Mljekarski list 11-2008

1vitamina

ADRŽAJ

OBLJETNICA

Litra mlijeka za obnovu Vukovara - dar malim Vukovarcima

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG

AGRONOMA

Još jednom o poljoprivrednom obrazovanju i što ono u 2 mljekarskoj proizvodnji-- _______ 5

Osnove uspješnog razvoja i poslovanja

OPG-a - farme u proizvodnji mlijeka 16 u manje vrijednim krmivima ___ 19

GOSPODARSTVO

Dobri uvjeti za proizvodnju mlijeka cijene kravljeg mlijeka_ 9 12

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i farme ____ 28

AGROTEHNIKA

Kasna sjetva ozimih žitarica __

Plodnost tla i održavanje plodnosti tla

REPORTAŽA

Biser u nizu Agrokorovih investicija Keltski tigar na zelenom otoku_

INFORMACIJA

IZLOŽBE

Litra mlijeka za obnovu Vukovara

darovi osnovnoškolcima

U Osijeku se od 13. do 14. studenoga 2008. godine održati po redu Savjetovanje goveda Republike Hrvatske, u organizaciji Hrvatskoga centra. Pokrovitelj Savjetovanja je Ministarstvo oljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a generalni sponzor mljekara MEGGLEHRVATSKAiz Osijeka. Glavna tema Savjetovanja je hrvatsko govedarstvo na pragu EU. . opširnije na str. 53

Urednitki

Anlun mr. se. prof. dr. se. Boro Zoran Rac1an.dr. vet. rned ArneliJa Šrpck. drpi. ing., dr. se. lgor dr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera Volane. dipl. ing Izvršni urednik: Zoran Bašic. dipl. ing Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb. Uprava i uredništvo: Zagreb. Ilicu

Jedno na Vukovar

Litra mlijeka za obnovu Vukovara - dar malim Vukovarcima

U Vukovaru je 22. listopada 2008. godine obilježena deseta godišnjica rada 11Željka 11 u prostorijama Društva 11Naša djeca 11

Piše:Vera dipl. ing.

I(ao što je poznato, je sredstvima humanitarne akcije "Litra mlijeka za obnovu Vukovara", u organi• zaciji Hrvatske mljekarske udruge. Akciju su svesrdno podržale i u njezino aktivno se sve hrvatske mljekare te mlijeka · Mljekarskog lista.

Odlukom Upravnog odbora Hrvatske mljekarske udruge 21. 1997. godine pokrenuta je humanitarna akcija "Litra mlijeka za obnovu Vukovara". Obzirom da su upravo djeca najneviniji stradalnici Domovinskog rata, je da prikupljena sredstva budu utrošena na izgradnju ustanove. U pro· midžbi akcije korišten je slikovni materijal i vrijednosne markice s li· kom u iz dokumentarnog filma "Svjedok", koja je postala simbol stradale djece Vukovara. Vrijednosne samoljeplji· ve markice (2,00 kune) distribuirane su putem službi za primarnu pro• izvodnju mlijeka pri mljekarama, i to svaki mjesec u vrijeme isporuke Mljekarskog lista.

U humanitarnu akciju i mlijeka cijele Hrvatske...

Akcija je trajala osam mjeseci, a markica iz svakog mjeseca je Mljekarski list 11/2008.

dio motiva slike Željke. U akciji je prikupljeno sveukupno 686.486,00 kuna, a sredstva su predana poglavarstvu grada Vukovara, uz uvjet da se utroše za izgradnju djeustanove.

Godine 1998., 22. listopada, u potpunosti je realiziran projekt Hrvatske mljekarske udruge a "Željka" je s radom, otvorivši vrata malim Vukovarcima. Bio je to trenutak za nevini i topli pogledi 40 polaznika govorili su više od svake zahvalnosti.

"Željka" otvorila je Jadranka Kosor, tada potpredsjednica hrvatskog Sabora, poznata kao velika zagovornica stradalih i prognanih osoba Domovinskog rata, koja je u samom ku dala bezrezervnu podršku akciji. I poglavarstva grada Vukovara, koji su tada djelovali u progonstvu, dali su velik doprinos u akcije.

PIVi objekt u Vukovaru obnovljen sredstvima solidarnosti... grada Vukovara Zdenka Buljan, koja je bila naša pozdravila je Upravnog odbora Hrvatske mljekarske udruge te podsjetila na akciju koja se provodila pod motom "Litra mlijeka za obnovu Vukovara". Kakoje i ona u to vrijeme aktivno sudjelovala u samom projektu a izvrsno je i u tijek akcije, istaknula je da je prema evidencijama poglavarstva grada Vukovara upravo "Litra mlijeka za obnovu Vukovara" bio prvi projekt kojim je sredstvima solidarnosti u potpunosti obnovljen jedan objekt u Vukovaru. Hrvatska mljekarska udruga, shvativši važnost stavljanja u funkciju ovog za djecu, akciju je provodila brzo i efikasno. Bilaje to litra mlijeka od srca, za male Vukovarce.

prostoru "Željka"sa i Antont/omKukuljicom, prvompredsjednicomDruštva "Naša djeca"u vrijemeobnove

Deset godina poslije

Danas, 1 O godina nakon otvorenja smatrali smo prigodnim obilježiti taj dan zajedno s malim Vukovarcima, predstavnicima Društva "Naša djeca" te poglavarstva grada Vuko-

vara, koji su se zajedno s predstavnicima Hrvatske mljekarske udruge svesrdno zalagali u ovog projekta, iskreno se njegovom dovršetku.

deset godina, koliko traje naše prijateljstvo, kada bismo

U

Zdenka Buljan zahvalila je Hrvatskoj mljekarskojudruzi na svesrdnoj Vukovaruprije desetgodina

OBLJETNICA

dolazili u ovaj ili zbog slali darove za i uskrsne blagdane, uvijek su nam bila u mislima djeca - polaznici koja su na nas ostavljala snažan dojam. Za uzvrat dobivali smo iskrenu dobrodošlicu i zahvalnost djece za svaku i najmanju darovanu sitnicu.

I danas, 10 godina poslije nižu se slike nam Vukovara koje upozoravaju na snažan duh Vukovara i njegovih Vukovaraca. Upravo u snagu duha Vukovaraca i njihov povratak u porušeni grad, smo sagraditi ustanovu, jer povratak bez djece ne bi bio povratak.

Bio je to dar onima koji su i u tmurnoj vukovarskoj svakodnevici uvijek najviše, a to su djeca.

Upravni odbor Hrvatske mljekarske udruge niti danas ne

zaboravlja male Vukovarce, te je donirati vrijednosti 10.000 kuna koji biti namjenski potrošen za obnavljanje igrališta i kupovinu novog tobogana. Djeca su sa svojim odgajateljicama pripremila prigodni program u kojem su s velikom igrokazima i recitacijama opisali svoj veseli život u voljenom Vukovaru. Vrlo emotivnim svoj rad u Društvu "Naša djeca" opisale su predsjednice Antonija Kukuljica, koja je u vrijeme pokrenute inicijative obnove "Željka" vodila Društvo "Naša djeca", Marijana te sadašnja predsjednica društva Blaženka Sabo. Upravni odbor posjetio je novootvoreni Hrvatski dom u Vukovaru te rodnu nobelovca Lavoslava gdje je održana redovna sjednica Upravnog odbora.

Veseli nas što je s nama bila i Željka nekad mala uplakana u plavom a danas odrasla djevojka, se lik duboko usjekao u svih Hrvatske. smo se u naselju Špansko u Zagrebu gdje je živjela sa svojom majkom Jasminkom, koja nam je dopustila da koristimo Željkin lik u svrhu promidžbe akcije. ovu obljetnicu željeli smo se prisjetiti tog vremena koje je bilo teško, ali ispunjeno ljubavlju i dobrotom, a pogledi puni topline govorili su više od HVAIA. Ispunjeni posebnom odlazimo iz Vukovara, zadovoljni što i nakon 10 godina "Željka" sjaji punim sjajem kao i onoga dana kada smo ga s ponosom

Problotlk d.o.o. istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ulica grada 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833

e-mail: probiotlk@probiotik.hr • www.probiotlk.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30

aJIIPANYwmt QUAU1YNANAGENBIT

S1S1BICERTIFIEDBYDNV - ISO 9001:2000 -

srecfstvila·--• sin, od kvasacaI plljelnf sredstva za spreasvanJekasnog

nadimanJa sira za pripremu salamure boje proteini

pribor i oprema za kontrolu: - kiselosti mlijeka - temperature - vlage

- sallnlteta salamure

- ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona ostalo termometri podloge markice za sir za samoprešanje sira i savjetovanje u proizvodnj I preradi mlijeka proizvodnja za nove prolzvo1 u vlastitom opremljenom laboratoriju

-J'.Skffa

Još jednom o poljoprivrednom obrazovanju i što ono u mljekarskoj proizvodnji

Obrazovani poljoprivrednici spremniji su prihvatiti nove tehnologije i rješenja znatno prije (ali i s više realne nego oni bez edukacije

Piše:Prof.dr. se. Zoran

Jednom prilikom Martin Frick, profesor s Montana State University, koji je u posljednjih sedam godina vrlo kod nas u Hrvatskoj i dobro poznaje situaciju u našoj poljoprivredi i poljoprivrednom obrazovanju, rekao mi je kako bismo trebali za naše poljoprivrednike, ali i zaposlenike u županijskim odjelima za poljoprivredu te resorna ministarstvo organizirati kratki, neali edukativan o poljoprivrednom zadrugarstvu. Kad sam ga pitao zašto nepotrebno proširivati broj sudionika ljudima koji nikad raditi u zadrugama ili za zadruge, dobio sam odgovor koji mi je pokazao razliku "našega" i "njihova" gledanja. Odgovor je bio da nije bitno što biti u zadrugarstvo izravno, važno je da u danom trenutku, u svom dijelu rada ne pružaju otpor sustavnom širenju zadrugarstva u praksi. Teško je zamjerku takvom gdje edukacija u poljoprivredi ima dugu tradiciju, ali kod nas se sve u nekim kratkotrajnim ciklusima izmjenjuju ciklusi "debelih" i "mršavih" krava, da su ljudi nepovjerljivi u svaku ideju koja ne pokazuje rezultate financijske) odmah i sada.

illljekarski list 11/2008.

Važnost poljoprivrednog obrazovanja Neposredno nakon povratka sa boravka u Montani (SAD),u Mljekarskom listu broj 6 od prošle godine pisao sam o važnosti poljoprivrednog obrazovanja koje je u razvijenu svijetu prepoznato kao temelj razvoja društva. Pritom poljoprivreda kao osnovna grana djelatnosti u ruralnom dijelu svake zemlje nije nikakva iznimka. Obrazovani poljoprivrednici spremniji su prihvatiti nove tehnologije i rješenja znatno prije (ali i s više realne kritinego oni bez edukacije.

To se uvijek vrlo dobro vidi kad se malo odmakne od domovine. U svakoj našoj poljoprivrednoj proizvodnji, pa tako i proizvodnji mlijeka pokazuje se jednaka zakonitost. Vesvojom proizvodnjom ostaju na prosjeku iskorištavanja tehnološkog potencijala.

: ' ' Kad u nas govorimo o : proizvodnji

· mlijeka od oko 4000 litara po muznom grlu, to da smo iskoristili jedva polovicu proizvodnog kapaciteta muznih krava, koje u nekoj "punoj mogu dati više od 8000 litara u : jednoj laktaciji. Ostatak je

· gubitak, izgubljena dobit, koju smo mogli dobiti, ali nismo iskoristili što nam je bilo

Kad se govori o obrazovanju naših mlijeka, ih nema završenu neku srednju ili višu poljoprivrednu školu. Dakako, školovanje ne mora biti glavni i uvjet da se netko uspješno bavi nekom proizvodnjom. Osobno sam najbolje rezultate nalazio kod gospodara koji su završili razne nepoljoprivredne škole, a su nažalost imali i samo (nezavršenu) osnovnu školu. To ih nije ni najmanje ometalo da postignu izvrsne uspjehe u proizvodnji, ali radi se o iznimkama, ne o nekom pravilu. I na tim dobrim iznimkama ne može se graditi sustavni napredak proizvodnje mlijeka neke zemlje.

Utjecaj i važnost poljoprivrednog obrazovanja · Tijekom toga boravka upoznao sam na Državnom lištu Montana studenticu Marry Ann Anderson, koja je kod mog profesora Martina Fricka upravo pripremala završni rad. Posjetili smo njezinih roditelja s kojeg je i jedna od slika. Marry Annin brat završio je višu poljoprivrednu školu i vratio se Marry Ann nastaviti poljoprivredno obrazovanje. Želi se baviti savjetodavnim poslom, a možda i radom na Njezin brat upravlja obiteljskim površine od 2000 ha. Ondje vidjeti scene kao iz vesterna, kaubojskih filmova, gdje se

zasušena grla jahanjem na konju traže na šumskim pašnjacima i uz potoke u dolini. Istovremeno obilaskom na suvremeni sustav natapanja djeteline, bez kojeg ne bi bilo dovoljno hrane za dobru proizvodnju mlijeka.

U proizvodnji mlijeka kao rijetkoj u poljoprivredi ovdje se još dobivaju poticaji. Uskoro ih zbog nižih cijena mlijeka na svjetskom tržištu ukinuti. Kad pitam proizvošto napraviti kad se to dogodi, svi reagiraju Slegnu ramenima i kažu, nema druge, proizvodnju mlijeka po grlu i pokušati proizvesti jeftiniju hranu da cijena mlijeka ne raste. Na u SAD-uamortiziraju svaku drugu financijsku nepogodu u poljoprivredi. Lakše im je zbog najmanje dvaju razloga. Jedan je što su poljoprivredno obrazovani, a drugi što imaju sustavnu službi potpore.

Marry Annje na i prije završnog rada dobila na jedan projekt za mlade U okviru poslovanja jedne zadružne mljekare "Darigold" iz Bozemana obilazit zadrugare, analizirati organizaciju rada i tražiti nepotreb-

ne utroške i troškove koji bi se mogli racionalizirati. Vrlo zanimljiv posao za nekoga tko tek iskustva u poljoprivredi. Istovremeno na školskoj farmi Marry Ann prati proizvodne rezultate najboljih grla, kako bi mogla odstupanja od rezultata na farmama zadrugara. Zadružne rezultate treba u što roku približiti onima s ogledne farme. Zanimljivo, kad sam je pitao o poslovima na obiteljskom nije znala puno jer kaže da ih je uvijek izbjegavala, koliko god je mogla. I svejedno je bezrezervno podržavaju i u nju vjeruju menadžer i odbora zadruge. Zašto vjeruju, objasnit malo kasnije.

Tko što i radi?

I zašto sam o obrazovanju agronoma u Montani? Na to me potaknuo tekst iz prošlog broja Mljekarskog lista (10/2008.). Svojim osebujnim stilom kolega je sigurno ne ništa loše "lijepo" na stranici 46 prozvao svoj fakultet na kojem je stekao agronomska znanja. Spomenuo je i svog kolegu po neiskustvu rezanja papaka kravama, koji je završio još jedan stari i

ugledni fakultet na našem lištu u Zagrebu - Veterinarski. Kaže kolega kako je na fakultetu "teoretski dobro potkovan", ali nije kako se kravi papci" ili odroži tele. Kao, svaki inženjer to bi trebao znati. I odmah pripomene kako Nizozemci to rade. da u odjeljku kaže i tko to radi. Piše da u srednjoj poljoprivrednoj školi, i na skom smjeru te škole "režu" papke kravama na školskoj i okolnim farmama. Pisao sam o praksi u Montani, gdje poljoprivredne srednje škole tako osiguravaju novac za ekskurzije i stipendije Farmeri rado takav rad jer znaju da tako ulažu u znanje koje je i njihova

E sad, kolega piše kako je u obilasku sve to vidio. Šteta što tada nije pokušao i malo raditi s tim mladim farmerima, i lako sam po osnovnom obrazovanju agrarni ekonomist, ne propuštam priliku na farmama sudjelovati u radnim postupcima. Tako sam na farmi Andersonovih s profesorom Frickom, koji je poljoprivrednog obrazovanja i zadrugarstva, aktivno sudjelovao u stoke. Ma koliko mi bilo žao utisnuti u kožu teleta, i uvjeravanju da životinja ništa ne osim malo straha i nelagode. Isto sam napravio kad je trebalo "pokazno" nahraniti krave na farmi. da ondje nismo bili u vrijeme teljenja. Priznajem, nisam siguran koliko bi mi dobro "leglo" i to iskustvo. da je imao priliku u nedalekom Ptuju "rezanje" papaka. I sam ponovno daje odgovor od koga se to može i treba i tko to prvenstveno treba znati. Poznati terenski agronom uputio ga je na

Marry Ann Anderson na školskoj farmi

dakle sa ;rednjoškolskim obrazovanjem, koje izvrsno pokriva upravo takvih zahvata. je :la jedan agronom poznaje i obavlja taj važan zahvat, 3Ji fakultet nije mjesto gdje ga rmžno mora i Pokazala m mu to dobro oba primjera koje je 11aveo- nizozemski i slovenski.

Naravno da sam ja s kolegom razgovarao o ovome prilikom pisanja teksta. Prošli smo nešto Farmii "progazili" njiva po Hrvatskoj rnjedno, nekad se suglasili odmah, a 11ekadnakon duljih rasprava i uvjeravanja po pitanjima. U 11ekim stvarima ostajemo do daljnjeg na mišljenju. Tako ja 11ikad "priznati" da su derivacije i integrali na Agronomskom fakultetu "nepotrebni" agronomima u praksi, te da su koštali agronomsku struku izgubljenih godina studiranja i dobrih agronoma.

'mišljenja je normalna, jer ne radi se o pukom prepucavanju ili taštini, a pogotovo nekakvoj Obojica razmišljamo kako unaprijediti mljekarsku proizvodnju.

Razlikuju se i putevi kojim mislimo da se do toga može I nije važno tko pritom "pobijediti", ako rasprava i rješenja u našoj praksi potaknu proizvodnju barem litru više i isto tako lipu jeftinije.

Za sada smo našu raspravu odgodili do radionice i demonstracije korekcije papaka u okolici Slavonskog Broda, za dobre iz mog kraja, ali koje prema nitko nije do sada ili korekciji papaka. radionica stati samo na tome. Ima za riješiti naših pitanja od prije iz kalcifikacije i uzgoja trava. po tražiti da

li,st 11/2008.

poljoprivrednaškola u Montani

koliko kuna košta, a koliko donosi takav tehnološki zahvat u mljekarstvu. Naravno da mu odgovor dati bez korištenja matematike, derivacija i integrala. I naravno da moji podaci biti puno uvjerljiviji kad ih mlijeka vide u masi hrane i litrama više dobivenog mlijeka.

Zašto se u Montani vjeruje projektu MarryAnn?

Da se vratimo na ovoga teksta. Zašto farmeri i menadžeri vjeruju u projekt mlade agronomke Marry Ann, koja sigurno ne zna "orezivati" papke i zahvate u mljekarstvu? Vjeruju zbog da je njezin savjetodavni rad dio jednoga cjelovitog sustava u kojem ona skuplja informacije o proizvodnji na farmi, selektira ih i traži nedostatke koje treba ukloniti da bi se unaprijedila proizvodnja. Ponekad joj ih daju sami farmeri i traže Njezino je da skrati put od traženja do dobivanja

Ne mora nužno sve znati, ali mora znati gdje odgovore. I kako ih u što roku proslijediti do Kako jednostavno?! Dakako, nije sve idealno. Ima i tamo praznih hodova i promašaja, ali sustavni rad svih službi pokušava ih smanjiti što je više

Vratimo se važnosti obrazovanja i sustavnoj potpori našim mlijeka. Uvjetno zato što ne koristimo u punoj mjeri što možemo, "gubimo" po kravi oko 11.600 kuna (2,90 kn x 4000 kg) prihoda ili otprilike 1.400 kn (0,35 kn x 4000 kg) dohotka. Osnovni razlog takvu neekonomskom ponašanju do sada je bila i vrlo dobra cijena mlijeka, koja je do prošle godine držala u više nego komotnoj situaciji u kojoj nema potrebe puno mijenjati. Danas je vrlo teško na punu ekonomsku efikasnost proizvodnje mlijeka bez iskorištenja tehnološkog potencijala muznih grla iznad našeg prosjeka kod mlijeka (više od 50000 kg mlijeka godišnje) od 4500 kg mlijeka po jednom grlu. Za proizvodnju potrebni su znanje, opremljenost gospodarstva, ali i spremnost ulaska u poslovni rizik proizvodnih kapaciteta i proizvodnje. znanja i efikasnijim sustavom prijenosa znanja preko službi potpore proizvodnji smanjit mo poslovni rizik i izglede naših farmera u proizvodnje i konkurenciji koja ih

Stara

IZDVAJAMO IZ OSTALE PONUDE

KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: POUZDANOG PARTNE NAJPOVOLJNIJU CIJEN KVALITETU BRZINU IZVEDBE U RUKE

DOBRI UVJETI ZA

PROIZVODNJU

MLIJEKA

Piše:Janja dipl. oec.,

2. iznos povrata kapitalnih ulaganja na maksimalno 3 S milijuna kuna. '

Znamo da proizvopostaviti pitanje je li sve to dovoljno kako bi se nadoknadio rast ulaznih troškova energije, gnojiva, hrane i repromaterijala te proizvodnju isplativom i tako izvršenje svih financijskih kreditnih obveza. Sve analize na to da su financijski uvjeti, o~~upna cijena, državna potpora, v1sma kapitalnih ulaganja i niz drugih pri investiranju vrlo prihvatljivi, da to jednostavno ne treba propustiti nego se aktivno u izgradnju farmi i poboljšanje uvjeta proizvodnje na farmama, broja muznih krava, nabavku po~rebne opreme i stvaranje boljih UVJeta za proizvodnju kvalitetnijeg mlijeka.

Još jednom

što je sve novo i bolje za proizvodnju mlijeka

Kako su u Mljekarskom listu 8 i 9 detaljnije teme o novim zakonskim i podzakonskim aktima koji bolje uvjete investiranja sektoru mlijeka ali i otkupne cijene mlijeka nabrojat samo najvažnije: ' 1. otkupna cijena mlijeka:

• ciljna cijena mlijeka sa 3,7% m. m. i 3,2% iznosi 2,636 kn/kg za mlijeko razvrstano u 1. razred,

• mlijeko se u kg (1 litra= 1,03 kg).

3. Smanjena kamatna stopa za kreditiranje prema programu za razvoj govedarstva na 4% i produljen rok otplate kredita na 15godina.

Navedeni pokazatelji i kivana daljnja poboljšanja glede zemljišne politike daju svim dobre preduvjete da una~rijede svoju proizvodnju, proš1re kapacitete i da izgrade nove farme. Sigurno da navedene mjere nisu dovoljne i da m~gu dati rezultate samo pod uvJetom da vode o racionalnosti, rentabilnosti i optimalnoj proizvodnji na svom gospodarstvu. Konkurentnost na gospodarstvu od posebnog je a državne mjere samo su potpora u ostvarivanju dobrih proizvodnih i financijskih rezultata.

: ' ' U : mlijeka u ovom trenutku : moraju biti oprezni, i što najviše : ugrožava njihov financijski : rezultat? Odgovor je: MLIJEKO : RAZVRSTANOU2.RAZRED.

Tablica1: cijenemlijeka

mlijeka

proteklih su mjeseci dobili niz

zakona i pravilnika koji u razdoblju

dodatno poboljšati njihove uvjete poslovanja

Cijena mlijeka za 2. razred je 30% manja temeljem odredbi Uredbe što iznosi 0,709 kn/kg, bez obzira na postotak i Kada se tome pribroji i umanjenje, odnosno izostanak premije od oko 0,30 kn po kg to da je cijena za kg takvog mlijeka niža za 1,09 kunu ili 35 i 40%kod malih i srednjih a kod velikih još i više.

Što treba

Nikada ne razmišljati o prestanku proizvodnje. Treba tražiti rješenje na sve strane kod sirovinske službe mljekarske industrije kojoj se predaje mlijeko, savjetodavne službe, Hrvatskoga centra, ali potrebno je i slušati Kako to cjenovna izgleda vidi se u tablici 1.

Red. Cijenamlijekasa 3,7%m.m. Cijenaprema Odbitna Ukupno stavka premija cijena Br. i 3,2% Uredbi za 2. razred mljekara mlijeka procjena

I. Ciienamliiekaza I. razred 2 363knlk~ - 0,30 2 663

2. Ciienamliiekaza II. razred 2,363lm/l,o 0,709 - l 654

Cijenamlijekasa 4,0%m.m. i 3,4%

I. CiienamliiekazaI. razred 2,530ln,/1,n - 030 2 830

2. Ciienamliiekazali. razred 2 530ln,/1,a I 0,709 - 1,821

Prema podacima HSC-a Središnjeg laboratorija za razdoblje I.VIII. mj. 2008. godine, otkupljeno je 434 944 003 kg, od je 72% mlijeka u EUstandardu ili u I. razredu, a 28% izvan standarda. Za osam mjeseci 2008. godine otkupljenog mlijeka izvan standarda ili mlijeka li. klase je 120 000 000, a ako se to na godišnju razinu, onda se da u 2008. godini oko 180 000 000 kg biti razvrstano u li. razred. Vrlo je jednostavno što to financijski

• prema osnovi odredaba uredbe gubi se 0,709 kn/kg, • i prema osnovi premije procjena je da se izgubi 0,30 kn/L (O,10 - 0,50 ovisno o odnosno da se godišnje dobije oko 180.000.000 kuna manje.

Navedeni iznos je procijenjen, a vrlo brzo i prekontrolirati navedene podatke. Jedno je sigurno, proizvodnja nekvalitetnog mlijeka razvrstanog u II. razred ne isplati se, ali se zato isplati proizvodnja mlijeka standardne spomenutim teI nije to pravilo samo za velike farme. I manji farmeri, sve pogodnosti za sektor mlijeka, mogu biti konkurentni i nastaviti ulagati u svoje farme, modernizirati ih i broj grla.

Izmijenjeni Program razvoja govedarstva te Pravilnik o kapitalnim ulaganjima svim korištenje sredstava i daju manjim i srednjim za povoljnija ulaganja te stabiliziranje svoje proizvodnje. S obzirom na strukturu zemljišnih posjeda i drugih uvjeta gospo-

darenja u RH, gospodarstava vjerojatno biti najzemljama kao što su Austrija i Slovenija. Ondje je proizvodnja mlijeka po gospodarstvu 55000 i 65000 kg godišnje, a posjeduju 12 i 14 krava po gospodarstvu. Zato i mi moramo podržati i ohrabriti i manje proizvomlijeka, a oni svojim dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji mlijeka sigurno znaju kako ekonomiposlovati (i s manjim brojem krava). Da ne znaju i da ta proizvodnja nije isplativa, bi odavno odustali. Uz ove uvjete te potražnju za mlijekom i kod nas i u svijetu sada sigurno odustati. Iskoristit pogodnosti i sigurnost u otkupu i sigurno da proizvodnju mlijeka po kravi i predaju mlijeka mljekarskoj industriji po

Uspješniji kroz iskustvo i inovacije!

'ROFESIONLNAHIGIJENA

Ecolab-ov Premium program

Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati!

Oxy Foam®- Aktivna pjena za higijenu vimena

Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože. Sigurno, i jednostavno za korištenje.

~hiJlfl,ff'a

lo Shiel~- Polimerizirana barijera 1

Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jodu (PVP). Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena mužnji.

Blu Garde

Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

VeloucidG!..

emulzija

Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jodu (PVP).

Vrlo bogata i tvarima za održavanje kože vimena u stanju tijekom cijele godine.

Kovex 8 pjena

pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida je namjena s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

Oxy Foani'

Veloucidlfl

cijene kravljeg mlijeka

Hrvatsko gospodarstvo u manjoj je mjeri pod utjecajem svjetske krize hrane, skupih energenata te globalne financijske krize

Piše: Dr. se. Petar

Povremeno se u mnogim zemljama javljaju problemi oko cijena poljoprivrednih proizvoda, a pretežno dominiraju pitanja cijena proizvoda i cijena mlijeka. U mljekarstvu kao i u drugim granama poljoprivredne proizvodnje suprotstavljeni su interesi mlijeka i mljekarske industrije kao kupca mlijeka. Primarna je uloga Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kreiranje i predlaganje mjera agrarne politike, a kada do problema njegova je uloga Tijekom ove godine u pravnoj regulativi u sektoru došlo je do promjene mjernih jedinica iz litre u kilograme za cijena i poticaja. U odnosu na razvojni aspekt proizvodnje mlijeka su iznosi bespovratnih sredstava kapitalnih ulaganja. U cilju rješavanja poslovnih odnosa partnerima u ministarstvu osnovan je Savjet mlijeka, mljekarske industrije te predstavnika znanstvenih i institucija. Pravna regulativa u Europskoj uniji

U politici cijena mlijeka poslovni partneri teško se mogu usuglasiti jer se stanje u mljekarstvu prikazuje nedovoljno argumentirano. U sustavu agrarne politike EUa su uvjeti koje moraju

ispunjavati farmeri - poljoprivredni kako bi mogli ostvarivati godišnje subvencije. Farmeri moraju obvezno voditi financijskoknjigovodstvene evidencije FADN (The farm accountancy data network). je o sustavu poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka, pri uz osnovnih podataka i korisnici subvencija godišnje iskazuju ukupnu proizvodnju, fiksne i varijabilne troškove, fiksni kapital, neto dodanu vrijednost kao i godišnji prihod farmera. sada, Hrvatska se mora pripremati i kada postane stalnom com EU-a naši poljoprivredni prosustavom poticaja obvezni su uvesti ovaj knjigovodstveni sustav.

Definicije cijena

Cijene agrarnih proizvoda u posebnom su gospodarskom i tržnom položaju u odnosu na cijene koje se u cjelini slobodno formiraju na tržištu i za koje država ne izdvaja budžetska sredstva radi utjecaja na rast tih cijena. Zbog poljoprivredne proizvodnje, mjerama agrarne politike intervencijama se na cijene poljoprivrednih proizvoda.

; ' ' država na od: poduzima svoje inteIVencije u poljoprivredi, pa se kroz agrarni protekcionizam proizvodnja štiti od uvoza jeftinijih agrarnih proizvoda.

Na cijena agrarnih proizvoda u EU male su razlike, što proizlazi iz obveza o proagrarne politike. Farmeri su kao korisnici novpoticaja - subvencija obvezni se pridržavati uvjeta koji se odnose na cijene.

cijena

Prema propisima EU-ao cijenama poljoprivrednih proizvoda, koje je preuzela Hrvatska s obveznom primjenom, cijena je ona koju prima od kupca (pr. litra mlijeka) koje je proizveo kao output, umanjena za cjelokupan porez te za cjelokupan iznos subvencija na tujedinicu. Europska unija politikom cijena mlijeka pridonosi postizanju sigurnosnog praga dohotka mlijeka. Za mlijeko se planske i interventne cijene. Kada na tržištu do odnosa ponude i potražnje mlijeka i interventnim cijenama uspostavlja se ravnoteža u primarnoj proizvodnji i u preradi mlijeka.

Subvencije

Subvencije su bespovratna koja države ili institucije EU-a rezidentnims ciljem utjecaja na njihovu razinu proizvodnje, njihove cijene ili naknade nicima proizvodnje. Subvencije se iskazuju kao dio ostalih poslovnih prihoda primljenih iz

Prema navedenim zakonskim obveza je da kod prodaje poljoprivrednih proizvoda iskazuju cijenu koju kupac kao i sredstva subvencija. Propisi u Hivatskoj mjerama tržišno-cjenovne politike u agraru Hrvatska za poljoprivredne proizvode propisuje cijene kako bi se utjecalo na stabilnost tržišta i konkurentnost. Tako se propisuju ciljane, i minimalne cijene (Zakon o poljoprivredi, Narodne novine broj 66/2001.).

cijena Kod nas se prodajna cijena koju prati Državni zavod za statistiku (DZS)iskazuje za prodane odnosno otkupljene kolipoljoprivrednih proizvoda u koje su porezi (osim PDVa), a subvencije i ostali poticaji. Na ovu cijenu obvezno je i potrebno dodati ostvarene iznose poticaja.

Analizirano gospodarstvo

Kod analitike formiranja iznosa otkupne i cijene svježega kravljeg mlijeka uzet je kao primjer koji godišnje mlijeko s sadržajem masti od 4,05% i 3,40% i mlijeko je u odnosu na svrstano u I. razred (mikroorganizama s; 100000 somatskih stanica s; 400000).

je tijekom godine u proizvodnji držao dvadeset krava s od 5600 kg mlijeka i ukupno godišnje l 12000 kg mlijeka. Od poljoprivrednih površina u svom vlasništvu ima deset hektara oranica i dva hektara livada - pašnjaka.

Posebno su prikazane prosjeotkupne cijene za mlijeko s s težim uvjetima gospodarenja i mlijeko na ostalim proizvodnim

Ciljna cijena

Ciljna cijena propisana je Uredbom o ciljnoj cijeni svježega sirovoga kravljeg mlijeka (Narodne novine broj l 56/2002., 153/2005., 123/2007., 81/2008.), te je za jedan kilogram mlijeka standardne od 3,7% masti i 3,2% propisana ciljna cijena 2,363 kune/kg, pri je vrijednost masne jedinice 0,284 kn, a vrijednost jedinice 0,410kuna.

Otkupna cijena

Otkupna cijena mlijeka koje kupuju mljekare sadržava osnovnu cijenu i premiju, a se na temelju sadržaja masti i

Ispravak vrijednosti osnovne cijene mlijeka obavlja se koeficijentima na temelju razreda u koje je svrstano mlijeko.

Za analizirana gospodarstvo za mlijeko E razreda (4,05%

m. m., 3,40% I. razred, s; 50000 mikroorganizama, S 400000 somatskih stanica) osnovna cijena iznosi 2,544 kn/kg, a uz premiju od 0,20 kn/kg otkupna je cijena 2,744 kn/kg mlijeka.

poticaji poticaji za mlijeko su Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (Narodne novine broj 87/2002., l l 3/2003., 82/2004., 12/2005. - ispravak, 85/2006., 141/2006., 134/2007 ., 85/2008.). Provedba ostvarivanja poticaja regulirana je Pravilnikom o i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje provedbenim propisima o državnim poticajima u poljoprivredi (Narodne novine 17/2007., 133/2007., 92/2008.). mlijeka poticaje ostvaruju za noga svježega sirovoga kravljeg mlijeka za kategorije rasploda i za proizvodnju hrane. Na s posebnim uvjetima gospodarenja su poticaji u proizvodnji mlijeka. Ukupni poticaji za na ostalim su 1,128 kuna/kg mlijeka (za mlijeko 0,869 kn/kg, za kategorije grla u uzgoju svedena na kg mlijeka O,125 kn/kg i za proizvodnju hrane O,133 kn/kg).

Izvori iznosa cijena- kuna/kg

Sustav Mljekare poticaji - Državni Otkupna cijena

Osnovna Otkupna Biljna sveukupno Rasplod. Ukupno cijena premija cijena Mlijeko uzgoj proizvodnja poticaji mlijeka ukupno

Ukupno 2,544 0,20 2 744 O 869 0,125 0,134 1,128 3 872

mlijeka 1 kg: 4,05% m.m., 3, 40% E razred, mikroorganizama :S 50 000, somatskih stanica 5. 400 000

Tablica 1: Sastavnice cijeneza kravlje mlijeko (ostala

Za mlijeko proizvedeno na s težim uvjetima gospodarenja poticaji iznose 1,682 kn/kg (za mlijeko 1,405 kn/kg, za kategorije grla u uzgoju svedena na kg mlijeka 0,143 kn/kg i za proizvodnju hrane O,133 kn/kg).

cijena mlijeka

Ova cijena sve iznose koje dobije za prodana kravlje mlijeko. cijena za mlijeko na ostalim proizvodnim iznosi 3,872 kn/kg, a na proizvodnim s težim uvjetima gospodarenja cijena je 4,426 kn/ kg mlijeka. Na s težim uvjetima gospodarenja cijena mlijeka viša je 0,554 kn/kg.

aur\rai::

E. de Plennesbb, Vrbovec

Ova razlika cijene mlijeka od 0,554 kn/kg nastala je zbog iznosa poticaja na s težim uvjetima gospodarenja. U 2007. godini u ukupnom otkupu mlijeka s s težim uvjetima gospodarenja otkupljeno je 37,06% godišnjih mlijeka. Usporedba sa cijenama mlijeka u EU

Za farmere u EU-25 prodajna cijena kravljeg mlijeka iznosi 34,82 eura/kg mlijeka ili 2,485 kn/kg eura 7,138 kn). U ovu cijenu mlijeka u EU nisu subvencije.jer mlijeko nema izravne subvencije se one farmerima jedinstveno za cijelo gospodarstvo po hektaru zemljišta.

Prodajna cijena mlijeka u EU podrazumijeva cijenu mlijeka

preuzetog na farmama. Razina ovih cijena mlijeka bez poticaja može se sa cijenama u Hrvatskoj po kaj ima mljekare a u nju su i premije.

Mljekare u Hrvatskoj mlijeko 0,259 kn/kg skuplje nego mljekare u EU.

' '

Kada se i mlijeka u EU (95% je EU mlijeka) i u Hrvatskoj (62,87% mlijeka EU onda je razlika u otkupnim cijenama. Uz ovakvu visoku cijenu mlijeka, mljekarska industrija u Hrvatskoj postaje nekonkurentnom svojim proizvodima i na i na vanjskom tržištu.

,l_y_rnl.Il.,g~ PoslovnicaOsliek

Eugenade Piennesbb, 1O 340 Vrbovec tel: 01/2791-990.fax: 01/2792-035 e-m;iil·jurval@jurval.hr ,vet>·www.iurval.hr

Sv. L. B. 239, 31 000 Osljek tel: 031/281-181,fax: 031/281-182 e-mail:jurval.osijek@Jurval.hr web: www.jurval.hr

Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.

Laktofriži - posude r kafacitetal- ,zatvoreni S\J'Sta\( sa automat kim J?~ar;ijem i digitalm:>m ozna~< ni mli}eka.

t,/ Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm joda

t,/ Izvrsna vidljivost

t,/ Vrhunska njega

t,/ Potpuno zatvaranje sisnog kanala

t,/ Gotovo bez kapanja

Brzo i jednostavno pranje sisa

t,/ Spremno za korištenje

t,/ Rastapa

t,/ Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755111, 091/2755112, 091/2755113.

Sa partnerima:

tura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273 rtex d.o.o., Kralja Stjepana Drži slava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 d Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 rocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

Osnove uspješnog razvoja i poslovanja OPG-a - farme u proizvodnji mlijeka

Piše: Mr. se.

Svako imanje i svaka koja je pod hipotekom gruntovno je prepisana na banku ili banke, a bivši vlasnici postali su podstanari ma u vlastitoj do trenutka otplate kredita i skidanja hipoteke sa svoje imovine.

Nikako ne mogu shvatiti da se netko usudi dignuti više kredita u više banaka, to je nesumnjivo vrlo i nepromišljeno. Ako tvoje poslovanje ide preko jedne banke, tada bankovni najbolje prate tvoje poslovanje, sve ulaske novca na tvoj i sve izlaske novca s tvog na temelju toga donose odluku o daljnjeg zaduživanja. Ako imaš dovoljno velike ulaske novca od mlijeka, tada nije problem da u tvojoj poslovnoj banci podigneš više kredita za namjene. u drugu banku i tamo tražiti još jedan kredit, a posebno u pet ili šest banaka i u svakoj dizati po nekakav kredit? Ovo se mnogima osvetilo, a osvetilo se i bankama koje su samo zaradu preko kamata davale olako bilo kome kredite, ne kreditnu zaduženost novog klijenta niti njegovo poslovanje, a posebno njegove kredita.

Bez iznimke

Nismo mi u Hrvatskoj nikakva iznimka, vidite da se na ovome

slomio velik dio velikih nacionalnih i svjetskih banaka koje su olako davale kredite. Svjetski bankarski sustav gotovo bi se urušio da nije bilo intervencije država koje su stale iza banaka i spasile ih od propasti. Nažalost, iza klijenata banaka koji ne mogu kredite nitko stati. Njihova imovina koju su dali bankama pod hipoteku uglavnom ide na ovrhu i licitaciju i prodaju. Samo u ovakvim licitacija ide u obrnutom smjeru, ne prema više nego prema niže. Banci je važno da prodajom hipoteke namiri svoj dug- iznos kredita koji je

dala iako je vrijednost hipoteke kao zaloga od duga - kredita. U investitori - poduzetnici - farmeri griješe? su pogreške u prezaduživanju. Prilikom podizanja jednog ili više kredita osnovno je voditi najprije o troškovima proizvodnje i minimalnom osobnom dohotku od kojeg vi i vaša obitelj možete živjeti. Dio vašeg ukupnog prihoda koji se izdvaja za ove dvije stavke ne može se koristiti za otplatu kredita. Za otplatu kredita može se koristiti samo dio zarade ili profit.

U razvoju OPG-a koje se bavi držanjem i uzgojem krava

sve je više uspješnihpoduzetnika,ali nažalosti onih manje uspješnihpa i onih koji su svoje imanje i obiteljdoveli do propasti,pa više nisuvlasnicisvoga imanja i svoje

U poduzetništvu postoji vrlo važno pravilo: svaki farmer (poduzetnik) treba imati svog financijskog savjetnika s kojim napraviti analizu svog poslovanja i ustanoviti do kojih se od proizvodnje i planiranog proizvodnje može u zaduži: vanje.

Mnogi su se u ovoj prevarili jer nisu uzeli u obzir da svako proizvodnje ima i svoje troškove.

Kako pravilno proizvoditi?

Ja sam odavno, kao terenski agronom, postavio okvirna jednostavno trajno pravilo. Svaka krava u proizvodnji mlijeka u tijeku jednog mjeseca JO dana radi za sebe, 10 dana za kredit i 10 dana za farmera. Ovdje ne smijemo zaboraviti na laktacijsku krivulju, kao i na to da za vrijeme suhostaja i kolostralnog mlijeka krava živi na teret farmera. Dio ove investicije poslije se kroz prodaju muškog teleta, a ako se radi o ženskom teletu i uzgoju junice, cijela investicija ide na teret farmera dok se ne prodavati mlijeko od prvotelke, ili prije od prodaje junice.

jedno od vrlo važnih pitanja i pravila je kada se i pod kojim uvjetima može prodati junica? Mnogi se nažalost ne razumiju u menadžment stada i cijele farme, pa su pojedinci u nekim za dijela kredita - dugova rasprodali ženski pomladak, pa i dio krava i tako se našli u situaciji da su smanjili a ne proizvodnju mlijeka pa dalje ne mogu u cijelosti dug ili dugove (jedan ili više kredita).

Krediti i zaduživanje mi netko kaže da ima više kredita u više banaka, odmah mi je jasno da u poslovanju "firme" - OPG-a nešto nije u redu. U praksi sam naišao i na da je farmerpoduzetnik podigao 6 kredita u 6 banaka, a isplata mlijeka ide preko sedme banke. Uz put tu je bilo, a ima ih ijoš, privatnih pozajmica i dugova, na su otišle junice i dio krava. I gdje smo sada? Sada bi trebalo proosmu banku koja bi preuzela sve dosadašnje dugove i dala novu investiciju za nove junice i krave koje bi cjelokupan dug. E, sada ti budi bankar pa u ovakvom daj kredit ovakvom (pacijentu) farmeru - poduzetniku. Osobito su opasni lizing krediti koji uglavnom "igraju" u kupovini razlimehanizacije i traktora. Kada ih više ne može farmer - poduzetnik ostaje bez svega. Bez novca kojim je otplatio dio vrijednosti traktora, ne kupljenog nego U lizing kreditiranju i lizing trgovini traktor ili bilo koji stroj kupljen je tek u onom trenutku kad je u cijelosti

a do tada on je vlasništvo ali i sav novac koji je išao u otplatu, sve dok i zadnja rata ne bude Mnogi ovdje brzopleto Povrat PDV-a + povrat kapitalnih ulaganja, pa tu je i na otplatu drugih kredita, a pritom zaboravljaju na potrebno proizvodnje mlijeka i sve što uz to ide.

' ' Uz to, ne smijemo zaboraviti i novu klasifikaciju mlijeka na plVll i drugu klasu i znatnu razliku i gubitke na prihodu od mlijeka kada se upadne u drugu klasu.

Zato, dobro je da svaki farmerpoduzetnik ima financijskog savjetnika. li to bitiekonomist koji vodi knjigovodstvo, neki samostalni ekonomski njak, savjetnik HZPSS-a,ili financijski vaše poslovne banke, posve je svejedno.

Mnogi više nisu vlasnici svojih imanja i svoje imovine. No, u ovoj kategoriji nalaze se samo nepromišljeni, brzopleti, lakomisleni, a i nesposobni pojedinci. Tako je to i u svijetu pa i kod nas.

Uz sve ovo moje pisanje i razmišljanje o svim problemima na terenu i u praksi došao sam do kako bi bilo dobro da napišem "zakon" terenskog agronoma kako stvarati podlogu bržeg i boljeg razvoja OPG-a - farme, proizvodnje mlijeka i postizanja profitabilnosti u proizvodnji mlijeka.

"Zakon"

terenskog agronoma

Poruka farmerimamlijeka, posebno i novima koji su se za život na selu i farmi i za proizvodnju mlijeka.

• Ako ste u proteklih 1O godina, najmanje u proteklih 5 godina bili uspješni u razvoju vašeg OPG-a i proizvodnji mlijeka, tada imate solidnu osnovicu za iskorak u bržem i razvoju govedarske proizvodnje putem realizacije Operativnog programa razvoja govedarstva u RH i kredita preko HBOR-a, ili sukladnog programa koji realizirati iz kredita neke komercijalne banke i/ili vaših vlastitih sredstava.

• Koji su pokazatelji dosadašnjeg uspješnog razvoja vašeg OPG-a u

list 11/2008.

proteklih 1O ili najmanje 5 godina?

• broja krava i uzgoja rasplodnih junica do najmanje 50%.

• proizvodnje mlijeka po kravi do prosjeka staje od najmanje 6000 litara po kravi godišnje.

• proizvodnje mlijeka po 1 ha kroz proizvodnju voluminozne krme od najmanje 4500 kg mlijeka u brdskoplaninskom i na podIstre i Dalmacije, od najmanje 7000 kg mlijeka na Slavonije i Baranje i 8000 kg po 1 ha na sjeverozapadne Hrvatske.

• Što ovo Da ste sposobni po 1 ha proizvesti suhe tvari (ST), voluminozne krme (sjenaže) od 4500 do 8000 kg s najmanje 1416% probavljivih proteina ili (PP) ili (PB) (ne i kukuruzna silaža koja sadrži 3% probavljivih proteina)

• Ako ste u posljednje tri godine mlijeko u E i ponekad u I. klasi.

• Ako ste u posljednjih pet godina s vašeg posjeda godišnje dali na kemijsku analizu najmanje dva uzorka zemlje.

• Ako je plodnost vašeg tla najmanje 14 - 16 miligrama fosfora (P) i kalija (K), te pHvrijednost tla viša od 5.

• Ako ste u posljednjih pet godina kalcizaciju obavljali godišnje na najmanje 25% površina vašeg posjeda na kojem proizvodite voluminoznu krmu.

• Ako ste u protekle tri godine dali na kemijsku analizu godišnje najmanje jedan uzorak sjenaže, jedan uzorak sijena ijedan uzorak kukuruzne silaže.

• Ako ste u proteklih pet godina godišnje najmanje jedanput obavljali korekciju papaka kod svih krava u vašem stadu.

• Ako ste u proteklih pet godina pored vaše dosadašnje staje izgradili

ELEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge

ispust za krave i ako su krave dio dana i dio godine provodile u ispustu na otvorenom ili na pregonskom pašnjaku.

• Ako vi ili netko od OPG-a imate završenu srednju poljoprivrednu ili veterinarsku školu, ili neku višu školu ovih smjerova.

• Ako vi ili netko od OPG-a imate završen neki od vezanih uz govedarstvo i proizvodnju mlijeka.

• Ako dosadašnje kreditne obveze OPG-a ne iznose više od 40% primanja od prodaje mlijeka.

• Ako sve vaše dosadašnje kreditne linije idu samo preko vaše poslovne banke a ne preko više banaka.

• Ako vi kao farmer - poduzetnik u protekle tri godine koristite usluge stalnoga financijskog savjetnika (tko je vaš stalni financijski savjetnik, vaš neki ekonomist, financijski vaše poslovne banke, savjetnik agroekonomist HZPSS-a?).

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Pneumatska preša za sireve

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore nevedenu adresu i brojeve telefona ili na

Detalj hafre sirarskoga kotla

u manje vrijednim krmivima

Do nedavnoje za gazdu bila sramotada svoju stoku hrani slamom,sada je sramota da se rasipa išta što je na bilo koji iskoristiva

Piše: Ljubica dipl. ing.

Dobar ratar koji vodi o svakoj uloženoj kuni zna da slame u tlo vrijedan organski materijal koji sa sobom nosi oko 50%P i K, što je kulturi dao kroz gnojidbu. zbog toga posve je neopravdano i ni sa razumljivo paljenje strništa jer se gubi organska masa, neposredno ugrožava okoliš a opasnosti od širenja požara da i ne spominjemo.

Uvriježeno je mišljenje kako slama u treba služiti samo za stelju i da ona nije krmivo za Upotrebom sustava držanja muznih krava na rešet-

Mljekarski list 11/2008.

kastom ili punom podu bez stelje i prostirkama koje služe za odmor i preživanje, slame su postale doslovno balast i na farmama. Jesmo li zaista uvijek u situaciji, i tko nam daje za pravo da se smijemo ponašati ovako pomalo bahato prema tom materijalu? Nitko, naime, ne tvrdi daje slama nešto dragocjeno ali vrijednost svakako ima i puno puta spašava situaciju kada se pojavi nedostatak sijena. Vjerujem da se složiti sa mnom kako je lako biti dobar gospodar kada je i godina dobra, pa sve što nam je nužno za hranidbu stoke na vrijeme pospremimo. No, kako se kada je zbog suše proizvesti dovoljno krme? Dobro pamtimo sušnu 2007.,

a vjerujem da nismo još zaboravili niti one prethodne još i teže, kada je koji je imao slamu bio i te kako sretan jer je imao barem nešto je održao brojno stanje stada.

Ali ne samo u situacijama, slama u manjim ciljano, treba i može svoje mjesto u svakodnevnom obroku naše stoke. ·Suha, zdrava i kvalitetno pospremljena slama kao izvor S. V. može biti vrlo vrijedan dio svakodnevnog obroka junadi, rasplodnih junica ali i muznih krava niže razine proizvodnje. Dakako, ovo vrijedi u situaciji kada govorimo o balansiranju obroka u kojemu su zastupljene kvalitetna sjenaža i silaža, i kada imamo problem nedostatka S. T. što se

Tablica:Kemijski sastav i hranidbenavrijednostslame i krmiva u usporedbis lošimlivadnim sijenom: Sirova Sirova Sirovi Knnivo mast% vlakna% protein% NET% HJ

livadno sijeno loše 1,6 24-44 5-7 43 0,35 (kasnokošeno)

slama pšenice 1,4 40,0

slama 1,3 39,4

slama zobi 1,6 39,9 pljeva pšenice 1,7 31,0 kukuruzovina 1,5 28,8 kukuruzni 0,7 30,0 oklasak

slama graška 1,5 35,5

slama soje 1,0 36,9 ljuska 1,8 52,5 suncokreta

Iz tablice je vidljiva usporedba sadržaja hranjiva slama i lošega livadnog sijena, iz se može kako nema velike razlike u sadržaju hranjiva. No,ja bih ipak u svaki obrok prije uvrstila zdravu slamu negoli loše livadna sijeno.

Zašto?

U livadnom sijenu je vrlo mali udio trava i djetelina poželjnih u sastavu krmnog obroka muznih krava. Bonitet (biljni sastav) naših prirodnih livada je takav da su to pravi mali vrtovi bogati raznim vrstama biljaka. Naše prirodne livade predivne su u vrijeme cvatnje, bogate su raznim vrstama raznih boja i oblika i zasigurno su nešto što je u smislu vrlo vrijedno i što gledano kroz objektiv europskih trendova dobiti na cijeni kroz agrookolišne mjere. Ali u smislu, svaka od tih predivnih cvjetnih vrsta sadržava neki od sastojaka nepoželjnih u obroku muznih krava (alkaloidi, glikozidi, saponini, gorke tvari, ulja, kiseline, amini, hormoni, fermenti).

2,5 39,1 0,22

2,7 39 5 0,30

2,8 37 5 0,30

4,6 39,1 0,27

6,2 42,0 0,46

3,5 49,5 0,47 8,2 35,5 O 30 5,5 36 6 0,37

9,0 24,2 -

mlijeka, kao što su: šaševi, sitovi, mrazovac, preslice, kamilica, metvica, kiselice, bujad, kadulje, gorušica, valerijana, buhvica, stolisnik, gospina trava i druge. Nažalost, nerijetka se i za stoku vrlo otrovnih vrsta: velebilje, bunika, kužnjak, paskvica, crna, krumpir, žabnjaci, mak, žutikovina, ljiljan,

: ' ' Ako pak imamo slame : leguminoza kao što su : grašak ili soja, tada osim S. T. · imamo i ne baš zanemariv postotak S. P., a stoka slame leguminoza vrlo radojede.

Slame se danas koriste kao izvor S. V. u obroku a mogu se koristiti ovisno o kategoriji stoke od 1 do 3 kg u dnevnom obroku muznih krava i junadi. U nedostatku sijena, pak, do S kg kod rasplodnih junica i krava u suhostaju. Slamu treba što sitnije kako bi se njezina probavljivost i po dobro promiješati s ostalim komponentama voluminoznog obroka.

Treba li napomenuti da je zdrava slama samo ona koja nije korovima, zemljom ili plijesnima? Bale treba tako da slama zadrži a to da ih treba spremiti na suho mjesto ili barem tako da su od oborina (povišeno mjesto u blizini farme i pokrivene

Kasna sjetva ozimih

V• • zrtarrca

Piše: Doc. dr. se. Zlatko

Optimalni rokovi sjetve završili su za sve naše ozime žitarice. tim, sjetva tih kultura, a posebice pšenice u dosta odvija se i nakon optimalnih rokova. Takva kasna sjetva tijekom studenoga bila je za razdoblje.prije 20 - 30 godina. Tada su naša velika gospodarstva bila slabo opskrbljena mehanizacijom, što je uzrokovalo i više od 30 sjetvenih dana tijekom jeseni. Danas je razlog zakašnjelih rokova sjetve neodgopretkultura (primjerice kukuruz za suho zrno ili repa) koja prekasno napušta parcelu, pa se osnovna i predsjetvena obrada tla za ozime žitarice ne mogu obaviti pravodobno. I loše vremenske prilike odnosno puno kišnih dana u drugoj polovici listopada

Sjetva ozimih žitarica teoretski može trajati sve do kraja studenoga, odnosno sve dok mehanizacijom možemo u polje

mogu sjetvu ozimih žitarica unutar optimalnih rokova.

: ' ' Kasnim rokovima u ve: godina postižu se osjetno manji prinosi zrna od onih unutar optimalnih rokova sjetve, ali pravilnom agrotehnikom možemo smanjiti razlike.

Zbog visoke vlažnosti tla tijekom studenoga, upitna je predsjetvene pripreme tla za kasnu sjetvu ozimih žitarica. Pri slabo pripremljenoj sjetvenoj posteljici sjeme djelomice ostaje na površini tla a djelomice je slabo pokriveno. To može rezultirati u osjetno reduciranom i neujednanicanju te slabo razvijenom usjevu prije ulaska u zimsko razdoblje. Glavne su zaštitne mjere protiv rijetkoga, i slabo razvijenog usjeva iz kasnih

rokova norme sjetve i gnojidba usjeva dušikom. Sjetvena norma Krajnji rezultati zakašnjele sjetve ozimih žitarica prvenstveno ovise o predsjetvene pripreme tla. pripreme tla s odmicanjem od optimalnih rokova sve je lošija pa je i iskorištenje zasijanog sjemena sve manje, odnosno sve je manji broj izniknulih biljaka. Stoga je potrebno normu sjetve oko 10%, tako da za pšenicu ona iznosi 650 - 750 klijavih zrna na metar, odnosno 300 - 380 kg na hektar ovisno o sjemena. Norme sjetve mogu se dodatno 10%ako je sjetvene posteljice vrlo slaba (tlo puno gruda i dosta zbijeno), a gospodarstvo nema koja može obaviti dobru sjetvu i u loše pripremljeno tlo.

K/1/anjesjemenana površinizbog lošepripremetla

Poznato je da se za sjetvu introduciranih francuskih sorata pšenice unutar optimalnih rokova osjetno niže sjemena (svega oko 150 kg/ha, odnosno 300 - 350 klijavih zrna na metar) od onih za sorte. u kasnim rokovima sjetve ni te introducirane sorte nisu u razviti jaki bus prije ulaska u zimsko razdoblje i po svojim svojstvima ne razlikuju se od sorata. u kasnim rokovima sjetve koristimo norme sjetve i za i za introducirane sorte.

U kasnim rokovima sjetve osobito je važno osigurati optimalnu dubinu sjetve, koja za sve strne žitarice iznosi 3 - 4 centimetra. Biljke koje se razviju iz posijanih zrna kao i onih koja su ostala na površini u pravilu biti vrlo pa i uginuti od sriježi tijekom zime i ranog Štete od sriježi su kod slabo razvijenih biljaka koje su ušle u zimu nerazbusale, odnosno tek izniknule.

Mljekarski list 11/2008.

Gnojidba dušikom

Odmicanjem od optimalnih rokova sve dublje ulazimo u jesen, kada se snizuju temperatura zraka pa se usjev iz zakašnjelih rokova sjetve sporije razvija i raste. Štoviše, nicanje je ponekad i ispod snježnog prekriDobro je poznato da ulaska u zimu optimalno razvijen usjev pšenice treba busanje s jednim do dva razvijena izboja, a kod primjerice biljka mora biti s dva do tri postrana izboja, odnosno u fazi punog busanja. To se ne može od usjeva iz kasnih rokova sjetve, koji onda nedovoljno razvijen ulazi u zimsko razdoblje i biva izložen nizu nepovoljnih vanjskih (niskim temperaturama, vodama, sriježi i dr.), a što može izazvati znatna i ugibanje biljaka. Slabo razvijen usjev pretrpjeti nikakva jedino u toplih zima s malo oborina.

i (rastezljivost) korijena su važni za štete od sriježi. Sorte se u tom svojstvu znatno razlikuju, pa zaštitna mjera protiv sriježi može biti i izbor sorata s i rastezljivim korijenovim sustavom. Pri kasnoj sjetvi biljke ne postižu optimalanstadij rasta i razvojaza ulazak u zimu

AGROTEHNIKA

U produljenoga zimskog razdoblja postoji realna opasnost da slabije razvijena pšenica i posebice u

imati dovoljno vremena za nabusavanje, pa na prelasku u vlatanje imati slabo razvijen bus. Taj slabo razvijen bus ispod zemlje ima i slab korijen, pa se iz njega na kraju razviti samo jedna stabljika s osjetno manjom produkcijom zrna u klasu.

' ' Stanje slabo razvijenog usjeva u mjeri može se poboljšati gnojidbom dušikom.

i obilna gnojidba dušikom ne može nadomjestiti nedovoljan broj biljaka po jedinici površine. Slabo razvijene usjeve u rano treba prihraniti u prvoj (ranoj) proljetnoj prihrani, i to sa 50 i više kilograma dušika na hektar, što odgovara

Slabo razv1/eni rt/edak usjevpšenice

od 200 do 250 kg KAN-a tacija, pa makar to morali obaviti i na hektar. Prihranu u treba po snježnom ili lagano obaviti proljetna vege- smrznutom

i -l.!m!llld.o.o. Vrbovec

Eugena de Piennes bb, 1O 340 Vrbovec tel: 01/2791-990, fax: 01/2792-035 e-mail: jurval@jurval.hr web: www.jurval.hr

Poslovnica Osilit~

Sv. L. B. 239, 31 000 Osijek tel: 031/281-181, fax: 031/281-182 e-mail: jurval.osijek@jurval.hr web: www.jurval.hr

ostavno s r hibridim

Plodnost tla i održavanje plodnosti tla

Plodnosttla je sposobnosttla kojaga pogodnimsupstratomza uzgojbilja

Plodnost tla je, dakle, sposobnost tla da biljkama osigura dovoljnu vegetacijskih faktora, tj. biljnih hranjiva, vode, zraka (kisika) i topline u svim fazama njihova rasta i razvoja. Osim toga, biljna se hranjiva moraju nalaziti u povoljnu omjeru. Ako je njihov odnos nepovoljan, poremeti se rast i razvoj biljke, zbog se smanjuje i prinosa.

Piše: Dr. se. Darko Uher

Na razvoj, odnosno plodnost tla brojni S jedne strane, to su prirodni kao što su geološki supstrat odnosno podloga iz koje se tlo razvilo, zatim reljef, klima i živi organizmi. Sve se to zbiva u dugim vremenskim razdobljima. Kako navedeni nici imaju svoje djelovanje i kako se razlikuju prema intenzitetu, normalno se može da se tla uvelike razlikuju prema stupnju svoje plodnosti. S druge strane, sam svojim zahvatima snažno na plodnost tla. Mjere koje poduzima su višestruke. Razlikuju se prema svojem i Namjera nam je da ih u ovom kratkom prikazu iznesemo u sažetu obliku. No, prije toga da pojasnimo oblike plodnosti tla.

Oblici plodnosti tla

Tla se razlikuju prema stupnju plodnosti. Razlikujemo primarnu (prvobitnu), prirodnu, tradicionalnu i tehnološku plodnost tla. Sva tla slobodne prirode (dakle ona koja još nije koristio a razvijaju se pod prirodnom vegetacijom) mogu akumulirati humusa odnosno organske tvari i hranjiva. To njihovu primarnu plodnost. Nakon njihova kulturi neka od njih mogu se vrijeme koristiti za uspješan uzgoj bilja bez

utjecaja Kad primarna plodnost nestane, do izražaja dolazi prirodna plodnost tla, u se tla mogu razlikovati. Pritom do izražaja dolazi dubina tla, njegov položaj u reljefu, teksturni sastav tla, profila, prirodna procjednost, odnosi, struktura, sposobnost vezanja biljnih hranjiva, reakcija tla, itd. Što je manja prirodna plodnost tla, treba poduzimati zahvate u tlo da bi ono moglo poslužiti kao povoljan supstrat u uzgoju bilja. Razumije se da to poskupljuje uzgoj poljoprivrednih kultura. takve su mjere prijeko potrebne ne samo da bi se dobili i kvalitetniji prinosi i da se tlo prevede u viši stupanj plodnosti. Kad se to postigne, ulaganja u proizvodnju mogu se održavati na istoj razini ili smanjiti. Tradicionalnaje plodnost tla danas manje Vezana je uglavnom na manje intenzivne oblike gospodarenja (primjenu stajskoga gnoja, plitku obradu tla itd.). Postoji, i dalje na dijelu naših proizvodnih površina na kojima se ne primjenjuju suvremene mjere gospodarenja (višefazna osnovna obrada tla, mineralna gnojiva, hidromelioracijski i agromelioracijski zahvati poboljšanja tla itd.).

Napokon, tehnološka plodnost tla oslanja se na prirodnu plodnost. Ona se pojavljuje kao rezultat intenzivnih zahvata u tlo, osobito u tla nižeg stupnja prirodne plodnosti. Takvi su zahvati u svojem

melioracijski, što da je njihova otkloniti neka izrazito nepovoljna svojstva tla (pr. nepovoljne odnose u tlu, preveliku zbijenost tla, nizak stupanj opskrbljenosti tla hranjivima, suvišnu kiselost tla, nepovoljnu strukturu tla itd.). plodnost nekog tla mogli bismo nazvati efektivna ili aktualna plodnost tla. To je upravo onaj stupanj plodnosti na kojega je svaki bilja na svojim vlastitim proizvodnim površinama. stupnja plodnosti tla Svakog bilja samo iskustvo na stupanj plodnosti njegova tla. Svaki suvremeni za sebe najbolje zna kakvim zahvatima u tlo, izborom sorata ili hibrida pojedinih poljoprivrednih kultura, kapaciteta rodnosti, postiže najbolje rezultate. No, takav iskustveni (empirijski) pristup ne može zadovoljiti zahtjeve suvremene poljoprivrede. Pri stupnja plodnosti nekoga tla moramo primijeniti suvremene metode. Podrazumijevaju podvrgavanje tla razlianalizama (fizikalnim, kemijskim i biološkim). Na temelju tako provedenih analiza, uz uvažavanje klimatskih uvjeta i zahtjeva pojedinih kultura, pristupa se mjerama poboljšanja tla. To su, dakako, zahvati koje mogu odnosno odrediti posebne kvalificirane institucije (na nižoj razini poljoprivredna savjetodavna služba, na višoj znanstvene institucije).

Mjere plodnosti tla

Pri redovitoj upotrebi poljoprivrednih površina u bi se trebala primjenjivati agrotehnika primjerena stupnju efektivne plodnosti nekoga tla i potrebama uzgajanih poljoprivrednih kultura. I pri takvoj agrotehnici u natreba voditi ne samo o održavanju i o podizanju postoefektivne plodnosti tla na višu razinu. Ako se radi o tlima niskog ili nižeg stupnja plodnosti, treba primijeniti zahvate s melioracijskim na tlo. Prema važnosti takvih zahvata za tipove tala u našoj zemlji, u redoslijedu dat njihov prikaz.

Za svako pojedino tlo treba utvrditi konkretne mjere njegova poboljšanja. Ovdje ih navodimo bez iscrpnijeg prikazivanja svake od njih, kako bi se samo upozorilo na njihovo postojanje i primjene. Što se plodnosti tla, nedostaci mogu biti fizikalni, kemijski i biološki. Radi

boljeg razumijevanja, navodi se da se fizikalni kompleks odnosi na stupanj opskrbljenosti tla vodom i zrakom te njihove odnose, nadalje na stupanj zbijenosti tla, na strukturu tla, tj povezivanje tla, na propusnost tla za vodu i zrak, na prisutnost, položaj i debljinu nepropusnih horizonata odnosno slojeva u tlu itd. Pod kemijskim kompleksom tla u prvom se redu misli na stupanj opskrbljenosti tla biljci pristupahranjivima, zatim organskim tvarima odnosno humusom, nadalje stanje reakcije tla itd. Biološki kompleks tla odnosi se na sve žive organizme u tlu, u prvom redu na korisne mikroorganizme (bakterije), mezofaunu tla (gujavice) i makroorganizme, a ponajprije na korijenje poljoprivrednih kultura. Plodno tlo, ostalim, mora nesmetan razvoj korijenova sustava biljaka. Iz toga proizlazi da svakoj biljci treba osigurati potreban vegetacijski (životni) prostor. I upravo zbog toga što sva tri kompleksa

tla, tj. fizikalni, kemijski i biološki jednu cjelinu, mjere plodnosti tla zadiru istodobno u svaki od njih. Ipak, svaka mjera ima svoje djelovanje. Stoga pri plodnosti tla treba odabrati one mjere koje mogu barem ublažiti nepovoljna svojstva tla koja najviše ugrožavaju uzgoj bilja. Pritom se posebno mora poštovati redoslijed zahvata. To da treba dati prednost onom zahvatu kojim se u prvom redu uklanja ono nepovoljno svojstvo tla koje najviše ugrožava usjev. Ako je to neko svojstvo u fizikalnom kompleksu, ponajprije to biti zahvat u tlo za obradu tla. Ako je, pak, tlo slabo opskrbljeno nekim biljnim hranjivom, težište treba staviti na gnojidbu gnojivom. Nažalost, je potreban broj zahvata da bi se plodnost tla podigla na optimalnu razinu. U skladu s tim, sve mjere poboljšanja tla mogu se svrstati u tri skupine: kemijske i

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i farme

Piše: Josip Haluška, dipl. ing., Hrvatski centar

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo samostalni je gospodarski i socijalni subjekt koji se temelji na privatnom vlasništvu, bavi se poljoprivrednom proizvodnjom, optimalno koristi poljoprivredne resurse i ostvaruje prihode od kojih žive njegovi obitelji.

obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva vezana je za zemljišnih površina i broj grla stoke. Obiteljska gospodarstva mogu se udružiti za nabavu pojedinih linija ili da svako gospodarstvo nabavi jednu liniju. može biti nabava silokombajna za spremanje silaže i sjenaže. Prilikom siliranja prelazi se s jednoga gospodarstva na drugo, tako se silosi brže pune i postiže se bolja silaže. obiteljska gospodarstva mogu upotrebljavati silose, a manja silotornjeve. Za specijalizirana gospodarstva od presudnog je modernizacija spremanja hrane i opremanje strojevima. Svi ostali„ potencijali kojima raspolaže gospodarstvo moraju biti ovoj proizvodnji. Uvjeti za stvaranje specijaliziranoga obiteljskog gospodarstva su u ovisnosti radi li se o ili ekstenzivnom brdskoplaninskom U uvjetima intenzivne biljne proizvodnje

mijenjaju se proizvodni odnosi na usmjerena gospodarstva sa specijaliziranom govedarskom proizvodnjom i proizvodnjom mlijeka.

Struktura obiteljskih gospodarstava

Do sada su naša obiteljska gospodarstva bila orijentirana na mješovitu biljnu i proizvodnju. U ovakvim uvjetima veoma je teško postaviti organizaciju za vrste proizvodnje, trebalo bi se orijentirati na jednu proizvodnju kao tehnonoško-ekonomsku cjelinu što može osigurati egzistenciju. malih obiteljskih gospodarstava nije tržišnim uvjetima poslovanja, raspolažu malim poljoprivrednih proizvoda, proizvodnja je skupa pa se javlja i problem prodaje proizvoda visoke cijene.

Obiteljska gospodarstva moraju se orijentirati na specijaliziranu tržišnu proizvodnju s kapacitetima, koja se temeljiti na površinama poljoprivrednog zemljišta i na vlastitoj proizvodnji voluminozne hrane. Na ovakvim mješovitim gospodarstvima prethodno treba ekonomsku opravdanost u odnosu na vrstu proizvodnje, utvrditi optimalni obujam proizvodnje te tehnološka rješenja. Za adaptaciju gospodarskih objekata ili izgradnju novih obvezan je financijski investi-

Naši bi se poljoprivrednici trebali orijentiratina jednu proizvodnju kao tehnološkoekonomskucjelinu što bi im osiguralo egzistenciju

cijski plan ulaganja s otplatom kredita. Kod ulaganja u proizvodne objekte i proizvodnju se o stada, nabavci potrebne opreme kao i mehanizacije za proizvodnju hrane. Specijalizacija proizvodnje Postavlja se pitanje i treba li na potpunu specijalizaciju jedne proizvodnje ili na više proizvodnji. Pritom treba uzeti u obzir sti gospodarstava koja se mogu uspješno baviti i drugim oblicima i biljne proizvodnje, ali i ocijeniti potrebu rekonstrukcije gospodarstva. Ulaganja u adaptaciju u cilju modernizacije procesa govedarske ili neke druge proizvodnje financijski mogu opteretiti gospodarstvo.

U kriznih stanja na tržištu i nedostatka druge proizvodnje stanje se može pogoršati. Zato bi gospodarstvo trebalo biti oprezno kod donošenja odluka. Moglo bi se orijentirati na jednu glavnu proizvodnju (50%)uz druge proizvodnje koje se nadopunjavaju (50%).Svako gospodarstvo cjelina je za sebe pa prethodno treba analizirati sve pojedinosti.

Obiteljske farme

Obiteljska farma je staja seljaka - koji se bavi uzgojem krava za proizvodnju mlijeka i rasplodnog podmlatka. stada na obiteljskom gospodarstvu broj hektara zemljišta i visina proizvodnje po grlu. Ekonoje i isplativije držati manji broj krava s proizvodnjom nego broj krava s nižom proizvodnjom.

U sastavu govedarske farme su staje i gospodarski objekti obiteljskoga gospodarstva, koje je usmjereno na uzgoj krava i proizvodnju mlijeka, rasplodnog podmlatka i goveda za tov. Naše obiteljske farme razlikuju se prema tehnološkim rješenjima. Bez obzira na stada, sve obiteljske farme sastoje se od istih objekata koji se razlikuju prema kapacitetima i funkcionalnosti i na farmama su objekti za spremanje hrane, gnojnice i drugi objekti.

Karakteristike starijih farmi su obilježja naših malih obiteljski farmi da se krave drže vezane u stajama i da se mužnja obavlja na mjestu. Hrana se kravama dostavlja u valove, hranidbenih hodnika uglavnom nema ili su uski, izgnojavanje se obavlja Mužnja krava je mehanizirana i obavlja se sustavom kanti, a gospodarstva koja drže jednu do dvije krave još uvijek muzu broj obiteljskih farmi nije i kravama ne pruža komfor, a uvjeti rada dosta su teški i složeni.

Izgradnja i adaptacija farmi

Razvoj govedarske proizvodnje u odnosu na sadašnje stanje zahtijeva radikalne promjene. Obiteljska gospodarstva koja se bave govedarskom proizvodnjom i žele ostvarivati što dobit moraju osigurati vlastitu proizvodnju hrane. Gospodarstva koja

se žele specijalizirati za proizvodnju mlijeka moraju osigurati dovoljno zemljišnih površina i dovoljan broj grla. Specijalizacija u proizvodnji mlijeka zahtijeva potrebne investicije u strojeve i opremu (kosilice, za sijeno, samoistovarne prikolice, silokombajne), ali i zgrade staja i spremišta za hranu).

Adaptacija objekata i ostalih kapaciteta na gospodarstvu može predstavljati veliki problem. Sadašnji fond seoskih staja dosta je velik, ali njih nije funkcionalna i nije pogodna za adaptaciju. Velik je problem seoskih imanja i gospodarskih dvorišta. Raspored objekata nije funkcionalan, ne odgovaraju tehnologiji proizvodnje, neplanski su i ne udovoljavaju ekološkim standardima. Osim u ulaganje u izgradnju i adaptaciju staja i drugih objekata, nabavku mehanizacije i grla, treba voditi i o i ulaganjima u druge radne i površine u dvorištu koje sastavni dio procesa proizvodnje.

Gospodarske zgrade sastavni dio gospodarskog dvorišta i predstavljaju osnovna sredstva ko-

jima se obavlja proizvodnja, a za održavanje i popravke potrebna su financijska sredstva. Staje su uvjet za proizvodnju i predstavljaju sredstvo za proizvodnje. Ulaganja u objekte za goveda dosta su velika ako se želi organizirati visoka proizvodnja mlijeka i visoka proizvodnost rada. Odnosi troškova ulaganja u mlifarmu (u staju) su 1:1 u jednakim razmjerima za objekte i sredstva za proizvodno stado. Kod ulaganja u tovne farme odnos je 1 za izgradnju objekata i 0,5 za stoku. Treba se za najpovoljnija rješenja strojeva za proizvodnju, prevoženje i uskladištenje hrane. Strojeve za obradu zemljišta treba bazirati na planiranoj strukturi sjetve na oranicama. Proizvodnja hrane pokazatelj je stanja i razvoja proizvodnje. Treba sastaviti program proizvodnje biljnih kultura za proizvodnju stohrane kao i plan potreba hrane. Kad je svladana tehnologija proizvodnje hrane, može se o broja grla. U procesu organiziranja govedarske proizvodnje na gospodarstvu najsloženiji je dio posla intenziviranje biljne proizvodnje krmnih

mužnja - je dio povijesti~zar ne?!

Biser u nizu Agrokorovih

Na Belju otvorenanajsuvremenijarobotiziranafarma krava kapaciteta500 grla

Piše: Zoran dlpl. ing.

Da se dobra tradicija na Belju nastavlja, dokaz je novootvorena robotizirana farma muznih krava Topolik, slobodno možemo najsuvremenija Agrokorova investicija u poljoprivrednoj djelatnosti ove tvrtke s uloženih 60 milijuna kuna. Kapaciteta 500 grla prva je robotizirana farma u Hrvatskoj ali i u Europi, sa šest robota za mužnju.

Otvaranju farme, uz Belja, prisustvovali su ministar poljoprivrede mr. se. Božidar župan

Krešimir Bubalo te brojni predstavnici i gospodarskog života županije i Hrvatske, i poslovni

M(jekarski list 11/2008.

partneri koncerna Agrokor. Ovo je druga vrijedna investicija u samo nekoliko dana, jer je potkraj rujna u Kozarcu otvorena nova farma tovljenika u koju je uložena približno 50 milijuna kuna što je, pak, samo manji dio od milijardu i pol kuna "teških" trogodišnjih Agrokorovih ulaganja u Belje. Ministar izrazio je zadovoljstvo otvaranjem ovog objekta te zahvalio svima koji su sudjelovali u projektu. istaknuo je kako nadležno ministarstvo ulaže velika materijalna sredstva u razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj, osobito proizvodnje mlijeka.

Agrokorova starija izvršna potpredsjednica Ljerka pojasnila je na otvorenju farme kako je ovo jedna od Agro-

korovih investicija, kojih svakako biti još. Farmu je nazvala biserom u nizu Agrokorovih investicija koje u ovoj godini dosežu iznos od dvije milijarde kuna. sve Agrokorove uspješne projekte izdvojila je ulaganje u nove linije Jamnice, Leda, Zvijezde te PIK-a Vrbovec, kao i gradnju distributivnog centra u Zagrebu.

Osvrnuvši se na sadašnji položaj Belja, istaknula je kako gaje Agrokor u posljednjih nekoliko godina znatno promijenio jer je u vrijeme preuzimanja, prije godine, situacija bila

Od tada su uložena materijalna sredstva, uvedene su nove tehnologije, struka je stekla zavidnu razinu znanja o novim tehnologijama, a beljski poljoprivredni uspjesi, kako u

REPORTAŽA

ratarstvu tako i u postali su rekordnima.

Lj. istaknula je i razvoja kooperacije, te da Belje ali i sve Agrokorove tvrtke razvijaju korektnu suradnju s poljoprivrednicima. Belje Kooperacija organizira cjelokupnu kooperaciju na razini koncerna Agrokor koja se odvija u okviru ratarske i proizvodnje, a u kooperaciji Belja, koja više od 300 proizvomlijeka, proizvede se više od 8 milijuna kg mlijeka godišnje. Razvoj proizvodnje mlijeka na selu PC Kooperacija stimulira osiguravanjem repromaterijala potrebnog za hranidbu krava i podmlatka, ali i po kg proizvedenog mlijeka prvog razreda (tvornipremije). Kako bi sve raspoložive površine zemlje zasijali kulturama potrebnima za hranidbu krava, kreditirane su proljetna i jesenska sjetva. Otkup krava koje su iz proizvodnje, kao i teladi za tov, se obavlja unutar Belje Kooperacije. Aktivnosti ugovaranje kooperacije s obiteljskim gospodarstvima u proizvodnji ratarskih kultura neposredno i u suradnji s tvrtkama i poljoprivrednim zadrugama. ugovara se kooperacija tova junadi, proizvodnje odojaka i tova svinja s tvrtkama i obiteljskim gospodarstvima. Svojim kooperantima u okviru razvoja proizvodnje Belje nudi i pri projektiranju, izgradnji, opremanju i farmi.

Najsuvremenijafarma muznih krava farma prostire se na površini od 4,2 ha i organizirana je tako da su krave smještene u dva objekta: u proizvodnoj staji i staji za suhostaj, kako to nalažu preporuke struke. Proizvodna staja dužine je 160 m i visine 16 m bez pregrada i potpornih stupova, a ukupna površina iznosi 6560 m 2 • /32

Mljekarski list 11/2008.

Kretanje krava regulirano je sustavom jednosmjernih i takozvanih pametnih vrata, a hranidba se obavlja kompjutorski automatskim doziranjem koncentrata prema individualnim potrebama svake krave. Staja je opremljena i autom ats kom kontrolom mikroklimatskih uvjeta te zatvorenim sustavom odvodnje oborinskih voda s taložnicom i prepumpnom

stanicom, a opskrba farme vodom riješena je kroz pogon za preradu vode sa vodotornjem kapaciteta 100 m 3 • Sustav izgnojavanja je mehaniziran i vremenski programiran, a kapaciteti spremnika gnojovke pohranu za razdoblje od 9 mjeseci. Impresivan je i vanjski dio farme u kojem su smješteni okomiti i vodoravni silosi te tuneli za sijeno i slamu. U

okomitim silosima skladišti se koncentrat koji se kompjutorski dozira u hranilicu, dok se u šest vodoravnih silosa, od kojih je svaki volumena 1500 m3, skladišti voluminozna krma.

Krave holstein pasmine vrhunske su genetike, a uvezene su iz Švedske. Pokazatelji proizvodnje mlijeka ovih krava jesu proizvodnje mlijeka

njihovih majki, a iznose 10600 kg mlijeka po kravi u laktaciji. Starost junica kod prvog teljenja je 26 mjeseci, a za daljnji rasplod krava koristit se deset najkvalitetnijih svjetskih bikova holstein pasmine. Staja za suhostaj, površine 600 m2. namijenjena je kravama u suhostaju. Pod u staji je riješen sustavom "kose a sav stajnjak koji dospije u blatni hodnik odnosi

se automatskim "skreperom ".

Robotizirana mužnja obavljat se šest potpuno automatiziranih robota koji svaku kravu musti triput dnevno, a jet lasersko položaja vimena krave nakon robot postavlja muznu jedinicu, te analize mlijeka, tako da se mlijeko promijenjenih parametara odvaja u posebne tankove.

govedarstvo

Usporedno s ostalim djelatnostima Belja razvija se i proizvodnja, osobito proizvodnja mlijeka. Na farmama ~ovedarstva u Popovcu, Mitrovcu, Cemincu, Zelenom polju i Prosinama (reprocentar) uzgaja se više od 2000 muznih krava i gotovo 2000 grla rasplodnog podmlatka, a oko 200 zaposlenih svojim radom i znanjem pridonosi proizvodnje. Da podsjetimo, u 2007. godini na beljskim farmama proizvedeno je više od 14 milijuna litara mlijeka ekstra klase 4,02 % m. m. i 3,48 % s manje od 15000 m. o. u 1 mL mlijeka. proizvodnja na postofarmama je od 8000 kg mlijeka po kravi, a plan je proizvodnju na 9000 kg godišnje po kravi. Remont stada je ispod 25 %, dok je smrtnost teladi ispod 1,5 %,što predstavlja izvrstan rezultat u ovom zaista kratkom razdoblju.

Razvojem govedarstva na beljskim farmama uvedene su nove tehnologije u hranidbi, a hranidba je potrebama visokomuznih krava i i Krave su podijeljene u skupine po proizvodnji i razdoblju laktacije, te im je tako osiguran dostatni obrok. Rezultati ovih novih tehnologija su poboljšana kemijska mlijeka i smanjeni troškovi hrane po grlu, a poboljšani su i kondicija i zdravstveni status krava.

REPORTAŽA

Beljska škola modernog mljekarstva

Direktor PC govedarstvo Vitomir rekao nam je kako je za ove zaista uspješne rezultate zaslužan radni kadar na farmama krava. Djelatnici farmi svakodnevno o novim tehnologijama u hranidbi, ali i kompletnom upravljanju suvremenim farmama krava. Proizvodnja mlijeka je zahtjevan posao koji od dobrog traži da je uvijek aktualan sa znanjem i vještinama kako bi proizvodnju mlijeka održao na konkurentnoj i profitabilnoj razini. o novim tehnologijama i primjenjivati znanje u proizvodnji mlijeka. Upravo je to cilj beljskih farmi - postati centar znanja i vještina u proizvodnji mlijeka, postati mjesto s kojega temeljem vlastitih istraživanja, nova znanja i tehnologije farmeri. Znanje i tehnologije koje su danas na zavidnoj razini na Belju ostati unutar - "naša su vrata otvorena za sve one koji žele kako postati suvremen farmer; želimo da naše znanje i iskustvo primijene i naši kooperanti na svojim gospodarstvima jer jedino tako mogu postati konkurentniji znanje je potrebno primjenjivati V.

Belje danas

Proizvodni objekti smješteni su na cijele Baranje na više od 20000 ha obradivih površina, na kojima se proizvodi krma za proizvodnju. Na farmama i industrijskim postrojenjima zaposleno je više od 2000 ljudi koji su najbolji pokazatelji snage današnjeg Belja. Bogata baranjska žitnica i vodna bogatstva osnova su poljoprivredne proizvodnje u Belju, koju pet profitnih centara (PC): ratarstvo, tvornica hrane, kooperacija, svinjogojstvo, govedarstvo i tov junadi. Kontrola vrhunsko meso i mlijeko s beljskih farmi. Od kva-

potpredsjednicaAgrokoragovorilaje o dosadašnjim uspjesimaBelja te novim velikim razvojnim planovima za litetne sirovine nastaju poznati proizvodi (sirevi, brašno, suhomesnati proizvodi, vino ... ) te je na taj postignuta potpuna sljedivost u proizvodnji od polja pa do stola

Poljoprivredna proizvodnja na oranicama i farmama Belja d.d. i njegovih kooperanata, uz korištenje najsuvremenije poljoprivredne tehnologije te preradom sirovine u kvalitetne proizvode, zaokružen je proces koji je stvaran godinama. Taj uspjeh gradile su generacije koje su ulagale svoj trud i znanje. Ovdje se kvalitetna sirovina u gotove proizvode koji svojom vrhunskom povjerenje kupaca. Belje, kao velik sustav, ima razgranatu mrežu proizvodnih pogona po cijeloj Baranji, stoga su iznimno bitni komunikacija i timski rad svih zaposlenika. U tom ~mjeru odvijat se i daljnji razvoj i proizvodnje mlijeka. Educirani zaposlenici i kooperanti zasigurno su daljnjeg razvoja, jer svako novo iskustvo rezultira novim uspjesima u proizvodnji.

Svakako možemo kako je još davne 1697. godine, kada je austrijski car Leopold I. princu Eugenu Savojskom, kao nagradu za brojne vojne uspjehe, osobito za pobjedu nad Turcima kod Sente, darovao lijep ali devastiran posjed u južnoj Baranji, odredio i uspješnu Belja koje danas predstavlja snagu razvoja poljoprivredne proizvodnje istoka Hrvatske. razdoblje Belja bila je 2005. godina kada ulazi u koncern Agrokor, u kojem gradi svoju buunutar proizvohrane u ovom dijelu Europe, a najsuvremenijih tehnologija istovremeno prati trend proizvodnje zdrave hrane te ekološke standarde. Zaštita okoliša, biološke ravnoteže i nacionalne kulturne baštine, te odnos biljne proizvodnje i ovdje su osnovna proizvodnje. Tradicija stvarana generacijama danas rezultira velikim uspjesima u mljekarstvu, a kvalitetne proizvode sa znakom Belja možemo diljem Hrvatske i inozemstva, što dovoljno govori o prepoznatljivosti na

Ljerka starija izvršna

AGROKORSNIZIO CIJENE HRANEZA 24 POSTO

- Piše:Zoran dipl. ing.

Kako je navela Ljerka starija izvršna potpredsjednica Agrokora, glavni je razlog pojefti: njenja niža cijena kukuruza u ovoJ godini. Agrokorove kompanije nove niže cijene hrane primjenjivati odmah. "Preuranjeno bi bilo najavljivati da cijene svinjetine i junetine pasti, ali one ne bi trebale rasti u razdoblju koje slijedi. Ciklusi u tovu stoke su dugi, kod junadi od devet mjeseci do godinu dana, a kod svinja od tri do šest mjeseci. Osim toga, cijena ovisi i o vanjskim utjecajima, pr. cijenama energenata. Hrvatska uvozi oko 40 posto svinjskog mesa, tako da odnos ponude i potražnje na europskom tržištu na cijenu mesa u hrvatskim trgovinama", objasnila je Lj. Taje naglasila kako Agrokor svako u kooperaciju s proratarskih kultura ulaže preko 600 milijuna kuna, te da im upravo Agrokor gnojivo, sjeme, zaštitu i daje nadzor. Razloge za prošlogodišnje visoke cijene kukuruza vidi u svjetskim burzama koje su eksplodirale, a glavni generator rasta bila je slaba ponuda uzrokovana lošim prinosom kukuruza te rastom cijena nafte, što je prouzrokovalo korištenje kukuruza u proizvodnji biogoriva. Ove godine, zbog viškova kukuruza u regiji Rumunjska, Srbija, ) sve je pritisak na izvoz. No, vodstvo Agrokora je ovakav trend te je unaprijed dogovoren posao izvoza u Italiju u koju izvesti preko 100000 tona. Svakako vijesti za ratare koji su na svojim oranicama sijali kukuruzbiti problema s prodajom. U posljednja mjeseca cijena kukuruza pada i trenutno je 62 i 65 lipa po kilogramu.

Sniženje cijena - lakši život i konkurentnost proizvodnje Radi usporedbe, u Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 660000 tona hrane, od 200000 tona dolazi iz Agrokorovih pogona (Agroprerada, Belje, PIK Vinkovci i Krma) u Gradu, Dardi i Vinkovcima. Otvaranjem novih kapaciteta, najavila je Lj. Agrokor uskoro proizvoditi dvostruko više - oko 40000 tona hrane na godinu. Svakako, ovo smanjenje ulaznih troškova za biti još jedno ohrabrenje da proizvodnju, što je osnovni preduvjet da se ostvaruju konkurentnije cijene finalnih proizvoda i stabilno poslovanje na dulji rok. Sniženje cijena hrane bi bilo i ali je došlo do porasta cijena ostalih komponenti hrane - sojine premiksa te svakako energije. Lj. je naglasila kako ovo smanjenje cije~a ne uvjetuje sniženje cijena finalmh proizvoda u kratkom roku, no da

Na konferenciji za novinare, održanoj 20. listopada, Agrokor najavio sniženje cijena hrane. Sada je realno za da poljoprivrednicima ulazni troškovi u proizvodnji biti manji ...

se stabilizacijski efekt na industriju, ovisno o vrsti proizvodnje, osjetiti u ciklusu koji traje do šest mjeseci za svinjogojstvo do godine dana za mesno govedarstvo.

Na kraju, Lj. je: "Mislimoda i ostali slijediti naš primjer". Ovo je zaista dobra vijest za naše poljoprivrednike, obzirom na mnoštvo loših vijesti o recesiji i s\.jetskoj krizi. Najvažnije je naglasiti kako ovo pojeftinjenje stohrane olakšati život poljoprivrednika, te da bi ovim mjerama konkurentnost našeg seljaka trebala ti, no krajnja cijena ipak biti rezultat ponude i potražnje za stokom.

Marija Tukara (direktoricaAgropreraded.d.), ~or~n (direktorBelja d.d); Ljerka (starija i~vršnapotpreds;edntca~grok~ra za strategijskeposlovnegrupe) i Nikola Safer (direktorPIK-a V1~kovc1 i Krme d.d.) na konferencijiodržanoj20. listopada2008. godme

Simentalski

bikovi u Hrvatskoj

Piše:Zdenko dipl. ing.,Hrvatski centar

Više nije dovoljno da bik ostvaruje dobre rezultate testova n~ m~ijekoi meso, nego I nJegove funkcionalne osobine moraju biti poželjnih indeksa teljenja, zdravlje vimena, plodnost i lako osobine vanjštine nisu izravno u ukupni indeks bika, i one su vrlo bitne kod odabira bikova (okvir, noge i vime). Poznato je da dio naših simentalskih krava ima nedovoljno dobre osobine vimena, pa kod izbora bika to treba uzeti u obzir. Pojedine osobine vimena (povezanost prednjeg vimena, dubina vimena, suspenzorni ligament) u izravnoj su vezi sa zdravljem vimena i dugokrava.

Novost je da je u posljednjih nekoliko godina kupljen broj genetski vrlo kvalitetnih embrija, što dopunjuje krugove ciljanog sparivanja bikovskih i bikovskih majki. Nakon dobivanja potomaka iz embriotransfera, muška grla bit u performance test (kao i ostali iz uzgojnog programa), a ženska su potencijalni kandidati za bikovske majke. Mladi bikovi testiraju se i koriste shodno rezultatima. Nažalost, posljednjih godina primjetan je negativan trend smanjenja broja preuzetih mladih bikova u centre za umjetno osjemenjivanje, što je donekle nadomješteno mladim bikovima iz stranih uzgoja u sustavu dvostrukog testiranja. S obzirom na simentalske populacije, testiranje

mladih bikova iz nacionalnoga uzgojnog programa nema opravdanu alternativu.

Mladi bikovi i testiranje

Podaci govore da se mladim bikovima (bilo iz našeg uzgojnog programa ili iz sustava dvostrukog testiranja) godišnje obavi oko 11% svih osjemenjivanja. To je malo ali i razumljivo da se radi o malom broju bikova koji se nalaze u test osjemenjivanju. Broj mladih bikova moramo ako ih želimo kvalitetno testirati (od 10-ak mladih bikova dobije se samo jedan

Mljekarski list 11/2008.

NovimUzgojnim programom

goveda (2007.), osim proizvodnim osobinama(mlijeko i meso) velika važnostpridajese i osobinamafitnesa, što u usporedbis prethodnim Uzgojnim programom(1991.) donosi promjenekod rangiranjabikova

Tablica1: Mladi bikovi simentalskepasmine

HB 2IVOTNI IME OTAC BROJ

7841 HR 4101255466 VIKINGET WfNNIPEG/ZARIST

7797 HR 8100984794 EROS EILIG/TARA

7802 HR0100950182 VILANDET WEINOLDIROMEN

7858 HR 210lll5544 WIHOR WENOLD/HORFRED

7865 HR 8101308012 WILO\V WEINOLD/HORIST

7803 HR 6101005032 RISKIET RUAP/REPORT

7815 HR 7101115028 ROHAX ROMWEIN/HANTER

7857 HR 5101253843 MARS MALACH/SPRING MARTEL

7807 HR 5100950381 ET MARTL/ZASTER

7822 HR 1101016914 RUJANET ROMSEL/HONZAR

7799 HR 3 I00904920 DIZAJN DIDWEIN/ZAR

7832 HR 8100986437 DICAR DIDWEIN/STRICH

7847 DE094117l022 WIFIZ WINNIPEG/MALEFIZ

7848 DE 09 40930401 SAMAL SAFIRIMALEFIZ

7849 DE08 13074651 WINNOR WINNIPEG/STROMOR

7850 DE 09 40471136 HEMEL*TA HERICH/ROMEL

7804 DE 08 13170891 SALDI SAFIR/POLDI

7805 DE 08 13136452 \VEILOT WEINOLD/LOTARRY

7747 HR 8100836154 RISNJAK RENE/MATAS

7750 HR 5100839185 ROMEO RENE/MONTGOMERY

7801 HR 0100950124 SAMSON SAMUT/ROMEN

UZGOJ GOD. ET - 07. HRVATSKA 06, ET - 06. HRVATSKA 07.

HRVATSKA 07. ET - 06, HRVATSKA 06. HRVATSKA 07. ET06. ET - 06. HRVATSKA 06. HRVATSKA 06. 06. 06. 06. 06. 05. 05.

HRVATSKA 05.

HRVATSKA 05.

HRVATSKA 06.

pozitivan bik za korištenje). Drugi preduvjet je da se sve prvotelke osjemene mladim bikovima (maksimalno 2000 doza po biku), što bi znatno pouzdanost testiranja.

Posao testiranja bikova je skup, ali s obzirom na naše populacije opravdan. Dakako da je dobrodošlo povezivanje sa srodnim uzgojima simentalca (Austrija, no, treba model koji dati rezultate.

Mladi bikovi koji se trenutno nalaze u test osjemenjivanju proizvod su nacionalnoga uzgojnog programa (ciljano sparivanje + embriotransfer), ili sustava dvostrukog testiranja sa stranim partnerima.

U skupini bikova (nakon testa osjemenjivanja više se ne koriste za osjemenjivanje dok ne pristignu rezultati testiranja - min. 5 godina starosti), trenutno se nalaze bikovi: HUSAR(Humid/Hofer), DON (Dionis/Pretor), ROKI (Rumba/ Dirello), RONKO(Ronn/Pivot), BONO (Bonsai/Hack), ROMANDY (Romel/ Randy), REGOSS (Regens/Boss), HULU (Humid/Romen), SAMEN ET (Safir/Romen), HODO (Humid/ Hopach), RONDO (Randy/Pampas), EDMOND (Einser/Zigeuner), EFEB (Einser/ldriz), RICO (Ronn/Monet II), SIGMA (Streller/Husar Ili), LUJO (Land/Erol), HASKI (Hado/Moras), ROJ (Rumba/Balkan) i RIS (Randy/ Haltung).

Dodatne probleme u testiranju mladih bikova stvara velik uvoz živih testiranih bikova 17 u 2007. godini). Nažalost, dobar dio tih bikova nema dovoljno dobre indekse. Prema podacima za 2007. godinu, njima se izvrši 47% svih osjemenjivanja. Oko 13% osjemenjivanja pripada onim stranim bikovima koji su u Hrvatsku došli putem duboko smrznutog sjemena (DSS).Preostalih 29%osjemenjivanja pripada testiranim bikovima iz nacionalnoga uzgojnog programa. Od svih bikova na tržištu ovdje navesti samo one su selekcijski

indeksi sukladni kriterijima za pozitivnog bika Uzgojnim programom. Kriteriji se odnose na proizvodne, funkcionalne i eksterijerne osobine, kao i razinu pouzdanosti testova (minimalan broj u domicilnom uzgoju).

Bikove je dobro podijeliti u dvije skupine:

• simentalski bikovi za farme koje se prvenstveno bave proizvodnjom mlijeka indeks za mlijeko, dobar indeks za meso, vrlo dobri indeksi za fitnes, noge i vime),

• simentalski bikovi za male farme kojima je primarni cilj dobiti kvalitetno tele za tov, a žele održavati dobrom i proizvodnju mlijeka - sustav krave dojilje (dobar indeks za mlijeko, indeks za meso, vrlo dobri indeksi za fitnes, okvir i Iz prve skupine od testiranih bikova iz uvoza (uvezeni živi) kriterijima iz Uzgojnog programa udovoljavaju bikovi:

• MAL (MALEFIZ/ROMEN)karakteristika je glavnih indeksa (mlijeko 118, meso 118, fitnes 114). Ukupni indeks je 130. Pogodan je i za male farme. MALje elitni bik za 2008. godinu i bikovski otac u

zadnjem krugu ciljanog sparivanja.

• ROCHUS (ROCHEN/SAMURAI)bik osobina (mlijeko 121, meso 111, fitnes 113), dobre i odliindeksa za vime (124) i noge (112). Ukupni indeks je 129. ROCHUSje elitni bik za 2008. godinu. Pogodan je i za male farme.

• ROVA(RALBIT/HORB) - elitni bik za 2007. godinu. testovi: mlijeko 120, meso 109, fitnes 117, izvrstan sastav mlijeka i dobar indeks za vime (114). Ukupni indeks bika je 129. Pogodan je i za male farme.

• SAMUT(SAMURAI/HORB) - iznimno puno korišten u velika pouzdanost rezultata testiranja: mlijeko 111, meso 102, fitnes 114, dobre (122) i indeksa za vime (116) i noge (120). Ukupni indeks je 119.

• RIKO(RUMBMJLTRA) - iz nacionalnoga uzgojnog programa. Prvi rezultati testiranja vrlo su i govore daje RIKO pogodan i za male farme. Ima indeks za mlijeko, indeks mesnatosti (IMes) je vrlo dobrih 109, uz ocjenu za noge (117) i vrlo dobru za vime (109).

Što se bikova koji dolaze putem DSS-a, i dalje treba ustrajati na uvozu samo vrhunskih i bikova za specijalne namjene (pr. za popravak nedostataka vimena). Kao i kod holsteina, izražena je pojavnost broja bikova iz iste linije (opasnost od pojave uzgoja u srodstvu). Zato je prilikom odabira bika nužno dovoljnu pozornost posvetiti pedigreu bika i krave. Bikovi (DSS) koji udovoljavaju kriterijima navedenima u Uzgojnom programu, a nalaze se na našem tržištu, iz i Austrije:

• - MANITOBA(Malefiz/ Horwein), IMPOSIUM (Regio/ Romen), VANSTEIN(Randy/Malf), RATGEBER (Ralbit/Hodach), WEINOLD (Weinox/Renold), HORCH (Horst/Propeller), INDER (Regio/Dirteck), RUREX (Ruap/ Rexon), HUMID (Humberg/ Horwein), RAUFBOLD (Raubling/

Egol), RAINER (Radau/Horwein), • VENKOR (Randy/Malf), MANSO (Malhax/Horst), IKU (Regio/ Romen), MORALF (Morror/Malf), HIPPO (Hodach/Horb), ROBI (Romel/Horb), VODACH (Randy/Hodach).

• AUSTRIJA- RAU (Rumba I Malf) (16,3% Crvenog Holstein-a), WAL (Waxin/Malf), DIONIS (Didi/ Moras), RESS (Renger/Streitl) i VASALL(Randy/Haxl) (ciljano za osobine eksterijera - noge i vime). Za male farme je primarni cilj dobiti kvalitetno tele za tov a žele održavati dobrom i proizvodnju mlijeka (sustav krave dojilje), osim navedenih bikova (RIKO, MAL, ROCHUS i ROVA) i bikove:

• SURI(SAMURAI/HACK) - elitni bik za 2008. godinu. Indeks sti (IMli)je vrlo dobrih 133, indeks mesnatosti (IMes) dobrih 108, i daje okvira (125).

HAGAT (HAGTOR/STAKKATO)indeks za meso je izvrsnih 121, mlijeko 108, fitnes 117. Daje okvira (112) i izražene (116), uz dobra vimena(t 12).

• REFLEKS(RUMBNZEISIG)- indeks mesnatosti (IMes)je izvrsnih 114.

• LEON(LOTARRY/HUSAR) - indeks mesnatosti (IMes)je 106.

• HULIGAN (HORFRED/RUDI)indeks mesnatosti (IMes) je 109. Opravdano je korištenje i nekih drugih bikova ako se odabir provodi planski i prema postavljenim uzgojnim ciljevima. Nažalost, u mjeri koriste se i bikovi koji ne udovoljavaju kriterijima iz Uzgojnog programa. Sve zainteresirane uzgakojima trebaju informacije o pojedinim bikovima molimo da se obrate Odjelu za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva HSC-a, svojem uzgojnom udruženju ili centrima za umjetno

PSC ' S/NCE 1988 VAM PREDSTAVI.JA www.psc-ferencak.hr psc-ferencak@kc.t-com.hr

ELEMENTI MONTAŽNOG SILOSA KVALITETE

ZADOVOLJAN KUPAC: IVAN VELIKI 147, mob. 091- 571- 4316

Kompletni repromaterijal za spremanje vašeg krmnog bilja (mreže, folije, špage)

U PONUDI

SILAŽNE PODFOLIJE I FOLIJE RAZNIH DIMENZIJA ZAŠTITNE MREŽE, ZA PIJESAK

Križevci, Nikole Tesle 12 Tel 048 681 902 Fax 682 903

Mljekarski list 11/2008.

Koprivnica, 6 Tel/fax 048/647-902

Osijek, Livana Omladinska 128 Tel/fax 031/211-902

Održan kongres Svjetskog holstein-friesian saveza

U Irskojsu u listopadu

održani kongres i izborna skupština Svjetskogholsteinfriesian saveza

Piše: ŽeljkoPicig,ing.,SUHUH

Središnji savez udruga hrvatskih holstein goveda (SUHUH) osnovan je u Vrbovcu 25. 2008., a ga 1O županijskih udruga holsteina i udruga "Mliko" koja predstavlja grupaciju velikih farmi.

Nedugo zatim Savez je postao punopravnim Europskog saveza holsteina, a od 8.1 O. do 11.10.2008. g. SUHUHje sudjelovao na kongresu Svjetskog holsteinfriesian saveza u Killarneyu (Irska). SUHUH su u Irskoj predstavljali predsjednik Josip tajnik Željko Picig, ing.

Osim o razvoju holsteina i genetici holstein pasmine, bilo je govora i o prvom velikom predstavljanju SUHUH-a godine na generalnoj skupštini u Turskoj, a Središnji savez udruga hrvatskih holstein goveda prihvatio je ulogu sastanka tajnika i menadžera koji bi uskoro trebao biti održan u Hrvatskoj.

Osim kongresa održana je i izborna skupština Svjetskog holstein-friesian saveza,a za novog

predsjednika izabran je dr. Egbert Feddersen iz za dopredsjednika Matthew Shaffer iz Australskog holstein saveza, a generalni tajnik Svjetskog holsteinfriesian saveza je David Hewitt iz Velike Britanije. Zanimljivo je kako od 1O upravnog odbora Svjetskog holstein-friesian saveza petorica su Europljani, a petorica predstavljaju ostatak svijeta što je dobar pokazatelj koliki je europskih holstein goveda u svijetu.

Potkraj ove godine Središnji savez udruga hrvatskih holstein goveda postat punopravnim Svjetskog holstein-friesian saveza, što biti veliki iskorak SUHUH-au realizaciji njegovih ideja i projekata.

Važno je istaknuti da formiranje Saveza i svih njegovih aktivnosti ne bi bilo bez Hrvatskoga centra, koji ne da je samo pomogao je bio institucija u provedbi razvoja SUHUH-a.

ter - Ago c1.o.o.

pro

proizuo a ma, e aram:a i rgovcimadi/jem uijeta

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTALi

GOVEDO

u sustavu selekcije

1JUNICA i BIKOVAza uzgoj

u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite

u našoj karanteni steone

junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE I

ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji. posrednike,kupite junice direktno od

1Ogodina u Clfrvatskoj

(.g-hvaljujemona povjerenju

KraljaTomislava22,HR-48260Križevci

Telefon:048681393,fax:048681394

Mobiteli:0916170696,0916170636

e-mail:inter-aaro@kc.t-com.hr

Piše:Mr. se.

Tehnika korekcije (obrade) papaka se i vježba na svim nižim, srednjim i višim poljoprivrednim i veterinarskim školama. U našim školama se to ali se dovoljno ne vježba.

Zašto je u razvijenim zemljama ?

Krave kojima se neredovito korigiraju papci godišnje daju 10% mlijeka manje. One s jako zapuštenim papcima daju godišnje od 1O do 30% mlijeka manje, ovisno o stupnju invaliditeta. Kod životinja sa zapuštenim papcima vrlo su problemi s reprodukcijom, teže ostaju a su i su i pojave mastitisa, a

povišene su somatske stanice. Eto zbog se u školama razvijenih zemalja i i ne samo na kravama školskih farmi, nego i radi na okolnim farmama. U pojedinim zemljama postoje i specijalizirane obuke samo za ovaj oblik posla u

Slika 1: nogu i papaka tjelesnomtežinomkrave.

Težina krave od 480 do 640 kg. Kod simentalcaima krava težih od 800 kg

Struktura papaka, kostiju i zglobova vrlo je složena i osjetljiva. Kod krava je donji dio težinom od 500 do 700 i više kilograma tjelesne težine, ili po nozi sa 125 do 175 i više kilograma

Isto je i kod ovaca i koza, razmjerno njihovoj tjelesnoj i težini. Posebice su na to osjetljive koze kod kojih rožina papaka raste vrlo brzo i kod vrlo mladih životinja su

nepopravljive deformacije zglobova.

Ako papci nisu pravilni (nisu korigirani), zglobovi i tetive izloženi su vrlo velikom a sama životinja trpi iznimno jake bolove. Takva životinja nalazi se pod stalnim stresom, i ona je bolesna životinja, a zbog prevelikog pritiska dolazi do deformacije zglobova, tetiva i samih kostiju. Dolazi do cijele statike tijela.

120 · 160 kg

120 · 160 kg

pritisakna površinu 60 - 80 kg

pritisakna površinu 60 - 80 kg

Slika 4: nosivogdijela papka jedne nogesa 120- 160 kg tjelesnetežine - prednja noga.Pravilna i redovitakorekcijapapaka pravilno i ravnomjerno nosivepovršinevanjskogai unutarnjegdijela papka

Slika 5: nosivog dijela papka jedne nogesa 120 - 160 kg tjelesnetežine - prednja noga - presjek.Pravilno papak

Slika 7: Pravilanstav stražnjih nogu krave kod pravilnog papaka, te nepravilanbolestanstav neuravnoteženim vanjskogi unutarnjegdijela papka. Premastavu zadnjih nogu krava, odmah se može stanje njihovih papaka

Slika 6: Nepravilna papaka tjelesnomtežinom životinjezbog neodržavanja pravodobnekorekcijeuzrokuje njihovedeformacije i deformac1/e zglobova,kostiju i tetiva - što na zdravstvenoi proizvodnostanježivotinje, kao i na duljinu njezina životnog vijeka.Kod nekorigiranih (zapuštenih)papaka, težište se prema zadnjem, petnomdijelu papka, što izaziva napetosttetiva i vrlo jake bolove.Kod ovakvih papaka vrlo sejavlja i dermatitis interdigita!is,te papka

bola

neobrezivanipapci- 10% - 30% godišnjemanje mlijeka

Pasminska struktura goveda na grada Novske

Piše:Mr. se. Dalibor

HZPSS

simentalac je veoma zahvalna pasmina, da ga zbog genoma, odnosno kombiniranih proizvodnih svojstava za mlijeko ili meso meliorativnim križanjem s bikovima ili mesnih pasmina možemo usmjeriti na pretežitu proizvodnju mlijeka, odnosno mesa. Zbog velikih zahtjeva za proizvodnje mlijeka, u mnogim europskim zemljama potkraj prošlog križani su simentalci sa crvenim holsteinom, i to u tolikoj mjeri da je simentalac postao gotovo ugroženom pasminom.

U Švicarskoj, domovini simentalca, potkraj osamdesetih godina prošlog u fondu simentalske pasmine bilo je samo 25% krava simentalca, a ostatak su križanke simentalca i crvenog holsteina. Francuski montbeliard, koji je u Hrvatskoj popularan posljednjih nekoliko godina, zapravo je simentalac oplemenjen crvenim holsteinom. Zbog hiperprodukcije mlijeka uz istovremeni znatan manjak mesa, proizvodna filozofija u zapadnoj Europi promijenila se i odustalo se od intenzivne "holštajnizacije" simentalca. Trend je povratak

simentalcu, zbog njegovih kombiniranih proizvodnih svojstava, koje prema potrebi i zahtjevima tržišta iskorištavati.

Na Novske udio simentalca u populaciji muznih krava iznosio je 2003. dominantnih 76%. Zbog zahtjeva tržišta za mlijekom, njegove solidne cijene i sigurnog otkupa tijekom 2004. i 2005. uvezen o je 450 steonih junica holstein pasmine na naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva, i to uglavnom iz i Nizozemske. Posve je sigurno da je prilikom ocjene uzgojne vrijednosti, odnosno odabira junica, što zbog nedovoljnog iskustva i znanja, što zbog daje uvoz išao preko kojima je,

kao tržišnim subjektima, važan profit, tu prošlo svakakvog europskog škarta i proizvoda neuspjelih selekcijskih pokusa.

Brojno stanje danas

Cilj naših bio je u prvom redu znatno proizvodnju mlijeka i simentalac tu za njih nije imao mjesta. Udio simentalca opao je za dvije godine u populaciji muznih krava na svega 44%. Gospodarstva koja su se opredijelila za holsteina kao dominantnu pasminu naišla su na stanovite jer neki od njih zapravo nisu bili spremni u potpunosti za njega, i s tehnološkog ali i sa stanovišta upravljanja gospodarstvom. se naših u poratnom razdoblju

Simentalac je dominanta pasmina u

zemlje i smatra se da je njegov udio u populaciji nešto viši od 75%, slijede holstein sa 18% i govedo sa 3%

svaštarila i tražila oblik poljoprivredne proizvodnje koji im solidan život. To su ljudi koji su prije rata radili u tvrtkama i imali nešto poljopriv~ede kod za vlastite potrebe, a višak su prodavali na tržištu da bi popunili budžet. Nisu se svi snašli i odgovorili izazovima velikoga kvalitetnog skoka od seoskog do male tvrtke. Osim toga, veoma su brzo uvidjeli da je visoka osnovna i gotovo jedina vrlina holsteina, ali zato je duga lista mana i nedostataka, posebice ako nije hranjen i držan, a zapravo je veliko pitanje je li holstein pasmina primjerena našem podneblju. Slaba konstitucija, odnosno nježnost i neotpornost rezultira iz

Grafikon 1: Odnos brojnostiHF i simentalskepasmine2003. - 2008. godinena grada Novske

proizvodnje zbog raznih razloga, poput mastitisa, groznice i neplodnosti. Još ako tome pribrojimo gotovo nikakvu

s udjelimagena smedegagoveda

prodaje muške teladi i njihovu mizernu cijenu, kao i ulaznih troškova u proizvodnji mlijeka, oduševljenje za holsteina pomalo je jenjavala, osobito na gospodarstvima srednje do 20 muznih krava. U 2006. uvezena je stotinjak junica, ali simentalca iz Bavarske i Austrije. 2007. godine zabilježena je potpuna stagnacija uvoza rasplodnih junica. Cijene u Europi ponovno su porasle, a od rasplodnog materijala uvezenog prethodnih godina su sami odgojili rasplodne junice. Osim toga, oni su financijski poiscrpljeni i kreditima, tako da više baš i nemaju kupnje novih rasplodnih junica. Naši morali su u svega desetak godina podlogu koja se stvara generacijama, a treba napomenuti da svemu postoje uzorna gospodarstva koja postižu rezultate s hol-

Junice crvenogholsteinauvezeneprekojedne naše mljekarena OPG-u u novljanskomkraju

steinom, da su gotovo u potpunosti svladali tehnologiju hranidbe i držanja, koja je primjerena takvoj visoko produktivnoj pasmini.

Križanjepasmina

Istovremeno, dio srednje velikih kao i mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja nisu bila spremna ulaziti u kreditne rizike, i dalje su svoj uzgoj bazirali na simentalcu. U želji za proizvodnje mlijeka i zbog ostvarivanja selekcijskog napretka unutar simentalca, opredijelili su se na križanje sa crvenim holsteinom. Time su dobili govedo, i za njih veoma važno, mogli su plasirati mušku telad po razmjerno dobrim cijenama, da križanac simentalca i crvenog holsteina ipak bolje "izgleda" prilikom prodaje od križanca simentalca i crnog holsteina. Prodaja teladi tradicionalno je ekstra profit našem i ima ulogu u proizvodnoj filozofiji i budžetu na hrvatskom selu.

koji u svojim stajama imaju simentalca skloni su junice oploditi sjemenom crvenog holsteina, zbog bojazni od teškog teljenja, a se na malim gospodarstvima odabir bikova u pravilu svodi na pasminsku pripadnost. Naime, neki se još i danas ravnaju prema principu da je važno da krava ostane steona. Pritom baš ne mare za genetske odlike bika je sjemenom njihova krava ili junica. Što prije i što jeftinije, njihov je moto. U praksi to da veterinari na poziv s obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva obavljaju osjemenjivanje plotkinja sjemenom kojim raspolažu, a to nije uvijek vrhunska Naše

Križanka Maza, drugotelka,na jednom malomnovljanskomOPG-u s laktacijomod 5400 kg u tradicionalnimuvjetimadržanja i hranidbe

veterinarske stanice tržišni su subjekti i ne treba im previše zamjeriti što se ponašaju sukladno tržišnim zakonima. Postoje reprodukcijski centri koji na tržištu nude sjeme bikova odnosno uzgojne vrijednosti, a sukladno tome i cijene. Pritom svatko može kupiti njihov proizvod. U posljednje vrijeme neki nezadovoljni

umjetnog osjemenjivanja koje im povisuje troškove poslovanja, licenciraju bikove iz vlastita uzgoja. Zbog toga na nekim gospodarstvima, u istim uvjetima držanja i hranidbe ženski potomci originalno uvezenih junica iz zapadne Europe postižu slabije proizvodne rezultate, i to za 25-30%. Savjesni i poduzetni proprošli su obuku umjetnog

Grafikon 2: Broj s obziromna pasminu koja dominirau

njihovimstadima muznih krava

1 do 10 10 do20 20 do50 preko50 stada

Križ.

osjemenjivanja i sami u reprodukcijskim centrima sjeme bikova koje im odgovara s obzirom na njihove uzgojne ciljeve. U populaciji muznih krava na grada Novske udio muznih krava s genima simentalca i crvenog holsteina iznosi 17,48%,s tendencijom porasta, iako se križane junice ne priznaju kao rasplodne u smislu ostvarivanja poticaja od 1.500 kn.

Ova mjera je usmjerena simentalske pasmine, a procjene su da selekcijski napredak unutar simentalske pasmine i proizvodnju mlijeka na našim farmama koje svoju proizvodnju baziraju na simentalcu, boljim menadžmentom, odnosno gospodarenjem.

Gotovo da i ne postoji obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje se bavi govedarstvom a da u svom stadu nema zastupljenog simentalca, holsteina i njihove križance. Ipak, s obzirom na dominantnu pasminu, na malim gospodarstvima dominira simentalac, slijede križanke simentalca i crvenog holsteina, pa tek onda holstein. Na srednje velikim gospodarstvima, koja posjeduju od 10 do 20 muznih krava, dominiraju križanke simentalca i crvenog holsteina te simentalac. Holstein pak drži primat na gospodarstvima s više od 20 muznih krava. poljoprivredna gospodarstva vjerojatno do daljnjega zadržati holsteina, što zbog financijske da ga zamijene simentalcom, što zbog solidnih proizvodnih rezultata, potrebe kredita i osluškivanja tržišta. Kod srednje velikih i malih gospodarstava, pak, postoji trend postupnog izbacivanja holsteina iz proizvodnje i njegova zamjena simentalcem i u manjoj mjeri njegovim križancima sa crvenim holsteinom. Naši mljekari se tržišnim kretanjima i to, posebno na manjim i srednje velikim gospodarstvima, prati i genetska struktura stada. Krave na ispustu

C.itracenta,~

proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s Vašim bankama

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

Peti dan sira

županije

Iz Uredništva

Spovjerenstvo pod vodstvom predsjednice prof. dr. se. Jasmine Havranek, nije imalo nimalo lak zadatak, jer su sirevi svake godine sve bolji, a konkurencija sve Tako je kvaliteta sireva temeljem postignutog broja bodova, prema 20bodovnoj skali, u skladu s "Pravilnikom za ocjenjivanje mlijeka i proizvoda". Od 45 ocijenjenih sireva i dva vrhnja 33 je dobilo medalje, i to: 20 zlatnih, 9 srebrnih i 4 Tako je mr. se. Dario Zagorec, savjetnik Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i tajnik "Prgice" utvrdio kako je 74% od ukupnog broja sireva ocijenjena i nekom od medalja, od kojih je 60%zlatnih.

Prema glasovima posjetitelja najboljim sirom proglašen je sir u tipu gaude Srednje gospodarske škole iz Križevaca. Ovaj sir nekoliko godina plijeni pozornost publike, a to je dokaz njegove kvalitete. Polutvrdi sir sa šunkom Ljiljane iz Sv. Martina osvojio je drugo mjesto, dok je osvojio polutvrdi dimljeni sir lvke iz Velikog

Ova je manifestacija pokazala kako su obiteljska gospodarstva u svojim siranama" sposobna proizvesti kvalitetan i zdravstveno ispravan proizvod, a što je još važnije i u dobrom ga svjetlu prezentirati javnosti. Kvaliteta je neupitna, a uložen trud i znanje dokaz su volje sirara da tržištu ponude proizvode koji odišu mirisom autohtonosti i modernih tehnologija.

Izabran je, i niji štand, a komisija koju su novinari proglasila je tri nila štanda. Prvu je nagradu osvojila OS "Ljudevita Modeca" iz Križevaca, drugo mjesto tvrtka proizvodi d.o.o. iz Potoka Kalnidok je štandom proglašen štand Danijele iz Miholca.

U sklopu izložbe posjetitelji su mogli kušati i kupiti sireve, a tombola koja je uslijedila nakon proglašenja pobjednika svakom je posjetitelju donijela neku od nagrada - neki od izloženih sireva. Glavna nagrada bila je mlada koza alpina pasmine. Svojim nastupom su djeca OŠ Ljudevita Modeca s prigodnim programom i scenskim nastupom nazvanim "Plodovi zemlje", KUD Prigorje te tamburaški sastav "Puntari". Pokrovitelji manifestacije bili su

I ove je

godine 18. listopada2008. u organizacijiUdruge malih sirara

županije "Prgica", Hrvatskogzavoda za poljoprivrednu savjetodavnuslužbute

Srednje gospodarske

škole iz Križevaca održana peta jubilarna i tradicionalna

izložba i Dan sira

županije

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, županija, Grad Križevci te Komunalno

Vindjjini darovi osnovnoškolcima

Iz Uredništva

Svakog dana po dvije su škole dobile pakete Vindijinih Popy shakeova, Freska jogurta, pudinge, ladna mlijeka i djeci namijenjenih proizvoda, dokje na sam Svjetski dan školskog mlijeka svih osam škola dobilo darove za svakog - omiljeni proizvod, mlijeko 'z bregov. U Vindijinu tjednu zdravlja kvalitetnim proizvodima osladili su se osnovnih škola Klenovnik, Jalžabet, Višnjica, Svibovec Kamenica, Donja i Bednja. U Vindijinoj organizaciji,

proslavi Svjetskog dana školskog mlijeka, koji je obilježen 24. rujna na Trgu bana J. u Zagrebu, pridružili su se varaždinski osnovnoškolci predstavivši svoje likovne uratke na temu mlijeka te naš proslavljeni olimpijac Gordan Kožulj. Na Vindijinu štandu svim su mališanima podijeljeni

jogurti Freska Kako je zdrava prehrana za pravilan rast i razvoj, Vindija veliku pozornost u kreiranju svojih proizvoda posveupravo djeci, dok njezin asortiman s oznakom Kvaliteta Vindija i sastavni dio školskih

1'inbiJa

U sklopuVindijina tjedna zdravlja,od 22. do 26. rujna, hrvatska prehrambenatvrtka darovalaje svoje visokokvalitetne proizvode osam osnovnihškola sjeverozapadne Hrvatske

Olimpijac Gordan Kož11 i ov.eje godine omo irao Vindijine kvalitetne A

županijska izložba

i sajam "Agro zemlja"

Piše: Aleksandar Kljujev, dipl. ing., Hrvatski centar

Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u okviru 14. sajma poljoprivrede, prehrane, hortikulture, lova, ribolova, ekologije i seoskog turizma "Agro zemlja".

Komisiju za ocjenu predvedenih grla goveda su: Dalibor Janda,Josip Haluška, Marija Špehar i Aleksandar Kljujev. Sva grla po kolekcijama dobila su diplome Hrvatskog centra koje je ravnatelja Ante Pezo, dipl. ing., te i naturalne nagrade sponzora izložbe.

50 M(jekarski list 11/:20OS.

Tvrtki Agrobovisnagradaza najboljujunicu

11Katava11 d.o.o. i Hrvatskog centra

- službe Donji Miholjac 12. listopada2008. godine u

toplicamaodržana je županijska

izložba

Predstavnicimafarme Salaš je nagradaza šampionskogrlo

Pregled grla

holstein pasmine

Holstein pasminu goveda predstavilo je 16 grla u tri kolekcije koja su pristupila i ocjeni.

U kolekciji steonih junica prvu nagradu osvojila je junica Gita (HR 7101172964), je majka u prvoj laktaciji proizvela 6766 kg mlijeka sa 4,03% masti i 3,3% Vlasnik grla je tvrtka "Agrobovis" d.o.o. iz lvanovaca Gorjanskih.

U kolekciji mladih krava je krava Maca (HR 1100826431) koja je u prvoj kontroli proizvela 21,5 kg mlijeka sa 4,22% masti i 2,93%

U kolekciji ostalih krava najboljom je proglašena krava Greta (HR 9100601661) koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 8199 kg mlijeka sa 4,49% masti i 3,45% Vlasnik krava je farma "Salaš" d.o.o. iz Marijanaca., Šampionskim grlom izložbe proglašena je krava Negra (HR 1100723257) koja je u prvoj laktaciji proizvela 8345 kg mlijeka sa 4,62% masti i 3,61% Vlasnik grla je farma "Salaš" d.o.o. iz Marijanaca.

Pregled grla simentalske pasmine

Simentalska pasmina goveda predstavljena je s tri kolekcije i 13 grla koja su pristupila i ocjeni.

Željko s najboljomjunicomsimentalskepasmine

U kolekciji steonih junica najboljom je ocijenjena junica Renata (HR 0101172224, Paco x

Rom), je majka u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 5466 kg mlijeka sa 4,02% masti i 3,35% Vlasnik grla je Željko iz lvanovaca Gorjanskih.

U kolekciji mladih krava je krava Hella (AT 722149907) koja je u drugoj kontroli proizvela 30,53 kg mlijeka sa 4, 15% masti i 3,29%

Vlasnik grla je P.G. "Zob" iz Viškovaca. U kolekciji ostalih krava najboljom je proglašena krava Gabi (HR 2100349667, Paco x Pero), koja je u maksimalnoj pivoj laktaciji proizvela 5137 kg mlijeka sa 4,33% masti i 3,37%

Vlasnik grla je Željko iz lvanovaca Gorjanskih. Šampionskim grlom simentalske pasmine proglašena je krava Frida (HR 2100719112) koja je u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 7701 kg mlijeka sa 5,52% masti i 3,51%

Vlasnik grla je tvrtka "Agrobovis"

TvrtkiAgrobovisnagradaza šampionskogrlosimentalskepasmine

d.o.o. iz ivanovaca Gorjanskih. Pored izložbenog dijela, u okviru govedarskog dijela programa predstavljeno je s teladi 12 mladih župa-

TESTROTECT je potpuno novo pomagaloza otkrivanje tjeranja kod krava koje nisu na vezu. Proizvedenoje u SAD-u,a radi na principu kartice na grebanje. lspose u pakiranjimaod 50 komada.

Radina principu trljanjaživotinjau vrijeme tjeranja.Najjasnijiznak za otrkivanjetjeranjaJerefleks stajanjatj. kada kravadopušta da je drugekrave Uprawu lom razdobljuvažanje ESTROTECT.ESTROTECT se stavlja kravi na stražnji dio tijela. U fazi stajanja s ESTROTECT-ase, uslijed trljanja, skine dio srebrne poknMJe folije.Tadadolazido izražajaboja kojase nalazi ispodpokrova.Tajefektje vidljiv izdaleka i lakoje uooljiv. Nakonfaze stajanja fazaestrusaodnosnoosam sati nakon završetkafaze stajanjaJepotrebno osjemenjivanje.

ISPLATIVOSTESTROTECTPROIZVODA Akouzmemoda jedna dozaapliciranogsjemenakošta 50 kn, a da u vrijemeestrusapada proizvodnjapo kravi i do 30%, što na proizvodnjiiznosioko S litara na dan ili oko 30 kn. Zbognepušlanjamlijeka znatnoje opasnost od mastilisa,gdjeJedirektna, minimalna šteta 30 kn, a Indirektna,zbog zabraneprodaje

No11on n•ltA•t•III•• trillC•

• Jednosc,avno za upo

• 5a•oll•Plllwo

• lr•I• 1-1

• h ••• vre111e•ske ••lete

• PowolJ•o

nije, odjevenih u narodne nošnje. Svi sudionici dobili su priznanja Hivatskog centra, zlatnu medalju sajma te "slatke poklone" sponzora

takvogmtijeka,neusporedivo Neopravdanoprodul- 50 kn sjeme + 00 kn manje mlijekanadan estrusa IndeksosjemenjivanJa2.5 =2.5 ESTROTECT-a * 12 jenje laktacije za minimalno 21 dan, na smanjenoj + 30 kn maslitis+ 240kn produžena laktacija+ 50 kn rabat) = 30 kn+ PD'lDakle;400 knproizvodnjiod najmanje3 litre dnevnoimosi 63 litre ili kn uzaludnopotrošeno sjeme=400kn Tolikokošta 30 kn = 370 kn uštedepo kravi godišnje,a ako oko 240 kn. Zbog nepravovremenog estrusa jedan pregon koji se neopravdanodogodio kao dolazi do nepravovremenogosjemenjivanjakod mini- posljedica tjeranja ili nepravovremalno 30% krava što utrošak sjemenaod 30% menogosjemenjivanja.

Na 100 krava• 370 kn = 37000kn UŠTEDE! ili oko50 kn po pregonu. VRIJEDIRAZMISUTl!

www.pehra.hr • FANON d.o.o., Vladimira Nazora 126, Petrijanec, Tel. 042 714 700, Fax 042 714 355

IV. savjetovanje goveda Republike Hrvatske

- Piše:Vesna dipl. ing.,Hrvatski centar

Hrvatski centar je u tijeku priprema organizacije "IV.Savjetovanja goveda Republike Hrvatske",koje se održati u Osijeku, u hotelu Osijek od 13. - 14. studenoga 2008. godine.

IV. Savjetovanje goveda održat se pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a generalni sponzor Savjetovanja je MEGGLEHRVATSKAd.o.o., Osijek.

Tema savjetovanja je: Hrvatsko

govedarstvo na pragu EU. Tematski biti prezentirani: rad Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva, primjena rezultata u kontroli predstavljanje uzgojnih vrijednosti, izmjene u operativnom programu govedarstva, aktualnosti u pregovorima za ulazak u EU, prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, aktualno stanje i iskustva u mesnom govedarstvu u Sloveniji, uzgojne i tehnološke smjernice mesnog gove-

lr~W~

za proizvodnju krme i sjemena

Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se. Zvonimir Štafa s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirka i prof. dr. se. Gordana s Poljoprivrednog fakulteta .J.Strossmayera u Osijeku. Djelo je namijenjeno ponajprije - studentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz proizvodnje krme za krave. Ovom knjigom - mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek

darstva u Hrvatskoj, marketing OPGa - izravna prodaja sira, hranidbe visoko goveda, kontrolne u procesu mužnje, upravljanje zdravljem mlijekrava i predstavljanje uzgojnih udruženja.

Poštovani molimo vas da se za sve daljnje informacije i prijave za sudjelovanjem na IV. Savjetovanju obratite voditeljima stoslužbi na vašem najkasnije do 03.11.2008.

planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.

Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje kultiviranih vrsta trava; proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.

Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, !lica 31/3, tel: 01/4833-349; e-mail:

11/2008.

Dan simentalskoga goveda

Piše:DaliborJanda,dipl. ing. Hrvatski centar posjet i izložbi simentalskoga goveda u Na poziv saveza uzgajisimentalskoga goveda, 18. rujna posjetili smo simentalskog goveda i devetu nacionalnu izložbu simentalskoga goveda pod nazivom "Dan simentalskoga goveda" u Radešinskoj Svratki, regija Na izložbi je osim ostalih vrsta životinja i kategorija simentalskoga goveda bilo i 112 krava simentalske pasmine iz 27 uzgoja u Izložba je pobudila i veliko narodno zanimanje, a sudjelovali su predstavnici iz 11 europskih zemalja pa i Hrvatske. Na poziv saveza simentalskoga goveda izložbu su posjetili Dalibor Janda i Ljiljana Husinec iz Hrvatskoga centra. Tijekom komisijske ocjene goveda simentalske pasmine, koju je predvodio dr. Berndt Lunz iz Bavarskoga zemaljskoga istraživacentra za poljoprivredu, osobita pozornost bila je osobinama fitnesa, posebice dugoi eksterijernim osobinama. U uzgoju simentalskoga goveda u cijeloj Europi, naime, to je trend i osobine fitnesa smatraju se glavnom ove kombinirane pasmine goveda u usporedbi s konkurentskim drugim kombiniranim i pasminama. Eksterijerne

Na izložbije osobitapozornostbila ekstenjernim osobinama.Ova je krava u laktaciji, a maksimalnu je proizvodnjuimala u s proizvedenih11293 kg mlijeka sa 3,45% masti i 3,33% Grloje ujedno proglašenoi šampionkomizložbe, a je PROAGRO iz Radešinske Svratke

odlike, osobito u fundamenta i vimena, koje su uzrok krava simentalske pasmine iz proizvodnje, vrlo su bitne jer životinja svojim funkcionalnim i kvalitetnim izgledom dugou proizvodnji. Poseban naglasak stavlja se na postignutu životnu proizvodnju mlijeka, a ne proizvodnju u samo jednoj laktaciji. Pred dr. Lunzom nije bila laka kako je i sam istaknuo, uzgoja simentalskoga goveda u je vrlo dobra i o tome koja životinja zaslužuje nagradu su nijanse.

Zanimljiva je bila i prezentacija

simentalca kao izbora pasmine goveda za proizvodnju mesa, koja je pobudila veliko zanimanje posjetitelja. Željelo se pokazati da je simentalsko govedo, osim za proizvodnju mlijeka, vrlo kvalitetna pasmina i u proizvodnji mesa. Tako je i izložena tovna telad prvenstveno potjecala s farmi koje koriste simentalca prvenstveno za proizvodnju mlijeka, ali se pored ove proizvodnje kvalitetnim odabirom bikova za umjetno osjemenjivanje, koji pored imaju i kvalitetno izražena tovna svojstva, dodatni prihod ostvaruje i

Govedarska ižlozba u Mariboru

Piše:AleksandarKljujev,dipl. ing., Hrvatski centar 19. rujna 2008. godine u Mariboru je održana govedarska izložba koja se organizira svake godine. Organizatori su Govedorejsko društvo iz Maribora, KGZSMaribor, Kmetijska svetovalna služba, KGZS Ptuj te Selekcija in kontrola proizvodnosti. Ispred Hrvatskoga centra izložbu su posjetili Vesna Zorica i Aleksandar Kljujev. Na izložbi su prikazane pasmine i kolekcije

Simentalska pasmina predstavljena je s kolekcijom starijih krava (sa tri i više teljenja), i to 13 grla, kolekcijom mladih krava Oedno ili dva teljenja) s 13 grla i kolekcijom junica sa 7 grla. Prvo mjesto u kolekciji mladih krava osvojila je krava Alja (SI 13094728), koja je u prvoj kontroli proizvela 23,3 kg mlijeka sa 4,2% m.m. i 3,0 %

Simentalsku pasminu predstavio je i bik MAVER3121389 Kmetijskog gozdarskog zavoda Ptuj te kolekcija od dvije krave simentalske pasmine s teladi - križancima s limuzinom iz uzgoja "Pohorje beef'.

Holstein pasmina predstavljena je s kolekcijom starijih krava (s tri i više teljenja) - 11 grla, kolekcijom mladih krava Oedno ili dva teljenja)10 grla i kolekcijom junica - 7 grla. U kolekciji starijih krava prvonagraje krava Cika (SI 22620815)

koja je u drugoj maksimalnoj laktaciji proizvela 11869 kg mlijeka s 4,87% m. m. i 3, 18 %

Ova je krava od komisije, u kojoj su sudjelovali i djelatnici HSC-a, proglašena šampionkom

Predstavnici Hrvatskoga centra

sudjelovali su na govedarskoj izložbi u Mariboru

izložbe.

Na izložbi su, kao posebne kolekcije, predstavljene generacije iz iste staje, i za simentalsku i za holstein

Premaizborupublike izabranaje i MISS izložbe- krava Desa (SI 03248739).Nagraduje Vesna dipl. ing.

Piše: Mr. se. DarioZagorec

Delegacija

državnim tajnikom

Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja

Selancem i ravnateljem HZPSS-a dr. se. lvanom sredinom prošlog mjeseca boravila je u Republici Irskoj na studijskom putovanju u okviru PHARE 2005 programa EU za Hrvatsku, kao sastavni dio projekta "Izgradnje institucionalnih kapaciteta i podrške provedbi SAPARD/IPARD programa u Hrvatskoj". U Irskoj su boravili i djelatnici MPRRR-a - Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivrediSAPARDi IPARDagencije te Uprave za ruralni razvoj - Upravne direkcije SAPARD/IPARDprograma, a s njima još i dvoje djelatnika HZPSS-a. Putovanje je obuhvatilo vrlo zanimljive i korisne susrete i obilaske u organizaciji irske agencije Teagasc. Osim Teagascove jedinice za agrookoliš koja se nalazi kod Mellows Kampusa u Athenryu, posjetili smo i konvencionalnu farmu koja sudjeluje u nacionalnom REPS programu, Teagascovu govedarsku organsku farmu te s farmama s tzv. visokom prirodnom u poljodjelstvu u projektu okruga Clare unutar Buren Life projekta. Održan je i sastanak sa Seanom Reganom, ravnateljem nacionalne jedinice za agrookoliš,

kada su i izložene implementacijskog vrednovanja Programa ruralne zaštite okoliša u Irskoj (REPS) te primjena i EU Nitratne direktive na poljoprivrednu proizvodnju u Irskoj. Na sastanku s ravnateljem Organskoga nacionalnog proizvodnog programa Gerryjem Scullyjem bilo je o organskom poljodjelstvu u Irskoj. Bili smo upoznati i sa sustavom funkcioniranja irske Agencije za koja je sastavni dio irskog Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i hrane (DAFF), što su izložili odjela Michael o' Donovan te njihov predstavnik Donal Cole-

man.James Moran, Teagascov specijalist Buren Life projekta predstavio je proizvodnje u tom pods visokom prirodnom vrijedu poljodjelstvu koje je i podržana potporama kroz Program ruralnog razvoja, dok je Brendan Dundorf, voditelj projekta predstavio poljoprivredu u Burrena u svrhu njegova

Vrlo institucija u Irskoj je Teagasc, i to je jedina agencija u Europi koja objedinjuje razvoj, savjetodavstvo, istraživanje i trenin-

ge za farmere. Zapošljava oko 1500 ljudi i je institucija za poljoprivredu, sa 90 ureda širom Irske. Svaki savjetnik na terenu u prosjeku ima 150 klijenata. Osobito je onaj dio savjetodavne službe vezan za agrookoliš. Savjetodavne usluge se i godišnje naplata usluga iznosi oko 25 mit. eura, što je nezanemariv dio ukupnog Teagasca (150 mil. eura). Teagasc pokriva oko 45%tržišta a ostatak savjetnici (konzultanti) iz privatnog sektora. U praksi jedno gospodarstvo pokrivaju dva ili i više savjetnika. je i da je u Irskoj najviše istraživanja iz agrokoliša u odnosu na sve zemlje EU-a. Uz sve spomenuto, vrlo su važna i njihova istraživanja gospodarskih politike WTO-a.

Irske farme i poljoprivreda U Irskoj je oko 132000 farmi s 32,0 ha. Od toga 60% farmi prema pripada u manje od 30,0 ha, a samo je 3%onih koje su od 100 ha. No, ako se uzmu u obzir sve vrste gospodarstava, prevladavaju ona srednje 25,0 ha), ali zbog racionalizacije proizvodnje (obrade) trend je broja gospodarstava s više od 25,0 ha (46,4 %).Oko 90% od ukupnih poljoprivrednih površina su travnjaci (4,69 mil. ha), dokje oranica i nešto trajnih nasada oko 953000 ha (13,6%). Zanimljiv je podatak da se od ukupnog broja farmera njih 42% bavi još iz drugih djelatnosti. S obzirom na udio zaposlenih (7 ,5%) i udio u ostvarenom BDP-u (4,0%), poljoprivreda zauzima u EU. problem je iseljavanje seoskog stanovništva i skrb o njemu.

Najplodnija su u nižim djelovima na istoku i jugu, a oko velikih gradova nalazi se nešto

staklenika. U središnjoj Irskoj prevladava mesno govedarstvo, na jugu i jugozapadu govedarstvo, a u brdovitim dijelovima se ljudi bave

Glavne kulture su (1, 13 mit. t), zob te krumpir. je poljoprivredna djelatnost, u prvom redu govedarstvo (6,71 mit. grla) i (5,39 mil.). Glavni proizvodi su mlijeko (5,2 mil. t) i proizvodi te i svinjsko meso. Za irsko vrlo je važno blago podneblje, jer stoka može cijele godine biti na otvorenom. Prevladavanje takva oblika govedarstva - pašni tip, ogleda se i u irskom krajoliku (parcele kamenim zidovima odnosno suhozidovima te živicama). Mnogo je osobitosti u irskoj 11>oljoprivredite u irskim ruralnim no, postoje i problemi s kojima se njihovi poljoprivrednici i bore. U nekim izlaganjima irskih primjerice, stavljen je naglasak na ekstrem koji se javlja u posljednje vrijeme, osobito u zapadnom dijelu Irske, a to su kiše što je prema dostupnim podacima sve problem zbog globalnog zatopljenja.

Irskikrajolici

Usprkos kišnom vremenu, dojam koji je na cjelokupnu hrvatsku delegaciju ostavio grad Galway na obali Atlanskog oceana te koja smo obišli i Dublin i više je nego impresivan. Nije ni što zbog te blage klime i oborina, kao i zbog kontrasta planinskog krša i golemih zelenih travnjaka Irska zaslužena nosi nadimak "smaragdni otok".

Zbog stalne vlage nema suša pa su livade stalno zelene, te je po tome Irska i dobila ime "zeleni otok". Obalni je pojas najdojmljiviji na zapadu jer je stjenovit i duboko

razveden, s mnogo spektakularnih klifova. Tih 200 metara koji se spušataju ravno u more djeluju Irska ima ili stijene, litice koje se strmoglavo ruše u more ili plaže. Zanimljiva su i jezera koja poniru kao kod nas rijeke ponornice pa nastanu tzv. suha jezera. ih poplavi ujesen a nestanu u

Da se radi o bilo kojoj drugoj zemlji rekli bimo da je suša, ali ovdje to sigurno nije uzrok. Prožimanjem zapadnih vjetrova i tople golfske struje stvara se irska klima koja je oceanska, s mnogo vlage, velikom naoblakom i malo dana, osobito u zapadnim dijelovima, koji su pod neposrednim utjecajem stalnih i snažnih zapadnih vjetrova. Zime su blage, ljeta svježa a snježne oborine rijetke.

ska temperatura za Dublin je 4,5 °(, dok za srpanj iznosi 15,0 °C sa 769 mm oborina.

Središte društvenog života Irske su puhovi koji nude izniman Zaštitni znak Irske je i pivo Guinness s tradicijom duljom od 260 godina. Irska je poznata i po svom bogatom s kobasicama, slaninom,jajima, prženim krumpiriznanom kao irski tradicionalni

Ulazak Irske u tadašnju Europsku zajednicu, danas EU, neosporno je zemlji donio mnogo dobroga s gospodarskoga gledišta, jer je Irska oživjela. Transformacija ekonomije i brzi razvoj gospodarstva pribavio joj je nadimak "keltski tigar", koji i danas s pravom nosi. Danas je Irska najbogatija zemlja Europe (prema BDP-u per capita), iza Luksemburga i Norveške. Kako su to uspjeli? Naglim gospodarskim razvojem Republika Irska postala je i atraktivnom zemljom za život te privukla mnoge strance, ali i lrce koji su se posljednjih nekoliko desetljeiseljavali zbog gospodarske krize

REPORTAŽA

te velike nezaposlenosti. Nadalje, broj je i više nego dvostruk od broja umrlih, što je za zapadnoeuropsku zemlju.

s Hrvatskom

Iz povijesnih okolnosti u kojima je Irska stvorena proizlazi velika s hrvatskom modernom i kasnije osamostaljenjem. I upravo zbog te povijesne te mentaliteta ljudi, Irska je Hrvatskoj savršen primjer gospodarskog razvoja jedne male siromašne zemlje u snažnu gospodarsku silu. Velika zasluga takvom gospodarskom rastu pripada izvozu visoke tehnologije, no, najosnovniji preduvjet napretka

jedne države i naroda je obrazovanje.

Sustavnim i promišljenim ulaganjem u školstvo podigli su razinu znanja. Puno sposobnih i visoko obrazovanih mladih ljudi privuklo je velike strane tvrtke. Država je pak tim stranim tvrtkama dala besplatno zemljište, deset godina ih oslobodilo od poreza, a to je rezultiralo mjestom po BDP-u u Europi. A za sve to je zaslužno kvalitetno školstvo. Možemo mnogo paralela izmeHrvatske i Irske, možda zato što smo i mi i oni kroz povijest bili potlanarodi s velikom emigracijom u burnoj borbi za samostalnost. Irska ima stanovnika koliko i Hrvatska.

Poznata su vremena irske gladi i pripovijesti o krumpiru kao jedinoj hrani, a poznato je da je i zasuvremenoj tehnologiji, dijelove za postala zemlja koja izaziva divljenje. Premda je posljednjih godina standard i polet opadati jer su druge zemlje postale jeftinije s obzirom na radnu snagu, ono što je velikim dijelom stvorilo današnju Irsku bili su iseljenici koji su se vratili, ali i ostanak stanovništva u ruralnim koji su se bavili tradicionalnom proizvodnjom, a danas imaju modernu visoko razvijenu poljoprivrednu proizvodnju s visokom razinom zaštite

Dobrobit životinja je naša briga

• Mreže za zaštitu od propuha

• Vrata za zaštitu od propuha zavjese

AGROTEL GmbH

Gewerbegebiet Hartham 9

D-94152 Neuhaus(lnn)

Tel.: +49/ 85 03 914 99-0

Fax: +49/ 85 03 914 99-33

e-mail: info@agrotel.eu www.agrotel.eu

• Podloge za ležišta

• Udoban gumeni pokrov za gazne površine

Marti Vita d.o.o. za trgovinu i usluge u veterini

Medvedgradska 1c

HR-10000 Zagreb, Hrvatska

Tel.: +385/1 4666 718

Fax: +385/1 4667 137

e-mail: info@martivita.hr www.martivita.hr

:}{aprijemnomispitu na o/eterinarsfwmfaftu[tetu tre6a[oje na jedno pitanje odgovoriti:

:}{)I<BCJ{,OJ'i!E.<B)ICJ{,<PE'T ŽI'VO'TI:N"J)I !

Jedan - napisa[je: 7.(java,fwnj, . . . .. i tri svinje.

Izašfa R!avau šetnju, kgd visofw u sta6[uja6uk.gugfedadrugu R!avu.

- Za6oga,što radišna tojja6uci?

-Jedem šljive.

- Š{jive?Otftud š{jivenaja6uci?!?

- Ja ponijefa!

Ilustracija i tekst: Vinko

I

te/ Of/279f-892,fax 2196--JfO

&: Slal{11fa-fr.td.o.o.St.Mi:mu;032/lt0-3'12,lslra-Ni'HliJd.o.o.Bwtm,r.&Jfi67-211 na-Dfekr,i-fmnd.o.o. t>:iJIW199,Sjev.Hrvalst.a •Uf1SSd.o.o. ~. 042/241-144

KodizlazaVrbovecIstok 100m u smjeruDubrave Kreditne kartice do 60 mjeseci

ob upravljanje Pilot :omatsko podmazivanje '.anje mrežom / špagom bala

Diskastikultivator

ltiviranje nakonžetvebezoranja ripremuza sjetvu

s1Jena / Polunošenistražnji utovar r ...z~~tt'1~4 :.--utovar

BUNDEVA

- zdravlja i prelijepi

jesenski suvenir

- Marija dipl. ing.

lako se bundeve uzgajaju u mnogo oblika, kod nas su bundeva, uljna bundeva (namijenjena proizvodnji sjemenki i ulja), bundeva za poznata kao "turkinja" i hokaido bundeva, zastupljena u prehrani zapadnoeuropskih zemalja.

Meso ili pulpa bundeve je dijetetska i lako probavljiva namirnica male energetske vrijednosti. Bogata je provitaminom A (beta karoten), vitaminom C, E i vitaminima B skupine. Od minerala su kalij, fosfor i kalcij. Kao dobar diuretik se kod upale puteva, reumatskih tegoba i uloga (gihta). Pospješuje rad jetre i a povoljno djeluje i kod kolesterola u krvi, pomaže i kod kožnih bolesti, osobito psorijaze. Bundeve se jedu kuhane, pržene, pirjane. Od njih se pripravljaju juhe, variva, umaci, valjušci, pekmez itd. Posebna su delicija prženi cvjetovi bundeve u slatko ili slano tijesto za

Sjemenke se dodaju kruhu i pecivu, posipaju po salatama, koriste za proizvodnju ulja, a sve se nalaze i na policama ljekarni jer je dokazano njihovo povoljno djelovanje kod upalnih procesa i prostate.

Od njih se brojni ljekoviti no, dobro ihje uzimati i u prirodnom obliku jer su svima dostupni i cijenom.

Dovoljno je triput dnevno pojesti po jednu žlicu sjemenki. Pola šalice

sjemenki sadržava i do 8 mg cinka, koji dokazano smanjuje prostate, a nalaze se tu i znatne željeza, magnezija i fosfora te brojne aminokiseline.

Bundevino ili ulje dobiva se postupkom hladnog tiještenja sjemenki i zbog svojih hranjivih ali i ljekovitih svojstava ubraja se u "delikatesna" ulja. Tamno je, gusto, okusa i mirisa i koristi se najviše za salata, osobito grahove i salate od zelja, a nije pogodno za i pirjanje. Bogato je masnim kiselinama i

Žuti plodovi bundeva razasuti po poljima

prelijepa su jesenska slika. Prvenstveno se uzgajaju kao hrana, ali se sve koriste i u našoj svakodnevnoj prehrani jer pridonose

zdravlja i otklanjanju nekih zdravstvenih

tegoba

lecitinom te vrlo korisno za krvne žile jer povoljno djeluje kod ateroskleroze (ovapnjenja krvnih žila) i u krvi. Zbog svih ovih dobrih svojstava, neka bundeve, bundevine sjemenke i ulje što budu na vašem jelovniku.

T RIJI LJ DI

- Dr. Ivo Belan

Je li vam poznat podatak da samo u SAD-u svake godine 30000 ljudi starije dobi umre zbog s lijekovima. Sve je broj starijih osoba koje uzimaju velik broj lijekova (bez preporuke ili s njom). Zbog svih tih lijekova, zbog njihovih interakcija, djelovanja i nuspojava, doživljavaju teže zdravstvene tegobe, kao što su u funkcijama vitalnih organa, percepcije i orijentiranosti, smetenost itd. Nije u pitanju samo SAD. Gdje god je u porastu starija populacija, a to i kod nas, prisutni su problemi. smo svjedoci kako stariji obilaze i ljekarne, nabavljaju (s receptom ili bez njega) i troše, u isto vrijeme, velik broj tableta, kapsula itd. Kod tih ljudi lijekova za tegobe; za ublažavanje angioznih bolova, protiv reumatskih tegoba, za smirenje živaca, protiv nosti, prehlade, nesanice itd. Svi se ti lijekovi drže zajedno u ili kutijama. Posve je razumljivo da u takvim situacijama vrlo lako može do pogreške, što može rezultirati i veoma opasnim posljedicama po zdravlje. Poznato je da stariji razmjenjuju lijekove, što je povezana s dodatnim zdravstvenim rizicima.

Živimo u vremenu kada na tržištu postoji golem broj lijekova a stalno dolaze i novi. Poznato je da zbog razloga stariji trebaju uzimati manje doze lijekova, ili pak doze

Ako uzimate šest, sedam ili više lijekova, svaki tri ili puta dnevno, tko pamtiti kad uzeti antibiotik a kad neki drugi lijek?

nekih preparata, te da mogu biti pogrešno ako su na standardnom doziranju.

Loša statistika

Prema jednoj studiji, gotovo polovica starijih od 65 godina ne uzima svoje lijekove onako kako im je propisano, oko 10 posto nikada i ne podigne svoje lijekove u ljekarnama, 35 posto napušta ambulantu bez ikakve informacije o propisanim lijekovima, 74 posto pacijenata ne dobije informacije o nuspojavama lijekova, a svega 6 posto dobije zado(u nekim i napisane) informacije o lijeku.

Zaista, problem na relaciji starija osoba- lijek nije jednostavan. Stariji obolijevaju od mnogo više bolesti nego mladi. Zbog toga uzimaju i više lijekova. kad se uzima 6 - ? lijekova, svaki 3 ili 4 puta dnevno, tko pamtiti kad uzeti antibiotik a kad tabletu za mokrenje? Starijem nije jednostavno zapamtiti i shvatiti što triput dnevno - prije ili poslije jela, s vodom ili bez vode, tri tablete odjednom ili triput po jednu? Poznati su mi da neki starci uzimaju istovremeno i po 1O do 15 lijekova (propisanih od 3 - 4

Moramo sa žaljenjem da studenata medicine tijekom studija ne dobiva edukaciju iz gerijatrije, koja bi ih osposobila za što pravilniji postupak sa starijim pacijentima. Nadalje, vrlo je malo farmaceuta u ljekarnama koji imaju strpljenja i koji su spremni potruditi se i starijeg upoznati s

mnogim opasnim interakcijama lijekova. l l

Kako riješiti problem? 1-,

Da bi se riješili ovi problemi, potrebni su stalni, napori svih onih koji su u taj krug. U svijetu se ipak poduzimaju koraci. Tako, primjerice, u 1 ) nekim zemljama postoje središta za 11 informacije o lijekovima, i što je zanimljivo, su u mjestima gdje je koncentracija starije 1 populacije.

Postoje i ljekarne koje primje- 1 njuju kompjutore za ""'\ pacijenta i koje ga 1....J upozoravaju na interakcije lijekova.

Na mnogim kanalima televizije se objavljuju oglasi koji pacijente i ohrabruju da farmaceute pitaju o lijekovima koje dobivaju. udruženje umirovljenika, primjerice, tiskalo je seriju letaka s medicinskim informacijama. U njima, ostalog, objavljuju imena za iste lijekove, indikacije u kojima se primjenjuju, njihove nuspojave, interakcije s hranom, alkoholom, zatim bolesnike koje je informacije potrebno dati kako bi se problemi itd.

Preporuke o upotrebi lijekova

Za olakšanje spomenutog problema postoji nekoliko

• Trebalo bi znanstveno doze lijekova za primjenu u starijoj dobi.

• Medicinski fakulteti trebali bi educirati za efikasnu brigu oko

JJljekm:vki li,1 1J. 200).

starih ljudi. Valja imati na umu da stariji 33 posto populacije i da oni troše više od 50 posto svih propisanih lijekova.

• i farmaceuti trebali bi prestati pretpostavljati da pacijenti koji ne postavljaju pitanja o svojim lijekovima znaju sve što treba znati, ili da sve biti u redu ako i ne znaju.

• Kad je u pitanju stariji pacijent i s oslabljenim vidom i sluhom), farmaceut bi trebao na kutiji lijeka, jasno i pregledno, velikim slovima, napisati kako se lijek uzima. Katkad su te upute napisane nejasnim rukopisom,

na brzinu, tako da ni «oko sokolovo» ne može koliko se puta dnevno uzima neki lijek.

• Kad god je to stariji ljudi je slabiti ili koji se plaše autoriteta, trebali bi u ambulantu u društvu još neke osobe.

• Stariji pacijenti (ali i mladi) trebali bi još kod napisati pitanja koja žele postaviti ili farmaceutu.

• Pacijent bi trebao donijeti i listu lijekova koje uzima i one koje je kupio bez recepta - aspirin,

''Ako

Martin oblake -,

preganja, nestalnu

zimu pripravlja "

Kiše ovog mjeseca može biti mnogo ili vrlo malo. Prisjetimo se I.. l kako je u Osijeku tijekom studenoga 2004. godine ukupno izmjereno 115 litara oborina na metar, a samo 16 litara. No, u ,-, Zagrebu je u studenome 1962. godine izmjereno 258 litara, a 1986. samo 8 litara oborina na metar. Velike oborina a i ,

1 suša nisu po volji poljodjelaca. 1\ Višegodišnji prosjek oborina za l I I studeni, primjerice u Zagrebu od 85 ,._ litara na metar nekako je

najprihvatljiviji. prije nego što padne spomenuta :') oborina, tlo bi trebalo izorati 1 dubokom brazdom. Duboka se \ obrada tla izvodi kao zahvat za '- I produbljenje mekote ili radi

popravka strukture tla. Dubokom se obradom tla masa tla pa se na površinu izbacuju biljna hranjiva koja se oksidacijom ponovno aktiviraju. Osim navedenog, dubokom obradom tla ulazak oborina u tlo je nesmetan pa se tijekom zime ondje akumulira više vode, odnosno takozvana zimska vlaga tla. No, u studenome može biti i vrlo hladno. Primjerice, u je 1965. godi-

ne izmjereno23,2 °c. Da u Zagrebu u studenome može biti i ugodno toplo, ponam podatak kako je 1963. godine izmjereno ugodnih 26,4 °C. Hladnim vreme-

tablete protiv kiseline, protiv kao i eventualne alergije na lijekove ili druge nepovoljne reakcije na lijekove.

• bi bilo da stariji uvijek odlaze istom farmaceutu, koji je donekle upoznao njihovu bolest i zna njihove lijekove.

• Pacijent treba pažljivo uputu o lijeku.

• Bez obzira na dob, nitko ne smije izmjenjivati lijekove s drugima (što se prijateljima i rodbinom).

nom zadovoljni su poljodjelci koji su tlo duboko izorali. Temperature zraka niže od 0,0 °C osim što uništavaju štetnike, i na strukturu tla. Zbog zamrzavanja a zatim odmrzavanja tlo postaje praškastim pa je njegova proljetna obrada mnogo lakša i kvalitetnija. podsjetit vas da se u ovo godišnje doba ne smije koristiti frezanje. Razlog je jednostavan. Frezanjem postižemo homogeno, rastresito tlo poput a kad na takvo tlo padne snijeg ono se zbije paje njegova obrada u vrlo teška. "Ako Martin oblake preganja, nestalnu zimu pripravlja" govori nam jedna od brojnih izreka. Dakle, uz krštenje mošta pogledajmo 11. studenoga u nebo. Možda doznamo nešto o vremenu ove zime.

IZLAZAK I ZALAZAKSUNCA

OSIJEK ZAGREB 10.I I. 6,32 16,26 6,43 16,3720. I I. 30. I I. 6,35 16,236,38 16,20 6,46 16,346,50 16,30 -

srca Slavonije

~inhija

Cijenjeni mlijeka,

ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz p1 Vindije - slijedite primjer obitelji iz Velikog Poganca koja o iznimnom proizvodnje nakon izgradnje farme.

Snježana navodi:

"Uz

službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.

• dobilismo upute:

- idejna rešenja sadržaja i izgleda farme

- radno-tehnološke podloge

- investicijsku studiju

- prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.

• na osnovitoga izgradilismoobiteljskufarmu kapaciteta30 krava sa obilježjima:

• poluotvorena staja s vanjskom klimom

• suvremeno opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje

• jednostavan i po cijeni izgnojavanja farme

• uzgoj krava onom u prirodi

• time smosi osigurali produktivnosti bolje uvjeterada.

• naši na osnovi farme:

• smo brojno stanje krava s 1O na 25

• ostvarili napredak u proizvodnji mlijeka:

- godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi

- tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete

• vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka

• osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima

BIOdarTvornica hrane,varaždin

• ostvarili smo profitabilne poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno i to što smo cijelo vrijeme u hranidbi krava rabili gi peletiranu krmnu smjesuKM22%, BIOdar- Vindija,prema uputama o hranidbi, smo dobili bolju iskoristivostobroka i dne proizvodnju mlijeka."