Mljekarski list 12-2008

be0~~.9

SADRŽAJ

UREDNICE __ _

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE

Kako agrarna politika 2 proizvodnju mlijeka u nas? 4

Neke pretpostavke razvoja naše kozarske proizvodnje u odnosu na EU _ 46

GOVEDARSTVO

Kako proizvesti što više mlijeka po kravi_ 7

Objekti za proizvodnju mlijeka - važni u iskorištavanju genetskih kapaciteta krava_________ 22

E.NE.RGETIKA energetske u sustavima zagrijavanja vode i mužnje 10

GOSPODARSTVO

Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka u RH (FADN) _____________ 13 industrija mlijeka u sustavu Dukat - Lactalis 37

ZORA VLJE.STADA

Korekcija papaka muznih krava 14 plodnosti pod utjecajem reproduktivnog sustava krave 18

HRANIDBA

Tehnika napajanja teladi kolostrumom u prvim danima života- 26 u hranidbi krava s visokom proizvodnjom mlijeka 28

Naslovnica:

Poštovani Mljekarskog list

Doba je godine u kojem vlada predblagdansko raspoloženje, a blagdane svi bismo željeli proslaviti mimo u krugu svoje obitelji, na kako su to godinama naši roditelji i djedovi.

AJi ipak, teško je ovih dana bezbrižno se prepustiti blagdanskom raspoloženju, kada sa svih strana stižu nimalo ugodne vijesti o GlavnaurednicaMljekarskoglista svjetskoj financijskoj krizi, od koje niti Vera dipl. ing. Hivatska nažalost biti

No vratimo se mi proizvodnji mlijeka i vezanim za mljekarstvo.

Dobro se godine, kada je koalicijska Vlada s ciljem poboljšanja gospodarskog položaja poljoprivrednih proizvoi reformi u poljoprivredi, nastojala stvoriti uvjete za postizanje što konkurentnosti poljoprivrednoprehrambenih proizvoda u RH. Za poljoprivredu su tada sredstva iz Državnog RH, i to sa 2,5 na 6,0 milijardi kuna, namijenjena za poboljšanje uvjeta proizvodnje, ulaganje u poticaje, tako da se i za 1 hektar poljoprivredne površine i 1 grlo krava) mogu ostvariti sredstva poticaja. Biloje to ugodno i svi koji se poljoprivrednom proizvodnjom bave vidjeli su dobru za sebe i svoju obitelj.

mišljenju da je sektor jedan od bolje sektora u poljoprivredi, ipak postoji odbroj nezadovoljnih proizvomlijeka koji žele iz ovog posla (pitamo se - kuda oni i što raditi?), ali na više je onih koji razborito nastavljaju s ovim poslom i ne kane ga napuštati.

Svjetskakriza hranei energenata Na svjetskom tržištu sve je potražnja i potrošnja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, što uzrokuje deficit hrane i povecijena. Na krizu hrane, ostalog, sve proizvodnja biogoriva jer kroz proizvodnju uljane repice i kukuruza za biogoriva farmeri ostvaruju zarade te se tako stvara konkurencija poljoprivrednim za proizvodnju ljudske hrane.

Rasttroškovau poljoprivrediproizvodnji mlijeka Klimatski uvjeti u sušnoj 2007.

godini uvjetovali su pad proizvodnje i cijena kukuruza. Uz porast cijena hrane, repromaterijala i energenata poljoprivredni zahtijevaju cijena svojih proizvoda kojimaje i mlijeko.

Ova kriza zahvatila je i Hrvatsku, a mlijeka nezadovoljni otkupnom cijenom mlijeka prosvjedovali su u više navrata. Posredovanjem Ministarstva poljoprivrede postignut je sporazum o ciljne cijene mlijeka koja 'je u proteklom razdoblju korigirana u dva navrata (1. 12. 2007 i 1. 7. 2008.).

Proizvodnja i otkup mlijeka U 2008. godini nije se nastavio trend porasta otkupa mlijeka pa se procjenjuje da mlijeka u otkupu biti za postotak manje negoli u 2007. godini. svježega si• rovog mlijeka, se

mlijeka europske

Prema podacima Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka ove godine Hrvatska proizvodi 72% mlijeka EU To je velik pomak u poboljšanju s neposrednim utjecajem na cijene mlijeka a što je najvažnije pruža jamstvo i sigurnost daljnjeg bavljenja mljekarskom proizvodnjom. sada, broj naših obiteljskih farmi koje proizvode mlijeko, po produktivnosti, i mogu se usporediti sa farmerima zapadnoeuropskih zemalja.

Razvoj proizvodnje mlijeka

Za daljnji razvoj proizvodnje mlijeka poboljšani su uvjeti kreditiranja za izgradnju novih farmi i adaptacije kapaciteta. Kamatne stope su niže, duži su rokovi povrata kredita. Vrlo je znada su kapitalna ulaganja na 50% kao iznosi bespovratnih sredstava u odnosu na

vrijednosti investicije, a maksimalni iznos ovih bespovratnih sredstava može maksimalno iznositi do 3,5 milijuna kuna.

Pregovori Hrvatske za u Europskoj Uniji

Nastavljaju se pretpristupni pregovori s Europskom Unijom, mejoš nije otvoreno poglavlje o poljoprivredi. Hrvatska je dala svoja stajališta i prijedloge o poljoprivredi i po toj osnovi nema zapreke da pregovori

Za perspektivu hrvatskog mljekarstva, uz mlijeka EU standarda, važna je i kvota za koje bi bile stimulativne, a što bi osiguralo razvoj mljekarstva u Hrvatskoj. Tijekom ove godine otvoreno je dosta novih farmi krava obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i velikih farmi, poput nedavno otvorene Agrokorove farme Topolik, kapaciteta 500 krava. Stoga stagnacija proizvodnje i otkupa mlijeka na

biti samo privremena.

I na kraju, što osim da svima onima koji vjeruju u proizvodnju mlijeka, koji u tom teškom ali ipak sigurnom poslu vide svoje obitelji, onima koji znaju da bez mlijeka I. razreda i proizvodnosti po grlu nema profitabilne proizvodnje nigdje u svijetu, želimo da nastave u tom ustrajanju i prebrode ovu krizu koja je zahvatila sve grane gospodarstva pa i sve slojeve društva. A krize su prolazne i ne bi smjele obeshrabriti nikog pa tako niti mlijeka.

A svima onima koji u proizvodnju mlijeka ne vjeruju ili se kolebaju, da ne gase jedan nedovršen posao, a pritom ne spoznavši kako prvi razred mlijeka i proizvodnju po grlu. Težak je to cilj, ali ipak ostvariv, samim tim što je plasman mlijeka EU osiguran a mljekarska industrija zahtjevan ali ipak siguran partner.

Dragi mlijeka, vama i vašim obiteljima Uredništvo Mljekarskog lista želi miran i i više uspjeha u Novoj 2009. ~edu rp}Jo:w5 i~mlffe/ca u 200.9. ff04inixe1,;oa/Jn ~j.ttx;, ~~ua

Kako agrarna politika proizvodnju

mlijeka u nas?

Piše: Prof. dr. se. Zoran

Prethodne studije utjecaja ZAP-a na proizvomlijeka pokazivale su da za prag rentabilnosti proizvodnje farmeri trebaju držati najmanje 40 krava, a da za "prihvatljiv'' život u mljekarstvu trebaju stado od 70 krava (Rickard, 1999.). Tada kao i danas samo je nešto manje od 40 posto u EU s više od 40 krava u stadu.

Nova agrarna politika EU (CAP, 2003.) podržava ruralni razvoj i poljoprivredni okoliš prije nego proizvodnju i farmerske prihode (CAP Reform Agreement, 2003.).

Razdvajanje potpore farmerima od same proizvodnje bila je velika inovacija agrarne reforme, pri su na proizvodnju mlijeka najviše utjecali:

• smanjenje cjenovne potpore 22%,

• jedinstvena po gospodarstvu uspostavljena prema povijesnom kriteriju i regionalnoj razini i samoj farmi, te vezano uz korištenog zemljišta,

• nevezanost iznosa i broja grla na farmi,

• maksimum 50% potpore može se povezati s proizvodnjom, u što su i dodatne potpore za

s otežanim uvjetima gospodarenja,

• ustanovljuje se poseban fond za ruralni razvoj.

Razvoj financijske potpore ide u tri stupnja, s od 2005. godine. Potpora iz državnih izvora ne smije prelaziti razinu od 41, 7 € po toni (ako se daje kao dopuna premijama za muzne krave), ili 350 € po kravi (ako se kao premija po jedinici površine). Dodatno premiranje proizvodnje moglo se provoditi u razdoblju 2004. - 2007. godine. Nakon toga potpore su zamijenjene jedinstvenim Nakon krize s i kvota za mlijeko, cijena mlijeka na tržištu EUa zadržavana je iznad interventne, a iznad svjetskih cijena. EU je imala snažne mehanizme održavanja cijena kvotama i izvoznim subvencijama. se da planiranom svjetskih cijena mlijeka, zbog liberalizacije prometa mlijeka, do 2013. godine nema problema za iz EU-a.

Ulazak zemalja i središnje Europe u EU s kraja 90-ih godina prošlog uvjetovao je kod njih smanjenje poljoprivrednih taksi i cijena mlijeka. Danas su u "novim" EU-a zaštitne carine u pravilu niže nego prije

Nakon velikih kolebanja i rasta cijena mlijeka, ZAPje trebao donijeti ravnotežu i stabilnost cijena. Ista je trebala biti i smanjenjem dohotka

ulaska u EU (iznimka su Poljska i Rumunjska). Troškovi proizvodnje u novim u pravilu su viši nego u EU, pa je na mlijeka tržni pritisak za kapaciteta (osnovnog stada), iskorištenja kapaciteta (muznost po grlu) i proizvodnje s nižom cijenom. Kako dio manjih ne može reagirati na ovaj pritisak unaprjesvoje proizvodnje, nepovratna odlazi iz mljekarstva, što u pravilu uzrokuje smanjenje izvoza mlijeka i proizvoda u novim EU-a.

Prošlu godinu svjetsko tržište mlijeka obilježio je nagli porast cijena. U odnosu na 2006. godinu, potkraj kolovoza 2007. cijene u Europi bile su 5,08 €/100kg ili 17,8% više. Tada je zabilježena cijena mlijeka od 33,55 €/100 kg (ili okvirna 2,46 kn/litra). Najviše cijene mlijeka u EU tada su zabilježene u Nizozemskoj. Tako su srpnja i kolovoza prone cijene po20,2% i 30,7%, na razinu od 32,60 do 35,34 €/100kg (otkupna cijena od 2,38 do 2,58 kn/litra). Prosjek EU zemalja je s nešto više od 38,97 €/100 kg mlijeka

12/2008.

na 2008. smanjen na 36,96 €/100 kg u ožujku ove godine. Za mlijeka ukupna je cijena smanjena s nešto manje od 39 na ispod 33 €/100 kg. Kao i prošle godine, i ovaj put cijene su više u starim EU-a(EU-1O).

Europska komisija predstavila je potkraj svibnja zastupnicima Europskog parlamenta prijedlog modernizacije poljoprivredne politike (CAP),kako bi mogla odgovoriti potražnji za prehrambenim proizvodima. Glavni su elementi prijedloga Europske komisije da se trajno ukine obveza kojom se manji dio poljoprivrednih površina svake godine ostavi bez usjeva, ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka, te ukidanje veze visine subvencija s proizvodnje. Kako se ova kretanja odraziti

Grafikon 1: cijenemlijeka "u staji" - EU-25 2007. i 2008. godine

Izvor: http:!/www.mdcdatum.org.uk/M ilkPrices/eumilkprices.htm!

na našu proizvodnju mlijeka i što _ biti s našim ciljem održavanja barem 650 milijuna litara mlijeka kao osnovom pri ulasku u EU?Je li realno da takvu kvotu ostvarimo 90%-tnim udjelom mlijeka europske Od prošle godine broj mlijeka u Hrvatskoj je dodatno smanjen za oko 6500. naši manje od 25 litara mlijeka godišnje, što je dvostruko manje nego u Sloveniji ili gotovo 2,5 puta manje nego u Austriji. Ni kod njih nisu sve veliki s više od 40 ili 50 krava, ali od nas se razlikuju po mlijeka po muzenom grlu. Kako bismo ostali na današnjoj razini proizvodnje, odnosno otkupa koji se jedini u kvotu I, s oko 90%mlijeka u standardu, u Hrvatskoj moramo udio mlijeka u standardu za oko 120 milijuna litara. Takvo proizvodnje u razdoblju našeg pregovaranja s EU i neposredno nakon planiranog

list 12/2008.

Suvremenafarma u Slavoniji

ulaska RH u EU, dokjoš imamo neki prostor "svoje" agrarne politike (oko tri godine ukupno), ne može se na današnji Onaj

i mlijeka od 2002. do 2007. godine sad je potrošen, preostala je populacija koja znanjem i vještinom te

spremnoscu na rizik ulaganja ne može odgovoriti traženom zahtjevu. Populacija "velikih" je u stvari mala, samo nešto manje od 5000 a je barem jednim od uvjeta razvoja: sadašnjom kreditima i raspoloživim poljoprivrednim zemljištem.

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE

Danas se najviše govori o reprogramiranju duga kao jednoj od mjera mlijeka. Jasno je svima da je to samo koja spasiti nekoga tk.o nije u stanju unaprijediti proizvodnju iznad državnog prosjeka od nekih 3500 litara mlijeka po muzenom grlu.

Drugi je problem posjeda, zbog kojeg prema procjenama više od polovice naših mlijeka ne može unaprijediti vlastitu proizvodnju na temelju vlastite proizvodnje hrane. Poznato je da je hrana i njezina cijena jedan od važnijih profitabilnosti u mljekarstvu. Za razliku od razvijenih zemalja EU-a,mi nemamo kvalitetno tržište hrane koje

bi djelomice ublažilo nedostatke hrane kod polovice naših proizvose moraju za skupe hrane ili krmnih smjesa, za što nemaju dovoljno novca pa svjesno biraju smanjenje proizvodnje. Na taj teško možemo planirati stabilnost i rast državne proizvodnje mlijeka.

Vrlo skoro nas uskl a a nje osnovnih modela poljoprivrednih poticaja s onima u EU-u. To da se sadašnji model poticanja po grlu, po litri mlijeka i korištenom zemljištu zbrojeno u spomenutim granicama od nekih 2.500 kn po hektaru. Kako to izgledati u našem sustavu korištenja poljoprivrednog zemljišta dostaje teško i zamisliti. korak bit

vjerojatno i raslojavanje drugih sastavnica

cijene mlijeka, možda povezano i po "nepopularnim metodama".

Nepopravljivi sam optimist i vjerujem da onaj napredniji dio mlijeka, prema procjenama njih polovica od sadašnjeg broja, biti konkurentni i u tržišnim odnosima u mljekarstvu, ali u posljednje vrijeme teško se mogu otrgnuti od poruke našeg doktora Belana muškarcima iz u Mljekarskom listu br. 9, koja bi uskoro mogla zamijeniti ono moje stalno, možda nedovoljno ozbiljno upozoravanje vlasnicima farmi na godine mršavih krava u našem mljekarstvu jednim drugim: "Slobodnomaramica ima

Kako proizvesti što vzše mlijeka po kravi

Krava je biološki stroj kojim se proizvodi mlijeko. U proizvodnju mlijeka treba

uložiti trud i znanje kako bi se mogla ostvariti što zarada i od toga moglo živjeti

Piše: Josip Haluška, dipl. lng. Hrvatski centar

anašnja suvremena krava prošla je kroz genetske promjene. Genetski razvoj je stalno mijenjao proizvodni kapacitet krave. Uzgojni napredak kod krava je vrlo veliki. Danas krave daju i više od 10000 kg mlijeka godišnje, a prije sto godina davale su svega 1000 kg mlijeka.

Kako bismo ostvarili visoku proizvodnju mlijeka po kravi, moramo postaviti proizvodne ciljeve, a to su: visoka proizvodnja mlijeka, visoka mlijeka (puno masti i proteina, mali broj mikrooganizama i somatskih stanica), zdravo vime, zdrave noge i

papci. Svake godine jedno zdravo tele, dug proizvodni vijek krave, niski troškovi proizvodnje i što bolja dobit u proizvodnji.

Kvalitetnahranidba krava

Treba osigurati kvalitetnu hranidbu voluminoznom hranom tijekom cijele godine. Krmiva koja osnovicu obroka treba silirati (kukuruz, trave, zelenu krmu). Sve komponente obroka moraju biti izmiješane. Obrok tijekom cijele godine mora biti Krave ne hraniti svježim kukuruzom jer je to loše za burag. Svu zelenu krmu treba sitno isjeckati i konzervirati. Visoko proizvodne krave ne treba hraniti zelenom krmom, treba na dobre silaže. Silaže treba kombinirati sa sjenažama.

Velike kukuruzne silaže i koncentrata u obrocima krava, pak, uzrokuju zdravstvene poreme(acidozu i ketozu). Prilikom siliranja vrijeme kosidbe i punjenja silosa ne treba biti dulje od 24 sata. Treba pokositi onoliko koliko se može silirati u jednom danu. Dugo vrijeme sušenja va sadržaj suhe tvari ali i gubitke hranjivih tvari na polju. jako suhe silaže (više od 45% suhe tvari) ne mogu se dobro zbijati pa pljesnive. Kukuruznu silažu treba spremati sa 35% suhe tvari. Koliko silaže treba osigurati svojim kravama? Treba sastaviti plan potreba hrane a zatim i plan proizvodnje. Jedan ha kukuruzne silaže dovoljan je za 4,5 krave godišnje.

Sijeno se balira sa 15% vlage. Jedan ha travnjaka ili livade, uz 3 - 4 otkosa za silažu, dovoljan je za 2 - 3 krave godišnje. Za jednu kravu godišnje treba osigurati oko 9000 kg silaže i sjenaže i 1500 kg sijena. Kravama ne davati polusuhu i nefermentiranu hranu, davati je nakon fermentacije. U hranidbi krava treba biti što manje promjena. krave treba optimalno hraniti. Krave koje ne unose dovoljno hranjivih tvari daju manje mlijeka, gube tjelesnu masu na polaktacije i teže ostaju steone. Navodimo neka od osnovnih pravila hranidbe visoko krava.

Obroci za krave

Krave treba hraniti prema fazama proizvodnje (suhostaj, teljenje, laktacija). Obroci moraju biti izbalansirani, sadržavati visokokvalitetne energiju, sve minerale i vitamine.

Kravama u laktaciji treba osigurati 20 - 24 kg suhe tvari i 16 - 19% proteina ovisno o fazi laktacije. kravama treba osigurati najmanje 120 g Ca i 100 g P na dan. Hrana mora biti dostupna 24 sata na dan, mora biti zdrava, ukusna, kvalitetna i lako probavljiva.

Suha tvar treba iznositi 50 - 70% obroka, a pritom davati 3 - 4 kg na 100 kg tjelesne težine.

' ' U obrocima krava voluminozna krma treba biti zastupljena sa 40 - 60%, što ovisi o visini proizvodnje.

Kravama treba davati kompletne i obroke tijekom cijele godine i 10%više od potreba, tako da su uvijek site i nahranjene, i dobru rasplodnu kondiciju. Hranidba se mora zasnivati na vlastitoj proizvodnji voluminozne hrane. Prijelaz sa zimske na ljetnu hranidbu mora biti postupan. U obrocima krava treba biti zastupljeno što više komponenata. Kravama treba osigurati udoban smještaj, suho ležište i dosta prostora.

teže, i stare krave jedu više hrane i brže. Zimi krave jedu više nego ljeti. Ljetnim obrocima koji se baziraju na ispaši ili zelenoj masi treba dodavati sijeno i koncentrat. Krave jedu oko 1O obroka na dan, i to 5 - 6 sati, a po satu pojedu oko 5 kg hrane. Ukupno krave pojedu oko 40 kg hrane na dan. Tijekom niskih temperatura potrošnja hrane je Krave piju vodu 1O - 15 puta na dan i troše oko 5,5 litara po jednom uzimanju vode. Krave preživaju oko 7 ,5 sati na dan ili 15 puta po pola sata. Hrana i voda moraju biti na raspolaganju po volji. Hrana ne smije biti ni suviše vlažna niti suviše suha, mora biti dobra mirisa i okusa.

Hranidba u laktaciji i suhostaju

Krave u laktaciji uzimaju do 50% više hrane nego zasušene krave iste težine i dobi. Na uzimanje hrane stadij laktacije, visina proizvodnje, starost krave, težina, pasmina i genetska osnovica. U prvim danima laktacije krave jedu manje hrane.

U mjesecu laktacije krave maksimalno uzimaju hranu. Vršnu proizvodnju krave dostižu 40 - 70 dana nakon teljenja.

Hranidba krava u suhostaju mora biti kvalitetna, a kravu treba zasušiti 60 dana prije teljenja. Krave u suhostaju treba hraniti istim komponentama kao poslije teljenja. Kratko suhostajno razdoblje uzrokuje smanjenje proizvodnje. Višak proteina u suhostaju smanjuje opasnost od pretjeranog debljanja i štiti tjelesnu kondiciju.

Uvjeti smještaja krava:

• U stajama trebaju biti mir i tišina. Staje moraju biti optimalne vlažnosti i temperature. Treba osigurati po volji dovoljno svježe vode.

• Udobno ležište je vrlo važan u proizvodnji mlijeka.

Krava se mora dovoljno odmarati, mora imati opuštanja. Što se krava više odmara, što više leži to je bolja i proizvodnja mlijeka. Ležište krava treba povremeno dezinficirati pa biti manje bolesti vimena i papaka. Kao stelja, najbolja je slama u odnosu na piljevinu ili gumena ležišta.

• Treba puno svjetla, zraka, vode i kretanja. Staje moraju biti svijetle. Svjetlo u stajama treba ostaviti i Kako postoji potreba za puno zraka za proces probave i metabolizma, zimi treba otvarati prozore. Krave treba držati u stajama sa slobodnim držanja. Krave bolje podnose niske nego visoke temperature.

• Voda je veoma važna. Valovi za vodu moraju biti što Bolji su od pojilica jer krave mogu piti punim zamahom. se da krave iz pojilica uzimaju malo vode, a posljedice su smanjeno uzimanje hrane, smanjena proizvodnja mlijeka i Za visoku proizvodnju i dobru plodnost krava nužna je svježa zagrijana voda. Tijekom zime, ako je voda prohladna, krave je uzimaju u manjoj

• Krave moraju slobodno hodati kako bi njihove noge i papci bili zdraviji, a to im osigurava i bolju plodnost i jasnije estruse. U pravilu krava uvijek mora biti slobodna, fiksirana treba biti jedino prilikom mužnje.

Iskorištavanje krava

Poželjno je da krave budu plodne i da se tele jednom u 13,5 - 14 mjeseci. Servisno razdoblje trebalo bi iznositi 90 - 11O dana, beno razdoblje 390 - 400 dana, a remont stada 25 -30%.Poželjno je da proizvodni vijek krave iznosi bar 7 godina sa 5 teljenja. Krave treba osjemeniti nakon drugog ili

estrusa, ili 60 dana poslije teljenja, što ovisi o visini proizvodnje mlijeka. Cilj je oploditi kravu do 11O dana nakon teljenja.

Junicu treba osjemeniti u dobi od 14 mjeseci, kada postigne težinu oko 400 kg, a · prvo teljenje treba biti u dobi 24 i 26 mjeseci.

Rasplodni pomladak treba imati prirast 650 - 700 grama po jednom hranidbenom danu. Mužnja mora u isto vrijeme. Razdoblje mužnji treba biti isto. Prelaskom s dvije na tri mužnje na dan proizvodnja mlijeka se 25%.

Kontrola obroka, savjeti i preporuke

Cilj svakog zdrava je i plodna krava koja može proizvesti puno mlijeka. Uzgajateljtreba svakodnevno u staji pregledavati svoje stado. Kad u staju, treba:

• Prvo pogledati ima li hrane u hranidbenim stolovima ili valovima. Zatim ima li dovoljno vode u valovima za vodu. Hrana i voda moraju biti dostupni non-stop. Bez vode i hrane nema mlijeka.

• Pogledati koliko krava u boksovima leži, koliko i koje leže u boksu i preživaju. Vidjeti kako krava stoji, od tih krava koje stoje trebaju jesti.

• Baciti pogled na svaku kravu, pogledati dlaku, je li sjajna ili nakostriješena i vidjeti stanje kondicije i noge.

• Pregledati boju i balege. izmet da krava ne dobiva dovoljno vode i da postoji deficit a da sadržava puno vlakana. Izmet tamne boje da se kravama daje previše i malo vlakana. Izmet svijetle boje znak je acidoze. Ako je izmet rijedak i ako se pjeni, obrok sadržava previše škroba. U izmetu ne smije biti ostataka hrane. Konzistencija izmeta treba biti kašasta. Bistra znak je dobrog stanja metabolizma, a mutna upozorava na bubrega.

• Nakon staje, treba pregledati i laboratorijske analize mlijeka. udjel masti u mlijeku treba iznositi 3,0 - 4,2%,a sadržaj proteina 3,2 - 3,8%.

Omjer masti i proteina treba iznositi 1,2: 1,0, sadržaj ureje u mlijeku 15 - 30 mg/100 mL, sadržaj somatskih stanica do 150000 u mL, sadržaj mikroorganizama do 30000 u mL, sadržaj laktoze 4,6 - 4,8%, suha tvar bez masti više od 8,5%. Indeks masti i (1MB) treba iznositi 1, 1 - 1,5. Ove vrijednosti na dobro zdravlje vimena i dobru higijenu mlijeka. Ako je razina laktoze manja od 4,5%, je opasnost od pojave bolesti vimena. Ako je 1MB od dva, je pojava ketoze.

l//jekarski t,:~,/2!20(Jli.

C.itracenta,~

proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah

=!> odabir u zemlji porijekla

=!> jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med.

=!> kreditiranja u suradnji s Vašim bankama

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

energetske u sustavima zagrijavanja vode i mužnje

Piše: Tomislav Pukšec, dipl. ing., Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sustav mlijeka predstavljen je u prethodnom broju, pa ga ovdje samo spomenuti. Voda koja se zagrijala u sustavu mlijeka može se lako dogrijati na željenu temperaturu potrebnu za tehnološki proces, proces pranja. Samim time smanjuje se energija potrebna za zagrijavanje za iznos energije doveden u Uz predstavljeni sustav mlijeka postoji još jedan jednostavan i sustav za zagrijavanje vode koji znatno pridonosi energetske na farmi.

Sustav povrata otpadne topline (eng. Heat Recovery) rashladne jedinice jedan je od najisplativijih sustava energetske uštede na farmi. Jedinice za povrat topline u suštini su toplinski instalirani kompresora u sustavu mlijeka te konvencionalnog kondenzatora, je "uhvatiti" toplinu koju bismo ionako predali u okoliš. mlijeka odvija se tako da rashladna jedinica "oduzima" toplinu mlijeku ga te tu toplina predaje, odnosno ponovno u kondenzatoru. Kondenzator pretvara plin natrag u stanje toplinu u okolni zrak.

Naš sustav za povrat otpadne topline postavljamo u ovaj krug kako bi preuzeo toplinu (prije kondenzacije) koja bi se ionako oslobodila u okolni zrak. Ovakvom intervencijom mogu se postignuti znatne uštede jer ne trošimo plin ili energiju, nego energiju rashladnog sustava koju bismo ionako predali okolišu. Sustav povrata otpadne topline može "uhvatiti" i do 30% energije koja bi se raspršila. Dakako, ova brojka primarno ovisiti o vrsti rashladnog sredstva, ali i o vrsti same rashladne jedinice. Isto tako voda koja se koristi u može se zagrijati i do 60 °C ovisno o rashladnom sredstvu, ali i o protocima kroz Ovaj drugi parametar može se regulirati te se na taj može varirati željena temperatura vode koja izlazi iz jedinice za povrat topline. Najzanimljivija je dakako ekonomska strana koja kaže da se ovakvim postupkom trošak energije za zagrijavanje vode može smanjiti i do 70%. Korištenje vode u ovom procesu mnogo je efikasnije nego korištenje zraka te samim time i životni vijek kompresora. Dakako, u cijelom procesu treba voditi da se izbjegne pregrijavanje vode, što može uzrokovati smanjenje sustava hla' '

Onvoo treba voditi racuna, ne samo u sustaw zagrijavanjavode nego i u sustaw mlijeka, pravilna : je izolacija. Pravilnom izolacijom znatno smanjiti gubitke i samim time utjecati na energetske oba navedena sustava. Izolacija spremnike, cijevi, zglobove te ostalu armaturu sustava.

Ovisno o lokaciji i kapacitetu može se razmišljati i o kombinaciji navedenih sustava sa solarnim zagrijavanjem vode ili upotrebom zasebnog solarnog sustava. Dakako, ako trebate vodu topliju od 90 °c, vodu iz solarnog kolektora morat dodatno zagrijavati na željenu temperaturu. Isplativost ovakva sustava prvenstveno ovisiti o možebitnim državnim poticajima za takav tip energije, ali i vašoj stvarnoj dnevnoj potrebi za toplom vodom. Ono o morate voditi svakako je pravilno dimenzioniranje dnevne potrebe tople vode na farmi kako biste onda pravilno odredili koji vam sustav za proizvodnju tople vode najviše odgovara te možda odredili neke od navedenih sustava energetske Prilikom mjera energetske vodimo se

12/2008.

Osnovnisustavii zagrijavanjavode za tehnološkeprocese na farmi razlikujuse s obzirom na energent korištenu samom procesu. Možemo da su sustaviplinskogaili zagrijavanjaili dogrijavanjavode. Pitanjeje kako

energetsku tih procesa nekih dodatnihmjera

ekonomskim parametrima, a sustava povrata topline predstavlja ulaganje koje se u razdoblju od dvije do tri godine. Treba još napomenuti da je sustav iskorištenja povratne topline iznimno jednostavan za rukovanje te se jednostavno na rashladne sustave.

Prikaz sustavaza povrat otpadnetopline

Energetski sustav mužnje

Sam postupak i sustav mužnje jedan je od najvažnijih na farmi. Isto tako,jedanje od energije. Kao najvažniji dio navedenog sustava možemo navesti vakuumsku pumpu na koju otpada glavnina utrošene energije sustava. je vakuumske pumpe stvaranje vakuuma, uklanjanje zraka iz sustava, kako bi se sam postupak mužnje. se ovaj sustav predimenzionira, odnosno održava se preveliki vakuum, kako bi se zadovoljili maksimalni zahtjevi. Treba da su zahtjevi za maksimalnim vaku-

M/jekarski list 12/2008.

umom vremenski razmjerno kratki tako da nije potrebno uvijek sustav držati u takvom, maksimalnom, režimu rada. Upravo zbog te sustav ujedno troši više energije nego što je to u zadanom trenutku potrebno. Kako bi se riješio ovaj problem, se ugradnja varijabilnoga frekvencijskog invertera ili prelaženje na vakuumske pumpe s frekvencijskim inverterom. Kako smo pojasnili, regularna vakuumska pumpa radi na maksimalnom kapacitetu, vakuumske pumpe s varijabilnim frekvencijskim inverterom kontinuirano mijenjaju svoju brzinu kako bi se prilagodile vakuumu koji se zahtijeva u zadanom trenutku. Samim time dolazi do znatnih ušteda energije jer pumpa više ne radi cijelo vrijeme na maksimalnom kapacitetu nego svoj rad trenutnim zahtjevima u sustavu. Ovakav sustav reguliranja vakuuma pozitivan je i za zdravlje krava jer smanjuje pritisak na vime tijekom mužnje. Neke su od ostalih pogodnosti ovakvog sustava: ušteda kod održavanja i servisiranja, znatno manja buka, produljen životni vijek pumpe, potpun povrat ulaganja u roku 2 godine.

Prema svim pokazateljima i iskustvima s terena, uštede se u granicama 40 - 60% u energiji, što je izniman podatak. Kako su vakuumske pumpe snage od nekoliko kW i rade nekoliko sati dnevno, navedene uštede još

dobivaju na važnosti. Samim time što vakuumska puma ne radi pod punim tijekom svog rada, manje je i trošenje materijala koje onda i produljuje životni vijek pumpe. Zbog navedenog i troškovi održavanja isto tako biti manji.

Koji je princip rada sustava s frekvencijskim inverterom?

Unutar vakuumskog cijevnog sustava se sonda koja u svakom trenutku prati stvarni iznos vakuuma. Dane vrijednosti konstantno se prenose na kontrolnu jedinicu kojoj je uloga mijenjanje, odnosno brzine motora. Sa stvarnom potrebom vakuuma koja se dobiva izravno iz sustava, rad motora najbolje se stvarnim potrebama. Na taj brzina vrtnje motora može se smanjiti u trenucima u kojima nije potreban maksimalan iznos vakuuma, odnosno može se kada to sustav zahtijeva.

Upravo iz ove proizlaze uštede u energiji, jer smanjenjem brzine vrtnje motora smanjujemo i potrošnju energije. Ulaganje u frekvencijske invertere za vakuumske pumpe, prema procjenama, isplati se u roku dvije godine što takav sustav iznimno ekonomski isplativom investicijom. Sam sustav je jednostavan i pouzdan kao i sustav s vakuumskom pumpom te u kombinaciji svojih pozitivnih ekonomskih i svojstava predstavlja izbor za farmere.

Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava

štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji

Laktofrizi ~Josude zcynl~-~~lijeka

kalpaciteta - zatvorenj\sustav

sa automat'skim Pjanjem i digitalnom oznaRom mlijeka.

EZiNFEKC~U i JEGU SISA

-LuxDip50 B

KRALJEVSKA ZAŠTITA

ZA VAŠE KRAVE

V Prvoklasna dezinfekcija

ProfilacDermapre F

Brzo i jednostavno pranje sisa sa 5000 ppm joda

V Izvrsna vidljivost

V Vrhunska njega

V Potpuno zatvaranje sisnog kanala

V Gotovo bez kapanja

V Spremno za korištenje

V Rastapa

i/ Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužn1/·e možete kod nas ili

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima:

Natura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273

Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116

Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857

Agrocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

Sustav poljoprivrednih

knjigovodstvenih podataka " "

u Republici Hrvatskoj (FADN)

FADN je sustav prikupljanja i obrade ekonomskih podataka s poljoprivrednih gospodarstava. je engleskih Farm Accountancy Data Network, ili u slobodnom prijevodu Mreža knjigovodstvenih podataka s poljoprivrednih gospodarstva

Piše: Robert dipl. ing.

Ovaj sustav služi kao jedan od najvažnijih alata kojeg se prati ekonomski položaj poljoprivrednih gospodarstava s kojih se prikupljaju podaci. Ekonomski položaj poljoprivrednih gospodarstava važna je odrednica pri donošenju i mjera agrarne politike. Sustav FADN je stoga za potrebe nacionalnih mjera te mjera agrarne politike za zemlje EU-a.

i ' ' U zemljama EU-a sustav : je utemeljen još 1965. : godine a njegovo je : obveza svih sadašnjih i : država

Glavni ciljevi sustava:

• sustavno i vrednovanje proizvodnih, ekonomskih i financijskih rezultata komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava,

• i analiza njihove ekonomske i razine dohotka.

Služba za provedbu FADN-a u RH ustrojena je u sklopu Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. U sklopu provedbe sustava, HZPSS je u ovoj godini s pilot-projektom pa su se u listopadu prikupljati podaci na 87 odabranih poljoprivrednih gospodarstava u sedam županija. Cilj je pilot-projekta testirati model

sustava koji se sastoji od više funkcionalnih cjelina. Kada se prikupe ekonomski podaci s poljoprivrednih gospodarstava, unijet se u program te se obradom podataka prva probna se u sustavu FADN za potrebe triju skupina korisnika:

za poljoprivredna gospodarstva

Ova se daju gospodarstvima koja su sudjelovala u FADNanketi. za potrebe poljoprivrednih gospodarstava sadržavaju važne podatke o ekonomskoj sferi poslovanja poljoprivrednih gospodarstava. Na ovaj se gospodarstva u uzorku usposa gospodarstvima po i vrsti proizvodnje te sa gospodarstvima u drugim zemljama EU-a.

Zbirna za potrebe nacionalne agrarne politike

Ova se prikazuju kao zbirna. Dakle, svi podaci prikazuju se prema usporedivim skupinama. U skupnim se ne nalaze podaci o poljoprivrednim gospodarstvima koja su dala podatke o svom poslovanju.

Zbirno za potrebe agrarne politike EU-a

Ova su zbirna i služe za potrebe kreiranja mjera i agrarne

politike na razini EU-a.

Kao što je sustav se temelji na prikupljanju proizvodnih, ekonomskih i financijskih podataka s poljoprivrednih gospodarstava svrstanih u skupine s obzirom na vrstu proizvodnje i regiju. Prikupljanje ovih podataka na odabranom uzorku PG-a obavljaju osposobljeni djelatnici HZPSS-a.

: ' ' Sudjelovanje poljopri: vrednika u istraživanju : potpuno je dobrovoljno, a njima : je povjerljivost, · sigurnost i zaštita podataka prikupljenih istraživanjem u cjelokupnom sustavu.

Poljoprivredna gospodarstva koja sudjeluju u sustavu vide svoj interes u dobivanju povratnih informacija o vlastitu poslovanju. Analizom ovih podataka mogu se dobiti vrijedne ekonomsko-financijske informacije o vlastitu poslovanju. Upravo ova razlog je što u svim zemljama EU-a poljoprivrednici vrlo rado pristaju na sudjelovanje u FADN istraživanjima.

Ako želite doznati nešto više o FADN sustavu, posjetite naše web stranice www.fadn.hr, pošaljite nam upit na fadn@fadn.hr ili nas osobno nazovite na tel. 01 48 82 71 O ili faks

Piše: Mr. se.

Zašto je toliko važna pravodobna i redovita korekcija papaka? Nažalost, kada jednom do deformacije zglobova, kostiju i tetiva, to se više ne može ispraviti. Kod takvih krava korekcijom papaka tek djelomice možemo ublažiti tegobe.

Težina životinje leži na ravnom potplatu - tabanu i nosivom rubu pravilno korigiranih papaka, a zglobovi i tetive nogu izložene su normalnom i rasporedu

porast rožine papaka iznosi oko 1 cm. Zbog netrošenja rožine, papci postaju duži i tada se težište tijela postupno sve više prema petnom dijelu papaka, pa zbog tetiva dolazi do jakih bolova. Krava sve više stoji kao na Tetive putišta postaju prekomjerno opi istegnute, a životinja zbog toga teško stoji, nepravilno i nesigurno hoda.

' ' Kod uzgoja mladih životinja za rasplod koje su stalno vezane ili se nalaze u boksu s dubokom steljom potrebna je uredna obrada papaka svaka 4 mjeseca ili triput godišnje, sve do završetka razvoja i rasta.

Kod životinja koje u vegetacijskom dijelu godine idu na ispašu korekcija papaka mora se obaviti najmanje tri tjedna prije izlaska iz

staje, kako bi rožina tabana papka ponovno dovoljno otvrdnula i zadebljala. Pregled i korekciju ponovno treba obaviti ujesen, kada krave više ne idu na ispašu. Kod životinja koje idu na sajam ili na izložbu, korekciju papaka treba obaviti tri ili tjedna prije prevoženja, a kod mladih junica i bikova za rasplod prvu korekciju treba obaviti u dobi od 6 do 8 mjeseci.

O obradi i papaka i svim ostalim tegobama koje se kod životinja javljaju zbog neredovitih i korekcija papaka u zemljama Europe i Amerike napisana je na desetke knjiga, studija i priloga. daje to pitanje vrlo važno.

U jednoj od knjiga ("Richtige klauenpflege, Austrija"), i prošireno izdanje, na prvoj stranici piše: Zašto obrada papaka? "Krava sa zapuštenim papcima trpi jake bolove, manje jede i proizvodi manje mlijeka. Pri godišnjoj proizvodnji od 4000 litara mlijeka, ako da samo 10% manje mlijeka, to iznosi 400 litara." to u kunskoj protuvrijednosti za mlijeko u I. razredu: 400 kg mlijeka x 3,5 kn = 1.400 kn manje ukupnog prihoda po 1 kravi godišnje. Po jednom OPG-u sa 1O krava, godišnji gubitak ukupnog prihoda iznosi 14.000 kn, što je otprilike u protuvrijednosti 1 junice. Eto zašto Petar iz Koprivnice, koji ima 1O hrvatskih simentalki, godišnje svojim kravama daje dvaput i kontrolirati papke. godi-

šnja proizvodnja Perinih krava viša je od 6000 litara mlijeka. Upitajmo se koliko krava u Hrvatskoj ima" slabiji genetski" potencijal od onih uvoznih baš zbog neodržavanja papaka. Vrlo se da su i uvozne simentalke iz Austrije ili Bavarske " lošega genetskog potencijala" kada u fazu zapuštenih papaka.

Kod najmanje 50 posto krava u Hrvatskoj papci nisu zanemareni nego se cijeloga života krave ne Ako je to oko 100000 krava, s proizvodnjom od 4000 kg mlijeka, onda na 400 milijuna kg samo 10% manje iznosi 40 milijuna litara mlijeka godišnje manje.

Koliko je to kuna ili eura?

40 mil. kg mlijeka x 3,2 kn = 128 milijuna) kuna ili 17,5 milijuna eura. Evo, gospodo, zašto u Nizozemskoj, u SAD-u i drugim zemljama - mladi farmeri srednjih poljoprivrednih i veterinarskih škola svakodnevno idu po okolnim farmama sa svojim instruktorima rezati papke kravama. Na moj upit po nekim poljoprivrednim školama u Hrvatskoj, zašto tofarmeri - ne rade, odgovoreno mi je: "Ašto ako krava ritne neko dijete, tko za to odgovarati?". Možda je i ovo jedno od objašnjenja zašto se polaznici naših srednjih poljoprivrednih i veterinarskih škola nakon završenog školovanja ne na svoje farme i u proizvodnju. Da ih krava ne bi

ritnula. Kada nitko nikome za ništa nije odgovoran, to tako ide, a tako i jest. Umjesto da Hrvatska danas ima najmanje 600000 muznih krava i u svakome selu 1O- 20 dobrih mlijeka, mi u Hrvatskoj danas imamo problem s kukuruzom s kojim ne znamo kamo i što, a i poljoprivrednih površina zaraslih u korov. Mnogi se sa mnom ne slažu, a bome ni ja s njima. No, ipak bi bilo lijepo da oni koji misle a to njihovo vjerojatno je pametnije, da pokušaju objasniti samo pitanja.

Pod 1. Zašto Hrvatska još uvijek uvozi rasplodne junice, kada slavimo 100. godišnjice naših marvogojskih udruga? Pod 2. Zašto uvozimo meso, mlijeko i proizvode, i zašto barem toliko koliko uvozimo istovremeno i ne izvozimo. Pod 3. Koliko smo veliko stado krava unatrag 15 godina uzgojili od svih uvezenih junica iz Austrije, i Nizozemske. Pod 4. Koliko hrvatskihfarmera - marvogojaca ima završenu neku srednju poljoprivrednu ili veterinarsku školu? Molim slovom i brojem.

40 milijuna kg mlijeka x 3,2 kn = 128 milijuna kuna ili 17,5 milijuna eura. Za 128 milijuna kuna može se kupiti po 14.000 kuna 9142 junice i napuniti novih 365 farmi sa po 25 krava. Hrvatska nema puno OPG-a s velikim posjedima, ali bi nam i te kako dobro došle male farme sa 15 do 25 krava i proizvodnjom mlijeka po kravi od 6000 do 7000 kg godišnje. A kamo bi mi s tolikim mlijekom, možda upitati koja promišljena glava? Ovako pametna pitanja u Irskoj nisu postavljali, lrci nisu sveli svoje stado krava na tako mali broj kao mi. Pa jedna Sardinija ima 220000 krava. Neki drugi svijet i neki drugi ljudi drugarazmišljaju, i rade, pa na temelju toga izvoze rasplodnu stoku, stoku za klanje, meso i mlijeko, a ne uvoze kao mi. je da moramo drugarazmišljati, i raditi. "A što ako dijete udari krava, tko za to odgovarati?". Ako se bojimo da dijete udariti krava, onda nemojmo dijete upisivati u farmersku školu, tek toliko da imamo u školi nekakve Neka se dijete upiše u školu

za rad na kompjutoru, ili u školu za premetanje robe i novca, a ne za zanimanje u kojem bi se nešto proizvodilo, pa bi ga mogla udariti krava, ili bi se dijete moglo udariti po prstu. U mojoj praksi korekcije papaka, krave me nisu samo jednom udarile da sam vidio sve zvijezde. se, to je takav posao, ali i kod Josipa u Molvama nije bilo ni jedne krave od 500 do 750 kilograma koju na travnjaku nisam srušio dugog užeta - štrika, i poslije toga uveo u stojnicu. I to je vještina koju treba znati.

Papke ne režu samo djevojke u Nizozemskoj i Americi. Sa mnom je radila jedna gradska djevojka i nije bilo krave kojoj ona nije mogla u stojnici fiksirati prednju ili stražnju nogu. Sve je samo stvar odgoja i treninga.

: ' ' Ponovimo! Uz gubitke u : proizvodnji mlijeka, : lošijoj mlijeka zbog po: višenih somatskih stanica, mastitisa koji uzrokuju bakterije koje se nalaze u šupljinama nekorigiranih i bolesnih papaka, kada bismo uzeli u obzir još i gubitke u reprodukciji, gubitke nastale preranim krava te njihovom smanjenom tjelesnom : težinom, tada je ukupna vrijed; nost gubitaka daleko, daleko : Ovakve godišnje gubitke u : svom bogate zemlje ne : mogu si dopustiti.

Slika 1: Iste krave, ista genetika, ista hranidba,u istoj staji, 20 + 20 krava - pokusi s korekcijomi bez korekcijepapaka. Razmak mužnje isti. Vidi se razlika u "punjenju"vimena i proizvodnjim!t/eka

M(jekarski

12/2008.

Slika 2: Struktura papka i zglobovadonjegdijela nogu

Slike od 3 do 5: Bez komentaraI I! Povišenesomatske stanicesigurno,manja proizvodnjamlijeka, ne do 1Onegodo 301 pa i više od 50%. Da bi krava ponovnobila s ovakvimpapcima, tek kada ponovnobudezdrava. Kolikoli ih je samozbog ovakvihpapaka otišlou klaonicu?

Slike 6- 8: li krava biti ponovno s ovakvimpapcima? ali tek kada ponovnobudezdrava. Kolikoli ih je samozbogovakvihpapaka otišlou klaonicu?I I

ELEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge

Laktofriz tip RHB 200 - 1600 lit L

hafre sirarskoga kotla

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613

e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim 2 U JEDNOM

Pneumatska preša za sireve

PROIZVODNJA MLJEKARSKE I SIRARSKE OPREME

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na pranjem i doziranjem Pasterizator - Sirarski kotao www.elektrotehnika.hr

Detalj

PROFESINALNAHIGIJENAMtJEKARSKIHFAR

Ecolab-ov Premium program

Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati!

~rm-

oxy Foam®- Aktivna pjena za higijenu vimena

Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože. Sigurno, i jednostavno za korištenje.

~rm•~•tw

lo Shielcf'- Polimerizirana barijera ·,

Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jodu (PVP}. Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena mužnji.

Blu Garde

Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

VeloucidG!.

emulzija ·

Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jodu (PVP).

Vrlo bogata i tvarima za održavanje kože vimena u stanju tijekom cijele godine.

Kove~pjena

pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida je namjena s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

Oxy Foam''

Veloucid'

Cimbenici plodnosti pod utjecajem reproduktivnog sustava krave

plodnosti katkad je vrlo teško kontrolirati jer su izravno ovisni o stanju reproduktivnog sustava krave. To su razne distocije, zaostala posteljica, infekcije maternice, pojava cista, embrionalna smrtnost i blizanci

Piše: Prof. dr. se. Goran

Distocija se može prevesti kao otežan porod. uzrok je disproporcija ploda i kanala majke. Nepravilni položaji pridonose nastanku distocija. Osjemenjivanje junica bikovima koji daju manju telad smanjuje pojavnost distocija. krava koje su imale porod kasnije imaju i neki od ostalih reproduktivnih kao što

su zaostala posteljica, metritis, usporena involucija maternice uspostava normalnog ciklusa. Zaostajanje posteljice Pojavnost zaostajanja posteljice u stadima goveda varira od 4 do 12%. Definiramo je kao zaostajanje fetalnih membrana u tijelu krava dulje od 12 sati nakon poroda. Smanjena proteoliza kotiledona te upalna stanja glavni su uzrok zaostajanja posteljice. Krave sa zaostalom posteljicom kasnije pokazuju znakove prvog estrusa, produljen je servis

period i razdoblje. broj takvih životinja se a i proizvodnja mlijeka je smanjena.

! ' ' je sm~nj~ti po: Javnost zaostaJanJa posteljice ako osiguramo dovoljne selena i vitamina E u hranidbi prije poroda.

Ne postoje razlike u plodnosti krava kod kojih je zaostala posteljica tretirana naspram krava kod kojih nije poduzimana nikakva terapija.

Mnoštvo krava u puerperiju ima bakterijski kontaminiranu maternicu kao normalnu posljedicu poroda. Kod takvih krava se razviti upala maternice koja bi kasnije djelovala na reproduktivnu sposobnost. Gotovo sve krave koje su imale distociju i zaostalu posteljicu imaju materniinfekciju je trošak oko 100 dolara po kravi u SAD-u. Upala maternice ima dva velika efekta na sposobnost krave da ostane gravidna. Usporena uspostava ciklusa zbog zakašnjele luteolize, i usporena involucija maternice koja uzrokuje kašnjenje prvog osjemenjivanja. infekcija je dubiozno. Generalno, infuzije, evakuacija uterusnog sadržaja i terapijska manipulacija maternicom kontraproduktivne su s terapijskog i gospodarskog motrišta. Održavanje visokog stupnja higijene u porodilištima i smještaj krava nakon poroda pogoduju smanjenju pojavnosti infekcija. Indukcija estrusa prostaglandinima izloženost maternice povišenoj estrogena koji ima jak terapijski na maternicu u involuciji.

Ovarijalne ciste

Uzrok nastanka ovarijalnih cista još nije u potpunosti razjašnjen, tako da niti kontrolirana prevencija nije Krave s infekcijom maternice i postpartalni m bolestima podložnije su nastanku jajnika. proizvodnja mlijeka, prema nekim istraživanjima, donosi i rizik nastanka cista. Ostala istraživanja, pak, pokazala su da pojava jajnika nije povezana s proizvodnjom mlijeka. Pojavnost jajnika varira u rasponu od 6 do 20%. 10 - 14%svih krava imati bar jednom u svom produkcijskom ciklusu. 80% krava odgovorit na hormonsku terapiju (prostaglandini i GnRH),dok preostalih 20% reagirati. se da takve životinje imaju smanjenu receptora za FSH i LH na pripadacisti pa stoga ne mogu

odgovoriti na hormonalnu terapiju. Takve životinje treba iz stadajer postoji nasljedni

Rana embrionalna smrtnost

Rana embrionalna smrtnost (prije smještaja i embrija u maternici). jedan je od uzroka pregona krava i produljenja razdoblja. 30 i 40% embrija propadne oplodnje i 50. dana graviditeta. uzroci ove pojave još nisu u potpunosti definirani. Nedavna istraživanja upozoravaju da bi uzrok mogla biti neuravnoteženost progesterona, estradiola i prostanglandina. Kontroliranje timingai ravnoteže ovih hormona, nažalost, ne može postati rutinska metoda u stadu zbog svoje složenosti i gospodarske neisplativosti. Najnovija istraživanja pokazuju da kombinacija GnRH, prostanglandina i bSTa (bovine somatotropin) mogu poboljšati šanse embrija za preživIjavanj e. Ovakav protokol je neprimjenjiv u Europi, zbog zabrane upotrebe bST-a u proizvodnji mlijeka. toplinski stres (tjelesna temperatura viša od 41 °C), osobito u prva tri dana nakon osjemenjivanja, uzrokuje porast rane embrionalne smrtnosti. krava, kojim se

povišena tjelesna temperatura, djeluje preventivno i na ranu embrionalnu smrtnost. Pojavnost blizanaca je da na pojavnosti blizanaca starost krave (paritet) i genetika. Neka novija istraživanja pokušavaju povezati pojave blizanaca s visokom proizvodnjom mlijekaosobito visokom proizvodnjom na vrhuncu laktacije, ali potrebno je izvršiti dodatna istraživanja da bi se potvrdila ova teorija. Bez obzira na uzroke pojave blizanaca, se da svaki takav donosi gubitak od 108 dolara povezan s puerperalnim tegobama (distocija, zaostala posteljica, infekcije maternice i rizik od nastanka bolesti rodilje). Rana identifikacija blizanaca je rektalnom palpacijom (50 - 70 dana) ili (40 - 55 dana). Predlaže se nekoliko opcija za postupke s kravom kod koje smo dijagnosticirali blizance: takve životinje iz stada, izazivanje arteficijelnog poboljšanje i adaptiranje hranidbe takve životinje u zadnjoj gravidnosti, ranije zasušenje i prilagodba tranzicijske hranidbe, osiguranje prije, za vrijeme i poslije poroda. Za naše

Mljekarski list 12/2008.

Prilikom izborapasmine krava za proizvodnjumlijeka svakako treba imati na umu da se izaberepasmina s visokomproizvodnjommlijeka i koja je adaptirana na život u klimatskom

uvjete najprihvatljivije je ovo posljednje, jer takve životinje ili izazivanje kod nas ne mogu gospodarsko opravdanje.

plodnosti svojstveni svakom stadu i kravi

Pasmina krava unutar svakog stada stvar je osobnog izbora svakog vlasnika. Prilikom izbora pasmine krava za proizvodnju mlijeka svakako treba imati na umu da se izabere pasmina s visokom proizvodnjom mlijeka i koja je adaptirana na život u klimatskom Postoje razlike u plodnosti glavnih pasmina goveda. Istraživanja pokazuju da je vrijeme od teljenja do graviditeta za jersey krave 147 dana, dok je za holstein pasminu 162 dana. Za ayrshire, guernsey i brown swiss ovaj interval produljenja na 172 dana. broj osjemenjivanja je 3, 1 za sve pasmine (osim kod

junica). Kad se jednom vlasnik za pasminu koju želi imati na svojoj farmi, mora podrediti hranidbu, držanje i sve ostale parametre karakteristikama pasmine jer samo tako ostvariti proizvodnju mlijeka i zdravlje svog stada.

' ' Dob krava ima velik utjecaj na plodnost krava. Poznato je da junice imaju plodnost koja opada sa svakom laktacijom.

reproduktivnih razmjerno je nisko (oko 3%). koji na smanjenu plodnost nenasljedne su prirode. Teorija da produkciju mlijeka prati i stres krava, sve se dovodi u pitanje jer je dokazano da krava pod stresom proizvodi manje mlijeka. Do smanjene plodnosti holsteina moglo je i zbog

broja životinja parenih u srodstvu.

Važno je imati na umu da upravljanje reproduktivnim programima donosi rezultate kasnije nego pr. promjene u hranidbi ili smještaju koje su vidljive ubrzo nakon primjene. se da je visoka produkcija mlijeka kriva za slabu reprodukciju, slaba reprodukcija redovito je rezultat slabih programa za poboljšanje reprodukcije. Kad su oba programa dobro i provode se u praksi, je na istoj farmi ostvariti i dobru reprodukciju visoku proizvodnju.

' ' Reprodukcijski programi uvijek se moraju bazirati na poboljšanju nika plodnosti na koje ima neposredan utjecaj, jer na njih možemo najviše utjecati i rezultati su

Križevci, Nikole Tesle 12 Koprivnica, 6 Osijek, Livana Omladinska 128 Tel 048 681 902 Fax 682 903 Tel/fax 048/647-902 Tel/fax 031/211-902

IZ OSTALE PONUDE KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: POUZDANOG PARTNERA NAJPOVOLJNIJU CIJENU KVALITETU

BRZINU IZVEDBE U RUKE

Objekti za proizvodnju

mlijeka - važni

u iskorištavanju genetskih kapaciteta krava

Posljednjih nekoliko godina, a pogotovo otkako je sastavljen Operativni program razvitka govedarske proizvodnje, su se graditi farme slobodnog sustava držanja krava s kosom ili lige boksovima i mužnjom u izmuzištu (multifunkcionalne staje)

Piše: Josip Haluška, dipl. ing. Hrvatski centar

Uposljednjih desetak godina u našoj državi napravljen je broj novih obiteljskih govedarskih farmi. Prvo su se gradile farme sa stajama vezanog sustava držanja. U njima su hranidba i izgnojavanje bili polumehanizirani ili a mužnja u kante. Brzo se

uvidjela da je izgradnja ovakvih staja prošlost. Vezani sustav držanja krava se napušta. Stare farme veoma je teško ili gotovo adaptirati. Danas se ide na izgradnju staja slobodnog sustava držanja krava. Nedostaci projektiranja i izgradnje fanni Prije izgradnje farme nužno je napraviti proizvodno-tehnološki i

ekonomski elaborat. U praksi se uglavnom samo ski projekti (idejni i glavni). U nas je veoma malo kadrova koji se bave graditeljstvom u i projektiranjem farmi. Proizvodnotehnološke elaborate, kao i ostalu dokumentaciju za izgradnju modernih farmi, treba napraviti u skladu s propisima EU-a. bez tehnologa - agronoma

Mljekarski List 12/2008.

projektiraju samo proizvodne bez objekta. Pri tome su zadovoljeni tek osnovni uvjeti gradnje: grade se staje s vanjskom klimom (slobodno držanje) i mužnja se obavlja izvan staje (u izmuzištu).

U takvim stajama ponekad nije definirano trebaju li one biti s dubokom steljom, rešetkastim ili gumenim podom, ili pak s lige boksovima ili kosom

U su broju novoobiteljskih farmi staje s kosom ili lige boksovima. Osim jednoga proizvodnog objekta (staje), nema objekata, nema objekata krmne centrale a niti infrastrukturnih objekata. Pri tome se javlja dosta i tehnoloških pogotovo na farmama izvan naselja. Kako ne postoji prostorija za zasušene krave i rodilište, teljenja krave se voze u svoje u selo na teljenje, i to na udaljenosti od nekoliko kilometara. Isto tako nema prostorija (boksova) za držanje teladi i rasplodnog pomlatka.

Na novim velikim farmama treba istaknuti veliki propust u stajama s lige boksovima i blatnim hodnicima. Blatni hodnici su ravniglatki i zbog toga se krave skližu i padaju, što uzrokuje velike štete.

Površina staje po grlu (kvadratura) na farmama ne zadovoljava potrebne uvjete. se da 50 posto krava jede a ostale nemaju pristupa hranidbenom stolu i poj ilici za vodu pa moraju

Na nekim farmama ne zadovoljavaju uvjeti i nisu s europskim standardima u mljekarstvu. Na do sada farmi nema prostorija (boksova) za zasušene krave, boksova za teljenje, prostora za smještaj teladi, a skladišnih kapaciteta nema (silosi), ili kapacitetima ne odgovaraju potrebama. Farme se sastoje

samo od jedne proizvodne staje u kojoj se zajedno drže krave u laktaciji i zasušene krave, a telad se drži po svinjcima i šupama tako da su gubici teladi veliki. Staje s vanjskom klimom Visoko proizvodne životinje postavljaju sve zahtjeve za primjenom optimalnih sustava koji bi poboljšali uvjete njihova smještaja. Vrlo su prikladno rješenje "staje s vanjskom klimom" koje koriste specijalizirane obiteljske farme, tj. krupniji mlijeka u europskih zemalja. ' ,. Što_ više _mlije~a _ kr~~a pr01zvod1 to JOJ mze temperature bolje odgovaraju. U stajama je potrebno osigurati suh i hladan zrak.

Klimatski uvjeti u stajama s vanjskom klimom su kao na otvorenom. Postoje oblici tih staja, za svaku starosnu dob i proizvodnu namjenu. Obilježja su "staja s vanjskom klimom":

• povoljan i jednostavan izgradnje,

• uzgoj muznih krava u skladu je s potrebama životinja,

• vanjska klima povoljno na zdravlje životinja,

• stalna izmjena zraka,

• dobri uvjeti radnih mjesta alternativne promjene objekta.

Tehnološki i ekonomski projekt

Tehnološki projekt ili investicijski program za farmu trebaju pisati zajedno agronomi uz ekonomista. Investicijski program sastoji se od:

• podataka o investitoru,

• opisa investicije (lokacija, kapacitet farme, sustav držanja i sustav mužnje, pasmina),opisa proizvodnih objekata, objekata krmne centrale i objekata, opreme farme, potrebne zemljišne površine i zaposlenosti,

• proizvodnih pokazatelja (projektiranje proizvodnje mlijeka i prirasta, plodnost, remont, mortalitet i servisno razdoblje),

• plana obrta stadahranidbenih dana, godišnji plan potreba hrane i plan proizvodnje hrane po kategorijama,

• ekonomskih i tržišnih podataka (cijena proizvodnje i prodajna cijena litre mlijeka, rentabilnost i proizvodnje, anuiteti i kamate na kredite i sl.).

Poluotvorena staja mora biti što više na suncu. Staja u pravilu treba biti otvorena prema jugoistoku, a zatvorena strana staje mora biti okrenuta prema sjeveru (vjetru).

U zimskom dijelu godine zrake ulaze duboko u staju, osvjetljavaju je i zagrijavaju, a ljeti gotovo i ne padaju u staju.

Farme s dovoljno zemlje koje trebaju puno stajnjaka opredjeljuju se za kosu koja ima svojih prednosti ali i nedostataka. Najpoželjnije su rješenje lige boksovi sa sjeckanom steljom. je o izgnojavanju, pri se kruta faza separatora odvaja od (pada na plato) koja u lagunu.

U stajama s vanjskom klimom treba osigurati veliki prostorni volumen po jednoj jedinici (40 - 50 m3). Po jednoj kravi treba osigurati barem 1O m 2 ukupnoga stajskog prostora. U odnosu na zatvorene staje, životinjama je na raspolaganju dvostruko zraka. Ove staje imaju oblik hala koje se poslije mogu koristiti i u druge svrhe.

Vanjski zid viši je od 4 m, gornji otvoreni dio oko 2 m, a donji zatvoreni dio zida iznosi 2 i 2,5 m. Zidovi su od dasaka debljine 2,5 cm. U gornjem dijelu staje, u sljemenu, su otvori za dovod i odvod zraka, koji

Kravamaje potrebnoosiguratihranu 24 sata na dan

može biti vodoravan ili okomit. Za osvjetljenje se koristi danje svjetlo u omjeru 1:15 površine staje.

Hranidbeni prostor i hranidba krava

Hranidba voluminoznom krmom obavlja se na hranidbenom hodniku (stolu), u sredini staje, i dijeli staju na dvije polovice. Hranidbeni hodnik treba biti širok, tako da doziranje hrane miksericom. Koncentrat krave dobivaju u kompjutorskim hranilicama koje se nalaze u boksovima. Na farmama krave su razvrstane po proizvodnim skupinama. Treba im osigurati hranu 24 sata na dan i ne treba ih da jedu putem hranilica.

Manje obiteljske farme gdje se krave ne mogu sortirati po proizvodnji provode kompjutorsku hranidbu. Na velikim farmama ne ide se na kompjutorsku hranidbu. Krave se sortiraju prema visini proizvodnje, stadiju laktacije i fazama proizvodnje, a daje im se 1O posto više hrane od normativa.

lzgnojavanje

U stajama s otvorenom klimom kosa ili boksovi za ležanje i

sustav za izgnojavanje dobro su povezani. Iza boksova za ležanje ili kose nalaze se blatni hodnici širine oko 2,20 m. Blatni hodnici se pokretnim strojevima ili kliznim napravama, a nagib u njima treba biti od 1 do 2 % i ne smiju biti skliski. Na kraju blatnog hodnika nalazi se kanal za izgnojavanje. Iz kanala kruta faza odlazi na plato za stajnjak a u jamu gnojnicu. gnojišta ovisi o farme, odnosno o broju krava i treba ga dvaput godišnje. Boksovi za ležanje krava uglavnom su povišeni (dužine od 2,20 do 2,40 m i širine 1,20 m). Trebaju biti prekriveni sjeckanom steljom. Svaka farma treba imati prikladne jame gnojnice i plato za stajnjak. Ako prostor za depo stajnjaka nije napravljen prema standardima EU-a, kad u EU to se morati sanirati ili farmeri izgubiti poticaje.

Objekti

i proizvodni prostor

Govedarske farme u pravilu se sastoje od proizvodnih objekata u kojima se nalaze krave u laktaciji,

zasušene krave, rodilište i zatim objekti krmne centrale kao silosi za silazu, skladišta za koncentriranu hranu i šupe za sijeno. U infrastrukturne objekte ulaze ceste, piste, bunari, gnojnice, trafostanice, kotlovnice i agregati za struju. Tu su još i kancelarije za tehnološko i veterinarsko osoblje, ambulanta i prostorija za lijekove. lzmuzište

Kapaciteti izmuzišta prilagosu stada. Velike farme idu na izmuzišta velikih kapaciteta kao što je izmuzište (odjednom se muze 30 i 40 krava ), gdje se postiže visoka produktivnost. Obiteljske farme koriste izmuzišta malih kapaciteta, uglavnom tipa riblja kost ili tandem. Staja s vanjskom klimom pregledna je sa svih strana, kontrola životinja je laka. Prostor se dijeli na dio gdje se drže životinje i na "prostor za mužnju" koji je odvojen. U ovakvim stajama koriste se izmuzišta tipa riblja kost (2 x 2, 2 x 4, 2 x 6, 2 x 8) i tandem (2 x 2, 2 x 3, 2 x 4). lzmuzište se nalazi s vanjske strane staje. Klimatizaciju izmuzišta treba izvesti tako da odgovara ljudskim zahtjevima.

Oprema

i proizvodnja hrane

Proizvodnja krmnih kultura mora biti dobro planirana. Treba napraviti proizvodni program biljnih kultura za proizvodnju hrane i plan potreba hrane. Krmne kulture najbolje je koristiti u suhom i konzerviranom stanju. Kada je o spremanju voluminozne hrane, i tu postoji razlika malih i velikih farmi. Velike farme spremaju silažu i sjenažu u velike silotrapove silosi), a male u velika crijeva - EUROBAG,sjenažu u rolobale i silotornjeve za koncentrat. Intenziviranje biljne proizvodnje predstavlja najsloženiji dio posla u procesu organiziranja

govedarske proizvodnje na obiteljskom gospodarstvu.

Za razliku od velikih farmi, neka obiteljska gospodarstva trebaju svladati tehnologiju vlastite proizvodnje hrane. Zato moraju biti opremljena potrebnom mehanizacijom. Izbor mehanizacije za proizvodnju hrane podrazumijeva najpovoljnija rješenja radnih i strojeva za proizvodnju, prevoženje i uskladištenje krme. Strojeve za obradu tla treba bazirati na planiranoj strukturi sjetve na oranicama. Neke obiteljske farme nemaju dovoljno zemljišnih površina, a neke ne iskorištavaju dobro svoju zemlju proizvodnjom ratarskih i krmnih kultura.

Troškoviizgradnjefarmi U pravilu, obiteljske farme dosta su skupe. prilikom projektiranja nisu štedjeli materijal za staje. Osim toga, za prikupljanje dokumentacije

treba dugo vremena. Što se cijene farme, po jednom grlu treba osigurati od 5.000 do 7.000 eura, ili od 35.000 do 50.000 kuna, ovisno o tome je li u vrijednost jednog stajališta - ležišta, osim dijela i opreme i nabava osnovnog stada junice). Tu se može dodati još i nabavka poljske mehanizacije i ulaganja u infrastrukturne objekte farme. U svakom cijena farme za 100 krava iznosi 3,5 i 5,0 milijuna kuna. U pravilu, izgradnja manjih farmi daleko je skuplja od velikih. Treba istaknuti da kod nas nije definirana optimalna farmi za pojedine predjele.

problemi

u proizvodnjimlijeka

Neke farme nemaju mjerenja dnevne mlijeka, manjih farmi ne obavljaju kontrolu analizu hrane, nemaju vage i ne obezrožuju telad.

farme vode proizvodnu, tehnološku i ekonomsku evidenciju. Dio farmi vodi samo selekcijsku (registar goveda i putni list) i veterinarsku evidenciju. Remont stada na tim farmama je plodnost je slaba, tako da farmi drži bikove za prirodni pripust.

Osnovni je problem govedarske proizvodnje - proizvodnje mlijeka na našim farmama manjeg kapaciteta broja krava što se u proizvodnji ne primjenjuju nove tehnologije kojima se postiže visoka i rentabilna proizvodnja mlijeka, hranidba velikim voluminozne hrane, uz proizvodnju velikog broja teladi za proizvodnju mesa. Kod nas se uglavnom koriste zastarjele tehnologije u ovoj proizvodnji. Velike farme koriste najbolje tehnologije proizvodnje i zato ostvaruju proizvodnju mlijeka po kravi.

Problotlk d.o.o.

Istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ulica grada 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mall: problotlk@problotlk.hr • www.problotlk.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30

COIIPANYwmt QUAll1YMIWiEl8fT SYSTalCERTIFEDBYDNV ISO 9001:2000 ;

nadimanja sira za pripremu salamure boje proteini

pribor i oprema za kontrolu: - klselostl mllJeka - temperature - vlage - salln - a salamure

- os ka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona - ostalo tennometri podloge marklce za sir za samoprešanje sira i savjetovanje u proizvodnji i preradi mlljeka proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju

Tehnika napajanja teladi kolostrumom u prvim danima života

Kolostrumza telad predstavljaprirodnu i potpunu hranu. Kod napajanja valja paziti da telad dobije potrebnu kolostruma,ali nikako da se prejede obziromna kapacitetželuca

Piše: Zoran dipl. ing.

Tele je potrebno opkoi lagano ga stisnuti butinama i koljenima; lijevom rukom držati ga za donju vilicu, a desnom držati bocu s kolostrumom i napajati ga. Paziti na temperaturu kolostruma - optimalna temperatura je 38 °C. Ukoliko tele nije zainteresirano za sisanje iz boce, sisku (dudu) uronite u Nakon svakog hranjenja dobro oprati bocu!

Na ovaj tele popiti do 6 litara kolostruma dnevno tijekom prva tri dana života. Treba voditi da tele u prvom obroku popije najmanje 1 litru kolostruma. Konzumacijom dvije litre kolostruma unijete su maksimalne prijeko potrebnih zaštitnih antitijela. Ne davati od 2 litre kolostruma po obroku!

Tablica: napajanja kolostrumomu prva dana života teleta napajanja Kolostrum, litara

Temperatura kolostruma

1. dan 3 - 4 puta 1 - 1,5 38°C 2.dan 3 - 4 puta 1 - 1.5

3.dan 2 - 3 puta 2 - 2,5 38°C 4.dan 2 puta 2,5 - 3,5

hranidbi krava s visokom proizvodnjom mlijeka

Kravamas visokom uz mikrobne i krmivalošijebiološkehranidbenevrijednosti,potrebnoje davatii s biološkikvalitetnimaminokiselinama,kao što su metionini lizin

Piše: Dr. se. Stjepan Feldhofer

I(;;oi~~~~josm nisu dovoljne samo mikrobne i krmiva

lošije biološke hranidbene vrijednosti. Kravama s visokom uz takva krmiva treba dodavati i s biološki kvalitetnim aminokiselinama, kao što su metionin i lizin (iz tostirane soje, sojine, suncokretove, i krmiva biljnog porijekla),

dijelom (35 - 40 %) stabilne ili od mikrobne razgradnje u buragu i sposobne za iskorištavanje i enzimsku probavu u tankom crijevu. Kvalitetne sirovine se daju u potpunim krmnim smjesama kao dodatak za višu muznost krava.

Bolje iskorištavanje bjelanu hranidbi krava visoke muznosti i povecanJe sadržaja u mlijeku može se postizati: • intenzivnijom sintezom mikrobnih u buragu iz lakoprobavljivih spojeva

(sirovih proteina) i spojeva dušika (NPN spojeva) kojima se zadovoljava dio osnovnih potreba krava; • zaštitom visokovrijednih, biološki kvalitetnih biljnih od mikrobne razgradnje u buragu, odnosno davanjem u krmnim obrocima sirovine biljnog porijekla s postotkom u buragu stabilnih za sintezu mlijeka.

iz krmnih obroka od razgradnje u buragu (u buragu stabilne mikrobne sintetizirane Mljeknrski list 12/2008.

u buragu, endogenog porijekla i crijeva, se u daljem tijeku postruminalne probave od sirišta (pilorusa),gdje su izloženi djelovanju kiselina i enzima želuca, a zatim u tankom crijevu djelovanjem enzima i crijevnih žlijezda i pankreasnog soka.

nom i razgradnjom u crijevu se iskoristivih za proizvodnju mlijeka i postotak u mlijeku krava, što je za i tržnu vrijednost mlijeka.

nom do peptona i aminokiselina i

' ' se_tteko~ probave u s1r1stu 1 tankom crijevu

Iako se resorbiraju u tankom crijevu. Brzina resorpcije ovisi o i vrsti aminokiselina stanju sluznice.

Resorbirane aminokiseline ulaze u cirkulaciju gotovo putem portalnog krvotoka i jetara, a promjenama u organizmu - pretežito u jetrima - (dezaminacijom, transaminacijom, dekarboksilacijom i biosintezom aminokiselina) stvaraju se nove koje prema genetskom kodu ulaze u tkiva i pojedine organe (pa i u vime - mlijeko) muznih krava.

Potrebe u krmnim obrocima krava

Krmni obroci krava uvijek moraju biti dobro uravnoteženi odgodopunskim krmnim smjesama, ovisno o osnovnih krmiva. Kod visoke muznosti treba s nedostatkom nekih esencijalnih aminokiselina metionina), nekih minerala (kobalta) ili vitamina (vitamina A, D, E i pojedinih vitamina B skupine). Krmni obroci moraju sadržavati dovoljno kalcija i fosfora, soli magnezija, natrija, kalija i sumpora.

Krave za uzdržne potrebe, ovisno o životinje i ukupnoj potrošnji krmiva, moraju dobivati 325 i 455 g probavljivih sirovih (50 - 70 g probavljivih sirovih 100 kg tjelesne mase, a se s konzumacijom krme). Uz vine za uzdržne potrebe, krave moraju dobivati i za proizvodnju mlijeka. U 1 kg mlijeka se od 33 do 35 g što da za sintezu 1 kg mlijeka kravama treba davati od 55 do 58 g probavljivih sirovih

bjeu mlijeku može se dobivati uz nižu muznost kvalitetnim osnovnim krmivima. Kod krava više muznosti od 25 do 30 kg dnevno), posebice ako su osnovna krmiva lošije biološke hranidbene vrijednosti, za dobivanje višeg postotka u mlijeku, uz osnovna krmiva treba dodavati i krepka krmiva (koncentrate) koja sadržavaju energetske sirovine i visoke hranidbene vrijednosti (iz tostiranoga sojinog zrnja, sojine, suncokretove i - najmanje 35 - 40%

stabilne od razgradnje u buragu. Nepravilnosti u davanju Davanje prevelikih u krmnim obrocima krava nepotrebno je jer se ne mogu stvarati zalihe u organizmu, nego se u jetrima transaminacijom pretvaraju u masne kiseline, amonijak i ureu. Prema potrebi, mogu se pretvarati u druge aminokiseline, neke ketokiseline, glikogen i glukozu. u krmivima može biti štetna, posebice ako su sirovine lakotopljive i razgradive u buragu, a krmni obroci ne sadržavaju dovoljno energetskih tvari (ugljikohidrata) za sintezu mikrobnih i reprodukciju buragovih mikroorganizama. U takvim se postotak amonijaka u buragu i resorpcija u krv, što u akutnim i dugotrajnijim djelovanjem amonijaka može uzrokovati otrovanja (intoksikacije), bolesti jetara i bubrega, katare i upale sluznica i nepovoljno djelovati na plodnost i reprodukciju krava. Ako hrana oskudijeva vinama, zdrava jetra u

Mljekarski

Manjak

su izdašno koristiti amonijak (NH.) za tvorbu novih aminokiselina vezanjem amonijaka iz krvi na masne kiseline koje dolaze iz buraga (biosinteza neesencijalnih aminokiselina - i u

Na taj jetra održavaju i aminokiseline u krvi, a stvaranjem novih aminokiselina popunjava se standardni niz aminokiselina u tkivima prema potrebama organizma. U jetrima na taj postoji metazaliha aminokiselina koje se trajno popunjavaju razgradnjom, pretvorbom i stvaranjem novih aminokiselina. U jetrima se, dakle, neprekidno stvaraju i ispražnjavaju nove aminokiseline koje se zatim prema kodu u nizove molekula ako nedostaju tkivima.

Krmiva moraju sadržavati dovoljno energije, Iakoprobavljivih i spojeva

za potrebe buragovih mikroorganizama i prave biološki kvalitetne bjeza potrebe krava u visokoj proizvodnji mlijeka. U suprotnom se slabije iskorištavanje (konverzija) krmiva i smanjivanje u mlijeku.

se_t!teko~ probave u s1nstu 1 tankom crijevu

nom do peptona i aminokiselina i lako se resorbiraju u tankom crijevu. Brzina resorpcije ovisi o i vrsti aminokiselina stanju sluznice.

Manjak nastaje i uz dobru hranidbu pretežita žitaricama, kukuruznom silazom, krumpirom, repom i energetskim krmivima, ako u krmnim obrocima nema trave i zelene krme, djeteline i lucerne, uljanih uree, Benurala S i sirovina i spojeva.

Ljeti, posebice uz pašu i zelena krmiva, povoljnija je opskrba a ponekad se daju i u suvišku, osobito ako se krave hrane pretežita bujnom mladom travom s dobro gnojenih livada i velikom kospojeva dušika (NPN spojeva). U takvim krmnim obrocima, kod krava visoke muznosti, nedostaju energetske tvari (ugljikohidrati) i vine stabilne u buragu, a mlijeko sadržava uree i NPNspojeva. Postoji uska fiziološka povezanost potreba energije i bjeu hrani, posebice energije i dušika za potrebe buragovih mikroorganizama. Krave s visokom muznodobivaju neuravnotežene krmne obroke, a je prisutan nedostatak energije, osobito u krava poslije teljenja, na laktacije i tijekom laktacije uz hranidbu trave, zelenih krmiva i drugih krmiva s mnogo NPN

Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se. Zvoni mir Štafa s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirka i prof. dr. se. Gordana s Poljoprivrednog fakulteta Strossmayera u Osijeku.

Djelo je namijenjena ponajprijestudentima Agronomskog, Polja privrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz proizvodnje krme za krave. Ovom knjigom - mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.

Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje kultiviranih vrsta trava; proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.

Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/3, te!: 01/4833-349; e-mail:

Engleski ljulj

Piše: Dr. se. Darko Uher

Engleski ljulj vrlo je raširen u svijetu. Nalazimo ga u Europi, Sjevernoj Americi, Sjevernoj Africi,Australiji i srednjoj Aziji. zelene mase i sijena je U pašnjacima se koristi za napasivanje svih vrsta stoke i za kosidbu. Isto tako pogodna je za ukrasne travnjake i igrališta te za zaštitu od erozije, osobito u smjesama s drugim vrstama trava.

Ubraja se najkvalitetnije trave. Prema krme, predstavlja standard za ocjenjivanje krme ostalih vrsta trava po kompleksnoj i drugim metodama. Engleski ljulj dobro uspijeva na svježim i umjereno vlažnim teškim (ne zbijenim) i srednje teškim tlima. Najbolje se razvija na tlima gdje je razina podzemne vode na 50 ili do 70 crn dubine. dobro uspijeva na alkalnirn tlima pa i na onima gdje je pH-8,5 ako ima dovoljno vode. Engleski ljulj se može križati s talijanskim ljuljern i s livadnom vlasuljom i trstikastom vlasuljom pa se dobiju hibridi "festulolium" vrlo dobre i prinosa. U prirodnim sastojinama su križanci engleskoga i talijanskog ljulja, ali se mogu i križanci s razgranatirn klasom. Agrotehnikaproizvodnje

Sije se u kulturi i u smjesama i za ispašu ali i za kombinirano pašno-kosidbeno korištenje i konzeiviranje, te u smjesama za igrališta i ukrasne travnjake. Dobro reagira na gnojidbu dušikom, osobito za proizvodnju voluminozne krme (od 250 do 300 kg/ha). Prinosi suhe tvari se od 4, 7, 11, 1 i 15,0 tiha godišnje, s primjenom O, 160 i 320 kg/ha dušika. U kulturi za proizvodnju voluminozne krme engleski ljulj se sije od 20 do 25 kg/ha sjemena, ako se sije

Iskorištavanje,hranjiva vrijednost i produktivnost Engleski ljulj vrlo dobro podnosi gaženje i ispašu, pa je pivenstveno

Ml,jekarskili.st 12/2008.

Ova se biljna vrsta koristi u pašnjacima za napasivanje svih vrsta stoke i za kosidbu

pašnom iskorištavanja. U tu svrhu sije se s bijelom djetelinom, na bazi 25 - 30 kg/ha sjemena i dubinu 1,0 - 2,0 cm. Zahvaljugaženju, pri drugim povoljnim uvjetima, kao posljedica intenzivnijeg busanja usjev engleskog ljulja i bijele djeteline dugo zadržavaju dobru pokrovnost. Ipak ispaša i gaženje ne smiju biti trajni. Kosidba, iako se koristi i na takav ne odgovara engleskom ljulju da se pri takvom iskorištavanja brzo pa za 3 - 4 godine biva zamijenjen drugim vrstama. Osim u proizvodnji krme, engleski ljuljje vrlo cijenjen kao vrsta za zatravljivanje parkova i igrališta, jer stvara gustu i ravnu tratinu. Engleski ljulj ima nježnu stabljiku i vrlo nježno tome sadržava razmjerno manje sirove celuloze i probavljiviji je nego druge trave. No, usprkos tomu, a drugim vrstama trava, sa se smanjuje hranjiva vrijednost. Engleski ljulj u klasanja sadržava 17%sirovih proteina i 23% sirove celuloze, uz probavljivost 82%, dok u fazi cvatnje sadržava tek 8% sirovih proteina, 33% sirove celuloze, uz probavljivost samo 63%. Masa drugog otkosa, koji se uglavnom sastoji od sadržava 18% sirovih proteina i 23%sirove celuloze, uz probavljivost 78%.Od niskih trava, engleski ljuljje svakako najproduktiv-

nija vrsta. U povoljnim uvjetima, dobro osiguran hranjivima engleski ljulj može dati 12 - 15 tiha suhe tvari. U uvjetima koji mu odgovaraju (siromašna, suha tla bez dodataka hranjiva i natapanja) prinosi biti višestruko manji. Sorte engleskog ljulja: Šampion, Bravo, Barvestra, Naki, Tivoli, Calibra, Belimo, Cosmolit. Bravoje rana sorta za kosidbu i ispašu. Vrlo je otporna na gaženje i niske temperature. Barvestraje srednje rana sorta za kosidbu. Odlikuje se visokim i kvalitetnim prinosom. Pri intenzivnom korištenju izdrži najmanje tri godine. Nakije srednje rana sorta za ispašu i kosidbu, s brzim proljetnim porastom. U odnosu na ostale sorte daje bolje rezultate pri manje intenzivnoj tehnologiji proizvodnje. Calibraje srednje kasna tetraploidna sorta za kosidbu. Odlikuje se visokim i kvalitetnim prinosom. Pri intenzivnom korištenju izdrži najmanje tri godine. Tivolije tetraploidna vrlo kasna sorta, poznata po kvalitetnom i nadprovisokom prinosu. Vrlo je ukusna, pogodna i za kosidbu i za ispašu. Belimo je srednje rana sorta koja dobro podnosi kosidbu i intenzivnu ispašu jer se brzo obnavlja. Izdržljiva sorta koja vrlo dobro reagira na intenzivnu gnojidbu dušikom. Cosmolit je rana do srednje rana sorta koja daje kvalitetne prinose sijena i svježe

mjere plodnosti tla

su i mjere duboko oranje, rigolanje, odnosno

ekstremno duboko oranje, okomito dubinsko rahljenje i drenaža

Piše:Dr. se. DarkoUher

Mjere kojima poboljšavamo nepovoljna fizikalna svojstva tla skupno možemo svrstati u melioracijsku obradu tla. Posebno mjesto pripada primjeni kondicionera ("popravstrukture tla i unošenju "pasivnih" tvari u tlo. Postoje, dakako, i druge. Dublji ili duboki zahvati nužni su u tlima u kojima se na ili manjoj dubini nalaze zbijeni horizonti ili slojevi, koji su prirodnog podrijetla ili ih je svjesno ili nesvjesno sam Takvi zahvati osobito su nužni na teškim glinastim tlima,

posebice u u kojima su oborine (u prvom redu kiša i snijeg) neravnomjerno tijekom godine, napose u aktivnom dijelu vegetacije. Posebice se to odnosi na humidna tj. s velikim oborina. Svi zahvati moraju biti nesmetanom razvoju korijenova sustava poljoprivrednih kultura. To dalje da se melioracijska obrada tla, uz svoju prvenstvenu poboljšanja tipoloških svojstava tla, odnosi na usjeve korijenov sustav prodire dublje u tlo.

Duboko oranje i rigolanje

Svrha je ovih zahvata melioracijske obrade tla

provodljivosti za oborinske vode, prodiranje zraka i korijenja u dublje slojeve tla. Obavljaju se lemešnim plugovima, odnosno plugovima rigolerima. Zbog okretanja velike mase tla, troši se mnogo energije. Stoga u svakom pojedinom treba racionalno procijeniti kada i kojom ih treba primijeniti. U praksi treba koristiti njihovo produženo djelovanje, što da se ponoviti samo ako to bude potrebno.

Okomito dubinsko rabljenje i drenaža

Ova se dva zahvata donekle podudaraju u svojoj namjeni, iako se kojima se obavljaju donekle razlikuju. Osobito postoje konstrukcije za okomito dubinsko rahljenje od do za okomito dubinsko rahljenje sa samostalno pokretanim radnim organima. S tim u vezi je i stupanj njihove glede poboljšanja nepovoljnih fizikalnih svojstava tla. Za razliku od dubokog oranja i rigolanja, pri primjeni ovih tlo se ne samo dubinski rahli. U primjeni svih oblika melioracijske obrade tlo se mora nalaziti u povoljnom stanju konzistencije, tj. kruto-suhom, što obradu suviše suhih, koherentnih tala, a i obradu suviše vlažnih odnosno mokrih tala. Koji od oblika melioracijske obrade tla prevladati, oranje ili okomito dubinsko rahljenje, ovisi o tzv.

Rigolanje

tipskim svojstvima tla, tj. o njihovoj ili, kako se to kaže, strarigrafiji. To je, problem o kojem svoje mišljenje trebaju

Primjena kondicionera strukture tla

Kondicioneri strukture tla kemijska su sredstva kojima se u prvom redu može poboljšati struktura tla, a posljedica je sveobuhvatno poboljšanje njegovih fizikalnih svojstava. Pri unošenju kondicionera u tlo nastaju i neke promjene u kemijskom kompleksu tla pa ih istodobno (osobito neke) možemo smatrati sveobuhvatnim svojstava tla. Kondicioneri strukture tla dijele se u dvije skupine: organske i anorganske. U prvoj su skupini najvažniji poliakrilamid i bitumenska emulzija, a u drugoj glotal i tri fer. Višestruko se primjenjuje mala organskih kondicionera u površinskom sloju tla, gdje trajnije poboljšavaju strukturu tla. Velika anorganskih kondicionera primjenjuje se do dubine osnovne obrade (oranja) tla. Djelovanje im je dugotrajno. Primjena kondicionera je skupa pa se mogu samo na manjim površinama. Spominjemo ih kako bi poljoprivredni bili upoznati i s takvim plodnosti tla u suvremenoj poljoprivredi. Unošenje "pasivnih"tvari u rlo radi poboljšanja vodnih i prilika Fizikalna svojstva tla, a preko njih posredno i kemijska i biološka, mogu se poboljšati "pasivnim" tvarima koje se kemijski ne mijenjaju u tlu i ne djeluju kemijski na tlo. Njihova je osnovna namjena poboljšanje prilika u tlu. Unošenjem "pasivnih" tvari u tlo u laganim se tlima želi vodoodržljivost i vezanje hranjiva, a u teškima tj. kapacitet

za zrak i brže vode. U tom smislu raspolažemo sredstvima koja nalazimo i na našem tržištu. Navest samo neka, i to polistirene odnosno naš proizvod okirol, zatim perlit, higromull, bentonit i dr. Nepovoljna fizikalna svojstva laganih tala mogu se poboljšati stvaranjem umjetnog sloja (horizonta) u tlu na dubini od bentonita ili vermikulita. To su sekundarni minerali gline. Nadalje, u tlo se mogu polagati betonske za male površine,

zatim sloj od asfalta, crnog ili bijelog najlona, asfaltiranog kanafasa, bitumenski sloj dopunjen slojem šljunka, kao i tretiranje površinskog sloja tla ili same površine prskanjem raznim tvarima (bitumenske i asfaltne emulzije, emulzije sintetske gume i ulja i dr.). Ovim prikazom unošenja "pasivnih" tvari u tlo željeli smo samo podsjetiti i na takvu plodnosti tla na višu razinu, osobito za manje površine namijenjene uzgoju povrtnih kultura. mjeramapoboljšavamonepovoljnafizikalna

12/2008.

Podrivanje

Korovi-nepože6ne bi6ne vrste u

• • travniacima

Piše: Dr. se. Krešimir Bošnjak

Definirati što je to korov u travnjaku nije uvijek jednostavno.

Postoji velik broj definicija kojima se nastoji opisati što su to korovi. Ako se samo na poljoprivredne površine, tada korovima možemo smatrati one biljke koje nisu cilj uzgoja. li dalje u podjelu korova na poljoprivrednim površinama, korovi mogu biti apsolutni i relativni. Apsolutni korovi su sve one biljke koje osim što nisu cilj uzgoja i u kompeticijskom su odnosu s poželjnim biljkama, one su bezvrijedne s proizvodnog gledišta, škodljive ili otrovne, ili smanjuju vrijednost proizvoda. Relativni pak korovi predstavljaju onu skupinu biljaka koje nisu cilj uzgoja, u natjecateljskom su odnosu s poželjnim vrstama prema vodi, svjetlu i hranjivima, ali s druge strane, takve biljke na travnjacima sudjeluju u prinosu biljne mase te mogu imati hranidbenu vrijednost za stoku pa i pridonijeti krme.

Upravo karakteristike relativnih korova ionako tanku granicu kod definiranja pojma "korov" na travnjacima još tanjom. Svrha je ovakve podjele istaknuti da svaka biljka može biti korov i niti jedna biljka ne mora biti korov sama po sebi, da je pojam

"korov" zapravo psihološka kategorija i rezultat subjektivnih vih mjerila. tome, nedvojbeno je da su brojne biljne vrste u travnjacima, bilo sijanim bilo prirodnim manje poželjne, odnosno nepoželjne u sastavu travnjaka u sustavima proizvodnje visoke razine intenzivnosti. to u vidu, pojam korova jasan je svakom onom tko je imao prilike osjetiti smanjenje prinosa sa sijanog travnjaka kao posljedicu jake zakorovljenosti pr. kiselicom. li neka biljna vrsta biti nepoželjna (korov) ovisi o nizu koji definiraju pojam relativnog korova. Relativna vrijed-

li se na poljoprivredne površine,tada korovimamožemo smatratione biljke koje nisucilj uzgoja

nost biljne vrste, pa prema tome i kriterij za klasifikaciju, može biti ovisno o vrsti stoke (govedo, ovca, koza), razvojnom stadiju i udjelu pojedine biljne vrste u tratini, te ovisno o korištenja travnjaka (livada, pašnjak) i korištenja biljne mase (zeleno, sijeno, sjenaža). Tako brojne biljne vrste koje se u kasnijim razvojnim stadijima smatraju lošima, u ranijim razvojnim fazama stoka rado jede i njihova je hranidbena vrijednost relativno visoka. Rezultati novijih istraživanja na to da hranidbena vrijednost mnogih biljnih vrsta koje svrstavamo u nepoželjne

Slika 1: Vrlojaka zakorovljenostkiselicom

gotovo i ne zaostaje za poželjnih biljnih vrsta i priznatih kultivara krmnog bilja. U tablici 1 prikazani su pokazatelji hranidbene vrijednosti nekih nepoželjnih biljnih vrsta na travnjaku.

Ako uzmemo u obzir hranidbenu vrijednost (tablica 1), mjere suzbijanja i kontrole populacije korovskih biljaka na travnjaku ne moraju nužno rezultirati boljom krme, ali niz drugih prednosti, i rast produktivnosti travnjaka, može biti vidljiv u zakorovljenim travnjacima. Naime, sve su korovske vrste u natjecateljskom odnosu prema svjetlu, hranjivima i vodi s kultiviranim biljnim vrstama, tako njihov životni prostor. Biljne vrste velike prodornosti, listovi uz to oblikuju rozetu, u potpunosti mogu onemorast sijanih ili poželjnih biljnih vrsta, uvelike prinos. Uz to, karakteristike brojnih biljnih vrsta nepoželjne su i negativno na Jedna od takvih karakteristika je redovito viša vlaga koju sadržavaju neke nepoželjne biljne vrste u usporedbi s kultiviranim travnim vrstama i mahunarkama. To biljnu masu s udjelom takvih biljaka težom za sušenje, a nedovoljno osušenu biljnu masu podložnu kvarenju. K tome, mnoge biljne vrste (divlji lukovi pr.) sadržavaju kemijske spojeve koji u kod stoke mogu uzrokovati miris mlijeka, narušatako proizvoda, ili pak mogu sadržavati po stoku nitrata ili drugih škodljivih pa i spojeva (bujad, kiselice, žabnjak). to u vidu, kontrola takvih biljnih vrsta potrebna je kako bi se održala ciljana razina produkcije travnjaka i proizvedene biljne

Tablica -1:Hranidbenavr1j'ed11ost11ekih 1 za i11te11zivnu proizvodnju,nepoželjnihbiljnih vrsta u usporedbis lucernom

Sadržaj NDF(ADF) Probavljivost ST proteina g/kg ST g/kg ST % 123-203 252-328 73-84 (Taraxacum oflicinale)

Trputac 70-220 (154-263) 72 fPlanta~o lanceolata) Kudrava kiselica 174-279 240-328 49-77 (Rumex crispus) Lucema

iz: Marten i sur. ( 1987.),Agron.]., 79, 980-986;IsselsteinS. ( 1995.) cit. iz Krambergeri {2003.) Grass and ForageScience,58, 12-16

Slika 3: Zakorovljenostpašnjaka - u prvomplanu (Amorphafruticosa)i jednogodišnjakrasolika (Erigeronannuus) -

Slika 2: Visok udio trputca u tratini

mora biti otvoreno m

l}e a u sustavu

Dukat - Lactalis

Piše: Dr. se. Petar

Neke naše organizacije iz sektora poljoprivrede i prehrambene industrije kao što su Podravka Koprivnica, Pliva Zagreb, Dukat Zagreb, Meggle Osijek i još neke druge, su preko vlasništva stranih partnera s procesima integriranja na tržište. Pitanje je treba li se u vrijeme svjetske globalne financijske krize Hrvatska zaštititi od konkurencije i zatvarati u okvire svoga gospodarstva i malog tržišta?

kompanija Lactalis

Druga je godina kako je industrija Dukat Zagreb prodana francuskoj multinacionalnoj kompaniji Lactalis, a sada je industrija mlijeka privatizirana i u sastavu je Lactalisa-

Mljekarski li_st 12/2008.

Mljekarske industrije Dukat Zagreb. Lactalis je prema ukupnom godišnjem prihodu dvadeset svjetskih mljekarskih kompanija, i to na drugom mjestu u svijetu iza Nestle Švicarska. Lactalis je osnovan 1933. kao mala obiteljska mljekarska tvrtka u vlasništvu obitelji Bosnie'r. Sada od prodaje mlijeka i ostvaruje ukupni godišnji prihod od 9,6 milijardi eura. U sastavu Lactalis grupe je 125 tvrtki sa 34500 zaposlenih. U Francuskoj se nalaze 74 tvrtke a širom svijeta u 21 zemlji imaju 51

Godišnje Lactalis otkupljuje ukupno 8,8 milijarda kg mlijeka. Od posebnog je 2006. godina, kada je u sastav Lactalisa Galbani, talijanski proizvosireva. S svjetskom mljekarskom kompanijom Nestle ostvaruje se poslovna suradnja kroz ulaganja. Njihove su

i za to postoje mnogi ekonomski

razlozi, kao i zbog toga što su u tijeku

predpristupne aktivnosti za u EU

najpoznatije svjetske robne marke proizvoda President i Galbani, kojima se robna marka Dukat.

: ' ' Pojavom Lactalisa na : hrvatskom tržištu nije došlo do nepovoljnih trendova u otkupu i tržištu mlijeka i nih Odnosi s kooperantima se i otkupne : cijene mlijeka na zadovoljava: su razini.

Primarni cilj Lactalisa u Hrvatskoj nije prodaja svojih proizvoda, da u prvoj fazi osnaži poziciju Dukata i preko njega organizacijski i poslovno širi svoju grupaciju u okruženju na regionalna tržišta i da postane regionalni lider u

mljekarskoj industriji. Lactalis na Srbije ima tvrtku "Somboled" Sombor, u Bosni i Hercegovini "Inmer" u Makedoniji "Idealšipku" Bitola i u Bugarskoj ''Vatra Dornjej" s više pogona. Prodaja- privatizacija KIM-a Prema Zakonu o zaštiti tržišnog nije bilo zakonskih zapreka oko kupnje i preuzimanja KIM-a. Agencija za zaštitu tržišnog pozitivno je ocijenila i riješila zahtjev za privatizacijom KIM-a.Ova kupnja i pripajanje KIM-a Dukatu ocijenjena je dopustivom, da u novim uvjetima Dukat sa svojom koncentracijom u sektoru nije u povlaštenu položaju, da ne nepovoljno nakonkurenciju i na ostale sudionike na tržištu. Nakon otkupa dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju i dijela dionica malih Dukat postaje vlasnikom KIM-a. industrija Karlovac Prije Domovinskog rata Mlije-

industrija Karlovac stabilno je poslovala, uspješno s kooperantima u proizvodnji i otkupu mlijeka i prema partnerima izvršavala financijske obveze. Po mlijeka i otkupu te preradi mlijeka, KIMje u Hrvatskoj bio peta mljekarska industrija, iza Dukata, Sirele, Zdenke i Vindije. U 1990. godini ukupno je KIM preradio 42, 18 milijuna litara mlijeka, i to uglavnom iz otkupa. Poslije se pod utjecajem rata javljaju mnogi financijski problemi, kolise smanjuje i otkup mlijeka, a bilo je i više neuspjelih pokušaja privatizacije. U 1994. godini otkupljeno je oko 6,7 milijuna litara mlijeka, a posljednjih se godina otkup mlijeka U 2007. godini KIMje otkupio 21,872.318 litara kravljeg mlijeka. U sustavu otkupa mlijeka u 2004. godini bilo je 3512 kooperanata, a sada ih je 1100. Proizvodno je podraspršeno, prevladava struktura s manjim brojem

krava i na proizvodnom je 360 otkupnih mjesta. U sastavu KIMaje i farma krava u Sadilovcu, s godišnjom proizvodnjom oko 2,6 milijuna litara mlijeka. Odnosi Dukata i KIM-a Dukat se u odnosu na KIM obvezao da na povoljan i prihvatljiv riješiti pitanje zaposlenih, odmah je po preuzimanju svakom djelatniku isplatio jednokratan iznos od 500 eura i svima je 1Oposto

KIM u sastavu Dukata stabilizirati i racionalizirati otkup mlijeka, na vrijeme ispunjavati obveze prema kooperantima, osuvremeniti tehnološku opremu, izvršiti specijalizaciju proizvodnje i osigurati sigurno tržište za plasman svojih proizvoda. U petogodišnjem razdoblju u razvoj KIM-a planira se uložiti 143 milijuna kuna. Dukat s otkupljenog mlijeka od KIM-a u ukupnom godišnjem otkupu mlijeka u Hrvatskoj imati udio od 45,41%

www.psc-ferencak.hr psc-ferencak@kc.t-com.hr

ELEMENTI MONTAŽNOG SILOSA KVALITETE ZADOVOLJAN KUPAC: IVAN VELIKI 147, mob. 091- 571- 4316

Kompletni repromaterijal za spremanje vašeg krmnog bilja (mreže, folije, špage)

U PONUDI

SllAŽNE PODFOLIJE I FOLIJE RAZNIH DIMENZIJA ZAŠTITNE MREŽE, ZA PIJESAK

Križevci, Nikole Tesle 12 Tel 048 681 902 Fax 682 903 Koprivnica, 6 Tellfax 048/647-902

Osijek, Livana Omladinska 128 Tel/fax 031/211-902

lnter- Ago c1.o.o.

<Dugogodis17Jatradicija pro u ·teoniJ1un1ca

mljekarama i yovcima diljem vij ta

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

GOVEDO

u sustavu selekcije i JUNICA i BIKOVAza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite

u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJEI

ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.

posrednike, kupite junice direktno od

1Ogodina u 1f rvatskoj

ZJ,hvaijujemo na povjerenju

KraljaTomislava22,HR-48260Križevci

Telefon:048681 393,fax:048 681394

Mobiteli:091 6170696,0916170636

P-mail:intPr-aaro@krJ-com.hr

Proizvodnja mlijeka u Gradu Zagrebu

Piše:Zoran dipl. ing.

UZagrebu je 24. rujna ove godine na Trgu bana

Josipa obilježen Svjetski dan školskog mlijeka je posebnost bila upravo Kravica Šara, koja je plijenila pozornost mališana i njihovih gostiju iz Varaždina. Osobito smo ponosni što su djeca, neka tada po prvi put, vidjela živu kravu i to u samom središtu grada Zagreba. Bilo je saznati nešto više o gospodarstvu s kojega dolazi Kravica Šara te upoznati vlasnike, Josipa i Maricu Kalaj iz Odranskog Obreža. Kalaji se godinama bave proizvodnjom mlijeka koja je prerasla u obiteljski posao, jer je i sin Ivica ostati na gospodarstvu i sustavno proizvodnju. Josip i Marica Kalaj u trenutku našeg dolaska na gospodarstvo imali su zaista poseban razlog za slavlje. Naime, postali su djed i baka, i to u dva dana dvoje jedno od drugo od sina. Ponosno su rekli da ne sumnjaju u daljnji razvoj proizvodnje mlijeka, s obzirom na to da se obitelj ovako brzo

Trenutna proizvodnja

Kalaji trenutno u staji drže 23 krave, 1Ojunica i 1O komada ženske teladi simentalske i holstein pasmine. Stado hrane krmom proizvedenom uglavnom na gospodarstvu, osim povremenog dodatka krmne smjese sa 19% proteina tvornice Biodar. Na

Predstavljamo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo obitelji Kalaj koje je na placu

predstavila kravu i tele stanovnicima

Zagreba

Marica i]osip Kalaj sa sinom Ivicomkoji nastavljas obiteljskom tradicijomproizvodnjemlijeka. Li/evoje Kravica Šara - miljenicaobitelj( koja se dostojnopredstavila na Trgu bana]. u rujnu ovegodine. Prošleje godinena VI. izložbiu VelikojGoriciproglašena najboljomu kolekcijibikovskihmajki simentalskepasmine oranicama siju lucernu, kukuruz za silažu i zrno i pšenicu. oko 33 ha zemlje, od koje je 30 ha u zakupu za koji kažu da je velik problem za i stabilnu proizvodnju, jer pojedine parcele dvadesetak godina, a do danas nije krenula privatizacija. godišnja proizvodnja po kravi je 7800 kg mlijeka, što je zaista izvrstan rezultat, no, govore kako proizvodnju po kravi jer svakodnevno i u svojoj staji primjenjuju nova znanja i tehnologije. Krave osjemenjuju

bikovima vrhunske genetike, a svu žensku telad ostavljaju u svrhu poboljšanja genetskog potencijala stada i Krave su smještene u tri odvojena objekta, zasad su na vezu, ali s obzirom na to da je u planu proširenje, odnosno izgradnja nove staje kapaciteta 50 grla, uvelike biti olakšani poslovi u staji, osobito mužnja.

Proizvodnja i poticanje proizvodnje mlijeka u Gradu Zagrebu

Zanimljivo je da je OPG Kalaj iz

Odranskog Obreža zapravo gospodarstvo s Grada Zagreba. Zašto? Zato što je danas nezamislivo da se blizu kojega grada, a kamoli glavnoga grada Hrvatske, na jednom poljoprivrednom gospodarstvu uzgajaju krave i proizvodi mlijeko. Znamo da naši zakoni o poljoprivredi uvelike nisu išli na ruku razvoju poljoprivredne proizvodnje ni u gradu a niti na selu. Potvrdili su nam to i Kalaji com da proizvodnju godinama nisu zbog izgradnje novoga proizvodnog objekta na izgradnju zakoni i pravilnici koji ograuzgoj najviše 20 krava na gospodarstvu. "Pa bili smo u Austriji i vidjeli farmu pored i preko puta velike staklene zgrade, pa to nikome ne smeta", rekao nam je Josip Kalaj.

su razvoja i proizvodnje tzv. planovi, koji ne idu na ruku poljoprivredi. su nekoliko puta zatražili potrebne dokumentacije kako bi krenuli s izgradnjom staje, no, kažu kako do danas nisu dobili pozitivan odgovor.

Ipak, pohvaljuju rad Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, koji uvelike potpomaže razvoj poljoprivredne proizvodnje potporama proizvodnji mlijeka kroz subvencioniranje troškova provedbe uzgojno-selekcijskog rada u govedarstvu i proizvodnji mlijeka te poticajima za uzgoj krava prvotelkinja. Osim toga, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba raspisuje kojima se daju nepovratna sredstava za: investicije u poljoprivrednim gospodarstvima, preradu poljoprivrednih proizvoda i njihovo trženje, udruživanje poljoprivrednika, uspostavu strojnih prstenova, mlade poljoprivrednike, Mljekarski hst 12/2008.

Marica je ponosnopotvrdila - proizvedeno mlijekonajboljeje

školovanje, prekvalifikaciju i poduku poljoprivrednika, mjere zaštite okoliša u poljoprivrede i šumarstva, projekte u šumarstvu i lovstvu, mjere zemljišta, kulturnog blaga, ruralnih i održavanje manifestacija, raznovrsne poljoprivredne i druge aktivnosti radi ostvarivanja dopunskih ili alternativnih izvora prihoda OPG-a, ruralni turizam i tradicionalne ruralne obrte, poboljšanje ruralne infrastrukture vezano uz razvoj poljoprivrede, promociju poljoprivrednih proizvoda, razvoj usluga u ruralnom prostoru, za pretpristupne programe Europske unije, te primijenjena i razvojna istraživanja u poljoprivrednoj proizvodnji, preradi poljoprivrednih proizvoda, šumarstvu i lovstvu.

Posebno valja istaknuti mjeru poticanja razvojnih investicija u poljoprivrednom gospodarstvu, i to za: investicije u sustave izgnojavanja u stajama i skladištenje stajnjaka, investicije u prostore i opremu za mužnju i opremu za mlijeka (laktofrizi i dr.) i adaptaciju objekata za namjenu proizvodnje mlijeka i

držanja krava, novu poljoprivrednu mehanizaciju i strojeve za žetvu/berbu, te investicije u skladištenje i poljoprivrednih proizvoda. Iznos po jednom korisniku godišnje je 75% ukupne vrijednosti svake pojedine investicije.

Uvjeti za dodjelu sredstava su da je podnositelj prijave na poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava Grada Zagreba, da je vlasnik ili korisnik poljoprivrednog zemljišta i gospodarskih objekata na Grada Zagreba i/ili Zagrežupanije, da je podnositelj prijave na u sustavu PDV-a, te da podnositelj prijave na ima poslovni plan ulaganja pozitivno procijenjen od Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo."

Svakako valja pohvaliti podršku Grada Zagreba poljoprivrednicima, osobito mlijeka a ovaj poljoprivredne proizvodnje izvrstan je primjer kako lokalna vlast može pozitivno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju.

Nova farma maznih krava U Peterancu,u

Piše: Mr. se. Željko Diveni

Obitelj iz Peteranca proizvodnjom mlijeka bavi se posljednje tri godine. Darko strojobravar, sa suprugom Brankicom je pokrenuti proizvodnju mlijeka i izgraditi novu farmu za 40 krava. Podršku su mu pružili roditelji, sestre i sve nadležne institucije. 40 jutara vlastite zemlje i 50 jutara u zakupu. Na farmi je trenutno 31 krava holštajn i simentalske pasmine. Mlijeko je kontinuirano u ekstra klasi, odnosno prvom razredu, a su zadovoljni cijenom neka tako samo ostane... Mlijeko industriji Dukat s kojom uspješno a preko koje su kupili 19 junica simentalske pasmine. Na starom su posjedu još 3 krave u suhostaju, 12junica treba se oteliti a ondje je još i oko 20 komada ženskog pomlatka.

Najbolja krava u vrhu laktacije dnevno daje 40 litara mlijeka. godišnje 5630 kg mlijeka po kravi, a je godišnja proizvodnja oko 6000 kg po kravi. Svu žensku telad ostavljaju na farmi za vlastiti remont i stada.

Prošle su godine više od 100.000 kg mlijeka, a ove do sadaoko 90.000 kg. Za godinu želje i planovi vezani su za još proizvodnju mlijeka izvrsne

županiji,otvorena suvremenafarma muznih

krava obitelji

Farmaje otvorena28. listopadaovegodineu ministra poljoprivredeBožidara te potpredsjednikaSabora Josipa a biloje tu još mnogouzvanika

Osnovana Udruga

sirnentalskoga goveda Hercegovac

U Hercegovcu je 28. listopada ove godine osnovana Udruga

simentalskoga goveda Hercegovac, koja okuplja simentalske pasmine goveda s Hercegovac, Velika Trnovitica, Berek i Garešnica

Piše: Dalibor Janda, dipl. ing.

Nastavak je ovo gotovo sto godina uzgoja ove pasmine goveda na ovim prostorima, koja seže do daleke 191 O. kada je osnovana Marvogojska udruga Hercegovac, kao jedna od najstarijih koja se bavi uzgojem simentalske pasmine goveda u našoj zemlji, a tradiciju nastaviti novoosnovana udruga.

i izranajbolje želje za uspješan angažmanom voditeljice nalazi u 147 u Hercerad udruge, skup je pozdravio i službe Daruvar Biserke govcu. Za predsjednika ove novoDragutin Sunajko, dr. vet. med., osnovane udruge jednoglasno je izaHercegovac, je angažmanom i prostor za djelovanje udruge, koji se bran lgor iz

"Mesno govedarstvo - držanje i uzgoj"

U knjizi "Mesno govedarstvo - držanje i uzgoj" autor Ivan dipl. ing., detaljno i jednostavnim jezikom opisuje tehnologiju uzgoja mesnih goveda, sustav krava-tele s najpoznatijim europskim mesnim pasminama te držanja i hranidbe. predstavlja aktualan izvor podataka obzirom da u Hrvatskoj nema literature u kojoj se detaljno opisuje sustav krava-tele u vrijeme interesa za proizvodnju teladi u uzgojima kao preduvjet proizvodnje mesa u Hrvatskoj. Knjiga je oplemenjena brojnim tablicama i slikama koje zorno prikazuju sustave uzgoja te mesne pasmine goveda. Cijena knjige je 100,00 kn + troškovi poštarine. Knjigu možete na adresi:

Hrvatsko agronomsko društvo, 6, 10000 Zagreb; broj tel.: 098 9422 677.

Održano Cetvrto • • sav1etovan1e goveda

Piše:Vera dipl. ing.

Pokrovitelj savjetovanja bilo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a generalni sponzor MEGGLE HRVATSKA d.o.o. Osijek. Svrha je bila upoznavanje i goveda sa stanjem uzgoja goveda u RH, promjenama u zakonodavstvu i tijeku pregovora o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju, te je tako i tema savjetovanja bila "Hrvatsko govedarstvo na pragu EU." Savjetovanje je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Krešimir Kuterovac, koji je u svom posebno istaknuo da je nužna suradnja i mlijeka koji trebaju raditi na konkurentnosti kao opstanka hrvatskog mljekarstva na europskom tržištu. Ispred organizatora je pozdravio Franjo Poljak, ravnatelj Hrvatskoga skog centra, a ispred glavnog sponzora Meggle Hrvatska d.o.o. predsjednik uprave Marjan

Župan Krešimir Bubalo zadovoljno je kako je na prvom mjestu prema proizvedenog mlijeka upravo županija, a da je takvog uspjeha upravo velik trud i rad i proizmlijeka te izdvajanje potpora proizvodnji. Usporedbe radi, 2003. godine baranjska županija bila je na tvrtome mjestu prema proizvedenoj mlijeka s proizvedenih 53 milijuna kg, dok je 2007. godine

proizvodnja

90 posto, odnosno na 102 milijuna kg. I u mlijeka napravljen je veliki iskorak, pa je 60 posto proizvedenog mlijeka EUkvalitete.

Predavanja su održali naši eminentni s fakulteta i institucija koje rade na govedarske proizvodnje. Tako je predstavljen rad Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva HSC-a, te predavanja: Primjena rezultata kontrole Predstavljanje uzgojnih vrijednosti, Izmjene u operativnom programu govedarstva, Aktualnosti u pregovorima za ulazak u EU, Prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Aktualno stanje i iskustva u mesnom govedarstvu u Sloveniji, Uzgojne i tehnološke smjernice mesnoga govedarstva u Hrvatskoj, Marketing OPG-a - izravna prodaja sira, hranidbe visoko-

U Osijeku je 13.

1 14. studenoga 2008. godine održano IV. savjetovanje goveda

Republike Hrvatske u organizaciji

Hrvatskoga centra

goveda, kontrolne u procesu mužnje, Upravljanje zdravljem krava i Predstavljanje uzgojnih udruženja. Mnoštvo zanimljivih i aktualnih tema pobudilo je zanimanje velikog broja goveda koji su, osim edukativnog dijela, aktivno sudjelovali i u raspravama koje su uslijedile. Možemo da je organiziranje ovakvih prijeka potreba kako bi se i mesno govedarstvo sustavno unadobro je da se na jednom mjestu susretnu proizmlijeka, mljekarska industrija te predstavnici nadležnih institucija u svrhu bolje komunikacije i razmjene ideja i

Neke pretpostavke razvoja naše kozarske proizvodn ·e u odnosu na EU

Danas potpore puno udjel prihoda u našoj kozarskoj proizvodnji nego što je to u zemalja EU-a

Piše: Prof. dr. se. Zoran

ovi sustav potpore u EU donio je u pravilu smanjenje potpore. Kozarska proizvodnja, zbog svoje važnosti za korištenje resursa društva izvan ekonomskih kriterija, te zbog usmjerenosti agrarne politike na ruralni prostor, u situaciji je da može koristiti i druge, dodatne oblike potpore. Kad se govori o komercijalnoj proizvodnji u nas, treba je u što mjeri konkurentnom na posve ekonomskim

Osim tržnog, kozarska proizvodnja u nas ima izraženo regionalno obilježje tradicijske proizvodnje. Vrlo je važna za iskorištavanje i prirodnih resursa te i napredak seoskih pa u razvoju treba nastojati zadržati sadašnju razinu izravne i neizravne potpore.

Europsko kozarstvo i ZAP

Po uzgoju koza Europa nije tako kao u proizvodnji. Udio Europe u ukupnom broju koza u svijetu nešto je od 2%, dok je u taj postotak od 12.

U posljednje tri godine broj ovaca i koza nije doživio

promjene, ali su promjene zabilježene u visini proizvodnje. Više od 86%uvoza mesa ovaca i koza dolazi iz Novog Zelanda, pa visoka i stabilna proizvodnja u toj zemlji izravno na smanjenje proizvodnje kozjeg i mesa u EU od oko 6,7% u 2007. godini u odnosu na 2006. Zbog istog razloga procjenjuje se kako se u razdoblju prodajne cijene i kozjeg mesa kretati na razinama do 3% nižim nego sada.

Danas je u EU ukupno oko 9,5 milijuna grla koza. Tri najvažnije EU-a u kozarskoj proizvodnji su (37,2%), Španjolska (21,6%) i Francuska (9,4 % broja koza). Ostale su važne zemlje Italija (6,9%} i Rumunjska (6,5%). U Španjolskoj i Francuskoj 2007. godine zabilježeno je neznatno smanjenje broja koza, ostale zemlje bilježe smanjenje ukupnom smanjenju broja u EU, dok neke zemlje kao Italija, Rumunjska i Portugal bilježe smanjenje broja koza i do 9,7%.

Oko polovice ostalog uvoza i kozjeg mesa u EUostvaruje Australija, a u podjednakim udjelima sudjeluju Argentina, i Urugvaj. Zanimljivo, nakon ulaska Rumunjske i Bugarske u EU uvoz je 6%. Uvoz iz Argentine

smanjen je 2007. godine zbog nešto niže proizvodnje i potražnje na argentinskom tržištu. EU se od utjecaja proizvodnje u Novom Zelandu, Urugvaju i Australiji brani vrlo visokim carinama (97 - 99%). Ove su stope nešto niže za (78%) i lsland (56%), te posebno za Argentinu (24%). Ostale zemlje 60%. Procjenjuje se kako razina proizvodnje ovisiti o utjecaja globalnog tržišta i smjeru djelovanja mjera agrarne politike.

Do ovog pojedine su zemlje podupirale vlastitu kozarsku proizvodnju, pa su u nekim jevima državne potpore i do 50% prihoda kozarske farme, a što je još bolje i do 50% doprinosa po jednom grlu. U razdoblju od 1992. do 2002. godine zato je zabilježeno kozarske i proizvodnje. Nova agrarna politika EU-a (CAP,2003.) podržava ruralni razvoj i poljoprivredni okoliš prije nego proizvodnju i farmerske prihode (CAP Reform Agreement, 2003.).

Razdvajanje potpore farmerima od same proizvodnje bila je velika inovacija agrarne reforme, od su na kozarsku proizvodnju

najviše utjecali:

• jedinstveno po gospodarstvu uspostavljeno prema povijesnom kriteriju i regionalnoj razini i samoj farmi, te vezano uz korištenog zemljišta,

• nevezanost iznosa i broja grla na farmi,

• maksimum 50%potpore može se povezati s proizvodnjom, u što su i dodatne potpore za s otežanim uvjetima gospodarenja,

• ustanovljuje se poseban fond za ruralni razvoj.

U praksi, za držanje koza u proizvodnji mesa premija je od 2006. godine 16,8 € po grlu. Dodatna premija od 7 € po grlu dobiva se za držanje koza u s otežanim uvjetima gospodarenja. Svaka zemlja nastoji za svoje zadržati što bolji model poticaja po jedinici površine (hektaru). Teško je projicirati kako to izgleda za jedno gospodarstvo u kozarskoj proizvodnji jer ne postoje egzaktni podaci, ali ti se iznosi prema odnosima ukupne potpore po zemljama i hektarima po jednoj kozi otprilike od 65 € u Španjolskoj do 143 € u

Bez obzira na to je Ii kozarska farma specijalizirana, mješovita ili je kao sustav sigurnosti i s okolišem, lokalnim i globalnim. Kao takvu, prihvatili suje i sudionici agrarne politike i društvo u cjelini, pa je tome i agrarna reforma u EU.

Kozarska proizvodnja iz ovih agrarne politike može profitirati s obzirom na to da se u europskim uvjetima radi o manjim ili tzv.

i gospodarstvima u prostoru s otežanim uvjetima gospodarenja, a kako se vidi novi sustav potpore usmjeren na ruralni

prostor i ne vezan uz stada i intenzivnost proizvodnje dodatno im ide na ruku.

Vrijeme pokazati koliko agrarna politika nakon 2007. godine pozitivno djelovati na kozarsku proizvodnju u EU. U svakom se kako potaknuti prilagodljivost upravljanja kozarskim farmama prema utjecaju sudjelovanja tržišnih zahtjeva i poticaja razdvojenih od same proizvodnje. Sudionici agrarne politike nastajanje proizvodnih sustava u kozarstvu koji se odlikovati boljim menadžmentom, kvalitetom proizvodnje i dohotkom.

Kozarstvo u Hrvatskoj U Hrvatskoj je kod oko 1, 1 nešto više od 50 grla koza ijaraca. U odnosu na 2005. godinu broj životinja je smanjen za oko 8 a broj za oko 200. na svakom gospodarstvu je 46 grla, što

govori o ekstenzivnosti uzgoja i stjecanju dohotka od kozarstva. koza tek u manjoj mjeri spadaju u skupinu potencijalno ''vitalnih" gospodarstava, gledaekonomski kriterij držanja koza,jer se gotovo 2/3 koza nalazi na posjedima s manje od 3 ha. Svega 8%koza na posjedimaje s više od 1O ha, što uz pretpostavku da je o gospodarstvima s korištenja državnih ili neorganiziranih pašnjaka, predstavlja dobar temelj za uzgoj 60 - 80 koza kao okvirno postavljenu ekonomski isplativu donju granicu. Prema podacima iz istog popisa (tablica 2), više od 26 gospodarstava uzgaja koze. Samo nešto više od 10% gospodarstava s kozama raspolažu s više od 1O ha, odnosno spadaju u kategoriju potencijalno "vitalnih", dok je gotovo 60% gospodarstava ispod danas za komercijalnu proizvodnju priznate granice od 3 ha posjeda.

Tablica 1: Stanje i strukturapopulacijekoza u Hrvatskoju 2007. godini

Broj 1104 Prosjek grla/gosp. 46 Broj grla (koze i 50238 stada % populacije

50

Izvor: prema HSC, 2007.g.

Tablica2: Brojkoza u gospodarstvimapo strukturiposjedai broj gospodarstavas kozama

Broj koza Broj Qospodarstava

Koze udio% s udio% kozama

do 3 ha 138742 68,23 15721 59,48

od 4 do 10 ha 48609 23,91 7970 30,15

od 11 do 20 ha 10580 5,20 1900 7,19 preko 20 ha 5409 2,66 840 3,18

Izvor: prema Popisu poljoprivrede 2003.

Mala obiteljskafarma u Medimurju

Tablica3: doprinosa i udio poticaja- primjerIrske i Hrvatske

U našim uvJet1ma na ime poticaja u kozarstvu po uzgojna valjanom grlu dobiva se 300 kuna godišnje. Tako je udio poticaja za proizvodnju mlijeka oko 600 litara oko 19%.S poticajima koje gospodarstva ostvaruju u biljnoj proizvodnji, ti se poticaji više od 1/3 ukupnih prihoda. Istovremeno, ukupni poticaji u Irskoj svega su nešto viši od 12%.Prema nepotpunim podacima, u zemljama s brojem koza u EU - i Španjolskoj ti udjeli su 30, odnosno 18%. lako su u poticaji s novom reformom agrarne politike manji, u nekim zemljama (posebice prvenstveno zahtjevu za poštovanjem više povijesnog nego regionalnog kriterija, zadržana je osobito visoka potpora u kozarskoj proizvodnji.

Zbog toga bi u planiranju potpomaganja razvoja kozarstva u nas svakako trebalo zadržati razinu potpore od 300 kuna po uzgojna valjanom grlu, te sadašnju razinu potpore po jedinici površine u proizvodnji hrane. Naravno, za razvoj konkurentnih poslovnih sustava treba unaprijediti proizvodnju mlijeka po grlu. U s otežanim uvjetima gospodarenja, kao i u ruralnim treba dodatno poticati ostanak i opstanak kozarske proizvodnje i zbog tradicijskih, ali još više strateških razloga.

U tom pogledu vrlo je važno pratiti kako se u razdoblju, u kojem se planira ulazak Republike Hrvatske u EU, odvijati potpora kozarskoj proizvodnji i ma u zemljama s najvekozarskom proizvodnjom, ali i zemljama u neposrednom okruženju, pogotovo novim Na temelju njihovih iskustava u mogusmo još neko vrijeme korigirati svoj sustav potpore, ne bismo li što više razvili ovaj sektor i ga stabilnim i konkurentnim.

Stvaranje hrvatskih farmera u proizvodnji mlijeka

u proizvodnjimlijeka može razvitiproizvodnjuako zna

što i ako je dovoljno u svojoj namjeri,te ako ima

viziju razvoja i prijedlogprograma razvoja

Piše: Mr. se.

Može li sa 3 krave kroz 5 godina stvoriti farmu sa 30 - 40 muznih krava? Može ako zna što i ako je dovoljno u svojoj namjeri. Može ako postoji vizija razvoja i prijedlog programa razvoja, i ako se za to Mnogi bježe sa sela u grad za bilo kakvim poslom i za bilo kakvom od 2.000 do 3.000 kuna. Zaposlenje, samo da je kakvo zaposlenje, pa makar bio radnik na gradilištu ili

ili radnik u nekoj trgovini. Tko više pita za radno vrijeme i moraš li raditi i subotom i nedjeljom, i do 22 ili 23 sata. I tako u jednom velikom lancu, u jednoj trgovini pitam jednog za nešto što mije trebalo. Kada ti on meni veli, pa ja vas znam. Vi ste onaj što piše u Mljekarskom listu. Mljekarski list. Ma da, moja marna ima krave i predaje mlijeko pa dobiva Mljekarski, i ja vam to gotovo sve A koliko imate krava? Mama ima 5 krava. A koliko imate zemlje? Pa zemlje imamo 27 jutara. malo,

imaš 27 jutara svoje zemlje i svaki dan ovdje radiš za vjerojatno ne više od 2.500 kn? Je, ipak, posao je posao. A koliko ti je godina? Navršio sam 32. Imaš 32 godine. Reci mi koliko je u ovoj velikoj trgovaca koji su stariji od 45 godina. I tako, momak se misli, misli, pa mi veli. Ima samo jedan kolega. A što misliš, kada i ti budeš imao 45 godina, li te gazda zadržati na poslu ili ti dati otkaz i zaposliti radnika? Moj ti je prijedlog da ti budeš svoj gazda jer imaš 27 jutara zemlje, na možeš držati 25 krava, a možeš imati i 30, i da na svojoj farmisvome a proizvodnjom mlijeka, od najmanje 1.000 eura. I nitko ti danas sutra dati otkaz, pa idi kamo znaš.

Ovakvih je bezbroj u Hrvatskoj. Nažalost, zbog toga imamo tako malo krava, a i ovakvu situaciju s kukuruzom kakva je ove godine.

I kako da mi budemo Arnerika? Imaš kukuruz, nemaš stoku. U Americi, a i u ostalom pametnom svijetu, 75%proizvedenog kukuruza na vlastitim farmama se u mlijeko i meso.

Kao terenski agronom, koji dobro poznaje farmerski razvoj u svijetu i kod nas, možda 30 godina jednu te istu I tako sam istu i isti

Staja s kojomsmo brojkrava na OPG-u

prijedlog iznio prije pet godina i Darku

Darko je tada radio i primao solidnu I sada mu netko predloži da ostavi posao i da se prihvati krava i proizvodnje mlijeka!

OPG Darka

iz Peteranca

Nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva je Darko (1980. godište, po struci strojobravar). Uz njega, tu su i supruga Brankica (1983., SSSLorena (2004.), sin Marko (2006.), te majka Štefanija (1950.) i otac Ivan (1947., umirovljenik) koji pomažu na farmi.

Struktura posjeda i sjetvena struktura 2008. godine 17 ha vlastite zemlje, 9 ha seoske zemlje u zakupu (pod poticajima), 11 ha državne te 7 ha seoske bez ugovora i poticaja. Ukupno 42 ha u obradi (37 ha oranice i 5 ha prirodnih livada). Gospodarsko dvorište oko farme je površine 3,5 jutra. Na površinama siju kulture: 40 jutara kukuruza (17 jutara u silažu + 23 u zrno), 7 jutara talijanskog ljulja, 20 jutara pšenice - na 9 ha poslije žetve posijan je talijanski ljulj, 20 jutara talijanskog ljulja posijanog ujesen 2007. godine i košenog 5 puta + još 1 jesenski otkos, 1 O jutara engleskog ljulja u 4 otkosa + još 1 jesenski otkos, od 3 otkosa za sjenažu + 2 ljetna otkosa za sijeno. Struktura stada i proizvodnja mlijeka Od 2000. godine sustavno razvijaju i broj krava i proizvodnju mlijeka. Tako su 2000. imali svega 3 krave, 2003. godine 6 krava, 2005. godine 16 krava, a 2008. godine 31 krava + 14 junica + 10 mladih junica starijih od 12 mjeseci+ 9 mladih junica od 12 mjeseci. Ukupno 73 grla. Godine 2007. su 107000 litara mlijeka mljekari Dukat

u E klasi, od 19 krava. Najbolja krava u vrhu laktacije dnevno daje 40 litara mlijeka. godišnje 5630 kg mlijeka po kravi, a je godišnja proizvodnja oko 6000 kg po kravi. Telad napajaju do 3. tjedna. Mastitis test rade svaki tjedan. Sva ženska telad ostaje na OPG-u i uzgaja se za vlastiti remont

i stada. Sva muška telad prevodi se na zamjenicu i prodaje Svim kravama godišnje se jednom obavlja korekcija papaka, a po potrebi i dvaput. Operativni program razvoja govedarstva "Lauf staja" za 40 krava, tipa Alaguna s rešetkom, 2008.

Krave na ispustu i ljeti i zimt~i po snt/egui na kiši

Nova "lauf staja" za 40 muznih krava

godine, s pregledom i uporabnom dozvolom. Investicija je išla u sklopu Operativnog programa razvoja govedarstva, s kreditom HABOR-a, kreditom Erste banke i vlastitim sredstvima. Samo za dokumentaciju, struju, vodu i put, izdvojeno je više od 100.000 kn.

Plan novih investicija i daljnjeg razvoja OPG-a Za razdoblje koje slijedi Darko s HZPSS-om

županije s kojim uspješno od 2000. godine izradio plan razvoja:

• ukupno 50 krava (40 krava stalno u proizvodnji mlijeka + 1O u suhostaju),

• nabavka opreme za kompjutersku hranidbu krava,

• tri betonska silosa, ispust za krave,

• u stadu simentalac (trenutno ima više holštajna).

• plan nabave mehanizacije (traktor od 150 KS, s prednjim kardanom i prednjom hidrauli-

kom, plug 3-brazdni za silažu, rotokosu s valjcima), kemijske analize tla. Kalcizacija godišnje najmanje 20 - 25% vlastitih površina, • kupnja zemlje.

Program:

Operativni program razvoja govedarstva

Primjer investicije od 1,000.000 kn

Povrat PDV-a - 18 %

Povrat kapitalnih ulaganja - 50 % Ostaje za otplatu 410.000 kn

* Kredit Hrvatske banke za obnovu i razvoj; povrat PDV-a 18%; povrat kapitalnih ulaganja 50%

Izvod iz Darkova govora prilikom otvorenja staje 28. listopada 2008. godine: "Završio sam srednju školu za strojobravara. Radio sam 4 godine. Na nagovor magistra ostavio sam posao i s proizvodnjom mlijeka 2003. sa 6 krava. Godine 2004. kupili smo 1O junica i u toj godini proizvodnja mlijeka bila je sa 16 krava. Supruga Brankica radila je tri godine kao trgovkinja, dala je otkaz nakon se posvetila djeci i sada sa mnom radi na farmi. Velika su nam i roditelji, kojima se ovom prilikom puno zahvaljujem. Za novu staju smo se u suradnji s Poljoprivrednom savjetodavnom službom 2006. i evo sada je staja tu, za 40 krava u proizvodnji mlijeka. Prvi ljulj sijali smo 2004. i prvu sjenažu slagali sa 6 jutara. Ove godine imali smo 25 jutara talijanskoga i engleskog ljulja i 40 jutara kukuruza, od za silažu 15 jutara. Sada imamo 1O jutara ljulja, do sada smo posijali novih 20 jutara, i ako bude još posijati 15 jutara. Za svu dosadašnju i podršku zahvaljujem se Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi, Ministarstvu poljoprivrede, Kožupaniji i županijskim službama, HABOR-u, te radova, kao i Veterinarskoj stanici Koprivnica."

INFORMACIJA

Savez Udruga malih sirara Republike Hrvatske 11SirCro11 9/111,10000 Zagreb Tel: 01/4882-700, Fax: 01/4882-701

ORGANIZIRADANE MALIH SIRARA11SirCro11

19. i 20. prosinca 2008. u Zagrebu

Petak, 19.12.2008. od 12:00 - 16:00 sati - Hotel Internacional Grand Salon I SIRARSKIFORUM:

• Predstavljanje saveza Udruga malih sirara RH 11SirCro11

• Predstavljanje Združenja malih sirara Republike Slovenije i Dobre Higijenske Prakse

• Registracija objekata za preradu mlijeka Predvorje Grand Salona I

• promocija i degustacija sireva malih sirara

Subota, 20.12.2008. od 10:00 - 14:00 sati -Tržnica Dolac MALISIRARINADOLCU:

• prodaja sireva

• ocjena sireva od strane

Piše:Gorana dipl. ing., HRT ' '

Kušaonica je zamišljena tako da posjetitelji u idiprirodi u neposrednoj blizini rijeke Korane mogu probati nekoliko vrsta sira pripravljenih na gospodarstvu i da se ujedno ugodno u kušaonici" - kaže Branka. lako su oboje završili malu školu sirarstva, proizvodnjom se uglavnom bavi Branka. Sireve pripravlja od kravljeg mlijeka i posebno od nepasteriziranog mlijeka." Tojevrlo bitno jer sirevima daje iznimnu

Proizvodimo 8 vrsta sireva - od toga 4 vrste od kuhanog mlijeka (kuhani, dimko, pikant i jedan poseban sir s divljim lukom), zatim naš poznati sir škripavac, potom sir u tipu fete i dvije vrste sira sa zrenjem (u tipu trapista i gaude), još i svježi sir i vrhnje, a po potrebi i kiselo mlijeko.

Uz sve to, u kušaonici gostima nudimo i pravi seoski

Sastoji se od svježeg sira i vrhnja, kiselog mlijeka sa žgancima te kruha s neizostavno nekoliko vrsta tanko narezanog sira na tanjuru. Prema potrebi pripremamo i lagani ili su sastavni dio štrukle i sa sirom".

Od Branke doznali smo da se na njihovu gospodarstvu mogu kušati i pekmezi,

rakije - kao što su liker od bora, od šumske jagode, kupine, lješnjaka. Nude i dvije vrste meda ijoš mnogo toga.

sira nastaje na samom pašnjaku, kaže Branka, kako su krave stalno na ispaši uz rijeku Koranu koja uz samo gospodarstvo. "Za proizvodnju nepasteriziranog mlijeka od kojeg pripravljamo sireve krave se moraju zdravo hranitikoristiti samo pravo i kvalitetno sijeno uz dodatak žitarica, bez sjenaže ili silaze".

V1astita proizvodnjasirovine

U staji je sada 1O krava i nekoliko junica te nekoliko teladi. Želja obitelji je stado na petnaestak krava.

Mužnju obavljaju ujutro i Obje mužnje spajaju tako da dnevno dobiju 120 • 150 kg mlijeka. Za jedan sir od kilograma potrebno je oko 1Okg mlijeka. zajedno sa županijom rade na zaštiti autohtonog sira škripavca i kuhanog sira za dobivanje markice "izvorno hrvatsko", kako bi i ti sirevi postali prepoznatljivima poput paškog ili livanjskog.

Predstavljanjesireva

Sa svojim sirevima OPGBranke i Nenada sudjeluje na

manifestacijama i izložbama s kojih se s brojnim priznanjima. Najdraža imje prošlogodišnja Zlatna medalja za svježi sir i vrhnje, da se ti proizvodi vrlo rijetko ocjenjuju.

Proizvodnja i prerada mlijeka u visokokvalitetne sireve glavna je djelatnost obitelji no, uz to bave se i proizvodnjom raznih uzgojem bilja, kao i sadnjom sredozemnog - masline i smokve. U planu je i proširenje sada vrlo bogate etnozbirke, zatim muzeja starih poljoprivrednih strojeva, izgradnja igrališta u te u skoroj i izgradnja nekoliko drvenih za bavljenje seoskim turizmom.

"Ovdje se, osim kušanja sireva proizvedenih na tradicijski ali uz modernu tehnologiju, može uživati i u ljepoti prirode, u miru i tišini, šetati bezbrojnim šumskim puteljcima i uz rijeku Koranu, posjetiti i jezera i još mnogo toga. Nije nas teško niti jer smo u neposrednoj blizini nekada glavne ceste na putu za more. A gosti nam dolaze sa svih strana svijeta pa i iz Izraela i daleke Amerike", kaže Branka

list 12/2008.

Novosti iz znanosti

Sve je više novih spoznaja o poboljšanju zdravlja ljudi, te na koji je prehranom utjecati na zdravlje. se proizvodi kao prevencija mnogih bolesti ...

Piše: dipl. ing., u Cambridge-u

Kronova bolest u ljudi je povezana sa bakterijama iz kravljeg mlijeka

Znanstvenici sa u Liverpoolu su otkrili da bakterija koja uzrokuje bolest proljeva Qohne's disease) u krava, Mycobacterium paratuberculosis, možda uzrokuje Kronovu bolest u ljudi. Kronova bolest je upala crijeva koja uzrokuje krvarenje, bol i proljev.

jednu osobu na 800 stanovnika u Velikoj Britaniji i teško se

Bakterija se vjerojatno prenosi konzumacijom mlijeka zaraženih krava. U crijevima proizvodi molekule manoze koji sprjestanice imunološkog sustava, takozvane makrofage (vrsta bijelih krvnih stanica), da eliminiraju opasne bakterije Escherichia coli. Dakle, bakterija podrijetlom iz krava na

Genetski modificirane koze proizvode ljudski laktoferin

prirodni odgovor tijela na infekciju drugom bakterijom koja se nalazi u crijevima, ali postane opasna pri ulasku u ostala tkiva. Ovo novo saznanje objavljena u nom Gastroenterologija može znanstvenicima da suzbiju Kronovu bolest u ljudi oboljele antibioticima koji bi uklonili bakteriju Mycobacterium paratuberculosis.

Laktoferin je molekula koja se nalazi u ljudskom mlijeku i ima ulogu u zaštiti od bakterijskih i virusnih bolesti. Laktoferin je antikancerogen, dakle ima protiv raka. Žene koje ne doje zbog nedostatka mlijeka ili drugih razloga, moraju se pouzdati u laktoferin koji je dodan prehrambenim proizvodima za bebe. Do sada se laktoferin za dodatke hrane dobivao iz ljudskog mlijeka, ali to je složen proces jer žene proizvedu samo 4 do 5 grama te molekule po litri mlijeka. Proizvodnja laktoferina u genetski modificiranim mikroorganizmima nije uspješna (mnoge druge ljekovite molekule se prozivode na ovaj npr. inzulin).

Znanstveni tim iz Rusije i Bjelorusijeje nedavno uspio ubaciti ljudski gen za prozvodnju laktoferina u koze. Takve genetski modificirane koze proizvode normalan ljudski laktoferin u svome mlijeku i u koncentracijama nego žene. Daljnji razvoj ove tehnologije, osobito testiranje i sigurnosti laktoferina dobivenog na ovaj te patentiranje ovog pronalaska, može dovesti do nove, ekonomski isplative tehnologije za proizvodnju ove važne molekule koja na veliko smanjuje mortalitet

Jogurti zaista na prirodnu mikrofloru ljudskog probavnog sustava proizvodi kao što su jogurt, kiselo mlijeko i kefir su popularni zbog navodnog dobrog na zdravlje. Posebne probiotske (pro = za, bios = život) bakterije u takvim proizvodima poboljšavaju mikrofloru i tako pozitivno na zdravlje. Iako su nam jogurta predstavljali ove pretpostavke kao

Mljelwrski list 12/2008.

mnogi znanstvenici su bili U jogurtu ima samo oko bilijun bakterija, dok u probavnom sustavu ima preko 100 trilijuna bakterija; dakle broj "dobrih", probiotskih bakterija u jogurtu je premali kako bi imao ikakvog na mikrofloru i zdravlje ljudi - mislili su. Onda su znanstvenici iz lmperial Collegea iz Londona i iz Nestle lnsituta iz Švicarske po prvi put izmjerili detaljan takvih probiotskih kultura na

mikrofloru probavnog sustava. Podijelili su grupu laboratorijskih miševa u dvije grupe. Svi miševi su imali mikrofloru probavnog sustava ljudskoj. Jedna grupa je dobila probiotske bakterije kakve nalazimo u jogurtu, druga nije. Dobiveni rezultati su pokazali kako su miševi iz dvije grupe razvili sasvim mikroflore. probiotici zaista mogu utjecati na mikrofloru probavnog sustava, na populacije

INFORMACIJA

vrsta bakterija koje žive u našim crijevima.

Daljnji rezultati su pokazali da uzimanje probiotika no na sastav metabolita, molekula u krvi, urinu,jetri i izmetu ovih miševa. Velike razlike su postojale i miševa koji su dobili

vrste probiotskih kultura, bakterije Lactobacillusparacaseii Lactobacillus rhamnosus.lako probiotske kulture na sastav mikroflore,još uvijek nije jasno kako taj sastav onda na zdravlje. Ovo istraživanje je objavljena u Molecu/ar Systems Biology (Molekularna

Biologija Sistema) i može pridonijeti razvoju individualiziranih probiotskih kultura koje bi bile dizajnirane za borbu protiv bolesti ili za prevenciju kao što su dijabetes i prekomjerna tjelesna težina. jogurt za svrhe[

Sistematski pregled kravau Norveškojsmanjujebroj mastitisa

Znanstvenica iz Norveške škole za veterinarske znanosti je nedavno pokazala kako se može smanjiti mastitis (upala vimena) u stadima krava za 15 %.Sistematskim pregledom krava u potrazi za bakterijama koje uzrokuju mastitis, u Norveškoj su to Staphylococcusaureusi Streptococcusdysgalactiaete daljnjim takvih krava antibioticima i prestankom mužnje, je smanjiti broj mastitisa. su s veterinarima u interpretaciji rezultata pregleda stada kako bi koje se krave mogu nastaviti musti, koje treba a koje eutanazirati.

Svrha ovog istraživanja bila je smanjiti broj mastitisa u stadima krava, poboljšati mužnju i funkcioniranje aparata za mužnju. Ovaj sustav pregleda krava je sada dostupan svim norveškim na Internetu. Rezultati su zdravije krave s poboljšanom proizvodnjom mlijeka po stadu.

Dobrobit životinja je naša briga

• Mreže za zaštitu od propuha

• Vrata za zaštitu od propuha i zavjese

AGROTEL GmbH

Gewerbegebiet Hartham 9

D-94152 Neuhaus(lnn)

Tel.: +49/ 85 03 914 99-0

Fax: +49/ 85 03 914 99-33

e-mail: info@agrotel.eu www.agrotel.eu

• Podloge za ležišta

• Udoban gumeni pokrov za gazne površine

Bio Pharm Vet d.o.o. za trgovinu i usluge u veterini

Medvedgradska 1c

HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia

Tel.: +385/1 4666 718

Fax: +385/1 4667 137 info@bio-pharm-vet.hr www.bio-pharm-vet.hr

Razmišljanje povodom

11Sve što radite i s ljubavlju i s divljenjem, s nadnaravnim uživanjem i

Piše: Mr. se.

Ono što nas u životu najviše zaokuplja posao je i stjecanje novca i materijalnih dobara. A što je s duhovnim dobrima? Koliko od do radimo na našim duhovnim dobrima, da bismo bili bolji, duhovno bogatiji u sebi i oko sebe. Koliko imamo u našem životu i našem radu i našim poslovima, mnogo. Uvijek nam sve ne ide od ruke. Ponekad nas drugi iznevjere ili nas prevare, bili su neiskreni prema nama. I jesmo li poslije toga sretni i zadovoljni? Nismo. Ali ako smo mi drugoga iznevjerili, ili bili prema njemu

neiskreni, ili smo ga prevarili, kako bismo lošu kravu prodali pod dobru, kako se mi poslije toga Jesmo li zadovolji? Jesmo li sretni? li nam Bog to blagosloviti? I bližnjemu svome ono što želiš da bližnji tebi.

Stvaranje materijalnih dobara. Sva materijalna dobra su prolazna

I veli Isus, "Sve što radite i s ljubavlju i s divljenjem, s nadnaravnim uživanjem i Hvala ti, Bože moj, na ovom novcu, na ovim usjevima, na ovim stablima, na ovim ovcama, na ovim kravama, na ovim kozama, na ovom mlijeku, na ovoj robi! I hvala, ovce, krave, koze, mlijeko, robo,

stabla, livade, koji mi služite tako dobro. Budite svi i sve blagoslovljeni, blagoslovljena, jer po Tvojoj dobroti, o i po vašoj dobroti, o stvari, ja eto mogu toliko dobra sebi i drugima. Evo molitve pravednika. Nažalost, problemi svijeta kriju se u tome što ljudi ne stavljaju Boga na prvo mjesto i bližnjega svoga na drugo mjesto.

Kako nas je teško koštala lakomislenost i neposluh naših praroditelja i kušanje ploda sa stabla spoznaje dobra i zla. Kako je teško razlikovati dobro od zla u svakidašnjem životu.

Božje svjetlo sja ondje gdje je volja marljiva u svakodnevnom

taloga koji proizvodi sam posao sa svojim dodirima, otporima i Božje svjetlo sja u onoj duši koja je uronjena u molitvu i ljubav. Koliko vremena imamo za molitvu, a koliko ljubavi izražavamo svakodnevno u životu? Optimisti, ljudi dobre volje, uvijek idu naprijed i svladavaju u dobrom raspoloženju.

Božje svjetlo umnožava se u bezbroj sjajeva, koliko ima Božjih savršenstava, od kojih svako u nama kreposti koje bismo trebali ako kao

Božji sluge držimo naše duše od svake zle strasti.

Na našim selima i nama jedne od zlih strasti su zavidnost, ogovaranje i nesloga. Jesu li nam potrebne te tri zle strasti? li kroz njih postati bolji i plemenitiji, a VAŠ VRT

naša duša bliža Bogu. Što zapravo znamo o Bogu? Kako poimamo Boga? Koliko o Bogu našoj djeci, našoj I ako ih Bog poživi, i ako Bog da, i oni postati odrasli, postat i majke, postat djedovi i bake. I nove generacije koje za nas više znati, ili za nas samo po li oni biti bolji i savršeniji ljudi od nas? Jesmo li mi bolji i savršeniji od naših pra pra djedova, ili naših predaka od prije ili dvije godina. Koliko nas generacija dijeli od njih? Koliko nas generacija, naših djedova i baka dijeli od prvog Što smo nasljedovali i što smo naslijedili od svih tih generacija naših predaka? Kako bi ih bilo lijepo sve upoznati, zagrliti, s njima razgovarati, osjetiti njihovu ljubav i da oni osjete

našu ljubav, da smo mi dio njih i da su oni dio nas. Kamo su nestala i uspomene? Kamo je nestalo nasljedovanje? Bijaše li tome uzrok ljubav, prijateljstvo, dobronamjernost, strpljivost, blagost, složnost?

O Bože, blagoslovi svoj narod i oprosti nam duge naše, kako i mi opraštamo dužnicima našim. Uz blagoslovljen neka nam bude sretna i uspješna i nova godina 2009.

Dragi mlijeka i Mljekar: skog lista, neka vam bude sretan i · blagoslovljen 2008., vama i vašim obiteljima, uz više ljubavi prema Bogu i bližnjemu u svakodnevnim odnosima u životu i

CUVANJEJABUKA

- Darko Kantoci, dipl. ing.

Prilikom skladištenja i jabuka vrlo je važno osigurati dobru ventilaciju, temperaturu i relativnu vlagu zraka koja mora biti nešto viša, 85 i 90 posto. Podrumi moraju biti a u njima se ne smiju drugi plodovi, pr. krumpir, repa, luk i sl. jer jabuka vrlo lako upija okolne mirise. u podrumu se ne smije miris plijesni ili nafte, a sva zaštitna kemijska sredstva treba ukloniti. Prostor mora biti takav da ga po potrebi možemo ili jer danje svjetlo ubrzava dozrijevanje plodova. Za održanje vlažnosti prostora dovoljna je posuda s vlažnim pijeskom. U suhoj prostoriji plodovi gube vlagu pa se smežuraju. Na nedostatak vlage osobito je osjetljiva sorta Zlatni

delicious. Provjetravati je najbolje rano ujutro i kasno

Na prozor je staviti mrežu kako bi se ulazak štetnika. Plodovi se u sanducima, a dobro je ostaviti razmak sanduka

Plodovi nekih sorti jabuka mogu se uspješno neko vrijeme i u skladištima ili podrumima poput pravih

zbog provjere plodova. U takvim prostorima jabuke se mogu sve do

Mljekarski list 12/2008.

(J)o{azinovipoštar f<pd Jure i pita njegovuženu: 1rrre6amoso6nopredati ovajpoziv Juri <Brdek,u. 11 'q'oje mojmuž. Onje u štau f<pdfi.rava. 11 uga {af<p onje jedini se rogovine vide!"

(J)o{azisefjak,veterinarus fi.ravomna umjetno .. OSJemen.JlvanJe. - <Pamogusteje mak,armafo - {jutise veterinar. -Jesam,gospondokfor,au do sada mi nitijedan 6ik,nije . . . pngovono - osimvas.

Ilustracije i tekst: Vinko

SPOLNO PRENOSIVE

Nije strašno oboljeti od spolno prenosive bolesti, ali je ne podvrgnuti se

BOLESTI

-Dr. IvoBelan ---------------------------------

Pojava AIDS-a (side) i njegov smrtonosan pohod po svijetu ponovno je skrenuo pažnju na spolno prenosive bolesti (sifilis, gonoreju, herpes, kandidijazu, trihomonijazu itd.). koji "zaradi" neku spolno prenosivu bolest se s golemim problemom kako da se nosi s što mnogi smatraju sramotnim znakom promiskuiteta (premda je dovoljna samo jedna mala avantura pa da se zarazi). i zdravi ljudi nisu

Njih je strah da na sebe nešto odvratno i opasno, i taj strah prisiljava i samce i obiteljske ljude da budu mnogo oprezniji kod upuštanja u predbraili odnose (a ponekad i Kod nekih ljudi taj je strah dosegnuo patološke razmjere i uzrokovao duševno stanje koje s paranojom. oboli od spolno prenosive bolesti i tada problemi. Odjednom njegov seksualni život napušta zatvorenu sobu, postaje javnim jer to se ne može dugo tajiti. Postaje dostupan ispitivanju, pregledavanju zdravstvenog osoblja, postaje dostupan sadašnjem partneru (ili partnerima), možda i prošlom partneru, a u herpesa možda i partnerima. Zato sram i druge neugodnosti takve žrtve mogu da odmah zatraže medicinsko a svakim danom odgode bolest više organizam. Nije strašno oboljeti od spolno prenosive bolesti, ali je ne podvrgnuti se jer se ta bolest onda prenosi dalje na druge. Podvrgnuo se takav ili ga izbjegavao, posljedice gotovo su uvijek prisutne. krivnje može biti enorman. Takav okrivljuje sam sebe,

Mljekarski t1:Yt12/2008.

ali i osobu s kojom je bio u odnosu. Taj strah od zaraze spolno prenosivom i prekomjerno oprezno ponašanje može ometati prirodni razvoj odnosa i spontanost tijekom ljubavi. Poznato je da su neki muškarci postali impotentnima i se o spolnoj infekciji.

Seks se smatra ugodnim i uzbudljivim, nažalost, danas živimo pod stalnim terorom groznih posljedica. i najmanja promjena na spolovilu smatra se znakom bolesti a u glavi danima tutnje pitanja: "Bih li trebao "Bi li to mogla biti neka spolna bolest?", "Što da itd. U toj epidemiji straha neki prije spolnog odnosa pregledaju spolovilo, usta i prste svog partnera, a neki traže da potencijalni seksualni partner najprije donese potvrdu da je zdrav. pitati svog partnera o spolnim bolestima u njegovoj prošlosti ili sadašnjosti, povesti razgovor o tom pitanju, ne bi trebalo biti ništa Jer, ako neku osobu toliko volite ili vam je toliko da odete s njom u krevet, onda biste trebali biti u stanju i sve pitati. Zašto dijeliti svoje tijelo s nekim s kim ne možete ni razgovarati Dakako, ne bi bilo primjereno povesti takav razgovor odmah za prvoga ili drugog spoja. Osim toga, ako se u razgovoru ne želi planirano, neposredno udariti u srž ove teme, može se koji put, posve povesti razgovor o spolno prenosivim bolestima, bez izravnih pitanja partneru, stvarati u kojem se partner osjetiti pozvan da sudjeluje ili da iskreno reagira. Nadalje, tijekom vremena može se i treba izgraditi takvo

jer ~eta bolest onda prenosi dalJe na druge

povjerenje u kojem biti svaki razgovor. Dakako, svatko ovisno o svom osobnom stilu izabrati najpogodniji da iznese ovu temu. i u pravilno odabranom trenutku, ovakvi razgovori mogu u postizanju sigurnosti i mira, a ponekad mogu i osobne tragedije.

' ' U svakom nica je da današnji muškarci i žene u cijelom svijetu mijenjaju svoje stavove i životne stilove kao reakcija na prijetnju spolno prenosivih bolesti. Razumljivo, i nedostatnost ispravnih informacija pridonosi pojavi i širenju straha od spolno prenosivih bolesti.

Ispravne mjere opreza raspršuju strah i sumnje Upotreba prezervativa tijekom spolnog odnosa s nekom nepoznatom osobom može u zaraze od gotovo svih spolno prenosivih bolesti, ukljui AIDS. prezervativ mora pokriti infekcije i, dakako, ne smije biti nikakvih ozljeda. Valja imati na urnu da se prezervativ ne smije smatrati stopostotnom zaštitom, ali svakako smanjuje rizik. Svaki onaj koji provodi razumne i opravdane mjere opreza nema razloga za pretjerano strahovanje. Dakako, uputno je da osoba koja vodi iznimno aktivan seksualni život redovito obavlja kontrole svoga zdravlja. One infekciju, ali da se infekcija svlada na vrijeme. Za takvih bolesti danas imamo snažne i djelotvorne lijekove, dok protiv onih teže svladivih

ili nesvladivih bolesti (genitalni herpes, upala cijevi, AIDS) velik broj znanstvenika u svijetu danas vodi • bitku, mukotrpno lijekove i cjepiva. Prije ili kasnije i te se bolesti morati predati. osim svega toga, kao što nam je poznato, mi još uvijek • teško izlazimo na kraj s emocionalnim problemima koji su uskoj • vezi s takvim bolestima. Možemo li olakšati situaciju poduzimanjem • ispravnih mjera opreza, kako bismo raspršili strahove i sumnje? Mislim da donekle možemo. U svim takvim teškim situacijama bez ikakvastraha ili stida moramo zatražiti savjet i podršku na za to

mjestima.

Podsjetnikza one koji su se razboljeli Biti šokiran, osjetiti nevjericu, krivnju, paniku, depresiju ili ljutnju, normalne su reakcije kad netko dozna da je obolio od spolne bolesti. Zatražite od specijalistaza spolnebolesti. Pretjerano okrivljavanje samog sebe vam puno Nema potrebe da prekinete sa svim seksualnim zadovoljstvima. Smanjite rizike uz pažljiva planiranja osobnih kontakata i uz odgovarazaštite.

Prosinac - hladan

•i tmuran

Poljodjelskih je radova ovog mjeseca vrlo malo. U tijeku su svinjokolje, a time i uživanje u toplini svoga doma. Temperature zraka ovog mjeseca mogu biti vrlo niske. I ne tako davne 1963. godine minimalna se temperatura zraka na 5 cm od tla u Osijeku spustila na -24,2 °c, a u i na -28,4 °C. Dana s minimalnom temperaturom zraka nižom od -10,0 °C bilo je u Osijeku 1998.godine 8, a u 11.

Prosinacje za razliku od ostalih mjeseci u godini najtmurniji. Razlog je što je tijekom ovog mjeseca

pojava magle vrlo Naime, zbog mokrog tla i niske temperature zraka, vlaga u zraku se i ne spušta niže od 80%,pri mu sumaglica sto prelazi u maglu.

Podsjetnikza one koji se još nisu razboljeli

• Upoznajte svog partnera što je bolje prije stupanja u seksualneodnose. usputan seks, sa mijenjanjem partnera,predstavljavelikrizik.

• Poduzmite mjere opreza. Ako niste bliski sa svojim partnerom, upotrijebiteprezervativ.Akoniste primijeniliprezervativ, izmokrite se odmah nakon spolnog odnosa i operite genitalije.

• Nemojte izbjegavati one koji imaju ili su imali spolnu bolest. Zapamtite,jedna osoba je mnogo više nego bolest od koje su se on ili ona razboljeli.

blagdan Sv.Barbare(4. prosinca)treba zapamtiti.Jedna od izreka kaže: "KakšeBarbarije,takši Dakle,možda vrijeme 4. prosincabiti isto kao na dan I tako, eto nas u prvom od triju zimskih mjeseci. Prosinacje mjesec kad je trajanje sijanja Sunca najOno ukupno tijekom prosinca sja svega 50 sati. Sredinom mjeseca Sunce u Zagrebu izlazi u 7 sati i 28 minuta, a zalazi u 16 sati i 14 minuta. No, na dan zimskog solsticija (23. prosinca) izlazak i zalazak biti raniji, odnosno kasniji za 4 minute. Ako spomenutog dana biti vedro,

Vrijeme na

IZLAZAK I ZALAZAKSUNCA

10.12. 20.12. 31.12.

Sunce sijati samo 8 sati i 36 minuta.

I

te/ Of/219f.a92,fax 2196-3f 6

agro@fortuna-'llbtJ~.hr

fTNERI: - - &rtd.o.o. StAlinMi,032f110.3l2.Jsta •ln,u) d.o.o.s.ta,,052/587-211 Wth9-~dao.~~~ Si9K, ' ·Uf18$d.O.O.Batbiec,0'2/241-14'

REDITI 5 - 1Ogodina

r>lob upravljanje Pilot utomatsko podmazivanje ezanje mrežom / špagom b

oževi - op:;c:L.i.

>tokose F licenca

Diskastikultivator

Biljke i životinje zimi

Zimi trebate osobito voditi o biljkama i pticama u svom vrtu

Piše: Darko Kantoci, dipl. lng.

Tijekom jeseni i zime, kad pada zaostale listove skinite kako biste biljku zaštitili od nepotrebna truljenja listova. Ako imate vodenu površinu u vrtu, biljke od suvišnih listova i povežite ih radi zaštite od niskih temperatura. koje otpadne tvori zaštitu biljci koja raste na rubnim dijelovima vode i tla i tako održava toplinu. Otpalo na vodi i osigurava razmjenu plinova, pa ribe na tim mjestima mogu lakše do kisika, jer se voda ne smrzava u potpunosti. Takav služi i kao toplinski izolator i osigurava lakše prezimljavanje biljaka.

Isti se rezultati u ribnjaku postižu i postavljanjem pumpe za zrak. Osigurava strujanje zraka i smrzavanja vode, a biljke i životinje normalno dišu.

biljke su dobar izolator, osobito ako su betonirane stranice ribnjaka jer da se voda uz rubove smrzne i ošteti beton.

Tijekom zime vrlo je briga o pticama u vrtu.jer je to teško razdoblje za preživljavanje. Možete im vrlo lako Negdje u vrtu postavite za ptice. Kao hranu, možete im ostavljati razne sjemenke, ostatke lisnatoga i korjenastog

Na taj pticama, a one vaš vrt od malih štetnika tijekom i ljeta.Ako za ptice postavljate na drvo, postavite i metalni štitnik oko stabla da ne bi došle do ptica.

Važno je spomenuti da ribnjak zimi treba prekriti zaštitnom mrežom, i to iz dvaju razloga. Prvije da velike ptice ili ne bi pojele

ribe, a drugi da se manje ptice ne bi ondje kupale i smrznute se. Zato uz hranu pticama postavite i posudicu s vodom. svake godine pregledajte i popravite. Uz ptice, vrt biti veseliji a imat od njih i koristi.

z srca Slavonije

BIOdar

Tvornica hrane,Varaždin

Cijenjeni mlijeka,

za kvalitetnu hranidbu vaših krava osigurali smo Vam program potpunih i dopunskih kri smjesa. Naš je cilj da dobre genetske predispozicije grla u kvalitetno mlijeko.

PROGRAM HRANIDBE GOVEDA I KRAVA POTPUNIM KRMNIM SMJESAMA

• GT-1-18% - krmna smjesa za telad namijenjena hranidbi teladi u prvim danima nakon tel

• KM-22% - Smjesa namijenjena hranidbi krava u intenzivnoj proizvodnji

- dostupna u tri varijante:

- INTENZIV - velik udio by pass niacin,

- PLUS - by pass niacin, Yea sacc7026

- MILKI - by pass kelirani mikroelementi, niacin, Yea sacc1026

• GJKM-2-19% - MAXI - smjesa za hranidbu krava kod uravnoteženog osnovnog obrc

• GJKM-3-19%-CLASSIC • novo u asortimanu- cjenovno povoljna smjesa za hranidbu krava kod uravnoteženog osnovnog obroka, za hranidbe

Potpunekrmne smjesesu dostupneu brašnastom,ekspandiranomi/ili peletiranomobliku, upakirane u notron ili u rinfuzi.

Ekspandirana smjesa - prvi i jedini u smjesa s ciljem da se postig1

• bolja razgradivost hranjivih tvari u probavnom traktu

• udjela by-pass u obroku

• razgradnje kukuruznog škroba - više energije (želatinizacija škroba)

• najviša higijenska ispravnost smjese

• ukusnija hrana - bolja ješnost

• dnevna proizvodnja mlijeka zbog bolje iskoristivosti obroka

• i na kraju - profit.

koji posjeduju dovoljnu kukuruza i žitarica nudimo kvalitetna rješ izrade krmnih smjesa u vlastitom dvorištu uz korištenje našeg asortimana

DOPUNSKIH KRMNIH SMJESA- SUPERKONCETRATA

GJ-Do-30% - namijenjen hranidbi junadi u rasplodu, junadi u tovu - ne sadrži u reu

GJKM-Do-32%- s min. 32 % biljnog podrijetla, za kvalitetnu hranidbu krava, sadrži niacin, by pass što pozitivno na u mlijeku i mlijeka

GJKM-Do-35% - Top- s min. 35 % biljnog podrijetla, sadrži by pass dodane u obliku propilen glikola, niacin, živu ku kvasca Yea sacc1026, te dodani METASMART- aminokiselinu metionin i kvalitetu mlijeka, te zdravlje i plodnost krava.

· Dopunske krmne smjese - optimalno izbalansirani proteinski i mineralno vita minski dio ob za jednostavnu izradu smjese iz vlastitih žitarica.

Za koji se za smjesu u rinfuzi osigurali smo SILOSE.

Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka Vindija d.d. mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice hrane BIOdar.