Mljekarski list 7-2008

ADRŽAJ

l. MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

Novi Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi___ 2

Održan sastanak savjeta za stanja u proizvodnji i preradi mlijeka____ ___ 58

;oSPODARSTVO

Ratovi oko cijene mlijeka u EU 3

Aktivnosti u sektoru mlijeka 8

~ZMIŠLJANJE TERENSKOG

1.GRONOMA

Brža i efikasnija realizacija Operativnog programa razvoja govedarstva_ 10

TJJESTIIZ HMU

Malo mjesto Krasno okupilo mljekarsku struku Hrvatske 14

lA TARSKE I KRMNE KULTURE

Kokotac - vrsta pogodna za zelenu

gnojidbu__ _ 19

~GROTEHNIKA

Kojim mjerama plodnost tla?_ 22

Koje materijale koristiti u kalcifikaciji tla?_ 24

~NERGETIKA

Proizvodnja bioplina _27

Naslovnica: Kvalitetna grla na izložbama diljem Hrvatske I KOZARSTVO

Oblici kozjeg vimena__ 30

ZORA VLJE STADA

Zdravlje krava muzara i mlijeka 33

Mikroklimatski uvjeti u vozilu tijekom prijevoza goveda, ovaca i koza _______ 48

GOVEDARSTVO

Najvažniji visoke proizvodnje mlijeka_ _ __ 36

IZLOŽBE

Tradicijska izložba u Slavonskom Brodu

Izložba stoke Splitsko-dalmatinske županije __

VIII. Izložba stoke i X. izložba konja Krapinsko-zagorske županije ____

5. izložba i ocjenjivanje sira

županije

EDUKACIJA

Održano savjetovanje o Austrijskom modelu uzgoja i selekcije__ _

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Vrhunska genetika u Centru za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin

Brazilska delegacija u posjetu Vindiji

Kako bismo što kvalitetnije obradili aktualne teme iz proizvodnje mlijeka, molimo vas da svoja pitanja i lileme podijelite s nama u rubrici PITAJU- UREDNIŠTVOODGOVARA.Na taj na obostrano adovoljstvo, unaprijediti i aktualizirati sadržajMljekarskog lista.

Svoja pitanja možete uputiti poštom na adresu: llica 31/111.Zagreb; e-mailom na urednik@hmu.hr ili broj ekfona: 014833349. vašu suradnju.

UredništvoMljekarskoglista

Radan,

ArneliJa

lgor Stokov1Co.dr

Darko Uher Glavna i odgovorna urednica· Vera d1pl mg Izvršni urednik: Zoran Basie dipl. mg. Lektorica: Martrna Ordanic.

Hrvatska m:1ekars~a udruga. Zagreb. Uprava i

r,f?Novi Pravi/~

O PROVEDBIMODEIAKAPITALNIH UIAGANJAU POLJOPRIVREDI

I

RIBARSTVU

Investicijska potpora podrazumijeva dodjelu nepovratnih sredstava iz Državnog

Republike Hrvatske kojima Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja sudjeluje u financiranju ukupne vrijednosti investicije za koju je financijska institucija odobrila kredit ili zajam (financijski leasing), sa svrhom korisnicima u olakšanom pristupu kreditima.

Investicijska potpora odobrava se za (najmanje dvije godine) i kredite i zajmove u poljoprivredi i ribarstvu.

Investicijska potpora odobrit se i za ukupnu vrijednost investicija I. skupine Pravilnika koje se financiraju vlastitim sredstvima. Investicijska potpora odobrava se za:

I. skupina - jednostavne investicije

a) nabava uzgojno valjanih rasplodnih grla u b) nabava riba za uzgojnoselekcijski rad u akvakulturi, c) investicije u višegodišnje nasade, d) izgradnja, adaptacija i opremanje objekata za poljoprivrednu proizvodnju i akvakulturu, e) nabava ribarskih plovila te nove opreme i mehanizacije za poljoprivredu i ribarstvo, f) ugradnja novih rashladnih na vozilima za prijevoz i riba,

g) izgradnja, adaptacija i opremanje objekata za uskladištenje i pre-

radu poljoprivrednih proizvoda i ribe, h) kupovina privatnog poljoprivrednog zemljišta radi okrupnjavanja poljoprivrednog gospodarstva.

II. skupina - složene investicije sukladne Operativnim programima iz poljoprivrede i ribarstva koje donosi Vlada Republike Hrvatske.

Udio investicijske potpore može iznositi do 40 %od ukupne vrijednosti za investicije I. skupine i do 50% od ukupne vrijednosti za investicije li. skupine iz 4. ovoga Pravilnika.

Najviši iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini za investicije I. skupine iz aanka 4. iznosi 500.000,00 kuna, a za investicije li. skupine iz aanka 4. 3.500.000,00 kuna i odnosi se na kalendarsku godinu u kojoj je kredit iskorišten i investicija završena.

: ' ' Najniži iznos iskori: štenog kredita za koji se može odobriti investicijska potpora za investicije I. skupine iz . 4. ovoga Pravilnika iznosi : 40.000,00 kuna po kreditu.

Ukoliko je korisnik za investicije u jednoj kalendarskoj godini podnio zahtjeve za ulaganje iz obje skupine, ukupan iznos investicijske potpore koji je korisnik ostvario u pojedinoj skupini, bit u najvišeg iznosa koji se može odobriti za li. skupinu. Ukupan iznos investicijske potpore ne može biti od najvišeg iznosa iz stavka 2. ovoga

kapitalnihulaganjaL poljoprivredi

ribarstvuobjavljenje u Narodnirr novinama66/08. 1 donosi mnoge novosti

Korisniku kojem je odo hrena potpora ne mogu : ponovno biti odobrena nepovrat: na sredstva ukoliko kredit, po ko· : jem je ranije ostvario pravo na · investicijsku potporu, ne redovito.

Korisnik koji je ostvario prave na sredstva za investicijsko ulaganje iz programa ne smije ni na koji predmetno ulaganje, teje dužan održavati ga u svrsi i funkciji 3 godine od datuma Odluke o isplati, osim iz opravdanih razloga iz 56. Pravilnika o i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje ("Narodne novine" br. 17/07 i 133/07).

Odredbe ovoga Pravilnika odbiti primijenjene na sve zahtjeve za investicije dovršene u 2008. godini, i one koji su podneseni prije stupanja na snagu ovog Pravilnika. Dakle, ukoliko je investicija dovršena u 2008. godini, primijenit se Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi i ribarstvu (NN66/08).

Detaljnije možete na web stranici Ministarstva www. mps.hr te Pravilnik pod kategorijom Dokumenti - Kapitalna ulaganja ili u Narodnim novinama.

Myekarski list 07/2008.

~ATOVI

Prošlu je godinu

~KOCIJENEMLIJEKA U EU

;ve je prošlogaljeta

- Pro( dr. se. Zoran

U to je vrijeme zabilježena cijena mlijeka od 33,55 /100 kg (ili okvirno 2,46 kn/litri). ajviše cijene mlijeka u EU zabiežene su tada u Nizozemskoj. Tako u srpnja i kolovoza cijene

20,2 %i 30,7 %, na izinu od 32,60 do 35,34 €/100 kg >tkupna cijena od 2,38 do 2,58 n/litri). Za pravu usporedbu, otrebno je da se radi o romjeni otkupnih cijena za mlijeko zahtjevom kvalitete u h mjesec dana.

' ' Ova se cijena mlijeka odnosila na koji proizvode mlijeko s 4,2 % masti, 3,4 % vina, manje od 249 999 somatskih stanica i predaju mlijeka u od 500 000 litara godišnje.

Takvu su cijenu izgubili oni koji uje imali još prošli mjesec (7/2007.) ada je granica bila 350 000 litara mlijeka godišnje. Nakon kolovoza 2007. godine ijena se stabilizirala s ponovnim fagim porastom na kraju godine.

Stanje u 2008. godini

Prosjek EU zemalja je s nešto iše od 38,97 €/100 kg mlijeka na

2008. godine smanjen na

36,96 €/100 kg u ožujku ove godine. Za mlijeka je ukupna cijena

smanjena s nešto manje od 39 na ispod 33 €/100 kg (grafikon 1). Kao i prošle godine, i ovaj put su cijene više u zemljama starim EU (EU-10).

Nezadovoljstvo

mlijeka u Europi

Najave kako bi Europa uskoro mogla ostati bez mlijeka, jer se

svjetsko tržište mlijeka

obilježio nagli porast cijena. U odnosu na 2006.

godinu, krajem kolovoza 2007. godine

CtJene u Europi bile su za 5,08€/100 kg ili 17,8 %više

EU- idila na pašnjaku, ali ne i u gospodarskomdvorištu

Tablica 1:Pregled cijenapo zemljama (EU, Novi Zeland i SAD) u eurimapo 100 kg mlijeka

Ožuiak Travani Svibani Lioani Srnani Kolovoz Prosiek EU-25 28 04 26 93 2645 26 88 27,98 28 77 33 36 Novi Zeland 16,74 16,66 17,99 17,95 23,72 18,38

SAD 26 56

1/jekarski li.st 07/2008.

uzgajivac1ma vise ne isplati proizvoditi po cijeni koju dobivaju od mljekara, posebno od tvornica sireva, sigurno su se

svoje proizvodnje, a ni sami tvrdoglavo srljati u ekonomsku

propast svoje mlijeko umjesto davanja u otkup. Cijena mlijeka u "staji" sada je u cijeloj Europi 27 i 33 euro centi, u odnosu na posljednje prošle godine, kada je najniža cijena iznosila preko 37 centi. Troškovi proizvodnje su zbog porasta cijena krmiva i goriva, pa je porastao pritisak na dajne cijene. U Nizozemskoj, Francuskoj i Italiji su veoma jasno i glasno upoznali javnost s ovim problemima. Ponegdje su izlazili na ulice zajedno sa svojim kravama. Talijanski organizirali su "Dan otvorenih staja". Kupcima mlijeka koji su u trgovinama mlijeko oko 1,60 € oni su prodavali po cijeni od0,50€.

Primjer Italije Talijanski su se prije nešto više od godinu dana dogovorili s predstavnicima industrije mlijeka o porastu cijena s oko 0,35 € na 0,38 €, te za drugo 2008. godine cijenu od 0,42 €. Industrija sireva i u Italiji je, umjesto dogovorenog s 0,38 na 0,42 €, zahtijevala povratak na 0,35 € po litri, jer su se u stabilizirali odnosi na tržištu mlijeka.

ltalijaje u položaju kao jedina od velikih europskih zemalja koja prema kvotama proizvodi samo 60 % svojih ukupnih potreba. Ostatak se uvozi, najviše iz i Nizozemske, pa zatim ostalih europskih zemalja. Zanimljivo je kako se na sjeveru Italije proizvede 628 milijuna litara mlijeka više od zadane kvote, pa Italija zbog toga kaznu od 187 milijuna eura. Taj nesrazmjer u sustavu kvota trebao bi nestati ukidanjem istih 2015. godine, a do tada Irska proizvoditi 360 %iznad svojih potreba, a Nizozemska 220 % više od svoje potrošnje.

Grafikon 1: cijenemlijeka "u staji"- EU 25 2007. g. i 2008. godine

Izvor: http· Uwww.mdcdatum.org. ukLMilkPrjces/eumilkprices.html

Tablica2: Pregledkretanja cijenamlijekapo zemljamaEU (kraj 2007. i 2008, godine) Studeni Prosinac Ožujak

Izvor:http://wwwmdcdatum.org.uklMilkPrices/eumilkprices html

U Italiji su nlijeko dijeliti besplatno, ndustrije sireva ne žele itkupne cijene mlijeka, iako su cijenu sirevima u trgovakim lancima.

primjer

Još krajem svibnja su 'eliki prosvjedi proizvomlijeka koji su zbog vojih troškova proizvodnje tražili prodajnu cijenu mlijeka. Njemljekare su nakon prošlogolišnjeg na tržištu mlieka, u dogovoru s nekoliko tvrtki :oje u stvari kontroliraju otkupnu :ijenu mlijeka preko cijene mlijeka u liskontnim maloprodajnim lancima, •ratile :ijene mlijeka na razinu od 27 do 35 :enti po litri. Niže cijene mlijeka se na sjeveru, 1 više na jugu ipnja bojkot poljoprivrednika je u >ojedi-nim pokrajinama obuhvatio su mali i potporu ministra >oljo-privrede koji je izjavio da bi ·ealna otkupna cijena mlijeka od trebala biti oko 40 :enti. Zanimljivo je kako je, uz zražavanje potpore ninistar izjavio da oni ovu akciju >rovode na vlastitu odgovornost i ·izik.

Osnovni problem

e da je mlijeko teško na dulji rok. Mlijeko je >odložno kvarenju, pa ga se ne nože dulje vrijeme skladištiti kod kao što je to s :lrugim poljoprivrednim proizvo:lima. Isto tako, utjecaj nlijeka na tržištu nije da bi :o moglo utjecati na promjenu ,onašanja mreže. U lipnju ;u mlijeka najavili ;manjenje proizvodnje za 5 % kao mak protesta, ali trgovci su zjavili kako ne nikakve ,romjene i nestašice na samom :ržištu gotovih rnljekarskih proiz-

'Wl/ckarskili~t 07/2008.

Mljekarska dvorišteu Europskojunt/i - idila koja to nije voda.

mreže i udruge industrije mlijeka i u lipnja su mlijeka dodatno pritis-

nuli tržište namjerom da osiguraju višu cijenu svojeg proizvoda. Nakon prosvjeda pred mljekarama, prešli su na prosvjede pred veleprodajnim centrima koji, u stvari,

4:, i'..F~r tTr.l<·;hm;, gur .ib~elag-: 1

Ponudasirevana Bavarskojtržnici

prodajnu cijenu mlijeka na tržištu. Diskontna prodaja mlijeka po nižim cijenama kupce, ali mljekarska industrija tada trpi zbog smanjenog profita trgovaca. Kad je mljekarska industrija za profit, jasno je kako niti mlijeka ne mogu na porast svoje prodajne cijene mlijeka. Oni pogotovo,jer u pravilu, svoje troškove i profit oni koji su bliže kupcima u lancu od kupca do mlijeka.

Mljekari su protestirali pred upravama lanaca samoposluga i danima radije izlijevaju svoje mlijeko, negoli ga prodaju ispod cijene od 43 centa po litri, koliko ultimativna traže. U vrijeme prošlogodišnjeg na tržištu mlijeka su primali i do 50 centi po litri, ali sada, kada se tržište stabiliziralo, veleprodajni trgovci više ne žele višu cijenu mlijeka mljekarskoj industriji ako ne moraju, pa tako niti mljekarska industrija nema prostora za

Desetodnevni prosvjedi u kada se pojedinih dana otkupljivala gotovo 80 %mlijeka manje negoli u normalnim uvjetima, ipak je donio rezultate, jer su polovicom lipnja predstavnici velikih diskontnih maloprodajnih lanaca otkupnu cijenu mlijeka poljoprivrednicima. Predstavnici diskontnih lanaca pristali su na povecijene mlijeka za oko 1Ocenta, na ukupno 43 centa za litru mlijeka, te maslaca za 20 centa po kilogramu. Što dalje do ukidanja kvota 2015.? Europska komisija predstavila je krajem svibnja zastupnicima Europskog parlamenta prijedlog modernizacije poljoprivredne politike (CAP) kako bi mogla odgovoriti potražnji za prehrambenim proizvodima. Glavni elementi prijedloga Europske komisije jesu da se trajno ukine obveza da se manji dio poljoprivrednih površina svake godine ostavi bez usjeva, ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka te ukidanje veze visine subvencija s proizvodnje.

mlijeka su nezadovoljni odlukom EU da se kvote za proizvodnju, jer to dodatno pridonijeti smanjenju cijene mlijeka i na europskom tržištu. Smatraju daje to nepravda, te da se na štetu europskih proizvodnjom podmiruju potrebe izvan EU, u ovom potrebe azijskog tržišta. Najavljeno otkupne cijene mlijeka od godine za 1 % svake godine do kraja 2015. godine, kada se kvote potpuno ukinuti, ne se dovoljnom odštetom

Ova posljednja korekcija cijene tek ih privremeno umiriti, ukoliko ne do novih poremena tržištu, koje je prema prognozama kretanja cijena

Citracentar~

proširite

svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah

odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s Vašim bankama

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

E. de Piennes bb, Vrbovec

Jurval d.o.o. Vrbovec

Eugena de Piennes bb, 1O 340 Vrbovec

tel: 01/2791-990, fax: 01/2792-035

e-mail: jurval@jurval.hr web: www.jurval.hr

Poslovnica Osijek

Sv. L. B. 239, 31 000 Osijek

tel: 031/281-181, fax: 031/281-182

e-mail: jurval.osijek@jurval.hr web: www.jurval.hr

Aktivnosti u sektoru mlijeka

Piše:Janja dipl. oec.,

Usavjet su imenovani

predstavnici: Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoj a (2 Agronomskog fakulteta (2 mljekarske industrije (3 Croatia(1 malih mljekara (1 mlijeka (6 Hrvatske gospodarske komore (1 i Hrvatskog centra (1

Savjetaje:

• pratiti stanje u sektoru u RH i svijetu, posebice u Europskoj uniji,

• odnosa primarne proizvodnje i prerade mlijeka,

• razmatrati i predlagati rješenje za proizvodnje i prerade mlijeka, posebice u dijelu restrukturiranja sektora,

• razmatrati ekonomski položaj proizvodnje i prerade mlijeka te nalaziti konkurentnosti ovog sektora,

• raditi na mlijeka i proizvoda,

• razmatrati stanje u pregovorima s EU u sektoru mlijeka (poglavlje 11 i 12), te predlagati pregovarpozicije.

Na nekoliko sjednica savjeta posebno su teme:

• Operativni program razvitka govedarske proizvodnje,

• Pravilnik o kapitalnom ulaganju,

• Politika poljoprivrednog zemljišta,

• Problematika sabirališta svježeg sirovog mlijeka,

• Tržni red za mlijeko,

• Ciljna cijena mlijeka,

• stajališta - priprema na EU.

Iz navedenih tema može se kako prevladavaju investicijske, odnosno razvojne teme te teme vezane za pripremu ulaska RHu EU. Novi Operativni program

Nastavlja se investicijski ciklus kroz Operativni program uvjeti biti još prihvatljivi i dati nastavljanja restrukturiranja proizvodnje mlijeka, a donesen je i objavljen novi Pravilnik o kapitalnim ulaganjima NN br. 66/08.

Donošenje novog Operativnog programa razvitka govedarstva se do kraja lipnja ove godine. U pripremi je i donošenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu, što bi trebalo nastavak proizvodnje mlijeka. Prema podacima DZS i HSCSredišnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u 2007. god. proizvedeno je 834 231 000 litara mlijeka od 234 671 proizvodnog grla, a mljekarska industrija otkupila je 635 mi!. litara od 31 959

Iz gore navedenih podataka može se

• proizvodnja mlijeka po kravi je 3 555 litara,

• godišnji otkup mlijeka po kravi 2 706 litara,

• godišnji otkup mlijeka po ispo19 869 litara.

Rješenjemod 29.02.2008. godine

Uz to, prema podacima u Hrvatskoj, osim niske proizvodnje mlijeka po kravi i gospodarstvu, postoje i dodatni problemi:

• oko 35 % otkupljenih mlijeka nije u standardu EU, • nemamo pouzdane podatke o direktnoj prodaji sa farme i potrošnji na farmi (iako se radi o od 200 - 300 milijuna litara mlijeka).

Naša procjena je da se u RH proizvodi više mlijeka nego što to govore podaci. Procjenu temeljimo na podacima o proizvodnji po kravi u selekcijskom obuhvatu i broju krava pod selekcijom. Potpuno je jasno da usprkos uloženom trudu i novcu svih subjekata u procesu proizvodnje i otkupa mlijekamljekarske industrije, Vlade RH, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, za približavanje naše proizvodnje mlijeka (po i kvaliteti) europskoj proizvodnji, potrebno je još dosta konkretnih aktivnosti.

Da bi usporedili visinu proizvodnje, odnosno kvote po gospodarstvu u zemljama EU 25, u tablici dajemo prikaz kvote, broj proizvodnju po

Ml.fekarski list 07/2008.

Kvota i broj mlijeka u EU-25, te proizvodnjapo i struktura po proizvedenoj mlijeka u 2007. godini

ia

2 847 478 47

2 792 690 2

'zvor podataka: Europska komisija i IDF te strukturu proiz-

Proizvodnja mlijeka po gos)odarstvu u EU-25 iznosi

166 300 litara i 95 % mlijeka zado1oljava propisane kriterije. U RH to e oko 26 000 litara po gospodarstvu ~-odišnje.

Pogledamo li podatke iz tabli:e, vidljivo je da nižu proizvodnju od -lrvatske ima samo Latvija. Podaci o ;trukturi naših po i kvaliteti proizvodnje mlieka, mogu se u Godišnjem HSC- SLKM.Treba naglasiti <ako 24 460

170 mil. litara mlijeka godišnje ili 5 959 litara po u.

Vlada RH i mljekarska industrija 1lažu dosta novca i napora sa ;vrhom poboljšanja stanja u sektoru nlijeka. Državne potpore u ovom

W(jekarskiHst 07/2008.

sektoru su iznad potpora u EU. Cijena mlijeka koju mljekare prema Vladinoj Uredbi, i uz premije mljekara, je iznad prosjeka EU-25.

Usporedimo li to s mlijeka po gospodarstvu, tada možemo da nešto drugo otežava razvoj ove djelatnosti. Za sada imamo:

• siguran otkup i isplatu mlijeka uz primjerenu cijenu,

• veliku državnu potporu kroz direktna za mlijeko, krave, prvotelke i ratarske kulture,

• poticajan program razvitka govedarstva,

• visoku potporu kroz kapitalna ulaganja.

Što nemamo, a potrebno je za ovu proizvodnju?

Je li to samo loša zemljišna

politika i "nerazumni" planovi, što se kao problem kod izgradnje i adaptacije farmi krava, ili su razvoja ovog sektora neki drugi faktori koji se ne izgovaraju glasno. U broju Mljekarskoj lista bit puno novosti. Uz objavljeni Pravilnik o kapitalnim ulaganjima se donošenje Programa razvoja govedarstva, Uredba o ciljnoj cijeni mlijeka i prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Svi navedeni akti veoma su bitni ili skoro presudni za razvoj mljekarstva i potrebno ih je dobro i analizirati. Uz mljekarske industrije i institucija nadamo se da promlijeka ostvarivati bolje rezultate i pripremiti se za nadola-

BRŽA I EFIKASNIJA REALIZACIJA

OPERATIVNOGPROGRAMA

RAZVOJA

- Mr. se.

GOVEDARSTVA RH

Na osnovu baze podataka mlijeka i njihove dosadašnje proizvodnje je pristupiti lociranju i snimanju odabranih OPG-a oko mljekara u prvom krugu promjera do 50 kilometara, te drugom krugu promjera do 100 kilometara. Sada i transportni troškovi igrat veoma važnu ulogu u otkupu mlijeka, te na relaciji farmermljekara. Svaka mljekara ima bazu podataka o broju te mlijeka sa svakog OPG-a. Drugo, mljekare bi i u suradnji s OPG-ima i udrugama, trebale terena, u smislu zamjene pojedinih sabirališta i farmi. postoje da cisterne voze jedna pored druge u suprotnim smijerovima do 100 i više kilometara za gotovo iste mlijeka, natako nepotrebne transportne troškove. Osobno smatram da je ovo problem udruga i saveza udruga koje bi o ovome trebale voditi Pa zbog i osnivaju udruge?! Gospodo, svaki konkretan problem traži konkretno rješenje, što zahtijeva razgovore i pregovore, kao i planiranja. Za zaštitu obostranih poslovnih interesa mljekara, te mljekara i mlijeka, matematiku, i logiku i veoma brzo, uz malo dobre volje i truda, riješit neracionalnosti.

: ' ' Na ovako zacrtanom : prstena farmi : oko mljekara možemo utvrditi i : raspoloživih obradivih · površina, na osnovu kojih možemo planirati držanja broja kravai proizvodnje mlijeka.

Važno je utvrditi potencijale i razvoja te broja krava i proizvodnje mlijeka na gospodarstvima što bližim mljekarama, jer su ovdje najmanji troškovi transporta mlijeka do mljekare. postupni, brži i efikasniji razvoj OPG-a Prijedloge programa razvoja broja krava i proizvodnje mlijeka za svako OPG je planirati i predložiti na osnovu pokazatelja. To su: struktura obitelji, struktura posjeda, struktura stada i analiza dosadašnjeg razvoja. Na svakom OPG-u, na kojem postoje uvjeti i proizvodnje mlijeka, potrebno je popuniti stajske kapacitete, te pristupiti izgradnji novih staja. Što se strukture posjeda za proizvodnju voluminozne krme, te izgradnje staje kapaciteta, silosa, gnojišta i ispusta za krave, važne su nam 3 kategorije u posjedu, i to: vlastita zemlja za proizvodnju sjenaže i silaže, zemlja u zakupu za proizvodnju sjenaže i silaže, te za formiranje gospodarskog dvorišta po suvremenim principima i mogu-

Osnova brže realizacije

Operativnog programa

razvoja govedarstvaproizvodnje mlijeka u

RH treba biti bazirana

na prijedlozima programa razvoja što broja

OPG-a, sa svrhom

stvaranja prstena farmi oko mljekara

kompletiranja farme. Mnoge naše "farme" nisu kompletirane, a gotovo da i nemamo OPG koje ima kompletan projekt i izgradnje gospodarskog dvorišta i farme u cjelini. Koliko mije poznato, u Hrvatskoj se nitko do sada time nije bavio.

Procjena okrupnjavanja posjeda u 5, 1O i 20 godina Ovoje veoma važno zbog nice da u Hrvatskoj postoji malo velikih posjeda, zbog izumiranja i njihova starenja do obrade posjeda te napuštanja posjeda.

U ovom razdoblju sve se može promijeniti osim poljoprivrednih površina koje stalno ostaju na svome mjestu, kao i potreba njihovog u širem društvenom interesu. Ove površine stalno biti pod kulturama, ratarskim, krmnim ili dugogodišnjim nasadima. Najgora varijanta su zapuštene i parcele, a mlijeko i meso su svakodnevne namirnice u svakom hrvatskom domu.

list 07/2008.

"Ovomjestoje prazno i svaki dan u prosjekugubim 20 litara mlijeka ili 80 kuna novostvorenevrijednosti.Prijatelju 1 mojagodišnjaproizvodnja po kravi je izmedu 6 000 i 7 000 litara 1 i to stalno u E klasi. Svakoprazno mjestou staji godišnjije gubitak od 24.000 do 28.000 kuna novostvorene vrijednosti.Pa ti meni reciisplati li se ne proizvoditimlt/eko. Nas dvojes 10 krava godišnjeproizvedemosamo kroz mlijeko 240.000 do 280.000 kuna" (OPG Pere 10. travnja2008.}

Dosadašnja praksa je pokazala <ako zemlju kupuju ili uzimaju u rnkup samo dvije kategorije OPG-a,i :o: velika ratarska gospodarstva, koa dolaze do novca preko sredstava Joticaja po jedinici površine za Jojedine kulture i povrata kapitalilih ulaganja, te gospodaritva, koja se bave proizvodnjom mlijeka - od onih najmanjih do naji ona koja se bave proizvodnjom mesa (uglavnom gospodarstva , proizvodnjom, koja ostvaruju sredstva prodajom ,toke i poticaja po jedinici površine, te povratom kapitalnih ulaganja).

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, planom razvoja, odnosno Operativnim programom razvoja govedarstva, potrebno je razvrstati u nekoliko kategorija, i to na posjede 10, 10 - 20, 20 - 40 i 40 - 60 jutara obradivih površina (vlastite površine

M(jekarskili.st 07/2008.

i površine u zakupu). Na osnovu ovoga imali bismo veoma brzo uvid u naše stvarne potencijale.

OPG možemo staviti izvan "Programa postupnog razvoja" malih i srednje velikih gospodarstava, kao zasebne Takvih gospodarstava imamo malo i ona bi trebala pripadati posebnoj grupi, koja bi bila

poljoprivrednih savjetnika po pitanju organizacije posjeda i primjene suvremene tehnologije, te po pitanjima financija, kredita i zaduživanja. Postupni razvoj malih i srednje velikih gospodarstava okrupnjavanjem posjeda, kupovinom zemlje i uzimanjem zemlje u zakup, neminovnost je koju ne možemo ali koju možemo i moramo ubrzati i usmjeravati u interesu OPG-a, mljekara, te širem regionalnom nacionalnom interesu.

: ' ' Paralelno s okrupnjava: njem posjeda potrebno : je broj krava i proizvodnju mlijeka, a samim time i smještajne kapacitete staje.

Ovo je jedan od trenutaka u planiranju izgradnje staje koja se može produžavati ili proširivati iz godine u godinu, te planiranju izgradnje objekata, silosa, nadstrešnica za strojeve, slamu i sijeno, ispusta za krave, gnojišta za kruti stajnjak, lagune za gnojovku te lagune za otpadne vode. Lociranje objekata treba biti takvo da produžavanje ili proširivanje staje u godinama. Mnogi su se zabetonirali armiranim betonima i loše projektiranim stajama, te im je sada, nakon S godina i 25 ili 35 krava, proizvodnja postala premala. Kupovinom zemlje i uzimanjem zemlje u zakup otvaraju se za 40, 45, 50 i 60 krava. I što onda? Idemo rušiti staju i graditi novu. generacije hrvatskih agronomanažalost nisu osposobljene za planiranje, projektiranje i izradu idejnih rješenja farmi.

' ' Proces postupnog razvoja prati i proces stalnog investiranja vlastitog, bankarskog i državnog kapitala.

Na osnovu podataka o strukturi obitelji i posjeda, te dosadašnjem razvoju, planovima nositelja OPG-ai obitelji, te na osnovu snimljene situacije i procjene, poljoprivredni savjetnici HZPSS i mljekara mogu predložiti program razvoja za svako odabrana i gospodarstvo. Odabir OPG-a treba obaviti temeljem suradnje i konzultacije HZPSS, HSC i mljekara (terenska i razvojna služba mljekare).

"Da su moje krave zamazane od balegei da leže u balegi.Ma nemoj!!! Pa, svaka od njih meni godišnjedonosi24.000 do 27.000 kuna novostvorenevn/ednosti samo kroz proizvodnjumlijeka.Ja sebi ne mogu dopustiti da mojekrave nisu Moja staja je moja radionicai moje za proizvodnjumlijeka. EJ~ i da mi krave budu zamazane od balege!I I Ako svojih 8 sati na radnom mjestu pravilno rasporedišna cijeli dan, tada nije problembalegu izbaciti na gnojište. To ti je prijatelju samo stvar navike. Držiš li do svogposla i do svojihkrava, tada ti krave biti kaže Pero

i osposobljavanje i školovanje farmera

Ulaganje kapitala u poduzetništvo i proizvodnju baziranu na suvremenoj organizaciji i visokoj tehnologiji, koju pokušavaju voditi nekvalificirani poduzetnici, uglavnom nosi probleme i poslovne promašaje i bankrot.

Kakva je i osposobljenost hrvatskih farmera u proizvodnji mlijeka? Evo odgovoranajviše je završilo osnovnu školu i kojekakve zanate, a najmanje je onih sa završenom srednjom poljoprivrednom ili srednjom veterinarskom školom.

Hrvatska je zemlja koja nema

Centar za obuku farmera starijih generacija, polaznika srednjih poljoprivrednih i veterinarskih škola te studenata viših poljo-

privrednih škola i fakulteta. Takav su centar Nizozemci izgradili u Polevama na županije i mi ga do danas nismo stavili u funkciju i osposobljavanja farmera generacija, te studenatapoljoprivrednih savjetnika i Predlažem da pokroviteljstvo nad radom Centra prihvati Ministarstvo PRRR,ali i cjelokupna privreda

\ ' ' Op_erativniprogram raz: voJa govedarstva RH brže i efikasnije biti realiziran radom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, mljekara, županija, gradova i te Hrvatskog centra i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavni službu.

Drugi praktikum s 11lauf' stajom i mljekarskim praktikumom Nizozemci su izgradili (financirali) u sklopu srednje gospodarske škole u Križevcima. I ovom je Praktikumu za obuku potreban daljnji razvoj i proširivanje, te predlažem da se i on stavi pod pokroviteljstvo Ministarstva PRRR. generacije farmera je i osposobiti na predavanjima, prezentacijama, struekskurzijama, obukom i radom na uzornim farmama - najmanje 2 puta po 15 dana tijekom godine. Posebno bi to trebalo važiti za poduzetnike i investitore s investicijama od 1 milijun kuna. Voditelji i osposobljavanja trebaju biti savjetnici HZPSSi HSC-a.

Nove generacije farmera Neophodna je reorganizacija srednjoškolskih i veterinarskih programa, te ustroj obuke i - proizvodnog osposobljavanja po normativima austrijskih, nizozemskih, danskih ili irskih srednjih poljoprivrednih škola za farmere. Predlažem da se na svih županija po odluci MPRRR, odrede i lociraju farme (najbolje farme) za edukaciju i obuku, kako starijih generacija farmera, tako i generacija farmera polaznika srednjeg školovanja i proizvodnog osposobljavanja. Prijedloge i izbor farmi potrebno je prepustiti savjetnicima HZPSS. Na svaku ovakvu farmu došla bi s oznakom "UZORNA FARMA pod pokroviteljstvom MPRRRi vodstvom HZPSS11•

Za sve farme namijenjene edukaciji potrebno je izdvojiti sredstva za kompletiranje gospodarskih proizvodnih dvorišta, za standarda plodnosti tla, te uspostave sustava za navodnjavanje, gdje god je to

Mljekarski li.st 07/2008.

lnter- Ago c1.o.o.

Prodaja

visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTALi GOVEDO

u sustavu selekcije

i JUNICA i BIKOVAza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite

u našoj karantenisteone

junice vrhunskekvalitete iz

AUSTRIJE I

ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.

posrednike, kupite

junice direktno od 1Ogodina u 'Hrvatskoj

Z9hvaijujemo na povjerenju

KraljaTomislava22,HR-48260Križevci

Telefon:048681393,fax:048681394

Mobiteli:0916170696,0916170636

e-mail:inter-agro@kc.t-com.hr

Održana GodišnjaskupštinaHrvatskemljekarskeudruge u SvetištuMajke Božje od Krasna,06. lipnja 2008. godine

Piše:Vera dipl. ing.

Ovogodišnja Skupština bila je izborna i izvještajna, a novoizabrani Upravnog odbora (prof. dr. se. Neven Antunac, Agronomski fakultet, Zagreb; prof. dr. se. Rajka Prehrambena-biotehnološki fakultet Zagreb; Jasenka Špika, dipl. ing., Meggle - Hrvatska, Osijek; Stjepan Ban - predstavnik koncerna Agrokor; Željko dr. vet. med., Vindija Varaždin te mr. se. lnga KesnerKoren i Davor dipl. ing., Dukat, Zagreb} nastavit rad svojih prethodnika, koji su dali velik doprinos prepoznatljivosti i uspješnom radu HMUproteklih godina. Hrvatske mljekarske udruge informirani su o organizaciji, radu, o najvažnijim aktivnostima tijekom proteklog razdoblja, kao i o programu rada za jednogodišnje razdoblje. I ove je godine za rad Skupštine postajao velik interes što prisustvo 150 sudionika iz svih krajeva RH,od veliki broj - delegata HMU, kao i gostiju iz mnogih znanstvenih i institucija diljem Hrvatske. o radu HMU sudionici Skupštine informirani su o zadaci-

ma i obvezama Udruge koji se odvijaju u kontinuitetu, a odnose se narazvoj i promociju znanstvene i djelatnosti, edukaciju profila kadrova, doprinos razvoju proizvodnje i prerade mlijeka, te poticanje potrošnje mlijeka i vina.

i udžbenici

Kvaliteta objavljenih znanstveradova u znanstvenoMljekarstvo je na visokoj razini. Osobito je važno

istaknuti sve

Mljekarstva stranim i znanstvenicima s kojima je uspostavljena intenzivnija komunikacija i informiranost putem internetskih pretra-

Mljekarski list izlazi i na 64 stranice svakog mjeseca aktualne tematike te nastoji pratiti najaktualnija zbivanja u primarnoj proizvodnji mlijeka, a radovima informirati

Hrvatske mljekarskeudrugena održanojGodišnjojskupštini (Krasno,06. lipnja 2008.)

1IJESTI IZ HMU

nlijeka i dati im potrebne savjete. .ist objavljuje i redovito prati aktiv1osti mljekarskih udruga proizvoi mlijeka te uzgoj1ihudruženja.

Dva nedavno objavljena išna udžbenika u izdanju Hrvatske nljekarske udruge, i Trave za proizvodnju krme i sjenena" izvrsno su u stru:noj javnosti, ali i na terenu

mlijeka, što nas po;ebno veseli. U pripremi za razdobje koje slijedi su dvije knjige, i to: Sirarstvo", prof. dr. se.Jasmine Hav·anek i suradnika te "Zaštita zdravlja životinja", prof. dr. se. /latka

Edukativna predavanja i mljekarski simpozij Nastavljena je u kontinuitetu ~dukacija i nlijeka u sklopu "Škole 1astave", kojoj je svrha upoznati mljekara i nlijeka s najnovijim tehnološkim i rnkonodavnim obvezama koje valja Jrimjenjivati u proizvodnoj praksi. ~a predavanja postoji velik ineres, a teme predlažu s :erena. U planu za razdoblje koje ;lijedi je daljnja organizacija ~dukativnih predavanja.

U Lovranu se od 23. - 26. ,tudenoga 2008. god. održati 38. :irvatski simpozij mljekarskih stru:njaka s sudje1ovanjem. U ~ijelu Simpozija prijavu velikog broja radova iz svih proizvodnje i prerade mlijeka. Predstavljenim radovima poseban naglasak se dati kvaliteti mlijeka i proizvoda te novim spoznajama u tehnologiji proizvodnje i prerade mlijeka. I ove godine biti organiziran Okrugli stol na temu:" Stanje i legislativa hrvatskog mljekarstva pri ulasku u EU".

Novi "Mlijeko i Ja" Mlijeko i Ja na pregledan i popularan donosi informacije o prehrambenim svojstvima mlijeka i proizvoda, kao i o posebnom ljekovitom djelovanju nekih proizvoda. Davanjem objektivnih informacija kompetentnih ka o važnosti mlijeka i proizvoda opravdati svrhu svog osnivanja, a generalno uvjetovat razinu znanja i svijesti o važnosti konzumacije mlijeka i proizvoda u svakodnevnoj prehrani.

Kupci su dosad uglavnom nedovoljno informirani o mlijeku i proizvodima kao kvalitetnoj i zdravstveno ispravnoj hrani. Stoga je Hrvatska mljekarska udruga pokrenula inicijativu za izdavanjem ovakvog koji je prvi hrvatski namijenjen edukaciji mlijeka i proizvoda.

Ostale aktivnosti Hrvatska mljekarska udruga, putem svojih izdanja, ali i edukativnih predavanja, s Hrvatskim centrom, Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatskom gospodarskom komorom, Agronomskim, Prehrambeno-biotehnološkim i Veterinarskim fakultetom u Zagrebu, te Poljoprivrednim i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom J .J. Strossmayera iz Osijeka. U novije vrijeme ostvareni su kontakti s Fakultetom Strojarstva i brodogradnje iz Zagreba s kojima su predstavnici HMU sudjelovali na edukaciji o energetskoj vitosti na farmama krava. Ova suradnja se prenijela kao edukacija mlijeka o ovoj tematici putem Mljekarskog lista.

Na humanitarnim akcijama propagirala se važnost mlijeka i

lfljekarski list 07/2008.

proizvoda u svakodnevnoj prehrani mladih Pod motom dan za san" i ove je godine obilježen dan, zajedno sa Svjetskim danom mlijeka 1. lipnja. Na održanoj manifestaciji popularizirana je potrošnja mlijeka u školama i a sredstva dodijeljenja su Centru za autizai:n u Zagrebu. Djeci je podijeljen "Mlijeko i Ja" u kojem je prigodnim plakatom obilježen Svjetski dan mlijeka, a je objavljen upravo 1. lipnja. Akcijom mlijeka za svako dijete", po odluci Gradskog ureda za obrazovanje u prošloj školskoj godini u osnovnim je školama dnevno osigurana besplatna mlijeka za svakog Upravo je to bio povod obilježavanju Svjetskog dana školskog mlijeka koji je održan 29. rujna na Trgu Bana prigodnim programom. punih deset godina Hrvatska mljekarska udruga pomaže Dje"Željka" u Vukovaru. Tako je i u proteklom razdoblju malim Vukovarcima prigodnim darovima uveselila i uskršnje blagdane.

Rasprava i donošenje

Prisutni i gosti ocijenili su kako je Hrvatska mljekarska udruga u proteklom razdoblju uspješno odradila i izvršila obveze iz svojeg djelokruga djelatnosti, a glasova sudionika Godišnje skupštine su o radu HMU i Upravnog odbora, program rada za razdoblje i Statut HMU. Nagrada Zlatni rog Na Skupštini HMU dodijeljena je tradicionalna nagrada "Zlatni rog" najuspješnijem mlijeka, a od ove se godine dodjeljuje još jedna nagrada za najuzornije

Predstavnik Hrvatskog centraZdenko Jvki~ dipl. ing. je "Plaketu"obiteljiMiškulin iz Smiljana gospodarstvo. Prema redoslijedu županije, najbolji mlijeka odabrani su na županije. komisija u sastavu: Zdenko dipl. ing. (HSC), dr. se. Antun (Agronomski fakultet) i Zoran dipl. ing. (Mljekarski list), prema službenim podacima HSC - Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u RH, pet gospodarstava, koja su ušla u uži krug, odabrala je dva najbolja. Tako je nagrada "Zlatni rog" dodijeljena obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Latki iz dok je "Plaketu" za najuzornije gospodarstvo dobilo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Miškulin iz Smiljana. Planovi za razdoblje U razdoblju koje slijedi Hrvatska mljekarska udruga nastavlja s izvršavanjem aktivnosti u kontinuitetu, ali i s planiranjem i razvijanjem novih. Suradnjom sa znanstvenim i institu-

cijama, mljekarama, udrugama i mlijeka, te uzgojnim udruženjima, Udruga opravdati svrhu svog dugogodišnjeg postojanja i aktivnog djelovanja. Posebno se poticati aktivnosti promoviranja potrošnje mlijeka i proizvoda u predškolskim i školskim ustanovama, ali i kod svih dobnih skupina dok se aktualnim temama u Mljekarskom listu poticati i osuvremenjivanje proizvodnje mlijeka. Posjet Sirani "Runolist" Melem za i ugodno ostalim osjetilima bila je posjeta sirani "Runolist"u Krasnu vlasnika Vladimira koji je ujedno bio i doGodišnje skupštine Hrvatske mljekarske udruge. Gospodin Tonam je na koji se u njegovoj obitelji dugo godina proizvode sirevi. Nekada je to bio pogon koji je dnevno svega 70 litara mlijeka, i bio je samo jedan zaposlenik. Tijekom godina

Mljekarski LiYl 07/2008.

mnogo se toga promijenilo - danas s ponosom kako godišnje otkupljuju oko 650 litara kravljeg i 62 litara mlijeka. Kako bi dnevno prikupili oko 1 800 litara kravljeg mlijeka, kamioni prevale krug od 200 kilometara na dan, jer valja od Krasna, preko Pazarišta do Osika i Budaka, a ljeti, kada se otkupljuje i mlijeko, još i do Udbine. Zimi nema otkupa mlijeka, jer je njegova sezona od 1. svibnja do 15. rujna. Prošle je godine obilježena petnaesta obljetnica rada, a osim prerade mlijeka u kvalitetne i ukusne sireve, tvrtka commerce može se pohvaliti i uspjesima u ponudi. Naime, nedavno je otvoreno i skijalište koje zimi nudi pregršt sadržaja, naravno uz opuštanje u prekrasnom velebitskom krajobrazu i uz tradicionalne specijalitete.

mlijeka na ovome imaju mnoštvo prepreka kako bi stigli do cilja - mlijeka ekstra klase. No, bez obzira na svakodnevne probleme ovog predivnog, ali i surovog brdsko-planinskog ipak se mogu pohvaliti sa svojih 70 %mlijeka europske što je sigurno plod visoke cijene, ali i proizvodu visoku kvalitetu. To je upravo i jedan od razloga što se Udruga mlijeka, je predsjednik gosp. bori da što broj manjih mlijeka ostane u proizvodnji, jer je njima lakše proizvesti visokokvalitetno mlijeko, da njihove krave jedu zdravu krmu koja proizvodu daje okus, boju i miris. Tome u prilog najbolje govore brojna priznanja koja je Sirana "Runolist" osvojila na i inozemnim izložbama - u Novom Sadu, Gornjoj Radgoni, Babinoj Gredi itd. Proizvodi osvajaju samo zlatne medalje. Ne može se da je razlog tomu proizvodnja kvalitetne sirovine brdsko-planinskog u kojem postoji velik broj vrsta ljekovitog bilja koje mlijeku daje okus.

Da ne ostaje na postignutim uspjesima, dio proizvodnje iz Krasna gosp. je preseliti u 20-tak kilometara udaljeni gdje u pogonu unaprijediti i proizvodnju tradicionalnih sireva.

Možemo žive i rade u Bogom danom za poljoprivredu i i to su iskoristiti. Na tome im a ovim putem da predstavnici i aanovi Hrvatske mljekarske udruge pozorno pratiti razvoj proizvodnje kvalitetnih tradicionalnih pro-

KREDITI do 1O od ina

Rolobalirka - komora s valjcima upravljanje Pilotbox T •automatsko podmazivanje •vezanje mrežom / špagom Twin-Fix

bala ~G:1-;.-:::~:::;I •noževi - opcija ~.

Ni/?

Kreditne kartice 12 do 60 m·eseci

\ /f1

Noževi I Zaštita ,d kamena

• C Darko Danar vlasnik-direkt

Kokotac - vrsta pogodna za zelenu gnojidbu

Kokotac je u prirodi dosta rasprostranjenabiljna vrsta. Uspijeva skoro na svimtipovimatla i klime, a smatrajuga izuzetno korisnom biljnom vrstom za popravljanjenepovoljnihosobina tla, odnosno njegoveplodnosti

Piše:Dr. se. DarkoUher

Najviše je rasprostranjen na prirodnim degradira ni m travnjacima, pored puteva, željeznipruga, nasipima te na planinskim proplancima. U prosjeku sadrži 17 % sirovih proteina, 13 % probavljivih sirovih proteina, 3 % masti, 30 % sirovih vlakana, 42 % NET-a i 8 % pepela. Sadrži dosta karotina, masti, fosfora i kalcija te je veoma hranjiva biljna vrsta. Nedostatak ove vrste je što sadrži gorke i mirisne tvari, osobito kada se nalazi u suhom stanju pa ga životinje odbijaju pri ishrani. Veoma je medonosna biljka, a med ima izvanrednu i aromu. je izuzetno korisna biljna vrsta za popravljanje nepovoljnih osobina tla, odnosno njegove plodnosti. Po 1 ha može ostaviti u tlu 13,3 tiha mase korijena u obliku organske tvari koja popravlja fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. U prosjeku ostavlja 185 kg/ha fiksiranog dušika u tlu bakterija Rhizobium meliloti koja se razvija na korijenu kokotca i pod veoma skromnim uvjetima plodnosti tla.

Mljekarski list 07/2008.

Zbog toga, kokotac predstavlja jednu od najpogodnijih mahunarki za zaoravanje, odnosno zelenu gnojidbu, zbog se u SAD-u, u tzv. kukuruznom pojasu ("Com Belt"), skoro redovito zaorava te se na taj tlo osvježava organskom tvari i popravljaju njegove karakteristike.

Agrotehnika proizvodnje Od svih višegodišnjih mahunarki, kokotac najbolje podnosi mrazeve ali i sušu. U uzgoju traži

dosta svjetla, a zasjenu ne podnosi te nije pogodan za uzgajanje u kao zaštitni usjev. Dobro uspijeva na svim tipovima tala, a bolje podnosi alkalna tla (do pH 9) od drugih mahunarki. No, može se uzgajati i na kiselim tlima do pH 4. Na izrazito kiselim tlima daje organske tvari od drugih biljnih vrsta te je najpogodniji za zelenu gnojidbu. Osnovna obrada tla i priprema za sjetvu veoma su kao kod lucerne i

Kokotacu cvatnji

ostalih djetelina. Izuzetno dobro reagira na mineralna gnojiva, osobito fosforna i kalijeva. se dodaje 60- 80 kg/ha P2 0 5 i 80- 100 kg/ha kalija, a posebno dobro reagira na gnojidbu kalcijem. Sjetva kokotca obavlja se ranije u a može se posijati i u kasno ljeto. Za proizvodnju zelene krme ili za zelenu gnojidbu sije se na razmak 16 - 18 cm. Za sjetvu treba sjemena u od 16 do 18 kg. Dubina sjetve je veoma važna, jer ova vrsta traži plitku sjetvu, a najbolje ga je posijati na 1 cm. Poslije sjetve obvezno je valjanje. Kokotac se može uzgajati u smjesi s francuskim ljuljem, oštricom, talijanskim ljuljem, a osobito sa stoklasom bezosatom. Na alkalnim tlima

grube strukture veoma je velik problem pripremiti tlo za sjetvu. Ova tla istovremeno imaju izrazito nepovoljne uvjete za rast i rad bakterija Rhizobium meliloti na korijenu kokotca. Kokotac možemo koristiti za zelenu krmu, sijeno, ispašu i silazu. Najmanje ga se koristi za sijeno, zbog sušenja jake i stabljike, jer tijekom sušenja list otpadne. U SADvrše dehidraciju kokotca u krmno brašno. Korištenje u prvoj godini treba svesti na minimum radi biljaka, a osobito korijena, kako bi godine dao prinos suhe tvari. Stoku je napasivati u prvoj godini, ali uz zadržavanje, najviše 3 do 4 dana. Ne smije se kasniti s korištenjem kokotca jer ogrubi,

osobito kada cvjetati pa ga stoka tada slabo jede. U odnosu na lucernu, kod kokotca se javljaju nadmi stoke. Iskorištavanje se može vršiti naizmjence: prvi otkos ispašom, drugi košnjom za sijeno ili zelenu masu, a ponovno ispašom. Dobro pripremljeno sijeno po svom sastavu je Iucerni, a osim toga ima ugodan miris koji apetit kod Silaža kokotca veoma je kvalitetna, stoka ju rado jede, ima ugodan miris i sadrži dosta i vitamina. Silaža može biti pripravljena zajedno s kukuruzom, krmnim sirkom, sudanskom travom, krmnim keljom i travama. Prinosi sijena u prvoj godini se od 3 do 4 tiha, a u drugoj 12 tiha sijena, odnosno 50 - 60 tiha zelene

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

Problotlkd.o.o.

Istraživanje,razvoji zastupstvau prehrambenojindustriji Ulicagrada 3, Zagreb

tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM:091/2382-833 e-mall:problotlk@problotlk.hr • www.problotlk.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30

IY DNV = ISO 9001:2000 -

I sredsMtzaaltlla kore sira od kvasaca i plijesni sredstva za spreavanje kasnog

nadimanjasira za pripremu salamure boje proteini

pribor I opremaza kontrolu: - kiselosti mlijeka - temperature -vlage - sallnlteta salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnogpogona - ostalo tennometri podloge markice za sir za samoprešanjesira i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka proizvodnja za nove proizvoc u vlastitom opremljenom laboratoriju

ROFESIONALNAHIGIJENAMtJEKARSKI-HFARMI

Ecolab-ov Premium program

Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati! ,,

wnfJ;t)'§)

Oxy Foam®- Aktivna pjena za higijenu vimena

Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože. Sigurno, i jednostavno za korištenje.

lo Shiela - Polimerizirana barijera

Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jadu (PVP). Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena mužnji.

Blu Gard 9

Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

VeloucidG!..

emulzija

r

Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jadu (PVP). Vrlo bogata i tvarima za održavanje kože vimena u stanju tijekom cijele godine.

~~l}EUm!ffi

Kovex8pjena

pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida je namjena s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

vrtnica 17• HR-10000 Zagreb ,tel. 016321 600 • fax. 016321633 _...-

.ecolab.com

Kojim mjerama plodnost tla?

Piše:Iva Majhen- dipl. ing.

prije svega, moramo poznavati kakvo je stanje hranjiva u tlu nakon što zasijana kultura napusti površinu. To nam analiza tla koju obaviti u najbližem i za to ovlaštenom laboratoriju. Agromjere koje je potrebno provoditi su: prašenje strništa, obvezno zaoravanje (nikako spaljivanje žetvenih ostataka), zatim sjetva usjeva za zelenu gnojidbu te mjera kalcizacije.

Prašenje strništa

Ovom mjerom možemo smanjiti "populaciju" korova tako što izazivamo sjemenke korova da niknu iz plitkog površinskog dijela tla. Kasnijom obradom zaoravamo niknuti korov. Na taj smanjujemo njegovu brojnost godine, pa i zaštita herbicidima biti uspješnija. Prekidanjem sistema kapilara u tlu gubitak vlage evaporacijom, a i mikrobiološka aktivnost u tlu se nastavlja. Slamu, koja ostaje nakon žetve, ako nam ne treba za nastir, potrebno je usitniti i zajedno s dodanim dušikom, koji može biti iz organskih gnojiva ili uree, odmah zaorati (Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi NN 56/08). Najgoraodluka je spaljivanjeslame jer, osim što prekidamo kruženje tvari u prirodi, uništavamo korisnu floru i faunu u tlu. Osim toga, postoji širenja vatre na susjedovu parcelu ili na gospodarske zgrade.

Zelena gnojidba

Zelena gnojidba - sideracija jedna je od agromjera plodnosti tla, unošenjem u tlo zelene mase biljaka koje se siju za tu namjenu. Kulture za zelenu gnojidbu imaju povoljan utjecaj na teškim tlima jer duboko razvijen korijen ovih vrsta i razgranata korijenova mreža popravljanje strukture tla, vodnog režima u tlu, stvaranje organske tvari u tlu, te povoljno na ugorenost tla. Tradicionalne kulture koje se siju za tu namjenu su razne vrste leguminoza, krmne repice (Perko, Petranova), uljane repice, uljane rotkve te facelija. se siju kao naknadni usjev nakon

skidanja žitarica te se zaoravaju u jesen ili u rano ovisno o kulturi koja slijedi. Siderate zaoravamo kada biljke odrvene ili kada ih ofuri mraz. Na težim tlima se zaoravaju u jesen, a na lakšim u Kojom brzinom se ovisi o tome koliko duboko ih zaoravamo, o vrsti i starosti biljaka te vlazi u tlu. se dublje zaoravanje mase jer se uslijed sporije razgradnje tlo organskom tvari.

Kalcizacija

Analize tla na sjeverozapadne Hrvatske pokazuju kako tla imaju nizak pH. To da je potreba za mjerom kalcizacije uglavnom neophodna,

U vrijeme stalnog poskupljenja mineralnog gnojiva, pa i drugih repromaterijala, poljoprivrednici bi trebali primjenjivati mjere kojima

te popraviti plodnost tla, kako bi zadržali prinose i eventualno uštedjeli prilikom kupovine repromaterijala

odnosno ovisna o zahtjevima pojedine kulture. Tako je neophodno višegodišnje dodavanje materijala koji sadrže kalcij kako bi se popravilo stanje minerala u tlu. Takva tla sadrže malo humusa, iako se organska gnojiva izvoze redovito na oranice.

Posljedica kiselosti jest nedostatak kalcija u tlu. To je element koji na formiranje stabilne, strukture tla, što i povoljnog režima i plodnosti tla. Imamo li dovoljno kalcija u tlu, tada se stvoriti povoljni uvjeti za stvaranje kvalitetnog i zrelog humusa koji je za plodnost tla.

: ' ' Tla kisele reakcije imaju : nestabilnu strukturu i : pokazuju sklonost formiranju · pokorice poslije svake kiše.

Znamo što pokorica za biljke u nicanju. I ovog bilo je problema s nicanjem kukuruza radi stvorene pokorice. U takvim tlima neka hraniva postaju manje biljci, pogotovo fosfor, jer dolazi do fiksacije fosfora. Primijenjene fosfora samo su iskorištene u tlu. Iz navedenog vidimo da je korekcija pH vrijednosti tla prva mjera kojom

FLEKTROIEHNIKA

Elektrotehnika

vamo plodnost i sposobnost primanja hraniva iz tla. Kako bi znali kakvo je stanje mikro i makroelemenata u tlu neophodnajeANALIZA TIA koja nam govori raspolažemo te kako racionalizirati proizvodnju i ne gnojiti napamet. Smanjimo li gnojiva, izgubit na prinosu i tada nemamo dovoljno krme za stoku.

Za kalcizacije na raspolaganju su nam materijali na bazi dolomita i vapnenca kao npr.: agrodol, agrovapno, fertdolomit, živo i gašeno vapno, otpadne tvari iz industrije (npr. saturacijski

Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr

Za sve ostale informacije obratite nam se na gore navedenu adresu i brojeve telefona ili na pranjem i doziranjem Pasterizator -

Koje materijale koristiti u kalcilikaciji tla?

Piše: Dr. se. DarkoUher

Za vapnjenje tla mogu se koristiti svi materijali koji sadržavaju kalcij, a nemaju štetnih primjesa, odnosno ne sadržavaju teške kovine ili druge štetne tvari iznad maksimalno dopuštenog sadržaja prema Pravilniku (NN br. 15/1992). Najviše se koristi najrasprostranjenija stijena koja sadržava Ca++ (vapnenac), koji je po sastavu kalcijev karbonat i dolomit, a koji je opet po sastavu kalcijskomagnezijski karbonat s nekim primjesama, zatim lapor i karbonatni pijesci. Veoma su djelotvorni, ali nešto skuplji, materijali: živo vapno (kalcijev oksid) i gašeno vapno (kalcijev hidroksid). Najnoviji, veoma vrijedan materijal je fertdolomit koji, osim dolomita (Ca++i Mg++),sadržava i dušik. Vapnenac i dolomit su karbonati kalcija i magnezija velike rasprostranjenosti u Hrvatskoj. Prije korištenja, potrebno ihje samljeti, a im ovisi o i vrsti

Na tržištu se javljaju kao kalcitno ili dolomitno brašno, pod nazivima iz kojih se može razaznati sastav (Kalcifert, Magnifert, Agrodol).

Vrste materijala za kalcifikaciju

Lapor i karbonatni pijesci su meki, manje-više rahli sedimenti koji predstavljaju smjesu kalcijevog karbonata s gline ili silikatima. Uputno ih je koristiti u neposrednoj blizini prirodnog nalazišta, ako se tu nalaze kisela tla. Takav je primjerice

u gornjem

Hrvatskom zagorju, Žumberku i dr. Prednost ovih materijala je što se mogu koristiti tijekom cijele godine i neposredno prije sjetve, jer ne djeluju štetno na klicu. Osobito ih primijeniti upravo u jesen ili zimi na livadama. Veoma brzo popravljaju sastav livade, pa se poslije vapnjenja šire korisne leguminoze (crvena i bijela djetelina), a potiskuje se štetna mahovina, divlja mrkva, štavelj, mahovina i šaš. Preporuka zemljoradnicima - pokušajte, se kajati!

Živo vapno (CaO) i gašeno vapno (CaOH)veoma su djelotvorni, ali i skupi materijali. Prednost imje u tome što se veoma brzo aktiviraju u tlu, a glavni nedostatak je što se ne

Najkorektniji odgovorna pitanjeiz naslovajest da je najboljionaj materijalkojije najbliži,dovoljno djelotvoran,a može se lako primijeniti

smiju primjenjivati neposredno prije sjetve jer sprže klicu. Osim opisanih materijala, koriste se radrozge, od kojih je svakako najpoznatija Tomasova drozga, koja

se dobiva pri proizvodnji iz željeznih ruda bogatih fosforom. Primarna mu je namjena gnojidba fosforom. otpadne tvari iz industrije mogu poslužiti za vapnjenje, uz uvjet da ne sadržavaju štetne primjese. njima mjesto zauzima saturacijski mulj, kao otpad u proizvodnji

Materijali na bazi zeolita (Agrarvital), sami ili u smjesi s vapnenim materijalima mogu poslužiti kao zamjena za vapnjenje. Ti materijali imaju iznimno povoljno djelovanje na tlo, ali ne zbog uklanjanja suvišne kiselosti, svojim kompleksnim utjecajem na adsorpcijski kompleks tla, intenzivniju izmjenu kationa i cijeli kemizam tla. Ti, za plodnost veoma povoljni procesi, odvijaju se u uvjetima znatno niže pH vrijednosti negoli je to u tlima na kojima je izvršena kalcifikacija. Stoga su materijali na bazi zeolita prema svojemu djelovanju više tla - kondicioneri.

Djelotvornost materijala za kalcifikaciju

Kako su svi materijali za vapnjenje prirodni materijali, svi oni, bez iznimke, zbog postanka sadržavaju primjese koje imaju na plodnost tla, osim najvažnije i najdjelotvornije - vapnene komponente (Ca++ iona). svakog materijala je potrebno znanstveno ispitati provjerenim metodama - u poljskim pokusima. Samo na temelju rezultata tih pokusa može se dati prednost nekom materijalu. da brzina djelovanja vapnenih materijala ovisi o dodirnoj površini tla i tih materijala, stupanj usitnjenosti materijala za kalcifikaciju brzinu kojom vapneni materijali, dodani tlu i izmiješani s tlom, reagiraju.

' ' Što je materijal više usitnjen, brže reagira s tlom i pH-vrijednost, a kalcij i magnezij iz njega brže postaju biljkama.

Kako odrediti materijala za vapnjenje?

Najdelikatnije pitanje, na kojemu kalcifikacija "pada ili prolazi", je materijala za kalcifikaciju. Doda li se premala je malen i nedostatan za opravdavanje troškova. S druge strane, doze mogu štetne promjene u tlu. Najprije, razlikuju se melioracijske doze, kojima se reakcija (pH) tla podiže do optimalne vrijednosti, i manje, ali redovite, tzv. uzdržne doze, kojima je cilj održavati pH-vrijednost na dostignutoj - poželjnoj razini, redovitim dodavanjem vapna svake, ili svake druge godine, u koja se u tom razdoblju gubi iz tla.

melioracijskom dozom vapnenih materijala, smatrala se doza potrebna da se reakcija (pH) tla dovede do neutralne, je to pH-6,5. upoznavanju mehanizma aluminijem i drugim ionima, pod ovim pojmom danas se podrazumijeva vapnenog materijala potrebna kako bi se prinosu kultiviranih biljaka, koja su posljedica kisele reakcije, svela na prihvatljivu razinu. Zbog toga je doziranje materijala posao kojemu mora prethoditi analiza tla, a odluku donosi - agronom na temelju poznavanja tipa tla, sustava gospodarenja na imanju - plodoreda, i doza gnojiva i planiranih prinosa.

''Doze ovise o pH-vrijednosti tla, te adsorpcijskog kompleksa tla (vrsti i gline i humusa), dakle teksturi tla. Za pravilno doziranje vapnenih materijala nužno : je napraviti analizu tla.

Kako su, dakle, svi o kojima ovisi doza promjenjivi, za orijentaciju navodimo doziranja koji vrstan poznavatelj ovoga problema, naš iskusni znanstvenik prof. dr. V. Butorac.

Tablica I: 111/jevenog ,. vap11enca.zakalcifikaciju(u tiha)

Ako Pjeskovita llovasta Glinovita je pH-tla tla tla

M{jekarski list 07/2008.

Primjena materijala za kalcifikaciju

Djelovanje vapnenih materijala najviše ovisi o stupnju usitnjenosti materijala. Što je materijal sitniji, to mu je kontaktna površina s tlom, pa se brže topiti i djelovati u tlu. Zato se djelotvornim smatraju samo sitno mljeveni materijali, kao što su kalcitno ili dolomitno brašno. U nas još nema propisanih standarda za materijala za vapnjenje, pa koriste strane standarde. Danas u EUprevladava trend korištenja granuliranih praškastih materijala. U skladu s tim trendom je materijal za vapnjenje koji je odnedavna u proizvodnom programu jedne naše tvornice mineralnih gnojiva pod imenom fertdolomit. Može se slobodno da je to proizvod po mjeri zahtjeva vremena. Manipulacija njime je jednostavnija i manje neugodna, jer se za njegovu primjenu mogu koristiti mineralnih gnojiva. Ako se koriste grubi vapneni materijali, potrebno ih je koristiti u dozama od finih, a ako su još i vlažni ili grudasti, doze moraju biti još Razbacivanje mora biti što je ravnomjernije, miješanje s tlom što bolje, a rezultati neravnomjerne raspodjele mogu se zapaziti na usjevima i utvrditi analizama tla.

Ukoliko se vapnjenje obavlja zbog uzgoja usjeva osjetljivog na kiselost tla, veoma je važno da se materijal unese u sjetvenu posteljicupovršinski sloj od 10 cm dubine. U tu svrhu vapno treba rasuti poslije oranja, a prije predsjetvene pripreme"finalizacije". Naravno, kako je neposredno prije sjetve nije dopušteno korištenje agresivnih materijala kao što je živo i gašeno vapno. Ako se tlo ore duboko, potrebne su doze vapna, pogotovo ako je sloj (zdravica) jako kisela. Ako se primjenjuju

: ' ' Redovitu primjenu vap: nenog materijala u ma-

: njim dozama trebalo bi primjenji: vati svake ili svake druge godine. : Ako su u plodoredu zastupljene

leguminoze (soja, grahorica, stograšak), vapno treba koristiti 6 do 12 mjeseci prije sjetve.

Na ovompolju nije upitna djelotvornostmaterijalaza kalcifikac1ju

velike doze, pola te prepokoristiti prije oranja, a drugu zatanjurati poslije oranja. Za izvedbu kalcifikacije najpovoljnije je ljetno razdoblje, kada su i

put i oranica suhi, a zbijanje najmanje. To je u pravilu vrijeme poslije žetve strnih žitarica. I na kraju, poruka našim zemljoradnicima: 10LCIFIKACJlA JE PRIJEKAPOTREBANASIHTAIA !

PROIZVODNJA BIOPLINA

Piše:

TomislavPukšec,Fakultetstrojarstvai brodogradnje

Na farmi proizvodnja bioplina se kao najizglednija opcija. Norme i zahtjevi za emisije C0 2 i ostalih staplinova postaju sve stroži te se traži opcija koja bi bila C0 2 neutralna. Bioplin biljno-životinjskog podrijetla ne C0 2 u atmosferi nego je dio zatvorenog ciklusa. Osim što proizvodnjom i korištenjem bioplina zadržavamo C0 2 neutralnost, vlasniku farme se pruža da dodatno zaradi prodajom bioplina ili, i isplativije, energije proizvedene iz bioplina.

Što je bioplin?

Bioplin je plinovito gorivo koje dobivamo anaerobnom fermentacijom organskih tvari, kao što je gnojivo, komunalni otpad, kanalizacijski mulj ili bilo koji drugi biorazgradivi otpad. Osnovni sastojci su metan (CH.) i dioksid (CO2 ). Metan, kao najvažnija komponenta, najviše na ogrjevnu vrijednost bioplina. udjela metana proporcionalno rasti i ogrjevna vrijednost bioplina.

Ovisno o svom podrijetlu, primjeni i sadržaju bioplin može imati imena, a proces kojim nastaje zovemo anaerobnom fermentacijom. To je razdvajanje, odnosno raspadanje organskog materijala uz bakterija i mikroorganizama u uvjetima bez kisika. Nekoliko vrsta bakterija sudjeluje u ovoj razgradnji bioplin. Te bakterije se hrane sastojcima punjenja biomase koja se uvodi u fermentator), pri dolazi do odvijanja niza kemijskih reakcija razgradnje, a stvaraju se prijelazne molekule poput vodika i octene kiseline prije nego što nastane bioplin. bakterije preživljavaju na temperaturama. Jednima pogoduju

umjerene temperaturama od 35 - 40 °C (mezofilne bakterije), a drugima više temperature od 55 - 60 °C (termofilne bakterije).

Fermentacija uz

mikroorganizama

Kako u aerobnim, tako i u anaerobnim sustavima, mikroorganizmi za svoj rast, razvoj i razmnožavanje trebaju izvor elementarnog kisika. U anaerobnim sustavima nema kisika iz okolnog zraka, da se proces odvija u zatvorenom rezervoaru. Zato se elementarni kisik, kojega trebaju bakterije za preživljavanje, dobiva iz drugih izvora. Izvor kisika može biti organski materijal, ili anorganski oksid koji se nalazi u nekom od ulaznog materijala. U prisutnosti metanogena, molekule prelaze u finalni proizvod: metan, monoksid i u tragovima prisutan sumporovodik. Kod ovako opisanog anaerobnog sustava najvažniji proizvod je metan, kojega u bioplinu ima 55 - 65 %i nositelj je kemijske energije sadržane u bioplinu.Jedna od velikih prednosti procesa anaerobne fermentacije je i smanjivanje volumena ulazne tvari (u našem gnojiva). Postupak anaerobne fermentacije možemo razdvojiti na nekoliko faza:

• Raspadanje (hidroliza) organskog materijala sadržanog u gnojivu

• Sinteza acetatne kiseline iz raspadnutog materijala

• Nastajanje metana

Proces proizvodnje bioplina

Možemo promatrati kontinuirani i tip fermentatora. Kod najjednostavnijeg fermentatora biomasa se stavlja u reaktor na procesa i ostaje zatvorena do kraja procesa. Jedan od razloga ovakvog postupka je da, ukoliko se fermen-

Ubrzani porast cijena fosilnih goriva, te sve izraženiji problemi vezani za zaštitu okoliša i borbu protiv globalnog zagrtJavanJa, zahtijevaju nove pristupe i nove, obnovljive, izvore energtJe

tatar ostavi otvoren, razvija se nesnosni smrad. U kontinuiranom sustavu gnojivo se dodaje konstantno u reaktor. Potrebno vrijeme za proizvodnju bioplina ovisi o i vrsti ulaznog materijala te konfiguraciji fermentatorskog sistema. Kod mezofilnih fermentatorskih sistema vrijeme trajanja ciklusa je 15 i 40 dana. Kod kontinuiranih sistema imamo koji se koriste kako bi miješali ulazni materijal i time osigurali stalni doticaj bakterija i hrane. Takvi ujedno kontinuirano materijala iz reaktora, kako bi se održavao volumen u samom reaktoru. produkti anaerobne fermentacije su: bioplin, probavljeni materijal i otpadna voda. Probavljeni materijal je kruti ostatak originalnog ulaznog materijala, koji je ušao u fermentator, a koji mikroorganizmi nisu mogli probaviti, razgraditi. Uz to, u njemu se nalaze mineralni ostaci mrtvih bakterija zaostalih iz fermentatora. Može u tri forme: vlaknast, kao rijetka i mulj. Ukoliko sadrži amonijak moramo koristiti proces kompostiranja ili dozrijevanja prije nego li ga koristimo kao gnojivo da amonijak štetno na rast biljaka. Otpadna voda od žitarica iz ulaznog materijala koji je ali se sastoji i od vode koja je nastala tijekom samog procesa u fermentatoru.

M(jekarski hst 07/2008.

Na otpadnu vodu postavljaju se standardi koje mora zadovoljiti kako ne bi bila štetna za okoliš te ju je stoga potrebno

To se radi uspuhivanjem zraka kroz vodu. proces proizvodnje bioplina može se na nekoliko jednostavnih segmenata (slika 1).

Gnojivo napušta staju i odlazi prema spremnicima. Proces transporta gnojiva može biti gravitacijski ili mogu poslužiti neki drugi oblici transporta ili traktorski).

Gnojivo najprije odlazi u brzi fermentator gdje se anaerobnim bakterijama i tamo prostoji do 20 dana (ostvaruje se brzi rast populacije bakterija). Ostali dio gnojiva odlazi direktno u pokriveno odlagalište, u koje se naknadno dodaje gnojivo iz brzog fermentatora. Tako pomiješano gnojivo stoji do 90 dana u spremniku na se vrhu nalazi fleksibilan nepropustan balon koji skuplja bioplin. Tako sakupljeni bioplin odlazi kao gorivo direktno u motor s unutrašnjim izgaranjem, u kojem se miješa s gorivom i izgara ili se sprema u plinski spremnik. Proizvedena energija ispose u mrežu niskog napona, a otpadna toplina koristi se za zagrijavanje velikog spremnika kako bi se pospješile reakcije anaerobne fermentacije. Za proizvodnju energije se koriste motori s unutrašnjim izgaranjem, ali razvojem tehnologije javljaju se i druge koje su i dalje preskupe i (plinske mikroturbine te gorive

Procjena investicije proizvodnje

Kod procjene investicije ugradnje postrojenja za proizvodnju bioplina moramo voditi o nizu faktora. Najisplativija opcija je proizvodnja energije. Tu se oslanjamo na povlaštenu prodajnu cijenu energije propisanu zakonom. Ukoliko na farmi postoji potreba za toplinskom energijom, je korištenje bioplina i u tu svrhu. Najvažniji parametri koji utjecati na isplativost i unutarnju stopu povrata su:

• Povlaštena cijena ener-

gije proizvedene iz obnovljivih izvora energije. U Hrvatskoj je u skladu sa Zakonom o energiji donesen "Tarifni sustav za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije" (NN 33/07). Prema ovoj odredbi cijena kWh koju bi poljoprivrednik dobio, ukoliko bi prodavao energiju proizvedenu iz bioplina, iznosila bi 1,2kune.

• Maksimalno smanjenje ukupne investicije. U Hrvatskoj postoje tvrtke i zastupništva koja nude rješenja i opremu za postrojenje koje bi proizvodilo bioplin.

• Posebno treba obratiti pozornost na što energetsku vrijednost proizvedenog bioplina. Isto tako, broj krava direktno

utjecati na dobit.

' ' Najbolje bi bilo da se analiza isplativosti napravi za razdoblje od 12 godina, obzirom da se na taj rok sklapa ugovor o povlaštenom proizvoenergije.

Treba napomenuti da postrojenje za proizvodnju bioplina biti isplativije ukoliko se promatra farma s brojem krava, no razvojem tehnologije i novih metoda se ekonomski isplativa proizvodnja bioplina i na manjim farmama.

Za više informacija o tehnologiji i proizvodnje bioplina možete nam se obratiti na mljekarstvo@fsb.hr

Staja

Polja

fermentator

Slika 1: Prikaz procesaproizvodnjebiop/ina

OBLICI KOZJEG VIMENA

U Mljekarskom listu iz travnja navedene su temeljne razvitka, i izgleda kozjeg vimena, dok u ovom

više pozornosti posvetiti samom obliku vimena koji je pod utjecajem pasmine, što da pasmine imaju oblik vimena

Prof dr. se. Boro -

U koza poželjno je pravilno razvijeno vime, ujednapolovica, prostrano dobro povezana s trbuhom, podjednako udaljenih i razvijenih sisa, lagano usmjerenih prema naprijed.

Dobro razvijeno vime u potpunosti ispunjava prostor. idealno vime ne postoji, a s obzirom daje oblik vimena ponajprije pod utjecajem genotipa, dobi životinje i redoslijeda laktacije, stadija laktacije i hranidbe te bolesti i dr., vimena koza mogu se grupirati u tri oblika:

1. dugo i plitko, tzv. kruškoliko vime, 2. okruglo ili loptasta vime, 3. kratko i duboko, odnosno, ovalna vime.

1. Dugo i plitko vime karakteriziraju jako izdužene i ljevkaste sise te je u pravilu teško odrediti gdje je granica završetka cisterni vimena i sisa. U takvom

obliku vimena sise su velike, nerijetka sežu do ispod zglobova, što je posljedica lošije povezanosti vimena s trupom koze. Sisna cisterna je razvijenija od žljezdane cisterne, sadrži puno mlijeka pa kada je vime puno postoji opasnost od ozljeda, razvoja upalnih procesa (mastitisa), a uz to lakše se i Takvo vime nije poželjno, osobito u sustavima uzgoja u kojima koze borave na pašnjaku, osobito kada je vjerojatnost ozljede vimena znatno Uz to je, u koza s ovakvim oblikom vimena teža primjena strojne mužnje,jer su sise prevelike i na njih se teže stavljaju sisne Normalna je pojava da je vime u starijih i koza obješenije i opuštenije.

2. Okruglo ili loptasto vime ponajviše odgovara opisu poželjnog - idealnog vimena. Gledano odostra-

ga vime je duboko, široko, s trupom dobro povezana, polovica s blagim udubljenjem njih. Na vimenu je osobito razvijena žljezdana cisterna koja se spušta od stidnice do 2/3 bedara, potpuno reni prostor. Sise su jednake dužine i udaljenosti od središnjeg žlijeba (udubljenja). Vrhovi sisa sežu do zglobova te je

ozljeda takvog vimena mala, a uz to je ovakav oblik vimena pogodan za strojnu mužnju. Gledano sa strane i sprijeda vime je zaobljeno, postupno prelazi prema trupu s kojim je ligamentima dobro povezana. U lošije povezanosti s trupom sprijeda, vime je obješenije, što je osobito pri maksimalnoj (vrh laktacije). vime ne smije biti kvrgavo, s puno vezivnog i masnog tkiva.

3. Ovalno vime koza jako je vimenu ovaca. Dostaje visoko i loptastog izgleda, u pravilu ne seže više od polovice bedara. U takvog vimena sise su kratke i usmjerene prema naprijed, ali su odvojene od cisterni i pogodne za strojnu mužnju. problemi nastaju pri mužnji zbog dužine sisa koje su znatno od šake

Takvo se vime može vidjeti u koza u prvoj laktaciji u kojih sekrecijsko tkivo nije u potpunosti razvijeno. Ovalno vime najzastupljenije je u mesnih pasmina koza i koza za proizvodnju vlakna.

Slika 1: Kruško/iko kozje vime

Slika 2: Okruglokozje vime

Uslijed izostanka podražaja u drugoj sisi smanjuje se sekrecija mlijeka koja se neujedna-

polovica i sisa. Stoga, da bi se la nesimetritreba:

• izmuzivati drugu sisu,

• pri svakom drugom sisanju jare podmetnuti pod drugu sisu,

vimena ovisi o stadiju i redoslijedu laktacije (dobi koze), a uz to je i pasminska odlika. Starije, kvalitetno i dostatno hranjene koze u vrhu laktacije trebale bi imati dobro razvijeno, veliko vime s velikim volumenom žljezdane i sisne cisterne. U koza u prvoj laktaciji vime je uvijek manje zbog nedovršenog razvoja (manje žljezdanog tkiva). Vime raste od laktacije do postizanja maksimalne dnevne (od 3 do 10 tjedna laktacije), zatim vrijeme stagnira i nakon toga prema kraju laktacije postupno se smanjuje. Za pasmine (sanska, alpina, togenburška) je razvijeno, prostrano i veliko vime koje puno mlijeka, osobito u intenzivnim sustavima uzgoja. • od koze koja je ojarila troje ili više jaradi, ili

Vime koze može biti i nepravilnog oblika. Ta nepravilnost se manifestira kroz nejednaku razvijenost polovica vimena i/ili sisa pa se takvo vime naziva asimetriMastitis, kao bolest žlijezde, može biti uzrokom promjene oblika kozjeg vimena. U obliku, koza zbog mastitisa može ostati bez jedne sise ili polovice vimena. mastitis je uzrokom smanjenja ili potpunog uništenja sekrecijskog tkiva jedne ili obiju polovica vimena. uništenjem sekrecijskog tkiva volumen polovice(a) ili sise(a) se smanjuje, dok potpunim uništenjem sekrecijskog tkiva polovica odumire i prestaje sintetizirati mlijeko.

Slika 3: Nepravilnorazvijenoi obješenovime koze

onih manje jare podmetnuti pod kozu s jednim jaretom.

U usporedbi s kozama, vime mesnih pasmina i pasmina za proizvodnju vlakna znatno je slabije razvijeno; u pravilu je kratko i visoko, loptastog oblika, s trupom dobro povezano. Sise su kratke i

morfologije vimena

Stotinama godina i selekcionarima koza glavni je cilj uz poboljšanje konformacije i razvijenosti vimena. Rezultati selekcijskog rada ju se stalnim dobivanjem proizvodno grla i stada. Tako je danas, nekad brojka od 1 000 L mlijeka/kozi/laktaciji postala dostižna velikom broju svjetskih; ali i hrvatskih U zemljama s razvijenim kozarstvom postoje sustavi i tipovi procjene koji · ' ' N t •V t 1 pomažu u selekciji i pove: _es,me ri~no~ po ovi~a proizvodnje kozjeg mlijeka. : .. vimevn~ ! sisa moze - Tako se npr. u Americi linearno : nastat, 1 u slucaJevima kada koza ocjenjuje 13 osobina muznosti i : ojari samo jedno jare koje se vimena odobrenih od Udruge : navikne da siše samo jednu sisu koza. Linearne : pa tako sisa i polovica vimena osobine se ocjenjuju unutar bioloških : koju je jare sisalo biti i s više ekstrema, a vrijednosti ocjena : mlijeka u odnosu na sisu koju jare se od 1 do 50. Heritabiliteti 13 : nije sisalo. linearnih osobina koza koje se

M(jekarski /u;t 07/2008.

koriste za procjene uzgojnih vrijednosti navedeni su u tablici. U pravilu korištene osobine u sustavu procjene linearnog tipa vimena koza su: promjer sisa, povezanosti vimena s prednje strane s trupom, stražnja visina vimena (udaljenost od vulve do dna vimena), stražnji luk vimena (širina i oblik povezanosti vimena), medijelni suspenzorni ligament, položaj sisa (udaljenost sisa). Da bi se mogle donijeti pravilne odluke za daljnju selekciju, u Americi se svake godine provodi genetska procjena populacije koza. Na osnovu izabranih modela, kojima obraprikupljene podatke, u 2000. godini godišnji genetski napredak bio. je najmanji za populaciju togenburške koze (-0, 1 %/god. mlijeka, O %/god. mast i a za populaciju sanskih koza (0,9%'god. mlijeko i 1,0 %'god. mast).

istraživanja genetskih korelacija linearnih osobina i završnih ocjena koza u sustavima procjene uzgojne vrijednosti imala su vrijednosti za povezanost vimena s trbuhom (0,66), za stražnji luk vimena (0,44), za širinu zdjelice (0,36) i za otpornost (0,30). Negativna

Tablica 1: Heritabilitetiosobina

Osobina Heritabilitet

tip

Snažnost

Kut zdjelice

Širina zdjelice

Stražnje noge (gledano sa strane)

Visina vimena

Luk vimena

Središniisuspenzomi ligament

Dubina vimena

Položaj sisa faledano sprijeda)

Promjer sise

genetska korelacija (-0,15) je za i za promjer sisa (-0,10). pozitivna korelaciju samih linearnih osobina dobivena je za tip i širinu zdjelice (0,63), a negativna korelacija je snažnosti koze i (-0,51). Neki španjolski rezultati istraživanja

sugenraJu postojanje jakog

proizvedenoga mlijeka s nim morfološkim odlikama vimena kao što su: opseg vimena (0,79) i udaljenost sisa (r = 0,77). mlijeka u pozitivnoj je svezi i s dubinom vimena (0,43) te s povezanosti vimena s trupom (O,1O), ali je u negativnoj korelaciji s položajem (-0,25) i

prisisa i bradavica te prikladnost sisa strojnoj mužnji. pri provedbi progenog testa na osobine treba organizirati i progeni test na osobine muznosti i kvalitetu vimena. Za populacije koza u razlidijelovima svijeta provode se istraživanja osnovnih karakteristika vimena i stupnjeva varijance, kovarijance i korelacije njegovih pojedinih osobina. Cilj je utvrditi osobitosti muznosti i vimena pojedinih pasmina i populacija koza kako bi se one mogle selekcijski razvijati i genetski poboljšavati.

sisa (-0,10). je negativna korelacija (-0,27) broja somatskih stanica u mlijeku i povezanosti vimena, te broja somatskih stanica (-0,01) i položaja sisa. : ' ' U posljednje vrijeme u : · H1Vatskojse u svrhu genetskog koza za majke odabire grla koja imaju uzgojnu vrijednost za bitna proizvodna svojstva, s tim da se posebna pozornost pridaje ocjeni

Ocjenjuje se oblik vimena i kapacitet vimena, polovica, položaj i sisa, (ne)postojanje

Dodatak stelji u štalama s ležišnim odjeljcima suho i asto vime, bolju kvalitetu mlijeka. zdravije papke te znatno smanjenu potrošnju slame

Povisuje razinu higijenskih uvjeta dmtnja krava

Smanjuje smrad i ublažava problem s muhama

stajski gnoj bnost i higijenu u stajama

ZDRAVLJE KRAVA

,

MUZARA I KAKVOCA MLIJEKA

Piše:

Dr. se. NevijoZdolec

Poznato je da je mlijeko prirodni sekret žlijezde, dobiveno redovnom i neprekidnom mužnjom jedne ili više zdravih muznih životinja, pravilno hranjenih i držanih, kojem nije ništa dodano niti oduzeto i nije zagrijavano na temperaturu višu od 40 °C. Iz definicije je vidljiv utjecaj na zdravlje muznih krava u otkrivanju bolesti, brzom obavještavanju veterinarske organizacije i time eventualnog širenja bolesti i kontaminacije mlijeka. Ne treba posebno napominjati da se pojave ili pravovremenim intervencijama u pojave bolesti u stadu izravno izbjegavaju teže ekonomske i epidemiološko-zdravstvene posljedice.

Pristupi u sigurnosti hrane (mlijeka i dr.) danas su sveobuhvatni, odnosno sve koji su posredno ili neposredno u prehrambeni lanac. Danas se posvuda kao temeljna odrednica propisa o higijeni hrane, da je za "zdravstvenu ispravnost hrane odgovoran subjekt u poslovanju s hranom". To da svi u ovaj lanac, a ne samo mlijeka, snose dio odgovornosti za zdravstvenu ispravnost i mlijeka, i to: ratari, sredstava za zaštitu bilja, tvornice hrane, savjetodavne, kontrolne i službe, mljekare, veleprodaja i maloprodaja.

Velik je lanac sudionika u proizvodnji i prometu mlijeka, te je tako u pojedinim fazama i pojava ukoliko se odstupa od principa dobre higijenske i prakse. Na farmi, u odnosu na zdravlje životinja, mlijeka mogu biti biološkog i kemijskog podrijetla. Od bioloških su bolesti životinja: bakterije, virusi i rikecije, dok od kemijskih mogu se spomenuti ostaci primjenjivanih lijekova.

Zoonoze - bolesti prenosive na ljude Proizvodnja mlijeka nije samo zbog i stjecanja prihoda, i zbog zaštite zdravlja ljudi. Neke bolesti krava mogu se, ostalog, prenositi mlijekom na ljude, što je danas bitno smanjeno primjenom redovitog nadzora i kontrola te primjenom

Zdravstveno stanje

muzara, pored higijene mužnje i higijenskog postupanja s mlijekom nakon mužnje, na dobivenog mlijeka

tehnika toplinske obrade mlijeka (pasterizacija, sterilizacija). Ipak, ne treba pojavu mlijekom prenosivih bolesti, posebno u uvjetima konzumiranja sirovog mlijeka i proizvoda od sirovog mlijeka. U tablici 1 prikazani su podaci FDA(Food and DrugAdministration) o pojavnosti nekih zoonoza - bolesti koje se prirodnim putem prenose sa životinje na a povezanih s konzumiranjem sirovog mlijeka u Americi.

Tablica1: Pojavealimentarnihoboljenjaljudi nakonkonzumiranja sirovogmlijeka (SAD, 1998.- 2002.;FDA)

Godina Broj pojava Broj bolesti

Campylobacter spp., 1998. 26 805 Escherichia coli, Salmonella soo. Campylobacter spp., 1999. 15 199 Salmonella spp., Norovirns 2000. 22 300

Campylobacter spp., Listeria monocytogenes Brucella spp., Campylobacter spp., 2001. 21 536 Escherichia coli, Salmonella spp., Hepatitis A, Norovirns

Campylobacter spp., 2002. 16 704 Salmone/la spp., Norovirns

Ml:feknrski list 07/2008.

U razdoblju od 2000. do 2005. godine, u SAD-u je zabilježeno 19 pojava oboljenja ljudi preko sirovog mlijeka i proizvoda od sirovog mlijeka s ukupno 473 Prema novijim podacima iste organizacije u 2005. i 2006. godini je 1O pojava bolesti konzumiranjem sirovog mlijeka, a su bili bakterije L. monocytogenes,Brucel/aspp., E. coli, Campylobacterspp., Mycobacterium bovis, Salmonella spp. i rikecija Coxiellaburnetti.

se spominje i jedan kod krave je mlijeko bilo prodavano tijekom 2 tjedna. Isto mlijeko je bilo pomiješano s mlijekom drugih 70 krava, paje procijenjeno daje virusu bilo izloženo oko 1O 000 konzumenata. Brzom reakcijom je provedena imunizacija 62 konzumenta (s oslabljenim imunološkim sustavom, s sluznice usta). Na nije bilo pojave oboljenja kod ljudi, što je s jedne strane i zbog poznate da se virus na primarno prenosi ugrizom bijesne životinje. Ipak, u navedenom nastala je panika te su stvoreni troškovi imunizacije.

Postoji i pojava oboljenja ljudi nakon konzumiranja mekih sireva proizvedenih od nepasteriziranog kravljeg mlijeka. Tako je zabilježena pojava tuberkuloze u 35 (22 odrasla i 13 djece), te infekcija bakterijom EscherichiacoliO157:H7, uz sindrom kod šestoro djece (5 ih je konzumiralo 'proizvode od sirovog mlijeka).

Mlijeko treba obavezno pasterizirati agencija za hranu i lijekove na osnovi podataka i znanstvenih tvrdnji objavila je "Sirovo mlijeko je prirodno opasno i ne smije se konzumirati. Ono nastavlja i dalje biti izvorom oboljenja ljudi diljem SAD-a. Pasterizacija uništava patogene mikroorganizme koji se mogu

u mlijeku. Pasterizacija ne mijenja bitno prehrambenu vrijednost mlijeka. Suprotne tvrdnje nisu znanstveno utemeljene".

Europske agencije za sigurnost hrane Prema Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA)u 23 zemlje aanice EU tijekom 2005. god. je ukupno 5 311 pojava bolesti prenosivih na ljude putem hrane i ukupno 5 330 hospitaliziranih pacijenata i 24 smrtna Ukupni broj prijavljenih pojava tih oboljenja bio je za 22 % manji negoli 2004. godine, no broj oboljelih se za 1O %. Kao i prethodne godine, glavni alimentarnih oboljenja ljudi bile su bakterije roda Salmonella, zatim Campylobacterspp. i virusi. navodi da su od 1 577 pojava salmoneloze ljudi proizvodi bili vektorom u 11 s 473 oboljela i 235 hospitaliziranih. Od 494 pojave kampilobakterioze, 4 su povezana s konzumiranjem mlijeka u 14 oboljelih i 6 hospitaliziranih. Osim toga, registrirane su 3 pojave infekcije E. coli i jedna pojava infekcije ljudi bakterijom Yersinia enterocolitica nakon konzumacije sirovog mlijeka (4 oboljela). Tri pojave infekcije ljudi bakterijom Shigellaspp. nastale su nakon konzumacije nepasteriziranog mlijeka, pri su oboljele 72 osobe od kojih je 40 završilo na Dvije pojave bruceloze ljudi tijekom 2005. godine (15 oboljelih) povezane su s konzumacijom sira. Kontrola namirnica animalnog podrijetla

U odnosu na druge vrste namirnica životinjskog podrijetla, iz dostupnih podataka proizlazi kako mlijeko i proizvodi nisu razlog alimentarnih oboljenja ljudi, su to meso peradi, jaja i druge namirnice. Principi prevencije i kontrole alimentarnih oboljenja ljudi temelje se na tri linije obrane, a podjednako su važni za proizvodnju svih animalnih namirnica. Ptva faza

na razini primarne proizvodnje je poboljšanje higijenske sirovih namirnica. Što se animalne proizvodnje, neke se zoonoze, poput bruceloze ili tuberkuloze, mogu iskorijeniti iz populacije životinja te i njihovi proizvodi (npr. meso, mlijeko) biti slobodni od Ipak, za patogenih bakterija životinja (npr. Salmonellaspp., Campylobacter spp.) iskorjenjivanje nije u uzgoju niti uz savršeno gospodarenje i uzgajanje životinja. Zato se higijenska animalnih proizvoda (namirnica) može poboljšati prodobre prakse u primarnoj proizvodnji, kao i okolišnih uvjeta u kojima se uzgajaju životinje ili biljke.

Na drugoj liniji obrane koriste se tehnologije u preradi hrane, poput pasterizacije, sterilizacije ili fermentacije koje produžuju održivost (vijek trajanja) hrane uništavanjem štetnih mikroorganizama ilismanjivanjem njihova broja. Pasterizacijom mlijeka u mnogim se zemljama djelotvorno sprepojava nekih mlijekom prenosivih bolesti, npr. salmoneloze ljudi. lako procesiranjem hrane mikroorganizmi bivaju uništeni, kontaminacija je i dalje iz okoliša tijekom proizvodnih operacija. U tom kontekstu važno je razviti i primijeniti integrirani sustav potencijalnih opasnosti i proizvodnje (HACCP).

Na kraju, linija obrane od štetnih bioloških - ljudi koji pripremaju hranu za konzumaciju. Njihova edukacija je veoma važna za otrovanja ljudi hranom, a razlozi obolijevanja ljudi su nedovoljna toplinska obrada jela ili podgrijavanje, priprema hrane nekoliko sati prije konzumiranja i skladištenja u neprimjerenim uvjetima, upotreba sirovine, hrane preko drugih namirnica i prljavih površina, te ljudi nosioci patogenih bakterija koji sudjeluju u pripremi

Najvažniji visoke proizvodnje mlijeka

Piše:JosipHaluška,dipl. ing.

Oproblemima govedarske proizvodnje, ponajprije proizvodnje mlijeka, vode se rasprave na raznim sastancima, putem i dnevnog tiska i svih drugih oblika javnog informiranja. Sadašnji odnos prema proizvodnji mlijeka ima svoj ekonomski i tehnološki aspekt. Ekonomski zbog toga što je proizvodnja mlijeka u RHjoš uvijek a tehnološki što postoje neka rješenja kako da se sadašnja niska razina proizvodnje mlijeka znatno podigne.

Visoka proizvodnja mlijeka ovisi o elementima:

• kvaliteti krave kao za proizvodnju mlijeka,

• krmi kao sirovini za preradu i izvoru pogonske energije i reparacijskog materijala za grlo,

• uvjetima proizvodnje,

• organizaciji i tehnologiji proizvodnog procesa. Kvaliteta grla

- proizvodni kapacitet

Sva grla nemaju isti proizvodni kapacitet. Stado krava predstavlja, kao cjelina, vrijednost u kojoj pojedine životinje odstupaju od prosjeka u pozitivnom ili negativnom smislu. Svaka je krava jedan samostalni proizvodni i biološki pogon su kapaciteti i uvjetima vanjske sredine pod kojima se grlo razvijalo. Proizlazi da je proizvodni kapacitet grla fenotipska oznaka ili njegov fenotip. Fenotip je skup svih nasljednih i nenasljednih osobina,

svojstava i sposobnosti nekog organizma. Ovu konstataciju možemo izraziti ovom formulom: F = f (Ge + E), što da je fenotip funkcija genotipa i uvjeta vanjske sredine pod kojima se grlo razvijalo. Da bi se potencijalna vrijednost fenotipa realizirala u stvarni proizvodni kapacitet (proizvodnju mlijeka), potrebno mu je pružiti uvjete djelovanja.

: ' ' je, dakle, : funkcija fenotipa i uvjeta : vanjske sredine pod kojima grlo : proizvodi: M = f (F + Ep). Svaka : nije fenotipska oznaka : grla pa niti njegov proizvodni : kapacitet. To je samo ona mlije: koja je realizirana pod opti: malnim uvjetima proizvodnje.

Poznavanje fenotipa grla treba poslužiti u selekcijskom radu kao kriterij za izbor kvalitetnog rasplodnog materijala. To da je potrebno poznavati maksimalni proizvodni kapacitet grla. Treba naglasiti da postoji normalni maksimalni proizvodni kapacitet i apsolutni biološki proizvodni potencijal. Normalni maksimalni proizvodni kapacitet životinje je poželjna kategorija, dok je biološki proizvodni potencijal ekonomski nepoželjan i štetan po zdravlje krave. Poznavanje proizvodnog kapaciteta krava ima fiziološki, biološki i ekonomski U fiziološkom pogledu proizvodni je kapacitet funkcija cijelog organizma. On nije samo genetskom osnovom za nego je ovisan i o i funkcijama probavnog trakta, organa za disanje, krvotoka i žlijezda s unutrašnjom sekrecijom. U biološkom smislu organizam mora biti proizvodnji. Organ koji je manje adaptiran proizvodnji mlijeka )imitira njezinu visinu. U kada se pojedini organi ne mogu prilagoditi proizvodnji koju organizam realizira, proizvodnja se javlja kao stresor. Biološki proizvodnog kapaciteta osobito je važan kod grla visoke proizvodnje. Kod takvih grla sve funkcije moraju biti s razinom proizvodnje. Ekonomski proizvodnog kapaciteta se u tome što je odnos fiksnih troškova i visine proizvodnje obrnuto proporcionalan. Kako je oko 50 % troškova proizvodnje mlijeka fiksno, bez obzira na njihovu visinu, cijena jedne litre mlijeka je manja kod više, negoli kod niže proizvodnje.

Konstitucija životinje

Visoka proizvodnja mlijeka velik je napor za kravu. U tom je naporu angažiran cijeli organizam. Izdržavanje velikog napora kroz dulje vrijeme može imati negativan utjecaj na organizam ukoliko nije

solidno Zdravlje je najslabija koja u takvim najprije biva Efekt visoke proizvodnje mlijeka na zdravlje krave ovisi o njezinoj konstituciji.

: ' ' O konstituciji ovisi kako : se životinja oduprijeti : štetnim vanjskim utjecajima, jer : je svaki organizam · "opskrbljen" otporno:

Mehanizam djelovanja konstitucije u uvjetima visoke proizvodnje može se objasniti teorijom stresa. Po toj teoriji organizmi stereotipna reagiraju na negativne vanjske utjecaje, kao što su infekcija, toplina, visoka proizvodnja i sl., pojavom stresa. Stres je, prema tome, reagiranje organizma na vanjske utjecaje, a definira se kao "suma svih modifikacija izazvanih napadima ili

Možemo kako visoka proizvodnja može izazvati pojavu stresa teje upravo ona u tom stresor. Stres se odvija u tri faze: životinja organizira borbu protiv stresa, nakon toga postiže adaptaciju i organizam gubi adaptaciju.

Ukoliko negativni utjecaji dulje djeluju, a organizam životinje se nije uspio prilagoditi takvoj stresnoj situaciji, životinja obolijeva. Kakoje konstitucija a se pod uvjetima okoline, tada se pred selekcijski rad i uzgoj goveda stavljaju ozbiljni zadaci. Životinje koje su ostavljene za rasplod, a u mladosti su se razvijale u povoljnim uvjetima vanjske sredine, moraju biti snažne konstitucije.

Kondicija kao proizvodnje

Dobra kondicija životinje je jedan od osnovnih preduvjeta visoke proizvodnje mlijeka. Kondicija ima utjecaj na tijek laktacije, kao i na mlijeka u prvim mjesecima proizvodnje. Kondicija se stvara pravilnom ishranom, njegom i vježbom.

Najvažnije razdoblje za stvaranje kondicije je : razdoblje suhostaja. Suhostaj bi : trebao trajati 60 dana. Predug · suhostaj nema utjecaja na visinu proizvodnje i stvaranje proizvodne kondicije.

Mljekarski /i<;t07/2008.

Plodnost krava Redovno jedan je od temeljnih uvjeta visoke proizvodnje mlijeka. Krave koje se neredovito tele gube znatne mlijeka u ukupnoj životnoj proizvodnji. Bez proizvodnja mlijeka opada i na koncu definitivno prestaje. Utjecaj visine na proizvodnju mlijeka je dosta individualan. On nastaje nakon "oživljavanja" ploda. Kod nekih krava je minimalan, a kod nekih. velik. Visina ne znatnije na visinu proizvodnje, jer je za izgradnju ploda potrebno ukupnih hraniva koliko i za 300 litara mlijeka. Kod krava visoke proizvodnje ta mlijeka ne igra ulogu. utjecaj na. visinu proizvodnje ima dužina servisnog razdoblja.

: ' ' Trajanje seJVisnog raz: doblja djeluje na dužinu : laktacije i ukupnu proiz: vedenog mlijeka. Kratko seJVisno · razdoblje (do 30 dana) po pravilu laktaciju za oko 15 % i smanjuje ukupnu mlijeka . kod starijih kravaza 20 %.Dugo ser: visno razdoblje (preko 150 dana) · produžuje trajanje laktacije za oko 18 %, a ukupnu mlijeka kod starijih krava za 14 %. Najracionalnija dužina servisnog razdobljaje od 85 dana.

Krave se tada svake godine teliti, a servisno razdoblje imati nikakvog negativnog utjecaja na visinu postignute proizvodnje. U praksi je teško navedenu dužinu servisnog razdoblja, pogotovo kod krava.

Tjelesna (eksterijer)

Eksterijer ima znatan utjecaj na visinu proizvodnje i pokazuje koliko je neko grlo razini proizvodnje. To je posljedica da cijeli organizam aktivno

sudjeluje u proizvodnji mlijeka. Oblik životinje nam pokazuje samo njezinu adaptiranost na proizvodnju, ali ne i na visinu proizvodnje. Postoji pozitivna korelacija dužine trupa i proizvodnje mlijeka, koja se prema nekim autorima od 0,49 do 0,59. Pojedine tjelesne karakteristike mogu ukazati na lošu adaptiranost proizvodnji.

: ' ' Plitka i uska prsa znak su : slabo razvijenih i : srca, nedovoljno razvijen trbuh : znak je lošeg iskorištavanja : hrane, a loše i nepravilno : vime predstavlja kod mužnje.

U proizvodnji treba držati lijepa i skladno grla, ne toliko zbog estetskih, koliko zbog ekonomskih razloga. Sekrecija mlijeka mlijeka odvija se pod utjecajem hormona prednjeg režnja hipofize - laktogena. Pored njega važan je i ACTH hormon. Odstranjivanjem hipofize prestaje sekrecija mlijeka. Tiroidna žlijezda na mlijeka. Krave s odstranjenom tiroidnom žlijezdom proizvode i do 75 %manje mlijeka. Utjecaj hormona oksitocina i adrenalina na visinu od presudnog je tih hormona odvija se pod utjecajem vanjskih podražaja i tu je važna suradnja i krave. U trenutku mužnje je stvorena ukupna mlijeka. Više od 50 % te nalazi se u malim kanalima i alveolama, a manje od 50 % u cisternama i krupnim kanalima. Na vanjske podražaje (priprema za mužnju, hranjenje krava, sisanje

teladi) se hormon oksitocin. Pod utjecajem oksitocina se istiskivati mlijeko iz alveola.

: ' ' Djelovanje okistocina : traje 7 - 1O minuta, što : da u ·tom vremenu treba : obaviti mužnju. Ako se krava za : vrijeme mužnje naglo uzbudi, se hormon nadbubrežne žlijezde - adrenalin. On djelovanje oksitocina, se zaustavlja proces istiski: vanja mlijeka iz alveola i mali : kanala.

Adrenalin se stvara i kod krava od kojih se odbije tele. Hormonalna aktivnost organizma, kao i suradnja i životinje, imaju presudnu ulogu u ostvarivanju visoke proizvodnje mlijeka. Za visoku proizvodnju važno je poznavati laktacij sku proizvodnju. Standardna laktacija traje 305 dana i ima krivolinijski tijek.

Laktacija je u svom krivolinijskom tijeku ali na njezin drugi dio vanjski Pad laktacijske krivulje mogu izazvati: mastitis, ishrana, razna oboljenja, slaba kondicija i drugi razlozi.

: ' ' Uspješan : mlijeka mora pratiti : tržište, mora biti biolog, tehnolog · i ekonomist. Mora koristiti nova saznanja o ovoj proizvodnji, treba i analizirati. Treba biti poslovni i prorok.

U broju Mljekarskog lista opisat i ostale visoke proizvodnje

Tablica:Tijek standardnelaktacije (izraženu postocima)svojunajvišu postiže u drugommjesecuproizvodnje

Mjeseclaktacije I. II. I III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X.

Tradicijska izložba u Slavonskom

Brodu

Piše:

Zoran dipl. ing.

Izložba je održana 8. lipnja 2008. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.· Ova, jedanaesta po redu, izložba pokazuje kako je porastao interes za sudjelovanjem i kako svake godine prerasta okvire i okuplja sve broj eminentnih i sponzora. Izložba je održana istovremeno sa Sajmom obrtništva, poduzetništva i poljoprivrede, a odraz je velikog napretka u razvoju Brodsko-posavske županije, ali i cijele Slavonije u društvenom i gospodarskom smislu.

I ove je godine, po jedanaesti put, održana izložba na kojoj su

izložena najkvalitetnija

Na izložbama tradicionalno se predstavljaju najkvalitetnija uzgojena grla, ali i rad Hrvatskog centra, od djelatnosti provedba uzgojnosdekcijskog rada i genetskog životinja.

Pored toga, svrha održavanja izložbe je i edukacija kojima je ovo prilika razmijeniti iskustva, a samo je poticaj da u svojim stadima uzgajaju najkvalitetnija grla.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Krešimir Kuterovac, dipl.

susjednih

županija

ing. i ravnatelj Hrvatskog centra Franjo Poljak, dipl. ing. su vlasnicima prvonagraizložbenih grla medalje i plakete Hrvatskog centra, a župan Brodsko-posavske županije Danijel dr. vet. med., se zahvalio izlagai posjetiteljima te izrazio želju da ih na godinu bude još više; su dodijeljene i naturalne nagrade koje su osigurali sponzori izložbe.

Odabir i ocjena grla Komisiji za odabir goveda, koza i ovaca, koju je predvodio Drago dipl. ing., nije bilo nimalo

U kolekcijisteonihjunica simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Antun Prskavaciz Požege za kravu Milku HR 3101069521 (oteljena 16.08.2006.). Otac ove krave je Dionis AT 447242233; majka HR 0011014911 u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 5 957 kg mlijeka s 4,59 'lim. m. i 3,92 \ proteina.

lako, jer iz godine u godinu raste broj s kvalitetnim izložbenim grlima. Priprema goveda za izložbe ne traje samo nekoliko dana pred izložbu; tijekom cijele godine vode o kriterijima za izložbu - nastoje u svojim stajama uzgajati reprezentativne primjerke vrste ili pasmine, dok djelatnici Hrvatskog centar prate ta ista grla, ali i bezrezervno educiraju uzgaji-

Nakon kolekcije steonih junica, prvotelki, bikovskih majki i ostalih krava simentalske pasmine te kolekcije krava holsteinfriesian pasmine, komisija u sastavu: Vesna dipl. ing. (predsjednica) i - prof. dr. Pero Zdenka dipl. ing. i Ljiljana Štimac, dipl. ing., imala je zadatak dati ocjenu te izabrati najbolja i šampionska grla brojnim kvalitetnim grlima. Prema reakcijama Komisije, moglo se da su u ocjeni i izboru najboljih grla bile nijanse.

U kolekciji steonih junica svoja grla predvodili su: Marko Mato i Mato iz Gundinaca, Poljoprivredno gospodarstvo "Rupe" iz Donjih Andrijevaca, Ana Ruško iz Zbjega, Mato iz Sikirevaca, Antun Prskavac iz Požege, Željko Ognjaiz Županje, !van i Andrija iz Selaca

U kolekciji krava prvotelki simentalske pasmine svoja grla pokazali su: Marko i Mato iz Gundinaca, Vladimiur iz Gornjih Crnogovaca, Uzgoj stoke "Kuže" iz Perkovaca, Mato iz Novog Grada, Slavica iz Tihomir iz Marko iz Ivanova i Željko iz Županje.

U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prvu nagradu dobio je Marko iz lvanova za kravu životnog broja HR 7100840338 (oteljena 17.05.2005.), koja je u prvoj kontroli dala 21, 76 kg mlijeka s 3, 73 %m. m. i 3,34 %proteina.

Otac ove krave je bik Pirgo HB 01010007165; majka krava HR 0010010356 u maksimalnoj petoj laktaciji proizvela je 6 346 kg mlijeka s3,78%m. m. i 3,59%proteina.

U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine prva nagrada dodijeljena je Poljoprivrednom gospodarstvu "Rupe"za kravu životnog broja HR 3101037713 (oteljena 21.4.2004.), koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 5 939 kg mlijeka s 3,97 °om. m. i 3,32 °.proteina. Otac ove krave je bik Horch DE 0930081235; majka DE 0933048272 imala je maksimalnu u prvoj laktaciji i proizvela je 6 290 kg mlijeka s 4, 19 °om.m. i 3,64 "oproteina.

U kolekciji bikovskih majki nagradu za najbolju kravu dobila je tvrtka Agrobovis d.o.o. za kravu životnog broja HR 8100719208 (oteljena 05.08.2003.), koja je u maksimalnoj laktaciji dala 10 198 kg mlijeka s 3,76 %m. m. i 3, 17 %proteina. Otac ove krave je Moren DE 0811797127; majka krava životnog broja DE 0811760531 u maksimalnoj laktaciji proizvela je 6 173 kg mlijeka s 4,07 %m. m. i 3,40 %proteina.

Šampionkom izložbe simentalske pasmine proglašena je krava Amelita, životnog broja HR0012024696 (oteljena 06.01 .2003.), vlasnika Vladimira koja je u maksimalnoj laktaciji dala 10 452 kg mlijeka s 3,30 % m. m. i 3,37 % proteina. Otac ove krave je bik Raul 01020007298, a majka Azra HR 001200589 koja je u maksimalnoj šestoj laktaciji dala 5 186 kg mlijeka s 3,48 %m. m. i 3,27 %proteina.

U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine svoja grla predvodili su: Nenad iz Slavonskog Kobaša, Poljoprivredno gospodarstvo "Rupe" iz Donjih Andrijevaca, Miroslav Kešerac iz Vladimir iz Gornjih Crnogovaca, Davor Kaiz Gundinaca i iz Sikirevaca, dok su kolekciju bikovskih majki simentalske pasmine predvodili predstavnici tvrtke "Agrobovis d.o.o." iz

U kolekciji krava holsteinfriesian pasmine grla su predvodili: Boris iz Oštrog Vrha, Zokovica d.o.o. iz Viškovaca i Marijan iz Županje. Prvu nagradu za kravu iz ove kolekcije dobio je Marijan za kravu životnog broja HR 0035017204 (oteljena 25.12.2003.), koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 6 902 kg mlijeka s 3,85 %m. m. i 3, 15 %proteina. Otac ove krave je Has 06020000299; majka Gara HR

0035003162 u maksimalnoj laktaciji proizvela je 7 359 kg mlijeka s3,67%m. m. i3,38%proteina. Nakon što su pokazali svoja grla komisiji i publici, uslijedio je prigodni kulturprogram slavonske narodne baštine, uz folklor i izvorne narodne pjesme. U to vrijeme posjetitelji su još jednom obišli izložena grla te razgovarali o proizvodnji mlijeka s

ponosnim vlasnicima. U natjecateljskom duhu, kako to biva na ovakvim manifestacijama, su svoja grla i uljepšavali. A tu su, osim goveda, svoja grla izložili konjogojci, kozari i svinjogojci. I njima su izabrani najbolji Svakako se može da su uzu Hrvatskoj postali svjesni izložbi, i u natjecateljskom i u edukativnom smislu.O

Ž11['llr.lA1R1[ 4IC1IE

JC>.o.o.

St'c:,rlgrc,ct. L/pc:,r,J.slcot 515, 48000 KoprtvnlCC7 Tel. 048/634-020, #01/~x:. 048/634-757

Usluga prerade soje tostiranjem.

Sojina

NOVO NA TRŽIŠTU - SAMO ZA VAŠUSTOKUNAJBOLJEJJJ

SO.JA ZA PREŽIV (baypas protein) je visokokvalitetan proteinsko-mineralni dodatak hrani na osnovi soje.

Soja, kao i sve visokokvalitetne komponente koje su sastavni dio SOJE ZA PREŽIV svaka se posebno, kao i sve umiješane zajedno, podvrgavaju tehnološkim procesima koji resorpciju u buragu i tankom crijevu te tako Vama bez premixa i premix smjesa ostvariti UŠTEDU I VRHUNSKE REZULTATE!!

KRA V A

VIŠE PROTEINA I ZDRAVIJE KRAVE PROIZVODNJU MANJI UTROŠAK SREDSTAVA

Koristi se:

• u ishrani krava muzara i dr.

• kao dodatak sjenaži i silaži

• u smjesi s kukuruzom, i brašnom Ogledni primjer smjese:

• kukuruz 45 %

• brašno 15 %

• suncokret 1 O %

• soja za 20 %

• 10 %

Vi e odabrali nas, a mi Vam nudimo:

Izložba stoke

županijskaizložba

stoke 11Sinj 2008.11 održanaje 14. lipnja

Splitsko-dalmatinske

2008. godine na hipodromuu Sinju V

•• zupanve

Piše:AleksandarKljujev,dipl. ing.

rganizatori ove izložbe

Obili su Hrvatski ski centarslužba Split i grad Sinj, a pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Županija splitsko-dalmatinska, dok je medijski pokrovitelj bio Hit radio. U ime Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja izložbu je otvorio državni tajnik Stjepan Midipl. ing.

U govedarskom dijelu izložbe stoke predstavljeno je ukupno kolekcije i holstein pasmine s ukupno 15 grla koja su ocijenjena, te dvije krave i tele pasmine buša.

Vlasnicima grla diplome Hrvatskog centra je ravnatelja

Ante Pezo, dipl. ing., a nagrade osigurali su Grad Sinj Županija splitsko-dalmatinska. grla po kolekcijama i šampionka izložbe

U kolekciji junica holstein pasmine prvu nagradu osvojila je junica životnog broj a HR 4101243737 i kataloškog broja 16 (oteljena 21.10.2006., otac Leonardo HB 440) vlasnika lvana Putnika iz Brnaza, dok je u kolekciji krava holstein pasmine prvu nagradu osvojila krava HR 0024002665 i kataloškog broja 2 (oteljena 04.04.2003., otac Marki HB 345) vlasnice lvaneŠakiciz Studenaca.

list 07/2008.

Predstavnicinadležnihinstitucija su vlasnicimašampionskoggrla

U kolekciji junica pasmine prvu nagradu osvojila je junica ž.b HR 9100843050 i kataloškog broja 23 (oteljena: 22.08.2006., otac Barbar HB 798) u vlasništvu "Dubrave Mils"iz Dobranje, dokje u kolekciji krava pasmine prvu nagradu osvojila krava životnog broja HR81007 44844, kataloškog

broja 11 (oteljena 17.03.2003., otac DE 0919843343) vlasnice Mateljan iz Košuta. Šampionkom izložbe proglašena je krava iz kolekcije krava pasmine ž.b. HR 6100304185 i kataloškog broja 13 (oteljena 04.07.2003., otac DE 016363895) u vlasništvu obrta "Nena"iz

Uzgajateljibuše ŠpiroLivaja iz i Nikola iz predstavilisu svojagrla

VIII.izložba stoke i X. izložba konjaKrapinsko-zagorske

V ••

zupanlJe

Piše:

AleksandarKljujev,dipl. ing.

Pokrovitelj izložbi bilo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka, a organizatori Hrvatski centar, Krapinsko-zagorska županija, grad Pregrada, HZPSS, HGKŽK Krapina i udruge Krapinsko-zagorske županije. Dana 31.05.2008. godine održane su VIII. izložba stoke i X. izložba konja u Pregradi u Krapinsko-zagorskoj županiji. Izložbe je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka mr. sc.Josip

U govedarskom dijelu izložbe stoke predstavljeno je ukupno šest kolekcija s 31 i ocijenjenim grlom. grla po kolekcijama dobila su diplome Hrvatskog centra koje je ravnatelja HSC-a „ dr. se. Maja sponzori izložbe poklonili su brojne i naturalne nagrade. grla simentalske pasmine U kolekciji steonih junica prvu nagradu osvojila je junica Damira Bosnara iz Gore ROSA HR 8101047238, kataloškog broja 3, oteljena 09.11.2007. (otac: Vuk HB 7488; majka je u maksimalnoj prvoj laktaciji dala S 913 kg mlijeka s 4,23 % m. m. i 3,23 % proteina), dok je u kolekciji mladih krava prvu nagradu

Nagrada obiteljiLicitarza kravu simentalskepasmine sa životnomproizvodnjom

Damir Bosnars junicom

osvojila krava Božidara Domitrana iz OLITA HR 7101323814, kataloškog broja 7, oteljena 24.07.2005. (otac: Rokko AT 867967747). U prvoj kontroli imala je 28,2 kg mlijeka s 4,39 % m. m. i 3,16 % proteina. U kolekciji ostalih krava prvu nagradu osvojila je krava Branka iz Gusakovca ASTRAHR 1100050881, kataloškog broja 11, oteljena 07.12.2003. (otac Mongol HB 7252). U maksimalnoj prvoj laktaciji dala je 6 542 kg mlijeka s 4,22 % m. m. i 3, 72 %proteina. Krava RUMENKAHR 0002000461, kataloškog broja 21, oteljena 03.05.1997. (otac Hong HB 7026) vlasnice Branke Licitar iz Vidovca osvojila je prvu nagradu u kolekciji krava sa životnom proizvodnjom. Krava je otelila 1O teladi. Ukupna proizvodnja u 9 laktacija iznosila je 42 867 kg mlijeka s 1 714 kg m. m. i 1 504 kg proteina.

grla holstein pasmine

U kolekciji mladih krava prvu nagradu osvojila je krava JANA HR 4100835498, kataloškog broja 25, oteljena 07.08.2005. (otac Future NL 227347061). U kontroli dala je 28,6 kg mlijeka s 3,38 % m. m. i 3,81 % proteina. Vlasnik krave je Vladimir iz Velike Horvatske. Krava MARISA HR 2100405796, kataloškog broja 30, oteljena 21.06.2004. (otac: Nana HB 352) vlasnice Nevenke iz Zlatara osvojila je prvu nagradu u kolekciji ostalih krava holstein pasmine. U maksimalnoj prvoj laktaciji dala je 7 400 kg mlijeka s 4,1 % m. m. i 3,5 % proteina.

Šampionka izložbe

Šampionkom izložbe u kolekciji ostalih krava simentalske pasmine proglašena je LAURA HR 5100405661, kataloškog broja 12, oteljena 19.12.2004. (otac Remi HB 7342) vlasnika Božidara Domitrana iz U maksimalnoj prvoj laktaciji dalaje 8 691 kg mlijeka s

Vladimir s prvonagradenommladomkravom holsteinpasmine

3,92 %m. m. i 3,68 %proteina.

Mladi

Nakon izložbenog dijela, u okviru Bambino kupa, predstavljeno je 12 mladih odjevenih u narodne nošnje s teladi. komisija ocijenila je uvježbanost teladi te dojam.

mladom uzgajivaPatriku Karažiji iz Gornjeg Brezna s teletom MANI HR 3101569607 (oteljenog 12.05. 2008., vlasnika Zvonka Krošlina), nagradu je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka mr. sc.Josip

Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom

sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.

/' /

Laktofrizi - posude z mliJeka kapaciteta - ..zatvoreni sustav

sa a kim ptarijem i digita 'r.lQm ozna~ ni mlijeka.

ED TVO 'i.f..EZINFEKCIJU

EGU SISA

luxDip s() B /

KRAWEVSKA ZAŠTITA

ZA VAŠE KRAVE

ti Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm joda

ti Izvrsna vidljivost

ti Vrhunska njega

ti Potpuno zatvaranje sisnog kanala

ti Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F

Brzo i jednostavno pranje sisa

ti Spremno za korištenje ti Rastapa ti Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.

:;a partnerima:

ura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273

tex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116

I Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857

ocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

MIKROKLIMATSKI

UVJETI U VOZILU

Uvjeti prijevoza

životinja u Republici

Hvatskoj propisani su

TIJEKOM PRIJEVOZA

GOVEDA,OVACA I KOZA

Piše:

Mr. se. Kristina

Normativi, obzirom na potrebe ventilacije u transportnim vozilima, su u svrhu dodatne zaštite životinja u cestovnom prijevozu žive stoke (goveda, svinje, ovce i koze) za putovanja dulja od osam sati, a opisani su u EU direktivi 411/98. Vozila moraju biti opremljena adekvatnim sustavom ventilacije koji trajno osigurava dobrobit životinja u prijevozu, se kriterija: ·

• planiranje putovanja i njegove duljine,

• konstrukcija vozila (pristup vozilu i raspoloživi prostor),

• unutarnja i vanjska temperatura kao posljedica atmosferskih uvjeta koji se javljaju tijekom planiranag putovanja,

• posebne fiziološke potrebe za vrste životinja u prijevozu,

• broj utovarenih životinja predvije u poglavlju VI dodatka propisu 91/628/EEC, prema prethodno spomenutim vrstama životinja.

Sustav mora biti izveden na da može funkcionirati u bilo koje vrijeme kada su životinje u vozilu, bilo da je vozilo u pokretu ilije zaustavljena,

te osigurava cirkulaciju zraka.

Europska iskustva

Prijevoz goveda, ovaca i koza odvija se unutar i izvan zemalja Europske unije. Broj prevezene žive stoke unutar zemalja aanica EU nije poznat. Procjenjuje se da se radi bar o 25 milijuna goveda, 6 mil.junadi, 75 mil. ovaca i janjadi te 9 mil. koza tijekom godine. Broj izvezenih životinja kupcima izvan EU, za klanje ili sa svrhom uzgoja u 2005. godini bio je 660 000 goveda i junadi i 40 200 ovaca i koza. Životinje su prevožene bilo sa farme na klaonicu ili na tržište, gdje su bile istovarene ili pretovarene.

Za vrijeme prijevoza žive životinje izložene su potencijalnim stresorima, kao što su: kretanje kamiona, buka, vibracije, centrifugalne sile, uvjeti brze izmjene svjetla, slaba zraka i pomanjkanje vode i hrane.

' ' Od navedeni~ temperaturni stres Je prepoznat kao jedan od razloga ugrožavanja dobrobiti i zdravlja životinja koji mogu umanjivati proizvoda ili uzrokovati i smrt.

Kada se životinje prevoze, npr. iz sjeverne u južnu Europu, one prolaze kroz klimatske zone

Zakonom o zaštiti

životinja (NN 135/06) i Pravilnikom o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s

prijevozom povezanih postupaka (NN 7/07)

unutar relativno kratkog vremenskog razdoblja, bez prilike za aklimatizaciju, što ima znatan utjecaj na njihovu dobrobit. Za vrijeme jednog putovanja temperature se mogu mijenjati od -5 °C u do 30 °C,iliviše, na jugu Italije ili Španjolske. Stoga su na vozilima potrebni prilagodljivi ventilacijski sustavi koji životinjama osiguravaju zadovoljauvjete.

Nadalje, unutarnja konstrukcija vozila varira ovisno o vrsti životinja u prijevozu. Goveda se prevoze u dva nivoa.

Temperatura u vozilima

Farmske životinje su homeotermi, što da unutar stanovitih granica mogu održavati relativno jednaku temperaturu tijela od temperature okoline. Konstantna temperatura tijela da je proizvodnja topline jednaka njezinom gubitku. razlike temperature tijela i okoline vodi k gubitku topline, što biti nadomještena proizvodnjom. Temperatura tijela rast ukoliko gubitak topline nije dostatan (toplinski stres). Toplina se može gubiti kondukcijom, konvekcijom, radijacijom i evaporacijom. Unutar termoneutralne zone proizvodnja topline u životinja je najmanja.

' ' Središnja temperatura tijela je stalna u zoni homeotermije, ali temperature više ili niže od termoneutralne zone uvjetuju porast proizvodnje topline. Kadaje gubitak topline od proizvodnje nastaje hipotermija, a može nastupiti i smrt.

Ovisno o vrsti, životinje mogu gubitak (rasipanje) topline znojenjem ili dahtanjem. mogu izbjegavati aktivnosti, smanjiti uzimanje hrane, unos vode i udaljenost od drugih životinja. Unutar svake vrste proizvodnja topline varira u skladu s dobi, fiziološkim stanjem, hranjenjem i prethodnom adaptacijom. Životinje se mogu prilagoditi na hladnu ili toplu okolinu svoje fiziološke i osobine (posebice pokrov). Da bi proces aklimatizacije bio djelotvoran potrebno je nekoliko tjedana.

Primjena ventilacije za sve životinje teško je provediva zbog temperaturnih potreba pojedinih vrsta životinja. Goveda, ovce i koze imaju udobnosti, te gornja i donja temperatura variraju. Dob životinja ima važnu ulogu. Uz temperaturu, relativna vlaga zraka presudna je za gubitak energije, bilo u ljetnom ili u zimskom razdoblju.

! ' ' Visoka temper~t~ra __ i : vlaga onemogucuJu z1: votinjama odavanje topline. Nis: ka temperatura zraka i visoka vla: ga zraka mogu odavanje : topline te životinje pate od hlad: Obje se situacije mogu po: javiti kada je ventiliranost presla: ba te kada je oskudna izolacija : vozila. Visoka vozila : ove probleme.

Goveda

Odrasla goveda imaju sposobnost prilagodbe svoje termoneutral-

Mljekarski li.st 07/2008.

ne zone, se na visoku i nisku temperaturu zraka. Stoga, na optimalnu temperaturu prethodna aklimatizacija. U svakom proces aklimatizacije zahtijeva vrijeme. Iz literature se može da donja temperatura (DKT) kod mlade junadi raste nakon 6 dana izloženosti niskoj temperaturi. Ovo trenutni premještaj u okružje koje je bitno od onog koje može uzrokovati stres visokim ili niskim temperaturama. Idealna temperatura za goveda je ispod 20 °C, a za telad, staru mjesec dana, ispod 25 °C. Niže temperature, a u nekim uvjetima i O °C, prihvatljive su za odrasla goveda. Kako bilo, im dovoljno vremena (2 - 3 tjedna), goveda se mogu aklimatizirati na niže temperature. junad i aklimatizirana goveda podnose toplije uvjete. Glavni kriterij je da temperatura ostane ispod gornje temperature (GKT). Sveukupno, temperature ispod 30 °C za goveda su

Ovce

Prihvatljive temperature za ovce teže je definirati, da glavnu ulogu igra duljina runa. Za oskudno hranjene ovce dugog runa DKT je oko -1O °C, a za ostrižene ovce oko 20 °C. Oskudno hranjene ovce, ostriženog runa, vaju se na topli okoliš (oko 40 °C),ali za neostrižene temperatura bi trebala biti oko 28 °C. Ove vrijednosti variraju u uzgojima. Prema tome, maksimalne temperature, uz ventilaciju u prijevozu, mogu se prilagoditi na vrijednosti 25 i 30 °C, ali samo u da su životinje prethodno aklimatizirane.

Koze

se da su koze osjetljivije na od ovaca. Nakon striženja Angora koze su osjetljivije na hladne uvjete. Koze ne gube

toplinu znojenjem nego dahtanjem i mogu se prilagoditi na toplu okolinu ali su vrlo osjetljive na vlagu i hladno strujanje. Njihov pokrov nije tako gust kao u ovaca i pri vlazi (kiša ili visoka vlažnost u vozilu ili u uzgoju) gube toplinu. Zbog toga su optimalni uvjeti u nastambama izloženi prema temperatura - minimalna 6 °(, maksimalna 27 °C; relativna vlaga 60 - 80 %;opseg ventilacije 30 m3/koza/sat (zimi) i 150 m3/koza/sat (ljeti) i maksimalna brzina strujanja zraka 0,5 m/s (za odrasle) te 0,2 m/s (za pomladak) u okružju životinja. Relativna vlaga zraka

Relativna vlaga zraka je u sposobnosti životinja da odaju toplinu. Porastom vlage isparavanjem opada. Kako se temperatura okoline s temperaturom tijela, osjetljivost na postaje manja što životinji isparavanjem. Prema tome, lošiji uvjeti za odavanje topline javljaju se pri visokim temperaturama i visokoj vlagi zraka.

Vodena para, podrijetlom iz životinjskog okruženja, ne na životinje. Javlja se od isparavanja gnoja i vode od pranja.

Vrijednosti maksimalne i minimalne relativne vlage zraka, koje djeluju na unutarnju temperaturu, su za životinjske nastambe. Zbog osiguravanja vrijednosti u prijevozu žive stoke, ipak se prepoodržavati relativnu vlažnost ispod 80 %pri temperaturi iznad 1O 0 C. Pri prijevozu stoke se gornja granica relativne vlage zraka od 75 - 80 %. Prihvatljiva temperatura na vlagu zraka. Na primjer, zajunad GKTmože rasti do 30 °C, ako je relativna vlaga zraka ispod 60 %, a može biti i manja od 27 °C ako je relativna vlažnost 80 %ili viša.

Brzina strujanja zraka

Brzina strujanja zraka na odavanja topline kod muznih krava u prostoru gdje temperatura zraka pada ispod 25 °C. Pri temperaturi zraka od -7 °C i strujanju zraka 4,44 m/s gubitak topline porast za 25 % u usporedbi s vrijednosti od 0,22 m/s. Pri -8 °C porast strujanja zraka s O,18 m/s na 4,0 m/s smanjuje temperaturu za 16 °C, a temperaturu kože za 6 °C. Pri 35 °C temperatura kože smanjuje se za samo 1 °C.

plinova

Životinje izdišu dioksid te proizvode amonijak i sumporovodik preko fecesa. Preporuke se odnose na prihvatljivu koncentraciju dioksida u životinjskim nastambama u svezi s kom u radnom okruženju. dioksid uzrokuje nesvjesticu u relativno visokim koncentracijama. U mnogim je zemljama dugo vremena izloženost radnika koncentraciji od 0,5 % C0 2 tijekom 8 radnih sati. Neki autori predlažu vrijednost od 0,3 % C0 2 , s prihvatljivim povremenim izlaganjima koncentraciji od 0,5 %.U njemastandardu (DIN 18910, 1992.) koncentracija C0 2 smatra se indikatorom uspješnosti ventilacije u životinjskim nastambama i njegova koncentracija ne bi trebala prelaziti 0,3 %. Sveukupno uzevši u obzir, vrijednost od 0,3 % je kao maksimalna prihvatljiva vrijednost.

' ' Udio produkcije amonijaka nije predvidljivi zato nije kontrola ventilacije na osnovi razine njegove koncentracije. Koncentraciju amonijaka višu od 20 ppm trebalo bi izbjegavati zbog zdravstvenih razloga.

Sumporovodik nema izgleda stvarati se tijekom transporta, jer je rezultat anaerobne razgradnje

fekalija tijekom duljeg perioda. Prihvatljive vrijednosti temperatura

Opseg prihvatljivih temperatura za životinje varira u literaturi. Tablica 1 sažima podatke iz znanstvene literature koji se odnose na životinjske nastambe. Tablica rezimira, gdje je to opsege, donju i gornju temperaturu za goveda, ovce i koze.

Za vrijeme prijevoza je gornju i donju

temperaturu koja vrijedi za životinjske nastambe. Životinje se lakše nose s nižim negoli s visokim temperaturama. Zbog toga su, na osnovi ovih podataka, vrijednosti (tablica 2) za maksimalne i minimalne temperature za vrijeme trajanja transporta koje i faktore korekcije za visokih vrijednosti

Tablica 1: Vrijednostitemperatureza vrsteživotinja

Raspon

DKT - donja temperatura GKT - gornja temperatura oc

Telad O - 2 tjedna

Telad 50 kg

Junad

Muznekrave

OvceJanjad O - 2 tjedna

Ovce sa runom

Ostrižene ovce

Koze

Tablica2: Predloženemaksimalnei minimalnevrijednostitemperature zraka unutar vozilapri prijevozuživotinja, uzevši u obzir utjecajvlagezraka

Maksimalna

Minimalna Maksimalna temperatura Dob temperatura temperatura oc oc vlazi zraka oc

ODRZANO SAVJETOVANJE

O AUSTRIJSKOM MODELU UZGOJA

I SELEKCIJE

U Hrvatskoj se sve više pozornosti poklanja

suradnji sa interesnim udruženjima susjednih

Savez goveda Donje Austrije - NOEGENETIK,Hrvatski savez simentalskog goveda - CroSim i Centar za reprodukciju u Hrvatske predstavili su u Vrbovcu, 29. svibnja 2008. godine, Austrijski model uzgoja i selekcije simentalskog goveda i rezultate modela. Svrha predstavljanja bila je traženje partnerstva unutar hrvatskih ovlaštenih institucija prema Modelu koji je pokazao izvrsne rezultate u uzgoju i selekciji u Austriji, ali i na europskoj razini. Po ovom Modelu su istaknuti kao nositelji uzgoja simentalskog goveda u Hrvatskoj i Europi. Kao što smo pisali u Mljekarskom listu, Hrvatski savez simentalskog goveda - CroSim potpisao je 3. studenoga 2007. godine sporazum o suradnji sa Savezom goveda Donje Austrije, je svrha podizanje kvalitete uzgoja simentalskog goveda i suradnja hrvatskih i austrijskih uzgasimentalske pasmine goveda. Nadalje, 6. travnja 2008. godine Hrvatski savez simentalskog goveda - CroSim potpisao je Ugovor o suradnji i s Centrom za reprodukciju u Hrvatske kojim su definirani partnerski odnosi u radu dviju institucija.

Jedan od oblika suradnje, u je realizaciju CroSim odmah krenuo, je upotrebe sjemena bikova koje koriste u

Austriji. Tako su hrvatski simentalskog goveda, organizirani kroz CroSim, dobili priliku odabrati elitne bikove kojima osjemenjivati svoje krave. Upravo je realizacija tog dijela suradnje dovela hrvatske simentalskog goveda do Centra za reprodukciju u Hrvatske.

europskih zemalja u svrhu što bržeg napretka uzgoja i selekcije

- Iz Uredništva-------------------•

Održanim savjetovanjem o Austrijskom modelu uzgoja i selekcije simentalskog goveda nastavljen je kontinuitet partnerskih odnosa, a svakako ciljevi su približavanje uvjetima koji hrvatske simentalskog goveda ulaskom u Europsku

S. IZLOŽBA I OCJENJIVANJE

SIRA

ŽUPANIJE

'iše: vanka dipl. ing.

Peta izložba sira tupanije s ocjenjivanjem, u sklopu dana", održana je 13. ipnja 2008. godine pod pokrovitelj;tvom županije. Organi~ator Izložbe bila je Bede1ica, a suorganizatori Hrvatski zarod za poljoprivredu savjetodavnu ;tužbu i Udruga malih sirara županije "Sirek".

Ocjenjivanje je održano 27. ;vibnja 2008. godine u Zavodu za nljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a sireve je Jcijenilo povjerenstvo u ;astavu: predsjednica prof. dr. se. lasmina Havranek, aanovi: prof. dr. K. Dubravka Samaržija, doc. dr. se. Bogdan Perko, prof. dr. se. Neven o\ntunac, doc. dr. se. Samir Kalit, koordinator Ružica dipl. ing., te koordinatora IvaHorvat, dipl. ing.

Senzorna ocjena je ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, stanja sirnog tijesta (konzistencija) i okusa sira. Kvaliteta proizvoda je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sistemu, a u skladu s "Pravilnikom za ocjenjivanje mlijeka i proizvoda".

povjerenstvo ocijenilo je ukupno 43 sira, od je njih 28 dobilo medalje, i to: 9 zlatnih, 13 srebrnih i 6 medalja.

Šampionom 5. izložbe sireva županije proglašenje

M{jekarskiNst 07/2008.

Ocijenjena su 43 sira, od je njih 9

dobilo zlatnu, 13

srebrnu, a 6 medalju

dimljeni kozji sir, farma "Tilka",vlasnice Ivane iz Stankova.

Petoj izložbi sira

županije prisustvovali su i župan Zažupanije mr. se. Stjepan Kozamjenik župana Josip te Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Gordana Županac, dipl. ing. Udruge malih sirara županije "Sirek", župan županije mr. se. Stjepan podijelio je Uvjerenja o osposobljenosti odraslih za zanimanje mljekar - sirar. Nositelj obrazovanja bila je srednja škola Bartola iz Grubišnog Polja ispred koje se prisutnima obratio i ravnatelj prof.Josip

županija polaznicima je subvencionirala osposobljavanje s 1.000,00 kn po polazniku. Ocjenjivanje sireva i drugih sve se više omasovljuje i popularizira. Razloge tome je sve briga

županije za mala obiteljska gospodarstva - sireva, posebno u edukaciji o proizvodnji sireva, ali i želji samih da promoviraju svoje proizvode. Ovom izložbom sira

županije željelo se svim sudionicima u promociji njihovih proizvoda i na taj pokazati svu njihovu ljubav i napor koje su utkali u svaki proizvod izložen na ovogodišnjem ocjenji-

Sudionici5. izložbesira županije

Tablica:Popis natjecateljaPeteizložbesira županije

Prezime i

ime/Naziv Adresa Mjesto Telefon Naziv sira Bodovi Medalja tvrtke

Farma "Tilka" Stankovo lb Jastrebarsko 016294130

Dimljeni kozji sir 20,00 Šampion lvana

Farma "Tilka" Stankovo lb Jastrebarsko 016294129 Kozji sir s 20,00 Zlatna lvana portugizcem

Snježana Kušt Komin28 Komin 012067135

Sušeni (svježi) sir 20,00 Zlatna 0989598656

Bedenica 62 Bedenica 012064231 Polutvrdi 20,00 Zlatna bijeli

AnaMarija Donje Psarjevo Sv. I. Zelina 012069092

Sušeni dimljeni 20,00 Zlatna kravlji sir

Gorupec Vidikovac 11, Kuhani dimljeni Valentina Marija D. 013399201 kravlji sir s 20.00 Zlatna Magdalena maslinama

Danica i Orešje Donje, Kuhani sir sa Vladimir Sv. I. Zelina 012067303 20,00 Zlatna Vrškojice 1 dodatkom vlasca

AnaMarija Donje Psarjevo Sv. I. Zelina 012069092 Kuhani sir s 19,75 Zlatna vlascem

Snježana Kušt Komin28 Komin 012067135

Dimljeni (svježi) 19,50 Zlatna 0989598656 sir

Farma "Tilka" Stankovo 15 Jastrebarsko 016294131 Svježi kozji sir 19,00 Srebrna Ivana Polutvrdi

Bedenica 62 Bedenica 012064231 19,00 Srebrna dimljeni

Katarina I. Prigorje 3311866 Kravlji sir u tipu 19,00 Srebrna Furnkranz škripavca

Gospodarstvo Gradec 016279054 obitelji Pokupski 13 Pisarovina 0989397663

Gorupec Vidikovac 11, Valentina Marija D. 013399201

Polutvrdi kozji sir 18,75 Srebrna

Svježi kravlji sir 18,75 Srebrna Magdalena

Gospodarstvo Gradec 016278054

Polutvrdi kozji sir obitelji Pokupski 12 Pisarovina 0989397663 18,50 Srebrna s nevenom

Branka Ašpergeri 50, Brezovica 016587519 Svježi sir 18,50 Srebrna Kraljevec

Obrt B. Masnjaka Luka 013393755 Kravlji sir u tipu 18,50 Srebrna 86, Pluska fete

Snježana Kušt Komin29 Komin 012067135, Kravlji sir u tipu 18,25 Srebrna 0989598657 škripavca

Gordana M. Magdalena , D. 01399302 Kuhani sir 18,25 Srebrna Mihok Obršje 11

Katarina I. Prigorje 013311866

Kuhani kravlji sir 18,25 Srebrna Furnkranz

Obrt B. Masnjaka Luka 013393755

Kuhani dimljeni 18,25 Srebrna 86, Pluska sir

Danica i Orešje Donje,

Dimljeni kuhani

Vladimir Sv. I. Zelina 012067303 18,25 Srebrna Vrškojice 1 sir

Gordana M. Magdalena , D. 01399302 Kuhani sir sa 18,00 Mihok Obrešje 10

Nikola Šestak Plešivica 5 Jastrebarsko 016293214 Polutvrdi sir 18,00

Katarina I. Prigorje 013311866

Svježi kravlji sir 18,00 Furnkranz

OPG Pokupska 2A Pokupsko 016266239 Kravlji sir u tipu 17,75 Dojkovski :fete

Gorupec Vidikovac 11, Kuhani ljuti Valentina Marija D. 013399201 kravlji sir 17,25 Magdalena

EuroMilk Masni polutvrdi d.o.o. Beloslavec 17g

Bedenica 012064190 sušeni dimljeni 17,25 sir

CENTAR ZA UMJETNO OSJEMENJIVANJE GOVEDA d.o.o. VARAŽDIN

Vrhunskagenetika

u Centruza umjetnoosjemenjivanje U Hrvatskoj

goveda Varaždin

Piše:

VladimirNazansky,dr. vet. med.

Centar za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin d.o.o., osnovali su Centar za uzgoj rasplodnih bikova i proizvodnju sjemena bikova simentalskog goveda u Svijetu, BVNNeustadt a.d. Aisch i Veterinarska stanica Varaždin. BVNje centar koji godišnje testira najviše bikova simentalske pasmine i su tri do bika uvijek prvih deset u svijetu.

Centar za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin d.o.o. danas djeluje u prostorima nekadašnjeg Centra za umjetno osjemenjivanje, odnosno Performans testne stanice Varaždin. Sukladno tome, u Centar Varaždin je dovedeno 24 bika simentalske pasmine, kako bi u hrvatskim uvjetima proizvodili sjeme visokog genetskog potencijala. Od uvoznih bikova, 14 ih je mladih, izuzetnog podrijetla, koji se testiraju u Europi, te imaju dva testa (test na meso i biološki test), a uskoro i testovi na mlijeko. Centar Varaždin se uklopio u Hrvatski uzgojni program, te kupuje bikove iz uzgoja.

Bikovi Hagat, Rochus i Samut

godina djeluje još jedan Centar koji proizvodi sjeme

bikova za umjetno

Za hivatsko ali i šire, upravo se doga: da povijesni trenutak - Centar : Varaždin prvi put izvozi spermu : bika iz hivatskog uzgoja na : testiranje u

Naime, radi se o simentalskom biku DICAR, je otac poznati bik DIDWEIN, a majka HANI, u vlasništvu poznatog lvana iz Cepidlaka.

Tri su bika dvostruko testirana s pozitivnim i vjerodostojnim testovima dok je tri, upravo uvezena, ocijenio i tim Savjeta za uzgojni program Republike Hrvatske. Ti su bikovi izuzetnih karakteristika, te se svakako za osjemenjivanje krava ijunica u Republici Hrvatskoj. Radi se o bikovima simentalske pasmine:

Životni br. Ime Otac/maJHnotac

DE 09 34642735

životni br. fme telenla Dueovielnost

DE 09 34642735

Ostali bikovi

Ne možemo ne spomenuti da su naši bikovi VANSTEIN,WEINOLDi

su EILIG,HORCHi RINSER plasirani bikovi po svojim proizvodnim svojstvima.

Zirntni br. Ime

Zivolni br. Ime

ELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Centar Varaždin jedini Hrvatskoj zadovoljava ldne norme za izvoz sjemena u EUi zemlje, te je nedavno i s proizvodnjom za inozem:vo.

Što dobiva hrvatski farmer suradnjomsa CentromVaraždin?

Slobodno možemo da rvatski farmer najprije dobiva rhunski proizvod iznimne visoke enetske vrijednosti po primjerenoj ijeni. Nadalje, dobiva uslugu plodnosti i je proizvodnje mlijeka na vlastitoj irmi u suradnji s riznatim te vetenarsku skrb koja se dnosi na reprodukciju i poroiljstvo u suradnji sa svojim veteinarom.

je važno naglasiti da rupacija BVN oljska, Slovenija, Rumunjska i lrvatska) želi da i hrvatski farmeri u ovu veliku obitelj gdje kroz predavanja i savršavanja, razmjenom odnih iskustava s farmerima iz urope, kroz ugodne izlete i .ruženja, europske prosjeke ,roizvodnje zdravog mlijeka i mesa. Radi hrvatskog ržišta Centar Varaždin je astupnik i distributer visokovalitetnog sjemena holsteinske ,asmine iz SAD-a i :anade. Tako hrvatski farmeri u ,rodajnom programu Centra 'araždin RAMOSi izuzetno proizvodnog O'MAN-a. Naravno, CentarVaraždin se ne samo proizvodnjom i prolajom sjemena visokokvalitetnih 1ikova, u svom programu ima i jeme bikova za postizavanje ciljeva proizvodnje, ,sobito da cijena sjemena

HAGAT - dobarindex za mlijeko, na meso,dobar fitnes, eksterijer,rijedak pedigre,bikovski otac u Sloveniji

ROCHUS

- dobarindex za mlijeko, dobarindex za meso, noge, vime

SAMUT

- izuzetan bik, bikovski otac u

eksterijer, lako teljenje,dobar na mlijeku, perzistencijai protok mlijeka

bude u skladu s genetskim potencijalima bikova i ciljevima svakog farmera osobno. Tako, primjerice, osim proizvodnje bikova simentalske pasmine s izrazito komponentom, Centar Varaždin nudi i sjeme "bezrožnog simentalca", simentalskog goveda s izraženom mesnom komponentom, te time izuzetno prilagotovu i proizvodnji mesa.

Ako ste zadovoljni dosadašnjom suradnjom, ili ako želite u svoj proizvodni plan uvesti još nešto iz našeg proizvodno-prodajnog programa, obratite se svojem veterinaru i tražite sjeme bikova iz Centra Varaždin, jer ga imamo ili ga za vas Sve dodatne informacije, kao i možete dobiti od djelatnika Centra

07/2008. (

ODRŽAN SASTANAK SAVJETA

,

ZA PRACENJE

STANJA

U PROIZVODNJI

I PRERADI MLIJEKA

Na održanom sastanku se razgovaralo o aktualnoj problematici troškova proizvodnje mlijeka, Operativnim programima, nacrtu Zakona o zemljištu, Pravilniku o kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi i ribarstvu, objavljenom u Narodnim novinama 66/08, te o Pravilniku o svježeg mlijeka i Uredbi o ciljnoj cijeni mlijeka. Iznijete su nove investicijske pogodnosti koje donose izmjene Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje RH, koji je u proceduri na Vladi, kao što su uvjeti dobivanja kredita, otplata kredita

U Ministarstvupoljoprivrede ribarstvai ruralnograzvoja 11 lipnja2008. godine održanje po redu sastanak savjetaza stanja L proizvodnjii preradimlijekc

na 15 godina uz kamatu od 4 %,te maksimalni povrat kapitalnih ulaganja za gradnju novih farmi, s 500.000 na 3,5 mit. kn. podržava se donošenje Pravilnika o svježeg mlijeka u dijelu koji se odnosi na usklaklasa mlijeka u RH s klasama u Europskoj uniji. se vršiti u kilogramima, za razliku od dosadašnjeg koji se vršio u litrama.

U prijedlogu Uredbe o ciljnoj cijeni mlijeka iznesena su dva razlistajališta. mlijeka predlažu korekciju cijene za 4,3 %,a mlijeka za 9,9 %.Mini-

s,.vcr,/988

starstvo poljoprivrede iznijelo jt prijedlog kojim bi se korigira!, cijena za 6,8 %, kao kom promis iznesenih prijedloga. Ubrzo biti predložena Uredb. o ciljnoj cijeni mlijeka. Ministarstvo je svjesno svir problema koji se odražavaju na tržište, kako u proizvodnji, tako i u ot· kupu mlijeka, a osnovna svrha razvoja mljekarskog sektora je nje proizvodnje i kvalitete mlijeka te restrukturiranje samog sektor.: do ulaska RH u Europsku uniju. L tom smjeru idu sve aktivnosti kojE predlaže

VAM PREDSTAVLJA

www. sc-ferencak.hr psc-ferencak@kc.t-com.hr

LAŽNE POD.FOLl,IE I FOLI.JE RAZNIH DIMENZl,JA

Kompletni repronwter?i!fl za .\prenumje vašeg krmnog bilja(mrežetfol( e,ipag!;}.., Z vas ~a o v s e te o o gtJe

Križevci, Nikole Tesle 12 Koprivnica, 6 Osijek, Livana Omladinska 128 Tel 048 681 902 Fax 682 903 Tel/fax 048/647-902 Tel/fax 031/211-902

SI

ZAŠTITNE \llffl'I· .\. IH.( I ZA PIJESAK

e oVaša prednost · To your advantage Inženjering, izrada opreme i trgovina u procesnoj industriji Engineering, production and trade in process industry

Kombinacija visokih osigurava kvalitetno i mlijeko u PECON-ovim RASHLADNIMSPREMNICIMAMLIJEKA!

Cijene

Izuzetno povoljne cijene + razne pogodnosti financiranja!

Kapacitet

100 - 10000 litara (rashladni agregati za 2 i 4 mužnje)

Rok isporuke

7 dana od Vaše narudžbe!

Dostava dostave direktno na Vašu adresu, uz besplatni "O" -ti servis i puštanje u rad!

Servis

Unutar 12 sati od Vašeg poziva + osigurano skladište rezervnih dijelova, u garantnom i izvangarantnom periodu

podrška

Edukacija dostupna 24 sata na dan!

Provjerena kvaliteta

Više od 200 laktofriza diljem Hrvatske!

Dodatna oprema ugradnje CIP-a na laktofrize 4001 i više

Pecon d.o.o., Samoborska cesta 145

10090 Zagreb

Tel.: 01 /3496 413; 3496 428; Fax.: 01/3496 424 E-mail: pecon@pecon.hr;www.pecon.hr

Brazilska delegacija u posjetu Vindiji

Piše:Uredništvo

Jedanaest brazilskih državnih dužnosnika i gospodarstvenika, na sa zamjenikom ministra poljoprivrede, i prehrane Silasom Brasileirom, posjetili su Vindiju te, uz vodstvo proizvodnih upravitelja, razgledali reprezentativne pogone · tvornice hrane Biodar i industrije mesa Koka. Upoznali su široki proizvodni asortiman poslovnog sustava naše prehrambene tvrtke.

Dragutin Drk, predsjednik Uprave, upoznao je izaslanike s impresivnom razvojnom putanjom Vindije, koja je iz male gradske mljekare s kraja 50-tih godina izrasla u nacionalnog prehrambenog diva s preko 3 500 zaposlenika i više od 900 proizvoda u 1O robnih marki, nositelja najviših svjetskih certifikata kvalitete i izvoznika na zahtjevna tržišta Zapadne Europe i SAD-a.

Vindije istaknuo je sveobuhvatni poslovni pristup po principu "od polja do stola", kojim se neprikosnovena proizvoda uvidom u svaki segment proizvodnog procesa, od primarne proizvodnje, kao što je industrija hrane, kojom se osigurava provjerenost podrijetla proizvoda, što predstavlja komparativnu prednost varaždinske tvrtke na izrazito kompetitivnom prehrambenom tržištu.

Silas Brasileiro izrazio je veliko zadovoljstvo upoznavanjem s jedinstvenim Vindijinim poslovanjem: "Osobito sam im presi oni ran visokim

Mljekarski l~t 07/2008.

DjelatniciVindije razmijeniliiskustva brazilskimkolegama i upoznali ih s

širokim asortimanomkvalitetnihproizvod

sigurnosnim standardima i integriranim proizvodnim procesima, i dizajnom proizvoda. Vindijini finalni proizvodi svojom kvalitetom konkuriraju na najzahtjevnijim europskim i svjetskim tržištima hrane" - naglašava zamjenik ministra poljoprivrede. Posebno se osvrnuo i na dojmljiv izgled i prosperitet sjeverozapadne Hrvatske.

Tijekom razgledavanja postrojenja, kao i tijekom neformalnih razgovora, su razmijenili iskustva s brazilskim kolegama te ustanovili podudarnost u mnogim aspektima poslovanja. uvidjeli su brojne

uspostave nove te trgovinske suradnje. Brazilska parlamentarno-go· spodarstvena delegacija bila je L šestodnevnom posjetu Hrvatsko~ koji je bio namijenjen suradnje dvaju zemalja, osobito u poljoprivredne proizvod• nje, kao i upoznavanju najznagospodarskih subjekata regije. Brazil se nalazi u samom vrhu svjetskih hrane, a s Europskom unijom od 2007. godine ima sklopljen sporazum o partnerskim odnosima i iznimno je zainteresiran za gospodarsku suradnju sa zemljama srednje i

Dragutin Drk u društvu Si/asa Brasileirai veleposlanikaBrazilau RH

TRESNJA

ljekovitog djelovanja

- Marija dipl. ing.

Plodovi dozrijevaju od svibnja do srpnja, ovisno o vrsti i mjestu gdje trešnja raste. U 100 grama trešanja nalazi se oko 82 g vode, 1 g

0,3 g masti, 13 g ugljikohidrata, 2 g vlakana te velik broj minerala i vitamina, doduše u manjim Od minerala su najzastupljeniji kalij (229 mg u 100 g ploda), kalcij (63 mg %), fosfor (20 mg%), magnezij (11 mg%), željezo (0,35 mg%), a od vitamina: C vitamin (15 mg %), betakaroten (84 mikrograma %),vitamini B grupe, E vitamin itd. Trešnje imaju malu kalorijsku vrijednost paje mnogi drže idealnim ili zamjenom za obrok kod ljudi s tjelesnom težinom. su sredstvo za uklanjanje i umne iscrpljenosti, pospješuju snižavanje u krvi pa se kod slabe cirkulacije, ateroskleroze, bolesti srca i krvnih žila. stvaranje plinova u crijevima, uklanjaju nadutost i pospješuju probavu. Mnogi tvrde da su uspjeli smiriti tegobe kod gihta, bolesti koju prati i bolovi u zglobovima povezani s koncentracijom kiseline u

VAŠ

Trešnja (Prunusavimn)je dIVo visine 12 - 15 m koj<

samoniklo raste po listopadnim šumama, a uzgojen

oblici sade se po vrtovima i zbo! ukusnih i zdravih plodova. U narodnoj medicin: koriste se i peteljke, koštice i smola s divljih · uzgajanih stabafa

krvi, oko kilograma svježih trešanja dnevno. Trešnje ne treba jesti prije obroka jer njihova lužnata reakcija usporava nje probavnih sokova, a osobito otežava probavu mesa. Nakon jedenja trešanja ne treba piti vodu, pivo ili alkoholna

Trešnje se koriste i za pripravke. Kod bora na licu i oko svježi sok od trešanja nanosi se na kožu i ostavi da se na njoj osuši.

Trešnjina rakija. kilograma svježih trešanja i preliti litrom rakije. Nakon tri tjedna procijediti i piti kod tegoba 2 - 3 puta dnevno po 1 likersku poslije jela. Rakija može služiti i za masažu umornih ruku i nogu.

U narodnoj medicini postoje recepti o korištenju rakije sa zdrobljenim jezgrama iz koštica za razbijanje bubrežnih kamenaca i vinskog octa s jezgrama za istjerivanje glista, no to ne treba koristiti. Razlog je taj što se u sjemenkama nalazi oko 1 % glikozida amigdalina koji razvija kiselinu koja je u otrovna i uzrokuje tegobe u disanju i

ZA SIGURNOSTLJETI

- Dr. Ivo Belan---------------

Kad topli dani i ljudi masovno izlaziti na otvorene prostore, nezgode se množe. Ljeto uzima svoj danak u broju poginulih u prometnim

Peteljke trešanja mogu st osušiti, usitniti i spremiti u staklen ku te po potrebi koristiti za koc tegoba organa i · z, viška iz organiz ma. se priprema tako da se žlica suhih, usitnjenih peteljki stav u 2,5 dL hladne vode, zagrije dc vrenja i lagano kuha minutu, dvije Nakon 1O minuta stajanja Sf procijedi i pije 2 - 3 puta dnevno. Kod tamnih i po· kao oblog koriste SE blazinice od vate u od peteljki.

Smola koja iz kore trešnjinog drveta koristi se kod kašlja, bronhitisa i astme. 2 - 3 žlice smole preliju se litrom bijelog vina, boca se zatvori i trese dok se smola ne rastopi. Nakon 3 - 5 dana stajanja uzima se 3 puta dnevno po likerska nakon jela.

Smola otopljena u vinskom ili octu koristi se za masažu vlasišta kod prhuti. Ocat se svaki drugi dan nanosi na i mokro vlasište, ostavi 15 minuta, a zatim ispere mlakom

Brzo pružena može

ljeto mnogo sigurnijim. Svaka osoba trebala bi primiti upute s osnovnim tehnikama pružanja

umrlih u utapanjima, toplotnog udara, gromova itd. bude puno oboljelih od pokvarene, zaražene hrane, od uboda insekata itd.

Ovdje su kako ili, ako je potrebno, kako tretirati pet ljetnih nezgoda. Utapanje

Velikje broj onih koji ne znaju

livati ili ne plivaju dovoljno dobro ~ko bi mogli spasiti sebe ili druge. to je vještina koja se može lako nakon nekoliko kratkih oduka.

Nekoliko sugestija: nikada emojte plivati sami. Nemojte livati ako ste premoreni i neposredno poslije jela. Prije mjenja ili skakanja u vodu treba iti siguran da je voda dovoljno uboka i da nema skrivenih stijena. rsluk za spašavanje mora biti na 1spolaganju u svakom madrac ili daska 1ože pružiti lošem ili umornom dobro došli odmor.

Prva žrtava u vodi ahtijeva prvu tehnikom isanja "usta na usta". Najprije treba usta žrtve od bilo kakvih ventualnih stranih tijela. Zatim abaciti glavu žrtve prema natrag, ok se drugom rukom, smještenom ozadi, podiže vrat. Kažiprstom i alcem gornje ruke stisnu se osnice, a drugom rukom pritisne se onja vilica i otvore usta. Tada je otrebno svoja usta prisloniti na sta žrtve i upuhivati zrak dok se ne podizati grudni koš žrtve. puhivanje zraka ponavlja se 12 uta u minuti.

U nezgode zbog rnkanja u plitku vodu, valja znati da takvu žrtvu ne smije micati, renositi samo na što je vrsto, recimo daska ili daska za Jrfing. Glava žrtve mora uvijek biti ravnini s njegovim tijelom.

Sunce i Pedeset tjedana za uredskim talom nije priprema za dva tjedna rtoglavih aktivnosti pod ljetnim Jncem. Kako bi izbjegli toplotnu ;crpljenost ili toplotni udar, emojte pretjerano raditi. ibucite svijetlu, laganu Pijte uno

Prva Žrtve toplotnog dara trebaju što prije o Dok ta ne stigne,

žrtvu smjestiti u hlad, skinuti mu Neka leži na ili na bok. Ako je na raspolaganju, žrtvu staviti u hladnu vodu (dok mu se temperatura tijela ne spusti na oko 37,5 stupnjeva Celzijusevih). Ako nema

smjestiti u vodu, onda ga je potrebno zamotati u plahte u hladnu vodu. Po te mokre plahte naglo sušiti ventilatorom. Ako je pri svijesti dati mu piti vode, nikako alkohol!

Žrtvu toplotne iscrpljenosti treba smjestiti na hladno mjesto i skinuti Dati da popije lagano zasoljenu Osoba treba mirovati. Za vrijeme oporavljanja korisno je davati hladna i slatka Omatanje mokrim može biti od Gromovi

Nakon udara gromom je u besvijesti. Ako ste na otvorenom, za vlažnog dana, kada grmljavina, i da vam se vlasi podižu, brzo legnite u neki jarak ili jamu. U takvim trenucima izbjegavajte biti na nekim uzvišenim mjestima, u na plaži, u blizini metalnih žica za vješanje rublja; izbjegavajte vožnju biciklom, traktorom ili jahanje konja. Nemojte se smjestiti ispod usamljenog stabla! Vjerojatno je najsigurnije smjestiti se unutar zatvorenog automobila.

Prva Pružanje umjetnog disanja metodom "usta na usta" može biti od Ako je osoba koja pruža prošla edukaciju o oživljavanju, treba odmah s tim Potrebno je što prije pozvati

Otrovanjehranom Svakog ljeta pojavljuju se ili grupna trovanja hranom. Gotovo sva trovanja hranom uzrokovana su bakterijama. Otrovanja se mogu manifestirati od blagih neugodnosti do zbiljnih ili fatalnih Posumnjajte na

otrovanje hranom ako jedan do šest sati nakon konzumiranja žrtva osjeti ozbiljne trbušnu bol, proljev ...

Prva Blagi se oporave i bez ako su simptomi jaki ili ako je žrtva malo dijete ili starija i oslabljena osoba, treba odmah biti odvedena

najbolja prva kod otrovanja jest prevencija: toplu hranu održavati toplom, a hladnu hranu hladnom (bakterijama za rast i razmnožavanje pogoduje temperatura 4 i 60 stupnjeva Celzijusevih). Pakirani koji se ne može staviti u hladnjak, potrebno je konzumirati unutar tri sata. Posebno treba biti oprezan s bilo što je spravljena s majonezom, jajima, šlagom, mlijekom ili ribom. I, naravno, oprati ruke prije pripremanja hrane.

Ubodi i ugrizi

Premda je ljetnih insekata samo neugodnost i gnjavaža, neki su ipak opasni. ose, stršljeni ubodu na malu provokaciju. Maknite se od njih, posebno od njihovih gnijezda. Ako lete oko vas, polagano se udaljite. Nemojte lamatati rukama; iznenadni pokreti struje iritiraju ove insekte. Izgleda da tamnija ova stvorenja. Nosite neko pokrivalo za glavu kako bi da vam se insekti zavuku u kosu. Slatku hranu i brzo sklanjajte od prisustva insekata. Prva Odmah nakon uboda pustite hladnu vodu preko mjesta uboda ili stavite led na to mjesto. Nemojte nastojati stiskom prstiju istisnuti van žalac koji je zaostao u koži. Žalac vadite oprezno struganjem noktom ili steriliziranom iglom. Ubodeni ud ne micati. Ako su simptomi uboda ozbiljni - otok, jako crvenilo, glavobolja, vrtoglavica,odvedite žrtvu što je prije

{ljekarski list 07/2008.

agrometeorologija

Mr. se. Dražen agrometeorolog

''Suša''

Suša ne poznaje granice. Ona kako siromašne, tako i bogate poljodjelce. Njena je pojava pa predstavlja rizik. Zbog suše se fiziološke aktivnosti biljaka prekidaju, te dolazi do katastrofe, tj. do elementarne nepogode. Posljedice suše kod nekih poljoprivrednih kultura mogu biti katastrofalne, dok se istovreme-no kod nekih drugih poljoprivrednih kultura one i ne

Definicije suše veoma su razliMeteorolog sušu definirati kao manjak oborina, u odnosu na višegodišnju

Rotokosilice zahvata 2,2 - 4 met

.j'Kwmeland

NOVO !!! B-MAX

Stroj za steljenje ležlšta,slamom, mješavinom slame, vapna i vode Ili piljevinom.

oborina u nekom vremenskom razdoblju. Agrometeorolog sušu definira kao nedostatak vode koji na nepovratne fiziološke promjene u biljci i u tlu, pa je upravo ta definicija poljodjelcu i najprihvatljivija.

Kako eventualne posljedice suše, nije nam lako napisati, jer postoji više No, najsigurniji ili ublažavanja posljedica suše je natapanje. Sustav

za natapanje ratarskih kultura danas posjeduje zanemariv broj poljodjelaca, dok je kod povrtlarskih kultura u intenzivnoj proizvodnji pri-

sutan u velikom broju. Kako se dana: u Hrvatskoj natapa samo 0,81 9 ukupnih obradivih površina, suša se l nekim dijelovima Hrvatske s pravorr svake godine proglašava elementar nom nepogodom.

o štetama kojt nastaju od suše, vrijedno je istaknut da su štete danas mnogo negc prije dvadesetak godina. Razlog jt što su uložena sredstva u bilo kojt od grana poljodjelske proizvodnjt danas mnogo

IZLAZAKI ZALAZAKSUNCA

Profesionalna oprema za baliranje

Roloballrke varijabilne, flxne Ili velike kvadratne

Kombinacija + NOVO Kalcifikator 3 met Pneumatska si

Mixer prikolice BvL V-mix standardne, sa silaže ili sa turbinom za steljenje

Vaš pouzdani partner:

Brezov most 6,Voj.Kloštar Križevci Tel.:048/693 220 091/1 712 639 Fax:048/693 219

2008.godinetvrtkaPioneerSjemed.o.o. s prodajomhibridaIli

PR46W09

Ozimi hibrid

Hibridnovegeneracijekonvencionalnihhibrida novihibridvisokogpotencijalarodnosti i visokogsadržaja ulja(oko45%)sa malimrizikomod poljieganja.Visinabiljkeje od 155-165cm.Sadržajglukozinolata je vrlonizak(11-12pmol/g)te su uljane pogodnezaishranustoke.OtpornostnaPhomu i Cylindrosporium je vrlodobra.Pogodanje za sjetvunasvim tipovimatla. Dajestabilanprinosu okolišimaIma jakustabljiku i jak korjen. sjetve:35-45 biljaka/m 2

1:Jinbija

Cijenjeni mlijeka1

ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz pc Vindije - slijedite primjer obitelji iz Velikog Poganca koja o iznimnom proizvodnje nakon izgradnje farme.

Snježana navodi: "Uz službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.

• dobili smo upute:

- idejna rešenja sadržaja i izgleda farme

- radno-tehnološke podloge

- investicijsku studiju

- prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.

• na osnovitoga izgradilismoobiteljskufarmu kapaciteta 30 krava sa obilježjima:

• poluotvorena staja s vanjskom klimom

• suvremeno opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje

• jednostavan i po cijeni izgnojavanja farme

• uzgoj krava onom u prirodi

• time smosi osigurali produktivnosti bolje uvjeterada.

• naši na osnovi farme:

• smo brojno stanje krava s 1O na 25

• ostvarili napredak u proizvodnji mlijeka:

- godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi

- tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete

• vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka

• osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima

BIOdar

Tvornicastocnehrane,Vataždin

• ostvarili smo profitabilna poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno

i to što smo cijelo vrijeme u hranidbi krava rabili go peletiranu krmnu smjesuKM -1 22%, 8/0dar - Vindija,prema uputama o hranidbi, smo dobili bolju iskoristivostobroka i dnei proizvodnju mlijeka."