'Mlijekos 90% manielaktoze lakoie probavljivo, a sadrži sve što vamie potrebnoiz m -19kasvakidan. I
\.._ H,votska MIJekusk, Udn•sa
ADRŽAJ
ENERGETIKA
Energetika na farmi krava __ _ 2
GOSPODARSTVO
poljoprivrednicima za olakšan put uEU
lUPORTAŽA
uzgoj u stajama mljekara
Zlatni Dukat i u Bosni __
IZ OPG-a
Kako do sredstava SAPARD programa
llAZMIŠLJANJE TERENSKOG I\GRONOMA
Ulaskom Hrvatske u EU mnogo toga
se promijeniti 11
GOVEDARSTVO
Smještaj i držanje teladi____ 14 Automatsko napajanje teladi 15
EKONOMIKA POLJOPRIVREDE.
Ekonomika proizvodnje krme u slijedu u obiteljskom gospodarstvu 18
I\GROTEHNIKA
Gnojidba nekih poljoprivrednih kultura ___ 22
HRANIDBA
profili - minerali u krava ___ 27
Hipomagnezijemija goveda i ovaca (pašna tetanija)
ZORA
Naslovnica: uzgoj u stajama mljekara
VLJE.STADA
Utjecaj izgleda i izvedbe ležišta na pojavnostmastitisa _____________ 32 Higijena i držanje muznih krava ______ 35
SIGURNOST HRANE
Održana
OBLJETNICA
Sedamnaest godina rada poljoprivredne savjetodavne službe
EDUKACIJA
Nove organizacijske strukture u funkciji razvoja ruralnih ____ _ Druga razmjena u edukaciji za agente ruralnog razvitka ____
PROIZVODI HRVATSKOG SELA U domu i ove godine predstavljeni proizvodi hrvatskog sela ___ 44
TRŽIŠTE STOKE
Prognoze EU tržišta mesa___ 47
PITANJE
Mogu li poljoprivrednici sami proizvoditi sjemenski kukuruz ___ ___ 50
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
Novi bikovi simentalske pasmine _____ 56
Rezultati suradnje CroSim-a i Neogenetica uz CRSH d.o.o. stigli u Hrvatsku ___ 58 OBITELJ I DOM_ 62
ENERGETIKA NA FARMI
V
MLIJECN·IH
KRAVA -
U današnje vrijeme, kada smo svjedoci stalnog porasta cijena energije, energetska nam se sve više i više kao važan kod razmatranja investicija na farmi.
Ovakav pristup da za istu proizvedenog mlijeka trošimo manje energije, a . . . . samim tame I manJe novca.
TomislavPukšec,Fakultet
Isto tako, ne treba zaboraviti i ekološku dimenziju, obzirom da manja potrošnja energije i manji utjecaj na okoliš i manju emisiju COi-No, mi se baviti u ovim razmatranjima toliko ekološkom koliko ovom ekonomskom stranom ulaganja u energetski proizvodnju mlijeka.
Približavanjem Europskoj uniji hrvatski mlijeka vat se sa sve konkurencijom, a pitanje tko može proizvesti što jeftiniju litru mlijeka, postojat sve važnije. Obzirom da u cijenu mlijeka ulaze i troškovi proizvodnje, njihovo smanjivanje postaje presudno. U zemljama Europske unije ovo pitanje je prepoznato, te se ovom problemu pristupa veoma ozbiljno. Rezultat toga je otvaranje posebne lnternet stranice koja se baviti energetskom na farmama krava. Projekt izrade takve stranice financiran je od strane lntelligent Energy Europe programa, a pošto na projektu, ostalim, rade i sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje šta u Zagrebu, portal biti dostupan i na hrvatskom jeziku te ga i hrvatski mlijeka nesmetano koristiti. Više o samoj stranici, koja biti funkcionalna lipnja, u
Potrošnja energije u proizvodnji mlijeka
Proizvodnja mlijekajejedna od najzahtjevnijih poljoprivrednih
strojarstvai brodogradnje u Zagrebu-
djelatnosti s aspekta potrebe i potrošnje energije. Tako nešto ne obzirom da na farmi postoji mnoštvo ponajprije
energije: pumpe, motori, kompresori, ventilatori, rasvjetna tijela i Njihovom što boljom optimizacijom postižemo
Treba napomenuti da energetski farmom možemo smatrati onu farmu godišnja potrošnja po kravi ne prelazi 550 kWh. Naravno, u Hrvatskoj mala obiteljska gospodarstva, kojima prnizvodnja mlijeka nije jedina poljoprivredna djelatnost, ne mogu zadovoljiti ovaj uvjet. Treba uzeti u obzir i da takva gospodarstva i nemaju svu adekvatnu opremu, za razliku od novijih farmi s relativno novom i opremom. Takve nove farme uvelike se približavaju ovim zadanim kriterijima potrošnje.
Kao energije
na farmi možemo istaknuti:
• Sustav za mlijeka
• Sustav za mužnju (vakumske pumpe)
• Sustav za pranje i prepumpavanje
• Rasvjeta i ventilacija
• Zagrijavanjevode
• Sve ostale strojeve da je eliminirati neke od ovih sustava, obzirom da su neophodni za nesmetanu proizvodnju mlijeka, potrebno je
optimizirati njihov rad i eventualno predložiti neka nova poboljšana rješenja. Svaka od navedenih kategorija zahtijeva podrobniju analizu koju napraviti u brojevima.
Kod sustava mlijeka razmatrat i ekonomsku isplativost sustava za predKroz ovaj sustav postoji i za zagrijavanje vode koja se dalje može koristiti kod pranja. Vidjeti nekih drugih oblika (eventualna isplativost banke leda i sl.).
Kod sustava za mužnju pokazat ekonomsku isplativost ugradnje VFS sustava (varijabilni frekvencijski sustav) koji nam služi za održavanje konstantnog vakuuma regulacijom vakuumske pumpe. U ovom uštede u potrošnji energije se oko 50%.Kod sustava zagrijavanja vode, osim topline dobivene mlijeka, ispitat kombinacije sa solarnim kolektorima. te iskorištavanja povratne topline. Za rasvjetu i ventilaciju predstavit najjednostavnija rješenja za uštedu energije. Ugradnja energetski štedljivih rasvjetnih tijela može dovesti do znatne uštede, kao i ugradnja modernijih, energetski sustava ventilacije (ventilatori s protokom i boljim miješanjem zraka). U predstavit sve sustave u kojima koristimo
energiju (pumpe, motori i sl.) i vidjeti postoje li kakve alternative za uštedu energije kod tih sustava. Na slici 1 prikazana je okvirna raspodjela potrošnje elekenergije, po kategorijama, na jednoj farmi u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ovo je prikaz potrošnje jedne relativno moderne i nove farme s manje od 100 krava. Prikaz raspodjele potrošnje energije dobar je za usporedbu pošto znane odstupa od europskih prosjeka.
Kako uštedjeti energiju, a tako i novac
Treba naglasiti kako velikih ušteda na svim sustavima biti no sve sitne uštede koje se mogu ostvariti na farmi, dobit iznos.
Biranje opreme, obzirom na efikasnost, zajedno s dobrim energetskim menadžmentom i redovitim održavanjima, presudno je u uštedi energije na farmi.
Redovito održavanje opreme mnogo je isplativije i jeftinije nego vatrogasne mjere u kriznim situacijama kada dolazi do kvarova na postrojenju. pravilo jest da
vode
ventilacija rasvjeta vakuum pumpa
pumpa za prepumpavanje laklofriz ostalo
grijanje vode
Slika 1: Okvirna raspodjelapotrošnje
se sa svakom kunom uloženom u preventivno održavanje kasnije uštedjeti oko pet puta.
Osim navedenih ušteda kroz poboljšanja i modernizaciju opreme treba napomenuti da postoji mokorištenja i ugradnje odreobnovljivih izvora energije kako bismo u uštedjeli novac. Posebnu pozornost u narednim aancima posvetit bioplinu i solarnoj energiji.
Bioplin se najprije kao opcija, na farmama. Treba napomenuti da ekonomska isplati-
energijena farmi
vost ugradnje postrojenja za proizvodnju bioplina i kasniju proizvodnju energije raste s njem broja krava na farmi. U Hrvatskoj se na ovom polju još uvijek ne radi dovoljno tako da postoje veliki potencijali, no problem su realne cijene opreme te nedostatak iskustva. Prema nekim grubim procjenama postrojenje za proizvodnju bioplina na manjim farmama (do 100 krava) biti ekonomski isplativa iako na ekonomsku isplativost utjemnoštvo faktora pa tako i subvencionirana cijena struje proizvedene iz bioplina. Od ostalih obnovljivih izvora energije ispitat moguugradnje solarnih kolektora, ponajprije za zagrijavanje vode na farmi, eventualne prednosti i nedostatke ove tehnologije, te sti kombinacije s ostalim grijanja vode. cilj je farmerima predstaviti prednosti eventualne ugradnje nekih novih, modernijih rješenja na njihovoj farmi, te prikazati vrijeme otplate kod ugradnje tih rješenja. Najvažnije je da u imamo egzaktnu energije, odnosno novca.
Za više informacija i besplatan energetski anketni pregled Vaše farme, možete nam se obratiti na mljekarstvo@fsb.hr
Slika 2: Optimiziranjeenergetske na farmi vodismanjenjutroškova
POMOCPOLJOPRIVREDNICIMA
V ZA OLAKSAN
PUT U EU
- Mr. se.Juraj Orenda -------------------•
Prvi predpristupni EU fond koji je postao dostupan poljoprivrednom i prehrambenom gospodarskom sektoru u Hrvatskoj je SAPARD.
Predpristupna instrument je Europske unije, namijenjen lakšoj prilagodbi i pripremi država pristupnica iz srednje i Europe za pristup u Europsku uniju. Predpristupna dio je predpristupne strategije EU, koja je usmjerena na potrebe svake države kandidatkinje koja se nalazi u fazi pripremanja za u Europskoj uniji.
SAPARDprogram, a isto tako i IPARD program (ruralni razvoj u novom EU razdoblju 2007. - 2013.), posebni su programi za poljoprivredu i razvitak ruralnih
Glavna svrha im je doprinos i usvajanju pravne
EU na zajedpoljoprivredne politike (CAP)i drugih komplementarnih politika, što sustav mjera za lakše na poljoprivrede, prehrambene industrije i organizacije tržišta sa zakonodavstvom EU. njima se podupire pravne EU na mjera za razvoj ruralnih te mjera za razvitak ruralnih
Temeljna ovih fondova su
1. strukturnim prilagodbama poljoprivrednog sektora i ruralnih radi konkurentno sti u odnosu na tržište
Republika Hivatska je od lipnja 2004. stekla status države kandidatkinje za u EU. Taj status potvrdio je uspješno prethodne korake na putu stjecanja punopravnog te otvorio korištenja sredstava iz
predpristupnih fondova
Europske unije, odnosno radi kvalitete života na ruralnim
2. pripremi za provedbu pravne Europske unije na poljoprivredne politike kroz njezino pravno, administrativno i institucionalno osposobljavanje.
' ' U sklopu strategije pristupa Republike Hrvatske u Europsku uniju jedan od važnih koraka jest korištenje predpristupnih programa pokako za poljoprivrednoprehrambeni sektor, tako i za razvitak ruralnih Stoga : je od velike važnosti koristiti · sredstva SAPARD/IPARDprograma.
Spremnost za nove obveze do ulaska u EU Spremnost EU da pomogne u predpristupnom razdoblju je razvidna i krajnje velik dio važnih koraka za potpunu prilagodbu svih proizvodnih sektora u osnovi su nove obveze za sve sudionike provedbe predpristupne strategije u Republici Hrvatskoj. i najvažniji koraci su upravo na i njihovoj spremnosti za usvajanje novih prava, ali i novih obveza. Naglasit samo neke od za poljoprivredne
Cjeloživotno obrazovanje
Zakon o poljoprivredi u svojim odredbama daje važnu i
zanemarivanu temeljnu definiciju koja glasi "poljoprivrednik je osoba na poljoprivrednom gospodarstvu koja se bavi poljoprivredom te posjeduje znanja i vještine o poljoprivredi". Nove tehnologije donose ekonou proizvodnji, kvalitetniji proizvod, zdravstveno sigurniji proizvod, osiguravaju koliu ponudi, doprinose konkurentnosti na tržištu. tim, novih tehnologija traži investicijske projekte, planove ulaganja, poznavanje tehnoloških postupaka i stalno te njihovu primjenu i stalno usvajanje novih znanja i vještina. Samo kvalitetno obrazovan kroz redovno obrazovanje te trajno kroz ciljane edukacije, treninge i radionice može biti spreman na visoka ulaganja u suvremena tehnološka koja mu primjerenu dobit i sigurnost na tržištu. Informiranost putem službi Važno je omoslužbe koje trajno pratiti nova u svom sektoru i sve bitne informacije prenositi na Te službe moraju biti pravilno radi dostupnosti svakom zainteresiranom dobro opremljene i organizirane da pruže sve bitne informacije za njegov rad
ili one informacije vezane uz njegova prava ili obveze. Informacije o službama i njihovom radu moraju biti transparentne i svima dostupne.
Profesionalno povezati i organizirati
Suvremeno tržište, osim kvalitete i zdravstvene ispravnosti proizvoda, zahtijeva od dostatne i kontinuitet ponude, odnosno isporuke. Propojedinac nije u sam zadovoljiti ove zahtjeve tržišta. Jedno od rješenja je nastup na tržištu kroz organizacije. Ovaj vid udruživanja je dobrovoljan, ali osim nastupa na tržištu prodaje, trebao bi kroz profesionalno i vodstvo sniziti ulazne troškove kroz korištenje i održavanje mehanizacije te racionalizirati investicijske troškove u opremu i objekte koji mogu biti nabavljeni, i korišteni.
Proizvoditi proizvode s povišenom
Mnogo je koji danas svoje proizvode nude na tržište kao proizvode s povišenom bez obzira radi li se o proizvodima s oznakama organskog uzgoja, ekološke proizvodnje, izvornosti ili zemljopisnog podrijetla. još je niz proizvoda koji su po svojim kvalitativnim osobinama uistinu posebni, ali još uvijek nisu prijavljeni u propisne Registre, pa, stoga, na tržištu ne mogu ostvariti mjesto i plasman koji zaslužuju. Ono što je jest prepoznati vrijedne proizvode, zakonodavni okvir, osigurati ispunjavanje propisanih uvjeta u proizvodnji, pokrenuti postupak prijave i registracije ovih proizvoda.
Hrvatski nemaju razloga strahovati uz drniški pršut, slavonski creski sir, varaždinska zelje, samoborsku kremšnitu, zagorsku portugizac i niz nenabrojanih proizvoda koji vrijednost sveukupne nacionalne eko-etno i gastro baštine.
- pretpristupna
SAPARD-IPARD
Ukoliko sve razine sudionika u procesu prilagodbe poljoprivredno-prehrambenog sektora prihvate obveze i kroz realan plan aktivnosti uspješno ih provedu, zasigurno biti osiguran dostatan broj vrlo kvalitetnih projekata za sufinanciranje iz sredstava fondova predpristupne (SAPARD/IPARD).
Realizacijom tih "pilot'' projekata dodatno se ohrabriti i dio u svakom sektoru na pokretanje vlastitih investicijskih projekata u sektorskoj prilagodbi.
U ovom razdoblju najvažnije je da u svim sektorima brzo djeluju na investicijskom gospodarstava i njihovoj prilagodbi, kroz osuvremenjivanje, specijalizaciju i poboljšavanje uvjeta
C:itracentar~
proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah
==>odabir u zemlji porijekla
==>jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. ==>kreditiranja u suradnji s Vašim bankama
stojimo Vam na raspolaganju:
Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska
Tel: 042 712 582, 091 126 7326
098 288 130
UZGOJ
U STAJAMA
MLJEKARA
Posjetili smo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Kuršancu, malom mjestu u Danas u Kuršancu živi oko 750 stanovnika, što je više nego u razdoblju do 2000. godine. da se uz južnu stranu sela nalazi Kuršansko jezero, kako ga zovu žitelji ovoga kraja, ovo mjesto još zanimljivijim. To je jezero rijeke Drave, na kojem izletnici i vikendaši provode slobodno vrijeme, tako podršku razvoju turizma. Nedaleko jezera, pokraj nasipa, smješteno je imanje obitelji BranoMilan, nositelj OPG-a, zajedno sa suprugom Nevenkom, sinom Dejanom i snahom Snježanom, uspio je u nakani da obitelj svoju gradi proizvodnjom mlijeka. Razmišljaju svakodnevno o ovoj proizvodnji, a poslove su raspodijelili tako da nikome ne nedostaje posla, ali i da ga nema na pretek. Nevenka se brine o teladi, a nakon nekoliko mjeseci brigu preuzima snaha Snježana, dok Milan i Dejan brinu o hranidbi, mužnji, mehanizaciji te ostalim poslovima na farmi. Nova farma i oprema
U novu farmu uloženo je blizu dva milijuna kuna, a u odnosu na
Sve je više mlijeka svjesno kako kupovina ili uvoz rasplodnog podmlatka nije najpovoljnije rješenje broja muznih krava u staji. Stoga sve više njih od svojih krava ostavlja najbolju žensku telad te na taj osigurava kvalitetan remont i brojnog stanja stada
objekte kojima su do izgradnje nove suvremene staje raspolagali, rad je jednostvaniji, lakše je održavanje higijene u staji i izmuzištu, premda su i do tada imali ekstra klasu mlijeka. Staja je s vanjskom klimom, kapaciteta 40 krava, a oprema je suvremenim zahtjevima struke, te pojednostavljivanje aktivnosti u držanju, hranidbi i mužnji: je kompjutorizirana hranidba s 2 boks-hranilice, izmuzište je tipa riblje kosti (2 x 3), a izgnojavanje je krilnim
(skrejperima). Staja je dovršena i useljena u studenome 2007. godine. Iako trenutno nije u potpunosti popunjena, planiraju uzgojenim rasplodnim podmlatkom svojih krava popuniti farmu, a jednog dana i proširivati kapacitete uzgoja. Strojevi kojima raspolažu su izvanredni - "dobro smo koja se stroja za novu farmu isplati"- kažu Hranidba
Voluminoznu krmu (sjenažu i silažu) proizvode na 30 ha zemlje, za koju kažu kako je nedostaje i kako je
Nevenka, Dejan i Snježana sa FranjomHorvatom, dipl. ing. 1 koji pomažesvojim savjetima
Zoran Bašil dipl. ing. -
veoma teško do nje, obzirom na rascjepkanost i koje se pri dodjeli državne zemlje u zakup. Na oranicama siju kukuruz za silažu i travnodjetelinske smjese, dok koncentriranu smjesu s 19 % proteina nabavljaju od Vindije d.d. od koje su dobili na korištenje silos kapaciteta 7,5 tona. Ovakvim kooperacije s Vindijom d.d. su veoma zadovoljni jer imaju hraniti svoje krave 11ormiranim obrokom. To da kravama mogu raspodjeljivati obrok 11aosnovni i stimulativni, kojeg je mha mlijeka. Svekrave koje su u laktaciji dobivaju ravnomjeran obrok pripremljen mikser-prikolicom, dok dodatni <0ncentrirani dio obroka dobivaju mtomatskom hranilicom. Na taj je osigurano da krave, prema Jroizvodnji, dobivaju smjese. Krave imaju ogrlicu ) s kojega kompjutor
Posebansmještajza
podatke i tako dozira smjese.
Smještaj krava
Na gospodarstvu je, uz staju u kojoj su držali muzne krave, niknula nova farma tehnologije s izmuzištem, sa šest muznih mjesta. lzmuzište je u potpunosti kompjutorizirano, a gabariti same staje s hodnikom za dostavu hrane su takvi da Milan i Dejan bez problema mikser-prikolicom hrane krave. U farmi je smještena 27 krava, dok je u objektima (za smještaj ženske teladi i junica) smještena 30 grla. Ženska telad i junice imaju izlaska na ispust površine 2,5 ha. Zasušene krave su odvojene od muznog stada, te imaju posebno režim hranidbe. Svu žensku telad planiraju ostaviti na gospodarstvu, jer su iskustvom daje najbolji podmladak onaj koji je dobiven na farmi od krava.
Krave su simentalske pasmine, a to je uzgoj koji godinama njeguju u svojim stajama. Stoga i ne daje proizvodnja skoro 9 500 litara mlijeka po kravi. Neke krave daju i preko 50 litara na dan. Pravo je zadovoljstvo razgovarati s obitelji i uvjeriti se koliko su uspjeli napredovati posljednjih godina. kako toga ne bi bilo da ih i organizacijski ne pomažu djelatnici Vindije d.d. s kojom godinama uspješno Posebno i
Franje Horvata, dipl. ing. koji, pored svakodnevnih obveza, uvijek vremena za posjet i dobar savjet. samo kvalitetno mlijeko
O higijenskoj kvaliteti mlijeka nismo mnogo razgovarali, ali samo zato što, kad smo vidjeli disciplinu na farmi, nismo imali previše pitanja. Hrvatskog skog centra dovoljno govori: 150 000 somatskih stanica i 6 000 mikroorganizama. Naravno, sve je to postignuta samo zato što svi svakodnevno Na stolu je uvijek prisutna literatura, naravno i Mljekarski list.
U prošloj su godini Vindiji d.d. 180 552 litre mlijeka ekstra klase s 4, 17 % mlimasti i 3,65 % proteina. Po kravi je 9 395 Lili po kravi 25,741/dan.
Trud i rad vrijedne obitelji prepoznat je i od strane nadležnih institucija. Tako su dobili mnoga priznanja za svoje visokokrave, a svakodnevni napredak ove obitelji našem mljekarstvu pozitivan primjer uspjeha obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
KAKODO SREDSTAVA
IZ SAPARDPROGRAMA
- Pozitivanprimjerobitelji iz
- Zoran dipl. ing.
Josip i Ivica iz Novakovca u županiji se dugi niz godina bave proizvodnjom mlijeka. Danas u stajama drže 60 muznih krava holstein pasmine i 50 junica i ženske teladi. Obitelj se generacijama bavi proizvodnjom mlijeka, tako da je ovo bio izbor zanimanja, obzirom na iskustvo i znanje koje su stekli s roditeljima na gospodarstvu. brat Ivica, nakon godina rada u Austriji, se s obitelji vratiti u svoje rodno mjesto i s bratom Josipom osuvremeniti proizvodnju na gospodarstvu.
oko 140 ha zemlje, koja je u zakupu. Naglašavaju problem rascjepkanosti zemljišta, ali se nada ju da uspjeti u cilju okrupnjavanja svojih parcela i tako proizvoditi krmu za svoje krave. U tome im svakako biti potrebna nadležnih institucija, ponajprije Podturen u svrhu dobivanja državnog zemljišta u zakup.
Sredstva iz
SAPARDprograma
Ideja o izgradnji nove staje i prve aktivnosti krenule su 2005. godine kada su s ispunjavanjem uvjeta za prijavu, te su korake: izradili tehnološki plan, izradili glavni projekt na osnovu kojeg je izdana dozvola za izgradnju (ili adaptaciju) sa troškovnicima (izgradnja, vanjsko instalaterski radovi i sl.),
izradili poslovni plan, javili se na pozivni pribavili potvrdu Ministarstva zaštite okoliša, te dokaz o sposobnosti podnositelja da provede ulaganje, prikupili dokumente o dokazivanju vlasništva (zemljište, dokaz o registraciji podnositelja prijave, prijavne obrasce propisane natjepismo namjere o otkupu proizvoda i mišljenje o dokumentacije s propisanim veterinarskozdravstvenim uvjetima. U lipnju 2007. projektna dokumentacija je kompletirana, a projekt poslan SAPARDAgenciji s kojom je srpnju sklopljen Ugovor o dodjeli sredstava. Nakon toga je uslijedila i provedba projekta od strane investitora (sklapanje ugovora, opreme i radova). Uslijedila je procedura odobravanja kredita i ugovaranja odredbi Ugovora o izgradnji sa odabranim te je izgradnja objekta krajem rujna 2007. godine. Danas je farma u fazi izgradnje, a završetak i opremanje objekta se u lipnju 2008. kada investitor predati Zahtjev za isplatu sredstava od strane SAPARDAgencije u iznosu od 2,5 mil. kuna. Josip i Ivica kako SAPARD Program ne traži ništa više nego je što traži hrvatsko zakonodavstvo, samo što su sustavi kontrole precizniji i detaljniji, a svaka investicija mora biti isplativa i transparentna. OPG je kooperant
Da je dobiti sredstva iz SAPARDprograma primjerje OPG iz Novakovca.Posjetili smo
Josipa i Ivicu u Poturnju,koji su uspjeli prikupiti svu potrebnu dokumentaciju i prijavitise na drugi krug za SAPARDprogram
mljekarske industrije VINDIJAd.d., tako da je tehnološki plan izradio glavni tehnolog za kooperaciju i razvoj farmi tvrtke Franjo Horvat, dipl. ing. U Tehnološkom planu je definirana tehnologija i kapaciteti izmuzišta i stajske opreme prema kojoj je proveden pozivni a su i osnovni biološkoekonomski parametri uzgoja muznih krava, teladi i junadi, te vane mlijeka i potrošnja hrane i energenata.
Oprema u novoj stelji Nova staja biti kapaciteta 152 ležaja + odjeljci za rasplodni podmladak, što da ukupno biti smještena oko 240 grla. Ležišta biti opremljena najsuvremenijim materijalom - gumom te tako biti udoban smještaj krava. S punog poda blatnog hodnika gnoj s gnojovkom skrejperom biti otpremljen u lagunu kapaciteta 1 700 m 3 iz koje se dalje otpremati na polja kojih je osigurano dovoljno, a prema pravilniku koji nalaže 0,5 ha oranica po uvjetnom grlu. lzmuzište je riblja kost, laktofriz kapaciteta 5 000 L, a muzni biti op• remljen rukom za skidanje sisnog sklopa.
S Vindijom d.d. dugo imaju izvrsnu suradnju, tako da je ovakva potpora bila slijed dogaPodigli su kredit na preko 6,5
mil. kuna kojeg 12 godina s 2 godine Ivica je u izgradnju nove staje uložio dodatnih 1,3 mil. kuna vlastitih sredstava. je izvjesno da nova farma biti dovršena do srpnja, što da nakon kontrole od strane nadležnog tijela koje brine u SAPARDprogramu uslijediti povrat od 50 % uloženih sredstava kojima vratiti sredstva HBORu, a dijelom novca kupiti junice. Imaju viziju i, što je najhitnije, optimizam potreban kako bi ostvarili postavljene ciljeve. Nakon dovršenja i useljenja u staju posjetit OPG i izvijestiti o novostima i pozitivnim pomacima na gospodarstvu, a ne sumnjamo da ih biti.
Ivica i ]osip s glavnim tehnologomza kooperaciju i razvoj farmi tvrtke Vindija d.d.- FranjomHorvatom,dipl. ing.
FLEKTROIEHNIKA
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge i Laktofriz tip RHB 200 - 1600 lit 1
Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim 2 U JEDNOM pranjem i doziranjem Pasterizator - Sirarski kotao
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore nevedenu adresu i brojeve telefona ili na www.elektrotehnika.hr
PROFESION·
Ecolab-ov Premium program
Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati!
riil!flifj§)
Oxy Foam•- Aktivna pjena za higijenu vimena
Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože. Sigurno, i jednostavno za korištenje.
~IDl!fl1~
lo Shielcf'- Polimerizirana barijera '1
Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jod u (PVP). Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena mužnji.
Blu Gard•
Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.
Veloucid4!..
emulzija 1
Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jodu (PVP).
Vrlo bogata i tvarima za održavanje kože vimena u stanju tijekom cijele godine.
Kovex8pjena
pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida je namjena s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.
ULASKOMHRVATSKE
U EU MNOGO
Za svako OPG, se vlasnici i dalje baviti
proizvodnjom mlijeka, trebali bi imati program razvoja za barem 1O godina. Kako bi ,
TOGACESE
PROMIJENITI
se izradio što bolji program
razvoja. neophodno je napraviti što kvalitetniju
analizu razvoja u proteklih ·1O godina. U toj
opciji trebalo bi biti više stavaka
SvakoOPGtrebaimatiprogramrazvojabaremza 1Ogodina
-Mr. se.
Analiza trenutnog stanja
Koliko ima vlastite zemlje + zakup = ukupno, sjetvena struktura, broj krava, junice, mlade junice starije od 12 mjeseci, mladejunice od 12 mjeseci) i ženska telad, stajski kapacitet - broj ležišta ili vezova, objekti, oprema i mehanizacija.
Analiza proteklih 1O godina
Analiza proteklih 1Ogodina, po pitanju proizvodnje i organizacije OPG-a: uvjeta, i težine rada, te koliko je kupljena zemlje; za koliko je broj krava, za koliko je proizvodnja mlijeka po kravi, što je sve koliko je i kakve mehanizacije kupljena, za koliko se kvaliteta života na OPG-u i opremanje okoliša novi automobil, školovanje djece, vlastito osposobljavanje i drugo), gdje i u se pogriješilo, što se moglo i bolje a nije.
Plan za 1Ogodina
• postoji li proširivanja u 1Ogodina,
• postoji li kupovine zemlje ili zakupa,
• koliko planiramo broj krava,
• koliko trebamo proizvodnju mlijeka (ukupno i po kravi),
li.st 05/2008.
• koliko planiramo uzgoj junica,
• što je sve potrebno nabaviti od nove mehanizacije i opreme,
• što sve treba izgraditi,
• do kada trebamo legalizirati proizvodne i objekte,
• koje sve uvjete treba ispuniti kako bi se i dalje mogli baviti proizvodnjom mlijeka unutar EU,
• kamo djeca nakon završene osnovne škole,
• koje bi dijete trebalo naslijediti OPG,
• kako i na koji odgajati, usmjeravati i školovati nasljednika OPG-a.
O poslovanju, analizama i planovima - programima razvoja
Gospodo, uzmite bilo koju firmu, pogon ili za proizvodnju bilo Može li poslovati bez knjigovodstva, ekonomskih analiza i školovanih kadrova, kvalificiranih majstora. Nemojte zaboraviti daje svako OPG jedna manja ili firma, pogon ili za proizvodnju mlijeka, uzgoj životinja i proizvodnju mesa. Svako OPG treba imati svoje knjigovodstvo i ekonomske analize poslovanja. To je vaša firma i vi ste vlasnici te firme, i samo o vama ovisi brži ili sporiji razvoj vašeg OPG-a, vašeg za proizvodnju mlijeka.
U dosadašnjim uvjetima, mnoga naša OPG imala su hvale vrijedan razvoj i napredak.
Mnogi od vas su pravovremena poslušali savjete
Mnogi su pozorno Mljekarski list i priloge iz veterine, ekonomije, organizacije i tehnologije, te savjete o potrebi broja krava i proizvodnje mlijeka i bržeg razvoja.
Mnogi od vas su istaknuli da je Mljekarski list odigrao VELIKUulogu u razvoju proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Primjer iz prakse 10.4.2008.)
OPG ZDENKANEMETA
Trema Gornje Selo 20. Sv. lvan Žabno, bivša Križevci).
Struktura obitelji. Zdenka Nemet (1964., SSS, strojobravar), Nevenka (1973.), lvana (1994.), Anita (1998.), !van (2000. - plan srednja poljoprivredna škola), otac Franjo (1939.) i majkaAna (1942.).
Struktura posjeda. 18 jutara vlastite zemlje + 1O jutara zakupa, 1 jutro. 2000. godine imali su 1O jutara vlastite zemlje. U kupnju 8 jutara zemlje uložena su vlastita sredstva. Dio ove zemlje kupljenje u jesen prošle godine i ovog
Sjetvena struktura. 6 jutara talijanskog ljulja, 2jutra TDS, 2jutra lucerne sijane 16.4.2007. (do tad
Obitelj Nemet - još jedan pozitivan primjerpostupnog proizvodnjemlijeka
nisu sijali lucernu). Lucerna je pivi put košena 26. lipnja 2007. i bilo je 7 rolo-bala sjenaže, a otkos bio je 4. listopada 2007.; 6jutara prirodnih livada i 12 jutara kukuruza, od 7 jutara za silažu + 5 jutara za zrno. Ove godine sijat grupu 300 do 400 zbog što ranijeg siliranja i kombajniranja zrna, tako da se sve površine mogu preorati i zasijati talijanskim ljuljem. Plan je da svih 28 jutara i preko zime budu zeleni.
Nema više prazne zimske brazde
Zdenka veli da je o tome u Mljekarskom listu, da se sa talijanskim ljuljem i kukuruzom na istim površinama može proizvesti više krme, a time držati i nekoliko krava više. S više mlijeka dolazi i više novca za daljnja ulaganja. 25 %do 30 %površina treba biti pod lucernom.
Od mineralnih gnojiva 2007. utrošeno je 2 tone mješanca + 5 tona KAN-a, a za 2008. godinu ukupno biti utrošeno 3 tone mješanca i 7 tona KAN-a.
tla svih parcela.
Piva kalcizacija obavljena je 2006. godine na 3 parcele sa 7 tona vapnenca. Druga je obavljena 2007. godine na 2 jutra s 3 tone fertdolomita, a ove je godine obavljena kalcizaciju na 2 jutra u što je investirano 2.200 kn.
Krma. udjel voluminozne krme sjenaža (oko 60 %),
Tablica 1. Proizvodnjamlijeka hrvatskogsimentalca
Godina Broj krava Litaramlijeka 1998. 6 10798
1999. 6 8 342
2000. 5 8 700
2001. 6 14000
2002. 7 18722
2003. 6 21 726
2004. 8 35 532
2005. 10 53 659
2006. 12 70120
2007. 14 83 045
kukuruzna silaža (oko 30 %) i sijeno (oko 1O %). Sjenažu rade od ljulja, TDS-a, DTS-a i lucerne, a sijeno od prirodnih livada, uglavnom s parcela u zakupu. Smjesu rade sami: kukuruz 45 %, soja 26 % i suncokret 1O%,posije 16 %, kreda, soda i mineralno vitaminski dodatak 3 %.
Smjesu kravama daju u 4 navrata: 2 obroka po 2 puta ujutro (2 kg smjese), nakon kukuruzne silaže, te poslije sjenaže opet 2 kg smjese i na kraju sijeno. Uz to, svaka krava dobije 2 puta po 2 dkg melase na dan.
U 2004. godini znatno je proizvodnja mlijeka jer su hranidbu krava sjenažom talijanskog Ijulja
Za kemijske analize tla dosad ima analize samo 3 uzorka, ali nastojat prikupiti kemijske analize Nemetovi na polju talijanskog !ju/jazrelogza košnju
Bravo!!!
Što kažu analize mlijeka?
Broj somatskih stanica nikada na prelazi 200 000 (u prosjeku je oko 100 000 i manje), dok je broj mikroorganizama u prosjeku svega 1O000 (uvijek ispod 20 000). Još jednom bravo!!!
Godišnji prosjek kvalitete mlijeka je: 4,22 % masti i
Vidimo kako je proizvoditi mlijeko E klase. Za to je potrebno malo više truda i pozornosti.
objekti malogkapaciteta
u Mljekarskom listu pod sloganom "Mlijeko raste na polju a muze u staji". Tada je od 8 krava dobiveno 35 532 litre mlijeka. U 2008. godini planiraju proizvesti 100 000 litara s 18 krava. I to sve s uzgojem hrvatskog simentalca.
Struktura stada (10.4.2008.)
Na gospodarstvu trenutno uzgajaju: 17 krava + 3 junice, 2 junice starije od 12 mjeseci + 7 junica starosti godine dana. Ukupno 29 grla. Mušku telad prodaju s 1O do 12 dana starosti. Cijena takvog teleta je 2.000 kuna. Svu žensku telad ostavljaju u daljnjem uzgoju. Sperma za osjemenjivanje krava je od uvoznih bikova, a sparivanje se radi prema programu Hrvatskog centra.
"Nastojimo održavati što bolju i što suradnju sa Hrvatskog centra i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. O svim pitanjima, izboru bikova, hranidbi, gospodarenju i upravljanju zemljištem, sjetvenoj strukturi, gnojidbi, spremanju i pripremi krme savjetujem se s poljoprivrednim savjetnicima HZPSS-a Dariom Zagorcem, Damirom Slavkom Tatjanom
O kvaliteti mlijeka
Od uspostave Laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka, mlijeko s OPG-a Zdenka Nemeta samo je prva 3 mjeseca bilo u drugoj i klasi. To je u 90 dana riješeno i od tada je mlijeko Ekstra klase. Tako smo pogrešno upisali u kompjutor kako je mlijeko u prvoj klasi, a na to je Zdenko bumo reagirao i rekao: "pa ja ne bi dojio krave za prvu klasu mlijeka". Nakon toga smo obišli usjev ljuljeva, a Nevenka nam je šapnula: "Mi ne bi išli u štalu da nam je mlijeko druge ili klase pa da kaznu kroz cijenu za takvo mlijeko. Zašto idemo u staju i hranimo krave?". Na ovome im zasigurno možemo
Mljekarski list 0.5/2008. i drugima. Od velike su nam i prilozi Mljekarskog lista, a naša omiljena rubrika je "Mali posjedi i proizvodnja mlijeka", kojom nas se stalno s primjerima drugih OPG-a, bržem razvoju i sve proizvodnji mlijeka. Do sada smo bili na svim "Danima travnjaka" u Koprivnici, gdje smo dobili priznanje za travnjaštva i uspješnu suradnju sa HZPSS-om od 2004. godine" - Zdenko.
Korekciju papaka kravama rade 2 puta godišnje, po preporukama iz Mljekarskog lista. krava na ovom OPG-u su simentalke iz vlastitog uzgoja + 5 simentalki iz Austrije. Svrha je uzgojiti krave s proizvodnjom od oko 7 000 litara mlijeka godišnje. Prijedlog razvojnog programa gospodarstva Razvojni program je prijedlog HZPSS- Odjela za nika odjela i terenskog agronoma. Prostorije u kojima se nalaze krave i junice (vezani sistem s jaslama) potrebno je i osloboditi prostor za izgradnju poluotvorene staje za 35 krava s porodilištem, odjeljenjem za suhe krave i odjeljenjima za uzgoj junica uzrasta, izmuzištem i ostalim potrebnim prostorijama, betonskim gnoj ištem i lagunom, te 3 silosa.
Potrebna je što jednostavnija i što jeftinija staja, tako da što više kapitala ostaje za kupovinu zemlje i potrebne mehanizacije.
Zdenkova poruka Uredništvu Stalni smo Mljekarskog lista na koji imamo samo jednu zamjerku. Dobivamo ga tek krajem mjeseca. To je propust. Mljekarski list nam je glavna literatura i velik dio zasluga za razvoj našeg OPG-a imaju upravo struprilozi iz Mljekarskog lista. Unatrag 5 godina sve brojeve i nastojat dati ih uvezati u knjige po 12 brojeva
SMJESTAJ V I DRZANJE
TELADI
Telad, kao i sve druge mlade živolit)je, predstavlja posebno osjetljivu kategoriju koja zahtijeva osobitu pažnju i njegu. Neadekvatni smještaj veoma brzo rezultira bolestima i gubicima. Na malim farmama (štalama) telad u kolostralnom razdoblju (prvih pet dana života) ostaje uz kravu, gdje su koncentracije štetnih plinova i vlaga zraka previsoki. tele zahtijeva suho i mjesto u štali gdje nema propuha. tele je potrebno smjestiti u poseban objekt koji odgovara svim zahtjevima držanja teladi. U prvim danima života tele je potrebno smjestiti u individualni boks ili
boksovi za telad mogu biti od metalnih cijevi te od drvenih i
Boksovi za telad
Pri kontinuiranom teljenju, pravilno tijekom cijele godine, treba s jednim boksom za telad na svakih 1O krava. Boksovi za smještaj teladi do starosti 1O- 12 dana su 1,20 m i široki 0,80 m, dok su boksovi za držanje teladi do 8 tjedana starosti dimenzija 1,0 m x 1,60, odnosno 1,0 m x 1,80 m. Rešetkasti podovi takvih boksova napravljeni su od tvrdog drveta i podignuti od poda štale 30 cm. Drvene gredice od kojih je pod široke su 8 cm, a razmak njih je 2,0 - 2,5 cm. i stražnje strane iz higijenskih razloga su zatvorene, dok je strana izvedena od metalnih cijevi koje se lako Boksovi za telad moraju biti nastrti suhom i slamom. Rešetkasti pod brzo otjecanje Betonirani pod ispod boksova ima pad od 3 - 15 % pa lagano u kanal
Odmah nakon teljenja teladi je potrebno osigurati
optimalne uvjete držanja. Svakako je bitan smještaj, kako teladi, tako i starijih kategorija podmlatka
]osip Haluška, dipl. ing. -
za izgnojavanje. Iza boksova postoji kontrolni hodnik koji kontrolu zdravlja i olakšava dnevno Svaki boks ima na prednjoj strani kantu za napajanje s dudom. Telad se u boksovima zadržava do 1O dana starosti, kada se prebacuje u boksove za skupno držanje teladi. Smještaj u za telad pokazale su se u praksi dobrim držanja od prvog dana života. su smještene vani na otvorenom tijekom cijele godine. Postoje izvedbe takvih za telad uglavnom su od drvenog materijala, širina 0,90 - 1,00 m, 1,30 i visoke 1,40. Na prednjoj strani nalaze se rešetkasta vrata na kojima se nalazi kanta sa siskom za napajanje teladi mlijekom ili zamjenicom. Napajanje teladi obavlja se 2 - 3 puta
na dan. Telad se u ovim drži do i O dana starosti. Dok se telad nalazi u u toj dobi nije potrebno dodavati starter i sijeno. Nakon 10 dana starosti telad se iz prebacuje u na grupno držanje. Zatim se peru i dezinficiraju ( 1 %otopine masne sode). Nakon pranja dobra je praksa ostaviti par dana odmarati do useljenja nove teladi. Dobro rješenje za individualno držanje mlade teladi predstavljaju iglui napravljeni od posebne tvrde bijele plastike. Ovakav držanja teladi raširen je u Americi i sve više se uvodi na naše velike farme. S strane iglua, gdje se nalazi ulaz postoji manji ispust, tako da tele po volji može boraviti vani ili u igluu. lglui se lako peru i i mogu se prebacivati na drugo mjesto.
Telad smještenau igluima
Grupno držanje teladi
U dobi od 1O - 12 dana starosti telad se iz individualnih boksova i prebacuje u gdje se drže slobodno u grupnim boksovima. Slobodno držanje teladi u boksovima u toj dobi ima mnoge prednosti. grupe teladi se od 5 - 1O teladi po boksu, ako se radi o automatskom napajanju teladi, onda su grupe znatno (1O - 20 teladi). Potrebna površina boksa po teletu iznosi 1,30 m 2 za telad do dobi od 60 dana starosti, a za stariju telad od dva mjeseca 1,5 m 2 • U boksovima za telad mora biti dosta suhe stelje, a uz svaki boks postoji ispust da tele može po volji boraviti vani ili u objektu. Širina boksa mora biti dovoljno velika da osigura 0,400,50 m valova po svakom teletu za koncentrat. Prostor za ležanje može biti podignut od prostora za hranjenje za 0,25 m. U valovima za koncentrat (starter za telad ) treba biti smjese po volji. Isto tako u boksovima se nalaze jasle za kvalitetno sijeno po volji, na koje se tele treba privikavati u boks. Telad
se u boksovima napaja zamjenicom i to dva puta dnevno do 60 dana starosti. Na prednjoj strani pregrade boksa u nalazi se mjesto gdje se drže posude sa siskom za napajanje teladi. Za svako napajanje po teletu se potroši 4 litre zamjenice. Za 60 dana telad popije 480 -
AUTOMATSKO NAPAJANJE
TELADI
Na taj svako tele može dnevno popiti
zamjenice. Ukupnu dnevnu zamjenice tele tijekom dana može popiti u više manjih obroka. Koncentracija i zamjenice može se po volji. Najjednostavniji hranidbeni programi sastavljeni su tako da teletu tijekom dana tri puta konzumaciju po dvije litre zamjenice, što ukupno šest litara po teletu dnevno.
500 litara zamjenice. U toj dobi telad se mora odrožiti, a najbolje je to napraviti sa 30 dana starosti. Isto tako, nakon 60 dana starosti telad treba sortirati po spolu i težini. Vlažnost zraka, kao i temperatura zraka, u mora biti optimalna. U ne smije biti propuha.
Automatsko napajanje teladi se za farme. Pri ovakvom hranjenja, kao i kod automatske hranidbe krava koncentratima, telad oko vrata nosi ogrlicu s signale prepoznaje kompjutor
]osip Haluška, dipl. ing. -
Noviji automati za napajanje teladi konzumaciju dnevne mlijeka ili zamjenice u više manjih obroka. Kompjutorizirani automat za napajanje teladi sastoji se od sljededijelova: automata sa spremnikom u koji je miješalica, stajališta s dudom i antenom za prepoznavanje teladi, ogrlice s za identifikaciju, kompjutora s hranidbenim programom koji može biti instaliran direktno na automatu ili na posebnom mjestu. U boksu za napajanje može se montirati vaga koja automatsko napajanje teladi. Antena za primanje signala iz teleta mora biti postavljena vrlo blizu boksa, tako da udaljenost od do antene ne bude od 50 - 60 cm. Ovaj sustav napajanje teladi manjim zamjenice u više dnevnih obroka, što povoljno djeluje na probavu i smanjuje pojavu proljeva. Kada se
Grupnodržanje teladi
tele približi boksu za napajanje, biva elektronski prepoznato, a informacija dolazi u kompjutor gdje se u hranidbenom programu koju zamjenice tele dobiti. Postoje tipovi kompjutoriziranih automata za napajanje. Najjednostavniji su namijenjeni ili samo za napajanje nom zamjenicom, ili samo za napajanje svježim toplim mlijekom, odnosno hladnim zakiseljenim mlijekom (s mravljom kiselinom). Automati za napajanje teladi nom zamjenicom veoma su pogodni za farme koje se bave samo tovom teladi. Automati za napajanje teladi mlijekom pogodni su za farme gdje se mlijeko može davati teladi kao zakiseljeni hladni napitak. Razlika dvaju navedenih automata je u tome što automati za napajanje mlijekom nemaju spremnik za zamjenicu u prahu, su preko cijevi i ventila prikljuna spremnik za mlijeko. Bolji od
oba navedena su kombinirani automati kojima se telad može napajati i mlijekom i zamjenicom. Ovi automati omoguu prvoj fazi u:z;goja napajanje mlijekom, a kasnije napajanje zamjenicom, ili napajanje smjesom mlijeka i zamjenice. Automati za napajanje teladi mogu imati samo jedan ili dva boksa za napajanje. Automat s dva boksa za napajanje je u kada se u istoj štali drže istovremeno dvije dobno grupe teladi, ili broj teladi. U dovoljan je jedan boks za napajanje.
: ' ' Prednost automata za : napajanje teladi je konzumacije dnevne mlijeka ili zamjenice u više manjih obroka
Ovisno o modelu automata za napajanje, maksimalni broj teladi
koji se može napajati iz jednog automata za dva boksa iznosi 30 - 40 teladi, sa svake strane automata 1520 teladi. Automati za napajanje teladi dobro su rješenje za proizvodne jedinice koje imaju dovoljan broj teladi kontinuirano tijekom cijele godine. Automatski sustav napajanja teladi dobru individualnu kontrolu. U usporedbi s napajanjem iz kanti s dudom, ovaj sustav smanjuje udio rada za dva do tri puta. Na farmama gdje postoji kompjutor za automatsku hranidbu krava koncentratom, troškove je potrebno smanjiti za cijenu kompjutora,jer se isti kompjutor može koristiti i za napajanje teladi. Na našim velikim farmama uglavnom se koriste automati za napajanje teladi. Nedostatak automatskog napajanja teladi je to što se u praksi da tele gurne slabije tele koje siše i ono nastavi sisati na njegovog
Problotlk d.o.o. istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji
Ulica grada 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 GSM: 091/2382-833
e-mail: probiotlk@problotlk.hr www.probiotlk.hr
radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30
COflPANYWIIHQUAUTY
SYSTEltCERTIFIB>BYDIIV = ISO 9001:2000 -
•9Clltwtza
sira od kvasaca za spraawanJekasnog
nadimanja sira za pripremu salamure prehrambene boje proteini
pribor i oprema za kontrolu:
- kiselosti mlijeka
- temperature
- vlage
- sallnlteta salamure
- ostataka antibiotika u mlijeku
- higijene prolzvodnog pogona
- ostalo termometri podloge markice za sir za samoprešanje sira i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka proizvodnja za nove proizvod u vlastitom opremljenom laboratoriju
pe o
Vaša prednost To your advantage Inženjering, izrada opreme i trgovina u procesnoj industriji Engineering, production and trade in process industry
Kombinacija visokih
osigurava kvalitetno i mlijeka u PECON-ovim RASHLADNIMSPREMNICIMAMLIJEKA!
Ciiene
Izuzetno povoljne cijene + razne pogodnosti financiranja!
Kapacitet
100 - 2000 litara (rashladni agregati za 2 i 4 mužnje)
Rok isporuke
7 dana od Vaše narudžbe!
Dostava dostave direktno na Vašu adresu, uz besplatni "O" -ti servis i puštanje u rad!
Servis
Unutar 12 sati od Vašeg poziva + osigurano skladište rezervnih dijelova, u garantnom i izvangarantnom periodu
podrška
Edukacija dostupna 24 sata na dan!
Provierena kvaliteta
Više od 200 laktofriza diljem Hrvatske!
Pecon d.o.o., Samoborska cesta 145 10090 Zagreb
Tel.: 01/3496 413; 3496 428
Fax.: 01 /3496 424
E-mail: pecon@pecon.hr;www.pecon.hr
Ekonomika proizvodnje krme u slijedu u obiteljskom gospodarstvu
Prof. dr. se. Zoran
Piše:
Oproizsu ostala istanedovoljno veliko osnovno stado i poljoprivredne površine nedostatne za kompletnu krmnu osnovu jedne visokoproduktivne proizvodnje mlijeka. Aktualizirani podaci, odnosno današnje cijene, pokazuju još korist za dohodak proprimjenom krmnog slijeda na stadu od 1O muznih grla i s proizvodnjom od 4 500 litara mlijeka godišnje. U ovih 5 godina ipak je napravljen pomak i proizvodnje, pa se nadam da uskoro imati i tehnološke podatke za muznost.
Tehnološka opravdanost proizvodnje krme u slijedu
Kao jedan od razloga vite proizvodnje mlijeka u našim obiteljskim gospodarstvima se navode struktura, slabi prinosi i relativno veliki troškovi pri proizvodnji vlastite hrane.
Pogotovo u gospodarstvima s manjim brojem grla primjetna su velika odstupanja utrošaka rada i materijala, te prinosa pri proizvodnji vlastite hrane (zelena masa, sijeno, silaža i zrno). Kako troškovi pripremanja vlastite hrane dio cijene koštanja mlijeka u obiteljskim gospodarstvima (i preko 50%),
potrebno je bolje ustrojiti proizvodnju krme na obiteljskom gospodarstvu. Pritom valja iskoristiti povoljne prirodne uvjete, koristiti kombinacije i slijed kultura, te primijeniti suvremena tehnološka rješenja kako bi se što bolje iskoristio genetski potencijal kulture i ostvarili što prinosi kvalitetne krme.
Proizvodnjom krme u slijedu na obiteljskom gospodarstvu mogu se na manjim površinama proizvoditi kvalitetne krme. Osim niže cijene koštanja proizvodnje mlijeka, je držanje osnovnog stada ili korištenje slobodnih površina za drugu proizvodnju.
: ' ' Proizvodnja krmnih kut: tura u slijedu predstavlja zasijavanje i iskorištavanje kultura tako da je obradiva površina stalno pokrivena (u trajanju od oko 219 dana).
Težište modela proizvodnje krme u slijedu u obiteljskom gospodarstvu je na ozimim kulturama i smjesi ozimih kultura, koje u nas nisu dovoljno zastupljene, iako postižu vrlo visoke prinose mase i hraniva. Nakon skidanja ozimih kultura odmah se siju naknadne kulture (kukuruz, sirak i kelj), koje se koriste tijekom ljeta i jeseni za zelenu hranu i silažu. Po potrebi se do može koristiti kelj.
Kombajniranjekukuruza za silažu
Prema podacima istraživanjaprof. dr. ZvonimiraŠtafe,
s Agronomskogfakultetau Zagrebu, 2002. godine na stranicama
Mljekarskoglista objaviosam ekonomskuanalizu proizvodnjekrme u slijedu. Danas je ekonomska koristtakve proizvodnjejoš izraženija,jer
su u troškovi hrane porasliviše od cijene mlijeka
Kombinacijom ozimih i naknadnih krmnih kultura i smjesa, te DTS-a osigurava se potrebna voluminozna krma (zelena silaza i sijeno) za cijelu godinu. Isto tako, dio koncentrata (zrno kukuruza) može se proizvesti sjetvom kukuru-za nakon ozimih krmnih kultura.
Ekonomska opravdanost krmnog slijeda u gospodarstvu
Kombinacijom rokova sjetve i kultura tlo je stalno pokriveno. Na taj se gotovo u potpunosti iskoristi energija za fotosintezu. Ovisno o kombinaciji kulture, proizvode se od 13,2 do 25,2 tiha suhe tvari, odnosno 1 340 do 2 380 kg/ha probavljivih a energije u škrobnim jedinicama od 10,67 do 12,56 tiha. neto prinosima osigura se od 992 do 1 731 obroka probavljivih vina, odnosno 1 227 do 1 435 obroka energije u škrobnim jedinicama, koje su potrebne za namirenje potreba za dnevnu proizvodnju od 15 Lmlijeka s 4% masti.
Prema podacima višegodišnjih ispitivanja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (voditelj prof. dr. Zvonimir Štafa), na površini od samo 2, 73 ha osigurava se potrebna zelena krma, silaža i zrno uz manjak od 307 kg zrna kukuruza. Potrebe na sijenu, a dijelom i zelenoj krmi, namire se na površini od 0,89 ha. Ukupna potrebna površina za namirenje potreba 1O krava muzara s dnevnom proizvodnjom od 15 L mlijeka s 4% masti iznosi 3,62 ha. po 1 haje 2,76
Proizvodnjasilaže
grla. na klimatski uvjeta- proizvodne površine (10 do 12 vana kolebanja prinosa i ha). Prema podacima dobivenim rezervu zbog gubitka u žetvi/pobi- anketiranjem obiteljskih gosporanju, transportu i skladištenju darstava u kontinentalnoj poljohrane, za 10 muznih grla s privrednoj regiji Hrvatske, prosjepodmlatkom, se na potreb- proizvodnja krme po jedinici nih oko 4,63 ha površine, što je još površine je oko 1 320 obroka, trouvijek ispod škovi proizvodnje su normativa. 4.891 kn/ha, a vrijednost proizvod-
: ' ' Proizvodnjom krme u : slijedu proizvodi se oko : 3 520 obroka po hektaru. Troška: vi proizvodnje krme oko 5.800 : kn/ha, a vrijednost proizvodnje : oko 8.200 knfha.
U uvjetima proizvodnje mlijeka naših obiteljskih gospodarstava za jednakovrijednu krme koriste se nje oko 5.698 kn/ha. Prema navedenom se može kako dobrom proizvodnjom krme u slijedu u gospodarstvu s 10 muznih grla, i raspoloživim površinama od 1O ha, postoji dodatnog
osnovnog stada na 20 muznih grla s podmlatkom ili alternativne bilinogojske proizvodnje na preko 6 ha površine. Pri broja
grla, korištenjem iste površine, ostvaruje se godišnji prihod za oko 54.600 kn, a korištenjem slobodnih površina pri pravilnoj proizvodnji krme u slijedu prihodi su od 28.500 do 37 .050 kn. U odnosu na sadašnje prihode i dohodak obiteljskih gospodarstava prihoda je u broja grla za oko 115%, a dohotka za oko 126%. U alternativnog korištenja slobodnih površina prihodi gospodarstva se proizvodnjom žitarica za oko 30 do 35%i 34 do 46% kombiniranjem uzgoja žitarica, i repe. razmatranje model proizvodnje krme u slijedu u obiteljskom gospodarstvu nije pogodan za trenutnu primjenu u obiteljskih gospodarstava u nas. Osnovni preduvjeti uspješnog predloženog modela su osiguranje kvalitetnog tehnološkog potencijala osnovnog stada, suvremene poljoprivredne mehanizacije u bilin o go j stvu i govedarstvu, te postupaka i radnih procesa u spremanju krme i proizvodnji mlijeka sukladno mjerilima suvremene tehnologije.
Predloženim modelom proizvodnje krmog bilja u slijedu povese (na osnovici 1O muznih krava s 15 litara mlijeka) troškovi vlastite hrane s 1,03 na 1,21 kuna po kilogramu. Ipak, osnovni razlozi preporuke ovog modela proizvodnje krme smanjene su potrebe za kupnjom gotove hrane, uravnoteženi obrok vrlo kvalitetne krme i visoki stupanj iskorištenja raspoloživih površina.
Isto tako, nedostatak potrebnih sredstava za ulaganje po jedinici površine (s 3.180 na 6.060 kn po hektaru) i
Tablica 1: potrebe,prinosi, korištenapovršinai troškovi proizvodnjekrmiva u našimgospodarstvima
..KRMNO Potrebe kit
Kukuruz (zrno) 21 500Kukuruz (silažni) 48 500 ,Pšenica 4 000 _Sijeno (djetelina i livada) 30 200 UKUPNO I
: ' ' Osnovni razlozi nedo: . voljnog korištenja ovog · proizvodnje vlastite stohrane u našim gospodarstvima su tradicionalna proizvodnja i otpor novim rješenjima, posebice gospodarstava s manjim osnovnim stadom i raspoloživim proizvodnim kapacitetima.
veliki proizvodni nz1c1 u našim gospodarskim uvjetima nisu potaknuli ni mlijeka na širu primjenu vrlo opravdane proizvodnje krmnog bilja u slijedu. Sadašnji i odnosi cijena
mlijeka i troškova proizvodnje hrane možda ih u mjeri navesti na to, pogotovo ako ne bude riješeno stalno pitanje i problem naše poljoprivrede, pa tako i mljekarstva - okrupnjavanje posjeda kao glavnog razvoja
Tablica2: prinosi proizvodn"ekrmeu s!t/edu
Kombinacijakultura Prinosmase u slijedu
Ozimaogrštica
Kukuruzza zrno
1 UKUPNO
Ozimigrašak i raž
Kukuruzza zrno
2 UKUPNO
Oz. grašaki tritikale sirak
3 UKUPNO
Oz. grašaki pšenica sirak
4 UKUPNO
Ozimazob i grašak keli
5 UKUPNO
Jarigrašaki zob keli
6 UKUPNO
Oz.grašak i pšenica
Kukuruzza zrno
7 UKUPNO
Oz. grašaki pšenica
Kukuruzza silažu
8 UKUPNO
Oz.grašak i pšenica
Sirakza zelenukrmu
9 UKUPNO
Izvor:Pro( dr. Z.Stafa i sur., Agronomskifakultet u Zagrebu
Poljoprivrednim kulturama su za normalan rast i razvoj, pored vode i dioksida iz atmosfere, potrebna i biljna hraniva iz
tla. Svako biljno hranivo ima fiziološku ulogu u biljci i nije zamjenjivo
- Dr. se. Darko Uher ---------------------- drugim hranivom
GNOJIDBAPŠENICE
: ' ' U skupini ratarskih : kultura pšenica je jedna od osnovnih kultura, pa stoga njenom uzgoju treba posvetiti punu pozornost. Neizostavna mjera u njezinom uzgoju svakako su ishrana i gnojidba. Za visoke prinose pšenice koji se mogu današnjim visokorodnim sortama i dobrom agrotehnikom, potrebno je osigurati dovoljne osnovnih biljnih hraniva; dušika, fosfora i kalija.
U gnojidbi pšenice treba primijeniti: 140 do 200 kg/ha dušika, 70 do 130 kg/ha fosfora i 80 do 140 kg/ha kalija. Ovim hraniva osigurava se dobar prinos pšenice, a tlo se ne osiromašuje, se osigurava njegova daljnja plodnost.
Gnojidbu pšenice obavlja se u nekoliko faza:
• osnovna gnojidba,
• predsjetvena gnojidba,
• prihranjivanje u vegetaciji.
Svaka faza gnojidbe bitna je radi osiguranja biljnih hraniva u svim fazama rasta i razvoja pšenice. Prilikom obavljanja osnovne obrade tla za pšenicu neophodno je obaviti i osnovnu gnojidbu mineralnim gnojivima. Dodavanjem gnojiva na dubinu oranja, a to je oko 30 cm, osiguravaju se pšenici dostupna biljna hraniva na dubini na kojoj se razvija masa korijena.
Fosfor i kalij nisu lako pokretljivi u tlu pa ako se dodaju u sloj, kao
što je to kod tanjuranja, gnojivo na toj dubini uglavnom i ostaje. Pšenica koja nije gnojena kod oranja slabije razvija korijenov sustav, slabije se zakorjenjuje i lakše poliježe, posebno ako se kasnije dodaje dušika. Bolje razvijen korijen bolje opskrbljuje biljku biljnim hranivima i tako joj osigurava bolji prinos. Samo na tlima koja su posebno lagana i pjeskovita, u kojima je ispiranje, može se odstupiti od ovakvog gnojidbe.
U ovoj se gnojidbi primjenjuju dvije ili ukupna fosfora i kalija. Za to se koriste NPK formulacije mineralnih gnojiva koje imaju niski sadržaj dušika, a viši sadržaj fosfora i kalija kao što su NPK 10-30-20, NPK8-2626 ili NPK7-20-30. Formulacija NPK 10-30-20 najprimjerenija je za osnovnu gnojidbu pšenice. U osnovnoj gnojidbi pšenice treba primijeniti 500 kg NPK 8-26-26, ili 300 kg/ha NPK10-30-20.
Ako se pšenica sije nakon kukuruza ili neke druge kulture koja ostavlja biljnu masu, za njezinu razgradnju treba primijeniti nu dušika koja ubrzati i pospiješiti razgradnju organske tvari u tlu. Za razgradnju 100 kg kukuruzovine treba 0,6 kg dušika. Ako to primijenimo na od 7 do 1O tona/ha kukuruzovine koja može ostati nakon berbe kukuruza, onda za to treba primijeniti od 42 do 60 kg/ha dušika. Tu dušika treba
primijeniti prilikom zaoravanja kukuruzovine, i to kroz 100 kg/ha UREE, ili 120 Uha UAN-a. Ova se dušika ne u hraniva za pšenicu jer se iskoristi za razgradnju organske mase kukuruzovine. Ako se dušik ne doda za razgradnju, može se dogoditi da pšenica pokaže nedostatak dušika, jer dušik, koji je prije sjetve dodan za ishranu pšenice, biti iskorišten za razgradnju kukuruzovine.
Predsjetvenom gnojidbom, odnosno gnojidbom u pripremi tla za sjetvu, osiguravaju se hraniva koja su potrebna za rast i razvoj pšenice.
Dubina primijenjenog gnojiva je dubina sjetvenog sloja. Ova se gnojiva unosi u tlo tanjuranjem ili a koriste se mineralna gnojiva podjednakih odnosa hraniva, kao što su NPK 1515-15, ili NPK 13-10-12. Ako je u osnovnoj gnojidbi primijenjena ukupna fosfora i kalija, može se u predsjetveni sloj dodati samo UREA46 %N.
Iz prije navedenih potreba, gnojidba pšenice mineralnim gnojivima najbolje se može napraviti s 300 kg/ha NPK 10-30-20 koje se zaore u osnovnoj obradi tla, uz 100 kg/ha UREA46% N koju treba zatanjurati u predsjetvenoj pripremi tla. Osim ovih gnojiva može se primijeniti 500 kg/ha NPK8-26-26 u osnovnoj gnojidbi prilikom duboke
obrade tla, a u predsjetvenoj pripremi tla zatanjurati 100 kg/ha
UREA46 %N.
Ovako ishranjena pšenica ima preduvjete za dobro nicanje i razvoj, što svakako biti još povoljnije ako ju prate pravovremeni rokovi i povoljni klimatski uvjeti. Sve je to siguran put do visokih prinosa pšenice i njezine dobre kvalitete.
GNOJIDBAKUKURUZA
: ' ' Kukuruz je biljka visa: kog genetskog poten. cijala. Danas su selekcijom dobiveni sve rodniji hibridi kukuruza koji, da bi iskoristili svoj genetski potencijal i dali visoke prinose, traže, uz ostale uvjete dobre proizvodnje, i dovoljne biljnih hraniva.
Usvajanje biljnih hraniva i gnojidba ovise o nekoliko bitnih kao što su: i kemijske osobine tla, oborina, ispiranje, suša i dr. Od kemijskih svojstava najvažnija je pH vrijednost ili kiselost tla koja može uzrokovati vezanje hraniva u tlu, tako da ih biljke ne mogu usvojiti. Sadržaj biljnih hraniva u tlu je pa je stoga dobro, gdje je to napraviti analizu tla na osnovna biljna hraniva, pH vrijednost i sadržaj humusa.
Prema sadržaju hraniva u tlu i zahtjevima kukuruza za prinos lakše se potrebnih hraniva za ostvarenje visokih prinosa.
' ' U gnojidbi se kao izvor hraniva za podmirenje potreba kukuruza mogu upotrebljavati organska (stajski gnoj, . gnojovka) i mineralna gnojiva. : Najbolja je primjena stajskog : gnoja uz mineralna gnojiva.
Iako se stajskim gnojem ne mogu podmiriti sve hraniva
potrebnih za prinos kukuruza, on je ipak izvor organske tvari koja povoljno djeluje na osobine tla, poboljšava strukturu tla i povoljno djeluje na bujniji život i rad mikroorganizama tla. Osim toga, stajski gnoj je izvor mikroelemenata. No, za podmirenje potreba hraniva (do 40 tiha), potrebna je velika koja predstavlja problem u transportu i primjeni. To je nešto manje izražena pri primjeni gnojovke jer se ona lakše primjenjuje. Opasnost pri primjeni stajskog gnoja i gnojovke je mineralizacije dušika u tlu koji se onda može veoma lako isprati i postati opasnost za pitkih voda. Poznato je da iskorištenje stajskog gnoja traje barem tri godine i nikada nisu poznate iskorištenih hraniva. Smatra se da se prve godine po unošenju iskoristi 50 %, druge godine 30 % i godine 20 % unesenih
Posebni uvjeti u tlu, nedostatak hraniva u tlu i nedovoljno unošenje hraniva u tlo mogu biti razlozi nedostatka pojedinih biljnih hraniva kod kukuruza. Ti se nedostaci hraniva pokazuju na biljkama znakovima. Ako nedostaje dušik, listovi postaju blijedozeleni pa i žuti, a kukuruz zaostaje u porastu. Fosfor je neophodan u razvoja kukuruza pa ako je u nedostatku starije i stabljika dobiva boju. Kasnije, tijekom rasta kukuruza ti stariji listovi odumiru, a cijele biljke zaostaju u porastu. Pri nedostatku kalija kukuruz je slabije otporan na niske temperature (mraz), na sušu tijekom ljeta i na bolesti. Stariji se listovi nabiru i suše po rubovima. Može i do odumiranja cijelih listova. Kalij na kvalitetu zrna pa se njegovim nedostatkom smanjuje kvaliteta zrna.
Zbog navedenih razloga kukuruz treba pravilno ishraniti, a to se može samo pravilnom gnojidbom. Smatra se da kukuruz za ostvarenje visokih prinosa traži gnojidbu sa 150 - 200 kg/ha dušika (N), 100 - 130 kg/ha fosfora (P2 0 5 ) i 120-180 kg/ha kalija (K20).
Gnojidbu kukuruza treba provoditi u nekoliko faza i to pred osnovnu obradu tla, u predsjetvenoj pripremi ili u startu, tj. zajedno sa sjetvom i prihranjivati tijekom rasta i razvoja u s više oborina, ili prema potrebi.
Osnovna gnojidba kukuruza obavlja se u jesen ili što ovisi o tipu tla i vremenskim se radi ulaska na površine koje su previše mokre od oborina, ili je kasno skinuta prethodna kultura pa su nastupili nepovoljni klimatski uvjeti, osnovna gnojidba obavlja u U ovoj gnojidbi neophodno je unošenje biljnih hraniva na dubinu glavne mase korijena, a to je dubina oranja, kako bi, kad se korijen razvije, imao na raspolaganju dovoljne hraniva. Takve biljke se bolje ukorjenjuju jer se u s najviše hraniva razvija i masa korijena. Gnojiva dodavana u ovoj gnojidbi uglavnom se unose u tlo oranjem. U toj se gnojidbi može u tlo unijeti dvije fosfora i kalija, ili ukupna fosfora i kalija i manja dušika.
Za podmirenje potreba hraniva zato treba u ovoj gnojidbi unijeti u tlo 500 - 550 kg/ha NPK 7-20-30, ili NPK 8-26-26, ili na tlima koja su siromašna na fosforu NPK10-30-20. Fosfor i kalij se slabo u tlu (svega oko 2 cm godišnje), pa stoga nema opasnosti od njihovog ispiranja tijekom zime. Ako se ova hraniva unesu u tlo suviše plitko, iz istog razloga se premjestiti u dublje slojeve.
05/2008.
Predsjetvena i startna gnojidba
Ova se gnojidba obavlja unošenjem podjednakih hraniva u tlo u zonu sjetve. Gnojiva se mogu unijeti tanjuranjem ili deponatorom za gnojivo u samoj sjetvi. hraniva unesene u ovoj gnojidbi neophodne su za rast i razvoj kukuruza. Od mineralnih gnojiva, u ovoj se gnojidbi u tlo unosi 200 - 250 kg/ha NPK15-15-15.
Osim ovog gnojiva, ako su u osnovnoj gnojidbi unesene ukupne fosfora i kalija, predsjetveno se primjenjuje 250 - 300 kg/ha UREE46 %N, ili 230 - 250 Uha gnojiva UAN otopine s 30 % N. U s manje oborina ove dušika mogu biti dovoljne i nije potrebno prihranjivanje dušikom tijekom rasta i razvoja kukuruza. UAN otopina može se primijeniti i zajedno sa herbicidima prije sjetve ili odmah (2 - 3 dana) nakon sjetve, ali svakako prije nicanja kukuruza.
Prihranjivanje
Na laganijim tlima i u pods puno oborina svakako treba obaviti prihranjivanje kukuruza tijekom vegetacije. Ovisno o stanju kukuruza, mogu se obaviti jedno ili dva prihranjivanja.
Prva prihrana se može obaviti u fazi 3 - 5 listova i to sa 150 - 200 kg/ha KAN-a27 % N , ili sa 100 - 150 kg/ha UREE46%N.
Druga prihrana se uglavnom obavlja KAN-om i to sa 100 - 150 kg/ha, jer bi UREA kasnijom primjenom mogla produžiti vegetaciju kukuruza.
Prihranjivati se može i gnojivima i to posebno onima koja sadrže cink (Zn), bor (B) ili magnezij (Mg), jer su to hraniva na je nedostatak kukuruz veoma osjetljiv, a mogu biti faktor prinosa. Stoga se treba primijeniti 2
do 3 puta od faze 3 - 5 listova 3 %-tna otopina Fertine R. GNOJIDBASOJEI SUNCOKRETA
' '
Ovisno o tipu tla i vremenskim prilikama, osnovna gnojidba za soju i suncokret može se obaviti u jesen ili se, radi nosti ulaska na površine koje su ujesen previše mokre od oborina, ili je kasno skinuta prethodna kultura pa su nastupili nepovoljni klimatski uvjeti, osnovna gnojidba obavlja u
U osnovnoj gnojidbi neophodno je unošenje biljnih hraniva na dubinu na kojoj se razvija glavna masa korijena, a to je dubina oranja. Kad se korijen razvije, imat na raspolaganju dovoljne hraniva. Biljke se bolje ukorjenjuju, jer se u s najviše hraniva razvija i masa korijena, a i sušu bolje podnose jer im je korijen u dubljim slojevima gdje je više vlage. Gnojiva koja se dodaju u osnovnoj gnojidbi uglavnom se unose u tlo oranjem ili tanjuranjem. Stara je preporuka da se u osnovnoj gnojidbi u tlo unesu dvije ili ukupna fosfora i kalija i manja dušika, ali
posebno u kad se osnovna gnojidba obavlja u i još se tanjuranjem može dati ukupna potrebnog fosfora i kalija. Fosfor i kalij su hraniva koja se slabo u tlu (svega oko 2 cm godišnje) pa stoga nema opasnosti od njihovog ispiranja tijekom zime. Ako se ova hraniva unesu u tlo suviše plitko, iz istog razloga se premjestiti u dublje slojeve.
Kad kulture dolaze nakon žitarica, neophodno je plitko zaorati strnište (10 - 15 cm dubine). U zaoravanju strništa svakako treba dodati 80 - 100 kg/ha UREAN46 ili 100 - 120 Uha UANN30, kako bi se ovim dodatkom dušika poboljšala razgradnja organske tvari. lako soja podnosi lošija tla i kiselu reakciju, na plodnim rastresitim tlima i tlima neutralne reakcije prinosi se znatno poSkidanjem usjeva soje tlo ostaje rastresitije i bogatije dušikom.
i ' ' Soja _tijekom rasta _i : razvoJa na svom kon: jenu tvori kvržice s bakterijama · koje fiksiraju dušik iz zraka. Ovisno o aktivnosti bakterija, u tlu može ostati od 30 do 70 kg dušika (N)po hektaru.
Na težim tlima kisele reakcije ne treba s razvojem bakterija i fiksacijom dušika, dušik treba nadomjestiti dušikom iz mineralnih gnojiva.
U osnovnoj gnojidbi soje treba osigurati dušik (N) 30 - 200 kg/ha, što ovisi o tlu i fiksaciji dušika. Osim dušika, soja traži 120 - 150 kg/ha fosfora (P2 0 5) i 170 - 200 kg/ha kalija (K20). ovih biljnih hraniva oko dvije dodaje se u zaoravanju, tj. prilikom osnovne obrade tla u jesen ili u Kad fiksaciju dušika, potrebno je dodavati svega 30 - 40 kg/ha dušika. Kroz primjenu NPK gnojiva s niskim sadržajem dušika i visokim sadržajem fosfora i kalija, kao što su NPK 8-26-26, ili NPK7-20-30 i to oko 300 kg/ha.
Ako se ne na fiksaciju dušika, ukupna se gnojiva s niskim sadržajem dušika, npr. 400 do 500 kg/ha NPK 8-26-26, zaore u osnovnoj obradi tla. Dodavanjem 200 kg/ha UREAN46 prije sjetve, ili uz na fiksaciju dušika, prihranjivanje nije potrebno. U suprotnom, potrebna je prihrana s 200 kg/ha KANN (MgO)27 (4,8).
Uzgoj suncokreta
Suncokret je kultura koju je najbolje uzgajati u gdje nisu visoke oborine i vlažnost zraka. Kako razvija jak korijen, dobro podnosi sušu i u takvim uvjetima daje više ulja.
Podnosi blago kisela tla, ili blago alkalna, a iz tla iznosi velike hraniva pa o tome treba voditi Suncokret traži 80 do 120 kg/ha dušika(N), 120-140 kg/ha fosfora (P2 0 5) i 160-180 kg/ha kalija (Kp).
Radi toga treba u osnovnoj obradi zaorati 400 - 450 kg/ha NPK 7-20-30, ili NPK8-26-26. Predsjetveno se može dodati 150 kg/ha UREA N46, ili 200 kg/ha NPK15-15-15.
Ako se primjenjuje NPK 15-1515 predsjetveno, potrebno je prihranjivanje s 200 kg/ha KAN N(MgO)27(4,8).
U primjene ukupnog NPKgnojiva predsjetveno, uz njega se dodaje i 150 kg/ha UREE N46, a prihranjivanje nije potrebno.
GNOJIDBAJARIHKULTURA
JARAPŠENICA,JARI
JARAZOB
: ' ' Žitarice, ozime i jare, : veoma su kulture, : pa su i uvjeti njihovog uzgoja ; a i vrijeme : obrade, gnojidbe i sjetve : podjednaki su za sve jare kulture. : Osnovna obrada i gnojidba za jare : kulture, isto kao i za ozime, : trebala se obaviti ujesen, kako bi : tlo preko zime promrzlo i bilo : bolje strukture za pripremu u
Uz jesenska oranje treba obaviti osnovnu gnojidbu i gnojiva zaorati. U ovoj je gnojidbi najbolje unijeti dvije fosfora i kalija te malo dušika i to kroz 300 - 400 kg/ha NPK 8-26-26, ili NPK 10-30-20 i zaorati.
Kako su u nekim vremenski uvjeti još vrlo nepovoljni, a treba požuriti s pripremom tla za sjetvu jare pšenice, jarog ili zobi, zato su u prednosti oni koji su osnovnu gnojidbu napravili ujesen. Rokovi sjetve za jaru pšenicu su od polovice do polovice ožujka, za jari su najraniji i to od kraja u najkasnije do polovice ožujka, a za jaru zob u pIVoj polovici ožujka. Najkasnije se može sijati jara zob. Prema tome, jari i jaru pšenicu može se sijati najkasnije do polovice ožujka, zob malo duže, a sve što se sije kasnije predstavlja rizik, jer još treba obaviti pripremu tla za sjetvu i predsjetvenu gnojidbu.
Oni koji osnovnu gnojidbu nisu obavili ujesen, a vremenske prilike budu nepovoljne i optimalni rokovi sjetve, trebaju razmisliti li sijati.
Ukoliko je izostala jesenska gnojidba, onda za jaru pšenicu u predsjetvenoj pripremi treba pognojiti s 250-400 kg/ha NPK8-2626, ili ako je tlo siromašno na fosforu s NPK 10-30-20. U predsjetvenoj pripremi može se dodati i 150 - 200 kg/ha UREAN46 i tada nije potrebno prihranjivati, a ako se ne dodaje UREAN46, onda se prihranjuje u busanju s 200-250 kg/ha KANN (MgO)27 (4,8).
Jari uz gnojidbu u osnovnoj obradi tla s 200 - 300 kg/ha NPK 8-26-26, ili NPK 10-30-20, u pripremi tla za sjetvu treba pognojiti s 200 - 300 kg/ha NPK2010-1Oili NPK15-15-15.
Za jaru zob je trebalo osnovno pognojiti ujesen, ali ako nije, predsjetveno treba pognojiti s oko 600 kg/ha NPK15-15-15.
Kod izbora površine za sjetvu jarih kultura treba voditi da ih je najbolje uzgajati u plodoredu i to po iza neke okopavine ili zrnate mahunarke, jer se tako osiguravati viši prinosi nego uzgojem u monokulturi. Osnovna gnojidba ujesen: 300 - 400 kg/ha NPK8-26-26, ili NPK 10-30-20 i zaorati. Predsjetvena gnojidba: 1) jara pšenica: 250 - 400 kg/ha NPK826-26, ili ako je tlo siromašno na fosforu sa NPK 10-30-20 i 150-200 kg/ha UREAN46; 2) jari : 200300 kg/ha NPK20-10-10, ili NPK 1515-15; 3) jara zob: oko 600 kg/ha NPK15-15-15, ili NPK13-13-21.
j ' ' vegetaciji se prihra?ju; Je uglavnom samo Jara : pšenica, jer su i zob kulture : nježne stabljike i veoma osjetljive : na polijeganje, pa posebnu pozor: nost treba posvetiti primjeni · dušika. Previsoka dušika utjecat na polijeganje stabljike.
Mljekarski li,st 05/2008.
METABOLICKI
PROFILI
Opisane su osnovne uloge minerala u proizvodnom ciklusu krava. Objašnjeni su uzroci njihovog nedostatka te
Mineraliu krava
prikazani simptomi. Naglašena je potreba biokemijskih analiza krvi i analiza hrane i tla u svrhu poboljšanja zdravlja stada i proizvodnih
Natalija dr. vet. med. i prof dr. se. Zvonko ------------• sposobnosti
Proizvodnja mlijeka izuzetno je zahtijevan proces. To znamo svi. zanemarujemo ulogu minerala. Minerali su sastojci svih tkiva bilo kao gradiva supstanca ili procesa. U vrijeme laktacije potrebe za mineralima izrazito su velike. Krava ih izdaje putem mlijeka i ploda kao što ih koristi u svrhu vlastite mijene tvari. Dodamo li tome da su minerali komponente organizma, koje krava ne može sama sintetizirati ih mora primiti putem hrane, problem adekvatne opskrbljenosti organizma postaje Djelomice ovu problematiku, a na žalost i nutricionisti, podložni su razmišljanju "dodaj minerala". Tako pri prvom koraku nastaje pogreška.
' ' Nije bitno koliko je životinja unijela minerala koliki je dio resorbiran i stvarno unesen u organizam.
Prvi problem nastaje u interakciji iona u procesu resorpcije. Što to Jedan mineral resorpciju (ulazak iz probavila u krvotok) drugog. lako su ove spoznaje odavno poznate, temeljne dokaze o problemu hipomagneziemije, zbog pretjerane gnojidbe travnjaka kalijevim gnojivima, daju istraživanja šezdesetih godina prošlog Naime, iako analize hrane pokazuju dostatnu magnezija, krave obolijevaju s znacima nedostatka magnezija upravo zbog suviška kalija (o hipomagneziemijama i zabludama oko toga u nekom drugom aanku).
Mljekm-ski list 05/2()()8.
Poznato je i kako omjeri kalcija i fosfora moraju biti izbalansirani u hrani zbog navedenog problema. Još problem su mikroelementi; bakar, cink, željezo, mangan i selen. Osim njihove interakcije u probavnom sustavu, se i za deponije u organizmu. Kada govorimo o njihovoj interakciji i unošenju hranom, pretjeranim dodavanjem nastaje problem njihovog iz organizma, bilo ili fecesom. To vanje predstavlja potencijalno zagaokoliša. Ne zaboravimo da su mikroelementi u pretjeranoj ujedno i tvari. S tim u vezi, EU strogo propisuje tih minerala u hrani. Problematika o kojoj bi se moglo mnogo pisati, osim analize hrane, najadekvatnije mjerilo procjene opskrbljenosti organizma mineralima je njihovih koncentracija u krvi (serumu). Dugogodišnje
iskustvo i rad na farmama krava, te brojna istraživanja, dovela su do vlastitih spoznaja. u opskrbi mineralima gotovo redovito ne dovode do pojave bolesti, se smanjenom proizvodnjom, u reprodukciji: kašnjenjem estrusa, zaostajanjem posteljice, zaostajanjem u razvoju ploda, te slabijom kvalitetom mlijeka.
Vlastita iskustva U Hrvatskoj, kao i ostalim zemljama svijeta, postoje gdje je tlo siromašno na nekim mineralima. Ukoliko ih nedostaje u tlu, jasno je da se njihov nedostatak pojaviti i u biljkama. Ovo se ponajprije odnosi na mikroelemente.
Osobno smo se uvjerili u to kada smo na nekim farmama (iz razumljivih razloga se ne navodi lokacija) povezali opisane poremes analizama tla i biljaka.
tim, osnovni pokazatelj bila je analiza krvnog seruma. S tim u vezi, koncentracije minerala u krvi kroz proizvodna razdoblja može biti važan pokazatelj u procjeni zdravlja stada, kao i proizvodnih sposobnosti životinja. Naravno da ova metoda nije jedina i krajnji pokazatelj u rješavanju organizma mineralima. Ona je, uz sliku i proizvodnje, temelj za poboljšanje sastava obroka te procjene uspješnosti u poboljšanju hranidbe. Kako bi što jasnije približili svrhu problematike prometa minerala u organizmu, dajemo prikaz osnovnih simptoma. Napominjemo kako ova tablica ni u kojem ne može poslužiti postavljanju dijagnoze, samo sumnje na pojedini nedostatak. Kako to pokazuje tablica, simptomi su i Oni se mogu vati u manjem ili stupnju, ovisno o starosti, proizvodnom ciklusu te ovisno o težini i trajanju deficita pojedinih minerala. No, svakako, u prometu minerala prvo se padom proizvodnih
Tablica1: prikaz simptoma mineralnog metabolizmakrava
Simptomi na kostima, osobito stražnjih nogu, kralježnice i zdjelice - gubitak koštane mase i/ili
Kalcij i fosfor kostiju (osteomalacija, osteoporoza), teško ustajanje, usporen i težak hod, drhtanje nogu,
drhtavica, zaostajanje Magnezij posteljice. u kombinaciji s viškom kalijapašna tetanija.
Željezo
Cink
Simptomi anemije, embrionalna smrtnost, problemi vezani uz reprodukciju.
Smanjena plodnost, embrionalna smrtnost, problemi vezani uz reprodukciju.
kao i vezani uz željezo i cink.
Bakar nedostatak može se i slabim razvojem dugih kostiju.
Selen
slabost, osobito u mladih životinjareproduktivni
PRODAJNOSERVISNICENTAR
PREDSTAVLJAVAM
ROSENSTEINER
STOJNICE TOP 5 26.100,00kn (VPC) KIPP TOP- STOL 35.450,00kn (VPC)
PSC KRIŽEVCI
NIKOLE TESLE 12
Tel- 048/681-901 fax 682 903
PSC KOPRIVNICA
Tel/fax 048/647-902
e-mail: psc-ferencak@kc. t-com.h r
PSCOSIJEK LIVANA,OMLADINSKA 128 031 /211-902
www .psc-ferencak.hr
Navedene cijene su bez PDV-a i vrijede do Isteka zaliha (Napomena: slike služe kao prikaz brend-a)
Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.
Program za upravljanje stadom
sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.
Laktofri21 - posude
ra-zHtitit, kapaciteta - .tatvoreni ustav
sa autamatt;kim r, njem i digitalnom ozna mlijeka.
-LuxDip 501i / · Cill!E~ir . • . (tiiio
~REDSTVO ZA DEZl~FEKCIJU / I NJEqU SISA
KRALJEVSKA ZAŠTITA
ZA VAŠE KRAVE
t/ Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm joda
t/ Izvrsna vidljivost
t/ Vrhunska njega
t/ Potpuno zatvaranje sisnog kanala
t/ Gotovo bez kapanja
ProfilacDermapre F
Brzo i jednostavno 11 pranje sisa
t/ Spremno za korištenje
t/ Rastapa
t/ Njeguje kožu
Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili
ura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273
tex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116
I Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857
ocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013
Hipomagnezijemija goveda i ovaca ("pašna tetanija''?
Piše:
Dr. se.
TerezijaSilvijaMarenjak
I(~ijac(~t;)~j~rvf ;:;:~
ispod 0,65 mmol/L, odnosno u cerebrospinalnoj (tekoja okružuje mozak i moždinu) bude ispod 0,5 mmol/L, što dovodi do prethodno navedenih simptoma bolesti.
: ' ' Najosjetljivije su odrasle : životinje u laktaciji zbog : gubitka magnezija mlijekom.
Pašna tetanija se može javiti, ne samo pri ispaši bujnom zelenom travom ili zelenim žitaricama, i kod hranidbe silažom u staji, kada zapravo dolazi do alkaloze (pH bude od 8,5 - lužnata) te je stoga koncentracije Mg u veoma korisno za statusa magnezija u organizmu i ukoliko ga ne možemo utvrditi, da se radi o hipomagnezijemiji.
se manifestirati nakon pada koncentracija Mg u plazmi i to kada apsorpcija Mg iz hrane ne podržava uzdržne potrebe i potrebe laktacije (potrebno je oko 120 mg Mg/kg mlijeka).
Veoma se može pojaviti za vrijeme smanjenog unosa hrane zbog transporta, lošeg vremena ili ukoliko krave pasu vrlo mladu (kratku) travu koja sadrži manje od 0,2 % Mg u suhoj tvari. Nadalje, resorpcija Mg iz buraga može biti smanjena uslijed prevelikog unosa dušika i kalija, a smanjenog unosa fosfora i natrija. Tla koja su bogata kalijem ili su intenzivno dohranjivana mineralnim gnojivima na bazi
Magnezij
sklona jaka 1
tetanija
Natrij Slika 1: Sadržaj minerala (Mg i Na) u normalnojtravnojsmjesi i travnojsmjesi koja možedovestido hipomagnezijemije i pašne tetanije
kalijevog karbonata i dušika su velikog rizika nastanka hipomagnezijemije u goveda i ovaca (slika 1).
Primjenom profila ovaj se može osobito ako u stadu postoji kao posljedica hipomagnezijemije, odnosno velika je vjerojatnost da ostale krave u stadu imaju nisku koncentraciju magnezija u krvi te je u skladu s tim potrebno preventivno djelovati. Rutinska kontrola krvi u i rano ljeto bila bi stoga dobra mjera opreza. Ukoliko se hipomagnezijemija u stadu istovremeno javi, u prvo- i drugotelki, kao i u starijih krava, tada je najvjerojatnije prisutna kompleksnija interakcija pojedinih minerala, magnezija i kalcija, te natrija i kalija, kao posljedica neprimjerenog omjera u zelenoj krmi (slika 2). U tom do "pašne tetanije" dolazi ako se i koncentracija kalcija u krvi smanji ispod 2 mmol/L kao posljedica smanjenog unosa kalcija, njegove smanjene apsorpcije u probavnom traktu ili istovremeno kao posljedicajednog i drugog. Simptomi bolesti u akutnom
obliku nastaju naprasno. Goveda nakon vremena normalne ispaše odjedanput zabacuju glavu, dezorijentirano, padaju, nakon uslijede veslanje nogama) koji se ponavljaju u intervalima nakon uslijedi u roku od nekoliko sati. kod slobodno držanih goveda životinje se uginule na paši bez prethodno znakova bolesti, ali se može primijetiti da je životinja imala konvulzije prema znakovima na tlu. Kod simptoma nešto slabijeg intenziteta krave imaju hod, javlja se preosjetljivost na podražaje dodirom i zvukom, mokre i nakon 2 - 3 dana mogu se pojaviti akutni simptomi bolesti i Taj period se i ukoliko se životinje transportiraju ili dovedu na ispašu mlade trave. Ukoliko se istovremeno pojavi hipokalcemija i hipomagnezijemija, koji od simptoma prevladavati ovisi o tome koji od navedenog prevladava. Kod hipomagnezijemije nalaz su ubrzani veoma otkucaji srca.
Izdašna ispaša u proljetnom razdoblju može uzrokovati dugo poznati u odraslih goveda i teladi i malih ponajprije ovaca. Hipomagnezijemija predstavlja kompleksan kojeg bismo mogli okarakterizirati kao pri kojem dolazi do prenadraženosti, spazma konvulzija i trzanja), u disanju, kolapsa (šaka) i smrti.
Hipomagnezijemija je metabokoji se javlja i u teladi. simptomi su onima kod odraslih goveda. Tetaniju teladi uzrokovanu nedostatkom magnezija potrebno je razlikovati od: akutnog trovanja teladi olovom, tetanusa, trovanja strihninom, encefalomalacije i enterotoksemije uzrokovane toksinima bakterija (Clostridia perfringens). Dijagnoza se može potvrditi analizom kostiju po teladi (normalni omjer kalcija: magnezija u kostima je 70: 1, a u hipomagnezijemije teladi omjer može biti 90: 1).
: ' ' U teladi se hipomagne: . zijemijajavlja u dobi od 2 - 4 mjeseca i to u one teladi koja se hrani samo mlijekom, kao i u teladi koja se hrani zamjenicama i u koje je prisutan proljev.
Apsorpcija magnezija pada od 87 %, u drugom tjednu
normalni omjer K:Na u krmivu, ispod 20:1
•buragov slina bogata Na sadržaj
lbubreg krv
života, na 32 %u osmom tjednu života teleta. Terapija oboljele teladi mora biti brza, i to 1O %-tnom otopinom magnezijevog sulfata (potkožna se daje 100 mL navedene otopine) uz davanje 1Og Mg oksida peroralno (na usta). se može tako da se teladi ponudi, od 2 tjedna starosti, kvalitetno sijeno leguminoza i starter smjesa.
U ovaca pašna tetanija nastupa ukoliko koncetracija Mg u krvi padne ispod 0,2 mmol/Listovremeno s hipokalcemijom ( <2 mmol/L). Kod ovaca u laktaciji bolest nastupa u gotovo istim uvjetima kao i u goveda.
zahtijeva brzu intervenciju intravenoznom otopinom u kojoj se nalazi kalcij i magnezij, s tim da je oporavak znatno sporiji pri pašnoj tetaniji, u odnosu na hipokalcemiju, jer je potrebno stanovito vrijeme da se obnove zalihe magnezija u koja okružuje mozak i moždinu (cerebrospinalna Istovremeno s intravenoznom aplikacijom daje se i otopina magnezijevog sulfata pod kožu.
neuravnotežen omjer K:Na u krmivu, iznad 20:1
K sadržaj
lbubreg krv
viška Ki Na ~ivanje I viška K
NBŽ - nadbubrežna žlijezda
Slika 2: omjera natrija (Na) i kalija (K) u krmivu na razinu magnezija (Mg), natrija i kalija u krvi
Životinje se moraju smjestiti u što mirniju prostoriju, jer svako uznemiravanje može dovesti do kobnih konvulzija. Životinje ne bi trebalo vratiti na ispašu, ih nekoliko dana hraniti sijenom u koje se dodaje magnezij oksid; u protivnom se stanje može ponovno pogoršati u roku od 36 sati nakon terapije.
Ovaj može se tako da se magnezij dnevno pridodaje u obrok u obliku magenzijevog oksida (60 g za goveda, 10 g u ovaca), jer u organizmu ne postoje zalihe ovog mineraia te ga je dobro nadopuniti obrokom u razdoblju. S obzirom da je soli magnezija veoma neukusna, mora se kombinirati ili miješati u koncentrat, sijeno ili neko drugo, za goveda ili ovce, ukusno krmiva. Ako se hipomagnezijemija javlja samo u starijih krava u stadu, tada je dodatak kvalitetnog sijena dovoljan u prevenciji hipomagnezijemije. Za neka tla postoje i mineralna gnojiva na bazi magnezija koja koncentraciju Mg u bilju, odnosno bilje se može prskati Mg oksidom. Stoka koja je cijelu godinu vani, obvezno mora dobivati dodatke u obrok i biti opskrbljena kvalitetnim sijenom, osobito ukoliko je na ispaši na zelenim usjevima žitarica ili na paši koja je intenzivno prihranjivana kalijem i dušikom.
' ' Ako u stadu postoje . stali vezani uz mineralni status, potrebno je obaviti i dodatne kemijske analize tla i bilja, osobito u vrijeme intenzivnog rasta (svibanj) kako bi se provjerila koncentracija kalija, natrija i magnezija u
buragov slina bogata
UTJECAJIZGLEDA
V V
I IZVEDBELEZISTA NA POJAVNOST
MASTITISA
Izgled i projektiranje nastambe
Krave koje su smještene u udobnoj, pravilno projektiranoj nastambi proizvode više mlijeka. Na mnogim farmama smještaj i klimatski uvjeti uzrokuju stres koji negativno djeluje na imunološki sustav krave i proizvodnju. Na taj se stopa novih infekcija, kao i težina mastitisa koji se javljaju (niža otpornost - imunološki sustav slabije reagira - javljaju se teži i dugotrajniji oblici infekcija, mastitisa). Znatno je teže održavati higijenu i krava u zatvorenim nastambama nego na pašnjacima. U zatvorenim štalama iz okoliša predstavljaju rizik za nastanak mastitisa. Ne možemo ih u potpunosti eliminirati iz nastambi, ali ako imamo dobru izvedbu nastambe i standardne protokole poslova koje obavljamo na farmi, mnoge infekcije možemo prevenirati. Smještaj krava na dubokoj stelji ili u ispustima može biti jeftiniji i udobniji za krave, ali higijenu krava lakše možemo održavati u dobro projektiranim i izvedenim štalama za držanje na vezu ili štalama za slobodno držanje.
: ' ' Ako izvedba i mjere : ležišta nisu dobri, krave ; same da nešto nije u redu. : !mat veliku pojavnost : nagaza i ozljeda sisa, te mnogo bolnih, i oguljenih zglobova na nogama i koštanim dijelovima zdjelice.
Mnoge krave oklijevati u ležište, neke stajati na prolazu, a u ležištu. Ponekad se krava okrene u ležištu pa glava bude okrenuta prema ulazu u ležište ili legne dijagonalno, a neke radije na prolaz nego u ležište. Sve su to pokazatelji neadekvatnih ležišta i taj se problem mora riješiti što prije. Ako to nije ubrzo se pojavljivati problemi s bolestima papaka i zglobova što rezultira smanjenom proizvodnjom mlijeka.
Površina za odmor u ležištu
Vjerojatno najvažniji za udobnost krava su površina, tj. materijal koji se nalazi u ležištu i površina po kojoj krave hodaju od ležišta do hranidbenog stola i do izmuzišta. Što se udobnosti, pijesak ili duboka stelja sigurno bi bili prvi izbor svake krave. Uzmemo li u obzir sustave uklanjanja fecesa i iz štale, gumeni madraci na kojima ima tanki sloj stelje, pijeska, piljevine, papira, su dobar izbor što se udobnosti krava. Na gumenom madracu poželjno je uvijek imati sloj nekog od navedenih materijala kako bismo ozljede na relativno tvrdim gumenim površinama i smanjili izloženost sisa bakterijama i vlazi. Madraci nisu dobra podloga za stajanje, pogotovo u štalama na vezu.
Imamo li dobru izvedbu nastambe i standardne protokole poslova koje obavljamo na farmi, je prevenirati mnoge infekcije
Prof dr. se. Goran
-
! ' ' Dugotrajnim p~tiskom : papaka na povrsmu madraca na tim mjestima ostaju udubine u kojima se sakuplja feces ili mlijeko. Takva udubljena mjesta osi: guravaju manju i ·
U štalama na vezu gumeni madraci u kombinaciji s odgovamaterijalom (pijesak, piljevina, papir, slama) dobra su i udobna podloga za ležaj krava. Posljednjih godina pojavili su se neki novi materijali koji bi mogli utjecati na udobnost ležišta, ali i na higijenu te pojavnost mastiti sa.
Jedan od tih materijala na koji bi vam željeli skrenuti pažnju je EVA (ETHYLENEVINYLACETATE), poli-mer pun ekspandiranog zraka zaro-bljenog u mikro kuglica. Podloga za ležište, tj. madrac od ovog materijala debeo je 3,2 cm, površine 122 X 183 cm. Težina je samo 15 kg, dok je podloga od crne gume istih dimenzija, ali debljine samo 1,8 cmteška 48 kg, a ona iste debljine teška je nevjerojatnih 77 kg. Istovremeno, cijena nije viša. EVAmadraci znatno su lakši za postav-ljanje u ležište zbog smanjene težine (5 X lakši od gume iste dimenzije), Iako se režu noževima na (skalpelima).
Fiksiraju se samo s gornje strane ležišta sa 4 vijka široke glave, dok donja strana na ulazu u ležište ostaje slobodna kako bismo madrac mogli dignuti i oprati prostor ispod njega miniwashem. Još jedna vrlo na karakteristika ovog materijala je da se rubovi madraca ne prema gore kao što je s gumom, nego stalno ostaju ravni. Zbog velike komprimiranog zraka osiguravaju bolju izolaciju od gume. Madrac se sastoji od 3 sloja (vidi sliku 2).
Prvi mekši sloj zelene je boje i ima rebrasti uzorak djeteline, što smanjuje klizanje te bojom i teksturom životinje na prirodu. Istovremeno gornji sloj ne podržava zadržavanje vlage (nakon pranja miniwashem voda brzo i površina ostaje suha kroz par minuta.
Srednji sloj je plave boje i osigurava stabilnost lokomotornog sustava životinje pri ulasku u ležište i stajanju.
Donji sloj je boje, služi kao temelj, tj. kao potporni sloj cijeloj konstrukciji madraca. U njemu su izdubljeni za poboljšanu drenažu, otjecanje vode nakon pranja, a posebni valoviti uzorak uvrtanje madraca prema gore. služi i kao barijera protiv prodora vlage iz betonske podloge ležišta.
EVAmadraci su napravljeni od materijala (tehnologija zatvorenih stanica) te ne podržavaju rast bakterija, što je vrlo važno prilikom odabira materijala za ležište zbog prevencije nastanka mastitisa. Materijal je otporan na i dezinficijensa. Ako postavimo EVAmadrac u ležište nije
neophodno na njega stavljati dodatni sloj stelje bilo koje vrste, jer se krave udobno i na površini.
Sve navedene kvalitete promoviraju EVA madrace kao vrlo poželjan izbor materijala koji staviti u ležište na farmi krava.jer su istraživanja pokazala da krave vrlo rado koriste takva ležišta. U njima se ugodno duže leže i bolje probavljaju hranu. Takose lakše održava higijena, što doprinosi manjoj pojavnosti mastitisa.
Za više informacija i preporuka o EVAmadracima možete se obratiti direktno autoru na e-mail: bacic@vef.hr, ili mob. 091/5244 316.
U nastavku opisat ostale vrste podloge za ležišta, njihove prednosti i mane te izgled i dimenzije samih
Slika 2: a) presjek kroz 3 sloja, b) površinski mekani sloj s uzorkomdjeteline,c) donji potpornisloj s valovitim uzorkomkoji uvijanje i za drenažu
Slika 1: a) i b) krave leže u hodnicimai prolazima, c) krava oklijeva i u ležište
66
48260 Križevci
Hrvatska
Tel/fax:048/716-112
Mobitel:091/9074-579
E mail:mibeks.ekoagram@email.t-com.hr
Obratite nam se s povjerenjem
UVOZIMO RASPLODNA GRLA SVIH PASMINA
UVOZIMO KRAVE PRVOTELKE U PROIZVODNJI " IZVORI NA.SE NABA \'E SU:
AUKCIJE NAJKVALITETNIJIH RASPLODNIH GKLA
NAJUSPJEŠNIJE EUROPSKE UDRUGE U RAZVOJU GENETIKE
KVALITETU NAŠIH GRLA MOŽETE UVIJEK PROVJERITI U NAŠOJ ŠTALI
BUTLER -AUTOMATIZIRANI SISTEM ZA ISHRANU GOVEDA
RADNIK na Vašoj farmi koji Vas nikad iznevjeriti
1. Umanjuje potrošnju smjese u ishrani
2. konzumaciju voluminozne hrane
3. Poboljšava zdravlje grla
4. Umanjuje Vašeg rada do 70 %
5. Donosi ogromnu uštedu Vašeg vremena " PODIZE PRINOS MLIJEKA 5 LITARA PO GRLU!
l S S Rt!A U I li
HIGIJENA V I DRZANJE MUZNIHKRAVA
Krave se drže u zatvorenim stajama, s odlaska na ispašu. staje za smještaj životinja danas se grade tako da životinjama osiguravaju što povoljnije uvjete za odvijanje njihovih fizioloških potreba i što bolju proizvodnu kondiciju
Mr. se. Kristina -
U isto vrijeme, moderni objekti trebaju racionalnu primjenu suvremenih tehnologija, visoku proizvodnost rada te osigurati maksimalnu dobrobit životinja u svim segmentima proizvodnog ciklusa. Staja treba biti na suvremenim principima i od suvremenih materijala. Ukratko, životinje treba zaštititi od ekstremnih vanjskih i nepovoljnih stajskih prilika.
Kod gradnje staje ili farme osnovna stvar je izbor lokacije. Pri tome treba voditi o
• parcele,
• geološko-hidrološkim odnosima,
• klimatskim i meteorološkim prilikama,
• osiguranja dovoljnih pitke vode,
• epizootiološkoj situaciji na tom terenu,
• uvjetima komunalne higijene zaštite okoliša.
Uvjeti u nastambama za krave
Nastambe prikladne za držanje muznih krava trebaju imati temelje dubine 80 - 120 cm, izdignute iznad zemlje 30 - 60 cm. Pod je u staji najvažnija ploha. Izložen je vlaženju i trošenju. Podovi u ležištu moraju biti dobro termoizolirani i otporni na i kemijske utjecaje.
Sastoje se od slojeva, odozgo prema dolje:
• cement-5cm,
• zaštitna podloga od granulata,
• laki beton,
• šljunak, 30 cm - drenaža.
Pod mora imati pad prema kanalu za 1 - 2 %.
Zidovi se nastavljaju na higroizolirane temelje. Nužna je termoizolacija uz rubove i kutove prizemlja. Bitno je da toplinski koeficijent (K) bude klimatskoj zoni i namjeni. U zidove ne smije prodirati vlaga, ni oborinska niti kondenzacijska. Stoga zidovi moraju biti ožbukani s vanjske i unutarnje strane.
Krov objekt od oborina, insolacije i treba imati ventilacije. Mora biti termoizoliran s unutarnje strane zbog prodiranja vlage. Ako krovište nema stropa i nije termoizolirano, gubi se oko 40 % topline iz staje.
Krovna termoizolacija izvodi se tako da se najprije stavlja higroizolacijski sloj protiv prodora kondenzacijske vlage (aluminijski lim, folija, bitumenski premaz), zatim dolazi termoizolacijski sloj (staklena vuna, termoizolacijske od azbestnog cementa ili umjetna vlakna), a na taj sloj dolazi drvena oplata. Najkvalitetnije krovište prekriveno je crijepom, a slabija varijanta valovitim ili ravnim salonit
Krovište staje mora imati žljebove za odvod oborinskih voda kako bi se zaštitili temelji, zidovi i okolica staje od vlaženja.
Bitan je odabirlokacijena
: ' ' Poznato je da goveda, pa : i tek oteljena grla, puno · bolje podnose niže temperature od viših. Sve temperature koje prelaze 30 °C, i više, su za proizvodnju mlijeka.
Prikladni prozori su 120 x 60 do 90 cm, a vrata 2,5 x 2 m. Poželjno je da se vrata otvaraju prema van ili klizno, zbog lakše evakuacije životinja. Odnos površine poda i površine prozora treba biti 20: 1 u korist poda.
Prema DIN normama ukupna površina poda, ležište i hodnike za muzne krave držane na vezu, je 6,5 m 2 površine i 19,0 m 3 prostornine. Za slobodno držanje ti normativi su 5,5 m 2 površine i 16,0 m 3 prostornine.
Optimalna temperatura u staji treba biti od 12 - 18 °C, a granice raspona su O - 25 °C. U literaturi autori navode raznolike optimalne temperaturne vrijednosti za muzne krave. nastambe
Za goveda je da imaju veliku masu u odnosu na relativno malu površinu koja odaje toplinu. Termoizolaciju upotpunjuje uz broj tjelesnih šupljina. Goveda tjelesnu temperaturu reguliraju odavanjem topline promjenom pokrimasnog tkiva, refleksnim podražajem dlaka i protokom krvi_u koži. Visoke temperature, naprotiv, nepovoljno na reprodukciju, zdravlje i proizvodnju. Kod tako visokih temperatura ne pomaže nikakva ventilacija. Jedno od rješenja za snižavanje temperature jest kvašenje krova umjetnom kišom. Tako se zrak u staji može ohladiti i za 1O 0 C. relativna vlaga zraka za staju iznosi 60-80%.
Na govedarskim farmama se u pravilu koristi prirodna ili gravitacijska ventilacija. Da bi ventilacija funkcionirala moraju biti zadovoljeni uvjeti: razlika temperature stajskog i vanjskog zraka najmanje 5 °C, ili da vani puše vjetar. Nadalje, potrebno je napraviti i
Pravilnimrasporedomodvodai dovodazraka u staji je pravilna ventilacija
pravilno dimenzionirati dovode i kg, pri temperaturi od 20 °C, treba odvode za zrak. Kad je ventilacija po satu 266 m 3 svježeg zraka, a kod prikladna iz staje se uklanja ustajali, temperature od 26 °C 354 m 3 kontaminirani zrak, a ulazi svježi. Na svježeg zraka. Kako bi se osigura(o taj uklanjamo iz staje štetne dovoljno svježeg zraka, potrebno Je plinove dioksid, amonijak, u jednom satu izmijeniti stajski zrak metan, sumprovodik i druge) te 6 do 7 puta. korpuskularna Brzina strujanja zraka u biozoni (prašina i mikroorganiztni). životinja je važna i zimi je Krava mase 500 kg u 1 satu dopuštena 0,3 m/s, a ljeti O,~.m/s. proizvede 600- 800 kcal, 350- 450 g Nije dopušten propuh koJ1 ~e vodene pare i oko 16 m 3 definira kao jednostrano dioksida. Isto tako, krava mase 600
Ventilatoriu staji
ODAZANADRUGA KONFERENCIJA O SIGURNOSTI HRANEU AH
Nedavno smo bili sudionici skupa o sigurnosti hrane u RH, koju drugu godinu za redom organizira Hrvatska gospodarska komora - Sektor za poljoprivredu, prehrambenu
- Vera dipl. ing. 0 ovog temeljnog pitanja za zaštitu zdravlja i interesa dovoljno govori da je skupu prisustvovalo više od 350 sudionika iz svih krajeva Hrvatske. Bila je to prigoda da se za istim stolom okupe predstavnici nadležnih institucija RH, mnogobrojne znanstvene i institucije te predstavnici poljoprivrednoprehrambenog sektora, koji su itekako zainteresirani za pronalazak odgovora na mnogobrojna osjetljiva pitanja te da se usuglase i dogovore daljnje aktivnosti u sigurnosti hrane u RH.
Donošenjem Zakona o hrani i Zakona o veterinarstvu, te mnogih podzakonskih akata, otvoren je put prema sigurnosti hrane "od polja do stola", bi 12. poglavlje u pregovorima s Europskom unijom, koje sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, trebalo biti spremno u planiranim rokovima.
O sigurnosti hrane govorio je i Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka, gospodin Božidar koji daje punu podršku i u provedbi zakonskih i podzakonskih akata iz ovog je izrazio negodovanje u brzini njiho-
vih provedbi, mnoge realne probleme nastale na putu prilagodbe europskim standardima. Ministar u skorijoj buduod svih subjekata u poslovanju hranom cjelovit nadzor hrane i svih objekata. Gotovo isto mišljenje o sigurnosti hrane iznosi u svom i predsjednik HGK, gospodin Nadao kako je pitanje kvalitete, uz sigurnost hrane, temeljno pitanje svake ekonomije, posebice malih gospodarstava.
: ' ' Tijekom dva radna dana : Konferencije (8. i 9. travnja u Opatiji) prezentirana je 14 radova, a održanaje i radionica na temu "Higijena hrane i HACCP sustav'', u tri odvojene radne skupine: 1. Meso i riba; 2. Mlijeko; 3. Hrana neanimalnog porijekla i
Na radionicama je bilo govora i upita sudionika o i primjeni "higijenskog paketa" putem 4 nova propisa o higijeni hrane, posebno o primjeni sustava poslovanja koji se temelji na HACCP-a,što od 1.1.2009. biti obvezno za sve subjekte u poslovanju s hranom.
DRUGA KONFERENCIJA O SIGURNOSTI HRANEUR~
Ovim su prop1s1ma u središte odgovornosti za sigurnost hrane i hrane za životinje stavljeni subjekti u poslovanju s hranom. Uvode se obvezni interni sustavi samokontrole, zasnovani na HACCP sustava. U okviru ove teme raspravljalo se i o tome kako subjektima olakšati s novim propisima, financiranja radi rada objekata i HACCPsustava. Radionicu na temu "Mlijeko" pripremili su naši poznati mljekarski s Agronomskog fakulteta u Zagrebu (Dubravka Samaržija: "Biološki kontaminanti mlijeka i proizvoda"), Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka (Tatjana "Službene kontrole"), HSC - Središnjeg
laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka (Ana "Svježe sirovo mlijeko - kakvo mlijeko hrvatske farme") te predstavnici tvrtke Agrokor (Branka "HACCPu velikim i malim objektima") i Vindije (lvanka Kukec: "Sljedivost").
Na veoma dobro radionici, nakon navedenih prezentacija, u raspravi su i znaladati odgovori na postavljena pitanja sudionika radionice.
je aktualna tema Konferencije bila i "Informiranje i hrane kao važan element za sigurnost hrane". Tako doznajemo od nadležnih institucija da je u pripremi novi Pravilnik o reklamiranju i prezentaciji hrane, koji se donosi na temelju Zakona o hrani. Pravilnik se primjenjivati i na hranu proizvedenu na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a njegove odredbe provodit se od 30. lipnja ove godine.
U svakom u dva dobro ispunjena i dana rada Konferencije, dobili smo mnoštvo informacija, podataka i iskustava drugih, ali i rješenja za teško razdoblje koje nam predstoji na putu pregovora i uskladbe s pravnim EU.
No bez obzira na obveze u sklopu pregovora s EU, sigurnost hrane mora biti najvažnijim zadacima cjelokupnog poljoprivrednoprehrambenog sektora, prije svega radi zaštite zdravlja njihovih interesa.
2. konferencije o sigurnosti hrane u RH 1. Potrebno je uložiti maksimalne napore kako bi se postigli najviši standardi zaštite zdravlja i interesa i osiguralo da hrana koja se proizvodi i stavlja na tržište bude sigurna. Proizvodnja sigurne i kvalitetne hrane
je uvjet za izvoz na tržište EU. Sigurnost hrane i hrane za životinje mora se osigurati u lancu proizvodnje, prerade i distribucije, kao i pri uvozu i izvozu hrane.
2. Nužno je nastaviti razvijati zakonodavstvo u ovom kako bi legislativa, s pravnom EU, osigurala potrebni pravni okvir za ostvarenje tih ciljeva.
3. je nužan daljnji razvoj znanstvene i podrške i suradnje svih strana, kao i suradnje na razini. Poduzete mjere sigurnosti hrane moraju se zasnivati na znanstvenim principima i procjeni rizika. Znanstvena i podrška, prikupljanje, obrada i procjena podataka i rezultata, olakšat subjektima proces analize opasnosti, a nadležnim tijelima provedbu službenih kontrola.
4. Za potpunu provedbu službenih kontrola potrebno je osigurati edukaciju, dovoljan broj kvalificiranih zaposlenika i potrebne laboratorijske kapacitete. Stoga podržavamo · aktivnu suradnju kontrolnih tijela na veterinarstva, biljnog zdravstva, sigurnosti hrane animalnog i
neanimalnog porijekla i hrane za životinje.
5. Mala i srednja posebno se s u edukaciji zaposlenika, razumijevanju sustava sigurnosti hrane te infrastrukturnim
Važno je pružiti podršku malim i srednjim poduzete proizvodnji hrane s tradicionalnim i regionalnim obilježjima prepoznatljivim na tržištu, me se ujedno i ruralni razvoj i zapošljavanje. Stoga je nužno olakšati pristup potrebnim informacijama, putem i drugih izvora podataka.
6. Daljnji korak u tom procesu je redovita edukacija o higijeni i sigurnosti hrane. Dobro poznavanje i primjena cjelovitog sustava doprinijet ne samo sigurnosti u lancu hrane, i zaštiti zdravlja životinja i zaštiti okoliša.
Poštovani sve informacije i održane prezentacije s Konferencije možete na web adresi Hrvatske gospodarske komore (www.hgk.hr, dio Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, rubrika Aktualno) ili kontaktirajte Uredništvo Mljekarskog 't,
,,, o
HRVATSKI CENTAR
Ustanovaza poslove u i poljoprivredi Zagreb,Hica 101,P.P. 160,www.hssc.hr,tel: 01/ 3903- 111, lax: 01/ 3903-191 ?.s; ",' 1913 'o
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu je institucija koja svoj rad i ciljeve stalno potrebama klijenata - obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Informacija i komunikacija najvažniji su alati koje stalno koriste u radu, tako da su kvaliteta i tijek informacija uvijek brzi i ažurni. Sve aktivnosti obavlja 219 djelatnika koji su u prošloj godini održali ukupno 1 408 strupredavanja, 637 demonstracija i 418 manifestacija i izložbi na kojima je prisustvovalo preko 133 000 poljoprivrednika.
U programu rada HZPSS za 2008. godinu strateške odrednice vezane su za cjeloživotno osposobljavanje i usavršavanje poljoprivrednika i stanovništva ruralnog prostora, zatim za nacionalnog programa ruralnog razvoja, sustava podataka u poljoprivredi (FADN),
implementacija SAPARD/IPARD programa, izgradnja i implementacija IACS-a,LPIS-ai drugih sustava sukladno standardima EU.
HZPSS i dalje razvijati suradnju sa institucijama u zemlji i inozemstvu, a poseban naglasak danje na organizaciju rada i pripremu i provedbu Zakona o poljoprivrednoj komori.
Na osnovu raspisanog javnog a prema Pravilniku o dodjeli priznanja, Povjerenstvo HZPSS, pristigle prijedloge i argumente kojima se pojedini prijedlozi obrazlažu, odluje dodijeliti priznanja za izniman uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju u 2007. godini u tri kategorije:
Priznanje za životno djelo u poljoprivrednom savjetovanju, dodjeljeno je Marici dipl. ing., savjetnici s županije.
Priznanja za izvanredan i
organizacijski uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju, dodijeljena su:
• Štefaniji dipl. ing., savjetnici s Krapinsko-zagorske županije
• Jadranki dipl. ing., savjetnici s Bjelovarskobilogorske županije
• dipl. ing., savjetnici s županije
• Borisu dipl. ing., strusavjetniku s Šibenska-kninske županije
• Mr. se. Luki savjetniku s Krapinskozagorske županije
Priznanje za suradnju s HZPSS dodijeljeno je prof. dr. se. Zvonimiru Štafi sa Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Uredništvo Mljekarskog lista pridružuje se svim dobitnicima ovih doista zasluženih priznanja!
Dodatak stelji u štalama s ležišnim odjeljcima suho I vime, bolju kvalitetu mlijeka,zdravije papke te znatno smanjenu potrošnju slame
Povisujerazinu higijenskihuvjeta držanja krava
Smanjuje smrad I ublažava problem s muhama
NOVEORGANIZACIJSKE
STRUKTUREU FUNKCIJIRAZVOJA RURALNIH
- Iz Uredništva
hrvatskog sela i ruralnog prioritet je aktualne agrarne politike, stoga je bitno prepoznati multifunkcionalnost seoskih gospodarstava i im razvoj djelatnosti koja im osigurati, barem za razinu samodostatnosti, uvažavajuekonomske, ekološke, socijalne i razvoja. Na takav krenula je inicijativa dr. se. Snježane koja je u posljednje vrijeme izradila nekoliko modela umrežavanja poljoprivrednika sa svrhom ubrzanog razvoja ruralnih te intenziviranja aktivnosti oko operacionalizacije modela. Ti modeli su nastali kao rezultat dugogodišnjih znanstvenih istraživanja ruralnog gospodarstva, znanstvenog promišljanja, ali i prakse. Dr. se. Snježana vodi udrugu pod nazivom zajednica Valpovštine koja je poznata po združenom marketingu i promociji malih seoskih gospodarstva. Cilj takvih aktivnosti je porast samozapošljavanja i broja samoodrživih gospodarstava kroz razvijanje raznovrsnog programa autohtonih, ekoloških i tradicionalnih proizvoda i usluga. Ove proizvodnje ujedno temelj za samodostatnosti hrvatske poljoprivrede, kao i osnovu za razvoj selektivnih oblika turizma za koje Hrvatska ima izuzetne prirodne potencijale.
2008. godine, korinaputke Europske komisije za
Ml.Jekarskilist 05/2008.
financiranje ruralnog razvoja, osniva Hrvatski inforur savez - mrežu inforur udruga s ciljem razvoja jedinstvenog "klastera znanja". Mreža predstavlja samoorganizirani i neovisni sustav kojeg uglavnom mlade osobe iz seoskih naselja uz voditeljstva dr. koja putem ovakve organizacije namjerava osigurati transfer znanja, kao i operativnu od prema najugroženijem socijalnom i gospodarskom podDanas lnforur mreža ima više od 30 lnforur udruga i više od 120 ljudi u mreži. Mreža brzo raste, a pristupaju joj, osim poljoprivrednih zvanja, i drugi profili Inforur mreža je
EDUKACIJA
Krenuoje hvale vrijedan projekt
mladih Slavonaca je svrha
razvojui napretkuseoskih kako Slavonije,tako i cijele Hrvatske.Povezivanje poljoprivrednih komunikacijai
prijenos znanja, te razvoj agroturizmasamo su neki od postavljenihciljeva grupe mladih entuzijasta
predstavljena nekoliko puta na manifestacijama diljem Hrvatske. Predavanje na temu novih organizacijskih struktura u funkciji razvoja ruralnih te predstavljanje rada lnforur mreže održala je dr. se. S. na Prvom sajmu inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji "Agro arca 2008" u Slatini 20. travnja 2008. godine. Tako je iznijela i zanimljive podatke o dosadašnjim postignutim aktivnostima Mreže, planovima za
HRVATSKAUDRUGAMLJEJ(ARA IUDRUGAMLJEKARA ZUPANIJE
ZAJEDNICA VALPOVŠTINE
Mladi Slavonci- podrška razvojuhrvatskogsela
EDUKACIJA
ali i problematici s kojom se na terenu.
Hrvatski inforur savez (HIR)postao je nositelj programa pod nazivom "Seloznanja i To je cjelovit program, a njegov sadržaj predstavlja rješavanje problema organizacijskih struktura i transfera znanja u poljoprivredi. Ovaj bi program rezultirao zadržavanjem mladih i ljudi u selu, te bi tako bila demografska i gospodarska obnova hrvatskog sela i obrazovna struktura u selima, demokratizacija seoskih zajednica i stvorene predispozicije za programiranje ruralnog razvoja. Nadalje, program predlaganje i provedbu operativnih programa razvoja sela, osobito malih gospodarstava koja se u procesima globalizacije i dominacije liberalne ekonomske politike teško snalaze i osiguravaju rentabilnu proizvodnju. Transfer znanja od visokoškolovanih i osoba
prema poljoprivrednicima rješavanje socijalnih i gospodarskih pitanja. U malim sredinama, npr. selima, informacije o razvojnim i o financiranja ne dolaze u dovoljnoj mjeri i u pravo vrijeme. Glavni krivac za to upravo je neznanje i slaba educiranost. Stoga je ovako osmišljena selima prijeko potrebna.
Osnivanje burze proizvoda malih poljoprivrednih i malih seoskih poduzetnika i izgradnja kanala prodaje za autohtone, ekološke i tradicionalne proizvode redovan i siguran izvor prihoda poljoprivrednicima, a razvoj klastera malih gospodarstava (npr. klaster) i stvaranje geografskih marki ekoloških, autohtonih i tradicionalnih proizvoda potaknut razvoj turizma u selima i prodaju hrvatskih proizvoda. I na kraju, ne manje važno, jest pitanje ekološke zaštite. Na ovakav
hrvatsko selo i dalje živjeti i razvijati se, a njegovi žitelji postat prirode i kulturne baštine. Ovako koncipiran ruralni razvoj otvara zapošljavanja teže zapošljivih osoba koje su nakon propadanja velikih poljoprivrednih i nepoljoprivrednih konglomerata ostali bez stalnog izvora prihoda. I naši mlijeka županije aktivno su u realizaciju projekta, o smo pisali u prošlom broju Mljekarskog lista. Naime, u izradi je Registar mlijeka sa svim podacima o gospodarstvu. Na taj bi bio osiguran individualan pristup svakom gospodarstvu i plan razvoja i edukacije.
U svakom inicijative su pokrenute, a entuzijazam je urodio plodom. Ostaje nam samo aktivno se i podržati rad mladih Slavonaca kojima nikada nije nedostajalo novih i inovativnih
Banka Kovanica
UZGAJIVACI
SIMENTALSKOG
Htvatski savez simentalskog goveda "CroSim" održao redovnu Godišnju
skupštinu u Vrbovcu i donio važne za rada Saveza
GOVEDA I NJIHOVI PLANOVI
- Mr. se. Miroslav
Kao i prethodnih godina od osnivanja CroSim-a 2001. godine, simentalskog goveda našli su se u Vrbovcu kako bi održali redovnu godišnju skupštinu, izvijestili svoje o radu u protekloj godini i raspravili o planu rada za 2008. godinu. Na Skupštini su bili prisutni, uz predstavnike Udruga CroSim-a, gospoda: Josip Ministra poljoprivrede i tajnik u Ministarstvu, Dejan - predsjednik grada Vrbovca, Karl Laschtowiczka - predstavnik Saveza simentalske pasmine Donje Austrije (partner CroSim-a), Pero - direktor Centra za reprodukciju u Hrvatske i Aleksandar Kljujev - Hrvatski centar.
Skupštinu je otvorio predsjednik CroSim-a, gospodin Slavko Jambrišak i tom je prilikom odana, minutom šutnje, našem preminulom gosp. dr. se. Boži koji je s velikom ljubavlju i vodio Stanicu za performance test simentalskih bikova u Varaždinu.
Dnevni red Skupštine bio je sadržajan i uz pojedinih tijela skupštine i tajnika, ali i sadržajnom raspravom prisutnih, te je Skupštinom
• da se u CroSim-u izvrši Statutarna promjena i otvori institucionaliziranja uzgojnog savjetnika. Tom je prilikom za uzgojnog savjetnika izabran gosp. Damir dipl. ing.,
Mljekarsk,:list 05/2008.
SudioniciGodišnjeskupštine CroSim-a
Udruge iz Vrbovca i djelatnik Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu,
• da "CroSim" pristupi Hrvatskom savezu mlijeka,
• je Državni uzgojni program za simentalsku pasminu do donošenja vlastitog, u okviru navedenog državnog programa. u planu je izdavanje vlastitog informativnog Biltena. Nadalje, planiramo izraditi strategiju uzgoja simentalca u Savezu i na to naslonjen uzgojni program Saveza za simentalsku pasminu te angažman edukacije u suradnji sa Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Iz samog programa Skupštine izdvajamo trenutak kada je potpisan Ugovor o suradnji CroSim-a i
Centra za reprodukciju u Hrvatske. Nama je to važan koji je nastavak dobre suradnje na terenu sa ali i sa CroSim-om i njegovim partnerima.
Tijekom Skupštine predstavljen je film o potpisu sporazuma o suradnji CroSim-a i Saveza goveda Donje Austrije (NOEGENETIK), se rezultat trenutno u aktivnostima sa Centrom za reprodukciju u stvu Hrvatske, a vezano uz distribuciju sjemena elitnih bikova simentalske pasmine na terenu.
Nekoliko puta tijekom održavanja Skupštine istaknut je voluntarizam u radu CroSim-a, od Izvršnog odbora do svih koji su u okviru svojih pomogli
U DOMU i ove godine predstavljeni
proizvodi hrvatskog sela
Nedavno su u Zagrebu
odjekivali predivni zvuci tambure, a za nos i nepce stizali su mirisi najboljih hivatskih sireva, fobanca, .
- Iz Uredništva --------------------• kulena, kruha i
Održan je sedmi po redu sajam proizvoda hrvatskog sela 12. i 13. travnja 2008. na prostoru kluba u Zagrebu koji je po broju i ostvarenim rezultatima sajam u Hrvatskoj. Do sada je na sajmu izlagalo preko sedam stotina a posjetilo ga je 30-ak
Organizatori sajma mogu biti zadovoljni jer su proizvodi hrvatskog sela zanimanje za proizvode, a su time dodatno ohrabreni i potaknuti da proizvodnju i legaliziraju ponudu. Sve više prepoznaje važnost ove priredbe i ih se svake godine na sajam. Ove je godine na sajmu izlagalo oko 180 iz svih krajeva Hrvatske. Pored tradicionalnih prodajnih izložbi hrane, rukotvorina i suvenira posebno je bila zanimljiva druga izložba hrvatskih pasmina životinja. Najbolja ponuda hrvatskih proizvoda oduševila je posjetitelje koji su odlazili punih ruku delicija i suvenira. Na jednom mjestu posjetitelji su mogli kušati mesne delicije, sireve, med i proizvode od meda, slastice i pekarske proizvode, vina, rakije, eko proizvode, i od i maslinovo i ulje te proizvode radinosti i tradicijskih obrta. Posebno nas veseli da su na sajmu predstavljeni proizvodi i sirevi s
cijele Hrvatske te da su posjetitelji mogli kušati sireve za koje nisu niti znali da postoje. Tako su predstavljeni svježi, polutvrdi i tvrdi sirevi od kravljeg, kozjeg i mlijeka, prgica, škripavac, skuta i još mnogi sirevi i proizvodi.
Program sajma su obogatila i dva okrugla stola: Hrvatskitradicijski specijaliteti u ponudi i Postupak. certifikacije proizvoda s oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla je svrha bila potaknuti raspravu o zastupljenosti hrvatskih tradicijskih specijaliteta u turistiponudi i radnika, i da
se ta ponuda unaprijedi te potaknuti raspravu o dosadašnjim iskustvima u postupku certifikacije proizvoda s
oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla.
Svakodnevno se pitamo što jedemo i kako se hranimo? Ova manifestacija je dala odgovore na postavljena pitanja. Nema sumnjeproizvodi hrvatskog sela kvalitetna su hrana za sve dobne skupine samo je pitanje kako do njih i kako ih još više plasirati na tržište. U prošlom broju Mljekarskog lista pisali smo o prvoj prodavaonici proizvoda hrvatskog sela koja je otvorena u Zagrebu i koja na jednom mjestu nudi bogat asortiman proizvoda hrvatskog sela. Predstavnici Udruge "Proizvodi hrvatskog sela" kazali su da biti otvoreno još ovakvih prodavaonica.
Na II. izložbi izvornih pasmina životinja su
mogli vidjeti životinje koje dugo nisu poput istarskog boškarina, hrvatskog posavca, hrvatskog hladnokrvnjaka, hrvatskog toplokrvnjaka, lipicanca, hrvatskih pasmina magaraca (istarskog i dalmatinskog), pasmina ovaca i koza - pramenke, istarske ovce i dinarske šarene koze, crne slavonske svinje, turopoljske svinje, zagorskog purana, kokoši hrvatice, dravske guske, te velikog bijelo-opaljenog Svrha održavanja izložbe bila je upoznati stanovnike Grada Zagreba, posebice predškolsku i školsku djecu, s hrvatskim pasminama životinja.
Kao i prijašnjih godina, i ove godine su se natjecali u jela. Umjesto za nagrade borili su se za naklonost posjetitelja koji su zastajali na štandu s najboljim receptom. Šarena ponuda
ProizvodimljekareBiogaliz Daruvara zdravlja i dobrog ukusa u oba je posjetitelji poželjeli dana prepunila sajam pa su
ROTACJONA KOSA
SIIBNA
<.Dugogodišnja tradicija prodaje .c;teonihJunica ,nljekarama i trgoi,cžma dilje1n s-i,ijeta.
Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
JUNICEi BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<Budite korak ispred! lnvestirajte u bolju
PROGNOZE
V V
EU TRZISTA
MESA
- Krešimir]akuš, dipl. ing.--------------
EU je u prošloj godini uvezla oko 300 000 tona mesa. Ako još s ostalim proizvodima, poput iznutrica, mesnih mesnih proizvoda te živih goveda, uvoz je ukupno iznosio 549 000 tona. U odnosu na godinu ranije, to je bilo oko 40 000 tona više, tj. 7 %više. Što se izvoza, EUje u 2007. godini izvezla 247 000 tona (KT),odnosno 43 000 tona manje (-15%).Kao važan izvoznik u Rusiju u 2007. godini Unija je izgubila bitku od strane Brazila. U 2008. godini pozornost bit sigurnosti hrane. Obzirom da Brazil, kao važniji u EU u 2008. godini, zasigurno ispuniti u cijelosti sigurnosne uvjete, vezane uz ispunjavanje kvalitativnih i zdravstvenih uvjeta, se smanjenje uvoza brazilske govedine. 1 kod drugog
mesa u EU, Argentine, se smanjenje uvoza putem kvota i same Argentine uvoizvoznih carina, što rezultirati manjom argentinske govedine na EU tržištu. uvoznici govedine u EU su: Velika Britanija, Italija, Nizozemska i Navedene zemlje su u 2007. godini uvezle od 3 % (Italija) do 20 % više mesa iz JužneAmerike.
S obzirom na navedena je pretpostaviti kako se u 2008. godini izvoz EU mesa smanjiti. U 2007. godini potrošnja mesa u EU iznosila je 8,4 milijuna tona, a ovisno o državama potrošnja po glavi stanovnika bila je potrošnja mesa u 2007.godini u EU iznosila je 16,9 kg, što je u odnosu na godinu ranije za gotovo 3 posto manje. potrošnja po glavi st'!novnika zabilježena je u Danskoj, Svedskoj, Francuskoj i Italiji. U tim zemljama potrošnja je preko 25 kg po glavi stanovnika. U državama Europe (Poljska, i Litva) potrošnja iznosi od 5 do 9 kg po glavni stanovnika. Razlozi ovako male potrošnje leže u što je standard u tim državama nizak, ali i u navikama europske države iz gore navedenih razloga, ali i zbog slabije sti zarade na tržištu, velik dio svoje proizvodnje, kako žive stoke, tako i mesa, izvoze u druge države.
Otkupne cijene junetine u EU više su nego u Hrvatskoj
Na tržištu Hrvatske tijekom prva tri mjeseca 2008. godine ponuda junadi bila je veoma dobra, dok je potražnja bila manja. Zbog u proizvodnji, a tu se prije svega radi o
Prema prognozama tržnih eksperata u 2008. godini se blagi pad proizvodnje mesa.
Europska Unija je sa od 99 %neto uvoznik. U aktualnoj godini se suprotan trend od prošlogodišnjeg, odnosno se pad uvoza mesa, kao i izvoza ...
porastu troškova inputa, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja subvencioniralo je otkup žive junadi, ali i trupova. Tijekom navedenog razdoblja otkupne cijene junadi bile su niže u odnosu na posljednje 2007. godine za 3%,dok su u odnosu na prvi kvartal 2007. godine više za 7 posto. Veleprodajne cijene mesa nisu se mijenjale u odnosu na prošlogodišnje. Otkupne cijene žive muške simentalske junadi na tržištu su bile od 12 do 14 kn/kg, ovisno o Na europsko tržište mesa u prvom kvartalu ove godine je utjecala zabrana uvoza mesa iz Brazila. Europska unija krajem 2008. godine je
Grafikon1: EU- uvoz mesa (zemlje svijeta)
U 2007. godini uklJpno: oko 550 QOIIIona pretal;unalo-ebivalall
uvoz junetine, što je utjecalo na trend otkupnih cijena trupova u EU sve do kraja Tijekom ožujka Europska komisija postupno je otvarala vrata tržištu mesa iz Brazila, kontrolu zadanih propisa za brazilske izvozne tvrtke. U ožujku je najavljeno da dozvolu za izvoz dobiti 106 tvrtki koje su imale potrebnu dokumentaciju o sljedivosti. No nakon obilaska delegata iz EU, koji su trebali procijeniti koje farme zadovoljavaju postavljene uvjete, broj farmi je smanjen. Pregled farmi se nastavlja, a agencija brazilskog Ministarstva poljoprivrede educira državne inspektore o propisima koje je postavila EU kako bi mogli broj farmi koje mogu izvoziti. lako broj odobrenih farmi, koje zadovoljavaju propise EU, nemaju kapacitet isporuke mesa potrebnih za EU, a koje bi trebale biti blizu prošlogodišnjeg uvoza iz Brazila, cijene mesa su padati danom kada je Europska unija izdavanje dozvola za uvoz govedine iz Brazila. U razdoblju od pa do sredine travnja otkupne cijene trupa R3 pale su za 3 posto. otkupna cijena trupova R3 u tjednu do 13. travnja ove godine iznosila je 314,44 eura/100 kg. Najviše otkupne cijene u navedenom tjednu evidentirali smo u 411,39 eura/100 kg te u Italiji 347,75 eura/100 kg. vanjem cijene žive vage muške
simentalske junadi na RH tržištu (12,84 kn/kg) na cijenu trupa (301 eura/100 kg - konverzacijski faktor 1,752, umanjena za 2 % kalo otkupne cijene trupa na tržištu niže su u odnosu na cijene trupa u država Europske unije: Danske, Španjolske, Francuske, Irske, Italije, Nizozemske, Austrije, Portugala, Finske, Švedske i Velike Britanije. U odnosu na cijenu u Europskoj uniji, otkupna cijena trupa na tržištu niža je gotovo 5 posto, što daje realne osnove za razmišljanje o izvoznim hrvatskih
U 2008. godini rekordno visoke otkupne cijene mlijeka u EU U 2008. godini bilježimo rekordno visoke otkupne cijene mlijeka u Europskoj uniji. Iako u
2008. godini na razini EU-25 bilježimo trend cijena mlijeka, one su i dalje osjetno više nego što je to bilo prošlih godina. otkupna cijena mlijeka u EU-25 u iznosila je 37,89 eura/100 kg, što je za 2,5 posto manje negoli u ove godine, odnosno za 31 posto više nego lani u U svim zemljama Unije bilježe se više cijene nego lani, kao i pad cijena u ove godine. Najviše otkupne cijene u evidentirane su na Cipru, i Španjolskoj gdje su otkupne cijene bile od 42 pa do 49 eura/100 kg. Najniže cijene zabilježili smo u Bugarskoj 31,82 eura/100 kg. Sukladno trendu prošlih godina da u narednom razdoblju, do srpnja, prevladavati trend otkupnih cijena mlijeka, ukoliko ne do na
Tablica1: cijenežive stoke na sajmovimai otkupnimmjestimau Hrvatskoju kn/kg
IV.
16. I. I. kvfilla[ '08, I. kvartal '08. kvartal kvartal tjedan kvartal IV. kvartal '07. I. Kvartal '07.
Mogu li poljoprivrednici san i kakav je proces proizvodnjE
Odgovara:
Doc. dr. se. Zlatka
Di u posebne papirnate pakirano sjeme hibrida stavlja se u prodaju. Svako sjeme kukuruza u prometu mora zadovvijavau zahtjeve o kvaliteti sjemena koji su i zakonom propisani. Sjeme mora odgovarati hibridu na deklaraciji koja je ušivena na mora biti sortno tj. bez primjesa sjemena drugih hibrida ili sjemena vlastitih roditeljskih linija, zatim mora biti suho, visoke i to 98% ili više, što da u od 10 kg cijela zrna 9,8 kg ili više, a polomljena zrna i druge svega 0,2 kg, dobrog zdravstvenog stanja, tretirano fungicidima i imati najmanje 90% klijavosti. Nadalje, sjeme kukuruza treba biti po obliku, i težini, odnosno treba biti kalibrirana. Kalibrirana sjeme i daje usjev porasta i razvoja, što rezultira višim prinosima. i sjemena kalibriraju sjeme kukuruza u nekoliko frakcija, ovisno o kojemu hibridu se radi i uspješnosti oplodnje klipova. sjeme najprije se razdvaja po obliku na plosnata i okruglasta zrna, a zatim po u sitna, srednja i krupna. Plosnata zrna srednje frakcija su sjemena koja ima najbolju kvalitetu.
5 O 'lfljekarski Nst 05/2008.
' ' Sjeme hibrida kukuruza nigdje u svijetu, pa tako ni u nas, ne mogu sami za sebe proizvoditi poljoprivredni
Premda je era hibrida kukuruza u našoj proizvodnji prije više od 5(' ~')dina, i ta,Js.~, još uvijek sve se površine ne zasijavaju hibridni'!! sjemenom. Jedan mali dio površina pod kukuruzom u Hrvatskoj nije zasijan hibridnim sjemenom nego vlastitim "sjemenom" malih privatnih To vlastito "sjeme" u stvari nije pravi sjemenski materijal, nego zrna manje ili klijavosti uzeta s klipova iz prethodne berbe. Ono predstavlja naše razne stare sorte u slabom izdanju, koje su negdje iskrižane s polenom hibrida. Ono može predstavljati drugu, ili neku daljnju generaciju hibrida, je sjeme jednom nabavljena i sijana, a zatim nekoliko godina razmnažano u vlastitom gospodarstvu. Najviše koji ne koriste pravo hibridno sjeme kukuruza, ima u manje razvijenim i krajevima. Razlozi za nekorištenje hibridnog sjemena su teško mijenjanje navika poljoprivrednika, a ponekad i nedostatak novca za kupnju sjemena.
Hibridi kukuruza kod slabe agrotehnike daju 30 do 50 % više prinose nego sorte, a uz dobru
agrotehniku i 100 %. Troše: hibridno sjeme višestruko se v1 prinosu usjeva hi Zato bi svaki naš kt, za trebao uzgajati hibridni ku~ kako je to u naprednim zemljama. Kako nastaju hibridi kukuruza
Hibridi kukuruza dobiva križanjem njihovih roditelja, k nazivaju samooplodne lini_ samo linije kukuruza. kukuruza - oplemer stvaraju prisilnom višekra samooplodnjom biljaka razni rata ili križanaca i odabir. poželjnih biljaka u potorr Samooplodnjom, tj. oprašiv; svile svake odabrane biljke nje polenom (što je suprotno ne nom razmnožavanju kukL stranooplodnjom), kroz nd generacija biljke kukuruza p< sve niže i manje bujne, sve m klipa, njima se poja razne nenormalne biljke, jal bolesne. Sve se takve nenon biljke odbacuju, a samooplod1 nastavlja na zdravim bilj svojstava. Nakon n nje 5 do 6 generacija samoopl u biljkama se ustale sva svojstvi su niske, slabe i malo rodne. k dalje jedna takva biljka razmn samooplodnjom, ona u svom mstvu daje, po vanjskom izgled
kompanijau kojima oni nastajudugogodišnjimznanstvenim i radom, a sjeme im se proizvodii pod pažljivomkontrolomspecijalista.
.1 svojstvima, sve iljke. To je onda jedna linija iza. nije kukuruza, kao slabe malo biljke, same nemaju nikakvu u proizvodnu vrijednost. Nji;rijednost dolazi do izražaja ! križaju (kad se iedne linije opraši polenom linije) i kad se dobiveno sjeme a biljke izrasle iz njega
pokazuju veliku bujnost i rodnost te druga dobra svojstva. Tada se pojavljuje tzv. hibridni vigor, tj. potomak (hibrid) slabih roditelja (linija) koji je znatno bujniji i rodniji od njih. Hibrid može biti nekoliko puta rodniji od svojih linija. No,jošje važnije da hibrid može biti rodniji i od sorata ili drugih križanaca iz kojih su samooplodnjom stvorene njegove linije. li i koliko svaki novi
hibrid biti rodniji od sorata ili drugih križanaca iz kojih su dobivene njegove linije i od stvorenih i raširenih hibrida, ne zna se unaprijed prije križanja njegovih linija. Zato se svi novi križanci moraju istražiti u pokusima u polju, gdje se metodama pronalaze hibridi najbolji po rodnosti i drugim važnim gospodarskim agronomskim svojstvima.
-,TttarstadisJertaeiljallaa lfJrednl.itiJJlllMljarskog lista
našem mladom i znanstveniku dr. se. Antunu na uspješnoj obrani doktorskog 1i stjecanju akademskog stupnja doktora znanosti.
Dr. se. Antun doktor veterinarske medicine, viši je asistent na Agronomskom fakultetu u rebu, na predmetu Zaštita zdravlja životinja i Reprodukcija. Od 1999. godine odbora !karskog lista, a od 2005. godine i lista, u kojima je napisao preko 130 iz veterinarske medicine. Naslov doktorske disertacije bio je Utjecaj upala !Zde koza na i sastav mlijeka. Istraživanje je provedeno na 20 farmi u Zagorju i Podravini uz koza te mentora prof. dr. se. Marijana Cergolja sa Veterinarskog fakulteta. Rezultati 1živanja veterinarima i koza u preventivi i (nevidljivih) upala žlijezde koza, stoga su u disertaciji predložene nove metode u suzbijanju bolesti. Osim znanstvenog rada na fakultetu, gdje osobitu pozornost radu na terenu sa studentima onomskog fakultetu, Antun aktivno radi i s mlijeka (krave, koze, ovce), kojima ješno prenosi svoja znanja dulji niz godina. Tako vole kako im je doktor na 1zi 24 sata na dan. Ne treba nas što je znanje našeg uvaženog suradnika toliko dobro u izvodnji mlijeka; Antun deset godina svojim izvrsnim radovima doprinosi edukaciji ~karskog lista. Ne trebamo sumnjati kako njegovo daljnje napredovanje u akademskoj zajednici biti na korist i 1a, jer svoja znaf)ja i vještine i nadalje prenositi u pisanom tragu putem Mljekarskog lista. :irom na dugogodišnji kvalitetan raci ne sumnjamo u uspjeh našeg suradnika Antuna Želimo mu )go u daljnjem profesionalnom radu.
list 05/2006.
ZLATNIDUKAT I U BOSNI
industrijaDukat prošle je godine postala vlasnik mljekare lnmer iz jedne od mljekara za proizvodnju i preradumlijeka u Bosni i
- Vera Volaril dipl. ing. Hercegovini
U kratkom razdoblju, otkad je mljekara lnmer d.o.o. u sastavu Dukata d.d., investirana su znatna sredstva sa svrhom proizvodnih kapaciteta mljekare. Zadržan je dosadašnji proizvodni asortiman (konzumno mlijeko, fermentirani proizvodi, svježi meki sir i vrhnje), a u se proizvoditi novi proizvodi modernizacijom pogona. Trenutna dnevna prerada iznosi 72 000 litara mlijeka, a mljekara ima 52 zaposlenika. Kako bi u i savjetodavnom smislu pomogla, industrija
Dukat d.d. iz Zagreba svakodnevnim edukacijama zaposlenika, ali i mlijeka, nastoji unaprijediti tehnologiju proizvodnje. Tako su neki dugogodišnji djelatnici Dukat d.d. iz Zagreba, poput Šime dipl. ing., i Andrije
Mancea, dipl. ing, dobili priliku svoje dugogodišnje i uspješno radno iskustvo podijeliti s kolegama u i tako dati svoj doprinos proizvodnje mlijeka kao sirovine te tehnologije prerade mlijeka u pogonu. se nalazi u skom dijelu Bosne i Hercegovine s dugom tradicijom u poljoprivrednoj proizvodnji, osobito i proizvodnji mlijeka. Mljekara lnmer d.o.o. prikuplja mlijeko sa 7 ove regije
Odžak, Srebrenik, B. Šamac, nica i Bijeljina), a 2003. godine je u suradnji s Investicijskom bankom Federacije Bosne i Hercegovine realizirala projekt u vrijednosti od 3,5 milijuna KMza uvoz muznih grla iz Austrije za kooperante s
Poslove kvalitete sirovinske baze vodi tehnolog Senad dipl. ing., koji nas
je upoznao sa životom mlijeka te obilazak nekoliko farmi i kontakt s njima. Kako nam je rekao, planova ima mnogo, osobito kroz ulaganja u razvoj primame proizvodnje mlijeka i kooperacije, pružanjem i savjetodavne kooperantima, nabave junica, repromaterijala i opreme te podrške u izgradnji suvremeno opremljenih farmi za muzne krave.
U smislu edukacije putem Mljekarskog lista Hrvatska mljekarska udruga ponudila je svoju mlijeka, jer smo uvjereni daje štivo Mljekarskog lista i mlijeka susjedne Bosne i Hercegovine. Stoga smo posjetili gospodarstva s otkupnog mljekare lnmer koja se bave proizvodnjom mlijeka i koja predstavljaju svijetli primjer pozitivnih pomaka u mljekarskom sektoru.
Pozitivni primjeri razvoja Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Osmana iz Kerepa kod svakako je odraz stremljenja mladih ljudi koji su od proizvodnje mlijeka iskoristiti ono najbolje te svojoj obitelji solidan život. Gospodin Osman sa svojom suprugom i dvoje djece, te tri zaposlena radnika, nekoliko godina u kontinuitetu razvija proizvodnju mlijeka. U staji trenutno uzgaja 46 krava simentalske pasmine, a u tri mjeseca 2008. godine mljekari je 42 905 litara mlijeka, što je 1O %više negoli za isto razdoblje prošle godine. U izgradnji je nova suvremena staja kapaciteta 110 muznih krava. To je prvi projekt izgradnje farmi iz operativnih programa u kojima sredstvima u realizaciji sudjeluju jedinice lokalne i državne razine. Za sada se krma proizvodi na
u vezi daljnjegrazvojamljekarskeproizvodnje - Osman iz Kerepa
vlastitom, ali ponajviše na zakupljenom poljoprivrednom zemljištu, no planiraju usporedno s popunjavanjem nove staje proširivati kapacitete obradivog poljoprivrednog zemljišta. Nažalost, poljoprivrednici u BiH su u dosta nepovoljnijem položaju negoli mlijeka u Hrvatskoj.jer im se zemljište dodjeijuje u zakup na samo godinu dana, nakon se ugovor obnavlja, a ponekad i ne. Ovo je svakako kritika nadležnim institucijama BiH koje bi se trebale uhvatiti u koštac sa rješavanjem otvorenih pitanja poljaprivrednog zemljišta, koje je u državnom vlasništvu, a ostaje
Kao i u Hrvatskoj, tako i u BiH djeluje razvojna agencija USAIDkoja kroz organizaciju IAMP sudjeluje u realizaciji projekata. Ovo je gospodarstvo dobar prikaz postupnog razvoja proizvodnje mlijeka, a optimizam njegovog nositelja Osmana poticaj svima koji su u teškim ratnim i poratnim trenucima ostali bez entuzijazma.
ZZ doJina iz
Ledenice vlasništvo je petorice promlijeka i pozitivan primjer rada na gospodarstvu. Hajrudin Sead
Zijad Senad i Mahir 2005. godine zajedsu krenuli u proizvodnju mlijeka. Trenutno na farmi drže 120 muznih krava i 130 ženskog podmlatka. U tri mjeseca ove godine mljekari su 133 517 litara mlijeka, što je 30 %više negoli istom razdoblju prošle godine. 200 ha zemlje na kojoj siju kukuruz (za silažu i zrno), travno-djetelinske smjese i lucernu, dok koncentratni dio obroka slažu sami, prema preporukama tehnologa mljekare lnmer. Trenutna dnevna proizvodnja mlijeka je 2 000 litara, a plan je do kraja godine stado na 250 muznih krava, izgraditi izmuzište, te kravama slobodan držanja.
Senad, Sanel i Mirsad Hadžidedic iz Luga u
Hajrudin - jedan od vlasnikaZZ doline
svojim stajama drže krave simentalske pasmine dobre genetike. Sva trojica s obiteljima rade na farmi, tako da je svatko zadužen za obavljanje dijela poslova. Ovo je zaista složna obitelj, koja je snagama graditi bukako svoju, tako i svoje djece koja pomažu roditeljima na farmi. oko 70 ha zemlje, na kojoj, osim voluminoznog dijela obroka, proizvode i koncentratna
krmiva (pšenicu, zob i tritikale) od kojih sami slažu obrok svojim kravama. Planiraju muzno stado na 100 krava u laktaciji, a selekcijom na unaprijediti genetiku i muznost po kravi.
Na posljetku smo obišli obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Sanela povratnika u Odžak. U farmi s kosom koja je useljena prije nekoliko mjeseci a prema
REPORTAŽA
uzoru na farmu kolege mljekara iz
Babine Grede, smješteno je 60 muznih krava, od koje su u prvom ove godine dale 35 735 litara mlijeka, što je za 35 %više negoli u istom razdoblju prošle godine. Na farmi radi cijela obitelj, pa Sanel kaže da, iako posla ima mnogo, uvijek ga dobro rasporede i uspješno odrade.
Nismo gosti u susjednoj Bosni i Hercegovini, ali možemo primijetiti kako i tamo stvari idu na bolje. Poljoprivrednike svakodnevne brige, kao i proizvomlijeka u Hrvatskoj, kako proizvesti jeftiniju hranu za krave, te kako što optimalnije i raditi i što bolje zaraditi. Nije lako, ni jednima, ni drugima, ali svakako je dobar primjer korektna suradnja s mljekarskom kojoj je interes razvijati proizvodnju svojih kooperanata, te na taj osigurati kontinuiranu proizvodnju
sirovine. Prošlo je vrijeme straha za život, posebno u ovim ratom uništenim i krajevima, a došlo novo, možda malo bumo, no
bez obzira na to je jednostavnost, tradicionalno gostoprimstvo i iskreno veselje naših susjeda iz Bosne i Hercegovine.
ostavna dokumcntaclj Kreditne kartice bez am i do-36 m·eseci
RotodrlJ" Noževi/ Zaštita od kamena Vrhunskaizvedba Povoljnacijena \ /r,
upravljanje Pilotbox T tomatsko podmazivanje zanje mrežom/ špagom Twin-Fix bala
ževi - opcija
n ar 1le:opcija
NOVI BIKOVI SIMENTALSKE
PASMINE u Centru za
reprodukcijuu
- Mr. se. Ivanka
Tijekom 2008. godine Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. uvezao je 2 vrhunska testirana bika simentalske pasmine iz te 2 mlada netestirana bika simentalske
pasmine u sklopu programa
testiranja bikova koje provodi Rinderunnion Baden Wiirttemberg i CRSH
Oteljen 07.05.2001., visina grebena 153 cm, težina 1 060 kg.
Otac: Randy dolazi iz poznate linije Randy-Ralbo-Radi, izabran za bikovskog oca 2005./2006. u Hrvatskoj. Ukupna uzgojna vrijednost GZW 123, uzgojna vrijednost za mlijeko MW 125, a za osobine tovnosti uzgojna vrijednost je FW91 te fitnes FIT 106.
Majka: Gundi žb.DE 0810436906 (Romen) u 2000. godini u maksimalnoj laktaciji proizvela je 8 511 kg mlijeka s vrlo visokom 5,42 te 3,64 %proteina.
Rezultati testova bika. Prema najnovijim rezultatima (ZWS AT/DE, 01.04.2008.) bik je postigao sljederezultate: ukupna uzgojna vrijednost GZW 125 (88%).Bikje na osobine teje uzgojna vrijednost za mlijeko MW 124 (93%).
Za osobine tovnosti nešto je slabiji FW 97 (94%), dok je ukupna ocjena za fitnes FIT 108 (77%). Ima izrazito laka teljenja po ocu 121 (92%).
Bik daje dobrog okvira i stava nogu, vimena, dugoIzvrsni rezultati za mlijeka i teljenja.
Preporuka: visoka teljenja, fitnes i vime.
2. RISSADE0812141248 K-697
HB 7851 (ROMEL-RENOLD}
Oteljen 06.03.2002., visina grebena 156 cm, težina 1 060 kg.
Otac: Romel-Romen-Rom. Ukupna uzgojna vrijednost GZW 130, (99%), za osobine MW 123, a za meso FW98 (99%).
Majka: Larissa ž.b. DE 0810247432 (RENOLD-RENNER).U maksimalnoj laktaciji dala je 11 450 kg mlijeka s 4,59% m. m. i 3,45 % proteina.
Rezultati testova bika. Prema ·ezultatima (ZWS AT/DE, 01.04. W08.) ukupna uzgojna vrijednost :,zwporasla je i iznosi 129 (86%),
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
test na mlijeko MW 126 (92%),test na osobine tovnosti FW 96 (72%),za osobine fitnesa FIT 118, teljenja po ocu 114 (92%).
ovog bika odlikuje velika mlijeka. Imaju izvanredno vime, visoke su plodnosti, te imaju okvir i fundament.
Preporuka: plodnost, vimena, teljenja.
ŽIVI MLADI BIKOVI KOJI SE
3. WINNOR K 698 HB 7849 (WINNIPEG-WESPE-HORWEIN)
Oteljen 03.04.2006., visina ~rebena 150 cm, težina 820 kg.
Bik je izvanrednog podrijetla, Jtac Winnipeg je prvi bik svijeta ,imentalske pasmine koji je prema rezultatima (ZWS AT/DE, 01.04. 2008.) bik s ukupnom uzgojnom vrijednosti GZW 144. Uzgojna vrijednost za mlijeko je 127, uzgojna vrijednost za meso FW 119, te fitnes FIT 126.
Majka: Lulu (Stromor) ima izvanredno visoku U maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 13 319 kg mlijeka, a prosjek 3/3 11 594 kg mlijeka s 3,48% m. m. i 3,31%proteina.
Bik se razvija, dobrogje okvira, ima dobar libido i Uskoro u test osjemenjivanja u Hrvatskoj. sperme.
4. HEMELK 699 HB 7850 (HERICH-HERON-HORWEIN)
Oteljen 27.04.2006., visina grebena 150 cm, težina 750 kg.
Otac: Herich je austrijski bik. Prema rezultatima (ZWS AT/DE, 01.04.2008.) ima ukupnu uzgojnu vrijednost GZW 128, uzgojnu vrijednost za mlijeko MW 125, za meso FW 107 i fitnes FIT 106.
Majka: Baronin (Romel) je u maksimalnoj laktaciji dala 1O 177 kg mlijeka.
Bik je okvira, ima fundament te dobar libido i sperme.
Uskoro u test osjemenjivanja.
Rezultati suradnje CroSim-a i Noegenetica uz CRSH d.o.o.
stigli u Hrvatsku
Piše:
Andreja dr. vet. med.
I(ao što je objavljena u Mljekarskom listu broj 12/2007. godine, Hrvatski savez uzgajisimentalskog goveda - CroSim potvrdio je i zapesvoju suradnju sa Savezom uzgoveda Donje Austrije (NOEGenetic), potpisom sporazuma o suradnji, 3. studenoga 2007. godine. Suradnja je tim podignuta na višu razinu i pozitivno se odraziti na uzgajatelje simentalskog goveda u Hrvatskoj.jer je sporazum otvorio edukacije i
prijenos iskustava koje ima Austrija. Jedan oblik suradnje, u realizaciju je CroSim odmah krenuo, je i upotrebe sjemena bikova koje koriste u Austriji. Hrvatski organizirani kroz CroSim, dobili su priliku odabrati elitne bikove kojima osjemenjivati plotkinje na svojim farmama. Upravo realizacija tog dijela suradnje dovela je CroSim do Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o., koji ima ovlasti uvoza genetskog materijala. Uslijedilo je nekoliko sastanaka predstavnika institucija. Ispred CroSima gosp. Slavko Jambrišak, ing. i lvan Hajdina predložili su Sporazum o
suradnji koji je razmotrio dr. se. Pero direktor Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. Sporazum potpisan je na Godišnjoj skupštini CroSim-a. Osim nabave i distribucije sjemena elitnih bikova simentalske pasmine, suradnja se nastaviti u nekoliko smjerova. Radit se na edukaciji, rješavanju reprodukcijskih problema i razvoju tehnologije embriotransfera i njegove primj~ne na farmama CroSim-a. Takav projekt Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. je s Udrugom uzgajatelja simentalskog goveda Vrbovec, CroSim-a.
DI0NIS(0101X MORAS)
GZW 132. MWI17, FWl 10, FIT 123 (+722 -0.Jl +7 +0.00 +26). Izvanredan na mlijeko i meso; izrazito su karaktera, okvira i super vimena (okvir 110, 111, noge l lO, vime 117).
Cijena: 44,00 lm + PDV.
simentalskog
goveda udruženi
kroz Hrvatski savez .. " uzgaJ1vaca simentalskog
goveda - CroSim i u suradnji sa Centrom za reprodukciju u HrvatskeCRSH dobivaju priliku o svog uzgoja
Na temelju prethodnog dogo'ora CroSima, NOEGenetika GeneticAustria, odabrano je sjeme ,et bikova (Wall, Rau, Ress, Vasal i )ionis), koje je Centar za eprodukciju u Hrvatske I.o.o. uvezao u Hrvatsku. Distribu:ija sjemena vrši se prema i razgranatoj mreži 'eterinarskih stanica i ambulanti s :ojima Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. ivi zainteresirani sponenuto sjeme mogu kod ;vog veterinara ili direktno u Centru :a reprodukciju u 1rvatske d.o.o. Važno je na kraju da odlukom o kupovini ;jemena navedenih bikova svaki indirektno pomaže radu ;aveza simentalskog :oveda, jer su tako postignuti logovori s partnerima u ovom
Uokviru projekta Agritraining na Agronomskom fakultetu u Zagrebu je od 7. do 11. travnja 2008. održana druga razmjena s ciljem edukacije agenata ruralnog razvitka.
Ciljevi projekta su:
• promovirati trening i obrazovanje vezano uz ruralni razvitak,
• razviti i osnažiti profesionalne vještine agenata razvoja,
• opisati i poboljšati funkcioniranja sustava (dodatnog) obrazovanja u i za ruralni prostor,
• promovirati suradnju organizacija koje se bave edukacijom vezanom uz ruralni prostor.
Seminar - edukaciju je pohašesnaest sudionika od kojih iz Italije (regija Marche) te dva sudionika iz Hrvatske. Sudjelovali su talijanski partneri iz regionalnih institucija za ruralni razvoj: Regione Marche - Servizio lstruzione Formazione Lavora, Sviluppo Marche SpA, Agricoltura e Vita, Ente Nazionale per la Ricerca e la Formazione in Agricoltura ENAPRA, Confeder-azione Produttori Agricoli COPAGRI,lstituto di Formazione Ricerca e Sviluppo INIPA.
Hrvatski sudionici bili su predstavnici razvojne agencije Šibenska-kninske županije i razvojne agencije Zadarske županije. Program edukacije je organiziran kao kombinacija predavanja, prezentacija uspješnih projekata ruralnog razvoja, radionica i terenskih posjeta oglednim primjerima ruralnog razvitka u Hrvatskoj.
na seminaru bili su profesori Agronomskog fakulteta, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, hrvatskih razvojnih agencija, HGK, županije, Varaždinske županije, centra Velika Gorica te predstavnici nevladinih udruga.
Teme predavanja pokrivale su kao što su: ruralna podu Hrvatskoj, izravna prodaja kao mjera ruralnog razvitka, upoznavanje s !PAROprogramom, uloga nevladinih udruga u poticanju ruralnog razvoja. Nadalje, prezentirani su neki od uspješnih projekata hrvatskih razvojnih agencija kao što su "Putevi tradicionalnih proizvoda", "Školsko mlijeko", "Ruralni sajmovi", "Stvaranje županijske vinske ceste" i ostali.
Osim predavanja, polaznici seminara sudjelovali su i u radionici je svrha bila - radom u grupama - pokušati stvoriti kon-
Zavod za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta u Zagrebu sudjeluje u provedbi EU
INTERREG IIIA projekta pod nazivom 11Training, Cooperation and knowledge in Rural Development" (AgriTraining). Nositelj projekta je Regione Marche - Servizio lstruzione, Formazione e Lavore, Italija.
kretne projektne prijedloge za busuradnje u Europi. Poseban dio seminara bile su i terenske posjete oglednim primjerima projekata ruralnog razvitka u Hrvatskoj. Polaznici su posjetili vinsku cestu, etno-selo Korana i nacionalni park jezera te Varaždinsku županiju koja je prezentirala projekt "Školsko mlijeko" i vlastitu strategiju razvoja. Na kraju seminara polaznici su ocijenili zadovoljstvo programom. Ocjene polaznika su pokazale da su bili vrlo zadovoljni programom, i informacijama koje su dobili tijekom seminara.
Više informacija o projektu AgriTraining možete na web stranici projekta: http://www. agritraining.net/
l~t 05/2008.
SUNCOKRET
''PROTEINKO''
Ovaj je suncokret zbog sadržaja namijenjen ponajprije ishrani stoke i
to: krava, goveda u tovu, svinja, ovaca i koza, peradi i ptica. Optimalnog je roka sjetve - oko sredine travnja, pa ga
- Antun dipl. ing. našim
Poznato je da su suncokret (Helianthusannus) donijeli Španjolci 1510. g. iz Južne Amerike i da se dugo godina uzgajao kao ukrasna biljka. Tek 20-og postaje ratarska kultura. Njegova je važnost veoma velika u prehrani ljudi, jer je suncokretovo ulje najfinije biljno ulje, široke primjene u industrijskoj proizvodnji margarina, sapuna, boja, lijekova, kozmetike i dr. Pored ovog, njegova se i koriste za pripremu hrane, sjemenke za grickanje, a može se koristiti i kao ukrasna biljka i dr.
Što se ovog hibridnog suncokreta, ponajprije njegovog
zrna, ne mora se pržiti, pa može zamijeniti soju u ishrani stoke. U smjesama sa žitaricama i kukuruzom može se koristiti cijelo zrno ili mljeveno. Najbolje ga je koristiti kao zelenu biljku u svježem stanju, zbog sadržaja ili siliran s kukuruzom, kada mu je
do 60 % biljaka u cvatnji. Kasnijim siliranjem gubi se na ukusu ('Ješnosti"). Vlaga u trenutku siliranja suncokreta mora biti 65 - 70 %. se da sjeckana masa zajedno sa kukuruzom ne bude duža od 2-4 cm.
Ako se sije s kukuruzom za silažu, treba sijati kukuruz FAO grupe 300 - 400, i to prvo na polovici parcele kukuruz, a za desetak dana na ostaloj polovici parcele suncokret. Ovo je . poslije važno kod siliranja, jer se silira red suncokreta pa red kukuruza. Optimalnom sjetvom i vegetacijom oko 125 dana dozrijeva sredinom
rujna. Ako se sije postrna za silažu, mora se sijati najkasnije do 5. srpnja te se tada može sijati i bez obrade tla i to iza kamilice,
agrometeorologija
OSIJEK 5,18
ZAGREB 5,28
mjesec s brojem kišnih dana. Interesantna, prosje-
ne oborine ovog mjeseca su od oborina u travnju za 25%.
graška, a može i direktnom sjetvorr u strnište:
Sije se do 5 kg na kj ili do S kg/ha. Razmak redova 70 cm i 18 cm u redu. Prinos iznosi do 4 tiha. Gno· jidba: oko 115 kg/ha N, 110 kg/ha P2 0 5 i 150 kg/ha K2 0. Dosta je otpo· ran na dok je na sivu · bijelu plijesan manje otporan. Od uskolisnih i širokolisnih korova štititi se kombinacijom herbicida (Dual+ Racer).
U pokusima na tri lokacije (Novo Virje, Podravske Sesvete i Ferdinandovac) bit zasijan ovaj suncokret, a planiramo održati 1 "Dan
Kad bi sve bilo idealno, pa i ovog bi mjeseca kiša u i zapadnim dijelovima Hrvatske padala tijekom 14 dana, što je tek neznatno manje nego u lipnju. Dakle, svibanj je uz lipanj,
Poljodjelci su velikim oborina donekle zadovoljni. Naime, ratarske su kulture ovog mjeseca u fazi nicanja, dok se neke povrtlarske kulture siju ili presapa imjevlaga itekako potrebna. No, dok se veselimo naglom porastu
do sada svega posijanog po· pojava mraza JOS uvije~ može veoma brzo promijeniti naše raspoloženje. Da je tome tako. govore i sveci Servacije i Pankracije. Naime, u hrvatskom puku postoji vjerovanje kako se od 12. do 14. svibnja jako zaZato i spomenute svece zovemo "ledenim svecima" ili "svibanjskim ledenjacima". U 18. kada je klima bila znatno hladnija nego danas, "ledeni sveci' bili su nego danas. No, oprez je "majka
Mr. se. Dražen
SNAGABOJA
-Dr. Ivo Belan -------------------------------
Jeste li ikad pomislili da zidne tapete crvene boje, koje se možda nalaze na zidovima sobe, mogu vas i vašeg partnera pobuditi da vodite rat, a ne ljubav?
Danas je poznato da boje, sasvim sigurno, mogu utjecati na nas iako toga nismo svjesni, niti tome pažnju.
Boje odašilju elektromagnetske valove i svaka boja ima svoju vlastitu valnu dužinu. Ti valovi stimuliraju kemijske supstance u koje onda šalju impulse i poruke u žlijezdu hipofizu i epifizu koje se nalaze blizu mozga. Stimulirane reakcijom na boje, ove žlijezde mogu svojim radom promijeniti raspoloženje ubrzati frekvenciju, moždanu aktivnost itd. tamne boje ostavljaju na nas težak dojam, dojam nekih slutnji, dok svijetle boje, ne samo da izgledaju veselo, nego i izgledaju lagane. Ujednom su eksperimentu testirali psihološke efekte boja na produktivnost radnika. su obojili teške sanduke u bijelo i lagane sanduke u crno. Radnici su imali znatno više problema u dizanju i nošenju crnih sanduka, nego bijelih.
Poznat je i drugi primjer upotrebe u savladavanju depresije i stimuliranju aktivnosti. za psihologiju boja pozvan je u jednu bolnicu da ponudi savjete u vezi i bezvoljnosti osoblja i bolesnika. On je utvrdio da su sve prostorije i hodnici obojeni Struje savjetovao sve obojiti, od kata do kata, bojom jagode, smaragdno zelenom i blijedo bojom. Reakcija ljudi na svijetle, blistave boje bila je momentalna i pozitivna. Stariji muškarci su se brijati svaki dan i mnogo se i dizati iz kreveta. Bolesnice su
Danas znamo da boje sasvim sigurno na naše raspoloženjt:
šetati i se po hodnicima i prostorima za dnevni· boravak, su jedna od drl!ge tražiti šminke, Cak su se moral i raspoloženje medicinskog osoblja podigli.
Ako boje imaju tako snažan utjecaj na mentalno i zdravlje, dobro je da znamo bar neke glavne pojedinih boja:
Ctvena. Za ovu boju tvrdi se da Pokusi s ljudima koji su boravili u sobama obojenim crveno, pokazali su da se kod tih ljudi povisio krvni tlak, frekvencija, aktivnost, treptaji disanje je posta Io ubrzanije. je umi-
Ta boja može obuzdavati agresivne tendencije i smanjiti bol. Danas više od 1400 bolnica i popravnih domova u Americi koristi boju zbog njenih
Plava. Ova boja izaziva raspoloženje koje je karakterizirano i spokojstvom.
Žuta. Žuta boja podiže duh i ljude da se krepki i To je boja najvidljivosti. Ako bacite brz pogled na kolaž boja, žutu najprije primijetiti.
Zelena. Postoje dvije škole mišljenja s obzirom na psihološki utjecaj zelene boje. Neki ljudi vjeruju da zeleno ublažava, umiruje. Drugi pak misle da iritira. Ipak, jedna od navedenih studija objavljenih na u Los Angelesu, u kojoj
su se mjerili mnogih boja dala je prve indikacije da zelena ipa~ nije toliko kao što je svatko do sada pretpostavljao. Svjetlo i boje
Obojena svjetla ili obojeni filtri koji okružuju izvor svjetla, na zdravlje i raspoloženje. Na primjer, dok zidovi mogu biti dotle je svjetlo
Pokus obavijen na kalifornijskom pokazalo je da plavo svjetlo može ubrzati Kada su bolesnici s reumatskim upalama zglobova bili u sobama u kojima su na izvorima svje· tla bili postavljeni plavi filtri, njihovi su se bolovi smanjili, a u nekim i potpuno nestali. za boje i psiholozi su nepobitno utvrdili da ljudi imaju stvarne potrebe za bojama isto kao što imaju i druge potrebe. Jedan od njih kaže: "Ljudskije i zdravo željeti promjenu boje. Ako ja živim u bijelom prostoru dan na poslu,ja trebam lijepe i zanimljive boje kod koje mi
Poljodjelci, vrijeme je spravljanja sjenaže!
Koristite Pioneer inokulante 1188 i 11G22 i Vašu sjenažu kvalitetnijom! i profit !
r>inhija
Cijenjeni mlijeka,
ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz po Vindije - slijedite primjer obitelji iz Velikog Poganca koja o iznimnom proizvodnje nakon izgradnje farme.
Snježana navodi: "Uz službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.
• dobilismo upute:
- idejna rešenja sadržaja i izgleda farme
- radno-tehnološke podloge
- investicijsku studiju
- prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.
• no osnovitoga izgradilismoobiteljskufarmu kapaciteta30 krava sa obilježjima:
• poluotvorena staja s vanjskom klimom
• suvremeno opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje
• jednostavan i po cijeni izgnojavanja farme
• uzgoj krava onom u prirodi
• time smosi osigura/i produktivnost i boljeuvjeterada.
• naši na osnovi farme:
• smo brojno stanje krava s 1O na 25
• ostvarili napredak u proizvodnji mlijeka:
- godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi
- tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete
• vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka
• osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima
BIOdar
Tvornicastocnehra~, Vilra1din
• ostvarili smo profitabilne poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno
i to što smo cijelovrijeme u hranidbi krava rabili go peletiranu krmnu smjesuKM -1 22%, 8/0dar- Vindija,prema uputama o hranidbi, smo dobili bolju iskoristivostobroka i dne1 proizvodnjumlijeka."
