Mljekarski list 1-2008

Kooperanti Leda d.d. u obilasku farmi Be(ja

NOVODukatolNatu1

noviokusza zdravosrci

Osim uz okuse jagode i zdravlje svoga srca možete sada i uz novi, o~ Dukatola Natur. Ovaj funkcionalni jogurt je biljnim sterolima, tvarima koje dokazana snižavaju razinu kolester u krvi. Kao takav, namijenjen je svima onima koji žele zdravlje srca i pojavu kardiovaskular bolesti. Dukatol u nekoliko ukusnih gutljaja opskrbljuje organizam dnevnom biljnih ster .,t a...

..,,,,,, te tako snižava razinu kolesterola nakon tri tjedna svakodnevnog uzimanja Neka 1 Dukatol na dan postane vaša nova zdrava navika!

SADRŽAJ

IZ HSC-a

Sustav kontrole kvalitete hrane službenim radom _

HRANIDBA

Proizvodnja krme na vlastitom gospodarstvu 5

AGROTEHNIKA

Gnojidba sumporom __ _ _____

MALA ŠKOLA HRANIDBE

Hranjivi sastojci krme ili sastojci iz kojih su sastavljene biljke - ugljikohidrati i energija

GOSPODARSTVO

Financijske potpore u poljoprivredi u 2008. godini. __

Kako bavarski mljekari ocjenjuju stanje mljekarstva na EU tržištu.

Novi propisi o higijeni i službenim

kontrolama

Troškovi proizvodnje tradicijskih proizvoda.

IZ UREDNIŠTVA

Sabirališta mlijeka pripremaju se za registraciju

Poštovani

Naslovnica: Kooperanti Leda d.d. u obilasku

Belja

TRŽIŠTE STOKE na tržištu

SUSTAV KRA V A-TELE

REPORTAŽA

Istok Hrvatske u znaku Belja_

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA Crveni holštajn bikovi - Kian i Fabijan

Obzirom na prošlogodišnju sušu koja je pogodila pojedine dijelove Hrvatske. sve je više mlijeka zainteresirano za kupnju/prodaju voluminozne krme za svoje muzne krave i ostale kategorije goveda. Molimo sve zainteresirane koji planiraju prodati, odnosno kupiti sijeno, sjenažu i silažu da se jave u Uredništvo Ml_jekarskoglista kako bi im olakšali tu Naš broj telefona je: O 14833349.

Poštovani

u želji za boljom suradnjom s vam,1 otvorili smo novu rubriku: PITf\JU- UREDNIŠTVOODGOVARA. lJkoliko imate bilo kakvih nedoumica, ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi frmo putem ove rubrike vrlo brzo odgovorit i na vaše upite. Do nas je vrlo lako jer smo uvijek dostupni za vas, ciragi Ovi putevi vode do nas: telefon: O 1 4833 349, fax: O I 4875 848 i e-mail: hmu@hmu.hr. Najljepše vas molimo da suraclujete s nama. jer jedino tako na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji, a mi u nastojanju da s najboljom ekipom suradnika uspijemo dati odgovore na najzahtjevnija

tel.: 01/4833-349, 4831-265, tax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, CI]-: 7,00 kr,, pripremaI tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1

pitanja

odbor:dr. se. Petar mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran Zdenko dipl. lng., dr. se. lvan Janja dipl. oee., mr. se. Goran Kiš, mr. se. Natalija mr. se. Miljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Zoran Radan, dr. vet. med., Arnelija Šipek, dipl. ing., dr. se.lgor dr. se. Oarko Uher CllavnaI odgovornaurednica:Vera dipl. ing., lzvr6nl urednik:Zoran dipl. ing., Lektortca:Martina prof., VlasnikI Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo:Zagreb, ilica31/III,

SUSTAV KONTROLE V

KVALITETESTOCNE HRANE SLUŽBENIM RADOM

Laboratorij za kontrolu kvalitete hrane

službeno je otvoren u vrijeme obilježavanja 5. obljetnice 11Sustava kontrole kvalitete mlijeka" u Hrvatskoj i rada Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM) - Mr. se. Ana

poznato da hranu stavljamo na tržište onog trenutka kada je ta hrana stavljena na hranidbeni stol životinjama i na taj je pretvorena u proizvode životinjskog podrijetla, tj. u hranu za ljude.

Priprema svih gospodarskih grana u Hrvatskoj za ulazak u EU sve je intenzivnija, a posebno se to odražava na poljoprivrednu proizvodnju unutar koje je izuzetno i zahtjevna proizvodnja.

Hrvatske propise potrebno je prilagoditi europskima, ali od izuzetnog je i "dobre prakse" u svim gospodarskim granama, a osobito kad je u pitanju proizvodnja hrane za ljude i proizvodnja hrane. Odgovornost za kvalitetu hrane i hrane snosi hrane, odnosno gospodarstvo koje proizvodi pa je nužno kvalitetu i na taj

razinu provedenosti dobre prakse u svakodnevnoj proizvodnji.

EU je postavila stroge kriterije za kvalitetu hrane za ljudsku prehranu pa tako i zahtjeve za kvalitetu hrane. Dobro je

Proizvodnja mlijeka i mesa danas podliježe zahtjevima tržišta i valja težiti isplativosti proizvodnje. Da bi postigli uspjeh, svi se proizvodnje moraju planirati, nadzirati i neprestano poboljšavati, a niti jedan segment proizvodnje ne smije biti prepušten

Jedan od najvažnijih za postizanje uspješne proizvodnje na poljoprivrednom gospodarstvu svakako je hrana i hranidba stoke. Osim što ima velik udio u ukupnim troškovima proizvodnje (50 %, pa i više), hranidba ima presudan utjecaj na sve aspekte proizvodnje:

• nivo proizvodnje

• kvalitetu proizvoda

• zdravlje životinja

• reproduktivnu sposobnost

• i dobrobit životinja

• utjecaj na okoliš

Upravo su to razlozi za poboljšanje upravljanja hranidbom, ali i za poboljšanje ukupnog menadžmenta.

Osmišljavanje i pokretanje ovakvog projekta temeljilo se na trenutnom stanju hranidbe na obiteljskim poljoprivrednim gospo-

darstvima te na potrebama OPG-aza ovog gospodarskog

• Do sada se u Hrvatskoj nije provodila sustavna kontrola kvalitete hrane za farme, a pogotovo ne kontrola voluminozne hrane koja je na farmama neophodna.

• Gospodarstvima za sada uglavnom nedostaje dovoljno znanja za dobivenih podataka o kvaliteti hrane i planiranja hranidbe na gospodarstvu.

• U Hrvatskoj se nije sustavno radilo na edukaciji gospodarstava u hranidbe, a edukacija postaje nužna.

• HSC ima bazu podataka o gospodarstvima u Hrvatskoj i potrebnu logistiku za sustavno hranidbenog statusa stada, laboratorij za kvalitete krme na gospodarstvima, kao i resurse potrebne za organiziranje uzimanja uzoraka hrane i dopremu uzoraka do laboratorija te educirano osoblje za sve poslove.

Laboratorij za kontrolu kvalitete hrane je podrška za:

• uzgojno-selekcijski rad,

• savjetodavnim službama u sastavljanju obroka za farme,

• državnim službama u osmišljavanju i izradi planova proizvodnje potrošnje potrebne

hrane,

• na temelju laboratorijskih ispitivanja u kompetentnom laboratoriju podrška je i državnim službama za procjenu potencijala livada i pašnjaka u Hrvatskoj,

• svim subjektima u prehrambenu proizvodnju, osobito onima koji se bave proizvodnjom ratarskih kultura hrane), tvornicama hrane, mljekarama, mesa i drugih proizvoda.

Sustav kontrole kvalitete stohrane trebao bi biti temelj upravljanja hranidbom krava u proizvodnji mlijeka, proizvodnji mesa i drugih proizvoda.

Hranidbeni menadžment dio je ukupnog menadžmenta pa se izravno nadovezuje na sve aspekte proizvodnje na farmama:

• cjelokupno planiranje u proizvodnji,

• upravljanje zemljišnim površinama (oranice, pašnjaci, livade),

• tehnologiju proizvodnje hrane,

• skladištenje hrane,

• upravljanje radnom snagom na gospodarstvima,

• stupanj mehanizacije i njezinoj primjeni, upravljanju i održavanju,

• analitiku hrane kao baze za planiranje i optimiranje obroka u proizvodnji mlijeka, mesa i drugih proizvoda,

• fleksibilnost gospodarstava za kreditne linije,

• spremnost gospodarstava na sustavne edukacije, tj. usvajanje novih znanja u tehnologije proizvodnje hrane i ukupnog hranidbenog menadžmenta.

Laboratorij za kontrolu kvalitete hrane nam

• sustavnu kontrolu kvalitete hrane u novootvorenom, suvremeno opremljenom, kompetentnom laboratoriju,

• brzu analitiku krmiva primjenom novih automatskih analizatora,

• referentne analize krmiva kao podrška brzoj analitici,

• organizaciju uzimanja uzoraka hrane na farmama od strane tj. uvježbanih izvršitelja tih poslova,

• transport uzoraka do Laboratorija,

• izvještavanje o rezultatima laboratorijskih analiza,

• analizu hranidbenog statusa stada,

• savjetodavnu ulogu u upravljanja hranidbom,

• sustavnu edukaciju gospodarstava za sve aspekte proizvodnje,

• jeftinije usluge,

• i niz drugih potrebnih usluga.

Novi Laboratorijopremljenje najsuvremenijom opremom

Shema 1: Organizacijskitijek sustava

Shema 1 prikazuje tijek Sustava kontrole kvalitete hrane u kojem se tri poslovne jedinice na se rezultatima rada, i pokazatelje ispitivanja selekcijskih uzoraka, temeljiti savjetodavni dio poslova za hivatske farme i njihovo ukupno upravljanje.

Kontrolom hrane prvenstveno biti gospodarstva koja se bave proizvodnjom mlijeka i mesa. Uslugu Laboratorija mogu koristiti i svi ostali: mješaonice hrane, hrane, industrija su nusproizvodi hrana, industrijska proizvodnja hrane koja želi svoje procesne (kvalitetu ulazne sirovine ili kvalitetu gotovog proizvoda) potvrditi u kompetentnom laboratoriju.

Sustav cjelokupno

Hrvatske, dakle sve županije. U fazi sustava Laboratorij s farmama za proizvodnju mlijeka i mesa.

Iako Laboratorij s radom 01. 2008., danas postoji velik interes za provedbom sustava i polako pristižu uzorci hrane s pojedinih Uzimanje uzoraka

Od posebnog je pravilno uzimanje uzoraka hrane o ispravnosti brine Hrvatski centar. U postupku procjene vrijednosti krmiva, a prije svega za pouzdanost rezultata laboratorijskih ispitivanja, od je reprezentativni uzorak krmiva koji svojim karakteristikama mora predstavljati cjelokupnu krmiva iz koje je uzet.

Postupak uzimanja uzoraka prikazan je na slici gdje se upravo složenost i težina postupka uzorkovanja. Posebno je teško uzimanje uzoraka voluminoznih krmiva.

Cjelokupni postupak uzimanja uzoraka hrane propisan je normom ISO 6497:2005 paje s njom u skladu u LKSH radna uputa za pravilno uzimanje uzoraka

uputi i normi educirani su zaposlenici HSC-a koji na farmama uzimati uzorke.

Analitika hrane

Brza analitika hrane jedna je od karakteristika Laboratorija, a obavlja se na analizatoru PERTENmetodom NEARINFRARED (NIR) SPECTROSCOPY.Osim toga, Laboratorij raditi i metode rezultati služiti kao

potvrda brzoj analitici. Laboratorij za kontrolu kvalitete hrane smješten je u objektu SLKM-a na ukupno 250 m2. a opremljen je najsuvremenijim ma kojima se mogu odrediti: • dušika i udio sirovih proteina, • sirovih vlakana, udio masti, pepela, vode i drugih hlapljivih

Poštovani mlijekai proizvoda!

Drago nam je da 2007. godinu završavamootvaranjemjoš jednog izuzetno sustava kontrolekvaliteteu okviru Odjelaza kontrolu kvalitete proizvoda(OKSP)te da smo spremnii ovaj sustav provoditi novegodine.

I ovaj sustav namijenjenje sveukupnomrazvoju proizvodnje, tj. namijenjenje upravovama.

Vjerujemoda ste kroz protek/o razdobljeprepoznali snagu i entuzijazamzaposlenikaHSC-OKSP-a i da i u vašojproizvodnji uspješnokoristitiovepotencijale.

Na kraju,vamai vašimobiteljimaželimo mnogouspjehau Novoj2008. godini, a Laboratorijuza kontrolukvalitete hrane uspješan rada.

Vaši

hrane. Prema ovoj

Laboratorij za kontrolu

Kontrola ocjenjivanja polovica i trupova životinja na liniji klanja

Laboratorij za kontrolu kvalitete hrane

PROIZVODNJA KRME NA VLASTITOM GOSPODARSTVU

·

TRI KORIŠTENJATRAVA

- Zoran dipl. ing.

S obzirom na to da smo ih sami proizveli, možemo da su nam i troškovi najmanji - ne ovisimo o tržnom variranju cijena.

Grupi voluminoznih krmiva pripadaju krmiva s više od 20 % sirovih vlakana u suhoj tvari. Što je krmivo starije, tim je dulje i grublje, a krava ga duže te ga duže preživa. Duljim vremenskim intervalom žvakanja i preživanja, zalogaj se natapa i sline koja ima puferska svojstva te održava pH buraga u rasponu od 6,4 do 6,8. duljinu žvakanja koncentratnih krmiva koje traje desetak minuta, žvakanje sijena traje otprilike 70 minuta. Što je više suhe tvari u silaži, je i strukturna vrijednost vlakana. Treba zapamtiti da nema dobre krmesjenaže i sijena - od oklasale i ocvjetale trave. Trave u sjetvenoj strukturi valja kombinirati s lucernom i kukuruzom za silažu. Da bismo sastavlili dobar obrok za muzne krave, potrebno je analizirati krmiva proizvedena na vlastitom gospodarstvu. Kemijskom analizom krmiva do informacija za suhe tvari, sirovih vlakana, sirovih proteina, energije i minerala (prije svega fosfora i kalcija). Kako bismo nahranili kravu koja dnevno daje preko 35 litara mlijeka, zasigurno je hraniti sijenom, nego mladom travom ili sjenažom (+ repini rezanci) koja se brže u buragu te na taj osigurava više hranjivih sastojaka iz kojih se

sastojci mlijeka. Toj istoj kravi u obrok svakako dodati sijena. U proizvodnji krme za naše krave se odnos spremanja voluminozne krme u omjeru: sjenaža + silaža 90 % + 1O% sijena. Naravno, sijeno je potrebno zbog popravljnja strukturne vrijednosti (NOV)obroka. Treba li sijati trave?

Da! Trava je veoma isplativa kultura na poljima. Svakako treba napomenuti da je za proizvodnju mlijeka sjetvene površine potrebno raspodijeliti na one kulture koje dio krme za krave, a to da treba sijati 70 posto površina pod travama i lucernom te 30 % površina pod kukuruzom za silažu. Primjer: 1O hektara = 5 hektara trave + 2 hektara lucerne + 3 hektara kukuruza za silažu. Za površine pod kukuruzom najbolje je kao predkulturu koristiti ozime smjese žitarica (negdje i Ijuljeve). Nije svaka regija u Hrvatskoj jednaka s obzirom na klimatske prilike, tip tla i oborina. Stoga, sve te treba uzeti u obzir te prilagoditi sjetvenu strukturu. Za farmere je zato koristan svaki tip edukacije - putem Mljekarskog lista ili konzultiranjem sa službama koje djeluju po županijama (Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu).Jedino tako do na koji maksimalno iskoristiti svoje površine te proizvesti najbolju krmu za svoje - krave proizvesti

Naiieftinija proizvodnja hrane za muzne krave jest proizvodnja voluminoznih krmiva: trave, travne silaže, sijena, slame i silaže kukuruza koja uvelike proizvodimo na gospodarstvu

maksimalnu i energije po jedinici površine. Nakon toga je važno pitanje spremanja takve krme. Svakako treba najdjelotvorniji spremanja konzerviranja.

Paša - konzumacija trave u svježem stanju Rasla na pašnjaku ili livadi, trava je, ukoliko se koristi u svježem stanju, izvrsno krmivo (preko 80 %vode) s voluminoznim za naše krave. Pored toga, paša je i naijeftiniji hranidbe krava, naravno, ukoliko je imamo. No, prema nekim podacima, u Hrvatskoj je veoma mnogo neiskorištenih pašnjaka i livada pod kojima je skoro polovica (1 200 000 ha) poljoprivrdnog zemljišta (oko 2 milijuna hektara). S obzirom na kemijski sastav, paša je bogata energijom i proteinima, dok sadržaj sirovih vlakana ovisi o vegetacijskom stadiju i vrsti biljaka na pašnjaku. Naravno, o tome ovisiti i konzumacija i proizvodnja krava hranjenih takvom hranom. Krave je najbolje napasivati kad je visina biljaka 12 i 15 cm. Krava pojede do 95 kg paše, što je oko 20 kg suhe tvari te iz toga može proizvesti preko 20 kg mlij~ka. S obzirom da u mladoj paši nedostaje energije, potrebno ju je nadomjestiti energetskim krmivom te je na taj

na 25 pa i više kg mlijeka. Preporuka je, ukoliko se krave napasuju na pašnjacima s mladom travom, dodati u obrok nekoliko

Mljelwrski list 01/2008.

kilograma sijena (3 - 4), jer u stadiju· busanja trava sadrži premalo sirovih vlakana pa može do probavnih Kravama koje daju mlijeka, obrok je potrebno nadopuniti kukuruzom ili nekom drugom žitaricom tritikale itd.). Kvaliteta pašnjaka ovisi o vrsti i starosti trava, tipu tla te o gnojenju. Preporuka je da pri zasnivanju pašnjaka omjer trava i leguminoza bude 70 : 30 %, a po kravi valja osigurati 100 m 2 pašnjaka na dan. Vrste trava pogodne za zasnivanje pašnjaka su: oštrica, repak, repak, vlasulja livadna, vlasulja trstikasta, francuski ljulj, livadna (o kojima je pisano u Mljekarskom listu broj 8/2007.), a od leguminoza najbolje su: bijela djetelina, crvena djetelina, grahorica i smiljkita roškasta. Za razliku od pašnjaka na kojem se krave napasuju, livade se iskorištavaju košnjom, koje se mogu kositi do 2 puta godišnje (prirodne livade), ili do 4 puta godišnje, ukoliko su sijane i gnojene. Livade se iskorištavaju kasnije od pašnjaka.

Gnojidbu tla je najbolje provesti nakon kemijske analize tla koja pokazati sadržaj minerala i mikroelemenata u tlu. Ako pravilno gnojimo, kvalitetu pašnjaka, te poboljšati sastav biljaka. Gnojidbom kalijem i dušikom bit poboljšan rast trava, dok gnojidba fosforom rezultirati razvojem leguminoza.

Velik je utjecaj napasivanja krava na njihovu reprodukciju. Naime, na paši su krave izložene svjetlu te kretanju, a to povoljno djeluje na njihovu kondiciju, zdravlje i reprodukciju. Na paši je sinetiza vitamina D (kalciferola), kojeg još nazivamo vitaminom, a ga nazivaju još i vitaminom sunca. Iz povijesnih je razloga svrstan vitamine iako se po obilježja radi o hormonu (steroidna struktura). Zajedno sa paratireoidnim hormonom regulira koncentraciju kalcijevih iona u plazmi. Taj vitamin može i rahitis. Nedostatak vitamina

D se hipokalcijemijom, hipofosfatemijom ili demineralizacijom kosti, spontanim frakturama i To je uzrokovano nedovoljnom resorpcijom kalcija i fosfata. Tako može i do bolesti koja se zove rahitis. To je bolest kostiju. Najbolje je krave pustiti na pašu u travnju, kada visina biljaka može dosegnuti 12 cm. Potrebno je voditi da se u to vrijeme krave ne drže na paši, im je potrebno dodati u obrok do 2,5 kg sijena, jer mlada trava nema strukturnu vrijednost, odnosno niži je udio sirovih vlakana. Preporuka je krave držati u pregonskim pašnjacima na kojima krave borave vrijeme, nakon dolaze na dio pašnjaka. Pregonske pašnjake valja ograditi pastirom.

Provenuta travna silaža - sjenaža se prvi otkosi travne mase siliraju,jer su u to vrijeme kišni dani, a kasniji se spremaju u obliku sijena. U provenutoj travnoj silaži su osrednji sadržaji hranjivih tvari, a sadržaj suhe

tvari je 35 do 45 % (horizontalni silosi do 50 %, je teško sabiti travnu masu) što se provenjavanjem na lijepom vremenu dobije u jednom danu. Ukoliko su vrijednosti suhe tvari od 50 % u travnoj masi, tada je teško istisnuti zrak te dolazi do kvarenja. Pri sastavljanju obroka potrebno je analizirati travnu masu te odrediti sadržaj suhe tvari. Sjenaža ima odnos hranjiva: proteina 16 - 19 %, energije 5,8 MJ NEL/kgi sirovih vlakana 25 %,a karakterizira je visoka strukturna vrijednost. Neki je u do 13 kg suhe tvari na dan, košene u fazi busanja trave. Optimalan odnos hraniva smanjuje se sa starenjem, a se strukturna vrijednost (udio sirovih vlakana penje se na oko 35 %).To da bismo dobili krmu kvalitete, potrebno je travu kositi pravovremeno - u fazi vlatanja, travnu masu sjeckati na 2 do 3 cm dužine te silos napuniti u što vremenu i cijelu masu dobro sabiti (traktorom ili valjkom). Radi manjeg sadržaja energije u travnoj silaži dobro ju je kravama davati u kombinaciji s kukuruznom silažom.

Paša - na1fefiintfakrma za krave

Sijeno

Sijeno je krmivo kvalitetna priprema ovisi o vremenskim prilikama. Da bismo od zelene pokošene mase dobili dobro sijeno, potrebno gaje dobro osušiti, što naravno ovisi o vremenskim prilikama na travnjaku i livadi. Ukoliko pokisne, sijeno izgubi pola i više svoje hranidbene vrijednosti. Ukoliko vremenske prilike to ne dopuštaju, prepose pokošenu zelenu masu osušiti ili prosušiti u specijalnim sušarama na 87 % suhe tvari. Sijeno ima visoku strukturnu vrijednost i visoki udio sirovih vlakana te osrednju energetsku vrijednost i udio proteina. Maksimalna peporudnevna konzumacija je do 13 kg suhe tvari po muznoj kravi. 1 ha travnjaka = oko 11 000 litara mlijeka x 2,5 kune =oko 27 000 kuna. lsplativo, zar ne?!

Kao i u zemalja, osnova proizvodnje mlijeka (i mesa) jest trava. Sijeno je, kao i svježa trava, najbolje krmiva za krave, iz razloga što je probavni sustav probavi takve voluminozne krme. Sadržaj proteina i energije opada što je trava starija, dok se udio sirovih vlakana

To da je sijeno kvalitetnije, probavljivije i ješnije što je trava ranije pokošena (u ranijem stadiju rasta, npr. u fazi busanja). Hranimo li krave sijenom koje je košeno u fazi busanja i sijenom koje je košeno u fazi cvatnje, razlika u proizvodnji mlijeka jest velika - oko 1O kg mlijeka manje od sijena iz faze cvatnje. Podaci službi s terena govore da neki hrvatski farmeri kasno kose svoje travne površine, odnosno i nakon što je trava ocvjetala te time doprinose lošijoj kvaliteti sijena, ali i manjem prinosu sijena po jedinici površine. Preporuka je da se travnjaci u kontinentalnom dijelu Hrvatske kose i do 5 puta. Naravno, treba krenuti i ne zaboraviti da je za dobar prinos travne mase najprije potrebno napraviti kemijsku analiza tla svakih nekoliko

Sijenoje bogat izvorpr1/ekopotrebnihstrukturnih vlakana

godina (otprilike svake 4 godine), a na osnovi kemijske analize tla obaviti meliorativnu gnojidbu i kalcifikaciju svake 4 godine. Pravovremeno je potrebno obaviti pripremu tla za sjetvu, odabrati prigodno sjeme trave za tip tla i klimu, pravovremeno i pravilno gnojiti te pravovremena kositi i pripremiti pokošenu masu

trave za sjenažu ili sijeno, 4 - 6 otkosa. Preporuka je kositi prije ili najkasnije u klasanja. Usporedbe radi, sijeno trave košene u fazi busanja ima oko 15 % sirovih proteina i oko 27 % sirovih vlakana u ST, a sijeno trave na kraju cvatnje ima oko 11,5 % sirovih proteina i oko 32 % sirovih vlakana u suhoj tvari.

Dobropripremljenasjenaža

GNOJIDBA SUMPOROM

U posljednje vrijeme dosta se pitanja odnosi na gnojidbu poljoprivrednih kultura. Kad na oranicama prve simptome nedostatka sumpora na kulturama, a lako ih je zamijeniti simptomima koji na nedostatak dušika, je prekasno za intervenciju. U SAD na 10 %obradivih površina u tlu

- Dr. se. Darko Uher nema sumpora u dovoljnim

Jednogodišnji usjevi iznose tijekom vegetacije 15 do 50 kg/ha sumpora, što se podudara s iznesenog fosfora. Mahunarke i trebaju znatne sumpora za svoj rast i razvoj. Nedostaci sumpora pojavljuju se u svim dijelovima svijeta, osim u obalnim predjelima i predjelima u blizini industrijskih središta, koji dovoljne sumpora · dobivaju iz atmosfere. Nedostatak sumpora je u tlima siromašnim organskom tvari, zatim u onima koja se natapaju (ne dodaje se sumpor preko vode), ispranim tlima i tlima udaljenim od industrijskih središta. Nedostatak sumpora može biti u usjevima kojima treba mnogo više sumpora (kukuruz, krmni sirak, zemni orašac, duhan) ako se gnoje gnojivima koja ne sadrže dušik. Nedostatk sumpora u tlu najjednostavnije se može popraviti jeftino i lako primjenom gipsa, ali su i drugi izvori ukoliko su ekonomski valjani i opravdani. Jednako je djelotvoran i

elementarni sumpor, uz uvjet da su dovoljno sitne (promjera manjeg od O,1 mm), tako da se brzo oksidiraju mikroorganizama u tlu. Bitno je napomenuti, da omjer dušika i sumpora u biomasi poljoprivrednih kultura treba biti u omjeru 10:1. Ako kulturama nedostaje sumpor, dio raspoloživog dušika poljoprivredne kulture ne iskoriste.

Kako se može prepoznati nedostatak sumpora na poljoprivrednim kulturama?

Kukuruz

Na kukuruzu možemo vrlo rijetko vidjeti simptome nedostatka sumpora. Ako se kukuruz pretežno uzgaja u gdje se koristi za ishranu stoke, u tom se putem stajskog gnoja ponovno na oranicu. Nedostatak sumpora na kukuruzu može se javiti samo onda ako poljoprivredna gospodarstva proizvode kukuruz za tržište a da pri tome nemaju proizvodnju, odnosno ne proizvode stajski gnoj. Kod

nedostatka sumpora listovi kukuruza poprimit crvenkastu boju, oblikovani klipovi samo su djelomice popunjeni zrnom i imaju žutu boju (slika 1). koja se za gnojidbu iznosi 1O20 kg/ha sumpora kojeg je potrebno unijeti u tlo pred sjetvu kukuruza. Žitarice

Simptomi nedostatka sumpora na žitaricama su: prugasta kloroza na koje je uže i biljke su žute boje, slabije nabusavaju, polaganije rastu te imaju zakašnjeli razvoj klasa i metlice (slika 2). U nedostatka sumpora do stadija busanja, mogu se smanjeni prinosi zrna žitarica. Prelaskom na visokokoncentrirana kompleksna gnojiva (bez ili s malo punila) sumpor se sve manje unosi u tlo pa se u intenzivnoj proizvodnji može dogoditi da ga nema u potrebnim za postizanje visokih prinosa žitarica. U nedostatka sumpora treba ga u tlo unijeti prije sjetve žitarica, a na vegetacije, tj. u dodati ga prihranom.

Travnjaci

Simptomi nedostatka sumpora na travnjacima su deficitu dušika na žitaricama. Lisna kloroza zapaža se prvo na za razliku od dušika gdje se nedostatak zapaža prvo na starijem Kloroza se javlja prvo u blizini lisnih nerava; listovi su uži i biljke izgledaju požutjelo te slabo nabusavaju. Do podmirivanja travnjaka manjim potrebnog sumpora dolazi u po-

Slika 1: Simptomi nedostatka sumpora na kukuruzu

2: Nedostatak sumpora na žitaricama

sljednje vrijeme zbog smanjene emisije SO2 u atmosferu iz fosilnih goriva od sredine 1970-ih kao posljedica zakonske regulative. Košnjom travnjaka iznosi se više sumpora nego napasivanjem, jer se izmetom životinja dio sumpora

3: Nedostatak sumporana poljoprivrednim kulturama

ponovno u tlo. Nedostatak sumpora smanjuje sirovih proteina i energije u travnoj silaži.

Preporuka za gnojidbu travnjaka tijekom vegetacije iznosi 20-40 kg S po ha. Gnojidbu sumporom treba prilagoditi tla i

klime kako u u krmi ne bi bilo previše sumpora. Posljedica bi bila smanjena krava, jer sumpor s bakrom i selenom stvara kompleksne spojeve koji smanjuju iskorištavanje hranjivih tvari u buragu

Doktorirali Uredništva Mljekarskog lista

- Iz Uredništva našim mladim i znanstvenicima dr. se. Igoru i dr. se. Darku Uheru na uspješnoj obrani doktorskog rada i stjecanju akademskog stupnja doktora znanosti.

Dr. se. lgor doktor veterinarske medicine, viši je asistt:int na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, na predmetu Uzgoj i proizvodnja životinja. doktorskog rada odnosi se na istraživanja o genetskom potencijalu i mesnatosti i kvaliteti junadi simentalske pasmine. Tema doktorata je "Fenotipske i genotipske najdužeg simentalskejunadi u Hrvatskoj".

Dr. se. Darko Uher, diplomirani inženjer agronomije, zaposlen je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, na predmetu Krmne kulture. Njegova istraživanja u disertaciji su biljna genetika i proizvodnja krmnih kultura. Naslov doktorskog rada je:"Utjecaj bakterizacije i prihrane na i prinose novih genotipova graška (PisumsativumL.) u smjesi sa pšenicom".

Osim rada na fakultetima Darko Uher i lgor aktivni su i na terenu, gdje primjenjuju svoja znanja u poljoprivrednoj praksi i tako doprinose razvoju poljoprivrede i proizvodnje mlijeka.

Stalni su suradnici Mljekarskog lista, a njihovi radovi od koristi su obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka. Slobodno možemo da su dugi niz godina · uspješni suradnici Hrvatske mljekarske udruge, a s obzirom na njihov kvalitetan rad ne sumnjamo u daljnji uspjeh. Želimo im mnogo u daljnjem profesionalnom

Slika

Slika

HRANJIVISASTOJCI KRMEILISASTOJCI

IZ KOJIHSU SASTAVLJENEBILJKE

U prošlom broju rekli smo da su ugljikohidrati veoma bitni u hranidbi životinja, a kako ne bi kada od suhe tvari (ST) proizvedene voluminozne krme na ugljikohidrate otpada 3/4 ili 75 %. To smo sada lijepo ponovili. Ono što je najvažnije za ugljikohidrate jest da su oni glavni izvor energije.

Svako živo u

• UGLJIKOHIDRATI I ENERGIJA

- Mr. se.

i izvor energije i života u našem planetarnom sustavu i na našoj planeti je Sunce. Sa Sunca nam dolaze svjetlosne i toplotne zrake u vidu valova. Uz zraka i njihove energije biljke klorofila, kojega najviše ima u povezuju atome ugljika (C), vodika (H) i kisika (O) u osnovne organske spojeve. Svaka atomska veza dva i više atoma u sebi krije i nosi energiju.

"Energija nije kemijski prepoznatljiva tvar, ali je svojstvo koje se ostvaruje nakon oksidacije organske tvari u metabolizmu. Energija je veza biološkog i fizikalnog. Energija je sposobnost izvršenja rada. Protok energije je temelj života. Energija je pohranjena u organskoj tvari hrane (krme) u kemijskom obliku" (prof. dr. se. Darko Grbeša: "Energetska vrijednost hrane").

Naš zadatak i problem u proizvodnji voluminozne krme jest kako proizvesti (spremiti ili ti) organsku masu - krmu, u kojoj ima najviše, a najlakše dostupne energije.

U kojim organskim oblicima i spojevima ima najviše energije?

U ugljikohidratima kao nosio-

cima energije (koji su u mladoj voluminoznoj krmi - biomasi staroj svega 3 do 4 tjedna ili 21 do 30 dana, najkasnije do momenta klasanja) najlakše probavljivi i iz njih se najlakše i najbrže potrebna energija za uzdržne potrebe, za potrebe rasta i razvoja, te potrebe proizvodnje mlijeka. Ugljikohidrati su pretežno biljnog porijekla, to jest stvoreni su u biokemijskim procesima u biljkama, a dijele se na broj skupina kemijskih spojeva. U ugljikohidrate spadaju:jednostavni organski spojevi, zatim složeniji škrob i celuloza, te drugi vrlo složeni spojevi. Jednostavni koji se sastoje od jedne molekule nazivaju se monosaharidi, a sastoje se od ugljika (C) i elemenata vode (H20) u omjeru 1 : 1. Kada se spoje - povežu 2 molekule jednostavnih nastaje novi spoj ili disaharid, a ako su u vezi 3 ili 4 ili 8 i više molekula jednostavnih tada govorimo o trisaharidima, tetrasaharidima, oligosaharidima i polisaharidima.

Koji je disaharid veoma bitan u hranidbi životinja i u prehrani ljudi?

Najprije razjasnimo pojmove hranidbe i prehrane. Pojam hranidbe upotrebljavamo za živo-

životu održava i energija

tinje, a pojam prehrane upotrebljavamo za ljude. Iako pojam hrana ima isto ali kažemo hrana i hranidba životinja, a hrana i prehrana ljudi.

Vratimo se našem prvom disaharidu ili saharozi ili bijelom Saharoza je raširena u biljnom svijetu, nastaje i stvara se u biljkama, a za njezino industrijsko dobivanje upotrebljavamo trsku i repu. saharoza je bijeli i škrob se lako probavljaju, te oni imaju vrlo veliku hranidbenu vrijednost. Ujedno su vrlo važni i kod procesa siliranja zelene mase trava, djetelina, lucerne i kukuruza jer ih mikroorganizmi koriste kao izvor energije za svoj rast i razmnožavanje, te stvaranje organskih kiselina koje konzerviraju složenu bio masu voluminozne krme u silosu ili rolo-bali.

U odnosu na i škrob, celuloza, posebno starija celuloza i ostali složeni ugljikohidrati, puno se teže probavljaju, odnosno razgraa pritom se troši i gubi znatan dio energije. To u praksi da stara i otvrdnula trava, djetelina i lucerna, kao i prezrela kukuruzovina (od prezrelog kukuruza dobiva se loša silaža), koje u sebi imaju puno celuloze i ostalih teško

probavljivih ili neprobavljivih ugljikohidrata, spadaju u lošu voluminoznu krmu, teško i sporo probavljivu, a na se probavu još troši dio energije koju kravama, ovcama i kozama dajemo smjesom ili koncentratom. Ovo je jedan od problema hrvatskog a uslijed kojeg na mnogim OPG-ima nastaju velike ekonomske štete, gdje se po kravi, ovci i kozi gubi i do 50 % proizvodnje mlijeka.

Vlakna mladih biljaka su od celuloze i ova vlakna su lako probavljiva, za razliku od starih otvrdnutih ili odrvenjenih vlakana koja se u biljci stvaraju sa klasanja i kasnijeg sazrijevanja, odnosno starenja biljaka.

Ponovimo! Stvaranje ugljikohidrata u biljci ili fotosinteza

Biljke imaju sposobnost u svojim zelenim dijelovima i klorofila iz vode (H2O) i dioksida (CO2), te svjetlostienergije, stvarati jednostavne ili proste ugljikohidrate - monosaharide ili

vezanjem atoma ugljika (C), vodika (H) i kisika (O), odnosno njihovih iona, se dio kisika (0 2 ) koji odlazi natrag u atmosferu. Zato i kažemo da su biljke planete Zemlje jer zrak od štetnog (za nas i za ostalih živih dioksida (C0 2) te istovremeno kisik (02).

Iz monosaharida ili jednostavnih kao prvih organskih spojeva biljke dalje mogu stvarati druge složene organske spojeve sve do aminokiselina i masnih kiselina i ulja, enzima i vitamina. kemije i biokemije, kao i naše proizvodnje mlijeka, leži na tri osnovna elementa: ugljiku (C), vodiku (H) i kisiku (O). Tek nakon

njihova spajanja i povezivanja u izgradnju svih ostalih organskih životnih spojeva se i drugi elementi.

Ponovimo!

Koji organski spojevi pripadaju nama važnim ugljikohidratima?

Svi su topljivi u vodi. U suhom stanju stvaraju kristale. Oni su osnovni materijal za stvaranje svih ostalih organskih spojeva. Nalaze se u svim dijelovima biljaka. Najjednostavniji u svojoj molekuli sadrže S ili 6 atoma ugljika (C). Za nas su daleko važniji sa 6 atoma ugljika ili heksoze. U ove spadaju glukoza, fruktoza i galaktoza. Glukoza ima posebnu važnost I.! hranidbi stoke jer je ona ujedno i krvi. Glukoza se još nalazi u zrelim plodovima u zrnu slatkog kukuruza i u medu. Fruktoza se uz glukozu, nalazi u zrelim plodovima i u medu. Galaktoza se u ne nalazi slobodna u prirodi, ali je za nas važna jer je sastavni dio ili laktoze.

Spajanjem dviju molekula jednostavnih nastaju složeni i to: saharoza, maltoza i - laktoza. Saharoze ima najviše u trsci i repi.

Složeniji ugljikohidrati. Svi složeniji ugljikohidrati nastaju povezivanjem molekula jednostavnih ugljikohidrata pri se voda. Tako nastaje i škrob- jedan od najvažnijih ugljikohidrata u biljkama. a koji je vrlo važan u hranidbi stoke.

Od se sastoji škrob? To bi gotovo svi mlijeka trebali znati! Za one koji ne znajuškrob se sastoji od molekula jednostavnog glukoze. biljaka rezervnu hranu i energiju prvenstveno sprema u obliku škroba. Rezerve škroba kao nosioca energije spremaju se u vidu škrobnih zrnaca koja kod

MALA

vrsta biljaka imaju i oblike. Tako se razlikuju škrobna zrnca kukuruza, pšenice, zobi, i krumpira. U suhoj tvari zrna žita i kukuruza škrob 70 % težine. Velike škroba kao rezervne hrane nalazimo i u jabukama, te krumpiru, kao i u plodovima nekih drugih biljaka. Škrob je u vodi nerazgradiv. To možete najbolje vidjeti kada iz brašna zamijesite tijesto i ispiranjem razdvojite škrob i kada radite "sejtan" ili meso. Škrobna voda je bijele boje; škrob se veoma brzo istaloži na dnu posude, a u rukama vam ostanu

Obzirom da je škrob nerazgradiv u vodi, on se u biljci mora ponovno pretvoriti u koji je topljiv u vodi i kao takav može sa sokovima kolati po cijeloj biljci koja ga tek tada može koristiti kao izvor energije prilikom rasta, formiranja pupova ili klijanja zrna te stvaranja korijena i klice mlade stabljike. U tijelu životinja ne nalazimo škrob. On se u procesu probave te kao molekule glukoze ulazi u krvotok. Kao rezerva energetske hrane u tijelu životinje, posebno u jetrima, molekule glukoze se povezuju i stvaraju glikogen ili životinjski škrob koji se može skladištiti, odnosno kao zaliha. Celuloza. Celuloza je složenija od škroba i ona se stvara sobnim povezivanjem velikog broja molekula glukoze. To da od celuloze, njezinom razgradnjom, možemo dobiti ponovno Ovo se u probavi krava, ovaca i koza kod kojih u predželucima žive bakterije koje svojim enzimima celulozu na njezine sastavne dijelove. Razgradnjom celuloze do dolazi do ulaska u krvotok, a bakterije tek tada mogu koristiti njegovu energiju za svoj rast i daljnje razmnožavanje te

Mljekarski li.st 01/2008.

MALA ŠKOLA HRANIDBE

stvaranje mikrobnih

koje su od osobite važnosti u procesu stvaranja mlijeka i mesa.

Gdje se nalazi celuloza u biljkama?

Celuloza se u biljkama nalazi u membranama. Kod mladih biljaka membrane mnogo su tanje i su od manje celuloze. U membranama stabljike nalazi se mnogo više celuloze, a daleko manje u Stani-

stijenke stabljike i drvenastih dijelova su debele. Starenjem biljaka postotak celuloze se i u stabljici i u Tako i postaje sve i sve teže i teže probavljivo. Kako bi biljke mogle nositi klas, u stijenkama dolazi do kombinacije celuloze i tvrdog, teško probavljivog lignina. O tome smo pisali - biljka se armira i tada može nositi teret klasa li cvatnji i klas zrnom. Ovim je manja kvaliteta voluminozne krme i

brzina njene probavljivosti. Slikovito možemo "mlada trava = 100 litara mlijeka, stara trava = 35 pa i svega 25 litara mlijeka". Uz to i dio energije iz smjese ili koncentrata bakterije buraga potroše na razgradnju teško probavljive celuloze. Pentozani su škrobu i celulozi, a Sli od koji sadrže 5 ugljikovih atoma. Pentozani su u biljkama veoma zastupljeni. U zrnju žita ih ima oko 7 %,dok ih u sijenu djetelina i lucerne, te u posijama imaoko20%.

Hemiceluloze grupe složenih ugljikohidrata. Ovi spojevi se nalaze u stijenkama, ali vrlo i rezervni dio hraniva. Hemiceluloze su lakše probavljive od celuloze.

Lignin je od svih ugljikohidrata najteže razgradivu procesu probave, a u biljkama se nago-

milavati klasanja i sazrijevanjem biljaka. Starenjem ga biljka sadrži sve više, a postaje sve teže i teže probavljiva.

Kod jednostavnih kemijskih analiza krme ugljikohidrate dijelimo u dvije osnovne grupe. Prvu grupu vlakna zvana sirova vlakna (SV) koja su od celuloze i drugih teže probavljivih ugljikohidrata. Drugu grupu ne ekstraktivne tvari (NET), kojima pripada škrob, i drugi lako probavljivi ili razgradivi ugljikohidrati.

Sve navedeno je ponajprije važno u tehnologiji proizvodnje i spremanja voluminozne krme. Držim da su ovo osnovna znanja koja bi trebao znati svaki naš imalo ozbiljniji mlijeka. Knjigu hrana i hranidba stoke" koja je objavljena prije 60 godina (ima 850 stranica) su i mnogi farmeri.

E. de Plenn•a bb, Vrbovec

FINANCIJSKEPOTPORE

U 2008. godini poljoprivredni nastavit koristiti

U POLJOPRIVREDI

državne potpore u poljoprivredi na temelju Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi u kojem su propisani modeli

državne potpore, programi u sklopu modela, uvjeti

U 2008.GODINI

za ostvarivanje potpore i iznosi za pojedine proizvodnje

Državnepotporeu poljoprivredi,ribarstvui

šumarstvu i Program Europskeunije

- dipl. oec.

Uz državne potpore u poljoprivredi u 2008. god. se korištenja sredstava iz Programa EU kroz

RURALNI RAZVOJ - odnosno IPA Program - Instrumenti predpristupne Hrvatskoj.

Liberalizacija trgovine poljoprivredne proizvodnje sa zemljama EU, kao i sa susjednim zemljama, proces je koji mijenja uvjete poslovanja i otežava nastup na tržištu poljoprivrednih proizvoda te od naših traži poboljšanje konkurentnosti i svojih proizvoda.

Bez korištenja financijske potpore bi bilo održati konkurentnost; a u razdoblju koje slijedi treba iskorak i investicijama proizvodnju, zaštititi okoliš i se na tržištu sa konkurencijom bez zaštitnih carina. lako smo svjesni da to proizvoznaju, još jednom na korištenja državne potpore u poljoprivredi, a dajemo i neke osnovne informacije o korištenju sredstava iz IPARDprograma od 2007. do 2011. godine.

Kako bi ostvarili pravo na

državne potpore, gospodarstva ili obiteljska poljoprivrdna gospodarstva trebala bi biti upisana u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG).

U skladu s obujmom poslovanja gospodarstva iskazanom kroz proizvodne jedinice, je ostvarivati državne potpore jednim od modela sustava potpore:

1. Model poticanja proizvodnje, 2. Model kapitalnih ulaganja, 3. Model potpore dohotku, 4. Model ruralnog razvitka, 5. Model poticajne proizvodnje.

1. Model poticanja proizvodnje Potporama proizvodnji se profitabilnije proizvodnje na komercijalnim gospodarstvima.

Osnovni kriterij za ostvarivanje poticaja proizvodnji je: - minimalan ukupan obujam poslovanja poljoprivrednog gospodarstva, te - proizvodnja minimalno poticane za koju korisnik ostvaruje pravo na poticaj u punom propisanom iznosu.

Od 01. 01. 2008. godine svi korisnici poticaja bit dužni uskladiti poslovanje prema propisima o porezu na dohodak, te biti upisani u

Registar obveznika poreza na dohodak.

Poticajima ovog modela stimulirana je proizvodnja ratarskih kultura, višegodišnjih nasada, proizvodnja proizvoda, ekološka proizvodnja ribarstvo.

2. Model kapitalnih ulaganja u poljoprivredi Kapitalna ulaganja povezana su s investicijskom potporom države u poljoprivredi. Ovakva vrsta potpore podrazumijeva dodjelu nepovratnih sredstava iz Republike Hrvatske kojima Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva sudjeluje u financiranju investicije za koju je neka financijska institucija odobrila kredit. Pravo na investicijsku potporu može ostvariti svaka pravna i osoba koja se bavi komercijalnom poljoprivrednom proizvodnjom na gospodarstvu ili koje je registrirano za obavljanje djelatnosti šumarstva. iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini iznosi 250.000,00 kn a odnosi se na kalendarsku godinu u kojoj je iskorišten kredit koji je korisnik dobio. .Mljekarski list 01/2008.

Za investicije u govedarstvu, a u skladu s Operativnim programom, investicijska potpora može iznositi i do 500.000,00 kn, a 1,000.000,00 iznose kapitalna ulaganja za investicije u svinjogojstvu.

Investicijska potpora odobrava se za kapitalna ulaganja: 1. nabavu ženskih proizvodnih i rasplodnih grla u 2. nabavu muških rasplodnih grla u

3. ulaganja u višegodišnje nasade, 4. podizanje šuma, 5. izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za poljoprivrednu proizvodnju i akvakulturu, 6. poljoprivrednog zemljišta,

7. izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za i preradu poljoprivrednih proizvoda i ribe, 8. kupovinu privatnog poljoprivrednog zemljišta radi okrupnjavanja poljoprivrednog gospodarstva, 9. ulaganja u proizvodnju.

Zahtjev za odobrenje investicijske potpore podnosi se nakon dovršetka investicije tijekom godine u kojoj je kredit iskorišten, a najkasnije do 28.02. godine za kredite iskorištene u prethodnoj godini.

3. Model potpore dohotku

Obiteljska ili gospodarstva koja se prijave u model potpore dohotku (nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva) godišnje primati fiksni iznos dohodovne potpore za svakog koji u godini podnošenja zahtjeva ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i najmanje 55 godina života - muškarci, odnosno 50 godina života - žene. ,Hljekarski h\·t 01/2008.

Takva gospodarstva smiju posjedovati ili koristiti najviše 5 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta i ostvarivati ukupan obujam poslovanja gospodarstva od najmanje 3 prozivodnejedinice.

Cilj ovog Modela je zbrinjavanje malih nekonkurentnih poljoprivrednih gospodarstava i osiguranje primjerenijeg životnog standarda njegovim

Korisnici modela potpore dohotku ne mogu ostvarivati pravo na poticaje proizvodnje, ali mogu koristiti poticaje kroz model ruralnog razvitka.

4. Model ruralnog razvitka

U ruralnom prostoru živi oko 40 % stanovništva Hrvatske. ovog stanovništva vezana je posredno ili neposredno za poljoprivrednu proizvodnju. poljoprivredom bavi se 9 %ukupnog stanovništva.

Kroz Nacionalni program ruralnog razvitka želi se - osiguranje primjerenih radnih i životnih uvjeta u seoskim pod- prirodnog i kulturnog

- promicanje održive poljoprivrede i okoliša. pojedine modele iz sustava potpora i poticaja, državnim mjerama se na podohotka i konkurentnost poljoprivrednih a modelom ruralnog razvitka se: - razvitak seoskog - izvornih i pasmina, - marketinška priprema poljoprivrednih proizvoda.

Radi ostvarivanja ciljeva agrarne politike, kao i zbog investiranja u poljoprivredi, Ministarstvo poljoprivrede izradilo je strategijske programe po proizvod-

njama, ito:

1. Operativni program razvitka govedarske proizvodnje,

2. Operativni program razvitka svinjogojske proizvodnje,

3. Operativni program potpore proizvodnji slavonskog kulena,

4. Operativni program za razvoj

5. Operativni program podizanja trajnih nasada.

Kreditne linije ovih programa dostupne su poduzetnicima preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), pri je Hrvatska agencija za mala gospodarstva (HAMAG) garant za kredit.

U 2008. god. se nastavak financiranja po navedenim programima ali i donošenje novih projekata i programa Program od strane EU

Premda se duže vrijeme govori o IPARD programu i financijskim sredstvima EU, koja se preko ovog programa otvoriti RH, njegovog korištenja se u 2008. godini.

IPARD je novi instrument predpristupnih koji u zamjeniti CARDS, PHARE,ISPA, i SAPARDkoje je RH dobivala ijoš uvijek dobiva od EU.

Provedba IPARD programa za razdoblje od 2007. -2013. godine kroz pet i to: 1. u tranziciji i institucija, 2. regionalna i suradnja, 3. regionalni razvoj, 4. razvoj ljudskih potencijala, 5. ruralni razvoj.

Visina sredstava iz IPARD programa Financijska sredstava koja EU odobrava Hrvatskoj kroz IPA fond su Višegodišnjim indika-

tivnim financijskim okvirom (VIPO) koji sve zemlje u IPA programe. Nedavno je objavljen podatak o visni sredstava namijenjenih Hrvatskoj u visni od 749,8 milijuna eura iz EU za razdoblje od 2007. do 2011. g.

Raspodjela financijski~ sredstava namijenjenih Hrvatskoj (izraženih u milijunima eura) prema komponentama i godinama prikazana je u tablici 1.

Navedena indikativna financijska sredstva služit sufinanciranju projekata s ciljevima svake komponente. Drugim udjel sredstava iz Europske unije može biti maksimalno 75 %, dok se preostalih 25 % financira iz državnog ili drugih izvora. Novac namijenjen za godinu treba biti namjenski potrošen u vremenskom roku (u roku 3 godine). Tako, npr., sredstva namijenjena za 2007. god. trebaju biti iz EU do kraja 2009. g. Ukoliko se to ne dogodi, novac ostaje u EU i bit prenamijenjen u druge svrhe.

Svaka od navedenih sti korištenja sredstava iz IPARD programa zanimljiva je strukturi u društvu - jedinicama državne i lokalne uprave, državnih institucija, poduzetnika - pravnih i osoba, nevladinih udruga i samih

Mljekarskog lista najviše zanimati korištenja sredstava za RURALNIRAZVOJ pa o tome napisati nekoliko informacija.

Izdvajanje sredstava za ruralni razvoj ima tri cilja:

Prvi cilj je poboljšanje tržišne kroz investicije u poljoprivredne grupacije s ciljem njihova restrukturiranja i prilagodbe

Tablica1: RaspodjelafinancijskihsredstavanamijenjenihHrvatskoj (u mi!.€)

Komp<menta 2007. 2008.

u tranziciji i institucija

Regionalna i suradnja

standardima EU glede poljoprivredne politike, higijene hrane, te veterinarske, fitosanitarne i ekološke prilagodbe za što biti izdvojeno najmanje 60 % od sredstava.

Drugi cilj je priprema za primjenu agroekoloških mjera i lokalnih ruralnih razvojnih strategija kroz mjere poboljšanja zaštite okoliša na selu.

cilj je razvoj ruralne ekonomije putem razvoja infrastrukture, diverzifikacije i razvoja ekonomskih aktivnosti na selu, te poboljšanje izobrazbe pravnih i osoba u ruralni razvoj - održivi razvoj ruralnih koja biti financirana s minimalno 20 % sredstava.

Novac iz EU fondova nije potrebno ukoliko je namjenski i transparentno potrošen. lako je korištenje sredstava od 2007. god. za IPARDjoš nisu raspisani. Prvi korak ka tome je objava operativnih programa za navedena od strane hrvatske državne uprave. Programi su i potvrdu Europske komisije. Iz programa biti koje vrste projekata biti financirane.

korištenja sredstava se sredinom 2008. god. Sredstva uglavnom biti dodijeljena kroz programe podrške

privatnim ulaganjima pokrenutim od strane i pravnih osobapoljoprivrednika, zadruga, udruženja za distribuciju hrane i marketing.

Zbog toga je bitno pratiti izvore informacija o raspisanim osim u javnim glasilima, i na stranicama državnih institucija.

Republika Hrvatska bi trebala iskoristiti što više dostupnog novca iz IPARDfondova Europske unije. Za to je osobito potrebna dobra informiranost o IPARDprogramima i korištenja novca iz fondova, kao i dobra suradnja javnog i privatnog sektora pri definiranju prioritetnih i programiranju pretpristupne pomo!PAROfond je ujedno namijenjen i pripremi Hrvatske za korištenje Strukturnih fondova Europske unije ulaskom Hrvatske u EU. Iskustva zemalja koje su 2004. godine pristupile EU, kao što su Slovenija, bilo bi korisno primijeniti u Hrvatskoj. Bespovratnih 749,8 milijuna eura namijenjenih Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2011. nikako ne bi trebalo ostati u EU neiskorišteno za njihovu prvotnu namjenu, a to je financiranje projekata koji su korisni Hrvatskoj. O svim novostima vez~nim za korištenja sredstava iz EU fondova redovno izvještc_1vati Mljekarskog lista. Mlfekarski li,st 01/2008.

KAKOBAVARSKI

Prema posljednjim informacijama od

MLJEKARIOCJENJUJU STANJEMLJEKARSTVA

NA EU TRZISTU

polovice prosinca Europska komisija je, prema procjeni da se do 2015. godine nastaviti rast potražnje za mlijekom i proizvodima, predložila

proizvodnih kvota za mlijeko

od oko 2 posto kako bi se zaustavio oštri

- Prof dr. se. Zoran rast cijena mlijeka

Prema tom prijedlogu, EU proizvodnja porast za dodatnih 2,84 milijuna tona mlijeka godišnje. Porast kvota bit postupan, a prijedlog kvota moraju odobriti Vlade EU kako bi stupio na snagu od 1. travnja 2008. godine. Nakon 2015. svakako bi trebalo do ukidanja kvota.

U listopadu 2007. god. Hrvatska mljekarska udruga organizirala je posjet mljekarskom laboratoriju slobodne pokrajine Bavarske. Prema prezentaciji

Susanne Ni.issel iz Udruženja privatnih mlijeka, je ovaj tekst koji pokazuje njihovo stanja i kretanja cijena mlijeka u Bavarskoj i EU.

U njihovoj Udruzije ukupno 45 mljekara od kojih je 18 s više od 100 milijuna litara mlijeka. Ukupna godišnja isporuka mlijeka ove Udruge je 3,88 milijuna tona, što odgovara udjelu od 51,3 % ukupne prerade mlijeka Bavarske, u kojoj se proizvodi 7,56 milijuna tona mlijeka. Takvom proizvodnjom predstavljaju za sudjelovanje na tržištu i raspravama u vezi mljekarstva. Zanimljivo da je od 1995. do 2005. broj mlijeka u Bavarskoj smanjen s 204 na 11 O a da se proizvodnja (kao i broj krava - 1,23 milijuna grla) nije bitno promijenila.

Osnovne aktivnosti Udruge odnose se na:

- konzultacije i razgovore s bavarskim Ministarstvom poljoprivrede,

- kontakte sa srodnim i prijateljskim organizacijama i udruženjima,

- rasprave o temama i povezivanje interesa Udruge,

- održavanje kontakata sa znanstvenim institucijama i projektima te

- skupljanje tržišnih informacija za Udruge.

U udruženju su svjesni promjena cijena mlijeka na tržištu Bavarske, i EU. Neke

stvari su bile predvidive, ali neke su se dogodile mjerama potpore koje su trebale takvo stanje ublažiti.

Nakon krize s i kvota za mlijeko, cijena mlijeka na EU tržištu zadržavana je iznad interventne, a iznad svjetskih cijena. EUje imala snažne mehanizme održavanja cijena kvotama i izvoznim subvencijama. se da planiranom svjetskih cijena mlijeka zbog liberalizacije prometa mlijeka do 2013. godine nema problema za EU Prema podacima u grafikonu 1 do kraja tog razdoblja postoji prostor u odnosu na svjetske cijene s wro

Grafikon 1: Prošloi kretanje ct/ena mlijeka na tržištu EU i svijeta prema scenart/uliberalizact/e

(na prijedlog SAD).

Proizvodnja mlijeka u EU-25 je za 2007. godinu procijenjena na oko 143,5 milijuna tona, od se 133 milijuna tona (92,7 %) predaje mljekarama. U planiranom razdoblju do 2013. godine nije porast proizvodnje mlijeka u zemljama EU, ali zbog politike subvencioniranja proizvodnje do niže ukupne cijene mlijeka za (sa svim davanjima oko 0,39 EURA po kilogramu).

U Bavarskoj se od 2003. do 2006. godine izravnim

cijena mlijeka. Od lipnja 2007. godine pogotovo je došlo do porasta cijena mlijeka. Kao glavni uzrok cijena navodi se manjak mlijeka na svjetskom tržištu. Taj manjak odrenekoliko Najprije, veliki uvoz mlijeka i u Kinu, koja bilježi porast potrošnje s oko 13 kg mlijeka po stanovniku godišnje prema svjetskom prosjeku od 100 kg. ove godine velika suša zahvatila je dva velika svjetska mlijeka - Australiju i Novi Zeland. se navodi nedostatak hrane u svijetu pa se ne može dovoljno brzo broj muznih krava i proizvodnja. Do nestašice hrane je došlo jer se u razvijenim zemljama istodobno i potražnja za biogorivom. Odlukom vlada nekih od najrazvijenijih zemalja svijeta, obavezno je potrošnje biogoriva, koje se proizvodi od industrijskih biljaka, ali i od kukuruza pa se površine do tada namijenjene krmnim kulturama koriste za industrijsko bilje, a i kukuruza usmjeravaju se za proizvodnju biogoriva, što smanjuje za hranidbu stoke.

U 2007. godini je došlo do stalnog rasta cijene mlijeka na tržištu EU pa tako i u Bavarskoj i cijeloj je zabilježeno usmjeravanje prema proizvodnji sira.

Grafikon 2: Struktura prihoda mlijeka u EU, dosadašnja i proizvodnja2004. - 2013.

Zadržavanje otkupne cijene mlijeka intervencijama i izravnim

Euro/100 kg

Otkupna cijena mlijeka-isplata Izravno

Graft·kon3: Održavanje otkupnih ct/ena m/1/ekau Bavarskoj 1999. - 2008.

Obilježje tržišta mlijeka 2007. g.:

• Proizvodnja se od svježeg mlijeka i maslaca tismjerava prema siru.

• Porast maloprodajne cijene mlijeka odražava se na cijene svih drugih proizvoda.

• cijena su stalna i u EU i u i u Bavarskoj.

U samom mljekarstvu svi vi tržnog lanca, od proizvodnje, preko prerade, do potrošnje, nezadovoljni su. Smanjuje se

poslovna povezanost i mljekara, a utjecaj i pritisak konkurencije otvorenog tržišta (EU, ali i svijeta) je sve Otvorena su nova tržišta i raste potražnja za proizvodima, što uzrokuje porast potražnje za svježim mlijekom. Kako su mlijeka kvotama, normalno je da ovaj porast potražnje uzrokuje rast otkupnih cijena mlijeka. Zbog toga

prognozirana djelovanje agrarne politike (ZAP) Europske unije ne donosi rezultate. Sami nisu toliko sigurni da ova promjena (porast) cijena mlijeka posljednjih nekoliko mjeseci hitnije pridonijeti njihovom dohotku, jer do dolazi i na tržištu inputa. Dodatna nepovoljnost za mlijeka je i da se resorna ministarstva iz djelovanja na tržište mlijeka, što je dovelo do smanjenja njegove osnovne cijene, a slobodno tržište vrednuje i samo vrhunsku kvalitetu i sve više traži minimalne koje mora godišnje ostvariti kako bi mogao na premiju.

Obilježje sektora mljekarstva:

• Svi sudionici na tržištu (proizvomljekare, su nezadovoljni.

• Povezanosti

i mljekara su sve manje, a konkurencija na tržištu je sve

• Otvaraju se nova tržišta i raste potražnja za proizvodima.

• Prognozirana djelovanje ZAP-ane pokazuje potpuni

• Država se povukla iz djelovanja na tržište, što je dovelo do smanjenja osnovne cijene, a slobodno tržište vrednuje i samo ekstra kvalitetu.

Kad se govori o kvotama, njihovo ukidanje je prema sadašnjem stajalištu Europske komisije potpuno sigurno. 2014. bit neko prijelazno razdoblje bez kvota, kao mehanizam porasta cijena. Kvote biti zamijenjene jedinstvenim po jedinici površine. 2008. godine znat se više o gospodarskom položaju mlijeka u

FLEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge

Cisterna - laktofriz je opremljen ja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke

za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.

no sti, jer Europska komisija donijeti o utjecaju promjene agrarne politike na sektor mlijeka. danas se zna da bi manjih farmera željela zadržati sadašnji ostvarivanja potpore s kvotama. Isto tako, predlaže se razmatranje utjecaja promjene sustava potpore i donošenje posebnih mjera za slabije razvijena i planinska kojima bi se ublažile posljedice ukidanja sustava kvota.

Rezultatipromjene ZAP2003.:

• Smanjenje subvencija 15 % za svježe mlijeko i 25 %za maslac.

• Premija za mlijeko kao djelokompenzacija za cijenu mlijeka i smanjenje izravnog od 2005. do jedinstvene premije po jedinici površine 2012.g.

• kvota 2006. i vijek trajanja kvota do 2015. g.

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na

www.elektrotehnika.hr

NOVI PROPISI O HIGIJENI I

V SLUZBENIM KONTROLAMAHRANE-

ove regulative o higijeni i kontroli hrane objavljeno je u "Narodnim novinama" broj 99/2007:

- Pravilnik o higijeni hrane. Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla.

- Pravilnik o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla.

- Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i zaštiti životinja, kao i propisa o zdravlju i zaštiti životinja.

Usvajanje ovih propisa dio je plana našeg zakonodavstva s pravnom

Unije, a to se odnosi na najopširnija i najzahtjevnija na hranu, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor.

Primjena i stupanje na snagu pojedinih dijelova Pravilnika uvjetovana je pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, dok se za neka podopušta vrijeme prilagodbe i (npr. evidencije o dobroj higijenskoj praksi, kategorizacija objekata, HACCP).

Pravilnik o higijeni hrane

Ovaj propis namijenjen je i usmjeren prema subjektima u poslovanju s hranom, koji moraju ispuniti sve postavljene zahtjeve kako bi osigurali zdravstvenu ispravnost hrane. tim zahtjevima znaje izdvojiti obvezu primje-ne sustava HACCP (engl. Hazard

Analysis Critical Control Points - analiza opasnosti i kontrolnih

listopada 2007. godine u Republici HIVatskoj na snagu je stupio komplet propisa o higijeni i službenim kontrolama hrane, koji u velikoj mjeri odgovaraju uredbama Europske komisije br. 852/2004, 853/2004, 854/2004 i 882/2004 proizašlim iz Zakona o hrani Europske unije (Uredba EC 178/2002)

Dr. se. NevijoZdolec -

koji se osniva na sedam (tablica 1). Krajnji rok za HACCP-a za subjekte u poslovanju s hranom, koji obavljaju bilo koju fazu proizvodnje, prerade i distribucije hrane poslije primarne proizvodnje, jest 1. 2009. godine.

Uspostavljanje HACCP plana podrazumijeva nekoliko povezanih stadija:

- objašnjenje pojmova

- osnivanje HACCPtima

- opis proizvoda

- namjena proizvoda

- sastavljanje procesnih dijagrama provjera dijagrama na mjestu proizvodnje identifikacija svih opasnosti, procjena opasnosti i primjena preventivnih mjera

- kontrolnih primjenom HACCP stabla

- granica na kontrolnim

- postupaka sustavnog kontrolnih

korekcijskih mjera

Tablica1: sustava HACCP

- postupaka verifikacije

- uspostava sustava dokumentiranja

- revizija HACCPplana lako primjena HACCP-a nije u primarnoj proizvodnji (npr. proizvodnja mlijeka na farmi), i u toj fazi nalaže se higijenskih i drugih mjera radi cjelovitog pristupa u osiguranju zdravstveno ispravne, sigurne hrane. Tako i svi mlijeka morati uvesti u svoje poslovanje sustav dokumentiranja dobre higijenske i poljoprivredne prakse koji evidencija o:

- vrsti i podrijetlu hrane kojom su životinje hranjene

- provedenim datumu primjene lijekova i karenciji

- pojavama bolesti koje mogu utjecati na zdravstvenu ispravnost proizvoda (mlijeka)

- rezultatima analiza na uzorcima uzetih od životinja ili drugim uzorcima važnima za zdravlje ljudi

- svim o obavljenim 1 Analiza ooasnosti (biološke. kemiiske fizikalne)

kontrolnih

oostupaka verifi.kaciie<oostuoaka 1 - 5)

Uspostava sustava dokumentirania

Shema: Stablo pri kontrolnih

Postoji h opasnost u ovoj fazi proizvodnje? KoJa opasnost?

Postoje li prevencijske ntjere za identifikaciju opasnosti?

Može li se u ovoj fazi ukloniti, smanjiti ili pojava opasnosti. na prihvatljivoj razini?

Je li kontaminacija neprihvatljiva ili se do neprihvatljive razine?

Je li kontrola nužna u ovoJ fazi za sigurnost?

Prilagodi fazu, proces ili proizvod

Ili korak ili postupak ukloruti ili smanjiti opasnost na prihvatljivu razinu?

pregledima životinja ili proizvoda životinjskog podrijetla

evidencija u primarnoj proizvodnji hrane postat obveza od 1. 2008. godine. S ciljem higijene u fazi primarne proizvodnje nadležno tijelo (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva) izradu nacionalnih za dobru higijensku praksu. Njihova primjena, kao i primjena Europske zajednice dobrovoljna je, a sadrže podatke o opasnostima koje se mogu pojaviti u primarnoj proizvodnji te podatke o mjerama njihove kontrole (mikotoksini, teške kovine, pesticidi, veterinarski lijekovi, zarazne bolesti i dr.).

Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla

Kao nadopuna Pravilniku o higijeni hrane, ovaj propis pobliže posebna pravila o higijeni hrane životinjskog podrijetla. U dijelu koji se odnosi na sirovo mlijeko, kolostrum, proizvode i proizvode na bazi kolostruma, navedeni su zdravstveni zahtjevi za proizvodnju sirovog mlijeka i kolostruma, zatim zahtjevi u vezi higijene na gospodarstvima (prostori i oprema, higijena tijekom mužnje, sakupljanja i prijevoza, te higijena osoblja) i kriteriji za sirovo mlijeko i kolostrum (broj mikroorganizama i somatskih stanica).

Od zahtjeva koji se odnose na proizvode i proizvode na bazi kolostruma navode se zahtjevi za temperaturu, toplinsku obradu i kriteriji za sirovo kravlje mlijeko. Pored toga, su i pravila pakiranja, ambalažiranja i vanja. O navedenim detaljima pisano je u Mljekarskom listu broj 2/2007. u dijelu koji opisuje Uredbu EU853/2004.

Pravilnici o službenim kontrolama

Pravilnikom o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla su posebna pravila organizacije i provedba službenih kontrola, a

rev1z1Ju dobre higijenske prakse i postupaka temeljenih na sustavu HACCP, kontrole u proizvodnji svježeg mesa, školjkaša, proizvoda ribarstva, sirovog mlijeka i proizvoda te posebne poslove u veterinarskih pregleda.

U pogledu mlijeka i proizvoda, u prilogu Pravilnika navedena su pravila službenih kontrola koje se provode na gospodarstvima za proizvodnju mlijeka i kolostruma te pravila kontrole sirovog mlijeka i kolostruma nakon prikupljanja. Kontrolom životinja provjerava se sukladnost sa higijenskim propisima o proizvodnji mlijeka, s naglaskom na zdravstveno stanje životinja i primjenu veterinarskih lijekova. Te kontrole može obavljati ovlašteni veterinar za vrijeme redovitih veterinarskih pregleda sukladno javnozdravstvenom zakonodavstvu te propisima o zdravlju i dobrobiti životinja. Ukoliko se službenim kontrolama utvrdi nezadovoljahigijenska praksa, potrebno je obavljati nadzor korekcijskih mjera. U

broja mikroorganizama i somatskih stanica, nalaže se rok od 3 mjeseca u kojem mora popraviti stanje. Ukoliko u tom vremenu to ne obustavlja se isporuka mlijeka s tog gospodarstva, ili se pak mlijeko i koristi na da se zaštiti zdravlje

Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i zaštiti životinja usmjeren je na uklanjanje ili smanjenje opasnosti rizika za zdravlje ljudi i životinja. Službene kontrole moraju biti nenajavljene, a provode se u cijelom lancu prehrane, i na životinjama i njihovim proizvodima. U ovom predpristupnom razdoblju je rok od jedne godine za uspostavljanje sustava službenih kontrola, a to podrazumijeva sastavljanje višegodišnjeg plana kontrola, edukaciju inspektora, te prilagodbu i organizacije laboratorija u odnosu na metode i

mlijeka uvest u svojeposlovanjesustav dokumentiranja dobrehigifenskei poljoprivredneprakse

SABIRALIŠTA MLIJEKA PRIPREMAJU SEZA REGISTRACIJU

Sudionici sastanka pažljivo su saslušali izlaganje mr. se. Natalije iz Uprave za veterinarstvo, koja je jasno i sažeto iznijela uvjete kojima sabirališta mlijeka moraju udovoljavati (okolina, prostorija, poštivanje mikrobioloških mjerila, održavanje hladnog lanca, nadzor temperature i dr.), uz primjenu Pravilnika o higijeni hrane i Pravilnika o higijeni hrane životinjskog podrijetla NN 99/07.). Na sastanku je ukratko objašnjena razlika "odobravanja" "registracije".

Odobravanje je postupak u kojem komisija Uprave za veterinarstvo vrši pregled sabirališta, a nakon toga daje broj pod kojim se sabiralište vodi. Uvjeti kojima u tom sabirališta morati odgovarati su zahtjevniji nego kod registracije.

Registracija sabirališta je jednostavna procedura, a vrši se podnošenjem Zahtjeva za registraciju Upravi za veterinarstvo, bez prethodnog pregleda objekta, tj. nema postupka odobravanja i izlaska komisije na teren.

Važno je imati u vidu da sva sabirališta moraju udovoljavati svim uvjetima iz Pravilnika o higijeni

U donošenja "Pravilnikao registraciji sabirališta" koji sukladno novim propisima o higijeni hrane regulirati registraciju i odobravanje sabirališta, 12. prosinca 2007. godine u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (Uprava za veterinarstvo) održan je vrlo zapažen sastanak na temu: Sabirališta mlijeka - priprema za EU

Vera dipl. ing. -

hrane (NN 99/2007.), jer se u protivnom registrirati.

Naizgled se da su stvari jasne i definirane, ali nakon duže rasprave ispostavilo se da to i nije baš tako te trebati mnogo truda, znanja i dobre volje kako bi se udovoljilo uvjetima potrebnim za odobravanje ili registraciju sa birališta.

Sudionici skupa (predstavnici mljekara, MPŠVG,HGK, HSC-SLKM,

institucije, udruge proizvomlijeka i svi oni kojima je do proizvodnje i isporuke kvalitetnog mlijeka u Republici Hrvatskoj stalo. Prema podacima HSC - Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima, u Republici Hrvatskoj evidentirano je preko 4 000 sa birališta mlijeka, ali je mali broj je onih (oko 1 300) preko kojih samo jedan mlijeko. U takvim i HMU) svjesni su jevima proces registracije je veoma da slijedi mukotrpan, ali jednostavan. Sabirališta koja prikupneizbježan put do definiranja i sabirališta. To je nužno i potrebno, a cijeli postu pak je potrebno urediti i uskladiti kvalitetno i pravilno, te ispraviti eventualne pogreške prošlosti i nešto kvalitetno za buduMora se raditi brzo jer je vremena malo, stav je svih prisutnih.

Doprinos u rješavanju ovog problema moraju dati prvenstveno odnosno mlijeka, te mljekare, državne i I Odobravanjemi registracJ/omsabiralištado boljekvalitete mlijeka

!jaju mlijeko od više a mlijeko se jednoj mljekari se registrirati pod uvjetima. Takva sabirališta su zastupljena u najvebroju. Ona sabirališta koja mlijeko u dvije ili više mljekara morat postupak odobravanja. Još uvijek nedostaje popis takvih sabirališta, ali je pretpostavka da je to mali broj. U razgovoru s predstavnicima mljekara doznajemo kako postoje problemi, ali ne i nerješivi. Mljekare su spremne biti dobri koordinatori i savjetodavci te pomagati na putu osposobljavanja sabirališta i stjecanja uvjeta za registraciju.

Svima je jasno da telji i mlijeka morati surai poštovati uvjete potrebne za registraciju ili odobravanje sabirališta, ovaj posao biti uspješno

Dragi mlijeka, Mljekarski list ovim putem najavljuje neke od mjera koje biti potrebno provesti u dogledno vrijeme. Nadležne institucije svjesne su da je potreban vremenski period za registraciju svih sabirališta, napose onih kojima su nužne preinake, kako bi i ta sabirališta udovoljila propisanim uvjetima.

U objave "Pravilnika o odobravanja i registracije objekata u poslovanju hranom"

kojim se regulirati ova problematika, Mljekarski list i dalje sustavno pisati, informirati i educirati sve korisnike sabirališta o uvjetima kojima moraju udovoljiti sabirališta prije registracije. Navedeni "Pravilnik" propisati i obrasce "Zahtjeva za registraciju odnosno odobravanje objekata".

Vjerujemo da zajedno uspjeti u nakani da i taj problem u segmentu proizvodnje mlijeka i njegovom transportu prema mljekari kvalitetno riješimo, na zadovoljstvo svih u lancu "od polja do stola", tj. i mlijeka te sve zahtjevnijih pomlijeka i pro-

DIM: d.o.o.

lvana 66

48260 Križevci

Tel/fax: 048/716-112

e-mail: mibeks.ekoagram@email.t-com.hr Mob.: 091/9074-579

• Uvoz rasplodnih grla u suradnji s najuspješnijim udrugama u razvoju genetike i mesnih pasmina u Europi

• Kupujete li ili prodajete rasplodna grla ili krave u laktaciji,

KONTAKTIRAJTE NAS

• Garantiramo maksimalnu sigurnost i kvalitetno zadovoljenje vaših potreba prilikom formiranja stada

Obratite nam se s povjerenjem!

V OCEKIVANJA

Odjel za prognoze EU komisije u 2008. godini blagi pad proizvodnje

mesa. Uz relativno stabilnu potražnju, je blagi rast cijena te potrebe za uvozom

U EUROPSKOJ UNIJI U 2008. GODINI

I

V V NA TRZISTU MESA 1.

Krešimir Jakuš, dipl. ing. I

U usporedbi s prošlom godinom, ove je godine broj goveda u EU neznatno smanjen. Prema prvim pristiglim podacima za razdoblje svibanj/lipanj, broj goveda smanjen je za oko 0,5 %. Stoga je i broj zaklanih goveda u prvih sedam mjeseci u blagom padu, odnosno bilježi se pad broja zaklanih grla od 0,4 posto. S obzirom da je ponuda junadi u EU-27 u ovoj godini za oko 2,5 posto od prošle godine, proizlazi da je broj klanja teladi i junica smanjen.

Neznatan porast proizvodnje

mesa u 2007. godini

Za 2007. godinu još se ne može da proizvodnja mesa biti manja od prošle godine. Prema jednima u drugoj polovici godine se s broja zaklane junadi, dok bi prema drugima uz isti ili manji broj klanja moglo do proizvodnje zbog ulazne težine junadi. U prosjeku se s 2 postotežomjunadi za klanje, tako da se manji broj stoke kompenzira ulaznom težinom.

Proizvodnja i mesa u EU mogla bi biti nešto viša nego lani. U EU-15 se proizvodnja od 7,3 milijuna tona ( +0,5 %),gdje porast proizvodnje u Velikoj Britaniji i Italiji nadomješta

manju proizvodnju u ostalim zemljama. Za EU-27 još ne postoje podaci. Ukupno proizvodnja u EUje u laganom rastu, bez obzira na smanjenje proizvodnje u pojedinim zemljama Europe.

Pad proizvodnje u 2008. godini

U 2008. godini u Europskoj uniji se lagani pad proizvodnje i mesa u okviru do jedan posto. Bruto proizvodnja u EU-15 iznosit oko 7,25 milijuna tona. Glavni razlog

neznatnom smanjenju proizvodnje leži u da bi rentabilnost proizvodnje mogla pasti. Na rentabilnost u mjeri utjecati porast cijena hrane u 2007. godini, kao i pad cijena mesa u ovoj godini za 4 posto. Ovakvo stanje vodi u gubitak, što ih stavlja pred veliku odluku: stavljati ili ne stavljati telad u tov. Posebno se to u južnoj Europi, gdje je zbog vrlo toplog ljeta, kao i zbog u pripremi hrane, došlo do reduciranja stoke u tovu.

Tablica:Brutoproizvodnja i mesau EU

* - prognoza Izvor:EU-komisija,ZMP

Visoke cijene stoke za klanje u svezi kretanja cijena idu u pravcu trenda. Blagi pad ponude, kao i stabilna potražnja, vodit prema nim prognozama, rastu cijena u prosjeku za 3 posto. Cijene muške junadi rast prema nešto više u odnosu na krave, koje trenutno drže visoku razinu cijena. Porast od 1O centi po kilogramu za mušku junad za sada biti dostatan za rasta proizvodnih troškova.

RH - ponuda i potražnja junadi U tjednu do 02. prosinca o.g. na je tržištu zabilježena ?srednja ponuda junadi za klanje i isto takva potražnja. problem jest odnosno zbog troškova tova priželjkuju rast cijena junadi u razdoblju. trend otkupnih cijena j~_nadi unatrag deset godina, t1Jekom godine je u razdo_blju od do svibnja dolazilo_do rasta cijena žive junadi, tako da Je zbog sezonskog karaktera i troškova tova u tom razdoblju i u godini rast cijena. Na tržište u velikoj mjeri utjecat i eur.opsko tržište, kao i ponuda drugih vrsta mesa. Na tržištu svinjskog mesa

trenutno je veliki pritisak na cijenu mesa. Velika ponuda svinjskog mesa, bez obzira na troškove inputa u proizvodnji, rast cijena. Zbog velike ponude i nižih cijena svinjskog mesa, Europska komisija trenutno subvencionira njegovo skladištenje pa tijekom travnja i svibnja sljegodine na tržište od 70 do 100 dodatnih tona

svinjetine. Ukoliko u razdoblju plasmana uskladištenog svinjskog mesa cijena svinjskog mesa bude na sadašnjim razinama, moglo bi do preusmjeravanja potražnje sa sk~~ljeg mesa na jeftinije s~mJs~_o.U ovakav razvoj s1tuac1Je rezultirao bi smanjenjem potražnje, odnosno p~nudom govedine, što bi moglo utjecati i na njenu cijenu.

prosinca na domatržištu otkupne cijene muške junadi su bile u rasponu od 12,50 do 14 kn/kg. U odnosu na pogodine, cijene su u ovom razdoblju u prosjeku oko 9 posto v!~e,d?k su u odnosu na lanjske Cijene istog razdoblja više za 8,20 posto. U dva mjeseca na tržištu ne promjene cijena žive junadi. Što se mesa u veleprodaji, najniže cijene u ovoj godini evidentirane su tijekom ljetnih mjeseci, a krajem godine bilježi se blagi rast cijena. Bitno je naglasiti da su veleprodajne cijene mesa, npr. polovica (komplet), u ovoj godm1 gotovo najniže unatrag pet godina, više su bile jedino u 2005. godini. veleprodajna cijena za polovicu u studenom ove godine iznosila je 29,48 kn/kg i niža je za 3,6 % u odnosu na 2006. godinu, za -4,2 %u odnosu na 2005. godinu, za -1, 1 %u

odnosu na 2004. godinu te za -5,7 % u odnosu na 2003. godinu. EU - otkupne cijene mesa

Tijekom studenog ove godine na europskom tržištu iz tjedna u tjedan pratimo blagi rast otkupnih cijena trupova R3 klase. U tjednu do 25.11.2007. godine prootkupna cijena trupova iznosila je 305,99 eura/100 kg i niža je u odnosu na lani za 1,87 %. Sadašnje cijene više su od onih iz 2004. i 2005. godine. Najviše cijene u tjednu do 25. studenog evidentirali smo u 413, 11 eura/100 kg, dok su najniže evidentirane u Rumunjskoj 177,51 eura/100 kg te u Poljskoj 238,21 eura/100 kg.

RH - Potražnja teladi manja nego cijene stagniraju

Tijekom studenog i prosinca 2007. godine na tržištu teladi primjetan je nešto slabiji interes za kupnjom teladi nego što je to uobiza naše tržište, no i dalje je potražnja od ponude. Otkupne cijene simentalske teladi u navedenom razdoblju stagniraju. otkupna cijena simentalske teladi u tjednu do 02. prosinca 2007. godine iznosila je 23,91 kn/kg. cijene teladi na kontinentalne Hrvatske su od 22 do 25 kn/kg za mušku simentalsku telad, dok je ženska telad za oko 2

HRVATSKA

cijene (kn/kg)

2 OO7. god.

Dalmacija,Istrai Kontinentalna

Primo·e Hrvatska

rasponcijena rasponcijena

TROŠKOVI

PROIZVODNJE TRADICIJSKIH

U situaciji kada Hrvatska pregovara s Europskom unijom o postizanju stalnog poljoprivredna proizvodnja postaje jedno od najsloženijih gospodarskih pitanja. Naime, pitanje je kako se razvijati usitnjena agrarna struktura naših malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kako ona mogu postati konkurentna na europskom

PROIZVODA

tržištu te koliko za rentabilno poslovanje udovoljiti --• Dr. se. Petar -----------------------• ovim uvjetima.

Poljoprivreda Unije, posebice starih nema posebnih problema jer su se u ranijem razdoblju agrarnih reformi farmeri specijalizirali za proizvodnju i postali konkurentni u uvjetima slobodnog tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Za razvoj poljoprivrede Unije posebno su važne mjere koje se ne odnose direktno na primarnu proizvodnju su usmjerene na tzv. ruralni razvoj, a uz ostalo na proizvodnju tradicijskih proizvoda te organsku i ekološku poljoprivrednu proizvodnju. Svrha sustava mjera ruralne politike je ulaganjem u izgradnju infrastrukture (ceste, odvodnja i kanalizacija, izgradnja vodovoda, elektrifikacija, poljoprivrednog zemljišta i drugo) razvijati ruralni prostor i obogatiti ga novim sadržajima. Na taj bi bili uvjeti za stvaranje dodatnih izvora dohotka i izvan poljoprivredne proizvodnje, posebno na manjim nekomercijalnim gospodarstvima, tako lokalnu proizvodnju tradicijske poljoprivrede i prehrambenih proizvoda. Ruralnim razvojem trebale bi se smanjiti razlike seoskog standarda stanovanja sa standardima stanovanja u urbanim sredinama jer bi se na taj mlade generacije zadržavale na selu gdje bi im bila osigurana egzistencija i osnivanje obitelji.

Tradicijskiproizvodi

Ove grupe djelatnosti proizvodnje i prerade hrane, neovisno o tome što se radi o tradicijskoj

proizvodnji, podliježu zakonskoj regulativi koju treba primjenjivati od kontrole, prerade, pakiranja, do prodaje na tržištu. Tradicijska proizvodnja hrane veoma je razvijena u EUte svojim lokalnim proizvodima ispunjavaju propise o hrani i zdravstvenoj zaštiti proizvoda. U Hrvatskoj se posebnim propisima mogu zaštititi i obilježiti tradicijski proizvodi koje kupci prepoznaju pa ih je lakše plasirati na tržište i ostvariti više prodajne cijene te stupanj dohodovnosti i konkurentnosti. Ove proizvode u principu kupuju kupci kupovne Kod nas se propisima mogu zaštititi svojstvene posebnosti ovih proizvoda i to stjecanjem statusa izvornosti i zemljopisnog podrijetla proizvoda (Pravilnik o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla hrane, "Narodne novine" broj 80/2005., 11/2007.; Pravilnik o priznavanju posebnih svojstava hrane i dodjeli oznake "tradicionalni ugled", NN broj 127/2005.).

Do sada je u Hrvatskoj registrirano devet autohtonih tradicijskih prehrambenih proizvoda, kojima su i proizvodi iz mljekarstva (Paški sir i Cetinski sir).

Kalkulacijeproizvodnjevarijabilnihtroškova (PVf)

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) izdao je "Katalog kalkulacija tradi· cijskih poljoprivredno-prehram· benih proizvoda" što je koristan doprinos obiteljskim poljoprivred-

nim gospodarstvima koja se bave ili u organizirati ovu proizvodnju. Katalog kalkulacija informira o i gospodarskoj koristi ove proizvodnje, o varijabilnim troškovima, o propisima i zaštite tradicijskih proizvoda te o metodi izrade kalkulacija. Kalkulacije se metodom varijabilnih troškova (PVf - gross margin). U strukturi kalkulacija iznose se ukupni prihodi, ukupni varijabilni troškovi, varijabilnih troškova (PVf) te trošak proizvodnje po jedinici proizvoda (kn/kilogramu). varijabilnih troškova (PVf) se kao razlika ostvarenih prihoda i varijabilnih troškova. Za svaki mlijeproizvod dva su modela ovih kalkulacija; prvi model po proizvodnji grla (krava, ovca, koza) a drugi kalkulacija iskazuje isti proizvod dobiven od proizvedenog ili nabavljenog mlijeka.

Ovim kalkulacijama nisu obudrugi fiksni troškovi ostvareni proizvodnjom ili na obiteljskom gospodarstvu, a bez fiksnih troškova ne može se iskazati ostvareni poslovni rezultat poslovanja gospodarstva: profit ili gubitak, odnosno ukupni ekonomski položaj gospodarstva. Fiksni troškovi se na razini poslovanja cijelog poljoprivrednog gospodarstva. U grupu fiksnih troškova spadaju troškovi vlastite poljoprivredne mehanizacije, održavanje i amortizacija gospodarskih zgrada, troškovi (voda, energija, osiguranje), stalnih radnika, troškovi

najma poljoprivrednog zemljišta kamate na kredite.

Kalkulacija proizvodnje po grlu.

U ukupne prihode kalkulacija proizvodnje po grlu, su prihodi od proizvedenih sireva ili vrhnja, zatim sredstva od grla, sredstva ostvarena od podmlatka, poticaji za uzgojno valjana grla. U ove prihode nisu sredstva po osnovi prava ostvarivanja poticaja za mlijeko. U ukupne varijabilne troškove su troškovi repromaterijala, usluge mehanizacije, hrane, uzgoja, obnove stada, veterinarski troškovi i selekcije, sirilo, sezonski rad i ostali troškovi. Kalo u proizvodnji po grlu je 5 %. hrana, kao grupa troškova, troškove za proizvedeno sijeno, zelenu pašu, pašu - brst, kukuruz, peletiranu lucerku, proizvodnju vlastitih krmnih smjesa, krmne smjese za prehranu podmlatka kao i mlijeko za ishranu podmlatka.

Kalkulacijaproizvodnje iz mlijeka

Ukupni se prihodi prate po u proizvodnji utrošenog mlijeka, te prihodi ostvareni prodajom svježeg sira, vrhnja i drugih vrsta sireva. U kategoriji varijabilnih troškova su mlijeka u preradi kao sirovine, sirilo, dodatci, ambalaža, troškovi analiza, troškovi rada i ostali troškovi, i kalo· od 5%.

Proizvodnjakravljeg svježeg sira i vrhnja

U kalkulaciji varijabilnih troškova po kravi u proizvodnji svježeg sira i vrhnja je mlijeka od 3 000 litara, normativ od 5,2 litre mlijeka za proizvodnju jednog kg sira. Uz proizvodnju jednog kg sira ostvari se (kao nusproizvod) i vrhnje, a za proizvodnju 1 kg vrhnja još se doda ~.25 lit. mlijeka. Mlijeko za preradu Je Ekstra (E) klase s 4,0 % masti i 3,2 %

Iz ove mlijeka proizvede se 525 kg svježeg sira i 131 kg vrhnja. U prihodima su

Tablica 1: K_al~ulacij~ varijabilnihtroškovaproizvodnjesvježeg sira r vrhn1apo kravi i iz mlijeka

Modeli Prihodi Varijabilni Trošak kalkulacije ukupno

Po kravi

Proizvodnja

21.071,50

19.872,00 izmliieka

Izvor. HZPSS

prodajne cijene za svježi sir - 22 kn/kg, a cijena za vrhnje je 50 kn/kg. Prod_ajne su cijene a postižu se na našem tržištu prodajom na tržnicama te izravnom prodajom

Prema aktualnim tržnim cijenama svježeg sira ostvaruje se prodajna cijena od 22,00 kune po kilogramu, dok su troškovi proizvodnje 11,65 kn/kg.

I kod varijabilnih troškova (PVf) proizvodnje svježeg sira i vrhnja, po kalkulaciji, iz kravljeg mlijeka u ostvarenom prihodu po cijenama od 22,00 kuna/kg svježeg sira, troškovi proizvodnje svježeg sira su 11, 11 kn/kg. Paški sir, Tounjski sir i škripavac

Paškisir

U proizvodnji Paškog sira po ovci ukalkulirana je mlijeka od 100 litara, a za proizvodnju 1 kg sira utroši se 7 litara mlijeka. Cijena mlijeka je 4,62 kn/litri bez prihoda od poticaja za mlijeko. Kod proizvodnje 14 kg sira ostvaruje se prihod po prodajnoj cijeni od 120 kn/kg sira.

troškovi- var. troškova - proizvodnje ukuono PVT kn/k2

Uz sir proizvede se i 5 kg skute po 20,00 kn/kg skute.

Kod varijabilnih troškova proizvodnje Paškog sira, prema kalkulacijama, iz mlijeka u ostvarenom prihodu je prodajna cijena od 120,00 kuna/kg sira, a troškovi proizvodnje sira iznose 57,33 kn/kg Paškog sira.

Tounjskisir

U proizvodnji Tounjskog sira iz kravljeg mlijeka u kalkulacijama se po kravi godišnja proizvodnja mlijeka od 3 000 litara/kravi (kvaliteta mlijeka: 4 % m. m., 3,2 % Za proizvodnju 1 kg sira potrebno je 7,5 litara mlijeka. Kod tržne težine sira od 800 grama potrebno je 6 litara mlijeka. U proizvodnji se kalo od 5 %. Tounjski sir je po obliku svijetložute boje i po okusu je dima. U prihodima se srednja prodajna cijena sira koja se postiže na tržištu ~rvatske u iznosu od 40,00 kuna/kg sira. Kod kalkulacije PVf trošak proizvodnje sira po kravi iznosi

Tablica2: ~~!kul~:ija varijabilnihtroškovaproizvodnjepo grlu tlt tz ml11ekaza Paški i Tounjskisir i škripavac

Vrsta Modeli Prihodi Varijabilni Trošak proizvoda kalkulacije ukupno Troškovi- var. troškova - proizvodnje ukuono PVT kn/kg

ovci

Paški sir Proizvodnja

Izvor: HZPSS

16, 10 kuna/kg sira, a kod PVf kalkulacije po mlijeka troškovi proizvodnje iznose 15,45 kuna/kg sira.

škripavac

škripavac proizvodi se od kravljeg ali se može koristiti i mlijeko. Naziv škripavac dobio je po škripanju pod zubima. Za proizvodnju jednog kilograma škripavca potrebno je 6 - 9 litara kravljeg mlijeka (proizvodno kalo 6 %). U kalkulacijama za PVf se srednja tržna prodajna cijena od 50,00 kuna/kg sira.

U kalkulaciji varijabilnih troškova po kravi trošak proizvodnje jednog kilograma sira

škripavca iznosi 18, 1O kuna, a u kalkulaciji PVf u proizvodnji sira po kravljeg mlijeka trošak proizvodnje sira je 17,87 kuna/ kilogramu.

Sireviiz mišine Tehnologija proizvodnje sireva iz mišine je a proizvode se od kozjeg i kravljeg mlijeka. Za proizvodnju sira iz mišine iz mlijeka potrebno je 6 litara mlijeka/kg sira, iz kozjeg mlijeka 8 litara mlijeka/kg sira i iz kravljeg mlijeka 7 litara mlijeka/kg sira. Poslije dodavanja sirila i stvaranja gruša, nakon 1 do 1,5 dana, sir se reže na komade 8 x 1O cm) koji se stavljaju u mišine. Zrenje sira u mišini traje 60 dana, a dnevno dva puta treba mišinu okrenuti.

U proizvodnji sira u mišini iz mlijeka iskazana je prodajna cijena od 100 kuna/za 1 kg sira. Troškovi proizvodnje sira po ovci iznose 71,06 kn/kg sira, a kod PVf iz proizvodnje mlijeka troškovi iznose 43,07 kn/kg sira.

U proizvodnji sira u mišini dobivenog iz kozjeg mlijeka prodajna cijena sira iznosi 80 kn/kg. sira .. U kalkulaciji PVf iskazanih po kozi troškovi proizvodnje sira iznose 27,08 kn/kg sira, a troškovi proizvodnje po mlijeka su 38,55 kn/kg sira.

U korištenju kravljeg mlijeka za

Tablica3: Kalkulacija varijabilnihtroškovaproizvodnjepo grlu ili iz mlijekaza sireveiz mišine

Modeli Prihodi kalkulacije ukupno

- Proizvodnje, ukupno

Proizv. no ovci 2.160,40 sir

Proizv. iz mliieka 2.375 00

Kozji Proizv. po kozi 5.871,40 sir

Proizv. iz mlijeka 2.000,00

Kravlji Proizv. po kravi 33.550,00 sir

Proiz. iz mlijeka 1.750,00

Izvor: HZPSS

proizvodnju sira u mišini ukalkulirana je srednja prodajna cijena sira od 70 kn/kg sira. Kod varijabilnih troškova proizvodnje sira po kravi troškovi proizvodnje iznose 28,98 kn/kg sira, a po modelu kalkulacije proizvodnje iz mlijeka troškovi proizvodnje iznose 29,05 kn/kg sira.

Proizvodnjom ovih tradicijskih proizvoda, i to svježeg sira i vrhnja te raznih vrsta sireva na tržištu se ostvaruje prodajna cijena i dohodovnost. Velike se financijske razlike ostvaruju zbog veoma povoljnih prodajnih cijena proizvoda i relativno manjih troškova proizvodnje. Prodajna cijena svježeg sira je za 53 %u odnosu na troškove proizvodnje, prodajna cije-

na Paškog sira je za 47,8 %, sira iz mišine za 40, 7 %, Tounjskog sira za 38,6 % i škripavca prodajna je cijena za 35,7 % u odnosu na troškove proizvodnje.

Ova proizvodnja ima obilježja obiteljske gospodarske djelatnosti sa tehnologijom i posebnom kvalitetom koju prihvakategorije

Proizvodi su uglavnom plasirani na lokalnom tržištu te se, vjerojatno, i u održati ovakav proizvodnje. korištenje starih tehnologija prerade mlijeka i proizvodnje sireva može se organizirati i koristiti kao mljekarska djelatnost u proizvodnji kao što je proizvodnja Paškog

Kreditne kartice do 36 mjeseci

0kg/1cll. 599,00 kn kg/ 65 6.299 anom 11.111,00 kn *K standard '-- "Vile: opcija tijelo~ kuglom 4.999,00 kn

PASMINEU SUSTAVU KRAVA•TELE

S velikom možemo ustvrditi da za naše

agroekološke i gospodarske uvjete ne postoji idealna pasmina za uzgoj goveda sustavom kravatele. Svakoj pasmini možemo kako mane, tako i pozitivne proizvodne osobine. Normalno, sve ovisi o uzgojnom cilju koji je definiran potrebama tržišta, našim ambicijama i - Mr. se. Dalibor

Nije svejedno drže li se goveda na prirodnim ili kultiviranim pašnjacima, je li stoka pod našim izravnim nadzorom ili ne itd. Ipak, možemo da su najpogodnije pasmine za ovaj uzgoj simentalac, charolais, hereford i angus, a njihovim križanjem možemo dobiti idealno govedo za uzgoj sustavom krava-tele.

Idealna krava i junica u uzgoju goveda sustavom krava-tele je ona koja biti sposobna othraniti mlado june na pašnjaku i to minimalne tjelesne mase 300 kg. Ona nema problema s teljenjem, teli se uglavnom bez a njena laktacija iznosi oko 3 500 L mlijeka, što je dovoljno za ishranu teleta, a opet nije ni previše, tako da ne moramo strahovati da tele posisati sve mlijeko, odnosno da do upale vimena. Od majke i teleta otpornost na nepovoljne uvjete okoliša i efikasno iskorištavanje krme, uz dnevne priraste teleta na pašnjaku od najmanje 800 g. randman junadi na liniji klanja trebao bi iznositi minimalno SS%, uz udjel tkiva u trupu od 65 %, a za meso je poželjno da bude meko, boje, bez znatnijeg uz laganu mramoriranost masnim tkivom.

Križanje pasmina - preduvjet bolje iskoristivosti

Križanjem pasmina nastojimo

iskoristiti njihove poz1t1vne proizvodne osobine, dok s druge strane njihove mane pokušavamo svesti na najmanju mjeru. Prednost simentalca je kvaliteta mesa, a njegova relativno visoka može biti mana ako se uzgaja samostalno, posebice na kultiviranim pašnjacima. ako se križa sa mesnim pasminama koje imaju izrazito nisku onda je to prednost. Charolais je francuska mesna pasmina u svijetu po uzrastu i tkiva. Govedo je to velikog tjelesnog okvira i izrazite koje postiže visoke dnevne priraste na paši sposobnosti da

efikasno iskorištava i najgrublju krmu. Njegova mana jesu teška teljenja i mala Uporabnim križanjem simentalskih plotkinja sa charolais bikovima manjih tjelesnih okvira, dobit križanke (F1) koje se odlikuju idealnom mlijeka u laktaciji, a tele se znatno lakše od charolaisa (slika 1). porodne težine teladi u stadu u kojem su zastupljene plotkinje simentalske pasmine, križanke simentalca i charolaisa te charolais krave i junice, sve osjemenjene charolais bikom, ustanovili smo da je kod simentalki

Slika 1: Križanka u Mokrompolju

porodna težina teladi (42,3 kg), slijedi telad je majka križanka simentalca i charolaisa (40,4 kg), a tek na kraju dolazi telad charolaisa (38,6 kg).

tome i završne težine junadi nakon pašne sezone su kod križanaca za 30 - 50 kg, u odnosu na charolaisa. Ta junad u tovu postiže rezultate s dnevnim prirastima od 1,3 kg (slika 2).

Odabir rasplodnih životinja

Prilikom odabira charolais rasplodnjaka valja voditi da te životinje imaju konstituciju, tj. jaku zbijenu i dobro razvijenu muskulaturu. Samo konstitucijski životinje mogu dugo i kontinuirano održati kvalitetnu proizvodnju. Važan je i temperament koji je odraz djelovanja sustava. Primjerice limousin bikovi poznati su po naravi, skloni su napadati i to je osnovni razlog zaobilaženja te pasmine u ovom uzgoju, iako se radi o pasmini dobrih proizvodnih svojstava.

Križanke simentalca i charolaisa dalje se mogu opet križati sa charolaisom ili možemo na uporabno križanje sa simentalskim i charolais rasplodnjacima. Mi jesmo križanjem ovih dviju pasmina dobili goveda koja se odlikuju optimalnom i kvalitetom mesa, ali izrazitu otpornost i teljenja nismo postigli, a to je posebno važno ako držimo goveda na prirodnim pašnjacima gdje nemamo mogu- · izravnog nadzora nad stokom.

Hereford i angus mogu se koristiti u ovom uzgoju zbog grube konstitucije, koja se manifestira njihovom visokom što im da se odupru nepovoljnim vanjskim utjecajima.

Slika 2: Križanci simentalcai charolaisa36 dana nakon s prirodnogpašnjaka (OPG Karagi~ Ova goveda su sposobna izdržati i živjeti na pašnjaku tijekom cijele godine. Ne zovu ih uzalud terena. Osim toga, ove dvije pasmine sitnije su od simentalca i charolaisa, tako da njihovim ubacivanjem u uzgoj dobivamo na teljenja.

Neki preferiraju uzgoj hereforda ili angusa u krvi. Istina je da su ove dvije pasmine najzahvalnije za uzgoj goveda sustavom krava-tele u smislu da oko njih ima najmanje posla, a hranidbeni i smještajni zahtjevi su minimalni. Ipak, radi se o relativno sitnim pasminama kvaliteta mesa nije vrhunska.

Zato, koji uzgoj baziraju na simentalcu i charolaisu nabavu rasplodnjaka hereford ili angus pasmine i rotacijskog križanja na

A~ X Bo'

AB~ X Co'

ABC~ X Ao'

ABC~ X Bo'

LEGENDA:

A: SIMENTALAC

B: CHAROLAIS

C:HEREFORD Co'

ABo'---+

ABCo'---+

ABCo'---+

o': MUŽJAK

~: ŽENKA

---+: (PRODAJA)

Naravno, bilo bi bolje da križanje sa charolais rasplodnom junicom i simentalskim bikom, a onda herefordom, da tim

redoslijedom idemo od krupnije pasmine ka sitnijoj, eventualne pri teljenju. Simentalca kao baznu pasminu u ovom uzgoju s obzirom na to da se u Hrvatskoj mogu nabaviti simentalske krave i junice kod koji odustaju od proizvodnje, a i znatno su jeftinije od onih charolais pasmine iz uvoza. Isto tako, zbog teljenja na junice uvijek prvo valja pripuštati bikove hereforda ili angusa.

Sad unutar stada možemo provoditi selekciju. Sposobnost proizvodnje mesa tj. prirast, plodnost, teljenja, porodna težina teladi, optimalna otpornost, završne težine junadi i kvaliteta mesa na liniji klanja, osnovne su proizvodne o kojima vodimo

U Hrvatskoj se ne provodi uzgoj goveda sustavom krava-tele upotrebom rotacijskog križanja u jnijoj mjeri, da je on zahtjevniji od uzgoja koji se bazira na uporabnom križanju simentalca i charolaisa. Tu se u selekcija gotovo i ne provodi, pogotovo na prirodnim pašnjacima, ali sve je to i razumljivo s obzirom daje to kod nas novi uzgoj i treba vremena da se dostignu standardi. Ipak, tropasminskim rotacijskim križanjem jedan optimum, kako u pogledu kvalitete rasplodnog materijala, tako i junadi, istovremeno ljudski rad na najmanju mjeru, kao i troškove proizvodnje, u prvom redu troškove krme potrebne za zimsku hranidbu, zatim troškove držanja goveda te napokon veterinarske troškove. Na terenu je zaživjelo udruživanje goveda sustavom krava-tele, koji razmjenjuju rasplodne charolais i simentalske bikove da bi izbjegli križanje u srodstvu. S vremenom se

Slika 4: Tropasminskikrižancinetomstiglisa pašnjaka - spremniza isporuku

ovaj model, koji i selekciju, doživjeti punu afirmaciju, samo

treba malo vremena da neke stvari sazriju i na svoje

Slika 3: Herefordna OPG Džaku/a u Sjeverovcu

ISTOKHRVATSKE U ZNAKUBELJA

- Zoran dipl. ing.

na beljskim farmama krava bili su djelatnici PC govedarstva pod vodstvom Vitomira dr. vet. med., koji je sudionicima putovanja objasnio dosadašnje uspjehe u proizvodnji te tehnologije kojima se proizvodnja mlijeka nastoji unaprijediti. Slike plodne baranjske ravnice govorile su i više od a beljske staje prezentirate su uspjeh koji je ostvaren u relativno kratkom vremenu.

Stalna edukacija i usavršavanje su i proizvodnje mlijeka. Stoga koncerna Agrokor Ledo d.d. i Belje d.d. sustavno prate rezultate svojih kooperanata, organiziraju im seminare, radionice i treninge na kojima se razmjenjuju i nova iskustva. Ovo putovanje jedan je od na edukacije mlijeka koji su imali priliku nešto novo te unaprijediti proizvodnju mlijeka. Pedesetak kooperanata Leda d.d. upoznato je s tristo godina starom tradicijom proizvodnje hrane u Belju, koje je od 2005. godine u sastavu Agrokor koncerna, hrane u ovom dijelu Europe. Povijest nastanka Belja razvoja Belja sežu u davnu 1697. godinu kada je austrijski car Leopold I. princu Eugenu Savojskom, kao nagradu za brojne vojne uspjehe, osobito za pobjedu nad Turcima kod Sente, poklonio lijep, ali devastiran posjed u južnoj Baranji. Dobiveni posjed, smješten nedaleko rijeka Dunava i Drave, na jugu baranjske regije, Eugen Savojski organizirao je na zapadnoeuropski Posjed je imao upravitelja, a sjedište i uprava su smješteni u mjestu Bilje po je nazivu (Bellye) posjed i

dobio ime Belje. Nakon smrti princa Eugena, posjed je pripao kraljici Elizabeti od koje ga je naslijedila kraljica Marija Terezija, a njime je upravljala komora sve do 1775. godine. U tom razdoblju gotovo cjelokupno obradivo zemljište na posjedu Belje kvalitativno je svrstano u prvu kategoriju zemljišta. Marija Terezija poklanja beljski posjed svojoj Mariji Kristini i njenom mužu Albertu, vladaru namjesniku rske, pod uvjetom da imanje u ruke nekom drugom porodice, ako ne budu imali muškog potomka. da Marija Kristina i njezin muž nisu imali nasljednika, beljski je posjed prema nalogu darovnice pripao nadvojvodi Karlu Ljudevitu koji ga je proglasio imanjem - majoratom. U vrijeme kada u Europi dolazi do ukidanja feudalnog i velikih promjena u društvenim i gospodarskim odnosima, beljski posjed preuzima nadvojvoda

Sve je više edukacija kojima je svrha unaprijediti proizvodnju. Tako su ovaj put predstavnici Leda d.d. svojim kooperantima organizirali putovanje u Belje d.d. gdje su posjetili PC govedarstvo (jedan od profitnih centara), koji u posljednje vrijeme bilježi velike uspjehe u poslovanju

Albrecht, nasljednik Karla Ljudevita. O i napredno sti posjeda svjepodatak o beljskih vinograda koji su rezultat povoljnog smještaja na padinama (Banovog) brda, koje jedino pogoduje uzgajanju vinove loze. Atari najznatnija vinorodna prema i kvaliteti. Prema podatku iz 1852. na Belju su postojale 753 staje, a ukupni broj životinja u beljskim iznosio je 58 303 grla. 1911. godine dolazi do osnivanja poljoprivrednokapaciteta za prera_du poljoprivrednih proizvoda. Tvornica proizvoda bila je u to vrijeme jedna od najmodernijih tvornica za preradu mlijeka s dnevnim kapacitetom od preko 22 000 litara mlijeka. U sklopu Tvornice proizvoda je klaonica s tvornicom salame iz tog

razloga što je za obje proizvodnje potrebno koje je zajednii korištena u proizvodnjama mlijeka i mesa. Iste godine je i novi mlin u Belom Manastiru kapaciteta 24 tone na dan. U to vrijeme donesen je zakon kojim se Belje proglašava državnim vlasništvom.

Posljedice Drugog svjetskog rata su opustošeni i razoreni beljski pogoni. No, odmah po završetku rata i nakon Baranje uloženi su veliki napori za obnovu proizvodnje. U organizaciji Belja mijenjaju se oblici organizacije te je 1953. godine Belje organizirano kao prvo društveno gospodarstvo kombinatskog tipa s nazivom "Poljoprivredno-industrijski kombinat Belje". U tom je razdoblju rekonstruirana mljekara u Belom Manastiru. Poratno razdoblje na Belju donosi mnogo promjena, a dolazi do osuvremenjavanja proizvodnjeje sustav za navodnjavanje, došlo je do prilagodbe sjetvene strukture sukladno potrebama kombinata, a glavne ratarske kulture bile su pšenica, kukuruz i repa; je pogon za sušenje i doradu sjemenskog kukuruza, a najdio proizvodnje bio je namijenjen izvozu. 1984. godine je moderna farma krava u Popovcu kapaciteta 938 grla, sa slobodnim držanja. Prehrambena industrija Belja je proizvodnju svježih krem-sireva pod imenomABC.

Devedesetih godina u Republici Hrvatskoj dolazi do velikih politipromjena, ratne agresije te okupacije Baranje, a tako i Belja. sedam godina pogubno je za proizvodnju i daljnji razvoj Belja. Od 1991. do 1998. godine beljsko gospodarstvo je devastirano, polja su zapuštena, obustavljena je proizvodnja, uništen fond, devastirane su i objekti.

Nakon ovog teškog razdoblja došli su bolji dani. Naime, 1998. godine Baranja je reintegrirana u sastav Republike Hrvatske i to je vrijeme obnove i povratka ljudi svojim domovima. Ulažu se veliki

napori u obnovi proizvodnje. Rat je svoje, ali volja i optimizam Baranjaca su da je ovaj dio Hrvatske ponovno blistati punim sjajem. je razdoblje 2005. godina kada Belje ulazi u koncern Agrokor u kojem gradi svoju unutar

hrane u ovom dijelu Europe, a najsuvremenijih tehnologija istovremeno prati trend proizvodnje zdrave hrane i ekološke standarde. Zaštita okoliša i biološke ravnoteže, odnos biljne proizvodnje i ovdje su osnovna poljoprivredne proizvodnje.

Belje danas

Proizvodni objekti smješteni su na cijele Baranje na više od 20 000 ha obradivih površina. Na farmama i industrijskim postrojenjima zaposlena je preko 2 000 ljudi koji su najbolji pokazatelji snage današnjeg Belja. Na svojim oranicama proizvode kvalitetnu hranu koja je baza za proizvodnju. Bogata baranjska žitnica i vodna bogatstva osnova su poljoprivredne proizvodnje u Belju, koju pet profitnih centara (PC): ratarstvo, tvornica hrane, kooperacija, svinjogojstvo, govedarstvo i tov junadi. Kontrola kvalitete

vrhunsko meso i mlijeko s beljskih farmi. Od kvalitetne sirovine nastaju poznati proizvodi (brašno, sirevi, suhomesnati proizvodi, vino) te je na taj postignuta potpuna sljedivost u proizvodnji od polja do stola

govedarstvo

Na farmama govedarstva u Popovcu, Mitrovcu, mincu, Zelenom polju i Prosinama (reprocentar) proizvodi se mlijeko ekstra kvalitete od kojeg se proizvode poznati beljski sirevi. Na ovim farmama uzgajaju 1 764 muzne krave, 1 236 junica i 434 teleta, a 173 djelatnika svojim radom doprinosi proizvodnje. U 2006. godini na beljskim farmama proizvedeno je 12 milijuna litara mlijeka ekstra klase kvalitete 4,02 % m. m. i 3,48 % te oko 200 000 som. st. i ispod 15 000 m. o. u 1 mL mlijeka. Stajski prosjek iznosi 21,43 litre po kravi dnevno. Osvrnuvši se na proizvodnju u 2005. godini, kada je proizvodnja po kravi iznosila 6 910 L mlijeka, u 2006. g. proizvedeno je 7 822 litre mlijeka po kravi, što je izvrstan rezultat u kratkom razdoblju. Od ukupnog broja krava na farmama, 50 % krava je u prvoj laktaciji. 30 % krava je u razredu proizvodnje

Mljekarski li,st 01/2008.

Beljedanas - krave visokoggenetskogpotencijalagodišnje proizvedupreko 8 000 litara mlijekaekstra klase

REPORTAŽA

7 000 i 8 000 L mlijeka godišnje. U 2006. godini krava Barbi imala je rekordnu proizvodnju od 11 600 L mlijeka.

Proizvodni cilj je mlijeka po kravi, a one krave koje dosegnuti takvu proizvodnju bit usmjerene u drugu proizvodnju, a to je proizvodnja mesa. Takve krave osjemenjuju belgijskim plavim govedom, a dobivena telad ide u tov za meso.

Prošle su godine unaprijedili tehnologiju hranidbe krava. Uvedene su nove komponente (dehidrirana lucerna s 20-21 %SP) u obrok. Hranidba je grupama krava po proizvodnji i periodu laktacije. Rezultatje poboljšana kemijska kvaliteta mlijeka i smanjen rasip hrane za 50 %. Posljetome, smanjeni su troškovi hrane po grlu te poboljšana kondicija i zdravstveni status krava.

Belje razvija i svoju kooperaciju. Tako je u prošloj 2006. godini u kooperaciji, koja oko 270 proizvedeno 8 milijuna litara mlijeka. Otkup mlijeka organiziran je na sabiralištima mlijeka, a jednom dnevno se dovozi u Belje d.d. - PC Tvornicu proizvoda na preradu. Razvoj proizvodnje mlijeka na selu PC Kooperacija stimulira osiguravanjem repromaterijala potrebnog za ishranu krava i njihovog podmlatka te po litri proizvedenog mlijeka E i I. klase premije). Kako bi sve raspoložive površine zemlje zasijati kulturama potrebnim u ishrani krava, kreditirane su proljetna i jesenja sjetva. Otkup krava koje su iz proizvodnje, kao i teladi za tov, se obavlja unutar Belje Kooperacije. Belje Kooperacija organizira cjelokupnu kooperaciju na nivou koncerna Agrokor koja se odvija u okviru ratarske i proizvodnje. Aktivnosti ugovaranje kooperacije s obiteljskim gospodarstvima u proizvodnji ratarskih kultura neposredno i u suradnji s tvrtkama i poljoprivrednim zadrugama. Ugovaraju kooperaciju u

proizvodnji kravljeg mlijeka na Baranje, otkup teladi te uzgoj i tov teladi na manjim obiteljskim farmama. ugovara se kooperacija tova junadi, proizvodnje odojaka i tova svinja s tvrtkama i obiteljskim gospodarstvima. Svojim kooperantima u okviru razvoja proizvodnje nude i pri projektiranju, izgradnji, opremanju i farmi.

Poljoprivredna proizvodnja na oranicama i farmama Belja d.d. i njegovih kooperanata, uz korištenje najsuvremenije poljoprivredne tehnologije te preradom sirovine u kvalitetne proizvode, zaokruženi je proces koji je godinama stvaran. Taj uspjeh gradile su generacije koje su ulagale svoj trud i znanje. Ovdje se kvalitetna sirovina u gotove proizvode koji svojom vrhunskom kvalitetom povjerenje kupaca. Belje, kao velik sustav, ima razgranatu mrežu proizvodnih pogona po cijeloj Baranji, stoga je izuzetno bitna komunikacija i timski rad svih zaposlenika. U tom smjeru se odvijati i daljni razvoj i proizvodnje mlijeka. Tako biti osposobljeni posebni timovi koji

se baviti hranidbom krava, dijagnostikom i selekcijom i reprodukcijom te mužnjom i servisiranjem muznih Educirani djelatnici i kooperanti zasigurno su daljnjeg razvoja, jer svako novo iskustvo rezultira poboljšanjem u proizvodnji, a svaki novi korak u proizvodnji donosi novi i bolji rezultatproizvedenog mlijeka. Sudionici ovog putovanja sigurni su u svoju jer se i njihova proizvodnja razvija usporedno s trendovima razvoja u Belju. Njima je ovo bio poticaj za daljnje napredovanje i usavršavanje proizvodnje. Svjesni su da bez stalne edukacije nema velikih pomaka, stoga prate nove tehnologije i slušaju preporuke struke. Zadovoljstvo je bilo sudjelovati na ovom putovanju i vidjeti kako Belje napreduje u proizvodnji mlijeka te usporedno razvija i nove kooperante. Na takav je povezana proizvodnja kvalitetne sirovine i proizvodnja kvalitetnih gotovih proizvoda, koji uistinu s ponosom nositi ime hrvatski proizvod. Oni zasigurno biti prepoznati kod svakog kupca koji cijeni i odabire samo ono što je

CRVENIHOLŠTAJN

BIKOVI · KIAN

I FABIJAN

Kian i Lowlands Fabijan su bikovi

pasmine crveni holštajn

klase. Prema rezultatima vlastitog potomstva, ovi rasplodnjaci

izazivaju pažnju diljem svijeta. U

Nizozemskoj interes za Andriaesove sinove je izrazito porastao zbog visokih rezultata

- Damir dr. vet. med. -------------------• njihovih potomaka.

Od sinova ovoga proslavljenog bika po potražnji od mnogobrojne bik Kian. Kian (Andries x Sunny Boy) je izrazito kasnozreli bik s dobrom dugokoju prenosi na svoje

Rezultati iz laktacije u laktaciju, su impozantni.

Mnogi crvenih, ali i crnih holštajna posežu za sjemenom ovoga rasplodnjaka zbog rezultata za noge, i kvalitetu mlijeka. Ne smijemo ne spomenuti i rezultate njegovih za zdravlje vimena, plodnost i teljenja. Navedene karakteristike ovog bika svrstavaju u najprodavanijeg crvenog holštajna proteklih nekoliko godina u Nizozemskoj. Bikje za proizvodne osobine testiran na gotovo 20 000, ·aza konformacijske osobine na skoro 1O000

Lowlands Fabian (Creylo x Tulip) je crveni holštaj n porijeklom iz Nizozemske. je o biku koji ima izuzetne rezultate za teljenja, kvalitetu vimena (prvenstveno zadnje vime i suspenzorni ligament) te kvalitetu i protok mlijeka.

U skorašnje vrijeme ponuda ovih crvenih holštajna bit dostupna i u Mljekarskž list 01/2008.

Hrvatskoj. Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. uvest paletu duboko smrznutoga sjemena bikova crnog i crvenog holštajna, pomno biranu od strane holštajn udruge, te za ovu pasminu. Nadamo se da mnogi prepoznati kvalitetu rasplodnjaka koja im se danas nudi na hrvatskom tržištu te da pažljivo odabrati bikove koji im uz minimalna ulaganja donijeti

genetski (samim tim i financijski) napredak na vlastitoj farmi. Interesom i zahtjevima uzgasmo detaljno birati sve raslodnjake koji se nabavljaju za naše plotkinje, kako po pitanju proizvodnje, tako i po vanjštini te pouzdanosti rezultata koji karakteriziraju bikove. Mi, kao posrednici koji izbor genetskog materijala, vjerujemo u vaš izbor.

1} Kian

2) Fabijan

Gusta 117 i Marie 246 - proslavljenih

SELEKCIJAOVACA ZA MLIJEKO

- Pro( dr. se. Boro

U nas se to najviše odnosi na ovce na otoku Pagu i u Istri, znatno manje u drugim dijelovima Hrvatske: Dalmatinska zagora, priobalje te u kontinentalnim u vrijeme janjenja trebaju razmišljati o selekciji, o izgledu i proizvodnosti stada u pa najbolju janjad po pokazateljima vanjštine, preživljavanja, otpornosti i prirasta, naravno uz uvažavanje roditeljskih proizvodnih i ostalih odlika, ostaviti za remont i/ili vlastitog stada, odnosno za rasplodna i proizvodna grla.

Jasno, stalna su nastojanja i želje u proizvodnji imati kvalitetna, proizvodno zdrava, otporna i grla. sami, po nekim osobnim kriterijima, ostavljaju mušku i žensku janjad za rasplodni podmladak. Neki to odlike vanjštine (na osnovu izgleda ili po nekoj od odlika vanjštine), a drugi i po proizvodnim podacima predaka, uglavnom roditelja, po liniji majka - ili majka - sin. U nastojanju poboljšanja kvalitete grla i stada, traže i Puno je pitanja koja se odnose na selekciju, a sva se mogu sažeti ujedno: kako odabrati i dobiti kvalitetno, proizvodno otporno i grlo i/ili stado? Odgovor na to pitanje nije jednostavan, a sama selekcija je vrlo zahtjevna, složena, dugotrajna i kontinuirana. Upravo je namjera autora ovoga uputiti na najvažnije

koje treba uvažavati pri odabiru rasplodnog podmlatka u vlastitim stadima; kojih se pri tome trebaju pridržavati i što sami u selekcijskom smislu mogu da bi poboljšali proizvodnost ovce i stada.

O treba voditi pri selekciji ovaca na

Bez obzira na stada, genetski potencijal - pasminu, sustav i tehnologiju uzgoja i odabira rasplodnih grla, i svi ini na bilo koji u provedbu odabira rasplodnih grla, moraju imati na umu da:

• sve daje sebi

• od najboljeg treba birati najbolje

• selekcija je dugotrajan, kontinuiran i stalan proces

• osobito je važan odabir ovna

• sam sebi biti prioritet, odnosno sebi prvo izabrati

• osobine su nasljedne (genetske), a neke

U selekciji ovaca, osobito u selekciji stada pasmina, treba poznavati podrijetlo potomaka, poželjno kroz više generacija, dakle ne samo roditelje nego i djedove i pradjedove s obje strane. Stoga je neophodno sveobuhvatne evidencije. Za selekciju je važno imati što više podataka o svakom grlu, ne samo onih o vanjštini, nego znati i reprodukcijske odlike (vrijeme postizanja spolne zrelosti - puberteta, dob prvog pripusta i janjenja, broj tjeranja, plodnost, broj janjenja, odlike, smrtnost janjadi, porodna masa i sl., zatim podatke proizvodnosti mesa, mlijeka, vune

Krajjedne i druge kalendarske godine je vrijeme u kojemu se janje, ne samo ovce u našim stadima namijenjenim proizvodnji mlijeka, nego i one diljem Europe

te ponasanJa i zdravlja svakog pojedinog grla i dr. Nažalost, i danas mnogobrojni hrvatski ovaca rasplodni pomladak ostavljaju samo na osnovu izgleda grla, bez gotovo ikakvih spoznaja o podrijetlu, reprodukcijskim i proizvodnim osobinama, a da ne spominjemo podatke o otpornosti i bolesti. Dakle, nekima je još uvijek važniji rog i rep janjeta (naravno i oni nisu nevažni) od njegovih i roditeljskih proizvodnih odlika. Što u praksi premisa: Sve daje sebi Pojednostavljen odgovor je da od loših roditeljapredaka ne treba potomstvo proizvodnih odlika. U našoj praksi su primjeri selekcije. Poznata je da se u jednom stadu nerijetka prvo ojanje najbolje ovce; kvalitetne ovce - majke dobro othrane janjad koja brzo prirasta i prva postiže masu. Stoga je takvu (najbolju) janjad, od najboljih majki i dobrih proizvodnih pokazatelja ostaviti za obnovu i/ili vlastitog stada. Ako nema namjeru sebi ostaviti navedenu janjad, treba ih prodati za rasplod, a ne klanje, drugom nerijetka se dogodi da proda ili zakolje upravo tu najbolju janjad, a za remont stada ostavi janjad koju nije uspio ili stigao prodati. Navedeno je loš primjer selekcije sa stanovišta selekcijskog napretka. Najgora je situacija kad za vlastitu obnovu stada ostave janjad koju se "morala ostaviti".

Danas je mlijeko sve interesantniji proizvod, ne samo u Hrvatskoj i mediteranskim zemljama, nego i u državama gdje je, sve donedavno, musti ovce bilo nezamislivo (Velika Britanija, Australija, Novi Zeland, SAD). Proizvodnja mlijeka organizirana je i provodi se u sustavima, od ekstenzivnog do intenzivnog i realizira se na vrlo raznolikom genetskom potencijalu, ponajviše pasminama, manje na križancima. odlike pasmina ovaca vrlo su varijabilne, kako po proizvedenoga mlijeka, tako i po njegovom kemijskom sastavu. te dobro poznate osobine ovaca, korištenjem poligenog pristupa, ukazuju na selekcijskog napretka u nekoliko Križanja se provode radi pretapanja (oplemenjivanja) slabije proizvodnih, lokalnih pasmina, kada primjena uzgojnog plana i programa na razini populacije postane postupak odviše složen da bi se u stvarnosti realizirao. Dakako, navedeni program selekcije temelji se na obveznoj kontroli na farmi, eventualnoj primjeni umjetnog osjemenjivanja i/ili svakako kontroliranog pripusta u kombinaciji s genetskom procjenom (poznavanjem) svakog pojedinog grla. U praksi se uzgojni programi na najviše provode u Europi, a u posljednje vrijeme i u Sjevernoj i središnjoj Americi. Selekcija je osobito djelotvorna ako su poznata oba roditelja i ako se primjenjuje umjetno ili kontrolirano osjemenjivanje - parenje. U selekciji ovaca na cilj uvijek treba biti formiranje životinje proizvodnih uz M(jekarski li,st 01/2008.

najmanje troškove proizvodnje. Selekcija na visoku u izravnoj Je svezi s kapacitetom ješnosti i iskoristivosti krmiva. Do danas, kako u zemljama razvijenog tako i u nas, nije do kraja razjašnjeno koji je najpouzdaniji za postizanje zacrtanog cilja. osobina

U selekciji na kriteriji mogu biti: proizvedenoga mlijeka, suhe tvari, masti, bjeili proizvedenog sira. prije donošenja odluke i odabira jednog i/ili više navedenih kriterija, treba imati u vidu nasljednost ili heritabilitet pojedinih osobina, njihove odnose te genetske varijacije. Stoga smo u tablici 1 naveli nasljedne udjele nekih osobina i morfologije vimena. Iz njih je vidljivo koliki se stupanj nasljednosti može za pojedinu osobinu. nije dovoljno poznavati samo nasljednost pojedine(ih) osobine(a), nego i njihove odnosno korelacije. Tako npr., ako se provodi selekcija ovaca samo na proizvedenog mlijeka, to se negativno

odraziti na sadržaj (%) masti i u mlijeku. je poznata da ovce dnevne i ukupne proizvodnje mlijeka u laktaciji npr.) daju mlijeko manjeg sadržaja (%)masti i U tablici 2 navedene su neke važnije korelacije u ovaca.

Iz tablice 1 je vidljivo da je proizvodnja mlijeka nasljedna te se forsiranjem selekcije na tu osobinu može odreselekcijski napredak. dosadašnja istraživanja na da namuzenog mlijeka nije najbolji kriterij u selekciji ovaca na osobito u vidu da se mlijeko ponajviše u sir. Dakle, selekcija ovaca je usmjerena na mlijeka i/ili kemijski sastav te na tipske odlike. Malo se pozornosti funkcionalnim osobinama, kao što su npr. zdravlje te oblik vimena i sisa (slika 1). u posljednjih desetak godina ekonomska važnost funkcionalnih osobina znatno je U posljednje vrijeme u selekciji ovaca na uz navedene osobine, sve više pozornosti posvese zdravlju vimena, odnosno

Tablica 1 i 2: Heritabiliteti korelac1j'epojedinihosobina u ovacamlijeka

Osobina Heritabilitet

Osobina Korelacija

Proizvodnja mlijeka 0,56 legla• 0,24 % 0,16

Broj som. stanica O,o3

Proizvodnjamlijeka • dužinalaktacije 0,76

Proizvodnjamlijeka90.dan- ukupna 0,88

Dubina vimena 0,16 - brojSSC -0,23

Oblik vimena 0,24

Povezanost vimena 0,17

Položaj sisa 0,24

Proizvodnjamlijeka - mast -0,27

Proizvodnjamlijeka - -0,Jl

Dubinavimena - proizvodnjamlijeka 0.82 sisa 0,18

Dubinavimena - I 0,83

Slika 1:Morfologijavimena- važna u selekcijiovaca

/3.

Slika 2: proizvedenogsira možebiti kriterij u selekciji

mastitisu koji je vrlo razlog grla. Ekonomske posljedice mastitisa ili

smanjenje proizvodnje mlijeka, otežanu preradu u sir, broj

grla te troškove rada i

Velik broj somatskih stanica u mlijeku snižava njegovu otkupnu cijenu. Broj somatskih stanica u mlijeku može se rutinski pratiti kao

sastavni dio kontrole koja se provodi. Zbog toga se taj selekcijski kriterij može upotrijebiti za poboljšanje zdravlja vimena, pod uvjetom da je relevantan za poveotpornosti ovaca na upalu vimena. Dosadašnja istraživanja selekcioniranja ovaca za nost dala su izvrsne rezultate otpornosti na mastitis. Negativne korelacije mlijeka i sadržaja masti i ukazuju na potrebu pronalaženja kompromisa pri selekciji ovaca na mlijeka. Taj kompromis je ustvari zamjena kolimlijeka linearnom kombinacijom proizvedene masti i Ako je globalni cilj istovremeno mlijei pojedinih sastojaka mlijeka, uz navedeno trebaju biti i sadržaji masti i Za uspješnost selekcije važno je testiranje ovaca. S obzirom da je proizvodnja mlijeka spolno vezana osobina, ovnovi se na procjenjuju temeljem podataka iz pedigrea i po proizvodnosti potomstva. Najdjelotvornija selekcija se temelji na kombiniranom korištenju podataka iz pedigrea i podataka progenog testa. Mlade ovnove treba odabirati po podacima roditelja, zatim ih treba progenotestirati, a nakon toga samo najkvalitetnije koristiti za rasplod u vlastitom stadu. za dobivanje kvalitetnog potomstva potrebno je najbolje progenotestirane ovnove pariti s najboljim mladim ovcama. Najbolji odabira rasplodnih ovaca je kombinacija podataka iz pedigrea s podatcima vlastite proizvodnosti. Rezultati genetskog napretka postignuti u nekoliko pasmina ovaca pokazuju provedivost selekcije na i kemijski sastav mlijeka (sadržaj masti i

DEVETO SAVJETOVANJE

UZGAJIVACA OVACAI KOZA

Tradicionalno dvodnevno druženje hrvatskih ovaca i koza; kojeg devetu godinu za redom organiziraju Hrvatski centar i Hrvatski savez ovaca i koza, održano je 25. i 26. listopada 2007. u toplicama Sv. Martin u županiji. Prvog dana savjetovanja održana je i "Osma izložba hrvatskih i kozjih sireva".

I OSMAIZLOŽBAHRVATSKIM I KOZJIHSIREVA

- Mr. se. Zdravka

Ove dvije manifestacije održane su pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i županije.

Svrha Savjetovanja je nizom predavanja, kao i izravnim susretom s našim struza i kozarstvo, poboljšati i kozarsku proizvodnju. svrha je promovirati kvalitetne proizvode od i kozjeg mlijeka, te ukazati na pogreške koje se u proizvodnji sira i na postupke njihova uklanjanja.

Savjetovanju je prisustvovalo više od 200 ovaca i koza iz cijele Republike Hrvatske, a posjetitelji izložbe sireva kušali su dio od 164 ocijenjena proizvoda. Svake godine savjetovanju prisustvuje sve broj

Veliki interes za predavanja

Sudionici savjetovanja prisustvovali su iznimno interesantnim izlaganjima na temu rada Hrvatskog centra i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjeto-

davnu službu. Održano je i niz predavanja koja su izlagali naši s

tehnologije uzgoja ovaca i koza, sirarstva, hranidbe i veterine: mr. se. Zdravko (Hrvatski centar}: Aktivnosti Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj i kozarstvai malihživotinja;mr. se. i suradnici (Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu}: Aktivnosti Hrvatskogzavoda za poljoprivrednusavjetodavnuslužbu u i kozarstvu;prof. dr. se. Boro {Agronomski fakultet, Zagreb}: Mesne odlike hrvatskih pasmina ovaca; prof. dr. se. Velimir (Veterinarski fakultet, Zagreb): Obnova stada - važan i kozarskeproizvodnje;doc. dr. se. Samir Kalit (Agronomski fakultet, Zagreb}: Odabiri primjena sirilau tradicionalnojproizvodnji i kozjih sireva; prof. dr. se. Zoran (Agronomski fakultet, Zagreb}: Modelposlovneanalize proizvodnje u obiteljskomgospodarstvu; mr. se. Antun (Agronomski fakultet, Zagreb): Bolesti koza u intenzivnojproizvodnjimlijeka; Vladimir Nazansky, dr. vet. med.

(Centar za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin): Umjetnoosjemenjivanje koza; prof. dr. se. Albert (Veterinarski fakultet, Zagreb): Savjetiza uspješnukontrolu parazita u ovaca; dr. se. Branko (Hrvatski veterinarski institut, Zagreb): Scrapieovacai koza;mr. se. Goran Kiš (Agronomski fakultet, Zagreb):Alternativa u hranidbiovacai koza - što kada nedostajekukuruza i kvalitetnogsijena.Nakon predavanja uslijedila su pitanja a potom je održana i interesantna rasprava.

PIViput dva šampiona kvalitete

Izložba hrvatskih i kozjih sireva ostat u po rekordnom broju prijavljenih i ocijenjenih proizvoda. Ukupno su ocijenjena 164 proizvoda, a broj dodijeljenih plaketa (njih 102) govori i o iznimno visokoj kvaliteti ocijenjenih proizvoda. Zbog pravog bogatstva ocijenjenih proizvoda od i kozjeg mlijeka, Povjerenstvo za ocjenu je ove godine dodijeliti dva priznanjašampion kvalitete - jednom kozjem i jednom siru.

Ono što osobito veseli organizatore ovakvih okupljanja jest da neprestano raste broj ovaca i koza (ujedno sira) koji svoju proizvodnju s Pravilnikom o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljiti objekti registrirani za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla. ovaca i koza - sira - na taj brinu o kvaliteti svojih proizvoda i zaštiti - konzumenata njihovih proizvoda.

Sireve je 11., 12. i 15. listopada 2007. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu ocjenjivalo povjerenstvo u sastavu: prof. dr. se. Jasmina Havranek, predsjednica (Agronomski

fakultet, Zagreb), prof. dr. se. Dubravka Samaržija (Agronomski fakultet, Zagreb), doc. dr. se. Stanislava Gole Teger,. (Institut za mljekarstvo, Ljubljana), doc. dr. se. Samir Kalit (Agronomski fakultet, Zagreb) i mr. se. Zdravko (Hrvatski centar). Povjerenstvo je nagradilo 40 sireva zlatnom, 32 srebrnom i 30

plaketom. Senzorna ocjena je ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, stanje sirnog tijesta (konzistencije) i okusa sira. Kvaliteta proizvoda je temeljem postignutog broja bodova prema 20-bodovnom sistemu, a u skladu s "Pravilnikom za ocjenjivanje mlijeka i

Zlatna plaketa - šampion kvalitete

U kategoriji sireva plaketa ŠAMPION KVALITETEdodijeljena je JOSIPU dvori 4, 23251 Kolan) za izloženi PAŠKI

SIR.

U kategoriji kozjih sireva plaketa ŠAMPIONKVALITETEdodijeljena je OPG 101, 33514 za izloženi KOZJISIRS PLEMENITOMPLIJESNI - PLEMKO.

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

Problotik d.o.o. istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji

Ulica grada 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833

e-mail: probiotik@problotlk.hr • www.problotlk.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00·15:30

L'OflPANYWITHQUALITYJWWiENENT SYSTBICERTIFIB>BYDNV =ISO 9001:2000 =

nadimanja sira za pripremu salamure boje proteini

pribor i oprema za kontrolu: - kiselosti mlijeka - temperature - vlage - sallniteta salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona - ostalo termometri podloge markice za sir za samoprešanje sira i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju

SIMENTALAC U AUSTRIJI 2006. GODINE

- Mr. se. Miroslav -----------

Brojno stanje: 1 680 000 grla, ili 79,5% od qkupnog broja goveda u Austriji. Od toga je 17 343 registriranih uzgojnih stada sa 258 159 krava. 73 % ukupnog uzgoja simentalca u Austriji odvija se u planinskim predjelima.

Pokazatelji

proizvodnje - mlijeko

219 320 krava postiže proizvodnju u laktaciji od 6 483 kg mlijeka s 4, 18 % masti, 3,43% i 493 kg masti i Proizvodnja od 62 721 grla prvotelkije 5 887 -4,213,42 - 444. U uzgojnom programu drže 1 505 testiranih bikovskih majki koje u laktaciji u prosjeku proizvode 8 933 kg mlijeka s 4,30 % masti, 3,42 % i 700 kg masti i

Pokazatelji

proizvodnje - meso

U tri testna centra Rosenau, Karlsdorf i Klessheim prikupljaju se podaci o vlastitom rastu i razvoju mladih bikova. U 2006. godini 140 bikova napustilo je te centre i pri tome ostvarilo rezultate dnevnog prirasta od 1 449 g. Kod dodatnih 659 bikova odabranih za uzgojne svrhe i prodanih na aukcijama izmjeren je dnevni prirast od 1 358 g, visina grebena 138 cm te opseg prsiju od 202 cm. Sve to u starosti od 463 dana. Simentalac je u Austriji najvažnija pasmina u sustavu uzgoja teladi (sustav krava-tele).

Kako bismo usporedili uzgojne dosege simentalca u Hivatskoj s populacijama simentalca iz našeg okruženja, za ow smo priliku preveli tekst Austrijskog saveza simentalskog goveda. Uvijek se dobro kako bismo bili u tijeku a posebice u razdoblju prije ulaska u EU i sustav koji nas ondje

Umjetno osjemenjivajne, uzgojni program i uzgojni ciljevi

Umjetno je osjemenjeno 95,5 % simentalca na registriranim farmama. 21 % od krava (prvotelke) osjemenjene su bikovima u testu. Novi uzgojni program "FLECKVIEH AUSTRIA"ima bazu od 1 505 testiranih bikovskih majki, koje se ciljano pare sa 12 - 15 bikova iz Austrije i drugih država. Embriotransfer ima sve ulogu. U razdoblju koje pokriva dobiveno je 1 406 embrija.

Svake godine odabere se oko 150 - 160 testiranih bikova. uzgojnih vrijednosti, otprilike se 25 pozitivno testiranih bikova godišnje. Odabir (selekcija) je temeljena na Ukupnim

gospodarskim lndexima, koji ujedno predstavljaju definirane uzgojne ciljeve za austrijskog simentalca. Odnosi gospodarskih težina za pojedine selekcionirane osobine; mlijeko: meso: fitness su 38: 16: 46. Osobine FITNESSA:plodnost, telenja, perzistencija laktacije, mrtvo oteljena telad i broj somatskih stanica, imaju visoku gospodarsku vrijednost. Prošireni selekcijski parametri su osobine TIPA:okvir, papci i noge te vime, kao i protok mlijeka kod mužnje. Odnos gospodarskih vrijednosti indeksa kod križanaca za meso je: meso : fitnes; 70: 30. Posebno je raspravljen uzgojne vrijednosti za stada iz sustava krava- tele sa odnosima: mlijeko : meso : fitnes = 10: 40: 50.

Shema: Gospodarskiodnosiu Indeksu Ukupneuzgojnevrijednosti prema uzgojnimciljevimaza

Tržište Godišnje se održe 122 aukcije uzgojnih grla goveda na 13 lokacija. Ondje se proda 20 000 - 30 000 grla simentalskih goveda (bikova, krava, junica, uzgojne teladi). Uz to se dodatno proda oko 1O 000 grla direktno sa farmi, za izvoz. Ukupno se godišnje iz Austrije izveze oko 16 000 grla simentalske pasmine.

Pokraj svega toga se nudi najbolja genetika putem sperme i embrijia od 6 stanica za umjetno osjemenjivanje na austrijskom i stranom tržištu. 6 stanica za UO udružilo se u zajednicu GENETICAUSTRIAi rade pod tim znakom od 2002. godine. Kod teladi simentalske pasmine poseban je interes za kvalitetom uzgoja i proizvodnjom mesa.

IZ CROSIM-a

Uzgojna udruženja svake godine posreduju s oko 60 000 grla. Savez simentalskog goveda Austrije (AGOF)sa svojih 11 radi na razvoju uzgojnog programa, kao i na razvoju tržišta kako bi nacionalnu i konkurentnost pas-

(Prijevodizvornog AGOF)

Nitratna direktiva primjenjuje se da bi se smanjilo, odnosno vode nitratima iz poljoprivrednih izvora. Stoga su uvaženi Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Odsjeka Požeška-slavonske županije ispred Udruge za potporu poljoprivredi "Moja zemlja", a u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija. pripremili o nitratnoj direktivi kojim na sveobuhvatan objašnjavaju svrhu provedbe te iskustva europskih zemalja u primjeni Direktive. Za sve informacije možete se obratiti mr. se. Miroslavu na broj telefona: 034 313-942 ili e-mailom: miroslav.kovac@hzpss.hr.

PITANJE

Imam 3 krave i godišnje

8 000 litara mlijeka ekstra klase. Zanima me zašto nisam dobio naknadu štete za elementarnu nepogodu (po kravi). Rekli su mi u uredu da na isplatu štete imaju pravo samo oni koji imaju 4 i više krava.

Drago KarlovecLudbreški

Q D G Q V Q R

Pravo na isplatu naknade štete zbog suše imali su, prema Odluci Vlade, korisnici poticaja u a isplata se obavljala na temelju -Zrinka dipl. ing., HSC- podataka iz zahtjeva za poticaj podnijetih Hrvatskom centru. Kako i sami navodite - vlasnik ste 3 krave, dakle ne ispunjavate minimalnu poticanu od 4 grla krava, pa zbog toga niste mogli podnijeti zahtjev za poticaj za krave. Kako ste u prošloj godini više od 6 000 litara mlijeka, niste mogli ostvariti niti poticaj za krave dojilje koji je namijenjen upravo gospodarstvima s manjim brojem krava, a uvjetje i daje gospodarstvo u prethodnoj godini proizvelo, i prodalo manje od 6 000 litara mlijeka. Na žalost, našli ste se u situaciji da ne zadovoljavate uvjete za ostvarivanje poticaja u ni po osnovi krava niti po osnovi krava dojilja, a to je ujedno i razlog zašto niste dobili isplatu naknade štete zbog suše.

Udrvp ZA potporu polJaplfflMI ________....,_...........

PLANSJETVENE

STRUKTURE

Ovdje imamo dva pojma, dva planaPlan sjetvene strukture i Plan gospodarenja zemljištem

I PLANGOSPODARENJAZEMLJIŠTEM

- Mr. se.

Mnogi zanemaruju Plan gospodarenja zemljištem koji mora biti i mora imati godišnji plan investicija. Ovaj plan

1. kemijske analize tla (svakih 3 do 4 godine),

2. kalcizaciju (prema potrebi i najoptimalnijim vrijednostima pH),

3. bilancu hraniva, 4. navodnjavanje.

Plan sjetvene strukture s plodoredom radi se prema planiranim potrebama proizvodnje voluminozne krme za svaku godinu zasebno. Plan je ponajprije vezan za raspoložive površine i broj stoke te planiranu proizvodnju mlijeka, ili mlijeka i mesa ili samo mesa. S obzirom da se naš list zove Mljekarski list, na prvom mjestu dolaze planovi za proizvodnju mlijeka.

Razvoj malih posjeda godišnje posjeda vlastite zemlje kupljenim parcelama, te parcelama uzetim u zakup. Na osnovu toga rade se i godišnji planovi sjetvene strukture. Obiteljsko poljoprivrdno gospodarstvo koje raspoloživu zemlju ne kupuje i ne uzima u zakup nema perspektive razvoja i opstanka u proizvodnjama. To je imperativ za svako OPG su vlasnici od 50 godina i koji odgajaju i školuju svoje nasljednike.

Plan sjetvene strukture

Plan sjetvene strukture za 2008. godinu treba obuhvatiti boljeg iskorištavanja raspoloživog zemljišta proizvodnje voluminozne krmesjenaže i silaže. Klimatski uvjeti na

Hrvatske dopuštaju dvije žetve u proizvodnji voluminozne krme u kombinaciji kukuruza za silažu i talijanskog ljulja ili pšenice i raži u smjesi sa graškom i grahoricom. li proizvodnju voluminozne krme sjenaže, kukuruzne silaže i sijena, otvara vam se broja krava i proizvodnje mlijeka, te broja junica u vlastitom uzgoju. Imate li vlastiti uzgoj junica, uspješnije selekcionirati junice unutar svoga stada.

Planom sjetvene strukture svakako morate planirati vremenske rokove kao i racionalizaciju u poslu. U i nabavljajte sjemenski kukuruz. koji se bave prodajom sjemenskog materijala u i održavaju zimska predavanja. To je prilika informirati se o prinosima zelene mase pojedinog hibrida i o prinosima zrna tih hibrida. Na osnovu ovoga možete planirati prinos zelene mase (ZM), suhe tvari (ST), bruto energije (BE) i sirovih (SB) u proizvodnji silaže kukuruza.

Za realizaciju kombinacije kukuruz - silaža kukuruza + talijanski ljulj i smjesa žita, graška ili grahorice - sjenaža, na istim parcelama, u 12 mjeseci, od do proljeu obzir dolaze samo hibridi FAO grupa od 100 do 400, pa i rana 500. Zašto? Mnogo je loše kukuruzne silaže napravljena kasnim siliranjem. I kako talijanski nutricionist Frizon: "Ovu silažu je bolje baciti na nego s njom hraniti krave". Razmislite dobro o ovoj izjavi. se cijelu

godinu, ulažete novac i vrijeme i na kraju ispadne loša silaža - silaža loše hranidbene vrijednosti. Morate dobro poznavati hranidbene vrijednosti vaših silaža. A to nije bez kemijskih analiza silaže koje je potrebno raditi svake godine u dva navrata - nakon otvaranja silosa, te u ili ljeto. Analize treba u registratoru ili mapi, tako da ih možete analizirati i iz godine u godinu.

Siliranje kukuruza je potrebno planirati i obaviti najkasnije do 15. rujna; odmah orati i sijati jednu od jesenska-zimsko-proljetne kombinacije. Ili samo talijanski ljulj ilijednu od krmnih smjesa.

I kako Vlado iz

Gole: "Drugi dan nakon siliranja kukuruza odmah se ore i sije. Zemlja ne smije ostati prazna 24 sata. I ono najvažnije. U zemlju i proizvodnju krme treba ulagati. S 1Okrava možeš proizvesti više mlijeka nego s 20 krava, i gdje si onda?"

Plan sjetvene strukture za 2008. godinu

1. Kukuruz - hibridi FAO grupe od 100 do 400; može i rana 500.

2. Plan siliranja - od kraja kolovoza do najkasnije 15 rujna.

3. Plan oranja i sjetve na istim parcelama: talijanskog ljulja, pšenice ili raži + grašak ili grahorica. Oni koji su ove kulture posijali jesenas, trebaju planirati prihranu krajem i ožujka, te planirati skidanje otkosa kada za to vrijeme (dobro pratiti vremensku prognozu). Talijanski ljulj je kositi u 2 puta, prije oranja i sjetve kukuruza. Mnogi skidaju samo jesenski i

prva dva proljetna ?tkosa talijanskog ljulja i preoravaju ?a.O~?se praksi pokazalo dobro Jer tahJ~n~k1 ljulj daje slabe otkose __ u s~vsmm ljetnim mjesecima, a mJe v1se~odišnja kultura. U Italiji se navodnJavaju gotovo sve površine pod talijanskim ljuljem.

Iz prakse - rast J razvoJ jednog OPG-a OPGKruneVišaka iz Koprivnice

Strukturaobitelji

Kruno Višak (1977.) (8), otac Josip (1950.) (4), majka Marija (1959.) (4), baka Barbara (1929.).

Struktura posjeda

2000. godine: 30 jutara vlastite zemlje + 5 jutara u zakupu. .

2007. godine: 50 jutara vlastite zemlje + 70 jutara u zakuJ?~20 jutara. U 2007. kupih su 8 jutara oranica.

Strukturastada

2000. godine imali su 15 krava. 2006. godine u stadu je bilo 40 krava.

2007. godine su stado na 60 krava + 8 junica + 6 junica starijih od 12 _mjes~ci + 15 junica od 12 mJe~ec1. . .

Simentalke i 7 crmh holštaJnk1 bit prodane. Plan stada - samo simentalac.

Najbolja krava u vrhu laktacije davala je 52 - 53 litre, sada. u 5. mjesecu laktacije daje 35 htara. Križanka, majka holštajnaka x simentalac. Iznad 30 litara u vrhu laktacije daje 25 krava ?d O kravaje podrijetlom iz ~-5 simentalki iz vlastitog uzgoJa. Dv1Je prvotelke podrijetlom. iz davale su manje od 1Ohtara. Sada su i ukoliko ne proizvodnju iznad 20 litara, idu na klanje. Ove su krave teške 900 kg. U proizvodnji mlijeka ostavljat krave koje daju znad 25 lita~a u vvr~u laktacije. Od 60 krava 27 Je doslo 1z 9 je kup_ljen~ na hrv,atskom tržištu u Goh. Svih 9 krava proizvodilo je ispod 20 litara. Ako n~ budu davale kao drugotelke naJmanje 25 litara, bit prodane ili idu na klanje. Vlastitih krava je bilo 24 + 6 junica iz vlastitog uzgoja.

S veterinarom ne rade plan osjemenjivanja krava, iako planiraJ~ daleko pozornost posvet~t~ pitanju genetike, pa ?abav1t1 vlastiti kontejner za sperme. 2007. godine je oko 200 000 litara mlijeka (prilog je pisan sredinom prosinca).

Staja

Nova "lauf staja" - dvoredna s ležištima i lagunama; s 30 + 30 ležišta + stara staja. Nova staja s 24 krave i 26 junica useljena je krajem 2006. godine. Staja ima lagunu 540 m3, što po jednoj kravi iznosi 9 m 3 • lzmuzište je 2 x 4, riblja kost. U staji postoji prostorija za teljenje (za 5 krava), te prostor_ija za laktofriz kancelarija i prostonJa za uginule' životinje, skl~dište za smjesu, te kupaona I WC. U izgradnju staje je uloženo 2.500.000 kuna i kako veli Kruno - puno, puno truda, posebno oko papirolo_gije: Oko staje nedostaju betomram prilazni putevi (asfaltni put po 1_ metru košta 200 kuna - asfalt t priprema), te 3 betonsk~ silosa. Staja još nema kompJutersku hranilicu.

Idejna rješenje za nov~ lauf staju napravljena je 2000. godme na poticaj HZPSS i terenskog agrono-

ma. Tada je planirano ·15 novih lauf staja i do sada su sve Sporo, ali su ipak sve Sjetvena struktura 50 jutara kukuruza (gotovo sve u silazu, a za zrno svega 4 jutra). Silaza je slagana gotovo 2 tje~~a. Najprije su sami silirali vlast1t!?1 jednorednim kombaj~o?1, a posl~Je su unajmili samohodm s1lokombaJn. Cijena usluge kombajniranja po jednomjutru se od 600 do 7?0 kuna. S dobrim samohodntm silokombajnom je dnevno silirati 10 do 12 jutara kukuruza. Kukuruz je FAOgrupe 400. Prošle godine (2007.) bilo Je 20 jutara talijanskog ljulja 3 otkosa, a otkos je polegao ispod prvog snijega. 27 jutara talijansk~g ljulja posijana je jesenas (u„ ruJn~)-. povoljnim godinama ta~tJans~ l~ul~ kose S puta. Prošle godme bilo J~ 1 10 jutara pšenice, a jese1:as Je posijana 25 juta~a. ~ako~ ps~mce na površine dolazi tahJansk1 lJulJ.

Do sada nakon kukuruza na istoj površini nisu sijali talijanski ljulj koji se u kosi jednom do dva puta. To je u plan~ za o~ godinu. Ostalih ratarskih I krmmh kultura nije bilo.

Punoje truda uloženau izgradnjunovestaje obiteljiVišak

Kemijske analize tla, kao i kalcifikacija, do sada nisu Sav raspoloživi novac ulagan je u kupnju zemlje i mehanizaciju. Ove zime, u suradnji sa HZPSS planiraju uzeti 5 uzoraka zemlje i kalcificirati prve parcele. S 5 jutara zobi i graška proljetos su spremili 50 bala silaže. Na ove parcele poslije je posijan kukuruz za silažu.

Mehanizacija

Dva novija traktora (150 KSnovi, 90 KS star 4 godine), te 3 traktora od 75 KS(45 KSi 45 KS,stari oko 30 godina). Prikolica za sjenažu i sijeno, prikolica za stajnjak i cisterna za gnojovku od 8 400 litara, sa pripremom za deponator (košta dodatnih 50 000 kuna). Cijena cisterne je 144 000 kuna. Posjeduju rolo-balirku i mikser-prikolicu kapaciteta 1O kubika (kupljenu 2007.godine).

Plan do 2010. roto kosa (prednja i stražnja s valjcima), novi trobrazni plug kom-

=-Jur~fals

E. d• Piennas bb. Vrbovec

U 2007. godiniproizvedenoje preko200 000 litara mlijeka

pjuterska hranilica, prilazni put oko staje. U planu je stada za 20 krava te izgradnja nove hale za mehanizaciju i rolo bale sijena i

slame. Planova je mnogo, ali s obzirom na dosadašnje uspjehe, ne trebamo sum_!liati u sposobnosti obitelji

Traktori od 35,45,60, 75 KS

80.000 traktora godišnje na svim kontinentima!

Vrhunski proizvod uz najpovoljniju cijenu!

U otvorenanova farma

- Dr. se. Petar ------------------------------•

Ministar pojoprivrede i šumarstva Petar 13. 12. 2007. god. je otvorio farmu krava poljoprivrednog gospodarstva Ilije iz kod Slavonskog Broda.

Farma je kreditnim sredstvima Hrvatske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 3,5 milujuna kuna; funkcionalna je i tehnološki suvremena, kapaciteta 100 krava holstein pasmine. objekti namijenjeni su držanju drugih kategorija goveda. Puni proizvodni kapacitet bit realiziran u prvoj polovini 2008. god. Imaju ugovornu poslovnu suradnju s Vindijom d.d. Varaždin kojoj mlijeko.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo specijalizirano je za proizvodnju mlijeka. Posjeduju 40 hektara grupiranog poljoprivrednog zemljišta koje je u funkciji proizvodnje hrane. Posebnost ove mlade, perspektivne obitelji je u tome što supružnici imaju desetero djece. Starija djeca su u sve radove na gospodarstvu, a neka od njih se obrazuju za poljoprivrednu i veterinarsku struku. Farma je perspektivna jer obitelj vodi proizvodnju mlijeka, a u primjeni tehnologije veoma je uspješna. U punom proizvodnom kapacitetu godišnje biti proizvedeno preko 700 000 litara mlijeka visoke kvalitete.

I ova je farma jedan od primjera uspješne realizacije Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj i doprinos proizvodnje mlijeka te poboljšanju strukture

Pravno reguliranje otkupa mlijeka

Obveza Hrvatske je usuglašavanje ukupne pravne regulative Europske unije s nas1m zakonodavstvom. Složeno je i pitanje propisa o poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji hrane.

Nakon što je od strane Sabora novi Zakon o veterinarstvu i Zakon o hrani, slijedi donošenje mnogih pravilnika iz tzv. "higijenskog paketa" koji uz ostalo, propisati higijenske i tehnološke uvjete proizvodnje kao preduvjet kojim se garantira sigurnost hrane i njezina zdravstvena ispravnost.

Iz proizvodnje, otkupa i prerade mlijeka postoji relativno pravna regulativa, ali i u nju se trebaju ugraditi rješenja i odredbe regulative Europske unije. Otkup mlijeka posebno je koja treba biti definirano u svim fazama - oprema, preuzimanje, i transport mlijeka. Hrvatska je i zbog relativno visoke zastupljenosti malih mlijeka te se mlijeko otkupljuje i sabire na velikom broju otkupnih mjesta. U zemljama EUrazvijene proizvodnje mlijeka, mlijeko se direktno preuzima od farmera koji posjeduju posebno opremljene prostorije s laktofrizima.

I u uvjetima otkupa mlijeka i mreže velikog broja otkupnih mjesta u Hrvatskoj je kontrola kvalitete mlijeka. U 2006. godini na 4 785 otkupnih mjesta mlijeko je predavalo 38 151 od kojih 1 326 ima svoj laktofriz. U otkupu dominiraju sabirna mjesta (2 191) na koja mlijeko predaje do 10 još uvijek se mlijeka preuzimaju kroz organizaciju tzv. "vozarskih linija" s kojima postoji i najviše

U Republici Hrvatskoj nije riješeno pravno pitanje statusa sabirnih mjesta, tj. tko je vlasnik otkupnih stanica i opreme. Iz pravnog statusa i obveze koje se odnose na održavanje opreme i prostora, pokrivanje troškova sabiranja kao i odgovornost za kvalitetu preuzetog mlijeka. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatska gospodarska komora Pravilnik o sabiranju mlijeka, a u izradu su i predstavnici Hrvatske mljekarske

R UZ " MARI N

Ružmarin je kod nas cijenjena i omiljena biljka koja pomaže kod problema s otežanom cirkulacijom, ali za zdravlje i isto tako donosi i radost i važan je dio u

- Marija dipl. ing. ceremoniji

Ružmarin (Rosmarinusofficinalis

L.) trajnije razgranati grm visine 1 - 3 metra, drvenast u donjem dijelu. Samoniklo raste u toplom i suhom priobalnom i po otocima, a u kontinentalnim dijelovima zemlje uzgaja se po vrtovima ili kao

Osjetljiv je na hladne zime i mraz pa ga je u takvim uvjetima potrebno zaštititi ili spremiti u zatvorene prostore.

Listovi ružmarina su kožasti, 1-3cmdugii2-4mmširoki, s gornje strane sjajnozeleni, a s donje prekriveni srebrnkasto-bijelim cama. Miris im je jak, a okus gorkast i trpak. Sadrže znatne ulja koje je najzaslužnije što se ova biljka od davnina koristi kao lijek, i kozsredstvo. Maleni dvousnati cvjetovi, svijetloplave do plavoljubiboje, razvijaju se listova gotovo cijele godine, a najviše u Beru se zajedno s listovima.

Pripravci od ružmarina ilJlaju vanjsku i unutarnju primjenu. Cajni napitak, kapi ili vino djeluju iznutra na bolji protok krvi i koriste se kod

"Snijeg"

Poljodjelskih radova trenutno nema. Zvuk traktora nestao je s naših polja pa samo jato crnih vrana otkriva svu ljepotu njiva prekrivenih gustom maglom. No, u ove duge zimske dane, kada se dim u pušnicama stidljivo kobasica i slanine, marljivi poljodjelci pažljivo koliko su ove godine uložili i truda i novca, a koliko se njihov trud po blatu, kiši i suncu ispla-

tegoba s cirkulacijom, probavnih tegoba, za bolji rad jetre i sekreciju Ne smiju ih koristiti trudnice. od ružmarina: žlicu suhih, usitnjenih listova preliti s 2,5 dL vode, poklopiti i procijediti nakon 5 - 10 minuta. Poslije i popiti šaliru se ne jer djeluje stimulii

Vino s ružmarinom: 20 grama listova potopiti u litri kvalitetnog bijelog vina i procijediti nakon 1O dana. Piti dvaput dnevno 1 malu pripravka za bolje kod tegoba, smetnji krvotoka, niskog tlaka i slabosti. Kupke od ružmarina posebno se osobama koje boluju od reume i gihta, a pomažu i kod umne i premorenosti te kožnih bolesti. Za pripremu kupelji potrebno je 50 grama listova preliti litrom vode i ostaviti poklopljeno bar pola sata, a zatim dodati kupelji. Ne primjenjivati prije spavanja. Od listova ružmarina dobiva se vodenom destilacijom iznimno cijenjeno ulje koje se koristi

tio. poljodjelce koji su posijali pšenicu i brine kako spomenute kulture prezimiti. Od sjetve do danas, spomenute kulture nisu trpjele od suše. Tlo je bilo relativno toplo. No, ovog mjeseca priželjkujemo snijeg. Njega je posljednjih godina u krajevima sve manje.

Snijeg je radost kako za starije, tako i za ljude.

snijeg kao pojavu, odnosno i jednu od vrsta oborine, narod mu je dao i imena.

Pršcem zovemo snijeg koji je sitan, suh i zrnat. Ovaj snijeg ne

za inhalaciju kod prehlade, u mirisnim svjetiljkama, za pripremu krema, masti, šampona, parfema itd. Nikako ne treba zaboraviti koristiti ružmarin kao kod pripreme marinada, ribe, umaka, jela od itd. Kakoje kao dosta intenzivan, treba ga dodavati veoma štedljivo da ne nad okus

ostavlja na mokri trag, a kad pada u zraku vidimo svjetlucanje sitnih

Grane pa i ostalog lome se kad na njih padne snijeg pun vode. To je susnježica. Od takovog snijega oranice su blatnjave, a nogostup kaljužast. Snijeg koji je napadao na snijeg zovemo ponovac. Njemu se vesele djeca, jer za njegovo topljenje treba mnogo vremena.

Cijelac je snijeg na tlu, ali na koji još nije stala ljudska pa ni životinjska noga. Njegova je sudbina u rukama svih

<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgovcima diljem sr>ijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica HOLSTEIN,SIMENTAL

GOVEDO u sustavu selekcije

JUNICE i BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite

u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od

<;Buditekorak ispred!

Jnr;estirajte u bolju

VITAMIN C

koliko ga je potrebno?

- Dr. Ivo Belan ---------•

to treba smatrati apsolutnim minimumom. Europska preporuka je 60 miligrama dnevno, a neki nutricionisti i do 2 000 miligrama dnevno. Uglavnom, u bolesti ga treba više.

Mogu li velike doze vitamina C u obrani od prehlade?

To je jedna teorija, ali koja zapravo može imati temelj. Sigurno, niski unos vitamina C u organizam može osobu sklonijom infekcijama. Taj vitamin ima sposobnost poboljšati funkciju imunološkog, obrambenog sustava. Prema tome, treba osigurati da tog vitamina uvijek ima dovoljno u prehrani. Neki eksperti smatraju da kad je prehlada prisutna doze od

IZ SVIJETA MEDICINE

To je još uvijek tema rasprava unutar krugova nutricionista - za prehranu. institut za zdravlje 40 miligrama dnevno za odrasle osobe (80 miligrama za koja se nalazi u maloj ili kiviju

1 000 do 1 500 miligrama mogu smanjiti težinu i trajanje prehlade.

Koje su još koristi od prehrane bogate vitaminom C?

Vitamin C je potreban za stvaranje kolagena, važne za zdrave kosti, zube, hrskavicu i kožu. Njegov manjak može rezultirati opsežnim kapilarnim krvarenjima. onje snažan antioksidans, a i pospješuje resorpciju željeza. Treba li uzimati dodatni vitamin C u obliku farmaceutskih pripravaka? Ako konzumira mnogo i unos tog vitamina trebao bi biti visok. Najbolji

Seks i televizija

izvori su prokulica, limun, jagode, paprika i šipak. da ljudska ne mogu sama stvarati vitamin C, i ako brinete da ga ne dobijate dovoljno, onda bi dodaci mogli biti od koristi.

Može li se predozirati?

Nije predozirati se vitaminom C, jer je on topiv u vodi i višak iznad tjelesnih potreba bit urinom. Ipak, vrlo visoke doze mogu uzrokovati probleme i mogu rezultirati bubrežnim kamencima u osjetljivih ljudi. Razumljivo, kao i kod svakog drugog nutrienta, trudnice ne smiju uzimati velike

Urednici "Medicinski aspekti ljudske seksualnosti" poslali su na adrese 10 000 psihijatara upit: "Što je rezultat gledanja televizije?". Više od dvije psihijatara odgovorilo je da previše svakodnevnog zurenja u lV ekrane dovodi do toga da se smanjuju interakcije ljudima i spolnih odnosa. Šest posto psihijatara smatra, naprotiv, da televizijski programi mogu unaprijediti te odnose, dok je 22 % kazalo da televizija ustvari ima zanemariv- neznatan utjecaj. daje potrebno oduzeti seks televiziji i vratiti ga u domove, gdje i pripada! Smanjite

Želite li moždani udar? Nemojte pušiti. A ako pušite, prestanite to cigareta koji se odviknu od te loše navike smanjuju rizik od moždanog udara za 50 %. i dugotrajni imaju koristi od odvikavanja od tog zla - ukazuju sa bostonskog

Dvije godine nakon prestanka pušenja, prijašnji rizik od moždanog udara (kapi) se smanjio. A pet godina kasnije, taj je rizik bio jednak riziku kod

'P·IONEER.

ibridi knkuru od ostalih. Pos

BIOdar

Tvornica hrane,Varaždin

Cijenjeni mlijeka,

za kvalitetnu hranidbu vaših krava osigurali smo Vam program potpunih i dopunskih krmnih smjesa. Naš je cilj da dobre genetske predispozicije grla u kvalitetno mlijeko.

PROGRAMHRANIDBE KRAVA

Konvencionalne smjese za dopunsku hranidbu goveda kod uravnoteženoi osnovnog obroka:

• GKM-2-19% - potpuna krmna smjesa za muzne krave s min. 19%

• GJKM-Do-32% - dopunska krmna smjesa (superkoncentrat) s min. 32%

Smjese namijenjene za intenzivnu proizvodnju krava:

• KM-22% - potpuna krmna smjesa s min. 22% - dostupna u tri varijan

- INTENZIV - velik udio by pass niacin,

- PLUS- by pass niacin, Yea sacc1026

- MILKI - by pass kelirani mikroelementi, niacin, Yea sacc1026

• GJKM - Do-35% - Top - dopunska krmna smjesa s min. 35%

- by pass niacin, Yea sacc1026

Smjese su dostupne u brašnastom, ekspandiranom i/ili peletiranom obliku, upakira1 natron ili u rinfuzi.

Ekspandiranasmjesa - prvi i jedini u Hrvatskoj - smjesa s ciljem d postigne:

• bolja razgradivost hranjivih tvari u probavnom traktu

• udjela by-pass u obroku

• razgradnje kukuruznog škroba - više energije (želatinizacija škn

• najviša higijenska ispravnost smjese

• ukusnija hrana - bolja ješnost

• dnevna proizvodnja mlijeka zbog bolje iskoristivosti obroka

• i na kraju - profit.

Za koji se za smjesu u rinfuzi osigurali smo SILOSE.Silosi se mo~ koristiti za TMR hranidbu ili nadopunjuju sustav kompjutorizirane hranidb

Time osiguravamo zatvoreni ciklus distribucije smjese od proizvodnje do hranidbe 1 farmi kupca.

Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka Vindija d.d. mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravne komercijalu Tvornice hrane BIOdar.