Mljekarski list 10-2008

Dukatela. Dobra kao kruh.

ADRZAJ

ZGUDOVCA

Gudovac 2008. - kvalitetna ponuda i izvrsna organizacija_______ 2

Izložba goveda i 16. jesenski bjelovarski sajam_____________ 6

Najbolji dolaze iz Krapinsko-zagorske županije___ ________ 59

iELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Holstein bikovi u Hrvatskoj ________ 10

iKONOMIKA POLJOPRIVREDE Tko i kako naše mljekarstvo naprijed? __

lA TARSKE I KRMNE KULTURE

Rana sjetva ozime pšenice __

\GROTEHNIKA

Predzadnji otkos za

prezimljavanje lucerne _____ 22

Gnojidba prirodnih travnjaka organskim gnojivima _

Koja reakcija tla odgovara kultiviranom bilju? 26 flRANIDBA

Soja za (By pass soja) __ 28

DAN MLIJEKA

Svjetski dan školskog mlijeka na Trgu bana Josipa ___ __ 31 llEPORTAŽA

U Dukatovoj kooperaciji otvorena prva suvremena obiteljska farma muznih krava u BiH

Otvorena još jedna u nizu suvremenih farmi muznih krava u kooperaciji

Vindija" okrunjena sa 13 zlatnih medalja

Osijeku se od 13. do 14. studenoga 2008. godine održati po redu Savjetovanje goveda epublike Hrvatske, u organizaciji Hrvatskoga centra. Pokrovitelj Savjetovanja je Ministarstvo >oljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a generalni sponzor mljekara MEGGLEHRVATSKAiz Osijeka. Glavna ema Savjetovanja je hrvatsko govedarstvo na pragu EU. opširnije na str. 36

o, \t~: n1t'(1. ATJW!1141Š1pek. dipl iilQ. m. se. lgor Stokov1c. c1r se. Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Ve1,1 v,,1.mc.(i1p1 11lil. lzvrSni urednik: Zoran Si.ctS1L'.dipl. 1110 Vlasnik i Hrvfltska mlJek,1rska udruga, Zagreb, Uprava i uredništvo: Za9reb. llic,131 111.lt~I.. 01 4833-J-H). 4831-?Gti. fax: 01 -1875-848. t'-rna1I: hmu(.li't1rnu.hr. www.hmu.hr. MB: 3206599. Žiro raCun: 2Jl',OOOl)·1ll11--l08::-96. priprema i tisak: Hl:id". Plusk~l. NikolL~ Halpera 1. 'v\'WW.hlad.hr

Gudovac 2008.

KVALITETNA PONUDA I IZVRSNA ORGANIZACIJA

Ovogodišnji sajam u Gudovcu obišlo je rekordnih 50 posjetitelja, a predstavljena su kvalitetna rasplodna grla u te noviteti u poljoprivrednoj opremi i mehanizaciji

Piše: Zoran dipl. ing.

Na ovogodišnjem Jesenskom bjelovarskom sajmu u ~udoycu predst~_vljena Je naJsuvrememJa poljoprivredna oprema i mehanizacija, traktori i te oko 500 grla najkvalitetnije stoke, a održano je i više od 20 okruglih stolova s aktualnim temama.

Sajam je održan po šesnaesti put u tradicionalnom Gudovcu pokraj Bjelovara, a ujedno je to i sajamska manifestacija Bjelovarskog sajma, kao i specijalizirana izložba u Hrvatskoj. Ove je godine na sajmu zabilježeno više od 500 iz Hrvatske i 15 stranih zemalja. Organizatori sajma su Hrvatski

centar, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK Zupanijska komora Bjelovar, Obrtnikomora Bjelovar, pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a županija partner bilaje Varaždinska županija. Generalni sponzor sajma bila je Dukat d.d. industrija iz Zagreba.

Sajam je otvorio predsjednik Stjepan a prisustvovali su dužnosnici Vlade i Hrvatskog sabora, predstavnici Bjelovarskobilogorske i drugih županija, te ministri poljoprivrede iz Slovenije, Federacije BiH, Makedonije, Albanije i Kosova. Predsjednik je na uspješnoj organizaciji te sa zadovoljstvom kako je sajam svake godine sve a to dovoljno govori i o

njegovu znacaJu. Osvrnuo se i na cijena hrane na svjetskom tržištu, istaknuvši kako je za Hrvatsku veoma zaokret prema poljoprivrednoj proizvodnji i izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, koji je ostvariti još efikasnijim povezivanjem poljoprivrede i turizma. S njegovim složio se i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. se. Božidar osobito istaknuvši još veulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, hrvatsko selo te seoski turizam. Intenzivnija ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju rezultirat bolje pripremljenim poljoprivrednicima za ulazak u Europsku uniju. Aukcijskaprodajai izložba krava

Na sajmu je izložena više od 500 najkvalitetnijih grla stoke, a

delegacijana Sajmu >osebno su zanimanje pokazali na aukcijskoj prodaji •isokokvalitetnih junica iz 1zgoja. Od 29 junica >rodano ih je 27, po :ijeni od 12.390 kuna. Najskuplje ~rloprodano je za 15.000 kuna. Radi >oticanja razvoj a govedarske >roizvodnje, osobito proizvodnje nlijeka, Grad Bjelovar i Bjelovarsko>ilogorska županija poljoprivred1icima sa svojeg osigurali ;u subvenciju od 1.500 kuna po unici.

Održana je i izložba krava pa su ,roglašena i šampionska grla za ;imentalsku i holstein pasminu. rako je za šampionsko grlo ;imentalske pasmine izabrana krava 'lina (HR 4101011512), koja je u :lrugoj laktaciji proizvela 8197 kg nlijeka sa 3,8% masti i 3,8% Vlasnici ove krave su Juško i Jovanka iz Jredavca pokraj Bjelovara, koji u ;vojoj staji drže dvadesetak krava. Ista je krava i xošle godine osvojila visoko drugo njesto.

uzgaja više od 650 krava koje daju 30 kg mlijeka dnevno. Prema podacima Hrvatskoga centra, ova je farma najboljima u Hrvatskoj. Ministar Božidar Pankredodijelio je šampionska zvona i na izvrsnim rezultatima.

IZagreba licitirao junicu Grada Zagreba

IZ GUDOVCA

Milan ispred organizacije Socijaldemokratske partije Hrvatske, na održanoj aukciji kupio je steonu junicu !'rijednu 14.000 kuna za Miroslava Cižmeka iz Utrošena sredstva prikupilo je oko 500 organizacije §DP-a, kako bi pomogli obitelji Cižmek kojoj je prije dvije godine uništena staja sa 11 krava. 1 tada su SDP-a prikupili sredstva kako bi obitelji pripomogli u obnavljanju fonda.

Bambino kup mladih simentalskoga goveda

U sklopu sajma održan je 3. bambino kup mladih simentalskoga goveda, koji je okupio više od 30 mladih odjevenih u narodne nošnje s teladi iz šest županija. Mladi predstavljali su devet klubova, a bili su podijeljeni u dobne skupine. U dobnoj skupini od 2 do 5 godina pobijedila je Ema dvogodišnjakinja iz Svetog Petra drugo je mjesto osvojio Vinko iz Cirkvene, a Senka Beštek iz Sv. lvana Žabnog.

U kolekciji holstein krava fampionskim grlom ocijenjena je krava HR 2100560303, koja je u drugoj laktaciji proizvela 12.133 kg mlijeka sa 4,53% masti i 3,28% Vlasnik krave je farma "Salaš" iz Marijanaca pokraj Donjeg Miholjca. Na toj se farmi Ministar dodjeljujenagraduza najboljegrlosimentalskepasmine

U drugoj dobnoj skupini od 6 do 9 godina prvu nagradu osvojila je Barbara Vacek, 9-godišnjakinja iz

Velikih Zdenaca, dok su drugo i mjesto osvojili Julija iz i Leonardo Makar iz županije. U dobnoj skupini od 1O do 13 godina prvo je mjesto osvojio Petar Plantak, 1O-godišnjak iz Štefanaca, dok je u dobnoj skupini od 14 do 16 godina

Ana Dolenac, 14godišnjakinja iz Stare iza koje su se plasirali Antonio Kostibol iz i Katarina iz Krapinskozagorske županije.

Mladi pokazali su kako uzgoj simentalskoga goveda ide u dobrom smjeru i da dostojno nastaviti s tradicijom uzgoja. Prisutnu publiku oduševili su i uvježbani, pomalo i nesigurni koraci mališana i njihovih ljubimaca. Ipak, hrabro su predstavili i sebe ali i svoje ponosne roditelje koji su s nestrpljenjem proglašenje pobjednika. komisija, koju su djelatnici Hrvatskoga skog centra Nikola Kostiha, Dalibor Janda i Aleksandar Kljujev, izvrsno

je odradila najteži dio posla te najboljima izabrala najbolje. komisiji pomogao je i Stefan Ryba, voditelj službe u u koji je izabran za komisije. Suci su ocijenili uvježbanost teladi te dojam koji su ostavili mladi Pobjednicima je pehare ravnatelj Hrvatskoga centra Franjo Poljak, dipl. ing., dok su brojne naturalne nagrade osigurali sponzori. Ispred generalnog sponzora sajma Dukata d.d. iz Zagreba, poklon-pakete dodijelio je Željko dipl. ing., direktor otkupa i razvoja proizvodnje mlijeka, dok je ispred Hrvatske mljekarske udruge poklone dodijelila predsjednica Vera dipl. ing. Posjetitelji ovoga zaista zan imlj ivo g natjecanja mogli su da mladih goveda zasigurno nastaviti s obiteljskom tradicijom te da su upravo oni snaga za uzgoja krava u Hrvatskoj. Edukativna predavanja · Osim izvrsno organiziranoga dijela sajma, posjetitelji su mogli sudjelovati na dvadesetak predavanja. Posebno vri-

jedi istaknuti predavanje na temu malih uzgoja holsteina na globalnom tržištu", u organizaciji Hrvatskoga centra i Središnjeg saveza udruga hrvatskih uzgajatelja holstein goveda (SUHUH). Izlaganje su održali Zdenko dipl. ing., voditelj uzgojnog programa HSC-a i SUHUH-a,te Hans Terler, voditelj uzgoja holstein goveda u Austriji. U sklopu predavanja djelatnici Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. i Centra za unapred.d. predstavili su svoje tvrtke i aktualnu ponudu bikova i sjemena.

izloženi su bili i najsuvremenija poljoprivredna oprema i mehanizacija, koja je, prema podacima medija, prodana u velikom broju s obzirom na to da je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja povemaksimalan iznos za povrat kapitalnih ulaganja.

Ovogodišnji 16. jesenski mebjelovarski sajam u Gudovcu posjetilo je više od 50000 hrvatskih i inozemnih gostiju, što je zasigurno odraz dobre organizacije i kvalitetne ponude hrvatskih i inozemnih

Izložba goveda i 16. jesenski

bje/avarski

sajam

AleksandarKljujev,dipl. ing.,Hrvatski centar

DJ.·elatnici službi HSC-a za ovu su izložbu pripremili ukupno 168 grla u sedam pasmina goveda.

grla i šampionka simentalske pasmine

Simentalska pasmina goveda predstavljena je s ukupno kolekcije i 50 grla koja su pristupila i ocjeni. Komisija u sastavu Vesna Zdenka

Ante Ljiljana Husinec i Dalibor Janda ocijenila je predvedena grla.

U kolekciji steonih junica prva je krava Tamara HR 0101145741 (Ego x Malift), je majka u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 6738 kg mlijeka sa 4,7% masti i 3,6% Vlasnik grla je Heri iz Predavca.

U kolekciji mladih krava prvoje Lara HR 8100762549 (Einser x Saladin), koja je u prvoj kontroli proizvela 19,75 kg mlijeka sa 4, 15% masti i 3,52% Vlasnik grla je Jovanka iz Predavca. U kolekciji ostalih krava najbolja je Geola HR 5101272604 (Marin xZaradi), kojaje u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 7204 kg mlijeka sa 4,5% masti i 3,3%

Na tradicionalnom

16. jesenskom bjelovarskomsajmu, održanomod 5. do

7. rujna 2008., izloženasu goveda iz 11 županija sudionica

Najbolja steonajunica obiteljiHeri

nasnik grla je Mirko iz :irkvene.

U kolekciji bikovskih majki 1ajboljomje ocijenjena krava Gacka 1R 1100877518 (Rentano x Streib), wja je u maksimalnoj drugoj aktaciji proizvela 7323 kg mlijeka sa ~.64% masti i 3,44% Vlasnik grla je Jragutin Beštek iz Kuštana.

Šampionskim grlom simental;ke pasmine proglašena je krava ~ina HR 4101011512 (Pongo x fonk), koja je u maksimalnoj drugoj aktaciji proizvela 8197 kg mlijeka sa J ,8% masti i 3,8% Vlasnik grla jejovanka iz Predavca.

Najboljim bikom simentalske ,asmine proglašen je rasplodni bik itar HB 7619 (Streller - Montgonery), oteljen 13.1.2003., koji je u :estiranju ostvario !Mli 151, IMes 96; ranjština na 1O 102-104-100n. Vlasnik grla je Centar za iz Slavonskog Broda. grla i šampionka holstein pasmine Holstein pasmina goveda pred;tavljena je trima kolekcijama i sa 25 ~rla koja su pristupila i )Cjeni. Komisija u sastavu Vesna Zdenko Hans Terler :Austrija), Pero i Aleksandar Kljujevocijenila je predvedena grla.

U kolekciji steonih junica prvu 11agradu dobila je krava HR 5101007273 (Delta x Etazon Saratoga), je majka u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 7156 kg mlijeka sa 4,25% masti i 3,46% Vlasnik grla je Farma Salaš iz Marijanca.

U kolekciji mladih krava prvoje Tanja HR 3100909938 (Leonardo x Balkan), koja je u prvoj kontroli proizvela 32, 17 kg mlijeka sa 4,27% masti i 3, 15% Vlasnik grla je Davor Šmidt iz Palešnika.

U kolekciji ostalih krava holstein pasmine je Kmica HR 7100145989 (Has x Poni), koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji

IZ GUDOVCA

Najbolja bikovska majka obiteljiBeštek

]ovanka sa šampionkomsimentalskepasmine

Milan Miklin s najboljomiz kolekci/eostalih krava

PredstavnikFarmeSalaš sa šampionskim grlomholsteinpasmine

proizvela 6829 kg mlijeka sa 3,98% masti i 3,34%

Vlasnik grla je Milan Miklin iz Preseke.

Šampionskim grlom holstein pasmine proglašena je krava HR 2100560303 (Delta Martin x Skalsumer Sunny Boy), koja je u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 12133 kg mlijeka sa 4,53% masti i 3,28%

Vlasnik grla je Farma Salaš iz Marijanca.

Najboljim bikom holstein pasmine proglašen je rasplodni bik Etappe HB 464 (EMERSON ET X GEOFRY), oteljen 31.7.2000. godine, koji je u testiranju ostvario

URUV 115, RUV/ML 120, RUV/REP 105, RUV/DUG 92, RUV/SS 77; vanjština na 61 117-115-114109. Vlasnik grla je Centar za unaOsijek.

Charolais pasmina goveda predstavljena je kolekcijom od 4 junice i kolekcijom od 4 krave u vlasništvu Centra za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dok je hereford pasmina predstavljena jednom kolekcijom krave i teleta u vlasništvu Rodoljuba Džakule iz Sjeverovca.

Sustav krava - tele predstavljen je dvjema kolekcijama, i to:

kolekcijom križanaca simentalca i charolaisa (4 krave, junice i bika) u vlasništvu Željka iz Virja i kolekcijom križanaca simentalca i hereforda, koja se sastojala od krave i teleta u vlasništvu Rodoljuba Džakule iz Sjeverovca. buša predstavljena je dvjema kolekcijama. U prvoj su bili krava, tele i bik Katice iz Smiljana, a druga se kolekcija sastojala od dviju krava, junice i tri bika u vlasništvu Ilara iz Dubrovnika.

Istarska govedo predstavljena je kolekcijom koja se sastojala od dviju krava, junice, dva teleta i vola. Jedna krava je u vlasništvujosipa Broskvara iz Barbana, vol je u vlasništvu Marija iz a ostala su grla u vlasništvu Azrri d.o.o. iz Pazina.

Slavonsko-srijemski podolac predstavljen je kolekcijom koja se sastojala od krave, teleta i bika u vlasništvu Andrije Klasa iz Starih Perkovaca.

bambino kup mladih

U sklopu sajma održan je bambino kup mladih simentalskih goveda, na kojem je predstavljeno 30 mladih odjevenih u narodne nošnje sa

svojom teladi. Mladi iz šest županija predstavljali su devet klubova, a bili su podijeljeni u dobne skupine. Voditelj programa (ujedno i sudac) bio je Nikola Kostiha, dok su ostali suci bili Dalibor Janda i Aleksandar Kljujev. Kao komisije sudjelovao je i Stefan Ryba iz Suci su ocjenjivali dojam te uvježbanost teladi.

Pregled po skupinama:

1. dobna skupina od 2 do 5 godinaEma 2 godine, Damjani

2. dobna skupina od 6 do 9 godinaBarbara Vacek, 9 godina, Veliki Zdenci

3. dobna skupina od 10 do 13 ~odina - Petar Plantak, 1Ogodina, Stefanci

4. dobna skupina od 14 do 16 godina - Ana Dolenac, 14 godina, Stara

Okrugli stol i aukcijska prodaja

U subotu, 6. rujna 2008. godine, u velikoj sajamskoj dvorani Hrvatski centar i Središnji savez udruga hrvatskih uzgajatelja holstein goveda (SUHUH) organizirali su okrugli stol na temu malih uzgoja holsteina na globalnom tržištu". Izlaganja su održali Zdenko voditelj uzgojnog programa HSC-ai SUHUHa, te Hans Terler, voditelj uzgoja holstein goveda u Austriji. Predstavnica Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o Ivanka - i Dražen iz Centra za

d.d. predstavili su navedene centre i bikove te sjeme koje imaju u ponudi.U nedjelju, posljednjeg dana sajma, održana je i aukcijska prodaja steonih junica. Od prijavljenih 38 grla aukciji je pristupilo 29 grla od kojih je na sajmu prodana njih 27. procijenjena, odnosno cijena iznosila je 11.428 kuna, dok je prodajna iznosila 12.390

A HIGIJENA

Ecolab-ov Premium program

Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati! ,

~~i.;;.i.;:~J~

Oxy Foam®-Aktivna pjena za higijenu vimena

Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože. Sigurno, i jednostavno za korištenje.

lo Shielct®-Polimerizirana barijera ·

Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jodu (PVP). Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena mužnji.

Blu Gard®

Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

Veloucidll!.. emulzija

Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jodu (PVP).

Vrlo bogata i tvarima za održavanje kože vimena u stanju tijekom cijele godine.

Kove~pjena

pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida je namjena s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

Piše:

Zdenka dipl. ing., Hrvatski centar

Bikovske majke najbolje su krave iz našeg uzgoja, dok su za bikovske odabirani najbolji bikovi iz stranih uzgoja (Kanada, SAD, Nizozemska i Mlade bikove poslije testiraju i ovisno o rezultatima koriste na našoj holstein populaciji. Osim njih korišten je i broj stranih bikova, koji su kao mladi ili testirani bikovi uvezeni u Hrvatsku. Zadnjih godina centri za umjetno osjemenjivanje uvezli su 15-ak testiranih živih holstein bikova, kojima je osjemenjeno približno 60% krava i junica. Oko 25% svih osjemenjivanja pripada onim stranim bikovima koji su u Hrvatsku došli putem duboko smrznutog sjemena (DSS). Preostalih 15% pripada bikovima iz uzgoja, mladim bikovima iz sustava dvostrukog testiranja i mladim bikovima iz nacionalnoga uzgojnog programa.

Osobito je znakovit podatak da se na ove potonje odnosi manje od 4% svih osjemenjivanja, što je premalo ukoliko nastojimo testirati naše mlade bikove. Sukladno uzgojnom programu goveda (2007.), sve mlade bikove treba testirati na populaciji prvotelki, i to do maksimalno 2000 doza po mladom biku. Poznata je koja je za razvijene uzgoje, da treba testirati 1O - 12 mladih bikova kako bi se dobio jedan (1) pozitivan bik. Ovaj posao je

vrlo skup i opravdanje jedino ako se sjeme tog bika prodaje i izvan našeg uzgoja. U ostalim treba modele suradnje i testiranja s partnerima iz inozemstva, gdje bi se broj mladih bikova iz našeg uzgoja testirao i vani. Naravno, glavni preduvjet centrima za umjetno osjemenjivanje je dobivanje EU broja i postojanje suradnje s inozemnim partnerom. Mladi bikovi koji se trenutno nalaze u test osjemenjivanju proizvod su nacionalnoga uzgojnog programa (ciljano sparivanje + embriotransfer) ili ciljane suradnje s inozemnim uzgojima.

Nakon test osjemenjivanja ove bikove treba držati do trenutka dobivanja rezultata testiranja, koji odrediti njihovo daljnje korištenje. Dakle, nakon proizvedenih 2000 doza oni se više ne koriste za

osjemenjivanje. Iznimka mogu biti samo mladi bikovi korištenje traže pojedini ili uzgojne organizacije, što je definirano Uzgojnim programom. U skupini bikova (ne koriste se za osjemenjivanje dok ne pristignu testovi - najmanje 5 godina starosti) trenutno se nalaze bikovi DONAT-ET (Dutch Doy/Celsius),

ŽIVOTNIBROJ IME OTACI OTAC UZGOJ GOD. HR6101165628 ODIN OMAN/CISCO HRVATSKA 2007.HR8101317997 ORION OMAN/CEDAR HRVATSKA 2007.

HR 1101016943 FANTOM- FORBIDDEN I MASCOT HRVATSKA 2006. ET

HR 8101255299 HOLM-ET MR SHIPS/ CHARM HRVATSKA 2007.

HR 9101305414 0-MAR O MAN/LUNAX HRVATSKA 2007.

HR 9101392043 MISTER-ET MINISTER / GELPRO HRVATSKA 2007.

HR 6101254647 MINISTER- MINISTER / GELPRO HRVATSKA 2007. ET

HR 0101254645 LANCELO- LANCELOT / CONVINCER HRVATSKA 2007. ET

NL448781170 SHALIMAR SHOTTLE I FINLEY 2006.

DE 0662956004 TUVOK TOYSTORY I EMERSON 2007.

HR 2101270067 MARKIZ MARION/MARKER HRVATSKA 2007.

BAMS(Blauer/Lasso) i LUCKY(Lucky Mike/Rudolph).

Kvaliteta sukladna kriterijima

Kao što je navedeno u uvodu, 60% svih osjemenjivanja pripada uvezenim živim testiranim bikovima. Zbog velikog broja i kvalitete, ovdje je dobro navesti samo bikove koji su pogodni za korištenje u holstein stada u Hrvatskoj. je cilj da uzgojna kvaliteta ovih bikova bude sukladna kriterijima koje je kreirao Hrvatski centar, a podržani su od strane Savjeta za provedbu uzgojnog programa i odbora Središnjeg saveza udruga hrvatskih holstein goveda (SUHUH).Kriteriji se odnose na proizvodne, funkcionalne i eksterijerne osobine, kao i razinu pouzdanosti testova (minimalan broj u domicilnom uzgoju). Potencijalno, ovi bikovi proizvest velike sjemena i u našem uzgoju. U skupinu testiranih živih bikova koji udovoljavaju navedenim kriterijima spadaju samoJOHNBOY, HERZBUBE i MALLIN. Svi bikovi iz uzgoja.

JOHNBOY (JOCKO BESN/ RUDOLPH)je elitni bik za 2007. godinu, a glavne karakteristike su: velika ( + 1718), vrlo dobar eksterijer, osobito noge (121) i okvir (116), dobra muznost, dobre osobine teljenja i % teladi. Ukupni indeks bikaje 119.

HERZBUBE (HERSHEL/ ESQUIMAU)je bik osobina. Glavne karakteristike su: dobra (+ 1235), dobra razina u mlijeku, vrlo dobar eksterijer, osobito noge (120), vime (110) i veliki okvir (126). Skupni indeks eksterijera je vrlo dobrih 124. Zbog pojave težih teljenja (87),

ne bi ga trebalo koristiti na junicama. Ukupni indeks bikaje 122. MALLIN(MANAT / ESQUIMAU) je bik osobina, glavne karakteristike su: velika (+ 1753), indeks za mlijeko - 130, dobra razina u mlijeku, dugovrlo dobar eksterijer, osobito vime (111 izražen tip (121 ). Ukupni indeks bika je 131. Navedene karakteristike omosu mu stjecanje statusa elitnog bika za 2008. godinu. Naravno, koriste se i bikovi koji ne udovoljavaju kriterijima iz Uzgojnog programa. Nadamo se da sustavnim radom njihov svesti na najmanju mjeru. S obzirom na veliko korištenje stranih testiranih bikova, nužno je model prema kojem biti testirati naše mlade bikove (uz njihovo testiranje i u stranom uzgoju). Treba istaknuti vrlo dobar primjer Austrije, koja raspolaže malom populacijom holsteina i kapacitetima testiranja.

Što se bikova koji su došli putem DSS-a, glavna je karakteristika njihov vrlo veliki broj. Na njih u ovom trenutku otpada oko 25% svih osjemenjivanja. Osim što nepotrebno veliki broj bikova otežava je pojava bikova (veliki broj bikova osobina), kao i više bikova iz iste linije (opasnost od pojave uzgoja u srodstvu, s obzirom na populacije). Zato je nužno prilikom odabira bika posvetiti dovoljnu pozornost pedigreu bika i krave.

Bikovi (DSS) koji udovoljavaju kriterijima navedenima u Uzgojnom programu, a nalaze se na našem tržištu, iz države: SADa, Nizozemske, i Kanade. Ti su bikovi:

• SAD: TOYSTORY (Bw Marshall/ Patron), JUDSON (Stormatic/Manfred), EVERETT (Emerson/Bellwood), LYNCH (MerrilVTarget), STOPPER (Bw Marshall/Charm), EARNIT (Zenith/Outside), DOUG 444 (Mtoto/ Emory), DUTCH SCORE (Score/Ethan"BL), MARMAX(Bw MarshalVMoment-

MALLIN, elitni bik za 2008. godinu

um), MOSCOW (Bw MarshalVIntegri ty), BOONE (Bellwood/ Leadman), DECKER (Bw MarshalVPatron) (ciljano za popravak osobina eksterijera), GALLEON (Rudolph/Altaluke), MARION (Addison/Formation), POTTER (Manfred/Juror), MR SAM (Durham/Emory), BLITZ (Emory/ Rockie) i OMAN (Manfred/Elton).

• NIZOZEMSKA: FABIAN-crveni (Creylo/Pigeonwood), SUPPORT (Sabre/Ronald), PARAMOUNT Uocko Besn/Fatal), CANVAS (Sparta/Celsius), KIAN-crveni (Andries red/Sunnyboy), TULIPcrveni (Nighthwak/Tonto red), GRANDPRIX (Lord Lily/Mascot), OLYMPIC (Addison/Besne Buck), EMIL li (Emerson/Esquimau), NEVADA(Novalis/Cash) i WIN 395

=Jur~m!:

E. de Piennesbb,Vrbovec 01 /2791-990 01 /2791-822

Kreditido 10godina, - bez - bezjamaca, • bezhipoteka II

Povrat kapitalnih ula an a od 40%!

(Winchester/Patron).

• RAMOS (Rudolph/ Ambition), JOSE Uocko Besn/ Formation), LANCELOT(Lukas/Tonic), MARBACH (Bw Marshall/ Rudolph), JANOS Qocko Besn/ Juror), ALVES(Amel/Mica), DELIGHT (Decision/Bellwood), LAUDAN (Lukas/Raider), JEFFERSON Qocko Besn/Dombinator), MINISTER (Mtoto/Rudolph) i GIBOR(Gibbon /Sunnyboy).

• KANADA: GOLDWYN Qames/ Storm), PAGEWIRE (lnquirer/ Storm) (teža teljenja, ne na junice)

GIVENCHY (Storm/Mandel) i TDEREK (Durham/Mandel) (ciljano za popravljanje osobina vanjštine, osobito vimena).

Sve je izraženije korištenje seksiranog sjemena, što u potpu-

nosti odgovara modernim trendovima u razvijenim uzgojima. Naravno, postoji još kvalitetnih bikova i svakako njihovo korištenje. Nažalost, na terenu se koriste i DSS bikova iz uvoza koje ne udovoljava uzgojnim kriterijima navedenima u Uzgojnom programu. Nadamo se da sustavnim edukativnim radom njihov svesti na najmanju mjeru. Sve zainteresirane koji trebaju informacije o pojedinim bikovima molimo da se obrate Odjelu za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva HSC-a, SUHUH-u ili centrima za umjetno osjemenjivanje. HSC zajedno sa SUHUH-om i nadalje nastojati korištenje bikova poželjnih osobina s obzirom na uzgojne ciljeve.

-IZDVAJAMO IZ OSTALE PONUDE KROVIŠTAOD DRVENIH REŠETKASTIH

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: POUZDANOG PARTNERA

NAJPOVOLJNIJU CIJENU

KVALITETU

BRZINU IZVEDBE U RUKE

ISKUSTVO

TKO I KAKO NAŠE

MLJEKARSTVO NAPRIJED?

Prof.dr. se. Zoran

dugo u svijetu ne postoji gospodarski i sustav neke zemlje koji bi bio u potpunosti odvojen od drugog. Tako se i naše gospodarstvo dugo ravna prema kretanjima na globalnom - svjetskom tržištu, a više od 5 godina i agrarnu politiku podredili smo preporukama i odrednicama EU-a, što za nas prije svega da smo u velikoj mjeri zaštitu proizvodnje.

Prema teoriji kaosa, leptirova mahanje krilima u Japanu izazvat uragan na drugom kraju svijeta. Što se mljekarstva ovo se dobro osjetilo prošle godine kad je "leptir" u Kini pokazao kako je u i potrebi trošiti sve više i više mlijeka. Zbog nedostatka mlijeka u Kini je svjetski izvoz, pa ga je nedostajalo na drugim tržištima, što je uzrokovalo porast cijena. Druga je stvar o poskupljenju hrane zbog toga što se javlja nedostatak zemljišta za njezinu proizvodnju.jer se alternativni izvori energije traže upravo u poljoprivredi (uljarice, kukuruz ...). U prvom naše nije zahvatilo globalno kretanje prodajnih cijena ni u tako visokim iznosima ni u tako dugom razdoblju kao europske mlijeka. U drugom

nikako da da se snižavanje cijena nafte odrazi na uvjete njihova poslovanja kroz cijene goriva, ali i kroz cijene mineralnih gnojiva. Soja i kukuruz jedne su godine vrlo skupi zbog globalnog - tržišta, godine nisu, zbog istoga tog tržišta. Ove je godine odjednom u svijetu dosta površina za kukuruz i kao hrane i kao izvora energije?

Prije biti da se u razvijenom svijetu postigla ravnoteža tržišta koja kod nas nikako da se Zato su "potresi" kod nas tako jaki i dugotrajni.

Toje ijedan od razloga zašto se kod nas kod dijela proizvokoji obujmom proizvodnje (broj krava u gospodarstvu), pro(litara mlijeka po kravi ili prihodu po zaposlenom) i proizvodnje (mlijeko EU sve odustaju od mljekarstva i traže neke druge profitabilnije poljoprivredne proizvodnje. Neki po našoj dobroj praksi nude proizvodnju uljarica i kukuruza kao energenata, jer kao to trenutno najbolju "zaradu". Pritom se zaboravlja kako je i sedam godina debelih krava brzo prošlo, a zaraditi mogu samo oni koji rade puno i kvalitetno, ili barem kvalitetno. Isto tako, s ovoliko zapuštenoga i poljoprivrednog zemljišta teško je govoriti o nekoj konkurenciji površina za izbor

Da bi se aktivirala populacija malih na

i i svoje proizvodnje, potrebno je i nešto više od ponude povoljnih uvjeta kreditiranja

hrane ili biogorivo. A sigurno je kako u razmjerno kratkom roku naizgled primamljiva proizvodnja uljane repice ili kukuruza za biogorivo u gospodarski položaj proizvodnji mlijeka, jer svako društvo želi da energenti i hrana budu dostupni i jeftini svim njegovim li tada gospodarstva opet mijenjati proizvodnu orijentaciju u nešto se "na brzinu" i s malo truda može zaraditi?

Teško da nakon ovih nekoliko godina, u kojima raznim operativnim programima možemo ozbiljnije djelovati na konkurentnosti proizvodnje, do pomaka u mljekarstvu, jer je u zadnjih desetak godina ovo ili "val""koji se temelji na možda modelima, ali istim nositeljima razvoja. Nakon obilatog sudjelovanja državnih potpora proizvodnji, došli smo do jedne od u razvoju mljekarstva koja se u mjeri vjerojatno može nemilosrdnim tržišnim mehanizmom - opstaju samo oni koji se mogu prilagoditi odnosima na tržištu vlastite proizvodnje.

Kretanje broja i proizvodnje mlijeka u nas U posljednjih pet godina, zbog svakogodišnjih visokih ulaganja kroz državne poticaje i kredite te poticaje mljekare na osnovnu cijenu i državni poticaj, ali i strožih kriterija isporuke mlijeka, došlo je do nijih promjena u strukturi proizvodnje pa i njezinoj visini. sektoru donijelo je otkupa od 150 milijuna litara, ali i znasmanjenje brojas oko 59000 na oko 32000 (za ove "izgubljene", nažalost, nije alternativni izvor dohotka).

Uz smanjenje broja muznih grla sa 257000 na 177000 otkup mlijeka je s oko 500 na oko 650 milijuna litara. To mlijeka, najviše iskazano u posljednje tri godine, prema procjenama u razdoblju 2004. do 2007., rezultat je oko 1,5 milijardi kuna državnih poticaja za mlijeko, gotovo isto toliko iz državnih i komercijalnih kredita, opet subvencioniranih od države modelom kapitalnih ulaganja i vjerojatno jednako takvim poticajima za mlijeko od strane mljekarske industrije. Oko milijarda kuna kroz državno premiranje mlijeka uložena je samo u razdoblju 2002. do 2004. godine, pa se bez za osnovnu cijenu mlijeka može da je poticanje i kreditiranje proizvodnje u tom investicijskom ciklusu samo u sektoru mlijeka bilo oko 5,5 milijardi kuna. Za otkupa od 100 milijuna litara, to ulaganje od 55 kuna po litri mlijeka. Puno ili malo? Dosta. Ali nedovoljno ako se ne napravi novi pomak u godinama koje slijede.

U navedenom razdoblju prepolovljen je broj je broj mlijeka s više od 30000 litara godišnje, a kategorije ispod te smanjene su i za više od 60%. Ne možemo biti

Grafikon 1: Kretanje broja prema mlijeka 2003. - 2007. godine

2003. manje od 1O od 1O do 30 O od 30 do 50

2007. od 50 do 100 preko 100 litara

Grafikon2: Struktura proizvodnjemlijekapo 2003. - 2007. godine

2003.

2007.

preko 100 litara od 50 do 100 od 30 do 50 od 1O do 30 manje od 1O

zadovoljni što još uvijek samo 15%ili manje od 5000 više od 30000 litara mlijeka godišnje, iako je udio takvih prije pet godina bio samo 4,04%. Ovi "veliki"

2003. god. su oko 31, 1% ukupno otkupljenog mlijeka u nas, a danas predstavljaju 64, 1% proizvodnje.

Prema podacima u tablici 1 vidljivo je kako veliki

postižu i bolju prodajnu cijenu, jer se u pravilu radi o mlijeku više

U posljednje dvije korekcije došlo je do dodatnog smanjenja ciljne cijene mlijeka kategorijama mlijeka izvan EU što malim dodatno pogoršava gospodarski položaj.

U zadnjoj rundi pregovora prije pristupanja EU pokušavamo izboriti za sebe što bolje mjesto. Pitanje je koliko se sadašnja struktura proizmože mijenjati na bolje i koliko broj koji preostaje može popunjavati bilancu kakva se - porast otkupa iznad sadašnjih 650 milijuna litara i porast udjela mlijeka EU kvalitete (nekadašnja E i I. klasa) sa sadašnjih 64 na oko 90 posto, kako je to u zemljama EU-a. lz kojeg dijela proiznamiriti potrebno od oko 119 milijuna litara E i I. klase? li s više od 30000 litara mlijeka godišnje, prema današnjim uvjetima, proizvoditi 100 posto mlijeka u standardu, a da uz to od najslabije i najbrojnije kategorije (do 30000 litara mlijeka godišnje) proizvodnje dobijemo i oko 25 milijuna litara (27 posto njihove sadašnje proizvodnje izvan standarda) kvalitetnog mlijeka?

Kako odrediti razvoj proizvodnje .u skoroj

Populacija ''velikih" u stvari je mala, samo nešto manje od 5000 a u svom razvoju je kreditima. Samo manji dio njih spreman je ulagati u dodatno proizvodnje, pa se od njih ne može previše. Kad u petogodišnjem razdoblju unaprijediš i mlijeka po muznom grlu, svaki dalji pomak nije više ni tako brz ni tako

Mali u pravilu su zemljišnim posjedom, što je dodatno Pitanje je koliko su spremni u rizik

Tablica 1: Broj i prodajnacijenau 2007. godini*

Broj

> 100 litara 795 od 50 do 100 1684 od 30 do 50 2354 od 1O do 30 9163 < 1O litara 17963 Ukupno 31959 * bez premije mljekare velikih ulaganja, i mogu li u tako kratkom roku promijeniti svoja te maksimalno iskorištavati proizvodni potencijal muznih grla i tehnologije proizvodnje hrane u uvjetima resursa (krmni slijed).

I treba li ih "nutkati" na kredite i "nagovarati" na razvoj, a da ih se prije toga ne upozori na rizike koji predstoje? I tko bi im trebao u tom razvoju, za koji se povoljnih izvora sredstava danas razmjerno lako nalazi (operativni program, program povrata kapitalnih ulaganja, komercijalni krediti). Državne službe potpore u svom radu imaju nekoliko je da su u pravilu besplatne, pa ih isto tako u pravilu i ne uzimaju najozbiljnije. Isto tako, državna potpora navedena u teksta se neovisno o tome kako kvalitetno proizvode mlijeko. Nitko ne obvezuje da proizvodi što bolje i više može, sukladno kapacitetu i krava, i zemljišta, i mehanizacije.

Od kad je resorna ministarstvo promoviralo, a zatim i stavilo u realizaciju Operativni program razvoja govedarske proizvodnje došlo je do promjena u strukturi Kao osnovno razvoja proizvodnje mlijeka na obiteljskim gospodarstvima redovito se naglašava nedostatak poljoprivrednog zemljišta.

Ukupno

Poticaj osnovna države kn/L cijena kn/L

Zaboravlja se na da postoji dobar dio koji nije unaprijedio svoju proizvodnju tako da bolje iskorištava potencijal muznog grla. Edukacija državnih službi potpore poljoprivrednicima se kao pokazala efikasnom samo za manji broj korisnika.

: ' ' U ovom trenutku mije: karska industrija može : više napraviti u razvoju proizvod. nje mlijeka nego državne službe potpore, i resomo ministarstvo. I prije je "sirovinska" služba mljekara pokazivala veliku : savjetodavnog rada, : nego državne službe.

Vrlo vjerojatno bi to ostvarila i sada. Najviše i zato što su isporumlijeka svakodnevno na mljekare kao svojih proizvoda. I jednima i drugima važno je zadržati i kvalitetu mlijeka u otkupu. Problem može biti samo u da si konkuriraju u pogledu dohotka. žele što otkupnu cijenu, a mljekare nižu. To se nikad promijeniti, pa se i jedni i drugi moraju u ravnoteži- kako to ide na tržištu. Sigurno je da bi zadovoljstvo sadašnjom otkupnom cijenom bilo kad bi i mlijeka po grlu bila Time bi i pritisak na cijene bio manji, što u svakom odgovara i

prodtye te n h n ca

proizvoda ima, ml,eka....,._•n i trgo ma diljem ueta

Prodaja

visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL1

GOVEDO

u sustavu selekcije

i JUNICA i BIKOVAza uzgoj

u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite

u našojkarantenisteone

junice vrhunskekvaliteteiz

AUSTRIJE I

ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.

posrednike, kupite junice direktno od

1Ogodina u 'lf rvatskoj

Z,ghvaljujemo na povjerenju

KraljaTomislava22,HR-48260Križevci

Telefon:048681 393,fax:048681394

Mobiteli:0916170696,0916170636

RANA SJETVA OZIME PŠENICE

Piše:

Doc. dr. se. Zlatko

Pravodobno i kvalitetno provedena sjetva prvi je preduvjet agronomski i gospodarski opravdane proizvodnje ozimih žitarica. Optimalni rokovi sjetve za pšenicu su od 15. do 25. listopada, a za raž, i tritikale sjetva može u prvom desetodnevlju listopada. Ti rokovi sjetve osigurat optimalno klijanje, nicanje i razvoj usjeva u cilju ostvarenja najpovoljnije fenofaze za ulazak u zimsko razdoblje, a to je busanja s jednim do tri iz boja ovisno o kulturi. Nažalost, u širokoj proizvodnji propusti su baš u jesenskoj sjetvi, i to zbog više razloga.

je predusjev pšenici i ostalim ozimim žitaricama kukuruz za proizvodnju suhog zrna, koji u dosta prekasno napušta tlo pa se osnovna i predsjetvena obrada tla ne mogu obaviti pravodobno, što uzrokuje zakašnjele rokove sjetve. U tim zakašnjelim rokovima i obrada tla je otežana, paje sjeme položeno u loše pripremljenu sjetvenu posteljicu što može rezultirati slabim i nicanjem. Nasuprot tome, u plodoredu gdje su predkulture pšenici bili usjevi koji se skidaju vrlo rano (primjerice uljana repica), sjetva može i prije optimalnih rokova. Rana sjetva u pravilu ima manje nedostataka u usporedbi sa zakašnjelim rokovima pa takva mjera može biti opravdana ako se iz organizacijskoili nekih drugih razloga sjetva svih površina ne može obaviti unutar optimalnih rokova.

Prednosti rane sjetve pšenice

U ranim rokovima sjetve može se obaviti kvalitetna predsjetvena priprema tla i time dobro i klijanje i nicanje usjeva ozimih žitarica. se i sjemena potrebnog za sjetvu može osjetno smanjiti u usporedbi s onom koja se uobiprimjenjuje u optimalnim i posebice zakašnjelim rokovima sjetve. Niže norme sjetve su jer se znatno manji gubitci u nicanju, a dulje je i jesensko razdoblje do ulaska u zimu, što razvoj usjeva do ulaska u zimu (puno busanje s dva do i više izboja).

"Ranusjetvu pšenice karakteriziraju koje je korisno poznavati kako bi se ostvarili prinosi a smanjila ulaganja u proizvodnju."

Sjetva ozime pšenice može i prije dobro poznatih optimalnih rokova, i to potkraj rujna odnosno

listopada

sjemena potrebnog za sjetvu prvenstveno ovisi o kvaliteti predsjetvene pripreme tla, sjemena, sorti i datumu sjetve. U svakom posijanog sjemena i svi daljnji tehnološki postupci moraju da u žetvi ostvarimo 600 i 700 klasova po metru, se ostvaruju preduvjeti za postizanje visokih prinosa zrna. Rezultati višegodišnjih istraživanja Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokazuju da i introduciranih sorata pšenice posi-

Sjetva pšenicena obiteljskomgospodarstvu

janih prije optimalnih rokova postižu istovjetne prinose zrna u gustoj (oko 350 kg/ha sjemena) i niskoj (oko 180 kg/ha) normi sjetve. Stoga se sjetva u ranim rokovima može obaviti sa svega od 150 do 200 kg sjemena po hektaru, ovisno o sjemena pojedine sorte, a to su manje sjemena od Tim~ je ostvariti gospodarsku dobit, da su se smanjila ulaganja u proizvodnju, naravno, uz uvjet da se prinosi zrna održe na istoj razini primjenom mjera.

Problemi rane sjetve pšenice broja dana jesenske vegetacije pšenice, što je u vrlo ranim rokovima sjetve, pšenica se može jako razbusati i stvoriti veliku vegetativnu masu. To nepovoljno na njezinu otpornost na niske temperature tijekom zimskog razdoblja, a posebice tijekom i kada usjev prelazi u tzv. generativnu fazu i time postaje znatno osjetljivijim na niske negativne temperature (<-10 °C)• problemi ove vrste od sve su manje važnosti zbog globalnih procesa zatopljenja, koji nisu zaobišli ni naše krajeve pa su nažalost i naše zime sve toplije. Pri ranoj sjetvi i nakon toga tople jeseni realno se može da iznikli usjev biti u mjeri zaražen virusom žute patuljavosti što je i glavni problem vrlo rane sjetve pšenice. Ovaj se virus u prirodi prenosi lisnim ušima, a najopasnije su populacije lisnih uši koje se prije prezimljenja hrane na rano sijanim oziminama. Stoga su i rano posijana pšenica domalisnim ušima, a time i zarazama ovom virusnom bolesti. Protekle vegetacijske godine bile su zabilježene vrlo topla jesen i zima,

U ranim rokovimaprimjenjujuse niže normesjetve, zbog jesenskognabusavanjausjeva

što je dug razvoj pa i prezimljenje lisnih uši. Stoga su na broju polja opaženi simptomi ove virusne bolesti. Sorata pšenice i otpornih na ow bolest nema, pa je korisno znati nešto više o tome da se zaraženi usjev ne može

Simptomi virusa žute patuljavosti vidljivi su dva do tjedna nakon zaraze, odnosno prisutnosti lisnih ušiju koji su vektori (prenositelji) ove bolesti. znakovi bolesti tuju se u kržljanju i lisne

površine oboljelih biljaka i se mogu zamijeniti sa simptomima koji su rezultat nepovoljnih zemljišnovremenskih uvjeta (primjerice usjeva od niskih temperatura, voda, loše ishranjenosti i dr.). su na promjene zelene boje na vrhovima starijih listova u svijetlo-zelenu i žutu. Rano oboljele biljke (tek iznikli klijanci) mogu potpuno zakržljati ili zbog internodija biti vrlo niskog rasta i s malim klasovima. Znakovi bolesti se vide samo na pojedinim dijelovima, ali pri jakom

Lisne uši su prenositeljivirusa

napadu može biti zaražena i cijelo polje.

Pšenica je vrlo osjetljiva na ovaj virus, ako su bile zaražene mlade i nakon toga uslijedi dugo razdoblje razmjerno niskih pozitivnih temperatura (10 do 15 0 C). su simptomi listova koji kasnije poprimaju crvenkastu boju.

Zaštitne mjere protiv virusa žute sastoje se od redovitih pregleda usjeva ozimog i rano zasijane pšenice, i to odmah nakon nicanja. Tom jednostavnom mjerom lako se može utvrditi prisutnost lisnih uši na mladim i po potrebi usjev tretirati insekticidima, što predstavlja zaštitu od ove virusne

PSC REGENT pflugfabrik

SINCE 1988 VAM PREDSTAVLJA

Križevci, Nikole Tesle 12 Koprivnica, 6 Tel 048 681 902 Fax 682 903 Tel/fax 048/647-902

Osijek, Livana Omladinska 128 Tel/fax 031/211-902

Rana zaraza usjeva pšenice virusomžute patuljavosti

Poljodjelci, Pioneer dani polja kukuruza su na Pioneer dane polja i pogledajte najbolji svjetski sortiment kukuruza.

za prezimljavanje lucerne

Lucerna u jesenskom razdoblju, zime, prolazi proces kaljenja, odnosno stjecanja otpornosti za uspješno prezimljavanje

Piše: Iva dipl. ing.

Jedan je od uvjeta za uspješno prezimljavanje lucerne dovoljno dug razmak, odnosno broj dana zadnjeg i predzadnjeg otkosa koji bi trebao biti 30 pa i 50 dana. Za uspješno prezimljavanje važna je uloga elemenata fosfora i kalija koje sadržavaju biljke. Otpornost lucerne prema mrazu i niskim temperaturama dosta ovisi i o broju otkosa, osobito ako prekasno "skinemo" zadnji otkos. broj otkosa, kosidba smanjuje otpornost prema zimi. Neke sorte i vrste lucerne uvuku korijenov vrat i krunicu dublje u zemlju i na taj bolje prezime. Razmak predzadnjeg i zadnjeg otkosa lucerni mora ostaviti dovoljno dugo razdoblje za nakupljanje rezervnih tvari za uspješno prezimljavanje.

Nakupljanjem rezervnih tvari biljka se sprema prebroditi niske temperature tijekom zime. Rezervne tvari koje korijen usvojiti ovise i o plodnosti samog tla, kalija koje ono sadržava. To

je hranjivo koje poboljšava sintezu i akumulaciju hranjiva, smanjuje stres i otpornost biljke na prezimljavanje.

Vrijeme kosidbe lucerne u optimalnom razdoblju, osim na proizvedene krme i na i probavljivost te trajanje lucerišta. Broj otkosa u pojedinim godinama može ovisiti:

• o svojstvima razvoja svake pojedine sorte,

• upotrebe,

• starosti lucerišta i

• vremenskim prilikama koje vladaju tijekom godina korištenja. Za prinos i vijek trajanja lucerišta je kosidba u odgovarafazi i tijekom cijele godine, pa se ne kosidba mladih biljaka prije faze pupanja i cvatnje, jer smanjuje sadržaj ugljikohidrata u korijenu što je opet u neposrednoj vezi s dobrim prezimljavanjem. Treba sredinu kako bismo osigurali krmu za stoku bogatu a da osiguramo i dugotrajan usjev.

Za dugotrajnost lucerišta važno je i suzbijanje glodavaca koji se redovito naseljavaju u usjev. Od štetnih glodavaca najviše štete na lucerni voluharica i poljski miš. svake 3 do 4 godine bilježimo masovnu pojavu tih glodavaca, a pogoduje im suho i toplo vrijeme. Na otvorenim poljima je prisutnost voluharice koja štete u usjevima lucerne i crvene djeteline nego na travnjacima. Voluharica savija gnijezda ispod površine tla, a hrani se zelenim dijelovima biljke i korijenom. Prištete i u novim lucerištima, jer gnijezda zemljom zatrpava iznikle biljke i sklop u koji se naseljava korov. Nakon sjetve lucerne, tijekom jeseni i zime trebamo usjev kako bismo na vrijeme mamcima suzbili populaciju voluharice. Kod pojave glodavaca može se dogoditi da se lucerište mora preorati. Savjet za nabavku mamaca za suzbijanje dobro je potražiti kod savjetnika u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu slu-

Piše:Dr. se. DarkoUher

Organska gnojiva, stajnjak, gnojovka i gnojnica povoljno na produktivnost travnjaka ako se pravilno upotrebljavaju. tim, njihova je primjena jeftinija i rentabilnija na bližim i pristupovršinama i korištenjem mehanizacije za utovar, prevoženje i razbacivanje ovih gnojiva. treba istaknuti da gnojidba samo organskim gnojivima ne može u potpunosti iskoristiti proizvodni potencijal travnjaka, pa je potrebna i dopunska gnojidba, posebno fosfornim gnojivima, jer ovog hranjiva nema dovoljno u tlu kao ni u organskim gnojivima.

Prema svom sastavu i djelovanja, organska gnojiva znatno se razlikuju od mineralnih, što je za gnojidbu travnjaka. Ova gnojiva sadržavaju sva tri osnovna hranjiva - dušik, fosfor, i kalij, ali u i ovisno o vrsti gnojiva, njihove pripreme i kao i postupku pri upotrebi. U odnosu na mineralna gnojiva, organska djeluju sporo ali dulje (2 do 3 godine). Osim biljnih hranjiva, najviše dušika i kalija a manje fosfora i nekih mikroelemenata, organska gnojiva sadržavaju i znatne organske tvari u povoljnom obliku. Zato ova gnojiva, u odnosu na mineralna, najviše na fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Za travnjake je od posebnog što organska

gnojiva mikrobiološku aktivnost u tlu, što brže i bolje razlaganje biljnih ostataka kojih u osobito velikim sadržavaju brdski, a posebice planinski travnjaci. Organska gnojiva povoljno i na reakciju tla.

: ' ' ~rga~ska gnoji~a- u k!se: hm thma smanJUJUk1se: lost a na slanima zaslanjenost, : popravljaju aeraciju i : kapacitet tla za vodu. · pomažu i boljem korištenju hra: njiva.

da se

organska gnojiva upotrebljavaju na travnjacima površinski, manje se iskorištavaju njihova hranjiva, u prvom redu dušik koji se lako gubi u obliku amonijaka. Organska gnojiva imaju meliorativnu ulogu od mineralnih, osobito na prirodnim travnjacima koja su kisela ili zaslanjena.

Kruti stajnjak

Ovo se organsko gnojivo najviše proizvodi i koristi u praksi, pa i za gnojidbu travnjaka. Pozitivno djelovanje stajnjaka na travnjacima ponajprije je uvjetovano

N, P, Khranjiva, a njegov utjecaj slabi što je travni bolji i redovitije gnojen mineralnim gnojivima. gnojidbom travnjaka mineralnim gnojivima utjecaj stajnjaka može biti slabiji. Uloga stajnjaka u osiguranju organske tvari tla travnjaka od manjeg je jer se ovdje nakupljaju

velike žive i mrtve organske tvari biljaka (8 do 1O tiha), koja se u povoljnim uvjetima razlaže 50 do 60 %. na kiselim i slabo aeriranim tlima, osobito u hladnijim i vlažnijim planinskim predjelima, organska tvar slabo se pa gnojidba stajnjakom aktivnost mikroorganizama i razlaganje biljnih ostataka. U povoljnim uvjetima i na nižim položajima gnojidba stajnjakom može ubrzati razlaganje i mineralizaciju organske tvari i smanjiti sadržaj humusa ispod potrebne razine. Kruti stajnjak sadržava vode, organske tvari te hranjiva: dušik, fosfor i kalij, kao i mikroelemenata. Sadržaj ovih hranjiva mijenja se ovisno o vrsti i kategoriji stoke, prikupljanja, njezi i stajnjaka (tablice 1 i 2).

autori navode da 100 kg stajnjaka prinos sijena travnjaka

Mljelw.rskilist 10/2008.

za 8 kg, s variranjem od 3 do 12 kg. Upotrebom 25 tiha stajnjaka je prinos sijena brdskog travnjaka za 3,2 tiha ili 99 posto, u obzir godinu gnojidbe i godinu produljenog djelovanja. Stajnjak znatno i na sastav travnjaka. Upotrijebljenu 20 do 25 tiha udio dobrih trava i mahunarki, a znatno potiskuje korove. Na slabijim tlima mogu se upotrijebiti i stajnjaka za travnjake (oko 35 tiha). Previsoke stajnjaka eliminiraju mahunarke, lošije trave i korove, pogotovo ako se ovi travnjaci kasno iskorištavaju. O vremenu upotrebe stajnjaka na travnjacima postoje mišljenja.

Prema nekim istraživanjima, stajnjak je bolje upotrebljavati na travnjacima ujesen, dok neki znanstvenici navode da ga je bolje upotrebljavati u U našim proizvodnim uvjetima stajnjak se može koristiti kasnije ujesen i ranije u Gnojidbu stajnjakom treba obavljati svake druge ili godine, i to manjim mineralnih gnojiva, a osobito fosforom koji je deficitaran u tala.

Gnojovka

Ovo gnojivo je mješavina i krutih izmeta stoke, s manje ili više vode i bez stelje. Vrlo je pogodno za gnojidbu travnjaka s obzirom na njegovo stanje, sastav i vrijednost. Gnojovka može biti:

• svježa - ako se koristi odmah poslije izgnojavanja,

• prevrela - ako se vrijeme i fermentira. Sastav prevrele gnojovke je od sastava svježe gnojovke.

S obzirom na udio i tekuizmeta i udio vode, gnojovka može biti:

• gusta i

• rijetka-razblažena

Prema sastavu i vrijednosti, gnojovka je bliža gnojnici jer sadržava približnu dušika, fosfora i kalija. gnojovka

Tablica 1.-Kemijski sastav svježegastajskogagnoja u%

Vrsta Voda Organska Ukupni P2Os

gnoja tvar dušik

Tablica2: Kemijski sastav zrelogastajskoggnoja u %

Vrsta gnoja Voda Organska Ukupni

tvar dušik Miješani

Gnoj dubokih

staja

Tablica3: Sastav gnojovkes obziromna stupanj razrjedenja

Organska

Sadrža' hranjiva u% N P2Os K2O CaO

je jako organsko gnojivo i upotrijebljena površinski u može negativno utjecati na travnjake, pa i trava. Velike ovoga gnojiva s travnjaka mogu eliminirati dobre trave i mahunarke, a potaknuti razvoj korova. Zato gnojovku treba razrijediti vodom u odnosu 1 : 3 -5 (1 dio gnojovke i 3 - 5 dijelova vode), a može biti i (5 - 1O puta). Kako bi gnojovka pozitivno utjecala na prinos, sastav i travnjaka, uz ovo gnojivo treba unijeti 50 - 60 kg/ha fosfora. Gnojovka prinos prirodnih travnjaka za 3 - 5 tiha sijena ili 80240 %. gnojovke za gnojidbu travnjaka iznose od 20, 30 do 40 m 3/lrn, ovisno o svojstvima travnog i prirodnim uvjetima. Gnojovkom treba gnojiti ranije u i kasnije ujesen, a u vlažnijim uvjetima i tijekom vegetacije.

Produljena djeluje, a je u prvoj godini, nešto manje u drugoj a najmanji u godini.

Gnojnica

Gnojnica je gnojivo nastala kao produkt izmeta životinja, uglavnom goveda. Prema kemijskom sastavu i stanju, gnojnica predstavlja pogodno gnojivo za gnojidbu travnjaka pa se sve više primjenjuje u praksi. Vrijednost gnojnice najviše ovisi o njezina prikupljanja i postupku pri i upotrebi.

' ' Ako se gnojnica odmah prikuplja u jame i sprJecava nJezmo miješanje s vodom i gubljenje dušika u obliku amonijaka, tada ona sadržava koncentraciju hranjiva a time je i njezina vrijednost kao gnojiva.

Mljekarski list 10/2008.

Gnojnica je uglavnom kalijevo gnojivo s vrlo malo fosfora. Zato se gnojidbom travnjaka gnojnicom mora unijeti i fosforno gnojivo u obliku superfosfata u koli300 do 400 kg/ha, radi postizanja prinosa i održavanja povoljnijega sastava. Gnojidba gnojnicom prinos prirodnih travnjaka može od 58 do 283 posto, ovisno o intenzitetu gnojidbe, svojstvima travnog i prirodnim uvjetima. Ako se travnjaci gnoje samo gnojnicom u može se pokvariti sastav tratine jer se razvijaju visoke skupine trava, eliminiraju niske trave i mahunarke, a povese udio zeljanica, posebno korova. Dobro gnojnica upotrijebljena u kolimože

trava, pa je zato prije upotrebe treba razrijediti vodom u odnosu 1 : 1 do 1 : 3. gnojnice za gnojidbu travnjaka se od 25, 30 do 40 m 3/ha, a iznosi se na isti kao i

Tablica4: sastav gnojovkei biljci hranjiva

Vrsta gnojovke

Suha N P2Os K2O

tvar

u kg/mj

Tablica5: Sastav gnojniceglavnih vrsta životinja, %

Vrsta Voda Organska životinje tvar

Govedo 92,5 3

Konj 89 7

Ovca 87,5 8

Svinja 94 2,5

gnojovka. Gnojnica se izvozi na travnjake u kretanja vegetacije, a u vlažnim uvjetima i tijekom vegetacije, poslije prvog otkosa ili

FLEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge

J.

Laktofriz tip RHB 200 - 1600 lit

Detalj hafre sirarskoga kotla

drugoga i ciklusa ispaše. Poslije upotrebe gnojnice stoku ne treba pustiti na pašu 25 do 30 dana, jer koristiti ovu travnu

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Pneumatska preša za sireve

PROIZVODNJA MLJEKARSKE I SIRARSKE OPREME

Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim 2 U JEDNOM pranjem i doziranjem Pasterizator - Sirarski kotao

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na www.elektrotehnika.hr

Koja reakcija tla odgovara kultiviranom bilju?

Piše:

Dr. se. DarkoUher

Reakcija tla na rast i razvoj biljaka, djelujuna kemijske tla koje izravno na korijena i njegovu sposobnost primanja hraniva iz tla.

Dušik (N)je biljci u dosta širokom rasponu pH 6,0 - 8,0,

<4, 1 4, 1-4,4 4,6-5,2 5,6 -

fosfor (P) u nešto užem (6,2 - 7,0), kalij (K)i sumpor (S) pri pH 6,0 - 8,5, kalcij (Ca) i magnezij - Mg (7,0 - 8,5), željezo (Fe) i mangan (Mn) pri kiseloj reakciji (4,5 - 6,0), bor (B), bakar (Cu) i cink (Zn) (5,0 - 7,0), dok je jedina iznimka molibden (Mo) najpristupau uvjetima alkalne reakcije (7,0 - 8,5). Vidi se daje za skladnu opskr-

lucerna i

Za visoke i stabilne prinoseprihvatljive važno je za biljku najpovoljnijureakciju tla, odnosno supstrata.Zahtjevi bilja se

razlikujui u širokom rasponuod pH 4,58,0. KorekcijapHvrijednostikiselih tala prema potrebama uzgajanihkultura prvije korak

u plodnosti tla

bu kultiviranog bilja hranivima u tlu najpovoljnija slabo kisela do neutralna reakcija.

Stoga je cilj vapnjenja kiselih tala korekcija reakcije do te pHvrijednosti. Valja naglasiti da biljka preživjeti i izvan prikazanih pH-vrijednosti tla, ali cilj uzgoja kultiviranog bilja nije preživjeti, nego gospodaru donijeti visoke i stabilne prinose! I još nešto, što su naši zemljoradnici zasigurno zapazili. Jako kiselu reakciju teže podnosi klica i mlada, nježna, tek isklijala Ona stradava zbog mobilnog aluminija (AI+++). Primjerice, sklop uljane repic~ na kiselim tlima jako se baš visokoj

Slika 1: Kulturne biljke imaju zahtjeve na kiselosttla

Slika 2: Visoke potrebeza kalcijem imaju

kiselosti. Na pseudogleju i lesiviranim tlima, u manjim depresijama, u kojima je tlo lokalna kiselije, uljana repica propada pa se javljaju prazna mjesta - plješine. Ta se pojava neopravdano pripisuje ležanju vode, koja doduše mlade isklijale pa se da je ona glavni uzrok toj pojavi.

Jedini, a jeftin i djelotvoran njezina suzbijanja je dodava-

Slika 3: Osrednjepotrebeza kalcijem imaju kukuruz i pšenica nje vapna - kalcifikacija. No, kad smo tu, na širem Varaždina sve je problem visoke kiselosti tla u uzgoju kupusa po kojemu je Varaždin nadaleko poznat. Kupus ne podnosi kiselost manju od pH-5,0, a ona je u tlima okolice Varaždina znatno niža. Kupus s takvog tla slabije je teže se kiseli, a na zraku brzo

Opet je jednostavan put Slika 4: Male potrebeza kalcijem imaju hibridna djetelinai grahorica rješenju problema vapno - kalcifikacija. Sve kulture ne pokazuju toga, postoje tri skupine kulti- kim, osrednjim i malim potrebama jednaku potrebu za kalcijem. Glede vi ranog bilja: kultivirana bilje s visa- za

Traktori od 35 do 90 KS! :. de Plennes bb, Vrbovec

Soja za (By pass soja)

Piše:prof.dr. se. DarkoGrbeša

I(rave trebaju 85 g proteina za stvaranje 1 kg mlijeka sa 3,4% proteina:_Soja za sastoJt se od soJmog zrna i mJesavina sadržava 380 g/kg proteina, što je dovoljno za sintezu 4,5 kg mlijeka i znatno više nego u mješavini drugih uljarica, kao što su mješavine zrna i suncokreta ili repice. Protein soje jednako je kvalitetan kao i protein mikroba buraga iz kojega nastane 50 do 80%proteina mlijeka. Zašto soja? dio nezaštiproteina pojedenih krmiva, pa tako i sojine i zrna soje "pojedu" mikrobi buraga, a od neiskorištenog dijela nastaje amonijak od kojega pak nastaje urea u mlijeku. Zato se protein soje treba zaštititi od razgradnje, a potrebe mikroba buraga za dušikom zadovoljiti manje kvalitetnim i jeftinijim proteinom iz zelene mase i silaža kukuruza, trava i/ili lucerne te Benurala S, suncokreta i repice.

Krave trebaju 3,3 MJ neto energije za proizvodnju mlijeka (NEL),za stvaranje 1 kg mlijeka sa 4% masti. Soja za osim što sadržava puno nerazgradivog proteina, ima i puno energije u 12% ulja. Soja za u prosjeku, naime, sadržava 8,5 MJ/kg NEL-a, što je dovoljno za sintezu 2, 65 kg mlijeka i više nego u 1 kg suhog zrna

kukuruza (7,5 MJ/kg). Dodatno, soja za ne sadržava škrob kojim su bogate žitarice (kukuruz, i pšenica), pa ne uzrokuje acidoze i nadme buraga, naprotiv, njihovu pojavu.

Zašto je važan razgradivi i nerazgradivi protein? krave stvaraju protein mlijeka i tijela iz proteina mikroba i proteina hrane. Smatra se da mikrobni protein u najboljem može podmiriti potrebe za proizvodnju 20 do 25 kg mlijeka na dan. Naime, u buragu može nastati najviše 2 do 3 kg mikroba po danu, što je nedovoljna za visoku pa obrok mora sadržavati više nerazgradivog ili "by-pass" proteina. Protein obroka mora sadržavati do 65%razgradivog proteina za sintezu mikrobnog proteina i 35 do 40% nerazgradivog proteina.

krmiva u hranidbi krava sadržavaju dovoljno razgradivog i malo nerazgradivog proteina. Tako zelena masa sijena i silaže trava i leguminoza sadržavaju znatno više od 80%, a i repice i suncokreta 70 do 77% razgradivog od ukupnog proteina. Zato se u

Tipilm s.ist.1\'(",&I i lm11111110 1 OJe.:11 Vlaga 5,5 Pepeo 5,2

Soja za mješavinaje tostiranogai melasiranoga sojinogzrna s taninom sojinom te je visokokoncentrirani izvor energije, linolnekiseline, aminokiselinai antioksidanataza

(krave, junad, ovce i koze)

Linolnakiselina 6,0

Linolenskakiselina 0,9

hranidbi krava koriste krmiva je protein na od razgradnje u buragu. Krave hranjene obrokom protein sadržava 30 do 40% nerazgradivog proteina daju 1000 do 1500 kg više mlijeka u laktaciji. Protein soje za sadržava 152 g/kg nerazgradivog ("by pass" proteina) ili 60% proteina.

Netoenergijaza laktaciju(MJ/kg)

Razgradiviproteinu buragu(%ukupnogproteina)

Nerazgradiviproteinu bifragu(%ukupnogproteina)

Razgradiviprotein(g/kg)

Nerazgradiviprotein(g/kg)

po proteinu(g/kg)

po energiji(g/kg)

Zašto koristiti ili "by pass" soju?

Protein soje za višestruko je od razgradnje u buragu. Soja je tostiranjem te tretiranjem melasom i taninom. U proizvodnim uvjetima na velikim hrvatskim farmama krave hranjene sa 1 kg soje za daju 1 do 2 kg više mlijeka. je u 37 pokusa u SAD-u, gdje su krave hranjene sa 2 kg sojine ili cijelog zrna soje na dan povisite 2 do 3 kg u odnosu na sojinu

Nerazgradivi ili "by pass" protein soje za krave bolje iskorištavaju, pa osim što (1) proizvedu više mlijeka iz (2) manje ukupnog proteina u obroku, dodatno se smanjuje (4) i uree u mlijeku i (5) okoline dušikom.

Zašto zaštita taninom?

U zaštiti proteina soje od razgradnje u buragu koriste se brojna sredstva i metode. Jedna su manje (ksiloza), druga su (formaldehid) za životinje, a su skupi postupci kao što je "coating" proteina nerazgradivom ovojnicom kalcijevih soli masnih kiselina.

Soja za tretirana je taninom koji je prirodni proizvod dobiven vodenom ekstrakcijom iz hrvatskog kestena. Tanin se veže na protein soje i tako mikrobe buraga da ga pojedu kroz 24 h. Nakon izlaska sojine iz buraga u želudac tanin se odvaja od proteina soje te njegovu normalnu i jednako visoku probavu kao i proteina soj ine Nadalje, tanin se u crijevima razlaže na prirodne spojeve glukozu i kiselinu.

Nadalje, zaštita soje drugim tvarima u pravilu ne djeluje ili smanjuje mlijeka i proteina mlijeka, a zaštita taninom njihov sadržaj u mlijeku. tanin u mlijeku ne smanjuje povisuje sadržaj masti 7%a proteina 4%. Dodatne prednosti zaštite proteina taninom Tanin, osim što štiti protein od razgradnje u buragu, pruža i druge prednosti pred drugim tvarima za zaštitu. Nadalje, upotreba tanina kao dodatka hrani za životinje dopuštenaje u Europskoj uniji jer je dokazana siguran po zdravlje ljudi, životinja i okolinu. Ukratko, tanin pojavu nadma, smanjuje proizvodnju ne samo amonijaka i metana koji je krivac za efekt staklenika i globalno zatopljenje. Nadalje, tanin štiti od brojnih bakterijski i virusnih bolesti. Tanin djeluje kao jaki antioksidanti na taj pridonosi zdravlju životinja. Nadalje, smanjuje koncentraciju amonijaka u buragu, što je znak zaštite proteina od mikrobiološke

razgradnje. Tako zaštita taninom smanjuje koncentraciju amonijaka sa 50 mg/100 mLna 20 mg/100 mL ili 50%,a time i ureu u mlijeku. Je li soja za izvor energije?

Soja za sadržava prženo (tostirano) i melasirano punomasno zrno soje. Ulje iz zrna soje izvor je energije za kravu, a melasa za mikrobe buraga. Soja za je izvor energije za krave tri tjedna prije i tri tjedna nakon teljenja, kada se u proizvedenoj mlijeka više energije i proteina nego što ih krava može pojesti pa ona koristi mast iz masnog tkiva i protein iz za stvaranje mlijeka. mi kravu prije teljenja ne smijemo udebljati kako bi imala dovoljne rezerve masti, jer su debele krave sklone teškim teljenjima, jedu manje hrane, podložnije su ketozama i drugim tegobama, paje praksa u svijetu krave prije i nakon teljenja hraniti

Zašto je dobra linolna kiselina

Soja za sadržava 6% linolne kiseline koja povoljno djeluje na krave prije i nakon teljena (tranzicija), tako da smanjuje ili oštrinu upalnih bolesti kao što su mastitisi (upale vimena), upale maternice i zaostajanja posteljice.

Kada krave hraniti sojom za

Soja za namijenjena je hranidbi svih krava u (1) tranziciji (tri tjedna prije do tri tjedna nakon teljenja) i (2) ranoj laktaciji do dosezanja vrha laktacije, (3) kravama koje daju više od 25 do 30 kg mlijeka dnevno, (4) mršavim kravama za popravak kondicije, te

(5) kravama koje jedu nedovoljno hrane te imaju manjak energije proteina u osnovnom obroku. Soja za je za krave tijekom ljetnih i sparina

Naime, tijekom i ljetnih sparina krave pate od toplinskog stresa te se od njega brane tako da jedu manje voluminozne krme, jer njena probava i metabolizam proizvode puno topline te posljedaju manje mlijeka. Soja za sadržava melasu i ulje koji su koncentrirani izvori energije, probava i metabolizam proizvode najmanje topline, pa krave dobivaju potrebnu energije proteina tijekom sparnog vremena.

Koliko dati soje za u dnevnom obroku? krave valja hraniti sojom za od tri tjedna prije teljenja pa do sredine laktacije, odnosno sve dok održavaju visoku ili tijekom 120 do 150 dana.

Dnevno se po kravi daje 0,5 do 2 kg soje za u prosjeku 1 kg u navedenim proizvodnim situacijama. U pravilu se svim kravama tri tjedna prije teljenja daje 0,5 do 0,7 kg na dan, a nakon teljenja sve krave dobivaju do vrha laktacije 1,0 do 1,5 kg, a samo krave, koje nakon vrha laktacije proizvode više od 25 do 30 kg dnevno mlijeka, dobivaju više soje za

Z1I['1IrIA1IR.1I[4C1IE D ...o.o.

srarlgrac::I. LlpanJsl<c, ss. 48000 Koprivnica Tel. 048/634-020. raf/t"c,x_ 048/634-757

Usluga prerade soje tostiranjem. Sojina

NOVO NA TRŽIŠTU - SAMOZ4 VAŠU STOKU NAJBOLJE!!!

SO.JA ZA PREŽIV (baypas protein) je visokokvalitetan proteinsko-mineralni dodatak hrani na osnovi soje.

Soja, kao i sve visokokvalitetne komponente koje su sastavni dio SOJE ZA PREŽIV svaka se posebno, kao i sve umiješane zajedno. podvrgavaju tehnološkim procesima koji resorpciju u buragu i tankom crijevu te tako Vama bez premixa i premix smjesa ostvariti UŠTEDU I VRHUNSKE REZULTATE!! KRA V A

VIŠE PROTEINA I ZDRAVIJE KRAVE PROIZVODNJU MANJI UTROŠAK SREDSTAVA

Koristi se:

• u ishrani krava muzara i dr.

• kao dodatak sjenaži i silaži

• u smjesi s kukuruzom, i brašnom

Ogledni primjer smjese:

• kukuruz 45 %

• brašno 15 %

• suncokret 1O %

• soja za 20 %

• 10 %

PredstavniciGradskogureda za poljoprivredui šumarstvoGrada Zagreba" s KravicomŠarom - specijalnom proslaveSvjetskogdana školskog mlijeka na placu u Zagrebu, 24. rujna 2008. godine

Svjetski dan školskog mlijeka na Trgu bana Josipa

Piše:Vera dipl. ing.

Da je mlijeko važno i neizostavno u svakodnevnoj prehrani djece uvjerili smo se u srijedu 24. rujna 2008. godine na Trgu bana J. gdje je održana velika proslava devetog po redu Svjetskog dana školskog mlijeka. Organizatori manifestacije bili su Hivatska mljekarska udruga i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, a proslavi su se Gradski ured za poljoprivredu i šumatstvo Grada Zagreba, te mljekare Dukat, Vindija, Belje i Meggle.

Djeca iz škola i vrpripremila su prigodni program u kojem su literarnim i likovnim radovima te igrokazima na temu mlijeka prezentirali svoja razmišljanja o ovoj izuzetno važnoj namirnici. Na djeci primjeren tiskane su i edukativne brošurice koje su slikovito zašto je potrebno i dobro piti mlijekosvaki dan. proslave, mali Zaugostili su osnovnoškolce iz Varaždina i Osijeka koji su se predstavili svojim radovima. Bila je to prigoda da se s dobro pozornice iz usta po stotinu puta mlijeko i odgovori na pitanje: "Zašto volim

mlijeko".Stjecao se dojam da su djeca, koja možda i nisu veliki ljubitelji mlijeka, nakon toliko puta izgovorene mlijekotog dana ga i zavoljeti, što je uostalom i bila svrha organizacije proslave školskog dana mlijeka.Na veselje prisutnih, i malih i velikih, mljekarske Belje, Dukat, Meggle i Vindija podijelile su obilje raznih proizvoda, od mlijeka, jogurta pa sve do ukusnih sireva.

Na veliku radost djece, u podne kad se oglasio top dostojanstveno se ušetala na Trg i naša glavna - Kravica Šara sa svojim teletom, koju je doveo

DAN MLIJEKA

mnoštvu fotoaparata, tik uz spomenik bana Svi su htjeli ponekom fotografijom za uspomenu slikati se s pravom kravom, jer ni oni najstariji nisu se mogli prisjetiti kada su posljednji put na placu vidjeli kravu.

je to bila zanimljivost i prolaznicima, te turistima iz Japana, koji su bez obzira na dnevne obaveze ipak zastali i bodrili djecu koja su onako kako to samo djeca znaju, dala svoj doprinos dobroj organizaciji priredbe, ali nažalost ne i dovoljno atraktivnoj vijesti za medije.

Možete li zamisliti na koji bi ovakvo popratile austrijske, ili nizozemske nacionalne televizijske i novinske Kod njih bi ovo bila senzacija i nadasve lijepa vijest u hrpi loših i

Nebrojenoputa u pjesmi "Zašto volim mlijeko"djeca su ispjevalasvoju o mlijeku, a bili su tu i školarcikoji sada o savršenojhrani

mlijeka Josip Kalaj iz Odranskog Obreza, u organizaciji Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba.

Na odjednom prepunom Trgu nastao je metež, a prolaznici su se u nevjerici pitali: "Zar je da je krava došla na Trg, pa to nismo nikada do sad vidjeli!!. i se do drvene ogradice Kravice Šare željeli se uvjeriti da je to zaista prava krava. Mnogi stariji prolaznici još su dugo pratili svaki pokret krave, glasno i s uzdahom nostalgije se svog djetinjstva na selu.

Djeca, uglavnom po prvi put u životu, vidjevši pravu - živu kravu, s velikom su pratila svaki korak Kravice Šare i njezinog teleta, a pitanja poput koliko mlijeka daje Kravica Šara i jede li njezino tele samo mlijeko ili i travicu, inspirirala su ponosnog vlasnika koji nije štedio te sve do zadnjeg pitanja odgovarao radoznaloj djeci.

A naša Kravica Šara samo je ponosno gledala i spremno pozirala

===~ DAN MLIJEKA

tmurnih dnevnih reporterskih izvjeMislim da je imamo temu za razmišljanje!!!

važnost pravilne prehrane, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba Jelena - Vukigovorila je o važnosti pravilne prehrane, s posebnim osvrtom na prehranu mlijekom i proizvodima koji sadržavaju hranjive sastojke prijeko potrebne za kostiju i zubi, kao i cjelokupan rast i razvoj djece. Predsjednica Hrvatske mljekarske udruge, Vera poprisutne, naglasila je važnost edukacije djece o pravilnoj i kvalitetnijoj prehrani, naravno, u kojoj biti proizvodi. poput obilježavanja Svjetskog dana mlijeka i Svjetskog

"Mlijekoi ja" - pravo mjestoza neštonovoo ml1/eku 1 a tu su i edukativne brošure,leci sve u svrhu potrošnjemft/eka i proizvoda

dana školskog mlijeka su primjer kako je pozitivno utjecati na razvoj svijesti i senzibilizaciju javnosti o važnosti prehrane, rekla je predsjednica Udruge, te naglasila kako Hrvatska mljekarska udruga i inicirati i obilježavati "Dane mlijeka" u Hrvatskoj.

Ponosni smo što je akcija obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka zaživjela u Hrvatskoj i što su institucije lokalne vlasti prepoznale važnost edukacije populacije stanovništva, osobito djece, o važnosti pravilne prehrane, koja mlijeko i proizvode u svakodnevnoj prehrani. Hrvatska mljekarska udruga zahvaljuje se svima koji su se otvorena srca u organizaciju obilježavanja manifestacije, a osobito djeci i njihovim odgajateljima u i školama bez truda i entuzijazma zasigurno ne bi bilo niti zadovoljstva pokrenutom inicijativom i organizacijom Svjetskog dana školskog mlijeka u

U Dukatovoj kooperaciji

otvorena prva suvremena obiteljska farma muznih

krava u Bosni i Hercegovini

Piše:

Zoran dipl.ing.

ukat industrija iz Zagreba_odavno razvija korektnu suradnju sa svojim kooperantima, kontinuirano ih prati i na daljnji razvoj proizvodnje. Ta se suradnja u Hrvatskoj odvija godinama, tako da kooperanti vole kako im je takav oblik suradnje dobar signal da se mljekarska proizvodnja još više razvijati, te da biti potrebno proizvoditi još više mlijeka.

Prije nekoliko godina krenula je i regionalna ekspanzija naše mljekarske industrije, te je tako Dukat u rujnu 2007. godine kupio mljekaru lnmer. Za nepunih godinu dana otkup mlijeka popeo se sa 40 na 80 kg dnevno. U prvom kvartalu ove godine prerada mlijeka je 60 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"U razvoju ove farme Dukat je sudjelovao još od izrade izvedbene studije, pa sve do same izgradnje. Dukatovo znanje i dugogodišnje iskustvo u biznisu su u ovaj projekt, a danas najsuvremenije opremljena obiteljska farma muznih krava u BiH rezultat je partnerskih odnosa koje gradimo s našim kooperantima" rekao je Božo direktor Dukatove mljekare lnmer u cu, te dodao: "Do kraja godine planiramo podržati otva-

ranje 30 ovakvih farmi, sukladno petogodišnjem planu širenja i ulaganja u razvoj poslovanja naših kooperanata", napomenuvši da je prilagodba poslovanja mlijeka višim standardima nužnost, kako bi Dukatovi proizvodi proizvedeni u lnmeru pronašli svoje mjesto na tržištima EU-a. Nova suvremena farma krava

Prije nekoliko mjeseci, kada smo i posjetili ovo pokrenuta je izgradnja suvremene staje krava Os mana

iz Kerepa pored GraO vlasniku staje izvijestili smo reportažom u Mljekarskom listu iz mjeseca svibnja, kada smo posjetili Dukatove kooperante na

Tada je staja obitelji bila još u izgradnji, s dovršenim temeljima. Danas to izgleda posve Na imanju je niknuo moderan objekt koji svojim kapacitetom od 160 krava, plus proširenja.još neko vrijeme definitivno biti u proizvodnji mlijeka ovoga kraja, ali otvorenjenovefarme

Uz Dukatovu i podršku je i stavljenau funkcijufarma muznihkrava na kojoj se poštivatinajstroža pravilaodržavanjahigijene,prehrane,uzgoja i mužnjepropisanaod strane EU-a

Upravona ovojfarmi svojeveliko iskustvopokazali su tehnolozikoji rade na poboljšanju sirovine- Senad dipl. ing. i Elvira dipl. ing. 1 uz vodstvoŠime dipl. ing. 1 koji je bio zadužen za nadgledanjecijelogatehnološkogprocesa 1 od izbora 100 junica u preko izboramuzne opremei hranidbeTMR-om 1 do proizvodnjei otkupa mlijeka

Na prestižnim europskim natjecanjima Dukatu dodijeljeno sedam zlatnih DLGmedalja za i šesterostruko Superbrands priznanje

Dukat, regionalna industrija,do poloviceovegodineosvojilaje niz strukovnihnagrada za proizvoda,kao i niz nagrada za tržišne robne marke. svima poznati Dukatoviproizvodi - bioAktivLGGjagoda, mlijekoCa+, Brzo& Finovrhnje za kuhanje, Dukatela namaz, Dukatino jogurt - mrkva, Cremosa desert jabuka-biskviti Mousse osvojilisu zlatne medalje prehrambenoga i poljoprivrednog udruženjaDLG.

GermanAgriculturalSociety(DLG),sa sjedištem u Frankfurtuu neovisnoje društvo osnovano 1885.godine. Specijaliziranoza poljoprivredu,hranu, izložbe i testiranje hrane, DLGgodišnje testira više od 20000 prehrambenih proizvoda te dodjeljuje priznanja proizvodimavrhunske Dobivenopriznanje predstavlja važnu nagradu za pogotovo zato što je ono neovisnim prehrambenimorganizacijamau Europi.

Superbrands, neovisni i globalni autoritet na brandinga, ove je godine Dukatu dodijelilo šesterostruko Superbrands priznanje za tržišne marke na tržištima Hrvatskei Bosne i Hercegovine.Robne marke bioAktivLGG,Dukat i Sirela hrvatskisu Superbrandslaureati, dok su bioAktiv,ab kultura i Dukatela namaz ocijenjeni kao tržišne robne marke na tržištu Bosne i Hercegovinei time zaslužileprestižna Superbrandspriznanja.

svakako biti i pozitivan primjer na koji bi mlijeka trebali razvijati proizvodnju. Danas je to, možemo slobodno jedna od i najsuvremenije opremljenih obiteljskih farmi muznih krava u BiH. Uz Dukatovu i podršku na njoj se proizvoditi velike kvalitetnog mlijeka EU kvalitete. Krave su smještene na punom podu, a u farmu je suvremena oprema izgnojavanja - skreperima koji odvode gnoj u jamu prema projektnoj dokumentaciji, a pokriva potrebe za kapacitet farme. U boksove je guma koja osigurava udoban smještaj za krave. Izmuzište je riblja kost, kapaciteta 12 mjesta. Osman prije deset godina proizvoditi mlijeko, i to s pet krava. Mljekara lnmer tada je od njega otkupljivala oko 500 litara mlijeka dnevno, a danas se otkup od oko 4000 kg dnevno. Sa suprugom i dvoje djece te tri zaposlena radnika, Osman nekoliko godina u kontinuitetu razvija proizvodnju mlijeka. Krmu proizvodi na vlastitom i zakupljenom poljoprivrednom zemljištu, no usporedno s popunjavanjem nove staje proširivao je kapacitete obradivog poljoprivrednog zemljišta.

"Vjerujem u uspjeh u suradnji s Dukatom", rekao je vlasnik farme istaknuvši: "Dukat je visokoprofesionalna tvrtka koja njeguje poštene i partnerske odnose s i otkup mlijeka uz konkurentne cijene". Uz Dukatovu i podršku na farmi se poštivati najstroža pravila održavanja higijene, prehrane, uzgoja i mužnje propisana od strane

IV. savjetovanje goveda Republike Hrvatske

- Piše:Vesna dipl. ing., Hrvatski centar

Hrvatski centar je u tijeku priprema organizacije "IV.Savjetovanja goveda Republike Hrvatske", koje se održati u Osijeku, u hotelu Osijek od 13. -14. studenoga 2008. godine.

IV. Savjetovanje goveda održat se pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a generalni sponzor Savjetovanja je MEGGLEHRVATSKAd.o.o., Osijek.

Tema savjetovanja je: Hrvatsko

govedarstvo na pragu EU. Tematski biti prezentirani: rad Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva, primjena rezultata u kontroli predstavljanje uzgojnih vrijednosti, izmjene u operativnom programu govedarstva, aktualnosti u pregovorima za ulazak u EU, prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, aktualno stanje i iskustva u mesnom govedarstvu u Sloveniji, uzgojne i tehnološke smjernice mesnog gove-

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

Problotik d.o.o. istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ulica grada 3, Zagreb

tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 GSM: 091/2382-833

e-mail: probiotik@problotlk.hr • www.problotlk.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30 COPIPANY

darstva u Hrvatskoj, marketing OPGa - izravna prodaja sira, hranidbe visoko goveda, kontrolne u procesu mužnje, upravljanje zdravljem mlijekrava i predstavljanje uzgojnih udruženja.

Poštovani molimo vas da se za sve daljnje informacije i prijave za sudjelovanjem na IV. Savjetovanju obratite voditeljima stoslužbi na vašem najkasnije do 03.11.2008.

-'rnljelcar'lkekulture ".slrlla I sredstvaza zaštitukore sira od kvasaca I plijesni za kasnog nadimanJa sira za pripremu salamure boje proteini

pribor i oprema za kontrolu:

- kiselosti mlijeka

- temperature - vlage

- saliniteta salamure

- ostataka antibiotika u mlijeku

- higijene prolzvodnog pogona

- ostalo termometri podloge markice za sir za samoprešanje sira i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlljeka proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju

Zupanijska

Vlasnicima izložbenihgrla po kolekcijama je diploma

Hrvatskoga centra, te brojne i naturalnenagrade sponzora

izložba "Požega 1863. - 2008. ,,

Dalibor Janda, dipl. ing., Hrvatski centar

Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog_,razvoja, Požeškoslavonske županije i HGK- Zupanijske komore Požega, u organizaciji Hrvatskoga centra - službe Požega, Hrvatskoga agronomskog društva Požega, Kaptol i poduzetcentra Pakrac, 21. rujna održana je Županijska izložba Požega 1863. - 2008.

Izložbu je otvorio državni tajnik MPRRR-aKrešimir Kuterovac, uz ostalih uvaženih gostiju iz Kaptol, grada Požege i Požeška-slavonske županije, a predstavljeno je šest kolekcija iz govedarstva s ukupno 36 grla.

1. Franjo Leist, Buk, za junicu simentalske pasmine Linda Žb HR4101070214 (O: Zagor), oteljenu 12. 10. 2006., je majka maksimalnu postigla u prvoj laktaciji, kada je proizvela 5452 kg mlijeka, sa 4,28% masti i 3,34%

2. VladimirTadijal, Tominovac, za prvotelku simentalske pasmine Fricka Žb. HR 5101312454 (O: Siegi), oteljenu 15. 5. 2005., koja je u prvoj kontroli proizvela dnevnu od 29,40 kg mlijeka, sa 3,99% masti i 3 ,09%

3. Zlatko Ugarci, za kravu simentalske pasmine Ema Žb. HR 5101284537 (O: Poldi), oteljenu 6. 3. 2005., koja se dvaput otelila, a u prvoj je laktaciji proizvela 5931 kg mlijeka, sa 4, 15% masti i , 3,20%

4. Zlatka Alilovci, za junicu holstein pasmine Lea Žb HR5101281783 (O: Leonardo), oteljenu 25. 1. 2007., je majka postigla maksimalnu od 5857 kg mlijeka, sa 3,54% masti i 3,27 %

5. Slavko Alilovci, za prvotelku holstein pasmine Žb. HR 8100701793 (O: Gras-Red), oteljenu 27. 4. 2005., koja je u prvoj kontroli proizvela dnevnu od 37 ,27 kg mlijeka, sa 5,65% masti i 2,67%

6. Željko Vetovo, za kravu holstein pasmine Beba Žb. HR 4100161487 (O: Has), oteljenu 1. 11. 2003., koja je dala 4 teleta a prvi put otelila blizance. Maksimalnu postigla je u drugoj laktaciji s postignutih 6903 kg mlijeka, sa 4,44% masti i 3,52%

Stjepanu iz Vetova diploma i zvono Hrvatskoga centra za šampionsko grlo holstein pasmine Otila Žb. HR 0031001398 (O: Dirk). Ova krava je oteljena 13. 1. 2001., dala je 6 teladi, a maksimalnu postigla je u drugoj laktaciji s proizvedenih 6752 kg mlijeka sa 4,30% masti i 3,04%

Stanislavu iz Stare Lipe je diploma i zvono Hrvatskoga centra za šampionsko grlo simentalske pasmine Bela Žb. HR 8101038104 (O: Hofrat). Ova krava je oteljena 11. 7. 2004., dala je dvoje teladi, a u prvoj laktaciji proizvela je 6425 kg mlijeka sa 4, 14% masti i 3,32%

Na izložbi su prikazane i dvije krave i sive pasmine, kao i junice mesne pasmine goveda blond d'aquitaine, te utovljenajunad mesnih pasmina charolais, limousin, belgian blue i simentalac, koje s farme Kula u vlasništvu tvrtke Kutjeva d.d. telad simentalske i holstein pasmine, na izložbi su se predstavili i mladi Karlo Kotrla, Anamarija Kotrla, Antonio Marko Martina i Blaž Mario Gabrijela Miroslav i Robe rt

Dodatak stelji u štalama s ležišnimodjeljcima suho I vime, bolju kvalitetu mlijeka,zdravlje papke te znatno smanjenu potrošnjuslame

Povisujerazinu higijenskihuvjeta držanja krava

Smanjuje smrad i ublažavaproblem s muhama

jski gnoj

Za u bnost i higij u u stajama

Mikrobna sinteza u buragu

Piše:dr. se. StjepanFeldhofer

Veoma je da krave, prema biološkom programu tjelesnog rasta i proizvodnje mlijeka, dobivaju sve potrebne aminokiseline za izgradnju tkiva, mlijeka i izmjenu tvari (metabolizam) u organizmu. je veoma teško odrediti potrebe s obzirom na vrstu, pasminu, dob, držanja i iskorištavanja životinja, vrstu i krmiva. Posebice je to teško kod zbog speprobavnog sustava, mikrobne razgradnje i sinteze u buragu, ali i visokih potreba krava s visokom proizvodnjom mlijeka.

Nastajanje i iskorištavanje hranjiva

Krave su biljojedi i koji svoje osnovne potrebe zadovoljavaju lošije biološke hranidbene vrijednoni iz biljnih krmiva, se buragovim mikroorganizmima, preko sinteze mikrobnih i njihovom probavom u crijevu.

Aminokiselinski sastav bjelani spojeva za mikrobnu sintezu u buragu nije od bitnog jer se mikrobna sinteza i rast buragovih mikroorganizama temelje na elementarnim tvarima biljnih krmiva, kao što su lakotopljive i probavljive i razni spojevi iz biljnih

krmiva (aminokiseline, nitrati, urea, amonijak), a sinteza je uvjetovana dovoljnom energije iz ugljikohidrata.

Tako je buragovih mikroorganizama za vlastitu rep rod u kcij u potreban amonijak, a u amonijak rast. Prisutnost sumpora poboljšava mikrobnu sintezu, posebice sintezu esencijalnih aminokiselina - metionina i cistina, a sadržaj kobalta i drugih minerala sudjeluje u samostalnom stvaranju vitamina 8 12 (kobalamina) i drugih

Mikroorganizmi

su zadovoljeneosnovne potrebe krava

vitamina, osobito vitamina C i B skupine, koji gotovo potpuno zadovoljavaju potrebe krava. Iznimka su vitamini topljivi u masti (A, D, E, K) koje kao provitamine ili vitamine mora sadržavati hrana

Životinjske i tkiva životinjskog podrijetla nisu hrana i ne smiju im se davati,jer se nepotpuno i teže probavljaju, ostavljaju rezidue i raspadnute tvari (detrituse), a su i štetne posljedice po zdravlje (biljojeda).

Krave su biljojedii a svojeosnovnepotrebezadovoljavaju lošijebiološkehranidbenevrijednostiiz biljnihkrmiva

Ovisno o vrsti i probavljivosti krmiva, u buragu odraslih krava stvaraju se mikrobne od 1,8 do 2,0 kg dnevno, ili oko 150 g mikrobnih na kg probavljive suhe tvari krmiva. Za takvu sintezu u buragu je amonijaka i energetskih tvari u buragovu sadržaju. Dobivene mikrobne i sadržajem aminokiselina zadovoljavaju uzdržne i osnovne hranidbene potrebe krava za život i nižu proizvodnju mlijeka. Odrasli tako su na stanovit djelomice životno neovisni o primanju pravih hranom, simbiozi s buragovim mikroorganizmima, koji u svom rastu i razmnožavanju dobro iskorištavaju lakoprobavljive i topljive biljne i spojeve dušika (NPNspojeve), pretvaraih u aminokiseline i mikrobne prave

Mikrobne prema i biološkoj ovisno o muznosti krava mogu zadovoljavati 60 i 90 % njihovih ukupnih potreba.

Bakterijska suha tvar u buragu sadržava oko 50 % protozoicilijati sadržavaju od 20 do 60 % 40 %),a anaerobne gljivice od 24 do 30 %u suhoj tvari.

je probavljivost mikrobnih vina oko 70 %,i to: bakterija 55 do 74 %,a u protozoa 86 do 91 %. Slabija probavljivost bakterijskih uzrokovana je teže probavljivim bakterijskim stijenkama i nukleinskih kiselina. Probavljivost ukupnih mikrobnih bjelanstoga se smanjuje u nedostatku protozoa u buragovu sadržaju - u niske pH-vrijednosti i kiselih indigestija.

Sadržaj esencijalnih aminokiselina nalazi se 33 do 44 %u suhoj tvari ukupnih aminokiselina protozoa, odnosno 24 do 27 %u suhoj tvari aminokiselina bakterija. Lizin i glutaminska kiselina nalaze se više u bjelanprotozoa, dok bakterije sadržavaju više histidina, treonina, serina, cistina i metionina.

Nedostatak nekih esencijalnih aminokiselina može se pojaviti kod krava visoke proizvodnje mlijeka i mladih životinja, posebice nedostatak aminokiselina metionina i lizina. Uzrok može biti nepotpuna ili mikrobiološka sinteza u buragu, nedostatak u krmivima lakotopljivih i probavljivih spojeva, energije iz ugljikohidrata, nekih minerala, kao sumpora i kobalta, nekih vitamina, odnosno, ako potrebe životinja u visokoj proizvodnji mlijeka prelaze sinteze mikrobnih u buragu. Sve to može utjecati na sastav i u

Citracentar~

proširite

svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama

to odmah

odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s Vašim bankama

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

Važna pravila hranidbe i držanja krava

JosipHaluška,dipl. ing., Hrvatski centar

Sadašnje stanje u proizvodnji mlijeka na obiteljskim farmama zahtijeva temeljite promjene. Proizvodnja mlijeka nije riješena u skladu s današnjim spoznajama o tehnološkom procesu proizvodnje mlijeka. U našoj državi proizvodimo manje mlijeka nego što broj krava, a troškovi proizvodnje su visoki. Proizvodni kapaciteti krava nedovoljno se koriste. Treba razmotriti ukupno stanje u pogledu tehnologije, hranidbe, reprodukcije, uzgoja te držanja i njege krava na obiteljskim farmama. Osnovni preduvjet racionalne proizvodnje mlijeka na obiteljskim farmama je proizvodnja vlastite i kvalitetne voluminozne hrane, ali i vlastitih krmnih smjesa. Obrocima sastavljenim od vlastite krme treba dodavati vitaminskomineralne a po potrebi i proteinske dodatke.

Hranidba i fiziološke faze krava Proizvodnja mlijeka raste u prva dva do tri mjeseca nakon teljenja, a potom se polako smanjuje. Porast je nešto kod starijih krava u odnosu na prvotelke. Važno je da krava 30 dana poslije teljenja ne izgubi mnogo na težini zbog nedostatka energije. Poslije toga tjelesna težina krava polako se do kraja laktacije. U suhostaju krave ne bi trebale biti

debele. Hranidba u suhostaju treba osigurati rast ploda a ne debljanje krave. U prvim danima laktacije krave jedu manje hrane a kasnije trebaju poticaj da jedu što više. U završnom razdoblju laktacije treba smanjiti hrane. Potrošnja hrane ovisi o krave, stadiju laktacije, visini proizvodnje i dobi krave. Krave s proizvodnjom, teže i starije krave jedu više hrane, jedu brže i troše više suhe tvari. Zimi krave jedu više u odnosu na ljetno razdoblje. Krave se hrane prema visini proizvodnje i prema biološkim fazama proizvodnje. Hrana mora biti dostupna tijekom 24 sata, mora biti zdrava, visoke ukusna i lakoprobavljiva. Obroci krava moraju biti uravnoteženi i sadržavati sve hranjive tvari.

Neurovnoteženahranidba

U neuravnotežene hranidbe krava javlja se pad proizvodnje mlijeka i niz zdravstvenih Uz

dolazi i do drugih tegoba zbog neprimjerene hranidbe i pogrešaka u hranidbi i tehnologiji. Javljaju se endometritisi i retencije, bolest je i ketoza ili acetonemija koja uzrokuje pad proizvodnje mlijeka i gubitak životinje. hrane

Visoke proizvodnje mlijeka nema bez energetski balansiranog

Hranidba krava na obiteljskim farmama na zdravlje i

obroka i dovoljnih hrane. Krave u laktaciji uzimaju do 50 posto više hrane u odnosu na zasušene krave iste težine i dobi. Na uzimanje hrane stadij laktacije, visina proizvodnje, starost krave, težina životinje, pasmina i genetska osnovica. Maksimalnu konzumaciju hrane krave dostignu u mjesecu laktacije. Program hranidbe kod krava treba suhostajom. laktacije najteže je i najosjetljivije razdoblje hranidbe, o kojoj ovise zdravlje i plodnost krava.

Koncentrati

Prekomjerna hranidba koncentratima uzrokuje acidoze i apstinenciju u hranidbi. Nedovoljna zastupljenost suhe tvari, nedostatak energije i prevelike bjelanu hrani visokoproizvodnih krava uvjetuju smanjenje proizvodnje i lošiju plodnost.

Kvalitetastada

Krajnji je cilj mlijeka proizvodnju i dobit. koji postižu visoku proizvodnju mlijeka po kravi ostvaruju niže troškove proizvodnje i manji utrošak hrane za litru

krava

mlijeka. Visinu proizvodnje mlijeka po kravi genetika i proizvodnje. Važno je imati dobre bikove koji proizvodnje. Uzgajatelji krava trebali bi koristiti pozitivno progeno-testirane bikove. Od vanjskih ili paragenetskih koji na i uspješnost proizvodnje mlijeka najvažniji su hranidba, reprodukcija, tehnologija, uvjeti držanja i zdravlje životinje.

Program hranidbe Dobar hranidbeni program krava treba osigurati dovoljno sirovih vlakana za zdravlje buraga, dovoljno energije, sirovih minerala i vitamina. su nedostaci u hranidbi krava proteini, minerali - pogotovo kalcij i fosfor te vitamini A i D. U ljetnom razdoblju hranidbe krava na obiteljskim gospodarstvima pojavljuje se manjak energije i višak proteina, a zimi višak energije i nedostatak proteina.

Ljetni obroci krava baziraju se uglavnom na zelenoj masi ili paši. Uza zelenu masu svakako treba dodavati 2 do 3 kg sijena i koncentrat.

Ljetni obroci bogatiji su proteinima a siromašniji energijom. Zimski obroci baziraju se na suhoj hrani, a od koncentrata koristi se uglavnom kukuruz. Zbog viška energije, krave su debele.

Kravama trebaju i proteini i minerali. Na velikim farmama tijekom cijele godine hrane se jednakomjerno. Voluminozna hrana koristi se u konzerviranom obliku tijekom cijele godine, uz dodatak kvalitetnih koncentratnih smjesa. U hranidbi krava suha tvar treba iznositi više od 50 posto obroka. Kravama treba davati kompletne obroke, i to 10 posto više od potreba, moraju biti u rasplodnoj kondiciji. Hranidba se mora

zasnivati na vlastitoj proizvodnji voluminozne krme, uz kupovinu proteinskih komponenata

Mnoga su istraživanja dokazala da prijelaz na nova krmiva treba biti postupan. Poželjno je tijekom cijele godine davati obroke

sastava. U obrocima krava treba biti zastupljeno što više komponenata krmiva. Nije dobro davati polusuhu nefermentiranu hranu. Kravama treba osigurati udoban smještaj, ležište i dovoljno svježe vode po volji. U stajalha treba biti mir, a mužnju treba obavljati uvijek u isto vrijeme. Ako se krave muzu triput na dan, razdoblje mužnji treba uvijek biti isto.

kravama treba osigurati najmanje 100 g Ca i 120 g P na dan, a zasušenim kravama mineralnu smjesu davati po volji (mineralne cigle).

Obroci za proizvodnju t O - 20 kg mlijeka

Potrebe krava za hranom dijele se na uzdržne i produktivne. Obroci krava mogu biti osnovni i dodatni. Osnovni obroci sastoje se od voluminozne hrane (silaža, sjenaža i sijeno) koja podmiruje potrebe za proizvodnju do 1O kg mlijeka. Osnovni obroci trebaju sadržavati 10 Hj i oko 1100 g probavljivih

proteina (25 kg silaze i 4 kg sijena). Za proizvodnju od 1O kg mlijeka daje se dodatni obrok, koji se sastoji od smjese koncentrata. Za svaku litru mlijeka iznad 10 litara daje se 0,5 kg koncentrata. Koncentrat treba sadržavati 1, 15 - 1,20 Hj i 18 - 19 posto Suha tvar je u postizanju visoke proizvodnje mlijeka. Visokoproizvodna krava mora dobiti 3,54,0 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine. Najisplativije je raditi koncentratne smjese od vlastitih komponenata. Na taj postiže se niža cijena krmnih smjesa, i to 30 - 50 posto u odnosu na kupljene gotove koncentrate.

Obrok za proizvodnju od 20 kg mlijeka Krava treba dobiti do 25 kg kukuruzne silaze i 4 kg dobrog lucerkina sijena, ili 1O - 15 kg kukuruzne silaže, 1O kg sjenaže trava ili lucerne i 4 - S kg sijena u osnovnom obroku (za 1O kg), a za dodatni obrok treba dati 5 kg smjese (1O kg x 0,5 kg). Sastav krmne smjese: kukuruz mljeveni 45%, 15%, mekinje 10%, suncokreta 15%, soje 11% i mineralni dodatak 4%. Obrok sadržava oko 15,75 Hj i 1600 g Pb i 19,5 kg suhe tvari.

Faze u hranidbi krava O- 150 150- 305 Rani Kasni dana dana suhostai suhostaj

Siroviproteini,% 17 - 18 14 - 16 12 12-13

Neto energija, 1,651,50 - 1,60 1,05 - 1,45Mcal/kg 1,75 1,10 1,55

Sirovavlakna 27 30 45 35 lakoprobavljiva,%

Suhe tvari na 100kg 4 3,0 - 3,5 2,2 10 žv,% kg/dan

Odnoskoncentratai 60: 40 50: 50 -voluminoznekrme

Mljekarskilist 10/2008.

Obrok za proizvodnju od 30 kg mlijeka

Sastav krmne smjese: kukuruzna prekrupa 40%, kukuruzni glutein 10%, prekrupa 10%, sojina 10%, tostirana soja 10%, suncokretova 10%, uljane repice 4%, monokalcij fosfat 0,8%, kreda 1,0%, fosfonal 1,2%, kalcit 1,0%, sol 1,5%, premix 0,5%.Od voluminoznih krmiva: sijeno lucerne 5 kg, silaža kukuruza 15 kg, sjenaža lucerne 1O kg, suhi repini rezanac 2 kg i svježi pivski trop 5 kg. Odnos voluminozne i koncentrirane hrane iznosi 50: 50. Hrana je stavka u proizvodnji mlijeka. U strukturi ukupnih troškova zastupljena je više od 50 posto. U farmama hrana je u strukturi troškova niže zastupljena

~aCUS3

Brezov most 6,Voj.Kloštar Križevci

Tel.:048/693 220 091/1 712 639

Fax:048/693 219

zato što su drugi troškovi visoki (kamate i anuiteti na kredite).

• Stupanj iskorištavanja genetskih kapaciteta krava na obiteljskim farmama je nizak, kao posljedica neprimjerene hranidbe.

• Osnovnije problem u iskorištavanju proizvodnih kapaciteta krava obnova za novu proizvodnju nakon završetka laktacije, koja se obavlja kroz suhostaj, tj. neposredno prije teljenja. U suhostaju i laktacije posebnu pažnju treba posvetiti hranidbi, bez obzira na visinu proizvodnje krava.

• Hranidba je glavni u postizanju visoke proizvodnje mlijeka. Obroci moraju biti sastavljeni od krmiva visoke kakvoProgram hranidbe mora zado-

voljiti sve potrebe krava za hranjivim tvarima i mora voditi o odnosu pojedinih krmiva u obroku, o strukturi i sadržaju obroka. Suha tvar je u postizanju visoke proizvodnje mlijeka. Krava mora dobiti 2,5 - 4 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine.

• Hrana mora biti dostupna kravama tijekom cijelog dana. Visokoproduktivne krave jedu više hrane i troše više suhe tvari. Obroci krava moraju biti uravnoteženi, ukusni i Kao posljedica nedostataka u hranidbi, razni su pad proizvodnje i loša plodnost. Proizvodnja vlastite kvalitetne voluminozne hrane osnovni je preduvjet visoke i racionalne proizvodnje mlijeka na obiteljskim

Iz programa izdvajamo:

Folijei podfolije za pokrivanjesilosa za zatvaranje silosa Montažnielementi za izgradnjusilosa

Roloballrke varijabilne, flxne Ili velike kvadratne

Korekcija papaka kod mladih junica

, Piše:Mr. se.

I(ako je oko korekcije papaka u mom kao terenskog agronoma? Moram priznati da sam kao student agronomije, smjer stvo, anatomiju i fiziologiju životinja. Iz anatomije, životinje, kostur, probavni organi i ostalo, morali smo sve nazive na latinskom. I na to smo utrošili vremena. Teoretski smo definitivno bili dobro potkovani. Ali nažalost na vježbama, u praksi, nismo kako kravi korigirati papke - papke" ili odrožiti tele. Svaki inženjer to bi ipak trebao znati. ako o tome znaš to bi trebao znati i napraviti, pokazati drugima kako se to radi.

I tako odem ti ja s jednom ekskurzijom 1998. godine u Nizozemsku. Tu ekskurziju je organizirao i vodio Vlado Tumpej iz Ptuja, terenski agronom, ijedan od i najboljih bivšoj državi za govedarstvo i razvoj farmerskog pristupa proizvodnji mlijeka na seljaimanjima. Vlado Tumpej je legenda, kako u Sloveniji,tako i na podžupanije za izgradnju "lauf staja" i travnjaštva, te da ne nabrajam sve ostalo vezano uz uzgoj i držanje krava, hranidbu i proizvodnju mlijeka.

I tako, mi u Nizozemsku, i imamo ti što vidjeti. Voziš se u autobusu s jednog kraja Nizozemske na drugi, a ono svuda krave i s lijeve i s desne strane ceste.

Krava kao u Tada je Nizozemska imala oko 2 milijuna i 200 krava. Samo krava, bez junica, mladih junica starijih od 12 mjeseci, i mladih junica od 12 mjeseci. I uzmi ti sada koliko je to papaka koje je trebalo godišnje po dvaput korigirati - obrezati. Ako krava ima 4 noge, to ti je 8 milijuna i 800 papaka.

Tko bi to sve skupa godišnje dvaput pregledao i obrezao? Ne bi Nizozemci bili Nizozemci kada bi radili kako mi radimo. E, kada bismo mi radili kako rade Nizozemci, tada bismo možda bili i bolji od Nizozemaca.

Od svega što su nam tada Nizozemci pokazali po njihovim farmama, srednjim i višim poljoprivrednim školama i centrima za obuku, bilo je i kako se "režu" papci kravama. Imali smo mi tada i što vidjeti. koji idu u srednju poljoprivrednu školu korigiraju - "režu" papke kravama. I to ne samo na školskoj farmi, nego idu i na sve okolne farme i to rade. Nema razlike, korekciju papaka rade i i djevojke, mladi farmeri i farmerke, koji idu u srednju poljoprivrednu školu smjera. Nemojte se cure to tamo rade jednako kao i

A, kako je kod nas? Koliko su papaka korigirali naši mladi farmeri u tijeku svog školovanja na našim srednjim poljoprivrednim školama? Iskustvo prenijeli i našim farmerima

Vidim ti ja to u Nizozemskoj, pokupim svu literaturu, kupim si

Korekcijom papaka uspješno šepavostali i smanjenu proizvodnjumlijeka

nekoliko knjiga samo o korekciji papaka, slike i prospekte. Kada sam se vratio u Koprivnicu, pripremim predavanje o korekciji papaka, za zimu po okolnim selima. Održim ti tako odmah pM! zimu predavanje u Molvama. Pažljivo su to slušali mlijeka, a kada su na dijapozitivima vidjeli cure kako režu papke kravama, neki nisu vjerovali a su se odmah raspitivali bi li bilo te cure i upoznati.

zime ponovim isto predavanje, kao ono, važna je to tema, kad ti meni usred predavanja Josip postavi pitanje: "A, gospon magistar, lijepo vi to nama po drugi puta a bi li vi to nama mogli pokazati kako se to radi u praksi?"

Prilikom prvog pokušaja, kod jedne druge da se to ipak malo uvježba a da se ne osramotiš, pozovem ti ja u i jednog prijatelja - veterinara Antu, koji to isto u praksi nije radio, i umalo nas obojicu nije ubila krava od otprilike 850 kila, simentalka koja cijeli život nije izišla iz staje. Odemo ti mi kao pokisli. Drugi dan zovem ti ja Vladu Tumpeja u Ptuj i kažem mu: 'Vlado, kod vas sam vidio stojnicu za korekciju papaka. Može li mi tko pokazati kako se to radi u praksi?" "O da, imamo mi tu dva koji idu na teren svaki dan i samo to rade" - odgovori mi. Nakon tjedan dana provedenih u Ptuju i po

okolnim farmama rezati papke kravama, i sve ono što uz to ide, stekao sam osnovno znanje o tom poslu.

Kasnije sam još puno toga u Austriji i Nizozemskoj.

Ozbiljan je to posao. Vrlo ozbiljan. Mnogo je vrijednih krava propalo

zbog zapuštenih papaka.

Zašto korigirati papke? Zašto i kojim junicama treba obavljati korekciju papaka? Pogledajte kroz slikovnicu. Ovo smo radili ljetos kod Mladena u Koprivnici na dvije junice (8 i 12 mjeseci starosti).

Mladen, nažalost, zbog male na kojoj se jedva okrene traktorom,junicemora držati u staji s kretanja i uglavnom na vezu. Ali, pravilnim održavanjem zdravlja papaka krave u njegovoj staji daju velike

Studenti, inženjeripoljoprivrede,na praksi, treniranjekorekcijepapaka. jeste li vi to Jesmo.Znate li vi to raditi? Nismo to nikada radili. U školi smo imali predavanjai nastavnik nam je pokazao kako se to radi. A jeste li vi to radili?Nismo. E, sada to vježbati.Meni su u Nizozemskojisto rekli. Tamo imate 20 krava kojima trebateobraditipapke, a mi vas kontroliratiraditeli vi to ispravno."

Najprije valja papak od balegekako bi moglividjeti što sve treba korigirati.Postupno rožine kliještima.Kod stražnje nogeuvijek najprijenapravite korekcijuunutarnjegdijela papka, kolikoje to nužno potrebno,ako je zaostao u razvojuu odnosuna vanjski dio. Dobropromotritesve 3 slike i reciteje li ovojjunici staroj 12 mjeseci trebaloobavitiprvu korekcijupapaka?!

Obrada stražnjedesne noge. se razlika u vanjskogdijela papka koji je bio Kod ovejunice prvu korekc1/utrebaloje obavitiu dobi od 6 do 8 mjeseci

Aktivnosti u staji pri teljenju krava

Zoran dipl. ing.

prije teljenja kravama je potrebno osigurati odvojen i miran prostor u staji gdje se oteliti. Najbolji je odvojen prostor od onoga prostora u kojem borave ostale kategorije krava. Ukoliko nije osigurati takav prostor, postoji nekoliko rješenja - je u staji ograditi dio u kojem boraviti nekoliko krava prije samog teljenja. Kod teljenja krava pozornost valja posvetiti:

• ležišta. Prije teljenja ležište je potrebno dobro i prekriti suhom slamom.

• Pranju. Stidnicu i okolinu stidnice oprati mlakom vodom.

• Dezinfekciji. Pribor koji biti korišten pri teljenju temeljito oprati i dezinficirati.

• ~amo pri težem porodu potrebno je kravi - tada tele samo kad su prisutni trudovi. Najbolje je pozvati nu osobu ili osobu s iskustvom.

• Nakon što je tele izašlo, potrebno mu je nosnice i usnu šupljinu od sluzi (sluz rukama od prema nosu, a nikako ulaziti rukuma u usnu i nosnu šupljinu).

• Dezinfekciji. Kadje teljenje završilo, potrebno je teletu dezinficirati otopinom joda ili nekim antibiotskim sredstvom.

• Utopljavanju. Po porodu tele istrljati snopom suhe slame ili tkaninom, jer na taj biti pospješena periferna cirkulacija (te tako zagrijavanje organizma teleta, sušenje i

spnJecena prehlada). Krave s kojima telad ostaje nekoliko dana same osušiti svoju telad i to lizanjem koje ima, kao i trljanje slamom, efekt poboljšanja periferne cirkulacije.

• Vitamin A. Velika je opasnost od kolibakterija koje izazivaju proljev u tek oteljenje teladi. Stoga se davanje otopine 2 mil. IJ vitamina A nakon teljenja. Vitamin se daje uštrcavanjem u usta i to špricom. Vitamin A na aktivaciju sluznice tankog crijeva, tako daje prolaz kolibakterija i njihovih toksina u krvotok te na posljetku pojava proljeva.

su pranje i dezinfekcija. Ti postupci ne oduzimaju previše vremena, a niti materijalnog ulaganja. Na taj dobiti tele koje ostati zdravo u ovom veoma stresnom

Prostorza teljenje mora bititemeljno dezinficirante prekrivenobilnom

razdoblju života kada je posebno neotporno na bolesti.

Postupak s kravom nakon teljenja:

• Kravu napojiti s barem 25 litara tople vode, u kojoj je otopljen energetski napitak s elektrolitima, a smjesu ili u silažu dodati kredu.

• prije, najviše u roku 2 sata, kravu treba pomusti.

• Nastojati potaknuti kravu kako bi odmah nakon teljenja nastavila dobro jesti. Dobro je višekratno davati svježu, kvalitetnu krmu te dodavati kvasce.

• Redovito pratiti tjelesnu temperaturu i na svaki brzo reagirati- pozvati veterinara.

• Obvezno nadgledati, ali nikako uznemiravati

Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom

sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.

laktofriii~osude za mliJeJ<a

ka(pacitet - zatvoreni\sustav

sa automatskim prjanjem i digitalnom oznakom mlijeka.

KRAWEVSKA ZAŠTITA

ZA VAŠE KRAVE

ti Prvoklasna dezinfekcija

sa 5000 ppm joda ti Izvrsna vidljivost ti Vrhunska njega ti Potpuno zatvaranje sisnog kanala ti Gotovo bez kapanja

Brzo i jednostavno pranje sisa

ti Spremno za korištenje ti Rastapa ti Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091 /2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima:

1tura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273

1rtex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116

1dAgro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857

1rocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

Westfa1·1aSurge

Energetski ventilacija

TomislavPukšec, Fakultetstrojarstva i brodogradnje u Zagrebu

Pravilnim dimenzioniranjem ventilacijskog sustava reducirat plinove i prašinu na farmi, regulirati stupanj vlažnosti zraka te pozitivno utjecati na zdravlje krava. Ventilacijski sustav je ako se:

• jak miris amonijaka u staji,

• javljaju bilo kakve dišne tegobe kod krava,

• primijete snažne toplo/hladne zone u staji,

• primijeti kondenzacija na zidovima i stropu.

Kod izbora ventilacijskog sustava mora se voditi briga o nekoliko najvažnijih parametara: broju krava na farmi i njihovoj dobi, investicijskim troškovima sustava, mogubuci, svoti nužnoj za održavanje, redovitom ventilatora, rasponu samih ventilatora i sl. Treba imati na umu da je jedan "veliki" ventilator uvijek bolji i od više "manjih". Kod razmatranja današnjih sustava ventilacije na farmama, gotovo uvijekje o ventilatorima pokretanima energetski motorima kojima se može uštedjeti i do 20% energije. Isto tako, valja izbjegavati grešku vanja brzine vrtnje ventilatora. Naime, brzine vrtnje ne i bolji

Naprotiv, vrtnje vitost se smanjivati a se turbulentno vrtloženje pa samo buku u staji. Sustav ventilacije može biti od iznimne koristi u ljetnom razdoblju, kada može do smanjenja

sustavomventilacije

dobivamo kvalitetnije u staji, a otklanjamoi vlažne zone na podovima ili stropu

proizvodnje zbog previsoke temperature u staji. Kako biste postigli najsvoga ventilacijskog sustava, vodite o:

• obliku lopatica,

• obliku

• snazi i motora. Novi sustav ventilacije

Sustav koji predstaviti razmjerno je nov na farmama i temelji se na ventilatorima velikih volumena pri malim brzinama vrtnje, HVLS(High volumelow speedventilators).Osnovni princip ovakvog sustava ventilacije je iznimno energetski strujanje zraka u staji. HVLS ventilatori u suštini su konstrukcijski vrlo Iznimno su velikog promjera, koji

može biti i do 8 metara. Rade na razmjerno malim brzinama, što da ne zahtijevaju snažne motore, do stotinjak okretaja po minuti, a pritom miješaju veliku zraka. Prema nekim mjerenjima, HVLS ventilator može promiješati i do pet puta volumen zraka od konvencionalnog ventilatora.

Nekoliko je glavnih prednosti ovakvog sustava ventilacije. Kod korištenja HVLS sustava ventilacije potrebna je manja ventilatora da bi se postigao isti kao da su korišteni konvencionalni ventilatori. Samim time manja je i potrošnja energije, što je iz podataka energetske kovitosti po jedinici površine. Kod

Prikaz HVLS ventilacijskogsustava na farmi

HVLSventilatora to iznosi oko 0,01 W/m2, dok je za konvencionalne ventilatore ta brojka mnogo i iznosi oko 0,3 W/m2 • Zbog manje brzine vrtnje, troškovi održavanja su manji jer su i manja i trošenja. Posljednja velika prednost koju valja istaknuti iznimna je rada te gotovo nikakvo stvaranje buke.

HVLS sustav radi na principu okomitog potiska zraka prema podu, što se kao što je ne razlikuje previše od naših konvencionalnih ventilatora (slika 1). Ventilatori su smješteni iznad hranilišta, tako daje struja zraka koju stvaraju usmjerena prema stajskom podu. Kad struja zraka dospije do poda, mijenja smjer i dalje prelazi u okomito strujanje kroz cijelu staju.

Konstrukcijski, HVLS ventilatori imaju 1O vodoravno postavljenih lopatica na koje se nalazi na osovini motora. Kao što je spomenuto, najprikladnije mjesto za postavljanje ovih ventilatora nalazi se iznad hranilišta. Visina na koju se postavljaju je od 5 do 6 m, a razmak ventilatora od 15 do 20 m ovisno o samom promjeru.

Energetska HVLS ventilatora je u zraka koju jedan ventilator može izmiješati. Jedan HVLS ventilator, promjera oko 6 m, može izmiješati više od 200000 m3/h zraka, dokje za istu zraka potrebno i do 6 konvencionalnih ventilatora. Pri tome HVLSventilatoru je potrebna samo 1/3 energije koju potroši 6 konvencionalnih ventilatora. Manjom brzinom zraka, koja se oko 1,5 rn/s HVLS ventilatori dio staje i ne negativno na dobrobit krava. Konvencionalni ventilatori struje zrak mnogo brzinama i na taj djeluju na manji prostor više "lošeg" zraka u staji. Utjecaj HVLSsustava ventilacije na samu proizvodnju mlijeka teško je egzaktno odrediti. Ono u što možemo biti sigurni jest da HVLS

sustavom dobivamo kvalitetnije u staji, a otklanjamo i vlažne zone na podovima ili stropu. Ovakav sustav ventilacije najboljim se pokazati za ljetnih mjeseci. HVLSventilatori upravo su se koristiti u SAD-u (Kalifornija), kako bi se ublažili toplinski udari u stajama te kako ne bi došlo do smanjenja u proizvodnji mlijeka. Ova je i na jednoj od promatranih farmi u kontinentalnoj Hrvatskoj. Osim u ljetnom razdoblju, ventilacija je i te kako korisna i zimi kada suhi zrak sa stropa struji prema podu.

Pitanje ekonomske isplativosti ovakvog sustava je dvojako. je da je teško odrediti eventualne uštede ako bi se eventualno smanjenje proizvodnje u ljetnim mjesecima. Ono što možemo egzaktno odrediti, uštede su kod eventualnog prijelaza s konvencionalnog sustava ventilacije na HVLSsustav. Tu se vrlo lako mogu odrediti uštede u energiji i smanjenju troškova održavanja. HVLS sustav kroz svoj životni vijek i do 25 godina postaje isplativa investicija. cijena ovakvog sustava, ovisno o i broju ventilatora, kretat se od oko 25.000 pa sve do više od 200.000 kuna.

Naravno, kako raste broj ventilatora, odnosno farme, raste i ukupna investicija u HVLSsustav.

: ' ' Povratak investicije ako : se prelazi s konvencionalnog na HVLSsustav trebao bi se kretati u razdoblju od dvije do pet godina.

Cijena jednog HVLSventilatora se od oko 25.000 do 30.000 kuna, što i trošak instalacije. Dodatna pogodnost je da prilikom kupovine možete odabrati i kontrolnu jedinicu koja ima svrhu varijabilnoga frekvencijskog pogona. To u da možete regulirati brzinu vrtnje ventilatora, odnosno smanjivati brzinu za hladnijih dana. Samim time smanjuje se optena pogonski motor i potrošnja energije je manja. Jedna od pogrešaka koju farmeri kod ugradnje HVLS sustava jest upotreba manjeg broja ventilatora od kako bi se što više uštedjelo. Postavljanjem ventilatora predaleko jedan od drugog znatno se smanjuje vitost cijelog sustava. Sam proces ugradnje može se raditi u više etapa ako postoje problemi s financijama, ali prema unaprijed zadanom planu tako da se ostvari potpuna kovitost

"Kvaliteta Vindija" okrunjena sa 13

zlatnih medalja

Iz Uredništva

Nhrvatska prehrambena industrija još jednom je potvrdila vrhunsku svog asortimana te poziciju proizvoda s potpisom 'kvaliteta Vindija' u samom vrhu ljestvice u široj regiji.

Ovoga puta je 13 zlatnih medalja pripalo Vindijinim mliproizvodima na natjecanju najvažnije europske organizacije za

Na nezavisnom

natjecanjunajvažnije europskeorganizacije

21 od je 13 zlatnih

ocjenjivanje prehrambenih proizvoda DLG poljoprivredno udruženje), priznanja koja predstavnicima

varaždinske tvrtke službeno biti 8. listopada.

U oštroj konkurenciji 20000 proizvoda, testiranih na više od 800 ispitivanja Vindija je odnijela ukupno 21

Najsjajnije medalje osvojili su 'z bregov Efekt mlijeko s omega 3 masnim kiselinama, Efekt s vitaminima i folnom kiselinom te mlijeko s fitosterolima.

Probioticima L. Casei pripala su tri zlata, dok su Efekt jogurti s omega 3 masnim kiselinama od breskve i jagode, kao i pudinzi od vanilije i zauzeli prvo mjesto na samom vrhu po udruženju.

Dokazana proizvodnje svakako je jedan od ovoga velikoga uspjeha. Naime, osnovna komparativna prednost Vindije na izrazito kompetitivnom prehrambenom tržištu na poslovnom pristupu "od polja do stola", kojim se neprikosnovena proizvoda uvidom u svaki segment proizvodnog procesa, od primarne proizvodnje kao što je industrija hrane, kojom se osigurava provjerenost podrijetla

:Jeranpokrov za prirodan izgled krova vitka® je namijenjena za sve tipove objekata. ine dimenzije i profili jednostavno i brzo rivanje krovova objekata s krovnim :)Om od T kao i adaptaciju starih 1itnih krovova. svojstva i životni od 50 godina rezultat su modernog i izdržljivog 1ocementnog materijala koji je postojan u raznim ienskim i klimatskim uvjetima, paropropustan, >rivte otporan na smrzavanje i koroziju. U kombinaciji ~no oblikovanim završnim elementima u crvenoj, svijetlo ili tamno sivoj boji krov je estetski

Nizozemska - mala zemlja i veliki partner

I ove smo godine, u organizaciji Veepro Holland-a, s novinarima iz dvadeset zemalja svijeta imali priliku posjetiti Nizozemsku i sudjelovati na velikoj izložbi stoke, te farme goveda i brojne institucije u mljekarsku proizvodnju

Piše: Zoran dipl. ing.

Nizozemska je tijekom povijesti postala jedna od svjetskih sila, kako u kulturnom i ekonomskom, tako i u poljoprivrednom smislu. Poznata nam je da su vrijedni Nizozemci, kojih je 16,3 milijuna, dio površine mora pretvorili u poljoprivredno iskoristive površine, na kojima se danas uvelike proizvodi krma za muzne krave. Ukupna površina Nizozemske iznosi 4,153.000 ha, od je 1,924.527 ha poljoprivrednih površina. Površina travnjaka za stoku iznosi 983381 ha, ,..,/ tJLJMlj'ekarskilist

a površina za silažu 240880 ha. Sa 58,5 milijardi eura vrijednosti izvoza poljoprivrednih proizvoda u 2007. godini, Nizozemska je bila na drugom mjestu u svijetu. Deset posto BDP-a poljoprivreda, kao i deset posto svih radnih mjesta. Po ukupnoj proizvodnji mlijeka u Europskoj uniji Nizozemska je na mjestu, iza Francuske i Velike Britanije. Od ukupne godišnje proizvodnje, 40% proizvoda potroši se upravo u Nizozemskoj. Prema podacima iz 2007. godine, Nizozemska je iza

odmah na visokom drugom mjestu u svijetu po izvozu junica sa 14,3% ukupnog izvoza 19,5%, Francuska 13,6%), dok je po ukupnom izvozu sjemena sa 7,4% izvoznik u Europi i u svijetu, odmah iza SAD-a (32,6%) i Kanade (31,5%).

Govedarstvo - važna gospodarska grana U Nizozemskoj se ukupno uzgaja 1,400.000 krava koje se nalaze na 21000 farmi, što iznosi 70 grla po farmi. Taj podatak govori da je nizozemsko govedarstvo važna grana

poljoprivrede. Ove krave godišnje proizvedu oko 11, 1 milijuna tona mlijeka, što po farmi iznosi 575000 kg. Prema podacima nadležnih službi za krave crno-bijelog tipa holsteina proizvedu oko 8300 kg mlijeka u laktacijskom razdoblju od 305 dana (tablica 1), dok krave crvenog tipa holsteina proizvedu oko7300kg.

navedene podatke u tablici 1 možemo kako su Nizozemci veliki napredak u selekciji krava na visoku Ipak, zanimljiv je podatak kako su u od našeg posljednjeg boravka napravili veliki zaokret u selekciji, tako da najvažniji parametar više nije visoka mlijeka, nego otpornosti krava u uzgoju, što rezultira životnim vijekom krava. Krava koja duže ostati u proizvodnji imat životnu proizvodnju i dat više kvalitetnog rasplodnog podmlatka. 1 dalje je naglasak na životnog i proizvodnog vijeka krave (3,5 laktacije i 1295 dana proizvodnje).

U razgovoru sa iz službi (Animal Health Service Deventer - GO i Co-operative Association far Cattle Breeding) doznajemo kako je i u ostalim segmentima programa uzgoja ostvaren veliki napredak, te je tako smanjena osjetljivost na mastitis, otpornost organizma krave na stres uslijed visoke proizvodnje, stupanj teljenja, koncepcija, a to je rezultiralo nižim cijenama osjemenjivanja (tablica 2).

Briga o zdravlju životinja

O zdravlju životinja brine se Služba za zaštitu zdravlja životinja u Deventeru, u sklopu koje radi i Središnji laboratorij za kontrolu proizvoda podrijetla. Ovu su instituciju osnovali farmeri 1919. godine, a danas zapošljava više od 400 koji stoje na usluzi

Tablica 1: proizvodnjam/1/ekaHolstein-frisianpasmine u Nizozemskoj

I u

Broj

LaktacijaMlijeko Proteini Protein kg Godina krava (dana) (kg) mast% (%) mast (kg) (mast+protein) 000 (kg) od85/86.

85/86. 826 305 6039 4,27 3,40 258 20590/91. 733 305 7259 4,45 3,46 323 252 112 95/96. 755 305 7705 4,41 3,47 340 267 144 00/01. 740 305 8311 4,35 3,43 362 285 184 l 04/05. 621 305 8469 4,35 3,45 368 292 197

I 05106. 601 305 8618 4,32 3,45 372 297 206 I 06101. 589 305 8720 4,29 3,44 374 300 211

Tablica2: Neki parametrikod selekcije Interval

Životni starostkod Indeks vijekkrave prvogteljenja teljenjai prvog osjemenjivanja razdoblje osiemenjivanja 5 godina 2,2godine 103dana 1,76 413 dana

farmerima, prehrambenoj industriji, nadležnim institucijama i vladi. Laboratorij za kontrolu proizvoda opremljen je suvremenim a svrha rada je otkriti uzroke bolesti kojih je u posljednjih nekoliko godina u Nizozemskoj bilo. Sjetimo se samo bolesti "kravljeg ludila" prije nekoliko godina, ili pak bolesti plavog jezika koja se pojavila prije otprilike dvije godine. laboratorij daje akreditacije i koordinira radom ostalih laboratorija u zemlji, priprema vakcine te provodi razvojna istraživanja u suradnji s drugim laboratorijima širom Europe i svijeta. Tako smo saznali kako Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima s ovim laboratorijem, a rad naših kolege iz Nizozemske uvelike uvažavaju i pohvaljuju. Kažu kako su se ugodno iznenadili brzinom uspostave sustava kontrole mlijeka u RH, te da je mlijeko proizvedeno na hrvatskim farmama veoma brzo stalo rame uz rame europskog mlijeka.

Prije svega partnerski odnos

Posjetivši farme i s nizozemskim farmerima, došli smo do kako je uspješne i tako velike proizvodnje mlijeka u Nizozemskoj dobra suradnja samih farmera, farmera i nadležnih institucija, i farmera i države. Ništa manje bitan nije niti konkurencija. nam se da se ovi no ipak, priznaju nam, oni su preduvjet visoke proizvodnje mlijeka. Kažu kako bi svaki poljoprivrednik trebao usko sa službama na terenu, nadležnim ministarstvom, fakultetima itd., pa tako jedan nizozemski farmer uspješno s Ministarstvom poljoprivrede, Odjelom za identifikaciju i registraciju životinja, Laboratorijem za kontrolu mlijeka, udrugom farmera, veterinarskim stanicama i Službom za zdravstvenu zaštitu životinja, mljekarama, klaonicama, industrijom hrane, tvrtkama, edukativnim i savjetodavnim službama,

REPORTAŽA

središtima za umjetno osjemenjivanje itd. U sustav obrazovanja poljoprivrednika ulaže se mnogo, a im je kontinuirano o proizvodnji kojom se bave. Obaveze farmera Farmeri u Nizozemskoj vaju se s novim tržišnim trendovima koji ih svakodnevno na mijenjanje sustava poslovanja u svrhu održavanja konkurentnosti. Potrebno je poznavati zakone i regulative te precizno voditi sve podatke o stanju na farmi kao i o svakom kretanju životinja, što nije jednostavno s obzirom na dosta trgovinu životinjama.

: ' ' uspješne i tako : velike proizvodnje mli: jeka u Nizozemskoj je dobra · suradnja farmera, farmera i nadležnih institucija, i farmera i države ·

Danas ažurne evidencije olakšavaju moderni kompjutorski programi za podataka. Kad se krava oteli, farmer je dužan u roku tri dana dostaviti podatke o teletu Odjelu za identifikaciju i registraciju životinja pri Ministarstvu poljoprivrede, ili telefonom ili internetom. Ondje se registriraju podaci o pedigreu, potomstvu, stadu iz koga goveda, kao i mjestima na kojima se životinja nalazila tijekom života. Tako je u pojave bolesti u dosta kratkom razdoblju identificirati sve životinje koje su u srodstvu s oboljelom životinjom, pa i poduzeti zakonom propisane mjere.

Sami o spolu teleta broj krava Nizozemci umjetno osjemenjuju. Novost je da nizozemski farmeri mogu kojeg spola biti tele, i to odabirom sjemena s predodrespolom. Na taj im je olakšan put daljnjeg planiranja po-

stada, remonta ili prodaje genetski vrijednoga ženskog podmlatka. Tako je izbjegnuta neizvjesnost li krava oteliti muško ili toliko traženo žensko tele. s predstavnicima laboratorija za seksirano sjeme STBenelux u Deventeru, doznali smo kako je od 600 milijuna doza sjemena 3 milijuna s predospolom. Tehnologija seksiranja sjemena razvijala se još 80-ih godina prošlog da bi tek 2003. komercijalizacija ovog programa u SAD-ua potom i u ostatku svijeta. Sama tehnologija zasniva se na laserskoj separaciji X i Y kromosoma na temelju razlika u DNK, s obzirom da kod goveda ženski (X)kromosomi imaju oko 3 ,8%više DNKod Y kromosoma. odvajanja iznosi oko 90%, a preporukaje osjemenjivatijunice.

Podrška i neovisan partner

Veepro Hollandje informativno središte za goveda, sjeme i embrije. Neovisna je i nekomercijalna privatna organizacija, osnovana 1969. godine sa svrhom rada na

nizozemskog sektora mljekarstva, podršci izvoza krava, sjemena bikova i embrija. Financira je nizozemski sektor, a blisko s Ministarstvom poljoprivrede. Pruža podršku izvozu goveda i sjemena, aktivno podržava farmeremlijeka, i udruge, te izvozne tvrtke. Veepro Holland informira zemlje uvoznice o uzgoju i genetike krava (registracija životinja, mlijeka, umjetna osjemenjivanja, progena testiranja), menadžmentu farme, hranidbi, zdravlju stada (identifikacija i registracija, zdravlja životinja, razvoj veterinarskih programa za zdravlja, izrada izvoznih certifikata o jamstvu zdravlja životinja), i otkloniti veterinarske, i druge tržišne barijere povezivanjem i boljom komunikacijom nadležnih institucija u zemlji i inozemstvu. Tako u svom programu imaju Veepro Magazine, održavanje izložbi, seminara i konferencija, ekskurzija po Niza-

Kvalitetna izložba u Utrechtuodrazje velikognapretka u selekciji

Tablica3: Lista najskupljeprodanihgrla na sajmu

Ime krave I Roditelji Vlasnik I Cijena EUR

KKLautamie D Fortunex Comestar

WillsBrothers(UK) 42.000 Fortune LautamieTitanic Courtlane-URMac Macx Regancrest

WillsBrothers(UK) 42.000 Candy ShottleChassity

AnderstrupBillion Billionx Ralrna J. Brummelhuis(NL) 31.000 Carmy GoldwynCarmel 1st Choice Prontox CalbrettGoldwyn Willemshoeve 26.000 Layla Holsteins(NL)

TerbeekGlenda7856 Sbottlex TerbeekAdam

Mts.Meppelink i R. v. 22.000 Treasure Wijk(NL)

AnderstrupDebut Adventx ScientificSSDebut DrakkarHolsteins 21.000 RaeRed Rae (FR)

zemskoj, videoprezentacija i sl. Izložba krava Svake druge godine u Utrehtu se održava izložba "AliHolland Dairy Show" na kojoj predstavljaju crnobijeli i crveno-bijeli tip holstein goveda. Sajam je prilika da

pokažu svoje najbolje krave, razmijene iskustva, druže se ali i prodaju svoje krave u i veoma zanimljivim aukcijama. Tako je bilo i ove godine. Predstavljeni su rezultati progenih testiranja bikova te prikazane

kolekcije bikova koje su blistale na izložbenoj sceni, uredno i dotjerane, pomalo neprirodne. Na sajmu, koji se održava u sklopu izložbe, predstavljaju suvremenu mljekarsku opremu koja u svakom smislu prati genetska goveda.

Kako je Nizozemska poznata po visokokvalitetnim govedima, nije nas previše iznenadila da se upravo na ovom sajmu prodaju junice i krave po astronomskim cijenama (tablica 3). Ipak, zadovoljstvo je bilo spoznati o astronomskim cijenama krava koja je odraz truda i rada vrijednih farmera. "Bolje dobra krava nego dobar auto", kroz smijeh nam je rekao jedan vlasnik visoko ocijenjene junice, zadovoljan svojim uspjehom u proizvodnji

Najbolji dolaze iz Krapinsko -zagorske županije

Piše:mr. se. Luka

UGudovcu pokraj Bjelovara, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 6. rujna održano je 6. državno natjecanje Republike Hrvatske. Organizatori natjecanja bili su Hrvatska udruga za organizaciju natjecanja (HUONO), Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) i Bjelovarsko-bilogorska županija. natjecanja bio je grad Bjelovar.

Brojne uzvanike i goste pozdravili su predsjednik HUONO-a i ravnatelj HZPSS-a dr. se. !van direktor 16. jesenskoga bjelovarskog sajma Zlatko Salaj, Bjelovara Antun Korušec, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Miroslav ministar turizma Damir Bajs te ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. se. Božidar koji je ujedno i otvorio natjecanje te uz konjske zaprege "zaorao" prvu brazdu.

podizanja zastave HUONO-a pripala je Draženu prošlogodišnjem najboljem koji ju je na kraju natjecanja i spustio te predao ovogodišnjem pobjedniku. Za ovu je priliku posebno skladana i izvedena himna je otvorenje bilo i sudjelovanjem konjanika i koji su sa sajamskog prostora otpratili natjecatelje - traktorima do parcele za natjecanje.

Našim prijateljima i dragim gostima koji su svojom natjecanje, predstavnicima iz Slovenije na s Marijanom Kardinarom u kojoj se godine održava 56. svjetsko natjecanje kao i Bernhardu Altmannu iz Austrije, dvostrukom svjetskom prvaku i ovogodišnjem viceprvaku u oranju plugom ravnjakom, najiskrenije se zahvaljujemo.

Na ovom su natjecanju bili i gosti predstavnici potencijalnih županija kao što su Istarska i Splitsko-dalmatinska, u kojima se nastojati organizirati natjecanja.

RepublikeHrvatske

Na natjecanju je sudjelovalo 28 koji su bili prvo i drugoplasirani na ovogodišnjim županijskim natjecanjima, iz Bjelovarsko-bilogorske, Brodskoposavske, Krapinsko-zagorske, Požeško-slavonske, Varaždinske, podravske, Vukovarsko-srijemske, Zadarske i županije. Upravo su oni uz županijske udruge najzaslužniji za održavanje cijele ove manifestacije, veliki trud i zalaganje u dolasku i prevoženju traktora i plugova, kao i strpljivom podnošenju velike vru-

Ekipa Krapinsko-zagorskežupani/e

(više od 30 °C) u vrijeme održavanja natjecanja. Voditelji ovog natjecanja bili su djelatnici HZPSS-a mr. se. Luka i Dario Padro, a voditelj ekipe Ivica su orali u kategoriji plugova ravnjaka s dvobraznim (27 natjecatelja) i trobraznim plugovima ijedan natjecatelj) na zadanoj parceli 20 x 95 m za dvobrazne plugove, odnosno 25 x 95 m za trobrazni plug. Zadana dubina oranja bila je od 18 do 22 cm s traktorima i snage.

Ocjenjivana je 13 elemenata, a samo je ocjenjivanje vodio sud HZPSS-akoji se sastojao od dva suca i/ili mjeritelja dubine iz svih 14 županija u kojima se održavalo županijska natjecanje Bilisu u 6 skupina, a u svakoj po 3 suca koji su davali jednu ocjenu, kako bi pogreške bila svedena na najmanju mjeru. Suci nisu smjeli suditi županijama iz kojih dolaze.

Pobjednik Šestog natjecanja Republike Hrvatske je Tomislav iz Krapinsko-zagorske županije (plug Kverneland), drugo mjesto osvojio je Marijo iz

županije (plug Kverneland), a je zauzeo Stjepan iz Brodsko-posavske županije (plug Elberhardt). Poredak ekipa bio je prvo mjesto osvojila je Krapinsko-zagorska županija, drugo Brodsko-posavska, a ekipa Bjelovarsko-bilogorske županije.

Proglašenje pobjednika održano je u sklopu 16.jesenskoga narodnoga bjelovarskog sajma, a tom prigodom svim su natjecateljima priznanja za sudjelovanje te prigodne nagrade sponzora. Pobjednicima i ekipno su pehari koje je predao državni tajnik MPRRR-a Selanac. Posebno priznanje i nagrada su i najstarijem 14-godišnjem

Matiji iz i 75go di š njem Marku iz Biograda, koje je predao Bernhard Altmann, što na da naša natjecanja u oranju imaju

Prvo i drugoplasirani natjecatelji, Tomislav i Marijo Spuekipni sastav Republike Hrvatske koji 2009. godine predstavljati našu zemlju na 56. svjetskom natjecanju u Sloveniji. Jedna od aktivnosti organizatora natjecanja u RH, daje kandidatura Republike Hrvatske za održavanje Svjetskog natjecanja u 2012. godini, je natjecanja s plugovima premetnjacima kako bismo bili sa svjetskim kriterijima. Za natjecanje s plugovima premetnjacima, kao kategorijom s pravilima i nima oranja u odnosu na plugove ravnjake, iskazano je veliko zanimanje broja

SINCE1988 VAM PREDSTAVLJA

www.psc-ferencak.hr psc-ferencak@kc.t-com.hr ELEMENTI MONTAžNOG SILOSA KVALITETE

Križevci, Nikole Tesle 12 Tel 048 681 902 Fax 682 903

U PONUDI

6 Tel/fax 048/647-902

Livana Omladinska 128 Tel/fax 031/211-902

Dan sira na

Na šestomsajmu proizvoda i usluga ruralnih

16.jesenskom velesajmu

"Eko-etnoHrvatska"izabrani najboljisirevi

Iz Uredništva

ocjenjivanju i izboru najboljeg sira mogli su pristupiti samo dobitnici zlatnih medalja za kvalitetu na lokalnim natjecanjima, a to da je kvaliteta morala biti provjerena na nekom od održanih ocjenjivanja tijekom godine diljem RH. Komisija za ocjenjivanje sireva - predstavnici Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu nije imala nimalo lak zadatak.jer je u posljednjoj godini bilo dodijeljeno 161 zlatno na natjecanjima za najbolji sir. Pobjednicima je nagrade doc. dr. se. Samir Kalit s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Nagrade su dodijeljene za tri kategorije sireva, i to: 1. kategoriju svježih sireva, mekih sireva, sirnih namaza s dodacima ili bez dodataka, te mekih sireva u ulju, 2. kategoriju tvrdih sirevi s dodacima i bez dodataka, te 3. kategoriju polutvrdih sireva s dodacima i bez dodataka.

Svi sudionici dobili su priznanja za sudjelovanje, a najbolji nagrade, i to: 1. veliko zlato za kvalitetu sira 2008. - šampion ocjenjivanja, 2. veliko zlato za kvalitetu sira 2008. - prvo mjesto ocjenjivanja, 3. veliko zlato za kvalitetu sira 2008. - drugo mjesto ocjenjivanja i 4. veliko zlato za kvalitetu sira 2008. mjesto ocjenjivanja.

Sudionicima natjecanja omoje izlaganje te promocija i prodaja sireva na "Danu sira" za vrijeme manifestacije na velesajmu, tako da su posjetitelji imali priliku kušati najbolje ocijenjene sireve.

Pobjednici

U kategoriji svježih sireva, mekih sireva, sirnih namaza s dodacima ili bez dodataka, te mekih sireva u ulju šampionom je proglašen kozji meki sir u maslinovom ulju s dodatkom kadulje, ružmarina i Mirne iz Premanture. Prvo mjesto u ovoj kategoriji osvojilo je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Moravec iz Petrijanca za svježi kozji sir s biberom i mješavinom dokje drugo mjesto osvojio svježi kravlji sir s vrhnjem OPG-a iz Velikog Trojstva.

U kategoriji polutvrdih sireva s dodacima i bez dodataka šampionom je proglašen velebitski sir Mljekare Runolist iz Krasna, vlasnika Vladimira Prvo mjesto

osvojila je Agrolaguna d.d. iz za istarski sir u maslinovom ulju sa crnim maslinama, dok je drugo mjesto osvojilo OPG Mate i Kate iz Vrbnika za sir.

U kategoriji tvrdih sirevi s dodacima i bez dodataka šampionom je proglašen krasnarski kravlji sir Mljekare Runolist iz Krasna, vlasnika Vladimira Prvo mjesto osvojila je prgica ljuta s OPG-a lvke iz Velikog dok je drugo mjesto osvojio kravlji kuhani sir OPG-a iz Velikog Trojstva.

Uredništvo Mljekarskog lista pobjednicima na ustrajnosti da svoju proizvodnju podignu na razinu koja biti prepoznata i na tržištu i na ovakvim manifesta-

Velikozlato za krasnarski kravlji i velebitski sir pripalo je Vladimiru iz Krasna

LANENO SJEME

Cijelo ili mljeveno laneno sjeme blag je,

neškodljiv i provjeren pripravak za poboljšanje

probave i crijeva

za dobro zdravlje i dug život

Lan je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka koja se nekada zbog vlakanaca uzgajala po selima Podravine, Zagorja, Gorskog kotara i Like, a nešto te proizvodnje pokušava se i obnoviti. Danas u svijetu postoji broj kultiviranih oblika od kojih su neki pogodniji za dobivanje vlakana, a drugi se uzgajaju zbog sjemena koje se traži sve više.

Pitomi ili pravi lan (Linum usitatissimum) jednogodišnja je biljka visine 30 do 100 cm s uspravnom stabljikom i cvjetovima posebno lijepe nebo plave boje. Plod je tobolac s pl_osnatim,sjajnim, sjemenkama koje se koriste u ljekovite svrhe. Cijelo ili mljeveno laneno sjeme blag je, neškodljiv i provjeren pripravak za poboljšanje probave i crijeva. U tu se svrhu 1 - 2 žlice cijelih ili mljevenih sjemenki promiješaju s jogurtom ili marmeladom od šljiva i prema potrebi uzimaju 2 do 3 puta dnevno. Od sjemenki se može pripremiti i 1 do 2 žlice cijelih sjemenki 6 do 8 sati u šalici hladne vode. Dobivena sluzava pije se u malim gutljajima 3 do 4 puta dnevno kod upale sluznice želuca i crijeva, ili se koristi za ispiranje kod promuklosti i upale sluznice usta i ždrijela. Mljeveno sjeme preliveno vodom koristi se u obliku obloga kod bolova u i zglobovima te kod kožnih

Posljednjih godina puno se piše o ljekovitosti lanenog ulja zbog omega 3 i omega 6 masnih kiselina

koje pomažu pri smanjenju kolesterola i triglicerida u krvi, bolesti, visokoga krvnog tlaka i upalnih procesa u zglobovima. Sve se više koristi u prevenciji kanceroznih bolesti, sistemskih bolesti, ali i kao pri karcinoma. Za to je posebno zaslužna velika znanstvenica Johanna Budwig, koja je svoj znanstveni rad posvetila istraživanju metabolizma i isticala štetnost trans-masnih kiselina koje nastaju industrijskom obradom prirodnih masnih kiselina (npr. margarin). krv oboljelih od raka i drugih težih

Marija dipl. ing.

bolesti, ustanovila je da u njoj nedostaju esencijalne masne kiseline. Tako je i nastao poznati "Budwigin koji se sastoji od 3 velike žlice posnog kravljeg sira dobro izmiješanog ili izmiksanog sa 1 velikom žlicom lanenog ulja i malo jogurta ili mlijeka zbog lakšeg miješanja. Može se dodati nešto biljnih (npr. mljeveno sjeme piskavice), ili mljevene jezgre oraha, badema itd. Za poboljšanje zdravstvenog stanja terapiju treba provoditi nekoliko tjedana. Laneno ulje mora biti hladno prešano, dobiveno iz biološkog uzgoja namijenjeno za

FORTUNAAGROd.o.o.

:Rl:8/avoni,i!I-Erak d.o.o. St.Afk1mfi,032/210-3i2,-NilHltJd.o.o.Bablrl, -211 I •~ti.O.O. 033/130-199, 1J•Uf18$d.O.O.emn.;°'2tl4f-144

DITI 5 - 1Ogodina

>b upravljanje Pilot >matsko podmazivanje mje mrežom / špagom b

Diskastikultivator

tiviranjenakonžetvebezoranja ipremuza sjetv UA.

ji utovar 1utovar za žito i travnes111iese

500kg/1 cH. sookg/2cn. *V,.orpastsndaRf ~/118:opcija '1-

SLOBODNOPLACITE, MARAMICAIMA

tvrde da se možete razboljeti, i i ako ne možete plakati ili nikad ne

DOVOLJNO------------------Dr.

nama dosta je onih (posebno ženama) koji se rastuže i ako na televiziji gledaju seriju tužna sadržaja. se serije "Ptice umiru zbog nje je moja supruga ponekad znala i po dvije maramice po epizodi. koji ljudski kažu kako to nije ni ni Zapravo, ohrabruju i povremene izljeve suza. je o prirodnom "ventilu" našeg organizma tijekom potištenosti, žalosti itd. Ako ne možete plakati ili nikad ne možete se razboljeti i i tvrde Nitko ne zna uzrok, ali svi se slažusuze su dobar lijek. Dakako, ovdje nije o suzama koje naviru jer nam je nešto upalo u ili dok režemo luk. Plakanje je univerzalna reakcija na bol - i emocionalnu i Kao da je funkcija plakanja "ispiranje" boli.

Emotivni koji može biti sretan ili tužan, svadba ili pokop, predstavlja silan stres za cijeli naš tjelesni sustav. Zbog toga nam je potreban sigurnosni ventil, koji opustiti, olakšati nešto od tog pritiska, napetosti. A plakanje obavlja upravo to, ono je siguran, zdrav, i ventil za snažne koji bi se opasno nagomilali u nama. U stvari, dokazana je da sam

plakanja sadržava niz ljekovitih

A ako ne možemo plakati, poznato je da se te zadržane, emocije s vremenom iskažu na druge, po organizam štetnije

Dobar je dobar lijek

Svi se slažu u mišljenju da su suze od goleme psihološke važnosti, jer su tihi signali duševne boli, tjeskobe, nevolje. Upozoravaju na emotivno i onome tko da bez zatraži utjehu ili bodrenje. U nekim ako su ljudi previše sramežljivi ili nesposobni zatražiti suze su jedini komuniciranja.

Kada, gdje, kako i zašto u situacijama diktiraju nam naši geni ali istovremeno na to i okružje u kojem odrastamo. iako je naš temperament u snažnoj vezi s našim suzama, i ljudi oko nas naši su emotivni modeli. Mnoga društva, i naše, ne vole odrasle muškarce koji Jedan je od nepisanih zakona da pravi muškarac ne u javnosti. Zar tako ne i našu djecu od najmanjih nogu?!

' ' se smatra nemuževnim, nažalost, neprimjerenim pravom muškarcu, a upravo je to pogrešno

Ivo Belan -

Muškarci za svoje napetosti i stresove radije traže zaborav i olakšanje u alkoholu, cigareti i seksu. Ne biti sposoban zaplakati biti lišen jednoga važnog koraka prema potpunoj relaksaciji. je i istovremeno i i tužno, da prekomjerne lijekova trošimo za smirenje, a tablete za spavanje, velike alkohola za ublažavanje briga. U isto vrijeme, ljude obeshrabrujemo i odod jednog od najboljih raspoloživih prirodnih lijekovadobrog

Prije nekoliko godina jedna moja znanica slomila je kralježnicu u strahovitom sudaru automobila. Tijekom triju dana, tijekom jurnjave Hitne i bolne procedure, ona se veoma dobro držala, "Glavno je da je glava na ramenu". Nije pustila nijednu suzu. dana, sama u svojoj sobi, napokon je plakati, plakati i plak<;1ti.U jednom trenutku, otprilike nakon sat vremena, medicinska sestra provirila je u sobu, nasmiješila se i s olakšanjem rekla: "O, napokon se dobro isplakati". Zadovoljna, zatvorila je vrata i otišla,· iz svoga dugogodišnjeg iskustva da pacijentica olakšati i poboljšati stanje i svoga tijela i svoje

1=1oslastica.Ne sadrže

~inbija

Cijenjeni mlijeka,

ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz p1 Vindije - slijedite primjer obitelji iz Velikog Poganca koja o iznimnom proizvodnje nakon izgradnje farme.

Snježana navodi:

"Uz

službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.

• dobilismo upute:

- idejna rešenja sadržaja i izgleda farme

- radno-tehnološke podloge

- investicijsku studiju

- prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.

• na osnovitoga izgradilismoobiteljskufarmu kapaciteta30 krava sa obilježjima:

• poluotvorena staja s vanjskom klimom

• suvremeno opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje

• jednostavan i po cijeni izgnojavanja farme

• uzgoj krava onom u prirodi

• time smosi osigurali produktivnosti bolje uvjeterada.

• nali na osnovi farme:

• smo brojno stanje krava s 1O na 25

• ostvarili napredak u proizvodnji mlijeka:

- godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi

- tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete

• vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka

• osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima

BIOdar

T110micastocnehrane, Varaždin

• ostvarili smo profitabilno poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno i to što smo cijelo vrijeme u hranidbi krava rabili gc. peletiranu krmnu smjesuKM22%, BIOdar- Vindija,prema uputama o hranidbi, smo dobili bolju is~oristivostobroka i dne1 proizvodnju mlijeka."