Mljekarski list 9-2007

Odaberite prirodanputdo zdravogsrca!

,:t/fij/' ,/'

Dukator

r;:iažep,;'

loli'iiavanju • -estero/a va§e razinukolesterola nakon s biljnim srce

pomažesniziti

3tjedna

sfero/ima ,-

1

DNEVNO

• 1 dnevno

sadrži biljnih sterola

• biljni steroli smanjuju apsorpciju kolesterola za oko 50%

• djeluje preventivno

Dukatol je jedinstveni jogurt s dodatkom biljnih sterola, namijenjen osobama koje na prirod, žele sniziti razinu kolesterola u krvi, zdravlje srca I poja kardiovaskularnih bolesti. Svakodnevnim uzlmanjem Dukatola pomažete prirodno snižavar kolesterola i tako zdravlje srca!

Neka 1 Dukatol na dan postane vaša nova zdrava navika! www.dukat.hr

(ti SADRŽAJ

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE

Gospodarsko promišljanje o proizvodnji mlijeka u nas_ MALA ŠKOLA HRANIDBE

Osnovni pojmovi iz hranidbe

HRANIDBA 2

Sastavljanje obroka za krave .._ 10

Ponašanje ovaca pri hranjenju 14

REPORTAŽA

Upornost, rad i uvažavanje struke - svakim danom sve proizvodnja mlijeka. ______________ .

Neki od najboljih mlijeka

Krapinsko-zagorske županije ___

Utjecaj gnojidbe na prinose prirodnih travnjaka_________

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Lucerna u plodoredu i proizvodnji voluminozne krme_.

Poštovani

GOVEDARSTVO

Uzgoj rasplodnog podmlatka u &ovedarstvu

visoke i uspješne proizvodnje

GOSPODARSTVO

Podizanje standarda u objektima u kojima se posluje hranom __________ 32 Skupno oglašavanje

Kako u Europsku uniju - 85 pitanja - jedinstvena po gospodarstvu __

u želji za boljom suradnjom s vama otvorili smo novu rubriku: PITAJU - UREDNIŠn10 ODGOVARA Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica. ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi putem ove rubrike vrlo brzo odgovoriti na vaše upite. Do nas je vrlo lako jer smo uvijek dostupni za vas. dragi Ovi putevi vode do nas: telefon: 014833349, fax: 014875848 i e-mail: hmu@hmu.hr. Najljepše vas molimo da surac1ujete s nama. jer jedino tako na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji. a mi u nastojanju da s najboljom ekipom suradnika uspijemo dati odgovore na najzahtjevnija pitanja

Dragi

Hrvatski centar organizira 27. kongres Europskog udruženja simentalskog goveda koji se održati u Zagrebu od 29. rujna do 3. listopada 2007. godine. Kongres se održava svake dvije godine u jednoj od država Udruženja. a okuplja brojne i znanstvenike iz 18 zemalja S obzirom na popularnost Kongresa. velik brnj i znanstvenika. Mišljenja srno da je. poreci razmjene iskustava, ovaj izuzetna prilika i mjesto za promociju

llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-maii:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Clfena: 7,00 kn,

IZ HSC-a

dr. se. Petar Juraj dipl. ing., mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran dr. se. lvan mr. se. Goran Kiš, mr. se. Miljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Arnelija Šipak, dipl. ing., mr. se. lgor mr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., lzvrAnl urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica: Nada prof. Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednlitvo: Zagreb,

priprema I tisak: "Hlad", Plus ka, Nikole Halpera 1

GOSPODARSKO PROMIŠLJANJE

O PROIZVODNJI

MLIJEKAU NAS

Kad se prije gotovo 5 godina (2002.) krenulo s ulaganjima u rast i razvoj mljekarske proizvodnje u nas, pretpostavljeno je potrebno je osigurati razinu proizvodnje od 1,2 milijarde litara mlijeka. Sve aktivnosti Programa treba usmjeriti na tržnost od 75 %,što se uvjetovati modelima potpore (krediti i poticaji samo u uvjetima predaje mlijeka u otkup) i ostvariti na ciljanom broju

ŠTO SMO HTJELI,ŠTO IMAMOI ŠTO NAS

- Pro{ dr. se. Zoran -----------------------------•

Tako se na kraju razdoblja Programa (2010. g.) u otkupu oko 900 milijuna litara mlijeka, što zadovoljavati minimalnu potrošnju od 200 litara po stanovniku. Stanovitu rezervu predstavljaju u naturalnoj potrošnji (300 milijuna litara, odnosno s uragubitcima i tehnološkim potrebama preko 200 milijuna litara).

Ciljane kategorije su stanjem u kojem preko 60 % posjeduje stado do 3 muzna grla, a samo 200-tinjak ima više od 15 muznih grla.

Prema podatcima u tablici 1 razvidna je da preko 75 % gospodarstava posjeduje od 1 do 8 ha poljoprivrednih površina. Glede gospodarstava može se da okosnicu razvoja predstavljaju ona koja imaju

više od 5 ha poljoprivrednih površina (oko 63 000 gospodarstava). Kakoje u ovoj skupini dio u posljednjih 5 godina koristilo kredite za obnovu i razvoj (oko 8 - 1O korisnika kreditnih linija), preostaje dovoljan broj razvojno i kreditno sposobnih proizvodnih jedinica za uspješnu realizaciju ovog programa. Programom je pretpostavljeno ulaganje u preko 42 malih farmi koje egzistiraju i se tijekom vremena Programa (nemaju preduvjete ni želje za poslovnim napredovanjem). Radi se o gospodarstvima s 4 muzna grla i minimalnom prodajom od 2,5 litara mlijeka po grlu. U tom bi se sustavu potpore našio preko 169 grla s proizvodnjom oko 430 milijuna litara mlijeka. U sustavu adaptiranih farmi

Tablica 1: Broj muznih krava 2000. godine posjeda Brojgospodarstava s ukuono 1 grlo od2 do 5 od6do 10 višeod 11 do 1,00ha 3 810 224 3 399 132 55

1,01-3,00ha 23 209 641 21 911 536 122

3,01-5,00ha 28 208 289 25 996 1 776 146

5,01-8,00ha 30 290 140 23 710 6171 269 višeod 8,00ha 23 059 64 11908 9138 2 014 UKUPNO 108575 1357 86 860 17752 2 606 * dio populacijena kojemse temeljioprogramrazvojagovedarstva

(temeljene na ulaganjima u po"male farme") našio bi se oko 6 s 15 muznih grla u stadu (minimum za potporu i sudjelovanje u Programu). Tako bi se poticalo minimalno oko 90 grla s ciljanom proizvodnjom od 4,5 litara mlijeka. U ovom obliku bi se osiguralo preko 400 milijuna litara mlijeka.

U sustavu specijaliziranih "obiteljskih" farmi je 1 200 gospodarstava s 40 muznih grla. S proizvodnjom od 6 litara u ovoj bi kategoriji bila poticana proizvodnja oko 290 milijuna litara mlijeka.

U okviru sustava poticaja i kreditiranja nabave muznih grla bez posebnog kreditiranja objekata i opreme Uer radi se o poduulaganju kreditiranom iz drugih izvora) našio bi se 40 do 100 farmi s 150 do 300 grla. je da se prema sadašnjem stanju i planiranom razvoju u ovom sustavu oko 12 grla koja bi s proizvodnjom od 7 litara mlijeka ostvarila ukupnu proizvodnju od 84 milijuna litara mlijeka.

Sveukupno bi se Programom razvoja poticalo oko 320 muznih grla bi se proizvodnjom od 3 750 litara ostva-

rila ciljana ukupna godišnja proizvodnja od 1,2 milijarde litara mlijeka.

Sadašnje stanje je u tekstu od svibnja ove godine istaknuto da je Hrvatska u posljednje dvije godine proizvodnju mlijeka uz smanjenje broja Danas imamo oko 32 i u otkupu preko 650 milijuna litara mlijeka. se da su proizvedene preko 1 milijarde litara ili oko 4,5 litara po muznom grlu.

U strukturi nažalost, prevladavaju oni koji ne mogu egzistirati od te proizvodnje, a ni razina proizvodnje po kravi nije usporediva s razvijenih zemalja EU. Preko 70 % predaje u preradu do 10 litara mlijeka godišnje, a samo 2 % predaje preko 50 litara mlijeka. Populacija proizvona se gospodarstvima proizvede za tržište manje od 1O litara mlijeka oko 27 % mlijeka u preradi. Tek nešto manji udio (24 %)predstavlja mlijeko koje predaju a to je preko 50 litara godišnje. S gospodarskog stajališta, 2 %"velikih" je gotovo jednake važnosti kao 70 % malih proizvoS gledišta razvojnog potencijala, ovi "veliki" svakako imaju prednost i prema njima biti još više usmjerene potpore resornog ministarstva i mljekarske industrije.

Jedan od koji je dio manjih iz komercijalne proizvodnje mlijeka svakako je pad prodajnih cijena mlijeka s preko 0,35 na samo 0,22 EURA.S državnim poticajima po litri mlijeka smo postotak otkupa mlijeka. Isto tako, dosta je u kreditima koje može jedino predajom mlijeka u otkup. Laboratorijski nadzor kvalitete mlijeka, kao i isplate ovisne o kvaliteti, pridonijele su da je kvaliteta mlijeka bitno popravljena. U posljednje 3 godine,

Grafikon 1: Broj po predanogmlijeka2005.g.

List 09/2007.

prema nekim podatcima, 500 krava podignulo je nove ili adaptiralo farme. Samo u posljednjoj godini broj muznih krava za 20

No, svejedno, sustavnoj potpori mljekarskoj proizvodnji (prema ministra polja-

privrede u prošloj godini proizvoje poticaja oko 857 milijuna - ili preko 26 kuna po za preradu trebamo preko 200 milijuna litara sirovog mlijeka. Kad gledamo operativni program razvoja govedarstva, tada nam do

Grafikon2: Struktura izvoramlijeka predanogu otkup (milijuna litara)

14°/c

27%

ciljane milijarde stalno nedostaje oko 400 milijuna litara mlijeka godišnje. Trebalo se to s oko 1 300 novih ili adaptiranih farmi. Dinamika nije ostvarena, kao ni pretpostavljeni porast muznosti. U 3 godine, do ulaska u EU, teško nadoknaditi taj nedostatak i na jedan od samo dva Ne može se realno izgradnja preko 1 000 novih farmi i broja grla za 50 - 60 muznih krava (to bi s 6 litara po grlu moglo biti skoro dovoljno). Isto tako, nerealno je da se od oko 30 gospodarstava s manje od 15 muznih grla u tom razdoblju dobiti broja grla za 3 grla po gospodarstvu, a istovremeno proizvodnju na takvim gospodarstvima s 4 na 4,8 litara. Zašto to tvrdim? Prvo, zato što dinamika podizanja novih farmi ni izdaleka ne odgovara zacrtanim planovima programa razvoja govedarstva. Drugo, vrlo je teško dobiti potrebno broja grla na velikom broju gospodarstava koja niti mogu niti žele proizvodnju. Osim raspoloživog zemljišta kao glavnog razvoja, nemaju radne snage, ni dovoljno sredstava za osuvremenjavanje proizvodnje, ni znanja, pa na kraju ni spremnosti ulaska u rizik proizvodnje. Relativno je lako dobiti da za tržište proizvode oko 4 litara mlijeka po kravi, ali svako dodatno muznosti traži puno više, za što ovaj dio populacije, nije spreman.

Što možemo a što napraviti?

Zemlje EUsu nam sad konkurencija na tržištu mlijeka, a ulaskom u Uniju konkurentski pritisak bit još U uvjetima potpuno otvorenog tržišta mljekarska industrija imati otvorenu nabavljanja mlijeka bez ikakve carinske zaštite iz viškova proizvodnje u zemljama EU. proizvodnja ne ovisi samo o našim željama i Hrvatska u pregovorima s EU treba izboriti kvotu na nacionalnoj razini. Pri tome se kao referentna godina uzeti jedna od posljednje 3. Bilo bi za nas da to bude posljednja2006. godina. U protivnom, isti ili još manji broj proizvopodijeliti kvotu koja biti niža od današnjeg otkupa od 600 milijuna litara.

Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj je još u Europi, pa se ulaskom u EU može njezino smanjenje. Sve planirane investicije u nove ili adaptirane farme treba ostvariti dok su cijene mlijeka s državnim poticajima na ovoj visokoj razini. Ako namjeravaju osiguravati egzistenciju svog gospodarstva iz proizvodnje mlijeka, moraju svoja stada. Smanjenje troškova proizvodnje mlijeka po jednoj litri i porast proizvodnje po kravi, su nužni preduvjeti konkurentnosti naših u

Citracentar~

proširite

svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama

to odmah

odabir u zemlji porijekla

jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s Vašim bankama

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

OSNOVNIPOJMOVI

IZ HRANIDBE

Za svakog je mlijeka važno s proizvodno-ekonomskog gledišta da je upoznat s relacijama razine proizvodnje mlijeka i energije i proteina, te makro i mikroelemenata i vitamina koje krava treba unositi u svoj probavni trakt.

Festina lente = požuri polako, rekoše stari Latini prije 2000. godina.

U praksi, veterinar daje kravi injekcije AD3 E i kalcij. Zašto? Zbog

Ako ima onih koji ne znaju u potpunosti odgovoriti, ili im nešto nije jasno u ovim pitanjima, zašto i zbog neka put pitaju svog veterinara da im objasni. Ima li davanje ovih injekcija kravama ikakve veze s kvalitetom krme i hranidbom?

Najprije da zašto sam se prihvatio pisanja ove rubrike. Prvo, zbog svih uvoznih junica i silnih novaca koje smo "izvezli" iz

Hrvatske u druge zemlje, i svih krava koje je proizvodnjom mlijeka prije vremena uništio njihov vlastiti genetski potencijal zbog loših uvjeta držanja, loše krme i loše hranidbe. Drugo, zbog svih mlijeka koji nisu završili srednju poljoprivrednu ili srednju veterinarsku školu, ili onih koji u ovim školama nisu potrebna znanja i njihovu primjenu u proizvodnji, te svih mlijeka kojima eventualno nisu u potpunosti jasni neki pojmovi iz hranidbe i postizanju maksimalne proizvodnje mlijeka na osnovu genetskog potencijala pojedinih krava.

Na jednoj farmi s 30 holštajnki Koliko ova krava daje mlijeka?

genetici, dobroj i pravilnoj hranidbi, te dobrim uvjetima držanja, proizvodnja mlijeka po kravi raste iz godine u godinu.

36 litara. A, koliko ova krava daje mlijeka? 40 litara. Koliko te krave dnevno dobivaju smjese? Svaka po S kg. Po obroku? Ne, na cijeli dan. Znate, malo "šparamo" na smjesi. Zašto pred kravama nema stalno sjenaže ili silaže ili barem sijena? Pred kravama stalno mora biti krme! Pa, malo "šparamo" i na sjenaži, a silaže odavno nemamo. A znaš li ti koliko ove krave mogu dnevno proizvesti mlijeka iz ove sjenaže?

Ma znamo, malo smo kasno kosili, pa je trava malo i prestarila. Na kravama se vidi šteta koju im njihov genetski potencijal i proizvodnja mlijeka na osnovu slabe kvalitete i nedovoljnih voluminozne krme, te nedovoljnih koncentrata. Znate li koliko vrijedi svaka od ove dvije prekrasne krave s ovakve proizvodnje mlijeka ? Ma znamo mi

Mr. se. -

i to! su neke otišle na klanje. Ma smjesa je malo preskupa. Da, svaka je smjesa preskupa koja ide uz lošu voluminoznu krmu.

U praksi se vrlo s 4 osnovna problema:

1. loše i slabo plodno tlo, 2. loša sjetvena struktura, 3. loša i mehanizacija, 4. loša tehnologija proizvodnje i spremanja voluminozne krme. Svaki od ova problema na kvalitetu voluminozne krme, kao i na potrebnu smjese za proizvodnju mlijeka.

U selu ima 50 muznih krava, vjerojatno ih ima i nešto više, i 1O rolo-balirki, a nijedne roto-kose s gumenim valjcima i nijednog silokombajna za kukuruz s valjcima za zrna. Doduše, ni jedna od

ove dvije mašine baš puno ne koristi kod spremanja voluminozne krme, pri košnji stare oklasale trave i sili ran ju kukuruza koji se napola osušio!!!

U proizvodnji mlijeka postoje 3 glavna - temeljna

1. Uvjeti držanja, njih staviti na prvo mjesto. O uvjetima držanja jako ovisi suvremena hranidba. Bez dobrih uvjeta držanja vrlo je teško organizirati dobru hranidbu krava. u lošim uvjetima držanja nije maksimalno iskoristiti krmu koju je krava pojela niti krava pojesti koliko bi mogla i koliko bi trebala. Kod tipova staja trebamo odgovoriti na pitanje: kakve veze s hranidbom ima ispust za krave; 1. kretanje krava, 2. zrak sa puno kisika, 3. direktne zrake?

2. Hranidba, nju staviti na drugo mjesto, iako prije hranidbe dolazi proizvodnja i spremanje krme - hrane. Još prije proizvodnje krme dolazi zemljište s održavanjem i plodnosti tla. Na kiselim tlima = bolesnim tlima, proizvedena je loša voluminozna krma. Kiselo tlo = bolesno tlo. koji ima temperaturu, bolestan je vjek. Da bi bilo jasnije možemo "usporediti". Mjeriti temperaturu kod = mjeriti kiselost tla. U oba došlo je do biološkokemijskih koji su narušili zdravlje ili životinje ili tla. bolesnog ili bolesnu životinja lijekovima = bolesno tlo kalcizacijom.

Kvaliteta voluminozne krme

Na osnovu loše i neukusne voluminozne krme, u kojoj je smanjen sadržaj mikro i makroelemenata koji ujedno nisu u valjanoj ravnoteži, nije kvalitetno hraniti krave u srednje visokoj i visokoj proizvodnji mlijeka, a kamoli iznad toga.

Proizvodnju mlijeka možemo podijeliti u 5 nivoa

1. Niska proizvodnja mlijeka do 20

litara na dan u vrhu laktacije.

2. Srednje visoka proizvodnja mlijeka od 21 do 30 litara.

3. Visoka proizvodnja mlijeka od 31 do 40 litara.

4. Ekstra visoka proizvodnja mlijeka od 40 do 60 litara.

5. Ekstremno visoka proizvodnja mlijeka iznad 60 litara dnevno u vrhu laktacije.

Svaki mlijeka trebao bi imati laktacijsku tablicu i laktacijske krivulje da mu je lakše stvoriti predožbu i snalaziti se prilikom planiranja i hranidbe krava genetskog potencijala i u fazama laktacije i suhostaja, te znati koliko i kojih hranjivih tvari je potrebno za pojedine proizvodnje mlijeka, rast teleta, te za uzdržne potrebe pri pojedinim proizvodnjama mlijeka. Postavimo pitanje: jesu li jednake uzdržne potrebe krave pri proizvodnji od 20 i 40 litara mlijeka?

3. Genetika i genetski potencijal krava u proizvodnji mlijeka.

Tek kada u red dovedemo prve dvije možemo razmišljati i razgovarati o genetici. Definitivno je da genetika traži dobre uvjete držanja i dobru hranidbu, bez u potpunosti ne dolazi do izražaja genetski potencijal, a istovremeno izaziva štetu na zdravlju i nosti krave.

Vratimo se osnovnim pojmovima vezanim za hranidbu životinja, odnosno na hranu ili krmu koje na kemiji, odnosno biokemiji. Pošto se proizvodnja mlijeka odvija unutar tijela životinje, svi kemijski procesi koji se odvijaju prilikom razgradnje hrane i izgradnje i formiranja novih tjelesnih stanica u rastu i razvoju mlade krave i teleta ili u zamjeni starih tjelesnih stanica odraslih krava, te sinteze sastojaka mlijeka, su uzdržnim i proizvodnim potrebama. Pravilna i hranidba

krava važna je zbog ekonomske isplativosti i profitabilnosti u višoj i visokoj proizvodnji mlijeka.

U proizvodnji mlijeka na troškove hranidbe krava otpada više od 50 %ukupnih troškova. genetski potencijal u proizvodnji mlijeka zahtijeva sasvim potrebne energije, (proteina), minerala i vitamina. Energija i hranjive izgradive tvari u hrani krava moraju biti u lako dostupnom obliku - u lako probavljivojkrmi.

Kravu muzemo svakih 12 sati. Koliko mlijeka tijekom 12 sati biti stvorena u tijelu krave i biti u vime ovisi o brzini probavljivosti ili razgradnji krme koju krava jede, kao i o izbalansiranosti obroka. Sve proizvodnjom mlijeka sve je teže opskrbiti kravu potrebnim energije i izgradivih hranjivih tvari.

Sve proizvodnja mlijeka tijekom dana traži da krava pojede sve krme, odnosno suhe tvari (ST). Zapamtimo: Suha tvar= ST!

Krava treba dnevno jesti sve više krme, ali u burag i ostali dio probavnog trakta može stati samo onoliko krme koliko može.

Krava ne može pojesti više krme nego što može!

Ali krava dnevno može proizvesti 20 ili 60 i više litara (kg) mlijeka!

Sada na scenu u prvom planu dolazi sadržaj, probavljivost i brzina probavljivosti suhe tvari (ST).

Krava teška 600 kg koja tijekom dana - 24 sata (u dvije mužnje svakih 12 sati), proizvede 40 kilograma mlijeka treba pojesti oko 24 kilograma suhe tvari (ST). Da bi krava pojela ovoliku krme (voluminozna krma + koncentrat ili smjesa) osnova obroka i hranidbe - voluminozna krma mora biti visoke kvalitete. Prije svega ukusna, lako probavljiva i dobro

Mljekarski list 09/2007.

proteinsko-energetski i mineralnovitaminski izbalansirana.

Upamtimo! Osnova hranidbe krava i proizvodnje mlijeka je voluminozna krma. Voluminozna krma visoke kvalitete.

Voluminozna krma = zelena masa trava, djetelina i luceme, (na zelenoj masi nedozrelog kukuruza, kako to mnogi naši prakticiraju zbog lošeg gospodarenja tlom, loše sjetvene strukture i nedovoljne proizvodnje voluminozne krme, trava, djetelina i lucerne, proizvodnja mlijeka je do 40 % manja), sjenaža i sijeno + kukuruzna silaža.

Iz prakse. Dražen iz

Bregi. Krave na samoj zelenoj lucemi do cvatnje proizvode preko 20 litara mlijeka. Krava ne može pojesti više nego što

Silosi visokokvalitetnevoluminoznekrme - sjenaža za hranidbu tijekom cijele godine na OPG-u Ivice u županiji može i zbog smanjenog apetita krave visoke vrlo teško podmiruju potebe na potrebnim hranjivim tvarima na i u vrhu laktacije. Upravo zbog ovoga proizvodnju i kvalitetu voluminozne krme moramo staviti na prvo mjesto i posvetiti tome maksimalnu pozornost.

Zbog svega ovoga, svaki mlijeka treba sve bolje poznavati hraniva i potrebe krava na hranivima u fazama proizvodnje, te procese probave i metabolizma koji se odvijaju u kravi, a koje diktira genetski program ili potencijal. Sve ovo potrebno je znati kako bi se u proizvodnji mlijeka lakše primijenila sva nauke i prakse, odnosno suvremena tehnologija ostvarena u najnaprednijim zemljama svijeta.

S podizanjem nivoa znanja i njegovom primjenom u hranidbi krava i proizvodnji mlijeka, je postizati proizvodnju kod svake krave, kao i ukupnu ekonomsku profitabilnost, te ostvarivati zaradu.

Krma ili hrana sadrži hranjive tvari

U hranidbi potrebno je znati koliko hranjivih tvari ima u krmi i koliki je stupanj iskoristivosti svake hranjive tvari iz pojedinog krmiva. Koliko hranjivih tvari treba kravi za uzdržne potrebe, a koliko za proizvodnju. Što je to hranjivost krmiva? Hranjivost krmiva je umnožak sadržaja hranjivih tvari u krmi sa stupnjem njihovog iskorištenja u probavi i metabolizmu. Hranjivost krme ovisi o proizvodnji spremanju

c. 112 43000 Bjelovar 043/226 027 09S/908 12 22

JINMAJM-454 45 KS4WD

7.599 eura sa PDV-om

JINMAJM-554 55 KS4WD 10.099 eura sa PDV-om

Cij111ellNMAtraktora bet kabine. Kabina 10.000 kn + PDV. FARMERF-8244( MTZ 81 KS 26.699 eura sa PDV-om

Mikserprikolica9m3

METALFACHT-6S9/1

Visoka tehnologiia povolineciienel!I

Nalpovoljniji krediti bez jcunoco, bez bez hipoteke.

list 09/2007.

reša METALFACHZ-562

SASTAVLJANJE OBROKA ZA KRAVE

Ako su u obrocima sve hranjive tvari u pravilnim omjerima, uz iskorištenje pasminskog genetskog potencijala, tada se mogu povoljni rezultati u proizvodnji.

Kako bismo sastavili najbolji obrok, moramo poznavati svako grlo, te krmu kojom raspolažemo. U cijelom postupku hranidbe mlikrava pri sastavljanju obroka najvažnije je poznavanje kvalitete krmiva i procjena njegova potencijala u proizvodnji mlijeka. Kvaliteta krmiva, prije svega voluminoznih, je konzumacije obroka, a samim time i ukupnog iskorištavanja i opskrbe organizma potrebnim hranivima. Kakva je hranjiva vrijednost krmiva kojima se raspolaže, najbolje je procijeniti temeljem rezultata laboratorijskih analiza. da nije uvijek zbog vremena ili finacijskih razloga, sva krmiva slati na analizu u laboratorij mogu se koristiti tablice za hranjive vrijednosti krmiva. Najbolje je koristiti tablice autora iz zemlje našoj, ili na temelju vlastitog iskustva i poznavanja krme prilagoditi i promijeniti vrijednosti prema krmi proizvedenoj na vlastitim površinama. Nakon objavljenog o sastavljanju krmnih smjesa u ovom govorimo o sastavljanju obroka za krave, odnosno na primjeru jednog takvog obroka pokušat objasniti kako nahraniti kravu da bi bile zadovoljene potrebe za osnovnim hranivima i postignuta željena proizvodnja mlijeka.

krave moraju dobivati dobro izbalansirane obroke kako bi što duže proizvodile optimalne kvalitetnog mlijeka uz dobro zdravstveno stanje svih grla na farmi.

Mr. se. GoranKiš -

Postupak sastavljanja obroka za krave Krava za koju se sastavlja obrok teška je 650 kg, proizvodi 25 kg mlijeka dnevno s 4,0 % masti i 3,5 % proteina, krava je u sredini laktacije.

1. hranidbenih potreba U ovom primjeru sastavljanja obroka hranidbene potrebe se samo na one najosnovnije, odnosno energiju (NEL), proteine, kalcij i fosfor. Naravno, za precizno sastavljanje obroka visokokrava morala bi se unijeti mnogo više hranidbenih sastojaka. Osim više hranjivih tvari o kojima ovisi proizvodnja mlijeka, ona ovisi i o poznavanju više parametara o samoj životinji, o uvjetima i držanja (tip držanja u staji, slobodni prostor po kravi, temperatura, i sl.). Hranidbene potrebe mogu se podijeliti u više segmenata prema

potrebama koje zadovoljavaju uzrast i proizvodnju i to: 1. uzdržne potrebe, 2. rast i prirast životinje, 3. graviditet i 4. proizvodnju mlijeka. Potrebe krava najlakše tablice, pa se u našem primjeru koristiti navedeni i tablica 1. Kako bi utvrdili ukupne potrebe za našu kravu, koristimo i vrijednosti (tablica 1) upisane u tablicu 2. Konzumacija iznosi oko 2 do 3 % od tjelesne mase životinje, a ovisi o proizvodnji mlijeka i kvaliteti krme. Može se i jednadžbom: KST = 0,025 x trn + O,1 x M (M - proizvodnja mlijeka) ili iz tablice 3. 2. voluminoznog dijela obroka voluminoznog dijela obroka vrši se kako bismo odredili koliko krme krava pojede, kakve je hranjive vrijednosti krma,

Tablica 1: Hranidbenepotrebe krava

NEL(MJ) SP(g)

Uzdržne potrebe, zadnja dva mjeseca (eravidne starite krave)

Proizvodne potrebe za 1 kg mlijeka, obzirom na sadrža i

Tablica2: Potrebekrava za hranjivimtvarima i njihovopodmirivanje

Potrebe / Hranjive I *KST I tvari (ke)

Uzdržne

Proizvodne

UKUPNE(al 18,75 I

Voluminozna krma

Silaža kukuruza 6,75

Sijeno lucerke 4,50

UKUPNO(b) 11,25 -_ potrebno iz koncentrata (a- b)

*KST-konzumacija suhe tvari te koliko mlijeka iz takve krme krava može proizvesti. Uvijek treba znati okvirne pojedene voluminozne krme bilo da se daje životinjama ili da su krave na paši. Kravama se mora ponuditi onoliko voluminozne krme koliko one mogu pojesti. No ipak, konzumacija voluminozne krme ima svoja ograniTo prije svega da krava pojede voluminozne krme najviše oko 2,5 %od svoje težine. Odnosno, krava iz našeg primjera, od 650 kg, može pojesti oko 16,25 kg voluminoza, na suhu

Tablica3: Konzumacijasuhe tvari

37,70 430,00 33,20 27 30 77,50 2250,00 80,25 49,50 115,20 2680,00 113,45 76,80

36,64 385,71 19,29 13,50 21,45 795,35 57,56 15,70 58,10 1181,06 76,84 29,20 57,10 1498.94 36,36 47.60

tvar (ST). Sama konzumacija ovisi o kvaliteti krme i o proizvodnji mlijeka. krava pojede voluminozne krme u od oko 1,8 % svoje tjelesne mase, a ostale potrebne hranjive tvari podmiruje iz koncentrata. Visokoproizvodne krave jedu manje, a niskoproizvodne više voluminoza, pa je korisno u štali tako grupirati stado krava. Najednostavnije je koristiti omjere voluminoza i koncentrata 60 % : 40 % u korist voluminoza. Ovakav razmjer u visokoj proizvodnji na odnos 50 % voluminoza i 50 %

Tielesna masa (ke.)

- uzdržne potrebe gravidnih krava u suhostaju

koncentrata; ponekad postoji i prevaga na strani koncentrata, odnosno kada je u obroku 60 % koncentrata. Kod takvog obroka podmirivanje potrebe za osnovnim hranivima nije dovoljno, paje i samo sastavljanje obroka kompleksnije. U takvoj situaciji primarna je uz visoku proizvodnju, kravu održati zdravom, bez štetnih posljedica uzrokovanih ovakvim visoko koncentriranim obrokom.

U ovom primjeru koriste se vrijednosti i proizvoljno se odabire silaža kukuruza i sijeno lucerke. Voluminozni dio obroka 60 % od ukupno pojedene hrane, a njihovi omjeri unutar voluminoznog dijela obroka su 60 %: 40 %. Kako bismo hranjivu vrijednost voluminoza, koristimo rezultate analiza za konkretnu krmu ili vrijednosti (tablica 4). Tablice se koriste tako da sadržaj svake pojedine hranjive tvari množimo s (ukoliko su tablice na 100 % ST) ili vrijednosti

sami na 100 %ST, te tada množimo. tablica na 100 % ST vrši se dijeljenjem hranjive tvari s njenom ST (npr. silaža kukuruza ima 2 % SP na 35 % ST, na 100 %ST = 2/0,35 =5,7 %, odnosno tada ima 5, 7 % SP). U sastavljanju obroka za krmiva moramo na 100 % ST jer oni jedu i visokovlažnu silažu i sijeno. Kako bismo takva vlažna krmiva mogli kombinirati, ona moraju biti iste vlage, odnosno ST. Osobitu pozornost moramo obratiti jedinicama mjera u tablicama. Vrijednosti u tablicama mogu biti izražene u% ili grama/kg. Mi koristimo one vrijednosti kakve imamo u "tablicama potreba". Ukoliko su jedne tablice u%, jednostavno ih svodimo na grame tako da vrijednosti pomnožimo s 10. Npr. lucerka ima 15,2 %SP ili 152 g SP. 3. u obroku potrebnih hraniva iz koncentrata Nakon što smo utvrdili udio voluminoznog dijela obroka, te

koliko hranjivih tvari i energije u obrok donose voluminozna krmiva ostatak potreba koje moramo nadoknaditi koncentratima (tablica 2). Ovaj postupak sastoji se od jednostavnog zbrajanja hranjivosti voluminoza, pa se te vrijednosti oduzmu od ukupnih potreba za hranivima. 4. potrebne koncentrata u obroku

Pri konzumacije krmiva procjenjuje se da krava pojesti 40 % koncentrata od ukupnog obroka. Ova predstavlja maksimalnu koju krava može pojesti, ali može pojesti i manje. da smo u 2. koraku sastavljanja obroka utvrdili vrijednosti pojedene krme, sada ostatak potreba podmirujemo iz koncentrata. Kako ne bi bilo zabluda kada koristimo koncentrat, ne mislimo samo na komercijalnekupljene krmne smjese i na sva koncentratna krmiva kao što je kukuruz, soji na i sl. Da bismo znali koliko koncentrata moramo dodati u obrok, energija je ta koja koncentratnih krmiva ima energetsku vrijednost (NEL)od oko 6 do 9 MJ. Pri sastavljanju bi bilo najbolje znati okvirne udjele koncentrata koje koristiti, pa onda njihovu energetsku vrijednost razmjerno tome i Uz pretpostavku da to ne znamo, kao energetsku vrijednost koncentrata uzimamo vrijednost od 8,5 MJNEL.

Sada kada znamo koliko energije još trebamo dodati u koncentrat i kolika je energetska vrijednost koncentrata, jednostavno i njegovu potrebnu (tablica 2). Iz primjera trebamo još 57, to MJ NEL / 8,5 MJ NEL = 6,72 kg koncentrata kojeg trebamo dodati u obrok.

5. potrebne koncentracije hranjiva iz koncentrata

Nakon što smo potrebnu koncentrata kojeg trebamo dodati u obrok

Tablica4: Kemijski sastav i energetskavrijednostkrmiva

Krmivo ST,%

Kukuruz,zrno 88,00

Sojina 91,00

Vapnenac,kalcij karbonat 95,00

Di-kalcijfosfat 95,00

Silažakukuruza 35,00

SijenoIucerke 86,00

kravama da bi zadovoljili potrebe za hranivima, moramo utvrditi i potrebnu proteinsku vrijednost tog dijela obroka. Na ovaj se koncentracija proteina iz potrebnih koncentrata. Isti je princip i za koncentracije kalcija i fosfora, no njihove vrijednosti možemo i nakon što utvrdimo njihovu u obroku poslije dodavanja koncentrata.

Iz tablice 2 vidimo da još 1 498,94 g proteina trebamo dodati iz koncentrata. To je oko 1,5 kg potrebnog proteina, jer smo da u obrok trebamo dodati još 6, 72 kg ukupnih koncentrata. Potrebnu proteinsku vrijednost koncentrata

vamo na 1,50 / 6, 72 = 0,22 ili 22 %, odnosno moramo izmiješati koncentratna krmiva u smjesu s 22 % proteina. Na isti i potrebe za kalcijem i fosforom.

6. potrebnih koncentratnih krmiva

Potrebnu koncentratnu smjesu s 22 %SP miješamo metode kvadrata, na isti kao kod sastavljanja krmnih smjesa (Mljekarski list br. 4). Cijeli daljnji postupak radimo po istom principu. Miješamo kukuruz s 8, 1 % SP i sojinu s 45,5 %SP kako bismo dobili smjesu s 22 % SP. Po metodi kvadrata manju vrijednost oduzimamo od i dobijemo 22 - 8, 1 = 13,9 i 45,5 - 22 = 23,5. Sada zbrojimo 13,9 s 23,5 = 37,4. Udio kukuruza u smjesi dobijemo dijeljenjem 13,9 s 37,4 = 0,6283 x 100 = 62,83 %kukuruza, a za soju: 23,5 / 37,4 = 0,3717 x 100 NEL, SP, Ca, P, MJ/k11 e-/ke- !!Ike !!/k11

37, 17 % sojine Tako smo da u obrok moramo dodati krmnu smjesu od 63 %kukuruza i 37 %soji ne Kako bismo odredili koliko kilograma svakog krmiva moramo dodati u obrok, množimo ukupnog koncentrata s postotcima za svako pojedino krmiva. Odnosno, ukupno koncentratnog dijela obroka treba 6,72 kg x 0,63 = 4,23 kg kukuruza i 6,72 x 0,37 = 2,49 kg sojine Uz voluminozna krmiva u obrok trebamo dodati i 4,23 kg kukuruza i 2,49 kg sojine te sva krmiva koja smo ukomponirali u obrok ispišemo u tablicu (tablica 5).

7. potreba za mineralnim krmivima Nakon što smo podmirili potrebe za energijom i proteinima, sva dostupna krmiva upisat u tablicu i koliko minerala ona donose u obrok. pokazuje da još nedostaje oko 27,23 g kalcija i 15,33 g fosfora. Nedostatak minerala podmirujemo kao u primjeru krmnih smjesa (Mljekarski list br. 4 i 5). Nedostatak kalcija i fosfora podmirujemo iz vapnenca i di-kalcij fosfata (DKP). Najprije za fosfor, jer ga ima samo u jednom krmivu 15,33 g P / 180g P u DKP = 0,085 kg DKP).Za Ca podmirujemo nakon što koliko nam je Ca u obrok donio DKP i onda jednostavnim dijeljenjem potreba s Ca u vapnencu (8,49 / 380 = 0,22 kg vapnenca). Vapnenac i DKC možemo dodati u obrok bez posljedica za ostatak smjese da, obzirom na konzumaciju, imamo slobodnog prostora.

8. krmiva sa suhe tvari na svježe stanje

Završni korak u sastavljanju obroka, ili svojevrsni radni nalog, sastoji se od korištenih krmiva sa ST na svježe stanje. Nakon što smo podmirili sve potrebe, korištena krmiva upisujemo u tablicu 5 i Prese sastoji od jednostavnog dijeljenja krmiva s postotkom ST. Krmiva izražena kao svježa sadrže i vlagu, odnosno, krmiva u takvom stanju imamo u svojim silosima, ambarima, kupujemo u trgovinama i dajemo ih kravama.

9. Potrebe za vodom

Krave bi uvijek trebale imati svježu i vodu u Kako bismo mogli koliko je vode potrebno kravama, tako da pojedene suhe tvari krme (KST) pomnožimo sa 4. Dobiveni rezultat je vode potrebna jednoj kravi.

Tablica5: Kompletniobrok krava

Potrebe/ Hranjive

ELEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

najboljiobrok,moramopoznavatikvalitetu krme kojomraspolažemo

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

list 09/2007.

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

www.elektrotehnika.hr

Kako bismosastavili

za automatsko pranje

Tip RBH 300 - 1600 lit

Tip RBC 1500 - 1 O 000 lit

PONASANJEOVACA

PRI HRANJENJU

Vrijeme koje ovce provesti u hranjenju ovisi o nizu

Ispaša ovisiti o vrsti i dostupnosti krme te o potrebama za hranjivim tvarima (graviditet,

- Mr. se. Kristina laktacija).

Ako se radi o limitiranoj hranidbi, ovce jesti uvijek kada im je hrana ili ako je mogu

Ovce na pašnjaku dnevno pasu oko 5 - 1Osati, a vremenski period je u svezi sa stanjem vegetacije te izmjenom svjetla i tame tijekom godišnjih doba. Slobodno držane životinje na otvorenom s ispašom otprilike jedan sat prije izlaska sunca, a stada pola sata kasnije. Ispaša traje nekoliko sati dok ne postane a zatim se prekida i nastavlja kasno poslijepodne nakon zalaska sunca. Ostalo vrijeme ovce provedu u mirovanju i preživanju.

Ovce s blizancima pasu otprilike jedan sat dulje od ostalih ovaca. Davanje dopunske krme u obliku koncentrata uzimanje hrane na paši.

Životinje koje su u staji uzimaju hranu znatno od ovaca na paši, a traje 4 i 6 sati dnevno.

Ovca je biljojed i ima dobro razvijene pokretne usne kojima hvata raznovrsne biljke. mandibule hranu na gornje nepce i brzim trzajem glave je otkida. Takav uzimanja hrane iskorištavanje niske vegetacije sve do duljine 1 -1,5 cm.

Ovce jedu i do visine od 130 cm, a zbog loših hranidbenih prilika gule i koru drveta. Pritom se životinje znaju odbacivati prednjim nogama od tla, kako bi dohvatile više grane i privukle ih k sebi.

Nepoželjno uništavanje niskih grana i plodova se tako da se ulara i prsnog remena stavi još jedan remen koji prolazi ispod donje i fiksiran

je na bradi. Na taj dopušta se životinji da diže glavu najviše 20 cm uz normalno kretanje i ležanje. Ovce tako držane neko vrijeme, kasnije uzimati takvu vrstu hrane

Ovca je izbirljiva pa bira ukusniju travu, a biljke koje su kontaminirane izmetom ili urinom u principu izbjegavaju. Prije gutanja hranu samo grubo

Janjad u prva tri dana života uzima pokoju vlat trave, ili drugu krutu hranu. Zatim je kratko i nakon ispitivanja njezina okusa ispljunu. S gutanjem takve hrane tek nakon tjedan dana života, a u dobi od dva tjedna redovito uzimaju krutu hranu. izbi rij ivo sti pri uzimanju hrane, ovca se nakon vremenskog razdoblja može priviknuti na uzimanje manje ukusnije hrane. Takva hrana se daje kad je ovca gladna, odnosno u ranim

jutarnjim satima prije uzimanja druge vrste hrane. pojedene hrane ovisi o životinje i vrsti hrane. Drugi bitan utjecaj na pojedene hrane ima i šišanje ovaca. Naime, koji se javlja nakon šišanja, uzrokuje 30 - 60 postotno hranidbe nego prije odstranjivanja runa. Za vrijeme spolne aktivnosti ovnova pojedene hrane se smanjuje, jer im je vrijeme ispunjeno skokom potrebnim mirovanjem, pa se apetit smanjuje.

Preživanje ovaca zbiva se u vrijeme mirovanja, a razlikuje se po tome zbiva li se na pašnjaku ili u staji. Dijeli se na dnevno i razdoblje. Tako pri držanju na pašnjaku preživaju oko 5 - 8 sati, a držanjem u staji nešto dulje. Ovce spavaju kratko, oko 3 do 4 sata.

Ovce na paši - pravi gurmani u izboruhrane

Ukupan broj preživanja iznosi 8 - 15 puta tijekom 24 sata.

hrane u usta najprije proguta suvišnu te svaki zalogaj otprilike 50 puta.

Uzimanje vode uslijedi nakon hranidbe u podnevnim i satima. Za vrijeme pijenja ovca spusti zatvorenu njušku u vodu i usisava je kroz otvor koji napravi usnicama. Uz hranidbu sijenom i na temperaturi od oko 15 °C popije do 2 litre vode dnevno. Tijekom ljeta troši 4 - 6,5 Lvode dnevno, što ovisi o uzete suhe hrane i o temperaturi okoliša. Treba naglasiti da ovce mogu puno bolje podnositi nego goveda.

ponašanja zdravih ovaca

Ovce su manje zahtjevne nego ostale vrste životinja.

imaju neke u ponašanju, koje treba poštivati radi izbjegavanja nepotrebnih gubitaka:

- ovnovi s visokim libidom mogu izbjegavati hranu do te mjere da gubiti na težini te tako ugrožavati svoje zdravlje. Stoga mora procijeniti kada bi bilo dobro da se ovan makne od stada i da mu se da malo vremena kako bi se oporavio; - dobro je promatrati ovce u vrijeme hranjenja jer se ta.da neka bolesna stanja, a što se vidi u promjeni uzimanja hrane;

- zdrave ovce bleje u vanju hranjenja i brzo se prema valovu, a dominantna ovca ide prva;

- zdrava janjad je vrlo aktivna kada je budna, voli se igrati u grupama, i penjati se, halapljivo i brzo sisaju; janjad ne treba uzgajati odvojeno po spolovima, jer mogu nastupiti u ponašanju (posebno u spolnom i društvenom);

- kondicija životinje je još jedan pokazatelj zdravlja pa tako mršave životinje pokazuju znakove letargije i slabosti i osjetljivije su

Ml.fekarski l~t 09/2007.

Ovcama u staji znatno je vrijemeuzimanja hrane

na izbijanje bolesti; - ovce i starije ovnove)

slijede ponašanje iskusnih ovacamajki koje obavljaju ulogu

Stoga se treba posvetiti

posebna pažnja, jer one pozitivno na društvene aktivnosti stada pa tako sudjeluju u održavanju dobre kondicije i zdravlja

Promjena u ponašanju kao znak bolesti

Ponašanje

Pojave kod ovaca

Ovce su izraziti pripadnici stada, pa svaka Izolacija jedinka koja se odvaja pokazuje i znakove bolesti.

Nezainteresiranost za hranu Može na mnoge oblike i i vodu crijevnih te~oba.

Letargija, depresija

Jedinka koja leži usamljena, pognute glave i upalih vrlo ie vjerojatno bolesna.

Pretjereno ležanje, Može na povišenu temperaturu, kretanje mastitis ili druge bolesti koje bol pri kretanju ili stajanju.

Nemir

Javlja se u životinja pod stresom.

Ponekad ovce jedu neke stvari kao što su

vuna, zemlja, boje, žir, kosti, drvo, dlake.

Ponekad to iz dosade, ali to i na nedostatnu hranidbu (u nedostataku željeza jedu zemlju fosfora jedu kosti ili drvo).

Janjad blejanjem svoje potrebe. Kad ono Glasanje izostane ili se utiša ukazuje na probleme kao što je izgladnjelost. Vikanje i deranje ukazuje na bolne traume.

Ako feces nije i peletirano formiran

1

Defeciranje nego je naprotiv proljevast sa primjesama krvi radi se o probavnim

UPORNOSTRAD

I UVAz v AVANJE

STRUKE

Obitelj Žeravica iz zaseoka ' u Šibensko-kninskoj županiji,

primjersuuspješnogbavljenja u svim segmentima te proizvodnje.

]osip Vrdoljak 1 dipl. ing.-

SVAKIMDANOMSVE PROIZVODNJAMLIJEKA

Dobro nam je poznato da naši ovaca "proizvode" janjce i prodaju gnoj, dok se na mužnju ovaca i proizvodnju mlijeka gleda kao na posao koji nije isplativ. Razlozi za to uglavnom se svode na kako na ovim

Dalmatinske zagore nema tradicije mužnje ovaca!

No je li to uistinu tako ili to pokazuje stupanj poduzetnosti pojedinih ili, nažalost, ovaca u trenutku kada te sirovine nesumnjivo nedostaje, a plasman proizvoda od mlijeka na tržištu, kao uostalom i otkup samog mlijeka doista nije upitan. cijena mlijeka koju mljekare svojim kooperantima, a koja se od 6 do 8 kn po litri mlijeka, kao i poticaji koje država (1,20 kn/litri na standardnom proizvodnom i 1,56 kn/litri na s težim uvjetima gospodarenja) ne bi li potaknula proizvodnju mlijeka, nisu dovoljan razlog ovaca da se na mužnju i proizvodnju mlijeka. To bi u najgorem mogla biti dodatna zarada uz prodaju janjadi i gnoja. U najboljem proizvodnja mlijeka doista · bi mogla predstavljati primarni dio i prihoda ostvarenih

Da je tome tako, svojim

primjerom Javorka i Krešo Žeravica iz

Javorka i Krešo Žeravica odmah poslije Domovinskog rata su vratiti se u i uzgoj ovaca. radom i vlastitim rukama, uz nadljudske napore, iz su izgradili i ostvarili svoju viziju. Sve je 1997. godine. Krešo se i danas kako su Javorka i on vlastitim rukama i uz minimalna sredstva izgradili staju i kako su zajedno postavljali grede za krov staje.

kredita kupili su svoje prvo stado, sto ovaca, nakon su

s optimizmom krenuli u uzgoj. Uložili su mnogo rada da bi danas došli do ovoga što posjeduju. A ono što posjeduju i na koji rade, svake hvale su vrijedni.

Dallils, deset godina poslije, obitelj Žeravica ima ogromno iskustvo u uzgoju te želju i volju napredovanja što doista treba pozdraviti jer malo je takvih mladih obitelji koje iz dana u dan usvajaju nova znanja, napreduju i unapresvoje gospodarstvo, spremno savjet struke.

U svim poslovima na gospodarstvu Javorki i Kreši Žeravica pomažu njihovi sinovi Stipe i Mate

Stado za velike uspjeheu proizvodnji mlijeka

koji su neizostavni dio toga uspješnog tima.

Danas njihovo stado broji oko 300 ovaca dalmatinske pramenke, od kojih oko 70 muzu. Selekciju provode unutar vlastitog uzgoja potomke najboljih roditelja, pomno pri tom na unasvojstava na

Obitelj Žeravica kooperant je MlLS, Mljekare Split d.d. nekoliko godina i s isporukom mlijeka u mjesecu ožujku (ove godine su 21. ožujka), a ga sve do kolovoza. Ovce pripuštaju planski kako bi ostvarili što proizvodnju mlijeka po grlu. Mlijeko koje je I. klase, a o kvaliteti mlijeka i brojne medalje koje je osvojio sir, MlLS, Mljekare Split d.d., neizostavna komponenta kojeg je i mlijeko s gospodarstva Žeravica.

U su proizvodili sir iz mišine koji je imao svoje tržište i osiguranu prodaju, ali sada cjelokupnu mlijeka MILS-u u kažu, pron'alaze svoju po ovci je oko pola litre. Za mužnju su zaduženi Javorka i Krešo; obavljaju je a izmuzište je osmislio Krešo i to pokazuje kako studiozno i promišljeno pristupaju cijelom poslu. Za mužnju kažu da im je izuzetno naporna, ali da taj dio posla obavljaju Javorka i Krešo jer se tu pogreške skupo pa ništa ne prepuštaju oko

1 600 litara mlijeka, a u 2006. godini su 9 665 litara mlijeka I. klase.

Za zdravlje ovaca brine se Krešo. Za sada nisu imali ozbiljnijih problema jer provode sve preventivne mjere.

Siju djetelinu, i zob.

list 09/2007.

Ne oglušujuse na mišljenjestruke - prof dr. Boro uvijek spremnopomaže

Tablica: kvaliteta mlijeka s gospodarstvaŽeravicaza mjesec lipanj 2007. godineprema HSC - SLKM - a: mast(%) I 6,83 I

Obroke sastavljaju

sami i pravi su majstori u tome jer je iza njih dugogodišnje iskustvo i, naravno, savjeti struke na koje se ova vrijedna i uspješna obitelj ne oglušuje.

Što na kraju, osim da im želimo u radu i uzgoju uz želju da ovakvih vrijednih i uspješnih gospodarstva bude što više, pa se onda ne moramo bojati za i konkurentnost našega sela dok kucamo na vrata Europske

Mikroorganizmi I Klasa 5,94 I 165312 I I.

KrešoŽeravicastudioznoi promišljenoje osmislioizmuzište

UTJECAJ GNOJIDBE NA

PRINOSE PRIRODNIH

TRAVNJAKA

- Mr. se. Darko Uher -----------------------------•

Uzrok leži u tome, što je zanemarena opskrba naših livada s potrebnim hranivima u obliku mineralnih gnojiva. Ako usporedimo kako se prinos na oranicama i livadama, primjetit da su livade jako zaostale u prinosima za oranicama. To je znak, da su oranice bile gnojene. Ne može se dovoljno naglasiti koliko livadama nedostaju velike hraniva kao fosfora i kalija, te da se u godinama koje dolaze mora u našim proizvodnim posvetiti pozornost gnojidbi površina pod livadama. Nema ratarske kulture kojoj bi bila gnojidba tako potrebna, pa je upravo nepojmljiva zašto još nisu iskorištene velike za prinosa na livadama.

Rezultati istraživanja i primjena gnojidbe u praksi ukazuju da ova mjera vrlo na proizvodnju zelene mase, suhe tvari te travnjaka. gnojidbe travnjaka jako se mijenja, ovisno o odnosu i upotrijebljenih gnojiva, tipu travnjaka, ekoloških uvjeta i iskorištavanja travnjaka. Na gnojidbu povoljnije reagiraju travnjaci boljeg botanisastava tratine i u povoljnijim ekološkim uvjetima. Gnojeni daju 6,6 do 13,0 tiha suhe tvari. 1 kg N daje 20 - 34 kg sijena, 1 kg P2O5 1018 kg sijena i 1 kg K2O 1,7 - 14 kg sijena po ha. Brdski prirodni travnjaci reagiraju na gnojidbu bolje od planinskih. Gnojeni daju od 4, 1 do 10,4 tiha suhe tvari, 5,38,0 tiha. 1 kg N daje 20 - 28 kg sijena,

Poznata je da je dio livadnih tala u Republici Hivatskoj u lošem stanju zbog biljnih hraniva, a osobito nedostaje fosfora. Posljedice su toga nedovoljni prinosi sijena i neadekvatna krme. Makar su te odavno poznate, ni danas

nije mnogo

Zašto još nisu iskorištenevelike za prinosa na livadama? Uzrokje nedovoljnagnojidba.Poboljšajmoje! f

1 kg PPs 7- 21 kg i K2O 1,7-18 kg biljaka. Pravilnom gnojidbom i sijena. Planinski prirodni travnjaci pravovremenim iskorištavanjem reagiraju slabije na gnojidbu od se u travnoj masi sadržaj nizinskih i brdskih, a korisnih tvari, u prvom redu sirovih i nadmorske visine gnojidbe probavljivih proteina, mineralnih opada. Gnojeni daju 2,8 - 8,7, tvari i nekih vitamina, a smanjuje se 3,0 - 4,8 tiha suhe tvari. loših tvari (celuloza, lignin i 1 kg N daje 13 - 24 kg sijena, 1 kg kutin). sadržaja proP2Os6 - 19 kg i KP 3,8 - 14,3 kg teina u biljnoj masi gnojenih sijena. Pored prinosa, travnjaka uspostavlja se povoljniji gnojidba u velikoj mjeri poboljšava odnos proteinskih i kvalitetu travnjaka. Pravilnom neproteinskih tvari hrane, gnojidbom nastaju velike promjene što bolju ishranu u sastavu travnog mijenja životinja za proizvodnju se odnos i zastupljenost pojedinih mlijeka i mesa. Travna je masa vrsta i grupa biljaka, se gnojenih travnjaka ukusnija, stoka udio dobrih trava i mahunarki, a je radije jede i bolje je iskorištava. smanjuje udio lošijih i korovskih gnojiva za gnojidbu

travnjaka ovisi o više potreba biljaka za pojedinim hranivima, stanje travnog sadržaja pojedinih hraniva u tlu, klimatskih uvjeta, osobito i rasporeda oborina tijekom vegetacijskog razdoblja, planiranih prinosa, cijene gnojiva i ekonognojidbe.

Niže doze gnojiva mogu se koristiti za gnojidbu slabijih travnjaka u brdskom i planinskom

Srednje doze za gnojidbu brdskih i boljih planinskih travnjaka i boljih nizinskih travnjaka, a više doze gnojiva su pogodne i ekonomski opravdane samo za gnojidbu boljih nizinskih i najboljih brdskih prirodnih travnjaka.

Svrha dobre gnojidbe je vratiti u tlo one mineralnih tvari koje se iznose prinosom. Ovim treba dodati gubitke izazvane ispiranjem u dublje slojeve. U tablici 2 prikazani su podatci o iznošenju mineralnih tvari prinosom koji odgovara 10 tona suhe tvari po ha i to samo u ako se travnjak koristi samo košnjom. Treba napomenuti da mahunarke iznose i do tri puta više kalcija nego trave. Bilanca gnojidbe travnjaka komplicira se zbog

• gubitaka koji nastaju zbog ispiranja u dublje slojeve a oni ovise o klimatskim uvjetima, dubini rasprostiranja korijenovog sistema, fizikalnim osobinama tla, pH, prisutnim vrstama. Jasno je da ispiranje dušika i kalcija biti ako je korijenov sistem rijedak i plitak i kada ima dosta oborina tijekom zime.

• mahunarke fikasiraju dušik iz zraka. Fiksiranje atmosferskog dušika na travnjacima odgovara od 100 kg/ha N, ako u tratini ima 40 % bijele djeteline.

To da tratina sastavljena od 40 % bijele djeteline i 60 % engleskog ljulja bez dušika dati isti prinos kao i tratina na kojoj raste samo engleski ljulj i koja je gnojena sa 100 kg/ha rnineralnog

Tablica 1: Orijentacijske gnojivaza gnojidbuprirodnih travnjaka u uvjetima

Razina gnojidbe hraniva u kg/ha N I P2Os K2O

Niže

Grafikon 1: Prinossirovihproteina prirodnogtravnjaka u kglha

Bez gnojidbe N90P60K100 N180P60K100 N270P90K120 Gnojidba u kg/ha

Tablica2: Iznošenjebiljnih hraniva u kg/ha prinosomod 10 tiha suhe tvari Vrsta ~N ki iha 7 CaO K20 P20sTalijanski ljulj

oštrica - prvi otkos

Pravilnomgnojidbomnastaju velike promjeneu sastavu travnog

LUCERNAU PLODOREDU

Lucema. kraljica naših krmnih kultura. Na svim OPG-ima koja se bave a posebno proizvodnjom mlijeka, lucema bi trebala biti u sjetvenoj strukturi i plodoredu na najmanje 30 do 35 %površina, ako ne i više.

I PROIZVODNJIVOLUMINOZNEKRME

te njena uloga i u popravljanjuplodnostitla

--• Mr. se.

Zašto i zbog

Lucerna daje visoke prinose visokokvalitetne voluminozne krme. Proizvodnja krme od lucerne može se isto tako upropastiti kao i proizvodnja krme od ljuljeva ili DTS ili TDS smjesa. Trave - ljuljevi, lucema i kukuruz za silažu naijednostavnije se kombiniraju u tehnologiji proizvodnje voluminozne krme cijele godinu. U jesenska-zimsko-proljetne kulture spadaju gotovo sve trave, a posebno ljuljevi, dok u ljetne kulture spadaju lucerna i kukuruz za silažu.

Lucerna je ujedno i ljekovita biljka za naše tlo izviše razloga.Jedna je od rijetkih kultura s korijenom koji prodire duboko u tlo ispod sloja u potrazi za vodom i hranjivim makro i mikroelementima koje iz dubina tla u sloj. Voda iz sloja godinama ispire hranjive tvarimakro i mikroelemente u podsloj tla. Lucerna svojim dubokim korijenom iz dubljih slojeva tla mikro i makroelemente natrag u sloj. Ta hraniva ostaju u zalihama u korijenovom sustavu u sloju ili se nadzemnim dijelovima biljke putem stajnjaka u sloj tla.

Površine pod lucernom od poljodjelca traže da vodi o kiselosti tla i kalcizaciji. Kalcizacijom se pH vrijednost i smanjuje kiselost tla. Optimalna kiselost tla za razvoj i rast mikroorganizama u tlu, odnosno za mikrobiološku aktivnost tla, se u granicama od 5,5 do 7,0 pHvrijednosti.

U tlu žive mnogobrojne vrste mikroorganizama koje genetskom informacijom fiksiraju atmosferski dušik (N2 ). Najaktivniji mikro-

organizmi su iz roda Azospirillum,te iz roda Rhizobium koje žive u simbiozi s lucernom, te se nalaze u kvržicama na korijenovom sustavu. Ti mikroorganizmi vežu atmosferski dušik (N2 ) i reduciraju ga u amonijski dušik kojeg biljke koriste za sintezu aminokiselina i te tako tlo dušikom.

Uz anorganskih spojeva, amonijskih i nitratnih (NH/ i NO3") iona, biljke svoje

Moderna poljoprivreda bazira se na gnojivima u obliku amonijevih i nitratnih soli, te ureje (CO(NH 2 ) 2 • Godišnje se u svijetu proizvede oko 100 milijuna tona gnojiva ili oko 1O milijuna vagona. Sinteza gnojiva, osim što je velik ekonomski trošak, uzrokuje i veliko atmosfere, osobito tla vezano uz nitrate. Odatle i nitratna direktiva EU.

se da je trošak za proizvodnju jednog kilograma vezanog dušika u obliku ureje i amonijeva nitrata u energetskoj vrijednosti 1,75 litara nafte. Godišnje se u svijetu potroši energije za sintezu gnojiva u energetskoj vrijednosti od 200 milijardi litara nafte.

Biološko ili ekološko gnojenje tla dušikom vezano je za mikroorganizme i mikrobiološku aktivnost tla. Procjene od strane institucija su da se godišnje prirodnom fiksacijom u tlo veže oko 175 milijuna tona atmosferskog dušika (N2), od u obradivim tlima oko 90 inilijuna tona. Ovdje nije samo u pitanju simbioza mikroorganizama s lucernom, sa svim leguminozama u koje spadaju uz lucernu i djeteline, soja, grašak, grah, te ostale

Lucerna - dobra u plodoredu,izvrsna u popravljanjuplodnosti tla

Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom

sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvod

Lais:tofri4osude za ~la-;nje lijeka

kapaciteta - zatvoreni sustav

sa autojrpatskim pranjem i digitalnom oznalfom mlijeka.

{ffiffi)

S~EDSTVO ZA DEZINFEKCIJU

I ~JEGU SISA

~LuxDip 50 8- /

KRALJEVSKA ZAŠTITA

ZA VAŠE KRAVE

li Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm joda

li Izvrsna vidljivost

li Vrhunska njega

li Potpuno zatvaranje sisnog kanala

li Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F

Brzo i jednostavno pranje sisa

li Spremno za korištenje

li Rastapa

li Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili · /

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, / Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima:

Natura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273

Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116

Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857

Agrocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

DJETELINSKO • TRAVNE SMJESE(DTS)

Smjese djetelina i trava u kojima pretežni dio površine zauzimaju djeteline nazivamo djetelinsko - travne smjese (DTS),a smjese u kojima pretežni dio površine zauzimaju trave nazivamo travno - djetelinske smjese (TDS).

Sjetvom djetelinsko - travnih smjesa postižu se i sigurniji urodi zelene mase pogodne za sušenje i siliranje, i to na tlima na kojima same - Mr. se. Darko Uher djeteline slabo uspijevaju.

Za namjenu siju se smjese djetelina (DS), odnosno trava (TS). U intenzivnoj proizvodnji i za korištenja siju se smjese kultivara osobina i vremena pristizanja (ranih i kasnih) iste vrste. Sve smjese koriste se na više i to za korištenje napasivanjem (gdje odgovaraju uvjeti), ili košnjom za zelenu krmu. Viškovi proizvedene krme koriste se sušenjem za sijeno, ili siliranjem za spremanje silaže s postotkom suhe tvari, ovisno o opremljenosti gospodarstva.

Utjecaj staništa na izbor vrsta za DTS

Vlažnost staništa je jedan od presudnih o kojemu ovisi izbor vrsta za DTS. Na vlažnost staništa u našim uvjetima još se uvijek može vrlo rijetko i ograo utjecati, jer iako u ima kvalitetne vode koja se može koristiti za navodnjavanje, ta se voda ne koristi. Djeteline su osjetljivije na suvišnu vlagu u tlu i na tlu zbog brže propadaju. Na suhim ocjeditim i propusnim tlima od djetelina

vlažnim tlima od djetelina uspijevaju crvena bijela, švedska, smiljkita roškasta, uskolisna i a od trava vlasulje: livadna, trstikasta i nacrvena, ljuljevi mnogocvjetni (talijanski) i engleski, repak, oštrica (manje vlažno) i rosulja bijela. Na plitkim i siromašnim tlima od djetelina mogu uspijevati smiljkita roškasta, esparzeta, lucerna žuta, a od trava vlasulja trstikasta i nacrvena, stoklasa bezosata. Tla kisele reakcije uglavnom su nepovoljna za uzgajanje djetelina. ovisno o blažem stupnju kiselosti, mogu uspijevati crvena i švedska djetelina, smiljkita podnosi još

kiselije tlo. Trave uglavnom nisu osjetljive na kiselost tla premda i njima ima razlika u osjetljivosti.

Ritam rasta i dužina trajanja DTS

Za pašno, odnosno pašnokošno korištenje vrlo je važna dužina vegetacije, a osobito rano kretanje u se produžava vrijeme korištenja. Trave vegetacijom ranije u i na nižim temperaturama u odnosu na porast djetelina. Osobito kasno vegetacija lucerne. Od trava u vrlo rano vegetacija pahovke rane, oštrice, vlasulje i ljuljeva. Najdužu vegetaciju u jesen ima vlasulja

uspijevaju smiljkita roškasta, •--~~oll!lll esparzeta i lucerna, a od trava stoklasa bezosata, pahovka rana, oštrica i vlasulja trstikasta. Na svježim, plodnim tlima, a to je velik dio površina, dobro uspijevaju gotovo sve vrste djetelina i trava, ako su opskrbljene hranivima i ako nisu suviše kisele reakcije. Na

trstikasta. Ljuljevi u pravilu imaju kratko do srednje trajanje (1,5 do 2 godine) kao i crvena djetelina. Vrlo dugo traju neki kultivari lucerne i smiljkite roškaste, a od trava oštrica i vlasulja livadna i trstikasta (5 do 8 pa i više godina).

Obrada tla za DTS

Djeteline, a osobito lucerna, traže vrlo duboku obradu tla (30 i više cm). Za sjetvu trava i travnih smjesa dovoljna je obrada tla na dubinu 25 do 30 cm. Predsjetvena obrada tla treba biti vrlo dobra. Tlo treba biti vrlo dobro poravnano, a sjetveni sloj fino usitnjen na dubinu do6cm.

Gnojidba DTS

Tlo za sjetvu gnoji se ovisno o plodnosti, urodima i koju želimo U osnovnoj gnojidbi treba unijeti fosforna i kalijeva gnojiva i davati kalcij (ako se tlo kalcificira - za lucernu). Tlo je potrebno gnojiti s 80 do 120 kg/ha P2 0 5 ili 45 - 70 kg/kj te 120 do 180 kg/ha K2 0, odnosno 70 - 105 kg/kj. gnojiva i fosfornih i kalijevih gnojiva valja dati startno u predsjetvenoj pripremi. Ukupno se daje 30 do 50 kg/ha dušika, 20 do 30 kg/kj. Tlo se gnoji kompleksnim gnojivima prema nabave na tržištu, ali se moraju zadovoljiti okvirno navedene norme po jedinici površine.

Vrijeme i sjetve DTS

Smjese se siju što je ranije u u zimsku brazdu. Po proljetnom oranju se kasni sa sjetvom, a takva sjetva može i propasti zbog suše i razvoja korova. Najbolje vrijeme za sjetvu DTS-a je kasno ljeto - kolovoz i prva polovica rujna, odnosno, kad padnu kiše u drugoj polovici ljeta. Taj je rok sjetve sigurniji jer tek izniklim biljkama uglavnom ne prijeti suša, a usjev se do zime dovoljno razvije.

Djeteline i trave trebaju razviti 9 do

Tablica I: Kratkotra;nesmjese,jednu do dvije godinekorištenjakošnjom za zelenu krmu, sijeno i silažu

Vrlopovoljno Povoljnostanište Ma_~epovoljno I

staništeza crvenu crvenudjeteline stamsteza crvenu djetelinu svježa vlažna djetelinu I Mokratla

Vrsta svježatla tla vlažna mokra tla

Crvenadjetelina

Švedskadjetelina

Ljuljrnnogocvjetni

kitba kwKi. kl!,ha I ~Ki. kwha ki:/Ki_ I ke.1\a

Tablica2: Višegodišnjesmjeseza košn;u na osnovicilucerne

Ml:fekarski list 09/2007.

Tablica 3: Višegodišnjesmjeseza kombiniranopašno-košnokorištenje

Svježailivlažnatla-obilneljetneoborine

Vlažnado I--- mokra i Vrsta Visokarelativnavlagazraka Težatla Tlazacrvenu poplavnatla d'ctelinu k •'ha k K·.

Bijeladjetelinasitnolisna 2,0 1,2

Bijeladjetetelinaladino 1,5 1,0

Crvenadjetelina 1,0 0,5 švedskadjetelina 1,0 0,5

Smiljkitaroškasta oštrica 6,0 3,5 6,0

Engleskiljulj 6,0 3,5

Vlasuljalivadna 5,0 3,0 ,o.oI

Vlasuljatrslikasta 5,0 3,0 20,0 repak

livadna 2,0 1,2

Rosuljabijela

12 listova, odnosno narasti oko 1O cm visoko do nastupa zime kako bi dobro prezimite. U kasno ljetnom roku sjetve korova, osim onih iz porodica i rumeksa ne razviju se ili stradaju od mraza u jesen. Sjeme se može sijati

ako nema Pri tom sjetve siju se gornje norme sjemena po jedinici površine, dok se dobro podešenom ili posebnom za sjetvu norme sjetve mogu smanjiti za pa i više. Najprije se dobro izmiješa sjeme djetelina i

onih trava koje imaju osobine i masu sjemena, a siju se u jednom smjeru, a zatim se sije sjeme trava okomito na smjer sjetve djetelina uz stalno miješanje, ili u suprotnom smjeru od sjetve djetelina na uskim parcelama. Nakon sjetve tlo treba povaljati laganim valjkom. Najbolji se rezultati postižu valjanjem rebrastim ili kolutastim valjcima.

Navedene smjese (tablica 1, 2 i 3) su uzgajanju na vrlo tipovima i vlažnosti tala, intenzitetu agrotehnike, i krme koju se želi korištenja (košnja, napasivanje). U tablicama su navedene okvirne sjemena potrebnog za sjetvu, koje se mogu mijenjati ili nadopuniti vrstama, odnosno kultivarima tlu, opremljenosti i potrebama gospodarstva, mogunabave sjemena u

Sjetvom djetelinsko-travnihsmjesapostižu se i sigurniji urodi zelene mase pogodneza sušenje i siliranje

trgovinama. Za uvjete i proizvodnje u trgovinama se

rORTUNAAGROd.o.o.---

mogu nabaviti i gotove smjese za

umj. gnojiva

BOMI - agro d.o.o.

tq}"?OffodtMJr t~,0, u,

oda,/4,,:~uijt-Jrod~,y:,;Jle,o-,n-t"h;_juHt<:•a, 11oda/v1na„

'/~°,ekaranuz, l,- 11eltk,n1 /fz FTIIU )jl(T,.

Prodaja visoko vrijednih steonih junica simentalske, holstein i pasmine.

Odaberite u našoj karanteni ili zemlji porijekla, visoko grla iz:

Austrije Nizozemske

Uz Vaš odabir i kupnju nudimo Vam besplatno:

• savjetovanje u ishrani

• kompjuterske recepture za smjese

• izradu balansiranog obroka

UZGOJ RASPLODNOG PODMLATKA

U GOVEDARSTVU

Važno je da junice budu dobro razvijene a da nemaju pri teljenju. Prvo osjemenjivanje junica ovisi o tjelesnoj težini i dobi. Uz dobar uzgoj mlade rasplodne stoke junice mogu biti osjemenjene u dobi od 14 - 15 mjeseci i najmanje težine 370 kg, što pretpostavlja teljenjem u dobi od 24 mjeseca. Svrha bi trebala biti teljenje svakih 13,5 mjeseci.

Dobar uzgoj mlade stoke temelj je farme krava. Pri uzgoju mlade stoke naglasak se stavlja na prehranu kako bi se postigao dobar prirast, kao i na prevenciju bolesti tijekom uzgoja. stada u odnosu na proizvodnju mlijeka ovisi o zamjeni - remontu junica koje je vlasnik sam uzgojio.

Njega teladi i upotreba kolostruma

Prvih par mjeseci u životu teleta veoma su važni. pažnjom u vrijeme krava ili junica ustvari se briga i mladoj teladi još prije nego se plotkinje otele. Za normalan razvoj ploda vrlo je važna hranidba krava u suhostaju. Rodilište mora biti i dezinficirana. Tijekom teljenja moraju biti ruke i dezinficirana užad za pri teljenju. Bolesne krave ne bi se trebale teliti u rodilištu. Nakon teljenja teletu treba dezinficirati pupkovinu. Tele treba otrljati slamom ili

Uzgoj podmladka je temelj za visokoproduktivne krave, a i na visinu proizvodnje. Svrha uzgoja podmlatka je odgojiti dobro razvijene junice koje se bez mogu oteliti u ranoj dobi. Teljenje u ranijoj dobi ima svojih prednosti, u pivom redu proizvodnju mlijeka i nižu cijenu uzgoja.

]osip Haluška1 dipl. ing -

zbog poboljšane cirkulacije krvi. Ako tele iskašljava sluz, treba ga odmah za stražnje noge kako bi sluz izašla iz bronhijalnih puteva. Nakon teljenja, unutar sat i pol, tele treba dobiti 1 - 2 litre kolostruma. Ako majka nema kolostruma, potrebno je dati kolostrum neke druge oteljene krave. Kolostrum treba davati najmanje tri dana nakon teljenja i to 3 do 4 puta dnevno. U svakom obroku treba dati 1,5 - 2 litre kolostruma. Jedan do dva sata nakon teljenja tele treba staviti u poseban boks. Na vratima boksa treba biti kanta s kolostrumom i gumenom varalicom. Tele se brzo navikne na ovaj hranjenja. Kolostrum mora biti tjelesne temperature (37 °C). Kantu treba držati dovoljno visoko radi lakšeg hranjenja. U prvim danima života telad treba hraniti a kasnije 23 puta na dan. Potrebno je kante i gumene sise temeljito i dezinficirati prije i nakon svakog hranjenja.Tri dana nakon teljenja može se postupno prelaziti s hranjenja kolostrumom na hranjenje punomasnim mlijekom ili zamjenicom.

Ishrana teladi

U prvom mjesecu života teletu se može davati dnevno 4 - 5 litara punomasnog mlijeka i 5 - 6 litara zamjenice. Nakon 4 tjedna

pa do dva mjeseca mlijeka treba postupno smanjivati na 2 - 3 litre dnevno. Hranjenje treba biti u pravilnim razmacima, a voda uvijek dostupna teletu. Kako se smanjuje mlijeka u obroku, tele piti više vode. od drugog tjedna starosti telad treba imati na raspolaganju visokokvalitetnu voluminoznu krmu, kao što je dobro sijeno. Uz sijeno, teladi treba biti dostupan i koncentrat kojega uzimati po volji. U dobi od 2 - 2,5 mjeseca i težini od 75 - 80 kg teladi treba davati zamjenicu jedanput dnevno i postupno ih privikavati na krutu hranu. Koncentrat za telad treba sadržavati 18 % probavljivih sirovih a koncentrata treba s jedan na dva kg dnevno uz kvalitetnog sijena. U prvih 8 mjeseci teladi se ne smije davati svježa, sirova i vlažna trava i zelena masa. Ishrana nakon dobica Nakon teladi prelazi se na jeftiniju prehranu. Ako u prehrani podmladak dobiva voluminoznu krmu dobre kvalitete, tadajunicama starijim od 1O mjeseci ne treba davati koncentrate. Ako je krma lošije kvalitete, potrebno je dodavati koncentrate kako bi bile zadovoljene hranidbene potrebe za rast i razvoj. Može se davati 1 kg koncentrata kao baza + 1 kg na 100

kg tjelesne težine. Telad stara godinu dana može dobiti i vrlo male kukuruzne silaže. Za pojedinu dob i težinu teladi su potrebe hranjivih tvari kako bi dnevni prirast bio poželjan.

Rasplodne junice treba osjemenjivati kada dostignu težinu 360380 kg žive vage, a to je u dobi od 14 - 15 mjeseci. Važno je osjemeniti junice sjemenom bika koji je uz visoka proizvodna svojstva poznat i po lakom teljenju. Junice ne treba prirodno pripuštati.

Smještaj teladi

Nakon dva tjedna starosti telad valja prebaciti iz individualnih boksova u Telad se nalazi u boksovima po grupama od 5 - 1O komada, sortirana po dobi, težini i spolu.

Mladu telad treba držati u individualnom smještaju do dva ili tri tjedna. su u kavezu, ili sanduku od vjetra i kiše. Telad treba biti u okolini i suhom ležaju. Nakon tri tjedna starosti telad trba smjestiti u u grupama od S - 8 teladi u boksu. U boksovima za telad stelja mora biti od slame. Nakon preseljenja teladi iz individualnih boksova treba ih dobro i dezinficirati i tjedan dana ostaviti da se odmaraju. Boksovi za telad u moraju biti suhi i udobni za ležanje.

Kontrola razvoja i grla

Prva selekcija teladi obavlja se u kada telad navrši tri do mjeseca. Žensku telad prebacuje se u nastambe za rasplodni podmladak i prevodi u stariju kategoriju koja koristi više voluminozne hrane, ali nekoliko dana treba nastaviti hranidbom iz zbog privikavanja na nove

Tablica 1: dnevni prirastiza rasplodnipodmladak holsteinpasmine

Dob u mjesecima

0-2

list 09/2007.

Dnevniprirast u Težinana kraju 1rramima razdobliau k2

550 - 600 74- 77

3-6 800- 850 220- 230

7-9 750- 800 290 - 320

10 - 15

675 - 725 365 - 385 16 - 22

600- 650 495 - 530

23 -24 300-350 510 - 575

uvjete uzgoja. Jedanput potrebno je izvagati rasplodni podmladak radi prirasta. Nakon vaganja potrebno je rasplodne junice sortirati po težini i starosti. Junice u pripustu potrebno je promatrati i otkrivati estruse.

Za dobro gospodarenje rasplodnim podmlatkom potreban je dobar sustav identificiranja radi preciznog knjigovodstva. teladi mora se obaviti u ranoj dobi, par dana iza teljenja.

teladi na oba uha obavlja se ušnim markicama (žute boje), na kojima je jedinstveni životni broj. Markicu valja postaviti usred uha tkiva.

Obezrožavanje teladi

Telad je potrebno je obezrožiti radi povreda životinja i ljudi. Rogove treba odstraniti u dobi do mjesec dana. Obezrožavanje se vrši specijalnim spravom (termokauter) elektrospaljivanjem korijena roga.

Dobar uzgoj mlade stoke temelj je farme krava. Pri uzgoju mlade stoke naglasak se stavlja na prehranu kako bi se postigao dobar prirast kao i prevencija bolesti tijekom uzgoja. stada ovisi o zamjeni junica koje je vlasnik sam uzgojio.

Zdravlje teladi

Potrebna je stalna kontrola zdravlja i prevencija bolesti rasplodnog podmlatka. U mlade teladi su bolesti probavnog trakta (enterokolitis) i respiratorne bolesti (pneumonija). Telad koja ima proljev bezvoljna je, sporo pije ili odbija piti. Feces je bijele boje i ima jak miris. Za prevenciju proljeva najpotrebnija je higijena. Ako je proljev pojava, potrebna je veterinara. smrtnost teladi do prva 4 mjeseca uzrokovana je respiratornim infekcijama, kao upalom Simptomi upale su kašljanje, visoka temperatura, suzne i sluz koja se cijedi iz nosa. Upala pojavljuje se drugog i mjeseca života teleta i to u rano Nastambe za telad moraju biti suhe i s dobrom ventilacijom. Bolesnu telad treba izdvojiti i vakcinirati. Na teladi se nekada pojave vanjski paraziti, kožne bolesti poput šuge, uši i lišaja. Bolesti se dobrom higijenom i ventilacijom. Inficiranu stoku treba izolirati, a torove temeljito i dezinficirati. Telad treba preventivno cijepiti protiv bronhopneumonije i influence i vitaminizirati ih u dobi do 1O

CINITELJIVISOKE

I USPJESNE

PROIZVODNJE MLIJEKA

Svrhasvakog mlijekaje proizvodnju,a time i dobit.

Rast proizvodnje mlijeka po kravi smanjuje troškove. Jedini trošak u proizvodnji mlijekaje hrana, dok su drugi troškovi uglavnom isti, bez obzira na razinu proizvodnje.

Više na proizvodne, a time i ekonomske rezultate u proizvodnjimlijeka. Na proizvodnju mlijeka genetika i uvjeti vanjske sredine. Drugim visina proizvodnje ovisi o fenotipu. - ]osip Haluška1 dipl. ing.

Vrhunska genetika

Prvi je neophodan element u postizanju visoke proizvodnje. Proizvodni kapaciteti krava odrerazinu proizvodnje. Ostvarena proizvodnja ovisi o stupnju iskorištavanja tih kapaciteta. Vrlo je važno za rasplod izabrati bikove koji dovesti do proizvodnje mlijeka po kravi. Odabir bikova mora se temeljiti na potrebnim za visoke proizvodne kapacitete krava. To je dugotrajan proces, a temelji se na izboru najboljih roditelja iz vlastite populacije goveda ili uvoza bikova, te uvoza sjemena progenotestiranih bikova iz drugih populacija koje su dostigle visoku razinu proizvodnje i uvoza ženskog rasplodnog podmlatka. Trošak na genetiku je nizak u odnosu na druge troškove proizvodnje.

Reprodukcija

Reprodukcija je materijalna osnovica održanja svake vrste. Reprodukcija predstavlja biološku osnovicu intenzivne proizvodnje mlijeka i preduvjet je ekonoproizvodnje. Proizvodnja mlijeka krava usko je vezana uz rasplodnu proizvodnju, jer bez podmlatka nema obnove stada. Dobra plodnost je garancija proizvodnje mlijeka i dovoljnog broja podmlatka. Zbog s reprodukcijom krava na mnogim

farmama velik broj visokoproduktivnih krava, zbog jalovosti, iz proizvodnje. stavke za uspješnu rasplodnu proizvodnju poslove: Nakon teljenja treba pregledati krave i svaku infekciju. Treba promatrati krave i one koje se tjeraju. Krave osjemenjivati u drugom tjeranju. Svrha je oploditi kravu do 11O dana poslije teljenja. Nakon osjemenjivanja pregledati krave na steonost. Nakon 45 dana, tj. nakon steonosti, treba zabilježiti dan teljenja. Poslije 150 dana laktacije ocijeniti tjelesno stanje krave i po potrebi izvršiti korekciju programa hranidbe. Zasušiti kravu 60 dana prije teljenja. Suhostaj je vrlo bitan jer na visinu proizvodnje u laktaciji. Po najnovijim saznanjima krave treba zasušivati naglo, bez obzira na visinu proizvodnje. Dva tjedna prije teljenja potrebna je "prijelazna" hranidba. Optimalno telidbeno razdoblje trebalo bi biti 365 - 390 dana ili 12 do 13 mjeseci, a servisno razdoblje 90 do 11Odana. Uzgoj podmlatka Uzgoj podmlatka graviditetom, a nastavlja se uzgojem teladi i junadi za rasplod. brigu u uzgoju podmlatka treba posvetiti od do Uzgojem podmlatka valja osigurati

dovoljan broj kvalitetnih mladih životinja u zamjenu za grla, a po neka i za prodaju. Treba težiti vlastitom uzgoju junica, a ne kupovini. Uzgoj rasplodnog podmlatka teljenjem. Prije teljenja premjestiti kravu u posebnu pregradu za teljenje. Ako je potrebno, kravi pri teljenju. Odmah nakon teljenja pomusti kravu kako bismo kolostrumom u prvih 12 sati hranili tele. U prvim satima života neophodna antitijela za imunitet bit apsorbirana. Teletu treba dati oko litru i pol do dvije litre kolostruma svaka tri do sata. Do petog dana starosti davati oko dvije litre kolostruma i prijelaznog mlijeka. Od 6. do 14. dana telad hraniti punomasnim mlijekom ili mlizamjenicom. zamjenica mora biti kvalitetna. Od 15. do 60. dana starosti davati mlijeko ili zamjenicu, postupno

Koncentrat za telad, sijeno i voda (po volji) moraju biti dostupni teladi. Pri uzgoju teladi treba voditi posebnu brigu o njihovoj prehrani i o zdravlju. Probleme u uzgoju teladi mogu bakterije, virusi ili paraziti. Zdravstveni problemi odnose se na crijevne i dišne bolesti. Zdravstveni problemi (proljevi) se javljaju u dobi teleta od mjesec dana. Bolesti dišnih organa javljaju se poslije jednog

mjeseca starosti. Upale se visokom temperaturom i kašljem. Telad treba brzo i ispravno. Telad treba držati u i suhim prostorijama, na i suhoj stelji.

Starijem rasplodnom podmlatku hranidba treba osigurati prirast od 650 do 700 gna dan. Zavisno o starosti i težini starijeg rasplodnog podmlatka, potrebe za suhom tvari se od dva do tri posto tjelesne težine, potrebe za 12 - 16 %, kalcijem 40 - 50 g i fosforom 30 - 35 g, kao što se vidi u tablici 1.

Oplodnja junica treba biti takva da se one tele u dobi od 24 mjeseca. Prvo osjemenjivanje može s 13 -15 mjeseci starosti i težine 360380 kg.

Hranidba

Postizanje visoke proizvodnje mlijeka ovisi o mnogim Na proizvodnju najneposrednije hranidba, kao glavni iskorištavanja proizvodnih kapaciteta krava. Hrana je stavka u troškovima proizvodnje mlijeka i zato joj treba posvetiti posebnu pozornost. Postoji visoka povezanost mlijeka, utroška hrane i dobiti. hrane koju krava može pojesti ovisi o: potrebama krave, visini proizvodnje, kvaliteti hrane,hranjenja, probavljivosti hrane, energetskoj razini obroka, o unosu vode i o defekacije. Program hranidbe mora zadovoljiti potrebe krava za energijom, vinama, mineralima i vitaminima. Suha tvar je u postizanju visoke proizvodnje, održavanju tjelesnog stanja i ukupnom zdravlju. Krava mora dobiti 2 - 3,5 pa i 4 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine, ovisno o visini proizvodnje mlijeka. Hrana mora biti kvalitetna i kravi prihvatljiva, mora bitiješna i probavljiva.

Tablica 1: Potrebeza hranjivimtvarimaovisnoo starostii težini rasplodnogpodm!atka

Starostu Suhe tvari Postotakod Kalcija, Fosfora, mjesecima težina, kg ukg tjel. težine % g/dan g/dan

3-6 135 3 - 4

7 - 12 275 5 5 - 7,5

13 - 18 400 7,7 - 9,5 19 - 22

9,9 - 11,7

krava je i s obzirom na funkciju buraga potrebno je voditi o odnosu voluminozne i koncentrirane hrane u obroku. Pri proizvodnji potrebno je više koncentrata, a ako je vrlo visoka proizvodnja mlijeka, odnos koncentrirane i voluminozne hrane mora biti oko 60 - 70 : 30 - 40 %. Obroci krava moraju se sastojati od što više komponenata. Visokoproizvodne krave treba hraniti ujedobrocima, sa što manje promjena, bez obzira na godišnja doba. Dnevna hrane je kolihrane utrošena u vremenu od 24 sata na osnovi suhe tvari. Energetska razina obroka za visokoproizvodne krave trebala bi imati 1,75 Mcal/kg ukupne neto energije.

M/jekarski li,st 09/2007.

Visoki energetski obroci morajt uvijek biti dostupni kravi. Visoko proizvodnim kravama u treba osigurati 17 - 18 %sirovih bje ili 60 do 65 % razgradivil ili oko 35 % prolaznil Kravama koje ne dajt mlijeko valja dati 100 g kalcija i 12( g fosfora. Osim toga, obroci krav, moraju sadržavati sve vitamine, , pogotovo vitamin A (100 000 150 000 ij), vitamin D (40 000 50 000 ij), i vitamin E (400 - 1 000 ij po danu. Pred kraj suhostaja i poslij~ teljenja potrebe za E vitaminom st nešto u odnosu na laktaciju. Krave u krmi moraju dobiti 18 • 20 % sirovih vlakana ili 60 - 75 9i neutralnih vlakana. Sirova vlakna su važna za zdravlje

Obroci u laktaciji trebali bi sadržavati izmedu 50 i 75 %suhe tvari.

U proizvodnji postoje razdoblja kada krava ne može utrošiti dovoljno hrane kako bi bile zadovoljene njene potrebe, pa energiju trebaju skladištiti u tijelu "prijelaznom" ishranom za kasnije kada ne daju mlijeko, i za raniji dio razdoblja laktacije kako bi nadoknadile smanjenje unosa suhe tvari u vrijeme tog razdoblja. Zbog hormonalnih promjena prijelazni obroci pomažu kravi iz razdoblja kada ne daje mlijeko, na obroke u laktaciji. Krava smanji unos hrane 1 - 1O dana prije teljenja i 21. dan nakon teljenja. U razdoblju prijelaznih obroka krave ne troše više od 1O kg suhe tvari na dan. Tada im je potrebna viša razina koncentrata i energetski dio obroka. Koncetrata treba 0,75 % od tjelesne težine ili 4,5 - 5,5 kg na dan, te 14 do 15 % sirovih i 1,55

Mcal/kg ukupne neto energije.

Krave dostižu maksimalnu potrošnju hrane 70 dana nakon teljenja kada bi trebale jesti 4 % iznosa tjelesne težine, tj. 24 - 26 kg suhe tvari na dan. Krave koje muzemo tri puta na dan troše S do 6 %suhe tvari više po danu te daju oko 20 %mlijeka više. Za dobro zdravlje krava i kondiciju, potrošnja hrane ne bi trebala biti manja od 2 %tjelesne težine.

Hrana mora biti dostupna kravama po dovršenju mužnje, jer tada je krave radije konzumiraju. Hrana mora biti dostupna 24 sata. Krave bi trebale davati najviše mlijeka 80. i 110. dana laktacije. Ako krave ne daju nu proizvodnju, treba provjeriti razinu u hrani. Ako visoka proizvodnja oscilira ili naglo padne, valja provjeriti energetsku razinu obroka. Potrebno je stalno pratiti hrane. Vršnu proizvodnju krave dostižu 40 do 70 dana poslije teljenja, a bitno je da tu proizvodnju zadrže što duže jer

Tablica2: Prema USA podatcimaza krave (više od 30 L/dan) se normativi:

Stavka Krave u suhostaiu Poslije Krave u laktaciii, dana Rani suh. Kasni suh.

Unos suhe tvari,

Neto energije Mcal/kg

Ukupno hranjivih tvari

biti i proizvodnja tijekom laktacije. Za svako proizvodnje mlijeka u laktacije za jednu litru, može se od 220 litara za 305 dana. Startna proizvodnja je u pozitivnoj korelaciji s ukupnom proizvodnjom. Bitno je zadržati postojanost laktacije. Kod zasušenja krava bi trebala davati 50 % mlijeka od svoje proizvodnje.

Visokoproizvodne krave jedu više hrane, jedu brže i troše više suhe tvari od krava koje daju manje mlijeka. Krave bi trebale jesti i do 10 obroka na dan. Dnevno krava jede oko 5 sati i može pojesti 5 kg hrane po satu. Potrošnja hrane pasti ako su temperature preko 24 °C. Idealna temperatura za krave je 16 °C.

Što se sustava dostave hrane kravama, bolje su kompletne smjese obroka. Treba im davati 1O% više hrane od potreba. Kod visoke proizvodnje mlijeka troši se manje h. j. za litru mlijeka u odnosu na nisku proizvodnju. Visoka proizvodnja ekonomski je isplativija. Kad je u pitanju spremanje i uskladištenje hrane, treba poštivati pravila, a to su: žeti i ubirati hranu na prvom stupnju zrelosti, ubirati pri ispravnom postotku vlage, silose puniti brzo i ispravno pokriti, hraniti krave nakon fermentacije hrane, ispravno uzimati hranu iz spremišta, zrnastu hranu treba samljeti. Najdjelotvorniji volu-

minozne hrane je konzerviranje. Zdravljevimena i mlijeka

Za ostvarenje visoke proizvodnje mlijeka potrebno je zdravo vime. U proizvodnji mlijeka postoji velik problem latentnih mastitisa koji su nego

Mastitis smanjuje i mlijeka. Svaki mora poznavati mlijeka svojih krava. Uzorke mlijeka mora uzimati puta godišnje i slati ih na mikrobiološku analizu (mastitis test). Kako bi se izbjegli mastitisi, bitno je održavanje dobre higijene pri mužnji. Vime mora biti i suho. Treba upotrebljavati funkcionalne za mužnju. Potrebno je voditi brigu o i stabilnom vakuumu. Opremu treba održavati i ispravno i dezinficirati. Sve inficiranih krava treba izdvojiti i Održavati higijenu u štalama. Mastitis bitno na smanjenje mlijeka, a time i na ekonomske proizvodnje. Treba ukloniti mlijeko krava koje imaju mastitis.

Uvjeti držanja i udobnost krava je važan u postizanju visoke i kvalitetne proizvodnje mlijeka. Kravama treba osigurati udoban smještaj za odmor i svježu vodu. Štale moraju biti suhe, s dosta svjetla, optimalne vlažnosti i ugodne temperature. Ležišta moraju biti udobna, a valovi dobro izvedeni. U štali mora vladati mir.

list 09/2007.

Vime mora biti zdravo ukolikoželimo da naše krave proizvedu mlijeko visoke

podataka o kravama i proizvodnji potrebno je radi donošenja odluke o njihovim aktivnostima. Podatci moraju biti dostupni, i lagani za procjenu, a su za opstanak u - mora voditi evidenciju o proizvodnji svojih životinja, a na temelju bilježaka o gospodarenju na svojoj farmi

"Grupa

odstupanja od I normativa pa brzo djelovati ispravljati pogreške i izvršit korekcije. na koja se mlijeka moraju akc žele uspješnu proizvodnju su posvetiti pozornost detaljima, višE vremena posvetiti kravama, a manjE obavljanju rada. Potražnje kvalitetnih proizvoda u cijelom svijetu raste. želt: siguran, hranjiv, zdrav i ukusan proizvod po nižim cijenama. mlijeka moraju upotrebljavati najbolje od po· u praksi i primjenjivati nova saznanja u svojoj proizvodnji. Uspješan mlijeka u bu• mora pratiti oscilacije na tržištu, mora i analizirati, mora biti kombinacija struposlovnog i proroka, i mora znati

MIBOP" .o o.

NAJKVALITETNIJI EUROPSKI

POPRATNE OPREME ZA UZGOJ STOKE : z., KR,WE. ON.U:, TEL '\O \ D U\ ( 1-... ·ozf - POJILICE - SVIH VRSTA I MODELA

TERMO POJILICE - PREGRADE - SKREPERI

SISTEMI ZAGRIJAVANJA - SOLARNE PUMPE

PODIZANJE STANDARDA

U OBJEKTIMA

Tijekom lipnja 2007. godine HGK-Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva održao je niz radionica na temu primjene "Higijenskog paketa" i podizanja standarda u objektima u poslovanju hranom u Republici Hrvatskoj.

U KOJIMA SE POSLUJE HRANOM

- Zoran Radan, dr. vet. med.,HGK

Radionice su održane u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Zadru. Predstavnice Uprave za veterinarstvo - MPŠVG Vlatka Vrdoljak Ksenija Boroš i Natalija održale su predavanje na temu s pravnom EU u sigurnosti hrane - uloga Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva", a centralni dio Radionice bilo je predavanje gospodina Alberta Mancusa - savjetnika MPŠVGu procesu stabilizacije i pridruživanja te voditelja projekta administrativnih kapaciteta Uprave za veterinarstvo". Predavanje je bilo održano u dva dijela - u prvom je bilo o higijenskom paketu, a u drugom je opisan plan procesa podizanja standarda u objektima RH u kojima se posluje hranom, a je implementacija

Predstavljena je hrvatska strategija, iskustva zemalja i ukazana na objekte koji bi trebali podizati standard. Radionici je prisustvovalo oko 170 predstavnika hrvatskih tvrtki.

Higijenski paket

Kao posljedica nekoliko kriza povezanih s hranom koje su se dogodile 80-tih i 90-tih godina (GSE, dioksini i hormoni u hrani. ) EU se s potrebom formiranja novog pristupa sigurnosti hrane i

hrane za životinje.

Prvi korak u ovom procesu bio je transformiranje zakonodavstva. Tako je 2000. g. objavljen dokument "Bijela knjiga o sigurnosti hrane", a zatim 2002. "Zakon o hrani na europskoj razini". korak 2004. godine je donošenje uredbe koje se odnose na higijenu hrane. Ove su uredbe poznate pod nazivom "Hygiene package" (higijenski paket).

"Higijenski paket" se pnmJenjuje u državama EU od 01. 2006. godine, a u središte odgovornosti za sigurnost hrane i hrane za životinje postavio je, prije svega, subjekte u poslovanju hranom, odnosno hranom za životinje (tvrtke). Uvode se obvezni interni sustavi samokontrole zasnovani na HACCP sustava. Službene kontrole temeljene su na analizi rizika te nadzoru (verifikaciji) planova (HACCP,DHP) i postupanja u skladu s njima.

Nadalje, pod nadzorom je sva hrana i hrana za životinje u svim stadijima proizvodnje, prerade, distribucije, uvoza/izvoza - tzv. sustav "od polja do stola" koji osigurava potpunu sljedivost.

Nova legislativa ponajprije ciljeve (zdravstveno ispravna i sigurna hrana) istovremen o minimalno

zahtjeve, odnosno kako do cilja.

Npr. stari propisivanja što sve pojedini objekt mora imati zamijenjen je izrazima: "prema potrebi", "ako je prikladno", "odgo"dovoljan", npr. "dovoljan broj umivaonika spojenih na ispravan sustav odvoda" ili "objekt mora imati prikladnu umjetnu/ prirodnu rasvjetu".

Higijenski paket je pred objavom i u Republici Hrvatskoj. Naime, nakon napornog rada na njihovu donošenju MPŠVG je tijekom lipnja poslalo u HGKi ostale relevantne institucije prijedloga pravilnika na razmatranje (odgovaraju gore spomenutim uredbama "higijenskog paketa").

HGK je dostavila predmetne pravilnike na razmatranje hrvatskim tvrtkama te objedinjena mišljenje poslala u MPŠVGod kojega skoru objavu navedenih pravilnika. Radi se o pravilnicima:

• Pravilnik o higijeni hrane,

• Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla,

• Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja,

• Pravilnik o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla

EU - UREDBA 178/2002

HR - Zakon o hrani (NN 46/2007)

SUBJEKTI U POSLOVANJU S HRANOM

UREDBA 852/2004

Pravilnik o higijeni hrane

POSEBNA

NADL.EŽNA TIJELA

UREDBA 882/2004 1

) Pravilnik o slutbenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za tivolinje, te propisa o zdravlju i zaštiti tivotinja

UREDBA 854/2004

Pravilnik o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla

Podizanje standarda u objektima

Sukladno EU standardima I novim propisima pojedini subjekti u poslovanju hranom

morati podignuti standarde u svojim objektima. prevladava mišljenje da tvrtke koje su do sada primjenjivale hrvatske propise imati problema, a "glavni" novi zahtjev je primjena postupaka temeljenih na HACCPprincipima.

Na radionicama su predstavljeni dijelovi nacionalne strategije za podizanje standarda u objektima, a u vremenu nakon radionica do pisanja ovog napravljeni su

Slika 1: Glavne Uredbehigijenskogpaketa i hrvatski propisi koraci u operacionalizaciji navedene strategije.

PODIZANJE STANDARDA: SEKTOR

Slika 2: Piemonteu Italiji - stanje u sektoru prije procesapodizanja standarda

PODIZANJE STANDARDA: SEKTOR

Slika 3: Piemonteu Italiji - rast brojaobjekata pod kontrolom

list 09/2007.

Naime, osim objave navedena 4 prijedloga Pravilnika, tijekom lipnja je Odlukom MPŠVGpropisano da do kraja 2007. biti provedena službena procjena svih objekata u kojima se posluje hranom životinjskog podrijetla. Tvrtke bi trebale biti na vrijeme obaviještene o vremenu obavljanja procjene, nakon objekti biti svrstani u jednu od 4 kategorije:

1. kategorija - objekti koji udovoljavaju uvjetima, 2. kategorija - objekti koji mogu udovoljiti uvjetima u vremenskom roku (6 mjeseci),

3. kategorija - objekti koji mogu udovoljiti uvjetima u duljem vremenskom roku,

4. kategorija - objekti koji ne udovoljavaju uvjetima. Odlukom je da se u objektima odobrenim za upotrebu na vrijeme, u skladu s odredbama starog Zakona o veterinarstvu (NN 70/97., 105/01., i 172/03.), mogu nastaviti obavljati djelatnosti i nakon roka za koji im je izdana rješenje sve do završetka postupka procjene objekta kada im biti uvjeti za daljnje poslovanje.

Sukladno strategiji prezentiranoj na radionicama, i odredbama navedenih prijedloga Pravilnika, objekti iz prve kategorije dobit odobrenje za rad, oni iz druge kategorije rok za ispravljanje nedostataka, a oni iz morat podnijeti zahtjev za izdavanje privremenog odobrenja za rad te ga zajedno s planom za podizanje standarda dostaviti nadležnom tijelu. Objekti kategorije koji nisu u skladu s nacionalnim standardima, te ne mogu EUstandarde, trebali bi biti zatvoreni!

Na radionicama je gospodin cije Piemonte u Italiji koju je prije završetka procesa njihov broj se Alberto Mancuso kao primjer procesa podizanja standarda karak- umnogome za razliku od pokazao proces podizanja stan- terizirao samo manji broj odobrenih istog procesa u klaonicama gdje je darda u industriji provin- objekata (velike tvornice). Nakon broj itekako

REGISTRACIJA I ODOBRAVANJESABIRALIŠTAMLIJEKA

Novom legislativom propisano je registriranje svih subjekata koji posluju hranom, a objekti koji poslu ju hranom životinjskog podrijetla moraju biti i odobreni. su i odstupanja za koja tek treba donijeti provedbene propise ("lokalni objekt u maloprodaji", "marginalna djelatnost", "mala ).

razlika registracije (subjekt se mora samo prijaviti nadležnom tijelu) i odobravanjaje izlazak komisije i obvezatan pregled objekta kako bi bio odobren.

Za sve ovog zasigurno je zanimljiva kako po novim EU propisima sabirališta mlijeka (za razliku od dosadašnje prakse u RH) morati biti - ODOBRENApa od izuzetne važnosti biti rješenje za ovaj problem, u vidu da je u Republici Hrvatskoj (prema podatcima HSC, Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka) u 2006. godini bilo 4 785 sabirnih mjesta.

Oprema za staje

Zavjese - mreže boksovi krmne zabrane madraci pregrade (termo) pojilice skreperi

- premazi za izmuzište i podove

NOVO - program el. pastira, žice, izolatori - higijenski pribor, rukavice

Visokokvalitetne nizozemske steone junice holštajn-frizjjske pasmine

Mekušanska cesta 62 - HR-47000 Karlovac - Tel./fax: 047 654 292 nedagro@hi.htnet.hr - www.nedagro.hr - Mob.: 098 365 857 __J

SKUPNOOGLAŠAVANJE

U nizu aktivnosti koje na oglašavanjupotrošnje proizvoda provodi HGK.stav naših i mesa i mlijekaje da bi bilo dobro pokrenuti projekt oglašavanja

prehrambenih

PREHRAMBENIH

U Zakonu o poljoprivredi (NN 66/01.), u 12, je donošenje mjera za poticanje prodaje i potrošnje poljoprivrednih proizvoda radi konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i poticanje potrošnje poljoprivrednih proizvoda. Prema Zakonu o poljoprivredi Vlada može donijeti mjere za poticanje prodaje i potrošnje:

1. promicanje utrživanja i proizvoda, 2. potpore pripremi proizvoda za tržište, 3. potpore potrošnji.

Za poticanje potrošnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda potrebno je pokrenuti Projekt promidžbe tradicionalnih vrijednosti, kvalitete i znanja u poduzgoja, industrije i tržišnog plasmana gotovih proizvoda.

Osobito je potrebno istaknuti važnost potrošnje prehrambenih proizvoda radi njihove svježine i najbržeg dolaska od polja do stola.

Potrebno je istaknuti argumente za svaku vrstu proizvoda: svinjsko, peradsko meso, jaja, od mesa, mlijeko i proizvodi.

Što bi bilo bitno naglasiti u programu?

Kod isticanja argumenata za sve proizvode treba istaknuti prednosti u primarnoj i industriji i to:

a) Za primarnu proizvodnju:

• Hrvatska je - zelena i

• prirodan i zdrav okoliš,

• tradiciju u uzgoju stoke,

PROIZVODA

• hrana bez GMO,

proizvoda. • Janja

Danas se u RH provodi niz

• najbrži put od proizvodnje do aktivnosti koje daju trgovine, dodatnog

• održati zaposlenost u primarnoj potrebno je stalno proizvodnji. naglašavati

b) Za

• visoka kvaliteta proiz-

• Tradicija u preradi - 90 godina voda zbog svježine i blizine mljekarske i industrije, trgovine,

• visoki higijenski standardi,

• visok nivo kvalitete vete-

• modernizirani su i rinarsko-zdravstvenim uvjetima, objekti,

• cjelokupan otkup mlijeka kon-

• zakonodavstvo prilagodljivo trolira Središnji laboratorij u propisima EU, Križevcima,

• nema ekscesnih situacija u kon-

• ocjenjuje se kvaliteta svinjskog i zumiranju hrane iz kontrolirane mesa na liniji klanja, proizvodnje,

• veliki dio objekata

• brz dolazak od proizvodnje do ima uvedene ISOi HACCPsustave. stola - nema dugog transporta i Da bi proveli aktivnosti na skladištenja, promociji potrošnje poljoprivredno-

• održanje zaposlenosti u industriji. prehrambenih proizvoda trebalo bi: Uvjereni smo da bi dodatna in- • odrediti nositelja aktivnosti, formiranost rezultirala ve- • izvore financiranja - objediniti potrošnjom poljo- sredstva MPŠVG, HGK, privredni proizvoda i sponzora, Uz to, promocija • odabrati agenciju za proizvoda osnažila bi promociju, sektore primarne proizvodnje i • iskoristiti dosadašnje aktivnosti prerade poljoprivredno-prehram- HGK kroz korištenje znakova benih proizvoda. Nije i vizualnog - izvorno razmišljanje da se postigne hrvatsko, hrvatska kvaliteta,

• koncentriranje sredstava za • posebno istaknuti ugled velikih promociju istih proizvoda, tvrtki u i

• racionalno trošenje sredstva, mesnoj industriji.

• stvaranje pozitivnog stava o Držimo da bi za ovakav nastupu promocije bili zainteresirani svi, osostoke i poljopriv- bito i vladine rednih proizvoda i i nevladine organizacije, HGK,udruge industrije, i autohtonih proizvoda.

• poticanje nove logike razmišljanja Možda jednog dana, za o potrošnji prehrambenih pro- od mesa, mlijeka i jaja izvoda. imati nacionalnu robnu marku Nikada nisu dovoljno naglašene kao prednosti koje ima potrošnja doma- "brend" strukovneudrugeza proizvoda niti istaknuti zdrav- prodajuna i vanjskimtržistveni, socijalni i ekonomski aspekti. štima.

MODELI ISPORUKE

Na velikim specijaliziranim gospodarstvima koja proizvode mlijeko, ali i na manjim gospodarstvima, potrebno je prije svega odrediti mjesto isporuke i osigurati prostor za isporuku mlijeka, tj. "sabirna mjesta".

MLIJEKAMLJEKARAMA -

U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko modela sabirnih mjesta što ovisi o raspršenosti gospodarstava i naseljenosti farmi, zemljopisnoj strukturi (reljef) i dostupnosti za specijalizirani transport mlijeka do mljekare. U Hrvatskoj se na više organizira sabiranje mlijeka:

• stacionirana individualna sabirališta na velikim farmama,

• pokretna individualna sabirališta na farmama (pokretni rashladni

• stacionirana grupna sabirališta u pojedinim naseljima (sabirne

• pokretna sabirališta - vozarske linije na pojedinim manje naseljenosti (sabiranje u cisternu na manjem vozilu),

• koncetracija vozarskih sabirališta u posebnim objektima za nje mlijeka.

Danas je u RH 4 785 sabirnih mjesta za razliku od 2003. godine kada ih je bilo 5 119. U razdoblju od 2003. do 2006. god. njihov broj se smanjivao. U 2006. god., u odnosu na 2003., bilo je 334 sabirnih mjesta manje, što je za 6,52 %manje.

Po godinama se ne velik pad ukupnog broja sabirnih mjesta, ali je promijenjena struktura sabirnih mjesta u odnosu na broj (tablica 1).

Promjene se osobito u prve tri grupe sabirnih mjesta (*, ,-) s 1, 1 • 5 i 5 - 1O Danas je to 73,5 % ukupnog broja

sabirnih mjesta u odnosu na 2003. kada ihje bilo 52,38 %.

Ove promjene u strukturi sabirnih mjesta, u odnosu na broj po jednom sabirnom mjestu, rezultat su formiranja gospodarstava za proizvodnju mlijeka, broja proizvodnih životinja po gospodarstvu ali

i izgradnje novih velikih specijaliziranih farmi. Ove pozitivne promjene daju ekonomsku opravdanost mljekarama za izdvajanje pojedinih gospodarstava u samostalne jedinice mlijeka.

Pet ili manje gospodarstava na sabirnom mjestu kao i sabirna

Grafikon 1: Pregledbrojasabirnih mjesta :i 5 ili manje po sabirnommjestu

Tablica 1: Struktura sabirnih mjesta u RH 2003. - 2006. god. Broj na 2003. Postotak 1 2004

mjesta s više od 5 gospodarstava po godinama prikazuju grafikon 1 i 2.

Kvaliteta mlijeka i struktura sabirnih mjesta

Struktura sabirnih mjesta s obzirom na broj na postizanje kvalitete mlijeka i održivost kvalitete mlijeka do mljekara.

Od uspostave sustava kontrole kvalitete mlijeka u RH govori se o i otežanim uvjetima proizvodnje i isporuke mlijeka, a prikazana struktura sabirnih mjesta po godinama upravo to i (tablica 1). Na putu do ostvarenja zahtjeva EU glede kvalitete mlijeka, Hrvatska se s nizom problema, a jedan od je upravo model isporuke mlijeka.

Sadašnje stanje ukupne kvalitete mlijeka u RH velikim dijelom ovisi i o problematici isporuke mlijeka. Na sabirnim mjestima s brojem kvaliteta mlijeka se teže postiže, a osobito kvalitete mlijeka do mljekare. Na tablici 2 se daje udio E i I. klase mlijeka na prve tri razine sabirnih mjesta gdje su i mlijeka. U retku 1 su specijalizirana

Grafikon

2: Pregledbrojasabirnih mjesta s 5 ili više

gospodarstva - velike farme s udjelom EU kvalitete mlijeka.

Bolju kvalitetu mlijeka postižu na velikim specijaliziranim gospodarstvima za koje vrijedi pravilo "put mlijeka, izravno iz vimena na u rashladne posude". Slabija je kvaliteta mlijeka ako ga dulje vrijeme na gospodarstvu a zatim ga na grupno sabiralište. Još za mlijeko je ako se na

Tablica2: Pregledkvalitete mlijeka po strukturi sabirnih mjesta

Broj Broj % Broj Ekstra na sabirnih ukupnog klasa I. klasa sabirnom miestu mjesta broja s.m. 1

vozarskoj liniji, pn cemu je broj mikroorganizama znatno I u grupnoj isporuci mlijeka može se kvaliteta mlijeka ako se poštuje pravilo: "isporuka mlijeka na sabirnom mjestu mora se obaviti 1 do 1,5 sat nakon mužnje" uz uvjet da je primarna obrada obavljena higijenski, a mlijeko odmah po isporuci. Treba uvažavati i zahtjeve mljekara koje samo iz kvalitetnog mlijeka mogu proizvesti kvalitetan proizvod. Naime, održivost mljekara na tržištu

klasa

klasa klase

Tablica 3: Struktura mlijeka prema godišnjojisporuci

Tablica4: isporuka mlijeka po gospodarstvima {2003.- 2006. god.) isporuka Gospodarstva s Gospodarstva s više od 6 O~ Godina litara/gospodarstvu manje od 6 000 Ukupno lit. Prosj. gospod./lit. lit. mliieka

2003. 8 929 2 629 435 470 902 17 626

2004. 10486 2 725 459 204066 19300

2005. 13 591 2 819 546 170 965 23 926 2006. 16 555 2242 586 932 929 27 140

proizvoda ovisi o kvaliteti gotovih proizvoda.

Struktura mlijeka po razredima

Promjene koje se u strukturi sabirnih mjesta rezultat su promjena u strukturi mlijeka. Od samog rada Laboratorija, radi lakše analize stanja, svrstani su u razrede (tablica 3).

Struktura i dinamika njihovih promjena izravno na promjene u organizaciji otpreme, odnosno transporta mli-

jeka od sabirnih mjesta do mljekara, pa su i u tom dijelu mljekare izvršile organizacijske promjene. Mora se ipak priznati da je to dugotrajan proces a zahtjevi za kvalitetu mlijeka sve Kako je put mlijeka od farme do stola izuzetno složen, prema Zakonu o hrani za kvalitetu mlijeka odgovorno je gospodarstvo koje proizvodi hranu, tj. mlijeko, a kvaliteta mu se izravno pri isporuci na sabirnom mjestu ili na velikim gospodarstvima pri izravnoj predaji mlijeka u autocisternu. Brigu o

mlijeku i kvalitete od trenutka preuzimanja mlijeka do predaje u mljekaru snose subjekti u transportu mlijeka i mljekara. Za daljnji tijek prerade mlijeka i kvalitete gotovih proizvoda odgovorna je mljekara.

2006. godinu s 2003. god. se velika razlika u isporumlijeka po gospodarstvu.

Prikazane vrijednosti o isporuci mlijeka po gospodarstvu za pojedine grupe, kao i ukupno mlijeka po godinama, na

U razredima do 6 000 L godišnje isporuke mlijeka, broj telja smanjen je za više od polovine, tj. 51,49 %. godišnje isporuke mlijeka po gospodarstvu mijenjale su se, ali ne

JUNl CE SU GENETSKI NAJBOlJl D10 VAŠEGSTADA1VAŠANAJBOlA lNVESTIClJA!! !

ODABlR.UVOZ 1PRODAJAGRAv1DN1H 51MENTAlSK1HJUNlCA12 AUSTRllE1

P liR t M GRAVIDNEIUNlCE. I

INFO:

01/ 24-+1411 CENTRALA

DR.VET.MED.KREŠ1MIR, / 204

098/ 93 92 822

DR.VET.MED.ANDREJA 114

098/ 284 978

Razredi iznad 6 000 L godišnje isporuke mlijeka ostvarili su veliki napredak, tako u 2006. god. u odnosu na 2003. god.

mlijeka iznosi 9 514 litara po gospodarstvu. Osobito su promjene uslijedile tijekom 2004., 2005. i 2006. godine.

Razlozi ovih pozitivnih promjena bili su višestruki, ali svakako valja napomenuti one najbitnije:

- interes za proizvodnu kvotu za mlijeko u okviru prilagodbe i zahtjeva EU, - dobra cijena mlijeka i stimulacija prema higijenskim kriterijima, - sitimulativni državni poticaji u proizvodnji mlijeka i utjecaj higijenskih kriterija na visinu ostvarenih poticaja, - utjecaj sustava kontrole kvalitete mlijeka i dohodak za kvalitetno mlijeko,

- zahtjevi mljekara za kvalitetom, te interes za kapaciteta po gospodarstvu, olakšanje transporta mlijeka i racionalizacija procesa od gospodarstva do mljekara,

- program razvoja govedarske proizvodnje u RH i pitanje zemljišne politike,

- diferencijacija gospodarstva na one koji proizvodnju mlijeka prepoznaju kao svoje trajno rješenje i ona koji vjerojatno interes u sustavu "krava - tele".

Sve ove utjecale su na transformaciju onih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka, na mlijeka i poboljšanje kvalitete mlijeka. Ovi pozitivni rezultati u primarnoj proizvodnji mlijeka u hrvatskoj mljekarskoj gospodarskoj grani dobar su temelj pripremi za pregovore s EUpri posebno mjesto i pozitivnu ulogu ima sustav kontrole mlijeka u RH i osnivanje središnjeg akreditiranog laboratorija.

Graft·kon3: Usporedbabroja mlijekapo razredima

Grafikon 3 prikazuje postotak u pojedinim razredima; prikaz dinamike ovih promjena po godinama. se da 2006. g. razred do 6 000 litara 43,38 % dok je u višim razredima 56,62 % grafikon 3 i 4 vidljivaje promjena.

Grafikon Cl:Usporedbaukupnih mlijeka170 razredima

Na grafikonu 4 za 2006. god. u razredu s više od 50 000 lit. je 42, 14 % od ukupnih mlijeka koje je samo 5,37 % od ukupnog broja mlijeka (grafikon 3). U razredu do 6 000 litara godišnje je 7, 19 %od ukupnih mlijeka, a udio ovih mlijeka je velik, odnosno 43,38 % od ukupnog broja mlijeka. Ovakav tijek promjena doprinio je postizanju ukupne higijenske kvalitete mlijeka i približavanja Hrvatske ispunjavanju zahtjeva EUglede kvalitete

proizvedena od vlaknocementa "diše" I tako kondenzaci u i gospodaran pokrov za nagibe krova minimalno 7° iz azito visoke kvalitete

Distributer· Gecko d.o.o. ESAL d.o.o. ANHOV Vojkova 9 o

52, 10040 Zagreb

T 01/2920 314

F. 01/2920 315 E. gecko@gecko.hr

SI - 521 O Deskle (Slovenija) T. +386 5 3921 609/610 F. +386 5 3921 658 E. esal@esal.si, .esal.si

KAKOU EUROPSKU UNIJU· 85 PITANJA

JEDINSTVENO

PO GOSPODARSTVU

- Dr. se. Petar

Ovo jedinstvena

naziva se i po hektaru, a poljoprivrednici mogu proizvoditi što žele. Ovaj sustav jedinstvenog primjenjuju EU-15 te se prema ovim kriterijima sredstva agrarnog koristiti do 2013. god. Za dvanaest novoprimljenih bit primijenjeno prijelazno razdoblje za subvencije u kojem biti kombinirano prema nacionalnim modelima poticanja poljoprivredne proizvodnje s tendencijom postupnog napuštanja i preuzimanja kriterija i uvjeta subvenciranja i Unije. Sistem jedinstvenog dovodi u neravnopravan položaj dio novoprimljenih s manje razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom, a pogotovo one s malim poljoprivrednim zemljišnim površinama.

Novoprimljene u prvoj godini dobivaju iznos od 25 %sredstava koje dobivaju stare s time da se kroz razdoblje mogu poticaji u iznosu od 30 % iz nacionalnog Nakon deset godina nove postaju ravnopravne i se sa starim Slovenija i Malta su primjeri izuzetka te puna prava na subvencije za svoje poljoprivrednike ostvarivati nakon godine od prijema u Do u EU Hrvatska primjenjuje svoj sustav poticaja

Nova agrama reforma poljoprivredne politike Europske unije donijela je velike promjene koje se odnose sa sustav poticanja proizvodnje i subvencija te jedinstvenog farmerima po gospodarstvu koje nije vezano za vrstu poljoprivredne proizvodnje.

prema nas1m propisima i narodno preuzetim obvezama, a ovisno o sredstvima i financijskim

Stjecanjem statusa stalnog stupa na snagu primjena obveze iz Europske unije kada Hrvatska nakon prijelaznog razdoblja biti izjednas pravima i obvezama s ostalim Postoji moguizuzetka, tj. za proizvod koji se ne stimulira u Uniji posebnim se pregovorima može odobriti subvencija.

U odnosu na sustav i iznose subvencije ne može se govoriti o jedinstvenom modelu za

sve zemlje jer svaka država ima svoje U nekim uz jedinstvena primjenjuju se i drugi sustavi proizvodnih subvencija za pojedinu vrstu biljne proizvodnje ili za grla stoke. Uz jedinstvena u praksi pnmJenJUJe se jedinstvena kao i regionalna EU definicija državnih potpora

Prema definiciji EU državnom se potporom drži ona: a) koja je dodijeljena iz državnih sredstava, b) koja pruža prednost sektoru ili regiji, c) koja

Nema mjesta strahu - Europskaum/a štiti nacionalne u proizvodnjihrane svojih

je selektivna jer ne narušava ravnotežu i njihove konkurencije i d) koja na konkurentnost i trgovinu zemalja Državne potpore u EU dijele se na horizontalne (namijenjene svim u gospodarstvu), sektorski usmjerene (izabranim regionalne te na potpore za poljoprivredu i ribarstvo. Potpora može biti dodijeljena putem instrumenata: subvencija, poreznih olakšica, udjela u kapitalu, povoljnih kredita, poreznih dugova ijamstava.

Hrvatska je po preuzetim obvezama od Europske komisije regulirala državnih potpora Zakonom o državnim potporama ("Narodne novine" broj 40/2005.) u kojemu nisu regulirane državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu. Korisnici državnih potpora ove grupacije ne smiju biti u povoljnijem položaju od ostalih pravnih subjekata te tako narušavati tržišno natjecanje. Od ove zakonske odredbe izuzete su potpore za otklanjanje šteta, potpore koje razvoj nerazvijenih s niskim standardom i državne potpore za one grane gospodarstva koje su u teškom položaju. Radi provedbe ovog zakona osnovana je državna Agencija za zaštitu tržnog natjecanja i ona, pored ostalog, posebno nadzire provedbu i dodijeljenih državnih potpora i njihovo namjensko korištenje.

Subvencije - potpore u poljoprivredi

Do sada su u EU poljoprivrednu proizvodnju poticali mehanizmima i mjerama tržnocjenovne politike (mjere poticaja, proizvodnje, prodaje, propisane cijene, carine, intervencije na tržištu poljoprivrednoprehrambenih proizvoda). Novom

reformom poljoprivredne politike neke od mjera postupno se napuštaju, kao npr. propisane cijene i intervencije na tržištu. Proizvodna kvota uspostavlja se za tržišni sustav na principima odnosa ponude i potražnje te poticanja regionalnog i ruralnog razvoja.

Subvencije u govedarstvu Plasman proizvoda obavlja se preko tržišta poljoprivrednih proizvoda pri se u okviru mjera agrarne politike donose tržni redovi kojima se sva najvažnija gospodarska, financijska i organizacijska pitanja. Iz tržište je regulirano za svinjsko meso, jaja i meso peradi, i meso te za mlijeko i proizvode. Agrarnom politikom se jedinstvene cijene poljoprivrednih proizvoda, subvencije, carine i izvozne subvencije, izravna proizvodnje proizvodnim kvotama te interventni otkup maslaca i privatno skladištenje ovih proizvoda. Sustav poticanja proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj nije kompatibilan onom u EU i za nas, iz ovog predstoji razdoblje pilagodbe regulative s pravnom Europske unije. krave. Nema odredbe po kojoj postoji obveza po kravi to individualno regulira svaka zemlja Krave dojilje. Premije za krave dojilje odnose se na mesne pasmine goveda, pasmine goveda križane s mesnim pasminama namijenjenim za proizvodnju teladi za daljni tov. Premija iznosi 200 eura/grlu uz uvjet da mlijeko tih krava ne mljekarama. Uz navedenu jedinstvenu premiju od 200 eura, neke od Unije mogu dati dodatnu stimulaciju od 50 eura/grlu.

Premije za mlijeko. U 2004. god. subvencija za mlijeko iznosila je 8, 15 eura/toni, i u toj godini isplata nacionalnih sredstava za mlijeko bila je 11,81 eura/toni. U 2006. ukupna subvencija za mlijeko iznosila je 24,49 eura/toni. Ove su premije uvedene jer su smanjene intervencijske cijene otkupa maslaca i mlijeka u prahu.

Intervencijska cijena za maslac. Ako tržišna cijena maslaca padne ispod 90 % od intervencijske cijene, tada se maslac otkupljuje po cijenama manjim za 1O % od intervencijskih cijena. Intervencijska cijena za maslac sada iznosi 246,7 eura/100 kg, a u 2005. god. bila je 305,23 eura/100 kg. Po navedenim uvjetima odobren je godišnji otkup 40 000 tona maslaca. Mlijeko u prahu. Interventna otkupna cijena za mlijeko u prahu (kvaliteta mlijeka u prahu: 31,4 %35,6 % masti) iznosi 174,69 eura/100 kg. Maksimalno se može otkupiti od 109 000 tona praha. Regulirano je pitanje premija za troškove skladištenja otkupljenog maslaca i mlijeka u prahu koje obavljaju privatne kompanije.

Proizvodnja mesa. Prema tržnom redu za govedarstvo se proizvodnja mesa i subvencije za junad za klanje starosti najmanje 8 mjeseci a iznosi 80 eura/grlu; za telad za klanje starosti 1 - 8 mjeseci premija je 50 eura/grlu. Premija za bikove je 210 eura/grlu, a za kastrate 150 eura/grlu. subvencija za ove kategorije goveda limitirano je, tj. do 90 grla godišnje po farmi. Radi ravnomjernijeg i planskog klanja tijekom godine se dodatna premija u iznosu od 18, 11 eura do 72,45 eura za jedno zaklano grlo u razdoblju od do mjeseca svibnja.

M{jekarski li.st 09/2007.

Autohtoni animalni proizvodi

Još mnoga pitanja zanimaju naše poljoprivredne i stanovnike ruralnih Na primjer, što se dogoditi ulaskom Hrvatske u Uniju s nekim specii tradicijom a koje se odnose na zaštitu autohtonih pasmina stoke, na svinjokolju - kolinje, na proizvodnju suhomesnatih specijaliteta (npr. slavonskog kutina) te kakav biti odnos prema proizvodnji sira i vrhnja koje prodaju na lokalnim tržnicama.

Donošenjem novog Zakona o veterinarstvu ("Narodne novine" broj 41/2007 .) i Zakona o hrani ("Narodne novine" broj 46/2007 .) Hrvatska ulazi u zakonodavnu aktivnost donošenja i primjene tzv. "higijenskog paketa" u objektima za

proizvodnju i poslovanje hranom. Ova obveza iz "higijenskog paketa" veoma je široka i složena te se, osim na prehrambenu industriju, odnosi i na primarnu proizvodnju, i preradu, kao i na plasman poizvoda. Za proizvodnju mlijeka su zdravstveni zahtjevi za proizvodnju sirovog mlijeka, higijenu na gospodarstvima kod sabiranja i otpreme mlijeka, te pravila za preradu mlijeka i proizvodnju proizvoda. Unija podržava i štiti nacionalne posebnosti i u proizvodnji hrane svake uz uvjet da moraju primjenjivati zdravstveno higijenski uvjete i razlikovati objekte za proizvodnju i preradu hrane animalnog porijekla za vlastite potrebe i za javnu potrošnju u koje spada i prodaja na javnim mjestima - tržnicama.

Prerada proizvoda i proizvodnja hrane na obiteljskim gospodarstvima (koja smatraju malim objektima) nije zabranjena, ali je uvjetovana kriterijima koje moraju ispuniti.

Za ovakve proizvode na tržištu primjenjuje se manje zahtjevna procedura i uvjeti, a ako bi bili plasirani na europsko tržište, onda treba primjenjivati sve direktive i uvjete koje Unija. Naše zakonodavstvo oznaku izvornosti i zemljopisnog podrijetla hrane i animalnog proizvoda kao i priznavanje posebnih svojstava hrane s oznakom tradicionalni proizvod"; i oznake za proizvode iz organskog

Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu: prof. dr. se. Boro prof. dr. se. Vesna i prof. dr. se. Velimir

Djelo je namijenjena ponajprijestudentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz Ovom knjigom dobit kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali istovremeno biti korisno štivo s mnoštvom informacija našim vrijednim ovaca koji od s proizvodnjom

Knjigu poglavlja: Uvod; Privrednoekonomska važnost ovaca; Divlje ovce i pripitomljavanje; Pasmine ovaca i njihove klasifikacije; Anatomske i fiziološke odlike ovaca; i selekcija; Reprodukcija ovaca; Uzgojno - tehnološki postupci s janjadi; Hranidba ovaca; Proizvodnja mesa; Proizvodnja mlijeka; Proizvodnja vune; Proizvodnja kože i krzna; Mjere i postupci zaštite zdravlja ovaca; Pogodovni za nastanak i razvoj bolesti: Mjere prevencije bolesti ovaca; Preventivni zahvati kao sastavnica tehnologije u Objekti i oprema.

Cijena knjige iznosi 250,00 kn ( +troškovi poštarine), a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, Hica 31/3. tel: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr ili autora: Zavod za specijalno Agronomskog fakulteta. Svetošimunska 25. Zagreb (tel: 01 239 3867, e-mail: bmioc@agr.hr).u

·u10 -~1u·

u 1/o.f,tlwrilu + 6,JJNllli

MALI POSJEDI i proizvodnjamlijeka

I

Mr. se.

proizvodnje mlijeka i broja krava

Pivo, osnova razvoja je vanje proizvodnje mlijeka po jednoj kravi ili po broju krava. Ovo ovisi ponajprije o organizacijskim promjenama unutar gospodarstva i tehnologije, a zahtijeva najmanja investicijska ulaganja. Rad na proizvodnje mlijeka do postizanja maksimalno optimalne proizvodnje po jednoj kravi, u uvjetima, najvažnija je ekonomsko profitabilna Optimalna proizvodnja mlijeka u našim u\jetima po jednoj kravi je 6 000 i 7 000 litara mlijeka godišnje. U vrhu laktacije dnevno do 30 litara. Ovdje u uvjete spadaju i i osposobljenost naših mlijeka. Hrvatska nema CENTARZA

OBUKU, niti ustrojen broj OPG-a na kojima je odraditi kvalitetnu obuku.

"Ma, znaju naši seljaci krave hraniti i bez škole". Neki sigurno znaju, a neki možda baš i ne znaju sve o tom pitanju, osobito kada kupe uvozne junice koje kao prvotelke doje 28 i 30 litara.

Drugo, proizvodnje mlijeka broja krava traži ili velike investicije, jer je vezana uz okrupnjavanje posjeda i staje, odnosno raspoloživog broja ležišta.

Nemojmo zaboraviti da ležišta moraju biti udobna, i dovoljno prostrana ili velika jer se dio mlijeka u kravi proizvede dok krava leži.

U stajama moramo sva ležišta staviti u funkciju proizvodnje mlijeka. Samo proizvodnja mlijeka osigurava svaki mjesec priliv nove svote novca toliko potrebne za

I

direktno investiranje ili za otplatu kredita. da u staja obavljate i mužnju krava, najbolje je iz staje izmjestiti "neproizvodna grla", to jest krave u suhostaju i junice (od do uzrasta). otvoreni prostor, s najjednostavnijim nadstrešnicama, najbolja je i najjeftinija staja za ova grla.

U privrednom i ekonomskom života svakog OPG-a i daljnjem razvoju proizvodnje mlijeka i hrvatskog prije ulaska u EU najvažnije je broja krava na onim OPG-ima koja se 1O, 20 i 30 godina baviti proizvodnjom mlijeka.

IDEJAI PIAN BROJKRAVA

PROIZVODNJUMLIJEKA

Primjer iz prakse naših uspješnih OPG-a OPG Branke Licitar Krapinski Vidovec, Krapina, Krapinsko-zagorska županija

Struktura obitelji Branka Licitar (1957 .) (8) + 2006. završeni za KRAVLJEGMLIJEKA;Antun (1949.), SSS - ugostiteljska škola; Vjekoslav (1977.), SSS - strojobravar, Romana (1984.), VMŠ-viša medicinska škola, Gabrijel (2006.).

Struktura posjeda 2000. godine = 13 jutara vlastite zemlje + O jutara u zakupu + 6 jutara.

2007. godine = 14 jutara vlastite zemlje + 16 jutara privatne u zakupu+ 6jutara.

Struktura stada 2000. godine = 4 krave. 2007. godine= 18 krava+ 6 junica + 4 junice za pripust + 4 mlade junice uzrasta. Od 2000. do 2007. kupljene su samo 4 junice crnog holštajna. Od ženske teladi do sada nije prodano niti jedno, a sva ženska telad uzgojena je u vlastite junice.

Od 2002. su broj krava i proizvodnju mlijeka. Do sada nisu vršili selekciju krava na proizvodnju mlijeka jer je svaka krava bila važna, ali kako sada imaju dovoljno krava i dovoljno velik uzgoj vlastitih junica, sve krave koje proizvode manje od 25 litara mlijeka, zatim drugotelke i starije krave. Sve krave su pod selekcijom i kontrolom a mlijeko je stalno E klase. Mlijeko Dukatud.d.

Najbolja krava u drugoj laktaciji imala je dnevno 40 litara mlijeka; sve ostale krave u vrhu laktacije davale su 23 do 30 litara.

Od samog od 2003. godine i suradnje sa HZPSSi Mljekarskog lista, poboljšali su hranidbu krava i nabavljati spermu od kvalitetnijih bikova. Plan je uzgojiti u stado krava proizvodnje do 7 000 litara mlijeka po kravi godišnje te da su krave u proizvodnji do 7 laktacija. Sada imaju 4 krave s 8 laktacija, a jedna krava je u proizvodnji bila 14 godina i svake godine dala je po jedno tele.

Za proizvodnje mlijeka vrlo je važan izbor bikova i dobra hranidba. Krave ostaju s jednim do dva osjemenjivanja.

Staja staja ima 2 prostorije i 28 vezova za krave i junice. Želja im je da ova staja "izgradi" novu staju sa slobodnim držanjem krava, ili "lauf-staju".

Nastojat sami raditi na projektu staje kako bi izgradnja bila što jeftinija. da krave puštaju na pregonski pašnjak6 jutara, želja im je izgraditi privremeno izmuzište izvan staje kako bi si olakšali posao mužnje.

Nova "lauf-staja" trebala bi imati lagunu i rešetke, a staje ovakvog

Zajednoradi i boljeproizvodnjemlijeka-(s lijevana desno: veterinarVladimirBajcer, Antun Licitari savjetnikHZPSS za Krapinsko-zagorskežupanije DragutinKasteljan,dipl. ing.)

tipa pogledali bi na županije i porazgovarali s vlasnicima ovakvog tipa staje o njihovim iskustvima i mišljenjima o "lauf-staji".

Kako iz godine u godinu postoji uzimanja u zakup novih površina napuštene zemlje, planiraju izgradnju staje kapaciteta, a u svezi s tim HZPSS i naših savjetnika. Do sada su imali dobru suradnju sa savjetodavnom službom, sa skom i veterinarskom službom, što imje od velike

Uz sadašnju staju izgradit i privremeno izmuzište.

Silose još nemaju. Sjenažu stavljaju u rolo-bale. Imaju svoju balirku i Do sada nisu imali kukuruzne silaze, ali su ih poljoprivredni savjetnici savjetovali da od 2008. godine u plodored uvedu i kukuruz za silažu.

Za podizanje novih kredita neophodno je u uvjetima broj krava i proizvodnju mlijeka.

Planiraju i razvoj seoskog

turizma za što im biti potrebna edukacija na OPG-ima koja se ovim turizmom bave.

Što se investicija, nisu u pitanju samo ulaganja u staju. Tu su još ulaganja, na prvom mjestu, u okrupnjavanje posjeda - kupovinu zemlje, mehanizaciju, opremu i junice. Ponajprije treba ulagati u kupnju zemlje, nabavu kvalitetnih grla i u izmuzište. je u potrebno kupovati uvozne junice, dok se ne postigne dovoljno velik i kvalitetan vlastiti uzgoj.

Sjetvena struktura

Od ukupnih površina pod sijanim DTS imaju svega 4 jutra u 4 do S otkosa, a sve ostalo su prirodne livade u 3 do 4 otkosa. Zemlja nije kemijski analizirana, ali biti od ove godine, a zatim bi sijali lucernu. Do sada nisu sijali talijanski ni engleski ljulj, osim u DTS smjesama.

Mehanizacija

Od 2000. do 2007. godine, od poljoprivredne mehanizacije kupili su novi traktor NJ.H. od 100 KS, rotobalirku i te muzni s dvije kante, a ostalu

mehanizaciju imaju od prije. U sustavu PDV su od 2005. godine kada su kupovali novi traktor.

Za ovu su mehanizaciju dobili 500.000 kuna kredita. rata iznosi oko 10.000 kuna. predaju i više od 8 000 litara mlijeka E klase.

Smjesu za hranidbu krava pripremaju sami od kupovnih komponenti. Kukuruz u zrnu uglavnom nabavljaju iz Podravine, u jesen, po cijeni od 1 kune do 1, 1 kune bez PDV-a. Žitarice, soju, suncokretovu kupuju. U smjesu miješaju i pivski trop. Pivski trop 0,30 kn po 1 kg. Imaju vlastitu mješaonicu, a smjesu slažu 2 puta tjedno. Recepture za smjesu im savjetnik HZPSS Dragutin Kasteljan. Krave hrane sjenažom i sijenom. U obrok još uvijek stavljaju više sijena nego sjenaže, što moraju promijeniti. Trebaju i ranije kositi radi kvalitete voluminozne krme, sadržaja hranjivih tvari i brzine probavljivosti. Košnja travnjaka definitivno mora biti prije ili u samom klasanja. plan razvoja predlažu savjetnici HZPSS U staji valja osloboditi sva ležišta za krave u laktaciji. broj krava u mužnji do 28, koliko je i ležišta u staji. Suhe krave i junice držati na otvorenom na pašnjakuod 6 jutara. Izgraditi privremeno izmuzište izvan staje. Dati uzorke zemlje na kemijsku analizu. Promijeniti sjetvenu strukturu. U plodored uvesti što više lucerne, ljuljeva i kukuruz za silažu. Izgraditi 3 silosa. S 25 do 28 krava proizvodnje oko 7 000 litara godišnje, proizvodit 170 000 do 190 000 litara mlijeka. U pripremati izgradnju nove "lauf-staje" s lagunom i rešetkastim podom. Na OPG-u, osim proizvodnje mlijeka, baviti se i seoskim turizmom.

M/jefrorRkilist (19/2007.

NEKIOD NAJBOLJIH

A MLIJEKA

Uužemkrug~izbora~a nagradu "Zlatm rog" koJu

dodjeljuje Hrvatska ~ljek~rs~a udruga svake godme bilo Je

KRAPINSKO-ZAGORSKE

pet obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz Krapinskozagorske županije. V

ZUPANIJE-------

Kao i OPG

Prepolec iz i ostala gospodarstva dobar su pnmJer uzornog gospodarstva i proizvodnje mlijeka.

Naime, na svakom od njih proizvodnja mlijeka je na zavidnoj razini, s obzirom na broj muznih krava, kvalitetu mlijeka i broj hektara zemlje koju

Prema rezultatima Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka iz Križevaca gospodarstva su tijekom proteklog razdoblja mlijeko E-kvalitete, što da je higijenska i mikrobiloška kvaliteta mlijeka u skladu s kriterijima natjeza dodjelu nagrade "Zlatni rog".

OPG

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iz Zlatara jedno je od po proizvodnji mlijeka u Krapinsko-zagorskoj županiji. OPG-a su: Nevenka - nisitelj OPG-a, suprug Željko, te sinovi Marko i Mario (koji srednju poljoprivrednu školu za zanimanje poljoprivrednog tehniRaspolažu s 44 ha zemlje od je 12 ha vlastite i 32 ha u zakupu. Muzu 30 krava holstein pasmine koje daju 6 000 litara na godinu. U stadu su i 22 junice koje ostaju za rasplod i daljnju proizvodnju mlijeka. U proteklom razdoblju (od godine dana) su 158 359 litara mlijeka ekstra klase industriji Dukat d.d. suradnjom su veoma zadovoljni. Danas su krave smještene u staroj staji, no u izgradnji je i nova

suvremena staja kapaciteta 60 muznih krava. Izgradnjom nove staje vlasnici su nezadovoljni jer tvrtka koja izvodi radove neprofesionalno izvršava svoje obveze ugovorom. Na žalost, bez obzira na velik trud vlasnika u nastojanju da svoje krave prije usele u novu staju, stanje na gradilištu govori nešto drugomlijeka "nasjednu" na radova koji "brda i doline", a na kraju "izigraju" farmere. Nadamo se da obitelji njihova farma ipak biti u skladu s njihovim željama i da do ovakvih problema na terenu u više dolaziti.

dipl. ing. -

Na svojim oranicama proizvode dio krme za svoje stado. Siju za koncentrirani dio obroka, djetelinsko-travne smjese i kukuruz za silažu (dio kukuruza je i za zrno). Smjesu za svoje krave pripremaju sami, uz savjetnika HZPSS i primjere iz Mljekarskog lista.

Krave su u dobroj kondiciji, starosti 4,5 godine; osjemenjuju ih bikovima sjeme odabiru uz veterinara. Savjesno vode evidenciju oreprodukciji svojih krava, tako da su formirali malo "obiteljsko stablo" svoga stada jer žensku telad od najboljih krava ostavljaju na farmi za daljnji uzgoj.

Velika nada su im sinovi Marko i Mario koji planiraju ostati na gospodarstvu i nastaviti s proizvodnjom mlijeka.

OPGPoljanec

Farma je smještena u Kumrovcu, a vodi ju Josip Poljanec. U poslovima mu pomažu supruga Jožica, te sinovi Darko i Nikola, koji iako idu u osnovnu školu, ipak vremena i pomognu ocu brinuti se o kravicama. Lijepo je vidjeti da djeca razumiju na koji funkcionira priroda - da kravici najprije moraš dati jesti da bi proizvela mnogo mlijeka. U staji su 22 krave simentalske i holstein pasmine, te 1Ojunica i ženske teladi. Žensku telad svojih krava ostavljaju za rasplod jer znaju da jedino vlastitim radom na genetike stada mogu ostvariti dobre rezultate. Josip oko 25 ha zemlje od je dio u vlasništvu. Sije kukuruz za silažu i zrno, te kojeg dodaje u koncentratnu smjesu koju priprema u suradnji s Dragutinom Kasteljanom, dipl. ing. - savjetnikom HZPSS Krapinsko-zagorske županije. S livada kosi travu i sprema sjenažu i sijeno. U proteklom razdoblju je 11O 700 litara mlijeka ekstra klase Dukatu d.d. Krave su starosti 6 godina i u izvrsnoj su rasplodnoj kondiciji, što govori i da je koncepcija 80 %.U planiraju adaptirati staju, stado na 30 muznih krava, a proizvodnju mlijeka po kravi na 7 000 litara. Naravno, uz to ide i poljoprivrednih površina do kojih je jako teško navodi gospodinJosip.

Možemo da je i ova obitelj, s obzirom na dva mlada obitelji koji možda u nastaviti s proizvodnjom mlijeka, reprezentativan primjer na koji se može razvijati "malo" obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, te svojim trudom i radom proizvoditi najdragocjeniju

sirovinu - mlijeko ekstra kvalitete.

OPG

Farmu smještenu u dijelu Krapinsko-zagorske županije, u Zagorskim Selima, vodi koji u svojoj staji drži 19 muznih krava simentalske i holstein pasmine, te 15 junica. U proteklom

razdoblju je 72 000 litara mlijeka ekstra klase industriji Dukat d.d. je suradnjom veoma zadovoljan, jer je Dukat d.d. svojim programima razvoja umnogome pomogao OPG-u unaprijediti proizvodnju. sam radi na farmi; supruga Nadja

/;,st 09/2007.

]osip i Darko Poljanec- svatkoje zadužen za svojdio posla

Premaloje prostorau staA ali uskoroslijedi rekonstrukcija staje - kaže Andelko

REPORTAŽA========================

zaposlena je u drugoj djelatnosti, a sinovi Dejan i Blažjoš su premali da bi pomagali ocu, što ne da u nastaviti stopama. Zagorska Sela smještena su na brdovitom i pomalo zagorskom terenu, stoga svaka lipa više kroz poticaj gospodarstvu dobro jer baviti se poljoprivredom na ovako terenu traži mnogo više truda, rada i energije. Valja napomenuti anegdotu koju nam je Kada balira sijeno ili priprema sjenažu u rolobale, potrebna mu je još dvojice, trojice kolega. Pitamo se zašto? Da se bale ne bi otkotrljale niz brijeg,jer onda uzalud cijeli trud oko pripremanja hrane.

22 ha zemlje, u vlasništvu 7 i 15 u zakupu. Sije kukuruz za silažu i zrno, lucernu, talijanski ljulj, za koncentratnu smjesu koju priprema prema receptu Dukata d.d. Naravno, postoje i planovi za a to je proširenje staje, te broja muznih krava na 35, a proizvodnje mlijeka na 6 000 litara po kravi godišnje. je zadovoljan suradnjom s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Hrvatskim centrom, te kad god je to nastoji edukativna predavanja u organizaciji ovih službi.

OPG

Uz samu granicu s Republikom Slovenijom, na veoma brdovitom ali nadasve dijelu Zagorja smješteno je Gornje Brezno u kojem žive Danica, Mirko i Dušan obitelj se baviti proizvodnjom mlijeka, iako prihode ostvaruju iz drugih djelatnosti. Ovo je jedina farma na kojoj uzgajaju simentalsku pasminu goveda. Naime, u staji je 12 muznih krava i 3 junice - sve iz uzgoja. oko 15 ha zemlja koja je u zakupu. Siju kukuruz za silažu, a ostalo su livade koje kose i

pripremaju sijeno. Komponente za koncentrirani dio obroka kupuju, a smjesu pripremaju sami. U razdoblju od godine dana su 59 251 litara mlijeka ekstra klase mljekari "Veronika" iz U planiraju proizvodne kapacitete. I na ovom gospodarstvu mladi nastavljaju s proizvodnjom mlijeka. Uspjeh za-

Pravo je zadovoljstvo bilo Krapinsko-zagorsku županiju, upoznati mlijeka, njihove svakodnevne probleme, ali i vidjeti s koliko truda i ljubavi rade plemeniti posao proizvodnje mlijeka. Dakako, to nije karakteristika samo mlijeka Zagorja svih mlijeka Hrvatske. Ove godine bila je to Krapinsko-zagorska županija, a godine tko zna - možda to biti, dragi Mljekarskog lista, vaša županija. Možda na vaše gospodarstvo i s vama uživati u plodovima vašeg truda i rada. Rada koji nije bio nimalo lak, toga smo svjesni, ali smo svjesni i toga da ste mnogo napravili, te da u

još i više naprav1t1 u svrhu daljnjeg razvoja proizvodnje mlijeka. Trebamo biti svjesni da smo na proizvodnje mlijeka u proteklom razdoblju napravili mnogo - to su rezultati statistike otkupa mlijeka i laboratorijskih analiza kvalitete mlijeka. Vi ste proizvodili sve i mlijeka, a mi smo se trudili davati vam sve više i više znanja o toj proizvodnji. Stanje na samim gospodarstvima govori i više od dojam ne vara - svugdje smo zatekli na radnom mjestu - u staji. Nismo ni da biti tamo, da ili hraniti svoje blago. Stoga smo s guštom i pokušali u kratkim crtama opisati neke od najboljih mlijeka. Uvjerili smo se još jednom da su hrvatski mlijeka mnogo, da pozitivno razmišljaju o proizvodnji mlijeka i da u nju i dalje planiraju ulagati još mnogo truda i znanja. Veoma nas veseli da su na predstavljenim gospodarstvima mladi snaga za

3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com

©ugogoclišnja tradicija prodaje steonih junica niljekara1na i trgovcima diljem svijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije

NOVO!

JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od <Budite korak ispred! lnvestirajte u bolju

, ,

pecon

agrometeorotogija

Mr. se. Dražen agrometeorolog

"Ružnomse vremenu katkadai veselimo "

nam se da kihnemo ili zakašljemo pa i ne kažemo: "Ovo je vrijeme postala Nakon toga kihanje se nastavlja, vadimo maramice i postajemo svjesni istine kako je vrijeme stvarno katkada

Prisjetimo se kako i u Bibliji opširno piše o potopu kojeg je preživio Noa s nekoliko ljudi i životinja. No, nažalost, i danas ljudi od vremena svakodnevno stradavaju. Zloglasni orkani, hurikani i tornadi ruše gradove goleme materijalne štete. Kad bismo zbrojili sve ljude koji su se zbog nevremena utopili u moru, vjerujemo da bi se brojka popela i do jednog miljuna.

No, ružno je vrijeme nekima i od koristi. Nevjerojatno ali istinito, neki se ljudi ružnom vremenu i vesele.jer je ono u ratovima, a je i revolucije. Primjerice, zbog oluje Perzijanci nisu uspjeli osvojiti koja je uništila njihovu mornaricu, a 1588. godine španjolska flota nije uspjela u svom pohodu na Englesku. "Sire, spavati, danas biti nemira jer pada kiša", su jednog koji je smirio kralja meteorološkim kad su revolucionari napali dvorac u Versalillesu. Možda je upravo na temelju tih iskustava izumljena umjetna kiša kojom danas policija rastjeruje mase nezadovoljnih na stadionima ili demonstrante na ulicama. Popis grijeha vremena danas je sve pa upravo zato svakodnevno vojska detektiva danju i prati njegove i promjene kako bi otkrili njegove tajne, a i pravovremena upozorili na sve ružno, pa i lijepo, što nam ono donosi. To su meteorolozi koji instrumentima na Zemlji a satelitima oko Zemlje danju i prate nastajanje i nestajenje ciklona i anti

Vaša prednost To your advontoge lnženienng, izrada opreme i trgovina u procesr>oi industdii Engm~erir3, p•cduchcn ond !rode in orocess incus,01

Pecon d.o.o. na hrvatskom tržištu prisutan je od 1990. godine. Tvrtka se bavi inženjeringom, izradom opreme i trgovinom u procesnoj industriji. Pri tome smo zastupljeni u gotovo svim granama prehrambene industrije, a posebno u mljekarstvu.

Naši timovi projektnu dokumentaciju za mljekare svih kapaciteta po svim zakonskim propisima i pravilima struke koji su valorizirani od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.

U proizvodnom programu tvrtke su: laktofrizi, pasterizatori, duplikatori, sirne kade, preše za sir, spremnici za mlijeko, spremnici za sirutku, upariva: ke stanice i sušare za mlijeko i sirutku, CIP stanice, za maslac, cisterne za transport mlijeka, kompletna oprema za mljekare od obiteljskih do industrijskih postrojenja.

Proizvodne linije mogu se visoko automatizirati u svrhu ubrzavanja procesa i smanjivanja troškova proizvodnje. nudimo servisiranja opreme i održavanja pogona.

Moderna tehnologija u svrhu izvorne kvalitete mlijeka primijenjena je u Peconovim laktofrizima koji su namijenjeni kako velikim tako i malim mlijeka. je od te je izoliran poliuretanskom pjenom. Opremljen je vrlo sustavom za sa zaštitom protiv smrzavanja, pri se temperatura mlijeka sa 37°C snižava na 4°C. su jednostavni za rukovanje i održavanje. je uz standardni paket opreme osigurati i dodatnu opremu u vidu CIP stanice kojom se osigurava besprijekorna spremnika.

Oprema je proizvedena u skladu s HACCP tvrtka ima implementiran sustav ISO:9001.

Neke od naših referenci:

Dukat * Belje * Meggle Hrvatska * KIM * ZDENKA Mils Mljekara Split * Biogal * Euromilk * Runolist * Lotus * PIK RJ Mljekara Rijeka * Domil * Ptujska mljekara * Slavija * Agropromet * Pula * Širacco * Milk * Didla * Eko kop * MCOM * Impaz

Samoborska cesta 145 * 10 090 Zagreb

Tel: 01/ 3496 413; 3496 428; 3496 434

Fax: 01/ 3496 424

e-mail: pecon@pecon.hr * www.pecon.hr

li.st 09/2007.

Pioneer Vam nudi još jedan novi proizvod:

PIONEER® 11891

Za siliranje vlažnoga zrna i stabljike kukuruza

Pioneer 11B91 sadrži kombinaciju bakterija kiselog vrenja Lactobacillus plantarum i Lactobacillus buchneri, koja osigurava siliranje vlažnog zrna kukuruza, osigurava krmnu vrijednost, te aerobnu stabilnost silaže vlažnog zrna kukuruza. Prednosti : kvaliteta silaže, bolji kiselinski sastav, manji gubici suhe tvari, aerobna stabilnost, manje zagrijavanje silosa, manje kvarenja silaže {plijesni). 11B91 sadrži »deklorinator«, te je uporaba klorirane vode. Nije korozivan, niti Jedini silažni dodatak u R. Hrvatskoj za zagrijavanja silaže pripravljene od sirovog zrna kukuruza.

Legenda '.zbregov acidofilno mlijeko i acidofilno mlijeko light ubrajaju se i u kategoriju funkcionalne hrane. Izraz funkcionalna hrana polako ulazi u svakodnevnicu, a znate li što To je hrana koja opskrbljuje organizam osnovnim nutrientima i ima dodatnu fiziološku vrijednost - pqzitivno na zdravlje. komponente funkcionalne hrane su balastne tvari, probiotske bakterije, vitamini, minerali...

probiotik od "pro bios" što za život.

Želite li balans?

Uzmiteacidofilnomlijeko ili acidofilnomlijeko lightsvakidan!

Legenda 'z bregov kefir i kefir light nam unose duh tradicije stare nekoliko godina. Podrijetlom je s Kavkaza su stanovnici poznati po svojoj vitalnosti i Mnogi taj "fenomen" pripisuju upravo kefiru kojega nazivaju i eliksirom mladosti i duga života.

Jeste li znali - kako nastaje kefir?

Kefir je proizveden kefirne kulture koja previre mlijeko u fermentirani proizvod pri nižim temperaturama pri se producira i manja plina koji lagano uzdigne poklopac, a proizvodu daje reski okus i pjenastu strukturu.

Živjeli, uz šampanjac kefir i kefir light!!

Legenda 'z bregov kiselo mlijeko i kiselo mlijeko light - dašak nostalgije na moderan

Rano jutro, mirisni "bregi~ svje podojeno mlijeko u zemljanoj posu kada se na stolu m nevjerojatno fino, mirisno, ukusn kiselo mlijeko - okrje obrok. Taj prizor obilježavao seoska ognjišta "z naš bregov'; a danas je vrlo rijedak gotovo zaboravljen.

U želji da održi tradiciju 'z bregov svojim iz urbanih sredi ponudi taj dar prirode, Vmdija je pr izvela kiselo mlijeko Legenda 'z breg

Jedite zdravo kiselo mlijeko i kiselo mlijeko light i okusite dašak nostalgije'z bregovi