Mljekarski list 6-2008

Novo lice jakog imuniteta!

bioAktiv LGG, funkcionalni jogurt koji godinama svakodnevno vaše zdravije, doživio je osvježenje uz potpuno novi izgled! Potražite u trgovinama bioAktiv LGG u novom pakiranju i nastavite redovito prirodni imunitet, kako biste baš svaki dan mogli bezbrižno uživati u životu .

C.GG/ PRIRO[}NI IMUNITET

ADRŽAJ

AT ARSKE I KRMNE KULTURE

Nevolje "po kukuruzu" __ _

Sjetva kukuruza u kasnim rokovima

Kukuruz kao sirovina za proizvodnju

mlijeka i etanola JAGRADE

Najbolji mlijeka županije

Uspjeh Vindije na Novosadskom poljoprivrednom sajmu

Kalcifikacija - prijeka potreba naših tala ___ 12

Folijama prihrana travnjaka 14 ;osPODARSTVO

Prvi ugovori za SAPARD sredstva u sektoru mlijeka

Poljoprivreda i svjetska kriza u proizvodnji hrane

Stanje proizvodnje mlijeka u nas

;ovEDARSTVO

Neke osnovne i postupci u suhostaju i nakon teljenja

'.DRAVLJE STADA

Utjecaj izgleda i izvedbe ležišta na pojavnost mastitisa

držanja muznih krava

Naslovnica: Najbolji mlijeka - senjske županije

AKTUALNOSTI

Suša - žedni pored vode 40

HRANIDBA

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Svaki konkretan problem traži konkretno rješenje_

VIJESTI IZ HMU

Veliki i mali u proizvodnji mlijeka

NATJECANJE

Prvi Bambino-kup Podravine _

EDUKACIJA

Kako izabrati željena zanimanje

poljoprivrednika o poznavanju

unije i poljoprivredne

TRŽIŠTE STOKE

Na EU tržištu ovaca nastavljen pad proizvodnje

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Nevada - drugo ime za

Mnogo, mnogo mlijeka i dosta

-Awassi pasmina ovaca

n atska mljekarska udruga održat redom u Godišnju skupštinu 6. lipnja 200:-:.godine u Krasnu. I O\ e smo godine abrali na_jboljcproiz\ mlijeka. ~agradc se dodijeliti u ch ije kategorije - za proizwdenog 1lijeka i za najuzornije gospodaNYo županije. Sa možemo utnditi da su proiz\ 1lijcka unazad nekoliko godina znatno unaprijedili proiz\ odnju mlijeka na S\ ojim gospodarstYima. te da je S\ aka ohrnla i nagrada za maj trud dobrodošla. Obiteljima Latki i \li:;kulin - dobitnicima nagrada i all\ al_iujc111l1 na i iskrenom gostoprimstnt. onako kako to samo i znaju.

L'redni.i·n·o.il/ickarskog /isw

odbor: dr. se. Petar rnr. se. Ana prof. dr. se. Zoran Grgic, Zdenke dipl. 1ng„ dr. se. lvan Jan1a dipl. oee mr. se. Gorun Kiš. mr. se. NataliJa mr. se Miljenko mr. se. Antun mr. se. Sreeko Ladišie. prof. dr. se. Boro Zoran Radan, dr. vel. med ArncliJa Šipek. d,p:. ing dr. se. lgor Štokovic. dr. se. Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarie. dipl. mg Izvršni urednik: Zoran dipl. 1ng„Lektorica: Martina Ordanic:. prof. Vlasnik i Hrvatska ml1ekarska udruga. Zagreb. Uprava i uredništvo: Zagreb.

NEVOLJE ''POKUKURUZU''

Kukuruzje krmivo s kojim

nikada nisi na koliko ti dati a koliko uzeti, koliko ga platiti a koliko

- Ljubica dipl. ing.------------------ zaista vrijedi. ..

Kukuruz je poput takozvanih ili samozvanih celebrity ljepotica iliti naših misica: sveprisutan, jednostavan, i dok se ne zagrebe malko ispod površine, kada se otkrije punokrvan šrotizam u svom pravom sjaju. U svakom pojava oko koje se oduvijek diže (pre)velika prašina! Ne znam zašto je tome tako, uglavnom ako se pogleda samo unatrag posljednjih dvadestak godina, kukuruz nam je na razne zadavao glavobolje. Ujesen ga je uvijek bilo mnogo i jeftino se prodavao, a u rano se shvatilo kako ga nedostaje za pa se uvozio. Naravno, ne onaj naš, nego nekakav koji je bio "bogat" sadržajem SP koji su bili na razini jedva 7 ,00 % i klizili do nevjerojatnih 2,9 %.Cijena, poganije bila klizna jer trgovcu je kukuruz uvijek bio samo kukuruz i svako drugo pitanje osim cijene i bilo je sasvim suvišno.

Kukuruzkao hrana i energent

Nakon toliko godina slave, kukuruz - neizostavna hrana najsiromašnijih i važno krmivo, stigao je na tron kakav, do prije nekoliko godina, nitko od nas nije niti mogao zamisliti. Stigao je na tron energenta! Sumnjam da je ikoji našao nekakav trag u genetskoj slici kukuruza koji bi na ovakav razvojni put kukuruza. Djelo je to inventivca svakako, a koliko pozitivca bojim se da odgovor unaprijed, gotovo sigurno, znamo svi.

I tako je kukuruz za postao luksuz. Kako jedna nevolja nikad ne ide sama, tako je i prošla,

sušna 2007. godina, dala svoj doprinos da je kukuruz skup, nekvalitetan i nema ga dovoljno.

OPG-a je ostala bez silaže, a zrno odavno kupuje, pa je na struci da kaže kako taj problem riješiti.

Kada se radi o proizvodnji mlijeka, na postoji nekoliko rješenja pod uvjetom da ste osigurali dovoljne sjenaže. : tritikalai zobi.

Razlikuenergijekojavam je kukuruznom silažom izostala iz dnevnog obroka, možemo nadomjestitiupotrebom nekih drugihvrijednihknnivakoja su dostupna na našem tržištu:melasom repe, knnnim brašnom i suhim pivskim tropom dok nam je pred vratima i žetva:

Tablica 1: Hranjiva vrijednosti dopuštena upotrebanekih krmiva u ishrani muznih krava

Netto

Knnivo SP M.E. energija za Preporuka, Cijena po kg % MJ/kg laktaciju po grlu na dan (bez PDV-a) MJ/k.g

Kukuruz se sve više koristiti i kao energent

Usporedba hranjivih vrijednosti dozvoljena upotreba predloženih 1adomjestaka nalazi se u tablici 1. krmno brašno mnogi riijenjaju sa posijama i rioram naglasiti da to nije isto. Dok posije sadrže :p i SV, a znatno manje ME, krmna brašno, zbog elikog udjela crnog ,rašna, obiluje energijom i glede oga može u potpunosti zamijeniti :ukuruz. Kako se u ishrani muznih :rava koristi od 1 - 12 kg gotovih :rmnih smjesa, od je udio :ukuruza 30 - 70 % (što ovisi o aspoloživom voluminoznom obo ku), ne treba nas brinuti upotrebe do najviše 30 ; u ukupnom dnevnom obroku, što da je veliki udio zrna :ukuruza u sastavu krmne smjese :amijeniti krmnim ,rašnom.

Pivski trop je vrlo interesantan 1 zbog visokog sadržaja ;p i ME, ostataka kvasaca koji su zvor vitamina 8 kompleksa i ,gadnog mirisa koji stoka rado Možete li ga nabaviti, to je .vakako krmiva vrijedno truda.

Melasa repe je zuzetno vrijedan dodatak jer :adržava oko 45 % u obliku :aharoze (disaharid koji se sastoji >d glukoze i fruktoze), a to je izvor '.nergije koji je organizmu odmah 1a raspolaganju. Melasa poboljšava ešnost svake krme radi svog 1godnog mirisa i slatkastog okusa. ~o. zbog laksativnog djelovanja, 1slijed velikog sadržaja i :alija, ne se >d 1,6 kg po grlu na dan.

Konkretne primjere upotrebe ;manjenih kukuruza uslijed iedostatka silaže kukuruza ili zrna nožete vidjeti u navedenim primje·ima koji funkcioniraju na erenu. li se za neku pronjenu u ishrani muznih krava, nikala nemojte zaboraviti na prijelaz .:ojimora trajati 15

Kukuruz je neizostavnahrana najsiromašnijihali i važno krmiva

Tablica2: Kom11leta11dnevni obrok;:;amuzne krave bez silaže kukuruza

Knnivo Kgza20L Kgza 30 L Kgza40L mliieka mliieka mliieka

ITablica 3: Kom17!etandnerni obrokza muzne krave sa malim udjelom zrna kukuruza

Knnivo: Kgza20L Kgza30L Kgza40L

Sjetva kukuruza

u kasnim rokovima

Kukuruz se može sijati i kada najpovoljniji rokovi za sjetvu i to od sredine svibnja pa sve do srpnja. ali uz sve niže i niže prinose

Piše:

Doc. dr. se. Zlatka asni, naknadni i postrni rokovi sjetve Najvažniji kasni, naknadni ili postrni usjev u Hrvatskoj je još uvijek u kukuruz koji se nakon optimalnih rokova može uzgajati za zelenu krmu, silažu i suho zrno. Zakašnjela sjetva je u poplavnim u dolinama nekih rijeka ili kraških polja, zatim na vrlo teškim, vlažnim i tlima gdje nam dugo leži voda koja ulazak mehanizacije na parcelu. Nadalje, kasniji rokovi sjetve sredinom ili krajem mjeseca svibnja su u brdskom na nadmorskim visinama iznad400m.

' ' Naknadna sjetva kukuruza od sredine svibnja do sredine lipnja je iza skidanja ozimih krmnih usjeva poput smjesa žitarica i krmnog graška, ili nakon jarih usjeva koji se rano i beru (npr. jari grašak za konzerviranje).

I nakon žetve ozimih žitarica krajem lipnja i

srpnja je uzgajati kukuruz u postrnim rokovima. Ta postrna sjetva kukuruza je u vlažnijim krajevima na zapadu s vrlo ranim hibridima i to za proizvodnju silaže, dok je za proizvodnju zrna nesigurna. U našim krajevima je u postrnim rokovima uzgajati kukuruz i za proizvodnju zrna, ali je ta proizvodnja bez navodnjavanja neuspješna u godina. Stoga je za stabilne i prinose kukuruza iz uzgoja u naknadnim i postrnim rokovima sjetve potrebno osigurati sustav navodnjavanja, bi se dvije žetve (berbe) godišnje.

Izbor hibrida U zakašnjelim, naknadnim i postrnim rokovima sjetve smanjuje se broj dana za aktivnu vegetaciju

kukuruza. Zato se odmicanjerr sjetve od optimalnih rokova morajL sijati sve raniji hibridi. Tako pri· mjerice u Slavoniji pri sjetv 1. lipnja mogu sigurno dozorit hibridi vegetacijske skupine 300 1O. lipnja skupine 200, 20. lipnje: skupine 100, a pri sjetvi 1. srpnje: najraniji hibridi iz skupine 10( mogu dozoriti u 7 od 1Ogodina, do~ u ostalim godinama uspjet dozoriti prije prvih jesenskit mrazeva. Lista hibrida koji su po· godni za uzgoj u kasnim rokovimc sjetve (tijekom lipnja) prikazana je L tablici 1.

' ' Pri uzgoju kukuruza Zc silažu i suho zrno li postrnim rokovima sjetve koristi se hibridno sjemf kukuruza vegetacijske skupim FAO100 ili 200, ovisno o datumu sjetve.

U povoljnim godinama hibridi iz tih vegetacijskih skupina mogu nakupiti dovoljno suhe tvari (28 - 3C %) da se mogu direktno silirati. L

Tablica ·I: Hibridi kukum::a za kasne rako1•esjetve.

Datum Vegetacijska Hibridi koji se mogu sijati u kasnim sjetve skupina rokovima sjetve

l. lionia

15. lionia

1. sronia

FAO300 Bc 304 Bc 354 PR38F70, PR38P05 PR38A24

FAO200 Bc 282 Bc 288B PR39K38, Clarica OS 298P

FAO 100 Bc 182 Bc 191

Navodnjavanje kukuruza

da lj)ohlmi •.iw kukuruza, imijenjen siliranju, nije nakupio )Voljno suhe tvari u biljci, potreb) je prilikom punjenja silosa dodati ljni materijal kultura koje imaju sadržaj suhe tvari (suha kukuruwina, slama, sijeno i sl.). Na žalost, 1 malim poljoprivrednim gospoustvima se u uzgoju kukuruza za ~lenu krmu u postrnim rokovima etve (iza ili pšenice) pone1d koristi i sjeme (zrno) merkanlnog kukuruza, ~li smanjiti troškove proizvodnje 1 cijenu pravog hibridnog sjemena. egativan utjecaj slabog rasta kuku1za, zbog korištenja sje1ena", u pravilu kom~nzira sjetvom osjetno kotine tog merkantilnog zrna kukuru1, a i samu kulturu koristi relativno mo tijekom vegetativnog rasta.

Dubina sjetve

Sjetvom u naknadnim i postrim rokovima posebnu pozornost je otrebno posvetiti dubini sjetve oja svakako mora biti dublja od one optimalnim rokovima. U suhom

Sjetva kukuruza u više rokova

tlu, što je u zakašnjelim rokovima sjetve u lipnju ili kasnije, sjeme treba položiti u vlažan sloj tla, odnosno na donju granicu s koje može normalno i kvalitetno izniknuti. U tom trenutku gornji sloj tla je prosušen pa bi sjetvom sjeme kukuruza došlo u nepovoljnije uvjete za klijanje i

FLEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge

: ' ' Stoga sjeme treba posi: jati na oko 7 do 8 cm na teškim glinastim tlima, odnosno : na dubinu od oko 1O cm na : laganim pjeskovitim tlima. Nakon sjetve tlo se može i povaljati radi boljeg kontakta sjemena s cama

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Pneumatska preša za sireve

PROIZVODNJA MLJEKARSKE I SIRARSKE OPREME

Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim 2 U JEDNOM pranjem i doziranjem Pasterizator - Sirarski kotao

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore nevedenu adresu i brojeve telefona ili na www.elektrotehnika.hr

Detalj hafre sirarskoga kotla

Kukuruz kao sirovina za proizvodnju mlijeka i etanola

Piše: Mr. se.

Unovije se vrijeme sve više kukuruza koristi za proizvodnju bio goriva i postoji osnova da odnos cijena kukuruza, kao sirovine za proizvodnju bio goriva i proizvodnje mlijeka, prevagnuti u korist bio goriva. O ovom problemu s ekonomskog gledišta dobro bi došao neki prilog naših agroekonomista te bi o ovoj temi trebalo malo više razgovarati i o njoj još više pisati. Poljoprivredni trebaju sagledati i eventualno predvidjeti probleme i unaprijed pokušati na rješenja. li proizvodnja bio gorivaetanola od kukuruza imati kakve veze s hranidbom krava i proizvodnjom mlijeka? Za kukuruz i njegovu cijenu, kao sirovine za proizvodnju etanola i proizvodnju mlijeka, od biti pariteti cijena: kukuruz - etanol, kukuruz - mlijeko i kukuruz - meso.

U nedjeljnoj emisiji Plodovi zemlje, 20. travnja 2008. godine, o ovoj temi profesor Darko Grbeša re"Postoje neke crne prognoze i neki paradoksi. No, u povijesti ljudske civilizacije oduvijek su postojale crne prognoze i kojekakvi paradoksi, posebno po pitanju ljudske pameti i mudrosti, kontra ljudske gluposti."

li tako biti i u

O ovome naši

mlijeka trebaju unaprijed voditi Ove godine neki ugovaraju kukuruz po cijeni od 1,6 kuna, a neki i cijenu od 2 kune. Zna se da 1 kg kukuruza daje mlijeka po cijeni (sam kukuruz ili u kombinaciji kao energentska komponenta) te koliko po toj cijeni 1 kg kukuruza daje biogoriva - etanola, a bio goriva su oko 1O % skuplja od goriva dobivenih iz nafte.

Nemilosti današnjice Nikako da se shvati da je planet Zemlja imovina i da su Ujedinjeni narodi, Europska Unija, Sjedinjene Države i Nato savez odavno trebali staviti pod svjetski nadzor i zabranu brazilske prašume koja je danas, još uvi-

jek, jedina i tvornica za pro atmosfere i zraka kojeg udi šemo i koji za ovaj planet život Može se smatrati da je besmi sleno ili paradoksalno (paradoxosj1 stara i protuslovan, besmislen da se u Europi i Americi smanjuj1 emisija C0 2 u atmosferi, a isto vremeno dopušta i mirno gled, i uništavanje (brazilske) prašume- Zemlje" U Europi i svijetu se duž< vrijeme proizvodi biodizel - zamjene za dizel (naftu) te bioetanol zamjena za benzin. Biodizel z, motorna vozila proizvodi se uglav nom iz ulja repice, suncokreta i soje a kao gorivo se upotrebljava L smjesi s dizelom dobivenim iz nafte.

Do sada je u dijelu proizvodnjemlijekau

Hrvatskoj

bilo tako da je kukuruz u hranidbikrava i proizvodnjimlijeka

bio

energetska komponentai glavni izvor energije

leki smatraju da bi proizvodnja tanola u Hrvatskoj otvorila novo ržište hrvatskom kukuruzu, ,oljoprivrednicima dodatni otkup e da bi to stabiliziralo gospodarski lohodak.

Uljana repica proizvedena u lrvatskoj velikim dijelom se izvozi u Belgiju.Austriju i lzrael. U Europskoj Uniji odredili su da ve zemlje Unije moraju u ,otrošnju goriva uvesti potrošnju ,iogoriva i to sa postupnim anjem od 2005. godine s 2 %, do 1020. godine do 20 % biogoriva od 1kupne potrošnje. U EUje :a svaku koliko mora zdvojiti poljoprivrednih površina za ,roizvodnju bio goriva.

Proizvodnja etanola

Etanol se proizvodi fermenacijom dobivenog iz škroba :ukuruza, pšenice, krumpira i ,stalih biljaka s visokim sadržajem kroba. Kao zamjena za benzin troši :e zajedno s benzinom kao nješavina, ili u stanju. Nove ;eneracije benzinskih motora mogu :oristiti bioetanol, a dizelaši 'isti biodizel kao pogonsko gorivo. ujedno s potrošnjom etanola, 1pravo je Brazil. Tamo se godišnje ,roizvede 15 milijardi litara etanola mji se koristi kao gorivo ili u nješavini sa benzinom s 20 %udjela ~tanola.

Proizvodnja etanola iz kukuruza

Od 2,5 kg kukuruza proizvede ;e 1 L etanola, od 1 000 kg kukuruza ~90 - 400 L etanola, a od 2 500 kg

Tablica 1: Normativi u proizvodnjicta11olaiz kukuruza

I 2,5 kg kukuruza I I 000 kg kukuruza I 2 500 kg kukuruza I I 1,0 litra etanola I 390 - 400 L etanola I 1 000 L etanola I

Tablica2: Struktura proizvodadobivenihpreradomkukuruza

2 500 kg kukuruza u zrnu

Etanol Kukuruzno 21 % proteinska j 60 % proteinski ulie hrana eluten dioksid C02 1 000L 65 kg 560 kg-

kukuruza proizvede se 1 000 litara etanola.

Kod proizvodnje etanola kukuruz se najprije samelje, zatim se brašno miješa s vodom. U dobivenu smjesu dodaje se najprije jedan, a poslije i drugi enzim koji škrob do nakon se dodaju kvasci koji izazivaju vrenje dobivenog u alkohol. Etanol je u stvari visoko oktanski alkohol, ili drugim visokokoncentrirana rakija ili viski za naše automobile.

Od nusproizvoda u proizvodnji etanola (ono što ostane od kukuruza nakon razgradnje škroba) nastaje trop, nešto kao pivski trop, a ostane ga 30 %od kukuruza i sastoji

I 135 kg 770kg

se od proteina, ulja i celuloze ili vlakana.

Od prerade 2 500 kg kukuruza u zrnu dobivaju se korisni proizvodi i 1 000 litara etanola. Osim etanola, i svi drugi proizvodi mogu se prodati, što da bi etanola uskoro mogli ponuditi cijenu za kukuruz od 2 kune.

U proizvodnji kukuruza svrha je dobivanje što kukuruza po jednom hektaru, te se danas proizvodnja od 13 - 14 tona suhog zrna, što da se od ovih kukuruza po jednom hektaru može proizvesti od 5 070 do 5 200 litara etanola.

Tablica3: Odnosi cijenaeurosupera i etanola

BENZIN ETANOL

Cijena Odnos cijene benzina Cijena Vrsta kn/L i etanola etanola kn/L

Eurosuper-98 8,61 Etanol+ 10% eurosup. 98 9,47

Eurosuper-95 8,53 Etanol + 10% eurosup. 95 9,38

Sirovina za 1 L etanola 2,5 kg kukuruza x 2,0 kn = ukupno 5,0 kuna

RATARSKE I KRMNE KULTURE

biotehnologiji ili genetskom inženjeringu (GMO) u kukuruz je gen za otpornost na totalne herbicide te gen za tolerantnost na kukuruznog moljca, preko kojeg kukuruz proizvodi protein otrovan samo za kukuruznog moljca

Odnos cijena etanola i benzina

Cijena 1 litre eurosupera 98 iznosila je 8,61 kn, a eurosupera 95 8,53 kn. To da ako je etanol za 10 %skuplji od prvog supera, cijena iznosi 9,47 kn, a za drugi super 9,38 kn. Uzmemo li cijenu kukuruza po trenutnoj cijeni od 2 kn, to da cijena 2,5 kg kukuruza, kao sirovine za 1 litru etanola, iznosi 5 kn. etanola još zaraditi i na ostalim nusproizvodima koji ostaju u proizvodnji etanola, jer u etanol odlazi samo škrob.

Po ovome, proizvodnja etanola iz kukuruza za sada ima perspektivu, ali proizvodnja mlijeka po sadašnjim cijenama i tehnologiji gubi korak i mogla bi postati ekonomski neisplativa. Pitanje je sada koju energentsku komponentu proizvoditi umjesto kukuruza, odnosno škroba?

Kako se pripremati za novonastala zbivanja

Potrebno je pratiti zbivanja u razvijenom svijetu gdje definitivno do konkurencije u osiguravanju izvora i trgovine energetskim komponentama za proizvodnju mlijeka, a i u samoj tehnologiji hranidbe krava.

Sve više dolaziti u pitanje plodored i energetska komponenta u hranidbi krava. Dobar izvor energije u hranidbi krava su i repini rezanci, koji su dobar dodatak kod hranidbe zelenom krmom zbog veoma brze razgradnje i energije potrebne mikroorganizmima buraga. Svi koji imaju malo posjed u plodored mogu uvesti i repu, koju je kombinirati s talijanskim Ijuljem u kasnoj sjetvi i jednim do dva proljetna otkosa, a nakon toga bi slijedilo oranje i sjetva kukuruza.

Jednom bi prilikom trebalo ugovaranja proizvodnje sa ugovoriti i povratnu isporuku repinih rezanaca i dio melase. dio suhih repinih rezanaca naše izvoze u Italiju, koji tamo završavaju u hranidbi krava i proizvodnji mlijeka.

Jedan od naših velikih problema je i kako krenuti na našim OPG-ima s najboljom i najefikasnijom sjetvenom strukturom. Na takvim gospodarstvima je velik broj malih parcela zemljišta te nema uvjeta za konkurentnost zapadnim farmerima je cijeli posjed u jednom zemljišnom kompleksu.

C.itracentar~

proširite

svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah

=> odabir u zemlji porijekla

=> jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med.

=> kreditiranja

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42(X)() Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

Najbolji

Ove je godine Hrvatskamljekarska udruga najbolje mlijeka izabralana

mlijeka županije

Piše:Zoran dipl. ing.

Lžupanija nalazi se Primorsko-goranske na sjeverozapadu, Karlona sjeveru i Zadarske županije na jugu i jugoistoku te Bosne i Hercegovine na istoku. dijelom pripada gorskoj Hrvatskoj, a manjim dijelom hrvatskom primorju, dvjema velikim geografski cjelinama Hrvatske. Njezin središnji geografski položaj daje joj važno spojno unutar prostora države. Zbog takvih jedinstvenih karakteristika, rijetko gdje je istovremeno tako vezan uz planinu i more, a oni toliko duboko utisnuti u njega, kao što je to u županiji. ovdje i ne može biti, obzirom da se duž ovog predivnog dijela Lijepe naše 150 kilometara prožima i najljepša hrvatska planina Velebit i dio mora s Pagom, kao jednim od najrazvedenijih jadranskih otoka. Ovdje je na jednom mjestu sastavljena snaga surovog i predivnog Velebita i nježnog plavogJadranskog mora.

Važnost županije u hrvatskom prostoru i izvan njega prvenstveno je nedirnutim autohtonim gospodarskim potencijalima sadržanim u poljoprivrednim površinama, šumskom i vodnom bogatstvu, te vrijednim planine i priobalja, prostorima nacionalnih

parkova i parkova prirode te krških rijeka, ponajprije

Gacke, a ništa manje ljepših Like, Une i Korane. Liku krasi okoliš i jedinstvena ekološka ravnoteža, za što je ponajprije zaslužen sam smještaj i izoliranost ovih podKroz krška polja teku izuzetno rijeke, a planine obrasle šumom upotpunjuju prirodnog i kultiviranog ruralnog krajobraza u kojem nema mjesta teškoj industriji i prevelikoj urbanizaciji.

Vezani uz tradiciju

Naš je interes naravno vezan za poljoprivrednu proizvodnju. Stoga nas je tradicionalna povezanost ovdašnjih ljudi i prirode, kao rezultat osebujne energije koja cirkulira gorskog, planinskog i mediteranskog ekološkog sustava u kojem sunce i jaki udari bure diktiraju razvoj poljoprivredne proizvodnje, jednostavno ostavila na trenutak zapanjenima i oduševljenima. Nismo niti na trenutak posumnjali da na pašnjacima ugledati stada crveno-bijelih, crno-bijelih ili ljubimica, a ponegdje i primjerak autohtone pasmine buše, koja je na ovim hranila

generacije i davala najbolje proizvode prema bakinom receptu. Naravno, u daleko manjim nama nego današnje ljubimice, ali ipak naš je ostao vjeran tradiciji i ustrajao da ovu pasminu za pokoljenja koja se sve više prirodi i selu, jer postati svjesniji važnosti tradicije

i netaknute, ponekad ljive prirode.

Da nam ovaj prilog ne skrene sa zadane teme i zadatka, i dalje nas odveo u predivna prostranstva pejzaža, vratit se na naše proizvomlijeka zbog kojih smo i krenuli u Likukako bi priredili reportažu.

Najbolji

mlijeka

Kao i svake godine, Hrvatska mljekarska udruga na temelju unaprijed postavljenih kriterija odabire najbolje mlijeka po županijama. Ove je godine na redu županija u kojoj su mnoga obiteljska poljoprivredna gospodarstva svoju proizvodnju podigla na zavidnu razinu i ju rentabilnom i hvale vrijednom. Stoga je povjerenstvo Hrvatske mljekarske udruge da ove godine dodijeliti dvije nagrade, i to u kategoriji najboljeg s mlijeka i u kategoriji najuzornijeg gospodarstva.

Tablica:Prirodniresursi županije

Pokazatelji km2

Površinakopna 5 375

Površinateritorijalnogmora 597

Dužinamorskeobalnecrte (km) 200

Obradivepoljoprivrednepovršine 1 122

Pašnjaci 1 558

Šumei šumskozemljište 3 067 1498

Obilaskom terena na županije, u najuži krug izabrana je nekoliko gospodarstva, a samo dva su izabrana kao najbolja, i to: OPGLatki i OPGMiškulin.

OPGLatki

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Latki nalazi se u Starom Selu pored a njegovi predstavnici su majka Pera i njezinih pet sinova: Milan,Josip, Zoran, Ivica i Dragan.

Naravno, svi oni rade na gospodarstvu, bez obzira što su neki zaposleni u drugim djelatnostima. U staji trenutno uzgajaju 16 muznih krava i 5 junica uzrasta, uglavnom simentalske i pasmine. U 2007. godini Dukatu d.d. su 51 214 litara mlijeka ekstra klase. Na oranicama, kojih je oko 40 jutara, proizvode komponenata obroka za svoje krave. Gospodarstvo ima tendenciju daljnjeg proširenja i razvoja, obzirom na mlade obitelji, koji svakako planiraju ostati na gospodarstvu. Ugodno je bilo sa ovom zaista zanimljivom obitelji. U trenutku našeg dolaska na gospodarstvo, petorica Latki složno su radila u staji. Majka Pera je s velikim ponosom naglasila kako njima ništa nije teško i da su joj oduvijek bili velika podrška i na gospodarstvu.

Dok smo obilazili staju i objekte u jednom smo se trenutku zapitali gdje su krave. Ali, obzirom na ovaj predivni teren s velikim pašnjacima koji su se protezali dokle pogled seže, dala se naslutiti gdje bi mogle biti. Nedaleko staje nalazi se veliki pašnjak na kojem su krave, pravilno svaka na svom terenu, polako pasle. Bilo je dovoljno da jedna od njih ugleda jednog od vlasnika, i odmah su nam se sve do jedne približe i, kao da su znale da njihovi gazde biti izabrani za

Obitelj Latki iz StarogSela pokraj najbolje pozirate za naslovnicu Mljekarskog lista. Obitelj Latki namjerava i dalje proizvodnju. Tako ostavljaju sav rasplodni podmladak u svojoj staji, kojim nadaju se, mlijeka. Planova je mnogo, ali i vrijednih ruku na ovom gospodarstvu. Želja nam je da put kad ih ponovno posjetimo, na gospodarstvu bude još više krava, a naši ostanu ovako sretni i zadovoljni.

OPGMiškulin obiteljsko gospodarstvo Ivanke Miškulin smještena je u zapadnom dijelu županije, u mjestu Smiljan, pokraj Ovo je mjesto poznato po rodnoj Nikole Tesle, pa slobodno možemo da je pred oza velike uspjehe. Tako i obitelj Miškulin - supružnici lvanka i Joža, njihove tri Marija, Karmela i lvana i baka Marija, našoj javnosti biti poznati po velikim uspjesima na malom gospodarstvu. Naime, u svojoj staji uzgajaju 13

krava i 5 komada ženske teladi simentalske i pasmine. Zanimljivo je naglasiti da najstarija krava u stadu ima 13 godina i da je i danas u proizvodnji. Uredno se teli i ne daje ništa manje mlijeka negoli njezine praunuke. Na gospodarstvu rade svi, kaže nam lvanka. Svatko ima svoja zaduženja, u što smo se uvjerili kada je najlvana, koja ima samo 9 godina, ušla u staju i krave, kao da je u društvu svojih vršnjaka. Nema mje-sta strahu, pa to su moje ljubimice, rekla je lvana. lvanka i Joža krmu za svoje krave proizvode na oko 20 ha oranica, livada i pašnjaka. Krave drže vani, na ispustima oko staje, a samo ih za vrijeme mužnje dovode u staju. Ma, ne dovodimo mi njih, one samekroz smijeh nam je rekla lvanka. Ovako nasmijana i zadovoljna obitelj zaista opravdava da poljoprivreda, nito, i proizvodnja mlijeka, nije posao od kojega se ne može solidno živjeti, a uz to biti i zadovoljan.

U prošloj su godini Dukatu d.d. 38 173 litre mlijeka ekstra klase. Kažu da proizvodnju svakako a staju proširivati. Nema sumnje, nismo pogriješili u procjeni - nagrada je stigla u prave ruke, a sigurni smo da kad ih put posjetimo, na gospodarstvu biti još više krava i još proizvodnja mlijeka.

I na kraju smo se zadovoljni, ali ipak teška srca, rastali od naših vrijednih mljekara. Nepregledni podvelebitski zeleni pašnjaci, obasjani proljetnim suncem, na kojima su se povremeno pojavljivala stada naših ljubimica, ulijevali su nam nadu da ovaj dio naše države, nepravedno zapostavljen, u skoroj osim atrakcija, biti mjesto s kojeg nam svakodnevno dolaziti sve više mlijeka velebitskih paš-

Obitelj Mišku/in iz Smiljana pokraj njaka, u kojeg je utkan trud i rad vrijednih mlijeka. Najboljim - obiteljima Latki i Miškulin, od sveg srca, a svima ostalima dajemo da Mljekarski list, koji je prije svega njihov list, i pratiti njihov rad i zajedno s njima i dalje osvajati nove pobjede u proizvodnji mlijeka.

MALOPRODAJA•VEL!PRODAJA

~robiotlk d.o.o. istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji lica grada 3, Zagreb I: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 2-mail: probiotik@probiotik.hr • www.problotlk.hr

no vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30 DIPAHYWl'IIJ

I snidllvaza sira od kvasaca l pffjesnr za kasnog nadimanja sira za pripremu salamure boje proteini

natrij-nltrat pribor I oprema za kontrolu: - kiselosti mlijeka - temperature - vlage - sallnlteta salamure - ostatakaantibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona - ostalo termometri podloge markice za sir za samoprešanje sira i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju

Kalcifi.kacija - prijeka potreba naših tala

Piše:

Dr. se. DarkoUher

sim što je biogeni element, kalcij (Ca++) je formiranja i održavanja stabilne, strukture, koja je temelj visoke plodnosti tla. Dobar zemljoradnik mora težiti samo takvom tlu! A kad je u pitanju vrt, rasadnik, staklenik ili plastenik, to je nužda.

Kalcifikacija je poznata od pradavnih rimskih vremena. U nas je u Banovini poznata pod nazivom pjeskanje. Legenda kaže da je neki seljak zapregom vozio pijesak za žbuku, a kako je poljski put zbog preduboka blata bio neprohodan za tako težak teret, naumi ga prevesti preko susjedove pšenice. Za nevolju, baš tu osovina, a teret se rasu po tek iznikloj pšenici. Poslije popravka kola, seljak pokupi pijesak koliko se dalo, ali ga i ostade, a susjedu namiriti štetu poslije žetve. A kad tamo - neusporedivo najbolji usjev je bio baš na mjestu gdje je nehotice bio rasut pijesak! Ljudi prihvatiše primjenu pijeska i tu praksu nazvaše pjeskanje. Koliko je istine u toj legendi teško je ali je da je pjeskanje poznat zahvatu Banovini.

Reakcija tla - uzroci zakiseljavanja

Vapneni materijali, koji se kalcifikacijom dodaju i miješaju s tlom poslije otapanja, popravljaju kiselu reakciju tla - pHvrijednost. Reakcija prirodnih tala varira u rasponu pH 2 - 10,5. Sva tla s ispod pH-7

smatramo kiselim. Za kultiviranih biljaka kisela reakcija je nepovoljna. Kiselu reakciju - kiselost tla uzrokuju ioni vodika, koji se u tlu nakupljaju kao posljedica gubitka iona (kationa) elemenata, na prvom mjestu kalcija i magnezija. Procesi koji dovode do nakupljanja iona vodika skupnim se imenom nazivaju zakiseljavanje ili acidifikacija tla. Brojni su uzroci toj pojavi. Nabrojimo važnije!

Ispiranje baza iz tla

Ispiranje baza prirodna je i neizbježna pojava. Otapanjem dioksida (koji se disanjem korijena i organizama u tlu) u otopini tla nastaje slaba kiselina, a tako zakiseljena voda cijedi se kroz tlo i postupno ga zakiseljava katione kalcija, magnezija, kalija, natrija koji se postupno ispiru iz tla. Nakon ispiranja iz otopine slijedi ispiranje iz adsorpcijskog kompleksa, a zatim i destrukcija primarnih minerala koji sadržavaju kalcij. Ispiranje kalcija intenzivno se istražuje u svijetu i u nas. U tu svrhu koriste se tzv. lizimetri - u tlo posude koje prikupljaju iscjedak tla, a u njemu se sadržaj svih iona, i kalcij. Rezultati koje je dobio prof. Butorac, kazuju da se u našim prilikama (Križevci) godišnje može isprati do 400 kg kalcija po hektaru. To dakako vodi ubrzanom zakiseljavanju tla.

Gnojidba fiziološki kiselim gnojivima

Neka mineralna gnojiva zaki-

Kalcifikacija (vapnjenje, kalcizacija) je tradicionalni, u nas, nažalost, neopravdano zapostavljen zahvat, kojim se tlima kisele reakcije dodaju materijali koji sadržavaju kalcij, s ciljem korekcije kisele reakcije tla

seljavaju tlo, napose prelaze u tlu u nitratni oblik, a nitratni ioni snažno zakiseljavaju tlo. Pokazatelj zakiseljavanja ovim putem je ekvivalent vapna. To je broj koji kazuje koliko je kg živog vapna (CaO), ili mljevenog vapnenca (CaC0 3) potrebno primijeniti da bi se neutralizirala kiselost koju uzrokuje 100 kg primijenjenog gnojiva. U tablici 1 prikazan je ekvivalent vapna za važnija mineralna gnojiva koja se u nas proizvode i troše. Drugim da bi se reakcija tla zadržala na razini prije gnojidbe, potrebno je primijeniti vapnenih materijala. Ako se to ne dolazi do kiselosti (pada pH-vrijednost) tla, sa svim negativnim posljedicama po njegovu plodnost, prinos i urodaplodina.

Podaci iz tablice su instruktivni. Primijenimo li za prihranjivanje usjeva KAN,treba dodati samo 12 kg CaO ili 20 kg CaCO/ha da bi reakcija ostala kao prije prihranjivanja. A da za gnojidbu koristimo amonijev sulfat treba nam 60, odnosno 11 O kg vapnenih materijala na svakih 100 kg primijenjenog gnojiva da bi reakcija ostala nepromijenjena. Drugim amonijev sulfat je

Tablica 1: Ekvivalentvapna za važnija mineralnagnojiva

Vrsta mineralnog gnojiva

Superfosfat

NPK - INA Kutina

UREA

(N~)SO 4-Amonijev sulfat Mikrofos

Tomasov fosfat

uputno koristiti samo za tla s pH od pH 7, kao što su karbonatna tla na laporu. Ali, postoje i gnojiva kojima se tlo kalcijem, koja smanjuju kiselost - pH vrijednost tla, kao što je Tomas fosfat ili mikrofos. Primjena 100 kg Tomas fosfata ima kao 45 kg CaO ili 80 kg CaCOjha, odnosno to gnojivo smanjuje kiselost tla. Kako su sva kompleksna gnojiva Tvornice mineralnih gnojiva u Kutini kisela, valja voditi da je kalcifikacija nužna mjera za korekciju reakcije tla.

Iznošenje kalcija u biljnoj masi priroda Kalcij, magnezij i kalij važni su biogeni elementi koje biljka iznosi u biološkoj masi priroda - podzemnom i nadzemnom dijelu biljke. Što su prinosi je iznošenje, dakle osiromašenje tla kalcijem i zakiseljavanje. Kako u suvremenoj poljoprivredi visokih prinosa bez primjene visokih doza mineralnih gnojiva u pravilu nema, razumljivo je da svaki napredak neizbježno

Ekvivalent vapna - za 100 kg primijenjenog gnojiva kg CaO/ha kg CaCO 3/ha -2 -4 - 17 do - 22 - 30 do - 40 - 46 - 80 - 60 - 110 +20 +35 +45 +80

vodi osiromašenju tla kalcijem i acidifikaciji.

Osim opisanih, važan zakiseljavanja tla je sumpor, kao sastavnica nekih sredstava za zaštitu bilja i gnojiva. Sumpor se u tlu oksidira u sulfite i sulfate, koji otopljeni u vodi jako zakiseljavaju tlo. I važan izvor zakiseljavanja su kisele kiše, koje su posljedica emisije kiselih spojeva iz industrijskih postrojenja, prometa i urbanih pH može biti samo pH-2. Te su kiše, kako je poznato, jedan od uzroka alarmantnog umiranja šuma koje je u Europi i globalno poprimilo razmjere.

Posljedica kiselosti tla

Prva posljedica kiselosti je nedostatak kalcija u tlu. Umjesto vrlo korisnih kalcijevih, u adsorpcijskom kompleksu tla prevladavaju vodikovi ioni. Kalcij je "najkonstruktivniji" element u tlu - u otopini i adsorpcijskom kompleksu tla. na formiranje stabilne strukture, koja je temelj

Tablica2: Iznošenjeka/ci/a u biljnojmasi usjeva

Iznošenje CaO

Iznošenje CaO

Usjev (kg/100 kg priroda) Usjev (kg/100 kg oriroda)

Lucerna 2.80 Kukuruz

Slika 1: Korijensojes baktert/ama

za biljku povoljnog režima i plodnosti. Zašto? Struktura ukupni sadržaj pora i odnos makropora (u kojima se nalazi zrak) i mikropora (u kojima se nalazi voda). na ukupni sadržaj i kretanje vode i zraka struktura i sve druge osobine tla - kemijske i biološke, a preko njih i plodnost tla. U tlu povoljne strukture zastupljene su korisne bakterije, i fiksatore dušika. Na slici (l) vidi se korijen soje s bakterijama.

: ' ' kalciju, : procesi tvorbe humusa se u smjeru tvorbe kvalitetnog, zrelog humusa, koji ima iznimno povoljne na plodnost tla.

S druge strane, kisela reakcija tla ima sasvim suprotne na plodnost tla. Najprije, kisela tla uzrokuju nestabilnu strukturu i pokazuju sklonost formiranju pokorice poslije svake kiše, napose ako su biljnim pokrovom. Pokorica tla, a kao što se vidi na slici (2), otežava nicanje usjeva.

U takvim tlima stvara se manje vrijedan kiseli humus, neka hraniva postaju manje biljci, a napose fosfor pa je jedna od

posljedica kisele reakcije tla tzv. kisela fiksacija fosfora i znakovi njegova nedostataka na usjevu. je i jaka pokorica, koja je posljedica kiselosti i nedostatka vapna. Naši poljopri-

vrednici poznaju ovu pojavu po tome što od gnojidbe fosforom na takvom tlu nema koristi. Uistinu, istraživanje na jako kiselom tlu na podrugu Varaždina (Brezje) pokazuje kako je za prinos dodavanje

FOLIJARNA PRIHRANA TRAVNJAKA

jednake vapna nego li fosfora! A cijenajevišestruko manja!

Kisela reakcija otopine tla djeluje izravno i neizravno, nepovoljno na hraniva i ishranu bilja. Narušava se fiziološka ravnoteža iona otopine. U kiselom tlu u pravilu nema dovoljno kalcija i magnezija za normalne potrebe biljaka, a fosfor se nalazi u obliku netopivih, pa dakle i biljci nepristuspojeva. U jako kiselim tlima aktiviraju se za kultiviranu biljku ioni. Prema stupnju elemenata u tlu, postoji redosljed: Al > Mn > Fe > Cu > Zn > H. Još jedna pojava zaslužuje posebnu pozornost. Neke teške kovine, primjerice kadmij (Cd) postaju u kiselom tlu topive i biljci pa u hranidbeni lanac postaju opasane za zdravlje konzumenta - životinje i Osim toga, Cd se u takvim tlima zbog topivosti lako ispire, podzemne

Unatrag nekoliko godina, poljoprivrednici koji siju trave u monokulturi, talijanski ili engleski ljulj, tijekom lipnja su s dilemom da li u visokih ljetnih temperatura sa prihranom

- Iva dipl. ing. --------------• gnojivom ( KAN-om)

Djelovanje primijenjenog gnojiva tada ovisi o pojavi ljetnih lokalnih oborina koje znaju i iako se oblaci i "nebo se sprema na kišu".

Prihrana KAN-om u nedostatku oborina kod visokih temperatura ne daje rezultat, pa možemo da imamo dva promašaja: nemamo krme, a potrošili smo gnojivo uzalud. Kako na klimu ne može-

mo utjecati, a oranice sa krmnim kulturama ne možemo navodnjavati, rješenje za prihranu travnjaka u jednom dijelu vegetacije je folijama gnojidba UREOM, UANOMili nekim drugim, na tržištu prisutnim folijarnim gnojivom. ili folijama gnojiva djeluju neovisno o vlazi u tlu, usvajanje hraniva je gotovo optimalno, pa je sama

takve gnojidbe još

: ' ' Biljka, znamo, uzima : hraniva putem korijena: vog sustava, ali isto tako ne manje · rezultata daje i usvajanje hraniva : putem lisne mase.

List uspješno usvaja vodu, mineralne i organske tvari. Premiještanje hranjivih elemenata razlikuje prema njihovoj pokretljivosti kroz

Slika 2: Pokoricatla

list pa tako postoji podjela prema premještaja hranjivih

tvari:

• pokretljivi: dušik, kalij, natrij, magnezij, fosfor ...

• osrednje pokretljivi: željezo, mangan, cink ...

• teško pokretljivi: kalcij i bor. U intenzivnom porastu biljke snažno usvajaju mineralne elemente: dušik, fosfor i kalij. Ovisno o fazi razvoja, usvajaju spomenuta hraniva. Intenzitet usvajanja dušika je u glavnom porastu, kada je sinteza za nas važne lisne mase. Biljka fosfor usvaja intenzivno u dva momenta: prilikom izgradnje korijenovog sustava i na prijelazu iz vegetacijskog u generativnu fazu razvoja stvaranja ploda). Kalij biljka najintenzivnije usvaja prilikom tvorbe ugljikohidrata potrebnih za razvoj biljke i to u fazi razvoja lisne mase, kao i stvaranju rezervnih tvari u biljci. U proizvodnji krme, lisne mase, tijekom godine nama je zanimljiva folijarna primjena gnojiva. Možemo birati prihrane travnjaka sa otopinom ureje ili uanom, a odabir ovisiti o dostupnosti pojedinog gnojiva.

i ' ' li se za ~rihra: nu otopinom ureJe, mo: ramo znati da je važno otopinu : pripraviti dan ranije kako bi : poprimila temperaturu okolne · sredine da ne izazove na biljkama.

Ureja sadrži 46 % dušika pa je prema tome najkoncentriranije gnojivo i je topivosti bez ostatka. Putem lista i ostalih nadzemnih dijelova biljka usvaja otopinu ureje. Moramo voditi o dopuštenoj koncentraciji za pojedine kulture, kao i fazi razvoja biljke, temperaturi i raspršenih kapljica koje ne smiju biti sitne.

U fazama rasta, kada su listovi mladi, primjenjuju se niže koncentracije, dok starije biljke podnose i maksimalnu Trave podnose najvišu koncentraciju ureje do 25 %, što da možemo otopiti do 25 kg ureje u 100 litara vode, kako bi folijarno biljkama dali dušik. Preporuka je koristiti od 20 - 25 % otopine za prihranu travnjaka tijekom vegetacije. da, ako prskalica ima zapremninu 400 litara, ureje koju možemo otopiti i dati odjednom je 100 kg (25 % otopine), što opet da dajemo 46 kg dušika u prihrani. Iza svakog otkosa ne bi trebalo dati više od 150 kg/ha ureje ( = 69 kg/ha dušika). Kako ne bismo produžili porast travnjaka dulje u zimu, za kasnije prihrane treba smanjiti dušika (30 - 40 kg/ha), s time i UREJEdo 80 kg/ha.

: ' ' Ovisno o planiranom : broju otkosa, dobro je : planirati tijekom godine upotre: bu ureje, a kasnije KAN-au prihra: ni. Prilikom korištenja ureju treba : rastopiti u manjoj vode pa : nadoliti u prskalicu do kraja i : mješalicu.

Prskanje treba obaviti ujutro, pred ili po vremenu, a svakako izbjegavati primjenu po jakom suncu. Važno je naglasit( da treba desetak dana da pokošeni travnjak s porastom. Biljka mora imati lisnu masu koja usvojiti hranivo. Naravno, treba naglasiti da nikako ne treba nisko kositi da bi travnjak prije s rastom.

Za folijarnu prihranu može se na tržištu i UAN koje je 30 % gnojivo. Za primjenu UAN-a na prskalicama bi trebalo koristiti ili dize, jer na pojedine metale ili njihove legure djeluje korozivno. Želimo li dati u prihrani travnjaka 50 kg/ha dušika, tada je potrebna UAN-a30 % , tj. 125 litara na hektar. UAN možemo razrijediti s vodom u omjeru 1 :3 ili 1 :4 radi lakše primjene.

danas na tržištu postoje i druga gnojiva za primjenu putem lista pa se, ovisno o ponudi, može odabrati što primijeniti, koliko time dajemo

E. de Piennes bb, Vrbovec

Jurval d.o.o.Vrboyec

Eugena de Piennes bb, 1O 340 Vrbovec

tel: 01/2791-990, fax: 01/2792-03

e-mail: jurval@jurval.hr

web: www.jurval.hr

Poslovnica Osijek

Sv. L. B. 239, 31 000 Osijek

tel: 031/281-181, fax: 031/281-18

e-mail: jurval.osijek@jurval.hr web: www.jurval.hr

PRVI UGOVORI

ZASAPARD SREDSTVA

Nakon provedena dva dosadašnja SAPARD za ulaganja u sektoru mlijeka, OPG

i Paška sirana potpisali su sa SAPARD

Agencijom ugovore o dodjeli SAPARDpotpore. Ugovorenim projektima u sektoru mlijeka se ostvarivanje ukupno 12,5 milijuna kuna potpore

U SEKTORUMLIJEKA

lipnja održat se sastanak Odbora za SAPARDprograma, na kojem biti prezentirani rezultati dosadašnje provedbe SAPARDprograma. Prema objavljenim podacima o broju podnijetih prijava za SAPARD program u dva provedena za Mjeru 1 i Mjeru 2, s posljednjeg održanog Odbora za razvidna je da je u prvom podnijeta ukupno 51 prijava dvije prijave nisu bile razvrstane, jer sadržajno ne udovoljavaju), tako je broj zapravo 49 prijava, dok je na drugi podnijeto 46 prijava.

Dakle, ukupno je podnijeto 97 prijava za obje mjere, od kojih je 29 zadovoljilo kriterije i za koje su potpisani ugovori o dodjeli SAPARD sredstava.

Oko 38 %prijava (njih 35) nakon analize kompletnosti je zbog nepotpunosti, dok je oko 32 % prijava (njih 31) odbijeno nakon kontrola udovoljavanja pojedinih kriterija, dakle nakon administrativne kontrole, ili nakon provedene kontrole na terenu.

se kod 30 %podnesenih prijava radi o ponovnom podnošenju prijave tijekom otvorenog naa koja je ranije bila zbog nepotpunosti ili je odbijena zbog drugih razloga neprihvatljivosti, stvarni je broj projekata svega 66 od ukupno 97 analiziranih podnijetih prijava.

Mjera 1. Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i Mjera 2. Ulaganja u pogone za preradu Temeljem SAPARD plana za Mjeru 1 planirano je 79 projekata, od ukupnog broja 97 podnijetih prijava, samo je njih 61 podnijeto za Mjeru 1, što bi bilo 75 % od broja projekata. kako se iz razloga radi o svega 66 pojedinih projekata, samo su 42 projekta podnesena za Mjeru 1. Stoga je stvarni ostvareni interes kroz podnesene prijave svega 53 % od SAPARD planom broja za Mjeru 1. Ovaj relativan odnos daleko je manje povoljan kada se analizira broj ugovorenih projekata u Mjeri 1, samo 16 potpisanih ugovora, što je

- Mr. sc.JurajOrenda -

tek 21 %u odnosu na broj projekata temeljem SAPARDplana za ovu mjeru. Slika je nešto bolja kada se analizira financijska vrijednost SAPARD potpore za ugovorene projekte iz Mjere 1, a koja iznosi oko 29 milijuna kuna, što je oko 59 % planiranih sredstava potpore za ovu mjeru.jer planom je oko 49 milijuna kuna potpore za Mjeru 1, od 70 % za farme u sektoru proizvodnje mlijeka: oko 34,3 milijuna kuna. Podjednak iznos sredstava je SAPARD planom u Mjeri 2. za sektor mlijeka. Sektor mlijeka je za ovu analizu interesantan sektor mlijeka, kako onaj primarni koji je

Tablica1: Pregledrezultataobradeprijava tijekomdva SAPARD

06/2008.

Tablica2: Ostvarenbro1prijava tijekomdva SAPARD

Sektor Mlijeka Podneseno Ugovoreno Odbijeno

Tablica3: VrijednostpredanihSAPARDprojekatau sektorumlijeka u dva

Vrijednostprojekata milijunakn

Sektormlijeka Raspon Ukuono

Mjera1 0,4 - 10,0 30,7

Mjera2 3,1 - 24,9 64,5

UKUPNO 95,2

unutar Mjere 1, tako i onaj u Mjeri 2, u daljnjoj analizi više pažnje dat ovom sektoru i projektima vezanim uz ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i/ili opremanje štala za muzne krave te izgradnju, rekonstrukciju i/ili opremanje mljekara.

Prema broju podnesenih prijava, moglo bi se da je u sektoru mlijeka postignuta visoka razina interesa u Mjeri 1, je za ulaganja u tom sektoru u farme krava podneseno 1O prijava, dok je u Mjeri 2 za izgradnju mljekara podneseno 5 prijava. od prijavljenih projekata unutar sektora mlijeka samo je po jedan projekt, nakon svih provjera, ugovoren u Mjeri 1 i jedan u Mjeri 2.

Vrijednosti investicija se u ovih 10 projekata u Mjeri 1 kretala se od 0,4 do 10 milijuna kuna, a ukupna vrijednost tih deset investicija iznosila je oko 30,7 milijuna kuna. Zatražena je vrijednost potpore oko 11 milijuna kuna, ugovoreno je samo 2,5 milijuna kuna potpore u svega jednom projektu.

Dok se vrijednost pet projekata u Mjeri 2 kretala od 3, 1 do 24,9 milijuna kuna, a ukupna vrijednost investicija iznosi 64 milijuna kuna, zatražena je potpora bila 28 milijuna kuna te je ugovoren svega jedan projekt s 1Omilijuna kuna potpore.

Ugovorena vrijednost investicija u ova dva ugovorena projekta

Vrijednostpotpore miliiunakn

Ugovorena Tražena Ue:ovoreno 5,8 10,7 2,5

iznosi oko 31,4 milijuna kuna za koju je iskoristiti SAPARD potporu u vrijednosti oko 12,5 milijuna kuna, a to je tek oko 18 % od planiranih sredstava iz SAPARD plana za ostvarivanje potpore projektima iz obje mjere u sektoru mlijeka.

s prijavama na

Iako se sa svih razina kroz prezentiranje SAPARD sustava, na radionicama i održavanim seminarima, ukazivalo na proceduralnu uvjetovanost i iznimnu važnost potpunosti dokumentacije i poštivanje rokova predaje na visok postotak prijava ukazuje kako podnositelji u pripremi svojih prijava nisu na dostatan provjerili kompletnost prijava te utvrdili valjanost svih traženih dokumenata u prijavi. To su razlozi koji su uzrokovali visok udio prijava koje su morale biti po drugi put podnesene tijekom istog, ili tek tijekom drugog

Svakako je potrebno ukazati i na razloge zbog kojih su pojedini zahtjevi odbijeni nakon administrativne kontrole (nepridržavanje pravila prikupljanja ponuda i ne udovoljavanje ekonomskim pokazateljima), odnosno nakon provedbe kontrole na terenu (nepodudaranje podataka iz poslovnog plana s podacima u knjigovodstvu podnositelja).

Odmah nakon provedbe prvog Upravna direkcija SAPARD programa je na temelju iskustava SAPARDAgencije predložila, a Odbor za SAPARD programa je usvojio izmjenu ekonomskih pokazatelja za ocjenu projekta, sa svrhom da se potencijalnim korisnicima omolakši pristup sredstvima iz SAPARD programa predpristupne EU.

Ova je izmjena uistinu najzaslužnija što je, nakon drugog ukupan broj ugovorenih projekata, iako to nije toliko u sektoru mlijeka

: ' ' Iz ove sažete analize se : može da postoje potrebe za investicije u ovom sektoru, ali isto tako iz velikog broja i odbijenih prijava razvidno je kako u ovim mjerama i sektorima postojijoš puno da se SAPARD sredstava iskoriste za nove projekte.

Preporuke potencijalnim podnositeljima

U razdoblju smo analize prijava SAPARD i pripreme za stoga je dobro potencijalne korisnike uputiti da pomno i pozorno planiraju svoje projekte, da planove usklade s temeljnim ciljevima SAPARD programa, u potpunosti se pridržavaju proceduralnih postupaka kod podnošenja prijava na te da prijavu kompletiraju u skladu s propisanim pravilima provedbe programa.

Na web stranici www.mps.hr mogu se brojne korisne informacije o postupcima u provedbi SAPARD programa u Republici Htvatskoj.

ROFEIONAlNAHIGl;JENAMtlEKARSKIHFARMI

Ecolab-ov Premium program

Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati!

~rm•-

oxyFoam8- Aktivna pjena za higijenu vimena

Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože. Sigurno, i jednostavno za korištenje.

OOnmurn~

lo Shiel~- Polimerizirana barijera

Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jodu (PVP). Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena mužnji.

Blu Gard 9

Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

VeloucidCI!.. emulzija '

Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jodu (PVP}. Vrlo bogata i tvarima za održavanje kože vimena u stanju tijekom cijele godine.

Kove~pjena

pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida je namjena s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

Poljoprivreda i svjetska kriza u proizvodnji hrane

Piše:Dr. se. Petar

globalnom svijetu ostvarivanje ovih principa ljudskih prava veoma je i ovisi o razvijenosti, odnosno nerazvijenosti države, te njezinim materijalnim i proizvodnim kapacitetima i resursima. U razvijenim zemljama životni standard ljudi je visok iako i u njima postoje velike razlike u životnom standardu, bogatstvu, akumulaciji i posjedovanju kapitala. S druge strane u siromašnim i nerazvijenim zemljama, koje se pretežno nalaze u Africi i Aziji, dio stanovništva je neishranjen, a u nekim od ovih zemalja je problem nedostatak hrane i glad, gdje ljudi zbog gladi umiru. Procjene su da danas u svijetu gladuje oko sto milijuna ljudi.

UU odnosu na bogatstvo stanovništvom dolazi sve više do polarizacije, te dominiraju naji bogati ljudi. Tako je 1980. god. 80 % ukupnog svjetskog kapitala imalo 20 %stanovništva. Sada je ovaj odnos još nepovoljniji i 10 % stanovništva posjeduje 90 % svjetskih bogatstava i financijskih sredstava.

Ovo stanje krize hrane povezano je s svjetskim i socijalnim prilikama, gospodarskim trendovima i trendovima broja stanovništva. faktorima koji su u direktnoj vezi i na probleme i na stanje u proizvodnji, nedostupnosti te nestašici hrane, su porast broja stanovništva, nerazvijenost i siromaštvo zemalja, usmjeravanje nekih tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda umjesto

Tablica 1: Stanovništvonerazvijenihi manje razvijenihzemalja s preko 100 milijuna ljudi (2004. god.)

2004.god. Poljoprivredno 1979./1981. stanovništvo god. 1979./81.-

Država stanovnika Stanovnika 2004. 2004.god. Udio 000 000 Stanovnika 000 % 000 %

Kina 1004 204 1 320892 3 316688 31,53

Indija 688973 1 081229 393256

Indonezija 150133 222611 72478

Brazil 121624 180654 59 030 48 53 25 869 1432

Pakistan 80 846 I 57 315 76469 94 58 76 917 48,49

BanJ:?ladeš 85 034 149664 64630 76,00 77 457 51 75

Ni_geriia 64311 127117

Meksiko

(Izvor: FAO-Thestate offood and agriculture, 2007.)

za ishranu ljudi u profitabilniju produkciju bioloških energenata, visoka cijena nafte te globalno pogoršanje i promjena klime. Porast stanovništva u svijetu U svijetu je 1979./1981. bilo 4,435 milijarde ljudi, a od tada se svjetska populacija stalno U 2004. god. broj stanovnika se na 6,378 mlijardi ljudi te se svijeta u razdoblju od 25 godina za 1,943 milijarde ljudi ili 43,81 % više. Broj stanovništva svake godine se za 77,72 milijuna ljudi. Nepovoljno je da u okviru populacijske ekspanzije porast stanovništva imaju nerazvijeni i manje razvijeni, kojima je osam zemalja sa preko 100 milijuna ljudi i one imaju 3,344 milijarde ljudi (ili 52,43 % ukupnog stanovništva svijeta). broj stanovnika imaju Kina (1,320 milijardi) i Indija (1,081 milijardu ljudi). intenzitet i stopu porasta stanovništva imaju Nigerija za 97,65 % (2004. god. - 127,117 milijuna ljudi) i Pakistan porast za 94,58 %(2004. god. - 157,315 ljudi). Karakteristika nerazvijenih je i velik udio poljoprivrednog stanovništva u ukupnom broju ljudi. Tako u ovih osam zemalja udio poljoprivrednog stanovništva iznosi 52,07 %. ovim zemljama, koje u ukupnom stanovništvu imaju preko polovinu poljoprivrednog stanovništva, Kina je s udjelom

Temeljno pravo je ostvarivanje ljudskih prava i zadovoljavanje

njegovih potreba od prava na rad, jednakost pred zakonima, socijalna i zdravstvena zaštita, pravo na obrazovanje, na

životni standard te osiguranje zdrave i kvalitetne prehrane

64,30 %, Indija s 51, 76 %i Bangladeš s udjelom 51,75 % poljoprivrednog stanovništva.

Deficit i rast cijena hrane

Na svjetskom tržištu sve je potražnja i potrošnja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda što uzrokuje deficit hrane i njeno poskupljenje. Zbog krize u proizvodnji dolazi do porasta cijena hrane koja postaje manje dostupna za nerazvijene zemlje i siromašno stanovništvo. Negativan je utjecaj troškova hrane na životni standard siromašnih i oni od godišnjih prihoda za hranu i osnovne živežne namirnice troše 75 %prihoda.

U trogodišnjem razdoblju cijena hrane u stalnom je porastu, tako da je cijena pšenice 83 %. Posebno je porast cijena riže koji iznosi 300 %, te da bi se na tržištu izbjegle nestašice ove žitarice neke države kupovinu samo manjih riže.

U SAD i Europi, u odnosu na nerazvijene zemlje, znatno su manja cijena hrane te inflacija uglavnom iznosi do 1,0 %. Ekonomski procjenjuju da cijene hrane, kroz dvije godine, i dalje rasti i biti visoke te da zatim dolazi razdoblje smirivanja i pada cijena. U 2015. god. cijene hrane bi se približile cijenama iz 2004. godine.

Rješenje krize u proizvodnji i tržištu hrane nije u tome da vlade zemalja poduzimaju M!J'ekarskilist 06/2008.

mjere koje utjecati na smirivanje tržišta i cijene hrane, se moraju donositi strategije i planovi u poljoprivredno-prehrambenom sektoru kako bi se izbjegla ponavljanja ovih kriza.

Energetska kriza cijena hrane vezano je i za porast svjetskih cijena energenata te je prije desetak godina cijena jednog barela nafte iznosila 50 - 60 dolara, dok sadašnja cijena barela nafte iznosi 127 dolara.

nafte planski i namjerno smanjuju proizvodnju, a time i ponudu nafte, što na potražnje i porast cijena koje nezaustavljiva rastu. I drugi faktori na ovo stanje, a to su napetosti, opasnost od terorizma, stanje zaliha i dolara. Uzroci krize cijena nafte objašnjavaju se potražnje i potrošnje nafte uvjetovane otvaranjem novih tržišta u Kinii Indiji.

U odnosu na prirodne zalihe nafte prisutna su gledišta, i to da je sada postignut maksimum proizvodnje nafte, dok drugi navode da za daljnju potrošnju postoje dovoljne zalihe nafte i da se maksimalna proizvodnja može u 2030. god. ili 2050. godine. se procjenjuje da do 2040. god. ukupna potrošnja nafte porasti za 43 %, uz godišnju stopu od 1,8 %.

Prošlo je vrijeme jeftine energije tako da bi cijena nafte do

kraja ove godine mogla iznositi 150 dolara, a krajem 2010. god. 200 dolara po barelu. U strukturi potrošnje 63 % nafte troše automobili i pitanje je može li se utjecati na smanjenje potrošnje nafte?

Biogoriva

Jedan od faktora porasta cijena hrane u svijetu je i korištenje poljoprivrednih proizvoda za proizvodnju etanola i biogoriva, što farmerima donosi korist i dobit u odnosu na proizvodnju i prodaju poljoprivrednih proizvoda. Farmeri za proizvodnju kukuruza, uljane repice, suncokreta i drugih kultura, koje su namijenjene za proizvodnju biogoriva, postižu znatno cijene ukoliko su njihovi poljoprivredni proizvodi namijenjeni za proizvodnju ljudske hrane. U ovaj trend proizvodnje biogoriva od poljoprivrednih proizvoda, uz ostale okolnosti, najviše utjecati na proizvodnju i cijenu hrane.

U sektoru i u planovima proizvodnje biogoriva osobito su angazirane Amerika i Europska unija, tako da se korištenje ovih tehnologija proizvodnje biogoriva smatra neodgovornom.

Svjetske organizacije raspravljaju o ovoj situaciji oko hrane i da treba razmišljati o zamrzavanju ulaganja i odustajanja od projekata proizvodnje biogoriva iz poljoprivrednih proizvoda. Znanstvenik Ziegler proizvodnju biogoriva naziva protiv

Poljoprivredna proizvodnja

Poskupljenje hrane i porast cijena poljoprivrednih proizvoda prisutan je u SAD i u Europi, gdje se ne javljaju problemi nestašice hrane te je cijena znatno manje negoli u drugim dijelovima svijeta. Cijene poljoprivrednih proizvoda i hrane na tržištima formiraju se i pod utjecajem gospodarskih uvjeta. U ovim regijama na porast cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda uglavnom cijene energenata i nekih repromaterijala, dok su drugi cjenovni odnosi stabilni. Pored krize u proizvodnji hrane, u tržišnu utakmicu na svjetska tržišta i uvoz hrane dalje se samo konkurentni i veliki s viškovima poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Sada kad poljoprivredna proizvodnja postaje skuplja, na tržištu se mogu javljati problemi plasmana i prodaje poljoprivrednih proizvoda jer prehrambeindustrija u proizvodnji hrane, zbog svoje konkurentnosti, ne može prihvatiti porast cijena poljoprivrednih proizvoda. Kada su cijene hrane u porastu, a uvoz je uglavnom liberaliziran, zbog povoljnijih uvoznih cijena može do uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

i proizvodnja mlijeka Za sada, proizvodnja nije pod utjecajem svjetske krize hrane jer proizvodnja mlijeka i drugih animalnih proizvoda pripadaju drugoj grupi proizvoda negoli su to kukuruz, pšenica i riža, koji su namijenjeni

siromašnijim kupcima i s manjim kupovnim

Porast cijena kukuruza na cijena i drugih vrsta hrane, tako da po ovoj osnovi poskupjeti proizvodnja, a na porast proizvodnih troškova i cijene energenata. U sektoru proizvodnje kravljeg mlijeka nema promjena u odnosu na pad proizvodnje, je zbog utjecaja troškova hrane i energenata došlo do otkupnih cijena mlijeka. su cijene sirovog mlijeka u zemljama aanicama Europske Unije i one se odnose na mlijeko kvalitete prema europskim standardima, gdje 90 % proizvedenog mlijeka ispunjava ove uvjete kvalitete. Ovaj trend cijena sirovog mlijeka sada je usporen.

U svjetskoj proizvodnji kravljeg mlijeka dominira Europa s udjelom od 42 % od svjetske proizvodnje, a Europska Unija ima udjel od 28 %. Ovako veliku proizvodnju mlijeka Europska Unija ostvarila je primjenom kvota, te je plan proizvodnje kravljeg mlijeka za aanice EU za razdoblje od 2007. 2014. god. u od 8,00 milijardi kg mlijeka.

U mlijeka i na europskom poljoprivrednom tržištu EU ima veoma efikasno intervenirati porastom proizvodnje mlijeka pokvota. Svjetski trendovi u proizvodnji hrane utjecat na agrarnu politiku Unije i na proizvodnju mlijeka te na ubrzanje najavljenog procesa liberalizacije proizvodnje mlijeka i ukidanja kvota.

Postoje dileme li u do proizvodnje poljoprivrednih kultura namijenjenih proizvodnji biogoriva. To utjecati na smanjenje proizvodnje drugih biljnih kultura za potrebe proizvodnje hrane što stvara preduvjete za porast cijena poljoprivrednih proizvoda. Upravo naftna kriza i stalni porast cijena energenata razvijene zemlje da iz drugih alternativnih izvora i biljne proizvodnje osiguraju goriva, pa tako i biodizela. Ove zemlje su i izvoznici hrane, te na svjetskom tržištu hrane kroz cijene iskoristiti svoj povoljan globalni položaj. Na tržištima intervenirat ekonomskim mjerama kako ne bi za njihovo stanovništvo došlo do poskupljenja i porasta cijena hrane. U Hrvatskoj je zbog stanja u poljoprivredi, nezadovostupnja razvijenosti i manje produktivnosti, kao i deficita nekih poljoprivrednih proizvoda, potrebno poticati poljoprivredu, a posebno proizvodnju mlijeka, ne samo s mjerama agrarne politike, i novim zakonodavnim rješenjima reguliranja poljoprivrednog tržišta, kao i dodatnim financijskim intervencijama. U tržnim uvjetima poslovanja i slobodnog tržišta, zaštita proizvodnje mlijeka ne može biti mjera. Pored najavljivanja da se u Uniji 2014. god. promijeniti i režim kvota, naši se predstavnici u predpristupnim pregovorima s EU komisijom trebaju izboriti za što godišnju kvotu od 900 mlijuna litara ili 1,00 milijardu litara

Neke osnovne i postupci u suhostaju i nakon teljenja

Piše:JosipHaluška,dipl. ing.

Uspješno teljenje jedan je od najvažnijih benika u govedarstvu. Visoka se proizvodnja mlijeka može samo ako je krava pažljivo njegovana prije i poslije teljenja. Teljenje je najosjetljivije razdoblje u životu krave. Za vrijeme tog razdoblja krava je podvrgnuta mnogim i stresovima. Osim toga, se i fiziološke promjene u vimenu u prijelazu iz suhostaja u razdoblje laktacije. Prehranu krave bi trebalo pažljivo isplanirati i prilagoditi. Sastav obroka na nove laktacije veoma je važan za krave. Pravilna hranidba za vrijeme laktacije i suhostajnog razdoblja doprinijet lakšem teljenju i proizvodnji mlijeka. Važno je da se krave pravilno zasuše i da zadrže optimalnu tjelesnu kondiciju. Zasušivanje krava

Vime krave zahtijeva odmor i regeneraciju. Mnoga su istraživanja i iskustva pokazala kako suhostaj mora trajati 50 i 70 dana. U praksi, suhostaj traje 60 dana. Svaki farmer mora voditi o terminu teljenja svojih krava i znati koje se krave oteliti u 50 do 60 dana. Stoga bi uzgajatelji trebali voditi evidenciju o planu teljenja i zasušenja krava. Krave prije zasušenja treba tretirati

antibiotikom protiv mastitisa. Postoji više zasušivanja krava.

: ' ' Kravu treba naglo zasu: šiti bez obzira na visinu proizvodnje, a ne smanjivati ili preskakati broj mužnji. Nakon zasušenja krave je potrebno preseliti u posebno odjeljenje, dati im sijeno i drugu kvalitetnu : voluminoznu krmu i vodu po volji.

Posljednja mužnja prije zasušenja mora biti temeljita, a potom je potrebno u svaku sisu aplicirati antibiotik kako bi se mastitis. Tretman antibioticima prilikom zasušivanja potreban je zato što oko 50 % krava ima mastitis. lako se mlijeko normalnim, a ponekad je nizak i broj somatskih stanica u mlijeku, mlijeko može sadržavati bakterije koje izazivaju mastitis. Prije aplikacije antibiotika sise je potrebno alkoholom. Nakon aplikacije antibiotika u sisni kanal, sise treba dezinficirati. Tijekom tog razdoblja krave treba pažljivo nadgledati. Ako uzgajatelj nije siguran da su sve krave steone, prije zasušivanja treba pregledati krave na steonost.

Njega krava u suhostaju Optimalno suhostajno razdoblje traje 60 dana. Duže razdoblje ne treba prakticirati,jer krave mogu lako postati predebele. U razdoblju zasušenja krave trebaju biti

odvojene od ostalih krava. Prehranu treba smanjiti kako bi krave lakše zasušile. Zelenu krmu treba izbaciti iz obroka. Zasušivanje treba obaviti naglim prekidom mužnje. Krave koje su imale mastitis treba podvrgnuti antibioticima odmah nakon posljednje mužnje. U suhostaju treba voditi o hranidbi. Za vrijeme prvog mjeseca suhostajnog razdoblja krave trebaju biti hranjene prema standardima za održavanje tjelesne kondicije, uz proizvodnju od 2 - 4 kg mlijeka dnevno. U drugom mjesecu suhostaja krave moraju biti hranjene obrocima koji zadovoljavaju energetske potrebe krave koja proizvodi 5 kg mlijeka dnevno. krave piju više vode, te im zato treba osigurati velike kvalitetne vode. Kravama treba davati kvalitetnu voluminoznu i vlaknastu hranu niskog energetskog sastava za normalan rad buraga. Hrana mora biti na raspolaganju bez

: ' ' Pri kraju suhostajnog : razdoblja voluminozni dio obroka promijenimo u onakav kakav biti nakon teljenja. Potrebno je osigurati prijelazni obrok u hranidbi krava u suhostaju.

Treba izbjegavati nagle promjene u prehrane. Do drugog tjedna nakon teljenja treba postupno

U ovom opisat postupakzasušivanjakrava, hranidbu

krava u suhostaju,smještajzasušenihkrava, teljenje i njegu krava

i teleta nakon teljenja, zdravstveneproblemeza vrijemei poslije

teljenjate uvod krava u laktaciju

koncentrata te je uskladiti s proizvodnjom mlijeka. Za održavanje zdravlja tijekom suhostaja obroci krava moraju biti nadopunjeni mineralima i vitaminima.

Hranidba zasušenih krava Nakon zasušivanja krave treba i dalje hraniti adekvatnom sijena dobre kvalitete i drugim voluminoznim krmivima kako bi se podmirile potrebe za hranjivim tvarima. Dnevne potrebe zasušenih krava ovise o težini krave. Krave tjelesne mase troše više energije, više sirovih proteina i više minerala. Primjera radi, kravi od 650 kg težine treba osigurati 55 MJ NEL, 1 100 g sirovih proteina, 50 g Ca i 40 g P. Treba izbjegavati kukuruzne silaže i koncentrata. Kravu u suhostaju po pravilu treba hraniti kao da proizvodi 1O litara mlijeka, odnosno hraniti je tako da pokrije svoje uzdržne potrebe i još kao da proizvodi 24 kg mlijeka. Ove se potrebe mogu podmiriti voluminoznom hranom. Na velikim farmama, kod krava s visokom proizvodnjom u suhostaju se, osim voluminozne hrane, dodaje još i 1 - 2 kg koncentrata. Krave u suhostaju trebale bi jesti najmanje 1O kg suhe tvari na dan.

: ' ' U prvih mjesec dana su: hostaja treba održavati : kondiciju krava uz veoma mali : prirast težine. Hranidba zasuše: nih krava treba biti tako prilago: da zadovolji uzdržne potre: be i osigura dovoljno hranjivih : tvari za plod koji se intenzivno : razvija.

U suhostaju treba voditi da ne dolazi do prekomjernog debljanja krava, što može dovesti do komplikacija kod teljenja. Dnevni obrok za zasušene krave trebao bi sadržavati oko 12 - 15 kg silaze, 5 kg dobrog lucerkinog sijena, 1 - 2 kg koncentrata i 150 g mineralne smjese. Ukoliko se zasušena krava napasuje, može pojesti oko 25 - 30 kg paše pa joj je potrebno dodati 2 kg sijena, 2 kg koncentrata ili šrota te mineralni dodatak. Posljednja dva tjedna suhostaja krave je potrebno postupno privikavati na onakav obrok kakav dobiti nakon teljenja. U tom razdoblju postupno se koncentrata. Dobrom hranidbom krava u suhostaju se pravilan

razvoj teladi i osigurati dobra kvaliteta kolostruma. Pored toga, krava se postupno privikavati na koncentrirane hrane koju dobivati nakon teljenja. Poslije poroda krava jesti, pored osnovnog obroka, 5 i 1O kg koncentrata, što pokriva potrebe za proizvodnju 20- 30 litara mlijeka. Smještaj zasušenih krava Zasušene krave zahtijevaju poseban smještaj. Zasušene krave moraju se držati u objektima sa slobodnim držanja i sa ispustima. Ispusti moraju biti i suhi, a objekt mora imati ventilaciju. Ako ne postoji poseban objekt za zasušene krave, onda se one moraju držati u posebnom odjeljenju odvojene od krava u laktaciji. Na taj

Ispust za krave u suhostaju

se osigurava pravilna hranidba i njega zasušenih krava.

Teljenje krava

Za teljenje krava na farmama postoji poseban objekt ili odjeljenje - rodilište koje je odvojeno od proizvodne štale. U manjim štalama moraju se osigurati boksovi za teljenje, koji su lako

Rodilište mora biti suho, dezinficirano i nastrto slamom. Na farmama drži se više krava u rodilištu s puno stelje gdje krave nisu vezane. Najmanje tjedan dana pred teljenje krave treba smjestiti u rodilište.

Ležište za kravu je potrebno prije teljenja temeljito Osobe koje sudjeluju pri teljenju moraju oprati i dezinficirati ruke. Pribor koji se koristi pri teljenju mora biti dezinficiran. pri teljenju primjenjivati samo ako je potrebno. Tele treba u ritmu trudova.

' ' teletu treba nosnicu i usnu šupljinu od sluzi. Odmah nakon poroda treba dezinficirati umakanjem u jod ili poprskati antibiotskim sprejem. Odmah nakon što pukne vrpca, tele mora disati kako bi se opskrbiJo kisikom.

Sluz se skida rukama, ga od prema nosu, bez ulaženja rukom u usnu šupljinu. Za poticanje disanja veoma se primjenjuje polijevanje hladnom vodom. Nakon toga tele je potrebno istrljati suhim i ili gužvom slame. Trljanjem se pospješuje cirkulacija, a brzina sušenja tijela prehladu. Ukoliko tele prvih sati ostaje uz kravu, onda kravi treba da ga lizanjem osuši i na taj mu pospješi perifernu cirkulaciju krvi i disanje. Ako tele ne ostaje uz kravu,

potrebno ga je što prije osušiti i staviti u individualni boks nastrt s dovoljno suhe slame. Njega krava pri teljenju i poslije teljenja Prostorija za teljenje mora biti svježa, i dobro Nakon svakog teljenja prostor za teljenje mora se i dezinficirati. Kravama je potrebno da se naviknu na okolinu. Ako je mjesto teljenja smještena na otvorenom, potreban je zaklon od sunca, vjetra i kiše. Mjesto za teljenje mora biti kako bi se izbjegao rizik od infekcija. Krave su u ovom razdoblju sklone bakterijskim infekcijama zbog sniženog djelovanja imunološkog sustava. Vaginalne upale i upale maternice za vrijeme i nakon teljenja mogu dovesti do endometritisa. Osobe koje pomažu pri teljenju, kao i pomagala za teljenje, trebaju biti Simptomi koji teljenja variraju od krave do krave. Nemir, nabubrena vimena, nateknute stidnice i opušteni ligamenti kostiju i vrha repa. se krava oteliti bez bilo kakve

' ' p~i teljenj_umora : b1t1 strucna, a mtervenirati treba samo ako do komplikacija. Proces teljenja treba bez problema kako bi se krava što prije mogla oporaviti.

Za nepravilnosti tijekom teljenja treba pozvati veterinara. Nakon teljenja kravi treba ponuditi svježu toplu vodu i dati kvalitetno sijeno. Nakon teljenja, ako pretpostavljate da se u dišnim putovima nalazi sluz, tele na trenutak podignite za stražnje noge kako bi se sluz mogla Odmah po teljenju treba dezinficirati vrpcu otopinom preparata na bazi joda. Važno je teletu što prije nakon

teljenja dati kolostrum. Tele bi trebalo popiti dvije litre kolostruma odmah po teljenju. Nakon par sati tele premjestiti u zasebni prostor.

Problemi koji se pojavljuju zbog nepravilne hranidbe zasušenih krava

U razdoblju teljenja krava je jako osjetljiva na probavne ili smetnje i druge smetnje su zadržavanje posteljice, groznica, ketoza, dislokacija sirišta i edem vimena. Posteljicu bi krava trebala ispustiti u roku od 12 sati. U nekim kompletna posteljica ne biva Znak zadržane posteljice - retencije, je izgled fetalnih membrana koje vise iz stidnice dan nakon teljenja. Posteljica ostaje u spolnom traktu i može ispuštati neugodni miris. To je znak upale maternice. Duže zadržavanje posteljice gubitak apetita i do pada proizvodnje mlijeka. Zaostajanje posteljice se u kombinaciji s pojavom blizanaca i stresom. Neizbalansirani obroci mogu utjecati na zaostajanje posteljice. Posteljica (placenta) 3 - 8 sati nakon teljenja. Terapeutske mjere za zaostalu posteljicu treba poduzeti 24 sata nakon teljenja. se obavlja antibioticima.

: ' ' Upale maternice i zao: stajanje posteljice utjecat na reprodukciju za vrijeme nove laktacije. Krave koje su bile radi zadržane posteljice trebao bi pregledati veterinar kako bi se problemi s reprodukcijom.

Zaostajanje posteljice

se javlja kod debelih krava za vrijeme suhostaja i kasnijeg razdoblja u laktaciji. Važno je kravu što pri-

je izmusti odmah nakon teljenja ili dozvoliti teletu da siše kako bi se potaklo ispuštanje oksitocina. To bi moglo da se posteljica na vrijeme. Bolesti goveda, kao bruceloza i leptospiroza, mogu utjecati na zaostajanje posteljice. Zato je potrebno uvesti vakcinaciju protiv ovih bolesti. Najrasprostranjeniji koji starija goveda je groznica.

groznica se pojavljuje neposredno prije, za vrijeme, ili poslije poroda. Na ovu bolest može se utjecati razinom. hrani.dbe u suhostaju. Krave koje pate od groznice imaju manji apetit, nesigurno hodaju, glava im pada na jednu stranu i ne mogu se Krava ne odgovara na podražaj, bulji, ima hladne uši i suhu njušku. Pretpostavlja se da je groznica rezultat nagle potrebe za kalcijem radi stvaranja kolostruma i ' '

Potrebe za kalcijem se dva do tri puta, a krava ne može brzo mobilizirati dovoljno kalcija iz svojih tjelesnih rezervi. Da bi krava zadovoljila potrebu za kalcijem, se apsorpcija kalcija iz crijeva, a dodatna kalcija se iz kostiju.

mlijeka nakon teljenja.

Zbog toga dolazi do niže razine kalcija u krvi krava prilikom teljenja. Ako krava ne može udovoljiti brzom i naglom zahtjevu za kalcijem, pojavit se znakovi groznice. Kravu treba od groznice u što roku i to unosom kalcija dok se ne dosegne normalna razina. se groznica intravenoznom injekcijom otopine kalcija zajedno sa otopinom kalcija koja se daje kravi nekoliko sati poslije injekcije. Rezultat infuzije kalcija je u

uspJesan. Ako krava ne može ustati, treba joj premjestiti se na prsa i to tako da se premješta s jedne strane na drugu svaki sat kako ne bi natekla i kako ne bi došlo do dekubitusa (rane od ležanja).

U razdoblju nakon teljenja kravi se može oralno dati dodatni preparat kalcija, kada se groznica. poznati koji se javlja 10 - 40 dana nakon teljenja je ketoza. To je razdoblje nakon teljenja krave. U tom razdoblju krava teže mobilizira dovoljne vitamina i minerala za visoku proizvodnju mlijeka. Karakteristika ketoze je pomanjkanje apetita, bezvoljnost, zatvor te kiselkasti miris iz usta i slabost. Proizvodnja mlijeka je smanjena,

i ' ' Najbolji test. za dija~no: zu ketoze Je provJera ketonskih tijela u urinu, krvi ili mlijeku. Kad krava boluje od ketoze, smanjena je razina u krvi, a je razina ketonskih tijela.

kao i tjelesna kondicija. Organizam - krave pokušava nadoknaditi manjak u krvi mobilizacijom masti iz tjelesnih rezervi. Pojavom ketoze u jetri, je mobilizacija masti, uz proizvodnju ketonskih tijela, zajedno sa smanjenom glukozom u krvi. Ketoza se pojavljuje kod krava koje su gojazne tijekom laktacije i suhostaja. ketoze sastoji se u podizanju razine u krvi, npr. davanjem propilen glikola i glukoze intravenozno. Tijekom suhostajnog razdoblja kravi treba davati obroke manje energetske vrijednosti uz koliminerala i vitamina. Nakon teljenja krava mora dobiti kvalitetnu krmu na raspolaganje. Dva tjedna nakon teljenja treba koncentrata.

Dislokacija sirišta je metaboi se javlja prva tjedna nakon teljenja. Kod ovog sirište se zaokrene na lijevu ili desnu stranu u odnosu na normalan položaj. znakovi su onima izazvanim ketozom. Krava je usporena i dehidrirana. Plinovi se skupljaju u sirištu, i ne mogu van. Stvarni

uzrok dislokacije sirišta nije Sirište treba vratiti u ispravan položaj metodom okretanja i spajanja šavom.

: ' ' Za vrijeme. suhostaja i : teljenja važno je imati na raspolaganju krupnu dugo: vlaknastu hranu.

Gojaznost, pa i masna degeneracija jetre, javlja se kod prekomjerno hranjenih krava u prvom tjednu nakon teljenja. Svi navedeni vezani su za sindrom gojaznosti. Treba prekomjerno hranjenje krava i redovito pratiti kondiciju. farme, a ponajviše hranidbe, može umanjiti sve navedene probavne i i time pridonijeti optimalnoj proizvodnji.

Nakon teljenja spolni trakt se za 25 - 30 dana u normalno stanje, kada ciklus tjeranja može oplodnja biti 50 - 75 dana nakon teljenja. Potrebno je uskladiti zdravlje krave i reprodukciju s visokom proizvodnjom mlijeka.

Rana laktacija

Od laktacije

mlijeka se Krave postižu vrhunac proizvodnje 30 i 50 dana nakon teljenja, dok kapacitet unosa suhe tvari dostiže svoj maksimum 60 i 90 dana nakon teljenja. U ovom razdoblju visokoproduktivne krave treba hraniti dobro izbalansiranim obrocima s visokim udjelom energije. Od 90. dana nadalje proizvodnja mlijeka postupno opada. Tjelesne rezerve, izgubljene tijekom laktacije, ponovno se prikupljaju i krava ponovno postiže tjelesnu kondiciju. Hranidba bogata ugljikohidratnim obrocima sada imati manji utjecaj na proizvodnju mlijeka nego u ranoj laktaciji. U ovom razdoblju krave treba hraniti obrocima s visokom voluminozne krme i niskom lako probavljivih ugljikohidrata. Ako su krave mršave i imaju nedostatak tjelesnih rezervi, to dovesti do smanjenja proizvodnje mlijeka. Ako je

u~w~

za proizvodnju krme i sjemena

Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se. Zvonimir Štafa s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirko i prof. dr. se. Gordana s Poljoprivrednog fakulteta Strossmayera u Osijeku.

Djelo je namijenjeno ponajprijestudentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz proizvodnje krme za krave. Ovom knjigom - mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.

Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i

kondicija krave u ranoj laktaciji preslaba, treba provjeriti hranidbu. Tim kravama treba dodatno davati koncentrate kako bi kondiciju.

: ' ' Težinu krave treba pove: za vrijeme laktacije, a ne za vrijeme suhostajnog razdoblja.

Krave s prevelikom težinom imaju više pri teljenju. One manje jedu pa troše velike tjelesnih rezervi i tako gube tjelesnu kondiciju. To može dovesti do ketoza. Krave s prevelikom težinom mogu samo kratko vrijeme davati puno mlijeka; imaju slabu perzistenciju i smanjeni apetit. Kod teljenja krave moraju biti u optimalnoj kondiciji. Krave s tjelesnom težinom treba hraniti obrocima manje energetske vrijednosti, smanjenom koncentrata. Kod stada treba grupirati krave po proizvodnim grupama, kako bi hranidba bila potrebama

edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje kultiviranih vrsta trava; proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.

Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/3, tel: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr

STANJE PROIZVODNJE

MLIJEKA U NAS

i promjene• realno ili ne?

Kretanjeproizvodnjemlijeka u nas

Piše:

Prof.dr. se. Zoran

Takva sektoru donijela je otkupa od preko 150 milijuna litara u zadnjem petogodišnjem razdoblju, ali i smanjenje broja s oko 59 na oko 32 (za ove "izgubljene" nije alternativni izvor dohotka). pozitivna stvar pri tome je da nam je uz smanjenje broja muzenih grla s 257 na 177 otkup mlijeka s oko 500 na oko 650 milijuna litara. To povemlijeka najviše pokazana u posljednje 3 godine je rezultat, prema procjenama u razdoblju 2004./2007. oko 1,5 milijardi kuna poticaja za mlijeko od strane

Tablica '1:Kretanjebroja

države, gotovo isto toliko iz državnih i komercijalnih kredita, opet subvencioniranih od države modelom kapitalnih ulaganja i vjerojatno jednako takvim poticajima za mlijeko od strane mljekarske industrije. Oko 1 milijarde kuna je samo kroz državno premiranje mlijeka uložena u razdoblju od 2002. godine do 2004. godine, pa se bez za osnovnu cijenu mlijeka može da je poticanje i kreditiranje proizvodnje u tom investicijskom ciklusu samo u sektoru mlijeka bilo oko 5,5 milijardi kuna. Za 100 milijuna litara - je li puno ili malo?

Želje i objektivno o proizvodnji

U zadnjoj rundi pregovora, prije pristupanja EU, pokušavamo si

mliieka 2003. - 2007. godine

isporuke

litara

do

Tablica2: Struktura proizvodn;emlijekapo 2003. - 2007.godine

isporuke godišnje

Kakvaje

naša proizvodnja moglo se više puta vidjeti na stranicama Mljekarskog lista. Napravljen je

pomak u razdoblju od 2002. godine

do danas. Rezultat je to svakogodišnjih visokih ulaganja kroz državne poticaje i kredite, te poticaje mljekare na osnovnu cijenu i poticaj države

izboriti što bolji položaj. Pitanje je koliko se sadašnja struktura proizmože mijenjati na bolje i koliko broj koji preostaje može popunjavati bilancu kakva se - porast otkupa iznad sadašnjih 650 milijuna litara i porast udjela mlijeka E i I. klase sa sadašnjih 64 % na oko 90 %kako je to u zemljama EU. Ponekad se da koliko god nam pritom EU podiže visoko ljestvicu koju moramo preskakati, toliko si letvica dolje postavljamo sami da bi se o njih saplitali.

Kako bi ostali na današnjoj razini proizvodnje, odnosno otkupa koji se jedini u kvotu I., s oko 90 % mlijeka u standardu, potrebno je udio mlijeka u standardu za oko 119 milijuna litara. Za takvu svaka od grupe telja s više od 30 litara mlijeka godišnje morala bi prema današnjim uvjetima proizvoditi 100 %mlijeka u standardu i još bi se iz one najslabije i najbrojnije kategorije (do 30 litara mlijeka godišnje) moralo dobiti oko 25 milijuna litara (27 % njihove sadašnje proizvodnje izvan standarda).

Takvo kvalitete proizvodnje u razdoblju našeg pregovaranja s EU i neposredno nakon planiranog ulaska RH u EU dok još imamo neki prostor "svoje" agrarne politike (oko 3 godine ukupno) ne može se na današnji Onaj i

kvalitete mlijeka od 2002. do 2007. godine sad je potrošen, preostala je populacija koja znanjem i vještinom, te na rizik ulaganja ne može odgovoriti traženom zahtjevu. Populacija ''velikih"je u stvari mala, samo nešto manje od 5 a je barem jednim od uvjeta razvoja: sadašnjom kreditima i raspoloživim poljoprivrednim zemljištem. Reprogramiranje duga je nešto što bi se moglo ali neke ozbiljne, a brze promjene po pitanju okrupnjavanja njihovog posjeda kao jedne od osnovnih pretpostavki razvoja proizvodnje mlijeka vrlo, vrlo teško.

Aktualni podaci proizvodnje mlijeka Gledano po ukupnoj isporuci, nama je danas oko 243 milijuna litara mlijeka izvan europskog standarda. dio tog mlijeka (184 milijuna litara) dolazi iz najbrojnije populacije koji do 50 litara mlijeka godišnje. Takvih je 29,5 ili 92 %.

Ako pretpostavimo da se pomaci na bolje mogu u populaciji koji danas od 30 do 50 litara mlijeka godišnje, tako izvan "razvojnog dijela" mlijeka u nas ostaje oko 27 s oko 148 milijuna litara mlijeka koja su danas izvan standarda.

Što se može

Što biti s našim ciljem održavanja barem 650 milijuna litara mlijeka kao osnovom pri ulasku u EU?Je li realno da takvu kvotu ostvarimo s 90%-tnim udjelom mlijeka europske kvalitete?

Grafikon I: Struktura proizvodnje prema k,·,:diteti 111/ifek.,1 2007. godine

li klasa; 18%----

Grafikon2: Kvaliteta

* mlijeko u standardu je sadašnja E i I. klasa

Udio sektora proizvodnje mlijeka u ukupnoj poljoprivredi je i previše "potican" državnim sredstvima, dobar dio "socijale" u populaciji je otpao iz proizvodnje posljednjih godina, a teško je da preostali dio hitnije unaprijediti svoju proizvodnju, barem ne bez dodatnog razvoja strukture proizvo"s donjeg dijela", dakle onih koji danas do 50 litara mlijeka godišnje i imaju manje od polovice mlijeka E klase.

Da bi se aktivirao ovaj dio populacije na nije i i kvalitete· svoje proizvodnje potreb-

no je svako poticanje povezati s iskorištenjem kapaciteta, što proizvodnju mlijeka po muznom grlu. S obzirom da je konkurentna proizvodnja mlijeka nužno povezana s raspoloživim poljoprivrednim površinama, takav razvoj proizvodnje malih pros relativno malim posjedom je jedino u uvjetima dodatnih ulaganja koja su prikazana u o ekonomici krmnog slijeda objavljenom u prošlom broju Mljekarskog lista. Ostaje nam za vidjeti koliko njih je spremno na takvu, za naše prilike danas proizvodnju samo na

• mlijeko u standardu mlijeko Izvan standarda

--

La · - osude za r citeta'- .zatvorenJ\s.

·em i digit n

Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom sa automatskom ishranom krava

štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodn

KRALJEVSKAZAŠTITA

ZA VAŠE KRAVE

ti Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm joda

ti Izvrsna vidljivost

ti Vrhunska njega

ti Potpuno zatvaranje

sisnog kanala

ti Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F

Brzo i jednostavno pranje sisa

ti Spremno za korištenje

ti Rastapa

ti Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mul/nje možete kod nas ili

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

Sa partnerima:

Natura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273

Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116

Ned Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857

Agrocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013 ---

UTJECAJIZGLEDA

I IZVEDBELEŽIŠTA

NA POJAVNOST

MASTITISA ZDRAVLJE

- Prof dr. se. Goran

Ostale vrste stelje i ležišta

• Kao zanimljivost možemo navesti korištenje sasušene kravlje balege koja se složi u prednjem dijelu ležišta. Ovakva vrsta stelje je udobna, ali ima veliki nedostatak. Može se koristiti samo u izuzetno sušnirn krajevima gdje klima dopušta da se feces brzo suši i izgubi gotovo svu vlagu. je bitno da nema doticaja s drugim izvorima vlage (pojilice koje cure, urin i jer u protivnom do omekšavanja i aktivacije mikroorganizma koji se u suhom fecesu nalaze u neaktivnom stanju.

• Kombinacija automobilskih guma rezanihna pola)

koje se slažu u prednjem dijelu ležišta i pijeska koji se pospe po njima izuzetno velik komfor kravama jer gurne jako dobro amortiziraju težinu njihova tijela.

• Kombinacija gumenih madraca debljine i pijeska ili piljevine pruža odgovakomfor kravama dok leže. U mnogim štalama praksa je da krave leže na samoj gumi, bez dodatne stelje. Na taj olakšano je održavanje higijene jer se guma lako može oprati vodom, komfor ležišta nije jer je vulkanizirana crna guma vrlo tvrda. Stoga u takvim ležištima možemo broj krava s zglobovi-

Slika 1. a) Gumadeblj,'ine3,32 cm naborana s donjestraneradilakše odvodnje prilikompranja,b) gumadebljine1,85cm

Pravilnom izvedbom

ležišta kravama osiguravamo udoban smještaj u staji. Ležišta moraju biti pravilno dimenzionirana, suha, udobna i

ma ili patologijom papaka.

• komfor kravama pružaju tzv. vodeni kreveti, dvostruki gumeni madraci iznutra ispunjeni Kod nas nisu dostupni, ali ni u razvijenim zemljama nisu jako zbog izuzetno visoke cijene.

• Gotovo jednak komfor pružaju i dupli gumeni madraci ispunjeni umjetnim spužvastim materijalima prikazan na slici 2). Adekvatanprostor za prigibanjeprilikomlijeganja prirodnog lijeganja i dizanja je za udobnost ležišta. Uz dobru podlogu ležišta, potrebno je osigurati dovoljno mjesta s prednje strane, kako bi krava mogla ispružiti glavu i vrat kada klekne na prednje noge, a potom spusti stražnji kraj. Preporuse oko 90 cm slobodnog prostora ispred daske u ležištu. Trebalo bi kravi prostor za prolaz glave i vrata sa strane u cijevnoj konstrukciji koja dijeli ležišta. Studije su pokazale da je u štalama, u kojima krave imaju dovoljno prostora naprijed i sa strane, stopa niža i BSS niži. Kada nema dovoljno prostora ispred krave, više krava koje leže dijagonalno u ležištima.

Slika 2: Dupli gumeni madracispunjenumjetnim spužvastim materijalima

Slika 3: Na prednjojstrani morabiti dovoljnoprostorakako bi krava moglapravilno kleknuvši na prednjenoges glavom ispruženomnaprijed

Tablica 1: Dimenzqe ležišta u štalama za slobodnodržan1e

Težina

Širina Dužina ležišta (cm) Visina Od ruba ležišta do krave (kg) ležišta vra1ne vra1ne i (cm) Zatvoreno Otvoreno (cm) daske (cm) snriieda sprijeda

360 - 545 106 - 112 198 228- 244 104 - 109 158

545 - 680 112 - 122 213 244- 259 112 - 117 168

Preko 680 122 - 132 228 259 - 274 117-122 180

Dodatnih 30 - 45 cm duže ležište kod sprijeda otvorenih ležišta služi kako bi krava mogla ispružiti glavu naprijed prilikom lijeganja. Uzdignutost ležišta od poda, tj. prolaznog hodnika, trebala bi biti od 20 do 30 cm. Ne smijemo zaboraviti debljinu gumenog madraca i stelje. li visinu do betonskog ruba ležišta, kad na njega stavimo gumu i stelju, može se dogoditi da visina od poda bude prevelika pa krave zapinjati i zglobove na nogama, ili dolaziti do sklizanja prilikom izlazaka iz ležišta.

a)

b)

Slika 4: a) Dobrodimenzionirana,suha, udobnai ležišta, b) Kratko ležište- krava leži dijagonalno,a vime i stražnjenogesu na rubu ili vise preko ruba što znatno rizik od ozljeda

' ' Nagib ležišta ne bi trebao biti od 4 % prema stražnjoj strani, kako bi se osiguralo u prolaz, a ne zadržavanje u ležištu. daska treba biti postavljena pod kutom od 45° do 60° 60°) kako bi virila iz stelje 10 do 15 cm. daska treba biti postavljena ispod vratne kako bi se osiguralo pravilno lijeganje i dizanje iz ležišta. Jasno definiran prostor za odmor (ležanje) Širina i dužina prostora za odmor mora odgovarati krava koje u njemu borave. daska prostor za ležanje. Ako je preniska ili zaobljena krava ispružiti prednje noge ispred sebe. Cijev koja prolazi i konstrukciju ležišta s gornje strane, tzv. vratna mora biti pravilno postavljena kako bi prisilila kravu da pravilno legne i joj da pravilno ustane i stoji sa sve noge u ležištu. daska postavlja se u okomitoj ravnini ispod vratne Pravilne dimenzije ležišta da krava defecira izvan ležišta te tako imamo znatno bolju higijenu vimena i samog ležišta koje zahtijeva manje održavanja (vidi tablicu 1 i slike 3

NACINI DRŽANJA

MUZNIHKRAVA

- Mr. se. Kristina

Goveda se u staji mogu držati na vezu i skupno, s time da svaka životinja ima svoj ležaj. Držanje na vezu može biti jednoredno i dvoredno. U jednom redu u pravilu može biti do 15 životinja.

Ležišta se prema dimenzijama dijele na:

• kratka ležišta: 1,5 - 1,6 m x 0,81, 1 m. Kod kratkih ležišta je glava goveda smještena iznad valova,

• srednje duga 2,3 x 1,2 m,

• duga ležišta 2,5 x 2,3 m.

Navedene dimenzije su za kravu dužine trupa 1,7 m. Ovisno o krave, navedenih ležišta variraju.

kontaminirana sa Klebsiellomsp. koja uzrokuje perakutni mastitis.

Na farmama se odvojeno drže krave u fazama uzgojnog ciklusa. Pri tom se misli na laktaciju i suhostaj kao dvije bitno faze koje uvjetuju hranidbe.

Faza laktacije je vrlo je delikatna zbog pojave

Izgradnjorn staje

kravama je potrebno osigurati što optimalnije uvjete za proizvodnju

mastitisa. Stoga je nužno posebnu pozornost obratiti na higijenu steljenja. Krave u suhostaju se drže skupno, na stelji, u staji ili vani na svježem zraku i suncu.

Goveda se mogu vezati: • vertikalno Grabnerovim lancem, • • vratnim okvirom.

Steljenje slamom je najbolje, ali u obzir dolaze i drugi materijali. Tijekom zime potrebno je po kravi 350 kg slame. Koristi li se nasjeckana slama, onda je to 250 do 320 kg. Koriste se još i piljevina i strugotina te pijesak. Pijeska je potrebno 350 do 1 000 kg, što je faktor za njegovu upotrebu, ali je dobar jer je tada kontaminacija sa E. coli najmanja. Svježa piljevina može biti Kratki ležajevisu ali za kravu nekomforni,dok su dugi ležajeviprljavi

Tablica

Dužina trupa (m) Dužina ležaja (m) 1 4 1 9 - 2,0

lzgnojavanje

U kratkom ležištu uglavnom je postavljen pod od gume ili PVC-a.Uz samo ležište se nalazi ili kanal s blatištem, ili kanal s rešetkastim podom. Kanal s blatištem širine je 20 - 25 cm. Radi kanal je potrebno dnevno steljiti s 2 - 4 kg slame po grlu.

Kanal s rešetkastim podom širine je 1 m, a dubine 0,65 m. Samim time nema potrebe za steljenjem, a odstranjivanje gnoja veoma je jednostavno.

Slobodno držanje

Staja za slobodno držanje sastoji se od individualnih boksova (ležišta) za odmor. Krave imaju dovoljno prostora za kretanje, a hrane se s krmnog stola. Ležišta se prostiru, ali su potrebe u prostirke upola manje nego pri vezanom držanju (1 - 2 kg/ležištu dnevno). Pri slobodnom držanju racionalnije se iskorištava stajski prostor obzirom na broj krava. Nepoželjna pojava kod slobodnog držanja je otežano mehanizirano izgnojavanje. Staje mogu imati dva, tri, ili reda boksova. Boksovi su dimenzija 2,25 x 1,3 - 1,5 m. boksova su metalne pregrade visine 1, 1 m. redova boksova nalaze se blatni hodnici širine 3,4 m.

Valovi, jasle, hranilice i pojilice

Visina gornjeg ruba valova treba biti 70 cm, a dubina valova 30 - 40 cm. Prikladne jasle trebaju biti smještene na visinu 40 - 50 cm, s time da je nivo otvora od zemlje uzdignut 50 - 60 cm. Važna je visina jasli u odnosu na nivo ležišta. Potrebno je osigurati 60 cm jasli po kravi.

Hranidbeni stol je duga betonska širine 1 m. Potrebno je izdvojiti 80 - 100 cm hranidbenog stola po životinji. Mane hranidbenog stola su rasipanje i hrane.

Automatske pojilice se postavljaju na visinu od 40 cm.· Ukoliko nemamo automatske pojilice, možemo rabiti i korita sa sistemom plovaka, no to je manje spretno rješenje.

Vezanim životinjama moramo nesmetana lijeganje, ustajanje i prilaz jaslama. Ne smiju se lancima vezati rogovi. Vez ni na koji ne smije životinju.

list 06/2008.

Porodilište

Za teljenje krava su najprikladnija duga ležišta (2,5 x 2,3 m) pokrivena slamom. Poželjnoj e da uz ležište bude hodnik širine 2 m.

Smještaj zasušenih krava

Tijekom zasušivanja krave se skupno drže na dubokoj stelji. Za svaku životinju je potrebno ležište dimenzija 2,25 x 1,5 m. Ukupni prostor staje (boks i hodnici) po kravi iznosi 6 mz. Površina ispusta za krave iznosi 20 - 25 mz/kravi. Dakako, ispusttreba biti

Potrebe za vodom

Prilikom planiranja gradnje go-

vedarske farme, jedan od važnijih je osiguranje dovoljne kovode. Dnevna potreba za vodom jedne farme iznosi zbroj svih dnevnih potreba za vodom na toj farmi:

• potrebe životinja: 40 - 60 litara po životinji dnevno zimi i 80 - 100 litara po životinji dnevno ljeti,

• izmuzišta: 30 litara po životinji dnevno,

• muznog stroja: 1O litara po životinji dnevno,

• kanti: 5 litara po životinji dnevno,

• ruku: 2 litre po životinji dnevno.

Mužnja

Mužnja se odvija na stajalištu ili u izmuzištu te može biti:

• stacionirana: mužnja se odvija na mjestu boravka krave (kod držanja na vezu),

• centralna: mužnja se odvija u izmuzištu.

Mužnja u kante je jeftin sistem. Potreban je samo muzni i vakuum linija, a krave mogu jesti za vrijeme mužnje. Nedostatak ovog sistema je više rada, se stada i zahtijeva korištenje staje i za pašne sezone. Taj mužnje primjenjuje se u manjim stadima ili na velikim farmama u porodilištu (kolostrum), u ambulanti bolesnih krava te na tržnicama vezano uz dobrobit krava.

Mužnja u mljekovod je prakjer nema prenošenja

manipulacije mlijekom. Nedostaci su mužnjaje u razini krave, troškovi instalacije mljekovoda, je utrošak vode i sredstava za pranje i dezinfekciju, instalacija vakuum pumpe.

Mužnja u izmuzištu ima nekoliko prednosti: troši se najmanje energije za mužnju, osigurana je kvaliteta mlijeka, bitno su smanjeni problemi oko mljekovoda i vakuum cijevi, je pomusti broj krava po satu. Nedostaci su: investicija je visoka, ostali dijelovi staje moraju biti teško je musti krave koje su u fazi zasušenja.

lzmuzište

• • izmuzište, • prostorija za laktofriz. lzmuzišta trebaju biti kapacitirana te istovremeno primiti 3 %

ukupnog broja životinja. Krave idu na mužnju u skupinama u vremenskim razmacima. Na taj se krave naviknu na mužnju u vrijeme i tada su spremne na mužnju. Tijekom mužnje krave se ne smiju ometati i uznemirivati (buka, pipkanje, insekti...).

Ni na koji ne smijemo zanemariti higijenu i pribora. Krave koje dolaze i krave koje odlaze se ne smiju susretati. lzmuzišta mogu biti organizirana na tri

• riblja kost,

• tandem sistem,

• roto sistem.

je još i muznJa uz kompjutoriziranog robota koji u potpunosti sam obavlja sve postupke mužnje, a krave se vrlo brzo naviknu na njega. Nedostatak je vrlo visoka cijena takvih

<1Jugogodiš,ija tradicija prodaje steonih junica

ia, mljekara,na i trgoi,ci,na dilje1n si,ijeta.

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije NOVO!

JUNICE i BIKOVIza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od

<Budite korak ispred!

lnr>estirajte u bolju

Suša - žedni pored vode

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja ne cijeni svoja prirodna bogatstva, osobito ona 11vodena 11

Piše:Dr. se. Antun

UMljekarskom listu iz 2003. godine, koja je bila izrazito sušna, upozorili smo da je Hrvatska bogata vodom koja se itekako može koristiti za navodnjavanje, ali da nitko od mjerodavnih ništa ne poduzima. Naveli smo i vrlo županije koja je proglasila stanje elementarne nepogode zbog suše, a Karlovac i županija su prožeti s rijeke!

Pet godina poslije se ponovno s problemom suše, a da u proteklom razdoblju nije skoro ništa, što su iskreno priznali i neki mjerodavni

Hrvatska je još po fenomen, a to je da se ulice njezinog glavnog grada peru pitkom vodom (!) dok u drugim dijelovima svijeta ljudi umiru zbog nedostatka vode. Globalnozatopljenje

Svijet se vrlo brzo s posljedicama globalnog zatopljenja, koje je rezultat naglog industrijskog razvoja i utrke za zaradom proteklih stotinjak godina. Pritom je zaštita prirode, ponajprije šume, zraka i vode, zanemarena do te mjere da su brojne biljne i životinjske vrste izumrle, a mnoge su pred nestankom s lica zemlje.

Nažalost, prekasno je proradila svijest upravo onih koji su glavni krivci za klimatske promjene, a to su bogate zemlje koje su svoj ekonomski razvoj temeljile na bespoštednom iskorištavanju prirodnih bogatstava. Posljedice uništavanja prirode i okoliša vidljive su iz dana u dan. Klimatske promjene se visokim temperaturama za pojedine dijelove godine (npr. zimi), zatim smanjenim oborinama i sve

pojavljivanjem oluja.

Upravo suša donosi probleme jer, osim što dovodi do manjka pitke vode, uzrokuje velike gubitke u poljoprivrednoj proizvodnji.

Suša

i proizvodnjamlijeka

Rezultati prošlogodišnje suše bili su itekako vidljivi protekle zime, jer se kravljeg i kozjeg mlijeka s nedostatkom voluminozne krme (sijeno, sjenaža), dok su žitarice postizale astronomske cijene. Rezultat je bila smanjena proizvodnja mlijeka uz visoke troškove proizvodnje.

Isti se dogoditi i ove godine iz vrlo jednostavnog razloga, jer nitko od ne namjerava posljedice suše nego ih samo (skupo) gasiti!

Tko navodnjavalivade?

Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednostavan - NITKO.Svi da im se nebo smiluje i podari koju kap kiše, umjesto da se pomire s da se klima nepovratna mijenja i da se sve susretati sa sušom. je važnije kakvu staju napraviti (po mogušto skuplju), a zaboravljaju da krave koje smjestiti u te objekte moraju "nešto" i pojesti. Iskoristivost površina koje se koriste za pripremu krmiva zbog suše sve je manja. U da ne promijene pristup obradi tla i ne primjenjivati sustave za navodnjavanje, osobito na bogatim vodama, se s gubicima u proizvodnji.

Sardinija ima preko tri milijuna ovaca i preko 220 000 krava, a ima 70 kišnih dana (710 mm kiše) u godini. Problem suše je riješen navodnjavanjem livada i pašnjaka, a vode za navodnjavanje imaju manje nego Hrvatska!

Zašto navodnjavanje livada i pašnjaka?

Iz vrlo jednostavnog razloga, jer

se mlijeko dobiva od životinja kojima je osnovna hrana upravo voluminozna krma (a ne žitarice). Gubici, koji se zbog suše javljaju u proizvodnji mlijeka, su posljedica nedostatka voluminozne krme (sijeno, trava, sjenaža). tvrde da se danas kvalitetnom voluminoznom krmom, bez hranidbe koncentratima, može proizvodnja od 6 000 kg mlijeka po kravi. Upravo je iz tog razloga potrebno ulagati u proizvodnju voluminozne krme, a jedno od glavnih ulaganja mora biti u sustav za navodnjavanje.

Cijena sijena u vrijeme suše je vrlo postizala onu npr. pšenice, tako su neki bili prisiljeni kupovati sijeno po cijeni od jedne kune za kilogram!

Ako obradive površine, a da pritom ne broj grla u staji, mlijeka se s velikim gubicima u proizvodnji. Jedino rješenje je navodnjavanje! Naravno, postavlja se pitanje kako navodnjavati kad mlijeka, zbog malih i rasutih površina, dvadeset, trideset i više parcela. sami moraju pokrenuti pitanje navodnjavanja svojih površina, a ne da se struka trgne iz zimskog sna. U pojedinim dijelovima Hrvatske nivo podzemnih voda uz primjenu odgoopreme, vrlo jednostavno navodnjavanje. Odgovorne institucije trebale bi i poticati izgradnju sustava za navodnjavanje, a ne samo naknade za štete od suša.

nastaviti dosadašnju praksu da nam stranci (po moNizozemci) moraju dolaziti i nas o prednostima navodnjavanja, odnosno da nam prodaju ono što znamo a ne

Napajanje teladi zakiseljenim kolostrumom

Piše:JosipHaluška,dipl. ing.

Dodatkom mravlje kiseline u zamjenicu smanjuje se pojava proljeva kod teladi, snižava se pH mlijeka, te se na taj razvoj bakterija, plijesni i kvasaca u otopini. Koncentracija mravlje kiseline od 0,2 % zau_~tavIJ~ rast kolibakterija, dok rast pl1Jesm 1 kvasaca i znatno niže koncentracije kiseline u zamjenici. Nedostatak mravlje kiseline je njezina visoka koncentracija (85 %), što predstavlja opasnost za ako se ne pridr~ava mjera predostrožnosti prilikom pripremanja otopine.

Koncentrirana mravlja kiselina može se razrijediti s vodom u omjeru 1 : 1O, te je takvu upotrijebiti za zakiseljavanje mlijeka ili zamjenice. U tom dodaje se 30 mL mravlje kiseline po litri otopine zamjenice.

: ' ' Iskustva su pokazala da : se zakiseljavanjem kolo: struma od pivog obroka može : znatno smanjiti pojava proljeva u : mlade teladi. U tu svrhu dodaje se : 40 mL mravlje : kiseline po jednoj litri kolostru: ma. Time se zgrušava kolostrum, : a pH se snižava na 4,0-4,5.

Kante za napajanje zakiseljenim kolostrumom trebaju imati sisku na gornjem rubu kante, a od siske do dna kante vodi promjera 8 mm koja dopire do dna kante. je dovoljno

široka tako da i naJvec1 ugrušci kazeina kroz nju bez zastoja. Tako zakiseljeni kolostrum može se teladi ponuditi hladan (na stajskoj temperaturi). U prvim danima života teleta temperatura kolostruma ne bi smjela biti niža od 20 °C. Kod starije teladi, pri hranidbi zakiseljenim mlijekom, ni temperature mlijeka 5 - 7 °C ne izazivaju nikakve niti slabije priraste.

Napajanje teladi

zakiseljenimkolostrumom uvodi se prije dvadesetakgodina u Nizozemskoj.U tu svrhu upotrebljavase mravlja kiselinas kojom se postižunajbolji rezultatia mogu biti upotrijebljenei druge kiseline- limunskai propionska

NAPAJANJETEIADI PUNOMASNIMMLIJEKOM

Hranidba teladi punomasnim mlijekom kod nas je rašir~n~ _na malim farmama. Na selJack1m gospodarstvima to je hranidbe teladi. Na našim obiteljskim gospodarstvima po teletu potroši se više od 600 litara

mlijeka. Nasuprot tome, u razvijenim europskim zemlj~ma potroši se po teletu oko 300 htara mlijeka. Na našim velikim farmama za napajanje teladi koristi se uglavnom zamjenica. Na tim farmama, prvih pet do sedam dana života telad se napaja mlijekom. Od sedmog do 14. dana

HRANIDBA

prelazi se na kombinaciju mlijeka i zamjenice. Kada telad iz boksova ili ode u u grupne boksove tada se napaja zamjenicom i to do dobi od 60 dana.

: ' ' Za napajanje teladi može : se koristiti toplo mlijeko · (37 - 38 °( ) ili zakiseljeno hladno mlijeko (20 - 25 °Cu dobi, a kasnije se temperatura može spustiti i na 12-15 °C).

Ukoliko se telad napaja toplim mlijekom, temperatura mlijeka ne smije biti niža od 37 °C, niti viša od 40 °C. Iskustva su pokazala da se kod teladi koja se napaja toplim mlijekom javljaju proljevi. U praksi se teladi daje prohladna mlijeko. Iako je temperatura mlijeka prilikom mužnje oko 38 °C, za vrijeme manipulacije mlijekom, od mužnje do pripreme i dostave u posudama, temperatura mlijeka pada ispod 35 °C. Posljedica

Napajanje teladi iz kante

toga je slabije zgrušavanje mlijeka u sirištu, pa tako nedovoljno zgrušana mlijeko dolazi u tanko crijevo gdje se razvijaju bakterije koje izazivaju proljev. Za probavnih mlijeko se s toplom vodom (2/3 mlijeka : 1/3 vode). Time se postiže idealna temperatura mlijeka pri napajanju, a s druge strane smanjuje se koncentracija masti. Za naša obiteljska gospodarstva karakterije hranidba teladi velikim punomasnog svježeg mlijeka. Takav hranidbe je dosta skup, jer su otkupne cijene mlijeka unazad više godina bile vrlo

SVAKIKONKRETAN PROBLEMTRAŽI KONKRETNO RJEŠENJE

Strukturaobitelji

Predstav]jamo obite]jsko

poljoprivredno

gospodarstvo Tatjane Hapaveli iz Virja koje smo posjetili 19.5.2008. godine i razgovarali o proizvodnji mlijeka na toj farmi, te proizvodnje - Mr. se.

Tatjana Hapaveli (1967 ., 8), Marijan (1957., SSS - automehaStjepan (1990., 8), !van (1988.) (PMF- fizika na prvoj godini), lvana (1985.) (SSS, zaposlena na OPG-u).

Strukturaposjeda

30 jutara vlastite zemlje + 1O jutara zakupa. Prva - 1 jutro, pored je staja. Druga je u industrijskoj zoni, 4 jutra, udaljena od 5 minuta, pogodna za lokaciju novog gospodarskog dvorišta, odnosno za izgradnju nove farme sa objektima.

Strukturastada

27 krava, miješano stado (15 crnog holštajna + 11 hrvatskih

simentalki, i samo 1 "švabica", 3 junice, 7 starijih junica od 12 mjeseci, 6 junica od 12 mjeseci). U mužnji je trenutno 15 krava.

Omjer posjeda u obradi (vlastite zemlje 30 jutara i zakupa 1O jutara) i ukupnog broja grla (27 + 3 + 7 + 6) je 40 jutara (ukupno) : 43 grla (ukupno). U suvremenoj organizaciji posjeda i pri suvremenoj tehnologiji gospodarenja zemljištem, na sjeverozapadne Hrvatske, omjer površina naprama broju grla može biti 1 jutro : 1 krava + pomladak (3 kategorije junica), što da bi na ovom OPG-u moglo biti 40 krava + junice. Sada to iznosi 40 jutara : 27 krava + junice.

Proizvodnipotencijal pojedinih kravaili genetski potencijal i selekcija

Najbolja holštajnka 39 litara u vrhu laktacije, najbolja simentalka 25 litara. Ispod 20 litara u vrhu laktacije ima dosta krava, što da se na ovoj farmi nedovoljno radi na selekciji.

Što bi na svakoj našoj farmi trebalo biti u selekcijskom radu? Najprije plan bikova, odnosno plan nabave sperme bikova koji nose pozitivan genetski potencijal u proizvodnji mlijeka i uzgoju dobrih junica. Što ovdje izraz "dobre junice". To je ono kada se kupe junice, pa se poslije veli "pak su nam prodali škarte" ili junice klase. Najgora varijanta je kada si sami uzgojite junice klase, a svaka je junica loša koja kao prvotelka 60. dan nakon teljenja doji manje od 20 litara mlijeka.

Sve krave na OPG-u - farmi, Hapavelijevih su pod UO. Sperma bikova uglavnom je navodno uvozna. Sa veterinarom ne rade plan nabavke sperme i osjemenjivanja, što da ne znamo osnovne podatke o bikovima, niti njihove uzgojne vrijednosti.

Svaki ovo treba znati, jer to su vam ili najvažnije informacije za vaš uspješan selekcijski rad. Zanimljivo je kako malo vas piše Uredništvu Mljekarskog_ list~ i traži savjete po ovom p1tanJu. "Radim na selekciji vlastitog stada i molim vas da me posavjetujete" po pitanju "plana bikova i nabavke sperme" ili "onih gena za. _one osobine" koje trebam poprav1t1 na junicama - kravama Moj uzgojni plan je proi~o_dnja oko 7 000 litara, laka telJenJa, noge, dobro vime -vime ga kapaciteta, s dobro razvijenim i otpornost na mastitis, postotak postotak masti, miran temperament. Ne može bilo koji bik na bilo koju kravu. Ako je svejedno tebi i ako je svejedno veterinaru, možeš sve skupa I onda imamo mudre razgovore.Je, ove naše krave niš' ne valjaju, da nam je one iz Austrije ili E, dragi moji, pa ni tamo te "dobre" krave ne padaju s neba. Svaku kravu u st?du treba pratiti, svaka krava u stadu ima svoje ime i svoj broj, svoje dobre i slabije osobine, svoju proizvodnju mlijeka po i po kvaliteti. Selekcija je odabiranje dobrih, ali i popravljanje loših osobina koje su zapisane i programirane u sas~im genima. Dobre osobine (gene - geni su nosioci programa za pojedine osobine) s jedne krave preko muškog potom~a un~~-i_mo-~ kravu s lošim ili nekim los1J1m 1h slabijim osobinama kako bi bili u njen prvenstveno ženski pomladak, u novu junicu, koja treba biti bolja krava od svoje matere. Tako bikovske majke mogu biti samo najbolje krave, krave kod kojih su sve osobine najbolje, a elitni bikovi su oni koji imaju najviše dobrih i gena. Eto zašto je važno da svaki od vas radi i ima program osjemenjivanja svojih krava. U HZPSS, nadam se da nema onih koji ne znaju ovu kraticu, najbolji po pitanj~ genetike su poljoprivredni

savjetnici Miroslav (Požega), Tomislav (Osijek}, Dam1r (Vrbovec), Ljubica Kravar(Virovitica},Josip (Bjelovar), Dario Zagore~ (Križevci): !van (Sisak) i Junca Bengen (Varaždin) i uvijek se sa njima možete posavjetovati ili zatražiti pri izradi vašeg "uzgojnog programa", odnosno programa nabave sperme i osjemenjivanja krava. Ovu možete tražiti i od iz HSC-a. Imam takvu i takvu kravu i nisam zadovoljan s tom i tom njeno~ osobinom. Kojeg bika odabrati, preko kojeg najlakše i najbrže pokušat( popraviti tu os~bin~ junice. Cesto puta treba cekat1 drugo i tele pa da bude žensko, a tek kada ta nova krava proizvoditi mlijeko, tek ta_d~ možemo vidjeti, mjeriti, vagati 1 ocijeniti rezultate našega planiranja i odabranih gena. Evo sada vidite da je selekcija dugotrajan, mukotrpan i ustrajan posao. Ili ga radiš ili ga ne radiš i imaš to što imaš. Moj savjet po ovom pitanju Hapavelijevima, Tatjani i Marijan~, je da se po ovom pitanju posavj~tuJu sa najbližim Damirom

ili Dariom Za~orcem, te sa svojim veterinarom Zeljkom Veterinarska stanica naprave plan za nabavu sperme od bikova, za osjemenjivanje krava, kako holštajnki, tako i simentalki, te plan selekcije koju provoditi sami Tatjana i Marijan, sa odabirom prvotelki od 25 litara u vrhu laktacije, pa na više. Mlijeko koje se proizvodi na farmi Hapavelijevih uglavnom je u E klasi. Dnevna proizvodnja mlijeka se od 200 do preko 300 litara, ovisno o broju krava u mužnji i vremenu laktacije. Sa mastitisom uglavnom nemamo problema, tu i tamo povremeno se zalomi kod pojedinih krava, a mastitis test radimo obavezno svaki tjedan jedan puta, istaknula je Tatjana.

· Papke kravama suprug Marijan koji je sam izradio stojnicu. Marijan se bavi mehaniko_m . i bravarijom. Marijanov otac bio Je koji je papke kravama, te potkivao konje i krave. Muške smo do sada prodavali u težini od 150 do 180 kg, sa zamjenice. I muška i ženska telad prevodi se na zamjenicu u starosti od 2 tjedna.

Slika 2: Nije li ovaj ljulj maloprevelik?

Sada smo ostavili 5 muške teladi za uzgoj i tov junadi, imamo dovoljno krme. Najstarija krava nam je u 1O. laktaciji, a preko 5 laktacija imamo 12 krava. Sjetvena struktura 2008. godine 21 jutro kukuruza FAO grupe 400, od preko 1O jutara za silažu, a ostalo za zrno. Savjet terenskog agronoma: napustiti pripremanje vlastite smjese, i proizvodnju kukuruza za zrno, te na kupovnusmjesu. Pet godina mi je trebalo da nagovorim Peru iz Koprivnice da kupovati gotovu smjesu. Danas Pero veli: "Mojih 1O krava pojede ti smjesi 3 000 kuna. Za mlijeko dobijem 14 000 kuna i meni ostane 11 000 kuna, i više nemam nikakve brige, a kamoli da svaki dan šrotam i prašinam se sa pripremom smjese na kojoj na kraju i nisam puno uštedio. Danas je to gospodski posao". Isti savjet dajem i Tatjani i Marijanu. Puno više vremena ostane za obitelj i slobodne aktivnosti, a to vrijeme nema cijenu kojom se može platiti. Život je tako i tako pun obveza i briga, a vremena je tako malo. Po novome bi sav kukuruz išao u silažu, i zrno i kukuruzovina išli bi u proizvodnju mlijeka, a broj krava mogao bi se gotovo za 1Ogrla, s proizvodnjom kukuruzne silaže. 4 jutra i 1 jutro pšenice, nakon žetve na te površine dolazi talijanski ljulj. 4 jutra talijanskog ljulja, bilo je 7 otkosa, od je nakon prvog otkosa preorano 3 jutra za kukuruz. Na vrtu je 1 jutro talijanskog ljulja (19. svibnja) sada pogodan za otkos. Od do jeseni krave stalno hranimo zelenom krmom. Godišnje talijanski ljulj kosimo 5 do 6 jutara za sjenažu koju spremamo u silose na zemlji. Sjenažu ne spremamo u rolo-bale jer je to preskupa, veli Marijan. Bravo! Nažalost u sjetvenoj strukturi nema lucerne, DTS i TDS, ali zato

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

ima 1Ojutara prirodnih livada u 2 do 3otkosa.

"Uzorke zemlje do sada nismo radili. Tu obavezu preuzima na sebe terenski agronom. Za to moramo vremena. Ne znamo kakvo je tlo i kakvo je stanje hraniva u tlu.· Vidimo da lucerne nema u plodoredu" - kaže Marijan.

Svi - mlijeka, ali i moraju u plodoredu imati i lucernu, barem na 1/4, ako ne i na 1/3 ukupne površine posjeda. Lucernu stavljamo u plan sjetvene strukture. Najprije analiza zemlje pa kalcifikacija po potrebi. Lucerna je jedina meliorativna kultura koja iz dubljih slojeva tla tako neophodna hraniva mikro- i makroelemenata. Ujedno lucerna u sjetvenoj strukturi je pokazatelj pravilnog gospodarenja sa zemljištem.

Betonirane silose nemaju, samo jedan s drvenim stranicama 13 x 3,80 x 1,50, dok su ostali silosi tipa gaženja na zemlji. Betonirana gnojište nemaju, niti lagunu za osoku, što je definitivno velik

propust i nedostatak. Od mehanizacije posjeduju 3 traktora od 110 KS (1981), 100 KS (1988), 42 KS (1969).

Staja s grabnerovim vezom s 27 ležišta, iza krava je kanal, a je Ispust za krave nemaju.

Mineralnagnojiva Godišnje kupuju 5 tona, od 1 500 kg 15:15:15 i 3 500 kg UREE + 5 tona KAN. Vapna kao gnojivo ne kupuju. Pravilo: 100 kg UREE+ 80 do 100 kg var,ia. Plus stajski gnoj. Stelja je naJviše bukova piljevina, pa dolazi do zakiseljavanja tla.

Plan razvoja OPG-a Nova "lauf staja" za 50 krava + sve pod jednim krovom (suhe krave, junice, junad) i 4 baterije silosa, zatim gnojište, izmuzište 4 + 4 ili 5 + 5, te kompjuterska hranilica. planiraju napraviti ispust za krave ili pregonski pašnjak. Tatjana planira za izradu sira za potrebe

Slika 3: Roto kosesa kondicionerima i valjcimaimaju veliki utjecaj na brzinu i kvalitetuprosušivanjapokošenemase,a time i veliki utjecajna kvalitetu sjenaže

ti 1Of/2791-892,~2796-316 agro@fottunvrbovec.hr

KREDITI do 1O godina

no tavna dotumentacij _Kreditnekartice bez 12do60m'eseci

Rolobalirka - komora s valjcima upravljanje Pilotbox T •automatsko podmazivanje •vezanje mrežom / špagom Twin-Fix bala .,,,J--..a--::lll

• • vi - o c"

gnojiva

Stražnji utovariv

Podriv,

Velikii mali

u proizvodnjimlijeka

Piše:Uredništvo

Unastavku planiranih tematskih predavanja Hrvatske mljekarske udruge u 2008. godini, u sklopu "Škole praktitne nastave", 14. svibnja 2008. godine održano je predavanje u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, na temu "Veliki i mali u proizvodnji mlijeka - dosadašnji razvoj i perspektiva s iskustvima uspješnih mlijeka". Voditelj programa bio je naš terenski agronom i odjela za Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu mr. se.

Predavanja su bila namijenjena mlijeka, savjetnicima i organizatorima otkupa mlijeka u mljekarama. Želja nam je bila da uspješni mlijeka s malih, srednjih i velikih OPG-a iznesu i razmijene svoja znanja i iskustva u proizvodnji mlijeka sa svrhom postizanja i rentabilnije proizvodnje mlijeka. Mr. se. održao je predavanje na temu proizvodnje mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i tehnologijom, te da su naši mlijeka napredovali posljednjih godina i da je proizvodnja mlijeka mukotrpan, ali ipak isplativ posao.

Predstavio je i neka gospodarstva iz raznih krajeva RH, koja su

na osobnim pnmJenma pokazala kojim su se putem razvijala do danas i na koji se u razvijati. Tako su svoja gospodarstva predstavili: Zdenka iz Vlado Jurkas iz

Zdenko Nemet, Mladen i Vlado iz

iz i Antun Laslo iz županije. Bilo je zanimljivo iskustva naših mlijeka, a je da bi ovakva predavanja svakako trebalo nastaviti, te

Pozitivna iskustva i razmjena vlastitih znanja svakako je dobar

edukacije naših mlijeka.

Stoga smo održali takvo predavanje, na kojem su upravo mlijeka vodili glavnu

da bi ovakav tip edukacije, na kojima izmjenjuju iskustva, a struka odgovara na aktualna pitanja, i bio koristan i svakom bez obzira na stupanj znanja i razvoja

mlijeka su izmijeniliznanja i iskustva o proizvodnji (Centar za travnjaštvoAgronomskogfakulteta u Zagrebu, 14. svibnja 2008.)

Prvi Bambino- kup Podravine

Piše: NikolaKostlha,ing.

ako su i na

Tžupanije, u sklopu Udruge simentalskog goveda, osnovani klubovi mladih uzgaJ1vaca u starosti od 5 do 18 godina. U svrhu edukacije mladih, simentalskog goveda, pokrenuli smo i organizirali I. Bambino-kup, tj. Kup mladih na kojem želimo prikazati volju, ljubav i interes za držanje i uzgoj simentalskog goveda, a time i usmjeriti mlade zainteresirane na pravilan držanja, i pripreme grla za izložbe i smotre.

ldejaje s velikim oduševljenjem od strane mladih kao i njihovih roditelja, te je danas registrirano preko 200 mladih po klubovima. Na

županije djeluju, u sklopu Udruga simentalskog goveda, klubovi mladih Sveti lvan Žabno, Križevci, Koprivnica i Gola. Prvi nastup mladih je u sklopu Bjelovarskog sajma u Gudovcu 2006. godine, drugi u sklopu 27. Kongresa europskog udruženja simentalskog goveda u Zagrebu 2007. godine (na velesajmu), a put ponovno u Gudovcu 2007. godine. Na Poljoprivrednom sajmu "Dani travnjaka", koji je održan 11. svibnja 2008. godine u Koprivnici, organiziran je I. Bambino-kup Podravine na kojem je sudjelovalo 33 mladih podijeljenih u dvije kategorije: kategorija (5. do 10 godina, 22 natjecatelja) i kategorija '1uniori" (1Odo 15godina, 11 natjecatelja). U kategoriji

Hrvatski

centar pokrenuo je inicijativu okupljanja

i edukacije mladih

simentalskog goveda

u Republici Hrvatskoj

prvo mjesto za dojam osvojio je Mario Posavec iz Hudovljana, a u kategoriji '1uniori" istu nagradu je osvojila Marija Paula Bedenik iz Rezultati natjecateljskog dijela Bambino-kupa, koji se održao na stazi sajmišta u Koprivnici dužine 30msu:

• kategorija I. mjestoJelena Habuzin (Klub mladih Sveti lvan Žabno), li. mjesto - Luka (Klubmladih Sveti lvan Žabno), Ili. mjesto - Leonardo Makar (Klub mladih Sveti !van Žabno).

• kategorija '1uniori": I. mjestoStjepan (Klub mladih uzgaJtvaca Gola), li. mjestoSebastijan Novak (Klub mladih Gola), Ili. mjestoMario Makar (Klub mladih Sveti lvan Žabno). Svim sudionicima "Bambinokupa" predstavnici Hrvatskog stocentra su medalje, a pobjednicima i pehare. Poklon pakete natjecateljima i pobjednicima dodijelili su sponzori: Podravka d.d., - Sveti !van Žabno, Jadransko osiguranje, Agroproteinka i Sano, na im

Piše:

Mr.

se. FranjoMarek

Ova i pitanja zaokupljaju danas mnoge osmog razreda osnovne škole i njihove roditelje. Za odgovore potrebno je raspolagati i dobrim obavijestima, koje je u šumi podataka u sredstvima javnog informiranja teško prepoznati.

Proizvodnja i prerada mlijeka je vrlo interesantna u kojem mladi ljudi imaju povoljnu perspektivu. U se i dalje intenziviranje ovih djelatnosti, a za njih Republika Hrvatska ima izvrsne uvjete: marljive razborite ljude, povoljnu klimu i tlo, kompatibilne ostale grane poljoprivrede, prehrane i drugih djelatnosti u navedenoj proizvodnoj vertikali te povoljno tržište.

Prošlo je vrijeme na vlastitim pogreškama. Mladi ljudi najlakše i najjeftinije redovitim srednjoškolskim obrazovanjem u dobro opremljenim srednjim školama sa priznatim dosadašnjim rezultatima. Danas postoji niz obrazovnih profila putem kojih svako može izabrati željena zanimanje.

Srednja gospodarska škola Križevci, najstarija poljoprivredna škola na jugoistoku Europe (djeluje u kontinuitetu od 1860. godine), a za proizvodnju i preradu mlijeka najopremljenija škola u Hrvatskoj, upisuje u školsku 2008J09. godinu obrazovne profile u trajanju: mljekarski poljoprivredni poljoprivredni tehni-

Kan10 nakon

osnovne škole? Koje rada rriože

pružiti mladom

zadovoljstvo u radu, zaposlenost i željeni životni standard?

- fitofarmaceut i veterinarski te poljoprivredne mehanizacije u trogodišnjem trajanju. Prema propisima obrazovanjem pravo polaganja državne mature.

Ova škola priprema za rad u izabranom i za nastavak školovanja na pripadajufakultetima i visokim

Zato je važno da škola svu teoretsku i strukovnu) i dio vježbi i nastave realizira u svojim prostorima.

Vježbe i nastavu obavljaju na školskoj ekonomiji koju 36 ha oranica, 2

ha 1,5 ha vrta, govedarstvo sa 60 grla goveda kategorija, mljekarstvo u kojem i nastavnici svakodnevno prerade 300 litara mlijeka u svježi sir, kiselo vrhnje, maslac, Gaudu te poljoprivredna mehanizacija potrebna za nastavni program i školsku ekonomiju.

znanja na školskoj ekonomiji pod direktnim vodstvom svojih nastavnika nastave.

Dio programa vježbi i nastave realiziraju u veterinarskim ambulantama u mjestima u kojima žive, u Veterinarskom zavodu Križevci, radionicama, naprednim poljoprivrednim podui OPG, mljekarama Sjeverozapadne Hrvatske te sajmovima poljoprivredne i mljekarske opreme u zemlji i inozemstvu.

U neposrednoj blizini škole je dom i Visoko gospodarsko u Križevcima, na kojem mnogi nastave školovanje nakon položene mature.

Više obavijesti o školovanju u Srednjoj gospodarskoj školi Križevci možete dobiti u školi svojim dolaskom ili telefonom na broj 048/681-247 ili 048/682-614 te email sgs-krizevci@kc.htnet.hr. Uvjereni smo da svakom tko voli poljoprivredu, a osobito proizvodnju i preradu mlijeka, možemo obrazovni profil, koji ispuniti njegova Važna je i da se obrazovni profil mljekarski u R. Hrvatskoj realizira samo u Srednjoj gospodarskoj školi

A k f l• • d ik

Anketirani ~n e a pa []Oprivre n a poljoprivrednici su • E k

o paznavanJU uraps e

unije i poljoprivredne

r,alitike

Jiše: Mr. se. Miroslav

Anketaje provedenaje na Požeško-slavonske i Varaždinske županije, a anketirani poljoprivrednici ratari i aktivniji su ld prosjeka poljoprivrednika svoga eraja. Ukupno je anketirano 140 poljolrivrednika i kod 125 poljoprivreda je ,talno zanimanje, a 15 anketiranih su lsobe koji se ne bave poljoprivrednom lroizvodnjom, su djelatnici insti:ucija lokalne samouprave vezanih uz Joljoprivredu.

Anketa je provedena u organirnciji Udruge za potporu poljoprivredi 'Moja zemlja", uz potporu Ministar;tva vanjskih poslova i europskih inte~racija, od listopada 2007. do W08. godine. Svrha ankete je fobivanje informacije o poznavanju :uropske unije od strane poljoprivred1ika, a kroz broj jednostav1ih pitanja.

U anketi je postavljeno 7 pitanja i 1akon obrade su dati odgovori, koji se iznose za svako pitanje. 1. Jeste li upoznatikakoje organizirana Europskaunija, te koje sve institucijeima?

3 %anketiranih odgovorilo je da ih sve to ne zanima, 11 %je odgovorilo da jesu upoznati sa organizacijom EU, 38 Joje odgovorilo da nisu upoznati sa organizacijom EU, a 48 %je odgovorilo kako bi voljeli znati više o organiziranosti EU.

'2.Znateli kakosedonosezakoni u EU?

2 %anketiranih je odgovorilo da ih sve

to ne zanima, 17 %je odgovorilo da znaju kako se donose zakoni u EU,29 % je odgovorilo da bi voljeli znati više o donošenju zakona u EU, a 52 % je odgovorilo da ne zna kako se donose zakoniuEU.

3. Imate li dovoljno informacija o poljoprivrediu EU?

2 %anketiranih odgovorilo je da ih sve to ne zanima, 5 % je odgovorilo da imaju dovoljno informacija o poljoprivredi u EU, 43 %je odgovorilo da bi voljeli znati više o poljoprivredi u EU, a 50 %je odgovorilo da nema dovoljno informacija o EU.

4. Ako imate informacijeo EU,jesu li Vamte informacijejasne?

2 %anketiranih je odgovorilo da ih sve to ne zanima, 5 %je odgovorilo da su im informacije koje imaju u potpunosti jasne, 37 % je odgovorilo da im informacije koje imaju o EUnisu jasne, a 56 %je odgovorilo da bi voljeli da im se informacije o EUjasnije prikažu.

5. Kojim putevima ste došli do informacijakoje trenutno imate o poljoprivrediEU?

6 %je odgovorilo da su do informacija došli putovanjima u inozemstvo, 8 %osobnim kontaktima sa prijateljima iz EU, 13 %predavanjima nevladinih službi, 17 % predavanjima vladinih službi, 56 % putem medija (novine, televizija, radio, lnternet).

6. Što predlažete? Kako bi Vam najboljebilodobivatiinformacije? Odgovori anketiranih osoba navedeni su po redoslijedu sa najviše broja odgovora.

1. Predavanja, 2. Seminari, 3. Radionice, 4, Putem Savjetodavne službe, 5. ekskurzijama u EU

osobe koje iznad

prosjeka

za poljoprivrednu savjetodavnu službu, _supojedinih

udruga i ili su sudionici manifestacija

(osobni kontakti sa poljoprivrednicima u Europi), 6. Mediji (TV iza 20,00 h), 7. Direktno na adresu, 8. Prospekti, 9. lnternet i E-mail, 10. Brošure.

7. Na pitanje podržavaju li ulazak Hrvatskeu Europskuuniju, anketiranisu dali odgovore:

1. Za u EU izjasnilo se 43 % anketiranih

2. Protive se ulasku u EU- 20 %

3. Kad bi imali više informacija, onda bi se o ulasku u EU37 %.

O rezultatima ove ankete bit komentara i mišljenja. Iz rezultata provedene ankete na uzorku od 140 sudionika proizlazi da naši poljoprivrednici ne posjeduju dovoljno informacija o Europskoj uniji, kao i njezinoj poljoprivrednoj politici. A informacije kojima raspolažu nisu dovoljno jasne i u velikoj mjeri nisu doprle do poljoprivrednika

Sve to govori da je potrebno niti koliko je god više kako bi poljoprivrednike i seljake pripremili na ulazak u EU. Drugim potrebno je prilagodbu što bezbolnijom, a to je upravo i obveza institucija zajednice.

Ova anketa je doprinos našim nadležnim organima za strateško prema navedenim

list 06/2008.

Uspjeh Vindjje na Novosadskom poljoprivrednom • sa1mu

Piše:Uredništvo

jelokupni asortiman Vindijinog mlijeka, proizvoda i sireva je "Srebrnim šampionskim peharom", a status "Šampiona kvalitete" dodijeljen je 'z bregov Efekt mlijeku s omega 3 masnim kiselinama, Popy shakeu od vanilije i tvrdom siru od kravljeg mlijeka, Boviduru. Nagrade nisu zaobišle niti Vindijine sokove pa je tako titulu Šampiona ponio Vindi nektar od višnje: je o asortimanu proizvoda funkcionalne i dijetalne zdrave hrane u kojem je Vindija lider na hrvatskom tržištu, a koji je potpuno u skladu sa svjetskim trendovima.

Pehar novosadskog sajma pripao je i cjelokupnom asortimanu mesa Cekin, dok su pojedinatitule Šampiona zaslužili proizvodi Cekin Filetino classic i Cekin Panirani fritesi, dok je Velikom zlatnom medaljom za iznimnu kvalitetu, ostalima, Vindon Deluxe šunka.

Na ocjenjivanju proizvoda kvalitetom se posebno istaknuo i asortiman svježeg mesa Vindon, koji je osvojio 5 zlatnih medalja.

"Kvaliteta Vindija", znak koji sigurnost i kvalitetu svih proizvoda iz proizvodnog asortimana Poslovnog sustava Vindija, ponovno je ocjenjivanjem kvalitete proizvoda prije 75. poljoprivrednog sajma koji se tradicionalno održava od 10. - 18. svibnja 2008. u Novom Sadu. Novosadski sajam jedna je od sajamskih manifestacija Europe,

a okuplja sve znacaJne poslovne subjekte regije, kako s prehrambene industrije, tako i ostalih poljoprivrednih gospodarskih grana.

75. poljoprivrednog sajma, ocijenjena je 3 000 prehrambenih proizvoda iz 31 robne grupe. U jakoj rodnoj konkure.nciji Poslovni sustav Vindija sa svojim je proizvo-

'19inbiJa

Na 75. poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu Vindijini proizvodi u sedam su kategorija osvojili naslov Šampiona kvalitete, se njihova kvaliteta potvrdila i u oštroj konkurenciji s tvrtkama iz cijele regije. Vindijini proizvodi su s još 2 pehara i 65 medalja, od su 22 velike zlatne, a 35 zlatne medalje.

dima osvojio ukupno 65 medalja (od kojih 22 Velike zlatne i 35 Zlatnih), 2 pehara i 7 Šampiona kvalitete.

kvalitete u narodnoj konkurenciji korak je više u zauzimanju liderske pozicije Vinidije na tržištima u regiji, te još jedan korak bliže ulasku na tržište Srbije, na kojem Vindija još uvijek nije

NAEU

V V

TRZISTUOVACA NASTAVLJEN PADPROIZVODNJE

Krešimir]akuš, dipl. ing.

Brojno stanja ovaca i koza u EU u 2007. godini se prije svega zbog ulaska dviju novih europskih zemalja u zajednicu, Bugarske i Rumunjske. U Rumunjskoj je u 2007. godini prema podacima Eurostata bilo oko 8,3 milijuna ovaca i sukladno tomu predstavlja jednu od važnijih zemalja u Europskoj uniji po pitanju broja ovaca. Više ovaca u EU broje Velika Britanija, Španjolska te U prošloj godini po zemljama Europske unije trend stanja bio je raznolik. U Francuskoj i Portugalu bilježio se pad broja ovaca dok se u Španjolskoj i Velikoj Britaniji broj ovaca

U Velikoj Britaniji slinavka i šap velike štete U protekloj godini zbivanje sa slinavkom i šapom dovelo je do velikih problema u sektoru. Došlo je do snižavanja maloprodajnih cijena mesa, kao i smanjenje izvoza za 22 posto. tržište mesa toliko je bilo

tom situacijom da je zabilježena 2 posto manje klanja. Prema britanskih tržnih eksperata u godini iz spomenutih razloga se pad broja ovaca od 5 do 6 posto. U narednoj godini se tržne kampanje u tom sektoru. Tako da se ipak blagi porast klanja i proizvodnje mesa od oko 1 posto. se porast izvoza.

I u Irskoj je proizvodnja janjemesa u opadanju. Broj ovaca pao je za 4 posto u odnosu na prošlu godinu. u proizvodnji mesa bilježe se trendovi. Klanje ovaca u prošloj godini smanjena je za preko 6 posto. Bruto proizvodnja irskih pala je usprkos nepromijenjenom uvozu, te manjem izvozu živih životinja i mesa za više od 8 posto.

U Španjolskoj se pad broja ovaca u narednim godinama

U narednim godinama se pad broja ovaca u Španjolskoj. U 2008. godini se pad od 2 do

Prema najnovijim izvještajima ureda za prognoze EU komisije na europskom se tržištu u godini manji broj ovaca i koza. Rezultirat to padom proizvodnje mesa. Nadalje, iskazana je velika pažnja i briga na temu zdravlja životinja. Tu se prije svega radi o slinavki koja se pojavila na Britanskom te širenje bolesti plavog jezika u ostalim dijelovima zajednice

3 posto, dok se u godini pad od 5 posto. i u Portugalu nije svijetla. U toj je zemlji zabilježen pad broja ovaca od 5 posto u odnosu na godinu ranije. EU- se pad u sektoru Prema odjela EU za prognoze se jedno duže razdoblje pada proizvodnje mesa u EU. Prije svega ove prognoze od da se dobit u tom dijelu poljoprivredne proizvodnje stalno smanjuje, zbog stalnih troškova energije i hrane. rad u je težak, a starost vlasnika stada u EUsve je viša. RH- najviše otkupne cijene teladi u natrag deset godina otkupna cijena simentalske teladi u tjednu do 11.

Izvor: DGAgri, EU komsija, ZMP

vibnja 2008. godine na hrvatskom ržištu iznosila je 24,68 kn/kg i 1ajviša je cijena tog razdoblja u 1atrag deset godina. Rast otkupnih ijena simentalske teladi je 1 14. tjednu ove godine, a u 20. jednu otkupna cijena lošla je na povijesno rekordnu azinu za taj tjedan u razdoblju od 997. pa do danas. U odnosu na •rošlu godinu cijena tog tjedna u 1008.godini viša je za 3,4 posto, a u ,dnosu na najnižu evidentiranu cijenu u desetogodišnjem azdoblju, koju smo zabilježili 1999. ;odine, za + 31,35 posto. Potražnja :a simentalskom teladi na ržištu velika je, a otkupne cijene su za mušku telad od 22 do !6 kn/kg, ovisno o kvaliteti. U azdoblju do srpnja ove godine i dalje otkupne :ijene.

RH- rast otkupnih cijena junadi U drugoj polovici travnja o.g.

na tržištu evidentiran je trenda otkupnih cijena muške simentalske junadi. U tjednu do 11. svibnja o.g. otkupna cijena muške junadi iznosila je 13,37 kn/kg što je porast od 5 posto u odnosu na cijene mjesec dana ranije, dok je u odnosu na lanjske cijene porast od 8,43 posto. Najviše cijene žive junadi u natrag deset godina bilježili smo u 2005. godini. Sadašnje cijene niže su za 12 posto u odnosu na one iz 2005. godine. Tijekom prve polovice svibnja ove godine na kontinentalnom dijelu Hrvatske otkupne cijene muške simentalske junadi su bile u rasponu od 13 do 15 kn/kg, dok su cijene junica za klanje bile od 1O do 12 kn/kg. Na jadranske Hrvatske cijene žive muške junadi bile su od 13 do 18 kn/kg ovisno o kvaliteti. U razdoblju do srpnja moguje nastavak laganog

trenda otkupnih cijena žive junadi. rast otkupnih cijena trupova

U razdoblju od do svibnja ove godine na europskom tržištu otkupne cijene trupova R3 klase imale su trend. U tom razdoblju cijene su pale za 4 posto. Sredinom svibnja je lagani rast otkupne cijene koja ja na razini EU-27 iznosila 312,45 eura/100kg. U odnosu na prošlu godinu to je za 4,4 posto viša cijena, no još nije dostigla najviše cijene koje smo u proteklih pet godina bilježili tijekom 2006. godine. Najviše otkupne cijene bilježimo u i ona je u tjednu do 11. svibnja 2008. godine iznosila414,78 eura/100 kg, slijedi Italija s 350,44 eural100kg dok su najniže cijene evidentirane u Rumunjskoj 215, 19 te u Poljskoj 265 eura/100

ŽJC'llr..lAJR1[4IC11ED.o.o.

src:1rlgrc:,cl, Llpan.J•k:c, 55, 48000 Koprivnica Tel. 048/634-0:20, tel/#'c:,,c. 048/634-757

Usluga prerade soje tostiranjem.

Sojina

NOVO NA TRŽIŠTU - SAMO Z4 VAšU STOKU NAJBOLJE! JJ

SOJA ZA PREŽIV (baypas protein) je visokokvalitetan proteinsko-mineralni dodatak hrani na osnovi soje.

Soja, kao i sve visokokvalitetne komponente koje su sastavni dio SOJE ZA PREŽIV svaka se posebno, kao i sve umiješane zajedno, podvrgavaju tehnološkim procesima koji resorpciju u buragu i tankom crijevu te tako Vama bez premixa i premix smjesa ostvariti UŠTEDU I VRHUNSKE REZULTATE!!

KRA V A

VIŠE PROTEINA I ZDRAVIJE KRAVE

PROIZVODNJU

MANJI UTROŠAK SREDSTAVA

Koristi se:

• u ishrani krava muzara i dr.

• kao dodatak sjenaži i silaži

• u smjesi s kukuruzom, i brašnom Žitarice d.o.o iz Koprivnice, uz ovaj vrhunski proizvod, nudi:

• Ugovore za proizvodnju i otkup soje, kukuruza, pšenice i

• tostiranu soju ili sojinu i komponente z.a smjese.

• Tvornicama hrane nudi prerade vlastite soje.

• Nudimo i kompletan repromaterijal za poljoprivredu.

Nevada .. drugo ime za

Piše:

Andreja dr. vet. med.

d svojih testiranja je napredovao zbog poboljšanja u postojanosti i pouzdanosti rezultata. Njegove su se pokazale izuzetno u proizvodnji.

Nevada je bezrožni bik koji se zapravo može koristiti na cijelom stadu. Njegovi testovi pokazuju uravnoteženost proizvodnih svojstava, tjelesne i zdravlja. Njegove imaju lijepo vezana vimena dobre kvalitete.

Sjeme Nevade u Hrvatskoj dostupanoje i seksirano. ·

Sand-Hill Delta Nevada rezultat je Delta testing programa koji nije samo životinje u vlasništvu Holland Geneticsa, su procjenjivana i grla u privatnom vlasništvu u istim proizvodnim uvjetima. Nevada Sand Hillova majka, Wiola 36 uzgojena je na farmi u Friziji i prema vlasnika to je

najpoznatija familija u njegovom stadu koja iz Pokazala se kao iznimno kroz više generacija. Wiole se odlikuju izrazitom u proizvodnji, ali i visokim rezultatima. To su kasnozrela grla velikog u kasnijim laktacijama. To je vrlo plodna familija krava. "Otelile su mnogo junica, tako da sad imam mnogo Wiola u svom stadu" - izjavio je vlasnik Wiolinu familiju iz koje Nevada.

Sve je sa junicom Willard Emperor Gallanta, imenom Wiola. Vlasnik je kupio kravu od koji ju je nabavio iz

Otelila je dvojke, junice (otac Shanghigh Ivanhoe Marta). Sama Wiola prošla je sedam laktacija.

Jedna od dvojki, Wiola 2, razvila se u izuzetno grlo klasificirano kao VG 85, životnog vijeka 14 godina i proizvodnje mlijeka od skoro tonu. Njezin cjelokupni proizvodni bio je 98,942 kg

Nizozemski bik SandHill Delta Nevada

(Novalisx GP83Cash

X VG86 Lutz

X GP84Linde

Blanko x GP82 Lirr

ljon Destiny

x VG85 Shanghigh

Ivanhoe Matt x N/C

Willards Emperor Gallant)

U 2003. godine, nizozemski bik SandHill Delta Nevada završio je svoje prvo testiranje. Od tada se razvio kao vjerojatno najbolji potomak Delta Novalisa, lijepoj ravnoteži proizvoqnje, karakteristika tipa, iskoristivosti i zdravlja

mlijeka, s 4, 77 % masti i 3,43 %proteina. Njezina Wiola 5 GP 82, bika u testu Lirr ljon Destiny-jem (Ijon x Bold Chief), proizvodila je sedam godina. Njezina Wiola 11, od bika u testu Linde Blankom (Ned Boy x Gardenia), bila je srednje ali fenomenalna u proizvodnji. Proizvodila je 13 godina i dala ukupno 107 570 kg mlijeka s 4,29 % masti i 3,33 %proteina. Njezina Wiola 18 potomak je bika koji je dospio u top 5 nizozemskih bikova i korištenje kao bikovski otac, a njegovo ime je Etazon Lutz (Stan-Bitzie x Sexation). Wiola 18 je bila jedna od njegovih najboljih i fotografirana je za katalošku promociju svog oca. U svojoj prvoj laktaciji dala je 2.01 305 d, 9 338 kg mlijeka s 4,38 % m. m., 3,47 % proteina, 120 LV i klasificirana je kao VG 86. U drugoj laktaciji dala je i više s rezultatima od 3.06 305d, 13 524 kg mlijeka s 4,81 % m. m. i 3,47%proteina, 149 LV,što je zapelo za oko H9lland Genetics-a koji suje otkupili. Zivjela je 9,5 godina i njezina cjelokupna životna proizvodnjaje bila 70 511 kg mlijeka s 4,86 % m. m. i 3, 59 % proteina. U Holland Genetics-u Wiola 18 pripuštena je s Cashom, što rezultira Wiolom 36 i njezinom

;estrom Wiolom 37. Braj 36 odlazi u )eltu na procjenu. Sto se >roizvodnje, Wiola 36 pokazuje se zuzetno kvalitetnom u Delta stadu. 'ošto je kasnozrela Cashova sa GP 86, nije postigla dovoljno risoke rezultate kako bi postala lonor. Kao junica pripuštena je s fovalisom, što je rezultiralo bikom iand-Hill Delta Nevadom.

Sand-Hill Delta Nevade ,okazale su se kao vrlo postojane u ,roizvodnji s gotovo idealnim konlicionim rezultatima. Pozitivni ·ezultati vezani uz zdravlje stada, ,lodnost i zdravlje vimena odražavau se kroz dugotrajnost u proizvod1ji koja je porasla od :estiranja. Nevadine ne poka'.uju nikakvu u ,roizvodnji.

Vezano uz ne pokazuju ;labosti koje bi se prenosile na ,otomstvo. Proizvode mlijeko sastava.

bika NevadaBamkamper

Marilyn(2 god., 175 VG87.bikovska majka) u prvih 305 dana laktacijedala je 9 986 k mlijeka sa 4,03 "t.m. masti i 3,26 proteina

"Nevadine koje muzemo snažne su životinje koje ne primjena prvi pogled, ali pokazuju dobre rezultate u stadu. Imaju odlivezano i kvalitetno vime. Kada biramo bikove, koje koristiti na svom stadu, više pozornosti na svojstva vezana uz plodnost njihovih ali gledamo i

vimena u kombinaciji sa dobrom tjelesnom Nevadine ri vrlo dobro odgovaraju ovim karakteristikama. Ostaju lako steone i nikada nemaju problema s mastitisima, niti sa brojem somaskih stanica u mlijeku. su vrlo postojane mli- kaže farmer koji u proizvodnji mlijeka koristi Nevadine

Dodataksteljiu štalamas ležišnimodjeljcima

suhof vime,boljukvalltetu

mlijeka,zdravijepapkete znatnosmanjenu potrošnjuslame

Povisujerazinu higijenskihuvjetadržanja krava

Smanjujesmradi ublažavaproblems

muhama

stajskignoj

MNOGO,MNOGO MLIJEKAI DOSTA MESA• AWASSI PASMINAOVACA

• pozitivnoiskustvoMakedonije

- Marjan Gievsk( Awassi MediterraneanFarm,Makedonija --•

Ta ovca je prije selekcije proizvodila oko 60 - 70 litara mlijeka, tj. bila je na nivou niskoproduktivnih pasmina i sojeva pramenki na Balkanu.

Selekcija je kontrolom 22 549 Awassi ovaca, izabranih fenotipskom, okomjernom metodom procjene prije svega forme vimena i eksterijerom. Ovce su izabrane od 11O 000 ovaca, koliko ih je bilo ukupno uzgajano u lzraelu.

Izvršena su potrebna mjerenja i testiranja, vršena je oplodnja s grlima koja su imala najbolje proizvodne rezultate. 60tih godina 20. st. formiran je prenucleus od 2 700 najboljih ovaca,

u 9 stada po

300 ovaca, koje su dobile adekvatan smještaj i ishranu.

po ovci

bila je oko 400 L mlijeka u laktaciji; najbolja ovca je u laktaciji imala u 289 dana laktacije 1 058 L mlijeka s 7,01 %m.m.

U kontrolnoj 1974. god. najovca je dala rekordnih 1 282 Lmlijeka

Ono što je Finci danas se u znanosti naziva "Awassi improwed" - izraelska Awassi ovca koja ima:

• Težinu 55 - 75 kg kod ovaca (krupna pasmina) i 80 - 125 kg kod ovnova, jaku konstituciju osobito dobro razvijene noge.

primjer da ponekad samo jedan mijenja predrasude, tabue, vizijom i idejom uvodi nove pristupe i organizacijske sadržaje - to je Finci, veliki selekcionar i znanstvenik koji je 50-tih godina visokoorganiziranu selekciju ovaca u smjeru mlijeko-meso u lzraelu s pasminom Awassi, koja je za

Bliskog istoka (njeno domicilno

• profil kod oba spola; glava pokrivena kusom dlakom koja ima crvenkastu - najboju; ponekad crnu, ali i bijelu boju, što ovisi o varijetetu kojih ima nekoliko. Vrat je prekriven dlakom nijansama boje glave, a trbuh je malo (ili nije) pokriven vunom. Noge su u donjem dijelu pigmentirane.

• Ovce su bez rogova ili s rudimentiranim rogovima (rijetko s rogovima), a ovnovi su rogati. Specieksterijerna karakteristika je nešto viši stražnji dio tijela u odnosu na greben.

• Vimena su velika, dobro formirana i povezana, pogodna za strojnu i mužnju.

• Runo je otvoreno, s pramenovima inkastog oblika, sjajne dlake, oštre, upotrebljive za grublje proizvode (npr. tepisi i sl.). Proizvodnja vune po grlu iznosi oko 2 - 2,5 kg (kao tercijaran proizvod).

Sastav mlijeka: 6,87,5 %, 5,5 - 6 %.Dužina

aktacije iznosi normalno oko 200 lana, nerijetka 240 - 270 dana, a >ostaje primjerci kod kojih laktacija raje do ponovnog janjena. u Izraelu je 1ko 400 - 500 L mlijeka u najboljim :tadima - repro centri (E. Gootwin), lok je u ostalim osnovnim comercijalnim stada ma 350 - 400 L. Republika Makedonija ima dugo i lsobito pozitivno iskustvo s Awassi lasminom koju je u Europu prva JVezla(1969., 1970., itd.) direktno u 1ekoliko navrata od elitnih, ~enetski visokovrijednih 1ih stada iz Izraela. Osnovan je ·epro centar "Awassi Mediterranean ~arm" - Selekcijska stanica (dalje \MF) koja se bavi uzgojem i visokom ;elekcijom ove danas, po najnovijoj manstvenoj literaturi, Jasmine u svijetu. Zadatak AMF je :taza potrebe razvoja makedonskog proizvodi genetski vi;okovrijedan, pedigrirani rasplodni .naterijal. AMF je na Jrograma transformacije od NaciJnalnog repro centra u regionalnu 5elekcijsku stanicu. vrijednosti koje se odnose na Awassi \1editerranean Farm, prema zvaniInstituta za stvo u Skoplju, u Makedoniji u 2002. god. iznose:

• 362,9 L laktacijskog mlijeka s 7,26%m.m. i 5,77%proteina,

• dnevna 1,66 - 1,9 L mlijeka po grlu,

• rekordna dnevna po grlu je bila 3,84 L.

Službeni rezultati ISSza 2007. godinu (isto se odnosi na Awassi Mediterranean Farmu)su

• 384,6 L,

• rekordna Jaktacijska 724,2L,

• rekordna dnevna po grJu:4,2Lmlijeka.

Ovdje je bitno napomenuti kako se dobiveni rezultati odnose na kombinirani pašno-stajski uzgoj (oko 300 dana ispaše) s dodavanjem koncentriranih hraniva, što poJuintenzivan, a ne skup, intenzivan (samo stajski) uzgoj, iako je pasmina pogodna i za takvo uzgajanje.

Hst 06/2008.

Od jedne Awassi

ovce makedonski uspijevaju dobiti oko 70 - 100 kg bijelog sira (tipa Feta) je randman oko 4 Ukg u s oko 60 dana starosti.

U Hrvatskoj, koliko je nama poznato, ovu pasminu ne uzgajaju u krvi, velikom interesu za njezin uzgoj. Postoji velik broj individualnih i neorganiziranih javljanja ovaca iz Hrvatske i zahtjevi za kupovinu rasplodnog materijala od AMF-a, obzirom na objektivne uvjete za uzgoj na cijelom teritoriju Republike Hrvatske (kontinentalnom i mediteranskom), izuzev teritorija s dominantnim kršom.

Prema Karmen Sindipl ing. iz Hrvatskog skog centra iz 2000. god., objavljenog u Mljekarskom listu broj 5, proizvodnja mlijeka križanaca Awassija u Hrvatskoj je 202 kg mlijeka u laktaciji, dok je pasmine 154,99 kg, istarske 111,92 kg, paške 98,61 kg. Vidimo superiornost Awassi pasmine i njezinih križanaca. Osobito je izražena njihova izdržljivost te mobrzog i jeftinog stvaranja Awassi križanaca u velikom broju i heterogenosti kao osnove za daljnju selekciju itd.

Napravimo li samo jednu komparaciju podataka HSCiz 2000. godine kada su zabilježeni i proizvodni rezultati koza jedne od svjetskih pas: mina - francuske alpine

386,3 lit. mlijeka, s 4,53 % masti i 3,57 % proteina), proizlazi kako su Awassi ovce (2002. god. u Makedoniji prema ISS) hendikepirane za cijelih 23,4 L mlijeka u odnosu na koze francuske alpine, ali sa razlikom u sastavu mlijeka, koje je imalo 7,26 % m. m. i 5,77 %proteina.

Ovakvi komparativni podaci umnogome govore o superiornosti Awassi pasmine kada je proizvodnja mlijeka i njegova (kompozicija) u pitanju.

U prilog Awassi križanaca, raznih genetskih kombinacija i stupnja križanja, govore i znanstveni rezultati dobiveni u Španjolskoj (Wellhem) koji govore o od 180 - 348 L mlijeka. Nadalje, u Francuskoj (Flamant - Ricordo) proizvodnjaje iznosila 174, 1 -262,3 L, u Bugarskoj (Hinkovski i sur.) 134432 L, a u Makedoniji (Todorovski i sur.) 127-503 L mlijeka. Na velikom broju križanaca je

Strojnamužnja

Awassi ovcas janjetom- izvrsnaje i kvaliteta mesa

nje proizvodnje mlijeka po ovci paje tako pasmina ovcepolka, koja proizvodi oko 60 - 70 L mlijeka, križana s Awassi ovnovima te su križanke proizvele 193,31 L mlijeka u laktaciji br. 11-12, 1985., Zagreb).

To da je Hrvatska znanstvena agrarna elita i šira javnost bila izvještavana u kontinuitetu o znanstvenim rezultatima i ma navedene pasmine, kako u lzraelu, tako i u Makedoniji, a kasnije Bugarskoj, Albaniji itd.

Zašto se Awassi pasmina (s takvim superiornim pokazateljima proizvodnje, aklimatizacije i akomodacije) dosad nije u tijekove hrvatskog pitanje je za hrvatske ovaca i nadležne institucuije i organizacije za razvoj

Pravilan izbor pasmine je pola puta do profita na farmama tim postulatom mi smo u makedonsku Strategiju za razvoj 2000.2013. ubilježili Awassi pasminu kao melioratora za naše pasmine i sojeve ovaca. s njom, dobivamo križance (oko 200 L mlijeka, u situaciji kad je osnova oko 60 - 70 L mlijeka) te smo tako na brz i jeftin dobili za 200 - 230 %u prvoj Fl generaciji.

Makedonski Nacionalni program ne križanje, naprotiv, križanje u Fl generaciji i dalje reprodukciju Fl x Fl i staselekciju u okviru takve sintetske populacije. Awassi križanac takve Fl generacije proizvodi 503 L mlijeka (P. Rufci, Todorovski).

Selekcijska piramida je sastavljena od 3 stupnja, i to:

1) Nukleus - Awassi Mediterranean Stado, locirano u Gradištu (blizu Kumanova),

2) Reproduktivne farme i 3) Komercijalne farme

Iako Makedonija izvozom jamesa ostvaruje devizni priliv, akcent na razvoj stva stavlja na razvoj i farmi koje imaju mnogo bolje financijske pokazatelje negoli farme na kojima se uzgajaju ovce mesnatih pasmina (uglavnom Wi.interberg).

Zanimljiv je sastav mesa ove pasmine ovaca ("fat tail") koje je znatno posnijeg sastava. Awassi pasmina taloži u repu, a po drugim dijelovima tijela skoro i da nema masnih naslaga (mramorni sadrzaj mesa) što mesu daje izvrsnu kvalitetu, bez prisustva ponekad neprijatnog mirisa janjetine. Meso je crvenkasto i izuzetno ukusno i

daje "krckavo" pecenJe (u domicilnom Bliskog istoka meso ove pasmine je znatno skuplje od mesa ostalih pasmina), a nekoliko grupa koje su kušate Awassi naAMF mislile su daje divlja svinjetina ili srnetina.

Kao sekundarni selekcijski ciljformata trupa - tijela, Awassi ovca pripada grupi krupnih pasmina pogodnih i za proizvodnju mesa i skoro da ne zaostaje (u optimalnim uvjetima) za performansama specijaliziranih tovnih pasmina za meso (dnevni prirast kod Awassijanjadi iznosi oko 0,290 kg). Pasmina ima izražen stadni instinkt; ovce su dobre majke, a ovnovi imaju izražen libido.

Izuzetno je prilagodljiva na razne klimatsko-geografske i uzgojne uvjete (aklimatizacija i akomodacija), osobito je pogodna za sušna i polusušna posebno Mediteranski dio Hrvatske), gdje s lakopodnosi duga sušna i pakleno ljeta s ekstremnim temperaturama. Nikakav problem nisu joj niti hladne kontinentalne zime (AMF je lociran na oko 800 m nadmorske visine, gdje zimi temperature padaju i do -28 °c, a ljeti idu do 45 °C; postoje poput Kajmakcalan - Mariovo na oko 1 600 m nadmorske visine gdje su AMF Awassi ovnovi u krvi u kontinuitetu od 6 godina uspješni rasplodnjaci). Sposobnost ove pasmine da istovremeno pase i brsti te njezina neprobirljivost u ishrani, iskorištavanje najnekvalitetnijih biljaka, žbunja i trnja (genetska predispozicija vezana za domicilno ju pogodnom za intenzivan, ali i ekstenzivan i polunomadski uzgoja.

Nije da je ova pasmina rasprostranjena na svim kontinentima te da je svoje mjesto, kao pasmina meliorator(za križanje), pronašla u mnogim nacionalnim programima za razvoj kao npr. u Makedoniji, Bugarskoj, Turskoj, Cipru, itd., koje su, Awassi ovnove, brzo i jeftino dobili sintetsku populaciju velikih proizvodnih

-IZDVAJAMO IZ OSTALE PONUDE

KROVIŠTA OD DRVENIH REŠETKASTIH

Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo:

POUZDANOG PARTNERA

NAJPOVOLJNIJU CIJENU

KVALITETU

BRZINU IZVEDBE

U RUKE

BAGREMI

cvjetaju

- Marija dipl. ing.

Bagrem ili akacija (Robinia pseudacacia)danas je rasprostranjen po cijelom svijetu, a domovina muje dio Sjeverne Amerike. U Europu je donesen 17. st., kad je Jean Robin, vrtlar na francuskom dvoru, nabavio prve sjemenke i posadio ih u kraljevskom vrtu. Kod nas raste samoniklo po rubnim dijelovima svijetlih šuma, no se njime pošumljavaju goli tereni ili mjesta kojima prijeti erozija, jer ovo drvo svojim razgranjenim korijenjem dobro tlo. Sadnice bagrema rastu brzo, prvih godina i više od metra. Kora je u glatka, a kod starijih stabala duboko raspucana. Grane imaju oštre, oko 2 cm duge bodljice, a listovi se pojavljuju potkraj travnja. Dugi su do 30 cm i sastoje se od 9v - 17 svijetlozelenih, jajastih liski. Caj od suhih listova bagrema koristio se

Bagrem je u našim krajevima omiljeno drvo o kojem se pjesme pjevaju. a tijekom svibnja i lipnja iz njegovih s• cvjetova širi ugodan miris i dopire zujanje lako s• cvijet bagrema rijetko koristi u ljekovite svrhe, pravi bagremov med posebno je zdrava i cijenjem

nekada za bolje Bijeli mirišljivi cvjetovi oblikuju grozdaste cvatove i prvoklasna su ispaša za no ne treba ih jesti svježe i u jer osim i ulja sadržavaju i neke štetne glikozide pa mogu izazvati proljev i Mogu se jesti kao delicija, pripremljeni kao i cvjetovi bazge, uvaljani u tijesto za i prženi. U narodu se od cvjetova nekada dosta koristio kod prehlade, kašlja, glavobolje i u želucu. Danas se za iste tegobe koriste djelotvornije biljke koje ne sadržavaju ni manje otrovnih spojeva. Posebno je otrovna kora drveta zbog znatne robina, tvari koja djeluje kao jako sredstvo za i pa se ona ne smije koristiti u ljekovite svrhe. Uzrokuje grušanje proteina u mlijeku i zgrušavanje crvenih krvnih

agrometeorologija

''Djelovanje na vrijeme''

Šezdesetih godina 20 su prva znanstvena istraživanja raspršivanja magle, a i padanja Danas je u Hrvatskoj vrlo dobro razvijen sistem organizirane obrane od Meteorološki se radari nalaze na Sljemenu, Bilogori, Tremi, Gradištu i u Osijeku. Njima se u oblacima otkriva nastajanje jezgara leda, odnosno Upravo zato, protugradne se rakete ispaljuju u oblake

gdje se stvaraju jezgre leda, njihov je domet i do 8 km, a u svojim glavama rakete nose i po 400 grama reagensa.

Svrha unašanja reagensa u oblake je da se promijeni veliledenih kristala.

Želja nam je da ledenih kristala bude što više, jer samo tako mogu ispasti iz oblaka. Upravo zato, s pravom govorimo kako se oblak raspada. Ispadanjem iz oblaka ledeni se kristali otope pa tako ne pada nego kiša.

Pokušajmo razmisliti gdje i kome u vodu, pa i na naše poljoprivredne kulture, pada srebrni jodid iz protugradnih raketa. U javnosti se o tome bar za sada ne

zrnaca kod nekih životinja. Plod bagrema je spljo štena mahuna, do 10 cm duga i 1 1,5 cm široka, koja sadrži 6bubrežastih, i pjega vih sjemenki s tvrdom lupinom Sjemenke sporo klijaju, ali zadržt klijavost i do 4 godine. Imaju u seb dosta i masnog ulja p, su se kuhane u nekim krajevim, koristile kao zamjena za grah, , pržene kao nadomjestak za kavu. Drvo bagrema je vrlo prikladno za obradu pa se koristi z, izradu drški stupova, vinogradarskih kolaca, pragova, pri gradnji mostova itd Posebno je pogodno kao jamske drvo jer ima osobinu da kod visoki!glasno pucati.

U lipnju uživajte u mirisu bagrema, a bagremovim medom možett: se sladiti tijekom

govori. No, valja se zamisliti nad podatkom da se u Hrvat· skoj ispali oko 1O pa i 14 protugradnih raketa s 400 grama srebrnog jodida u svakoj od raketa. Poljodjelci o utjecaju srebrnog jodida na njihove oranice gotovo da ništa i ne znaju.

Želja da se na vrijeme odavno je prisutna kod poljodjelaca. Prisjetimo se, su se nailaskom nevremena oglašavala crkvena zvona, a pucalo se iz mužara pa i topova. No, jesu li crkvena zvona i pucanje mužara samo upozoravali na dolazak nevremena, ili su ljudi stvarno mislili da time dolazak jakog vjetra, grmljavine pa i nije nam poznato. Jedno je sigurno, a to je da su ljudi u panici, a svjesni posljedica nevremena, oduvijek tražili kako zaštititi svoju

Mr. se. Dražen agrometeorolog

Vaša prednost · To your advantage

Inženjering, izrada opreme i trgovina u procesnoj industriji Engineering, production and trade in process industry

Kombinacija visokih

osigurava kvalitetno i mlijeka u PECON-ovim RASHLADNIMSPREMNICIMAMLIJEKA!

Ciiene

Izuzetno povoljne cijene + razne pogodnosti financiranja!

Kapacitet

l 00 - l 0000 litara (rashladni agregati za 2 i 4 mužnje)

Rok isporuke

7 dana od Vaše narudžbe!

Dostava dostave direktno na Vašu adresu, uz besplatni "O" -ti servis i puštanje u rad!

Servis

Unutar 12 sati od Vašeg poziva + osigurano skladište rezervnih dijelova, u garantnom i izvangarantnom periodu

podrška

Edukacija dostupna 24 sata na dan!

Provierena kvaliteta

Više od 200 laktofriza diljem Hrvatske!

Dodatna oprema ugradnje CIP-a na laktofrize 4001 i više

Pecon d.o.o., Samoborska cesto 145 l 0090 Zagreb

Tel.: 01/3496 413; 3496 428; Fax.: 01/3496 424 E-mail: pecon@pecon.hr;www.pecon.hr

Danas, još uvijek žanjemc

NIJE SAMO PRUŽANJE O SEKSUALNOMŽIVOTU

Ne ni porast broja spolno prenosivih bolesti. Koji je uzrok tako situacije? Brojna istraživanja su pokazala znanje mladih na seksualnog obrazovanja. Premda s~ stalno bombardirani seksi filmovima, knjigama, novinskim reklamama - naši sofisticirani tinejdžeri ostavljeni su uvelike u neznanju o istinskom seksa i seksualnosti.

Što se može

Prvo, roditelji moraju priznati da uglavnom nisu uspjeli pružiti djetetu djelotvornu seksualnu edukaciju. To otprilike da škole u vakuum. Idealno, obiteljski dom je najbolje mjesto da se o seksu. Nažalost, ako roditelji i svjesno pokušavaju pripremiti svoju djecu! ponekad se u tine)dže~skoj ?O~~ komunikacija prekida I rod1telJ1 imaju velike disk~tira!i o tim osjetljivim pitanjima sa sinovima i

Ima dosta roditelja koji se boje da reprodukcije pokazati djeci tehnike_ i ~hrabrit! seksualno eksperimenttranJe. Neki roditelji nemaju povjerenja u sposobnost i profesora da se nose s tim temama. Drugi se pak opiru na osnovu moralnih _ili religioznih stajališta. Bez obzira kakva je i od kuda dolazi kritika, nepobitna stoji: djece svoju seksualnu edukac1Ju dobije negdje drugdje.

Ipak, eksperata za to tvrdi da ustvari nemamo izbora nego o seksu u našim školama. Glupo je o tome raspravljati, prepirati se, trebaju li ili ne trebaju škole ulaziti na to kad djeca dobivaju informacije o seksu Uedne ili druge vrste) od dana od svojih roditelja, otvoreno ili na drugi od svojih prijatelja, iz filmova, televizije, CD-a, magazina, reklama, društva i ulice.Jedino je pitanje kako i gdje intervenirati s dobro planiranim programima, kako b1 se uravnotežila ova masivna, negativna, seksualna edukacija.

Današnja prosvjetiteljska seksualna edukacija trebala bi biti ne samo pružanje o reprodukciji i samom seksualnom bi trebala imati posla s totalnom što nekoga muškarcem ili ženom; kako razmišlja, djeluje, se, kako stupa u brak. Seks nije nešto što mi nego nešto što mi jesmo. Treba razlikovati seksualnu

plodove davne 11seksualnE revolucije" u svijetu. Velit

broj ostaje t drugom stanju

Tinejdžerska

postaje velik problem

------Dr. Ivo Be/an -

djeca u petom ili šestom razredu Treba pristupiti djeci prije negc bude kasno. U toj dobi, i postanu jako zainteresirani za svoje tijelo, ali na jedan otvoren i prirodan Ta edukacija treba biti trajno prisutna sve dc tinejdžerske dobi. Razumljivo, za uspješan seksualni odgoj treba osigurati obrazovane, za taj posao osposobljene, vješte odgajatelje. Roditelji moraju dati svoju suglasnostza takve programe. ljudska postiže se samo u trajnom zajedništvu, duboko u ljubavi, ~ežnosti i _pošt_iv~n~u~~uge ?sobe. Covjek žeh volJet1 1 b1t1volJen od druge osobe. To je život i to je normalno. se nikada ne smije toga stidjeti. mora biti i samodiscipliniran i kontrolirati te nagone; razumjeti ih, a ne bojati ihse.

Nedostatan mladi postaje nedostatan rodi-

: telj.

edukaciju od seksualnih informacija. IZLAZAKI

Seksualni odgoj djece strusmatra da ozbiljan seksualni odgoj treba u dobi kad su

Poljodjelci, vrijeme je spravljanja sjenaže!

Koristite Pioneer inokulante 1188 i 11G22 i Vašu sjenažu kvalitetnijom! i profit !

PIONEE

PREDNO

OBITEWSKO PAKIRANJE