu možete nabaviti u: Uredništvu Hivatske mljekarske udruge, Ilica 31/.3,Zagreb (tel: 01 4833 349, e-mail: hmu@hmu.hr) ili kod autora: Zavod za specijalno Agronomskog fakulteta, Svetošimunska 25, Zagreb (te!: 01 239 3867, e-mail: bmioc@agr.hr).
Cijena knjige: 250,00
Krediti do 1Ogodina, bez bez jamaca, bez hipoteka!!
130 KS
OVEGODINE NAJBOLJEG
Krapinsko-zagorska županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica - rijeka Sutla ujedno je i
MLIJEKAPRONASLI SMO U KRAPINSKO ·ZAGORSKOJŽUPANIJI
državna granica s Republikom Slovenijom, a granica je vododjelnica Krapine i
Lonje.
- Zoran dipl. ing. -----------------------~ ~---
Ovako prostor
Županije podudara se s prirodnom regijom "Donje Zagorje".
Površinom je jedna od manjih županija (1 224,22 km 2), ali ima demografsko jer je stanovnika od 122 stanovnika/km 2 iznad prosjeka koji iznosi 84 stanovnika/km2. Uz i Varaždinsku županiju je naseljena županija Republike Hrvatske.
Prema službenim podatcima i popisu stanovništva 2001. godine, na
Krapinsko-zagorske županije živi 142 432 stanovnika, što iznosi 3,2 % od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske.
Ustrojstvo lokalne samouprave:
• 7 gradova i 25
• 4 451 stanovnika po jedinici lokalne samouprave,
• 421 naselje, 338 stanovnika po naselju.
Na Krapinskozagorske županije prevladavaju pretežno naselja seoskih obilježja. Naselja proglašena gradovima
predstavljaju koja imaju prijelazna obilježja urbaniziranog prostora i sela, a odgovaraprostorno-planskim, - gospodarskim, socijalnim i planovima potrebno je ispravno usmjeriti urbanizaciju i razvoj gradskih
Klimatska obilježja županije U mikroklimatskim generalnim karakteristikama vlada kontinentalno-humidni tip klime kojeg karakteriziraju umjereno topla ljeta, dosta kiše i hladne zime. Na klimu atmosferska cirkulacija za geografsku širinu, Panonska nizina, planinski sustav Alpi, planinski sustav Dinarida, te reljef kao utjecaj na lokalne klimatske
Poljoprivredna djelatnost Poljoprivredne površine obu57,7 % , a obradive površine 50,4 %od ukupne površine županije. Od ukupnog poljoprivrednog zemljišta, 98,7 % je u privatnom vlasništvu.
Konfiguracija terena, kvaliteta tla, razmještaj stanovništva i tradicionalan življenja na manjim posjedima glavni su
poljoprivredne c;ljelatnosti Krapinsko-zagorske županije. Radi slabih prirodnih uvjeta, brdovitog terena koji je manjim dijelom nizinski s režimom nadzemnih i podzemnih voda, intenzivnije bavljenje poljoprivredom je otežano. Ne postoje melioracijski zahvati u svrhu prilagodbe tla w poljoprivrednu proizvodnju. Jedno od osnovnih obilježja poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost posjeda i njihov.a rascjepkanost. posjeda iznosi 2, 16 ha. Posjeda do 1 ha površine ima 27,8%; 1 - 3 ha ima 50,9 %, 5 - 10 ha ima svega 5,2 %; iznad 10 ha 0,3 %. Poljoprivredna površina podijeljena je na 216 383 parcele, a s obzirom na broj gospodarstava (kojih je 31 713), svako gospodarstvo raspolaže u prosjeku sa 6 parcela 0,3 ha. Prema po!iatcima iz ljetopisa 1999. u Krapinsko-zagorskoj županiji zasijano je ukupno 35 656 ha površina od individualni sudjeluju s 35 597 ha.
Ml,iekarskilist 08/2007.
Vidljivoje da poslovni subjekti imaju zanemarivu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji. Od zasijanih kultura prevladavaju žitarice (71 %), krmno bilje (16,8 %),krumpir (8,2 %), (4 %), dok je pod ugarom i oranica i vrtova oko 3 % ukupne poljoprivredne površine.
U postupcima izrade prostorno-planske dokumentacije analizirani su globalni podatci o poljoprivrednom zemljištu i njegovoj za pojedine namjene, pa se može razvrstati u osnovne skupine: - zemljište pogodno za poljoprivredu, - zemljište za poljoprivredu, - mješovita namjena (poljoprivredno i degradirano šumsko zemljište s podrunaselja).
Iz navedenog je vidljivo da Krapinsko-zagorske županije karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja te nerazvijeno tržište. Potrebno je stoga u poljoprivrede ugraditi marketinški razmišljanja i tržišnog nastupa.
Velike su važnosti dugogodišnja istraživanja i izrade programa proizvodnje autohtonih i tradicionalnih proizvoda te koncipiranje strateških proizvodnih programa koji razvoj
obiteljskih gospodarstava. je dosta napravljeno na izradi autohtonih sireva koji su zajedno sa specijalitetima ovoga kraja postali neizostavan dio jelovnika mnogih restorana. Svakako je dobro napomenuti da su s Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokrenuli proces stvaranja kvalitetnih robnih marki Zagorja.
I izrada prostornih planova odigrat veliku ulogu u poljoprivredi. Naime, na poljodjelstva primarni je zadatak prostornog racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta i smanjivanje korištenja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. Treba sprjedegradaciju malih seoskih gospodarstava i depopulaciju ruralnog te poticati zemljišnog posjeda kao i bolje iskorištavati i privoditi svrsi do sada i zapuštene poljodjelske površine, osobito u Treba naglasit da pojedina
Krapinsko-zagorske županije pripadaju otežanih uvjeta gospodarenja.
Pri korištenju poljodjelskih resursa potrebno je uzeti u obzir aspekte zaštite okoliša, demografsku i gospodarsku problematiku te donijeti propise i poticajne mjere kako bi se unaprijedilo "održivo" korištenje i upravljanje tlom. Izbor najboljeg mlijeka Krapinsko-zagorske županije
Kao što smo obavijestili cijenjene u prošlim brojevima Mljekarskog lista, i ove godine Hrvatska mljekarska udruga dodijelila je na svojoj Godišnjoj skupštini t 1. srpnja 2007. nagradu najboljem mlijeka, ali po novim pravilima. Za razliku od prijašnjih godina, kriteriji za dodjelu nagrada su nadopunjeni, pa je komisija prema kriterijima uzela u obzir i anketu kojom smo došli do objektivnijih podataka o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Zbog realnijeg izbora najuspješnijeg mlijeka napušten je
Tablica1: Neki pokazateljiproizvodnjemlt/eka u Hrvatskoj i Krapinsko-zagorskojžupaniji 2005. godine
Hrvatska Krapinsko-zagorska županija Ukupno goveda 483 000 17 830 mlijeka 38 151 1468
Proizvodnja mlijeka, L 822 mil. 40mil. Ekstra i I. klasa mlijeka, % 57,2% 58,5 %
Tablica2: Proizvodnja i otkup mlijeka u Hrvatskoj i Krapinsko-zagorskojžupaniji 2005./2006.
Proizvodnja mlijeka, Otkup mlijeka
God. 000L 000L u
Hrvatska Krapinsko- Hrvatska Krapinsko- Hrvatska Krapinsko- Hrvatska Krapinskozagorska ž. zagorska ž. zagorska ž. zagorska ž.
2005. 766 252 39 542 605 742 16 986 44 560 1 820 13 593 9 333
Udio, 100,00 5,11 100,00 2,80 100,00 4,08 -%
2006. 822 400 38 000 631 619 16 754 38 151 1468 16 556 11413
Udio, 100,00 oko 5,00 100,00 2,65 100,00 3,85 -%
sustav i prijava, a je metodologija izbora obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava po županijama (redoslijed županija koji se službeno upotrebljava). Da podsjetimo, do sada su dobitnici "Zlatnog roga" bili mlijeka
Bjelovarsko-bilogorske i županije. U 2007. god. na red je došla Krapinskozagorska županija.
Naime, kriteriji prema kojima smo do sada birali najboljeg mlijeka bili su:
- mlijeka treba imati najmanje 1Okrava tijekom svih 12 mjeseci,
- mlijeko mora biti ekstra (E) klase tijekom cijele godine,
- stado krava i podmladak mora biti pod selekcijskom kontrolom Hrvatskog centra; kvalitetu mlijeka ispituje Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima (SLKM),a ima ugovornu isporuku mlijeka s mljekarom.
Osim ovih kriterija, formirali smo i anketu te obišli obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Došli smo i do podataka:
- podatci: podatci o OPG - u, poljoprivredno zemljište - struktura posjeda i odnosi, poljoprivredna proizvodnjai ostala;
- proizvodni govedarski kapaciteti: proizvodno-tehnološki kapaciteti, tip staje, izgnojavanja, oprema za mužnju, proizvodnja hrane, napasivanje stoke, poljoprivredna mehanizacija, osiguranje imovine;
• tehnologija proizvodnje: sjemenski materijal, gnojenje zemljišta, zaštita bilja;
- proizvodno stado: krave, podmladak i rasplod,
selekcija; - proizvodnja mlijeka: kvaliteta mlijeka; - upravljanje (menagement): kontrola proizvodnje, upravljanje proizvodnjom, oprema; • razvojni planovi: razvoj investicije- proizvodnje.
Organizacijske i pripreme za izbor dobitnika nagrade "Zlatni rog" obavilo je povjerenstvo u sastavu: Zdenko dipl. ing. (Hrvatski centar) • predsjednik komisije, te dva aana iz Uredništva Mljekarskog lista: dr. se. Petar i Zoran dipl. ing. Nakon obilaska terena i snimanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, po unaprijed zadanim kriterijima, u uži krug za izbor najboljeg mlijeka Krapinsko-zagorske županije ušlo je 5 gospodarstava (tablica 3).
Iz tablice je vidljivo da je proizvodnja mlijeka u Krapinskozagorskoj županiji na zavidnoj razini i da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva uspjela uz europsku klasu mlijeka, visoke standarde proizvodnje mlijeka · potrebne površine obradive zemlje, potrebnu mehanizaciju i što je najhitnije - suradnju sa strukom koja im umnogome pomaže u poboljšanju proizvodnje mlijeka.
Biti uspJesan mlijeka nije nimalo lak posao. On zahtijeva mnogo truda, ulaganja i odricanja, ali i svakodnevno i primjenjivanje novih znanja i tehnologija u proizvodnji. Mnogo je takvih koji su trudom i znanjem svoju proizvodnju konkurentnom i uspješnom. Nimalo lak posao nije bio ni pred nama. Teško je bilo izabrati najboljega od najboljih. Svako gospodarstvo bilo je za sebe, koja ima svoj zamršeno odvijanje radnje, ali svakako sretan nastavak Vrijedno pohvale je gostoprimstvo koji nisu štedjeli ni truda niti volje objasniti i pokazati sve ono što nas je zanimalo. Prikazati svoj rad, znamo i sami, veoma je teško. Tako je bilo i našim mlijeka. Ponekad nam se da ni sami nisu svjesni koliko su daleko dogurali i da se svojom proizvodnjom mogu ponositi, te da je ona pravi rezultat njihove volje, uspjeha i rada.
1 tako smo mnogo puta dokumentaciju i priloge o gospodarstvima donijeli odluku o izboru najboljeg mlijeka Krapinskozagorske županije za 2007. godinu. To je OPG Vjekoslava Prepolca iz je gospodarstvo
Tablica3: Potenct/alnikandidati za nagradu"Zlatni rog2007." (redoslt/edpo prodanogmlijeka)
Krave
Ukupno
Mjesto I Broj I Pasmina Mlijekapo prodano, kravi L
Nevenka Zlatar 56 Holstein 6000 158 359 Vjekoslav 26 Simentalac+ 6250 148 187 Preoolec Holstein
Kumrovec 22 Simentalac+ 6 500 110 700 Josip Poljanec Holstein
Zagorska sela 19 Simentalac+ 5 500 72000 Holstein
Dušan Gornje 12 Simentalac 5 000 59 251 Brezno M(jekarski list 08/2007.
Vjekoslavi sin VjekoslavPrepolecsvoju vide u proizvodnjimlijeka!
holstein pasmine, 6 junica i 14 komada ženske teladi koju vlasnik namjerava ostaviti za daljnju proizvodnju mlijeka. U razdoblju od lipnja 2006. do svibnja 2007. obitelj Prepolec je Vindiji d.d. 148 187 litara mlijeka E-klase. Mlijeko je tijekom cijele godine bilo u Ekstra klasi mlijeka jer je kvaliteta mlijeka: 4, 1 %m. m., 3,5 % 8 205 mikroorganizama i 55 269 somatskih stanica u 1 mL mlijeka. muznih krava iznosi 6 250 litara mlijeka/kravi, a broj teljenja po kravi je 6. Sve krave u stadu umjetno osjemenjuju, a koncepcija je 90 %. Staja je dvoredna, a grla su na vezu. Mužnju obavljaju u staji - muzilice, a u izgradnji je izmuzište u kojem bi trebali musti oko 50 krava, koliko ih vlasnici planiraju imati u skoroj pravi odraz višegodišnjeg truda, rada i dobre volje hrvatskih seljaka.
Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Prepolecovogodišnji dobitnik nagrade "Zlatni rog"
Gospodarstvo vodi gospodin
Vjekoslav Prepolec, a u poslovima u staji pomažu mu supruga Ankica i sin Vjekoslav. Naravno, koordinator poslova je baka Roza koja vodi kuhinju i ispunjava sve želje svojih najbližih koji dane provode se mukotrpnim, ali ipak plemenitim poslom proizvodnje mlijeka.
Prepolci se proizvodnjom mlijeka bave dugi niz godine · može se da je to u ovoj obitelji tradicionalna proizvodnja koja se prenosi na generacije. I obitelji - sin Vjekoslav je nastaviti posao • proizvodnju mlijeka. Nije štedio truda ni vremena pa završivši školu za zanimanje MLIJEKA upotpunjava i proširuje znanje potrebno za svakodnevne poslove. Znanje i tehnologija proizvodnje
M{jekarski list 08/2007.
mlijeka napreduju iz dana u dan, a edukacija o tome svakako dobro svima onima koji se žele ozbiljno baviti proizvodnjom mlijeka.
U staji je 26 krava simentalske i
Obitelj sveukupno 45 hektara zemlje - dio je u zakupu. 30 ha su oranice na kojima siju kukuruz za silažu, talijanski ljulj
Zdenka dipl. ing., dr. se. Pero i Vera dipl. ing. s dobitnikomnagrade"Zlatni rog"gosp. VjekoslavomPrepolcem
Otac
ZLATNI ROG
za sjenažu, te lucernu za sijeno. Na 15 ha su livade i pašnjaci. Krmu s oranica spremaju u dva horizontalna silosa kapaciteta 150 m 3 • Od poljoprivredne mehanizacije posjeduju 4 traktora, silokombajn, balirku te ostale potrebne za obradu zemlje i spremanje krme. Proizvodnju kvalitetnog mlijeka je samo poštivanjem preduvjeta:
• dobra genetika - najbolje je iz vlastitog stada odabrati najbolje krave i osjemenjivati ih najboljim bikovima,
• pravilno držanje krava,
• uravnotežena hranidba prilagoproizvodnom stanju krava i ishrana stada,
• zdravstvena zaštita - mora biti redovita,
• upravljanje - menagement: vlastito uz suradnju službi.
Obitelj Prepolec je svladala sve preduvjete za uspješnu proizvodnju mlijeka i danas ubire plodove svog mukotrpnog rada. No, ne planiraju stati. U se vide u proizvodnji mlijeka koju planiraju i dalje širiti. U tome, kažu, do sada im je iznimno pomogla struka s kojom izvrsno slušaju savjete, ali i sami nova znanja i tehnologije ih na svom gospodarstvu. Naravno, Mljekarski list je nezaobilazna literatura na stolu obitelji Prepolec. Kažu da se u Listu može svakog mjeseca ponešto zanimljivo i korisno.
U skoroj namjeravaju proširiti staju tako da u objekt smjestiti ukupno 50 krava.Namjeravaju u potpunosti na uzgoj simentalske pasmine goveda radi njezine otpornosti, i
FORTUNAAGROd.o.o.
Rotacijske kosilice
odlli• pro11"5lP ia
umj. gnojiva
\ FOKTVN,IAGlrOKONAK Stražnji
*Korpa standard
*Vile - opcija
proizvodnje mlijeka.
Snaga ove obitelji je sin
Vjekoslav koji ostaje na gospodarstvu i svoju vidi u proizvodnji mlijeka. Pravo je zadovoljstvo vidjeti kako se mladi ljudi baviti proizvodnjom mlijeka. Kad opet na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo obitelji Prepolec, sigurni smo da u staji još više izvrsnih muznih krava koje proizvoditi mlijeko najbolje kvalitete, a mi, kao znat ga prepoznati u nekom od velikog izbora najboljih proizvoda u Hrvatskoj. Hrvatska mljekarska udruga i njezini obitelji
Prepolec na osvojenoj nagradi "Zlatni rog" za 2007. godinu sa željom da na njihovom gospodarstvu bude proizvedeno još mnogo, mnogo kvalitetnog
Vrhunska izvedba PovoljnaclJ•t~
Priln_.
proizvedena od vlaknocementa ndiše" i tako kondenzaciju i gospodaran pokrov za nagibe krova minimalno 7° izrazito visoke kvalitete
Disbibuter:
Gecko d.o.o. 52, 10040 Zagreb
T. 01/2920 314
F. 01/2920 315
E. gecko@gecko.hr
ESAL d.o.o. ANHOVO Vojkova 9
SI - 5210 Deskle (Slovenija)
T. +386 5 3921 609/610
F. +386 5 3921 658 E. esal@esal.si, www.esal.si
I PROIZVODNJA SIROVINE
udruženi u Udrugu uzgajatelja simentalske pasmine goveda Požeštine pokrenuli su i predstavili javnosti dva važna projekta kojima se žele identificirati u zajednici i više kriterije uzgoja i proizvodnje unutar Udruge i izvan nje, a u prostoru u kojem žive i rade.
(mlijeka i mesa)sazaštitnommarkomiz"Zlatnedoline"
-Mr. se. Miroslav
U Požegi su 26.06.2007. godine predstavljena dva projekta Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine u suradnji s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Požeška-slavonske županije. Projekti proizlaze iz Strategije rada Udruge za razdoblje od 2005. do 2007.
Projekti su predstavljani kroz radne nazive:
1) "NAŠIPROIZVODI"
2) PUTOVI"ZlATNE
DOLINE"
Svrha projekta "NAŠI PROIZVODI"je identifikacija, promocija i zaštita uzgoja i proizvoda Udruge koji žive, rade i proizvode na prostoru "Zlatne doline" korisnicima i
Udruga je nositelj znaka kvalitete za uzgoj i proizvode sirovine svojih (mlijeko i meso). Drugim zaštititi i porijeklo sirovine (proizvoda obiteljskih gospodarstava), te na taj stvoriti dio preduvjeta za organizirani gospodarski razvoj i opstanak u seoskoj sredini. S tim u svezi projekt je sukladan danas težnjama o potpori ruralnom razvoju u nas i u svijetu. U ovom skrb o ruralnom razvoju preuzimaju oni koji ondje žive i stvaraju.
SASTAVNICE PROJEKTA "NAŠI
PROIZVODI"su:
A)SIMENTAIAC- TRADICIJANAŠEG KRAJA-NAŠODABIR
B)MLIJEKOIZ ZlATNEDOLINE
()JUNETINAIZ ZlATNEDOLINE
Svrha projekta
PUTOVI ZLATNE DOLINE" je promovirati proizvodnju - proizvoi preradu - mlijeka na prostoru Požeštine. Dodatno vrednovati odredišta gdje se mlijeko proizvodi i S tim u svezi stanovnike Požeštine i ostale zainteresirane pobliže upoznati s mlijekom i njegovim putem proizvodnje i prerade, te im na taj uliti dodatno povjerenje u mlijeko kao prirodan i nezamjenjiv proizvod, a dodatno motivirati kao vrijedne zajednice. Ovim nam je projektom bitno stvaranje atmosfere koja isticati potrebu postojanja kulture proizvodnje i korištenja mlijeka i mesa i njihovih kao što je to i s vinom, tako da planiramo uspostaviti veze s vinskim cestama "Zlatne doline" kao jedne od vitalnih projekta. Snagu i vjeru za provedbu projekata nalazimo u tri bitne pretpostavke koje naš prostor ima, a to su LJUDIi obitelji s prostora Požeštine koji su u Udrugu uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine, a koji su nositelji proizvodnje i vlasnici sirovine koja je predmet projekta (uzgoj - mlijeko - meso). ŽNOTNI PROSTOR Požeštine i "Zlatne doline" ima zasebne klimatske i hranidbene, a time i
prirodne uvjete uzgoja i proizvodnje. ŽIVOTINJEsimentalske pasmine su uvjetima života i gospodarenja na prostoru Požeštine. Ljudi ovih prostora prihvatili su tehnologiju koja je prepoznatljiva i vrednovana na hrvatskom tržištu.
Prilikom predstavljanja projekata izneseni su i rezultati koje, u možemo sažeti kroz zaštitu sirovine i njene kvalitete, interes za proizvodnju kvalitetne prirodne sirovine, stvaranje povjerenja u lancu od proizvodnje do prerai stvaranje vizualnog identiteta proizvoda Udruge i prostora "Zlatne doline", proizvodnih objekata i prostora, usvajanje kriterija proizvodnje kvalitetne sirovine, te pripremanje za uvjete i rada i gospodarenja u zajednici s europskim državama. Indirektno se nadamo da od navedenih projekata imati koristi i ostali koji se bave uzgojem i proizvodnjom u govedarstvu Požeštine, te ukupna zajednica s naših prostora kroz njegovu promociju. Ukratko o Udruzi (nositelju projekata)
Udruga uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine je osnovana 2001. godine s 10 Danas Udruga broji 82 a prema anketi provedenoj ove godine u
Znakovi koji biti isticani kao znak kvalitete uzgoja i proizvodnje u Udruzi, a koji su od Izvršnog odbora Udruge.
UZGOJ
travnju u vlasništvu Udruge nalazi se 1 137 grla muznih krava, 779 ženskih grla (junice ne i telad), 266 junadi u tovu i muške teladi. U 2006. godini proizvedeno je na gospodarstvima
Proizvod MLIJEKO
4 650 008 litara mlijeka, a od toga 4 045 225 litara je predano mljekarama. Udruga je Hrvatskog saveza simentalskog goveda CroSim-a. Procijenjena vrijednost kapi-
Proizvod MESO
tala kojemu su Udruge vlasnici (stoka, zemljište, strojevi, objekti i proizvodnja - uzgoj, mlijeko, meso i krma) iznosi oko 160.000.000,00 kuna ili 22 miilijuna
"Grupa MIBOP" d.o.o.
NAJKVALITETNIJI EUROPSKI
POPRATNE OPREME ZA UZGOJ STOKE : ZA KRAVE, KONJE, TELAD, PRASAD, OVCE, KOZE
- POJILICE- SVIH VRSTA I MODELA - TERMO POJILICE - PREGRADE - SKREPERI
- SISTEMI ZAGRIJAVANJA - SOLARNE PUMPE
MALI POSJEDI i proizvodnjamlijeka
I
Mr. se.
O proizvodnje
mlijeka ili razvoju vašega OPG-a možemo razgovarati i s gledišta proizvodnje po kravi uz zadržavanje broja krava, i nekog manjeg broja krava. U tom plan razvoja samo promjene u organizaciji i tehnologiji s eventualno nekim manjim investicijama.
Ovaj vid razvoja uglavnom možemo planirati i predložiti ako ste stariji od 50 godina i ako nemate nasljednike koji se dalje baviti proizvodnjom mlijeka.
Za gospodarstva koja moraju imati kontinuiran razvoj baziran na okrupnjavanju posjeda i broja krava, programe razvoja moramo planirati na bazi sve investicija.
Koliko krava možemo držati na jednom OPG-u?
5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 i više.
Koliko jutara ili hektara zemlje ima jedno OPG?
Vlastita + zakup, toliko krava + jošjunice.
Jedan od problema postupnog broja krava na nekom OPG-u jest staja i proširenja staje. Imaš 5, 7, 9, 12, 13, 17, ili bilo koji drugi broj krava, a po posjeda i proizvodnji voluminozne krme mogao bi imati 2, 3, 4, 5, 6, 7, i više krava. Pošto iz godine u godinu kupuješ svaki komad zemlje koji možeš kupiti ili
I ~zi~aš zemlju zakup, n~ophodno Poredaji_noinvesticije po važnosti!
Je I da povecavaš broJ krava i 1. KupnJa zemlje, u polju i proširi-
proizvodnju mlijeka. Svaka nova vanje krava i junica koju si kupio ili 2. broja krava iz vlastitog prvotelka koju si sam uzgojio treba uzgoja ili kupnjom. svoje ležište koje joj treba osigurati. 3. Nova mehanizacija. Pitanje je sada samo, koliko 4. lzmuzište.
uložiti u to novo ležište? 5. Silosi Sve bi bilo lako da istovremeno 6. Staja + novo gnojište. ne treba ulagati u kupovinu zemlje i Da, staju slobodno možemo novu mehanizaciju. Od svih investi- staviti na posljednje mjesto. cija najvažnije investicije su u Dolje beton, okolo daske i gore kupovinu zemlje i broja salonitne Sve dok broj krava krava. Kupnju zemlje i okrupnja- ne najmanje od 25 do 35 vanje posjeda svakako treba staviti grla. S 25 do 35 krava i proizvodna prvo mjesto. Svaki komad nove njom mlijeka od najmanje 6 000 zemlje od 1jutra ili 1 ha, litara po kravi si osigurao držanje 1 krave više. Svaka krava dovoljno visoku kreditnu sposobviše trebala bi proizvesti najmanje nost za daljnje potrebne kredite i 5 000 litara mlijeka, što bi trebalo neke nove investicije. donijeti novih 12.500, 15.000 ili Primjer kontinuiranog razvoja 17.500 kuna, ovisno o cijeni mlijeka OPG Žakline (2,50, 3,00 ili 3,50 kune). Mlijeko Obiteljsko poljoprivredno gosvakako mora biti E ili barem I. klase. spodarstvo smještena je u Gorici,
Slika 1: Staja s kosom i slobodnimdržanjemkrava
Rasinja, županija.
Struktura obitelji:
Žaklina (1970.) (SSS srednja veterinarska škola + završeni 2005. za PROIZVOKRAVLJEGMLIJEKA,s Uvjerenjem o osposobljenosti za "Održivu i ekološku proizvodnju mlijeka u suvremenim uvjetima" - Visoko gospodarsko u Križevcima); Darko (1967.) (OŠ, 8), sin Krunoslav (1991.) (SSS - prehrambena), otac Branko Mikulinjak (1937.) i majka Ana (1944.).
Struktura posjeda:
2000. godine = 25 jutara vlastite zemlje + 5 jutara u zakupu + 2jutra.
2007. godine = 35 jutara vlastite zemlje + 20 jutara privatne u zakupu + 30 jutara državne + 2jutra.
Struktura stada:
2000. godine= 10 krava 2007. godine= 38 krava+ 7 junica + 7 junica za pripust + 8 mladih junica.
Od 2000. do 2004. kupljeno je 17 junica crnog holštajna; od ženske teladi dosad nisu prodali nijedno tele. Sva ženska telad je ostavljena za rasplod (vlastitejunice).
Od 2000. do 2007. godine zbog niske proizvodnje mlijeka je 5 krava Gedna od njihje kupljena u Gudovcu za 12.000 kn, a kao prvotelka i drugotelka imala je dnevnu proizvodnju od 12 litara). Samo je jedna krava zbog neplodnosti, a ostale iz drugih razloga.
Mlijeko Vindiji d.d., a od osnutka Laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima, mlijeko je uvijek u E klasi, Žaklina.
Najbolja krava u drugoj laktaciji imala je dnevno 47 litara; sve ostale krave u vrhu laktacije
list 08/2007.
Slika 3: Mlade junice u uzrastu za pripust
daju 30 do 35 litara. Sve krave ispod 30 litara u vrhu laktacije kao drugotelke i prodaju! Od samog (2000. godine) i intenzivnije suradnje sa HZPSS i pažljivog Mljekarskog lista, sve krave su pod strogom
selekcijom. U staji ostaju samo dobre krave s kojima su zadovoljni, a granicu selekcije na proizvodnju mlijeka, iz godine u godinu podizali su s 20 na 30 litara. Plan je imati stado sa 7 000 litara mlijeka po kravi godišnje i da su
Slika 2: Svaka staja treba imati ispust za krave
krave u proizvodnji od 5 do 7 laktacija.
Za to je vrlo važan izbor bikova i dobra hranidba. Od jednoga bika sve (kao prvotelke) zbog male proizvodnje mlijeka otišle su na klanje.
Od 2000. godine do sada imaju sve mlade krave. Samo je jedna sa 6 laktacija, a ih je u 3. i 4. laktaciji. krava ostaje nakon prvog i drugog osjemenjivanja.
Staje:
Nova "lauf staja" s kosom 2003. sa 150.000 kuna županijskog kredita + ostalo vlastita sredstva. Gradnja staje je 2003. godine, a useljena je 2003. lzmuzište do tada nije napravljeno, a muzli su u staji u kante. lzmuzište (riblja kost, 3 x 2) kupljeno je 2004. vlastitim novcima.
U staji još nedostaje skreper koji planiraju ugraditi ove ili godine. U planu je i kompjuterska hranilica. Staja je s kosom (21 m x 7 m), s nagibom od 8 %. Dnevna potrošnja slame je 1 rolo bala (120x 120).
Staja ima ispust (40 m x 20 m) na koji krave izlaze po volji. Stara staja s jaslima ima 18 vezova i u njoj se nalaze krave u suhostaju, krave koje se trebaju teliti te junice. Mlade junice su u posebnoj staji - adaptiranom sjeniku sa slobodnim držanja.
"Na Danima travnjaka 2002. godine nismo imali namjeru pokrenuti se s pozicije, ali
HZPSSi našem savjetniku, te njegovom prijedlogu programa razvoja i nagovoru na kredit smo broj krava. Upravo je to pokrenulo kompletan razvoj našega OPG-a"- Darko i Žaklina.
Što se investicija, nisu u pitanju samo ulaganja u staju. Tu su
još ulaganja u okrupnjavanje posjeda - kupovinu zemlje, mehanizacije, opreme i junica. Na prvom mjestu treba kupovati zemlju, nabavljati kvalitetna grla i ulagati u izmuzište. Na vrlo je potrebno kupovati uvozne junice, dok se ne postigne dovoljno velik i kvalitetan vlastiti uzgoj.
Sjetvena struktura:
2000. godine = 15 jutara kukuruza (4 jutra za silažu + 11 jutara za zrno), 5 jutara pšenice + 5 jutara zobi i tritikale-a, te 5 jutara prirodnih livada.
2007. godine = 40 jutara kukuruza (20 jutara za silažu + 20 jutara za zrno - kompenzacija za gotovu smjesu kod Vindije d.d.), 10 jutara grahorice, graška, pšenice i u smjesi, skinuto svibnja za sjenažu u 120 rolo bala (120 cm). Na tih 10 jutara posijan je kukuruz za silažu FAO300; 13 jutara pšenice + 2 jutra + 3 jutra tritikale-a. Poslije 15. kolovoza siju talijanski ljulj ili križanac talijanskog i engleskog Ijulja; 2jutra crvene djeteline i 15 jutara talijanskog ljulja sijanog krajem 8. i
9. mjeseca.
Od talijanskog Ijulja u 2006. imali su 2 jesenska otkosa (u listopadu i studenome), te 5 otkosa u 2007. (prvi je bio krajem 3 mjeseca, zatim svaki mjesec po jedan otkos, od su 3 otkosa spremljena u sjenažu u rolo baleprvi, drugi i otkos, a i peti za sijeno).
Mehanizacija:
Od 2000. do 2007. godine od poljoprivredne mehanizacije kupili su novi trktor MF od 120 KS, roto(amazone 3 m), brazni plug (amazone 3 m), za kukuruz (4 reda), roto-kosu s (185), pauk (5,5 m), prikolicu za gnoj, za gnoj, te rolobalirku (120 x 120).
U sustavu su PDV-a od 2002. godine, na nagovor HZPSS. Žaklina je ujedno predsjednica udruge Rasinja, aan upravnog odbora Udruge za travnjaštvo i Udruge - kluba mladih goveda Koprivžupanije, a Darko je upravnog odbora.
Slika 4: Ženska telad od najboljihbikova
veterinarskamreža www.vetnet.hr
Predstavlja prvi put u Hrvatskoj:
Porta!iCC„
Digitalni somatskih stanica
gubici u proizvodnji mlijeka nastaju zbog mastitisa, a poglavito zbog mastitisa koji je dokazati jedino laboratorijskim pretragama, rezultate nerijetko predugo. Svi znamo da se krave moraju izdvojiti i odmah terapirati. Ali, kako brzo i prepoznati krave? Kako uštedjeti dragocjeno vrijeme i novac? Kako da se mastitis (koji još uvijek možemo jeftino riješiti) pretvori u !l}anifestnu bolest ( rješavanje je neizvjesno i košta daleko više). Kako održati nivo profita. ako se smanji cijena mlijeka i poskupe troškovi hrane? Kako ostati konkurentan i ispred drugih?
Odgovor je jednostavan: ustrojiti efikasan menadžment stada i koristiti najnovija sredstva provjerena u razvijenim zemljama. Jedno od efikasnih, cjenovno i vrlo zahvalnih je PORTA SCC somatskih stanica.
Broj somatskih stanica
SKUPNI UZORAK ( iz laktofriza )
Mastitis ima cijelo stado
> 80% krava u stadu ima mastitis
Oko 15% krava u stadu ima mastitis
Vjerovatno 5% krava u stadu ima mastitis
UZORAK ( 1 muzna krava)
mastitis mastitis
Vjerojatan mastitis ( vrijednost)
Zdrava
Kada se dobiju rezultati, može se odmah pristupiti terapiji i odvajanju životinja. znamo što nam se u stadu i to znamo ODMAH!
• PORTA SCC je vrlo jednostavan za upotrebu. Sastoji se od trakice za baždarenje, pipete. testne trakice i test otopine.
• Pogodan.
• Kvantitativan.
• Brzo prezentira rezultat.
• Lagan za upotrebu.
• Razumne cijene.
• Malog ulaganja.
Najbolji rezultati se postižu na farmama koje imaju menadžment stada. Aparat i testne kitove je u Veterinarskoj Mreži d.o.o. 01/6594-700, 01/6594-705
VI. IZLOŽBA GRADA VELIKEGORICE
otvorenje izložbe proglasio je Grada Velike Gorice Tonino Picula.
U sklopu Izložbe održana je i aukcijska prodaja steonih junica, a Grad Velika Gorica sudjelovao je u sufinanciranju pri prodaji s 50 % od postignute cijene, maksimalno sa 6.000,00 kn. Na aukciji je bila 21 steona junica, a prodano je 19 s cijenom od 10.342,00 kn; maksimalna je cijena bila 12.800,00 kn.
Na Izložbi je predstavljena sedam kolekcija iz govedarstva s ukupno 28 grla.
Sva izložbena grla su diplomom Hrvatskog centra koje je ravnatelj HSC-a Franjo Poljak dipl. ing., te i naturalnim nagradama sponzora izložbe. su:
1. Stjepan lvak, Veleševec, za steonu junicu simentalske pasmineJULIJAŽb. HR9100888873, oteljenu 23.12.2005., kojoj je majka maksimalnu imala u li. laktaciji - 4 230 kg mlijeka, 4, 1 % m. m. i 3,4 % proteina,
1. lipnja 2007. godine održana je VI. izložba Grada Velike Gorice pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva Grada Velike Gorice. Izložba je održana u organizaciji Hrvatskog centraslužbe V. Gorica, Gradskog poglavarstva Grada Velike Gorice i Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu.
Vesna Buli( dipl. ing. -
Ravnatelj HSC-a FranjoPoljak nagradu Mladenu za prvotelku simentalskepasmine
2. Mladen Ribnica, za prvotelku simentalske pasmine CELKA Žb. HR 7100565730, oteljenu 23.10.2004., koja je u prvoj kontroli proizvela 19 kg mlijeka, Prva nagrada za kravu simentalske pasmine iz kolekcijebikovskih majki pripala je ]osipu Kalaju
3. Mira Strmec Bukevski, za kravu simentalske pasmine IANA
Žb. HR 0017064840 oteljenu 08.12.2001., je maksimalna
u drugoj laktaciji bila
5 021 kg mlijeka s 4,3 % m. m. i
3,7%proteina,
4. Josip Kalaj, Odranski Obrež, za kravu simentalske pasmine iz kolekcije bikovskih majki PEPA
Žb. HR0017075188, oteljenu 29.06.2002., je maksimalna
u drugoj laktaciji bila
8 800 kg mlijeka s 4,2 % m. m. i
3,4%proteina,
5. Ana Sop Bukevski, za prvotelku holstein pasmine, CANA Žb. HR9101011708, oteljenu 04.04.2004., koja je u prvoj kontroli proizvela 32,9 kg mlijeka s 3,7 % m. m. i 3,0 % proteina,
6. lvan Pisarovina, za kravu holstein pasmine OLGA Žb.HR0100090097, oteljenu 25.09.2003.; u prvoj je laktaciji proizvela 9 984 kg mlijeka s 3,8 % m. m. i 3, 1 %proteina.
lvanu iz Pisarovine, uz mnoge nagrade, diplomu i zvono je Grada
Velike Gorice Tonino Picula i ravnatelj HSC-a Franjo Poljak, za šampionsko grlo simentalske pasmineFIOIA Žb. HR0017046638. Oteljena je 20.10.1999., iz kolekcije bikovskih majki; maksimalna Fiole u laktaciji bila je 9 522 kg mlijeka s 4,5 % m. m. i 3,4 % proteina.
U prikazu je bila krava sa životnom proizvodnjom - LOIA Žb. HR0017002538, oteljena
25.11.1995., dala je deset teladi i ukupno proizvela 33 372 kg mlijeka - 4 768 kg mlijeka s 4,2 % m. m. i 3, 1 %proteina. Lole je Mladen iz Ribnice.
Prva nagrada OPG-u za prvotelku holsteinpasmine koja daje 321 9 kg mlijeka na dan
Velike GoriceToninoPicula i ravnateljHSC-a FranjoPoljak su diplomu i zvono lvanu za šampionsko grlo simentalskepasmine
<lJugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgovcima diljem svijeta.
Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO
u sustavu selekcije
NOVO!
JUNICE i BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
</Juditekorak ispred! Investirajte u bolju
Dana 03.06.2007. godine održana je X.
V V STOCARSKAIZLOZBA
11SLAVONSKIBROD 11
Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, a u organizaciji HSC i inih.
otvorenje Izložbe proglasio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar
Na Izložbi je predstavljeno šest kolekcija iz govedarstva s ukupno
37 grla.
Sva izložbena grla su diplomom Hrvatskog centra koje je ravnatelj Franjo Poljak, te brojnim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.
su:
1. Mato Sikirevci, za steonu junicu simentalske pasmine ŠANEL Žb. 6100955011, oteljenu 25.09.2005., je majka maksimalnu imala u prvoj laktaciji s 5 104 kg mlijeka, 4,0 %m. m. i 3,2 %proteina,
2. Blaž D. Slatnik, za prvotelku simentalske pasmine BREZA Žb. 8100512027, oteljenu 28.09.2004., koja je u kontroli proizvela 22,2 kg mlijeka sa 4,8 %m. m. i 3,3 %proteina,
3. Vlado G. Crnogovci, za kravu simentalske pasmine, AMELITA Žb. 12024696, oteljenu 06.01.2003., je maksimalna u drugoj laktaciji bila 5 760 kg mlijeka,
4. Borislav Oštri Vrh, za kravu holstein-friesian pasmine ELZA Žb. 32001930, oteljenu 31.01.2000., koja je dala pet teladi, a u laktaciji proizvela 9 680 kg mlijeka s 3,6 %m. m. i 3,3 %proteina. Franji (Agro Bovis) iz lvanovca ravnatelj HSC-a Franjo Poljak je diplomu, a zvono je ministar Petar i župan Šimo za šampionsko grlo simentalske pasmine Žb. 0100719053. Krava je oteljena 14.09.2003., dala je dvoje teladi a u prvoj laktaciji bila je
izložba na kojoj su bila izložena grla Brodskoposavske, Požeško-slavonske, Vukovarsko-srijemske i županije.
Vesna dipl. ing. -
9 051 kg mlijeka s 3,9 %m. m. i 3,3 % proteina. Franji (Agro Bovis) iz lvanovca je diplomu ravnatelj HSC-a Franjo Poljak, a zvono je ministar Petar i župan Šimo za šampionsko grlo holstein-friesian pasmine Žb. 7100718213. Krava je oteljena 24.06.2003., dala je dvoje teladi a u prvoj laktaciji bila je 11 273 kg mlijeka sa 4,7 % m. m. i 3,4%proteina. U prikazu su bile: • krava s teletom pasmine slavon-
Ministar Petar dodjeljujenagradu Franji za šampionskogrlo simentalskepasmine
sko-srijemski podolac, Andrije Klasa iz Starih Perkovaca,
• tovna junad hereford pasmine, simentalske i limousin pasmineBelje d.o.o., farma Eblin,
• tovna junad aberdeen angusMarko Bituranjac,
• kolekcija od pet krava prvotelki simentalske pasmine (uvoz iz vlasnika Dragoslava iz Markušice,
• kolekcija od pet krava prvotelki simentalske pasmine (uvoz iz Austrije) - Osilovac d.o.o. iz
• mladi koji su predveli telad simentalske i holstein pasmine.
Savez udruga simentalskog goveda Donje Austrije predstavljao je voditelj uzgoja Karl Zotl koji je prokomentirao kolekciju prvotelki iz Austrije.
Predstavnik uzgoja bio je djelatnik Centra za umjetno osjemenjivanje goveda Neustadt Aisch - gospodin Udo Heler i mladi simentalskog goveda iz Bavarske.
Predstavnici mladih simentalskog goveda iz Austrije i odazvali su se pozivu HSC-ate prikazali kako urediti kravu za izložbu (pranje, šišanje,
Obavještavamo cijenjena teljstvo Mljekarskog lista da se izložbe održati prema rasporedu: Drniš (25. kolovoza), Mrkopalj (01. rujna), Gudovac (07.09. rujna), Alilovci (15. rujna), Zagreb (01. listopada), Sv. lvan Žabno (02. listopada), Drenovci (07. listopada) i Bizovac(14.
Mljekarski Hst 08/2007.
PredstavniciSaveza udruga simentalskog govedaDonjeAustrt/e
simentalskoggovedaiz Bavarske
Predstavnicimladih simentalskoggovedaiz Austrije i prikazali su kako pravilnourediti kravuza izložbu
Steta od nepotpune mužnje krava
(Mljekarski List, svibanj 1934.)
Osim pravilnog krmljenjaje pravilno muzenje krava od velike važnosti za Neredovita i manjkava mužnja mnogo škodi proizvodnji. puta se pokazala osobito kod kontrole muznosti, da se je krave znatno podigla, i za dvostruku mlijeka, kada je krava došla u ruke lica, koje je bilo u mužnji dobro izvježbano. Ako da ostane n. pr. u nekom selu kod 100 krava radi loše mužnje na dan u vimenu svake krave - što lako iznaša pola litre mlijeka, ili više dnevno - to se izgubi dnevno 25 litara, 750 litara, a na godinu oko 8.000 litara mlijeka. Ako za litru 1 dinar, to izgubimo na taj u tom selu oko 8.000 dinara godišnje, radi lošeg izmuzivanja krava.
Loša mužnja djeluje i na mlijeka štetno. Za i dobar ukus mlijeka prije svega je mjerodavna i sadržina masti u mlijeku. Vrijednost i sadržinu masti u mlijeku možemo prosuditi i po tome, što se u mnogim zadružnim i privatnim mljekarama u inozemstvu mlijeko producentima prema sadržini same masti u mlijeku. što mlijeko sadrži više masti, to dobije cijenu. Kada muzemo to se manje masti nalazi u prvom pomuzenom mlijeku, a u zadnjem najviše. Sa nedostatnim izmuzivanjem vimena nanašamo svome gospodaru štetu, jer smo izmuzli najmanji dio mlijeka. Nedovoljnim izmuzivanjem smo i tu štetu, što tim olakšamo u sitnim sijevima vimena razvitak raznim gljivicama, koje se tamo nasele i prouzrokuju upaljenje i uzetost vimena. Kada zakasnimo sa muzenjem, to u žurbi vime loše izmuzemo i pustimo u njemu najmasniji dio mlijeka.
Sve takove i nedostatke, koji nanašaju štetu našem gospodarstvu lako odstranimo dobrom mužnjom, a napose sa temeljitim izmuzivanjem. Temeljitim izmuzivanjem postaje vime radenije, a time pospješimo krave. Ako vime temeljito izmuzemo kod svake mužnje, razne bolesti vimena i lakše bolesti koje se nalaze možda u postanku. Treba imati na umu i to, da temeljitim muzenjem vimena dosižemo najmasnije mlijeko, jer posljednji izmuzeni dio je po svojoj sastojini jednak kaj maku (vrhnju).
Za to sa ovim masnim dijelom popravimo kvalitetu cijeloj izmuzenog mlijeka.
Sve to djeluje na muznosti krava, bez da smo kod toga imali izdatak ili troškove.
Mljekarski list tridesetih godina
dvadesetog
Evo nas na pragu sedme godine. Izlazimo pred naše cijenjene pretplatruke i sa mnogim lijepim željama, a usput i jadima, koji nas tište. «Mljekarski List> izlazi punih šest godina. I ako osamljen u toj grani poljoprivrede uznastojao je svim silama da radi na našega mljekarstva. Nastojali smo, da za tu granu poljoprivrede zainteresujemo sve one, kojima je dužnost potpomagati i podizati naše mljekarstvo. Ako još nismo postigli ono za težimo ipak je utješno, da se je u svima krajevima naše domovine ozbiljnije raditi na podizanju mljekarstva. Mi u dosadašnjem pravcu i u godini 1932. raditi, te putem našega lista iznašati sve što nam može koristiti da postignemo cilj. «Mljekarski List» je svakom mljekarskom kao i svakom naprednom poljoprivredniku potreban. On prati sve najnovije tekovine na polju proizvodnje i preradbe a kao javno glasilo zastupa "interese našega mladoga mljekarstva pak je dužnost sviju interesenata, da list drže te redovitom pretplatom i suradnjom njegovo izlaženje. Uprava je lista kroz punih šest godina uz velike napore i materijalne žrtve uzdržavala list, a u godini 1931. izdavala ga u opsegu sa brojnim ilustracijama, samo daje list što bolji, i interesantniji. Nadamo se, da naši pretplatnici, suradnici i ostali u godini 1932. potpoa ne gubimo vjere, da svaki u svojoj okolini poraditi na širenju našeg jedinog lista za Širenjemmljekarstvo.našegjedinog nog lista potpomažemo organizaciju našega mljekarstva i na taj doprinašamo izgradnji i naše poljoprivrede.
To je naša na 1932. godine te svima pretplatnicima, suradnicima i našeg lista najtoplije želje kom novoga ljeta!
Uredništvo i Uprava. .i nakon 75 godina i dalje težimo istim ciljevima kl{jekarski list 08/2007.
CRNIRIBIZ
krijepi i
Kod nas se uzgaja zbog plodova koji se uglavnom koriste u prehrani za izradu sokova i slastica, a ujedno pomažu u zdravlja i ublažavanju mnogih zdravstvenih tegoba.
Plodovi su okruglaste bobice, u a kad potpuno dozore boje. Sadrže znatne C vitamina (u 100 g plodova ima 177 mg vitamina C), nešto beta karotena, E vitamina, kalija, kalcija, fosfora, magnezija, fluora, kroma itd. U ljekovite svrhe najbolje je uzimati svježi sok bez dodatka a njime artritis i puteve. Prema novijim
Crni ribiz (Ribes11igruml.) je listopadni gnn visine 1 - 2 m, pomalo neugodnog mirisa, koji samoniklo raste u srednjoj i Europi.
istraživanjima jedna soka dnevno može utjecati i na smanjenje rizika od pojave nekih vrsta bubrežnih kamenaca. Sok konzerviran medom pogodan je za djecu koja imaju tegobe dišnih organa. Ako 200 g bobica 2 tjedna u litri rakije, a zatim procijedimo i po želji dodamo malo meda, dobit liker za organizma i njegovo od štetnih tvari. U tu se svrhu 2 - 3 puta dnevno uzima po žlica likera prije jela. Od sušenih plodova priprema se koji pomaže kod prehlade, kašlja, upale grla i krajnika te krvarenja iz zubnog mesa. 1 - 2 male žlice suhih plodova staviti u 3
I. 3
l'fORNADO)
d.o.o.
43000 Bielovar
043/226 027
095 /908 12 22
FARMER,81ks MTZ motor, carrarotransmisija 27.699 €
FARMER,82ks JOHNDEEREmot. carrarotransmisija 34.099 €
Sve cijene PDV. FARMER,105ks MTZ motor, carrarotransmisiia 35.099 €
rešaMETALFACHZ-S62
dL hladne vode i zagrijavati do vrenja. Nakon 5 - 10 minuta stajanja procijediti i piti 23 puta dnevno. Ljekovite su i sjemenke unutar ploda koje sadrže ulje s visokovrijednom gama-linolenskom kiselinom. To ulje usporava proces starenja, povoljno djeluje kod psorijaze, artritisa i autoimunih pono rijetko se nalazi u
Marija dipl. ing.prodaji. Mnogo je jednostavnije do lista kojega se bere tijekom svibnja i lipnja te sušiti na sjenovitom i mjestu. Njegovi pripravci koriste se za reumatoidnog artritisa, alergijskih tegoba, nakupljanja viška u organizmu, otežanog mokrenja, ovapnjenja žila, auto-imunih bolesti i upalnih bolesti crijeva (npr. Crohnova bolest). Priprema 12 žlice suhog lista preliti s 2 dL vode, ostaviti stajati 1O minuta i procijediti. 3 puta dnevno piti svježe pripremljen obroka. može koristiti i kao oblog kod upale zglobova i manjih kože.
Listove se može izložiti i postupku fermentacije te koristiti za pripremu koji je okusom vrlo ruskom Potrebno je svježe listove (bez peteljki) ostaviti 24 sata da povenu, a zatim ih usitniti i staviti u plitku posudu u sloju od oko 2 cm. Prekriti ih vlažnom krpom i ostaviti na toplom još 24 sata, a zatim tako dobivene tj. fermentirane listove osušiti u otvorenoj na temperaturi do 40°C. U narodnoj medicini koristi se i nastrugana kora s grana. Šaka nastrugane kore kuha se oko 15 minuta u litri crvenog vina, a zatim kod tegoba s bubrezima, otežanim mokrenjem i reumatskim tegobama piti po 1 šalica pripravka ujutro i
, , ,
ukusno i primamljivo
Neki tvrde da je ustvari Bila jedno ili drugo, bez bi naša kuhinja ozbiljno trpjela.
Možemo ju jesti sirovu, kuhanu, nadjcvenu; možemo je piti, upotrijebiti kao juhu, može poslužiti za pravljenje pikantnog sosa uz bilo što - meso, jaja,
- Dr. Ivo Belan ribu, kobasice.
Primamljiva ravnoteža slatkog i kiselog daje izniman okus, i kada je zatvorena u konzervi. nema neke nacionalne kuhinje u kojoj nije znatno zastupljena. U 16. su iz Meksika u Europu donijeli španjolski konvistadori. Brzo nakon toga suje smatrati jakim afrodizijakom. Francuzi su je nazvali pomme d'amour, 'Jabuka ljubavi".
Premda na listi izvora vitamina A, i
zauzima tek 16. mjesto i 13. mjesto kao izvor vitamina C, ona je ipak na 3. mjestu po istovremenom pružanju ta oba vitamina, jer ju konzumiramo u znatnim I premda je 93,5 posto voda, ona sadrži magnezij, niacin, željezo, fosfor, kalij, vitamin B2 , natrij i vitamin B1• Ukupno i
se u našoj prehrani drži izvorom broj jedan vitamina i
minerala. Lako se probavlja i ima malo kalorija: samo 35 u teškoj 14 dekagrama. sadrže likopen - tvar djelotvorna u borbi protiv raka. Likopen je antioksidans, vjerojatno najsnažniji od svih antioksidansa. Osim što smanjuje rizik od raka, hrana bogata likopenom smanjuje i vjerojatnost pojave udara. iz raznih krajeva svijeta stalno testiraju te stvaraju i uzgajaju nove hibride što kvalitetnijih plodova, otpornih na bolesti i što hranjive vrijednosti. Uzgajaju se i posebne vrste pogodne za konzerviranje, pravljenje sokova, pasta, umaka i salata. Osim crvene, postoje i boje žute, i bijele. bananama, se ne smiju stavaljati u hladnjak - dok nisu sasvim zrele. Ne smije ih se držati na temperaturi ispod 12 stupnjeva jer završiti proces sazrijevenja i bit bez okusa. Uskladištiti ih treba u
agrometeorologija
Mr. se. Dražen agrometeorolog
''Nebo i naše
Nebo je poput lica. Ako je vedro, izgleda kao da nije nimalo zabrinuto. li se to lice pokretati, preko neba prolaze oblaci. Na licu se pojavljuje smiješak, pa polako plivaju nebom.
Kada se lijepog ljetnog popodneva na nebu pojave blistava
bijeli oblaci u obliku gruda pamuka, to je obijesna raspušte-
nost lica. I stvarno, to
•ce,, ~e tako jer_ se zra~ iznad zemlJe zagnjao, postao je lagan pa se veselo diže u visinu. Kakoje gore hladnije, vlaga se pretvara u bijeli oblak - kumulus. To je oblak lijepog vremena. No, taj oblak može vrlo brzo promijeniti svoje raspoloženje. Njegova donja strana brzo potamni i eto nam kiše, vjetra pa i Lice katkada ne zna što Takvo je i nebo kad se po
- primamljivaravnoteža slatkogi kiselog
položaju s peteljkom gore i ne držati na suncu.
se uklapa u bilo koji dio svakog dobrog obroka. U tom plodu ljeta može se uživati i usred
njemu kojekakvi oblaci, bijeli i sivi, visoki i niski pa meteorolozi govore o nestabilnom vremenu. No, katkada i sami, bez meteorologa, vrijeme. Promjene tlaka zraka nagovještaj su lijepog pa i ružnog vremena. Tlak zraka od 1 025 do 1 030 milibara na našem barometru, tj. aneroidu koji visi na zidu naše sobe znak je da vrijeme i dalje biti lijepo. Uostalom, spomenute se brojke nalaze i na kartama nacrtanim u Jutarnjem ili listu. Tlak od oko 900 milibara ili i manje znak je da do
Pioneer Vam nudi još jedan novi proizvod:
PIONEER®11B91
Za siliranje vlažnoga zrna i stabljike kukuruza
Pioneer 11B91 sadrži kombinaciju bakterija kiselog vrenja Lactobacillus plantarum i Lactobacillus buchneri, koja osigurava siliranje vlažnog zrna kukuruza, osigurava krmnu vrijednost, te aerobnu stabilnost silaže vlažnog zrna kukuruza. Prednosti : kvaliteta silaže, bolji kiselinski sastav, manji gubici suhe tvari, aerobna stabilnost, manje zagrijavanje silosa, manje kvarenja silaže (plijesni). 11B91 sadrži »deklorinator«, te je uporaba klorirane vode. Nije korozivan, niti Jedini silažni dodatak u R. Hrvatskoj za zagrijavanja silaže pripravljene od sirovog zrna kukuruza.
fitO-- f ster~li_
. .-Anet1iu11etvan pnr~ , za pomoc pri sniženju ,coresterola
Efekt mlijeko s fitosterolima
aktivno sniz~e kolesterol.
Funkcionalnamlijeka 'z bregov
Fitosterolisu prirodnebiljnetvari kojesmanjuju i regulirajupovišenevrijednosti kolesterolau krvi i zatose kaosredstvoza prevenciju i bolesti.
Njihovaulogazasnivase na apsorpciještetnogkolesterolakoji se tomeizbacujeiz organizmabezulaskau krvotok.
Fitosterolinisu ni alergogenetvari,a novijaistraživanjadokazujudadjeluju preventivno i kodnekihoblika oboljenja debelogcrijeva,prostatE
