Znamošto zdravi prirodan DUKATMASLAC 100%prirodan,prepoznatljivognježnogokusate dragocjenizvorA,Ei Dvitaminaza cijeluobitelj od sada naVašstoldonosijošjednu novost- NOVIIZGLEDPAKIRANJAkojištitisvježinu i bogatstvookusai hranjivihsastojaka. NekaVaš izgledajoš bolje- uz Dukatmaslac!
AGROTEHNIKA
Gnojidba poljoprivrednih kultura _ ____ 2
Uloga dušika, fosfora i kalija u gnojidbi___ 4
HRANIDBA
Hranidba krava u praksi __________ . 9 profili - procjena energetskog statusa __________________ 13
GOSPODARSTVO
Koliko su u našem mljekarstvu promjene na bolje?__ _ _________ .._ 16
Razlike državnih potpora i potpora u poljoprivredi__ __ _ ____ 22
IZ UDRUGA
skupština Saveza udruga simentalskog goveda županije _
djelovanja SUHUH-a 24 '--'--- 27 Rad Udruge mlijeka županije __ ----~ 36
Održana godišnja skupština Udruge mlijeka "KIMKarlovac" ____ 38
Vindiji, Koki i Vindonu dodijeljen certifikat Halal ______________ 30 Mlijeko i ja
Prezentacija farmera i farmerskog razvoja... 32
EDUKACIJA
Savjetodavci u osvajanju novih znanja i tehnologija hranidbe krava 39 I KOZARSTVO i razvitak
Svjesni kako je proizvodnja mlijeka mukotrpan posao koji traži cjelodnevu brigu o blagu, te nastojanje da se svakim danom unaprijedi proizvodnja, molimo vas da nas redovno obavještavate o svim svojim djelatnostima i nastojanjima da ostvarite ciljeve. Uredništvo Mljekarskog lista oduvijek je nastojalo pratiti vaš rad i u smislu.jer smatramo daje vaš bolji život i naš ostvareni cilj. Suradnja se uspješno odvijala tijekom skoro pedesetogodišnjeg djelovanja Mljekarskog lista te je stoga osobito važno da je naša koncepija upravo vama i da su svaki vaš savjet i suradnja dobrodošli. Nastojmo utjecati na razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i im još bolju komunikaciju i rješavanje problema. U nastojanju da Mljekarski list bude u pravom smislu za unaprec1enje proizvodnje mlijeka, kako malih. tako i velikih mlijeka, molimo da nam dostavljate materijale vezane uz vaš rad te na taj još uspješnije rješavamo problematiku, na zadovoljstvo svih koji su u proizvodnju mlijeka. Spremni smo proširiti opseg Mljekarskog lista ukoliko se ukaže potreba za objavu svih korisnih informacija o radu Udruga.
UredništvoMljekarskoglista
Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hrnu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, priprema I Usele "Hlad', Plusl<a, Nikole Halpera 1
Glavna je svrha poljoprivrede uzgoj vrsta biljaka, jer one osiguravaju hranu, energiju i ljepotu življenja. S druge strane, biljkama su za normalan rast i razvoj, pored vode i dioksida iz atmosfere. potrebne i tvari
-D,. se. Darko Uher iz tla
Tvari koje biljka koristi iz tla nazivaju se biljna hraniva. Biljka je stoga tvornica koja energiju sunca dioksid, vodu te hraniva iz tla u vrlo složenim reakcijama u škrob, biljna ulja, vlakna i druge organske tvari potrebne u ishrani ljudi i životinja(slika 1).
Biljna hraniva su, dakle, tvari neophodne za rast i razvoj biljaka, a svako biljno hranivo ima fiziološku ulogu u biljci i nije zamjenjivo drugim hranivom. Prema sadašnjim spoznajama znanosti biljci su neophodno potrebni ovi hranjivi elementi iz tla: dušik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij i sumpor u pa se stoga i nazivaju BIOGENIMAKROELEMENTI, dok željezo, bor, mangan, bakar, cink, molibden i klor biljke trebaju u znatno manjim pa otuda i njihovo ime BIOGENI MIKROELEMENTI.
Nedostatak hraniva dovodi do manjeg ili u rastu i razvojubiljke, biljkaslabi i ne možedati dobreprinose
Biljke nisu u stanju primati hraniva u obliku navedenih kemijskih elemenata, oni moraju biti u formi, a to je u obliku iona ili manjih molekula.
U praksi je nažalost vrlo malo tala opskrbljena hranivima u dovoljnim pa ih nerijetka treba u tlo dodavati. Ukoliko nekog
2
4
Slika 2: Znakovi nedostatkabiljnihhranivakod kukuruza ( 1- list kukuruza normalnoishranjenebiljke,2- nedostatakdušika, 3- nedostatakfosfora,4- nedostatakkalija, 5- nedostatakmagnezija)
hraniva nema u tlu, biljke pokazivati znakove nedovoljne ishrane, tj. "gladovanja", a pojavit se i fiziološke bolesti (slika 2).
U tlu se dio hraniva nalazi u obliku i predstavlja tzv. "rezervu", a tek nakon razgradnje tih spojeva hraniva postaju za biljku, kao što je s organskom tvari, glavnim izvorom dušika u tlu ili nekim mineralima.
Dodavanje hraniva u tlo
Kako biljke ne bi gladovale dok se ne razgrade teško spojevi (prethodne kulture iznijele su hraniva žetvom), hranivaje potrebno nadoknaditi, jer je to osnovni uvjet stabilne i sigurne poljoprivredne proizvodnje.
Dodavanje hraniva u tlo naziva se gnojidba, a svrha je nadoknada hraniva kojih u tlu nema u dovoljnim kao i stvaranje rezerve svih onih hraniva koja se ne ispiru iz tla.
Gnojiva su, dakle, organske ili mineralne tvari koje sadrže elemente (poput dušika, fosfora, kalija) neophodne za rast i razvoj biljaka, a o oblicima i vezanja hraniva u njima ovisi brzina za biljku. Tako govorimo o mineralnim i organskim gnojivima, a o njihovoj pravilnoj primjeni ovisi li biti korisna ili štetna. Za sve ono što se primjenjuje u optimalnim kažemo da je zdravo ili korisno, dok s druge strane nekontrolirana uporaba i najzdravijeg proizvoda može postati štetna ili
U praksi se nažalost pogrešno koristi termin "štetno", osobito kada je o mineralnim gnojivima.
Svako od biljnih hraniva ima svoju ulogu u životnim procesima biljke i ne može biti zamijenjeno drugim. Nedostatak ma kojeg od njih dovodi do manjeg ili
Slika 3: Shematski prikaz Liebigovogzakona o minimumu - prinosa koji je zastupljen u minimumu visinu prinosa
Slika 4: Shematski prikaz Liebigovogzakona o minimumu - kada se u minimumu onda visinu prinosa prinosa koji dolazi u minimum
u rastu i razvoju biljke, što se u karakterisznakovima nedostatka, biljka slabi i ne može dati dobre prinose. Biljna hraniva, dakle, djeluju kao i ostali prinosa u svojoj sveukupnosti tako da smanjenje jednog ispod optimalne vrijednosti na smanjenje djelovanja ostalih To je izraženo Liebigovim zakonom koji kaže da prinos ovisi o onom
prinosa koji je zastupljen u minimumu. To se zorno može prikazati buretom sa dužinom duga od kojih svaka predstavlja jedan od prinosa. pšenice koju bure može sadržavati, u prenesenom prinos, ovisi o duljini duge. Kada se ta duga produži, onda duga (odnosno prinosa) postati i visinu
-D,. se. DarleoUher
UWGADUŠIKAU GNOJIDBI
dušika je to što ga samo mali broj organizama može koristiti iz atmosfere (gdje ga ima 78, 1 %vol umno ili 75,51 %težinski, odnosno ukupno 3,8 x 1015 tona, ili 86,5 tiha) u plinovitom obliku (N2). Za molekularnog oblika dušika do amonijaka i nitrata. u obliku u kojem ga biljke usvajaju, potrebna je ogromna energije (946 Jq). S druge strane, dušik se lako u molekularno stanje u kojem je i najstabilniji pa se lako gubi iz tla gdje se njegova procjenjuje na ukupno 4 x 10'4 tona.
Dušik ima poseban položaj u grupi neophodnih elemenata. Podrijetlomje iz atmosfere, ali se usvaja u mineralnom obliku i zato se svrstava u grupu mineralnih elemenata. Sastavni je dio proteina, nukleinskih kiselina, pigmenata, amina, amida i drugih spojeva koji osnow života pa kemija ovog elementa najvažniji dio agrokemije, odnosno ishrane bilja.
Dušik tla je u obliku organskih i anorganskih spojeva. Organski dio predstavljen je humusom i nepotpuno razloženim biljnim i životinjskim ostacima. Mineralni dio, koji je potpuno raspoloživ za usvajanje, samoj e mali dio ukupnog dušika tla, uglavnom u koja je nedovoljna za dobru ishranu
poljoprivrednih vrsta biljaka. U poljoprivrednim tlima ukupna dušika je O,1 - 0,3 %,od je za ishranu bilja pristutijekom jedne vegetacijske sezone svega 1 do 3 %.Zbog toga je u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji primjena dušika gnojidbom nezamjenjiva mjera jer su dušika u tlu uglavnom nedovoljne za postizanje visokih prinosa. Ukupna dušika u tlu ovisi o nizu kao što su klima, vegetacija, topografija terena, supstrat, starost tla itd. Npr. u s hladnijom klimom (vertikalna ili prostorna zonacija) tla sadrže više humusa, a time i dušika. Nerazorana, prirodna tla pod livadama imaju više dušika od istog tla nakon u poljoprivrednu
To su tvari neophodne za rast i razvojbiljaka,a svako biljno hranivoima fiziološku ulogu u biljci i nije zamjenjivo drugim hranivom
proizvodnju. U prirodi postoji kružni tijek dušika gdje je atmosfera izvor, a transformacije u dušik tla obavljaju mikroorganizmi u procesu fiksacije dušika (slika 1). Dušik dospijeva u tlo i gnojidbom ili nastajanjem nitrata prilikom pražnjenja u atmosferi. bilance dušika u tlu složen je problem pa se vrlo rijetko mogu utvrditi svi uzroci negativne bilance. primjer pokazuje dotok dušika u tlo i njegove gubitke (tablica 1). pokazuje da godišnji gubitak za Europe iznosi 70,5 kg N/ha, dok se prema navedenoj bilanci ne može utvrditi izvor gubitaka od 50, 1 kg N/ha. navedenih izvora dotoka i gubitaka dušika je vrlo promjenjiv pa tako
izno~nje ,z cik.lusa :žetvom t
gubici koji nastaju erozijom mogu biti vrlo veliki na brdskim i planinskim tlima, dok su u ravnicama Zatim, ispiranje je iz lakih, plitkih i pjeskovitih, a zanemarivo iz teških i glinovitih tala, itd. Ispiranje hraniva iz tla pouzdano se samo lizimetrima u procjednoj vodi kroz tlo do razine podzemne vode.
U supstratu, iz kojeg je neko tlo nastalo, nema dušika pa se on u procesu pedogeneze nakuplja pod utjecajem živih organizama. dio dušika u tlu je rezultat aktivnosti mikroorganizama, prokariota. To je najprije rezultat djelovanja onih mikroorganizama koji mogu vezati molekularni dušik
iz atmosfere i graditi vlastitu organsku tvar, a zatim drugih nižih i na kraju viših organizama kada za njihove životne potrebe u tlu ima dovoljno dušika. Procjene svjetske godišnje mikrobiološke fiksacije dušika se oko 175 x 106 tona, prema 30 x 106 t/god. proizvedenog mineralnog dušika u mineralnim gnojivima.
U
Biljke usvajaju fosfor u anionskom obliku i to kao H2 PO; i H2 PO/", a ga, za razliku od dušika i sumpora, u organsku tvar bez redukcije. Ortofosfatna kiselina disocira zavisno od pH reakcije pa je tako porastom pH sve više HPO/ i HiPO/", što se nepo-
Tablica l: Primjerbilancedušika u tlu
voljno odražava na usvajanje fosfora. (europskiprosjek)
DotokN u tlo kg N/ha/god.
Mineralna imoiidba 60,00
Or~anska gnojidba 40,00
Simbiozna fiksacija 10,00
Nesimbiozna fiksaciia 6,80
Kiša i navodnjavanje 5,30
Unos sjemenom (sjetva) 1,30
Ukupno dobitak 123,40
Gubitak Niz tla ki!:N/ha/eod.
Odnošenie žetvom
Erozija
Ispiranje
Denitrifikacija volatizacija
Ukupno gubitak
Tablica2: Simbiotskafiksacija dušika sojevimaRltizobiuma u N kglha/godišnje
Kultura kgN/ha
Bijela djetelina* 150 - 200
Crvena djetelina* 230- 460
Lucema 300- 550
Bob 150 - 390
Grašak 105 - 245
Lupine 100 - 150 120,00 27 40 2610 ? 173,50
"u smjesis travama
Ima mišljenja da se aktivno usvaja samo ion H2 PO/, što objašnjava bolje usvajanje fosfora u slabo kiseloj sredini. Usvajanje fosfora iz vodene faze tla je vrlo brz proces, ali je, nažalost, HzPO/ u tlu vrlo mala, dok je uspostavljanje ravnoteže, nadoknadom iona fosfata iz topivih oblika fosfora, znatno sporiji proces. Stoga procjena
raspoloživosti fosfora preko vanja njegovog hranidbenog potencijala ne daje dobre rezultate, posebice za biljke vegetacije.
Koncentracija fosfora u biljkama je 0,3 - 0,5 %. Reprodukcijski dijelovi i mlada tkiva sadrže relativno više anorganskog fosfora. potrebe biljaka za fosforom su u intenzivnom razvoju korijenovog sustava i kod prijelaza iz vegetacijske u reprodukcijsku fazu života. Pokretljivost fosfora u
kod pšenice
biljci je dobra u oba smjera. Fosfor je konstituent važnih organskih spojeva. Sastojak je fosfatida, nukleotida. nukleinskih kiselina, enzima itd., a kao rezeiva fosfor je vezan u fitinskoj kiselini. Neorganski fosfor u biljci sudjeluje i u održavanju osmotskog tlaka i sudjeluje u metabolizmu ugljikohidratnih, i velikog broja drugih spojeva.
Kod strnih žita i kukuruza civenkasta boja se javlja na rukavcima donjeg a to je posljedica nedostatka fosfora L Nedostatak i suvišak fosfora Nedostatak fosfora vrlo je pojava, a prvi simptom je slab rast biljaka. Kod izraženog nedostatka slabo se razvija korijenov sustav, cvjetanje i zrioba biljaka kasni, smanjena je tvorba proteina uz povišen sadržaj amida i nizak sadržaj vitamina. hranidbena vrijednost poljoprivrednih proizvoda je smanjena uz znatno niži prinos.
Simptomi nedostataka fosfora zapažaju se najprije kao tamnozelena boja uz crvenkastu nijansu, biljke su manje, kasni u razvoju uz kasnu pojavu kloroze i, najzad, starije izumire. Tamnija boja u prvoj fazi manjka fosfora je posljedica prestanka njihovog rasta uz gotovo normalnu sintezu klorofila. Pojava crvenkaste ili purpurne nijanse uzrokovana je sintezom antocijana, što signalizira duži nedostatak fosfora. Kod strnih žita i kukuruza crvenkasta boja se javlja na rukavcima donjeg Fosfor se brzo premješta u biljci iz manje aktivnih tkiva i organa u i vitalnije dijelove. Zbog toga se kod nedovoljne raspoloživosti fosfora intenzivira aktivnost fosfataza.
Suvišak fosfora u prirodnim uvjetima relativno je rijetka pojava i se kad koncentracija P u ST 1 %. Simptomi suviška su usporen rast, tamnomrke pjege na koje se šire prema bazi lista i opada.
fosfora ubrzavaju metabolizam i dovode do vegetacije, prijevremenog cvjetanja i starenja biljaka. Ubrzavanje rasta i brz razvitak biljaka etape organogeneze što pogoduje postrnim usjevima, ali kod glavnog usjeva može skratiti period tvorbe plodova ili nalijevanja zrna.
Lupina fosfor
Australski znanstvenici otkrili su kako fosfor koji je vezan uz tla, biljci
Prema njihovim australska tlo, kao rezultat mnogogodišnje gnojidbe fosfornim gnojivima, sadrži vezanog fosfora vrijednog 1O bilijuna dolara. Australski farmeri troše godišnje 600 milijuna dolara za fosforna gnojiva, a samo 1O- 20 % toga fosfora iskoriste biljke. Preostali fosfor ostaje vezan u
tlu, nedostupan za biljke. Znanstvenici su otkrili da se taj biljci nedostupan fosfor može aktivirati organskih kiselina koje korijen nekih biljaka, npr. bijele lupine {Lupinus albus).
Korijen te biljke, ostalim Slika 4: Nedostatk fosforana kukuruzu i limunsku kiselinu koja fosfor od gline ili drugih spojeva, npr. kalcijevih ili željeznih fosfata. Sada znanstvenici nastoje otkriti koja je organska kiselina korijena bijele lupine najdjelotvornija u fosfora. Pokusi u kontroliranim uvjetima pokazali su da lupina, osim što fosfor za svoje potrebe rasta, ostavlja u tlu nešto slobodnog fosfora za usjev. "Sada korištenja bijele lupine u plodoredu, ne samo da proizvedemo zrno ili siderat i vežemo dušik iz zraka, i da usjevu žitarica pristup do vezanog fosfora"kažu australski znanstvenici. No, nužno je poljskim pokusima potvrditi ovu pretpostavku. Oni su nedavno izolirali gene koji kontroliraju limunske kiseline. To otvara nove modifikacije drugih usjeva, npr. pšenice da kiselinu i sama osigura nužan fosfor. Sada se zna kako neke bakterije tla koriste specijalne enzime da raskinu organski vezani fosfor i ga dostupnim biljci. Nastoji se utvrditi koji su geni odgovorni za navedenih enzima, kako bi ih se sutra, biotehnološke metode, moglo prenijeti u druge
biljne vrste. Ova istraživanja, zbog smanjene gnojidbe fosfornim gnojivima, pridonijela bi ekološkom (manje i financijskom (manji troškovi) boljitku.
ULOGAKALIJA U GNOJIDBI Fiziološka uloga kalija, kao neophodnog elementa biljne ishrane, kasno je rasvijetljena, obzirom da kalij nije element niti jednog spoja žive tvari. Danas se smatra kako se uloga kalija može razvrstati u dvije osnovne funkcije: aktivacija enzima i regulacija permeabilnosti živih membrana. Kalij aktivira ili modulira rad 40-ak enzima. To je svojstvo povezano s malom atoma kalija te rubidiju, može mijenjati konformaciju proteina i aktivna mjesta na enzimima te tako stimulirati vezu s supstratima. Vjerojatno da velika K+ u protoplazmi oduzima za potrebe svog hidratacijskog i konstitucijsku vodu proteina što lako uvjetuje njihove konformacijske promjene. Kod dobre opskrbljenosti kalijem je neto asimilacija uz bržu sintezu rezervnih tvari kao što su škrob, saharoza, lipidi i proteini. Na taj kalij poboljšava uz prinosa, i preko boljeg djelovanja drugih
biogenih elemenata i faktora rasta. Druga funkcija kalija najuže je povezana s njegovim osmoregulacijskim djelovanjem. Naime, kalij je elektrolit živih tkiva te neposredno na održavanje turgora i regulaciju mehanizma rada stoma. Utjecaj kalija na hidrataciju tkiva povezan je sa svim biokemijsko-fiziološkim procesima u živoj stanici, jer je voda medij u kojem se te reakcije odvijaju, ona je transportno sredstvo i izvor elektrona i protona u metabolizmu energije. Taj aspekt uloge kalija odavno je poznat, no razvojem suptilnih metoda mjerenja gradijenta pH i potencijala vanjske sredine i sadržaja, odnosno njenih organela, uloga kalija u permeabilnosti živih membrana sve je jasnija. U posljednje vrijeme više se ispituje i veza ishrane kalijem i koncentracije ABA (apcizinska kiselina), odnosno utjecaj K na otpornost biljaka prema suši.
Mehanizam usvajanja kalija funkcionira normalno samo kod dovoljne vode i kisika u supstratu. da je aktivnost enzima ATP-aze povezana s nom elektrokemijskog gradijenta, ona je stimulirana prisustvom kalija te preko aktivacije transportnog sustava dolazi do boljeg usvajanja ostalih hraniva. djelotvornost fosforilacije raste kod dobre opskrbljenosti kalijem što je znaza bolje korištenje svjetlosne i kemijske energije u procesu fotosinteze.
Interesantno je spomenuti da natrij može zamijeniti kalij, ali na u njegovim fiziološkim funkcijama. Natrij, naime, kaliju, na bolju hidratiziranost protoplazme, ali ne na aktivaciju enzima,jer
mu je promjer u ionskom (hidratizirani ioni) obliku znatno od kalija. Kod primjene viših doza dušika kalij smanjuje štetne suviška njegovu ugradnju u slabo topive N-spojeve te tako djelotvorno i pad mnogih poljoprivrednih proizvoda. Dobra ishranjenost kalijem poboljšava vodno-retencijski kapacitet uz korištenje vode pa dobra opskrbljenost kalijem umanjuje posljedice suše.
Uslijed nedostatka kalija rast biljaka je usporen zbog njegovog brzog premještanja iz starijih u i aktivne dijelove biljke
Nedostatak i suvišak kalija Koncentracija kalija u biljkama dostiže ponekad 5 %u suhoj tvari pa ga biljke zahtijevaju gotovo koliko i dušika (2 - 5 %u ST), a neke kaliofilne vrste i znatno više. Kalij se s pravom smatra elementom mladosti jer mu je koncentracija u biljkama u pravilu viša, ali ga starije
sadrži ukupno više od Nedostatak kalija, zbog njegove složene funkcije u metabolizmu, odražava se na cjelokupan rast i razvitak biljaka. Rast biljaka je usporen kod nedostatka kalija i zbog njegovog brzog premještanja iz starijih u i aktivne dijelove biljke. Simptomi nedostatka kalija prvo se zapažaju na koje je manje nego kloroza se rijetko pojavljuje pa boja ostaje normalna, ili je i tamnija (zbog usporenog rasta). Kod starijeg se naknadno javlja rubna nekroza i list se savija prema dolje. Novoformirano manje je nego i valovite površine. Biljke imaju snižen turgor i djeluju uvenulo ("spavaju").
Do nedostatka kalija dolazi na lakim, pjeskovitim tlima, zatim teškim glinovitim tlima s izraženom K-fiksacijskom ili tlima koja imaju suvišak kalcija ili magnezija. Biljke ga iznose u velikoj pa je gnojidba kalijem redovita mjera jer je manjak kalija vrlo
r IZDVAJAMO IZ OSTALE PONUDE
KROVIŠTAOD DRVENIH REŠETKASTIH
Vi e odabrahna a m1Vam nudimo
O ZD P. E
- Mr. se.
Preporuke za hranidbu muznih krava u laktaciji u cilju postizanja maksimalne dobiti od proizvodnje mlijeka
1. Krave treba valjano hraniti kako bi nakon teljenja mogle naJvtsu proizvodnju mlijeka. Za svaku litru više na vrhuncu laktacije krava u uvjetima optimalne hranidbe tijekom cijele laktacije proizvesti 225 litara mlijeka više.
Komentar: Pojmovi: krave treba valjano hraniti, najviša moproizvodnja mlijeka, optimalna hranidba, 1 litra više u vrhu laktacije = više 225 litara do kraja laktacije.
Što to u ekonomskom pogledu proizvodnje mlijeka? Uzmimo 1O krava. Po svakoj kravi u vrhu laktacije 1 litra mlijeka više = 225 litara x 1O krava je = 2 250 litara mlijeka x 3,5 kune= 7.875 kn, na 20 krava ovo iznosi??
Na srednje velikoj farmi sa 35 krava ta jedna litra po kravi više u vrhu laktacij nosi ukupno 7 875 litara mlijeka x 3,7 kn = 27.560 kuna, za što se mogu kupiti gotovo 2 junice.
Vjerujem da novofarmerima ima i onih koji dovoljno ne razumiju, pa i ne znaju da:
2. Krava na vrhuncu gubi na težini, zato u obrok treba dovoljno zrnastog krmiva, jer je to dobar izvor energije.
Komentar: najbolji izvori energije su kukuruzna i
Izvod iz materijala i predavanja koje je za mlijeka s Koprivnice, Virovitice i Slatine pripremio i održao dipl. ing.
vrhunski nutricionist i hranidbaš, koji za razliku od mnogih hranidbaša ima vlastitu farmu krava
prekrupa te suhi repm1 rezanci. Vodite o energetskoj izbalansiranosti obroka. Pratite kondiciju krave. Krava koja izgubi na kilaži više nego je dozvoljeno, ili krava u lošoj kondiciji ulazi u gladni sterilitet, ta lako ostati
3. Dobro hranite svoje krave i nakon dostizanja maksimuma sti kako bi brzina opadanja mliu nastavku laktacije bila što je manja. Za ovo treba energija!
Komentar: pratite vaših krava i ucrtavajte si za svaku kravu laktacijsku krivulju. Ovo je sastavni dio uzgojno-selekcijskog rada.
4. Kako bi ostvarile dnevnu proizvodnju mlijeka na vrhuncu laktacije, krave trebaju dosta osobito nerazgradivog proteina (NP). Ukupna sirovih u obroku je zbroj ukupnih razgradivog i nerazgradivog proteina. Potrebe za njima su Obrok treba sastaviti tako da obje vrste proteina budu zastupljene u dovoljnim ma i u nom odnosu!
Komentar: razgradive vine (RB),(razgradivi protein - RP)su dio koje u buragu razgrade (pojedu) mikroorganizmi. Iz sirovih bjelanmikroorganizama koje krava probavi u pravom želucu i tankom crijevu može proizvesti do 4 500 litara mlijeka ili do 25 litara na dan u
vrhu laktacije. kravama u obroku su potrebne i nerazgradive koje u buragu ne mogu razgraditi (pojesti ) mikroorganizmi, koje prolaze kroz burag i se u pravom želucu i tankom crijevu. Za hranidbu krava suha tvar (ST) obroka treba biti sastavljena od 65 % razgradivih (RB} u buragu i 35 do 45 % nerazgradivih (NB)u buragu.
Pitanje: Koja sve krmiva imaju dobru kombinaciju razgradivih i nerazgradivih u buragu za hranidbu krava?
5. Na prvom mjestu trebate voditi o mikroflori buraga. dnevna proizvodnja mlijeka koju razgradivi protein (RP)može osigurati se od 15 do 20 litara.
(Gornji navod, do 25 litara, istraživanja, prof. dr. se. Darko Grbeša, Metode procjene i tablice kemijskog sastava i hranjive vrijednosti krepkih krmiva). _
6. Najviši nivo proizvodnje mlijeka se može ako:
• mikroflora u buragu dobije potrebne RP i energije (ugljikohidrati),
• krava dobije potrebne NPi energije.
Komentar: bez škole i dobre prakse nema znanja niti zanata, a nema ni dobre hranidbe visokomlikrava. Osobno smatram da je Mljekarski list za vas proizvomlijeka velikim dijelom vaša cjeloživotna škola.
Razgradivog proteina (RP) ima u izobilju u zelenoj travi, kabastoj krmi, suncokretovoj soje, itd. Ova hraniva mogu osigurati svu potrebnu RP koju mikroorganizmi u buragu mogu iskoristiti. Obroci koji se zasnivaju na kukuruznoj silaži i sijenu od zrele trave su siromašni razgradivim proteinom, što može predstavljati prepreku optimalnom populacije mikroorganizama u buragu.
Nerazgradivog proteina (NP) ima u sojinoj (osobito ako je ribljem brašnu, brašnu kukuruznog glutena. Nerazgradivi proteini su neophodni za nivoe proizvodnje mlijeka iznad 15 do 20 litara. Krave u laktaciji hranite soje umjesto suncokretovom
Za krave u laktaciji koje se hrane dobrom kabastom hranom, ili koje daju preko 15 do 20 litara mlijeka, suncokretova nije pogodno hranivo jer sadrži nizak postotak NP. Hranite krave sojinom kako bi proizvele mlijeka. sojinu u obrok krava je tjelesna kondicija od 3,50.
1 kg sojine = 3,3 kg mlijeka!
Komentar: neki vele da je sojina preskupa. 3,3 kg mlijeka x 3,5 kn = 11,55 kuna. Preskupo je neznanje u hranidbi krava, kao i neznanje u proizvodnji i spremanju visokokvalitetne voluminozne krme.
Pitanje: Zašto je u plodored u proizvodnji voluminozne krme potrebno uvesti i lucernu? Tamo gdje su tla kisela pa ne uspijeva lucerna, da se tlom loše gospodari. U opet se radi o neznanju. Dobro izbalansiran voluminozni dio obroka, sjenažatrave, lucerna, djetelina, žitarica +
grahorica ili grašak: kukuruzna silaža, ili zelena masa, bilo košena ili paša + sijeno i + kukuruzna silažaos nova su hranidbe. krava i proizvodnje mlijeka.
7, 8 i 9 ovog pisanog materijala ostavimo za broj.
1O.Prilikom hranjenja kravama je potrebno najprije dati kabastu (voluminoznu) hranu, a onda dodati koncentrat. Ovakav redoslijed hraniva osigurava dobar rad buraga, što za rezultat ima proizvodnju mlijeka, sadržaj masti i bolje zdravlje životinje.
11. Koncentrat. je potrebno rasporediti na više hranjenja tijekom dana. Maksimalna zrnaste hrane {koncentrata) u tijeku jednog hranjenja ne treba biti od 2,5 kilograma. Ako se u tijeku hranjenja daje odjednom previše koncentrata, povese koncentracija kiselina buraga, što mijenja tijek vrenja mikroflore. Ako krava konzumira 1O kg koncentrirane hrane dnevno, onda tu treba
rasporediti na jednaka dijela.
Komentar: mnogi ovdje griješe pa smjesu ili koncentrat daju kravama samo prilikom jutarnje i mužnje.
12. Poželjno je održavati tjelesnu kondiciju krave 2,5 i 3,5 (1 = premršava krava, 5 = predebela krava). Ako je ocjena tjelesne kondicije krave manja od 2,5, potrebno je postupno u obroku dodavati samo energiju (dodatne kukuruzne prekrupe) sve dok se ne postigne nivo stabilnosti proizvodnje. Tada treba sojine i kukuruzne prekrupe sve dok se ne postigne maksimalna Ako je krava ·debela (ocjena tjelesne kondicije od 4), onda treba dodavati samo soj inu
13. Kravi je dnevno potrebno 125 grama soli i 100 do 200 grama krede (100 grama kada konzumira a 200 grama kada konzumira travu). Potrebna soli i krede je od koja
ulazi u sastav kupovnih predsmjesa.
14. Usporedno s rastom proizvodnje mlijeka, se i potreba za fosforom. Dnevne potrebe krave za fosforom mogu se zadovoljiti dodavanjem 2 kilograma pšeniposija (mekinja) i fosforom koji se nalazi u sojinoj (u sojinoj pored vina ima i fosfora). Sojinu morate u obrok zbog proizvodnje mlijeka. Pri unosu fosfor doprinosi proizvodnje mlijeka. Ako posije (mekinje) nisu u smjesu, onda u smjesu treba dodati 100 grama di-kalcij um-fosfata.
15. u obrok vitamine i minerale u tragovima (mikroelemente). boja i odsustvo sjaja dlake ukazuje na nedostatak minerala u tragovima u organizmu životinje. Komentar: sva krmiva proizvedena na kiselim tlima sadrže manje mikroelemenata ili elemenata u tragovima, kao i makroelemenata od krme proizvedene na tlima sa rasponom pH vrijednosti od 5,5 do 7,0. 16. Krave stalno trebaju imati vode po volji, pogotovo nakon mužnje.
17. Osnovno pravilo je (pod pretpostavkom da krava ima potencijala da nivo proizvodnje mlijeka): 1 kg sojine + 1 kg kukuruzne prekrupe = 5 litara mlijeka. Ovo je povrat uloženog novca! proizvodnju mlijeka i bruto dohodak (prihod od mlijeka u odnosu na troškove hranidbe), svaku kravu da konzumiranjem dopunskih kukuruznog
zrna - prekrupe i sojine odnos kukuruznog
zrna - prekrupe i sojine u obroku zavisi od tjelesne
mlijeka s Koprivnice,Virovitice i SIatine na farmi kondicije krave) proizvodi mlijeka.
Holštajn ima izraženije potrebe za proteinom i energijom nego simentalac, može proizvesti više mlijeka i imati gubitak tjelesne mase!
Pametno hranite svoje krave! Ne hranite sve krave istom kombina-
cijom hraniva! Promatrajte svoje krave! Hranite ih u skladu s tim!
Ovo je dio materijala o hranidbi krava koju je za mlijeka s Koprivnice, Virovitice i Slatine na ekskurziji i posjeti njegovoj farmi pripremio kao uz izvanredno dobro
Energetski status muznih krava je narušen neposredno pred teljenje i laktacije. Osim gubitka u proizvodnji mogu se pojaviti i zdravstveni problemi. Navedeno je pravovremeno analizama krvi i poboljšati korekcijama u tehnološkom
- Natalija dr. vet. med.,prof dr. se. Zvonko procesu
Energija je potrebna za svaki krava. Krava se prirodno hrani oblik proizvodnje, pa tako i biljnom hranom u kojoj ima proizvodnje mlijeka. Ovu ugljikohidrata, i ponezanemarujemo. Kravije, kao i što masti. sve te tvari svakom živom potrebna ener- podliježu fermentativnoj razgradnji gija. U prvom redu za održavanje u predželucima. Produkti te probave vlastitih životnih funkcija, što pojed- ulaze u organizam krave koja onda nostavljeno možemo nazvati osnov- od njih stvara potrebne sastojke za ni metabolizam. svakako vlastite potrebe i proizvod (mlijeko). više interesirati onaj proizvodni Važno je naglasiti da tih tvari metabolizam. U taj dio su krava mora sama proizvesti. steonost te laktacija. Neizbježno je da je tih procesa sinteze da se ova dva oblika proizvodnje endergonskog karaktera (traži ulavelikim dijelom odvijati istovreme- ganje energije), to je potreba za no, a oba zahtijevaju veliko dodatno energijom
ulaganje energije. vrijed- Sinteza masti odvija se nost mlijeka (mjereno spaljivanjem u žlijezdi u vrlo složenom u kalorimetru) iznosi oko 3 MJ/kg. procesu. Kao sirovina mogu Energetska vrijednost masti u tom poslužiti niže masne kiseline iz kilogramu je 1,6 MJ, ugljikohidrata probavila (octena), beta-hidroksi(laktoze) 0,5 MJ te 0,9 (BHB)i masne tvari iz krvi. MJ. Kada bismo u tom istom (laktoza) nastaje iz kalorimetru spalili 1 kg kukuruza glukoze (galaktoze i glukoze). Medobili bismo energetsku vrijednost kako je u ranijim re18 i 19 MJ/kg. Po toj u krava ne postoji ispalo bi da je 1 kg kukuruza ---------------------------,
dovoljan za oko 6 kg mlijeka. No nije tako. Gubici energije su veliki. Prvo probavom: u fecesu i plinovima iz buraga, zatim u obliku ureje i drugih i spojeva. Ostaje energija (pojednostavljeno, ona koja ostaje u organizmu). Tek ta energija može se ulagati u vitalne procese, kao i u proizvodnju. i ovdje je gubitak velik jer se odaje kroz toplinu, dok se u koristan rad ulaže jedva 20 do 30 %. Problematika bioenergije u krava nadilazi temu ove rasprave. U ovom tekstu dat je tek uvod u dio koji se odnosi na izradu profila koji služe u procjeni energetskog statusa u muznih
alimentarni dotok glukoze (iz probavila) te se ona mora sintetizirati u organizmu. Kao sirovina za sintezu koriste se krvne plazme.
Zadatakizrade profila energetskog statusa kravaje procjenaopskrbljenosti organizmaenergijom
Izrada profila
Iz svega navedenogvidi se kako metabolizam životinje kroz složene procese pripravlja sastojke za vlastite potrebe te proizvod: mlijeko ili plod. Zadatak izrade metaboliprofila energetskog statusa je procjena opskrbljenosti organizma energijom. U tu svrhu koristimo se biokemijskim analizama krvnog seruma u kojem kao relevantne pokazatelje. Osnovu
ENERGUAHRANE
PROBAVLJIVAENERGUA
Shema:Prikaz potrošnjeenergijeu organizmu
koncentracije triglicerida, kolesterola, slobodnih masnih kiselina (SMK). BHB i albumina. Svi ovi pokazatelji se u kombinaciji s pokazateljima funkcionalne sposobnosti pojedinih organa i mineralima. Na osnovi navedenih pokazatelja sa velikom možemo odrediti energetski status, eventualne probleme i u dogovoru s nutricionistom djelovati preventivno. Osnovno pitanje koje postaviti je: "Kad je vrijeme za opisane analize?" Oko kraja suhostaja; otprilike 2 tjedna pred teljenjem te oko 10. i 30. dana laktacije. U to vrijeme krava je najpodložnija u energetskom metabolizmu. Iskustvo nam govori kako je ovim pretragama utjecati na proizvodnju i kvalitetu mlijeka. Naravno da uz ove osnovne pretrage postoje i one koje preciznije daju uvid u
izazvane naglim pora- simptome te ukoliko je stom laktacije. Te pretrage primje- naglašena uz njuju se ukoliko stado pokazuje i evidentni gubitak u
MALOPRODAJA-VELEPRODAJA
Probiotik d.o.o. istraživanje, razvojI zastupstva u prehrambenoj Industriji Ulica grada Gospit.a 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833
e-mall: problotlk@problotlk.hr• www.problotik.hr
radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30
ClllPAIIYWDHQUAUIYfWIAGBBT S1SIBICEllTIFEDBYDNV
9001:ZOOO
.,sira od kvlSaal I plljelnl za kasnog nadimanjasira za pripremu salamure boje proteini
nabij-nltrat
pribor i oprema za kontrolu: - kiselostimlijeka - temperature - vlage - sallnlteta salamure
- ostatakaantibiotika u mlijeku - higijene proizvodnog pogona - ostalo termometri podloge markice za sir za samoprešanjesira i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka proizvodnja za nove prolzv0< u vlastitom opremljenom laboratoriju
U posljednjih 12 godina broj krava se smanjio za 31,5 %. dok se istovremeno muznost po kravi za 23,4 %(s 5 512 na 6 969 litara - prodano mlijeko i mlijeko potrošeno na farmi za telad i
U Hrvatskoj je bio u posjeti prije 5 godina i zanimalo ga je kakvo je stanje sada kod nas. Grafikon s našim podacima pokazuje kretanja (procjena je za 2007. godinu), s time da nam je trend smanjenja broja grla gotovo 40%, a porasta proizvodnje mlijeka puno (gotovo 3 puta). Naravno, kod nas se radi o manjim mlijeka po jednom grlu u odnosu na britanske primjere.
Kolegu sam prije skoro 5 godina vodio u obilazak naših gospodarstava, mlijeka. Vidjeli smo i dobre i manje dobre primjere od Istre, preko zadarskog i Like, do Prigorja i Slavonije. Njegove zabilješke se mogu ukratko svesti na
• mljekari imaju tradiciju i znanje, nevjerojatnu otpornost i upornost u tradicionalnoj proizvodnji, treba ih ohrabriti na· primjenu suvremene tehnologije;
• glavni mlije kvalitetna hranidba, koju treba primijeniti na broju farmi,jer u kratkom roku vidi veliki napredak i lakše takvu mjeru u staji;
• razvoj proizvodnje je
Grafikon
JOd kolege iz Velike
Britanije dobio sam mailom link s podacima i grafikonom kojeg prikazujem ovdje (grafikon t ). Jasna je njegova poruka!!
Average Size of Dairy Herd (Thousand Head)
Average Yield (Litres per Cow per Annum)
Izvor:http://www.mdcdatum.org.uk/MilkSupply/ averagemilkyields.html
Grafikon2: Brojgrla i proizvodnjapo grlu u Hrvatskoj
posjeda, jer nema razvijenog tržišta hrane (velika su kolebanja cijena na tržištu koncentrirane krme i voluminozne hrane).
U mu je prema svim obilježjima iz ovih zabilješki ostao primjer gospodarstva koje svoje potrebe za zemljom namiruje zakupljivanjem stotinjak ukupne površine oko 40 ha. Radi se o obiteljskom gospodarstvu lvana iz koje je unaprijedilo svoju proizvodnju za nas Gospodarstvo je svoje poslovanje u odnosu na 2002. godinu unaprijedilo tako što s istim brojem grla (ukupno 20 muznih krava i 2 steone junice, plus 10-ak grla kategorija u dobi od 2 mjeseca do 12 mjeseci) mlijeka koju predaje u otkup sa 68 na 108 litara. S 16 - 18 muznih grla godišnja je proizvodnja za otkup od 4 250 do 6 000 litara mlijeka po muznoj kravi. Gospodin je unaprijedio "genetiku" svoga stada pa je posebno ponosan na zadnja priznanja. Nagrade za najbolje prvotelke Holstein i pasmine dobivene su na zadnjem natjecanju. Ima vlastitih 3,5 ha obradive površine i 40-ak hektara u zakupu. Godišnje potroši oko 8 litara goriva, od je barem 20 % parcela i lošem putu do njih. Kao primjer navodi da s jedne parcele udaljene 3,5 km redovito vozi sijeno samo u "prvoj sporoj brzini". Zasijava godišnje oko 5 ha zobi i isto toliko te 3 - 4 hektara kukuruza za silažu. Na ostalim površinama su djetelina, DTSili TS. Glavni dio obroka tijekom cijele godine su mu u podjednakom omjeru sjenaža i kukuruzna silaža, s time da mu silaže nedostaje za otprilike 2 mjeseca u godini. Kad ga pitam za kaže, daje po
!van - mljekar s diplomom
volji, ispada da 3 "kocke" sjenaže i silaže po svome volumenu teže oko tonu. Toliko se u dva navrata dnevno daje za sva grla.
Po iskustvu, kaže, za 9 000 litara mlijeka u staji treba kupiti oko
3 tone gotove smjese (danas košta oko 2,60 kn+ PDV).Kad ga pitam na temelji svoj napredak u
proizvodnji, da je utjecaj sigurno imala kvalitetna hranidba. Uz nju veže i pristup svakom grlu prema potrebi, jer u laktaciji danas ima grla koja daju 12,6 do 21,2 litara po mužnji (ima dvije mužnje dnevno i predaje u prosjeku 300-tinjak litara mlijeka, oko 30 - 40 se utroši u gospodarstvu
Vaša prednost Toyour odvantage
Inženjering, izrada opreme i trgovina u procesnoj industriji Engineering, production and trade in process industry
MINI SIRANA ZA OBITELJSKA GOSPODARSTVA
- jednostavno rješenje za proizvodnju polutvrdog sira
- po jednom kotlu sirenja potrebno je 40 I mlijeka, dnevno se može obraditi do 160 I mlijeko
- kompletan je od su osigurani uvjeti za besprijekornu higijensku proizvodnju
- sva opremo za rad smještena je na radni stol, o alati su pohranjeni no donju ladicu istog
- rok isporuke - 45-60 dana nakon narudžbe
Iz prerade mlijeka Pecon nudi:
- Strojorsko-tehnološko projektiranje kom pletnih mini prerada sukladno zakonskim propisima
- Kompletnu opremu za mljekare od obiteljskih do industrijskih postrojenja
- opremu za mljekarstvo
Naš proizvodni program i opremu za proizvodnju:
· konzumnog mlijeka
· svježih sireva
· mekih ili tvrdih sireva
· jogurta
· jogurta
· kiselog ili slatkog vrhnja
· maslaca
Samoborska cesta 145 · 10090 Zagreb
Tel: Ol /3496 413; 3496 428 Fax: 01/3496 424
www.pecon.hr · e-moil: pecon@pecon.hr
za proizvodnju sira i potrošnju u Ne treba svakom grlu jednaka hrane.
Gospodin ipak nije naš
Predsjednikje regionalne udruge
Holstein goveda. Osim razmjene iskustava s našim svoja znanja stekao je posjetama Nizozemskoj, Italiji i Sloveniji. Kao glavni nedostatak u svome poslovanju vidi držanje krava (na vezu) i utroške rada u staji. To je posljedica stalnog adaptacije i dogradnje staje. Danas ima gotovo svu potrebnu dokumentaciju i vlastita sredstva za ske radove i opremanje "laufstaje" u kojoj imati isti broj muznih grla, ali sa suvremenom tehnologijom držanja i mužnje.
Velika je važnost i potreba kvalitetnih poljoprivrednih površina koje gospodarstvo koristiti za proizvodnju hrane. Bez kvalitetne krme nema ni velike proizvodnje mlijeka.
Osim zemljišta, probleme za mlijeka ovdje vidi i u slabim prodaje muške teladi i krava na lokalnom tržištu. Otkupne cijene teladi ovise o aktualnoj potražnji Tako u zadnje vrijeme otkupna cijena varira od 24 do 28 kuna po kilogramu. Još je gora situacija s prodajom krava, koje se s masom od oko 700 kg prodaju za 1.500- 2.000 kuna. probleme u proizvodnji i prodaji imaju i svi njegove Udruge. O zemljištu i njegovoj važnosti za mlijeka Poznato je kako jedan od osnovnih preduvjeta za osiguranje dobre osnovnog stada ili
prirasta stoke u tovu predstavlja kvalitetna hrana. Troškovi hrane mogu preko 2/3 izravnih (direktnih) troškova u govedarskoj proizvodnji obiteljskih gospodarstava u nas. Obiteljska gospodarstva koja se bave intenzivnom govedarskom proizvodnjom moraju proizvoditi vlastitu hranu da bi im proizvodnja mlijeka bila ekonomski isplativa. Kupljena hrana koristi se kao dopuna, odnosno specijalnim krmnim smjesama se dodatno na kovitosti hrane proizvedene u okviru vlastitog gospodarstva. Iz navedenog proizlazi velika važnost i potreba kvalitetnih poljoprivredn_ih površina koje gospodarstvo koristiti za proizvodnju hrane. Ovisno o korištenja poljoprivrednih površina, strukturi korištenih biljnih kultura te i vrsti govedarske proizvodnje (mlijeko i meso), potrebne su površine po uzgajanom grlu. Tako se po uvjetnom grlu,
uzevši za intenzivnu proizvodnju u našim kontinent-alnim traži 0,5 i 1,5 ha površina oranica, livada i pašnjaka.
Kada se govori o ekonomski isplativoj proizvodnji mlijeka ili mesa na našim obiteljskim gospodarstvima, tada se spominje osnovno stado od 12 - 15 muznih grla. Za ekonomski uspješnu proizvodnju s takvim brojem grla potrebno je u našim prilikama posjedovati najmanje 1O15 ha površina s dodatnim površinama livada i pašnjaka. U svakom tražene poljoprivredne površine su od posjeda naših obiteljskih gospodarstava.
Prema podacima o ukupno 260 do 350 hektara i zapuštenih površina u Hrvatskoj, može se da postoje rezerve neiskorištenih površina. oko 12 % naših ukupnih poljoprivrednih površina su jalovi ugari i oranice.
Grafikon3: Pregledžupanija prema udjelu površina
list 04/2008.
25 i 30% površina od županija sa govedarskom proizvodnjom imaju
Požeško-slavonska i Istarska županija. udjele imaju
Bjelovarsko-bilogorska i Brodsko-posavska županija. se radi upravo o slobodnim površinama u županijama koje su u nas po broju muznih grla i proizvodnji mlijeka, kao što su Bjelovarsko-bilogorska županija i u manjoj mjeri županija.Jedan od uzroka nekorištenih površina u Brodsko-posavskoj i Požeškoslavonskoj županiji (istaknute županije s brojem muznih grla i površinama) su uzrokovani ratnim djelovanjima i neotklonjenim posljedicama rata. U svim županijama s udjelom nekorištenih i zapuštenih površina razlozi su i uglavnom su subjektivne prirode. su to pitanja imovinskih odnosa i prava vlasništva nekadašnjih društvenih koja usporavaju i dugogodišnji zakup i kupnju poljoprivrednog zemljišta. Nerijetko se zakupljene površine zbog nedovoljne ekonomske koristi od ratarske proizvodnje ostavljaju
Kao dobri primjeri županija s relativno velikim brojem muznih krava i manjim i zapuštenim površinama se i posebice Krapinsko-zagorska županija.
Prema sadašnjem stanju korištenja poljoprivrednih površina i zakonskoj regulativi u nas ne može se u razdoblju pomak što se korištenja površina za proizvodnju mlijeka, odnosno hrane. rezerve zemljišta u državnom vlasništvu dugo se lome zahtjeva nekadašnjih kombinata, novih poljoprivrednih tvrtki i obiteljskih gospodarstava. Ukupno gledano, ne radi se o tako velikim rezervama (300 - 350 ha), a dio tih površina je namijenjen intenzivnoj ratarskoj proizvodnji. Kako je u nas nerazvijeno tržište hrane, proizvodnja na ovim površinama pridonijeti hranidbi goveda, odnosno proizvodnji mlijeka. Prema nekim vlastitim podacima, dio potencijalnih korisnika ovih površina u kontinentalnom Hrvatske bi se na povezivanje ratarstva i u okviru vlastitog poslovanja, ali se na tov goveda kao organizacijski lakše izvedivu proizvodnju - ne na proizvodnju mlijeka, kao možda dohodovniju, ali financijski osjetljivu
proširite
svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah
odabir u zemlji porijekla
jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s
Vašim bankama
stojimo Vam na raspolaganju:
Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska
Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130
- Dr. se. Petar
Agrarno zakonodavstvo posebno je harmonizacije koje je veoma složeno i s velikim brojem osnovnih zakona i propisa, bez kojih naša poljoprivreda i prehrambena industrija ne može ostvariti konkurentnost i biti partner u trgovini sa zemljama aanicama europskog tržišta. Zakonskom regulativom obuhvasu mnoga gospodarstva i poljoprivredne proizvodnje, ali na položaj najviše propisi kojima se, po razliosnovama, ostvaruju finacijska sredstva.
Godišnje izdvajanje skih sredstava za namjene u poslovanju, razvoju infrastrukture i gospodarstva regulirano je propisima o državnim potporama. Za razvoj i poticanje poljoprivrede, ribarstva i šumarstva posebno se izdvajaju sredstva državnih potpora. ovih potpora postoje razlike u odnosu na namjenu ovih sredstava za gospodarska na koja se primjenjuju kao i u odnosu na korisnike državnih potpora. Prema zakonskoj regulativi postoje državne potpore u gospodarstvu, zatim državne potpore u poljoprivredi, kojima su poticaji za razvoj proizvodnje te sredstva potpore dohotku poljoprivrednika.
Zakonom o državnim potporama ("Narodne novine" 140/2005) i podzakonskim aktima regulirana je namjena korištenja sredstava potpora, kriteriji za odobravanje, kao i korisnici sredstava. Dobivanjem državnih potpora korisnici sredstava ne smiju se dovoditi u povoljniji tržišni položaj u odnosu na druge gospodarske subjekte i ne smije se narušavati tržna konkurencija.
Prema namjeni dodjele i korištenja sredstava postoji više potpora, od kojih su horizontalne (istraživanja, razvoj, zapošljavanje, obrazovanje), sektorske i regionalne potpore. Unija uvjetuje i podržava udio sredstava u horizontalnim potporama iz razloga što.se na taj ova sredstva usmjeravaju na gospodarske djelatnosti i u manjoj mjeri narušavaju tržišno natjecanje. Sektorske potpore usmjerene su prema pojedinim ili sektorima, što dugonema povoljnijeg efekta i njima se gospodarski subjekti stavljaju u povoljniji tržišni položaj. Regionalne državne potpore usmjerene su poduzetnicima na od posebne državne skrbi i s otežanim uvjetima poslovanja. Sredstva ovih potpora na konkurentnost
U okviru tranzicijskih procesa, kao preduvjetza stjecanje statusa stalne Europskeunije, Hrvatskaprovodi mnoge gospodarske i zakonodavne reforme koje morajubiti s legislativom Unije
cijelog gospodarstva i ove regionalne potpore rasti, jer na poticanje manje razvijenih i gospodarstva. U odnosu na EU, Hrvatska za državne potpore godišnje izdvaja velika sredstva. Ubuse kriteriji godišnjih izdvajanja sredstava državnih potpora morati uskladiti sa zakonodavstvom Unije. Na osnovi vrijednosti Bruto Društvenog Proizvoda (BDP) godišnje se za ove državne potpore izdvajati sredstva u iznosu od 0,7 % BDP i Hrvatska ima obvezu smanjivati sredstva državnih potpora. Ove državne potpore ne odnose se na poljoprivredu i ribarstvo jedino kada su u pitanju štete u poljoprivredi nastale uslijed elementarnih nepogoda. Sredstva državnih potpora odobravaju se i usmjeravaju u svrhe i djelatnosti (zapošljavanje, zaštita okoliša, istraživanja i razvoj, brodogradnja, promet. razvoj malih i srednjih poduzetnika, sanacija i restrukturiranje gospodarstva te neke druge namjene).
POLJOPRIVREDI U okviru politike poticanja poljoprivredne proizvodnje i potpora primjenjuju se mjere strukturne politike kojima pripadaju poticaji za razvoj i investiranje u poljoprivredna gospodarstva, za
regionalni razvoj poljoprivrede, ulaganja u s težim uvjetima gospodarenja i u poljoprivredu koja pozitivno na okoliš i održavanje bioraznolikosti, u struosposobljavanje poljoprivrednika te za razvoj dopunskih aktivnosti u poljoprivredi.
Poticanje proizvodnje su potpore poticaji za poljoprivrednu proizvodnju, a ulaganja za razvoj i proizvodnje. Modelom poticanja proizvodnje su ratarske kulture, višegodišnji nasadi i sadni materijal, proizvodnja, ekološka proizvodnja, ulaganja u uzgoj pernate kao i ribarstvo.
Kapitalna ulaganja
Kapitalna ulaganja imaju za
svrhu poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i šumarstva. Kao investicijska potpora iz sredstava Državnog korisnicima kapitalnih ulaganja dodjeljuju se nepovratna sredstva. Udio investicijske potpore može iznositi do 20 %od iskorištenog kredita i ne više od 20 % od ukupne vrijednosti investicije. U skladu sa provedbom operativnih programa razvoja stoiznimno od navedenog limita investicijska potpora u govedarstvu može iznositi do 500.000 kuna, a u svinjogojstvu do milijun kuna. Ruralni razvoj
Program razvoja ruralnih kroz mjere razvoj seoskog prostora, marketinšku pripremu poljoprivrednih proizvoda te ulaganja u druge namjene (proizvodnja,
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge
"Laktofriz tip RHB 200 - 1600 lit
zemljišta, mladim poljoprivrednicima i školovanje, izvornih pasmina stoke, kulturnog blaga i drugo).
POTPORADOHOTKU POIJOPRIVREDNIKA
Ovaj model potpore dohotku poljoprivrednicima odnosi se na svakog koji ima status osiguranika mirovinskog osiguranja i da je od pedeset godina. Korisnici su nekomercijalna gospodarstva koja imaju ili koriste najviše tri hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta. Za korisnike potpora u I. skupini godišnja potpora iznosi 12.000 kuna (po gospodarstvu najviše 24.000 kuna). U li. skupini za korisnike godišnja potpora po nekomercijalnom gospodarstvu iznosi 5.000
Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr
Sudoper Pneumatska preša za sireve
PROIZVODNJA MLJEKARSKE I SIRARSKE OPREME
Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim 2 U JEDNOM pranjem i doziranjem Pasterizator - Sirarski kotao
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na
www.elektrotehnika.hr
Na temelju lnicijativnog odbora za osnivanje Saveza udruga simentalskog goveda
županije, 27. 2008. održana je u
Koprivnici skupština
• Vera dipl. ing.
za dopredsjednika gospodin Krunoslav
Prisutni predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvitka, nadležnih institucija, predstavnici Županije i grada Koprivnice dali su bezrezervnu podršku osnivanju ovog Saveza, s naglaskom da se po istom modelu osnivati Savezi udruga simentalskog goveda i u drugim županijama, kao dobar temelj za osnivanje Središnjeg saveza udruga simentalca, koji bi obuhvatio cijele Republike Hrvatske. Iz ravnatelja Hrvatskog centra, gospodina Franje Poljaka, dipl. ing., doznali smo da bi osnivanje Središnjeg saveza bilo krajem ove godine.
Hrvatskog
skog centra - Odjela za govedarstvo dali su veliku potporu i kako osnivanju Saveza, tako i radu u uzgojnog programa, o je na Skupštini detaljno izvijestio predstavnik HSCa Dalibor Janda, dipl. ing. Sasvim je izvjesno da su zainetresirani za osnivanje Saveza, obzirom da imje itekako jasno da samo udruživanjem u udruge i njihove saveze mogu efikasnije nastupati i ostvari-
vati svoje interese. U Hrvatskom centru bit imenovana osoba koja zastupati interese saveza, a takva odredba je i u Statut saveza udruga simentalskog goveda županije. Saveza ove županije sedam Udruga simentalskog goveda, a njihovi predsjednici imenovani su u Upravni odbor Saveza. Za prvog predsjednika Saveza jednoglasno je izabran gospodin lvan dipl. ing., a
Izrazito kraj Župan
županije, gospodin Darko Koren, s posebnim je zadovoljstvom prihvatio osnivanje Saveza te iznio neke brojke koje mogu biti uzor i drugim županijama RH. Izdvajamo samo neke navode iz izlaganja: na podruove županije ukupno se uzgaja 65 000 grla, od je 86 % simentalskog goveda, s proizvodnjom od 4 360 litara mlijeka po kravi godišnje. obiteljsko poljoprivredno gospo-
darstvo ovog kraja ima 8 krava, uz tendenciju stalnog
Danas ova županija oko 98 milijuna litara mlijeka godišnje, s ponosom je istaknuo gospodin Darko Koren.
Ove brojke i ne kada znamo da je ovo izrazito kraj, s dugogodišnjom tradicijom bavljenja proizvodnjom, a vrlo dobro znamo da su upravo djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu vrlo aktivni i djelotvorni na Županije. Ovim primjerom još je jednom dokazano kako mlijeka, i pravila struke o pravilnoj hranidbi, držanju i zdravlju svoje stoke, mogu i moraju raditi zajedno, jer jedino tako mogu željene rezultate.
Županija je zainteresirana za organiziranu proizvodnju mlijeka i mesa na ovom a osnivanjem Saveza osigurana je bolja i uspješnija komunikacija na nivou Županije. Lakše i efikasnije je razgovarati s jednimpredstavnikom Saveza, nego s više pojedinaca, naglasio je u svom gospodin Darko Koren. Novoizabrani predsjednik Saveza, gospodin !van predstavio je Program rada Saveza udruga simentalskog goveda županije za razdoblje 2008. do 2012. godine. U razdoblju koje predstoji Savez planira:
• Aktivno sudjelovati u provedbi Uzgojnog programa simentalske pasmine goveda, uz vodstvo i suradnju sa cima Hrvatskog centra.
• Educirati i osposobljavati svoje
aanove putem savjetovanja, organizacijom putovanja i posjete na RHi u inozemstvu.
• i pomagati svojim pri prodaji i kupovini goveda putem aukcija i organiziranih otkupa.
• Sudjelovati u iniciranju prijedloga i rasprava vezano za donošenje propisa o zdravstvenoj zaštiti goveda.
• Razmatrati zakonske prijedloge koji se odnose na uzgoj kvalitetnih rasplodnih grla te mjere kreditne politike u posebno uvjeta kreditiranja uzgoja goveda.
• Sudjelovati u cijena rasplodnih grla, ispod kojih nije ostvarivati promet na organiziranim sajmovima i aukcijama u organizaciji pojedine udruge ili saveza.
• Ustrojstvo odbora Saveza i stvaranja uvjeta za njegov aktivni rad (voditelj Uzgojnog programa, prostor, oprema za rad i osiguravanje financijskih sredstava).
• Aktivna suradnja i aanova Saveza, radi boljeg upoznavanja razmjene iskustava iz prakse
Poštovani
04/2008.
uzgoja goveda simentalske pasmine.
Novoizabrani Upravni odbor Saveza, kojeg predsjednici Udruga, na osnovu ovog Programa rada, svake godine donijet svoj Plan rada za ostvarivanje zadataka zacrtanih ovim Programom rada. Isto tako, zadužuje se (Udruge) Saveza da na osnovu ovog Programa rada Saveza utvrde svoje obveze i zadatke te ih ugrade u svoje Planove rada za naredna razdoblje.
I na kraju, što osim iskrene svim simentalskog goveda županije, a novoizabranom vodstvu Saveza uspješan rad u narednom mandatnom razdoblju, sa željom uzgoja simentalskog goveda te proizvodnje kvalitetnog mlijeka, što je i osnovni cilj h1Vatskogmljekarstva
Mljekarski list, jedini u H1Vatskojkoji dugo i kontinuirano educira i informira u svim segmentima proizvodnje mlijeka, i dalje biti na raspolaganju p1Venstveno promlijeka da lakše mukotrpan put do cilja, a to je postizanje visoke proizvodnje kvalitetnog mlijeka na svojim gospo-
u prošlim brojevima Mljekarskog lista obavijestili smo vas o ponude hrane za krave u ovom, za neke veoma teškom razdoblju. Stoga, kako bismo vam da do sijena, silaže i kukuruza, navodimo kontakt brojeve telefona na koje se možete obratiti:
035 482 072 (M. T Jaruga)
044 840 199 0- Sunjska Greda)
099 661 612 0/.
034 436 086 (Ž. Olujanac, Badljevina)
098 505 815 (I. Ferdinandovac)
053 772 028 (M. Kostelac,
Vrbovec: E. de Pi n es bb, tel: 01/2791-990 01/2791-822
Osljek: Sv. L. B. M 239 tel: 031/281-181, 031/281-182
Kukuruz je po površinama i ukupnoj proizvodnji najvažnija kultura u Hrvatskoj.
Prirodni uvjeti za njegovu proizvodnju su jedni od najpovoljnijih u Europi.
Piše: Doc. dr. se. Zlatko
Tsvako drugo polje u nas zasijano je kukuruzom. Zato nije što ga se naziva i zlatnim zrnom, i to ne zbog žute boje njegovog zrna, zbog velikog gospodarskog i vrijednosti.
Zrno kukuruza je najzastupljeniji sastojak obroka životinja i svim žitaricama odlikuje se najboljom konzumacijom, te najvišim sadržajem energije i bojila ksantofila i karotena. Nadalje, silaža cijele kukuruzne biljke je glavno voluminozno krmivo obroka visokomlikrava i intenzivno tovljene junadi, kako u Sjedinjenim AmeDržavama (SAD) tako i u Europi. Kukuruzna silaža ima visoku ješnost i relativno konstantnu kvali-
tetu, a sadrži i znatno više energije i krave je mogu više pojesti nego li silažu trava, pa tako daju više mlijeka. Prirodni uvjeti za proizvodnju kukuruza u našoj zemlji jedni su od najpovoljnijih u cijeloj Europi. Tu komparativnu prednost trebamo iskoristiti i postaviti kukuruz na ono mjesto koje mu i pripada. Stoga on treba biti stup ratarske, odnosno proizvodnje, a i nekih drugih proizvodnji. Nadalje, kukuruzno zrno samo po sebi je proizvod koji ima svoje mjesto na vanjskom tržištu da u Europi mnoge zemlje kupuju kukuruz.
Kukuruz se u Hrvatskoj najviše uzgaja u krajevima Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, zatim u Drave, Mure i Save, te u središnjem
kontinentalnom dijelu i brdskim krajevima koja nisu visoka. U našim glavnim proizvodnim duljina bezmraznog razdoblja iznosi preko pet i po mjeseci, što je prvi dobar uvjet za njegovo uzgajanje. Stoga se u zapadnim krajevima mogu uzgajati srednje rani, a u srednje kasni i kasni hibridi kukuruza iz vegetacijskih skupina 400 do 600 (manje 700). Nadalje, ukupna godišnja oborina u zapadnim krajevima Hrvatske je od 800 do 900 mm, što je kao u najboljim u svijetu za uzgoj kukuruza. U krajevima godišnje padne 600 do 700 mm, što je nešto niže od potreba kukuruza na vodi za dobar prinos. Raspored oborina tijekom vegetacije kukuruza je nešto bolji u zapadnim nego u
nim krajevima Hrvatske (tablica 1). uz dobru agrotehniku kojom se i rezerve vode u tlu, ovaj nedostatak kiša tijekom ljeta u našim krajevima može se znatno smanjiti. To da se u godina mogu dobiti jako dobri pa i vrhunski prinosi kukuruza. Za stabilne i visoke prinose u svim godinama i osobito za uzgoj kukuruza u naknadnim i postrnim rokovima sjetve (dvije žetve godišnje), potrebno je osigurati sustav navodnjavanja. i druga tla, kakvih najviše ima u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, veoma su pogodna za uzgajanje i proizvodnju kukuruza. Kukuruz, dobro uspijeva na nanosnim lakšim tlima uz naše rijeke, kao i u kraškim poljima. Teška glinasta tla, kakvih ima mnogo u Posavini i manje u Podravini, zbog svoje velike vlažnosti prilikom obrade tla stvaraju u uzgoju kukuruza. ako se hidrome lioriraju, na njima se uz agrotehniku mogu ostvariti dobri prinosi. Na kraju, u središnjem kontinentalnom dijelu Hrvatske, na širem bjelovarskom kako u ravnici tako i na brežuljcima, ima mnogo pseudoglejnih tala ili prahulja. To su kisela tla i imaju nepropusni sloj na maloj dubini. Bez dobre i
duboke obrade tla, kalcifikacije i osnovnim biljnim hranivima, organskih i mineralnih gnojiva, na njima se ne mogu ostvariti dobri, a pogotovo visoki prinosi kukuruza.
Izmjena kukuruza s drugim kulturama
Kukuruz je kultura koja dobro podnosi uzgoj u plodosmjeni sa svim ostalim ratarskim i drugim kulturama. prednost izmjene kukuruza i drugih kultura na istoj parceli je to što se time prekida razvojni ciklus štetnika i bolesti. Time se oni manje šire u tlu i manje napadaju kukuruz, a isto vrijedi i za korove. U kukuruzu rastu njegovi korovi koji su druganego korovi u kulturama gustog sklopa (pšenici i a pogotovo se razlikuju od korova u višegodišnjim krmnim kulturama (crvenoj djetelini, lucerni).
U nas su kukuruz i pšenica najraširenije kulture pa se zato one izmjenjuju na parcelama. Plodosmjena kukuruza i pšenice može se u dosta proširiti s jednogodišnjom (npr. sojom). U plodosmjeni s kukuruzom još mogu biti repa, suncokret, uljana repica, krumpir i druge kulture. Nadalje, kukuruz je kultura koja može kao prvi usjev na i nakon
Tablica 1: Višegodišnjiprosjekoborina(mm) tijekomvegetacijekukuruza u zapadnom i dijelu Hrvatske
Zapadni dio dio Mjesec (Zagreb) (Osijek)
Slika 1:jako usjev kukuruza zbog napada nakonpreoravanjalivade preoravanja livada i pašnjaka. poslije višegodišnjih krmnih kultura i nakon preoravanja travnjaka posebnu pozornost treba obratiti na zemljišne štetnikenjake. Oni se mogu toliko raširiti da bez dobre zaštite, primjenom odgozaštitnih sredstava, oštete i izazovu ugibanje velikog broja mladih kukuruza i tako jako smanje prinos.
Ponovljeni i dugotrajni uzgoj kukuruza na istoj parceli Primjenom suvremenih agromjera obrade tla, gnojidbe i zaštite može se jako suziti izmjena kultura na istoj parceli, a da prinosi kukuruza ostanu dobri. To suženje može biti toliko da se kukuruz uzgaja dvije do tri godine uzastopno ili neprekidno duži niz godina. Ponovljeni uzgoj kukuruza u nas poznat je poslije pšenice, a dugotrajni na poplavnim terenima uz rijeke i u kraškim poljima (tzv. kukuruzna polja). Potreba za ponovljenim ili dugotrajnim uzgojem kukuruza javlja se u kada se kukuruz može dobro prodati ili ga treba mnogo za vlastito
Ponovljeni uzgoj kukuruza je, prije svega, na ravnim terenima gdje su tla dobrih osobina. Srednje teška ilovasta, plodna, duboka i propusna tla pogodna su za ovakav uzgajanja.
' ' Parcele ja~o za~?rovlj~ne opasnim v1segod1snJ1m korovima (divlji sirak, zubaca) nisu pogodne za uzgoj kukuruza dvije ili više godina uzastopno jer se ti korovi teško uništavaju i uz primjenu herbicida.
Mljekarski h,;;t 04/2008.
Osim obilne gnojidbe mineralnim gnojivima i dobre zaštite od korova, za dobar uspjeh uzgoja kukuruza na istoj parceli potrebno je još provesti
• dodati 50 do 80 kg/ha dušika u obliku uree prije zaoravanja kukuruzovine,
• duboko orati (30 cm ili više) kako bi se kukuruzovina potpuno zaorala,
• sijati hibride otpornosti na bolesti koje izazivaju trulež stabljike i korijena,
• primijeniti zemljišne insekticide za kontrolu kukuruzne zlatice u gdje je proširena.
OBRADATIA ZA KUKURUZ Osnovna obrada tla za kukuruz U osnovnoj obradi tla za kukuruz mogu se primijeniti razna no još uvijek najviše se koristi lemešni plug. masa korijena kukuruza nalazi se u sloju tla do 30 cm dubine, što je dobar razlog da toliko iznosi i dubina oranja. Oranje na 30 cm, ili nešto dublje, opravdanije je u našim sušim krajevima, a na oko 25 cm u zapadnim vlažnijim. Što su tla lakša oranje je tako da se pjeskovita tla oru samo toliko duboko da se dobro unesu žetveni ostaci pretkulture, a to može biti svega oko 20 do 25 cm. Teška glinasta tla je potrebno dublje orati, na 30 do 35 cm kako bi im se popravila struktura i druge osobine. ako se radi o tlima s plitkom mekotom ili s nepropusnim slojem na maloj dubini, onda produbljivanje sloja oranjem na 30 ili više cm dati povoljan za kukuruz bez istovremeno dobre gnojidbe, a može biti i štetno.
' ' Teška glina~a tla je _po: trebno orati rano, tJ. u kasno ljetnom i rano jesenskom razdoblju jer tada biti u povoljnom stanju vlažnosti za obradu.
Kasno u jesen, a osobito u ova tla su premokra da bi se mogla orati ili da bi se mogla kvalitetno poorati. Rano oranje ovakvih tala važno je i zato što se tada više izlažu djelovanju vlaženja i sušenja, a osobito smrzavanja i odmrzavanja, se popravlja njihova struktura. Nadalje, poslije jesenskog oranja je, skoro uvijek, ranija priprema tla i sjetva nego poslije proljetnog
oranja. u ljetno-jesensko doba ne bi se smjela orati tla na nagnutim terenima jer je poorano tlo više podložno odnošenju vodom negoli nepoorano. Isto vrijedi i za parcele kod kojih postoji opasnost od poplave.
Ljetno-jesensko i proljetno oranje po djelovanju se izravnavaju u zapadnim, vlažnijim krajevima Hrvatske i u vlažnijim i hladnijim kukuruznim godinama, a u nekim proljetno oranje može biti i bolje. U pojedinim godinama tla jako bogata sitnim praha mogu na biti toliko zbijena od zimskih oborina da ih je potrebno ponovno orati. Nadalje, oranje laganih pjeskovitih tala u u pravilu je isto toliko dobro kao i u jesen. U je mnogo važnije ocijeniti pravi trenutak za oranje, obzirom na vlažnost tla, negoli pri oranju u jesen. Osnovno je da tlo do dubine prolaženja pluga bude dovoljno prosušeno, a to da se mora isparavanjem izgubiti dio vode iz tla.
''Nakon proljetnog oranja tlo se mora što prije poravnati i pripremiti za sjetvu jer porastom temperatura brzo otvrdnuti i kasnije teško kvalitetno pripremiti za sjetvu.
Ako se u ore premokro tlo (kada se brazde jako bljeskaju), tada se ne može odmah daljnjom obradom poravnati i pripremiti za sjetvu. To je tek nakon gubitka vode i isušenja. Površinski sloj je tada u pravilu jako tvrd i teško se može dovoljno usitniti, odnosno kvalitetno pripremiti za sjetvu.
Dopunska obrada tla za kukuruz
Dopunska obrada tla nakon oranja, pa do sjetve kukuruza, služi da se korijenski sloj tla održava rahlim i uništavaju korovi. Nadalje,
Slika 5: Predsjetvenapriprematla u jednomprohodu
najvažnije je da se njome stvara povoljno stanje sjetvenog sloja u koji sjeme i aktivni život biljke kukuruza. Tlo nakon oranja u ljetno-jesensko doba ostaje u sirovoj obradi do Po isteku zime, kad se tlo dovoljno prosuši, može se primijeniti blanjanje, osobito ako je poorana površina dobro promrzla, a ako je zamuljena bolje je drljanje.
Ovim zahvatima poravna se površina i istovremeno smanjuje gubitak vode iz tla (tzv. "zatvaranjebrazde"). zahvat u dopunskoj obradi tla u je tanjuranje. Iza tanjuranja slijedi drljanje kao posljednji zahvat pred sjetvu kukuruza, kojim se dovoljno usitni sjetveni sloj. Kombinirana raznih izvedbi zvrk i dr.) mogu
poslužiti za plitku površinsku obradu tla i pripremu tla za sjetvu. Pri povoljnom stanju tla u uglavnom je dovoljan jedan ili dva prohoda plošnog kombiniranog kultivatora. Prije njegova prolaska može se obaviti tretiranje cijele površine tla herbicidima i time je obavljena ukupna proljetna predsjetvena priprema.
Obrada tla nakon sjetve kukuruza
Nakon sjetve kukuruza mogu pasti jake kiše, zbiti tlo i time izazvati stvaranje pokorice kojoj su jako podložna tla bogata na praha. lsklijala kukuruza ne može nadignuti pokoricu ili ju teško probija. Zato se pokorica stvori i se tlo dovoljno prosuši treba je razbiti laganom a najbolji se postižu za tu namjenu (npr. rotirajumotikom). Prije primjene ratila treba provjeriti je li klica izašla iz zrna i koliko je Ako je klica izišla iz sjemena treba raditi oprezno i toliko duboko da se ne bi oštetila.
S kultivacijom sjetvenih redova može se nakon što mlade kukuruza imaju 4 do 5 vidljivih kultivacijom rahli se plitki površinski sloj tla i tako smanjuju gubici vode iz tla isparavanjem, bolje upijanje oborinskih voda i bolje tla, a što je važno za rast korijena i cijele biljke. Nadalje, njome se dobro uništavaju ponikli korovi u prostoru. Na kraju, svi kultivatori za obradu tla su opremljeni za primjenu mineralnih gnojiva pa se uz kultivaciju može provoditi i prihrana kukuruza i to gnojivima. kultivacija može se provoditi bez štete za kukuruz od faze 4 do 5 listova pa do visine
kukuruza od oko 50 cm. se provode jedna ili dvije, rijetko tri kultivacije. i broj kultivacija ovisi o zakorovljenosti i porastu korova (što su manji bolje se uništavaju) i o zbijenosti tla od jakih kiša ili prohoda mehanizacije. Pri kultiviranju treba paziti da se ne podreže korijenje, odnosno biljke kukuruza. Stoga se pri kultivaciji mora ostaviti dovoljna zaštitna zona (oko 15 cm sa svake strane reda kukuruza) koja se ne
IZBOR HIBRIDA
Naši imaju nost hibridima na tržištu birati jedan ili više njih za sjetvu na svojim površinama. Oni moraju znati što žele od izabranog hibrida, a odgovor je da žele najbolji hibrid. No, ne postoji jedan najbolji hibrid, ne samo za sve na malom prostoru, recimo jednom selu, nego ni za sve parcele jednog Stoga se poljoprivrednici moraju informirati o potencijalnoj rodnosti (prinosu) i drugim svojstvima hibrida (pri-
mjerice otpornost na lom i polijeganje) kod savjetodavne službe, na danima polja kukuruza ili predavanjima, u glasilima i poljoprivrednim apotekama, a i kod svojih susjeda. Izbor hibrida prvenstveno ovisi o namjenskoj proizvodnji. Kukuruz se može koristiti na više ali tri su osnovna:
1. Proizvodnja suhog zrna. u obzir klimatske uvjete i zahtjeve pojedinih vegetacijskih skupina hibrida kukuruza, za proizvodnju suhog zrna u Slavoniji i Baranji treba sijati hibride iz vegetacijskih skupina 400 do 500, manje 600, u središnjoj Hrvatskoj iz skupina 300 do 400, manje 500, a u zapadnoj Hrvatskoj iz skupina 200 do 300, manje 400. Poželjno je da izabrani hibridi za ovaj korištenja brzo gube vodu iz zrna nakon završenog nalijevanja zrna. 2. Proizvodnja vlažnog zrna ili klipa. Za ovaj tip proizvodnje mogu se u istom proizvodnom sijati hibridi za jednu vegetacijsku skupinu kasniji nego za proizvodnju su-
Mljekarski li,;t 04/2008.
hog zrna. Hibridi za ovaj korištenja trebaju se dobro i potpuno kruniti u berbi pri visokoj vlažnosti zrna od 35%.
3. Proizvodnja silažne mase cijelih biljaka. Tu treba birati hibride koji u povoljno vrijeme za siliranje, izmesredine rujna i listopada, u našim glavnim proizvodnim podimaju vlažnost zrna oko 35 do 40%. To su kasni hibridi u tim krajevima i to iz vegetacijske skupine 600 i 700 u Slavoniji i Haranji, iz skupine 500 i 600 u središnjoj Hrvatskoj i iz skupine 300 i 400 u zapadnoj Hrvatskoj. U nas broj poljoprivrednika uzgaja kukuruz za proizvodnju suhog zrna. Veoma mali broj na-
prednih i uzgaJ1vaca stoke proizvode i siliraju vlažno zrno i klip, odnosno cijelu biljku. Optimalan rok sjetve Kukuruz se može sijati kad se na tlo zagrije do one najniže temperature pri kojoj sjeme klijati (oko 10 °C) i kad opasnost od pojave kasnih mrazeva. U našim glavnim podproizvodnje sjetva kukuruza u vrijeme u raznim godinama, i to od do kraja travnja mjeseca, naJcesce 1O. i 25. travnja. Lagana pjeskovita tla su suša, brže se u zagrijavaju i na njima sjetva u pravilu ranije nego na teškim, glinastim, hladnijim tlima.
Tablica2: Hibridi kukuruza rašireniu proizvodnji
Vegetacijska sk:uoina Naziv hibrida
FAO200 Bc282
Siemenska
Bc Institut Zagreb
Clarica 3893 Pioneer sjeme Zagreb
PR38R92 Pioneer sjeme, Zagreb
FAO300
FAO400
FAO 500
FAO600
Bc 354
Bc Institut, Zagreb
PR38A24 Pioneer sjeme Zagreb
PR37H24 Pioneer sjeme Zagreb
Bc408 B
Paidaš
Bc418 B
Bc4982
Bc Institut, Zagreb
Bc Institut, Zagreb
Bc Institut, Zagreb
Bc Institut, Zagreb
Zlatko CT Sjeme Zagreb
PR37M34 Pioneer sjeme, Zagreb
PR36B08 Pioneer sjeme, Zagreb
PR36Rl0 Pioneer sjeme, Zagreb
Bc 5982
Bc566
Bc Institut, Zagreb
Bc Institut, Zagreb
PR35P12 Pioneer sieme Za!Ueb
PR34F02 Pioneer sjeme, Zagreb
OSSK552 Poljoprivredni institut, Osiiek
OSSK596 Poljoprivredni institut, Osiiek
Bc678
Bc Institut Zagreb
PR34B23 Pioneer sieme, Zagreb
OSSK602 Poljoprivredni institut, Osiiek
: ' ' Sjetva do 5. svibnja u : pravilu daje najviše prinose, a zatim što se više kasni sa sjetvom u svibnju do lipnja, to se više smanjuje prinos kukuruza. Smatra se povoljnim ako kukuruz nikne za 10 do 12, ili manje, dana nakon sjetve.
U tom uz normalnu kvalitetu sjemena (klijavost 93% ili više), gotovo sva klijava zrna izniknuti. klijanje dugo traje i nicanje nastupa za 15 do 20 ili više dana ako su nakon sjetve nastupile temperature oko 1O 0 C. U tom je visoka kvaliteta sjemena presudna za dobro nicanje. Rana sjetva kukuruza Rana sjetva kukuruza je od zbog naših promjenjivih klimatskih prilika u jesen i naše izmjene kultura u kojoj nakon kukuruza slijedi pšenica. Nekoliko je razloga za ranu sjetvu kukuruza. Rano zasijani hibridi ranije cvatu u srpnju kad je manje vjerojatno sušno i vrijeme nego pri kraju srpnja. Tako izbjegavaju nepovoljne vremenske prilike u cvatnji pa bi im i prinos trebao biti sigurniji. Rano zasijani hibridi ranije i dozorijeti pa se i brati ranije uz manje gubitke u berbi. Ta ranija berba obradu tla i sjetvu pšenice u najpovoljnijem roku. Nadalje, pri ranoj sjetvi kukuruza je i bolje djelovanje herbicida koji se primjenjuju poslije sjetve, a prije nicanja kukuruza, jer je vjerojatnije da pasti kiše koje su potrebne za njihovo djelovanje. Premda navedeni razlozi govore u prilog rane sjetve, postoji u mjeri opravdana bojazan da kukuruz slabije klijati i nicati kad se rano sije i da ga oštetiti kasni proljetni mrazevi i tako mu smanjiti prinos. je da klijanje i nicanje u ranoj sjetvi
duže traje, 2, pa i 3, tjedna zbog nižih temperatura. Postotak nicanja tada može biti ispod 80%, a to se kod kukuruza smatra nedovoljnim. Takvo slabo nicanje kukuruza može se dogoditi ako sjeme zasijanog hibrida nije imalo visoku kvalitetu, odnosno visoku klijavost po tzv. hladnom (cold) testu.
: ' ' U ranu sjetvu kukuruza : treba samo sa onim hibridima sjeme ima visoku kvalitetu pa ih i sjemenske kao pogodne za rane rokove sjetve.
Na rano zasijanom i ranije niknutom kukuruzu (usjev ponekad može niknuti prije 1. svibnja) postoji da se u nekim godinama tijekom svibnja pojavi mraz koji uzrokuje štete u usjevu. No, ni najranije zasijani kukuruz ne može do sredine svibnja u fazu 6 vidljivih listova kad mraz potpuno uništava kukuruz. Prema tome, ako se i pojavi kasni mraz u svibnja, bit samo a ne i cijela biljka kukuruza. Poslije kasnih mrazeva slijedi no i toplije vrijeme, kukuruz brzo se oporavlja, izlaze novi listovi i uz mali zastoj nastavlja rasti. Takav kukuruz ne smanjuje prinos u usporedbi s kasno sijanim kukuruzom koji u vrijeme pojave mrazeva još nije niknuo.
Rana sjetva ima svoje opravdanje kod svih, a osobito onih proizvokoji zasijavaju površine pod kukuruzom. Veliki bi trebali sijati više hibrida duljine vegetacije. U pravilu se prvo siju rani hibridi, naravno, ako su pogodni za rani rok sjetve, a zatim se sjetva nastavlja sa srednje kasnim i kasnim hibridima. Kad se tako siju hibridi dužine vegetacije, onda njihova najosjetljivija faza cvatnje dolazi u
Slika 7: Sjetva moraosiguratioptimalani sklop kukuruza
vrijeme od do kraja srpnja. Tada razlika u vremenu cvatnje ranih i kasnih hibrida može iznositi od 10 do 20 dana, pa je manje vjerojatno da sušno i vrijeme tako dugo traje te izazove slabiju oplodnju klipova i smanjenje prinosa kod svih hibrida. Time se donekle umanjuje štetnog djelovanja nepovoljnih vremenskih prilika u cvatnji. Osim toga, hibridi koji cvatu u vrijeme tako i dozrijevaju, što bolje korištenje strojeva u berbi.
Norma sjetve je pravilo da što je hibrid raniji, treba ga sijati, a
što je kasniji Tako se sklopa u berbi može kretati od 7090 000 biljaka/ha u najranijih hibrida grupe 100, pa do svega 40 - 55 000 biljaka na hektar kod vrlo kasnih hibrida grupe 700. Sva posijana zrna ne izniknu jer neka od njih nisu klijava ili ne mogu probiti grudu zemlje i van. Nadalje, neka zrna, ili izašle klice, budu uništena od bolesti ili štetnika, a i neke biljke nakon nicanja mogu biti uništene nepažljivom kultivacijom ili nekim štetnikom. Kod dobro hibridnog sjemena izgubi se i u najpovoljnijim uvjetima za nicanje 10% od zasijanih zrna, a u prouvjetima i 15 do 20%.
Tablica3: Potrebne sklopaza hibridekukuruza vegetacijskihskupina dozrijevanja
Vegetacijska skupina sklopa u berbi hibrida kukuruza (biliaka na hektar)
100 od 70 do 90
200 i 300 od 65 do 80
400 i 500 od 50 do 70
600 i 700 od 40 do 55
* Ako se kukuruz proizvodiza silažu cijelebiljke, sklopatrebajubiti 1Odo 15%
Stoga za planiranu sklopa u berbi treba normu sjetve za gubitke u sjetvi od najmanje 1Odo najviše 20%.
Dubina sjetve
Dubina sjetve kukuruza ovisi o tlu, temperaturi i vlažnosti tla, a što je povezana i s rokovima sjetve. Na srednje teškim ilovastim tlima, u sredini najpovoljnijeg roka sjetve i uz dovoljnu vlažnost površinskog sloja tla, dubina sjetve od 4 do 5 cm je najbolja za brzo i dobro klijanje i nicanje. U ranoj sjetvi, kada su temperature oko najnižih za klijanje i kada se sjetveni sloj sporo isušuje, sjetva može biti i iznositi 2,5 do 3 cm. U suhom tlu, što je u zakašnjelim rokovima sjetve u svibnju ili kasnije, dubina sjetve je i sjeme treba položiti u vlažan sloj tla, ako treba i toliko duboko da to iznosi 7 do 8 cm na teškim glinastim tlima, odnosno 1O do 12 cm na laganim pjeskovitim tlima. Dublja sjetva pojavu nicanja i to, po prilici, 1 dan za svako dubine sjetve za 2,5 cm. Ako su temperature niske, zakašnjenje nicanja pri dubljoj sjetvi
GNOJIDBAKUKURUZA
Visoki prinosi kukuruza mogu se samo uz optimalnu gnojidbu i to prvenstveno mineralnim gnojivima. Ovo nam govori o velikoj važnosti gnojidbe u proizvodnji kukuruza i u podizanju naših slabih do osrednjih prinosa. nijedno tlo, uz bilo kakvu primjenu stajskog gnoja i najpovoljniju predkulturu, ne može osigurati dovoljno glavnih hraniva kako bi se iskoristio potencijal rodnosti hibrida i postigli srednje visoki ili osobito visoki prinosi kukuruza. Zato se, uz raspoloživa hraniva iz tla, potrebe hibrida kukuruza dopunjuju hranivima iz dodatnih organskih i još više mineralnih gnojiva.
Potrebe kukuruza za glavnim (N, P, K) hranivima
Za izgradnju svog prinosa kukuruz mora uzeti iz tla biljnih hraniva. Što je planirani prinos po jedinici površine viši, to kukuruz treba više hraniva. Za dobar prinos od 80 do 100 dtfha zrna kukuruz uzeti:
• 240 do 300 kg dušika (N)
• 80 do t 20 kg fosfora
• t 80 do 250 kg kalija
Tamo gdje se ne mogu dobiti preporuke za primjenu mineralnih gnojiva od ka, mogu se koristiti naši dosadašnji rezultati i iskustva u proizvodnji kukuruza. Oni pokazuju da se dobri prinosi kukuruza na naših tala mogu uz primjenu dosta velike dušika od t 50 do 200 kg/ha N; 100 do 150 kg/ha fosfora (kao P2 0 5) i 120 do 200 kg/ha kalija (kao K2 0). Ukoliko se zbog nedostatka financijskih sredstava primjena mineralnih gnojiva ne može provesti u željenim ma, onda je prednost potrebno dati gnojivima, jer je dušik temeljni nositelj prinosa. Koliko je važna dobra ishrana, odnosno
Slika 9: Visoki prinosi su samopri optimalnojgnojidbi gnojidba kukuruza, najbolje pokazuje uzetog glavnog hraniva dušika iz tla u cvatnji. Kukuruz tada dnevno uzima po nekoliko kilograma dušika po hektaru. U najpovoljnijim danima u jednom danu može uzeti 6 do 8 kg dušika. Toliko dušika po prilici ima u pola umjetnog gnojiva KAN.
Primjena stajskog gnoja stajnjaka koje se primjenjuju iznose oko 30 i više tona na jedan hektar. Stajnjak imati najbolje djelovanje ako se nakon izvoženja na parcelu odmah razbaca i zaore (dubina oranja iznosi oko 20 do 25 cm). U kada je stajnjak razbacan i ostavljen nezaoran na parceli dolazi do gubitaka hraniva (prvenstveno dušika). Takav stajnjak imat osjetno slabije djelovanje i to do 50% manje djelovanje u usporedbi sa stajnjakom koji je bio odmah zaoran. Gubici amonijaka (dušika) isparavanjem iz razbacanog stajskog gnoja osobito se ako je i suho vrijeme.
Dobro je poznato da usjevi reagiraju na gnojidbu stajnjakom. Hranjive tvari stajskog gnoja uglavnom se nalaze u organskom obliku i zbog toga relativno sporo. Oslohraniva iz stajnjaka u našim uvjetima uglavnom se tijekom ljetnih mjeseci pa se zato i djelovanje na prinosa može za kulture poput kukuruza.
Primjena mineralnih gnojiva
Na tala u našim glavnim proizvodnje kukuruza primjena mineralnih gnojiva prije osnovne obrade tla, odnosno prije oranja, koje je u nas još uvijek temeljni osnovne obrade tla. To bi vremenski trebalo biti u kasnom ljetnom i jesenskom razdoblju, u Tada treba sloj obogatiti fosforom i kalijem, a manje dušikom. Zato je najbolje koristiti kompleksna gnojiva u kojima ima puno fosfora i kalija, a malo dušika. To su NPK8-26-26, NPK 7-20-30 ili NPK 10-30-20. primjene ovih gnojiva iznosi 400 do
500 kg po hektaru, a se tako da se podmiri po prilici 2/3 od ukupne primjene fosfora i kalija. Prije oranja treba dodati i gnojivo kako bi se, uz dušik iz kompleksnih gnojiva, nadomjestio potreban dio dušika za dublje unošenje u tlo. U tu svrhu najbolje je koristiti ureu jer je u njoj dušik u takvom obliku koji se nešto bolje drži u tlu, tj. manje se ispire vodom. dodane uree bit u sušim krajevima, gdje se može dio dušika zaorati, i iznosit oko 150 kg/ha, ili više. U zapadnim vlažnijim krajevima, gdje se zaorava manje dušika, uree je manja - do oko 100 kg/ha. Dodavanje uree, i nešto više od navedenih posebno se kad kukuruz dolazi iza kukuruza, koji je dao dobar prinos i istovremeno veliku masu kukuruzovine, kako bi se ubrzala njena razgradnja i izbjegla tzv. depresija".
U prije dopunske obrade tla, u nas još uvijek prije tanjuranja, i zatim istovremeno
sa sjetvom u startnoj gnojidbi dodaje se preostala oko 1/3 fosfora i kalija u kompleksnim NPKgnojivima te dio dušika u kompleksnim i gnojivima. Ako se želi završiti gnojidba sa sjetvom, a što je u krajevima, u ovim terminima dodaje se sav preostali dio dušika. Ako se vrši prihrana dušikom onda se prije sjetve i sa sjetvom može dodati do 2/3 od ukupne dušika, a ostatak u prihrani.
! ' ' S~a~~o tko raspol~že : s11ac1com s depoz1torima za gnojivo treba primijeniti startnu gnojidbu.
Za startni dovoljna je mala hraniva od 5 do 1O kg/ha dušika (N), 20 do 30 kg/ha fosfora (P2O5)i 1Odo 20 kg/ha kalija (K2O)da osigura brzi rani porast. U startnoj gnojidbi najvažniji je fosfor, ali i dušik jer on poboljšava uzimanje fosfora. Zato je za ovu svrhu, od raspoloživih gnojiva u nas, najpovoljnije kompleksno gnojivo
NPK 15-15-15. Ovog gnojiva treba startno dodati najmanje 100 kg/ha, ali može i više, 200 do 250 kg/ha. U potonjem pored potreba za rani porast, hraniva se koristiti i kasnije, a fosfor i kalij se onda jedino tako primjenjuju u Tada u predsjetvenoj pripremi tla treba dodati samo gnojivo u tolikoj da se uz dušik iz kompleksnog gnojiva namiri dušika u
Od gnojiva za ovu svrhu pogodna je urea, a njene primjene iznosi 100 do 150 kg/ha. No, može se koristiti i KAN i UAN, ali u od uree. Ako se iz bilo kojeg razloga ne primjenjuje startna gnojidba, onda se sva navedena kompleksnog gnojiva NPK 15-15-15 i uree (ili KAN, ili UAN) razbacuje prije dopunske obrade i pripreme tla za sjetvu.
' ' Prihrana kukuruza vrši se samo gnojivima i to tamo gdje pokazuje na prinos kukuruza. To je u zapadnim vlažnijim krajevima, na slabijim tlima i tlima lakšeg sastava - pjeskovitim tlima.
Slika 11: Slabo razvijeni klipovi kukuruza zbog nedostatka dušika tijekom vegetacije
Prihrana se može vršiti i u istosušim krajevima, pogotovo ako se obavezno provodi kultivacija, ali tu nije u usporedbi s ranijom primjenom dušika. Od gnojiva, u prihrani se koristi KAN, a primjene je i može se kretati od 200 do 300 kg. Ako treba u prihrani dodati KAN-aonda to treba provesti kroz dvije prihrane u fazi 4 do 5 i 8 do 12 listova. U prihrani se može koristiti i urea, ali uz zbog njenog "topljenja" u kultivatoru.
Djelotvorna zaštita usjeva kukuruza od napada bolesti, štetnika i korova je važan preduvjet u svrhu ostvarivanja dobrih prinosa. Odrebolesti i štetnici mogu nanijeti velike štete kukuruzu i tako osjetno umanjiti prinose. korovi su u pravilu mnogo štetniji u proizvodnji kukuruza zbog svoje raširenosti na polja. Male populacije korova u kukuruzu mogu se samo onda kada kukuruz dolazi iza višegodišnjih djetelišta, lucerišta ili livada. Zaštita kukuruza od korova
Zbog širokoredne sjetve i usporenog porasta kukuruz je veoma osjetljiv na kompeticiju s korovima. je da smanjenje prinosa zakorovljenih usjeva kukuruza, u odnosu na od korova usjeve, može iznositi i preko 90%. Zbog svoje velike efikasnosti i relativno jednostavne primjene herbicidi su potisnuli sve ostale nekemijske metode zaštite od korova. No, za djelotvornost herbicida potrebno je poznavati vrste korova kako bi se mogao izabrati herbicid. Od jednogodišnjih korovnih trava kukuruz zakorovljuju: koštan, sinje i zeleno proso, te Od jednogodišnjih širokolisnih korova se javljaju: i mnogosjemena loboda,
veliki i uzlati dvornik, crna kužnjak, limundžik i dr. Od višegodišnjih korova su: slak i osjak od širokolisnih, te pirika, troskoti divlji sirak od uskolisnih korova odnosno trava.
Herbicidi se mogu primijeniti na jedan od tri
1. Prije sjetve kukuruza.
2. Nakon sjetve, a prije nicanja kukuruza.
3. Nakon nicanja kukuruza. Prije sjetve kukuruza primjenjuju se hlapivi i na svjetlost osjetljivi herbicidi. Stoga ihje nakon prskanja potrebno unijeti u tlo kako bi gubitke. To unošenje u tlo (inkorporacija) može se obaviti sjetvospreili nekim s rotirajuradnim tijelima. Osobito je važno herbicid unijeti u tlo unutar propisanog roka. U s nedovoljnom ili s nepovoljnim rasporedom oborina, je u tlo unijeti i herbicide koji nisu osjetljivi na svjetlost i koji nisu hlapivi.
Primjena nakon sjetve, a prije nicanja. Ovim se primjenjuje herbicida u kukuruzu. Djelotvornost ovih herbicida u pravilu ovisi o oborinama jer je potrebna umjerena kiša da ih, nakon primjene, s površine tla unese u plitki površinski sloj iz kojeg kliju korovi. Izostanu li kiše nakon tretiranja herbicida, izostat i na korove.
Primjena nakon nicanja kukuruza. Nakon nicanja kukuruza koriste se kontaktni, translokacijski i postojani (rezidualni) herbicidi. Primjena ovih herbicida, prije ili poslije propisanog roka, redovito šteti razvoju kukuruza, ga i može ga uništiti, odnosno imati tzv. djelovanje, pa na to treba obratiti posebnu pozornost. Ovi herbicidi postižu dobre rezultate na suzbijanju višegodišnjih korova. Tako je npr. slak suzbiti nekim tran-
slokacijskim herbicidima (Deherban A, Banvel 480 i dr.). Divlji sirak i piriku možemo uspješno suzbiti sulfonilureja herbicidima.
Zaštita od bolesti i štetnika Kukuruz ima mnogo bolesti, ali ih malo štete. bolestima najvažnije su one koje izazivaju trulež stabljike i korijena te trulež klipa, a zatim lisna bolest eod nazivom siva pjegavost lista. Stete od truleži stabljike i korijena te truleži klipa mogu se smanjiti širom plodosmjenom i izmjenom kukuruza s drugim kulturama. U tom pogledu najbolje su uljana repica, repa i druge. Siva pjegavost lista javlja se u nas krajem ljeta i to u zapadnim vlažnijim krajevima. Napada od donjih prema gornjim listovima i izaziva gubitak zelene boje i sušenje listova, što na slabo nalijevanje zrna, pojavu šturih zrna i smanjenje prinosa. Osobito je opasna za srednjekasne i kasne hibride koji tijekom cijelog rujna nalijevaju zrno. Hibridi koji rano dozrijevaju u rujnu izbjegavaju ovu bolest. Lisne i snijet u našim uvjetima rijetke su bolesti na hibridima kukuruza. štete kukuruzu kukuruzni moljac gusjenice buše stabljiku pa zato može do njenog loma, a kasnije mogu i u klip i izgrizati zrna. Gusjenice kukuruznog moljca prezimljuju u ostacima kukuruzovine pa je stoga
važna mjera suzbijanja potpuno zaoravanje biljnih ostataka kukuruza iz prethodne godine do sredine svibnja, se izlazak leptira moljca iz kukuruzovine. lako postoji kemijskih mjera zaštite, one se u širokoj praksi ne provode, dok je to npr. redovna mjera u proizvodnji kukuruza
Na parcelama i u pojedinim godinama velike štete kukuruza mogu nanijeti zemljišni štetnici, a njima na prvom mjestu Njihove su tvrde i izgledaju kao 2 do 4 cm dugi žute žice. jedu naklijalo zrno, mladu klicu, korijen i podzemni dio kukuruzne biljke. Tako uništavaju mlade i sklop, a biljke koje su uspjele niknuti zaostaju u vegetativnom porastu. Ako se nalaze u velikom broju mogu potpuno uništiti usjev kukuruza koji se onda mora presijavati. prave velike štete kad se kukuruz sije iza lucerišta, djetelišta, livada ili pašnjaka. Kad se opaze štete od tad je kasno za primjenu insekticida. Stoga insekticidi protiv moraju biti unijeti u tlo, a to je izvesti samo prije sjetve ili istovremeno sa sjetvom. Primjena zemljišnih insekticida protiv može biti plošna prskanjem ili razbacivanjem granula po površini tla prije završnog prohoda strojeva za predsjetvenu pripremu tla se
oni unose u tlo. Ovaj je jednostavan za primjenu, ali je skup jer se troši mnogo insekticida i nije poželjan s ekološkog gledišta. Stoga bi ga trebalo primijeniti jedino u kada se utvrdi velika brojnost na parceli (>5 po metru). Prihvatljiviji primjene je polaganje insekticida u trake sa strane sjemena istovremeno sa sjetvom. Sve suvremene imaju opremu za ovakvu primjenu insekticida. Mnogi naši mali primjenjuju insekticid tretiranjem sjemena, što je dobar samo kod slabije brojnosti Za tretiranje sjemena navlaživanjem koriste se insekticidi poput Gaucha ili Mesurola koji ujedno pruža i zaštitu od ptica (vrana, fazana i dr.).
U najranijim fazama porasta kukuruz mogu napasti sovice pozemljuše su gusjenice sjajne, tamnozemljaste boje, do S cm duljine i savijaju se pri dodiru. Te gusjenice u sumrak jedu pregrizaju i tako usjev. Ostali manje važni štetnici kukuruza koji se mogu pojaviti su kukuruzna pipa, i žitni balac. To još uvijek vrijedi i za kukuruznu zlaticu, novog štetnika koji je u nas prenesen iz SAD gdje dosta velike štete. U gornjoj Posavini su posljednjih godina nešto štete od kukuruzne pipe na parcelama gdje se kukuruz uzgaja dulji niz godina.
Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. trg 5/110000 Zagreb, Hrvatska Centrala I tel.: 01 485-4111 Komercijala: tel/fax: 01 485-4080, e-mail: bc-uprava@bc-institut.hr
Ponuda za 2008. godinu:
Bc 503 p.c.
SUHUH 11 uzgojnih udruženja s cijele Hrvatske: Udruga velikih farmi "MUKO", Udruga Holstein goveda Vukovarska-srijemske, Brodskoposavske, Bjelovarsko-bilogorske županije, udruga Holstein goveda županije, Udruga Holstein goveda županije i grada Zagreba, Udruga Holstein goveda županije, Udruga Holstein goveda i Udruga Holstein goveda Primorskogoranske i Istarske županije. SUHUH je svojim ustrojstvom, sukladno Zakonu o i Pravilniku NN 164/04, postao jedan od nositelja provedbe uzgojnog programa za Holstein pasminu.
Sukladno dogovoru sa SUHUHom, Centar za stva iz Osijeka (CUSOsijek) je od 25. do 29. organizirao posjet Masterrindu (partneru CUSOsijeka), udruženju Holstein goveda u Europi. SUHUHsu predstavljali gosp. Davor (potpredsjednik SUHUH-a) i gosp. Damir Upravnog odbora SUHUH-a).Pored predstavnika CUSa Osijek, delegaciju su još vali: Damir (HZPSS),Marija Špehar (HSC) i Zdenko (HSC). Svrha posjete bila je provjeriti suradnje SUHUH-a i Masterrinda. Jedan od važnijih dijelova suradnje dvaju uzgoja je rad glede procjene uzgojnih vrijednosti izmeHrvatskog centra i Mlje.karski
Savez udruga hivatskih
Holstein goveda (SUHUH)osnovan je 25. 2008. godine, a o njegovom osnivanju pisali smo u Mljekarskom listu u Zdenko dipl. ing, HSC -
VIT Verdena. Tijekom boravka posjetili smo dvije farme Holsteina, kao i Centar za umjetno osjemenjivanje u vlasništvu Masterrinda. Masterrind okuplja oko 7 000 s približno 500 000 krava Holstein pasmine. Godišnje prodaju 76 000 goveda, od toga 24 000 ide u izvoz. Oko 240 mladih bikova je testirano tijekom godine, a samo se 8 %koristi za umjetno osjemenjivanje. Suradnja s Masterrindom (njihov strateški partner je SEMEX- Kanada) može rezultirati genetskim napretkom našeg uzgoja, osobito glede testiranja mladih bikova (u Hrvatskoj i u prezentirana nam je nekoliko modela suradnje uzgajivai Centra za umjetno osjemenjivanje, što je svakako dobar putokaz
i za naš uzgoj (testiranje mladih bikova, beneficije za farme koje sudjeluju u uzgojnom programu itd).
Osim boravka na "35. Schau der Besten", na kojem smo vidjeli iznimno kvalitetnu prezentaciju progenih grupa vrlo važno mjesto je zauzeo posjet VIT Verdenu. VIT Verden je kompjutorski centar koji prikuplja i podatke o proizvodnji i podrijetlu Holstein krava (osim goveda, obrada se vrši još i za konje i ovce). Temeljem tih podataka VJT Verden obavlja procjenu uzgojnih vrijednosti. da naši za pripust na svom stadu odabiru udio sjemena vrhunskih bikova koji su genetski vrednovani u VJTVerdenu, zanimljivo je naglasiti promjenu u uzgojnih
vrijednosti koja se dogodila kom ove godine (objava rezultata u travnju 2008.). Promjena se odnosi na indeksa plodnosti (RZR; do sada se indeks nazivao RZZ).
Tijekom ovog putovanja raspravljalo se o nekoliko bitnih tema bi odgovore trebalo definirati u najskorije vrijeme. a to su: • testiranje mladih bikova, • jedinstven prikaz uzgojnih vrijednosti svih stranih Holstein bikova na našem tržištu po
VIT Verdena (radi lakšeg sobnog kompariranja), • odabir bikova za pripust po "sparivanja bikova" (pogodnost pojedinog bika za drugog bika, obzirom na uzgojne vrijednosti pojedinih osobina).
Zahvaljujem CUS-u Osijek na organizaciji putovanja, a SUHUH i HSC u narednom razdoblju razmatrati prijedloge rješenja navedenih problema. Za kraj, još nekoliko novosti iz SUHUH-a. Upravni odbor SUHUH-aje 4.
Prikaz 1: Novi indeksplodnosti (RZR)
Dani dol. Krave
osjemenjivanja
od l. do
osiemeniivania
PSC KRIZEVCI NIKOLE TESLE 12
Tel- 084/681-901 fax 682 903
2008. godine održao 1. sjednicu Upravnog odbora, na kojoj su za potpredsjednike Saveza odabrani Lidija (udruga Holstein goveda županije) i gosp. Davor (udruga MUKO). Tajnik Saveza je gosp. Drago iz udruge MUKO,dok je za blagajnika izabran gosp. Držaj iz udruge Holstein goveda Bjelovarsko-bilogorske županije. odbor SUHUH-a prof. dr. se. Pero prof. dr. se. Ante Damir Damir
Dražen Neven i Zdenka Nadamo se da svi opravdati ukazana povjerenje i time doprinijeti sustavnom razvoju Holstein uzgoja. Hrvatski centar i dalje sustavno podupirati razvoj uzgojnih udruženja, što je preduvjet kvalitetne provedbe uzgojnog
Tel/fax 048/647-902 PSCOSIJEK LIVANA,OMLADINSKA 128 031/211-902
e-mail:psc-ferencak@kc.t-com.hr
Navedene cijene su bez PDV-a i vrijede do isteka zaliha
www.psc-ferencak.hr (Napomena: slike služe kao prikaz brend-a)
Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.
Program za upravljanje stadom
sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.
Laktofrizi - P,osude za mlijeka
kapaciteta - zatvoreni sustav
sa automa kim prianjem i digitalnom oznakom mlijeka.
ED$TVO M EZI FEKCIJU
EGU SISA
KRALJEVSKAZAŠTITA
ZA VAŠE KRAVE
t,/ Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm joda
t,/ Izvrsna vidljivost
t,/ Vrhunska njega
t,/ Potpuno zatvaranje sisnog kanala
t,/ Gotovo bez kapanja
Brzo i jednostavno pranje sisa
t,/ Spremno za korištenje
t,/ Rastapa
t,/ Njeguje kožu
Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili
WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113. Sa partnerima;
tura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273
rtex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116
ci Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 rocen1ar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013
Mešihac Islamske zajednice u Hivacskoj, u suradnji s Agencijom za certificiranje
Dobiveni certifikati pokazatelji su uspješnog standarda proizvodnje Vindije, Koke i Vindona sa zahtjevima svjetskog tržišta.
Certifikate su primili generalni direktor Poslovnog sustava Vindija Dragutin Drk, direktor PC Koka Nenad te direktor Vindona Mladen Gajski, a ih je Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, mr. se. Aziz ef. Mešihata zadužen za gospodarstvo, Jonuz Haliti, je certifikate za interne auditore (Vindija je primila certifikate za sedam internih auditora, Koka za devet auditora i Vindon za dva auditora), koje je u ime sve tri tvrtke preuzeo glavni upravitelj Industrije mesa Koka, Boris Slunjski. Dodijeljeni certifikati odnose se na Vindijino mlijeko i proizvode, sireve i sokove. Vindija ima 207 proizvoda, Koka 470, a Vindon 99 proizvoda koji nose oznaku Hala!. U Koki i Vindonu proizvodi s Halal oznakom skupine svježeg i zamrznutog i mesa, i paniranih proizvoda i Kontrola proizvodnje po Halal standardu od strane certifikacijske izvršena je sredinom prosinca 2007. godine u Vindiji, Koki i Vindonu. Izvoz kvalitetnih proizvoda u Europskuuniju Sve tri tvrtke su izvozni objekti u zemlje Europske unije te
Halal kvalitete, dodijelio je Halal
certifikat Vindiji, Koki i Vindonu, a hranu koja je u skladu sa striktnim zakonima i pravilima Islamske zajednice
----• lvana Kaplan, dipl. oec.-
provode sustav samokontrole koji se temelji na HACCP-a (Hazard Analysis Critical Control Point) kao preventivnog sustava sigurnosti hrane koji proizvodnju ispravnih i sigurnih prehrambenih proizvoda za potroDo sada su Vindija i Koka certificirane i po ISO 9001-2000 (sustavu upravljanja kvalitetom), IFS standardu (International Food Standard), te BRCstandardu (British Retail Consortium).
Deset Vindijinih proizvoda koji su prošle godine od Hrvatske gospodarske komore dobili prestižna "Izvorno Hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta" poštuju sve islamske propise i zadovoljavaju
zahtjeve "hala) kvalitete". Ti proizvodi Caprodur- tvrdi sir od kozjeg mlijeka, Ovidur - tvrdi sir od mlijeka, Varaždinski svježi siru u sirnoj marami, Caprilo - meki sir od kozjeg mlijeka s plemenitom bijelom plijesni, Capro Blue - meki masni sir od kozjeg mlijeka s plemenitom plavom plijesni, Capronmeki masni sir od kozjeg mlijeka s crvenom mažom na površini, Bovidur - tvrdi sir od kravljeg mlijeka, Svježe mlijeko 3,2% m. m., Svježe mlijeko 1,5 % m. m. i Kozje mlijeko.
Hala! na arapskom jeziku dopušteno, a kada se radi o "hala) hrani" podrazumijeva se hrana dopuštena prema islamskim
zakonima. Islamski zakoni striktno zabranjuju konzumiranje hrane svinjskog podrijetla, alkohola, krvi, nekih aditiva i proizvoda. Uz godišnji promet od 320 milijuna Eura u 2006. godini te više od 3 500 zaposlenika i 5 000 kooperanata, poslovni sustav Vindija jedan je od prehrambenih sustava u regiji. Poslovni sustav Vindija objedinjuje devet tvrtki od kojih je šest proizvodnih: Vindijasvježeg mlijeka i proizvoda te sokova, Koka - industrija mesa za proizvodnju svježeg mesa i proizvoda od i mesa, Vindon - industrija mesa za proizvodnju svježeg mesa i proizvoda od mesa, VIR
1898 - mesa i mesnih te županjska mljekara Novi Domil i varaždinska pekarna Latica. Otvaranjem najsuvremenije tvornice hrane BIOdar prošle godine, Vindija zaokružuje svoju i industriju u jedinstvenu proizvodnu cjelinu. Vindija upravo privodi kraju dvije velike investicije kojima kapacitete prerade mlijeka i mesa, dodatno utvrditi svoj položaj na hrvatskom tržištu i tržištu u regiji. Proizvodni asortiman svih Poslovnog sustava od gotovo 1 000 proizvoda pokriva ciklus cjelokupne dnevne prehrane: od zajutraka i objeda do užine i s jelovnikom od mlijeka, fermentiranih proizvoda, sireva, maslaca, pudinga
te sokova, napitaka, peradskog mesa i najcjenjenijima su zasigurno plemeniti sirevi s tradicijom dugom 45 godina. Za svoje proizvode poslovni sustav Vindija posjeduje najstrože i najviše certifikate kvalitete koji joj da svoje proizvode nesmetana i u bilo kojem trenutku izvozi na cjelokupno tržište EU-e.
Zaštitni znak i jamac kvalitete svih Vindijinih proizvoda - znak "Kvaliteta Vindija" proglašen je u 2006. godini hrvatskim "Superbrandom", a sam poslovni sustav Vindija jednom od najuglednijih tvrtki u Republici Hrvatskoj prema istraživanju "Reputation Institute" iz New
Dodataksteljiu štalama s ležišnimodjeljcima suhoI vime,boljukvalitetu
mlijeka,zdravljepapkete znatnosmanjenu potrošnjuslame Povisujerazinuhigijenskihuvjetadržanja krava
Smanjujesmrad i ublažavaproblems muhama stajskignoj
Havatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (Odjel za
Odjel za ratarstvo i Udruga za travnjaštvo, krmno bilje i razvoj poljoprivrede iz Koprivnice)organizirali su prvi godišnji bal farmeraza i ratare
Prvi bal farmera održan je u Koprivnici u subotu, 8. ožujka 2008. godine u hotelu Podravina s pou 20 sati.
Program bala farmera obuhvatio je kratku prezentaciju farmerskog razvoja u i ratarskim proizvodnjama, gostiju, ples, izbor najboljih plesnih parova i dodjelu nagrada.
Što smo balom farmera željeli
Prvenstveno jednom godišnje okupljanje farmera iz svih i ratarskih proizvodnji, radi druženja i zabave.
Zatim podizanje svijesti o važnosti i gospodarstvenika i poduzetnika - farmera u ratarskim proizvodnjama - u proizvodnji hrane, kao vrlo važnih u privredi i gospodarstvu županije.
Poljoprivreda i prehrambena industrija dvije su i najvažnije privredne grane naše Županije, a ljudima koji se bave direktnom proizvodnjom hrane u i ratarstvu treba odati i priznati posebnu važnost. Hrana je najvažnija stavka u životu ljudi, a mlijeko je prva ovozemaljska hrana svakog
Poljoprivreda nije zanimanje, nego života!
Zbog ovoga i same važnosti proizvodnje hrane, u cijelom razvijenom svijetu, farmeri imaju
Mr. se. -
BogatiprogramovogodišnjegBala oduševioje prisutne
poseban status, i važnost u društvu. Kod nas, nažalost, za ovaj status, važnost i još uvijek se moramo boriti, prvenstveno kroz srednje školovanje i osposobljavanje, okrupnjavanje posjeda i proizvodnje te nacionalnog tržišta.
su za svoju proizvodnju, proizvodnju mlijeka, mesa i jaja vezani 24 sata u danu i 365 dana u godini, bez radnog vremena, bez blagdana, praznika, subota i nedjelja. Radno proizvodno mjesto svakog traži cjelodnevnu prisutnost i pažnju.
Zašto smo prihvatili izraz farmer i farmerska proizvodnja, a s time i bal fannera, a napuštamo pojmove seljak i proizvodnja te ples. Moramo postati svjesni otvorenog europskog i svjetskog tržišta i naše prisutnosti unutar tog tržišta te i važnosti nacionalnog tržišta i nacionalnih proizvodnji i opstanka i konkurentnosti proizvodnji i proizvoda na otvorenom tržištu.
Izrazi farmer i farmerska proizvodnja podrazumijevaju visoko osposobljene i specijalizirane i poduzetnike u poljoprivredi i - u proizvodnji hrane.
U primjeni suvremene, usko specijalizirane organizacije posjeda i proizvodnje, s primjenom suvremenih tehnologija u proizvodnji, jedino je ostvariti visoku proizvodnost, ostvarivati maksimalno profitabilnost i konkurentnost. Ovo je ostvariti i na malim i na srednje velikim i velikim posjedima, što smo u radu sa našim farmerima i dokazali.
Usko specijalizirana farmerska proizvodnja
Pojasnimo. Osnova malih posjeda, kakvih u Hrvatskoj imamo najviše, je seljak i proizvodnja: 3 1O tovljenika, 30 kokošiju, 3 do 5 krava s godišnjom proizvodnjom po kravi manjom od 3 000 litara mlijeka, 1 do 3 juneta u tovu. Ovakva tradicionalna organizacija posjeda i proizvodnja s primjenom tradicionalnih tehnologija nema više perspektive opstanka i razvoja.
Usko specijalizirana farmerska proizvodnja u govedarstvu u proizvodnji mlijeka, ili proizvodnji mesa, u svinjogojstvu, kozarstvu, peradarstvu, nosi u sebi perspektivu razvoja i opstanka u sklopu otvorenog europskog i svjetskog tržišta.
Kineski u trgovinama, na našem nacionalnom tržištu, uništio je proizvodnju
Specijalizirana farmerska proizvodnja na našim malim gospodarstvima u sklopu dopunske djelatnosti, na
Bregi ili
Ivanca, sigurno bi dala kvalitetniji i dovoljno konkurentan proizvod za naše nacionalno tržište.
Isti su problemi i u proizvodnji mlijeka, mesa, jaja ili meda, ili, recimo, rezanih ruža, koje su na balu farmera, farmericama povodom Dana žena, podijelili
Koprivnice Zvonimir i župan Darko Koren. Rezane ruže iz Nizozemske. Uz iste troškove proizvodnje farmerski proizvedene ruže u Hrvatskoj zasigurno bi bile
jeftinije za troškove transporta od Nizozemske do Hrvatske. Isto je i s transportnim troškovima od Kine do Hrvatske. Farmerska proizvodnja mlijeka, farmerska proizvodnja ruža, ili farmerska proizvodnja zasigurno je vezana uz školovanje farmera u srednjim poljoprivrednim školama, po pitanju proizvodnje i po pitanju primjene suvremenih tehnologija u organizaciji i proizvodnji. Sagledavanje gospodarskoprivredne važnosti našeg i poljoprivrede te ekonomskog opstanka pojedinih proizvodnji u sklopu otvorenog tržišta, s vizijom razvoja, vrlo su važni za našu županiju i cijelu Hrvatsku. Koliko god su važna ulaganja u infrastrukturu gradova i sela, u izgradnju i obnovu cesta i željeznice, isto toliko su važna ulaganja u naše srednje i više poljoprivredne škole. U našoj županiji to su ulaganja u Srednju i Višu gospodarsku (poljoprivrednu) školu u Križevcima, s izgradnjom novog i studentskog doma, sa suvremenim praktikumima i objektima za pojedine proizvodnje. Bez osposobljenih farmera nema brzog razvoja i napretka.
Obrazovanje
Poljoprivredno-školski centar u Križevcima bez daleko
škola naših sela i gradova (djeca iz prigradskih naselja) s brojem osnovnoškolaca koji se da na jesen upišu srednju poljoprivrednu ili srednju veterinarsku školu u Križevcima i možemo li za sve osigurati smještaj u domu i suvremenu obuku u proizvodnom dijelu nastave. Jedna od novih generacija farmera ovog završava svoje osnovnoškolsko obrazovanje. Na nama je da ih usmjerimo, osposobimo i pripremimo za proizvodnju hrane, s i opstankom nacionalnih proizvodnji u sklopu otvorenog europskog i s\'.ietskog tržišta.
Drugo, bilo bi od velike koristi kada bismo mogli objaviti liste naših farmera - mlijeka po svim županijama koji su završili srednje poljoprivredne ili srednju veterinarsku školu. Tada bismo sigurno došli do spoznaje da nešto do sada nije bilo u redu s programima i proizvodnog dijela školovanja naših seljaka - Usporedimo li Austrije i Hrvatske te programe i organizaciju dijela nastave i obuke austrijskih i hrvatskih srednjih poljoprivrednih škola, a kamoli nizozemskih, tada vidjeti velike razlike.
ulaganja države i županije i ustroja Bez ulaganja u škole standarda jednakih za ovakve centre proizvodne praktikume, kao i i škole kao u Austriji, bez oglednih OPG-a - farmi na Nizozemskoj ili Irskoj i dalje kojima mladi fanneri zanat biti farmerska škola, škola u kojoj proizvodnje i organizacije zanat farmeri po pitanju gospodarstva i dalje biti suvremene organizacije posjeda i na kolone farmera proizvodnje s primjenom suvreme- Europe i svijeta. nih najnovijih tehnologija, farmeri L--------------' sposobni za organizaciju sobnog udruživanja u strojne prstenove, zadruge i kooperative, farmeri koji se iz škole na svoje farme u proizvodnju.
Da me opet netko ne bi krivo shvatio, neka netko u Mljekarskom listu objavi anketu svih osnovnih
Ovako školovanim fannerima, s razvijenom percepcijom problema, bit lakše rješavati probleme u organizaciji ili primjeni tehnologija, a bit im i puno lakše u sklopu vlastite lokalne samouprave promijeniti i manjkavosti
Ml.fekarskilist ().J/2008.
u prostorne planove pojedinih naših seoskih i pojedinih sela. Na primjer, u zoni u svakom dvorištu može se držati 10, do 20 krava. u jednom redu od 10 i seoskih dvorišta može se držati ukupno 100 ili 200 krava i one
seoski zrak. Ali u samo jednom dvorištu, bez obzira na i posjeda, nije dozvoljeno izgraditi staju za 35, 45, ili 60 krava.
I tako vrlo imamo situaciju: selo na kraju svih sela i na kraju sela i ne može staja za 35, 45, 60 ili 80 krava.
Ne može, zona i stopi Takav je Prostorni plan koji izradiše i prihvatiše oni koji ne znaju da staja u Austriji, u selu, može biti pored škole i crkve.
Nadamo se da uskoro o ovome farmeri, gospodarstvenici - privrednici i podu-
Prostorni planovi naših sela danas su jedna od glavnih prepreka brže realizacije Operativnog programa razvoja govedarstva.
Krave, koze, ovce, svinje, u farmerskim urednim i prostajama. Bez mirisa staje nema mlijeka ni mesa, niti dobre i zdrave prehrane.
zetnici u proizvodnji hrane, mlijeka, mesa i jaja, isto kao i u Austriji, i Švicarskoj, pa štala može biti i pored crkve i pored hotela, a ne uglavnom oni koji su se odrekli proizvodnje. a i dalje zadržali samo status mlijeka i mesa, pa bilo i uvoznognjima tako svejedno.
Selo i državu oduvijek je držala proizvodnja i proizvodnja mora uvijek imati prednost. Onima kojima
smrdi miris staje, neka se odsele sa sela, ili neka si grade izvan seoske zone.
Evo uz naš prvi godišnji bal farmera, i nekih problema koje morati sve brže rješavati, u interesu naše županije, naše Hrvatske i naše opstojnosti na ovim prostorima.
Sve one koje nismo stigli animirati za ovaj prvi Bal farmera, molimo za razumijevanje. Svi sudionici ovog prvog Bala farmera prijavili su se i za drugi "Bal farmera 2009. godine". Uz ovogodišnje sudionike, imamo nekoliko novih prijava, tako da nam se svi zainteresirani od sada mogu javljati i rezervirati svoje mjesto za "Balfarmera 2009. ". U organizaciji ovogodišnjeg Bala farmera ispred HZPSSsudjelovali su: mr. se. -
Odjela za i dipl. ing. Tatjana - viša savjetnica za
66
48260 Križevci
Hrvatska
Tel/fax:048/716-112
Mo 'te 09 /907 4 579
E mail:mlbeks.ekoagram@email.t-com.hr
Obratite nam se s povjerenjem
OZIMO RASPLODNA GRLA SVIH PASMINA
OZIMO KRA VI!, PRVOTELKE L PROIZVODNJI
V
IZVORI NASE NABAVE SU:
UKCIJE NAJKVALITETNIJIH RASPLODNIH GRLA
AJUSPJEŠNIJE EUROPSKE UDRUGE U RAZVOJU GENETIKE '
VALI ETC NAŠIH GRLA MOŽETE UVIJEK PROVJERITI U NAŠOJ ŠTA
BUTLER -AUTOMATIZIRANI SISTEM ZA ISHRANU GOVEDA
~NIK na Vašoj farmi koji Vas nikad iznevjeriti
Umanjuje potrošnju smjese u ishrani konzumaciju voluminozne hrane
Poboljšava zdravlje grla
Umanjuje Vašeg rada do 70 %
Donosi ogromnu uštedu Vašeg vremena
Na proljetnom sajmu 8. ožujka 2008. godine održano je savjetovanje Udruge mlijeka
županije. Predstavljen je program rada za razdoblje do 2012. godine te planovi koje Udruge planiraju ostvariti
Udruga mlijeka
županije danas ima oko 1 000 a službeno postoji od 2001. godine.Jedna je od Udruga koje su sastavni dio krovnog Saveza udruga mlijeka Hrvatske, a samim time je u tijeku i udruživanje u saveze Europske krovne udruge mlijeka EMB(Euro Milk Board).
Savjetovanje je bilo povod razgovoru o problematici proizmlijeka, kako baranjske županije, tako i proizvocijele Hrvatske. O tome je prisutnima govorio predsjednik Udruge mlijeka Osježupanije, gosp. Ivica Miketek te naglasio što je sve potrebno da se olakša situacija u kojoj su se danas našli Najavljeno je ponovno okupljanje na Proljetnom sajmu u Gudovcu. Udruga je i dosadašnjim kampanjskim radom djelovala u interesu otkupne cijene mlijeka te utjecala na mjere poljoprivredne politike za subvencije i poticaje u proizvodnji mlijeka.
Ispred Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka prisutnima se obratila prof. dr. se. Marcela Šperanda i govorila o projektu vezanom za poboljšanje reproduktivnog statusa krava na farmama, dokje doc. dr. se. Snježana iznijela neke ekonomske podatke o uspješnom i rentabilnom poslovanju polja-
privrednog gospodarstva. Udruga je pokrenula izvrstan projekt s Poljoprivrednim fakultetom iz Osijeka koji se temelji na proizvodnje mlijeka na gospodarstvima (genetika, reprodukcija, hranidba, higijena i edukacijamenadžment farme). Skupu su se obratili i predstavnici banaka koje prate poljoprivrednike te razjasnili ponudu kreditnih linija za poljoprivrednike. Na kraju su uslijedila pitanja prisutnih mlijeka te konstruktivna rasprava na kojoj je da je ovakva savjetovanja potrebno održavati i na taj organizirano rješavati probleme.
Svjesni važnosti proizvodnje mlijeka na malim i srednje velikim gospodarstvima, su profesionalizirati rad Udruge te tako uspješnije poslovanje. Zaposlena je i poslovna tajnica, a i znanstvene institucije sve se više i svojim savjetima pomažu Udruzi. Suradnjom s Poljoprivrednim fakultetom J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu te raznim savjetodavnim organizacijama, je stalni kontakt sa strukom te lakši prijenos znanja do mlijeka.
U posljednje vrijeme sve je više preporuka o usavršavanju
Zoran dipl. ing. -
udruga mlijeka te je tako i Udruga mlijeka županije krenula u tom smjeru i pokrenula niz aktivnosti u rada.
Program rada Udruge za razdoblje do 2012. godine Radi važnosti Programa rada Udruge detaljnije iznosimo sadržaj programske orijentacije te na taj naglašavamo da su proizvomlijeka
županije, okupljeni u Udrugu, u prethodnom razdoblju ostvarili velike i hvale vrijedne korake prema jedinom cilju - isplativoj proizvodnji mlijeka vrhunske kvalitete.
1. registra sa svim podacima o stanju gospodarstva
Podrazumijeva statusne podatke o nositelju gospodarstva i vima evidenciju proizvodnih i reprodukcijskih grla i pasminsku strukturu, evidenciju i strukturu poljoprivrednih površina i plan potreba, stanje mehanizacije i plan potreba, stanje stajskih objekata - tehnološku opremljenost i držanja proizvodnih i grla za reprodukciju te plan proširenja proizvodnje, odnosno potrebno ulaganje u proširenje proizvodnje.
2. Mjere kvalitete i proizvedenog mlijeka po kravi i suradnja s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku
Organiziranje radionica za edu-
kaciju i savjetovanje - menadžment farme te organiziranje radionica za edukaciju i savjetovanje po segmentima zastupljenosti u proizvodnji (genetika i reprodukcija, ishrana, mužnja, držanje, higijena i održavanje zdravlja životinja).
3. logistika u poslovanju farmi za reprodukcije u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku i Centrom za reprodukciju i osjemenjivanje u Osijeku. Mjere su temeljene na korištenju ultrazvuka i ne osobe za rukovanje radi vanja steonosti, rješenja za održavanje higijene te korištenje sredstava za higijenu i logistiku za nabavu i korištenje reprodukcijskog materijala (sjemena za oplodnju).
4. Komercijalna logistika u poslovanju
Kako bi lakše došli do informacija sa tržišta na kojem svakodnevno sudjeluju, potrebno je sustavno anketiranje tržišta nabave i prodaje za organiziranu i objedinjenu nabavu repromaterijala i prodaju tržišnih viškova, povezivanje Udruge u razmjeni usluga mehanizacijom ili pružanju usluga osobama te oglašavanje na burzi roba tržnih viškova (krave za prodaju, krave za klanje, telad, junice i druge robe).
5. i financijska logistika za razvoj i proširenje proizvodnje
Podrazumijeva savjetovanje u vezi s rješenjima za proširenje proizvodnje, anketiranje tvrtki za pružanje usluga dokumentacije, anketiranje tvrtki za pružanje usluga izrade investicijske studije i anketiranje tvrtki za pružanje financijskog savjetovanja.
6. Zastupanje Udruge u ostvarivanju svojih prava i interesa - aktivno
sudjelovanje u kreiranju mjera poljoprivredne politike, zastupanje Udruge u ostvarenju prava i interesa u cilju povoljnijih uvjeta poslovanja njenih kod nadležnih institucija, povezivanje Udruge sa organizacijama u RH i inozemstvu, te povezivanje sa organizacijama i ustanovama
7. Promotivne aktivnosti
Podrazumijevaju obilježavanje dana Udruge jednom godišnje kulturnim programom i natjecanjem za najbolje reprodukcijsko grlo te drugim popratnim aktivnostima u svezi s najboljim ostvarenim rezultatima u poslovanju po više kategorija koje se nagraditi; tiskanje promotivnog raznih tema iz govedarske proizvodnje i informiranje s edukativnim naglaskom, te organiziranje u svrhu posjete farmerima iz zemalja EUi razmjenu iskustava. Program rada zorno pokazuje koliko su mlijeka svjesni da jedino i organiziranim radom do postavljenih ciljeva. Upravo su ovakva savjetovanja mjesto gdje se razgovarati o problema-
list 04/2008.
tici koja tišti hrvatskog seljaka i mjesto donošenja prema kojima se nalaziti što kvalitetnija rješenja, korisna svim Mukotrpan posao vrijednih ruku naših mlijeka je ostajao nedovoljno uvažen, ali i nedovoljno Neki su i odustajali, ali mnogo je više onih koji su se ponosno borili i koji su uspješno unaprijedili svoju proizvodnju. Zašto imaju da im je danas teže nego Pa, vjerojatno zato što je biti seljak u Hrvatskoj mnogo teže nego što neki misle. Vjerojatno zato što im i sunce i kiša i zima i ljeto diktiraju koliko krave jesti i koliko dati mlijeka. Vjerojatno zato što je mnogo plodne zemlje danas u ravnici neobraa mi i dalje uvozimo poljoprivredne proizvode za mnogo, mnogo novca i vjerojatno zato što hrvatski seljak da njegov trud nije dovoljno cijenjen. Nadamo se da su i ovdje promjene, a mi svakako u vašem i našem Mljekarskom listu još više zastupati obiteljska poljoprivredna gospodarstva i pokazivati pozitivne primjere uspješnih poljoprivrednih
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka Krešimir Kuterovac, dipl. ing., održao je sastanak s predstavnicima Udruga mlijeka koji su iznijeli svoje probleme u proizvodnji mlijeka. Kako saznajemo, razgovaralo se o aktualnoj problematici troškova proizvodnje mlijeka (obzirom na poskupljenje inputa u proizvodnji) te središnjoj problematici mljekarskog sektora. U Ministarstva navodi se: "Proizvodnjamlijeka u Hrvatskoj ulazi u novo razdoblje. U prošloj smo godini proizveli 665 milijuna litara mlijeka. S\jesni smo svih problema koji se odražavaju na tržištu u proizvodnji i otkupu mlijeka". Istaknuto je, da je bitno nastaviti daljnji porast proizvodnje mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Što se samih pregovora udruga mlijeka i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka, formirat se po\jerenstvo koje nastaviti rad o poboljšanju u\jeta proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.
U protekloj kalendarskoj godini mlijeka fokusirali su se na vlastitu proizvodnju i trendova u svrhu njenog borili se s vremenskim i meteorološkim uvjetima. Pozornost je bila usmjerena i na poslovanje mljekarske KIM Karlovac. Simbioza kooperanata i Mljekare, kao nedvosmislena je. U 2007. godini bili smo svjedoci šestom pokušaju privatizacije KIM-akoji je, na žalost, a možda i na bio neuspješan.
Kao predsjednik Udruge, i ideje Upravnog odbora (samim tim i ove Skupštine), a i svekolike populacije mlijeka ovih terena, sva sam svoja spretnost i slobodno vrijeme, a nešto i sredstava, uložio u stvaranje pozitivne klime u donošenju prevažnih odluka o našoj sudbini. I dalje sve što je u mojoj kako bi se ubrzala odluka o raspisivanju o prodaji KIM-a te tako ova preduagonija.
U svim akcijama vezanim za privatizaciju KIM-a koordinirano s Upravom, i Sindikatom KIM-a. Teška godina za mlijeka
Prošla, 2007. godina, bila je teška u nekim dijelovima naše županije ali i u susjednim nam županijama; bila je to sušna godina, proizvodnja krme bila je oskudna, a kvaliteta upitna te nam je stoga trenutna situacija izuzetno teška.
smo s porastom cijena inputa u proizvodnji mlijeka (što zbog globalnih, što zbog naših vlastitih razloga). krajem ljeta bilo je da za mlijeka dolaze teška vremena pa smo upravo stoga bili dodatno stimulirani da u HSPUM poduzmemo korake prema Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvitka, Croatiaka0 i industriji kako bi se sagledala teška situacija u proizvodnji mlijeka te nam se povisila cijena otkupljenog mlijeka za 25 %.Nakon niza i teških pregovora smo uspjeli i to na da nam se p0visi osnovna cijena mlijeka za 1O % i isplate jednokratne naknade za sušu po grlu stoke. Trenutna cijena mlijeka definirana je Uredbom kojoj ovih dana rok, a o njenom produženju, odnosno korekciji parametara iz Pravilnika o osnovnoj cijeni mlijeka, pregovori su za-
U protekle godine rad Udruge bio je usmjeren na povratak dijela premije za mlijeko koji srno izgubili brisanjem Uredbe o s težim uvjetima gospodarenja. Svi napori uloženi u tom smjeru su nam se tek u 2008. godine i to refimdiranjem prvog dijela (15 lipa)' po litri za proizvodnju u 2006. godini, a uskoro i drugi dio (1S lipa). No, time sigurno nismo zadovoljni pa i dalje radimo na tome da nam se po modelu isplate sredstva za
U proteklih godinu
dana Udruga
mlijeka KIM nastavila je s godine
2007. godinu, a i da 2008. godina u projekciju. Sredstva u iznosu nepunih 4 milijuna kuna su iz sredstava za ruralni razvoj, zajedno s udruženim županijskim sredstvima. Ovim putem zahvaljujemo županu i županijskim službama koje su prepoznale svu kompleksnost proizvodnje mlijeka na ovim a istovremeno i njenu važnost kao izvor sredstava za život, a ujedno i održanje ruralnoga prostora i dobre demografske slike. Koristim ovu priliku da pozovem sve funkcionere, od ministara, župana, institucija, službi, a osobito saborskih zastupnika, da ove inicijative (koje su prepoznate) podupru i da nam pomognu da se ovim dodijeli status - ma kako se on zvao, ali da se njegovom definicijom potakne oživljavanje i daljnji razvoj i proizvodnje mlijeka, koja je u ovoj regiji imala dugu tradiciju i može vrlo uspješno napredovati (privatizacija i revitali• zacija mljekare, prilagodba operativnog programa, problem zemljišta, popularizacija poljoprivrede mladima).
Važnaje uloga poljoprivrede u razvojugospodarstvaHrvatske Po Statutu Udruga okuplja kao interesnu skupinu radi boljeg i uspješnijeg poslovanja. S tim u svezi nastavljamo dobru suradnj1:1 s HMU, HPSS, HSC, Agronomskim fakultetom, Centrom za reprodukciju, a ujedno i s
Udruga mlijeka "KIM Karlovac"redovnoeducira svoje u svrhu proizvodnjemlijeka distributerima i dobara za proizvodnju.
U nizu radionica, u suradnji s Hrvatskom mljekarskom udrugom, prenesena su nam mnoga znanja i iskustva od uglednih mr. se. Srecl<a Damira PejakoDarija Zagorca, a ne moram spominjati da usluge naših vrsnih
EDUKACIJA
agronoma Gržana, Kutlete voditelja gosp. koristima gotovo svakodnevno. Isto tako, pohvaljujem suradnju s HSCom, Tehnološko-kemijskom školom, kao i službom KIM-a. svibnja 2007. godine bili srno sudionici tradicionalnih Dana travnjaka u Koprivnici, na
kojima smo se dostojno prezentirali kao mlijeka uz potporu KUD-a "Izvor" (Generalski Stol), a pod sponzorstvom županije, grada Karlovca, grada Duge Rese i KIM-aistovremeno, te smo prepoznati kao gajitelji kulturne baštine našeg Redovito sudjelujemo na edukativnim predavanjima na Zavodu za travnjaštvo Agronomskog fakulteta na Sljemenu u organizaciji HMU.Istodobno zahvaljujemo HMUza prostor u Mljekarskom listu kojim prate naše aktivnosti.
Sve aktivnosti u svrhu edukacije mlijeka pozdravljamo i bit im spremni nazoS pozicije predsjednika Udruge koja djeluje u županiji i dijelovima Primorsko-goranske, i županije, apeliram na sve u vlasti, gospodarstvu i institucijama da je poljoprivreda primarna djelatnost te da je a posebno proizvodnja mlijeka, njezin vrh te da u skladu suživota sela i grada pokušamo preokrenuti ovaj trend zapostavljenosti hrvatskoga
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Odjel za za svoje suradnike, savjetnike i više savjetnike (specijalnosti je s jednodnevnim regionalnim radionicama pod nazivom "Hranidba krava - sastavljanje obroka". Prva takva radionica održana je u Karlovcu 19. ožujka 2008. godine za savjetnike Odsjeka Istarske, Primorsko-goranske, i županije.
Mljekarski list 04/2008.
Izvrsno pripremljena predavanja pod nazivom: "Nekivažni momenti u hranidbi krava" i "Kompjuterska obrada obroka za muzne krave s ciljem izbalansiranosti pojedinih obroka" održali su mr. se. i Darnir dipl. ing., koji je ujedno bio i voditelj radionice. Svrha ovakvih predavanja je edukacija poljoprivrednih savjetnikao novim u hranidbi krava, te prenošenje znanja i vještina iskusnijih
kolega onima koji tek u osvajanje ovog veoma izazovnog tehnologije proizvodnje mlijeka. Zanimljive i uvijek aktualne teme na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima se upravo hranidbe muznih kravahraniti, u kojim kakva je kvaliteta obroka, te na što je sve potrebno obratiti pozornost pri sastavljanju obroka. Ne treba sumnjati - HZPSS-auvijek su spremni ponuditi najbolja
- Dr. se. Petar
Hrvatska mljekarska udruga prema svojoj djelatnosti te prema statutarnim odredbama, uz ostale aktivnosti, ima obvezu informirati svoje i o novostima iz ukupnog mljekarstva, kao i primarne proizvodnje mlijeka. Primarna proizvodnja mlijeka tehnologiju i ekonomiku, te zdravstveni aspekt proizvodnje mlijeka. U Mljekarskom listu se pet godina piše o ovim temama proizvodnje mlijeka, a savjetima i preporukama iskusnih i poznatih se doprinijelo razvoju ove veoma složene i zahtjevne grane
Mljekarski list je tematski specijaliziran i u široj proizvodnoj i praksi. Po tom principu Hrvatska mljekarska udruga i dalje nastaviti s ovakvom politikom i koncepcijom Lista. Obzirom na Mljekarskog lista, do sada se veoma malo pisalo o temama iz prerade, kvalitete, nutritivne vrijednosti, tehnološkim postupcima, zdravstvenom aspektu i asortimanu konzumnog mlijeka i proizvoda.
Napredak primarne proizvodnje mlijeka pratila je mljekarska industrija te se usporedno razvijao sustav tržišta
Sve je više mlijeka i proizvoda i sve je
potreba za edukacijom svih dobnih skupina Hrvatska
mljekarska udruga je "Mlijeko i Ja" kojim promovirati važnost mlijeka i proizvoda u svakodnevnoj prehrani
preko kojeg se vrši otkup i prerada mlijeka te plasman proizvoda. Tržište mlijeka važnu gospodarsku komponentu ukupnog mljekarstva. Prehrambena mljekarska industrija u plasmanu proizvoda izložena je jakoj tržnoj konkurenciji, te stoga ulaže velika materijalna sredstva u proizvodnu opremu kako bi pratila svjetske tehnološke razvojne trendove.
je da se o važnosti mlijeka i proizvoda inforimiraju dobne skupine, i to djeca predškolskog i školskog uzrasta, sportaši, starije osobe i bolesnici. Od mlijeka tržišno gospodarstvo zahtijeva da na informira i educira kupce - poo proizvodima i karakteristikama svojih vina. mora biti siguran da kupljeni proizvod ima garantiranu kvalitetu i da je kao hrana zdravstveno ispravan i siguran.
Iz navedenih razloga Hrvatska mljekarska udruga pokrenula je incijativu za izdavanjem iz ovog mljekarstva jer u Hrvatskoj ne postoji publikacija u kojoj bi se prezentirala ova problematika. To biti u kojem se
tematski pisati o ovim temama i na taj informirati kupce te uspostaviti dirketni kontakt i Projekt izdavanja ovog prihvatila je Skupština HMU te nadležne institucije. su predložili da naziv prve hrvatske mljekarske revije bude "Mlijeko iJa".
Do sada su za realizaciju ovog projekta izvršene potrebne pripreme i aktivnosti te uspostavljeni kontakti sa i znastvenicima - suradnicima novog Prije desetak dana tiskanje prvi broj te je distribuiran putem Jutarnjeg lista na cijele Hrvatske. Revija "Mlijeko i Ja" od velikog je i za mlijeka jer se kroz ovaj kupcima mlijeka davati korisna uputstva koja utjecati i na konzumacije mlijeka i proizvoda. Popularizacija potrošnje mlijeka i pozitivno utjecati na položaj mlijeka i sigurnost proizvodnje mlijeka. Revijom "Mlijeko i Ja" mlijeko se afirmira kao zdrava i korisna hrana za sve dobne skupine, a zamlijeka - otvara se perspektiva za prodaju i plasman mlijeka.
04/2008.
©ugogodišnja tradicija prodaje steonih junica
1nljekaranw i trgovcinia diljem svijeta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
JUNICE i BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE
Odaberite
u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
posrednike, kupite junice direktno od
<Budite korak ispred!
Investirajte u bolju
-Prof. dr. se. Boro
Poželjno je zdravo, pravilno razvijeno vime, bez prisisa. bradavica i nekih drugih nasljednih i nenasljednih mana. Vime je u koza smješteno u zadnjih nogu. Sprijeda je povezano s trbuhom, a otraga seže skoro do visine stidnice. Prekriveno je kožom koja je u pasmina fina, mekana i tanka, dok je u pojedinih pasmina (grla) grublja i prekrivena dlakom. oblik, razvijenost i zdravlje vimena, i položaj sisa od presudne su važnosti za proizvedenog mlijeka, njegov kemijski sastav i hranjivu vrijednost. Žljezdano tkivo u kojem nastaje mlijeko najvažniji je dio vimena. U pubertetu se u ženskih grla žlijezda uslijed intenzivnog razvoja vezivnog tkiva i odlaganja masti, dok je udio sekrecijskog tkiva još uvijek neznatan. Nakon prve gravidnosti i jarenja sekrecijsko tkivo postaje dominantno te svoj maksimalni razvoj postiže kroz nekoliko laktacija. Takoza vrijeme spolnog ciklusa na žlijezdi se promjene pod utjecajem spolnih hormona te u fazi estrusa dolazi do intenzivnijeg udjela sekrecijskog tkiva i Upravo po promjenama na vimenu, ponajprije po njegovu
Vime ili žlijezda vrlo je važan organ svih koza bez obzira na sustav i svrhu uzgoja. Fiziološki se može svrstati u sekundarne spolne žlijezde jer je u uskoj svezi sa spolnim fi.mkcijama. Izgled, razvijenost i vimena najvažnija je vanjska oznaka koze
prvo da su koze gravidne, a kasnije skoro jarenje. Ponekad se u mladih koza Garica) dogodi da se žlijezda razvije, u njoj se sintetizira mlijeko i prije prvog pripusta. To ne treba posebno zabrinjavati, a takvo vime treba redovito izmuzivati da ne do neželjenih posljedica. vimena žlijezda je pojedinafunkcionalna jedinica za proizvodnju mlijeka. U životinja žlijezde su parne tvorbe, što vrijedi i za koze pa onda tako udružene žlijezde povezane vezivnim tkivom cjelinu koju se naziva vimenom. Dakle, kozje vime se sastoji od dva odvojena i zasebna kompleksa (polovice) koji su anatomski i fiziološki potpuno neovisni. Sekrecija i proizvodnja mlijeka iz polovica ne mora biti ista, iako je poželjno da su obje polovice vimena što po razvijenosti i po proizvedenog mlijeka. Nerijetko se, osobito u neselekcioniranim stadima, mogu vidjeti razvijena vimena, neujedpolovica i sisa. mlijeka može se procijeniti vizualnom procjenom vimena, da se volumen vimena linearno s mlijeka. Vime treba biti veliko kada je puno i znatno manje kad je prazno.
lzmuzeno vime mora biti mekana i mlohavo.
Vanjske odlike vimena dobro su poznate i lako njegova unutrašnja dugo je bila nepoznata i predmetom Vime koze dvije polovice sa po jednom žlijezdom i jednom sisom, a je od sekrecijskog i vezivnog tkiva. Smještena je u ingvinalnom prepona) i s trbuhom je povezana preko ingvinalnog kanala kojim u vime dolaze krvne i limfne žile te živci. Baza vimena je konkavnog izgleda, dobro povezana za donji dio trbušne stjenke dvama jakim listovima vezivnog tkiva koji ga ujedno dijele na dvije polovice. Od ovih listova odvajaju se vezivnotkivni koji prodiru u žljezdano tkivo vimena i režnjeve. Žljezdano tkivo grade alveole ili tvorbe koje su osnovne funkcionalne sekrecijske jedinice. I upravo udio u vimenu koze trebalo bi žljezdano tkivo u kojem se stvarasintetizira mlijeko. Vezivno tkivo ne proizvodi mlijeko, poželjno je da ga ima manje, a ako gaje u vimenu više, to vime naziva se "mesnatim". Takvo vime i nakon mužnje izgleda puno, nije mlohavo i obješeno, a u kanti znatno manje mlijeka u odnosu na "normalno"
Slika 1 i 2: Pravilnorazvijenovime alpina i sanske koze
vime. U predebelih koza u vezivnom tkivu vimena nagomilavaju se loja pa tako 11astaje "masno vime" koje ima manje sekrecijskog tkiva te je samim tim i manje
Mlijeko nastalo u alveolama sustavom i kanala dolazi do cisterne koju žljezda11ai sisna cisterna. Za vime koze je relativno volumen sisne i žljezdane cisterne negoli u krave te je stoga kozje vime nakon mužnje mekanije, mlohavije i opuštenije. Svaka polovica vimena treba i završava samo s jednom sisom. sisa može biti vrlo od vrlo malih i kratkih sisa koje strše, do izduženih sisa u kojih je teško odrediti granicu sise i tijela vimena. Sise mogu biti duge, kratke, tanke ili debele, a imaju široku bazu te se poput lijevka nastavljaju na tijelo vimena. Sisa se sastoji od sisne cisterne i sisnog kanala. Vanjski sloj stijenke glatka, vrlo osjetljiva koža bez lojnih i znojnih žlijezda te stoga lako puca. Otvor sisnog kanala može biti i promjera, a zatvara ga kružni - sfinkter kojeg formira lokalno nakupljeno tkivo i vlakna. i brzina mužnje ovisi o tog tzv. sfinktera. Sisni kanal je pravilan i neometanu mužnju. ponekad je pa je mužnja, Mije/carski
04/2008.
osobito otežana i duže traje. je sfinkter slab, što se nekontroliranim kapanjem mlijeka iz sise na podlogu na kojoj koza stoji. mužnji glatki su kontrahirani (stisnuti) i drže sisni kanal zatvorenim, a unutar sisnog kanala se nalazi i keratin koji mužnji ulazak prljavštine i mikroorganizama u sisu i vime. Na vimenu koza se mogu i dodatne sise (prisise) i bradavice, oblika i Prisise mogu biti na mjestima sa ili bez sisnog kanala. Dodatne sise ne bi smjele imati razvijen, aktivan sisni kanal. Funkcionalne prisise uzrokuju probleme i smetnje pri mužnji te može do razvoja patologije i pojave mastitisa. Stoga dodatne sise nisu poželjne na vimenu koza i potrebno ih je odstraniti prije prve laktacije. Treba imati na umu da se prisise nasljeduj u, pa je jarca koji ih prenosi, izuzev ako se radi o izrazito vrijednom grlu, potrebno iz uzgoja. Da bi se osigurali potrebni sastojci za sintezu mlijeka, kroz vime mora ogromna krvi teje stoga vime u cjelini bogato prožeto mrežom krvnih žila. Ujedprotok krvi kroz vime osigurava sustav prstena na bazi vimena kao i Filrstenbergov venski prsten na bazi sise. Bogata kapilarna mreža u alveolarnom stijenci sisnog kanala, koži i potkožju
osigurava potrebne krvi za sintezu mlijeka i podmirenje metapotreba tkiva vimena. Venski sustav je od 50 do 100 puta razvijeniji od arterijskog, a cirkulacija krvi u vimenu znatno je usporena što izdvajanje iz krvi tvari neophodnih za sintezu mlijeka. U neaktivnoj žlijezdi, prostor režnjeva i kanala uglavnom je ispunjen masnim tkivom, a postoji svega nekoliko alveola kao osnovnih sekrecijskih stanica pa su i znatno manji nego u aktivnoj žlijezdi. Tijekom gravidnosti epitelne stanice žljezdanog tkiva brzo oblikuju pupoljke koji, nakon što se dovoljno razviju, postaju alveole. Pri kraju gravidnosti, masno i vezivno tkivo režnjeva zamjenjuje udio sekrecijskog tkiva. Vime je organ s gotovo najrazvijenijom mrežom limfnih kapilara i žila, a uz to je prožeto brojnim živcima. U koži žlijezde nalaze se živci osjetljivi na podražaje (sisanje, ili strojna mužnja) toplinu i pritisak. Izvana je vime pokriveno kožom koja je u plemenitih pasmina tanka, mekana, i lako se skuplja u tanke nabore. Koža vimena prekrivena je tankim, kratkim koje u nekih pasmina - mogu biti dosta
grube, duge i guste. Boja na vimenu koze je s bojom koje prekrivaju donje dijelove nogu. Ispod kože se nalazi vezivnotkivna opna koja obavija žljezdano tkivo, daje mu te štiti limfne i krvne žile.
Prenatalni razvoj
žlijezde
Za vrijeme embrionalnog razvoja prvi tragovi
žlijezde javljaju se u vidu parnog zadebljanja kože. Osnove žlijezde nakupine umnoženih stanica koje se nazivaju mamarni pupoljci. Vezivno tkivo ispod mamarnog pupoljka ubrzano rasti uzvisinubrežuljak iz kojeg se razvija sisa. Iz nakupine stanica u okolno vezivno tkivo u urastati po jedan epitelni koji
daje osnovu za razvoj cisterne. Svaki primarni na sisi ima vlastiti otvor. Grananjem primarnog nastaju sekundarni iz kojih daljnjim grananjem nastaju tercijarni s kuglasto zadebljanim krajevima. Do trenutka jarenja vime je dijelom od vezivnog tkiva i vrlo malo ili ništa masnog tkiva.
Postnatalni razvoj
žlijezde i utjecaj hormona na razvoj
Rast žlijezde od jarenja do spolne zrelosti je a masa i volumen vimena se nakupljanjem masnog i vezivnog tkiva. U fazi puberteta nastupa rast, to jest žlijezda razvija se ubrzanije od ostatka tijela pa vime biva znatno Tada iz
primarnih i sekundarnih epitelnih izrastaju novi epitelni koji urastaju u izdašno prisutno vezivno tkivo te nastaje vrlo razgranati kanalni sustav vimena. U tom razdoblju, razvojem vimena upravljaju hormoni jajnika se razina mijenja tijekom spolnog ciklusa. Jajnici ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona. Estrogeni pospješuju sustav kanalii ukupan rast vimena za vrijeme spolne zrelosti, a progesteron je presudan za razvoj sekrecijskog sustava vimena. Uzajamno djelovanje s hormonima jajnika u fazi estrusa imaju hormoni prednjeg režnja hipofiza: prolaktin i hormon rasta. Sinteza mlijeka u alveolama nje pred kraj gravidnosti porastom razine hormona prolaktina.
Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu: prof. dr. se. Boro prof. dr. se. Vesna i prof. dr. se. Velimir
Djelo je namijenjena ponajprijestudentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz Ovom knjigom dobit kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama. ali istovremeno biti korisno štivo s mnoštvom informacija našim vrijednim ovaca koji od s proizvodnjom
Knjigu poglavlja: Uvod; Privrednoekonomska važnost ovaca; Divlje ovce i pripitomljavanje; Pasmine ovaca i njihove klasifikacije; Anatomske i fiziološke odlike ovaca; i selekcija; Reprodukcija ovaca; Uzgojno - tehnološki postupci s janjadi; Hranidba ovaca: Proizvodnja mesa; Proizvodnja mlijeka; Proizvodnja vune: Proizvodnja kože i krzna; Mjere i postupci zaštite zdravlja ovaca; Pogodovni za nastanak i razvoj bolesti; Mjere prevencije bolesti ovaca; Preventivni zahvati kao sastavnica tehnologije u Objekti i oprema.
Cijena knjige iznosi 250,00 kn (+troškovi poštarine), a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/3, te!: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr ili autora: Zavod za specijalno Svetošimunska 25, Zagreb (te!: 012393867, e-mail: bmioc@agr.hr).O
Udruga "Proizvodi hivatskog sela" otvorila je u Zagrebu prvu prodavaonicu tradic.ijskihprehrambenih proizvoda s obiteljskih gospodarstava
Svrha otvaranja prodavaonice je, kaže predsjednica Udruge Nataša Puhelek, dipl. ing., da lakše tržište, a posebice na jednom mjestu kupe tradicijske proizvode. Oni su cjenovno nešto skuplji ali su kvalitetniji i imaju dodanu vrijednost. "Mislim da je ova prodavaonica dobar primjer kako prodavati te proizvode pa stoga i mo njeno dobro poslovanje", mišljenje je predsjednice Udruge. lJ prodavaonici se trenutno nudi 270 artikala. Najviše je prehrambenih, posebice suhomesnatih proizvoda poput kobasica, kulena i kulenovih seka, slanine, pa i svinjske masti. Velik je izbor i raznih vrsta sireva, zatim vina i rakija, meda i proizvoda te tradicijskih suvenira.
Udruga okuplja 45 tradicijskih proizvoda hrvatskog sela. Otvaranje prve prodavaonice u Zagrebu potpomogle su 3 županije: Vukovarsko-srijemska i Krapinsko-zagorska, svaka sa 100.000 kuna. _
"Otvaranje trgovine znatno skratiti put hrane od do a se i brojni posrednici", kaže župan županije Stjepan "Kroz robne marke (Kraljevina Zelina, Portugizac Plešivica, sir Dragec, sir Kriško i druge) Zagrebažupanija stimulira i raznim subvencijama te financira udruživanje (osnivanje udruga, zadruga i ostalih oblika udruživanja) što bi trebalo doprinijeti proizvodnji odre-
GoranaHolub - dipl. ing. 1 HRT-
proizvoda na seoskim domau odnosu na dosadašnje. Krapinsko-zagorska županija, uz ostale dvije, inicirala je i pripomogla otvaranje prve prodavaonice u Zagrebu. da se naši proizvodi približe kupcu, a time ujedno potakne proizvodnja unutar županija", kaže Vlasta Hubicki, bivša županica, a sada skupštine Krapinskozagorske županije. Krapinsko-zagorska županija dio je ovog pilot projekta. Za sada, uz brend zagorskog purana, i k brendiranju bagremovog meda, a uskoro bi mogli tržištu ponuditi i vina te druge proizvode. "Otvaranje prve prodavaonice tradicijskih proizvoda u Zagrebu prilika je da se na policama
županijske robne marke, ali i oni proizvodi seoskih gospodarstava koje supermarketi nerado uzimaju zbog njihove skupe i zahtjevne distribucije. Želja nam je vidjeti može li jedna takva trgovina opstati u tržišnim uvjetima", istaknuo je voditelj projekta prof. dr. se. Damir s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Otvaranju prodavaonice nazoje bio i ministar poljoprivrede Božidar koji je i službeno otvorio prodavaonicu. ostalog, rekao je kako je ovo, ne samo promocija delicija htVatskog sela, i ideja koje dohotka na obiteljskim
Sve što je u oplemenjivanju gospodarskih pasmina stoke bilo je pod utjecajem razvijenog europskih zemalja, tako da se i danas nakon više od jednog nastavlja sa suradnjom i uvozom genetskog materijala za simentalsku pasminu kroz uvoz sperme živih i testiranih bikova visoke genetske kvalitete.
je da se u okviru gojidbene izgradnje goveda uvoz genetskog materijala obavlja po dvije osnove.Jedan je kada se u okviru planske oplodnje prema odluci komisije
za govedarstvo uvozi sjeme bikovskih novih linija i visoke kvalitete koju Hrvatska sada nema. i Centri za reprodukciju, u okviru svoje poslovne politike, uvoze sjeme bikova (ili bikove) s ciljem da se njim koriste (pored selekcije) i u komercijalnoj reprodukciji i proizvodnji teladi.
Centar za Slavonski Brod duže vrijeme uspJesno sa centrom MBG iz Landshuta U ovom dogovorena je suradnja za uvoz i privremeno korištenje dva vrhunska bika simentalske pasmine, i to prvo bika MAL-aHB 7810 (SB175), a zatim bika ZASPORT-aHB 7809 (SB-174).
BIK MAL - HB 781O (SB-175)
Bik Malje oteljen 22.10.2001. god., a razlog za njegov uvoz je taj što je tada u Europi bio jedan od
najboljih bikova simentalske pasmine. Rezultati njegovog testa imaju visoku vrijednost za sva tri svojstva, i to: na osobine sti, tovnosti kao i za eksterijerne osobine - fitnes. Bik Mal ima visoke rezultate testa na i tovnost, što ga ne usmjerava na tip bika s dominacijom na ili na tovnost.
Mal je sin poznatog bikovskog oca Malefiza i majke Emme, je laktacijska proizvodnja iznosila 10 148 litara, a maksimalna proizvodnja mlijeka bila je u drugoj laktaciji sa 1O 700 litara mlijeka. Izvrsnog je razvoja, eksterijera i izgleda (težine 1 230 kg).
Uzgojna vrijednost za mlijeko iznosi UVR-125, uzgojna vrijednost za meso UVR-119, a za fitnes UVR141. Na osnovi rezultata testova i uzgojnih vrijednosti ostvario je veoma visoku ukupnu uzgojnu vrijednost UVR-141.Nikada do sada u Hrvatsku nije uvezen ovakav bik simentalske pasmine s ukupnom uzgojnom od UVR-141. Za vrijeme godišnjih pregleda u 2007. god. od strane Državnog povjerenstva Centara za reprodukciju, Mal je ocijenjen najvišim ocjenama za tip, oblik i klasu, ali nije mogao dobiti i ocjenu kao elitni bik, jer je kratko vrijeme bio u Hrvatskoj i nije proizveo dovoljne doza sperme. Nakon nekoliko mjeseci na sjednici Povjerenstva za uzgojni program u govedarstvu Ma! je
Europa je uvijek bila uzor i orijentacija u
usmjeravanjima u uzgoju simentalskog goveda
Dr. se. Dubravko -
proglašen elitnim bikom. Ujedno je izabran za bikovskog oca i je u 34. krug osjemenjivanja krava, gdje biti u reprodukciji s bikovskim majkama. Sada se elitni vrhunski bik Ma! u genetskom i prozvodnom smislu u uzgoju smatra našim bikom i njegova kvaliteta veoma pozitivno utjecati na muške i ženske potomke. Nakon što su proizvedene ugovorom sperme, bik je u
BIKZASPORT - HB 7809 (SB-174)
Bik Zasport je oteljen 12. 06. 2000. god., a od poznate linije oca Zastera i djeda Zaxa. Majka je Maria laktacijske proizvodnje 9 241 litara (maksimalna laktacija iznosi 1O040 litara mlijeka).
Bik je testiran na sve proizvodne osobine i uzgojna vrijednost za mlijeko iznosi UVR-121, a za tovnost i proizvodnju mesa UVR-103 i za fitnes 11O. Ukupna uzgojna vrijednost bika Zasporta je UVR124. BikoviMa! i Zasport u Hrvatskoj su se dobro adaptirali, zadovoljaje proizvodnja sperme, kao i njena kvaliteta. Od ovih bikova dobivene su dovoljne sjemena. Natemelju iskustva mlijeka i mesa sigurno prepoznati kvalitetu ovih simentalskih bikova. U tome im selekcijske službe dati potrebne informacije i podatke kako bi se na ukljuove genetike u svoja
-ERAKd.o.o
J
{ 0f/279f-892, 2796-31 igro, rlun •wbovechr
' - Dije/ovi-proo7 do.o.
' -Niia-autod.o.o
KREDITI do 10 odina
<....i \ Kreditnekartice do 36 m·eseci
Noževi/ •
Vrhunska izvedb Povoljna cijena
• ilii,unska iteta
upravljanje Pilotbox T
•automatsko podmazivanje
•vezanje mrežom / špagom Twin-Fix bala
•noževi - opcija
500 kg/1 ci
800 kg/2
tandard
ile: opcija
Lijeska od život sve broju ljudi koji pate od alergijske bolesti.
Kihanje, svrbež i curenje
nosa samo su neki od simptoma koje uzrokuje polen lijeske - Marija dipl. ing.
No, ima ona i dobrih strana. )sim slasnih od nje možemo 1apraviti i pripravke za olakšanje 1ekih zdravstvenih tegoba.
lijeska ili divlja lijeska 'Cory/usavel/ana)je 4 do 5 m visok ~rm ili manje drvo koje samonikla ·aste po šumama, rubovima šuma i ~ivicama u svim umjereno toplim svijeta. Kora lijeske je ,epeljastosiva ili crvenkasta, glatka i :anka, a kasnije posivi i plitko spuca. Muški i ženski cvjetovi 1alaze se na istoj biljci. Muški ::vjetovisu obješene rese , skupljene 2 do 4 zajedno, a formiraju se u :ujnu. Zimi poprime ,oju, a u se otvaraju i sipaju foti peludni prah na ženske :vjetove. Ženski cvjetovi se ~ojavljuju u i a :1alaze se skupljeni u cvat koji ima Jblik crvenog pupoljka. Iz oploienih cvjetova razvijaju se plodovi, lješnjaci, s ukusnom jestivom ;;jemenkom. Dozrijevaju u rujnu i listopadu. Rimljani su ih od davnina koristili protiv kiselog podrigivanja i žgaravice.
Listovisu 6 do 1Ocm dugi i 5 do 9 cm široki, obrnuto jajasti, pri bazi srcoliki, s dvostruko pilastim rubovima, s donje strane dlakavi. Grane lijeske koristile su se za izradu štapova za hodanje, rašlji za traženje vode, pletenje košara i ograda pa i za u red "neposlušne" djece.
Ljekovitostlijeske
Ljekovite tvari nalaze se u kori, listovima, resama i sjemenkama. Listovi su najljekovitiji u nakon cvatnje, kora s mladih grana u i u jesen, a rese u Suše se na toplom i mjestu, na platnenoj ili papirnatoj podlozi, nikako na novinskom papiru. Osobito je važno sušiti rese na bijelom papiru,
kako bismo mogli skupiti prah koji iz njih ispada.
Od kore i listova prave se pripravci protiv proljeva, upala usne sluznice, hemoroida, proširenih vena i kožnih upala.
od kore i listova: 1 žlicu suhe, usitnjene kore i listova staviti u 2,5 do 3 dL hladne vode, zakipiti i kuhati na laganoj vatri 2 do 3 minute. Piti 2 šalice tijekom dana, ili koristiti za ispiranje i pravljenje obloga.
Mast protiv hemoroida: 1 žlicu suhe, usitnjene kore lijeske, 1 žlicu listova lijeske i 1 žlicu sjemenki heljde preliti s 1,5 dL 70%-tnogalkohola - i dobro izmiješati. ·
Ostaviti zatvoreno
hlade, gripe, povišene te~perature i bolesti dišnih organa. Zlica usitnjenih resa prelije se s 2,5 dL vode i procijedi nakon 5 do 1O minuta. 2 puta dnevno pije se šalica toplog
7 dana uz povremeno miješanje, a nakon toga tekuprocijediti i izmiješati s 3 do 4 žlice neslane svinjIZLAZAK I ZALAZAKSUNCA ske masti.
od resa pije se kod pre-
Kako je ovog mjeseca vrijeme vrlo promjenljivo, s pravom govorimo da je travanj mjesec u godini. Da je to stvarno istina, potvrditi priložena slika snijega na cvatu jabuka snimljena u Križevcima 16. travnja 1997.godine. Toga se dana minimalna temperatura zraka na S cm od tla u Križevcima spustila i do -5 °C. No, štete na bile su vrlo male. Možda je
VAŠ
upravo taj snijeg bio razlog da štete nisu bile
Utjeha poljodjelcima je što pojava snijega, kiše i niskih temperatura zraka ovog mjeseca ne traje dugo. Ratari imaju
dovoljno lijepog vremena za sjetvu kukuruza.
Ovog mjeseca toplija polovica godine. Ona kad srednje dnevne temperature zraka narastu do vrijednosti godišnje temperature zraka. Primjerice, u Zagrebu je njen 12. travnja i traje sve do 18. listopada. godišnja temperature zraka u Zagrebu iznosi 10,5 ° C.
nas itekako brine o svojoj kosi (zabrinuti smo i kad ju nemamo). Prvo, pogledajmo kako izgleda normalan rast kose.
Folikul dlake ili kose, koji se nalazi neposredno ispod površine kože, osnovna je struktura iz koje rast - Dr. Ivo Belan
Ako je folikul uništen, nova se vlas ne može stvoriti. Ako je vlas ili prerezana, ali je folikul ostao nova vlas narasti. Na vlasištu glave ima oko 100 000 folikula. Taj se broj smanjuje sa životnom dobi. Važno je istaknuti da svaka vlas koju vidimo iznad kože predstavlja mrtvo tkivo.
Na vlasištu (skalpu), na primjer, svaka vlas raste neprekidno 3 do S godina. Tada se rast zaustavlja i nakon 3 do 4 mjeseca vlas otpada. U daljnja tri mjeseca (to je faza mirovanja) iz istog folikula rasti nova vlas. Vlas na glavi raste otprilike jedan centimetar mjes-
Ljudi se žale na ispadanje
kose. Je li to ispadanje normalna pojava?
Normalno, gubimo s glave 50 do 100 vlasi dnevno, jer stara kosa otpada kako bi napravila mjesto za svoje "nasljednike".
Mnogi faktori mogu uzrokovati promjene u ciklusu rasta kose. Privremeno brže opadanje kose može se pojaviti, na primjer, 3 do 4 mjeseca nakon poroda ili nakon visoke temperature, nakon nekog ozbiljnijeg oboljenja, kirurških zahvata, gubitka krvi ili ozbiljnijeg emotivnog stresa. Isto je zapažena i u svezi s dijetama za brzo skidanje tjelesne težine, koje propisuju ozbiljno kalorija (ukupni unos manji od 800 kalorija dnevno) ili U
ovim situacijama kosa ispadati doslovce punom šakom, ali uvijek ponovno naraste nakon nekoliko mjeseci. lijekovi mogu uzrokovati ispadanje kose. U nekim drugim ne radi se o gubitku kose, im, njena nadomještanje nije odgoOvaj se može pojaviti kod oboljenja štitne žlijezde, kod raka, nedovoljne željeza u krvi i u nekim bolesti.
Što su uzroci rane i što možemo tada Rana vrlo je oblik trajne muškaraca. Radi se o ispadanju kose na tjemenu i na Ta se vrsta može pojaviti i u žena, i to
15 do 20 &oc;linakasnije nego kod muškaraca. Zivotna dob u kojoj se javlja stupanj kose i oblik su stimulacijom folikula vlasi s muškim hormonima (androgenima), uz sudjelovanje i genetskih faktora. Drugim eventualno ispadanje kose ovog tipa je normalna i neizbježna reakcija na iste one poticaje koji i normalni seksualni razvoj. Premda su seboreja (masna koža) i prhut katkada povezane s ovim oblikom gubitka kose, tih stanja na koži ne na ponovni rast kose. U žena, i u ranoj dobi, genetska kose teže je dijagnosticirati sa ali izgleda da je
Gubitak kose je više difuzan. Ako se mogu drugi uzroci gubitka kose, ako se oboljenje javlja u obitelji, ako je nastup postupan, ako nije u svezi s neredovitim
menstrualnim ciklusima, ili s pretjeranim rastom dlaka drugdje na tijelu, onda je taj gubitak kose vjerojatno normalna pojava. Pokazalo se da se u obiteljskog (ili genetskog) nja kose ne može poboljšanje lokalnom primjenom nekih sredstava ili injekcijama, ili bilo kojim drugim fizikalnim (i to u oba spola). Takonema te hrane ili vitamina koji rast kosepremda su dobro zdravlje i prehrana važni.
Što je s transplantacijom i drugim metodama nadomještanja kose?
Transplantacija kose sastoji se u tome da se s jednog dijela tijela uzme kože, koja ima na sebi vlasi i da ga se premjesti na drugo mjesto, gdje koža nastaviti rasti, s istim karakteristikama kao da se ta koža nije nikada ni premjestila.
Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se. Zvonimir Štafa s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirko i prof. dr. se. Gordana s
Poljoprivrednog fakulteta
.J.Strossmayera u Osijeku. Djelo je namijenjena ponajprije - studentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz proizvodnje krme za krave. Ovom knjigommlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama. ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s
U obzir mogu još perike i "ušiveni" pramenovi kose šavova na koži).
Što je sa šamponima i raznim za kosu koji sadrže i kemijska vlasi su daleko uzrok abnormalnostima kose u našoj kulturi. Kosa je izložena suncu, traumama nja i izložena je toplini, i kemijskim Sve ovo može rezultirati kose i i nepravilnom površinom vlasi. za ispiranje kose (regenerator za kosu itd.) koje sadrže privremeno dopune defekte na stabljici vlasi, je i privremeno debljom. Za neke ljude ti su proizvodi od koristi u brizi oko vlasišta, ali oni ne mogu utjecati na rast mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.
Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje kultiviranih vrsta trava; proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj: Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.
Cijena knjige iznosi 160,00 kn. a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/3, tel: 01/4833-349: e-mail:
ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz po Vindije - slijedite primjer obitelji iz Velikog Poganca koja o iznimnom proizvodnje nakon izgradnje farme.
Snježana navodi: "Uz službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.
• dobilismo upute:
- idejna rešenja sadržaja i izgleda farme
- radno-tehnološke podloge
- investicijsku studiju
- prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.
• na osnovitoga izgradilismo obiteljskufarmu kapaciteta30 krava sa obilježjima:
• poluotvorena staja s vanjskom klimom
• suvremeno opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje
• jednostavan i po cijeni izgnojavanja farme
• uzgoj krava onom u prirodi
• time smosi osigurali produktivnosti bolje uvjeterada.
• naši na osnovi farme:
• smo brojno stanje krava s 1O na 25
• ostvarili napredak u proizvodnji mlijeka: -godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi
- tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete
• vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka
• osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima
TY<Xnkastocnehrane.Yataždin
• ostvarili smo profitabilne poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno i to što smo cijelo vrijeme u hranidbi krava rabili go1 peletiranu krmnu smjesuKM -I 22%, B/Odar - Vindija, prema uputama o hranidbi, i smo dobili bolju iskoristivostobroka i dne11 proizvodnju mlijeka."