Znamošto zdravi prirodan DUKATMASLAO
100%prirodan,prepoznatljivognježnogokusate dragocjenizvorA, Ei Dvitaminazacijeluobitelj od sadanaVašstoldonosijošjednunovost- NOVIIZGLEDPAKIRANJAkojištiti s.vježinu
I bogatstvookusa i hranjivihsastojaka. NekaVaš izgledajoš bolje- uzDukatmaslac!
AKTUALNO
Raspisan krug za dodjelu sredstava iz SAPARD programa _____ 2
RATARSKE I KRMNE KULTURE
Proizvodnja jarog graška za zrno 4
tla____
HRANIDBA
iskorištavanje proteina u hranidbi krava __________.. 6 profili kao procjene zdravstvenog stanja 9
SUSTAV KRA V A-TELE
Hranidba u sustavu krava-tele 16
ZANIMLJIVOST!
Svijet je globalno selo _ _.___
Proizvodnja mlijeka i mesa genetske modificiranih i kloniranih životinja __..,___ 40
TRŽIŠTE MLIJEKA EU - tržište mlijeka i 20
STOKE
Tržište teladi u 2007. godini - - 21 ZDRAVLJE.STADA
Tržišni izgledi u sektoru mljekarstva u Europskoj Uniji i Republici Hrvatskoj
Velik.a proizvodnja donosi i preganjanja
Obzirom na prošlogodišnju sušu koja je pogodila pojedine dijelove Hrvatske, sve je više mlijeka zainteresirano za kupnju/prodaju voluminozne krme za svoje muzne krave i ostale kategorije goveda. Molimo sve zainteresirane koji planiraju prodati. odnosno kupiti sijeno. sjenaŽll i silažu da se jave u Uredništvo Mljekarskog lista kako bi im olakšali tu Dodatne informacije na str. 1O. Naš broj telefonaje: 014833349.
u želji za boljom suradnjom s vama otvorili smo novu rubriku: PITAJU - UREDNIŠTVOODGOVARA. Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica, ili problema vezanih uz vašu proizvodnju slobodno pitajte, a mi putem ove rubrike \Tlo brzo odgovoriti na vaše upite. Do nas je vrlo lako jer smo uvijek dostupni za vas, dragi Ovi putevi vode do nas: telefon: 014833349, fax: OI 4875 848 i e-mail: hmu@hmu.hr. Najljepše vas molimo da s nama, jer jedino tako na obostrano zadovoljstvo biti bolji - vi u proizvodnji. a mi u nastojanju da s najboljom ekipom suradnika uspijemo dati odgovore na najzahtjevnija
Zagreb, Hica31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-266, fax: 01/487~.a-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro rabin: 2360000-1101408596, priprema I aaal!: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1
Stjecanjem statusa države kandidatkinje za u EU (18. lipnja 2004.) Republici Hrvatskoj
otvorila se korištenja pretpristupnih fondova kao u procesu prilagodbe. U okviru pretpristupne RH može koristiti sredstva fondova.
SAPARDje samo jedan od njih. To je poseban pristupni program za poljoprivredui razvitak
- TugomirMajdak, dipl. ing. ruralnih
Njegova glavna svrha je doprinos usvajanju pravne EU na poljoprivredne politike (CAP) i drugih komplementarnih politika. se njime podupire mjera za razvitak ruralnih Program sustav mjera za lakše na poljoprivrede i ruralnog razvitka, organizaciji, tržištu i zakonodavstvu EU.
Sredstva potpore iz SAPARD programa osiguravaju se iz EU i Republike Hrvatske, od EU sudjeluje sa 75 %udjela, a Republika Hrvatska sa 25 %udjela.
Sredstvima iz SAPARDprograma sufinanciraju se u okviru Mjere 1 i Mjere 2 projekti korisnika do 50% priznatih, prihvatljivih izdataka i to za projekte iz Mjere 1 maksimalno 2.500.000,00 kn po korisniku, a za projekte iz Mjere 2 iznos potpore po korisniku može iznositi maksimalno 10.000.000,00 kuna.
19. 2008. godine raspisan je 3. krug za dodjelu sredstava iz SAPARD programa koji traje 40 dana, sa 3. travnja 2008. godine.
Osobe koje imaju pravo na korištenje sredstava SAPARD su poljoprivredna gospodarstva, prav-
ne i osobe u prehrambenoj industriji. te jedinice lokalne samouprave. U dva dosadašnja za dodjelu sredstava iz SAPARD programa, odobreno je ukupno 29 projekata s iznosom potpore od oko 87 mln kuna. lskorišteno je ostalo oko 40 % sredstava.
Primjerodobreneprijave iz m/jekarske industrije:u 2. krugu aplicirala je tvrtka Paška sirana d.d. sa ukupnom ulaganja nešto od 26 milijuna kuna, a iz SAPARD programa je ugovoren maksimalni iznos potpore (1Omilijuna kuna).
Odabrane mjere i ciljevi SAPARD programa u Republici Hrvatskoj
Mjera 1: Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva gdje su u sektoru mlijeka (kravljeg), mesa svinjskog i mesa peradi) te jaja dozvoljena ulaganja:
1. Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju gospodarskih objekata za uzgoj muznih krava, goveda, svinja i peradi, opremanje objekata.
2. Ulaganje u mehanizaciju za proizvodnju mlijeka, opremu za strojnu mužnju mlijeka, opremu za i skladištenje mlijeka
na poljoprivrednom gospodarstvu, te izgradnju prostora za manipulaciju i skladištenje mlijeka.
3. Ulaganje u opremu za izgnojavanje, tankova za stajskog gnojiva, specijalizirana sredstva za transport gnojiva.
Mjera 2: prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda gdje je u sektoru mlijeka i proizvoda dozvoljeno:
1. Ulaganje u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili i/ili opremanje mljekara.
Kako bi bili prihvatljivi za sufinanciranje sredstvima iz SAPARD programa, potencijalni korisnici moraju ispunjavati niz i posebnih kriterija. Posebni kriteriji za Mjeru 1 u sektoru proizvodnje mlijeka, mesa i jaja, odnosno izgradnju i/ili adaptaciju objekata za smještaj goveda, svinja ili peradi propisuju kako korisnici moraju imati najmanje 20 krava ili 100 ili 1O 000 nesilica, odnosno 40 goveda ili 1 000 svinja u tovu ili 5 000 brojlera po turnusu, te da moraju upravljati gnojivom u skladu sa EU standardom.
Kod Mjere 2 u sektoru mlijeka i proizvoda, odnosno
izgradnje i/ili adaptacije i/ili opremanja mljekara, je kako korisnici moraju imati glavni plan koji pokazati da tehnološka cjelina, u koju se ulaže, na završetku ulaganja ispuniti EU standarde, te kako moraju biti u rangu malih ili srednjih poduzetnika.
Neki od prihvatljivih izdataka unutar Mjere 1, a se proizvodnje mlijeka su:
• Opremanje izmuzišta za strojnu mužnju (sa svim elementima, materijalima i montažom).
• Mljekovodi do opreme za i skladištenje mlijeka na poljoprivrednom gospodarstvu/farmi.
Unutar Mjere 2 u sektoru mlijeka i proizvoda prihvatljivi izdatci su
- Oprema za sakupljanje i preradu mlijeka
- Oprema za punjenje, pakiranje i ambalažiranje mlijeka
- Oprema za proizvodnju, pakiranje i ambalažiranje maslaca
- Oprema za proizvodnju fermentiranih proizvoda
Oprema za pripremu pasteriziranih proizvoda
- Oprema za punjenje, pakiranje i ambalažiranje fermentiranih proizvoda
Oprema za preradu, punjenje pakiranje mlijeka u prahu
- Oprema za proizvodnju sira
- Oprema za proizvodnju, pakiranje i ambalažiranje sira
- Oprema za proizvodnju svježeg sira
- Oprema za proizvodnju, obradu, pakiranje i ambalažiranjevrhnja
- Oprema za obradu, pakiranje i sirutke
- Oprema za pripremanje steriliziranih proizvoda
- Oprema za i pripremu ambalažnog materijala
- Oprema za CIP (Cleaning in place = na mjestu)
- Laboratorijska oprema (ne ukljunamještaj i stakleni pribor) za internu uporabu, dio kog pogona, sastavni dio projekta
- Oprema za skladištenje mlijeka i proizvoda
- Kompjuterska oprema s montažom i programima za kontrolu i proizvodnog i skladišnog procesa
- Oprema za nadzor i kontrolu te oprema za mjerenje
- Oprema za kontrolne i sustave
- Oprema i za sanaciju otpadnih voda i vode
- Oprema za zbrinjavanje primarne, sekundarne i tercijarne ambalaže i otpada
- Oprema za pranje i dezinfekciju alata, i strojeva
- Oprema za sterilizaciju
- Oprema za umjetno
- Oprema za klimatizaciju proizvodnih i skladišnih prostora
- Oprema za pripremu, akumulaciju
i tople i hladne (ledene)vode
Oprema za kemijsku pripremu mekevode
- Oprema za obradu životinjskog otpada
- Oprema za i zamrzavanje
- Oprema i strojevi za grijanje. Za potrebe ovog sektora, izgradnjom i adaptacijom operativnih zgrada i objekata smatrat se:
- Izgradnja i adaptacija mljekara i pogona za preradu mlijeka
- Izgradnja i adaptacija prostora za grijanje
- Izgradnja i adaptacija pogona za tretiranje otpadnih voda.
Kao što je vidljivo iz navedenog popisa, postoji niz prihvatljivih izdataka za potrebe velikog broja potencijalnih korisnika glede proizvodnje i prerade mlijeka.
Stoga vas pozivamo da se na vrijeme prijavite i iskoristite bespovratna sredstva kako bi unaprijedili svoje
- Dr. se. Darko Uher
Agrotehnika proizvodnje graška
Za proljetnu (jaru) sjetvu tlo je trebalo preorati tijekom jeseni ili zime i grubo pripremiti za što je raniju proljetnu sjetvu. Grašak traži duboku obradu,jer ima dobro razvijen korijenov sustav koji prodire i do 1 m duboko u tlo. Gnojidba tla za grašak u kulturi izvodi se prije osnovne obrade tla s oko 20 tiha stajnjaka ili gnojovkom. Mineralna hraniva grašak dobro koristi, zato mu treba osigurati 80 do 100 kg/ha PP 5 i 120 do 150 kg/ha KiO.Za rast i razvoj grašak treba puno dušika. da tijekom vegetacije veže atmosferski dušik, grašku se osigurava samo startno 30 do 40 kg/ha dušika. Samo u tlima i u uvjetima za koje sumnjamo da biti osigurano vezanje atmosferskog dušika, usjev graška ili smjese prihranjuje se gnojivima jednom ili u dvije prihrane s 100 do 200 kg/ha KAN-a.Sjetva jarog graška treba biti što je ranije (krajem ožujka). Ranije sijani usjev pokrije tlo i smanji zakorovljavanja, odnosno završi vegetaciju do sušnog razdoblja. Sije se na dubinu od 4 do 6 cm na težim tlima, a na lakšim i pjeskovitim (toplijim) tlima sije se na dubinu 6 do 8 cm uz obvezno valjanje tla ili s valjkom koja valja traku u koju je posijan grašak. U kulturi sije se 80 do 100 klijavih zrna na m 2 ,odnosno 200 - 250 kg/ha, ovisno o apsolutnoj masi sjemena. Sjetvu
treba obaviti do sredine mjeseca ožujka, kada i ostali proljetni radovi. Što je kasnija sjetva, ili što je lošija priprema tla, siju se više norme po jedinici površine. Kultivare, koji se siju za proizvodnju zrna s vrlo razvijenim viticama (Baccara, Solara), treba sijati žitnom jer se kasnije viticama usjev dobro povezati i tijekom vegetacije za jakih kiša. Pored navedenih kultivara, u proizvodnji imamo i kultivare: Erby, Zekon, Faktor i Poneku. Poneka je starija sorta graška i koristi se prije svega za zelenu krmu. Sije se zajedno s žitaricama za osiguranje proljetne zelene krme bogate
Najopasniji korovi u usjevu su oni visokog habitusa koji kliju i u istovremeno s
Jari grašak je biljka prohladnog i umjereno toplog podneblja, da se rast usjeva zaustavlja na temperaturama višim od 30 °C. grašak se uzgaja u plodoredu, jer ne podnosi ponovljeni uzgoj na istoj površini zbog bolesti i štetnika pa na istu parcelu dolazi nakon tri ili više godina
graškom (limundžik, kamilica, loboda, dvornik). Zaštita od korova može se obaviti kontaktnim herbicidom
Basagran 600 (2 Uha) uz utrošak vode od oko 300 Uha, najbolje u split aplikaciji (navedena doza u dva puta po pola) s vremenskim razmakom od tjedan dana. Ako se u usjevu nakon nicanja jave travni korovi, onda treba primijeniti Agil 100 EC.U cvatnje obavlja se i tretiranje usjeva protiv graškovog žiška s insekticidima dubinskog djelovanja Chromogor 40 ili piretroid Sumi Alfa 5FL. U svrhu kvalitetne zaštite potrebna su dva tretmana u vremen-
Usjevjaroggraška u cvatnji
skom razmaku od 1O do 12 dana. Žetva graška se obavlja kada zrno sadržava 15 - 16 %vode. Žetva nom nastupa istovremeno sa žetvom ozime pšenice mjeseca srpnja). Zrno graška u prosjeku sadrži 23 % proteina (tablica 1) te se stoga može koristiti kao koncentrirano krmivo u ishrani životinja. Zrno graška se može direktno koristiti u hranidbi stoke, jer je razina tripsina inhibitora u sirovom zrnu na razini soj ine saPo aminokiselinskom sastavu zrno graška je dosta bogato esencijalnim aminokiselinama, lizinom, ali siromašnije triptofanom i sum-pornim aminokiselinama u odnosu na soj inu
AGROTEHNIKA
Tablica1: kemijskisastav zrna u lupini, bobu,grašku i punomasnojtostiranojsoji (zrno)
Lupinabijela, Bob bijelog Grašak Kemijskisastav slatka cvijeta (g/kg) (wkg) fa/k!!:)
Vlaga
Sirove
Sirovamast
Sirovavlakna
NDV 163 140 153
KDV 123 90 70 NET 338 498 546 Skrob 3 380 457 70 40 54
NOV= Neutralna detergentvlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin, netopljivi pepeo)
KDV= Kisela detergentvlakna (celuloza, lignin, pepeo)
NET = ekstraktivne tvari
-Dr. se. Darko Uher
Do danas nije da je selen bio važan za biljke, ali je esencijalan element za životinje.
Prema tome, selen je dobar primjer uskih odnosa tla i zdravlja te plodnosti životinja, u kojih je poznata deficijencija i nedostatkom, odnosno viškom selena.
Pri pH vrijednosti 4,5 do 6,5 selen se pretežno nalazi kao selenit adsorbiran na feri-hidrokside i njegova je koncentracija u otopini vrlo niska, dok se pri pH 7,5 do 8,5 u dobro aeriranim tlima pojavljuje kao selenat, i mnogo je topljiviji i biljkama. Osim toga, ako u djetelinskotravnoj smjesi namijenjenoj ispaši prevladava preko 80 %trava, dolazi do nedostatka selena jer trave slabo usvajaju selen (Se) iz tla. Za razliku od trava, mahunarke usvajaju selena iz otopine tla.
Mljelwrski list 03/2008.
Selen nije u esencijalne mikrolemente, ali je važan za biljnu proizvodnju u nekim
svijeta. U nekim su tla toliko bogata tim elementom da se životinje pri napasivanju mogu njime otrovati (više od 2 mgfkg suhe tvari)
Biomase biljnih vrsta trebale bi u prosjeku sadržavati O,1 mg Se/kg na 1 kg suhe tvari. U tlu su 0,03 - 2,0 mg Se/kg. Selen dospijeva u tlo jednako kao klor, brom, jod dijelom putem morskih struja koje dopiru duboko u kontinentalna Kod goveda trajniji nedostatak selena može probleme: deformacije tkiva, smetnje u razvoju teladi, gubitak težine, slabljenje plodnosti, upale vimena i klonulost. Selen je sastavni dio enzima u kivi koji sudjeluju u reakcijama detoksikacije i izgradnje imunosustava. Tla koja nose vegetaciju nalaze se pretežno u semiaridnim SAD-a, gdje je kiše nedovoljna da ispere u vodi topljive spojeve selena. Zbog uskog raspona korisnog i djelovanja, primjenu selenita treba pažljivo provoditi, iako je to najbolji za njegovo usvajanje do
razine, ali ne i pored niske topljivosti i slabe Primjena selenata sadrži rizik prekomjerne akumulacije selena u biljci. Posljedice prekomjerne primjene selena mogu se ukloniti barijevim kloridom i kalcijevim sulfatom. Vjeruje se da barijev klorid stvara netopljiv barijev selenat, koji je nepristupabiljkama, dok gips jednostavno smanjuje usvajanje selena zbog kompeticije iona. U svakom treba se pridržavati · preporuka kompleksnih gnojiva koja sadrže selen. Upotreba kompleksnih gnojiva koja sadrže selen nije za pašnjake na kojima pasu muzne krave, niti za travnjake s kojih se priprema konzeivirana krma u vidu silaze ili sjenaže. Razlog je taj, što muzne krave dobivaju u obroku vitaminskomineralne dodatke i na taj unose dovoljne selena u svoj
- Mr. se. GoranKiš
Koliko je ovih aminokiselina životinji potrebno ovisi, prije svega, o visini proizvodnje, pa s tim u vezi svako proizvodnje mlijeka dovodi i do potreba za aminokiselinama.
Znanstvenim istraživanjima je da su dvije aminokiseline u proizvodnji mlijeka lizin i metionin. Kako bi zadovoljite minimalne potrebe, ove dvije aminokiseline trebale bi biti u ukupnom obroku u omjeru 3:1, što uvijek, u obroku sastavljenom samo da bile zadovoljene osnovne potrebe za proteinom, nije Oblici proteina u sastavljanju obroka
Za uspješno podmirenje potreba krava za proteinima najprije moramo stvoriti uvjete za optimalnu proizvodnju mikrobnog proteina u buragu. Ukupni protein kojeg pojedu krave obrokom možemo podijeliti u pravi protein, koji je od aminokiselina i neproteinskog dušika (urea). Ovaj protein dalje se dijeli na: u buragu razgradivi (BRP) i u buragu nerazgradivi protein (BNP). U buragu nerazgradivi protein je onaj koji prolazi burag i apsorbira se u tankom crijevu
kravama za podmirenje uzdržnih, reproduktivnih te potreba za rast i proizvodnju mlijeka potrebne su esencijalne aminokiseline, koje su strukturne jedinice proteina. Ove aminokiseline krave mogu dobiti iz mikrobnog proteina sintetiziranog u buragu ili proteina hrane koji se nije razgradio u buragu
(poznatiji kao by-pass protein). Iz BRP nastaje mikrobni protein koji predstavlja dio proteina kojeg iskorištavaju za zadovoljenje svojih potreba za proteinima. U buragu nerazgradivi protein izbjegava razgradnju u buragu i odlazi u pravi želudac gdje se proteini hidrolizom do aminokiselina. Nakon pravog želuca aminokiseline odlaze u tanko crijevo u kojem se apsorbiraju kroz crijevnu stijenku i prelaze u krvotok. U buragu mikroorganizmi ju BRP i kao produkt razgradnje nastaje amonijak. Nastali amonijak mikroorganizmi koriste s dostupnom energijom iz ugljikohidratnih krmiva i na taj stvaraju mikrobni protein. Mikrobni protein je protein u buragu prisutnih bakterija i protozoa. Koliko u buragu biti stvoreno mikrobnog proteina ovisi o dostupnosti ugljikohidrata koji fermentiraju i dostupnog dušika te o nizu drugih Od tih drugih najvažniji su: BRP, kiselost (pH) buraga, opskrba buraga aminokiselinama i peptidima, hrane i dr. Ukoliko u buragu nema dosta energije, tj. ugljikohidrata, koji bi iskoristili
prisutni amonijak, slobodnog amonijaka u buragu se Višak amonijaka se apsorbira kroz stijenku buraga i odlazi u jetru u kojoj iz amonijaka nastaje urea, koja je manje otrovna od samog amonijaka. Za ovakvu pretvorbu jednog grama amonijaka u manje ureu organizam treba potrošiti dodatnih 30,56 kJ energije za svaki gram nastale uree, umjesto da je tu energiju utrošio za proizvodnju mlijeka. Dio uree se natrag u burag preko sline, no dio izlazi iz organizma. Razina uree nastale u organizmu može se odrediti analizom uree u krvi ili, u praksi uree u mlijeku. Mikrobni protein nastao u buragu vrlo je kvalitetan i opskrbljuje organizam potrebnim aminokiselinama. Dio tog proteina koji, eventualno, burag i ode do pravog želuca, tamo se razgradi do aminokiselina i kroz stijenke tankog crijeva apsorbira u krv. Važno je razumjeti da, kada hranimo kravu, mi u stvari hranimo mikroorganizme buraga koji iz njega stvaraju mikrobni protein. Mikrobni protein može osigurati više od 60 % ukupnog proteina koji dolazi u tanko crijevo i tamo se apsorbira. Za
iskorištenje krme u hranidbi krava sastavljamo obrok koji optimalnu sintezu mikrobnog proteina i osigurati dovoljno BNP ili by-pass proteina potrebnog za željenu proizvodnju mlijeka.
U buragu nerazgradivi ili by-pass protein
U buragu nerazgradivi protein je onaj dio sirovog proteina (SP)koji izbjegne mikrobnu razgradnju u buragu, što aminokiselinama iz krme da iz buraga u tanko crijevu na poslijeburažnu probavu i apsorpciju. krave koje u ranoj laktaciji naglo proizvoditi veliku mlijeka imaju velike potrebe za aminokiselinama i mogu imati potrebe za by~pass proteinom nego druge krave u stadu. Važno je stvoriti uvjete da mikrobi buraga proizvedu što više mikrobnog proteina, kao prvog koraka u zadovoljenju potreba krava u ranoj laktaciji, jer takva grla ne mogu stvoriti dovoljno mikrobnog proteina za zadovoljenje svih svojih potreba za aminokiselinama. Kako bi zadovoljile sve potrebe za proteinima, krave mogu dio svojih potreba zadovoljiti i iz tjelesnih rezervi, na tjelesnoj masi i kondiciji, no tako dobivenih aminokiselina je u odnosu na potrebne aminokiselina. Iz tog razloga obrok krava mora biti i s BNP kako bi se sve potrebe za aminokiselinama podmirile, bez narušavanja proizvodnje i zdravlja krava.
Obrok krava u ranoj laktaciji trebao bi sadržavati 35 do 40 % BNPod ukupnih SP. izraženo u suhoj tvari. Udio BNP možemo odrediti iz analize obroka tako da podijelimo udio BNP ukupnog
obroka s udjelom (%)SP obroka. Kao primjer iz obroka s 19 % SP i udjelom BNP od 7 %, da je postotak ili udio BNPod ukupnog SP obroka na željenoj razini, odnosno oko37%(7 /19 = 0,368x 100=37%).
Pri sastavljanju obroka moramo imati na umu i izvor BNPte njegov aminokiselinski sastav. Moramo biti pažljivi i znati da krmiva imaju
probavljivost i dostupnost proteina te da je aminokiselinski sastav BNP, kojim dopunjujemo razlike iz mikrobnog proteina u sastavljanju obroka, Lizin i metionin dvije su aminokiseline koje se kao ili u sintezi proteina mlijeka. Drugim to da ukoliko ove aminokiseline nisu u dovoljnoj dostupne u žlijezdi kada se sintetizira mlijeko, proizvodnja mlijeka biti smanjena. Odnos lizina i metionina koji se nalaze u mikrobnom proteinu, tjelesnim tkivima i mlijeku vrlo je blizu 3:1. Sadržaj lizina je nizak u obrocima bogatim kukuruzom i nusproizvodima
kukuruza, dok je sadržaj metionina nizak u obrocima u kojima prevladavaju leguminoze. Ukoliko imamo u obroku dosta i jedne i druge aminokiseline njihov omjer treba biti postignut i biti u prije spomenutom odnosu, odnosno 3: 1. Prilikom sastavljanja obroka za krave moramo imati na umu da vrsta i kvaliteta voluminozne krme ima utjecaja na potrebe za BNP.Krave koje hranimo krmom, mogu reagirati na dodani BNP. Obrok sastavljen pretežno od lucerke i kvalitetne mlade paše može imati i/ili potrebe za BNP, nego onaj sastavljen na bazi silaze kukuruza. Objašnjenje je u tome da ova dva krmiva (lucerka i kvalitetna paša) imaju visok sadržaj SP pa nije potrebno toliko dodavati proteinskihkrmiva, kao što je sojina kako bi bile zadovoljene proteinske potrebe u obroku. No ipak, proteini u lucerki i mladoj paši nalaze se u vrlo probavljivoj formi, pa dodavanje BNPu ovakav obrok vrlo dovodi do u proizvodnji mlijeka. S druge pak strane, silaža kukuruza sadrži dosta manje
pravi protein
Shema 1: Prikaz iskorištenjaproteinau
proteina pa u obrok baziran na kukuruzu treba dodavati dosta proteinskih krmiva kako bismo zadovoljili i uravnotežili proteinske potrebe krava. Dodatna proteinska krmiva koja se pridružuju silaži kukuruza u obroku mogu biti bolja u zadovoljavanju potreba za BNP, što da dodatni BNP na isti djelovati u obroku i na proizvodnju mlijeka, kao kada se dodaje obroku baziranom na kvalitetnoj voluminoznoj krmi.
Urea predstavlja neproteinski izvor dušika (NPN)i sadrži oko 45 % dušika, koji, kada se i izrazi kao SP, 281 % SP (45 %N x 6,25 = 281 ). Ne sadrži nikakve aminokiseline te je koriste mikroorganizmi buraga da iz tog NPN združenog s energijom, iz ugljikohidrata, stvore mikrobni protein, odnosno
aminokiseline. Dodaje se u obrok krava samo ukoliko je razina buražnog amonijaka toliko mala da proizvodnju mikrobnog proteina, što se pri hranidbi obrokom siromašnog SP. Urea se ne bi trebala dodavati u obroke krava u ranoj laktaciji, koji trebaju biti sastavljeni od najboljih krmiva i sadržavati dovoljno BRP iz prirodnih izvora, odnosno najkvalitetnije krme. Urea u mlijeku
Sadržaj uree u mlijeku predstavlja korisnu mjernu jedinicu kojom možemo procijeniti kakvim obrokom hranimo svoje krave. Prisutnost uree u mlijeku pokazatelj je razine amonijaka u buragu. Visoka urea u mlijeku znak je da u buragu ima previše slobodnog amonijaka, vjerojatno uslijed previše probavljivog
proteina i/ili premalo energije u obroku krava. Normalna ili povišena razina uree u mlijeku pokazatelj je da u obrok takvih krava ne smijemo dodavati nikakve oblike NPN, odnosno ureu, jer ona biti iskorištena i samo štetiti životinji i okolišu. Za sav suvišni amonijak, ureu, koju životinja iz organizma, ona utroši dodatnu energiju, što može dovesti do pada kondicije i/ili proizvodnje mlijeka. se da vrijednost uree u mlijeku bude u pravilnom sastavljanju obroka za krave. Kako bismo si mogli objasniti i koristiti ove podatke, trebamo sustavno pratiti vrijednosti uree za svoje stado, pratiti sve promjene koje se tijekom godine te brzo reagirati na svaku promjenu sastava mlijeka ili korekcijama obroka u sastavu
Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore nevedenu adresu i brojeve telefona ili na www.elektrotehnika.hr
U su opisane procjene zdravstvenog stanja i proizvodnih sposobnosti muznih krava primjenom biokemijskih analiza krvi.Ovaj dio uvodi u primjenu i svrhu provedbe metoda kojima se s velikom može poboljšati proizvodnja mlijeka i neželjene posljedice vezane uz visoku laktaciju
U nastavcima biti poglavlja vezana uz problematiku procjene energetskog statusa i funkcionalne sposobnosti pojedinih organa vezanih uz profili je naziv za biokemijske pretrage krvi, odnosno krvnog seruma ili plazme, rijetko pune krvi. Serum i plazma dobivaju se krvi kod krava iz vratne ili repne vene. Serum se dobiva odvajanjem od krvnog ugruška (krv ostane u epruveti 2 - 3 sata i nakon toga se centrifugira). Plazma se dobiva isto tako, samo uz primjenu sredstva protiv grušanja (antikoagulansi). Dobiveni serum ili plazma poslužit za daljnje analize u laboratoriju. Kojaje svrha ovakvih pretraga? Pojednostavnimo to na kod i nakon pregleda on vas pošalje na kivi".
Tek na osnovi tog nalaza on dobiva potpuniji uvid u vaše zdravstveno stanje. u humanoj medicini zdravlje je jedini i osnovni cilj pretrage. Veterinarska medicina prakticira ove pretrage, osim uvida u zdravlje životinje, u svrhu proizvodnih sposobnosti. Primjenjiva je na sve oblike proizvodnje: peradarstvo, svinjogojstvo, tov junadi. daleko najširu i
isplativu svrhu našla je upravo u krava. Razlog tome je probava u i stvaranja sastojaka mlijeka (vidi "Oprimjeni propionata u hrani muznih krava"). Mijena tvari (metabolizam), kojom nastaju tvari potrebne za proizvodnju mlijeka se u dva osnovna pravca: odnosno izgradnja tkiva i razgradnja vlastitog tkiva. U krava oba
imaju za svrhu proizvodni cilj, kako mlijeka, tako i ploda (teleta) koji se jednim dijelom odvijaju istovremeno. Dokje takva pregradnja tkiva u jednom uravnoteženom omjeru, govorimo o skladu unutarnje sredine (homeostazi). U prirodi su homeostaze izuzetno rijetka pojava. u krava s niskom proizvodnjom mlijeka rijetko su zabilježene i zanemarive. Visoka proizvodnja
mlijeka u pravilu dovodi do narušavanja homeostaze. Svaki ne mora se odmah kao bolest. Zbog toga i govorimo o poremedakle krava je naoko zdrava i možda još uvijek dobro proizvodi. Kako se nastali postupno razvijaju, može i do pojave bolesti, no prvo se padom proizvodnje. S tim u vezi nastupa faza dodatnih troškova: gubitak u proizvodnji, a upitna je i daljnja sudbina krave u proizvodnom i reprodukcijskom procesu. Kako to U pravilu nema krave koja ima visoku proizvodnju, a da joj homeostaza nije barem narušena.
Ovo se odnosi na period pred telenje (posljednih 1 - 2 tjedna suhostaja) i osobito prvih setak dana laktacije kada je proizvodnja mlijeka u enormnom porastu. profila možemo, osobito u tim razdobljima, porei preventivno djelovati.
Što su profili?
Krv je jedino tkivo koje komunicira sa svakom živom stanicom u organizmu. Do nje donosi hranjive tvari, a od nje odnosi produkte, kako one otpadne, tako i one koje biti u druga tkiva i proizvod. Dakle, u krvi "sve piše". Promjene, odstupanja u biokemijskom sastavu krvi mogu upozoriti na pojavu
onosti. razlike u analiza uspostavili smo okvirne biokemijskim pokazateljima pojavit profile. Utvrdili smo se u krava s niskom i visokom referentne vrijednosti za farme koje proizvodnjom mlijeka. S tim u vezi, su u sustavu redovitog Na pri procjeni rezultata analiza osnovi vlastitog rada uspjeli smo svakako treba imati podatke o dokazati neophodnost mlijeka i osnovnom sastavu. profila muznih krava i Vlastita iskustva uputiti niz korisnih savjeta stoDugotrajnim i sustavnim radom i nutricionistima. Ovakav uspjeli smo postaviti osnovna pristup je krajnjim korikoja se primjenjuju u procjeni snicima korisne rezultate u svrhu statusa visokomli- održavanja zdravlja i proizvodnje. U krava. Utvrdili smo presudne nekoliko nastojat trenutke u proizvodnoj fazi muznih približiti svrhu krava. Na osnovi biokemijskih pojedinih
bolesti ili pada proizvodnje prije · u prošlom broiu MIJ"ekarskoglista obavijestili smo vas o nego što se one vanjski manifest,- J Ponude hrane za krave u ovom, za neke veoma teškom raju. i ta odstupanja ne moraju biti posljedica narušenog razdoblju. Stoga, kako bismo vam da do sijena, silaže i kukuruza, navodimo kontakt brojeve telefona na koje se možete ~tava homeostaze. Ona jedno· " prate proizvodni ciklus. obratiti: 0 je osobito važno u 042 618 181 (Z. Gorup iz Huma) "'lih krava. Primjerice: 048 833 41 O (V. iz Gole) ,fili bitno se razli- 098 341 201 (M. iz Slav. Broda) ½ostaju i 099 500 6585 ( S. Šalamunec iz Ivanjske) r\ini i pod kraj 043 886 067 (M. iz Sasovca) J O fazi ste- 053 772 028 (M. Kostelac iz
Obradi tla treba pristupati s ljubavlju i znanjem
Biljke hraniva iz tla samo u humusnoj otopini kroz najsitnije žilice svoga korijenja, iz onoga dijela tla u kojemu se korijenje nalazi. Korijen biljke prodire za otopinom hraniva do nevjerojatnih dubina, pa je npr. korijen lucerne u sedmoj godini na dubini od 20 m. radi i korijen vinove loze. Stoga je zadatak obrade tla biljkama pružanje svoga korijenja u što volumenu tla. Ako tlo, koje je do sada na 30 cm produbimo samo za 3 cm, ne samo da razbiti taban pluga, nego i volumen tla u kojemu se korijenje lagano širiti za 1O %. i biljke plitkog korijena i kratke vegetacije, kakve su strne žitarice, imat izravne koristi najmanje u navedenom postotku kroz dublje prodiranje korijena, ali i kroz popravljanje atmosfere tla i bolju komunikaciju vode. Jednogodišnje ozimine nemaju vremena probijati se kroz tlo, a to još manje mogu one jare, u zasijane i u ranu jesen pohrane biljke. Stoga je poželjno tlo produbiti koliko je to nakonkretnom tipu tla. Duboka tla na Jesu može se oranjem na vrlo velike dubine, do 75 cm, pa i na 1,5 m, što rade Talijani se za skupljanje što zimske vlage. Svakako ih je potrebno, prije reducirane obrade ili direktne sjetve, prirediti na da ih se dubinski rahli radi razbijanja tzv. tabana pluga ili sloja mulja, do dolazi nakon velike oborina u
Svrhaobrade tla je stvaranjedobrih fizikalnih uvjeta za rastu kulture. Kod zahvata (zaoravanjastrni, osnovne obrade tla, pripremesjetvenog sloja) u ukupnom sustavu "110 11 nije nastupanje
neželjenih efekata: erozije tla, sabijanjatla, pokretanja hranjivihtvari, smanjenjadijela od mnoštva vrsta mikroorganizamate nanošenja štete fauni tla
kratkom razdoblju. Mutna voda premješta tla u željenom smjeru - plavljenjem i proizvodnjom plodnog tla, ili u neželjenom ih erozijom. Zoran primjer erozije je rijeka Orljava, koja odnosi tla iz požeške kotline. No, ona ih negdje donosi i taloži plodno tlo. Erozija odnosi najbolje s obradivih površina. Koliko odnijeti, ovisi o njihovoj prekrivenosti zelenim pokrovom, kako je prikazano na slici. Obrada tla plugom ili konvencionalna obrada To je rahljenje i okretanje tla do ustaljene dubine obrade. Svako oranje rezanjem nanosi ožiljak tlu, previše ga otvara i premješta zone tla donju zonu na površinu, a površinsku zonu tla
dublje, uvjete života mikro flore i mikro faune tla, ih na novo privikavanje. Oranje stoga, treba izvoditi samo kad je neophodno, npr. radi zaoravanja biljne mase, kad nema opasnosti od erozije i prije zime, tlo djelovanju smrzavanja. Konvencionalnu je obradu na nagnutim terenima potrebno izvoditi po izohipsama, crtama koje spajaju istu nadmorsku visinu te usijavati u trakama ozimine i jare kulture, kako bi se erozijom pokrenuto tlo ipak zaustavilo na našem posjedu. Što kažu znanost i praksa o izostavljanju oranja ? Oranje se može izostaviti ili zamijeniti rabljenjem bez okretanja na strukturnim tlima. Rahljenjem se, Odnošenje Otplavljivanje
glede strukture tla i njegove sposobnosti za primanje i zadržavanje vode, postiže isti kao i oranjem. Razlike ovih dvaju postupaka su u • rahljenjem se, za razliku od oranja, ne tlo pa se na površinu ne iznose korisni mikroorganizmi iz dubljih slojeva i ne izlažu pogibelji, niti se duboko zaoravaju korisni mikroorganizmi kojima treba toplina i sunce pa u donjim slojevima uginu; ali zato • rahljenjem ne zaoremo biljnu masu, ponikle korove i ostalo.
Suvremena poimanja ratarenja ne teže više urednom ratarenju, višekratnom oranju i tanjuranju, jer sve to košta, a ne donosi prinos. obradom zadržava se biljna masa na površini tla, koja zamuljivanje, olakšava prihvat oborina i smanjuje njihovo ishlapljivanje, humificira se i udio organske tvari u tlu te pogoduje razvoju gujavica - kišnih glista, za koje svi znamo da su najstariji i ratari. Tamo gdje se redovito ore, gujavica više nema.
Gospodarenje bez oranja je sasvim novi sustav gospodarenja. Objasnimo to na slijedu operacija nakon žetve pšenice i drugih strnina. Novi sustav obrade postupcima žetve. Uz kombajn u tablu ne ulazi traktor ili kamion s
Slika 1: obrada tla nakon žetve
gumama. Urod se kombajnom iznosi na prometnicu u polju ili ga se preuzima u pretovarnu prikolicu s kosim dnom i pužnim transporterom i širokim niskogumama, koju ili traktor s gumenim gusjenicama, ili traktor s udvojenim gumama. Tlo se ne smije ugaziti!! Prva operacija odmah iza prolaska kombajna je obrada. Ne nakon jedan sat, ili pola sata, odmah. Izvodi se strojem tipa Multitiller, koji podrezuje, podiže, i još strn, vlagu, prihvat vlage od kiše i rasutoga zrna žita i eventualnoga sjemena korova u povoljno stanje za nicanje. varijanta je i primjena kombisema - stroja s rotorom i te usijavanjem usjeva. Za razliku od prakse, tlo se ne ostavlja bez biljnog pokrova. i rasuto sjeme odmah niknu nakon ljetne kiše koja redovito prati žetvu pšenice (i olakšava oplodnju kukuruza), zaštiti tlo od ljetnih žega, isušivanja i u stanje da se u njemu svaki plug polomi. Dobar gospodar nikada dvije stvari:
• dopustiti da mu se tlo isuši,jer na vrijeme obavlja obradu,
• orati mokro tlo! U razdoblju kad je tlo povoljne vlažnosti za obradu, svaki dan ima 24 sata i je orati bar 21 sat tijekom dana. Zašto bismo orali po mokrom?
Izravnaili direktna sjetva Izravna sjetva je odricanje od svake obrade tla nakon žetve prethodne kulture. U novije vrijeme postaje pretežni proizvodnje u poljoprivredi SAD. Spoznaje o razornom djelovanju erozije donijele su promjene u tehnologijama, pa se sva polja ostavljaju pod zelenim pokrovom od ozimina ili od koji se izlažu zimi smrzavanju, da bi se u njih bez ikakve obrade usijale proljetne kulture (kukuruz, repa, soja, suncokret ). Ne samo da štite od erozije, su zelena gnojidba i pomažu da se održi bilanca humusa (iznad 4 %) u tlu. Biljni ostaci i bilje od usjeva još nisu humus, ali jesu humusna tvar, od koje u tlu nastati humus, bez kojega kultivirana biljka koju uzgajamo ne može svojim korijenskim žilicama otopljene hranjive tvari iz tla. Reduciranjeobrade
Za reduciranje obrade, u smislu smanjenja broja prohoda obrade površinskog dijela tla s više alata te istovremene sjetve s obradom, razvijena su kvalitetna
Zakon za reduciranje obrade je smanjenje gaženja tla, vanje ulaska u tablu traktora s prikolicama ili, ne daj Bože, kamiona s prikolicama. Prema usporednim ispitivanjima rada Grubera Horsch Tiger AS i sedmobrazdnog pluga, koje je organizirao Profi s tvrtkom Horsch te proveo na Poljoprivrednim institutu u Pragu, je kako Horsch Tiger AS treba do 60 % manje sile po metru zahvata, potrošnja goriva niža je za 24 %, za 30 %viši, te da je ravnanje tla bolje i da se tlo priprema za izravnu
Što djeluje na umornost tla?
Tri djeluju na umornost tla: a) štetni nastali pri razgradnji biljnih ostataka, b) djelovanje mikroorganizama tla i c) nagomilavanje štetnih organizama, bolesti i štetnika. je da korijena i izvodi razgradnje biljnih ostataka mogu promijeniti omjer skupina mikroorganizama tla što dovodi do djelovanja štetnih mikroorganizama, primjerice na naglo širenje nematoda na krumpiru, crvenoj djetelini, zobi, repi ili ophiobolusa na pšenici i Tu valja da se neki opasan negativni npr. da neka kultura može biti prenositelj opasnih bolesti ili štetnika, ili oboje. Kako se može smanjiti umornost tla? Prije svega nekom od mjera, kao što su duboka obrada tla, primjena racionalna gnojidba, izbor sorti ili hibrida otpornih na bolesti i štetnike. Zbog troškova energije, obnavlja se zanimanje za plodored kao izvor dušika, ali i zbog sve opasnosti od zagapodzemne vode nitratima. Plodored u odigrati ulogu u zaštiti poljoprivrednog tla i u proizvodnji zdrave
Vaša prednost · To your advantage Inženjering,izrada opreme i trgovino u procesnoj industriji Engineering,production and trade in processindustry
vrtka Pec6n d.o.o. bovi se procesnim 1ženjeringom, izradom opreme i trgovinom 1 procesnoj industriji. Zastupljeni smo u go:,vo svim granamo prehrambene industrije, 1 posebno u mljekarstvu.
proizvodne opreme Pecon-a može e proizvesti: - konzumno mlijeko, - svježi sirevi, - meki ili tvrdi sirevi, - jogurt, - jogurt, - kiselo ili slatko vrhnje, - maslac.
z prerade mlijeka Pecon nudi: - Strojarska-tehnološko projektiranje kompletnih obiteljskih i industrijskih prerada sukladno zakonskim propisima; - Kompletnu opremu za mljekare od obiteljskih do industrijskih postrojenja; - opremu za mljekarstvo: - laktofrize (volumen 1001do 120001), - kontinuirane pasterizatore, - šaržne pastere (duplikatore), - sirne kade - preše za sir; - spremnike za sirutku, - CIP stanice, - za maslac, - cisterne za transport mlijeka (sa ili bez vozilo).
\Jeke od naših referenci: )ukat Belje Meggle Hrvatska KIM ~denko Mils Mljekara Split Biogal :uromilk Runolist Lotus Agropromet ltujska Mljekara Slavijo lmpaz ;rbija Jersey Knjaževac Srbija
lecon d.o.o., Samoborska cesta 145 I 0090 Zagreb rel.: Ol /3496 413; 3496 428; =ax.: 01/3496 424 ~-mail: pecon@pecon.hr; www.pecon.hr
- Mr. se. Dalibor
Smatra se da krave mesnih pasmina mogu dnevno popasti oko 45 do 50 kg trave. Walker (1986.) je utvrdio da mesne pasmine goveda na pašnjaku u prosjeku konzumiraju od 10 do 12 kg suhe tvari. Tijekom kasne jeseni, ovisno o atmosferskim prilikama, stoka se iz polja u prihvatilišta, gdje se za nju organizira hranidba, za svaku kategoriju posebno. Kod dolaska u prihvatilište krave i starije junice su u visokoj u vidu da tele intenzivnije raste i razvija se u zadnja dva mjeseca graviditeta, važno je dobro izbalansirati obrok u smislu ravnoteže energetskog i proteinskog dijela te osigurati u dovoljnim minerale i vitamine. potrebne energije po kravi dnevno u visokoj iznosi oko 1Oh.j., a probavljivih iznosi oko 1 000 g. Isto tako, krava treba dobiti kroz obrok dnevno 80 g kalcija i 55 g fosfora, tako da odnos Ca i P bude približno 1,5 - 2: 1. Kvalitetno sijeno i sjenaža po volji te eventualno nekoliko kilograma smjese za muzne krave nekoliko tjedana pred i poslije teljenja u principu zadovoljavaju ove potrebe, ne idealno, ali iskustveno, to je dovoljno, mada iz iskustva znamo da u mesne pasmine goveda sasvim solidno i bez problema prežive zimu i na kvalitetnom sijenu.
Nakon od je važnosti da tele što prije dobije kolostrum zbog globulina, koji ima zaštitnu funkciju formiranja imuniteta. Koncentracija globulina u mlijeku s vremenom brzo opada kao i sposobnost
Telad uz majku postupno uzimati
voluminoznu krmu, uslijed do razvoja predželudaca puta brže od sirišta ili pravog želuca. Ciljje osposobiti tele da u polje ode kao pravi koji je sposoban efikasno iskorištavati pašu
Grafikon 1: Idealna dinamika hranidbekrava i junica prije i nakon porodau prihvatilištu
probavnog sustava teleta da propušta nepromijenjen globulin krv. Poželjno je da tele dobije 0,4 litre kolostruma unutar prvih 12 sati nakon poroda. Telad se drži na otvorenom uz majku i tako postupno otpornost. Hrani se mlijekom sisanjem i ono mu osigurava sve potrebne hranjive sastojke te ima visoku probavljivost od 95 %. predželuci nisu razvijeni niti je u njima prisutna mikroflora, koja bi im kao probavu celuloze. Telad uz majku postupno uzimati voluminoznu krmu, uslijed do razvoja predželudaca puta brže od sirišta ili pravog želuca. Cilj nam je osposobiti tele da u polje ode kao pravi koji je sposoban efikasno iskorištavati pašu.
Voda je osnovni dio obroka. Dnevne potrebe, s obzirom na temperaturu zraka i sustav hranidbe, su U tablici 1 prikazane su dnevne potrebe mesnih pasmina goveda za vodom, s obzirom na temperaturu zraka, po kilogramu pojedene suhe tvari obroka.
Boravkom na prirodnim pašnjacima, poput Mokrog polja, govedima za napajanje na raspolaganju biti lokalni vodotoci koji teku kroz polje: Sloboština na strani polja, Subocka na zapadnoj i Veliki Strug koji polje dijeli na dvije lateralne polovice. Svi spomenuti vodotoci nikada, ni za ne presuše. U tablici 2
Tab/ica 1: Potrebemesnihpasmina govedaza vodompo kg pojedenesuhe tvari pri temperaturamazraka
Temperatura zraka u °C 4 10 15 21 26
vode po kg
pojedene suhe tvari obroka
Tablica2: vriiednostipokazatelja kvaliteta vodekanala
Veliki Strug
Pokazatelj
prikazani su pokazatelji kvalitete vode kanala VelikiStrug za 2007. g. Prema uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98), voda Velikog Struga spada u Ili. i IV. kategoriju kvalitete s obzirom na hranjive tvari, biološke i mikrobiološke pokazatelje, što je i razumljivo, jer je Veliki Strug dijelom godine plitka s velikim unosom alohtonog organskog materijala biljnog porijekla. Smatramo da je voda Velikog Struga kvalitete za goveda na paši. Pretpostavljamo da isto vrijedi za rubne vodotoke Mokrog polja: Sloboštinu i Subocku, osobito zato što je za vrijeme Domovinskog rata došlo do egzodusa stanovništva iz sela koja se nalaze uzvodno duž spomenutih vodotoka pa pretpostavljamo da je voda kvalitetna, jer nije više toliko unosima organske i anorganske tvari koje proizvode Walker je (1988.) utvrdio. da se goveda na paši maksimalno udaljavaju 5 - 6 km od vodotoka koji im služi za napajanje.
Ukoliko se prihvatilište ne nalazi u blizini nekog vodotoka bit potrebno iskopati bazen dubine i površine koja osiguravati dovoljne pitke vode za vrijeme boravka stoke izvan
- Zoran Radan, dr. vet. med.
Pa kakvaje stvarno situacija u svijetu?
Svi smo u zadnje vrijeme svjesni velikih promjena koje se kako na tržištu hrane
tako i na tržištu mlijeka i proizvoda. Istovremenom smo "zasuti" komentarima iz izvora. Gotovo da nema niti jednog od njih koji za sadašnju situaciju ne krivi, ili barem spomene, situaciju u svijetu ...
Kako bismo sadašnju situaciju u kojoj se nalaze pa i mlijeka diljem zemaljske kugle u ovom broju Mljekarskog lista prenosimo dijelove Developingtastes, objavljenog u izdanju renomiranog Finantialtimesmagazina, a koji slikovito opisuje situaciju na dva kraja planeta:
Prijenekolikomjeseciu Punjabu,nakonšto su seljacizapalilivatru na požnjevenimpoljimariže kako bi svoju zemlju,jagroopSinghje proveocijeloposlijepodne kakoje onsretan jer uzgaja krave. Singh, visokiSikh koji svojestado odjevenu bijelutuniku i turbannafarmi blizu selaAliwalu sjevernojlndijiposjeduje60 pomalo životinjakojedržiu otvorenojnadstrešnicina rubupoljaiza svoje Držanjekrava,jednako kao i uzgajanjepšenice,posta/oje jako profitabilanposao tijekomprošlegodine zato što Singhu puno višeza mlijekokojeproizvede,negoštoje to prijebio
Sadadobivaoko5 rupijaza litru- višenegoprijedvijegodine- od tvrtkeNestlelndiakojasakupljamlijekoi zatim ga lijevakrozstrojeveu obližnjojtvornicite vodustvarafini bijeliprah.
"Cijenesu vrlo dobre i mi smo vrlo sretni" kaže Singh za svojim stadom. Planirauskoro izgraditinovu nadstrešnicuzato što mu nedostajatiprostoraza držanjekravakojihplanirau ovodoba godineimati 150,što 148višenegošto ihjeposjedovaoprijejedno
Nedaleko,drugi Sikhfarmer,JatinderSingh,jednako gleda na je podizati svojufarmu prijejedno sa samojednom kravom,a danasih ima 65 i drži ih vanina betonom dvorištui u blatnjavim oborima.Kroznekoliko godinaplanirauzgajatipomladaki svojuproizvodnjumlijeka.
No,štoje dobroza lošeje za Ulndiji,gdje se mlijekotradicionalnokupujesvježesvakidani zatim kuhaza upotrebus iliza izraduskute(ovimese kvarenjeu zemljigdje energijanijeuvijekdostupna, a mnogoljudineposjeduje.frižider),ljudisada 24 rupijaza litru-3 rupijavišenegopriješestmjeseci. Okošest i pol kilometarasjevernood Punjaba,na zelenimpoljimajužnog Somerseta, mlijekaPeter Winstoneuživajer mu se nasmiješilajednako kao što se to moglo vidjetikodJagroopaSingha i JatinderaSinghazbog strelovitog rasta cijena mlijeka. "Ni u svojim snovimamislimdafarmerinisu promjenekoje su se dogodileu posljednjihšest mjeseci"kaže Winstone.Na licu mu se vidiumorkaošto bi moglii od nekogatko ustajeu 03.45 ujutroda s mužnjom- poslomkoji traje oko sata, i uz automatskih muzilica, i koji se mora obavljatinajmanjedvaputa svakidan u godini.Život niještedio britanskefarmereu zadnje vrijeme-"najgore razdoblje" su kojimaWinstoneopisujeposljednjihosamgodina- cijene mlijekasu biletako niskedaje biloteškopokrititroškove. ljudije stvaralagubitke"kaže.
Winstonejepreživio svojomfarmom s oko 300 kravauz samo nekolikoljudi, njega i njegovu ženu. Zadovoljanje jer je izdržao,a životje tijekomposljednjih nekolikogodinaotišaonabolje.Napuno,punobolje.
UtravnjuWinstoneje dobivaooko 17penijaza litrumlijeka od MilkLine,zadruge mlijekakoja od mlijekakoje
otkupi proizvodi sir kojeg zatim prodaje britanskim supermarketimakao što je to Sainsbury's.Danas za litru Winstone dobiva 26 penija - najvišu cijenu u posljednjih desetak i više godina. ''2007 je bila godina" zamišljeno.
je bila za U VelikojBritaniji kupcisada E1.34 za "four-pint"(2,28L) bocu s mlijekom.Prijegodinudanacijenaje bila[1 .11.
Razlog ovomu je da su britanski farmeri iskoristilisvjetskusituacijus visokimcijenamamlijekau prahu pa su, radije nego da mlijeko prodaju britanskim supermarketima, mlijekoprodavatina svjetskomtržištu. Toje na kraju dovelodo toga da je manje mlijekaostaloza britanskotržište.
BritanskiJarmerine izvozesirovomlijekonegomlijekou prahui sir.MilkLinkje sirSti/tonna tržišteSaudijske Arabijepo prviput netomprije a sada isporuku još i kakoza BliskiIstoktako i za Kinu.
Farmerisu uspjelivisoketroškove hraneprebaciti na Winston,koji hranisvojekravekoncentriranom mješavinompšenice,repinihrezanaca i sojine kaže da tonu ovakve hranedanas 180funti, štoje za oko 100funti višenego lije prijegodinu dana. To da ga držanjesvakekravekoštaoko300funti više.
Što nam ova dva primjera kazuju? su one primjedbe o svijetu kao "globalnom selu" istinite jednako kao i onaj leptirovih krila" po kojemu kada leptir mahne krilima u Kini to se osjeti kao uragan negdje drugdje (barem što se tržišta mlijeka
Koliko je u ovakvoj situaciji utjecati na tržište mlijeka u Republici Hrvatskoj - iz Republike Hrvatske?
Svakim danom, sve manje i manje. Svakako da su legitimni pokušaji utjecaja na lokalno tržište, kako u Republici Hrvatskoj, tako i bilo kojoj zemlji na svijetu. No, kada se poštuju regule tržišnog poslovanja i razni potpisani ugovori (WTO, EU, CEFTA itd.) ostaje malo prostora za djelovanje, pa možemo biti sigurni da kada neki John, Lee ili Abdul u svojoj domovini mlijeko skuplje, više cijene i hrvatskog kupca na policama Getroa, Konzuma itd.
Ipak, kada govorimo o mlijeku možemo biti sretni jer je ono što se stvarno može - i promjena strukture proizvodnje mlijeka i proizvoda u Republici Hrvatskoj dalo pozitivnog rezultata. navedeno u vidu i svjesni sadašnje situacije na svjetskom tržištu ovaj mali komentar možemo završiti s jednim pitanjem:
Gdje bi bili danas i kako bi izgledale cijene mlijeka na policama naših supermarketa da restrukturiranje proizvodnje mlijeka u RH i Operativni program razvoja govedarstva MPŠiVG nisu postigli uspjeh koji je najlakše ilustrirati da je u 2007. otkupljeno 25 % više mlijeka nego u 2003.?
proširite
svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah
odabir u zemlji porijekla
jamstvo za ocjenu
kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s Vašim bankama
stojimo Vam na raspolaganju:
Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska
Tel: 042 712 582, 0911267326 098 288 130
IKrešimir Jakui dipl. ing.
Otkupne cijene mlijeka uEU
Tijekom 2007. godine u zemljama EUbilježi se rast otkupnih cijena mlijeka. otkupna cijena mlijeka u EU-15 u studenom 2007. godine iznosila je 40,65 eura/100 kg {3,7 % mm i 3,4 % što je u odnosu na iste godine za 3~ pos~o više, dok je na razini EU -25 iznosila oko 37,98 eura/100 kg, odnosno 31 posto više nego godine. U studenom 2007. godine otkupna cijena mlijeka u iznosila je 41 eura/100 kg, što je za 52 posto više nego na godine, u Italiji je iznosila 37,43 eura/100 kg (+14 %), u 30,91 eura/100 kg (+ 13 %),Austriji 38,75 {+23%).
Na razini cijena u godini rast otkupnih cijena mlijeka u 2007. godini u odnosu na godinu ranije evidentirali _smo _u Irskoj +21 %. Slijede zem!Je koJe smo svrstali u grupu zemalja u kojima bilježimo skok cijena od 11 do 20 posto, a u nju spadaju
Latvija, Luxemburg, Nizozemska, Poljska, Portugal, i Velika Britanija. Porast cijena do 1O posto evidentirali smo u Danskoj, švedskoj, Finskoj, Estoniji,
Tržište mlijeka karakterizira otkup te otkupnih cijena mlijeka. Ukupno je u EU u 2007. godini otkupljeno 132,59 milijuna tona mlijeka što je nešto više nego godinu ranije. U Europi je porasla potrošnja proizvoda, osobito sira
Španjolskoj, Francusk_oj, !tali)_~, Cipru, Latviji, Austriji I SlovemJ1. otkupna cijena mlijeka EU-25 u 2007. godini (11 mjeseci) iznosila je 31,01 eura/100 kg, u EU10 28,71 eura/100 kg i u EU -15 32,86 eura/100 kg. najviše otkupne cijene mlijeka u 2007. godini evidentirane su na Cipru (41,27 eura/100 kg).
Otkup mlijeka
Otkup mlijeka u EU tijekom prosinca 2007. godine pono~o)e porastao. Tijekom studenog ~~!Jezi~ se sezonski pad otkupa mhJeka 1
otkupljenog mlijeka dotakla je najnižu razinu tijekom godine u iznosu od 10,25 milijuna tona.
nego godinu ranije.
Cijene maslaca u EU Najviše cijene maslaca (25 kg) tijekom prosinca 2~07: g?di~~ evidentirane su u VehkoJ BntamJI 475 eura/100 kg, dok su najniže cijene bile u Danskoj 250 eura/100 kg. tržna cijena maslaca (25 kg) u EU-27 iznosila je 358 eura/100 kg. Prema prognozama USDA-a se da proizvodnja maslaca u EU stagnirati ili neznatno se smanjiti u 2008. godini {2,040milijuna mt) proizvodnje sireva i obranog mhJeka
01~upnc cijene mluckJu f.l 11:uro I (,(1I.!! I indeks porast
otkupljenog mlijeka zabilježen je u Francuskoj, Nizozemskoj, Irskoj, Belgiji, i Portugalu. Nešto više nego godinu ranije otkupljeno je u NjemaU Velikoj Britaniji, Austriji, Švedskoj, Finskoj, zemljama i Poljskoj predano je manje nego godinu ranije. Ukupno je u EUu 2007. godini 9tkupljeno 132,59 milijuna tona mlijeka, a to je više
1112007.10/2007.
Bellliia 4273 42,00
Bue>nka 32,13 28,00
eška 3635 3338
Danska 4032 3689 4100 40,50
Estoniia 3157 3075 45,84 4410
Sooaiolska 3884 3737
Francuska 36,13 36,91
Irska 40.17 44.60
!talila 37.43 37,65
Cil>ar 43,26 42,23
Latvila 32,39 3007
Litva 33•.34 3008
Luksemburn 46,17 45,61 30,91 31,51
Nizozemska 4494 45,09
Austriia 38 75 38,10
Patiska 35,69 33,47
Portu~al 3740 3740
Sloveoica 3158 29 54 3268 3090
Finska 4296 4282
ISvedska 39,59 3738
V.Britaniia 37.42 37,00
AvLEU-15 4065 40,23
Av<.EU-10 34,20 32,44
u prahu. Smatra se da izvoz maslaca pasti za oko 8 % na 240 000 tona. Na razini svjetske proizvodnje (Sjeverna i Južna Amerika, EU,Azija, Oceanija) se da ona porasti za 3,9 posto na 7,670 milijuna tona, a svjetska potrošnja (Sjeverna i Južna Amerika, EU, Azija, Oceanija) prema prognozama porasti za oko 4 posto na 7,243 milijuna tona.
TRŽIŠTE STOKE V V
Potrošnja sira u EU raste iz godine u godinu
Potrošnja sira u Europskoj uniji raste iz godine u godinu, a tako je bilo i u 2007. godini. Prema prvim pokazateljima potrošnja sira u EU27 porasla je na oko 8,7 milijuna tona. Za 25 zemalja EUbez Bugarske i Rumunjske potrošnja je prošle godine iznosila 8,55 milijuna tona, dok je godinu ranije potrošnja iznosila 8,48 milijuna tona.
I Krešimir Ja kuš, dipl. ing. I
U 2008. godini u prvih dana stanje na tržištu se u odnosu na lanjsku godinu nije promijenilo. Otkupne cijene simentalske teladi na tržištu u razdoblju od 04. do 10. ove godine najviše su cijene tog razdoblja unatrag deset
Potrošnja po glavi stanovnika EU iznosila je u 2007. godini 18,5 kg, dok je u 2006. godini ona iznosila 18,4kg.
Potrošnja u novim aanicama Europske Unije Bugarskoj i Rumunjskoj iznosila je oko 17 kg po glavi stanovnika, što je niže od EU prosjeka. uvoz sira iz EU-a ukazuje na potrošnju sira u Rumunjskoj i
Na tržištu simentalske teladi bilježili smo gotovo tijekom cijele 2007. godine rekordne otkupne cijene. otkupne cijene simentalske teladi (80 - 160 kg) bile su iznad 23 kn/kg ŽV. Potražnja je bila
od ponude i najviše se tražila kvalitetna muška simentalske telad
godina. otkupna cijena u navedenom razdoblju iznosila je 24,33 kn/kg, a telad je tržena po cijeni od 23 do 25 kn/kg Ž:V. Ponuda teladi manja je od potražnje, a kupci su velike tvrtke koje unutar svog poslovanja raspolažu tovnim objektima, ili su organizirale kooperaciju s poljoprivrednim obiteljskim gospodar-
stvima. U narednom razdoblju ne promjene na tom dijelu tržišta. Potražnja i dalje biti od ponude, a cijene najvjerojatnije biti na ovim razinama ili nešto više.
Tržište junadi u 2007. godini i na 2008. U 2007. godini otkupne cijene junadi za klanje na tržištu
HRVATSKA promjena - Dalmacija,Istrai Kontinentalna HRVATSKA promjena prosjek
bile su nižima u razdoblju od 2003. pa do danas. u prva dva I . __ cijeneživihbikovasimentalskepasmine{>450kg)naotkupnim
mjeseca bilježili smo najniže cijene junadi u godini, da bi do kraja godine cijene polagano rasle. Cijene su krajem godine, u odnosu na bile više za 9 posto. Tijekom posljednja mjeseca u 2007. godini otkupne cijene simentalske junadi bile su na razinama za hrvatsko tržište. Na stabilnost tržišta junadi za klanje utjecaj imala je Odluka zakona o izmjenama i dopuni Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (NN 141/2006), gdje se 12, stavkom 3, primjena Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu i na utovljenujunad kojaje prodana i kao živa grla drugim pravnim i osobama.
2008. godine okarakterizirale su više cijene nego 2007. otkupna cijena bikova simentalske pasmine u tjednu do 1O. o.g. na otkupnim mjestima i sajmovima iznosila je 12,99 kn/kg, što je u odnosu na godinu ranije za 7,53 posto više. Ponuda junadi na tržištu je dobra, no potražnja je smanjena, tako da se na pojedinim dijelovima tržišta višak junadi. Kvalitetna simentalska muška junad u navedenom razdoblju je trže na po cijeni od 12 do
14kn/kgŽV.
Na europskom tržištu tijekom ove godine bilježimo kontinuirani rast otkupnih cijena trupova R3 klase. Cijene su u 2008. godine najvišim cijenama tog razdoblja unatrag godine. otkupna citrupova R3 klase u tjednu do 03.02.2008. godine iznosila je 317,84 eura/100 kg. Zasigurno na ovakav rasplet i najnovije uvoza brazilske govedine u EU.
~2008. 13,06 ·-2003. 15,36 15,28 15,20
.-2004. 11,08
cijeneživih bikovasimentalskepasmine (>450kg) na otkupnim mjestimai sajmovimau RH Mjesec 2003. 2004.
12 79 13 14
cijeneteladi simentalskepasmine (80- 160 kg) na sajmovimai otkupnim mjestimanaRH tržištu
Miesec 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 1. 24,10 19,08 22 30 23,97 23,35 24 21 2. 24,06 18,15 22,63 23,96 23,40 3. 2365 17 87 23 88 23,08 23,49 4. 23 30 18,94 24,05 22,85 23,83 5. 22,99 20 27 23,58 2314 23,96 6. 22,73 21 77 23 62 23 70 24,55 7. 2310 22,32 23,87 23,62 24,91 8. 22,83 22,54 24,42 2393 25,06
9. 21,35 22,16 23,80 23 51 24,76 10. 19,52 21,81 2348 23,28 24,26 11. 19 23 21,54 23 68 23,55 23,92 12. 19,22 21,64 24,10 23,26 23,98
- Mr. se. Kristina -
Strani autori navode da je koncentracija mikroorganizama u atmosferi uvjetovana strujanjem zraka, procesima sedimentacije i difuzije na površine objekta te aktivnostima životinja i njem uzrokovanim ventilacijom. Na dužinu i oblik putanje mikroorganizama do privremene ili stalne sedimentacije utjecat izvor položaj otvora za zrak na krovu i zidu, konfiguracija tla, zbivanja u atmosferi, struja zraka, temperatura, vlaga, svjetlost te biološko vrijeme života mikroorganizama. Okomita difuzija na nekoj niz vjetar u stanje odbijanja. Iza te difuzija se ne može nastaviti u okomitom smjeru, nego se materijal nazad svoju koncentraciju.
model znanstvenici su nakon modifikacija pokušali predvidjeti širenje bakterija iz zraka nastambi za životinje u okoliš. su da na širenje u zraku prvenstveno utjecati sama nastamba koja predstavlja prepreku protoku zraka. Protok zraka oko nastambe premještanje gornje zone u zavjetrinu koja je onda relativno izolirana od glavnog protoka. Ukoliko se zrak premjesti iznad mjesta koje ga sputava i njegov volumen, empirijski je širenje u formuli podatke: snaga izvora (broj mikroorganizama u sekundi), visina prepreke, visina širenja te brzina sedimentacije i održivosti mikroorganizama. Tako su autori prikazali
širenje bakterija u zraku oko nastambi za perad. broj mikroorganizama zadržao se na udaljenosti od 50 m od nastambe,
Širenje mikroorganizama vjetrom posljedica je prirodnih procesa koji se odvijaju po zakonitostima molekularne difuzije, pri se umjesto molekula koje dispergiraju, miješaju mali volumeni zraka. Ti procesi su posljedica uzburkanosti i konvekcije u slojevima atmosfere i na njih topografski sastav tla i vrijeme
da bi se smanjivao do udaljenosti od 300 m od nastambe.
Bakterije
Termin "bakterije iz zraka" biološke može biti 0,Sµm (pojedi5 ili 1O µm vegetativni oblici) i su vezani na - Teško je koliki je broj mikroorganizama u nastambama za životinje, jer njihov broj može ovisiti i o uzorkovanja zraka. Nadalje, neke bakterije u uvjetima mogu u stanje i nije ih uzgojiti na hranjivim podlogama pa jednostavno ne budu zabilježene pri uzorkovanju.
Za procjenu broja mikroorganizama u nastambama za životinje važno je znati koliki je ukupan broj bakterija (CFU)prisutan u litri zraka. Taj broj predstavlja skupinu bakterija i ne mrtve bakterije, ili one koje se ne prenose zrakom, a uvjetovan je vrstom životinja i držanja.
U literaturi se navodi široki raspon do sada koncentracija bakterija u zraku staja za goveda koji se od 3 - 562 CFU/L zraka. Razlozi širokog raspona u rezultatima jesu svakako korištenje metoda uzorkovanja, kao i limiti korištenih instrumenata te metode analize i prezentacije rezultata. Isto tako na raznolikost rezultata trenutna koncentracija i u zraku, brzina i smjer \jetra, meteorološka situacija u trenutku uzorkovanja, što uvjetovati održivost i uspješnost uzgoja na podlogama.
Autori su utvrdili da je koncentracija mikroorganizama u zraku staja za krave bila za ljetnih dana. Nadalje, navode da ukupan broj mikroorganizama koji se nalazi u okolišu staja, a nastao ljudskom i životinjskom dnevnom predstavlja mikrofloru okoliša i izravno ne ugrožava zdravlje životinja. je atmosfera negostoljubiv okoliš za bakterije, prvenstveno zbog isušivanja, ne da je jedan od zabilježenih rodova Bacillus- upravo onaj koji stvara spore. Rod Bacilluszastupljen je oko 15 - 45 % u svim mjerenjima koja su obavili u ruralnim, urbanim, šumskim i obalnim predjelima. Kvalitativnisastav mikroorganizama iz zraka u stajama ukazuje na pretežito gram-pozitivne bakterije kao što su stafilokoki i streptokoki90 %. Glavni izvor bakterija iz porodica Streptococcaceae i Micrococcaceaesu same životinje su njihova normalna staništa sluznice gornjih dišnih prohoda i koža životinja. Samo manji dio bakterija izdvojen iz zraka pripada gram-negativnim bakterijama - u prosjeku 0,02 - 5,2 %.Ostatak mikroorganizama otpada na gljivice. Koliformne bakterije iz porodice Enterobacteriaceaene više od 1 - 2 % od ukupnog broja bakterija. Njihov je glavni izvor stelja, hrana i feces životinja. Sastavni dio gram-negativnih bakterija je njihova lipopolisaharidna ovojnica, koja je ujedno i endotoksin. Inhalacija prašine koja je kontaminirana
endotoksinima može utjecati na razvoj bolesti, prvenstveno kod ljudi koji rade u stajama, ali i kod životinja. Ukupna endotoksina u stajama za krave se od 4,4 - 26,2 ng/m 3 • Njegova aktivnost ne prestaje propadanjem bakterije, stoga može do gomilanja endotoksina, kako na mjestima u staji, tako i u zraku.
Razlog malog broja gramnegativnih bakterija prisutnih u zraku je i to što je otpornost ovih mikroorganizama povezana s djelovanjem okoliša na njihovu strukturu. Pri višoj temperaturi i relativnoj vlazi njihova fosfolipidna membrana gubi stabilnost uslijed promjena u vode i temperature.
Plijesni
Od gljivica su u stajama muznih krava zastupljeni rodovi: Aspergil/us sp., Penicillium sp., Fusarium sp., Cladosporium sp. i Alternariasp. Spore gljivica važan su dio bioaerosola u nastambama za životinje. Vlažni uvjeti razlaganje sirove organske tvari u nastambama, što je dobra podloga za rast gljivica te povespora u zraku. U atmosferi se nalaze u turbulentnom sloju, o kojem ovisi i intenzitet širenja.
Prašina
Prašinu dijelovi hrane, urin, feces, mikroorganizmi i ostale Visoka koncentracija prašine iritira respiratorni sustav, što na otpornost prema bolestima i pomaže širenju infekcije.
Prašina se sastoji od frakcija
Za ukupnu prašinu se kaže daje to i inhalatorna prašina koje ima još dvije frakcije, a to su torakalna i respiratorna. Inhalatorna prašina do 100 µ) se opsežno zaustavlja u nosnicama, ali može izazvati iritaciju i infekcije u nosu i grlu. Torakalna do 30 µ) i respiratorna do 8,5 µ) frakcija, mogu do traheje i izazvati štete u mukoznim membra-
nama na putu prema te dublje u tkivo i na taj uzrokovati infekciju, sniženje respiratrnog kapaciteta i priljev kisika.
Plinovi
Osim mikroorganizama i štetni plinovi u visokim koncentracijama predstavljaju izravnu opasnost po zdravlje životinja i ljudi koji dugo borave u stajama. Od 136 poznatih plinova iz animalnih nastambi, amonijak i metan predstavljaju rizik za okoliš. Amonijak nastao u stajama zrakom dospijeva na udaljena mjesta i može uzrokovati eutrofikaciju i zakiseljavanje voda i tla. dioksid i metan, poznati još kao plinovi koji izazivaju "efekt staklenika", posljesu odgovorni i za globalno zatopljenje. Amonijak i dioksid nastaju kao produkti probave, odnosno disanja svih životinja. Amonijak je bezbojni plin, oštrog mirisa, lakši od zraka, topivu vodi s granicom detekcije S i 18 ppm. Dušik iz fecesa procesima hidrolize, mineralizacije i isparavanja može i.t amonijak. urea iz urina sisavaca djelovanjem enzima ureaze prelazi u amonijak i dioksid. Voda i vlaga jako su važni u
amonijaka u zrak. Ovisno o temperaturi, vlazi i pH, glavnina amonijaka može ispariti u atmosferu.Amonijak u plinovitom stanju postojan je 1436 sati, ovisno o vremenu. hlapivog amonijaka ovisi o dušika u hrani, vrsti i životinja, uvjetima držanja životinja, vlažnosti, temperaturi te uklanjanja animalnog otpada. Porastom temperature amonijaka se uslijed pojamikrobiološke aktivnosti mikroorganizama. ukoliko visoku temperaturu prati niska vlažnost zraka, na odlagalištima gnoja može se stvoriti kora koja spriti isparavanje amonijaka. Suprotno tome, pri niskim temperaturama smrznuta tlo može upijanje frakcije pa se onda amonijak isparava u atmosferu. Amonijak, sumporni dioksid i razni oksidi dušika tri su najvažnija odgovorna za pojavu kiselih kiša. Godišnja proizvodnja dioksida je oko 4 000 kg po odraslom govedu - za usporedbu godišnje proizvede 300 kg CO2 • Sadašnje preporuke za kontinuirano izlaganje životinja su 20 ppm za amonijak i 3 000 ppm za
U drugoj polovici prosinca 2007. godine Komisija europske zajednice je o kretanju u mljekarskoj proizvodnji od 2003. do 2007. godine sa izgledima za tržište od 2007. do 2014. godine.
se naša zemlja priprema za ulazak u EU i se da biti dio Zajednice i tržišta u navedenom razdoblju, smatramo bitnim izvijestiti naše mlijeka o tržišnim izgledima u sektoru mljekarstva - dipl. oec.,
Krenimo redom. U lipnju 2003. godine EZ je postiglo sporazum o nizu mjera u politici EU u odnosu na sektor mljekarstva koji se primjenjivati 2004. godine.
Cilj reforme mljekarstva iz 2003. godine bio je konkurentnost i tržišnu orijentiranost. Namjera je bila smanjivanje garantirane cijene za maslac i obrano mlijeko u prahu kako bi ti proizvodi bili manje zanimljivi za proizvodnju, te kako bi se više proizvodili proizvodi s dodanom kao što su sir i svježi proizvodi. no je i kvota od 2 %što bi potaknulo dodatnu proizvodnju, olakšalo prestrukturiranje sektora i potaknulo ulazak mladih proizvou sektor mljekarstva.
Što je zanimalo EUKomisiju?
Prema analizama vidljivo je da je u središtu pozornosti bila tržišta da prihvati dodatne mlijeka a da time ne dovede do javne potpore u i/ili razdoblju, odnosno
da se ne izdvaja više sredstava za ovaj sektor.
Kretanje u m)jekarskoj proizvodnji od 2003. do 2007. godine Utjecaj donesenih mjera u 2003. godini bio je vidljiv uzrokovao je
• ustalila se isporuka svježeg sirovog mlijeka, a u cjenovnom smislu pratila je dinamiku sniženja cijena,
• smanjena je proizvodnja maslaca i mlijeka u prahu,
• došlo je do stalnog pomaka u proizvodnji proizvoda s dodanom
• kontinuirano je rasla proizvodnja sira i svježih proizvoda. U promjeni strukture prerade ulogu imali su:
a) smanjenje interventne cijene za
maslac i mlijeko u prahu što je poslalo jasnu poruku da više ne mogu takvu visinu potpore u narednom razdoblju, b) potrošnja za sirom u EU-15,a osobiti porast potrošnje sira bio je u novim zemljama aanicama, c) u kategoriji svježih proizvoda kretanja su kombinirana, a rezultat je smanjenje potrošnje mlijeka za i potrošnje drugih svježih proizvoda kao što su proizvodi od fermentiranog mlijeka.
Ova kretanja od 2003. do 2006. dožh,jela su promjene u 2007. godini.
Zbog snažnog rasta cijena u drugoj polovici 2007. god. došlo je do proizvodnje i
Tab/ica 1: Proizvodnja proizvodaEU-25 u 2003. i 2006. god. (u 000 tona)
EU Svježe Svježe Mlijeko Mlijeko Konden. Sir mi. prah prah Kazein Maslac 25 sir. ml. mlijeko orer. obrano mmom. 2003. 130 800 7492 45 926 l 216 865 I 231 173 2 239 2006. 130 700 8 029 46 131 858 813 l 212 168 2 072
Izvor podataka: EK
Tablica2: Godišnje cijeneiz EU-25 sa stvarnimsadržajem masti (centi/kg) li 2003. I 2004. I 2005. I 2006. I 2007. (procjena) 11 28,7 I 29,l I 28,9 .. Izvor podataka: EK
izvoza obranog mlijeka u prahu te maslaca. Visoke cijene navedenih proizvoda na svjetskom tržištu su opet proizvodnju "neupakiranih proizvoda" i je izvoz ali je proizvodnja i izvoz sira. otkupne cijene mlijeka tako se "ugradilo" u cijenu izvoznih proizvoda, maslaca, mlijeka u prahu i sira, te je ili nimalo utjecalo na visinu cijena mlijeka i u maloprodaji.
Kretanje cijene mlijeka i proizvoda u razdoblju 2003. do 2007. godine S izuzetkom posljednjih mjeseci 2007. godine, cijene svježeg mlijeka pale su od reforme iz 2003. godine. U to je vrijeme da se cijena mlijeka smanjiti za oko 6 centi za litru. Mljekarska industrija u tom je razdoblju mogla preorijentirati proizvodnju na proizvode vrijednosti. To se i dogodilo kroz
• tržišne potražnje za sirom od u EU-15 i novim zemljama
• cijene na svjetskom tržištu od za neupakirane proizvode,
I 27,9 I 28,5 - 31,0 I
• korištenja
proizvoda kao sastojaka u širokom nizu drugih proizvodnji. mlijeka u EU-15 dobili su do 3,5 centa po kg kvote kao kompenzacijsko U novih zemalja
mlijeka za kvotu je u shemu jedinstvenog po površini.
Što se cijene proizvoda do 2006. godine, cijene maslaca i obranog mlijeka u prahu su se smanjile u skladu sa smanjenjem potpora EU. S druge strane, cijene sira i punomasnog mlijeka u prahu neznatno su porasle. U 2007. godini situacija s tržištem sira, maslaca i mlijeka u prahu bila je izuzetno prihvatljiva, a i potražnja svjetskog tržišta nastavila je trend porasta, što je u kombinaciji sa smanjenim izvozom zbog elementarnih nepogoda, potrošnje na tržištu, izvoznih poreza u zemljama izvoznicama, podiglo cijenu na svjetskom tržištu do i razine.
Na ovako visoki rast cijena najviše utjecaja imao je porast prihoda u azijskim zemljama i zemljama izvoznicama nafte.
Još jedan bitan razlog za naglo
Tablica3: Ct/ene proizvodana tržištu od 2003. do 2007. godine
Opis EUR/tona
2003. 2006. 2007.
Maslac 3 040 2 525 3229
Obrano MP 2065 2090 3 181
Punomasno MP 2 535 2 350 3 281
SirCheddar 2 850 2 865 3 001
Izvor podataka: EK
list 03/2008.
cijena u 2007. godini su i prazna javna skladišta u Europskoj uniji i SAD-u.
se da se cijene smanjiti na održive razine i da su nestali špekulativni elementi, a i su reagirati proizvodnjom.
Izgledi za tržište od 2007. do 2014. godine
Proizvodnja mlijeka u EU ostat stabilna 2007. i 2014. Može se lagano kao reakcija na više cijene mlijeka. se da se ukupna proizvodnja mlijeka nakon 2009. godine postupno smanjivati, ali se da se mlijeko uglavnom zbog pomaka s izravne prodaje s farmi na isporuku mljekarama i to u novim zemljama
Glavni mljekarske industrije u narednom periodu bit potrošnja sira. U navedenom razdoblju se dodatna proizvodnja i potrošnja sira od 679 000 tona. Potrošnja sira rast veoma brzo u novim zemljama i do + 35 % a u EU-15 se nastaviti rast ali oko +5 % za što bi otprilike trebalo 6,2 milijuna tona novog mlijeka.
Potrošnja svježih proizvoda drugi je mljekarske proizvodnje. se dodatna potražnja za mlijekom od 1,75 milijuna tona kroz potrošnje svježih proizvoda.
Proizvodnja i potrošnja maslaca se smanjiti ili eventualno održati na razini zbog sve upotrebe masti u proizvodnji sira. Ne se ponovno interveniranje kroz zalihe maslaca.
Proizvodnja obranog i punomasnog mlijeka u prahu se smanjivati ili proizvoditi za
tržište zemalja. se da za razdoblje od 2007. do 2014. biti potrebno 8,000.000 tona mlijeka više kako bi se zadovoljila samo interna potražnja za i to prvenstveno za sirom i fermentiranim proizvodima. Prema tome, tržišne prilike za sektor mljekarstva u
osnovi su vrlo pozitivne.
Svjetski tržišni izgledi Navodimo samo nekoliko pokazatelja o svjetskoj proizvodnji mlijeka kako bi mogli sagledati mljekarski sektor u EUiRH:
• Svjetska proizvodnja mlijeka kontinuirano se od 1998. godine, najmanje 10 milijuna tona godišnje. ·
• se da se taj trend nastaviti.
• Ukupna proizvodnja svih mlijeka je 654 milijuna tona, a od toga 553 milijuna tona odnosi se na kravlje mlijeko.
• Samo 7 % mlijeka se u proizvode kojima se trguje na svjetskom tržištu.
• mlijeka proizvedenog u svijetu trži se u istoj regiji gdje je i proizvedena, i najviše u obliku svježeg mlijeka.
• se umjeren rast svjetske proizvodnje i potrošnje proizvoda tijekom narednih godina.
• Tržišni izgledi su povoljni, osobito za sir i svježe proizvode.
Proizvodnja i prerada mlijeka u Republici Hrvatskoj
Proizvodnja i otkup mlijeka u Hrvatskoj bilježi pozitivan trend. Prema podacima HSC - Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u 2007. godini otkupljenoje 653,800.000 litara mlijeka što je za 48,6 %više nego u 2003. godini. Broj se smanjio i broj stalnih
Otkupljena Mlijeko Broj Godina mlijeka EU stand.
Izvor podataka: HSC - SLKM
Tablica5: Otkup i prerada mlijeka u proizvode
OPIS
Otk:upljene u litrama
Svježe i trajno mlijeko
Fermentirani proizvodi
Sirevi
Mlijeko u prahu, maslac i ost.pr.
mlijeka je ispod
30 000, ali predaja mlijeka po projoš uvijek nije zadopoboljšanju stanja u sektoru, zaostajemo za zemljama EU gdje je isporuka po oko 170 000 litara godišnje.
Iz navedenih tablica vidljivo je
• se proizvodnja i otkup mlijeka za 48,6 %, u odnosu na 2003. godinu,
• smanjio se broj i proizvodnja po proiz-
• udjel mlijeka EU standarda stalno se
• struktura prerade mlijeka je nepovoljna i više od 50 %mlijeka se u konzumna mlijeka što postizanja optimalnih ekonomskih rezultata,
• na ovu strukturu prerade znautjecaj ima uvoz dohodovno atraktivnijih proizvoda, sireva i fermentiranih proizvoda, što se u ekvivalent mlijeka od 120 - 130
milijuna litara godišnje.
No, navedenom, mljekarski sektor u RHima veliku šansu i to:
• kroz proizvodnje mlijeka uz korištenje svih izvora sredstava, iz državnog a osobito iz EUfondova;
• mlijeka što bi za veliki broj i oko 40 % mlijeka donijelo znatno cijenu;
• mljekarska industrija kroz promjenu strukture prerade u korist proizvodnje i potrošnje sira i drugih akumulativnij ih proizvoda,
• zamjena potrošnje uvoznog sira, predstavljaju 50 % proizvodnje i iznose iznad 11 000 tona u 2007. god., s proizvodnjom i potrošnjom do-
europske trendove u razdoblju koje slijedi, se smanjenje potrošnje mlijeka iz direktne prodaje s farmi i poveisporuke mljekarskoj indu-
Vrbovec, Eugenade Piennesbb, Prodaja: 01/2791-990; 01/2791057
Osijek, Sv. L. B. 239 tel: 031/281-181; e-mail:jurval@jurval.hr; web: www.jurval.hr
- Dr. se. NevijoZdo/ec
To da subjekti u poslovanju hranom nisu odgovorni samo za dobre prakse, moraju uzeti u obzir i potencijalne opasnosti koje se mogu pojaviti prije, tijekom ili nakon neke faze u lancu prehrane. HACCPje (sustavan) i temeljen na znanosti, identificira potencijalne opasnosti i mjere njihove kontrole usmjerene na prevenciju, a ne samo na ispitivanja gotovih proizvoda.
U kontekstu sigurnosti hrane, opasnosti koje se mogu pojaviti tijekom proizvodnje neke namirnice one biološkog, kemijskog i fizikalnog podrijetla.
Biološke opasnosti
Hrana se može kontaminirati patogenim bakterijama u svim fazama proizvodnje. Kada ta kontaminacija postati opasnost ovisi o nekoliko poput higijene proizvodnje, antimikrobnih tehnologija, uvjeta rasta mikroorganizama u pojedinom proizvodu i dr. Pored bakterija, druge opasnosti biološkog podrijetla su virusi, paraziti, insekti, glodavci i druge koji mogu kontaminirati materijale i/ili proizvode tijekom uzgoja, obrade, pohrane i prerade.
Kemijskeopasnosti
U kemijske opasnosti povezane sa hrane su:
• prirodno prisutne kemijske tvari u hrani - npr. otrovi u gljivama
• dodane tvari - mogu uzrokovati oboljenja ljudi zbog prevelikih doza ili reakcija s drugim tvarima - npr. nitriti, konzervansi, pesticidi, fungicidi
Svrha sustava HACCPje osiguranje sigurnosti hrane u cijelom proizvodnom lancu, od primamog sektora do krajnjeg
• tvari koje dospijevaju u hranu zbog tehnoloških propusta tijekom proizvodnog procesanpr. preko materijala za pakiranje koji sadrže tvari, dezinficijensi, kovine Fizikalne opasnosti
One "unutrašnje" fizikalne opasnosti koje se prirodno nalaze u hrani, npr. kosti u mesu ili ribi; tvari dospjele u hranu uslijed pogrešaka u proizvodnom procesunpr. strana tijela (metal, staklo, plastika).
neki od najvažnijih pojmova vezanih uz sustav HACCP su ovi:
• Opasnost (Hazard) - biološki, kemijski ili fizikalni u hrani i hrani za životinje ili stanje hrane i hrane za životinje, s uzrokovanja štetnog djelovanja na zdravlje.
• Rizik{Risk)-funkcija vjerojatnosti štetnog na zdravlje i težine tog koji proizlazi iz opasnosti.
• konto/ne {Critical Control Points) - u kojima se može primijeniti prevencija i eliminacija rizika sigurnosti hrane ili njegovo smanjenje na prihvatljivu razinu.
• granice (Critical limits)mjerila (limiti) distinkcije prihvatljivosti od neprihvatljivosti.
• Monitoring - program planiranih promatranja, analiza i mjerenja u cilju kontrola kontrolnih
• Korekcijske mjere (Corrective measures) - mjere koje se primjenjuju kada rezultati nadzora kontrolnih ukazuju na nedostatnu kontrolu.
• Verifikacija (Verification)provjera metoda, postupaka i testova u HACCP sustav, i uvjete prilagodbe HACCP-plana.
Primjenasustava HACCP Sastavljanje HACCPplana 14koraka:
1. Sastavljanjedefinicijai pojmova
2. OsnivanjeHACCPtima
3. Opis proizvoda
4. Namjenuproizvoda
5. Sastavljanjeprocesnihdijagrama
6. Verifikacijudijagramana mjestu
7. Popis svih opasnosti, procjenarizika i primjenu preventivnihmjera
8. PrimjenuHACCP stabla u identifikaciji kontrolnih
9. Postavljanje granica za kontrolne
10. Postavljanjesustava monitoringa za svaku kontrolnu
11. Postavljanjeprograma korekcijskihmjera
12. Verifikaciju
13. Sustavdokumentiranja, podataka
14. ReviziiuHACCPplana
Za je bolje pripremiti jednostavan HACCP plan koji se kasnije može proširivati, nego složeni koji se vjerojatno nikad dovršiti niti primijeniti. Prije svega je potrebno jasno odrediti sve definicije i pojmove u okviru plana. HACCP tim mora profila
(multidisciplinarnost) koji su iskusni i trenirani u svom npr. procesnom inženjerstvu, sanitaciji, proizvodnji, upravljanju higijeni, mikrobiologiji itd. Nadalje, voditelj tima osigurati i dodatnu edukaciju tima prema postavljenim zadacima te koordinirati radom tima u sastavljanju i sustava.
bitnijim fazama u razvoju HACCP plana je prikupljanje svih podataka o sirovini i proizvodu koji se U opis proizvoda treba najmanje sastav, mikrobiološke, kemijske i senzorne kriterije, procesne metode, pakiranja, pohrane i distribucije, deklariranja te održivosti. U koraku se namjena proizvoda i ciljana skupina potrose uporabe namirnice da bi se procijenila pojave nekih nepravilnosti i povezanih opasnosti tijekom pripreme/konzumacije hrane. se identificiraju grupe ljudi za koje bi namirnica mogla biti
Primjer: Pasterizirano mlijeko u tetrapaku
• Naziv: Pasterizirano mlijeko u tetrapaku.
• Opis postupka: Svježe mlijeko se nabavlja, filtrira, hladi, pohranjuje, pakira i otprema unutar 30 sati.
Na prijamu mlijeka uzorci se uzimaju za kontrolu Mlijeko se dalje i separira u standardno mlijeko s 3 % masti i vrhnje (35 - 40 %), homogenizira, pasterizira i hladi na temperaturu od 4 °C.
Mlijeko se puni u spremnike volumena 1 litre i rok trajanja. Petnaest spremnika se pakira u povratni spremnik na paletu i drži na temperaturi od 4 °C. Mlijeko je spremno za otpremu i distribuira se direktno u maloprodaju. Mlfekarsk; Ust 03/2008.
• Karakteristike proizvoda: Mlijeko ima svjež miris, bez kisele i druge arome, lagano kuhan karameliziran okus, svojstven pasteriziranom mlijeku, bijele boje. Sedimentacija se ne smije pojaviti. · Nakon nekoliko dana pohrane može se pojaviti lagano kremasti pokrov.
• Sastojci: Pasterizirano mlijeko radi se od svježeg kravljeg mlijeka i slobodno je od aditiva i kontaminanata i prisutnost ·dodane vode.
• Mikrobiološka svojstva: patogeni mikroorganizmi - nisu prisutni u 25 mL
Koliformni/mL: n=S, c=l, m=O,M=S
Nakon inkubacije na 6 °C/ 5 dana
Broj bakterija na 21 °C/mL: n = 5, c= 1, m =50 000, M= 500 000 Mlijeko pokazuje negativnu reakciju na fosfataza test i pozitivnu reakciju na peroksidazu.
• Sastav i hranidbena vrijednost:
Voda88,4%
Mast3,0%
3,2 %
Ugljikohidrati 4,7 %
Pepeo0,7%
• Kemijska svojstva: pH 6,6 - 6,8, bez rezidua antibiotika i dezinficijensa, ostaci rezidua pesticida prema propisima
• Fizikalna svojstva: u proizvodu nema fizikalnih
• Primarno pakiranje: u polietilenskom spremniku, obojan radi zaštite mlijeka od svjetla. Pakiranje je volumena od jedne litre.
• Sekundarno pakiranje: 15 pakiranja je upakirano u spremnik koji se prije upotrebe sanitira.
• Tercijarno pakiranje: spremnik se drži na drvenoj paleti. Palete se deklaracijom o proizvodu.
• Uvjeti pohrane: u prostoriji na 4 0 C. Izbjegavati pohranu na sobnoj temperaturi s proizvodima inten-
zivnog mirisa.
• Uvjeti distribucije: držati mlijeko u uvjetima i izbjegavati izravno djelovanje svjetlosti na proizvod.
• Održivost: proizvod zadržava kriterije tijekom 5 dana na 6 °C, u uvjetima kontinuiranog hladnog lanca.
• Upute za upotrebu: mlijeko se koristi za izravnu konzumaciju. Prije otvaranja protresti. Nakon otvaranja konzumirati proizvod u roku 24 sata.
• Namjena proizvoda: namijenjen svim skupinama osim osjetljivima na laktozu.
U fazi se dijagram postupka procesa proizvodnje koji na jednostavan prikazuje sve faze od prijama sirovine do potrošnje proizvoda. Potrebno je odrediti svaki korak (fazu, operaciju) u procesu, kao i uvjete koji su bitni u kontekstu opasnosti (rizika). U izradi dijagrama koriste se standardizirani simboli (grafikon 1 ). Nakon sastavljanja dijagrama svaka se faza mora provjeriti "u mjestu", kako bi se utvrdile eventualne nesukladnosti dijagrama sa stvarnim stanjem procesa. Potom se sastavlja popis opasnosti povezanih sa svakom fazom, provodi se analiza opasnosti te razmatraju sve mjere kontrole pretpostavljene opasnosti. Analiza opasnosti procjenu rizika, a cilj je odrediti koje su opasnosti takve naravi daje njihova eliminacija ili smanjenje na prihvatljivu razinu esencijalna za proizvodnju sigurne hrane. Nakon identifikacije opasnosti, se kontrolne (prevencijske) mjere za pojedinu opasnost. Pri tome vrijedi da se može koristiti više od jedne kontrolne mjere u kontroli jedne opasnosti, kao i da se više od jedne opasnosti može kontrolirati jednom kontrolnom mjerom. kontrolne u kojima se može primijeniti
Grafikon I: Primierosnovnog dijagramapostupkapasteriziranomlijeko
/ / SVJE2E / MLIJEKO
11PRERADA! I i
DISTRIBUCIJA / ASTERIZIRANO / MLIJEKO / prevencija i eliminacija rizika sigurnosti hrane ili njegovo smanjenje na prihvatljivu razinu) se "stabla (vidi Mljekarski list 1/2008.), koje se temelji na nizu pitanja koja traže odgovor za svaku fazu procesa u kojoj se opasnost može pojaviti. Odgovor na svako od pitanja vodi HACCP tim prema je li pojedina faza moment) kontrolna ili nije.
Za svaku postavljaju se granice koje predsta vlj aj u vrijednost (granicu tolerancije) koja se ne smije nadvisiti, što je pokazatelj vite kontrole Uspostavlja se sustav (monitoring) kontrolnih koji mjerenja i provjere koje pokazuju je li pod kontrolom - unutar granica. postupaka u kontrolnih mora se obaviti u kratkom periodu zbog brzog proizvodnog procesa i brze potrošnje namirnice. Stoga su pogodna fizikalna i kemijska mjerenja temperature, vlage, aktivnosti vode i dr.), dok su mikrobiološka ispitivanja ponekad limitirana vremenom trajanja, no vrlo su korisna u identifikaciji kontrolnih te verifikaciji kontrole procesa. Za svaku kontrolnu moraju se identificirati korekcijske mjere, odnosno tko, kada, kako i što treba kada je kontrola izgubljena u nekoj fazi procesa. Tim mjerama treba osigurati kontrolne pod
kontrolu i osigurati proizvodnju sigurne namirnice. Bitno je utvrditi postupanja s proizvodima koji su proizvedeni tijekom procesa izvan kontrole (uklanjanje, osposobljavanje i dr.).
U verifikaciji HACCPplana bitno je provjeriti pridonose li procedure unutar HACCP-aželjenim rezultatima, a ukoliko ne, koje se mjere moraju provesti radi popravljanja stanja. Te verifikacijske aktivnosti mogu pregled testiranja gotovih proizvoda, rezultate nadzora, sanitacije i validacije granica. Primjena sustava HACCP i na jasnom i pravilnom nu i dokumenata u zapisima. Dokumenti mogu ukljupodatke o predradnjama i preduvjetima pripreme HACCPplana, radne upute, dijagrame postupka, skicu HACCP plana, izmjene plana, zapise o kontrolnih korekcijskim mjerama, rezultate analiza i provjera itd. Na kraju, HACCPplan mora se povremeno revidirati u cijelosti. Potrebno je procijeniti pojedinih promjena unutar plana i potrebu revizije cijelog
Pozivamo Vas da se i ove godine aktivno u za izbor najboljih savjetnika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu za 2007. godinu. To je prigoda za iskazivanjem priznanja onim djelatnicima
HZPSS-akoji, po Vašoj prosudbi, primjereno obavljaju zahtjevne i odgovorne poljoprivrednog savjetnika
Iz Uredništva -
Usluge HZPSS-anamijenjene su širokom krugu korisnika: obiteljskim poljoprivrednim gospodarstavima, udrugama poljoprivrednim zadrugama, i državnim institucijama, poslovnim subjektima i drugima. Na taj je rad, i zalaganje poljoprivrednih savjetnika stalno pred okom javnosti. Izbor najboljih velik je poticaj pojedincima za daljnji rad u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu, kao i zahvala za postignute rezultate u dosadašnjem savjetodavnom radu.
Ovogodišnji izbor za dodjelu priznanja, sukladno Pravilniku o dodjeli priznanja, obavit Povjerenstvo za dodjelu priznanja na temelju provedenog javnog sve pristigle prijedloge i argumente kojima se pojedini prijedlozi obrazlažu.
Ovim se prikupljaju prijedlozi za priznanja za izniman uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju u 2007. godini, u kategorijama:
• Priznanjeza životno djelo u poljoprivrednomsavjetovanju(dodjeljujesejednopriznanje),
• Priznanjeza izvanredan i organizacijski uspjeh u poljoprivrednomsavjetovanju(dodjeljujese pet priznanja),
• Priznanjeza suradnjus Hivatskimzavodom za poljoprivrednusavjetodavnuslužbu (dodjeljujesejedno priznanje).
Prijedloge, s naznakom kategorije priznanja i pisanim obrazloženjem prijedloga, mogu uputiti svi korisnici savjetodavnih usluga HZPSS-a, svi djelatnici HZPSS-a: vježbenici, viši savjetnici, savjetnici i suradnici, rukovoditelji Odsjeka, Odjela i djelatnici u Uredu ravnatelja te pojedinci, udruge, zadruge, poslovni subjekti, državne i institucije u poljopriovrednoj djelatnosti.
Povjerenstvo za dodjelu priznanja za uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju, sa zadovoljstvom uvrstiti u razmatranje sve pisane prijedloge koji pristignu najkasnije do 28. ožujka 2008. godine na adresu:
Hrvatskizavod za poljoprivrednusavjetodavnu službu
Povjerenstvoza dodjelu priznanja pp 150
FraAndrije 9/111
10000 ZAGREB
Prijedlozi se mogu uputiti i putem faxa na broj:01/4882-701, ili putem e-maila: hzpss@hzpss.hr
Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se. Zvonimir Štafa s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirko i prof. dr. se. Gordana s Poljoprivrednog fakulteta .J.Strossmayera u Osijeku.
Djelo je namijenjeno ponajprije
- studentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz proizvodnje krme za krave. Ovom knjigommlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim
gospodarstvima, a studenti dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.
Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje kultiviranih vrsta trava; proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.
Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/3, tel: 01/4833-349; e-mail:
U nastavku planiranih aktivnosti za 2008. godinu održali smo 06. pivo edukativno predavanje u sklopu "Škole nastave" u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu na temu odabira bikova za umjetno osjemenjivanje krava. Voditelj programa bio je Zdenko dipl. ing. iz Hivatskog centra, a suradnici su bili: prof. dr. se. Ante
llJljekarski list 03/2008.
(Agronomski fakultet, Zagreb), Damir dipl. ing. (Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu) i Damir dr. vet. med. (Centar za reprodukciju u Hrvatske).
Kao i do sada, i ovo predavanje bilo je namijenjeno organizatorima otkupa mlijeka pri mljekarama, savjetnicima te mlijeka koji znanje i dobivene informacije korisno primjenjivati u praksi s ciljem što kvalitetnijeg odabira bikova za umjetno osjemenjivanje visokoproduktivnih krava.
Poštovani ukoliko ste zainteresirani za detaljnije informacije o ovoj temi, molimo da se javite u Uredništvo Mljekarskog lista na broj tel: 01 4833 349. Svakako, o ovoj tematici bit pisano u brojevima Mljekarskog
Neki vele da mali posjedi nemaju perspektivu i ekonomskog opstanka na slobodnom tržištu ulaskom HIVatske u EU. Moja razmišljanja su Mali posjedi definitivo imaju i opstojnost u postupnom okrupnjavanjuposjeda i broja krava i proizvodnje mlijeka. Naprosto treba
gledati unaprijed 1Odo 20 godina u proizvodnjimlijeka?-----•Mr. se -
Velika gospodarstva se ne stvaraju preko niti tijekom jedne ili nekoliko godina. Mnogi mali posjedi kroz izvjesno vrijeme prerasti u srednje velika gospodarstva, a neki u velika. I mnoga mala gospodarstva i dalje opstati u proizvodnji s proizvodnjom mlijeka kao dopunskom ili koja osigurava jedno radno mjesto, odnosno jedan osobni dohodak. Oni koji u ovo sumnjaju neka se osvrnu na Austriju i neka proanaliziraju neke podatke o broju goveda i broju farmi u ovoj nama nedalekoj zemlji.
Vizija, plan i program postupnog okrupnjavanja posjeda i vanja broja krava i proizvodnje mlijeka. Što sve treba i poduzeti u tom pravcu, u svakom selu, u svakoj i u svakoj županiji i na nivou cijele Hrvatske. Prošli put smo rekli da je problema na sve strane.
Problem prostornih planova
Jedan od problema su prostorni planovi naših sela i njihova neusklaProstorni planovi su jedna od prepreka postupnog vanja broja krava i proizvodnje mlijeka, a time i okrupnjavanja posjeda. Na nivou svih naših
županija bi trebalo na kolegiju i župana dogovoriti i izmjene prostornih planova u kojima je dopuštena unutar zone izgradnja staja do 60 muznih krava, ovisno o i gospodarskog dvorišta + uzgoj ženskog i muškog podmlatka.
Izgradnju staja kapaciteta treba dopustiti odmah do ske zone. Zbog ovakav prijedlog?
Uzmimo jedan primjer. U selu, u zoni, prema planu prostornog dopušta se izgradnja staja i držanje do 1Okrava. U jednoj ulici, u svakom dvorištu, dakle, možemo imati do 10 krava ili u svakom dvorištu u selu. u jednoj ulici u 1O staja je držati 100 krava. Sada, obzirom da od tih 1O OPG-a njih 9 imati krave, a svega 1 držati krave i baviti se proizvodnjom mlijeka, nastaju problemi pri planu za staju, recimo za 30 krava. Najbolje bi bilo kada bi ovo gospodarstvo imalo samo 1O krava, baš onako dopušta plan prostornog 1 pazi sada, umjesto 100 krava u 10 staja Gedna do druge, što prostornim planom može), 30 krava u jednoj staji ne može.
Još bi bolje bilo kada u selu nitko ne bi više držao krave. To bi
bilo selo bez krava, zraka, bez stajskog mirisa.
Oni koji i moraju imati više od 1O krava, sada stvaraju probleme. Obzirom na i gospodarskog dvorišta, te posjeda i okrupnjavanja posjeda, je za ova gospodarstva planirati staje za 35 do 60 krava. I sada ne može. U prostornom planu piše: "može 1Opo 1O krava, pa makar ih u jednom selu bilo i 200 ili 500, ali jedan puta po 35 ili 40 krava (a kamoli 60), e to ne može"!
Eto, ovo je jedan od velikih problema koji postoji u Hrvatskoj, dok ovakvih problema u Austriji ili Švicarskoj nema.
Drugi naš veliki problem je sitan i rascjepkao posjed.
Bez broja krava i mlijeka nema stvaranja novostvorene vrijednosti i zarade novca. Za kupovinu zemlje, strojeva, opreme i izgradnju potreban je novac. Novac kroz mlijeko stvaraju krave. Svaka nova krava u proizvodnji stvara kroz mlijeko dodatne novca. U procesu okrupnjavanja posjeda svako novo jutro kupljene zemlje, ili zemlje uzete u zakup, držanje jedne krave više. Za postupno broja krava potrebno je postupno proširivanje
staje, a za to su nam potrebni prostorni planovi. poljoprivrednih površina
U svakom selu, svakoj i svakoj županiji postoji jedna konstanta (od latinske constans= stalan, nepromjenjiva a to je površina poljoprivrednog zemljišta. Ono je tu, ono je i do sada bilo i ono i u biti tu. ili ne Nitko ga nije kadar nekamo proseliti, ili kupiti i nekamo odnijeti. Posjednici s godinama stare i odlaze. Nove mlade generacije posjednika se privrednoekonomskim uvjetima, neki ostaju na posjedu i u proizvodnji, a neki odlaze u neke druge proizvodnje radi osiguravanja svoje i obiteljske materijalne egzistencije. Oni koji ostaju jedini kupuju zemlju i uzimaju zemlju u zakup. Kupnjom novih površina i uzimanjem novih površina u zakup, im je broj krava i proizvodnju mlijeka.
Ekonomske prilike i uvjeti diktiraju koje posjeda, koje proizvodnje i koje proizvodnje mogu opstati u privredno-ekonomskom razdoblju. Opstojnost neke proizvodnje ovisi o konkurentnosti na slobodnom tržištu i dovoljno velikih osobnih dohodaka zaposlenih. Pametne agrarnoekonomske politike europskih zemalja i nekih zemalja takozvanog razvijenog svijeta o ovome su odavno vodile
Nažalost, slobodno tržište i (ne)pametna privredno-ekonomska politika razvijenog svijeta, velikih zemalja ivelikih privredno-ekonomskih sustava, dovela je do toga da se u mnogim industrijskim proizvodnjama, na rakonkurentnosti bazirane na
jeftinoj radnoj snagi, mnoge proizvodnje s nacionalnog teritorija presele u Kinu i neke druge zemlje (Nokia iz Finske i u Rumunjsku -tamo je jeftina radna snaga). U povijesti ljudske civilizacije veliko prokletstvo je jeftina radna snaga. Je, je, Kinezi dnevno rade za šaku riže. Iza konkurentnosti na slobodnom svjetskom tržištu, a i na nacionalnim tržištima, vrlo se krije i prokletstvo lakomosti poduzetnika. vlasnika kapitala i kojekakvih menadžera. Jeftin proizvod na osnovu jeftine radne snage. Radna "marva" mora biti jeftino (dosta joj je i šaka riže), pa je i proizvod odmah jeftiniji. Povijest je o ovome davno rekla svoje, a i opet Konkurentnost proizvodnje može se jedino bazirati na dobro radnoj snazi, i svemu ostalom što ide uz to. Dobra organizacija proizvodnje, suvremena tehnologija, visoka kvalificiranost i osposobljenost, dovoljno velika proizvodnja i proizvodnost. Samo na osnovu ovakve postavke možemo imati dobru i
konkurentnu proizvodnju mlijeka. Vratimo se našim malim gospodarstvima u proizvodnji mlijeka. Postupnim okrupnjavanjem posjeda neizbježno mora i paralelno broja krava. Svako novo jutro u obradi treba pratiti nova krava u proizvodnji mlijeka. Svaka nova krava traži svoje ležište. Svako novo ležište traži staju. Kako sada za ovo naijednostavnije i naijeftinije rješenje? Koji i kakav tip staje? Moj je prijedlog staja koju nazvati "staja od 5 do 35 krava", za mala i srednje velika OPG sa postupnim broja ležišta do 35 krava. Staja koja se može postupno
Staja od 5 do 35 krava - "lauf staja" u tipu poluotvorene nadstrešnice:
• za nadstrešnicu: oblovina, daske ili okrajci, salonitne jednostrana,jednoredna;
• duboka ležišta sa sjeckanom slamom,
• s punim podom i traktora i prednje daske: ..
• betonska pista prljavog hodnika u cijeloj dužini do gnojišta;
• betonsko gnojište s lagunom za dio stajnjaka;
• produžavanje staje prema gnojištu;
• izmuzište s prednje strane 3 + 3, s montažom po potrebi od 5 do 1O krava, 1 + 1, s 10 do 20 krava, 2+2, s 20 do 35 krava, 3 + 3 muznejedinice;
• hranidbena pregradacijev;
• uz staju od 1 do 3 betonska silosa za sjenažu i silažu;
• s 15 krava (i više) obavezan sjenažu i silažu. Nadam se da uskoro raditi na projektu ovakve
tipske staje. Primjeri s pojedinim detaljima iz staja prikazani su na slikama.
Staja u tipu poluotvorenenadstrešnice
„slrll
Problotlk d.o.o. istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ulica grada 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833
e-mall: probiotik@problotlk.hr • www.problotlk.hr
radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30
COIIPANYWITIIQUAU1Y
SmBI CBmFIB>BYDNV ISO .ZOOO
„premazi I INfflltVil zazaštitukore siraod kvasaca I plijesni sredstvaza spre&vanjekasnog nadimanja sira za pripremu salamure boje proteini pribor i oprema za kontrolu: - klselostl mlljelca - temperature - vlage - sallritte a salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona - ostalo termometri podloge markice za sir za samoprešanjesira i savjetovanje u proizvodnji i preradi mlijeka proizvodnja za nove proizvo< u vlastitom opremljenom laboratoriju
<;/)ugogodišnja tradicija
prodaje steonih junica
1nljekarama i trgoi,cima diljeni sl'ijeta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
JUNICE i BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE
Odaberite
u našoj karanteni steone
junice vrhunske kvalitete iz
i
posrednike, kupite junice direktno od
<Budite korak ispred!
Investirajte u bolju
Sve je više informacija koje se pojavljuju u javnosti, a odnose se na znastvena istraživanja koja se u obavljaju na
životinjama koje proizvode meso i mlijeko i druge proizvode
Kada su u pitanju istraživanja za dobivanje genetski modificiranih organizama (GMO),a u ovom kravama kojima se mijenja genetska struktura, postoji sumnja da bi ove promjene mogle imati utjecaja na proizvodna svojstva (mlijeko, meso) pasmina goveda. S tim u vezi javlja se reakcija tržišta i potrosa dilemama imaju li meso i mlijeko genetski modificiranih krava istu kvalitetu, prehrambenu i zdravstvenu sigurnost kao "prirodno" mlijeko ili meso proizvedeno od pasmina goveda.
U svijetu je sve više suprotnosti i problema a posebno je aktualno pitanje proizvodnje dovoljnih ljudske hrane na i tradicionalan poljoprivredne proizvodnje. Sa druge strane bogate zemlje ulažu svoj kapital u biogenetska istraživanja u biljnoj prozvodnji i u proizvodna svojstva i genetsku strukturu organizama i životinja kako bi se proizvodnost i proizvoda. Ovakve aktivnosti mogu izazvati komentare i stajališta i to da se s jedne strane ovim istraživanjima bitno proizvodnja hrane koje u svijetu nedostaje, a s druge strane da ovakvi poljoprivredni i proizvodi mogu negativno utjecati na ljudsko zdravlje. Zbog broja stanovništva i nedovoljne tradicionalne poljoprivredne proizvodnje u svijetu se sve više proizvoditi genetski modificirana hrana, kao i
hrana dobivena kloniranjem. Biotehnologijainženjerstvo Za znanost je uvijek bilo izazovno istraživanja koje se odnosi na genetska i promjene raznih organizama i životinja. Biotehnologija podrazumijeva manipuliranje ili mijenjanje živih kako bi bila što korisnija. Metodama biotehnoloških postupaka je postignut napredak u poboljšanju proizvodnih svojstava kod biljaka i životinja. U prehrambenoj industriji u proizvodnji hrane (pivo, vino, mliproizvodi, kruh, mnogi kemijski proizvodi i drugo) koriste se metode biotehnologije uz upotrebu mikroorganizama i kultura. Jedno od biotehnologije je inženjerstvo se postupcima na umjetan mijenja položaj, sadržaj i aktivnost gena, tj. molekula DNK. Molekula DNK je jedna vrsta nukleinske kiseline, nosilac je informacije i o njoj ovisi nasljepojedinih svojstava organizma. mnogi su najviše zabrinuti za negativne posljedice koje bi nastale manipuliranjem i kloniranjem ljudskih gena. pored svih dilema koje se javljaju manipuliranjem ljudskim genima, ova metoda pruža identifikacije i nasljednih bolesti. Genskom terapijom (terapijsko kloniranje) kod ljudi bi se do sada bolesti (rak, bolesti
imunološkog sustava, degenerativne bolesti i dr.) i to tako da se izvrši promjena gena, ili unašanjem stranih gena u stanice Ovu metodu genske terapije je provoditi, jer je otkrivena genska mreža i gruba struktura genoma ljudi. Ljudski genom definiran je sa tri milijarde molekula DNK,a sada je prepoznato i identificirano oko 40 % gena kao nasljedne osnove za svojstva. Ocjenjuje se da bi kod moglo biti oko 1 000 kagena odgovornih za bolesti ljudi. I životinjskim genima i tkivima mogu se neke bolesti kod ljudi. Kloniranje i primjenakloniranja Metodom kloniranja od životinja dobivena su goveda, ovce, koze i svinje. Od kloniranih životinja mogu se dobiti antibiotici, proteini i hormoni. Kloniranje je kopija skupina gena ili cijelih organizama. Klonje genetska kopija provjerene životinje (kao blizanci), gdje se u odnosu na manipulacije genima ne mijenja genetska struktura. Ovom metodom kloniranja proizvedena je 1997. god. poznata ovca Dolly koja je stvorena od donatora odrasle tjelesne stanice ovce. Dolly, kao primateljica, ima iste gene i genetsku strukturu kao ovca donator stanica. Za razliku od kloniranja inženjerstvom, ubacivanjem gena u jajnu
stanicu druge vrste dobivaju se životinje koje ispoljavaju karakteristike - gene drugih vrsta.
Metoda kloniranja za proizvodnju embrija ne koristi stanice, druge tjelesne stanice koje sadrže DNK. stanice nalaze se u koštanoj srži i njih proizvode sve krvne stanice. Kod kloniranja tjelesna stanica tkiva kože ubacuje se u jajnu stanicu životinje primateljice koja je od sadržaja vlastite DNK. Metodom kloniranja ovaca i krava dobivaju se potomci istih svojstava i genetskog sastava kao što imaju životinje davateljice gena (DNK). Ovako se mogu proizvoditi zdrave životinje istog DNK, bi se izbjegle negativnosti koje nastaju kod prirodno uzgojenih životinja. Embriotransfer u govedarstvu U genetski materijal spada sjeme rasplodnjaka, proizvodnja jajnih stanica i proizvodnja zametaka - embrija. Proizvodnjom i prodajom ovog genetskog materijala za vrstu stoke bave se specijalizirane i ovlaštene organizacije (Centri za reprodukciju - Centri za umjetno osjemenjivanje). Primjena biotehnoloških metoda korištenja sjemena i jajnih stanica poznata ježivotinja. Korištenjem sjemena rasplodnjaka vrhunske kvalitete se proizvodnja i poboljšavaju proizvodna svojstva potomaka. napredak u postiže se primjenom embriotransfera (ET) kojim se usmjereno i planski proizvode embriji od rasplodnjaka i plotkinja poznatog genetskog profila i potencijala. U odnosu na metodu (prirodno, umjetno osjemenjivanje) kada se godišnje po kravi dobije jedno tele, metodom ET od jedne plotkinje vrhunske kvalitete dobije se pet i više teladi potomaka. U sustavu ET postoje kategorije krava plotkinja davateljica od kojih se proizvode jajne stanice, zatim bikovi rasplod-
njaci se sjemenom te jajne stanice i tako dobiju embriji (u plotkinji ili in vitro). Nakon faze proizvodnje i dobivanja embrija slijedi faza prijenosa embrija u plotkinje primateljice.
Od roditelja, genetski natpromajki i transferom embrija se u manjem vremenskom razdoblju istovremeno dobiva više potomaka - sestara.
se da se u proizvodnoj komercijalnoj praksi metoda ET više primjenjivati, osobito u govedarstvu u poboljšanju proizvodnje mlijeka i mesa. Embriotransfer nema primjenu, na što je dijelom utjecala visoka cijena i zahtjevan postupak tehnologije proizvodnje i transfera embrija.
Posebno je opravdana primjena embriotransfera u proizvodnji novih mladih bikova visoke genetske kvalitete gdje se koristi metoda MOET-a(Multipla Ovulacija i Embrio Transfer). MOET metodom se za dvije godine vrijeme testiranja mladih bikova u odnosu na testiranja kada bikovi u starosti od 6,5 godina završavaju testiranje.
Zakonskaregulativa u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je pitanje nove hrane i genetski modificirane hrane regulirano Zakonom o genetski modificiranim organizmima ("Narod ne novine" broj 70/2005), Zakonom o hrani ("Narodne novine" broj 46/2007) i Zakonom o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj 70/2005) te na temelju ovih zakona sa više provedbenih propisa. Propisima se definiraju genetski modificirani organizmi (GMO), kategorije nove hrane i genetski modificirane hrane za ljude i životinje.
Genetska modifikacija oznanamjernu izmjenu nasljednog genetskog materijala organizama na od prirodne rekombinacije i indukciju mutacije, odnosno stranog genetskog materijala u genetski materijal organizma, ili uklanjanje dijela genetskog materijala organizma. Genetski
materijal je dio biljke, životinje, mikroorganizama ili virusa koji sadrže nasljednu informaciju.
Genetskimodificiraniorganizmi (GMO)su organizmi, uz iznimku ljudskih kojima je izmijenjen genetski materijal i koji se ne pojavljuju prirodnim putem parenja i/ili prirodnom rekombinacijom. Modificirani živi organizmi vaju svaki GMO sposoban za razmnožavanje ili prijenos genet• skog materijala.
Nova hranai genetski modificiranahrana
Novom hranom se smatra hrana i sastojci hrane koji se do sada nisu upotrebljavali u opsegu za prehranu ljudi i koja nije rezultat genetske modifikacije. Nova hrana je hrana s novom ili namjerno promijenjenom primamom molekularnom strukturom, a koja se sastoji ili je izolirana iz mikroorganizama, algi, glijva, biljaka ili životinja. Kategorijom nove hrane i njezinim sastojcima smatraju se proizvodi dobiveni do sada nekorištenim novim tehnološkim proizvodnim postupcima koji znatno na promjene u strukturi ili sastavu hrane.
Genetski modificirana hrana (GM hrana) je hrana koja sadrži, sastoji se, ili je proizvedena od genetski modificiranih organizama (GMO). U kategoriju genetski modificirane hrane ubraja se i hrana za životinje.
U veoma važne zakonske
odredbe i obveze spadaju sljedivost i nove GM hrane za ljude i GM hrane za životinje. Kod ovakve hrane mora se osigurati s)jedivost hrane kako bi se u svim fazama, od proizvodnje i prerade do distribucije, moglo u trag hrani i sastojcima koji se koriste u GM hrani, kao i GM hrani za životinje. Ujedno se i postupak stavljanja hrane na tržište, izdavanje dozvola za prodaju, prezentiranje i reklamiranje. Radi informiranja potrodeklaracija mora sadržavati i dodatne posebne podatke o obilježjima i svojstvima hrane. Kod stavljanja ove hrane na tržište reguliran je i obveza upravljanja rizikom (koji procjenu vjerojatnosti štetnog djelovanja na zdravlje ljudi, kao i posljedice koje bi s time u vezi mogle nastati).
Prema Zakonu o prirodi, ured-
bom se ukoliko proizvodi od jednog sastojka sadrže manje od 0,9 %, ili pojedini sastojak u proizvodu sadrži manje od 0,9 % genetski modificiranih organizama, takvi se proizvodi ne kao proizvodi koji sadrže GMO. Za proizvode soju, kukuruz, uljanu repicu i pamuk dopušteno je da se mogu stavljati na tržište bez oznake da sadrže manje od 0,9 % GMO, ali ostali biljni reprodukcijski materijal, koji sadrži GMOu bilo kojoj mora biti u skladu s posebnim propisma.
Sigurnost hrane modificiranih životinja
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA)zauzela je stajalište da kod kloniranih životinja nema posebne opasnosti od konzumiranja mesa i mlijeka. klonirane i prirodno proizvedene hrane vjerojatno nema razlika. Svjetska trgovinska organizacija
(WfO) smatra da pojedine zemlje ne trebaju uvoz i upotrebu genetski modificirane hrane. Ujedno je i Agencija za hranu i lijekove (FDA) ocijenila da su proizvodi od kloniranih životinja sigurni, zdravstveno ispravni i nisu opasni za zdravlje. Sigurnost se naglašava i po osnovi kontrole ove hrane od prirodne hrane.Jedna od primjedbi i negativnosti je da su klonirane životinje manje otporne od prirodno uzgojenih, a što je vezano uz problem troškova komercijalne proizvodnje i prodaje. Upitno je kako javnost koja je nepovjerljiva i puna predrasuda prihvatiti meso i mlijeko kloniranih životinja. U prodaji se meso i mlijeko proizvedeno od kloniranih životinja koje nije posebno i obilježena ne može prepoznati i razlikovati od prirodno proizvedenog mlijeka i
Dodataksteljiu štalamas ležišnimodjeljcima suhor vime,boljukvalitetu mlijeka,zdravijepapkete znatnosmanjenu potrošnjuslame
Povisujerazinuhigijenskihuvjetadržanja krava
Smanjujesmradi ublažavaproblems
muhama
-,zoVAJAMO IZ OSTALE PONUDE
KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASflH
Vi te odabrali na a m1Vam nudimo
POUZDA OG PARTNERA A POVOLJNIJU CIJE U ~LITETU
BRZINU IZVEDBE
KLJU U RUKE
KU O
mlijeka koje današnje životinje daju iz godine u godinu je u postupnom porastu. proizvodnjom mlijeka dolazi do smanjene plodnosti životinja, a posljedica je postotak ranijih krava. Konstantnim genetskim napretkom u jednom smjeru, s ciljem mlijeka, dobili smo životinje s ekstremno visokom proizvodnjom kod kojih se s naglim porastom mlijeka javljaju reprodukcijski problemi.
Visoka proizvodnja mlijeka doprinijet izrazito velikoj mobilizaciji tjelesnih rezervi od samog laktacije, što uzrokovati naglo mršavljenje životinja. Rezultat toga je produžen negativan energetski balans nakon teljenja. Endokrini pridruženi negativnom energetskom balansu, znatno ut_jecati na reprodukcijski status ciklusima, tihim gonjenjem ili smrtnosti embrija u ranom stadiju graviditeta. Na negativan odnos proizvodnje i reprodukcije doprinijet i mnogi drugi (neadekvatan smještaj, loši higijenski uvjeti, uspostavljanje statusa u stadu i sl.). i zarazne bolesti znatno utjecati, kako na proizvodnju, tako i na plodnost životinja .. Starenjem životinje isticat se sve više
Prema podacima, posljednjih godina u našoj zemlji se promjene u govedarstvu. Osim promjena u pasminskom sastavu (sve broj goveda holštajn pasmine na obiteljskim gospodarstvima), se i porast broja grla na obiteljskim gospodarstvima
antagonizam plodnosti i proizvodnje. izrazito je visoka plodnost kod junica jer nisu proizvodnjom mlijeka. kada se gravidne junice izlože stresu (npr. transport tijekom uvoza životinja), ili uslijed nepravilne ishrane, nakon teljenja do naglog gubitka tjelesne težine (negativan energetski balans) i plodnost takvih mladih životinja u prvoj laktaciji bit izrazito niska. Kod pretilih životinja nakon teljenja znatno se javljati, osim otežanog teljenja, i mnogi zdravstveni problemi (ketoza, dislokacija sirišta, groznica, mastitisi i dr.). Prema tome, status životinje na laktacije ovisi o stresnim faktorima, hranjenja životinje u prethodnoj laktaciji te razdoblju suhostaja. Nije promatrati jednu laktaciju kako bismo utvrdili povezanost
statusa, plodnosti i proizvodnje. U obzir se moraju uzeti koji su znatno prije teljenja utjecali na životinju.
Pad plodnosti i smanjena dugokrava izazvala je veliku zabrinutost u zemljama razvijene industrije. Mnoge znani selekcijske institucije uložile su napor kako bi se uspjele oduprijeti pro_gresivnom padu ovih dviju osobina. Cinjenicaje da je kod simentalske i holštajn pasmine u mnogim zemljama došlo do udjela pojedinih zdravstvenih (fitnes) svojstava kod ukupne uzgojne vrijednosti. Danas u svijetu kod izbora testiranog bika, osim proizvodnih, u obzir uzimaju i zdravstvene osobine; pozornost je ponajprije usmjerena na dugovjei
povjerenstvo je 13.11.2007 ., povrhunskim rezultatima testova na osobine tovnosti i fitnessa (ZWSAT/DE),bika proglasila statusom ELITA.
Bik dolazi iz poznate linije Ralbit-Ralbo-Radi, te je 4. RALBITOV sin (poslije Ratgebera, Rinsera). Visoko je rangiran na top-ljestvici, od 78 testiranih sinova bika Ralbit. Korištenje ovog vrhunskog bika donijet znatan pozitivni pomak na populaciju hrvatskog simentalca. Bik ima iznimno dobar sastav mlijeka, kvalitetan test na meso i telenja Njegove imaju izvrsna vimena, telenja te i
Trenutno je najbolji bik simentalske pasmine u Hivatskoj!!!
Centar za reprodukciju u Hivatske d.o.o.
tijekom svibnja 2007. god. uvezao je bika ROVUvrhunskog dvostruko testiranog bika simentalske
pasmine iz
Oteljen: 26.07 .2001.; visina grebena: 161 cm; težina: 1 305 kg
Otac: RALBITDE0912121855
GZW:125 (98 %)
MW: 116(99 %)Ml.-152 +0,62 +33 +0,40 + 20
FW: 111 (99 %)119 95 106
Ex:65 124-118-93-105 (ER97)
RezultatimajkeMinkeDE09 15063433 (H0RB-H0RROR)
Laktacija
Rezultati testova bika
Ukupnauzgojna vrijednost:GZW 129 (86 %)
Uzgojnavrijednostza mlijeko:MW 120 (92 %) kgmli"eka %m.m. kgm.m. kg proteina +438
FIT:118(73) +0,42 +48 +23
Uzgojnavrijednostza osobinetovnosti:FW 107 (77 %)
Dnevni rirast Udio u klasa 106 100 114
Bik Rovaje u formi, temperamentan, ima izvrsnu sperme. Preporuka je za vime i
Od tridesetak bikova upisanih u knjigu Marvogojske udruge 11Nova dva su bika ostavila u uzgoju mnogo kvalitetnog potomstva. To je bik Firaun i njegov sin - BožidarMajhen, dipl. ing.
Marvogojska udruga "Nova od svojeg osnivanja 1914. godine upisivala je u knjige samo krave. Bikovi - rasplodnjaci prema odluci saveza nisu upisivani u knjige sve do 1929.godine, kada je Udruga osnovala knjigu za bikove. Te je godine upisan i prvi bik uvezen iz Švicarske po imenu LENK,11.M.M.oteljen 04. prosinca 1928. godine. Bik LENK upisan je u knjigu pod imenom ''VIKTOR"mb. 1. Kupacvlasnik bika bila je Banska uprava Savske banovine. tridesetak bikova upisanih u knjigu koji su djelovali na Udruge, dva bika ostavila su u uzgoju mnogo kvalitetnog potomstva. To je bik FIRAUN, mb.14 i njegov sin DOKTORmb. 20, Savezov mb.10.
lmportirani bik Firaun oteljenje u 01. rujna 1940. godine, a kupila ga je Marvogojska udruga "Nova Nažalost, Firaun je u rasplodu bio relativno kratko vrijeme jer je rekvirirao 04. 1944. godine od tadašnje vlasti.
U to vrijeme održavani su 'Vladini sajmovi" koji su taj naziv dobili zbog organizacije sajmova i beneficija koje su kupnjom rasplodnog blaga ostvarivali od Vlade, sve do 1945. godine. Kasnije su znatna sredstva samo za kupnju bikova za rasplod osiguravali u N.O.
Rodoslovlje bika Doktora po ženskoj liniji završava uvezenom junicom iz upisanom kao BECA,mb 6 N.R. DOKTOROVAmajka je ZORKAmb. 603 N.R., baka CVJETA mb 234 N.R., prabaka GROFAmb 32
li.st 03/2008.
N.R. i spomenuta (pra-prabaka) BECAmb6N.R.
Bik Doktor je žuto-bijele boje, dobre tjelesne visine do grebena 154 cm. 1946. godine ocijenjen je sa 95 (od 100), I. a klase, proglašen je "Pepinjerom" Marvogojske udruge "Nova
Jedan od Doktorovih muških potomaka kojeg je uzgojio Martin iz Sasovca je bik GOLUB,pb 3839, oteljen 24. 1946. godine (majka CINDRAmb 908 N.R.).
Na sajmu u Novoj bik GOLUB prodan je Selekcijskoj stanici državnog dobra "Nova topola" (BiH), gdje je zbog veoma dobre (eksterijera) i kvalitetnog potomstva visoko ocijenjen i proglašen "Pepinjerom" Selekcijske stanice "NovaTopola".
1955. godine posljednji upisani bik u knjizi Marvogojske
udruge "Nova je ZUMBULmb. 31. Zumbul je potomak bika Sokola pb 2001 (Hercegovac) i krave Bebe mb. 992 (Nova Oteljen je 04. studenog 1953. godine, tako da je izostala potreba za rasplodnim bikovima.
Marvogojska udruga "Nova kroz sve vrijeme djelovanja, a kasnije kao uzgojna organizacija "Poljoprivredne stanice Bjelovar", zauzimala je mjesto u uzgoju, proizvodnji i prometu rasplodnim bikovima ijunicama.
Tako je, nakon sajmova koji su se održavali u Novoj i prva aukcijska prodaja u Hrvatskoj održana u Novoj 27. 1976.godine.
Nove mogu biti ponosni na sve što su na uzgoju, proizvodnji i širenju simentalske pasmine u Banovini, Jugoslaviji i
proizvodnja govemesa ovisi o genotipu životinja i okolišnim u interakciji s pravilnom hranidbom, držanjem i zdravstvenom zaštitom životinja. Ispravan odabir pasmine i genetske osnove osobito su važani za zasnivanje proizvodnje te trebaju biti s proizvodnim ciljevima, tehnologijom i stima svakog pojedinog
Proizvodnja mesa u svijetu ostvarena je veoma širokim izborom pasmina i genotipova mesnih i kombiniranih svojstava koje variraju glede reprodukcije (od rano do kasno zrelih) te su sustavima
proizvodnje mesa. Neke su pogodne za intenzivne sustave proizvodnje i velike završne mase, a druge ekstenzivnim držanja koriste voluminoznu krmu s travnjaka dobre priraste.
U Hrvatskoj se meso tradicionalno proizvodi od teladi krava kombiniranih i pasmina koje prvenstveno služe za proizvodnju mlijeka.
Smanjenjem broja krava, kao posljedice rata i negativnih trendova u govedarstvu Hrvatske te sve naglašenijom specijalizacijom u proizvodnji kravljega mlijeka, doveden je u pitanje s jedne strane broj teladi za proizvodnju potrebnih mesa, a s druge strane tovne karakteristike i kvaliteta teladi za tov. Osim toga, za je da se broj krava za proizvodnju mlijeka (a time i broj teladi) i dalje smanjivati proizvodnje
Po peti puta 19. ožujka 2008. godine u Centru za travnjaštvo, na obroncima Medvednice, održat se aukcijska prodaja bikova Charolais pasmine. Organizatori aukcije su Agronomski fakultet u Zagrebu i Hrvatski centar
Mr. se. Goran -
mlijeka po kravi. Deficit u broju teladi za tov u ovom se trenutku rješava uvozom teladi je kvaliteta upitna.
Proizvodnja teladi za tov u sustavu "krava-tele" i krava "dojilja" otvara za razradu raznih tehnoloških sustava uzgoja i tova maksimalno pašnjaresurse i voluminoznu krmu radi smanjenja troškova proizvodnje. proizvod tih sustava "kravatele" i krava "dojilja" je tele mesne pasmine ili križanac krava kombiniranih ili pasmina s bikovima mesne pasmine koji ima izvanredno dobre tovne karakteristike.
Mesne pasmine goveda koje se koristiti u našem proizvodnom okruženju su: charolais (šarole), limousin (limuzen), hereford (herford) i angus (angus).
Uspostavom sustava "kravatele" i pravovaljanim vrednovanjem krava "dojilja" stvara se osnovica za razvoj mesnog govedarstva u Hrvatskoj uzgojem rano i srednje zrelih mesnih pasmina ili križanaca sa simentalskom pasminom.
Charolais pasmina goveda je nastala u Francuskoj. Odlikuje se velikim potencijalom za rast i dobrom konverzijom hrane. Danas je to najzastupljenija mesna pasmina u Francuskoj i jedna od mesnih pasmina u svijetu.
Selekcija Charolais pasmine goveda je prije više od jednog Kao rezultat kontinuiranog selekcijskog rada, od 1864. godine se održavaju specijalizirane izložbe Charolais goveda i natjecanja diljem Francuske.
Ova francuska pasmina afirmirana je u svijetu, bilo uzgojem u krvi" ili križanjem. Prednosti ove pasmine su visoki prirasti i velike završne mase. Ovom pasminom ili njezinim križancima ostvaruje se profit, ako se na tržištu vrednuju završne tjelesne mase i randman.
na urnu da je simentalska pasmina najbrojnija pasmina u Hrvatskoj, glavna uzgojna mjera za stvaranje mesnih stada još dugo biti izbor bikova mesnih pasmina za križanje sa simentalskom pasminom. Charolais pasmina goveda koristi se za sustav "krava-tele", odnosno za namjensku proizvodnju teladi za proizvodnju mesa.
Danas je Charolais pasmina goveda u više 70 zemalja i to u klimatskim uvjetima i nadmorskim visinama. Prvo rasplodno stado Charolais pasmine goveda je uvezena u Hrvatsku 1994. godine, koje je Agronomskom fakultetu u Zagrebu doniralo Ministarstvo poljoprivrede Francuske. Agronomski fakultet u Centru za travnjaštvo proizvodi rasplodne bikove u cilju širenja sustava "krava-tele" kao i Charolais pasmine u Hrvatskoj. Charolais može svoje potencijale za proizvodnju mesa u uvjetima hranidbe velikim nama voluminozne krme kvalitete. Ovu pasminu karakterizira izuzetno efikasno pretvaranje voluminozne krme u meso. Zahvakonstituciji i blagom temperamentu Charolais goveda se
li,st 03/2008.
mogu prilagoditi sustavima držanja, kako ekstenzivnim, tako i intenzivnim. Križanci kombiniranih ili pasmina križani s Charolais pasminom u Fl generaciji pružaju korištenja heterozis efekata te daju telad boljih tovnih karakteristika od kombiniranih ili nih pasmina i od uvezene teladi. Takva telad imati, uz zastupljenost voluminozne krme u hranidbi, bolju konverziju hrane i dnevni prirast, se smanjiti dnevni prirast i kvaliteta mesa, ali se smanjiti cijena koštanja prirasta, ostvariti bolji randman i završne težine na liniji klanja.
Obzirom na dobru plodnost (postotak 92 %), pojavu bližnjenja (postotak oteljenih blizanaca 4 %),Charolais krave mogu bez dati jedno tele godišnje.
Ova aukcijska prodaja je i mjesto razmjene iskustava
Slika: Rasplodnibik Charo/aispasmine
ali i razgovora sa koji odgovoriti na njihove upite.
Ovim putem Vas obavještavamo da se dana 19.03.2008. (srijeda) s u 10 sati, (Sljeme 1) održati 5. aukcijska
prodaja 7 bikova charolais pasmine. Ukoliko ste zainteresirani za kupnju bikova Charolais pasmine na ovoj aukcijskoj prodaji, molimo Vas da se za sve potrebne informacije obratite mr. se. Goranu (tel. 01 455 0042 ili 098 880
66
48260 Križevci Hrvatska Tel/fax:048/716-112 Mobitel :091-907 4/579
E mall:mibeks.ekoagram@email.t-com.hr Obratite nam se s povjerenjem
Butler- radnik u Vašoj farmi koji Vas nikada iznevjeriti
UVOZ RASPLODNIH GRLA
PRODAJA KRAVA U LAKTACIJI U SURADNJI SA NAJUSPJEŠNIJIM
UDRUGAMA U RAZVOJU GENETIKE IMESNIH PASMINA U EUROPI-KONTAKTIRAJTE NAS
U organizaciji
županije, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Udruge malih sirara županije "Sirek" i Udruge vinogradara i vinara "Zelvin"iz Svetog lvana Zeline održanje 24. 1. 2008. na OPG
Željka Kosa na Zelinskog vinskoj cesti u Hrnjancu u Donjoj Zelini Okrugli stol pod nazivom "Sir uz vino na vinskoj cesti".
Svrha održavanja Okruglog stola bila je povezati
vina i sira, kako bi na vinskim cestama županije ponudili što više proizvoda.
Kroz nekoliko predavanja sira i vina upoznali su se sa zakonskom regulativom i zaštitom autohtonih prehrambenih proizvoda, potom s kreditiranjem seoskog turizma.
razgovarala se o projektu vina i sireva iz županije kao i o ponudi sireva na OPG-ima,te zahtjevima i perspektivi tradicijskog sirarstva.
Predsjednica Udruge malih sirara županije "Sirek" Dragica podsjetila je da je Udruga osnovana 2006. godine u Zagrebu i da ima 16 vrste sireva intenzivno proizvodi njih 12. Najviše njih 7 proizvodi sir od kravljeg mlijeka. To su Dragica iz Bedenice, Mirjana Šestak iz Jastrebarskog, Katarina Furnkranz iz Prigorja Štefica iz Luke, Ivanka Bakar iz Gradeca,
županija 1Ogodina radi na
projektima proizvodnje i ponude sira i vina.
Pokrenute su mnoge robne marke sireva i vina, a sve više prepoznaju kvalitetu tradicijskih proizvoda
GoranaHolub - dipl. ing. 1 HRT -
Ana Marija iz Svetog lvana
Zeline i Mirjana Dojkovski iz Pokupskog.
Udruge proizvode sireve od kozjeg mlijeka. To su Sanja iz Pisarovine, lvana iz Jastrebarskog, Lidija Galjar iz Zagreba i Mirjana Dojkovski iz Pokupskog.
Dva Udruge proizvode sireve od mlijeka - Ankica Nucak iz i Lidija Galjar iz Zagreba.
županija 1O godina radi na projektima proizvodnje i ponude sira i vina. Projekt robne marke sušenog sira "Dragec" pokrenut je 2002. godine.
Robnu marku
županije ima i tvrdi sir "Kriško",a uskoro bi ju trebao imati i kozji sir "Manda". Od vina, robnu marku županije za sada imaju Portugizac Plešivica i Kraljevina Zelina. Održani Okrugli stol, kazala je Dragica je bolje upoznavanje proizvosira i vina. pokazalo se da postoji ponude vrsta sireva na vinskim cestama, a njihovu kvalitetu ocjenjivanja koja se provode od 2000. godine, gotovo od samih organiziranja malih sirara i proizvodnje tradicijskih
Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.
Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.
KRAWEVSKA ZAŠfflA
ZA VAŠE KRAVE
V Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm jada
V Izvrsna vidljivost
V Vrhunska njega
V Potpuno zatvaranje sisnog kanala
V Gotovo bez kapanja
Brzo i jednostavno pranje sisa
V Spremno za korištenje 'ti Rastapa 'ti Njeguje kožu
Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili
WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.
Sa partnerima:
:uraAgro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273
"tex d.o.o., Kralja Stjepana Drži slava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116
:I Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 -ocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013
Rani ili jaglac (Primula 1 vulgaris Huds. = P. acaulis L.) se spominje kao jedan od prvih vjesnika jer cvate krajem odmah nakon otapanja snijega. Raste u velikim po suhim livadama i obroncima, u po rubovima šuma i šumskim
Trajna je biljka s prizemnim listovima složenim u rozetu. Listovi su obrnutojajasti, naborani, svijetlozelene boje, dugi 3 - 6 cm u vrijeme cvatnje, a kasnije i
Mladi listovi ubrajaju se najbogatije izvore C vitamina i mogu se, iako nisu previše ukusni, koristiti za pripremu juha, miješanih variva, umaka, vitaminskih ili svježi kao dodatak salatama. Zbog znatnog sadržaja saponina ne treba ih konzumirati u velikim jer to može izazvati i tegobe.
Žuti cvjetovi sa pet srcolikih latica i središtem razvijaju se na tankim prizemnim stapkama, a rastu iz sredine lisne rozete. Cvjetovi s koriste se svježi za ukrašavanje jela ili suhi za pripremu ljekovitih pripravaka. Sušiti ih treba u tankom sloju i pri tome povremeno mijenjati papirnatu podlogu da prilikom sušenja ne promijene boju i ne izgube na ljekovitosti. se koristi u mješavini s drugim biljem za ublažavanje glavobolje i migrene, kod nervoze i nesanice, za
Jaglaci cvjetaju svuda oko nas. Ljekoviti su svi dijelovi ove
biljke, a osobito korijen od kojeg se proizvode djelotvorni sirupi za lakše iskašljavanje. Manje je poznato da <..Vijet pomaže kod glavobolje i migrene
proljetno krvi. U narodu se pripravak od cvjetova jaglaca u kvalitetnom bijelom vinu koristi kao sredstvo za srca.
150 grama svježih cvjetova se 1O- 15 dana u litri vina, a nakon toga procijedi. Pije se 3 puta dnevno 1 - 2 žlice vina.
Najljekovitiji dio biljke je korijen. Vadi se u ili u jesen, od opere i suši na umjetnoj temperaturi. Olakšava iskašljavanje i kod upale gornjih dišnih puteva. Koristi se kod kašlja, prehlade, bronhitisa, astme, reumategoba i gih~a. Kod pripreme jedna žlica suhog, usit-
njenog korijena prelije se sa 2 dL hladne vode, zagrije do vrenja i ostavi poklopljeno 5 - 1O minuta. Piju se 2 - 3 šalice tijekom dana. se može zasladiti medom. Sirup za iskašljavanje od jaglaca može se nabaviti u svakoj ljekarni, a u se može se pripremiti tako da se 4 žlice suhog korijena (ili dvostruka svježeg) preliju s pola litre hladne vode, zagriju do vrenja i lagano kuhaju 1O minuta. se procijedi i umiješa se 400 grama meda ili te lagano kuha još 5 minuta. sirup spremi se u staklenku od tamnog stakla i uzima 3 puta na dan 1 - 2
Zumbul
Vrtni zumbul cvjeta od travnja do svibnja, no ako je lukovica pripremljena, cvjeta tijekom jeseni i zime. Takve lukovice nazivamo preparirane i dolaze iz Nizozemske. Ako imate lukovice zumbula, možete je sami preparirati. U jesen ih posadite u lonac sa zemljom tako daje vrh iznad zemlje. Lonac s lukovicama smjestite na tamno i hladno mjesto dok se ne pojave izboji. Kada izboji narastu 7 cm visoko, lonac premjestite na svijetlo i toplo mjesto, gdje se ubrzo pojaviti cvjetovi. Ovakvom metodom lukovica se jako iscrpljuje i može se ponovno preparirati tek nakon 2 do 3 godine provedene u vrtu. Pri kupovini zumbula odabe-
Bez obzira na to što je zima, u možemo koje cvatu.
li se za kupovinu takve biljke ili je dobijete na poklon, dobro je znati kako ih njegovati
DarkoKantoci,dipl. ing. -
rite biljku kod koje je otvoreno manje od polovice cvjetova, jer dulje cvjetati. Zumbule držite pri temperaturi od 18 °(.
Jaglac
Na tržištu se mogu razne vrste jaglaca, a odlikuju se bogatim cvatom i raznim bojama. Uvjeti za sve jaglace su isti. Smjestite ih pri temperaturi od 5 do 1O °C, zemlja mora biti stalno vlažna, a mjesto polusjenovito. Uzgajaju se u loncima. Ako ste skloni alergijskim reakcijama, izbjegavajte dodir s jaglacima, jer alkaloid primin. Jaglaci su u prirodi trajnice, no kao se ponašaju poput jednogodišnjeg Nakon cvatnje možete ih pokušati presaditi u vrt, na sjenovito
mjesto, a u jesen ga ponovno unesite u
Kalanhoa
Kalanhoa iz Afrike i spada u sukulente. Cvjeta od do lipnja sitnim mirisnim crvene ili boje. Zimi se drži na svijetlom mjestu pri umjerenoj temperaturi. Zalijeva se vrlo malo, a prihranjuje svakih 14 dana. Nakon cvatnje možete je smjestiti na sjenovito mjesto u vrtu. Želite li da ponovno procvate, od kolovoza je svakodnevno držite u mraku od 18 do 6 sati. Ako ne procvate, razmnožite je reznica. U uzmite vršne reznice i ukorijenite ih u vlažnom supstratu. Reznice su ukorijenjene nakon nekoliko tjedana i tada se
Ova cvate gotovo cijele godine i je sobna biljka. Ako se držite pravila uzgoja, nagradit vas obilnom cvatnjom. Prvo, nikako je ne držite na direktnom suncu. Zalijevajte je mlakom vodom, po kišnicom. Nikada ne listove. Osjetljiva je na suhi zrak, a vlaga mora biti visoka i stalna. U podlošku lonca nikada se ne smije zadržavati voda, a višak vode nakon zalijevanja može se zadržati najviše pola sata nakon vodu treba odliti. Kada biljka cvate prihranjujte ju dva puta Nakon cvatnje prestanite
sa zalijevanjem i prihranjivanjem. Stariji primjerci slabije cvatu i možete ih pomladiti dijeljenjem biljke ili listom.
Pepeljuga
Ova je biljka poznatija pod pogrešnim nazivom Cineriahybrida. U Europuje došla u 18. i do
danas je uzgojeno mnoštvo sorata. Jednogodišnja je biljka koja se kod nas uzgaja kao zbog klimatskih prilika. Cvate krajem zime i Cvjetovi su živih boja, bijeli ili Ako nabavite biljku koja još nije u punom cvatu, držite je na
temperaturi nižoj od 1O °C i uživat puna dva mjeseca u njenoj cvatnji. Pepeljuga traži puno vode, a prihranjuje se svakih 14 dana. Akoje biljka izložena propuhu ili je temperatura u prostoriji previsoka, mogu je napasti biljne
AGROMETEOROLOGIJ A
Još malo i poljodjelci imati veoma malo vremena za odmor. Topliji dani natjerat sokove u biljkama na kolanje prema pupovima. Pupovi nabubriti. Tlak
u njima biti nego u gumama automobila. I ·· se slojevi tla uskoro zagrijati do temperature
-Mr. se. Dražen koja klijanje i nicanje sjemena
Kakvo nam ove godine biti vrijeme, teško je znati. No, sigurni smo, ponovno naše na vrijeme biti svakodnevno. Zašto?
Odgovor je vrlo jasan, klima se sigurnopromijenila.
Porast temperature zraka zabilježen je u cijelome svijetu. No, onje na sjevernim geografskim širinama. je da se kopno zagrijava brže od oceana.
Globalna razina mora se od 1961. godine dizala po stopi od 1,8 mm na godinu. Od 1993. godine ta stopa iznosi 3, 1mm. Razlog tome je toplinsko širenje, otapanje ledenjaka i ledenih kapa te polarnih ledenih ploha.
je i smanjenje rasprostranjenosti· snijega i leda. Podaci dobivani satelitom od 1978. godine pokazuju kako se godišnja rasprostranjenost arktimorskog leda smanjuje po stopi od 2,7 % po sa smanjenjima tijekom ljeta od 7,4 % po Planinski ledenjaci i snježni pokrov u prosjeku su se smanjili na obje hemisfere. Od 1900. do 2005. godine oborine su se u dijelovima Sjeverne ijužne
Amerike te u sjevernoj Europi i sjevernoj i srednjoj Aziji, no smanjile su se u Sahelu, na Mediteranu, južnoj Africi i dijelovima južne Azije. Globalno sušom su se vjerojatno od 1970-ih.
Vrloje vjerojatnoda je tijekom posljednjih 50 godina hladnih dana, hladnih i mrazeva u kopnenih postala manja, a dana i
Vjerojatnoje da su toplinski
valovi postali na kopnenih da se jakih oborina na i da se od 1975. godine pojava iznimno visoke razine mora u cijelom svijetu. temperature na sjevernoj hemisferi tijekom druge polovine 20. vrlo su vjerojatno bile više nego tijekom bilo kojeg drugog SO-godišnjeg razdoblja u posljednjih 500 godina i vjerojatno su bile najviše u posljednjih najmanje 1 300
odrlJ. Notevi 'Za odka Vrhunska izvedba Povoljna cijena
• Vrhunska Prik SKAAKCIJA-10 % POPUSTA cijske kosilice i plugovi- ravnjaci,okretni.vinogradarski
•Korp standard *Vile:opcija
- Dr. Ivo Belan --------------------------------
Drugi jednostavno smatraju da je mlijeko stvar za djecu. nikad se ne prerastu "godine mlijeka"! Kosti trebaju stalnu opskrbu kalcijem za svoju snagu. i nakon što nagli rast završi u mladenaštvu, kosti nastavljaju rasti "unutar" sebe sve do dobi oko 35 godina. Dok je mlad potrebno je "napuniti" kosti kalcijem što je više kako bi se ublažio gubitak koštane mase koji se kako stari. Stvarati gustu koštanu masu osigurava snagu i pomaže održavati kosti kasnije u životu.
Mlijeko pruža brojne koristi. Ustvari, ni jedno drugo ne sadrži više hranjivih tvari po jednoj kaloriji. Što se kalcija, mlijeko je jedno od najboljih izvora tog minerala, važnog za izgradnju kosti. A možda gubite kalcij svakog dana. Taj gubitak je i u aktivnih ljudi. Pijenjem mlijeka iznova punite organizam kalcijem, tako da ga ne morate uzimati iz svojih kostiju. kosti morate zaštititi i na druge redovnom tjelovježbom, prestankom pušenja i izbjegavanjem alkoholnih
Osteoporoza nije samo bolest žena. Procjenjuje se da je jedan od pet oboljelih od osteoporozemuškarac. Dok žene u godinama nakon menopauze brzo gube koštanu masu, muškarci gube kostiju kako stare. smanjuje se i resorpcija kalcija. Najbolje za lomljive, šupljikave kosti je prevencija. unos kalcija u organizam, redovna tjelovježba i zdrave životne navike, od djetinjstva pa nadalje, su
Mnogi odrasli muškarci ne piju mlijeko. Oni misle da ga ne trebaju i se za drugo Neki muškarci pogrešno misle da sva mlijeka sadrže puno ili misle da je kalcij samo za žene
osnovne mjere kako bi se osiguralo da tijelo ima dovoljno koštanog tkiva iz kojeg se crpsti kasnije u životu. Brojni su razlozi da se pije mlijeko. Svaka mlijeka puna je kalcija, a svaka stanica ili organ u tijelu je na neki ovisan o kalciju kako bi normalno funkcionirao. Osim toga, mlijeko je bogat izvor osam drugih osnovnih tvari (vitamin A, kalija, vitamina D, vitamina B2 , vitamina B12, nijacina i fosfora).
Ako ste u fazi reduciranja masti iz svoje hrane, nemojte u iskušenje da u potpunosti odstranite mlijeko. Obrano mlijeko i mlijeko s 1 posto su idealne opcije. To su i opcije koje udruga za srce, daje to jedan od dobrih da se i u hrani drže pod kontrolom. Obrano mlijeko je bez i sadrži samo 80 kalorija u
litre. Valja naglasiti da bez obzira koje mlijeko izaberete, ono sadrži istu kalcija i drugih hranjivih tvari. Jedina razlika je u i kalorijama. Nekoliko je istraživanja ukazalo da unosi u organizam dovoljno kalcija može i u smanjenju rizika oboljenja od povišenog krvnog tlaka. S osam grama visokokvalitetnih 12 grama ugljikohidrata i oko 90 posto sadržaja vode, mlijeka da budete dobro hidrirani i opskrbljeni "gorivom" za aktivnost. I sa svojim znatnim sadržajem proteina, vitamina i minerala, mlijeko može da se ponovno obnovi tjelesna energetska zaliha nakon neke aktivnosti, tjelovježbe itd. Uz sve spomenuto, mlijeko je još i ukusno koje se uklapa i u brojnim prilikama tijekom dana, recimo uz jedan dobar ili bez njega, samo kao
Marko
godinama sijemo samo Pioneer hibride kukuruza. Najrodniji su, vlaga zrna u berbi im je mala pa su nam troškovi sušenja manji što nam osigurava profit. Pioneer hibridi su raniji, mogu se ranije obrati i ranije prodati kad su cijene na tržištu više nego kasnije kad vi imaju kukuruz za prodaju.
ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz por Vindije - slijedite primjer obitelji iz Velikog Poganca koja o iznimnom proizvodnje nakon izgradnje farme.
Snježana navodi: "Uz službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.
• dobili smo upute:
- idejna rešenja sadržaja i izgleda farme
- radno-tehnološke podloge
- investicijsku studiju
- prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.
• na osnovitoga izgradilismoobiteljskufarmu kapaciteta30 krava sa obilježjima:
• poluotvorena staja s vanjskom klimom
• suvremeno opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje
• jednostavan i po cijeni izgnojavanja farme
• uzgoj krava onom u prirodi
• time smosi osigurali produktivnosti bolje uvjeterada.
• naši na osnovi farme:
• smo brojno stanje krava s 1O na 25
• ostvarili napredak u proizvodnji mlijeka:
- godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi
- tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete
• vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka
• osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima
BIOdarTvornica hrane,Varaždin
• ostvarili smo profitabilne poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno
i to što smo cijelo vrijeme u hranidbi krava rabili got peletlranu krmnu smjesuKM -P 22%, BIOdar- Vindija,prema uputama o hranidbi, l smo dobili bolju iskoristivostobroka i dnevi proizvodnju mlijeka."