NOVODukatolNatu, noviokusza zdravosrci
Osim uz okuse jagode i zdravlje svoga srca možete sada i uz novi, ok Dukatola Natur. Ovaj funkcionalni jogurt je biljnim sterolima, tvarima koje dokazana snižavaju razinu kolesterc u krvi. Kao takav, namijenjen je svima onima koji žele zdravlje srca i pojavu kardiovaskularr bolesti. Dukatol u nekoliko ukusnih gutljaja opskrbljuje organizam dnevnom biljnih sterc te tako snižava razinu kolesterola nakon tri tjedna svakodnevnog uzimanja.
tueR~Neka 1 Dukatol na dan postane vaša nova zdrava navika! MINISTARSTVO
SADRŽAJ
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
- prihrana travnjaka NPK gnojivom 2
AGROTEHNIKA
Što je važno kod sjetve travnjaka?
Izostavljanje obrade tla
MEHANIZACIJA
Steljenje bez muke_
HRANIDBA
Primjena propionata u hrani muznih krava
PREPORUKA
Zasušenje i suhostaj
ZORA VLJE STADA u nastambama za muzne krave
MALA ŠKOLA HRANIDBE
Hranjivi sastojci krme - ugljikohidrati i energija
GOSPODARSTVO
Selo, poljoprivreda i hrana_ Gospodarska kretanja (ne) idu u prilog malim mlijeka
Poštovani
Naslovnica: skupština Saveza udruga hrvatkih Holstein goveda
IZ UDRUGA
Osnovan Savez udruga hrvatskih Holstein goveda - -
Nova saznanja o kravljem ludilu
Obzirom na prošlogodišnju sušu koja je pogodila pojedine dijelove Hrvatske. sve je više mlijeka zainteresirano za kupnju/prodaju voluminozne krme za svoje muzne krave i ostale kategorije goveda. Molii110sve zainteresirane koji planiraju prodati. odnosno kupiti sijeno, sjenažu i silažu da se jave u Uredništvo Mljekarskog lista kako bi im olakšali tu Dodatne informacije na str. 45. Naš broj telefona je: OI 4833 349.
Poštovani
u želji za boljom suradnjom s vama otvorili smo novu rubriku: PITAJU - UREDNIŠTVOODGOVARA. Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica. ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi putem ove rubrike vrlo brzo odgovoriti na vaše upite. Do nas je vrlo lako jer smo uvijek dostupni za vas, dragi Ovi purevi vode do nas: telefon: OI 4833 349, fax: OI 4875 848 i e-mail: hmu@hmu.hr. Najljepše vas molimo da suraclujete s nama, jer jedino tako na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji. a mi u nastojanju da s najboljom ekipom suradnika uspijemo dati odgovore na najzahtjevnija
Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, lax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 7,00 kn. pripremaI tisak: "Hlad". Pluska, Nikole Halpera 1
pitanja
odbor: dr. se. Petar mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran Zdenke dipl. ing., dr. se. lvan Janja dipl. oec., mr. se. Goran Kiš, mr. se. Natalija mr. se. Miljenko mr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Zoran Radan, dr. vet. med., Arnelija Šipek, dipl. ing., dr. se. lgor dr. se. Darko Uher Glavna I odgovorna urednica: Vera dipl. ing., lzvrilnl urednik: Zoran dipl. ing., Lektorica: Martina prof., Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo:
VELJACA • PRIHRANA TRAVNJAKA NPK GNOJIVOM
Svi oni koji jesenas nisu pognojiliprihranili svoje travnjake trebaju to tijekom NPK-gnojivima sa što manjim sadržajem dušika (N), sa sedmicom, osmicom ili desetkom (7, 8, 1O).To je što se dušika, a koju kombinaciju NPK upotrijebiti sa jednakim, ili manjim sadržajem fosfora (P) ili kalija (K) (28 : 28 ili 30 : 20
- Mr. se. ili 20: 30)?
Je li svejedno i je li isto?
Nažalost, nekima je. Ma, pognojiš bilo tek toliko da si pognojio.
Ta, mlijeko je tako i tako slabo
A, što biti ako i ove godine bude suša. Dobro pognojene parcele ipak daju znatno više krme, a biljke lakše podnose sušu.
Plan gnojidbe, plan broja otkosa i plan proizvodnje krme. Prošla godina je jako podbacila u proizvodnji sjenaže i silaže i mnogi nemaju dovoljno krme.
Oni koji su pretprošlu i prošlu godinu imali dobru, bolje obilatiju gnojidbu, i koji su obavili kalcizaciju i imali da im tla nisu jako kisela, prošle godine imali su do 5 otkosa ljulja, TDS i DTS, a i kukuruz im nije bio loš. Na Koprivnice, na parcelama s potpunom agrotehnikom. prinos zrna se prošle sušne godine kretao od 1Odo 12 tona po ha, s 20 % vlage. Na susjednim parcelama, preko prinosi su se kretali i manje od 6 tona zrna po ha. Na kiselim i slabo gnojenim parcelama prinosi su bili i do 50 %manji. Pogledaj prilog i slike u Mljekarskom listu broj 1O od prošle godine. Talijanski ljulj je prošle godine u prva dva proljetna otkosa dao dovoljno sjenaže za cijelu godinu.
Kemijsku analizu zemlje prošle smo jeseni i ove zime napravili? Jesmo li ili nismo? Pa, naravno da
jesmo! Tako je to kod nas. Najbolje da gnojiti i prihranjivati naše parcele bez kemijske analize tla. Ta, mi se držimo dobre poljoprivredne prakse. Zato nam i ide tako kako nam ide. E, sada je samo pitanje tko se drži kojih
Prošla godina nas je, obzirom na sušu, ponovno podsjetila koliko su važni prvi proljetni otkosi. Vrijeme kada još ima vlage i u zemlji i u zraku.
Plan, plan, plan. Bez planiranja nema ni kemijske analize tla, ni nabave dovoljnih mineral· nog gnojiva, ni kalcizacije, ni pravovremene košnje, ni kemijske analize krme.
Spremanje krme zahtijeva veliku brigu i disciplinu u košnji, skladištenju, siliranju, sušenju i na kraju hranjenju.
lrci su rekli da je svaki viski dobar viski, ali je neki bolji. Silaža = spremanje provenute zelene mase u silos. Amerikanci su
Slika 1: Sjenaža i silaža proizvedene2007. god. na istim parcelama. Najprije 2 otkosa talijanskogIju/ja u - sjenaža1 zatim oranje i sjetva kukuruza i u jesen silaža. OPG Ivice iz Kozarevca
Slika 2: Kontrolakvalitete sjenaže.Ova sjenažaje slaganajedna na drugu,prvi i drugi otkos, i nema kvarenja.Kod zatvaranja silosa treba neštoduže gaziti sa što težim traktoromkako bi sloj ispodsame foft/e bio maksimalnonagažen. Uzimanjeuzorka sjenažeza kemijsku analizu (OPG
Slika 3: Kontrolakvalitete silaže i uzimanje uzorkaza kemijsku analizu. Kod silaže trebapaziti da se gornjisloj što boljenagazi. Dosta se najgornjislojzbog žurbe okozatvaranja silosa ne nagazi dovoljno. Uslijedovogaposlijedolazi do zagrijavanjasilaže, što smanjujenjenu hranidbenuvrijednost.Uzimanjeuzorka silaže za kemijsku analizu (OPG
120 godina razvijali hranidbu krava i postupak spremanja i skladištenja voluminozne krme, sa svrhom da se zadrži i relativna vrijednost krme što je više.
Na slikama 2 i 3 prikazan je i talijanski nutricionista Frizon (u crnoj vesti), vrhunski specijalista za hranidbu krava.
Kojije danas problem malih i srednjih mlijeka?
Problema ima k'o u Ako ih nabrajati, nema im kraja. Ali, ipak koji je naj, naj, problem. Pa cijena mlijeka, posebno ona I., li. i Ili. klase. Sve što je ispod E klase nosi minimalnu zaradu. Velik je problem i održavati E klasu u starim stajama (kakve postoje na OPG-a) i držanja krava. U svakoj staji, koja ima izmuzište, lakše je E klasu mlijeka i lakše ju je održavati. Kako si kod starih staja?!
Krava je pašna životinja i nitko u svijetu nije toliko vezao krave kao što smo ih mi vezali. Najbolja krava na svijetu ne može obaviti dobar posao ukoliko nije dobro zbrinuta i ispravno hranjena.
Što ispravno držana i zbrinuta krava?
Spajanje hranidbe s genetskim potencijalom.
Napravi analizu svog OPG-a, možda možeš neke stvari promijeniti.
Jedna od velikih jest ispust za krave. Sigurno je, da kod krava koje idu van štale i koje se pa makar i u najmanjem ispustu, u mlijeku ima manje somatskih stanica i mikroorganizama, te ostaju lakše bolje i više jedu, bolje probavljaju hranu i daju više mlijeka.
Što pokazuje jedna ovakva analiza?
Pokazuje kako imamo sve broj OPG-a s više od 10 krava, te da je u svakom selu sve broj
Tablica 1: Analiza OPG-a na zimskom predavanju u Donjem Maslarcu, Sokolovac, županija
OPG
vl.z. nositelj g.r. 1969. 20 ,_
Z. 1966. 20
RaiinJ. 1962. 20
M. 1950. 35
M. 1985. 27
P. 1972. 13
D. 1971. 20
MiklesM. 1945. 25
KrniakK. 1979. 25
V. 1972. 13
Mikles S. 1950. 7
M. I 1954. 17
Z. 1955. 8 f--HromekF. 1955. 20 1960. 22
D. 1974. 20 ~- 1960. 25
Ukupno 337
Rajn M. 1960. 45
g.r. = godina
vl.z. = vlastita zemlja u jutrima
z. = zakup u jutrima
uk.v.p. = ukupna posjeda
Novi Massey po cijeni rabljenog!
Traktori od 50 KS na više!
br.k. = broj krava br.j. = junice rnl.j. = mlade junice
To7
mlijeka koji planiraju broj krava u objektima. pokazuje kako u gotovo svakom selu možemo imati od 1 do 1O lauf-staja, te da omjer od 423 jutra naspram 207 krava+ 38 junica i 56 mladih junica nije dobar. je u pitanju loša sjetvena struktura s nedovoljnom proizvodnjom sjenaže i silaže i nedovoljan broj ležišta u stajama za krave i junice. Za svako OPG napravit analizu sjetvene strukture i prijedlog bolje - koja dati daleko više sjenaže i silaže. Dio nositelja OPG-a, koji se nisu izjasnili o broja krava, uglavnom nemaju nasljednike proizvodnje. Mladi su otišli u grad i ne namjeravaju se baviti stoi proizvodnjom mlijeka. I na osnovi ovog pitanju ima prostora za razgovore, uvjeravanja i plani-
ŠTO JE VAŽNO KOD SJETVE TRAVNJAKA?
Valja napomenuti da sve navedeno dolazi u obzir za preporuku za sjetvu, iako svaki odabir ima svoje prednosti i mane. Odluka što sijati ponajprije se donosi na gospodarstvu, ali i uz i suradnju savjetnika koji je prisutan na vašem terenu. Površine pod travnjacima brzo se i može se da se svake godine zasije broj novih hektara travnjaka, ali onda se javlja problem kvalitetnog spremanja proizvedene krme. Trebamo uložiti dosta truda i nastojati proizvedenu krmu u pravo vrijeme i brzo spremiti. Samo ili vrlo dobra krma dovodi do proizvodnje mlijeka, ili manje potrebe na "iz odnosno dohotka. Broj modernih farmi se ali svejedno se premalo pozornosti pitanju dobivanja i spremanja kvalitetne krme. Bez obzira na stalno broja strojeva (mehanizacije) za tu namjenu, manji dio gospodarstava je zadovoljan kvalitetom krme. Nova štala je u dvorištu, ali problemi nastaju kada nema dovoljno krme, kada se silaža kvari - sve je to novac uložen u ratarsku proizvodnju koja sada nije kvalitete jer nije za krave. Šteta je baciti par ili koju prikolicu, odmotati balu pa vidjeti da je pljesniva, prebirati i odbacivati pokvareno. Ali nije samo u pitanju proizvodnja krme na velikim farmama; i ona manja i srednja gospodarstva moraju razmišljati jednako.
Kvalitetnu voluminoznu krmu možemo
proizvesti na oranicama djetelinskotravne smjese, travne vrste u monokulturi, kao što su talijanski i engleski ljulj, ili leguminoze: crvena djetelina i lucerna Iva dipl. ing. -
Kako bismo znali odgovore na pitanja: kada donijeti odluku o tome što sijati, te kakvu vrstu krme proizvoditi, treba poznavati slje-
• kakav je teren na kojem želimo obaviti sjetvu: brežuljkast, ravan;
• kakvo je stanište i kakve su podzemne vode: suho, vlažno;
• koliko dugo želimo koristiti zasijanu krmu;
• za koju nam namjenu ili spremanja treba krma: zelenu hranidbu, sjenažu, sijeno, ispašu;
• ako je u pitanju pašnjak, koja vrsta stoke i koliko dugo obitavati na njemu;
• kakvo je stanje hraniva u tlu i
kakav je pH tla (kiselost tla);
• kakav je odnos pojedinih travnih vrsta i djetelina. Sijemo li više biljnih vrsta, podnose li one jedne druge, ili neke prodornije jednostavno uguše drugu vrstu koja nema priliku razviti se;
• što možemo u poljoapotekama i koja je cijena sjemena;
• provjeriti koje su travne vrste i djeteline stavljene u smjesu;
• kakvom mehanizacijom raspolažemo sami. Možemo li na vrijeme iznajmiti koju od usluga, npr. uvijanje bala;
• bitna je dobra organizacija prilikom spremanja krme kako bi
Krma spremana u zadnjim rokovima
se spremila na vrijeme i u optimalnoj fazi za košnju; • treba sastav gotove smjese i vidjeti zadovoljava li nas; u nedoumice potražiti savjet savjetnika na terenu.
Iskustva na terenu i praksa su pokazali da su najsigurniji rokovi za sjetvu travnjaka kasno ljetnojesenski rokovi, jer nakon zasijavanja travnjaka godine on u s punim porastom i ništa ne gubimo na prinosu. kod ovih rokova moramo sijati li rano, krajem kolovoza, ili ostaviti sjetvu za posljednje rokove, u da nam ne treba krma te jeseni. Kod kasnih rokova sjetve nikako ne treba davati previše dušika u gnojivu (samo do 50 kg/ha dušika), jer nam nije cilj da je trava u porastu dugo u jesen. Ove godine, radi visokih temperatura i nedostatka oborina, voluminozne krme ima manje pa su poljoprivrednici dugo u jesen kosili i spremali sve što je poraslo tijekom jeseni. Obzirom da je jesen bila isprekidana oborina, poljoprivrednici nisu stigli izvesti bale s polja se da ne pogaze svježe sijane travnjake, tako daje zima zatekla bale na polju. Masa koja je uvijena u bale bila je mlada, a radi niskih temperatura nije uspjela fermentirati. Bale nisu bile dobro sabijene, te su se slegle i izgubile oblik valjka. Preporuka je bale maknuti s polja se tlo dovoljno smrzne i nikako ne dopustiti da na polju. Takve bale, možemo gotovo svježe trave treba potrošiti prije tijekom zime, prije nego porastu temperature, jer tada krenuti naglo vrenje i sokova iz mase. Kako je u balama spremljena premlada krma, uz nju je potrebno dodavati više sijena ili
neke druge starije, grublje vo1um ino z ne krme. Valja se posavjetovati s kolegama specijalistima za proizvodnju kako bi krave imale dobro sastavljen obrok.
Pred nama je i imamo priliku sijati travnjake u da to nismo stigli obaviti u jesen. Moramo znati da je u ovom sjetvenom roku, radi viših temperatura, brže nicanje i rast korova, te da nam se sijani travnjak neizbježno zakorovi. Tako, prvi put košnjom koja ne smije biti preniska, moramo iznikle korove i dati sijanim vrstama "zraka". Uspjeh ove sjetve je bolji ako nam vremenske prilike dopuste da to ranije obavimo, a to tijekom ožujka ili travnja. Mnogo ovisi i o vremenskim prilikama, a svjedoci smo da ih je teško sa prognozirati. Za ovaj rok sjetve sijati djetelinsko-travne smjese, djeteline ili lucernu, dok trave u monokulturi treba ipak ostaviti za jesenji rok. Razlog tome je da leguminoze u smjesama, lucerna i
djetelina, ipak daju solidan prinos u godini sjetve tijekom perioda viših temperatura. Talijanski ili engleski ljulj, radi plitkog korijenovog sustava, u ljeto nemaju željeni porast pa tako niti prinos. U djetelinsko-travnim smjesama, ako ih sami sastavljamo, dovoljne su 3 - 4 vrste trava i jedna djetelina (koje treba biti oko 30 - 40 % u smjesi). sjemena potrebna za hektar je 35 kilograma.
U smjesu nikako ne treba staviti talijanski ljulj, jer radi svoje prodornosti uguši druge sijane vrste. Trave treba odabrati prema spomenutim uvjetima staništa i korištenja.
Na kraju, bez obzira što sijati, važno je dobro pripremiti parcelu, povaljati tlo nakon sjetve kako bi trave u brže nicale, osigurati dovoljno gnojiva za prihranu i na vrijeme kositi. U da trebate kod odluke, dovoljno vam vremena ostaje kako bi potražili savjet u Hrvatskom zavodu za poljoprivredno-savjetodavnu
STELJENJE BEZMUKE
U to vrijeme s dvanaest krava simentalske pasmine proizvelo se, prije nešto više od petnaestak godina, preko 50 000 litara mlijeka. S tim bili su kooperantima mljekarske tvrtke Dukat d.d. u sv9m kraju. Kako se vodila briga o rasplodnom podmlatku, na gospodarstvu je uvijek bilo i steonih junica, ali i kategorija ženskog podmlatka.
Stara staja, koju su još tada koristili, imala je 15 ležišta s vezanim držanja, a tek povremeno se koristio improvizirani ispust. Mužnja, iako s dvije muzne kante, bila je dugotrajna, a zbog neprimjerenih uvjeta u staji bilo je potrebno ulagati više energije i truda u održavanje higijene životinja. Iako se proizvodnja odvijala u staroj staji s vezanim držanja, bez kretanja krava, osim povremeno u ispustu, te sa smještajem rasplodnog podmlatka u otežanim uvjetima uzgoja, uz lošije mikroklimatske uvjete, ostvarena je proizvodnja od preko 4 500 litara mlijeka po kravi godišnje. Zemljišne površine koje su korištene bile su rascjepkane, kao i na takvih obiteljskih gospodarstava. Ipak, na njima se proizvodila kvalitetna voluminozna krma za hranidbu krava. Silaža se spremala u vertikalni silos, a izuzimanje silaže koje je bilo bilo je otežana. Silaža, kao energetska komponenta voluminoznog dijela obroka, bila je izuzetno kvalitetna. Nešto kasnije, u hranidbu se uvoditi i sjenaža.
U srcu s proizvodnjom mlijeka, u Sv. lvan Žabno, nalazi se selo Kuštani. Još u vrijeme kada su prosjeci proizvodnje na gospodarstvima bili niski i kada je broj krava u stadu rijetko gdje prelazio 1O krava, na
obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Beštek u Kuštanima, proizvodnja je bila na zavidnoj razini
ing. -
Odluka za
Alen BeštekDragutinov unuk, kao mladi poduzetni poljoprivrednik i godinama je povremeno pomagao u štali, ali i u svim ostalim poslovima na gospodarstvu. Kako su godine odmicale sazrijevala je ideja o izgradnji novog modernog objekta za držanje i uzgoj krava. Odluci je svakako doprinijela prisutnost i sudjelovanje Alena u poslu. Izgradnjom nove štale sa slobodnim držanja krava, kapaciteta 40 komada, su u potpunosti primjenjivati nove, moderne spoznaje u svojoj temeljnoj proizvodnji - proizvodnji mli-
jeka. Stoga su izgradnja i opremanje farme za proizvodnju mlijeka bili prioritet zbog jasnih ciljeva koji su bili pred njima, kao što su potpuna specijalizacija u proizvodnji mlijeka, modernizacija i efikasnosti rada gospodarstva, stvaranje optimalnih uvjeta za iskorištenje genet-skog potencijala krava u proizvodnji mlijeka s dvostruko stadom te znadohotka od proizvodnje mlijeka. Proizvodni program je usmjeren prema proizvodnji mlijeka te prema proizvodnji rasplodnih junica, kako za remont stada, tako i za tržište. Definiran je i
Dario Zagorec 1 dipl.
Slika 1: Nova staja na OPG-u Dragutina Bešteka
Slika 2: Djed i unuk na istom gospodarstvu
kapacitet farme, a planiranje je bilo u skladu s prvenstveno proizvodnje voluminozne hrane, ali i svim realnim koji bi mogli podnijeti takvu proizvodnju. Željelo se stvoriti optimalne uvjete za profitabilnu i ekološki prihvatljivu proizvodnju mlijeka i rasplodnog podmlatka na OPG-u, posebno zbog spoznaje da i u Republici Hrvatskoj prije ili kasnije vrijediti ista pravila kao i u EU. Želja, ali i cilj je bio proizvodnju mlijeka na više od 250 000 litara godišnje nakon investicije. Simentalac u stadu bio je, i ostat jedina pasmina za proizvodnju. S novom stajom dobiveni su i bolji uvjeti smještaja za muzne krave. Staja sa slobodnim držanja i vanjskom klimom, tzv. otvorena staja, s ispustom, upravo je povoljno rješenje koje to sve i osigurati. lzmuzište, kao nezaobilazni dio takve staje, kapaciteta je 10 krava na mužnji (2 x 5 riblja kost). Na ovaj Dragutinova supruga Marija, u
vremenskom razdoblju, obavi mužnju krava mnogo lakše nego prije, te postiže ekstra klasu mlijeka.
Velike promjene nastale su u pristupu i sistemu hranidbe. Dosadašnji tradicionalni hranidbe krava zamijenjen je
modernijim korištenjem potpuno izmiješanog oboka - TMRa. Nakon završetka nove staje i stavljanjem u funkciju, velika investicija bila je nabava mikser-prikolice, bez koje je upotreba TMR-a nezamisliva. Kao što i sami kažu, život im se potpuno promijenio u gospodarenja i obujmu posla.
Mikserprikolica - za novi upravljanjafannom Nabavom vertikalne mikserprikolice BvL V-Mix plus ULS napravljen je zaokret u stada i kvaliteti hranidbe. Prednosti te prikolice Beštekovi su uvelike primjenjivati, vrijeme i snagu za druge poslove. Naime, kombinacija za izuzimanje krme iz silosa, miješanje svih komponenata koje se koriste u TMR-u te steljenje, kao nedvojbeno najbrži za obavljenje tog posla važnog za udobnost ležišta za krave, bila je dobitna kombinacija za Alena koji najviše koristi te pogodnosti
Slika 3: Steljenje staje mikser-prikolicom
4: Izbacivanjeslame i do 18
novonabavljenog stroja.
Kombinacija mikserprikolice, koja je opremljena
silaže koji reže silažu reznog noža, i kontra noža, pokretanog cilindrom, daje takvom izuzimanja silaže veliku prednost jer ostavlja
potpuno glatki rez na silosu pa ne dolazi do rastepa silaže, kao i do naknadnog zagrijavanja krme uslijed prodora zraka u silos. Ranije je znalo biti problema s time, posebno u toplije doba godine, no sada se to promijenilo. Utovarnom rampom u prikolicu utovaruju silažu
i ostale komponente voluminozne krme, a nakon njihova utovara ubacuju i koncentrirani dio obroka te se sve zajedno miješa. Istovar hrane na krmni stol, ispred krmnih zabrana, jednostavan je, a može se istovariti i s lijeve i s desne strane istovarne trake, ovisno kako traktor ulazi u staju.
Ono po je ova mikserprikolica jedinstvena, a što je i Beštekovima bilo jako bitno, jest s distributerom za steljenje koji se na mikser-prikolicu. Nakon što se utovari rolo-bala slame u prikolicu, miješanjem se slama usitni, te se nakon toga, putem okretnog distributera, staja stelji. Slama se može izbacivati i do 18 metara i to u svim smjerovima. Na zadovoljstvo Beštekovih s ovom prikolicom taj, dugotrajan i zahtijevan posao, obavi se za svega par minuta, pri se ostvaruje ogromna ušteda vremena.
Sav taj posao, od izuzimanja, miješanja i steljenja, može biti i opasan, kako za tako i za ostale sudionike u poslu te za životinje u staji. Stoga je, iz sigurnosnih razloga, prikolica standardno opremljena sistemom dviju kamera i monitorom u kabini traktora. Jedna kamera osigurava sigurnu vožnju unatrag, dok druga kamera osigurava potpunu kontrolu reznog
Stavljanjem u pogon mikserprikolice na gospodarstvu Dragutina Bešteka, osim kvalitetnije i jednakomjernije hranidbe u novoj staji, zasigurno postoji i velika ušteda vremena tako da se obitelj može kvalitetnije posvetiti stada. Naravno, ono što je najbitnije, užitak u poslu koji obavljaju, pa kao što i sami kažu, ništa im više nije
Slika
metarau staju na ležišta
IZOSTAVLJANJE OBRADETLA
- Dr. se. Darko Uher
U najširem smislu taj se sustav obrade tla može svrstati pod konzervacijsku obradu, kako je to prilikom njezina definiranja. Polazna u ovom sustavu jest da i u slobodnoj prirodi bilje raste bez obrade tla, pa se s pravom može da se obrada tla dalje reducirati što više s prirodom. suvremenih strojeva u obradu tla uvelike mijenja i neke tradicionalne zahvate u obradi, pa i u vezi s njezinom dubinom. Redukcija obrade glede frekvencije, dubine i intenziteta nije samo slabljenje njezina primarnog efekta i rezidualnog, što u slijedu zahvata obrade treba poštovati u skladu s plodoredom i ekološkim uvjetima.
Dakle, sve je više tendencija da se i u agrobiocenozi obrada potpuno izostavi, su najviše pridonijeli herbicidi. Otpao je, naime, jedan od važnih zadataka obrade, a to je uništavanje korova. Polazna je teza da se u tlu bez obrade mogu uspostaviti povoljni odnosi, te osigurati
primanje hraniva i potrebne kisika. Pri tome je napose važnu ulogu odigralo totalnih herbicida iz bipiridilium skupine: diquata (Reglone) i paraquata (Gramoxone). Ti herbicidi djeluju letalno, ali kratko vrijeme nakon primjene djelovanje im se gubi. su za biljnu stanicu. U dodiru s tlom potpuno se inaktiviraju, · pa kratko vrijeme nakon njihove primjene može uslijediti sjetva bez opasnosti za usjeve. Pri korištenju tog sustava osnovna je misao obradu tla kao najteži i ujedno najskuplji zahvat u agrotehnici poljoprivrednih kultura, a istodobno potpuno humus i strukturu tla. Zero-tillage je sustav pripreme sjetvenog sloja bez primarne i sekundarne obrade tla, pri je miješanje na sjetvu i aplikaciju gnojiva. Permanentni pokrov od biljnih rezidua jedna je od bitnih pretpostvaki sustava. Oblici zerotillage sustava su, ali njegova adaptacija na uvjete tla ovisi o tipu tla, prirodi
Reduciranje zahvata obrade tla danas ide sve do potpunog izostavljanja obrade, a poznato je pod nazivima: zero tillage, no tillage, direct drilling, chemical tillage, što bi u našem jeziku najviše odgovaralo nazivima izostavljanje obrade tla ili uzgoj usjeva bez obrade, premda se može tolerirati i uporaba drugih adekvatnih termina, dakako, i nazive na engleskom jeziku, koji su se sasvim u znanstvenim i publikacijama i krugovima
usjeva koji se uzgaja i financijskim Za velike površine koncept zero-tillage može se primijeniti u jednoj od modifikacija:
• Zero-tili ili no-tili system u kojem se usjev sije direktno u sjetveni sloj koji nije od žetve pretkulture.
Slika 1: Zero-tiliili no-tilisustav u kojem se
• Till-planting system je obrada u trake. Uska se traka u strništu ispred vrha u jednom prohodu.
• Stubble mulching ili mulch tillage, što podrazumijeva pripremu tla na da se biljni rezidui i drugi materijali ostavljaju na površini tla da je prekriju i nakon sjetve usjeva. U komparaciji s navedenim oblicima no-tillage, odnosno zerotillage sustava, konvencionalna obrada tla je sustav pripreme sjetvenog sloja koji obje, tj. primarnu i sekundarnu obradu tla. Razmatra li se tehnika zerotillage sustava sa stajališta povijesnog razvoja, onda treba da se ona koristi u SAD, Kanadi i sjeverozapadnoj Europi sa snažnim tendencijama daljnjeg širenja i u drugim dijelovima svijeta. Radovi brojnih su uvelike skrenuli pozornost na taj sustav. No-tillage sustav bitan je u borbi protiv erozije. Najvažnije i zlatno pravilo u borbi protiv erozije vjetrom jest održavanje površine tla pokrivene vegetacijom ili biljnim reziduima. Drugo pravilo jest održavanje površine tla neravnom i grudastom do stanja koje je spoj ivo s biljnom proizvodnjom. No-tillage bi se mogao definirati kao polaganje sjemena u neorano tlo u uske proreze, brazdice ili trake dovoljno široke i duboke za pokrivanje sjemena i kontakt s tlom. To je, sada ne više sasvim nov i pozornosti
vrijedan koncept, koji uklanja potrebu tradicionalnog oranja i tanjuranja u pripremi tla za uzgoj bilja. Podsjetimo se da su Indijanci uzgajali usjeve "obradom" površine tla primitivnim dovoljno sipkog tla kako bi pokrili sjeme. Zivotinjske ostatke, npr. ribe, polagali su blizu sjemena, tako biljna hraniva. sustavi bili su razvijeni i u drugim dijelovima svijeta, spaljivanje ili rušenje vegetacije i stvaranje rezidua prije sjetve ili sadnje. Prošla su pa i dok poljoprivreda nije dosegnula današnji stupanj razvoja. Retrospektivno je da se tehnologija razvila do kada je no-tillage napokon došao u središte razmatranja.
Znamo da je nekoliko razloga zbog kojih je obrada tla u uzgoju poljoprivrednih kultura nužna (uništavanje korova, unošenje gnojiva i biljnih rezidua u tlo, aeracija tla, priprema tla za sjetvu itd.). Ti razlozi imaju vrijednost pri razmatranju alternativa ili opcija koje se mogu primijeniti u obradi tla. Proizvodni zahtjevi mogli su biti zadovoljeni primjenom tih provjerenih metoda sve dok se potrebe za hranom i vlaknima nisu enormno s naglim porastom stanovništva, što je uzrokovalo snažan pritisak na obradive površine. Industrijalizacija, demografska eksplozija i
ekonomske promjene postavljaju sve zahtjeve na raspoložive površine s predvidivom daljnjom ekspanzijom i zahtjevima.
No-tillage sutav ima prednosti pred konvencionalnim tradicionalnim metodama uzgoja bilja. Neka obilježja koja su povezana za ovaj sustav mogu se pobliže razmotriti. Prije svega, to je smanjenje opasnosti od erozije vodom i vjetrom širom svijeta. Brojna su istraživanja potvrdila da se primjenom no-tillage sustava gotovo u potpunosti eliminira opasnost od erozije, ili se ona svodi na tolerantnu razinu. Bitno se smanjuje utrošak goriva, 60 do 75 %, u usporedbi s konvencionalnom obradom. Treba, ipak, dodati da je potrebna dodatna energija za proizvodnju kontaktnih herbicida koji se koriste u nim pri izostavljanju obrade. Stoga se poljskim radovima može s mnogo više fleksibilnosti. Nepovoljne vremenske prilike pripremu tla i pravodobnu sjetvu. No-tillage pruža priliku za sjetvu bez da se tlo prosuši za obradu. tlo mnogo je manje podvrgnuto od gaženja. uporabne vrijednosti tla može biti jedna od posljedica primjene no-tili sustava, da on sam sadrži elemente konzervacije tla.
U no-tili sustavu utrošak rada u pripremi tla i sjetvi može se smanjiti
Slika 2: Ti!l-planting sustav je obrada u trake
do 50 %.Sustav vrlo povoljno na konzervaciju vlage, što je vrlo važno za suhih razdoblja, ako ih bude. infiltracija i smanjeno otjecanje su koji, povezani s manjom evaporacijom, osiguravaju mnogo bolje uvjete za razvoj usjeva. Razgradnja organske tvari se smanjuje, a struktura u tipova tala se popravlja. no-tili sustava je novih sustava biljne proizvodnje u mnogim dijelovima svijeta. Nova uzgojna tehnika vezana za no-tili sustav primjenljiva je za kultura, ali, ipak, s manje sti u korjenastih usjeva od usjeva koji se žanju, odnosno beru iznad zemlje.
Pri uzgoju bilja no-tili sustava potrebno je manje opreme. Osnovna koje zahtijeva no-till jesu prskalica za pesticide i strojevi za žetvu i berbu, iako postoje vrlo složeni strojevi kojima se istodobno može obaviti gnojidba, sjetva i primjena pesticida. Potrebna sila je relativno mala, a životni vijek traktora zbog smanjene uporabe. Uzgoj broja usjeva i ravnomjerniju razdiobu troškova.
No-tili sustav ima i nedostatke koje treba promatrati sa stajališta potencijalnog proizvo-
Sustav je jednostavan. Nažalost, to nije istina. Viša razina
gospodarenja ili barem nova tehnologija neizbježno traže obrazuvanijeg Primjena gnojiva i vremensko razlikuju se od konvenciona;ne obrade. mora svlaciati tehniku sjetve, odnosno sadnje, koja poštovanje njihovih temeljnih (dubinu sjetve, kontakt sjemena s tlom i pokrivenost sjemena kad nema rahlog usitnjenog tla koje se stvara obradom).
Toplinski režim tla, osobito u površinskim slojevima, izrazito je što može biti problem u umjerenim geografskim ma. Temperature mogu biti 2 do 10 0 c niže, što otežava uzgoj termofilnih usjeva. Obrnuta je situacija u tropima, gdje su temperature tla previsoke za optimalan rast i razvoj bilja. Kasni mraz i lagano smrzavanje bit mnogo štetniji za usjeve koji se uzgajaju u uvjetima no-tili sustava nego one uzgajane na tlima.
Isto tako, borba protiv korova bit problem na površinama koje nisu orane, a i izmjena korovske populacije bit izraženija. Sam poljoprivrednik mora usvojiti sve izmjene koje donosi noti II sustava, a odnose se na tehnologiju, izbor herbicida i dr. S ovim sustavom povezano je i širenje štetnika u biljnim ostacima na površini.
Uz no-tillage sustav vezan je
neuredan izgled površine, što mnogi poljoprivrednici ne mogu prihvatiti, jer je to napuštanje površine tla. Takav neravan, nenjegovan i neuredan izgled ostaje dok se ne formira sklop usjeva, što u sebi krije neke socijalne konotacije, koje na no-till sustava. Pojavila su se i stajališta prema i širenju no-tili sustava. Sretna je okolnost to što ih ima, jer ona pridonijeti da se više za sustava. Jedan od trendova na primjenu no-tili sustava na plodnijim tlima kako bi se na njima prinos još više Najprisutniji je u Americi. Drugi pravac okrenut je prema marginalnim tlima s visokim rizikom, na kojima treba modificirati no-tili kako bi se prinos ili stvorila da se ta tla koriste za uzgoj poljoprivrednih kultura. Pozitivne strane tog koncepta prisutne su u Europi. Bilo bi nerazumno pretpostavljati kako današnje znanstvene spoznaje o notill sustavu biti dovoljne u buduPovijest suvremene notillage tehnologije je kratka, samo od 20 do 40 godina. Napori u otkrivanju znanstvenih spoznaja bili su skromni, no sada su bitno diljem svijeta, što pouzdano dovesti do razvoja sustava biljne proizvodnje koji postati pouzdan izvor hrane i sirovina za industrijsku preradu.
Slika 3: Stubble mulching - priprema tla na da se biljni rezidui i drugi materi/aliostavljajuna površini tla
PRIMJENA PROPIONATA U HRANI
muznih krava
velik su problem. Njihova pojavnost je naglašena neposredno pred porod i prvih 30 - 45 dana laktacije, a usko je povezana s nedostatkom glukoze. je, primjenom kalcijeva propionata u hrani, poboljšati proizvodnju mlijeka
MUZNIH KRAVA
Proizvodnja mlijeka visokokrava izuzetno je složen proces. je selekcijom i genetskim odabirom stvorio kravu koja više i nije krava od ranije, nego je "tvornica mlijeka". Krava ima probavni i sustav kao od svog postanka specije vrsta sisavaca i tu fiziologiju nije promijeniti. Sredinom pedesetih godina prošloga promijenjeno je uvjerenje da je burag (predželuci) samo rezervoar hrane. Tada je dokazano kako se u buragu odvija izuzetna probava djelovanjem bakterija i protozoa. kako se radi o anaerobnom vrenju (bez prisustva kisika), kao produkt razgradnje ugljikohidrata nastaju niže masne kiseline, ponajprije octena, propionska i Bitno je naglasiti da ne postoji dotok glukoze iz probavila, kao što je primjerice u svinja, pasa, i Glukozajejednostavni njezina osnovna uloga je snadbijevanje organizma energijom.
Uloga glukoze
Zašto je glukoza tako bitna, posebice u muznih krava? Iz glukoze nastaje laktoza, koja oko 4,5 % sastava mlijeka. mast (oko 4 % sastava mlijeka) može nastati iz drugih izvora, primjerice acetata (octene kiseline), ali je opet neophodan izvor glukoze. U prosjeproizvodnji krava dnevno mlijekom 1 600 g masti i 1 800 g laktoze, što predstavlja izuzetan energetski napor, uz normalne (fizi-
ološke) potrebe organizma. Na osnovi svega navedenog može se da je kravi glukoza neophodno potrebna, a kako se glukoza u organizam ne unosi hranom, postavlja se pitanje: Iz kojih izvora i kako se krava može opskrbiti glukozom i zadovoljiti svoje potrebe?
Gotovo svu glukozu krava namiruje glukoneogenezom, što "iz drugog", a to nešto drugo je ponajprije propionska kiselina.
Propionska kiselina
Propionska kiselina nastaje, kako je ranije fermentacijom u buragu i to prvenstveno iz lako topivih ugljikohidrata - škroba. No, u visokoj u prvih 30 - 45 dana, ni taj unos energije nije dovoljan. Na osnovi velikog broja istraživanja, kao i vlastitih iskustava, zamjetan je porast koncentracije slobodnih masnih kiselina (SMK) u krvnoj plazmi neposredno pred porod, kao i prvih 30 - 45 dana laktacije, što nedvojbeno na izdašnu mobilizaciju· tjelesnih masti. Razgradnja tjelesnih masti nastaje kao posljedica "gladi" stanice za energijom. Ono što se dalje zbiva s masnom kiselinom posebno je interesantno. Njenom razgradnjom nastaje aktivirana octena kiselina. Aktivirana octena kiselina može poslužiti kao izvor energije, ali za njezinu daljnju preradu neophodno je potrebna oksaloctena kiselina koja može nastati samo iz glukoze.
i zdravlje krava
Prof dr. se. Zvonko
Nata!ija dr. vet. med.
Glukoza
Uslijed nedostatka glukoze, koja je potrošena za sintezu aktivirana octena kiselina ne može biti upotrijebljena za dobivanje energije, se iz nje sintetiziraju ketonska tijela (acetoacetat, beta hidroksibutirat i aceton), što osnovu razvoja ketoze. Porast SMK i beta hidroksibutirata (BHB) u krvnom serumu prate krivulju i signaliziraju na nedostatak glukoze.
Kompletan proces prikazan je na shemi 1. Što Ne postoji rješenje, niti se ova pojava može u potpunosti Može se jedino ublažiti i na taj da krava u punu laktaciju sa što manje U prvom redu, hrana mora biti dobro izbalansirana i proizvodnji. Drugo, primjena preparata kao dodatak hrani. To može biti laktat kiselina), koja vrlo lako prelazi u glukozu. u svim dosadašnjim istraživanjima pokazalo se kako kiselina može izazvati jak pa se ne Vrlo široku primjenu ima i propilen glikol. Istraživanja ukazuju kako i taj pripravak ima te kao rješenje preostaje propionat. Kalcijev propionat Treba poznavati ulogu i funkciju propionata u organizmu krave. Kao prvo, propionska kiselina nastaje kao normalni proizvod vrenja u buragu. Iz probavila ulazi u krv i dospijeva u jetru gdje iz nje nastaje
PROPIONAT
žLIJEZQli
Shema 1: Prikaz putova nižih masnih kiselina i masnih tvari u krava
glukoza koja se dalje koristiti za potrebe stanice i sintezu (laktoze). Na tržište dolazi u
obliku kalcijeva propionata (Capropionat). U organizmu od 1 grama propionata nastaje 1,2 gram
ZASUSENJE
I SUHOSTAJ
- Iz Uredništva
burag se oporavlja od intenzivne probave, a stanice vimena koje mlijeko se obnavljaju. Dovoljan odmor i regeneracija vimena su u razdoblju 50 do 70 dana prije teljenja. Duži ili suhostaj nije jer može do bolesti (ketoza, dislokacija sirišta i dr.) i do smanjene proizvodnje mlijeka u laktaciji. Pridržavanjem ovog razdoblja nema bojazni da se u mlijeku (kad musti kravu) ostaci antibiotika kojima su krave s vimenima bile tretirane pri zasušenju. Važan je tijek pravilnog postupka zasušenja. Sedam dana prije planiranog zasušenja krave je potrebno odvojiti od ostatka stada u poseban dio staje (ili poseban objekt ukoliko postoji na gospodarstvu) i dati im
glukoze. Kalcijev propionat nije u propisanim dozama od 100- 250 grama/dan (osobno srno ga kušali bez ikakvih posljedica). Izrazito je slatkasta okusa pa ga treba dobro umiješati u hranu, najbolje u TMR-u,jer se na taj izgubi slatkasti okus kojega krave baš i ne vole. Od primjene Capropionata bit dvostruke koristi, i to kao izvor kalcija - te pogodne tvari za glukoneogenezu. Dosadašnja preliminarna istraživanja ukazuju da njegova primjena ima pozitivno djelovanje, rezultira blagim porastom masti i proteina u mlijeku. se s istraživanjima o na krvne pokazatelje energetskog statusa (ponajprije SMK - slobodnih masnih kiselina i BHB - beta hidroksibutirata). Dobiveni rezulati ovih istraživanja ukazuju na pozitivan
PREPORUKA
Suhostaj je razdoblje odmora krave od laktacije te pripreme za porod i laktaciju, a ujedno i razdoblje u kojem plod najintenzivnije raste (80 %ukupne tjelesne mase)
samo sijeno trava i vodu (koncentrat se potpuno izbacuje iz obroka).
Zasušenje obaviti odjednom, a posljednja mužnja mora biti temeljita. Kravama s problevimenima u svaku sisu aplicirati antibiotik za suhostaj. 40 - 50 %krava ima mastitis koji se antibiotskim tretmanom. Pri zasušenju potrebno je dezinficirati sise!! je krave cijepiti protiv virusnog proljeva, izvršiti dehelmintizaciju te injektirati selen i vitamin E što
imaju prev1se kalcija. Ne davati druge mineralne dodatke, osobito kredu i sol.
Zasušene krave držati odvojeno od krava u· laktaciji (zbog hranidbe), u prozrai stajama ili na suhim i dobro dreniranim i zasjenjenim ispustima. Da bi zasušenje bilo uspješno provedeno, važno je cijeli postupak pravilno provesti. Tijekom zasušenja krave obvezno redovito nadgledati kako bi se
rezultitra zdravijom i otpornijom teladi. Primjeriobrokaza prvih 5 tjedana suhostaja
U obrok dnevno dodavati oko 100 grama posebnog rnineralnovitaminskog dodatka za suhostaj. Ne se preobilna mlada paša, djeteline i lucerna koje
Obrok I
Obrok II
Knnivo kg
Siieno 9
Slama 2
Silaža 5
Sjenaža 15
Slama 4
Silaža 5
ZRACNA U NASTAMBAMA
ZA MUZNE KRAVE
Životinje i okoliš predstavljaju cjelinu i uvijek ih je potrebno razmatrati zajedno. One odgovaraju na fizikalne, kemijske, klimatske i biološke podražaje svog okruženja. Pod tim uvjetima produktivnost je ovisna o interakciji genetike, okoliša i
- Mr. se. Kristina menadžmenta
S u stavi u kojima boravi populacija životinja su staje za muzne krave. Izvor mikroorganizama može predstavljati sama životinja, hrana, stelja te fekalna animalna tvar. Od životinja se zrakom u okoliš šire prašina, razni mikroorganizmi te štetni plinovi koji su sastavni dio bioaerosola.
Koncentracija prašine, mikroorganizama i ostalih u zraku staja ovisi o strukturi i funkcionalnosti objekta, populacije životinja, držanja, mikroklimatskim uvjetima (temperaturi, relativnoj vlazi, brzini strujanja zraka, režimu osvjetljenja), sustavu ventilacije, opskrbe životinja hranom i vodom, uklanjanja gnoja i sl. Povišena koncentracija u zraku staja se negativnim djelovanjem na zdravlje i proizvodnost životinja.
Takav utjecaj životinja na okoliš svakako ovisi, uz spomenute faktore, i o njihovom zdravstvenom stanju. Zdravlje životinja važno je u kontroli štetnih emisija jer bolesne životinje imaju slabiji prirast, daju manje mlijeka te imaju nižu produktivnost. Potrebe bolesnih životinja i njihovog držanja ostaju jednake, pa i pri one nastavljaju biti izvor bioaerosola.
Kvaliteta zraka unutar staja i na zdravlje ljudi koji rade sa životinjama, dok se širenje bioaerosola izvan nastambi može
odraziti na lokalno pa i globalno okoliša. Pritom je stupanj okoliša ovisan o brojnosti mikroorganizama, njihovoj potencijalnoj patogenosti i biološkoj održivosti te topografskim i atmosferskim karakteristikama okoliša. Za procjenu potencijalne opasnosti potrebno je utvrditi
položaj, vrijeme, kao i brojne pasminske odlike promatranih životinja te gospodarenja. Širenje bioaerosola u radnom i vanjskom okolišu ovisi o mjestu izgradnje i tipu objekta te ponajviše o ventilacije o kojoj ovisi koncentracija u zraku. Bioaerosol
Bioaerosol se definira kao oblak bioloških kojima se pripisuju biološka svojstva održivosti, infektivnosti, alergenosti, te farmakološka svojstva. To da je aerosol suspenzija ili krutih u plinu koje su produkti fragmentacije biološkog materijala. Aerosoli se pojavljuju u obliku magle, oblaka, dima, pare, a nastaju i kod padanja kiše. Ukoliko je aerosol suspenzija njegovo širenje ovisit o i masi kapljice.
su rješenja optimiziranja mikroklime u stajama
Kapljice mase brže sedimentiraju, a što su kapljice manje, brže se isušuju. Brzina sedimentacije razmjerna je površini ili kvadratu promjera kapljice. Što su kapljice manje, brže ispariti, a padaju na tlo bez prethodnog isušivanja. Zbog isparavanja male kapljice gube brzinu sedimentacije, talože se vrlo sporo ili se ne talože, zbog u zraku stvaraju aerosol. Zrak služi kao medij kojim se bioaerosola premještaju s jednog na drugo mjesto. U povoljnim meteorološkim i klimatskim uvjetima sitne aerosola mogu biti prenesene kilometrima. bioaerosola se od 0,3µrn do 100µm.
Bioaerosol je gotovo uvijek prisutan u vanjskom zraku, a oblik i održivost mogu se mijenjati ovisno o dobu dana, godišnjem dobu, vremenu i geografskom položaju.
Bioaerosol u animalnoj proizvodnji
U animalnoj proizvodnji izvori bioaerosola su nastambe za životinje, posebice površine za hranjenje, hrana, gnoj, stelja i same životinje. Svaki spomenuti izvor producira (plin, prašinu, mikroorganizme)
varira, kako tijekom dana, tako i tijekom godine.
U sastavu krutog aerosola se razlikuju o kojoj ovisi brzina sedimentacije aerosola. krutog aerosola prašine sedirnentiraju približno 45 crn u minuti. Poznato je da su prašine nositelji bolesti pa se prašinom mogu proširiti u okoliš, ali svega nekih 100 m od izvora. velike služe kao nosioci za one manje. Ispitivanja o kemijskom sastavu bioaerosola navode da se sastoji od 70 % organskih i 30 % anorganskih komponenti. Prašina, osim što je vektor bolesti, je i vektor plinova.
U stajama za muzne krave prisutna je velika koncentracija bioaerosola, jer su stelja, gnoj, hrana i same životinje mediji za rast bakterija, gljivica i artropoda. Za vrijeme rada sa životinjama (hranjenje, steljenje, mužnja i bioaerosola dospijevaju u zrak.
Svako gospodarstvo, farma ili staja muznih krava ima svoje od konstrukcije staja, tipa ventilacijskog sustava, vrste i kvalitete hrane i stelje, krme, rnužnje
životinja, broja životinja i postupanja sa životinjama. Ventilacija staje bitan je pokazatelj i odgovorna je za kompleks zdravlja i proizvodnju stada. ventilacija potrebna je kako bi pregrijavanje životinje, odnosno osigurala prihvatljivo toplinsko i okružje u kojima životinja proizvoditi. Povišenje stupnja ventilacije u negativnoj je korelaciji sa koncentracijom prašine, endotoksina, gram-negativnih i gram-pozitivnih bakterija u zraku staja. Postojanost aerosola je ukoliko je relativna vlaga 60 - 80 % i temperatura zraka 20 - 25 °C.
Mikroorganizmi
Mikroorganizmi su sastavni dio bioaerosola i samo jedna skupina potencijalnih prostora u kojima borave i proizvode životinje. Njihova je usko povezana s fiziološkim procesima probave, razgradnje i drugim aktivnostima u svezi držanja i iskorištavanja životinja. U pravilu se radi o mikrobnoj flori, kojoj se pridružuju prašina i plinovi. Gotovo je pravilo da samo 1O % mikroorganizama prisutnih u nastambama intenzivnog može preživjeti. Pod uvjetima samo nekih prikladnih okolnosti mogu ugroziti zdravlje životinja ili ljudi. Njihovo širenje iz staja zrakom doprinosi izvjesnom stupnju lokalnog okoliša.
Mikroorganizmi u atmosferu dospijevaju iz raznih izvora, a vjetrom se mogu prenositi na velike udaljenosti. je dobiven podatak da se 14 milijuna bakterija u 1 rn 3 nošeno povoljnim vjetrom može izmjeriti i na udaljenosti od 1 000 m od izvora. Ipak, na održivost mikroorganizama isušenje, radijacija, kisik i prisutni u atmosferi, stoga je njihov stvaran broj manji. Najvažniji faktori iz okoliša koji na održivost mikroorganizama su relativna vlaga, temperatura i kisik. Obligatna ili
uvjetno patogeni mikroorganizmi mogu uzrokovati zdravlja, a dugotrajan boravak u prostoru
predstavlja rizik za pojavu bolesti, multikauzalne etiologije.
Mikrobiološka kontaminacija, relativna vlaga, temperatura, plinovi i ventilacija najvažniji su pokazatelji mikroklime. Bez njihove uravnoteženosti ne može se visoka produktivnost životinja. Jaka odstupanja mikroklime odrazit se u goveda u obliku smanjenja prirasta za 20 - 30 %, u obliku smrtnosti mladih životinja u rasponu od 5 do 40 %, ili u smanjenom uzimanju hrane u rasponu od 1O- 30 %.
Mlijeko
Ekonomski rezultati proizvodnje mlijeka ovise o zdravstvenom stanju krava, stoga je važno znati dinamiku pojavljivanja bolesti, ali i rizike od pojave bolesti uzrokovane faktorima. Lakše je odrediti faktore rizika kod samih životinja. Puno je teže odrediti one vezane uz okoliš, posebice mikroklimu, neki pokazatelji mikroklime (temperatura zraka, relativna vlažnost i brzina strujanja zraka) umanjuju ili utjecaj drugih. Tako krave u laktaciji daju najbolje rezultate ako je temperatura u okvirima termoneutralne zone. Termoneutralna zona je zona minimalne proizvodnje topline pri normalnoj rektalnoj temperaturi. Ona se 5 - 25 °C. Tako veliki raspon postavljaju same životinje, njihova dob, kondicija, proizvodna kategorija i dr. Ukoliko temperatura poraste iznad 26 °C, životinja teško održava tjelesnu temperaturu i polako ulazi u stres. Zbog toplinskog stresa produkcija mlijeka smanji se za 20- 30 %. Visoka relativna vlažnost zraka otežava životinjama evaporacijom što može povisiti njihovu tjelesnu toplinu, koja onda
može utjecati na otpuštanje mlijeka i suhe tvari u mlijeku. se smanjuje otpornost životinja, što uvjetuje infekcije dišnog sustava. 1 presuh zrak je štetan, jer se. prašine koja je raznih mikroorganizama. Što je relativna vlaga zraka niža, a zrak suši, to je održivost bakterija u njemu manja. No ipak, bakterije osušene ili sporulirane, mogu duže vrijeme preživjeti.
Temperatura izravno na preživljavanje mikroorganizama. Što je ona viša, to se sposobnost preživljavanja bakterija smanjuje. Bakterije najbolje prežive kod relativne vlage 70 - 80 % i temperature od oko 12 °C. Zbog svega toga poželjna relativna vlaga u stajama za muzne krave trebala bi biti 65 % i 80 %.Važno je da se zrak u staji najbolje difuznim ili turbulentnim strujanjem. brzina strujanja zraka je od 0,2 - 0,5 m/s. Treba izbjegavati izlaganje životinja propuhu, kao i prejakom strujanju zraka. S druge strane, ako je strujanje zraka preslabo u staji se stvaraju mjesta na kojima se zadržava zrak kontaminiran bioaerosolom.
Mastitis
Pojavnost mastitisa na nekoj farmi muznih krava ovisi o tri faktora: mikroorganizmu, otpornosti i okolišu. Dvije su glavne skupine mikroorganizama mastitisa: primarni mastitisa (Streptococcus aga/actiae, Streptococcusaureus i Corynebacterium bovis), mikroorganizmi iz okoliša - Streptococcus sp. te koliformni mikroorganizmiEscherichia coli, Klebsiel/a sp., Enterobactersp., Pseudomonassp.. Ovi mikroorganizmi iz okoliša su ubikvitarni i se nalaze u okolišu. Njihov primarni izvor je okoliš životinja: feces, stelja, hrana, prašina, tlo, voda. Slama, kukuruzovina i sijeno, kad se koriste kao
stelja, sadrže > 106 CFU/g koliformnih bakterija, kao i streptokoke i stafilokoke. Glavni prenošenja na životinje jest loše "gospodarenje" okolišem. Oko 40 - 45 % mastitisa u stada s malim brojem somatskih stanica u mlijeku uzrokovano je mikroorganizmima iz okoliša. takve infekcije uzrokuju vidljivu bolest (94 %infekcija s E. coli te 64 % infekcija sa streptokokima iz okoliša).
Balans- okoliša
Neki autori predlažu tri smjernice koje bi dovele do balansa u vezi - okoliš: • smanjiti apsolutni broj mikroorganizama u okolišu, • smanjiti kontakta i krava, • umanjiti štetne utjecaje okoliša na životinje koji mogu utjecati na obrambene mehanizme doma-
Mogla bi se pridodati i smjernica - optimalno uzimanje kvalitetne hrane zbog zadovoljenja potreba životinja za hranivima radi dobrog imunog stanja i potencijalnog odgovora na bolest.
Dobra ventilacija, kao stvarni proces smanjuje broj mikroorganizama. Zrak koji se kroz staju unutrašnji zrak i koncentraciju svih njegovih komponenti - mikroorganizama, plinova, prašine i neugodnih mirisa. se u stajama za goveda koristi prirodna ili gravitacijska ventilacija. Da bi prirodna ventilacija bila djelotvorna, širina zatvorenog objekta ne bi trebala biti od 12 m, a osim toga, razlika u temperaturi vanjskog i unutrašnjeg zraka treba iznositi najmanje 5 °C. Svježi zrak u takvim stajama ulazi kroz prozore i vrata, a izlazi preko odvodnih kanala, tzv. koji mogu biti postavljeni na stropu, odnosno sljemenu krova staje u pravilnim razmacima. Bilo bi poželjno da su termoizolirani i visoki 1/3 visine sljemena krova
3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com
<lJugogodišnja tradicija prodaje steonih junica niljekarama i trgovcima diljem svijeta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica HOLSTEIN,SIMENTAL i
u sustavu selekcije NOVO!
JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE
Odaberite
u našoj karanteni steone
junice vrhunske kvalitete iz AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<Budite korak ispred! lnvestirajte u bolju
HRANJIVI SASTOJCI KRME
U prošlom broju smo nešto o energetskom dijelu krme, o ugljikohidratima, njihovom stvaranju i važnosti u rastu i razvoju biljaka, hranidbi krava, ovaca i koza, odnosno u proizvodnji mlijeka. Usvojeno znanje mora se primjenjivati u svakodnevnom
životu i praksi
UGLJIKOHIDRATI I ENERGIJA-
Vaš ispit primjene dolazi za 2 do 2,5 mjeseca, uglavnom od polovice do kraja travnja. Ako zakasnite s prvim otkosom, padate na ispitu. Badava vam znanje koje ne primjenjujete u praksi i znanje o ugljikohidratima i energetskom dijelu obroka. Voluminozna krma od mladih biljaka spremljena kao sjenaža ili kao sijeno ima u sebi mnogo lako i brzo probavljivih ugljikohidrata, iz kojih se u procesu probave mnogo energije. Nema nikakvog pogona i proizvodnje bez energije pa tako ni proizvodnje , mlijeka. Pravovremeni prvi otkos je najvažniji i o njemu ovisi i kvaliteta ukupne proizvodnje voluminozne krme ove godine. Pripreme za skidanje prvoga otkosa i berbu ugljikohidrata se trebate pripremiti za prvi otkos. Trebate razgovarati, planirati i dogovarati se o u vrijeme košnje, prosušivanja i spremanja prvog otkosa u sjenažu. Strojevi moraju raditi u tih nekoliko dana 24 sata. Sjenaža se može spremati do kasno u zatvorite silose ili posložite rolo-bale odmah trebate otvarati s KAN-omi isti dan, ili sutradan, sve površine pognojitiprihraniti KAN-om. Što se ne stigne
po danu, može se obaviti i Traktori imaju svjetla i reflektore. Ne ostavljajte rolo-bale po polju. Rolo-bale morate uredno složiti u blizini. staje na betonskoj podlozi ili na paletama. dan nakon pospremanja pokošene i provenute mase prvog otkosa, drugi otkos je u punom porastu. Procesi fotosinteze i stvaranja ugljikohidrata s akumulacijom energije su nezaustavljivi. Za 3 tjedna ili 21 dan sve trave u klasanja. Bilo bi zgodno kada bismo mogli po
našim travnjacima postaviti alarmne Nakon 3 do 4 tjedna porasta drugog otkosa se alarm kako bi upozorio i probudio one koji su zaboravili što imje Ima vas sve više i više koji ste ovu lekciju dobro i uhodali se u poslu pravilnog spremanja krme. Prihrana KAN-om! Zašto KANom, a ne UREOM?Iz KAN-ase lakše i brže dušik koji mora biti utrošen u roku od 14 do 21 dan. Nakon svakog otkosa travnjake trebate pognojiti novim KAN-a. U samom kretanja
Mr. se.
prvog i drugog otkosa. oni koji imaju lagune, travnjake mogu prihraniti i gnojovkom, a ako je izvažate po kiši.
Ponovimo još jednom i zapamtimo. Kada vrijeme skidanja prvog otkosa, sve površine svih mlijeka moraju biti u roku od osam dana pokošene. Pratite prognozu vremena i budite pripremljeni za ovaj, za vas, najvažniji dio posla u cijeloj godini. Nemojte "Ah,kiša". Kiša pada i u Engleskoj, Nizozemskoj i Austriji. I oni imaju trku s lijepim vremenom kada 3 do 4 dana, pa i cijeli tjedan, ne pada kiša. Mnogi od vas startaju pravovremeno, na prve lijepe dane, ali još uvijek ima onih kojima je sve drugo važnije od košnje i spremanja sjenaže. Tako, cijeli tjedan lijepo vrijeme, najbolji gazde zatvaraju silose, dok neki tek tada idu u košnju, a da prognozu vremena nisu ni pogledali, kao ni oblake i kišu koji dolaze drugi ili dan, što se vidi na satelitskoj slici u vremenskoj prognozi. Televizor ne služi samo za zabavu i gubljenje vremena. Zgubidan može biti i od koristi. Za tri do tjedna ponovna košnja - žetva ugljikohidrata i energije
Bitka za svaku litru mlijeka vodi se na polju.
Drugi najvažniji dio od kojeg su biljke, i koji je drugi najvažniji sastavni dio krme, su Sirove (SB). Neki ne znaju baš mnogo o pa ne bi trebali krivo shvatiti pojam "sirove (sirove ne da ako su kuhane više nisu sirove). Skoro pa davne 1989. bio sam tri tjedna u Austriji na svinjogojskoj farmi Josefa Kowalda.
U razgovoru o kemijskom sastavu obroka za kategorije svinja sam kako svinjogojaca ne zna baš mnogo što su to proteini ili
Na to se on zapitao: "Kako onda oni uspješno hrane svinje, ako to ne znaju?". Nažalost, imamo i neke mlijeka koji
baš puno ne znaju o ili proteinima, a ipak hrane krave i bave se proizvodnjom mlijeka. Kako oni hrane krave, a ne znaju sve o odnosno proteinima i uz to su još nabavili junice iz Austrije, ili Nizozemske? Neke krave daju 20, neke 30, neke 40, a neke i 50 litara mlijeka u vrhu laktacije. U Austriji, i Nizozemskoj, i drugim zemljama,mlijeka to mora znati. Kada oni to ne bi znali, i kod njih bi bilo isto kao i kod nas. Možda bi oni tada dolazili k nama kupovati naše junice.
Ono što je o najvažnije znati, a važno je gotovo sve, jest u kojoj ih krmi ima više, u kojoj manje, koliko ih se može proizvesti u pojedinim kulturamabiljkama po 1 ha ili 1jutru, kada ih i u kojoj fazi razvoja ima najviše i kako ih najviše prilikom spremanja i skladištenja krme. Vrlo je važno znati u hranidbi kako se sve ono što krava, ovca ili koza pojede ne iskoristi, kako svi sastojci nisu 100 % probavljivi, kako se % utroše (izgube) na procese u tijeku probave i unutar samih fizioloških procesa unutar tjelesnog sustava.
Sirove
Po se razlikuju od ugljikohidrata? Što to njih ili što to molekule
imaju, a molekule ugljikohidrata nemaju? U prošlim nastavcima smo pisali o tome od kojih se atoma - elemenata sastoje najjednostavnije molekule organske tvari. Povezivanjem atoma ugljika (C), atoma vodika (H), i atoma kisika (O) nastaju ugljikohidrati - jednostavni a kada se s njima poveže atom dušika (N), nastane molekula da je atom dušika (N) osnova bjelanSvi ovi elementi su sastavni dijelovi zemljine atmosfere. Na osnovu se u suhoj tvari krme bjelanSadržaj sirovih (SB) u krmivima se na osnovi mjerenja sadržaja dušika. U 100 % kemijski bjelanima 16 %dušika (N). Kod kemijskih analiza krmiva je da se dušika od 15 do 18,5 %,a je da se dio dušika u suhoj tvari nalazi izvan u nekim drugim spojevima. To da je vrijednost sirovih (SB) zbroj dušika iz (bjelandušik - BN) i dušika (NBN)iz drugih kemijskih spojeva, kao što su amidi i spojevi amonijaka (SB = BN + NBN). su veoma složeni i vrlo komplicirani spojevi, ima ih biljnog i životinjskog podrijetla i se jako razlikuju. su sastavljene od aminokiselina. Za hranidbu stoke veoma su važne koje se stvaraju u biljkama. U biljkama najviše ima u mladom i dijelovima koji najbrže rastu te u
PEDIKERZA KRAVE
Zdrav papak naš je zadatak.
PRESELILI SMO NAŠE SJEDIŠTE U VUKOVAR
sam VKKD
Udruge za njegu i higijenu papaka Prošao sam trogodišnje školovanje u ali i dalje redovito seminare u inozemstvu.
Zdrav papak je temelj za visoku proizvodnju mlijeka zato osigurajte si i Vi najbolju njegu papaka za vaše vrijedno stado. Prepustite brigu o papcima vaših krava nama. Zato što Zdrav papak naš je zadatak
Bolesti koje n<l'ušavaju normalno kretC11je(BW koje njegovatelj mora znati prepoznati i sonira1 ll LC111initis(RE)
111 Defekt-bijele-linije (WLD)
112. zida (WL)
113 Duplapeta (DS)
12 Trulež mekog dijela (Bf)
13 Trulež p~aka (DID)
14 Mortelaro (DD)
1.5 Phlegmon (otok donjeg dijela noge) (PH)
161 phlegmon (Pan<l'itium) (ZP)
162. Otok krune papka (SK)
16 Žulj/ (SG)
161 Prikazi žuljeva (S TG)
162 Rušterholcni žulj (RSG)
163 ŽUij vrha papka (SSG)
164. ŽUijevi na mjestima (KSG)
17 limax ( Tylom) (LI)
18 rožnog tkiva /HS)
19 Ostalo (S)
slike i objašnjenja na na:
SELO, POLJOPRIVREDA I HRANA
Opširan koalicijski sporazum na 119 stranica potpisali su koalicijski partneri (HDZ-HSSHSLS)u kojem je, kao posebno poglavlje, "Selo, poljoprivreda i hrana"
U nastavku dajemo pregled samo najbitnijih odredbi po poglavljima, s namjerom upoznavanja Mljekarskog lista sa sadržajem sporazuma na temelju biti Program razvoja hrvatskog sela i poljoprivrede 2008. - 2011. god. tekst sporazuma, koji se odnosi na selo, poljoprivredu i hranu, može se uvidjeti kako biti neophodno izmjeniti zakonske i podzakonske akte kojima se reguliraju potpore u poljoprivredi, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, te donijeti niz uredbi, strategija i operativnih programa koji omoprovedbu Programa. da odredbe iz sporazuma dajemo u nastavku, navest samo neke nove odredbe koje Program donijeti:
1. Nove promjene u Zakonu o potporama:
• gdje minimalna poticana proizvodnja biti jedno grlo, a površina jedan hektar poljoprivrednog zemljišta,
• bit uveden sustav degresivne isplate poticaja po korisniku a modaliteti za provoove mjere bit ni naknadno.
2. Bit izmijenjen i dopunjen
PREGLED
ODREDBI IZ KOALICIJSKOG
SPORAZUMANOVEHRVATSKE
VLADE
Zakon o poljoprivrednom zemljištu i osnovana Agencija za poljoprivredno zemljište, djelatnost biti promet privatnim poljoprivrednim zemljištem, zemljišnih knjiga, okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda te kultiviranje poljoprivrednog zemljišta.
3. U okviru mjere tržišta poljoprivrednih proizvoda, bit nastavljeno financiranje izgradnje tržišne infrastrukture, skladištenje, trženje, dorada, mjere stabilizacije tržišta i intervencije na tržištu.
4. konkurentnosti poljoprivrede i prehrambene industrije, uz druge mjere, nastavit se kroz:
• nastavak Operativnog programa za razvoj govedarstva, svinjogojstva, podizanje trajnih nasada i povrtlarstvo,
• izradu novih Operativnih programa za razvoj peradarstva, i kozarstva,
• bit donešena strategija razvoja industrije, te Operativni program potpore prehramindustriji
za razdoblje 2008. - 2013. god.
5. Izradit se Program ulaganja u
dipl. oec. -
edukaciju - cjeloživotno prote Program gradnje obiteljskih u seoskom prostoru.
IZVODIZ SPORAZUMA
Poticaji za poljoprivrednu proizvodnju
Osnova za politiku poticanja poljoprivredne proizvodnje bit nastojanja RH da se uskladi sa principima poljoprivredne politike EU te jedinstvenom po farmi.
U ovom prijelaznom periodu minimalno poticana površina bit najmanje 1,0 hektar poljoprivrednog zemljišta, osim ako zakonom nisu manje proizvodne površine. U proizvodnji minimalno poticana proizvodnja je jedno grlo. Zemljišna politika
Nastavit se i ubrzati proZakona o poljoprivrednom zemljištu. Postupak dodjele koncesije prenijet se u nadležnost županija, odnosno grada Zagreba, a prioritetna koncesija se ukida. U cilju provedbe navedenih izmjena i ubrzanja postupka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem se u izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Osniva se Agencija za poljoprivredno zemljište kao centralna agencija sa županijskim ispostavama.
Polazište za platformu s EU je moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima od najmanje 12 godina nakon pristupa RHu EU.
tržišta poljoprivrednih proizvoda
• Ubrzavanje uspostave i funkcioniranja organizacija (zadruge, specijalizirane udruge poljoprivrednih proizvosavezi).
• tržnih redova za sve poljoprivredne proizvode od 2009. godine.
• Poticanje horizontalnog i vertikalnog umrežavanja (zadruge, klasteri) u svrhu osiguranja bolje tržišne pozicije, smanjivanja troškova proizvodnje i izgradnje ciljnih tržišta (tržišnih niša).
• inspekcijskog nadzora na tržištu hrane u RH
• Osniva se Agencija za poljoprivredno zemljište kao centralna agencija sa županijskim ispostavama.
konkurentnosti poljoprivrede i prehram-bene industrije
• Nastavak Operativnih programa za podizanje trajnih nasada, za. govedarstvo, svinjogojstvo i povrtlarstvo.
• U narednom periodu izradit se i novi operativni programi za brži razvoj peradarstva, i kozarstva.
• Financiranje prilagodbe standardima EU u sigurnosti hrane.
S obzirom na strateški sektora prehrambene industrije u RH, te potrebu daljnjeg
konkurentnosti proizvoda ovog sektora i njegovog povezivanja s primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda s ciljem korištenja vlastitih potencijala (sirovina) i osiguranja proizvoda "od polja (farme) do stola", kao i s ciljem smanjivanja uvoza i izvoza na EU i svjetska tržišta, mjere koje je potrebno provesti u razdoblju su:
- donošenje Strategije razvoja prehram indu-
strije te Operativnog programa potpora industriji kojim bi se u razdoblju 2008. - 2013. godine osiguralo cca 700 milijuna kuna u državnom
Mjere diverzifikacije dohotka i zaposlenosti zaposlenosti i dohotka u seoskom prostoru je ostvariti kroz:
• ulaganja u razvoj ruralnog turizma;
• ulaganja u tradicionalne obrte u ruralnim
• ulaganja u izravnu prodaju na poljoprivrednom gospodarstvu, za ili interes (grupe
• ulaganja u izgradnju, adaptaciju ili opremanje pogona (mikro-proizvodnih pogona) za mlijeko, meso, i opremu za pakiranje i marketing proizvoda;
• ulaganje u izgradnju, adaptaciju ili opremanje uslužnih djelatnosti u ruralnim poput 1T centara i radionica;
• ulaganje u izgradnju, adaptaciju ili opremanje pogona za proizvodnju gljiva;
• ulaganje u obnovljive izvore energije.
Nastavit se zapošljavanja u ruralnom prostoru navedenim mjerama, a provodit se i neke nove mjere koje nisu navedene.
Razvojne projekte - projekte "odozgo prema dolje" provodit resorno ministarstvo, odnosno njegove institucije i agencije.
Projekte "odozdo prema gore" inicirat i provoditi lokalna zajednica uz IAG-ova i mreže seoskih inženjera. U okviru navedenih projekata bit financirane aktivnosti:
Kvaliteta prehrane Programi za kvalitete prehrane:
• potrošnje svježeg i (škole, bolnice, itd.);
• potrošnje mlijeka, ribe, i te maslinova ulja;
• potrošnje ekoloških i integriranih poljoprivrednoprehrambenih proizvoda;
• Promocija i poticanje pravilne prehrane;
• Promocija hrvatskih tradicionalnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrvatske tradicionalne kuhinje. Važne institucije i pilot projekti za provedbu programa
• Agencija za poljoprivredno zemljište
• Poljoprivredna komora
• Hrvatska agencija za ruralni razvitak
• Institut za selo i seoski prostor koji bi radio istraživanja, analize te i znanstvene podloge za potrebe planiranja, nja i kontrole mjera poljoprivredne i ruralne politike, konkurentnosti poljoprivrede i agrobiznisa te pregovore sEU
• Pilot projekti - Ustroj mreže seoskih inženjera i lAG-ova
Zaštita i kulturnog
• Poticanje i obnove objekata povijesnih, kulturnih tradicijskih vrijednosti.
• i obnova kulturnog seoskih i manifestacija.
• Promicanje kvalitetnih autohtonih i tradicijskih poljoprivrednih i proizvoda.
Integralna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda i zaštita okoliša
• Donošenje i poljoprivrednog okolišnog programa.
• Poticanje i promicanje integralne i ekološke proizvodnje.
• Primjena EU u programiranju programa ruralnog razvitka na regionalnu i lokalnu politiku ruralnog razvitka.
• Održiva uporaba prirodnih potencijala, i zaštita prirode i okoliša.
Mjere kvalitete
života u seoskom prostoru
• Poboljšanje temeljne ruralne infrastruktureulaganje u infrastrukturne projekte u seoskom prostoru: infrastruktura do proizvodnih objekata, toplane, nerazvrstane ceste i poljskih putovi, protupožarni putovi, odvodnja, proigrališta, jaslice, briga za i stare itd.
• Poboljšanje i razvoj društvene, socijalne i kulturne infrastrukture.
Planirani za mjera iz ovog poglavlja u 2008. godini je 6,000.000.000 kuna, a od toga je:
• potpora, administrativni troškovi, sa standardima EU 4,500.000.000 kuna
• Ruralni razvitak 1,500.000.000 kuna
U narednim godinama za ovo poglavlje se ovisno o planiranim mjerama te sukladno Državnog
Temelj za izradu Programa su: Preporod hrvatskog sela, Program za poljoprivredu i Nacrt strategije ruralnog razvoja RH. Mljekarskog lista redovito izvještavati o aktivnostima vezanim za navedenih programa.
gospodarski list
Cijena so,ookn
Ml,iekarski list 02/2008.
Dostavlja se na adresu
Sa stogodišnjom tradicijom
Sa i popularnim temama
S pregledom radova po mjesecima: radovi u polju, staji, vinogradu, povrtnjaku, podrumu, vrtu
Sa zakonskim propisima
S pregledom seoskih sajmova u zemlji
na:
tel: 01/4816-145 01/3843-555
fax: 01/4816-145 01/3077-725
e-mail: narudzbe@gospodarski-list.hr www.gospodarski-list.hr
NOVAVLADA
Cijela javnost pratila je rezultate parlamentarnih izbora kao i ishod
I MINISTAR POLJOPRIVREDE
- Dr. se. Petar
Nedavno je i Hrvatski sabor imenovao novu koalicijsku Vladu. Koalicijski partneri prethodno su usuglasili i dogovorili se oko programske orijentacije i ciljeva za razdoblje.
Po prvi puta, u demokratskoj praksi Hrvatske, Vlada nije sastavljena prema i ideološkim kriterijima stranaka nego temeljem koalicijskog programskog dogovora usmjerenog na ukupno gospodarsko i socijalno te stavove o unutarašnje i vanjske politike. Smatra se da bi ova Vlada u svom mandatnom razdoblju trebala biti stabilna i uspješna.
U cilju dogovorene gospodarske i agrarne politike, uvjetovane od strane koalicijskih partnera HSS-a i HSLS-a, izvršena je rekonstrukcija Vlade. Od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva nastala su dva ministarstva, i to: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na s mr. se. Božidarom i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva na s Petrom dipl. ing. Za razliku od prije, djelatnost sada ima svoje Ministarstvo turizma na s Damirom Bajsom, dipl. iur. Kroz nadležnosti ova tri ministarstva stvaraju se preduvjeti za kreiranje i globalne poljoprivredne politike. Poljoprivredna proizvodnja pozicionirana je i kroz regionalni razvoj te razvoj ruralnih Ovi infrastrukturni faktori i preduvjeti tržno integriraju poljoprivredni sektor koji povezivanje proizvod nje, plasmana i potrošnje
pregovaranja Hrvatske
demokratske zajednice (HDZ}s koalicijskim partnerima Hrvatskom strankom (HSS) i Hrvatskom socijalno-liberalnom strankom (HSLS)
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u lancu "od polja do stola". Novi ministar poljoprivrede mr. se. Božidar koji je tu dužnost obnašao u razdoblju od 2001. - 2003. godine, na nastavlja s dosadašnjom agrarnom politikom uz novih mjera razvojne poljoprivredne politike i politike sela koju su, kao koalicijski partneri, osmislili i predložili koalicijski partneri HSS i HSLS.
Sustav promjena i agrarne reforme u Hrvatskoj se provodi temeljem kriterija i mjera iz agrarne politike Europske unije. Visok je stupanj izvršene harmonizacije naših propisa s pravnom regulativom Unije. Kod nas se u praksi, uglavnom, primjenjuju propisi s propisima EU, od kojih su najvažniji: Zakon o poljoprivredi, Zakon o državnim potporama u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, Zakon o veterinarstvu, Zakon o hrani, kao i propisi doneseni temeljem ove zakonske regulative.
Svaka zemlja koja se gospodarski razvija, i koja se nalazi u procesima gospodarskih i promjena, je s mnogim problemima i poTako se Republika Hrvatska iz nekadašnjeg sustava samoupravnog socijalizma i dogovornog gospodarstva transformirala u tržno gospodarstvo s proizvodnjom koja mora biti izložena konkurenciji na globalnom svjetskom tržištu. Tijekom ovih promjena seoski prostori i poljoprivredna proizvodnja prolaze kroz krizna razdoblja restrukturiranja koja se
rješavaju gospodarskim i socijalnim mjerama. Osim navedenih procesa, našem seoskom prostoru i poljoprivredi nanesena je velika materijalna šteta tijekom domovinskog rata. stanje u gospodarstvu i poljoprivredi pod utjecajem je svjetskih trendova porasta cijena energenata, kao i cijena nekih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. U porastu je potražnja za poljoprivrednim proizvodima, osobito za mlijekom. U posljednje vrijeme u Hrvatskoj je došlo do cijena hrane i poljoprivrednih proizvoda, što je jednim dijelom uzrokovano prošlogodišnjom sušom, nestašicom hrane, kao i troškovi ma proizvodnje. Proizvodnja mlijeka u 2007. godini, u odnosu na prethodnu godinu, je za 3,6 %,a otkup je iznosio 654 milijuna litara. Usporedno se nastav)ja trend pada broja mlijeka u otkupu, a taj se broj smanjio sa 32 804 u 2006. god. na 27 757 prou 2007. godini. Od 1. prosinca 2007. god. su otkupne cijene mlijeka standardne za 1O%,a sami nisu zadovoljni donesenim promjenama. U Europskoj uniji mijenjaju se stajališta oko kvota, a postoji i prijedlog kako bi se za zemlje EU-27 kvota za 2 % te kako bi režim kvota bio na snazi do 2015. godine.
Nova Vlada nastavlja s postojeagrarnom politikom, a u poljoprivrednoj proizvodnji polazi s gledišta potrebe stalnog vanja konkurentnosti poljoprivrede kroz poticaje proizvodnje, potpore
dohotku, kapitalna ulaganja i ruralni razvitak, trend · rasta poticaja u poljoprivredi, nove investicije i poticaje za ekološku i organsku proizvodnju, šumarstvo i drvnu industriju, industriju i ribarstvo. Posebna se pozornost zaštiti okoliša i prostora. Trajno se ulagati u održivi razvitak sela i ruralnog prostora kako. bi se smanjile razlike u sela i gradskih te stvorili uvjeti za stupanj zapošljavanja. Cilj je modele poticanja proizvodnje uskladiti s principima poljoprivredne politike EU i na jedinstveno po farmi. Novost je da se u odnosu na sustav poticaja u prijelaznom razdoblju uvode poticaji za minimalnu poticanu površinu od jednog hektara poljoprivrednog zemljišta, a u proizvodnji poticaji za jedno grlo. Prijedlog je sustava degresivne, tj. smanjene
isplate poticaja po korisniku. Bit promjena i u zakonima o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, te se mijenjati postupak dodjele koncesije zemljišta, a o dodjeli zemljišta, koje je u državnoj nadležnosti, bit preneseno na županije, a prioritet kod davanja koncesija na zemljište bit ukinut. U svrhu rješavanja pitanja prometa zemljištem, nja zemljišno-knjižnog stanja i okrupnjavanja posjeda bit osnovana Agencija za poljoprivredno zemljište. U pregovorima s EU inzistirat se da Hrvatska nakon prijema u ostvari pravo na moratorij od dvanaest godina zabrane prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima.
Prehrambena industrija ima strateški te je potrebno i dalje poticati njezine konkurentnosti, kao i povezivanje s primarnom poljoprivrednom proizvodnjom u svrhu korištenja poljoprivrednih proizvoda
FLEKTROIEHNIKA
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju, promet i usluge
Cisterna - laktofriz je opremljenja sa za automatsko pranje i doziranje te procesorskom kontrolom visoke
za automatsko pranje i doziranje kompjuterski je upravljan i namijenjen je za sve vrste cisterna - laktofriza.
Tip
· kao sirovine. Intenzivnije se provoditi sustav kontrole kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane, a prijedlog je osnivanje nove inspekcijske službe za kontrolu hrane. · Najvažnija komponenta za nove, ali i agrarne politike, jesu godišnja sredstva iz državnog u iznosu od šest milijardi kuna. Od ovih sredstava oko 2,50 milijarde kuna odnosi se za poticaje, a preostala sredstva namijenjena su dohotka i zaposlenosti, ulaganju u komunalnu i društvenu infrastrukturu, za mirovine te za stimuliranje povratka stanovnika na selo.
Poljoprivrednici se uglavnom ne bave politikom, ali u svakom za njih je situacija u gospodarstvu, a osobito su razvojne mjere i odluke koje se poljoprivrede i ruralnog prostora, te što se od nove Vlade u glede toga.
Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr
Tip RBC 1500 - 1O 000 lit
Laktofrizi su konstruirani i proizvedeni s ekspresnim za 2 ili 4 mužnje.
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na
www.elektrotehnika.hr
za automatsko pranje
RBH 300 - 1600 lit
GOSPODARSKA KRETANJA(NE)
IDU U PRILOG
MALIM
- Prof dr. se. Zoran
Pisao sam i o tome da u poljoprivredi nema slobodnog tržišta, iako su svim agrarnim i koji kod nas kreiraju agrarnu politiku od usta puna istovremeno i slobode tržišta i zaštite svoje poljoprivrede i sela. U praksi se ne mogu imati "i ovce i novce", ali je uzgojiti dobre ovce, za koje se postiže što bolja cijena pa se možda morati žrtvovati cijelo stado i ostat više ovaca za novi stalni krug u ekonomiji ovce-novciovce. U našem kojeg razmatram na stranicama Mljekarskog lista, ovce se mogu zamijeniti poljoprivrednik ili seljak ili obiteljsko gospodarstvo, a novci su državna ekonomija ili gospodarstvo.
Svako društvo želi po što jeftinijoj cijeni osigurati hranu za svoje stanovništvo, odnosno kupovnu svojih staviti u racionalni odnos s cijenama košarice". U isto vrijeme nastoji se osigurati zadovodohodak poljoprivednom stanovništvu kako bi ono ostalo na ruralnom prostoru i bavilo se i dalje poljoprivredom.
Prema podacima koje sam našao na internetu, Danci i Nijemci u prosjeku kupuju najjeftinije mlijeko u Europi. Oni svoju litru u trgovini
Skora pokazat treba li ovo "ne"stajati u zagradi. Na ovim stranicama pišem o troškovima i cijeni koštanja mlijeka pa onda o otkupnim cijenama proizvedenog mlijeka
oko 4,40, odnosno oko 4,55 kuna. Hrvatski je standard višestruko niži 5,44 kune po litri. S obzirom na može se da si Hrvat po svojoj kupovnoj može dnevno priuštiti oko 5 puta manje mlijeka nego Nijemci i Danci. Talijani svoju litru mlijeka najskuplje u Europi - u prosjeku oko 10,30 kuna. Visoke cijene mlijeka još Grci (9,50 kuna), Austrijanci (7,70 kuna) i (7,10 kuna), a nešto manje Nizozemci (6,50 kuna) i Poljaci (oko 6,30 kuna). U Francuskoj i Španjolskoj cijena mlijeka je oko 5,90 kuna.
Vidljivo je kako su cijene svježeg mlijeka u trgovini vrlo U pravilu su više nego što su kod nas, dok su cijene mlijeka (otkupne cijene) za najkvalitetnije mlijeko (EU kvaliteta ili ekstra klasa) na razini 3,00 i 3,50 kuna. Uz to, uvjet u EU zemljama je isporuka mlijeka po nego što je kod nas, da bi se moglo s ovakvom otkupnom cijenom. O preporodu sela i poljoprivrede
Preporod se odnosi na program o kojem se u posljednje vrijeme mnogo raspravlja kad se govori o
MLIJEKA
naše poljoprivrede. Vrlo pitanja, koja zaokupljaju i sveukupnu javnost u posljednjih mjesec dana, odnose se na utjecaj novih odnosa u Vladi na položaj sela i poljoprivrednika. Jedno od pitanja je trebamo li mi ovakav program koji je "težak" 6 milijardi kuna godišnje, odnosno 24 milijarde u 4 godine. radi, cijeli program je u stvari zamišljen na 1Ogodina, što vrijedi/košta puno više - oko 60 milijardi kuna. Kad su me pitali trebamo li ovakav program, rekao sam da svakako trebamo sustavno podržavanje i financiranje sela i poljoprivrede. Radi se o preko 80 % površine države Hrvatske koja spada u ruralni prostor i radi se o preko 120 obiteljskih gospodarstava koja su u razdoblju od 2000. godine, a posebno od 2005. godine, iz sustava državne potpore poljoprivredi. Nije nevažno što je i veliki dio nezaposlenih u nas upravo iz ruralnih Hrvatske. Za mljekarsku proizvodnju je važno što je broj koji predaju mlijeko u otkup, u razdoblju od do danas, smanjen s preko 70 na nešto više od 32 s prognozom daljnjeg pada tog broja. Preostalu populaciju seoskog stanovništva svakako treba aktivirati.
Pitanje je pogodnosti ovog programa za provedbu, jer nisu poznati operativni dijelovi programa, a isto tako, vrlo je teško da bi se sustavno kroz 1O godina moglo osigurati po preko 6 milijardi godišnje. S obzirom na dosadašnja iskustva s državnim financiranjem razvoja, koje je doskora "proizvodilo" programe koji su u pravilu bili profitabilni toliko dugo koliko je trajalo državno financiranje, teško je provedbe ovakvog programa s ovakvim jednakomjernim pristupom, umjesto razvojnim.
U programu se traži oko 2,3 milijarde kuna za izravnu potporu poljoprivredne proizvodnje, što je i ispod razine potpore u 2007. godini (procjenjuje se na 2,7 milijardi kuna). Ovo ovisi o odluci Sabora, odnosno Vlade, ali prilagodbom naše agrarne politike Europskoj uniji te njihovih pravila, imat pravo na udio potpore primjeren našem društvenom bruto proizvodu (to je danas oko 1,6 - 1,9 milijardi kuna). Program pretpostavlja izdvajanje 100 "vitalnih" obiteljskih gospodarstava. To je nešto što prema procesu reforme hrvatske poljoprivrede i danas imamo. U upisniku poljoprivrednih je preko 166 gospodarstava. Prema popisu poljoprivrede 100-tinjak ima više od 3 ha zemljišta, a preko 65 posjeduje preko 5 ha poljoprivrednog zemljišta.
Jedan od ciljeva je osiguranje samodostatnosti hrvatske poljoprivrede u 4 godine. To vrlo teško s jednakim financiranjem svake godine, jer pristup prema svakom prije dovesti do nego do razvoja. To imamo danas, pa
u svom uzgoju ostaje na manje od 1O grla muznih krava i ne ide na iskorištenje kapaciteta kroz broj grla u osnovnom stadu, ili više litara mlijeka po kravi, jer bi to rizik investicije i poslovanja. Filozofija podržavanja svakog gospodarstva koje se bavi poljoprivredom i otkupa svih "proizvoda od svakog je nešto što je zbog nerealno visokih troškova napušteno s nestankom nekadašnjih zadruga i kooperacija, a upitna je ekonomsko opravdanje takvog poslovanja u današnjim uvjetima. Isto tako, teško je da izvan skupine "vitalnih" u velikoj mjeri prihvatiti sustav zadružnog poslovanja ili nekog poslovnog organiziranja, bez bitne promjene sadašnjih uvjeta, odnosno jasne financijske razlike. Naši pogotovo "mali", neskloni su bilo kakvom obliku državne potpore koji nije jasno izražen u novcu i ne donosi odmah. Financijsko poslovanje u zadruzi nije nešto što razliku dohotka kao nešto sigurno i odmah iskoristiva.
Ono što je sigurno zanimljivo za razvoj "vitalnih" gospodarstava je
pitanje korištenja poljoprivrednog zemljišta. Trenutno baš i nema raspoloživih površina za prodaju državnog pa ni privatnog zemljišta, ali relativno puno je i zapuštenih površina, odnosno onih koje se vode kao korištene, a u stvari samo "troše" poticaje.
Ostaje nam vidjeti kojom dinamikom i u kojem obujmu se program realizirati. Osjetno financiranje u poljoprivredu i selo je potpuno sigurno, barem u nekoliko godina. Naši posebno "mali" mlijeka u svakom moraju biti spremni to iskoristiti.
Mjesto malih mlijeka i pretpostavke razvoja U posljednjih nekoliko godina kod nas je zabilježen pad broja mlijeka. Prema nekim procjenama taj proces još nije završen i može se dodatno okrupnjavanje. Godine 2003. je od 77 gospodarstava s muznim kravama, njih preko 30 posjedovalo samo jednu kravu, a nešto manje od 1,5 imalo je više od 11 krava.
Kako se gospodarstva s više od 3 ha mogu opravdano držati potencijalno "vitalnim" gospodar-
Tablica 1: Struktura stada prema posjeda
Ukupno s 1 od2 do od7 do od11do od16do višeod posjeda OPG kravom 6krava 10krava 15krava 20krava 20krava 0,10ha 1202 915 277 5 3 1 1 0,11do0,50ha 4 367 3464 883
Izvor: prema Popisupoljoprivrede2003.
stvima u proizvodnji kravljeg mlijeka, da osim njih oko 32 još samo oko 8 OPG-a ima dobre osnove za razvoj. Vrlo vjerojatno, pravu razvojnu kategoriju predstavljaju oni koji imaju danas nešto manji broj grla, ali više poljoprivrednog zemljišta, za barem 10 muznih grla. Prema tome je opravdano da bi se novi komercijalni mogli izdvojiti iz skupine od oko 7 gospodarstava koja imaju više od 1O ha površine, a danas uzgajaju od 2 do 1Omuznih grla.
ovaca i koza tek u manjoj mjeri spadaju u skupinu potencijalno "vitalnih" gospodarstava, jer preko 45 % ovaca i 68 % koza nalazi se na posjedima s manje od3 ha.
Svega 22 %ovaca i 8 %koza je na posjedima s više od 1O ha, što s pretpostavkom da se radi o gospodarstvima s korištenja državnih ili neorganiziranih pašnjaka, predstavlja dobru osnovu za uzgoj 60 - 80 koza ili 100120 ovaca, kao okvirna postavljenu ekonomski isplativu donju granicu.
Prema podacima iz istog popisa (tablica 3) preko 29 gospodarstava uzgaja ovce, dok koze drži preko 26 gospodarstava. Samo nešto više od 1O % gospodarstava s ovcama i kozama imaju više od 1O ha, odnosno spadaju u kategoriju potencijalno "vitalnih", dok je gotovo 60 % gospodarstava ispod, danas, za komercijalnu proizvodnju priznate granice od 3 ha posjeda.
Na osnovu podataka u grafikonu 1 može se da nam prema stada ni kategorija obiteljskih gospodarstava s posjedima ne zadovoljava minimalni ekonomski kriterij pune efikasnosti poslovanja, jer posjeduje svega 84 grla u stadu.
Tablica2: Brojovacai koza u gospodarstvimapo strukturiposjeda
Ovce
do 3 ha
od4 do 10 ha od 11 do 20 ha preko 20 ha UKUPNO
Izvor: prema Popisupoljoprivrede2003.
Tablica3: Brojgospodarstavas ovcamai kozama s udio% s Udio% ovcama kozama
do 3 ha 17 567 59,91 15
od4 do 10 ha
od 11 do 20 ha
Izvor: to prema Popisupol1oprivrede2003.
Grafikon 1: Brojovacau OPG prema posjeda
do 3 ha od 4 do 10ha
Kad se govori o proizvodnje mlijeka, na ovim stranicama mislimo na proizvodnju kravljeg mlijeka zbog dominantnog udjela i i proizvodnje. Jedan od primjera je sigurno OPG Ivana Crnac iz Bebrine. Radi se o vrlo primjeru naših proizvodaod 11 do 20 ha preko 20 ha
Dobar primjer"malog''
mlijeka u Slavoniji. Dugogodišnja tradicija držanja krava. Stajski Kolebanja visine i kvalitete proizvodnje. Sve je bilo kolikotoliko dobro, dok se nisu postrožili kriteriji kvalitete mlijeka u otkupu, a cijene materijala (sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva ... ) i usluga u proizvodnji mlijeka rasti brže od otkupnih cijena mlijeka. Svi gubici u proizvodnji (manje
Nova staja - stari držanja krava
namuženog mlijeka po kravi, teladi i krava, slabija hranidba zbog loše agrotehnike i slabije kvalitete hrane i sl.) amortizirali bi se na neekonomske logike - svoje troškove rada i otpis strojeva i opreme pa sam
na "pozitivnoj nuli". Isto tako, državne mjere (poticaji, kredit za branitelje i sl.) krpale su "rupe" nastale, dijelom zbog neposlovnog odnosa i a dijelom zbog vlastitih propusta. Savjetodavni rad na gospodar-
stvu se prije svega odnosio na usklaproizvodnje s mjerilima suvremene tehnologije. Jednom nova staja nije se mogla rušiti, ali su se stajska mjesta razmjestila tako da se smanje gubici
' rada i on lakšim. gubicima, osnovno stado se stalno a obnavlja se iz vlastitog uzgoja. Hranidba, kao vrlo važan proizvodnje mlijeka, bitno je promijenjena. U plodored su uvedene neke, za gospodarstvo, nove krmne kulture (grašak, kelj), a u tradicionalnim proizvodnjama (kukuruz za zrno i silažu) primijenjena je agrotehnika. pravilnim izborom hibrida za pojedinu namjenu (zrno, silaža klipa, silaža cijele stabljike) i vremenske prilike godine (rokovi sjetve, suša u vegetaciji) te njegom kulture, su smanjena kolebanja prinosa i njegove kvalitete. nekoliko sezona bilanca hrane je uravnotežena. U
pojedinim fazama tijekom godine hranidba je dopunjena kupljenom hranom. Uz to, u samoj staji je najprije uvedena strojna mužnja, a zatim i viši higijenski kriteriji u mužnji. Sve to je rezultiralo promjenama koje su ekonomski vrednovane prema prikazu u tablicama.
S 8 muznih krava je zbog kvalitete mlijeka ostvareno 22.469 kuna prihoda više nego prije promjena. Istovremeno su zabilježeni viši troškovi primjerene tehnologije pa je neto prihoda 13.858 kuna ili 1 732 kune po jednoj kravi. Promjene u visini prihoda zabilježene su u razlikama osnovne cijene mlijeka te premije mljekare. Prema tome se zbog nepostizanja ekstra klase po kravi godišnje "gubi" od 1.510 (za I. klasu) do 2.809 (za 11. klasu) kuna po kravi. Više nego dovoljni financijski motiv za
Dio kukuruza kao hrana u zelenomna OPG-u Ivana Crnac
potruditi se i svoju proizvodnju prilagoditi u što mjeri mjerilima suvremene tehnologije.
Na ovom gospodarstvu još postoje za racionalizaciju troškova te unapreproizvodnje i dohotka. ovakvi jednostavni pokazuju da se manjim zahvatima u posljednjih nekoliko godina promjene jasno mogu
Druga je što gospodar nema jasan da mu je nešto više novca ostalo u džepu nego prije, jer sve što se "zaradi" u
poljoprivredi, odmah se troši u
Tablica4: proizvodnja,godišnjiprihodiod mlijeka i razlika prihoda
Broj muznih krava 8 grla mlijeka
Godišnje mlijeka
Ukupni prihod za II. klasu
Ukupni prihod za E klasu
kuna
kuna
Razlika prihoda 22.469 kuna
Porast troškova I
Neto razlika
kuna
kuna
Neto porast prihoda po kravi 1.732 kuna
Tablica5. Prikaz prihodaod mft/ekapo kravi (u kunama) novom ciklusu proizvodnje. Za kalkulacije nam u ovoj godini mijenja najavljeno cijena mineralnih gnojiva. Što preostaje? Tražiti mjesto za neku uštedu ili za Prostora sigurno ima.
Problotlk d.o.o. istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ullca grada 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mall: problotik@probiotik.hr • www.probiotik.hr
radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30
sira od za spre&vanje nadimanja sira .lsastojc! za pripremu salamure boje proteini
natrij-nitrat
pribor i oprema za kontrolu: - kiselosti mlijeka - temperature - vlage - sallntteta salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene proizvodnog pogona - ostalo termometri podloge markice za sir za samoprešanje sira i savjetovanje u proizvodnji i preradi mlijeka proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju
OSNOVAN SAVEZUDRUGA
HRVATSKIH
Po uzoru na napredne europske zemlje u kojima je uzgoj i selekcija goveda u rukama poljoprivrednih i vrijedni hrvatski su krenuti tim smjerom, te
dati kvalitetnom radu na genetike svojih stada
UZGAJATELJAHOLSTEINGOVEDA
- Iz Uredništva ---------------------------------•
U tome im je bezrezervno i svojim kadrom pomogao Hrvatski centar kao nadležna institucija je rad vezan za uzgoj i selekciju u a je jedna od i edukacija mlijeka o kvalitetnom uzgoju krava. Na inicijativu Udruge hrvatskih uzgajatelja holštajn goveda (UHUH)i Hrvatskog centra (HSC)u Vrbovcu je 25. 2008. g. održana skupština Saveza udruga hrvatskih uzgajatelja holštajna (SUHUH) sa sjedištem u Ovoj skupštini prisustvovali su predstavnici nadležnih institucija je rad vezan za poljoprivredu i
Ideja osnivanja Saveza javila se prošle godine, a ubrzo nakon toga Inicijativni odbor pokrenuo je sve djelatnosti vezane za osnivanje Saveza. Ne treba što je od ideje do realizacije prošlo tek nekoliko mjeseci, obzirom da su hrvatski holštajna krenuti s rada, a sve u korist poboljšanja genetskog potencijala krava. UHUHje do sada aktivno i s Hrvatskim centrom - Odjelom za govedarstvo su predstavnici, pod vodstvom Zdenka dipl. ing., i s mnogo entuzijazma krenuli u ostvarivanje još jednog zadanog cilja, a to je Savezu udruga hrvatskih holštajna u uzgojnog programa. Ne trebamo sumnjati u uspješnost ovog zadatka, jer su i
sami uzgajatelji iskazali veliko zanimanje i spremnost na aktivno u ovaj posao.
SUHUH-a 11 uzgojnih udruženja holštajn goveda su delegati izabrali vodstvo te prihvatili Statut rada SUHUH-a. Za predsjednika Saveza izabranjejosip koji je obnašao dužnost predsjednika UHUH-a.Prisutnima je ukratko izložio plan za razdoblje koje slijedi te istaknuo kako i dalje zastupati interese, kako velikih, tako i manjih mlijeka, bez obzira u kojem dijelu Hrvatske se nalazili. protukandidat za izbor predsjednika Saveza bio je Branko koji je, nakon prebrojavanja glasova, sportski priznao poraz te tao novoizabranom predsjedniku. Naglasio je kako je svrha osnivanja
Saveza poboljšanje kvalitete i uzgoja holštajna u RH. Kako to Statut nalaže, izabrana su i ostala radna tijela Saveza, a je i program rada za naredno razdoblje. Za voditelja uzgojnog programa izabran je Zdenko dipl. ing. koji je istaknuo planove te potrebu njihovog ostvarenja u bliskoj a to su genetski napredak populacije goveda te uzgoj junica za vlastiti remont stada kojim se znatno smanjiti potreba za uvozom rasplodnih junica, a istovremeno dobar genetski materijal, uzgojen u stajama hrvatskih mlijeka, biti snaga za hrvatskog mljekarstva. Novoosnovanom Savezu i njegovu vodstvu želimo mnogo uspjeha u daljnjem ]osip - novoizabranipredsjednikSaveza udruga hrvatskih holštajna (SUHUH)
Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.
Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.
KRAWEVSKA ZAŠmA
ZA VAŠE KRAVE ti Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm joda
t,/ Izvrsna vidljivost
t,/ Vrhunska njega
t,/ Potpuno zatvaranje sisnog kanala
t,/ Gotovo bez kapanja
ProfilacDermapre F
Brzo i jednostavno pranje sisa
t,/ Spremno za korištenje
t,/ Rastapa
t,/ Njeguje kožu
Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili
WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755111, 091/2755112, 091/2755113.
Sapartnerima:
latura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273 ·ortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 W stf 1• S led Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 0.9.8/365857
Urge ,._...,. +••,.,,.,. l"'lr h,o C+in.ili;.., A.&:. A.11.nnn Ciaal, +.,J, nCl1/":t":l":lnn1":I
NOVA SAZNANJA
O KRAVLJEM
LUDILU
Ako bi odgovor na ove pretpostavke bio pozitivan, to može pokrenuti pitanja oko ove proizvodnje i same proizvodnje mlijeka
Kravlje ludilo je uzrokovano prionima
Kako bi se zaustavila epidemija kravljeg ludila, bolesti uzrokovane - prionom, u Velikoj Britaniji je 1990-tih godina desetak krava bilo eutanizirano. Bolest se širi u tijelu oboljele životinje tako da zarazni oblik priona u kontaktu s normalnim oblikom priona mijenja taj normalni prion u zarazni. Zatim slijedi domino efekt u kojemu se stvara sve više zaraznih proteina koji se natalože u tkivu mozga i uzrokuju patološke promjene u mozgu zaražene životinje. Ove promjene, dovode do smrti.
slijed zaraze i širenja bolesti odvija se i kod ljudi koji se zaraze konzumacijom zaraženog mesa (postoje i drugi zaraze). Donedavna istraživanja nisu pron a Ia z i Ia prione u mlijeku i znanstvenici su mislili da se mlijeko može piti bez bojazni od zaraze. U posljednje dvije godine dva istraživanja ukazala su na moprisutnosti priona u mlijeku, pa time i opasnost zaraze za ljude kroz konzumaciju mlijeka.
Kravljeludilo je i smrtonosna bolest kravakoja se lako može prenijeti na ljude konzumacijom govedine. Najnovijaistraživanjakažu da se prioni - koje uzrokujukravljeludilo nalaze i u mlijeku krava,ovaca, koza pa i ljudi.
Iza toga slijedi pitanje:1'Treba li prestati piti mlijeko?1
ing., u Cambridge-u-
U mlijeku su prioni
Istraživanje provedeno u Švicarskoj i objavljeno u prosincu 2006. u "PLoSOne" objavilo je pronalazak priona u mlijeku krava, ovaca, koza i ljudi. prioni su normalan oblik ne koji se i nalazi u tkivima zdravih životinja. Gdje ima normalnih priona se smatra da bi moglo biti i smrtonosnih priona u zaraženim životinjama. U zaraženim životinjama smrtonosni prioni pretvaraju normalne prione u zarazne i smrtonosne prione koji prouzrokuju smrt životinja. Do sada se nije znalo kako se prioni mogu u mlijeku pa je ovo prvo istraživanje koje je pokazalo da se prioni mogu i u mlijeku. Prioni se vjerojatno u mlijeko iz krvi, jer je za proizvodnju litre mlijeka potrebno da kroz vime krave oko 400 - 500 litara krvi. Zarazni prioni se nalaze u krvi zaraženih životinja kao i u ljudi. Iz navedenih razloga u Velikoj Britaniji se donirana krv ljudi filtrira ("leucodepletion") kako bi se odstranili eventualno prisutni prioni i uklonio ovaj izvor zaraze ljudi. Drugo istraživanje znanstvenog tima iz Bolnice Zurich iz Švicarske objavljeno 2005. u "Nature Medicine" pronašlo je zarazne prione u tkivima
žlijezda ovaca koje su imale mastitis. Mastitis je inflamacija - upala žlijezda koja može destabilizirati odnos izmedu krvi i mlijeka životinje te tako propustiti zarazne prione u mlijeko. Ovo istraživanje provedeno na ovcama sa Sardinije pokazalo je da od ovaca zaraženih injekcijom kravljeg ludila (tzv. "scrapie" kod ovaca) samo ovce s mastitisom sadrže zarazne prione u tkivima. U ovom kako bi se kroz konzumaciju mlijeka umanjio rizik prenošenja kravljeg ludila i prionskih kao i drugih bolesti, trebalo bi iz upotrebe mlijeko životinja s upalom žlijezda - mastitisom. Ovo je ujedno i preporuka Europskog autoriteta za sigurnost hrane (EFSA).
Prioni i konzumno mlijeko Prioni su u mlijeku koje se nalazi u prodaji u supermarketima, kao i u mlijeku izloženom ultravisokim temperaturama. Ipak, u mlijeku nisu prozarazne priona, ali su u tkivima ovaca s mastitisom. zaraznih priona u tkivima takvih ovaca su puta manje nego priona u mozgu. Znanstvenici još uvijek nisu otkrili niti znaju koliko je zaraznih priona potrebno kako bi se zarazili ljudi. Iz
dipl.
navedenog je vidljivo kako ne postoji potreba mlijeka iz svakodnevne konzumacije kao izvora zaraze prionima. Rizik postoji u konzumaciji mlijeka od životinja oboljelih od mastitisa. Treba li nadomjestiti prirodno mlijeko zamjenskim?
Možemo kako još uvijek nema dokaza o postojanju smrtonosnih priona u mlijeku zaraženih životinja, ali postoje indikacije koje ukazuju da je to Daljnja istraživanja pokazati o riziku konzumacije mlijeka zaraženih životinja te kako smanjiti taj rizik. Važno je ne u prodaju i potrošnju mlijeko zaraženih životinja. Kod životinja se mogu javljati simptomi tek dugo nakon zaraze. Tako zaražene
životinje mogu godinama širiti infekciju bez indikacije bolesti, a da te promjene nisu od strane vlasnika grla.
Ovu potencijalnu nesigurnost mlijeka neki bi mogli iskoristiti u svrhu zarade na štetu mlijeka i mljekarske industrije. Tako se može na internet stranicama tvrtke Advent koja prodaje vegeterijanske zamjene za mlijeko: "Ukoliko postoji i 1 % oboljevanja mlijekom zaraženih životinja (što nitko sa danas poznatim i raspoloživim testovima i dijametodama ne može trebali bismo ozbiljno razmisliti o prestanku korištenja tih namirnica u svojoj prehrani. Rizik se ne isplati! 11
istraživanja definitivno
su poželjna kako bismo ustanovili pravi rizik zaraze kravljim ludilom i prionskim bolestima ·kroz konzumaciju mlijeka. Ukoliko takav rizik postoji, morat biti pronametode uklanjanja tog rizika. Informiranje o ovim i rezultatima za javnost je važno kako bi se razumijeli potencijalni rizici i kako bi se što po pitanju konzumiranja mlijeka i proizvoda. Neinformiranim potrolako se može manipulirati, i to strahom, dok dobro infromirani može racionalno kako se ponašati i što Ja, kao informirani ne razmišljam o tome (ne mislim!) da postoji rizik od korištenja mlijeka i proizvoda. mlijeko je siguran proizvod i stoga ga bez ikakvog straha konzumirajmo!
Bvl van Lengerichjedan je od visokokvalitetnihmlxerprikolica, silože i slojeva za steljenje.Mlxerprikolice su od najkvalitetnijeg uz primjenudugogodišnjeg Iskustvo I mnogobrojnih registriranihpatenata.
V-Mlxvertikalnemlxerprikolicenapravljene su na šasijiU-forme(kao kamionskeprikolice)te nema naprezanja košazbog lošihputeva. Sami košje postavljenna 4-6 senzoraza vaganje koji i precizno vaganje. prtkollce osiguravapod debljine 20mm, te košod 8mm, preklopnevaren u srediniprtkollcena najužemdijelu I stranice.koko bi se dobila maksimalno i stabilnostkoša.
Šasija U--forrno ~obusni konusn: Zaštitnizavareni Kontranož ProfosionaInaopremo za ili vaganje i programiranje V-MIXLS-jedinstvenaje mixer prikolico no tr2ištu.Opremljena sllaže so raznim nožom I (opcija) turbinom za steljenje.Idealna Jekombinacija za štale sa dubokom steljom ili pak dubokim ležištima.
8-Max namjen1enje stel1enjuiežistaslamorr., pllJov•nom111rn1esaV1nommatcn101a za steljenje. samoutovara rnateriJalauvel!Keolakšava muKotrpan posao stc:jon,a.Kapac:tet1,5-1,7 m3.
U ORGANIZACIJI
NABAVENEOPHODNEKRME
Nedostatak osnovne krme na pojedinim gospodarstvima i visoke cijene dopunske krme traže od nas dodatno zalaganje kako bismo pomogli, ne samo i organizacijskim aktivnostima
ZA MUZNEKRAVEU POŽEŠTINI
- Mr. se.Miroslav
U organizaciji HZPSS - Odsjek Požeško-slavonske županije i Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine, održan je 03.01.2007. u Kaptolu radni sastanak oko nabave neophodno potrebne osnovne krme za muzne krave i ostale kategorije goveda na gospodarstvima Udruge. Ovo je druga inicijativa ove zime. Prvi put smo prosinca zainteresiranim organizirali nabavu 90 bala sjenaže iz mjesta Mala Vukoja pored Garešnice po cijeni od 31 Okn po bali (sa svim troškovima, bez PDV-a). Sada se radi o inicijativi za uvoz krme iz Austrije, kao što je to bilo 2004. godine u travnju, nakon sušne 2003. godine. Prikupljeni su zahtjevi 15 obiteljskih gospodarstava za 179 rolo-bala sjenaže. Cijena jedne bale sjenaže sa svim troškovima i bez PDV-au ovom bi aranžmanu bila oko 500 kn. Moramo uzeti u obzir da su troškovi prijevoza izuzetno skupi, tako da oni nose nešto više od polovice troškova po bali. Rezultat prihvatljive cijene je dugogodišnja suradnja HZPSS - Odsjek Požeškoslavonske županije i Udruge sa partnerima iz Austrije te direktnih odnosa partnera koji su definirani djelom i aktivnostima Hrvatskog saveza simentalskog goveda - CroSima.
U organiziranu nabavu krme krenuli smo što je ranije, kako bismo mogli više krme pribaviti na vrijeme, ali i preduhitriti cijene koje se pojaviti na tržištu za mjesec ili dva. Tada krma u Hrvatskoj i u inozemstvu zasigurno
biti skuplja. Za ilustraciju ove tvrdnje navodimo naš primjer u kojem smo prije dvadesetak dana balu sjenaže 31 Okn, a sada se po oglasima nudi za 500 kn. Vjerujemo da nije potrebno napominjati koja je uloga navedene krme, ne samo za proizvodnju, nego i njezino održavanje normalnih životnih funkcija grla na gospodarstvima. daje zima gotovo na a kakvo nas vrijeme to nitko ne može sa potvrditi. Vrijeme koje dolazi nije nikako naklonjeno onim gospodarstvima koja nisu bila u stanju, iz bilo kojih razloga, pripremiti dovoljno krme za svoje blago. Stoga, dužnost nam je onoliko koliko to možemo.
mlijeka na prostoru Požeštine
Zbog boljeg ozbiljnosti problema nedostataka osnovne krme· za krave muzare i njezine nabave napominjemo kako postoji manjak krme i u zemljama oko nas. Procjenjujemo kako potražnja u Hrvatskoj i inozemstvu porasti u mjesecima, a to i da cijena porasti. To nam govori iskustvo iz 2004. godine. I u ovom uloga Udruge i organiziranog nastupa opravdava svoju svrhu postojanja. Ukoliko nam sve onako kako smo planirali, a to je da bi · s operativnim aktivnostima krenuli odmah poslije 14.01.2008., tada sigurno biti još zainteresiranih. Ostajemo otvoreni za
pe o
Vašo prednost To your odvontoge
Inženjering, izrado opreme i trgovino u procesno[ indus!riii
Engineering, production ond trode :n process industry
Tvrtka Pecon d.o.o bavi se procesnim inženjeringom, izrodom opreme i trgovinom u procesnoj imdustriji. Zastupljeni smo u gotovo svim granama prehrambene industrije, a posebno u mljekarstvu.
proizvodne opreme Pecon-a može se proizvesti: konzumno mlijeko, svježi sirevi, meki ili tvrdi sirevi, jogurt, jogurt, kiselo ili slatko vrhnje, maslac.
Iz prerade mlijeka Pecon nudi: Strojarsko-tehnološko projektiranje kompletnih obiteljskih i industrijskih prerada sukladno zakonskim propisima; Kompletnu opremu za mljekare od obiteljskih do industrijskih postrojenja; opremu za mljekarstvo: - loktofrize (volumen l 001 do 120001), - kontinuirane pasterizotore, - šoržne pastere (duplikotore), - sirne kade, - preše za sir, - spremnike za sirutku, - CIP stanice, - za maslac, - cisterne za transport mlijeka (so ili bez vozilo).
Neke od naših referenci:
Dukat Belje Meggle Hrvatska KIM
Zdenka Mils Mljekara Split Biogal Euromilk . Runolist . Lotus . Agropromet Ptujska Mljekara Slavija lmpaz Srbija
Jersey Knjaževoc Srbija
Pecon d.o.o., Samoborska cesta 145 l 0090 Zagreb
Tel: O l /3496 413; 3496 428; Fox: 01/3496 424 e-moil: pecon@pecon.hr;www.pecon.hr
Sirna preša
za proizvodnju maslaca
Posterizator za mlijeko
Duplikator za vrhnje
Kamionska cisterno za transport mlijeko
Sirna kado
MLIJEKA U EUROPI SE MORAJU UDRUŽITI
Prema Bavarskog zcmljišnog društva za poljoprivredu, trošak proizvodnje mlijeka po litri je 52 centa, a trenutno za mlijeko na tržištu mogu zaraditi 40 centa. mi ijeka troše ranije supstance
JER JE PROIZVODNJA MLIJEKA TEŽAK, ALI
GENIJALAN POSAO KOJI MNOGI NE RAZUMIJU
-Mr.se.Miroslav
U Varaždinu je u organizaciji
Varaždinske županije, Upravnog odjela za poljoprivredu, te Hrvatskog saveza mlijeka i Hrvatskog saveza uzgajsimentalskog goveda-CroSim, 17.12.2007. održan okrugli stol o tržištu mlijeka u Europi. Gosti okruglog stola bili su predstavnici Europskog saveza mlijeka (European Milk BoardEMB), gosp. Romuald Schaberpredsjednik EMBiz gosp. Niels Lund - izvršnog odbora iz Danske, gosp. Ernst Halbmayerizvršnog odbora iz Austrije te Katrin Denzel - tajnica (EMB). Uvodni govor ispred hrvatskih mlijeka održao je gosp. Stjepan - predsjednik Saveza mlijeka Hrvatske, a uvodno predavanje o proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj održao je mr. se. Miljenkozamjenik župana Varaždinske županije za poljoprivredu i poslovni tajnik CroSim-a. Iz izlaganja izdvajamo informacije o radu EMB-a i poruke koje su nam kroz svoja izlaganja poslali.
Od 80-tih godina prošlog cijena mlijeku stalno pada. 2002. godine u Luxemburgu je održan sastanak na kojemu je dogovoreno daljnje snižavanje cijena mlijeka od strane se kako moraju biti bolji i
kako moraju jeftinije proizvoditi te ih se jedne na druge i tako razjedinjavalo. Rezultat sve teže situacije za mlijeka je bilo njihovo prvo okupljanje u Hamburgu 2004. godine, kada je da su im problemi isti. Ondje su se našli predstavnici iz Austrije, Švicarske, Francuske, Nizozemske, Belgije, i Danske. Definirana su tri cilja:
1. U Europi minimalna cijena mlijeka ne smije biti ispod 40 centi/kg mlijeka.
2. mlijeka trebaju ostati u stalnom kontaktu kako ih se ne bi dijelilo.
3. Zaustaviti isporuku mlijeka u cijeloj Europi, ako to bude potrebno (interese je potrebno javno obznaniti).
2006. godine u Italiji službeno je osnovan Europski savez mlijeka (European Milk Board). Ondje je definiran statut, izabran izvršni odbor od 6 i definiran od 80.000 eura te je zaposlena profesionalna direktorica. Danas EMB ima 12 i 80 000 Najnovija je Irska sa 22 000
Temeljni cilj Europskog saveza mlijeka je: proizvesti mlijeko koje platiti sve troškove i od kojeg ostati zarada za razvoj, te imati dovoljno slobodnog
vremena kojim bi se osigurao viši standard života.
Cilj namjeravaju utjecajem samih na tržištu kroz korake: I. ciljano obavještavati proizvomlijeka diljem Europe; 2. povezati mlijeka u cijeloj Europi i time svoj utjecaj i Ovdje svoj slogan koji koriste: 11Mlijeko prodavati, a ne 3. dobiti potporu (izrakomunikacijski koncept); 4. izdavati vlastiti informativni list; 5. kontinuiran i analiza cijene mlijeka, kako bi slika u razgovoru s bila što realnija. koja slijedi je organizacija Simpozija mlijeka u Bruxsellesu u 2008. godine.
Istaknuta je iskrena želja i potreba da se stvore partnerski odnosi sa mlijeka kako bi mogli nastupati prema lancima i pripremiti strategiju u borbi protiv dampinških cijena mlijeku u trgovinama. U tome su jednim dijelom i uspjeli primjer cijene mlijeka u jednom od kih lanaca prije godinu dana i danas. U inspiriranom govoru predsjednik europskog saveza proizvomlijeka, gospodin Schaber,
se na problematiku tržišta mlijekom u Europi, natuknuo je nekoliko važnih misli koje vaju složenost strateških problema u odnosu prema mlijeka od strane zajednice. Pri tome kako mlijeka nisu "više spremni da im se stalno govori što moraju raditi, jer drži da su dovoljno odrasli da mogu biti partneri, ali i to da mlijeka u Europi nije bitno imate li 5 ili 1 000 krava na imanju, jedino svojim istupima prave razlike i još uvijek ne genijalnost uloge proizvomlijeka u Zajednici".
Cijene mlijeka su rasti krajem srpnja 2007. godine. U isto vrijeme su porasli i troškovi proizvodnje mlijeka za 3 - 4 centi/kg. Tase daljnji rast cijene mlijeka zbog troškova krme, repromaterijala i goriva.
Tablica:Kretanje cijenemlijeka u 2007. g. u Francuskoj, i Danskoj (uz istaknute osnovneparametreimast i
Država Ožujak2007. Listopad2007. Prognozaza centi/kg centi/kg 2008. (centi/kg)
Francuska 25,4(3,8- 3,2) 34 (3,8- 3,2) 39 27,2(3,7- 3,4) 40 (3,7- 3,4) - 10- 13%
Danska 28,5(4,2) 37(4,2- 3,25) stabilnacijena
Izvor:OriginalnipodaciEuropskogsaveza mlijeka
Zbog svega što se danas na prostoru EU i proizvodnje mlijeka, su uzeti stvar u svoje ruke i aktivnostima utjecati kako bi se odredila "fair" cijena mlijeku. Ona je sada 40 centi. U tom pogledu su angažirali i agenciju za izradu koncepta. Europski savez mlijeka tom je prilikom prihvatio austrijski model. Taj model nudi strategiju pozitivnih pristupa i zaštitu proizvodnje putem marke mlijeka. Krava
je odabrana za simbol kojim se želi upozoriti na opravdane zahtjeve mlijeka u Europi. Svaka Europskog <":!Vezaima kravu u nacionalnim boj:-.ma. Temeljni cilj je stvoriti jaku marku mlijeka kojoj su vlasnici proizv<' mlijeka. hrvdtski mlijeka pozvani su stupiti u putem Saveza mlijeka u Europski savez, što je kano sa zadovoljstvom. Sada nam ostaje vati da se to prije i ostvari.
66
48260 Križevci Hrvatska
Tel/fax:048/716-112
Mobitel:091-9074/579
E mail:mibeks.ekoagram@email.t-com.hr Obratite nam se s povjerenjem
Butler- radnik u Vašoj farmi koji Vas nikada iznevjeriti
UVOZ RASPLODNIH GRLA PRODAJA KRAVA U LAKTACIJI U SURADNJI SA NAJUSPJEŠNIJIM UDRUGAMA U RAZVOJU GENETIKE IMESNIH PASMINA U EUROPI-KONTAKTIRAJTE NAS
USPJEŠNA GODINA RADA
U PROIZVODNJI
MLIJEKA
- Zoran dipl. ing.
Tada su krenuli u izgradnju staje iz sredstava Operativnog programa za razvoj govedarstva, koje je osigurala Vlada RH preko MPŠVG,HBOR-ai HAMAG-a.
Obitelj Novosel se baviti ovom proizvodnjom, jer uz gospodina Zvonka i suprugu Blaženku i njihova tri sina: Mario, Marijan i Zvonimir svoju vide u ovoj proizvodnji. Iz kredita i vlastitih sredstava 2006. izgradili su novu funkcionalnu staju sa slobodnim držanja kapaciteta 80 muznih krava. U staju su prosinca 2006. stigle prve kvalitetne junice HF pasmine, uvezene iz
U razdoblju od godine dana, nakon što su se otelile, prvotelke su davale 32 litre mlijeka dnevno, s tendencijom rasta, obzirom na genesku predispoziciju krava. Rekorderka je dala 48 litara na dan. Mlijeko koje je E klase predaju Dukatu d.d. Zagreb, s kojim su potpisali ugovor o suradnji. Hranu za svoje krave proizvode na oko 80 ha zemlje, koja je dijelom u zakupu. Siju lucernu i djetelinsko-travne smjese na 35 ha, a kukuruz za silažu na 20 ha obradivih površina: U hranidbi krava koriste repine
Pošto je prepoznala da se proizvodnjom mlijeka najbolje oplemenjuje ulaganje u obradive površine i da može stvoriti izvor prihoda cijeloj obitelji, obitelj Novosel iz je 2005. krenuti u novu poljoprivrednu proizvodnjuproizvodnju mlijeka
rezance te gotovu smjesu s 19 % proteina. Pretprošle, 2006. godine, lucernu su kosili šest puta - prvi i posljednji otkos spremaju u sjenažu, dok ostale otkose spremaju u sijeno u pripremi koriste rotokosilicu s valjkom radi bolje kvalitete sijena. Što se mjera, svoje površine pravilno i gnoje, a što je najhitnije i kalcificiraju. Stoga su lucernu prvi put kosili u travnju. Mikser-prikolicom pripremaju
obrok za svoje krave, a planiraju izgraditi svoj silos i mješaonicu hrane. Mehanizacija je suvremenoj tehnologiji proizvodnje. Sami su izgradili prostor za smještaj podmlatka, gdje uzgajaju vlastite junice za remont stada, kako bi proizvodnja mlijeka imala svoj tehnološki kontinuitet. Izgradnja ove farme je jedan od projekata koje podupire Virovitižupanija, a na taj pokrenuto je 16 projekata S farme obiteljiNovosel koja je krajem2006. godine je 500 000 litara mlijeka E kvalitete do kraja 2007. godine
financiranih putem Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Od toga je desetak farmi muznih krava krenulo s radom, nekoliko je još u izgradnji, a za neke je u tijeku izrada potrebne projektne dokumentacije.Jedan dio novootvorenih farmi nalazi se na
otvaranje smo popratili u Mljekarskom listu u studenome 2007. godine. Na podravske županije kada sve planirane farme budu dovršene i kada krenu s proizvodnjom, biti preko 1 000 muznih krava. Pokretanje poljoprivredne proizvodnje prema radno-intenzivnim i visokodohodovnim kulturama u stvu, vinogradarstvu, povrtlarstvu te izgradnjom farmi muznih krava i svinjogojskih farmi, biti osiguran razvoj ovog ali bit otvorena i nova radna mjesta, koja zapošljavanje mladih u ruralnim ma. Takav razvoja poljoprivrede Hrvatska je izabrala u svojoj strategiji razvoja poljoprivrede. Projektima razvoja poljoprivrede i ruralnih 15 % stanovnika županije, koje se bavi poljoprivredom, imalo bi osiguranu egzistenciju i ostvarivalo bi dohodak od poljoprivredne
Poštovani
U proteklomrazdobljuhrvatski mlijekauspjelisu proizvodnjumlijekaza preko 100 mi!t/unalitara
Protekla razdoblje (od 2003. do 2007. godine) bilo je bumo za proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj. Kvaliteta mlijeka je znatno poboljšana, a time se nisu mogle pohvaliti niti najrazvijenije zemlje Europe. S 22 % kvalitetnog mlijeka (E i I. klase), došli smo do 62 %u 2007. godini, što je izvrstan rezultat. je i proizvodnja mlijeka, a takvi pokazatelji idu u prilog da su hrvatski mlijeka postali svjesni vrijednosti ove proizvodnje. Prošlo je vrijeme "bacanja" mlijeka, a danas su mlijeko i proizvodi zauzeli svoje mjesto na tržištu. su shvatili da je mlijeko proizvedeno na hrvatskim farmama kvalitetno i da ne trebaju sumnjati u njegovu kvalitetu. Nas veseli da smo imali predstaviti i pohvaliti mlijeka koji su hrabro pokrenuli proizvodnju mlijeka, ili su svoju proizvodnju unaprijedili. Obitelj Novosel, kao i mnoge prije nje, a nadamo se i mnoge koje tek krenuti s proizvodnjom, pozitivni su primjeri razvoja govedarstva u Hrvatskoj te nastojanja da proizvodnja mlijeka postane konkurentna i isplativa. To nije lak posao, ali ljubav prema ovom poslu svakako olakšava rad vrijednim mlijeka, trud sve više i više doprinositi razvoju mljekarstva u Hrvatskoj.
u prošlom broju Mljekarskog lista obavijestili smo vas o ponude voluminozne hrane za krave u ovom, za neke veoma teškom razdoblju. Stoga, kako bismo vam da do sijena i silaže, navodimo kontakt brojeve telefona na koje se možete obratiti:
048 867019 ij. Šadekiz Repaša)
099 216 4150 (R. Leša iz
048 833 410 (V. Gole)
043 887 308 ( S. Šalamunec iz Ivanjske) 01 629 2148 (M. Matas iz Donje
053 772 028 (M. Kostelac iz
PROPISI O MLIJEKU I PROIZVODIMA
- Dr. se. Petar
Kao provedbeni propisi Pravilnici su doneseni temeljem Zakona o hrani ("Narodne novine" broj 46/2007.), njihova je primjena obvezna i su stupili na snagu. Pravilniko mlijekui proizvodima(NN 133/2007.)
Ovim Pravilnikom propisani su uvjeti kvalitete kojima moraju udovoljavati mlijeko i proizvodi kod stavljanja ovih proizvoda na tržište. Proizvodi moraju ispunjavati uvjete o nazivu i definiciji proizvoda, dodatnim o sastavu i senzorskim svojstvima, vrsti i sirovina, dodanim sastojcima i o upotrebi aditiva i vitamina. Pravilnik se ne odnosi na proizvode (kondezirano i mlijeko u prahu, mazive masti, margarin, kazein i kazeinati), koji biti regulirani posebnim propisom. Od mlijeka i proizvoda Pravilnikom su
Ovi pravilnicio kvaliteti kravljeg sirovog mlijekai proizvoda i metodama laboratorijskihanaliza doneseni su u skladu sa obvezama H1Vatskeza harmonizacijomi približavanjemnaših propisa propisimaEuropskeunije
sirovo mlijeko, toplinski mlijeko, fermentirana mlijeka, vrhnje, maslo, kajmak - skorup, sve vrste sireva, sirutka, deserti, napitci i, smrznuti deserti.
Odredbe Pravilnika ne primjenjuju se na proizvode koji su stavljeni na naše tržište, a proizvedeni su i postoje na tržištima Europske unije i EFfA (Europsko udruženje slobodne trgovine). Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti odredbe o mlijeka, proizvoda, sirila i kultura ("Narodne novine"br.59/91 i 158/2003.).
Pravilniko metodamaanaliza toplinski mlijekaza prehranuljudi (NN 133/2007.)
Pravilnik metode kontrole kvalitete toplinski mlijeka namijenjenog za prehranu ljudi, kao i referentne metode
uzimanja uzoraka i metode analize. Referentne metode analiza toplinski mlijeka odnose se na ukupnog udjela: 1. ukupne suhe tvari, 2. masti, 3. bezmasne suhe tvari, 4. ukupnog dušika, S. proteina i 6. težine mlijeka. Kod analiza toplinski mlijeka se kakve uvjete moraju ispunjavati voda i reagensi kod uzoraka mlijeka, zatim oprema i vaga. je metodologija dobivenih rezulata analiza mlijeka te kriteriji preciznosti: ponovljivost i obnovljivost.
Ovim Pravilnikom preuzete su odredbe Odluke Europskog 92/608/EEZ od 14. studenoga 1992. god. koje se odnose na reguliranje metoda analiza i ispitivanja toplinski mlijeka za izravnu ljudsku
PROPISI O MODELIMA POTPORE
DOHOTKU I POTICANJU PROIZVODNJE
U izmjenama ovih Pravilnika nema izmjena i promjene se odnose na vrijeme i rokove podnošenja zahtjeva za ostvarivanje sredstava potpora dohotka ili poticaja, kao i vremensku obvezu isplate ovih sredstava korisnicima. Pravilnici stupaju na snagu odmah danom objave u Narodnim novinama.
Pravilniko izmjeni Pravilnikao provedbimodela potpore dohotku (NN 133/2007.)
Kod ovog propisa propisuje se jedna izmjena koja sada glasi da se "Potpora dohotku li. skupine jednokratno za godinu najkasnije do 28. godine". Ova izmjena se odnosi na nekomercijalna gospodar-
stva kao korisnike potpore dohotku. Pravilniko izmjenamai dopunama Pravilnikao i uvjetima provedbemodela poticanja proizvodnje(NN 133/2007.)
U odnosu na proizvodnju i proizvodnju mlijeka, nema promjena kod rokova podnošenja zahtjeva za poticaje. Promjene se odnose na biljnu proizvodnju, tako da je uz propisane rokove dokumentacija koju je korisnik poticaja dužan dostaviti.
Izmjene su donijete za obvezne rokove isplate poticaja prema vremenu podnošenja zahtjeva. Za poticaje po proizvodnoj površini sredstva se, umjesto kao do sada do konca u godini do 31. svibnja godine. Kod mlijeka su izmijenjeni rokovi naplate poticaja. Do sada je važila regulativa da se sredstva u roku od 60 dana od isteka mjeseca u kojem je mlijeko predano, a sada se sredstva poticaja za mlijeko u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva. U proizvodnji, kao i za govedarstvo, produženi su rokovi za isplatu sredstava poticaja. Sa sadašnjih rokova isplate sredstava od dva mjeseca od podnošenja zahtjeva, sada se isplata sredstava, ovisno o kategorijama stoke, izvršiti od pet do osam mjeseci nakon podnošenja zahtjeva. Ovime se pogoršava položaj poljoprivrednih gospodarstava u odnosu na rokove isplate sredstava
HRANIDBA U SUSTAVU KRAVA-TELE
Hranidba goveda u sustavu krava-tele se može podijeliti na dva razdoblja: pašno razdoblje i hranidbu tijekom zime i ranog u prihvatilištima, kada je prirodni ili kultivirani pašnjak izvan funkcije, primjerice pod vodom ili snijegom, poput Mokrog polja, ili jednostavnije
- Mr. se. Dalibor izvan vegetacijskog perioda
dio godine goveda su na ispaši, ali u nepovoljnom dobu godine mora se proizvesti dovoljno krmiva za ishranu steonih krava, junica i teladi, odnosno junadi te bikova i mladih rasplodnih junica. Mlada junad idu u prodaju neposredno s pašnjaka ili idu u tov na vlastitom gospodarstvu, ovisno o proizvodnoj filozofiji gospodara. da preferiramo pašu na prirodnim pašnjacima, kako zbog kulturoloških, krajobraznih, tako i ekoloških razloga kako bismo naše prirodne travnjake od zarastanja, za vegetacijski period uvijek
ispašu na prirodnim travnJac1ma. Sukcesija, odnosno zarastanje naših prirodnih travnjaka, je uhvatila maha.
Na primjer, procjenjuje se da amorfa 50 %flore Mokrog polja. Ta agresivna biljka istisnula je autohtone biljne zajednice, ponajprije utrine gusjaka i zajednice uspravnog ovsika i krestaca, koje su najkvalitetniji travnjaci u Mokrom polju, a o njima smo opširno pisali. Kako bismo povratili prvobitno stanje, amorfu biti potrebno kositi, a njen porast goveda koja rado brste mladu amorfu i kojih je, na
sve više. Razlog uspjeha i širenja amorfe je upravo izostanak stoke za vrijeme Domovinskog rata koja je do tada pašom i gaženjem njezino širenje. Ipak, valja kako amorfa spada u porodicu Ieguminoza i pitanje je kolika je njena hranidbena vrijednost, da je sušne 2007. godine stoka u polju opstala samo njoj, pri tom priraste. zdravlje i kondicija stoke bili su na zavidnom nivou.
U brdsko-planinskom
svakako su najkvalitetnije travnjazajednice livade ovsene pahovke (Arrhenatheretumelatioris) i livade uspravnog ovsika i srednjeg trpuca (Bromo-p/antaginetum), u kojima su i leguminoze koliko - toliko zastupljene.
Na kultiviranim travnjacima svakako su najpogodnije rješenje trave koje podnose gaženje, odnosno napasivanje stoke, poput engleskog ljulja ili livadne vlasulje, a što više pregona sagradimo na pašnjaku, to bolje. Idealno bi bilo barem desetak, tako da stoka boravi nekoliko dana na pojedinom polju pa ide dalje na daje vrijeme regeneracije pašnjaka oko mjesec, do mjesec i pol dana, ovisno o klimatskim prilikama, podlozi i gnojidbi. Naravno, sve to dosta stoji, ali ipak
Krave na pregonskompašnjaku ("Korina'~Novska)
Tablica 1: Hranidbenevri/ednostiekstenzivnihpašnjaka ( 1 kg)
Suha Prob. bj.
Krmivo tvar (g) (g)
Paša - mlada 165,05 30,78
Paša - cvatnja 220,02 27,75
Paša - stara 250 02 19,88
Prosjek 211,69 26,13
prednost je ta da imamo stoku pod neposrednom kontrolom, a i prirasti bi trebali biti mada bi se i o tome dalo diskutirati.
Mi nastojimo pripustiti ili osjemeniti krave i junice sredinom prije odlaska na pašnjak, kako bi se telile nekoliko mjeseci prije nove pašne sezone. Telad stara tri mjeseca, težine 120 kg, odlazi skupa s majkom iz zimskog prihvatilišta na pašu u polje. U prihvatilištu tele je navikavano na ispašu u manjim pašnjacima, a davano muje i sijeno po volji, sve sa svrhom razvoja predželudaca i razvoja teleta kao
Sirova Energija Ca vlakna (g) H.j. (g)
prirast SUSTAV
probavljivih za kilogram prirasta. Ovi staromodni termini više nisu u modi, ali ovaj put se ipak njih držati. dnevni prirasti teladi na paši tijekom sezone iznose bar 800 g. Sve ovo ovisi i o pasmini te o kvaliteti travnjaka, odnosno vegetacijskoj sezoni. U tablici 1 dane su okvirne hranidbene vrijednosti paše ekstenzivnih travnjaka. Trajanje napasivanja iznosit u prosjeku 200 dana, od svibnja do prosinca, ovisno o atmosferskim prilikama.
Tele je u prosjeku dnevno sposobno pojesti sušene tvari ekvivalentnu 2,5 %svoje tjelesne težine. Procjenjuje se da tele staro tri mjeseca na paši dobije 50 % potrebnih hranjivih tvari, a tek sa šest mjeseci dobije ispašom dovoljno hranjivih tvari za puni prirast od 1, 1 kg. dnevni prirast teladi u prvoj fazi ispaše bio bi od 550 700 g. Na grafikonu 1 prikazana je krivulja dnevnih prirasta tijekom pašnog perioda po mjesecima.
kolovoz mjesec rujan listopad
- Linear (dnevni prirast) studeni
Procjenjuje se da teladi treba od 4,5 do 5,0 h.j. i 550 do 600 g Grafikon 1: dnevni prirasti teladi u g po mjesecima
Telad u optimalnim uvjetima tijekom svibnja ostvarivati dnevne priraste od 550 g, tijekom lipnja 600 g, tijekom srpnja 700 g, tijekom kolovoza 850 g, tijekom rujna, listopada i studenog, a ako vrijeme dopusti i prosinca, od 1 000 do 1 200 g. dnevni prirast tijekom cijelog razdoblja napasivanja iznosi oko 800 grama. Naravno, sve ovo je puko teoretiziranje. Ipak, na temelju iskustava, odstupanja i nisu baš tako pretjerano velika. Na temelju dnevnih prirasta težina teladi po mjesecima bit svibanj 136 kg, lipanj 154 kg, srpanj 175 kg, kolovoz 201 kg, rujan 232 kg, listopad 265 kg, studeni 300 kg.
Hranidbene potrebe teladi Dakako, tijekom cijelog pašnog perioda telad sisati svoju majku. Prema Ogrizeku tele je u stanju dnevno posisati mlijeka u do 15 % vlastite mase. Na grafikonu 2 prikazane su dnevne
mlijeka križanki Charolaisa i Angusa te Hereforda na ispaši s teladi prema C.L. Streeteru Uournal of range managemant). Mesne pasmine sklone su oscilacijama u i naravno, perzistencija im je daleko manja nego u kombiniranih i pasmina goveda. Stoga i uvodimo simentalca u uzgoj kako bi se ove manjkavosti poboljšavale. udio paše u zadovoljavanju potreba teleta na energiji i probavljivim nama raste s odmakom pašne sezone, kao i sposobnost teleta da konzumira sve više suhe tvari iz voluminoznih krmiva pašnjaka. se da krave i telad dnevno na pašnjaku pasu oko osam sati. Gary (1970.) je utvrdio da se napasivanje odvija i po te da
Grafikon2: nekih mesnihpasmina na ispaš( prema Streeteru(Journalof rangemanagement) goveda dnevno u napasivanju provedu 10,2 sata. 1993. na ekonomiji Sljeme provedena su istraživanja na križancima Charolaisa i simentalca u smislu proizvodne efikasnosti krava i teladi. porodna težina teladi iznosila je 35,67 kg, a nakon
šest mjeseci križanci su bili teški 174, 19 kg. prirast teleta na paši, uz kravu, iznosio je 770 g. Gubici teladi kretali su se oko 1O %. Na grafikonu 3 prikazani su udjeli mlijeka i paše u zadovoljenju energetskih potreba teleta tijekom pašne
Grafikon3: Zadovoljenjeenergetskihpotrebateladi iz paše i mltj'eka
travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan
Hereford Charolais x Angus
mjasecl listopad studeni
Charolais x Angus Hereford
o11JJak travanJ svlbanJ ltpanj srpanJ kolovoz ru.tan llsloped studen, prosanac
mlijeko mjeMcl
{ 0f/2791-892.fax 2796.Jf6
· •ERAKd.o.o .13:,~!f(J,t!:! ,trarin[J •CJielovi,mrld.o.o. 'JVilica,033/131)-189 a -NinHutJd.o.o
KREDITI do 1O odina
Inih ulag nj , KO dokumon_taclja
Kreditne kartice IVISA j • ca I do 36 m eseci
RotodrlJ' No&vi 'Zaštita od ka Vrhunska izvedba Povoljna cijena
• Vrhunska Prik
t500 kg / 1 cll. '-- 5.599,00 kn tijelo kugloril SOOkg 12 cll. 4.999,00 kn 6.ffl,00 k S rad. tltela • 9.499,00 kn
*Ko standard "Vile: opcija
umj. gnojiva .799,oo kn 5 . tv Pneum. Je osprema 1 .... & O)~Q. O) c 2,20 m • 10.599,00 kn apomena: 2,90 m -12.999,00 kn ražene cijene su bez PDV-a s popustom.
diska noie
PREDUVJETI ZA PRIMJENU SUSTAVA HACCP
Sustav HACCP(engl. Hazard Analysis Critical Control Point) osmišljen je šezdesetih godina prošlog u okviru svemirskog programa, s ciljem osiguranja sigurnosti hrane namijenjene
astronautima
U PROIZVODNJI HRANE
- Dr. se. Nevijo Zdolec
Postala je jasno da tradicionalni sustavi inspekcije i kontrole gotovih proizvoda ne mogu pružiti stopostotnu sigurnost da je sva proizvedena hrana ispravna, pa se uvodi princip sustavne kontrole u fazama proizvodnog procesa. Vremenom je sustav HACCP i uveden u sve sektore prehrambene industrije. U je bio usmjeren na industriju, a postupno i u druge faze poput veleprodaje, trgovine, restorana i dr. Neke od prednosti HACCP koncepcije su:
• sigurnosti i hrane preko prevencijskih kontrolnih mjera u proizvodnom procesu;
• povjerenja svih sudionika u lancu prehrane, posebno HACCP-a pokazuje da tvrtka prati sigurnost svojih proizvoda i time ispunjava zahtjeve zakonodavstva;
• smanjivanje zapreka u narodnoj trgovini hranom zbog kontrole (samokontrole);
• primjenjivost u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu;
• fleksibilnost sustava radi novih tehnologija;
• dokumentiranje samokontrolnih mjera temeljenih na pojave problema, a ne na rješavanju nastalih problema.
Preduvjeti za primjenu HACCP-a U proizvodnji
namirnice nalazimo broj koji mogu utjecati na i sigurnost krajnjeg proizvoda. Sustav HACCP je kontrolni mehanizam proizvodnog procesa, no da bi bio djelotvoran, prije svega treba uspostaviti mjere kontrole van procesa koji mogu ugroziti sigurnost proizvoda (npr. oprema, objekt, higijena osoblja). Te su mjere u sustav dobre higijenske prakse (engl. GHP) i dobre prakse (GMP),a
• i dezinfekciju,
• kontrolu štetnika,
• vode i zraka,
• kontrolu temperature,
• osoblje (higijena, zdravlje, edukacija),
• ustroj i infrastrukturu (okoliš, zgrade, materijali, oprema),
• održavanje i umjeravanje,
• postupanje s otpadom,
• kontrolu sirovine,
• sljedivost, proizvoda,
Tablica 1: Programkontroleštetnika
ŠTO KAKO Nacrt kontrolnih Postavljanje zamki i mamaca
Plan aktivnosti Opisati aktivnosti pri kontrole i tretiranja kontroli pojedinih štetnika vrsta štetnika i upotrebe pesticida. Popis svih sredstava (naziv, upotrebe, razina opasnosti)
povrat, odbacivanje zdravstveno neispravnih proizvoda,
• alergene,
• fizikalna i kemijska
• upravljanje podacima o proizvodima,
• radnu metodologiju. Navedene operacije i aktivnosti povjeravaju se osoblju koje mora razumjeti svoje zadatke te bilježiti sve provedene radnje. U tom smislu, jednostavan zadataka osoblju je prikaz koji daje odg:_ovorena pitanja:
• "STO" - definiranje zadatka koji treba obaviti
• "KAKO" - na koji - detaljan opis radnji, korak po korak
• "KADA" - definiranje i trenutka
zadatka
• "TKO" - postavljanje odgovorne osobe za pojedini zadatak
• "GDJE" - definiranje mjesta zadatka
Nadalje, tih aktivnosti njihova djelotvornost moraju se
KADA TKO
Postavljanje nacrta Vanjska organizacija jednom te unošenje promjena prema ootrebi
se definira Vanjska organizacija prema potrebi te prema zahtjevima zakonodavstva
kontrolirati od strane zaposlenika ili vanjskih organizacija. U proplana kontrole se pravila prema jasnim
• "ŠTO" - definiranje kontrolnih mjera za pojedine aktivnosti
• "KAKO" - kontrole, npr. pregled kontrolnih lista, analize (mikrobiološke i dr.)
• "KADA"- definiranje i trenutka kontrola
• "TKO" - postavljanje odgovorne osobe, laboratorija ili organizacije za kontrola
• "GDJE" - definiranje mjesta kontrole Plan i dezinfekcije Pri sastavljanju plana i dezinfekcije sastavlja se nacrt proizvodnog objekta, lista dezinfekcijskih sredstava koja se koristiti za pojedine prostorije, površine, opremu, prijevozna sredstva i dr. te raspored i plan dezinfekcije. Prema prije navedenim u planu se jasno navodi što se dezinficira, kako (detaljan opis radnji), kada i tko je odgovoran. Kontrola pranja i provodi se vizualno i pregledom kontrolnih lista (npr. zidovi, podovi, stropovi, radni stolovi, odvodi, konvejeri, komore za noževi itd.). U provjeri djelotvornosti sanitacije koristi se kontrola mikrobiološke površina prisutnosti i broja mikroorganizama indikatora Pri tome se mora definirati uzorkovanja, površina koja se pretražuje, vrijeme i mjesto uzorkovanja. Ukoliko se verifikacijom pranja i dezinfekcije utvrde nepravilnosti i odstupanja od postavljenih normativa, poduzimaju se popravne radnje radi ponavljanja nesukladnosti. To može promjenu dezinfekcijskog sredstva
ili doziranja, promjene u radnim uputama, dodatnu edukaciju zaposlenika i dr.
Plan kontrole štetnika Kontrola štetnika (insekti, glodavci i dr.) u prehrambenoj industriji usmjerena je na njihove pojave u objektima te na postupke njihovog uklanjanja. U pripremi plana sastavlja se nacrt objekta s kontrolnim mjestima te kontrolne mjere. tih aktivnosti povjerava se vanjskim organizacijama koje su ovlaštene za korištenje sredstava za suzbijanje štetnika.
Plan kontrole vode vode jedan je od važnih u prehrambenoj industriji, ne samo za sanitacijskih mjera, i zato jer može biti sastavni dio prehrambenog proizvoda ilije dio proizvodnog procesa. U planu kontrole vode potrebno je prikazati shemu distri-bucijske mreže pitke vode te dre-nažni sustav otpadnih voda, postupke kontrole i tretiranja vode prije upotrebe te otpadne vode.
Plan održavanja
Održavanje zgrada, prostorija, opreme i pribora dio je programa koji se postavlja na samom rada i provodi se kontinuirano tijekom proizvodnog procesa. Materijali koji se koriste pri gradnji i objekta (podovi, zidovi, vrata, radne površine, cijevi, odvodi i dr.) moraju biti održivi, glatki, neprobojni te podložni laganom pranju i dezinfekciji. Oprema, spremnici i pribor koji dolaze u dodir s hranom ne smiju dovesti u pitanje sigurnost hrane u pogledu fizikalnih opreme), kemijskih ili bioloških
Mljekarski list 02/2008.
U plan održavanja i funkcionalnosti opreme je i pokazatelja poput temperature, vremena, brzine i dr., što je i dio kontrolnih mjera pojedinih u okviru HACCP-a. KVALITETA
Plan sljedivosti
Podrijetlo sirovine, poluproizvoda ili gotovog proizvoda mora biti poznato u svakom trenutku i bilo kojoj fazi lanca prehrane. Sustav sljedivosti osigurava puta sirovine i drugih sastojaka proizvoda do faze (primarne) proizvodnje i prerade, kao i put gotovih proizvoda u fazi distribucije i prodaje na tržištu. U tom smislu nužan je cjelovit pristup i povezanost svih sudionika u lancu prehrane, kao i kontrolnih tijela. Kad govorimo o proizvodima životinjskog podrijetla, sljedivost mora u primarnoj proizvodnji i mora ostalog, podatke o porijeklu životinja, njihovoj ishrani (vrsta hrane, sastojci hrane, itd.), primjeni pesticida, veterinarskih lijekova i dr. Prema Zakonu o hrani (NN 46/2007.) sljedivost se definira kao ulaženja u trag hrani, hrani za životinje, životinji koja proizvodi hranu, odnosno služi za proizvodnju hrane, sirovini ili tvari koja je namijenjena ili se da biti u hranu ili hranu za životinje, kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije". Sustav sljedivost osniva se na dokumentaciji, evidencijama, deklaracijama i bazama podataka. Program edukacije
zaposlenika i sigurnost hrane ovisi o radnim navikama zaposlenika koji u tijeku svakodnevnog rada mogu unijeti fizikalna, kemijska ili biološka u hranu kojom rukuju. Radi smanjenja rizika od mikrobnog zaposlenici se podvrgavaju zdravstvenim pregledima te o higijeni. treninga ovisna je o higijenskom stanju u objektu, rezultatima provjere sanitacije, higijeni zaposlenika i rezultatima kontrolnih
PODBJEL
ljekovitarana proljetnica
Podbjel je od davnina poznat kao djelotvoran lijek za kašalj. o i latinsko ime biljke
Tussilagofarfara (tat. tussis = kašalj) - Marija dipl. ing.
Podbjel raste po vlažnim, ilovastim i glinastim tlima, uz puteve, potoke, kanale, po nasipima, vlažnim njivama, kao korov po vrtovima i vinogradima. potkraj zime, tek što okopni snijeg, pojavljuju se žute cvjetne glavice na kratkim stapkama (do 15 cm visine) koje su obrasle ljuskastim listovima i Cvatnja se nastavlja sve do travnja, a cvjetovi se beru u cvatnje, dok još cvjetne glavice nisu posve rascvjetane. Suše se u vrlo tankom sloju na toplom mjestu. Pravilno osušeni zadržavaju svoju zlatnožutu boju i ugodan miris. Koriste se u mješavinama za dišne organe, ili se od njih , pravi tinktura. 100 grama suhih cvjetova prelije se sa pola litre 70 %-tnog alkohola i 30 dana uz povremeno miješanje. tinktura se u tamnim staklenim bocama.
od listova: 1 - 2
usitnjenih listova preliti s 2,5 dL vode, poklopiti i pustiti da odstoji 1O minuta. Piti 2 - 3 šalice medom, ne duže od 1O dana. se ne trudnicama, dojiljama i osjetljivim osobama.
U narodnoj medicini se smatra dobrim
štetni za zdravlje. U cvjetovima ih nema. Iz tog razloga pripravke lista podbjela treba koristiti prema uputi. U prekomjerne sluzi u dišnim organima se piti triput dnevno 1O - 15 kapi u malo vode, ili nakapano u malo meda. Listovi se pojavljuju tek kad biljka procvjeta, sluzavi su i gorka okusa. Imaju veliku krpastu plojku s blago nazubljenim rubom. S gornje strane listovi su svijetlozelene boje, a donja strana uvijekje siva i dlakava pa otuda i naziv podbjel.
Listovi podbjela sadrže 7 - 8 % sluzi (cvjetovi manje) i pomažu kod nadraženosti sluznice uslijed upale ždrijela, suhog kašlja, promuklosti, bronhitisa i astme. U manjim u listovima se nalaze i pirolizidinski alkaloidi, koji su kod dugotrajne upotrebe i u
sredstvom za nje krvi pa se pije kod kožnih bolesti. Ispiranje n im ili
uvarak od listova u obliku obloga
primjenjuje se kod upa]a vena, opeklina, oteklina, gnojnih upala kože, rana i ekcema. se ispire i vlasište kod prhuti i ispadanja kose. Listovi se koriste i za dimne inhalacije kod bronhitisa i astme. Usitnjeni listovi umataju se u papir za cigarete. U neki sjevernim zemljama se reuma omatanjem bolesnika u plahtu obloženu svježim listovima podbjela. Uz to se pije topli od cvjetova bazge, lipe i
IZLAZAK I ZALAZAKSUNCA 10.02. 20.02. 28.02.
OSIJEK6,52 17,066,37 17,21 6,24 17,32
BEBAU
- Dr. Ivo Belan tijekom posljednjih nekoliko nastupila je revolucija u medicinskom aspektu porodništva. Danas je gotovo sasvim sigurna za ženu, a fetalna i smrtnost je smanjena. U vremenu priprema za porod, mnogi se roditelji educiraju i dobivaju osnovna znanja o i samom porodu. pored potrebnog znanja o tome što u momentu poroda, dobra priprema mora i razumijevanje tri druga perioda u životu novih roditelja: vrijeme provedeno u bolnici, prvi dani kod s novom bebom i promjena u životu para i roditeljstvu. od donošenja bebe je odmah iza uzbuizazvanog samim porodom. da je majki nakon dolaska još uvijek umorna i iscrpljena od poroda i ponešto zabrinuta kako se brinuti o ostaloj svojoj djeci, za njegu djece da roditelji osiguraju neku u Za to postoje mnogobrojne Ne smije se zaboraviti ni na lokalne patronažne medicinske sestre iz doma zdravlja. Postoje programi po kojima sestre dolaze u i savjetuju mlade majke, posebno one kojima je to prvo dijete, kako se brinuti i njegovati bebu. i starija djeca mogu biti od velike S malo planiranja na vrijeme, se obitelj može uhvatiti posla i prvih nekoliko tjedana u mnogo lakšima. Neki muzev1 uspijevaju dobiti od svoje firme i nekoliko dana dopusta ili
Premda je porod jedan od najprirodnijih i doživljenih u životu, on je dugo vremena u prošlosti, a ponegdje još i donedavno, bio okružen praznovjerjem, strahom i
uzmu od svoga godišnjeg odmora. Koliko dugo majke trebati ne ovisi samo u financijskoj situaciji, nego i o tome kako se majka Majci je potrebno pružiti u sve dotle dok ona da se lako zamara. Ona treba pokušati svakim danom obaviti nešto malo više posla i nakon dva tjedna vjerojatno biti u stanju preuzeti obaveze.
Sigurno je da mnogi ljudi htjeti vidjeti prinovu u Porodilja ne treba ustajati iz kreveta da goste.
U posjete treba ograsamo na bližu rodbinu, a prijateljima valja objasniti da ste još uvijek slabi i da bi radije da vas posjete nakon nekoliko dana.
Ništa nije kao prije Ulazak bebe u život jednog para kompleksne psihološke promjene koje imati trajni utjecaj. da sve biti kao prije, bilo bi nerealno.
Nakon nekoliko dana kod možda da nešto "nije u redu". vas nešto od bebe, možda ste postali malodušni ili tjeskobni, potišteni ili ste zabrinuti za bebu? Ili ste možda zabrinuti da vaša beba ne dobiva dovoljno mlijeka? Možda vas brine vaš odnos s mužem - iako sve izgleda u redu, vi ustvari doživljavate jedno stanje koje je poznato kao postnatalna depresija, to jest depresija nakon poroda. Simptomi tog stanja mogu biti tako blagi ili mogu tako brzo nestati da
izbjegnete pojam depresija.
Što uzrokuje kod nekih žena depresivno raspoloženje, potištenost nakon poroda? Neki smatraju da su za to odgovorne hormonalne ili metabopromjene koje nastaju za vrijeme Drugi to pripisuju psihološkim faktorima. Neke mlade majke, na primjer, mogu postati depresivne kad vide da njihovo tijelo ne poprima odmah nakon poroda nekadašnji izgled (možda im nitko nije objasnio da maternici treba skoro mjesec i pol dana da se ponovo stisne na svoju Druge pak žene mogu dospjeti u potišteno stanje zbog toga što vide da njihova beba ima crvenu i naboranu kožu i nije tako lijepa kako su one možda Bez obzira koji je razlog, ako porodilja nije svjesna toga da mnoge žene povremeno iste reakcije, izlaže se riziku da padne u još dublju depresiju. Od je saznanje da su ovakva stanja samo privremena prolaze unutar nekoliko dana i tjedana). najbolji da ih se svlada jeste boriti se protiv "bilo što da ne mi zadovoljstvo i za ništa me nije briga". Razumije se, poslovi i aktivnosti majke moraju se sada usmjeriti i okrenuti prema ponašanju njezine bebe. Svatko tko može majci u ovom periodu dobro je došao. Osobito ako to majci da povremeno izaiz posjeti roditelje,
prijatelje, pogleda neki film, ode u kupovinu itd. Naravno, ako nije na raspolaganju, ponijet i dijete sa sobom. Organizam porodilje je upravo prošao kroz velike fiziološke promjene i zbog toga se brzo i lako umara.
U rijetkim pojavljena se depresija kod majke pogoršava, umjesto da se poboljšava.
Savjet
U tom potrebno je konzultirati On možda savjetovati pregled kod psihijatra ili nekog drugog koji da se majka iz ovog
teškog perioda. Premda žena može biti preokupirana svojom novom ulogom, ona ipak ne smije zanemariti supruga. i muž kojeg se najviše voli može postati zabrinut, ljutit i ako mu žena u tom periodu poklanja samo minimalnu pažnju i brigu. Majka tavalja imati na umu da s novom bebom i za muža dolaze nove brige; li zadovoljiti nove financijske potrebe obitelji? S obzirom na prezauzetost na radnom mjestu, li imati dovoljno vremena da se posveti i djetetu? Da bi ispoljavanje takvih raspo-
loženja, supruga dobro ako i tatu od samog u poslove oko bebe kao što je hranjenje, mijenjanje pelena itd. Bilo kakva njegova nespretnost i saznanje o nedoraslosti u tom poslu s praksom se ubrzo ispraviti. Ukratko, nove majke i novi ocev1 imaju mnogo toga zajedniNjihovi su otprilike istog intenziteta. Oboje trebaju priznati i prihvatiti drugoga i ako je potrebno
Zašto
je snijeg
bijele boje?
ali i toplo. Ne tako davne 1997. godine, apsolutna maksimalna temperatura zraka narasla je u Osijeku do 18,7 Celzijevih stupnjeva, dok se - tako glasi jedna od brojnih izreka. I stvarno, vrijeme je u vrlo promjenjivo. U mnogo cijela nije izrazito hladna. No, ipak su razdoblja kada je tijekom mjeseca izrazito hladno,
Na taj oboje nesmetan i lagan prijelaz u roditeljstvo. ne mora biti. Primjerice, 1996. godine u Zagrebu je bilo 20 dana sa snijegom na tlu, a godine pojave snijega nije bilo niti jednog dana.
apsolutna minimalna temperatura zraka spustila i do -9,3 Celzijevih stupnjeva. Hladnih je dana, tj. dana s minimalnom temperaturom zraka nižom od 0,0 Celzijeva stupnja, u Osijeku te iste godine bilo 16. Snijega na tlu u može, a i
u ljepoti snijega, vjerujemo da mnogi ne znaju odakle snijegu tako lijepa bijela boja. Eto vam odgovora. Proces smrzavanja kapljica vode vrlo brzo. pojedinih kapljica vode ostaju molekule zarobljenog zraka. Upravo zato, snijeg je bijele boje, a k tome i neproziran.
BIOdar
Tvornica hrane,Varaždin
Cijenjeni mlijeka,
za kvalitetnu hranidbu vaših krava osigurali smo Vam program potpunih i dopunskih krmnih smjesa. Naš je cilj da dobre genetske predispozicije grla u kvalitetno mlijeko.
PROGRAMHRANIDBE KRAVA
Konvencionalnesmjeseza dopunskuhranidbu govedakod uravnotežen"! osnovnogobroka:
• GKM-2-19% - potpuna krmna smjesa za muzne krave s min. 19%
• GJKM-Do-32% - dopunska krmna smjesa (superkoncentrat) s min. 32%
Smjesenamijenjeneza intenzivnuproizvodnju krava:
• KM-22% - potpuna krmna smjesa s min. 22% - dostupna u tri varijan
- INTENZIV - velik udio by pass niacin,
- PLUS- by pass niacin, Yea sacc1026
- MILKI - by pass kelirani mikroelementi, niacin, Yeasacc1026
• GJKM - Do-35%- Top - dopunska krmna smjesa s min. 35% - by pass niacin, Yeasacc1026
Smjese su dostupne u brašnastom, ekspandiranom i/ili peletiranom obliku, upakira1 natron ili u rinfuzi.
Ekspandiranasmjesa- prvi i jedini u Hrvatskoj - smjesa s ciljem d postigne:
• bolja razgradivost hranjivih tvari u probavnom traktu
• udjela by-pass u obroku
• razgradnje kukuruznog škroba - više energije (želatinizacija škrc
• najviša higijenska ispravnost smjese
• ukusnija hrana - bolja ješnost
• dnevna proizvodnja mlijeka zbog bolje iskoristivosti obroka
• i na kraju - profit.
Za koji se za smjesu u rinfuzi osigurali smo SILOSE.Silosi se m~ koristiti za TMR hranidbu ili nadopunjuju sustav kompjutorizirane hranidb
Time osiguravamo zatvoreni ciklus distribucije smjese od proizvodnje do hranidbe 1 farmi kupca.
Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka Vindija d.d. mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravm komercijalu Tvornice hrane BIOdar.
