ADRŽAJ
lKONOMIKA POLJOPRIVREDE
O ekonomici proizvodnje mlijeka i tehnološkim pretpostavkama farmi
;osPODARSTVO
Usvojeni važni zakonski i podzakonski akti za sektor mlijeka
lATARSKE I KRMNE KULTURE
Štete od ljetnih suša __
Sjetva sitnozrnih kultura
Djetelinsko-travne smjese __ _
lAZMIŠLJANJE
Put mlijeka u županiji 16 broja krava i proizvodnje mlijeka __ _ 58
~DRAVLJE STADA
Tip ventilacijskih sustava na vozilima ___ 20
Z UDRUGA
Uzgoj i selekcija u rukama holstein goveda ____ 24 simentalskog goveda "Zlatne doline" svoje štale __ 38
;OVEDARSTVO
Populacija krava holstein-friesian pasmine u Hrvatskoj __
Naslovnica: 16. jesenski bjelovarski sajam
Priprema krava za prezentaciju na izložbi___ _
izložba
izložba stoke
županije ---
Druga izložba
županije---
Selo i pol u jednoj staji
OBLJETNICA
Stogodišnjica uz&oja simentalskog goveda u Svetom Ivanu Zabno ___ _
EDUKACIJA
Još znanja i prakse za autohtonih sireva
VIJESTI
Osnovana Udruga simentalskog goveda "Bilogora"
TRŽIŠTE STOKE
Trendovi na svjetskom tržištu mesa u
Kako bismo što kvalitetnije obradili aktualne teme iz proizvodnje mlijeka, molimo vas da svoja pitanja ileme podijelite s nama u rubrici PITAJU- UREDNIŠTVOODGOVARA.Na taj na obostrano adovoljstvo, unaprijediti i aktualizirati sadržaj Mljekarskog lista.
Svoja pitanja možete uputiti poštom na adresu: !lica 31/111,Zagreb; e-mailom na urednik@hmu.hr ili broj lefona: O1 4833 349. vašu suradnju.
UredništvoMljelwrskoglista
O ekonomici proizvodnje mlijeka i tehnološkim pretpostavkama farmi
Piše:Prof.dr. se. Zoran
Ovo kretanje praga rentabilnosti je realnim smanjenjem dohotka po jedinici proizvodnje (muznoj kravi i litri mlijeka). Na takav dohodak najviše su djelovali smanjenje otkupnih cijena mlijeka, te proizvoda (telad i krave), kao i sustav poticaja. važan razlog je stalni porast cijene inputa (sjeme, zaštitna sredstva, gnojivo i gorivo), a zatim su tu relativno visoki troškovi ulaganja u obnovu ili zasnivanje novih farmi.
Ekonomsko-financijske u mljekarskoj proizvodnji
Osnovne mjere kojima proizvomogu djelovati na popravljanje gospodarskog položaja su povemuznosti po grlu, prije svega što kvalitetnijom proizvodnjom (na koju, osim uvjeta držanja grla, najviše djeluje hranidba kvaliteta muznost, a cijena koštanja hrane cijenu koštanja mlijeka za više od 50%) i racionalizacijom proizvodnje (smanjenje utrošaka materijala i troškova hranidbe, smanjenje utrošaka ljudskog rada i Kod ulaganja u obnovu ili proširenje kapaciteta
potrebno je biti što racionalniji, odnosno smanjiti nepotrebna investicije po jednom grlu ili litri mlijeka, ne tehnološke zahtjeve suvremene proizvodnje.
U 1991. godini su za farme s više od 1O grla bile potrebne 3 070 litre kako bi se dostigao prag rentabilnosti. Svaka litra iznad toga po jednoj kravi donosila je dohodak
Tada se s 1O muznih krava taj prag, zbog jednostavnosti proizvodnje, dostizao sa samo 2 870 litara mlijeka po kravi. Situacija je nakon 1993. god. bila još bolja za male kada se otkupna cijena vezala uz DM.
Ekonomski realnije stanje dolazi nakon 2001. godine. U odnosu na 1991. godinu, za postizanje praga rentabilnosti proizvodnje mlijeka manjim potrebno je proizvodnje (i to otkupIjenog mlijeka) za 27%, dok je taj porast kod farmi s 20 krava 11%.
Prvi put se pokazuje ekonomska zakonitost da je za ekonomski efikasniju proizvodnju potrebno kapacitete, odnosno broj krava na farmi. Promjene su još izraženije u 2007. godini,
kada u odnosu na 1991. godinu, farme s 1Ogrla (a imamo ih svega 4,8 ili 17,8% ukupnog broja moraju proizvodnju za 62%, odnosno imati 4 649 litara otkupljenog mlijeka po kravi.
Farme s 20 i više grla su zbog promjena u proizvodnje mlijeka (smanjenje otkupne cijene i njena vezanje uz kvalitetu mlijeka, porast troškova inputa, promjena sustava kontrole kvalitete mlijeka i poticanja proizvodnje) trebale svoju proizvodnju za 40% u odnosu na 1991. godinu, te s nešto manje od 4 300 litara otkupljenog mlijeka po jednom grlu danas ostvaruju prag rentabilnosti. Radi se o relativno Iako dostižnoj proizvodnji na farmama takvog kapaciteta, ali na žalost radi se o samo nešto više od 2 300 takvih u nas.
S obzirom na organizaciju proizvodnje velikim lakše je 4 300 litara mlijeka po grlu, nego što je malima ostvariti 4 650 litara, što je dodatni problem za konkurentnost i održi, vost dijela mlijeka u Hrvatskoj.
Tablica 1: Pragrentabilnostiproizvodnjemlijeka
farme (broj 2007. indeks indeks krava)/Godina 1991. 2001. 2001./1991. 2005./1991.
140 indeks1991.= 100
=konomskiuvjeti poslovanja mlijeka su promijenjeni, :akoda je prag rentabilnostiproizvodnjeu posljednjih15-ak godina u širokomrasponuza neštoviše od 1 200 litarapo grlu kod
s oko 20 krava, te za nešto manje od 1 800 litara kod
s 1Okravau osnovnomstadu
Detalj staje - loš primjer
Tehnološko-ekonomski zahtjevi zasnivanja farmi i nedostaci u mljekarskoj praksi Kad se govori o projektiranju .uvremenih farmi krava, 1eovisno kolikog su kapaciteta, fanas su postavljeni osnovni uvjeti: • Objekti moraju biti tako izgrada se životinje drže na što prirodniji Traži se odgoraspored prostora i oprema koji osigurati uvjete za držanje krava sa što manjim stresom.
Osim prirodnijih uvjeta držanja, objekti moraju biti što jeftiniji. Isto vrijedi i za opremu, koja treba biti i ne preskupa. Oprema mora efikasno zamjenjivati ljudski rad i osiguravati što proizvodnost ljud-
vfljekarski list 08/2008.
skog rada. Ljudski rad postaje sve skuplji, pa je neophodno proizvesti što više mlijeka po satu rada.
• Objekti su iznutra tako da se krave nesmetana i normalno ponašaju, a redoviti tehnološki postupci odvijaju bez suvišnih utrošaka rada. malih obiteljskih farmi, prije više godina, pa i novije koje su bez potpore - "uvlastitoj režiji":
• nemaju prozrapa su zbog visokih koncentracija vodene pare i štetnih plinova krave izložene stresu, što izravno uzrokuje manju a kako se u takvim objektima drži muzna oprema i obavlja mužnja, loše ventilirani prostor uzrokuje
i štete na kvaliteti mlijeka;
• uz ventilaciju, osvjetljenje prirodnim i umjetnim svjetlom nije zado-
• krave se na ležištima (duljina, nagib i sl.) drže vezano tijekom cijele godine, što se izravno odražava na proizvodnju mlijeka;
• valov i jasle su smješteni, uz zid, tako da hranidba mora biti te se gubi mnogo vremena i energije, a hrana se rasipa;
• hranidba kravaje loša (ne hrani se prema potrebama krava) u svim fazama proizvodnog procesa;
• manje govedarske farme nemaju postupke prema kravama i planiranje proizvodnog procesa (menadžment).
Kad se govori o farmama, nužno je držati se pravila suvremene proizvodnje mlijeka:
• farmi 50- 100 krava,
• proizvodnja mlijeka je visokospecijalizirana, a koristi se mehanizacija i visoka automatizacija radnog procesa u staji i izmuzištu,
• osnovni zahtjev iskorištenja tehnološkog kapaciteta krava je oko 6 - 7 litara za simentalca i od 7,5 - 8,5 litara za holstein-friesian,
• u staji je slobodan držanja goveda (s boksovima za ležanje ili prostorom za ležanje na dubokoj ili potiskivanoj stelji),
• u manipulaciji gnojem primjenjuje se (rešetkasti pod) ili kruto izgnojavanje (automatski gnoja ili duboka stelja),
• izmuzište je automatizirano i funkcionalno kapacitetu staje (riblja kost ili autotandem),
• hranidba kompletnog obroka je mehanizirana, a hranidba koncentratom je automatizirana korištenjem sustava,
• napajanje teladi zamjenom odmah nakon kolostralnog razdoblja (korištenjem automata za napajanje).
Jedan od osnovnih preduvjeta za takvu proizvodnju mlijeka u nas je stalno obrazovanje
Osim znanja o menadžmentu krava (hranidba, reprodukcija), gospodari na farmama moraju imati i menadžerske vještine kako bi donosili
pravovremene i kvalitetne poslovne odluke. Pritom je nužno koristiti i suradnju službi potpore (Hrvatski zavod za polja-
ELEKTROIEHNIKA
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge J, Laktofriz tip RHB 200 - 1600 lit
privrednu savjetodavnu službu, Hrvatski centar i veterinarske službe), te organizacija (udruge
Nikole Tesle 16, 48260 Križevci, HR Tel: 048 682 789, Fax: 048 681 613 e-mail: info@elektrotehnika.hr www.elektrotehnika.hr
Sudoper Pneumatska preša za sireve
PROIZVODNJA MLJEKARSKE I SIRARSKE OPREME
Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim 2 U JEDNOM pranjem i doziranjem Pasterizator - Sirarski kotao
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore nevedenu adresu i brojeve telefona ili na www.elektrotehnika.hr
Detalj hafre sirarskoga kotla
Usvojeni važni zakonski i podzakonski akti
za sektor
mlijeka
'iše: Janja dipl. oec.,
U svakom broju Mljekarskog ista se aktualne teme i lonose novosti vezane za poljoprirredu, a osobito za O ;vim bitnim temama s ~ledišta pišu savjetodav1ihslužbi, HSC-a,MPRRR-a,ali i dru~ih institucija. Posebno su ~ledišta profesora Agronomskog i irugih fakulteta te
Koncem lipnja i ;rpnja ove godine doneseni su:
• Operativni program razvitka govedarstva.
• Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi i ribarstvu.
• Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o potporama u poljoprivredi i ribarstvu.
• Pravilnik o svježeg sirovog mlijeka.
• Uredba o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka.
Svaki od navedenih akata na po-
Joljšati uvjete za proizvodnju nlijeka.
W.ljekarskilist 08/2008.
: ' ' Sada je posljednja prili: ka da svim snagama is: koristimo dane mogucnosti i u EU : sa spremnijim i kon: kurentnijim sektorom mlijeka, : proizvedemo i : kvalitetnije mlijeko te osiguramo : kvotu za mlijeko.
OPERATIVNIPROGRAM
RAZVITKAGOVEDARSKE
PROIZVODNJE
Novi Operativni program treba nastavak investicijskog ciklusa i tako stvoriti pretpostavke za što uspješniju prilagodbu ovog sektora uvjetima u EU. Program je bitan zbog konkurent-
Zbog zakonskihi podzakonskihakata, koji su ovih dana usvojenii onih koji su u pripremi,smatramo bitnimjoš jednom istaknuti
elemente i upoznati s odredbama koje povoljnijeuvjete
investiranja, ostvarivanja
potpora i cijena za sektor mlijeka
nosti, ali i dostizanja proizvodnih kvota koje nam biti dodijeljene prije ulaska u EU, te udovoljavanja i drugih uvjeta koji se nau EU (dobrobit životinja, ekološki uvjeti itd.).
Iz tablice 1. je razvidna da se ovdje radi o nekoliko promjena. Kreditna sredstva za
Tablica 1: Pregledulaganja u proizvodnesustave
Proizvodnisustav
lzaradnJanovihfarmi
Adaotaciia farmi
Sustavkrava-tele
lzaradniatovilišta
Adaotacijatovilišta
Izgradnjaostalihobjekatau i:iovedarstvu
Ukupno farme (brojar1al Raspon Prosiek 20-200 100 10- 30 20
20 -150 75
50- 250 150
50- 250 150 - -
Brojproizvodnihjedinica
2008. 2009. Ukupno
50 100 150
50 150 200
15 25 40
20 30 50
20 30 50
3 3 6
159 338 498
izgradnju novih farmi se i mogu se koristiti za farme do 200 grla. Uz proizvodne sustave, planira se kreditiranje izgradnje novih ili adaptacija tovilišta za goveda.
Uz sredstva za izgradnju same farme, osigurat se i sredstva za ostalu infrastrukturu na farmi kao što su silosi, gnojišta, objekti za uzgoj podmlatka, nabavu mehanizacije potrebne za proizvodnju na farmi, za temeljnu infrastrukturu, ukoliko se ista osigurati iz sredstava ruralnog razvoja i drugih povoljnijih izvora financiranja. Iznos kreditnih sredstava i uvjeti njihovog dobivanja Kreditna sredstva odobravat se prema uvjetima:
• maksimalni iznos kredita odobravat se do 11.000.000 kuna,
• kamatna stopa 4%godišnje,
• vrijeme otplate kredita 15 godina
• otplate kredita do 2 godine,
• uvjeti osiguranja kredita 50% garancije preuzima HAMAG,a s preostalih 50%HABORse upisuje na nekretninu,
• vrijednost povrata kapitalnog ulaganja ostvaruje se do 50% vrijednosti kredita, ali ne više od 3,500.000 kuna. U osnovicu za vrijednosti kapitalnog ulaganja ne uzima se iznos koji se odnosi na PDV.
Druge pretpostavke uspješnog ostvarivanja Programa Osim promjena u financijskom dijelu Programa, bit osigurane i druge pretpostavke koje doprinose uspješnosti Programa, a tosu:
• Raspolaganje potrebnim površinama obradive zemlje - u pripremi je novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu.
• Izrada projektne dokumentacije i ostale potrebne dokumentacije te organizirani pristup gradnje i nabave opremeorganizirano se pristupiti izradi projektne dokumentacije te prikupljanju ostale dokumentacije potrebne za gradnju ili adaptaciju farme.
• pri donošenju odluke o investiciji i izgradnjiHrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu pratiti provedbu svakog od investicijskih programa.
• ulaganjaHrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu vodit brigu o proizvodnji na farmi tijekom prve 3 godine rada farme.
• Promotivna aktivnost u provedbi Programa.
Ovaj Program trebao bi doprinijeti restrukturiranju govedarskog sektora i tako osigurati proizvodnju i razinu konkurentnosti. Kako je Operativni program
Tablica2: Vrijednostulaganjau pojedinesustave u provedbiPrograma
Farme
Proizvodni
Vrijednost kuna
Prosj. Farma Grla sustav Broj broj Broj Ukupna Po Ukupno grla stajalištu grla vrijednost
neposredno povezan s vremenom dodjele proizvodnih kvota za mlijeko, od posebnog je interesa u što razdoblju izgraditi i adaptirati što broj farmi te popuniti farme koje mogu biti konkurentne farmama u razvijenim zemljama, a posebno u zemljama EU.
Da bi se Program provodio, potrebno je da se svi sudionici aktivno u njegovu provedbu.
PRAVILNIK O PROVEDBIMODEIA KAPITALNIHUIAGANJA U POLJOPRIVREDI I RIBARSlVU U Mljekarskom listu br. 7. objavljen je tekst vezan za ovaj Pravilnik. uvijek treba naglašavati da se radi o investicijskoj potpori i da ona može iznositi do 40%za prvu skupinu, te do 50%za drugu skupinu, što i za izgradnju farmi, od ukupne vrijednosti investicije, ali ne više od 3,5 milijuna kuna.
ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNA ZAKONAO DRŽAVNOJPOTPORIU POLJOPRIVREDI,RIBARSlVU I ŠUMARSTVU
Izmjene i dopune Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu donesene su na sjednici Hrvatskog sabora 9.07.2008.
U Zakonu je promijenjeno
• Produžen je rok za upis svim obiteljskim gospodarstvima, koja
Ukupno ulaganje kn/ Ukupno
Farmi Stajalištu/ grlu
ostvaruju potporu, u Registar obveznika prava na dohodak pri Poreznoj upravi, a prema propisima o porezu na dohodak do 01. 201 O.godine.
' Smanjuje se težina trupova utovljene teladi za proizvodnju bijelog mesa za koje se može ostvariti poticaj, i to sa dosadašnjih 100 kg na 80 kg.
' U li. skupini modela dohodovne potpore, umjesto dosadašnjih 5.000 kn po gospodarstvu, dohodovna potpora dodjeljuje se po nositelju ili i može iznositi najviše 10.000 kn.
' Odredba o modelu kapitalnih ulaganja ostvarivanje potpore za investicije koje su financirane vlastitim sredstvima, a ne samo kreditima kao dosada.
' Mijenja se Dodatak III, kojim se propisuju minimalno poticane za biljnu i proizvodnju i se produljenje roka za zaprimanje zahtjeva za 2008. godinu kako bi se mogli prijaviti i oni vlasnici stoke i površina koji su po dosadašnjem Zakonu bili
• Na Dodatku li se osnovica po jedinici za krave dojilje s 1.000 na 1.500 kn i na taj se ne bi morala smanjivati minimalno poticana mlijeka. Iz izmjena se vidi da nije došlo io promjena i da se norati pripremiti sveobuhvatnija zmjena Zakona koja pripremiti loljoprivredu RH na postupan i lezbolniji prelazak na potpore, ,rema odredbama loljoprivredne politike u EU.
PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAPRAVILNIKA O
SVJEŽEGSIROVOGMLIJEKA
Pravilnik o izmjeni i dopuni
Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka objavljen je u NN br. 74/08. od 27.06.2008. Navest samo dvije bitne promjene iz Pravilnika, a to su: mlijeka se u kilogramima i za broja mikroorganizama uzimaju se najmanje dva uzorka Pri otkupu mlijeka, u svrhu njegove vrijednosti, preuzetog mlijeka izražena volumnim jedinicama (litre), se u težinske jedinice (kg) korištenjem faktora korekcije koji iznosi 1,030 za kravlje i kozje mlijeko, te 1,036 za mlijeko. i prosjerezultati ispitivanja sadržaja masti i utvrse u gramima svakog sastojka u 100 grama mlijeka, a prikazuju se kao postotne vrijednosti težinskih udjela sadržaja m. m. i
UREDBAO CILJNOJ
CIJENISVJEŽEGSIROVOGMLIJEKA
Vlada RH na svojoj sjednici održanoj 1O. srpnja 2008. donijela je Uredbu o izmjenama i dopunama Uredba o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka.
Prema odredbama nove Uredbe:
• mlijeko se u kg, umjesto dosadašnjeg u litrama,
• umjesto dosadašnje klase mlijeka, imamo dva razreda i to: I. razred do 100 000 m. o. i 400 000 s. s. i II. razred više od 100 000 m. o. i više od 400 000 s. s.
• ispravak vrijednosti za li. razred je0,70.
Ispravak vrijednosti za mlijeko razvrstano u li. razred (više od 100 000 mikroorganizama i više od 400 000 somatskih stanica) je 0,70, odnosno odbitna stavka iznosi O,7809 kn/kg.
osnovne cijene mlijeka obavlja se na temelju težinskih udjela sadržaja masti i
GOSPODARSTVO
te njihove vrijednosti za mast 0,284 kn i za 0,41 Okn.
' ' Prema Uredbi, ciljna : cijena mlijeka s 3,7% : masti i 3,2%
: za mlijeko svrstano u I. razred : (do 100 000 mikroorganizama i : 400 000 somatskih stanica) iznosi : po kilogramu 2,363 kune.
ZAKONO
POLJOPRIVREDNOMZEMLJIŠTU Hrvatski Sabor prihvatio je prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu i pripremit se tekst prijedloga zajesensko zasjedanje Sabora kada se i donošenje spomenutog Zakona.
SAŽETAK
• je iznos povrata kapitalnog ulaganja i za izgradnju farmi iznosi maksimalno 3,5 milijuna kuna.
• Smanjena je kamatna stopa na 4% godišnje i produžen je rok otplate kredita na 15 godina.
• je ciljna cijena mlijeka, koja je za mlijeko standardne (3,7% m. m. i 3,2% 2,363 kn/kg.
• Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu trebao bi razriješiti prioritet kod kupovine i zakupa zemlje u korist korištenja iste za
Sve ove pretpostavke trebale bi biti motiv da proizvodnju mlijeka promatraju kao posao koji im sigurnost za cijelu obitelj. Zato, mlijeka, zatražite dodatne obavijesti od: Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu sa\'.ietodavnu službu, Hrvatskog centra, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, svih županijskih ureda za gospodarstvo te autora tekstova i Uredništva Mljekarskog
Wljekarskilist 08/2008.
Piše:
Doc. dr. se. Zlatko
Posljednjih godina sve se više govori o promjeni klimata i polaganom, ali sigurnom porastu protemperatura zraka. I ove smo godine bili svjedoci veoma visokih temperatura zraka krajem i tijekom ljetnog razdoblja. Visoke temperature zraka su nedostatkom oborina, što može izazvati štete na poljoprivrednim kulturama. Štoviše, teško je izdvojiti vegetacijsku sezonu kada na našim poljoprivrednim površinama ne bilježimo barem jedan problem s nedovoljnom opskrbom vodom, osobito za ratarske kulture, poput repe ili soje, se aktivna vegetacija dijelom odvija tijekom najtoplijeg dijela godine (srpnja i kolovoza). suše
u poljoprivrednoj proizvodnji
S gledišta rizika od suše, najugroženije su (ratarske) kulture zbog svog relativno plitkog i slabije razvijenog korijenovog sustava, u usporedbi s nasadima višegodišnjih drvenastih kultura. Samo neke ratarske kulture, kao primjerice lucerna, imaju nost da na tlima dobre teksture razviju korijenov sustav i do 4 metara dubine. ratarske kulture se razlikuju po vode potrebne za formiranje jedinice suhe tvari. Od naših najvažnijih ratarskih kultura najskromniji je kukuruz koji troši 400 - 450 litara vode za kilogram suhe tvari, dok je najrastrošnija lucerna, kojoj je potrebno duplo više, odnosno oko
900 litara vode po kilogramu suhe tvari.
razdoblje za vodu Nedostatak oborina u poljskim uvjetima javlja se tijekom pojedinih razdoblja poljoprivrednih sezona. Stoga je korisno poznavati tzv. kritirazdoblje za vodu pojedine kulture, koje podrazumijeva razdoblje u kojem je ona najosjetljivija na sušu. To se razdoblje uglavnom poklapa s vremenom najbržeg porasta kulture, odnosno razdobljem u kojem se odvija nakupljanje suhe tvari po jedinici površine. Tako je, primjerice, razdoblje za vodu kod pšenice za vrijeme vlatanja, koje se u polju odvija u travnju i svibnja. U usjevu kukuruza razdoblje za vodu nastupa desetak dana prije i traje tri do
Jesenskimdubokimoranjem se zalihe vodeu tlu za proljetna i ljetnorazdoblje
ITabl,ca f: Prittos, haliteta zr,w kukuruza u suš11011 n rmalnoj ,·e.e.etac11sko1se=om
Vegetacijska Gnojidba Prinos zrna Sadržaj Sadržaj ulja dušikom oroteina sezona kg/ha
Tablica2: \11 egodi nji fHO jd: oborina(mm) u Ljetna suša ZtlJ1«d11om 1 d,je/11lln•atske Za proizvodnju
Mjesec Zapadni dio (Zagreb)
Svibanj 76
Lipanj 101
Srpanj 75
Kolovoz 97
Rujan 76
Ukupno 425
tjedna, odnosno od polovice lipnja do polovice srpnja. Suša koja nastupi za vrijeme razdoblja za vodu može jako smanjiti prirod, odnosno prinos uzgajane kulture, a u ekstremnim mogu nastati i potpune štete.
dio (Osiiek)
ratarskih kultura u našim glavnim proizvodnim
Slavonije i Baranje najštetnija je ljetna suša, jer sve jare kulture imaju najbujniju vegetaciju tijekom ljetnih mjeseci.
oborina tijekom vegetacije jarinaje nešto povoljnija u zapadnoj Hrvatskoj pa su i štete od suše u pravilu manje u usporedbi s krajevima.
U srpnju i kolovozu su i najviše temperature zraka koje dodatno na transpiraciju
vode iz biljaka, što rezultira zahtjevima usjeva za vodom, u usporedbi s mjesecima s nižim temperaturama zraka.
: ' ' znakovi nedo: statka vode u usjevu : mogu se opaziti za vrijeme ranog vegetativnog porasta : kulture i to po uvijanju (''frkanju")listova, biljke smanjuju njihovu izloženost zrakama.
Sa sve dužim razdobljem nedostatka vode se i štete u usjevu jer biljke zaostaju u rastu, imaju manju lisne površine, a time na kraju i njihovo razdoblje, odnosno prinos, biti umanjen. Negativan utjecaj ljetne suše kod krmnih kultura na livadama i oranicama se opaža po tome što drugog i otkosa gotovo da nema ili su urodi zelene mase, odnosno sijena, veoma mali. U proizvodnji postrnih usjeva ljetna suša može biti štetna od same sjetve, jer zbog nedostatka vlage u sjetvenom sloju tla sjeme ne proces klijanja ("sjeme kišu da nikne"), pa tada razdoblje sjetva-nicanje traje jako dugo. Mjere borbe protiv ljetne suše
Mjere borbe protiv suše ovise o njezine pojave i štetama koje nastupaju. Najbolji borbe protiv ljetne suše svakako je navodnjavanje koje bi osobito trebalo koristiti pri uzgoju najisplativijih ratarskih kultura, poput duhana, repe i krumpira, te u proizvodnji postrnih kultura. ova mjera nije dostupna na poljoprivrednih gospodarstava, te se borba protiv suše uglavnom svodi na mjere u obradi tla.
: ' ' Dubokim jesenskim : oranjem zadržava se i : veliki dio jesensko-zimskih i : rano proljetnih oborina, pa zalihe : vode u tlu do jednog metra : dubine mogu u tlima dobre · teksture iznositi i 150 - 200 litara : vode po metru.
Pri uzgoju kasnih jarina, poput kukuruza i soje, potrebno je u rano obvezno obaviti zatvaranje jesenske brazde jer ta plitka obrada smanjuje isparavanje vode iz tla.
kultivacijom tijekom vegetacije širokorednih usjeva
možemo utjecati na smanjenje gubitaka vode iz tla se štedi voda za rast i razvoj usjeva. Pri uzgoju postrnih kultura sjeme treba posijati na donju granicu dubine s
Navodnjavanjeosiguravavisokei stabilneprinosei u sušnimsezonama
koje još uvijek može normalno i kvalitetno izniknuti, zbog toga što je gornji sloj tla u pravilu prosušen,
Sjetva sitnozrnih kultura
Piše:Doc.dr. se. Zlatko
Sjetva je jedan od najvažnijih zahvata u proizvodnji ratarskih kultura jer mora osigurati optimalan i sklop uzgajane kulture. taj cilj nije uvijek lako za sitnosjemene kulture poput djetelina i trava. Prirodno slijeganje tla i fina priprema sjetvenog sloja Osnovni preduvjeti za kvalitetnu sjetvu sitnozrnih kultura su da tlo mora biti poravnato i slegnuto, a površinski sloj fino usitnjen. Sjetva u neslegnuto i grudasto tlo uzrokuje slabo nicanje i rijetke usjeve. Štoviše, ako je tlo dobro usitnjeno u
površinskom sloju tla, ali nije slegnuto, može do sušenja isklijalih biljaka kada njihovo sitno korijenje na šupljine u tlu. U naših tala bez osnovne i dopunske obrade tla ne može se osigurati dovoljno plitki sjetveni sloj sastavljen od usitnjenih tla bez gruda, u kojem se klijanje i nicanje sitnosjemene kulture odvija brzo. Osim toga, obrade tla je i u tome što se nje unose žetveni ostaci predkulture u tlo, a isto tako stajski gnoj i mineralna gnojiva, te uništavaju korovi.
Slijeganje tla najbolje je ako se osnovna obrada obavlja dovoljno
pa bi sjetvom sjeme došlo u veoma nepovoljne uvjete za klijanje' i
Kvalitetno obav!jena sjetva u fino pripremljenu sjetvenu posteljicu
temeljni je preduvjet za osnivanje usjeva sitnozrnih kultura
rano prije planirane sjetve, odnosno dopunske obrade za formiranje fino usitnjene sjetvene posteljice. Smatra se da je za prirodno slijeganje tla potrebno oko dva tjedna nakon osnovne obrade koja je u nas još uvijek oranje. prirodno slijeganje tla nije dovoljno kako bi se nakon sjetve osigurao dobar kontakt tla i sjemena. Stoga moderne za sitnozrne kulture imaju nagazni
Za kvalitetnu sjetvu sitnozrnihkultura nužna je fina pripremasjetvenogsloja
ili valjak iza tijela koji
Jsigurava bolji kontakt sjemena sa 5trukturnim tla. Na žalost, naših poljoprivrednih nema na raspolaganju Jvakve skupe specijalne 5e koriste žitne pa u tom za kvalitetno obavljenu ,jetvu ulogu ima valjanje.
Valjanje
Valjanje, kao mjera, ima više uloga. Tlo se valjanjem priprema za sjetvu na da se poravnava i zbija površinski sloj tla u koji položiti sjeme, te se razbijaju grude lemlje na površini tla. Nadalje, 11akonsjetve valjanjem bolji kontakt sjemena s tla se ubrzava nicanje. ~ritiskivanjem sjemena s tlom Jsigurava se bolje usvajanje vode iz Jkolnog tla i njezin kapilarni uspon iz dubljih slojeva tla. To je posebno za sjeme kultura koje traže vode. Ukoliko je za valjanje bi trebalo
koristiti kolutaste valjke, a ne valjke s ravnim plaštom. Za valjanje je najbolje koristiti tzv. kembridž valjak, kolutaste i druge valjke izvedbe kod kojih - valjci mogu rotirati neovisno jedan od drugog. Kembridž i kroskil valjci su osobito pogodni za rad na teškim tlima jer dobro mrve grude, a
istovremeno ne zbijaju tlo poput valjaka s glatkim plaštom.
Za valjanja veoma je važna vlažnost tla. Pri previše suhom tlu valjanje može biti otežana, grude se utiskuju, a ne razbijaju. Ako je tlo suviše vlažno, tla se mogu lijepiti na valjak, a takvo povaljano tlo sklono je formiranju pokorice.
Vrijeme i sjetve
Sjetva sitnozrnih kultura može se obaviti u i kasno ljeto. Tamo gdje ne postoji opasnost od zakorovljenja, je rana proljetna sjetva u golo tlo.
kasnoljetna sjetva ima više prednosti, a to je ponajprije, u pravilu znatno manja zakorovljenost i puno prirodi godine. Kasnoljetna sjetva je sigurnija što su uvjeti nakon sjetve humidniji. Djeteline se siju dosta ranije od trava (dva do tri tjedna ranije).
Sitnozrne kulture moraju biti položene plitko u sjetvenoj posteljici, jer zbog sitnog sjemena imaju relativno slabu klicu koja ne bi imala dovoljno snage da probije sloj tla iznad sebe u da je sjeme bilo preduboko položeno. Stoga se sitnosjemenih kultura sije na
Tabiica:1Hasa1 000 zrna i s1emenaza sjetvusitnozrnih kultura
Kultura Masa 1 000 sjetva Sjetva zrna g k.e/ha
Lucema 1,5- 2,5 20-30 8 - 15
Crvenadjetelina 1,3- 2,2 15 -22 8 - 12
Bijeladjetelina 0,5 - 1,0 10- 15 6-10
Talijanskiljulj 2,0- 4,0 20-30 12 - 18
Engleskiliui 1,5- 3,0 20- 30 12 - 15 oštrica 0,5 - 1,5 20-25 10 -15
Vlasuljanacrvena 1,0- 1,5 25 - 30 10-15
Vlasuljalivadna 1,5- 2,5 20 - 25 15 - 20
Vlasuljatrstikasta 2,0- 3,0 35 -40 20-25
Nagazni iza tijela osiguravajudobarkontakt sjemenai tla
Specijalne za direktnusjetvu sitnozrnihkultura u strnište
dubinu od oko 1 - 2 cm. i tu ima malih razlika pa se, primjerice, trave nešto krupnijeg sjemena, poput rane pahovke i stoklase bezosate, mogu posijati i nešto dublje (do 3 cm). Sjeme položeno na optimalnu dubinu mora biti pokriveno zemljom, jer ponekad nema dovoljno vlage za klijanje ili klijanci mogu puno lakše stradati od negativnih vanjskih faktora poput mraza.
Valjanje boljikontakt sjemenai tla
Zbog nedostatka kvalitetne mehanizacije na malim poljoprivrednim gospodarstvima, sjetva sitnosjemenih kultura još se uvijek dosta obavlja i Pri sjetvi sve jako ovisi o vještini ali i najvještiji mora sjemena za sjetvu u usporedbi s onom koja se koristi pri sjetvi Tako se sjetvom može potrošiti i 50, pa i više posto sjemena u usporedbi sa sjetvom Nakon sjetve sjeme ostaje na površini tla, te se njegovo pokrivanje obavlja valjanjem ili nekim drugim laganim za predsjetvenu pripremu tla (mrežaste i brojnim novim rješenjima danas se sve više napušta valjanje proizvodne površine, da se na modernim iza cijevi nalaze uski valjci ili kolutovi koji zbijaju samo uski sjetveni pojas. Korištenjem specijalnih mogu se ostvariti uštede na sjemenu, a posijano sjeme bit jednoliko i to na željenu dubinu i razmak. Nadalje, danas postoje i specijalne koje mogu obaviti sjetvu u tlo (direktna sjetva). Takvavrsta sjetve je ukoliko na površini tla nema mnogo žetvenih ostataka predkulture, pa su diljem svijeta direktne sjetve u strništa.
Poljodjelci, da bi Vaša silaža bila još bolja, uporabite Pioneer inokulante za sllažu! Vašu silažu kvalitetnijom! ješnost Vaše stoke! profit!
Djetelinsko-travne smjese (DTS)
Piše:Dr. se. DarkoUher
Sjetvom djetelinskotravnih smjesa postižu se i sigurniji urodi zelene mase pogodne za sušenje i siliranje, i to na tlima na kojima same djeteline slabo uspijevaju. Za namjenu siju se smjese djetelina (DS), odnosno trava (TS).U intenzivnoj proizvodnji i za korištenja siju se smjese kultivara osobina i vremena pristizanja (ranih i kasnih) iste vrste. Sve smjese koriste se na više i to za korištenje napasivanjem (gdje odgovaraju uvjeti) ili košnjom za zelenu krmu. Viškovi proizvedene krme koriste se sušenjem za sijeno, ili siliranjem za spremanje silaže s postotkom suhe tvari, ovisno o opremljenosti gospodarstva. Utjecaj staništa na izbor vrsta za DTS
Vlažnost staništa jedan je od presudnih o kojemu ovisi izbor vrsta za DTS. Na vlažnost staništa u našim se uvjetima još uvijek može vrlo rijetko i utjecati, jer iako u postoji kvalitetna voda, koja se može koristiti za navodnjavanje, ona se ipak ne koristi. Djeteline su, u pravilu, osjetljivije na suvišnu vlagu u tlu i na tlu zbog brže propadaju. Na suhim ocjeditim i propusnim tlima od djetelina uspijevaju smiljkita roškasta, esparzeta i lucerna, a od trava stoklasa bezosata, pahovka rana, oštrica i vlasulja trstikasta. Na svježim, plodnim tlima, a to je veliki dio površina, dobro uspijevaju gotovo sve vrste djetelina i trava, ukoliko su opskrbljene
hranivima i ako nisu suviše kisele reakcije. Na vlažnim tlima, od djetelina uspijevaju crvena ogranibijela, švedska, smiljkita roškasta, uskolisna i a od trava vlasulje livadna, trstikasta i nacrvena, ljuljevi mnogocvjetni (talijanski) i engleski, repak, oštrica (manje vlažno) i rosulja bijela. Na plitkim i siromašnim tlima od djetelina mogu uspijevati smiljkita roškasta, esparzeta, lucerna žuta, a od trava vlasulja trstikasta i nacrvena, stoklasa bezosata. Tla kisele reakcije uglavnom su nepovoljna na uzgajanje djetelina. Ovisno o blažem stupnju kiselosti mogu uspijevati crvena i švedska djetelina, a smiljkita podnosi još kiselije tlo. Trave uglavnom nisu osjetljive na kiselost tla, iako i njima ima razlika u osjetljivosti. Ritam rasta i dužina trajanja DTS
Za pašno, odnosno pašnokošno korištenje, veoma je važna dužina vegetacije, a osobito rano kretanje u se produžava vrijeme korištenja. Trave s vegetacijom ranije u i pri nižim temperaturama u odnosu na porast djetelina. Osobito kasno vegetacija lucerne. Od trava, u dosta rano vegetacija pahovke rane, oštrice, vlasulje i ljuljeva. Najdužu vegetaciju ujesen ima vlasulja trstikasta. Ljuljevi,u pravilu, imaju kratko do srednje trajanje (1,5 do 2 godine) kao i crvena djetelina. Veoma dugo traju neki kultivari lucerne i smiljkite roškaste, a od trava oštrica i vlasulja livadna i trstikasta (5 do 8 pa i više godina).
Smjese djetelinai trava, u kojima pretežnidio površine zauzimajudjeteline, nazivamo djetelinsko-travne smjese (DTS), a smjese u kojima pretežnidio površine zauzimajutrave nazivamotravnodjetelinske smjese (TDS)
Obradatla za DTS
Djeteline, a osobito lucerna, traže dosta duboku obradu tla (30 i više cm). Za sjetvu trava i travnih smjesa dovoljna je obrada tla na dubinu 25 do 30 cm. Predsjetvena obrada tla treba biti veoma dobra. Tlo treba biti dobro poravnano, a sjetveni sloj fino usitnjen na dubinu do6cm.
Gnojidba DTS
Tlo za sjetvu gnoji se ovisno o plodnosti, urodima i koju želimo U osnovnoj gnojidbi unose se fosforna i kalijeva gnojiva i daje kalcij (ako se tlo kalcificira - za lucernu). Ukupno se tlo gnoji s 80 do 120 kg/ha P2 0 5 ili 45 - 70 kg/kj te 120 do 180 kg/ha K20, odnosno 70 - 105 kg/kj. gnojiva i fosfornih i kalijevih gnojiva daje se startno u predsjetvenoj pripremi. Ukupno se daje 30 do 50 kg/ha dušika, 20 do 30 kg/kj. Tlo se gnoji kompleksnim gnojivima prema nabave na tržištu, ali se moraju zadovoljiti okvirna navedene norme po jedinici površine.
Vrijeme i sjetve DTS
Smjese se siju što je :anije u u zimsku brazdu. Po Jroljetnom oranju se kasni sa sjetmm, a takva sjetva može i propasti ibog suše i razvoja korova. Najbolje 1rijeme za sjetvu DTS-aje kasno ljeto · kolovoz prva polovica rujna, Jdnosno kad padnu kiše u drugoj Jolovici ljeta. Taj je rok sjetve iigurniji jer tek izniklim biljkama Jglavnom ne prijeti suša, a usjev se fo zime dovoljno razvije. Djeteline i trave trebaju razviti 9 do 12 listova, Jdnosno narasti oko 1Ocm visoko do 11astupazime da dobro prezime. U kasno ljetnom roku sjetve korova, osim onih u porodica kupu-
i rumeksa, ne razviju se ili stradaju od mraza u jesen. Sjeme se može sijati ako nema Pri tom sjetve siju se gornje norme sjemena po jedinici površine, dok se dobro ili posebnom za sjetvu norme sjetve mogu smanjiti za pa i više. Najprije se dobro izmiješa sjeme djetelina i onih trava koje imaju osobine i masu sjemena i siju u jednom smjeru, a zatim se sije sjeme trava okomito na smjer sjetve djetelina uz stalno miješanje, ili u suprotnom smjeru od sjetve djetelina na uskim parcelama. Nakon sjetve, tlo je potrebno povaljati laganim valjkom. Najbolji rezultati postižu se valjanjem
rebrastim ili kolutastim valjcima. Navedene smjese (tablica 1, 2 i 3) su za uzgajanje na veoma tipovima i vlažnosti tala, intenzitetu agrotehnike, kai krme koju se želi korištenja (košnja, napasivanje). U tablicama su navedene okvirne sjemena potrebnog za sjetvu, koje se mogu mijenjati, odnosno nadopuniti vrstama (kultivarima) tlu, opremljenosti i potrebama gospodarstva, nabave sjemena u trgovinama. Za uvjete i proizvodnje u trgovinama se mogu nabaviti gotove smjese za
Tablica1: Kratkotrajnesmjese- jednu do dvijegodinekorištenjakošnjomza zelenu krmu, sijeno,silažu
Vrlopovoljnostaništeza Povoljnostaništecrvenu Manjepovoljnostanište
Vrsta crvenudjetelinu djeteline za crvenudjetelinu Mokratla svježatla svježado vlažnatla vlažnado mokratla kwba kg/kj. kg/ha kfl/Ki. kg/lia kg/lcj. kg/ha kl!/ki.
Švedskadjetelina
Tablica2: VišeJ?,odišn1esmjeseza kombiniranopašno-košnokorištenje
Svježa ili vlažna tla-obilne ljetne oborine
Vlažna do mokra
djetetelina ladino
Crvena djetelina
švedska djetelina
Smiljkita roškasta
Put mlijeka u
V •••
zupangi
Piše:Ljubica dipl.ing.
Zjer podna poznati narodni izraz: "Med i mlijeko" koji podrazumijeva blagostanje, u poljoprivrednoj proizvodnji u nas nikada nije tako.
Poljoprivreda je na našim prostorima u posljednjih šezdesetak godina, odnosno od Drugog svjetskog rata na ovamo, doživjela i preživjela toliko da bi mogla najnevjerojatnije bajke koje bi bilo korisno uvesti u obveznu školsku lektiru odraslih. Najvažnije
Proizvodnjamlijeka u podravskoj županiji U župamJt do 2000. godine proizvodnja mlijeka temeljila se na malim gospodarstvima, uglavnom onima koja nisu imala dovoljno obradivih površina da bi mogla živjeti od ratarske proizvodnje i novonastalim, manjim gospodarstvima, koja su nicala iz puke nužde, jer su ljudi, dotad zaposleni u industriji, ostajali bez posla. U to je vrijeme s radom i županijska udruga u kojoj su se okupili mlijeka i koja je, slobodno mogu istaknuti, dala krila i hrabrost, kako Udruge, tako i ostalim mljekarima, da se lakše bore s nekim i poglavlje bilo bi, dakako, gospo- neshvatljivim razmišljanjima na darenje poljoprivrednim zem- kraju 20. Naime, u ljištem. Šezdeset godina je manje od jednog ljudskog vijeka, a u tom razdoblju na našim prostorima, u odnosu na zemljište i poljoprivredu, odvijali su se, i još se uvijek odvijaju, · :;;· ·::: procesi koje tržišni poljoprivredne proizvodnje nikako ne trpi. Znamo da zemlja treba ··
marljivog gospodara koji o njoj skrbiti na da je održava i oplemenjuje, a ne da je izrabljuje. Isto tako je poznato da se dobar gospodar odgaja od malih nogu, da od predaka, ponajprije cijeniti, a tek potom uzimati od zemlje ono što mu treba. To je osobito izražena u proizvodnji mlijeka, grani poljoprivrede koja traži cjelokupan angažman svakog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
Ako vam odmah nije pala na pamet, radi se o podravskojžupaniji u kojoj oduvijek med, unatrag nekoliko i a ozbiljnije, tek odnedavna i mlijeko
okruženju beskrajnih polja kukuruza, pšenice i repe, vjerovali ili ne, sramota je bilo baviti se stoJednako tako, nedopustivo je bilo dati plodnu oranicu na kojoj bi zasijao lucerku ili ljuljeve, jer bi ju "zalivadio"! U narodu, zalivaditi zemlju zapustiti, zakoroviti je, nakon juje teško privesti kulturi.
Blaženka i Zvonko Novoseliz Brezika kontingent od 100 komada rasplodnihjunica iz
Tablica:Tijek realizacijeOperativnogprogramagovedarstvau
Veliki napredak u proizvodnji mlijeka županiji
Broj Godina novootvorenih farmi
2005. 2 2006. 3 I 2007. 9 2008. 6
Planirano za 2009. 3
Ukupno 23
Priznat da se s ovakvim predrasudama, koje su sezale do razine pojedinih vlasti, nije lako nositi. No, da bi se preživjela jednostavno se nije moglo stati.
Banke, posve zbunjene i nespremne, nisu se snalazile u procjepu famoznih jamaca za kredite, koji su to danas mogli biti makar i s minimalnom a sutra niti s takvom, i mljekara s redovito duplo prihodima. Ne mogu da se ne sjetim, i na ovome mjestu ne podijelim s vama, svoga susreta s jednim od onih ušminkanih bankarskih bogova i njegovog zbunjenog izraza lica, kada sam mu pokušala objasniti zašto bi trebali biti susretljiviji i obzirniji s mljekarima. Na koncu mog monologa se da sam spomenula i crveni tepih, kojega bi trebali rasprostrti kada im ozbiljniji mljekar dolazi na razgovor. Bilo je to u jek~ kreditiranja nabave rasplodnih junica, koje je kreditirala ministarstvo i županije. Ne znam, naravno, koliko je baš ta moja sugestija utjecala na no godine mljekari su dobivati zasluženi status. Eto, što novac može! se, obilazila se, gledala se kako to rade u susjednoj nam županiji, gdje je proizvodnja mlijeka tradicija, a biti s brojem grla, znak prestiža. I planiralo se!
Ukupni kapacitet Ukupna vrijednost novih farmi, investicija iz komada muznih krava Operativnog programa kn
94 4. 700.000,00
192 7.156.900,00
524 23.300.000,00
488 19.050.000 00
206 11.000.000,00
1527 65.206.900,00
Krajem 2004. godine smo najavljivani Operativni program za razvoj govedarstva Vlade RH. Nije stoga nimalo što su 2005. godine, baš u ovoj županiji, otvorene prve dvije nove lauf staje iz Operativnog programa. Kojimtempom je Operativni program tekao svim i nevjerojatnim križaljkama koje skrivaju prostorni planovi vidi se u tablici.
Prizoriz staje Dražena iz Kapela Dvora u
Staja Danice Farkaš iz PivniceSlavonske, Suhopolje
mljekariu obilaskustaja u Ferdinandovcu.Mnogi od njih sada su i sami vlasnicinovihobjekata
Unutar samo godinu dana u jednoj maloj u kojoj je sjedište gore spomenutoj Udruzi, niklo je 5 novih farmi muznih krava kapaciteta 390 komada, a u postupku izgradnje su još dvije kapaciteta 151 komad.
Sasvim je sigurno, da nije bilo Operativnog programa, brojke u priloženoj tablici ne bi bile niti približno tolike, jer teško je za vjerovati da bi se u samo pet godina našio 23 mljekara dovoljno financijski jakih da podnesu komercijalni kredit. sigurno je i to da bi brojke bile i da se mnogobrojni potencijalni investitori nisu sapleli u mrežu uvjeta prema Zakonu o gradnji i prostornim planovima koje su morali ispuniti za gradnju staje za muzne krave.
Naravno da je bilo i propusta i u gradnji, odabiru rasplodnog materijala i osiguravanju krme, je svoj prilog dala i sušna 2007. godina i da kredit treba vratiti. Jednako tako, je da gotovo svaki mljekar, od ovih hrabrih i marljivih ljudi, zapošljava
najmanje 4 odrasle osobe i obavlja znatno posao uz znatno manje rada.
od otvorenih farmi ozbiljno puca po šavovima, ali neka se zlodusi puno ne vesele,jer pucaju od obilja junica, ali sada iz vlastitog uzgoja.
U duhu današnjih zbivanja,
obzirom na naše poljoprivredne politike s politikom EU, se teško nosimo s nekim s kojima se Kako i ne bi, kada s jedne strane imamo zemlje aanice EU s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, koje nastoje ne samo zauzdati taj intenzivitet nego vratiti vremena unatrag sve do ekstenzivne poljoprivrede, a s druge strane smo mi, što god tko rekao, ali u srcu te iste Europe: nadobudni, željni novih tehnologija, visokih prinosa, najbolje genetike Jer, dok se na našem tlu nekoliko puta mijenjala povijest, a s njom, nažalost, duboke ožiljke dobila je i poljoprivreda, na drugim prostorima su se odgajali marljivi gospodari sadašnji potomci, osviješteni novim tehnološkim spoznajama, polako na mjestima gdje je intenzivitet otišao predaleko. Na našu (ne) mi smo uglavnom još daleko od tih mjesta, ali svakako moramo budno paziti da ne odemo predaleko, pa da preko ne dobijemo glavobolju iste
FarmaBlaženkei Zvonka Novoseldanas - suvremenatehnologija i mnogoproizvedenogmlt/eka visokekvalitete
Ecolab-ov Premium program
Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati! ,
~liiuFJ,f}a
Oxy Foam®-Aktivna pjena za higijenu vimena
Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože. Sigurno, i jednostavno za korištenje.
lo Shielc:tt-Polimerizirana barijera ·
Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jodu (PVP}. Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena mužnji.
Blu Garde
Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.
VeloucidG!. emulzija
Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jodu (PVP).
Vrlo bogata i tvarima za održavanje kože vimena u stanju tijekom cijele godine. ~~l,il1li
Kovex4Dpjena
pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida je namjena s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.
Tip ventilacijskih sustava na vozilima
Piše:Mr. se. Kristina
stoka proizvodi toplinu, vlagu i dioksid koji se moraju održavati u prihvatljivim granicama. U radu detaljnije opisati na koji funkcionira sustav prirodne ventilacije te sustav za prisilnu ventilaciju vozila.
PRIRODNAVENTILACIJA
VOZILA
Prirodna ventilacija javlja se zbog porasta razlike tlaka na dvije otvorene strane vozila, što je uzrokovano i razlikom u temperaturi ili vjetrom. Na vozilu u pokretu prirodna ventilacija potaknuta je porastom razlike tlakova koja nastaje uslijed kretanja vozila te snage i smjera vjetra.
Razmotrit tri aspekta kod prirodne ventilacije vozila: brzinu kretanja vozila, sustava prirodne ventilacije i stanje na vozilu u mirovanju.
Brzina kretanja vozila
Prvi koji na ventilaciju je brzina kretanja vozila. U promjeni tlaka oko vozila i u vozilu, uz brzinu kretanja vozila, su brzina i smjer vjetra. Uvjete ponajprije mijenja vjetar, npr. vjetar koji udara u vozilo sa strane. Zbog toga je omjer ventilacije veoma teško predvidjeti. Iskustvo pokazuje da u normalnim uvjetima, kada su ventilacijski otvori otvoreni, a vozilo
se po lokalnoj cesti, višak zraka izlazi i ljeti.
U zimskom razdoblju, kada je otvora zatvorena, zrak na vozilu može postati vlagom i plinovima. To ponajviše ovisi o duljini putovanja i kvaliteti stelje. Porastom udjela ventilacije dolazi do pada temperature, koja može ispod donje granice za životinje. Ovo se ponekad može dogoditi kada su životinje vlažne i izložene propuhu.
sustava prirodne ventilacije
U današnje vrijeme vozila za prijevoz živih životinja su opremljena prirodnim ventilacijskim sustavima i imaju otvore na stranama kamiona. Omjer ventilacije regulira se korištenjem fleksibilnih poklopaca koji pokrivaju dio otvora u hladnijim uvjetima ili se kako bi osigurali maksimalnu ventilaciju u ljetnim uvjetima. Ovom opremom upravlja Neka vozila ovakav ventilacije koriste samo u toplijim uvjetima te imaju znatan dio vozila otvoren.
Vozila u mirovanju situacija se vozila koja nisu u pokretu. Ovo se za vrijeme utovara ili istovara koji traju sat vremena ili više, kod zastoja u prometu ili kada ima stanku u vožnji. Otvoreni ventilacijski otvori, vrata i utovarna rampa, mogu u smanjenju toplinskog u ljetnom razdoblju. Mnogi kamioni imaju mo-
Ventilacijavozila
dizanja krova za 20 do 30 cm, što prostor životinjama s gornje palube i ventilaciju kada je kamion u mirovanju. Vlaženjem krova vodom i/ili izolacijsku krovnu konstrukciju može se u mjeri smanjiti toplinski stres. Veoma se malo može kada se kamion zatekne u prometnom zastoju na cesti. U hladnim uvjetima slaba izmjena zraka rezultirat porastom koncentracije plinova relativne vlage zraka.
PRIJEVOZŽIVOTINJAVOZILIMA OPREMLJENIMSUSTAVOMZA PRISILNUVENTILACIJU Prisilna ventilacija je sustav kojim se zrak upuhuje ventilatorima koji osiguravaju, kapacitet, svježeg zraka. Ovaj sustav ima regulacije rada ventilatora. Svrha je kontrolu ventilacije i rad sustava neovisno o vanjskim uvjetima. Drugi zahtjev fo~sirane ventilacije je bolja raspodjelii'~vježeg zraka u vozilu koje stoji kroz otvore koji su otvoreni i osiguravaju protok zraka. Kalkulacija uzima u obzir i zraka koju je teže predvidjeti za poluotvorena vozila. U svakom postoje principi rada. Najvažnija je položaj otvora za isisavanje zraka iz transportnih odjela. Kod stacionarnih vozila s jednim nivoom
koristi se upuhivanje s ventilatorima s prednje strane u razini krova, tako da se svježi zrak u smjeru prema stražnjem dijelu vozila. Ako se na stražnjem zidu vozila nalaze otvori, zraka izlazit kroz njih. Položaj ovih otvora trebao bi biti u nivou glava životinja. Ukoliko je vozilo u pokretu, smjer strujanja zraka se mijenja. polje, koje se stvara oko vozila, raste s brzinom kretanja te zrak ulazi u vozilo kroz otvore na stražnjoj strani, a izlazi iz vozila kroz otvore na prednjoj strani. Prednji otvori moraju biti od izravnog udara vjetra.
Izmjena i raspodjela zraka ovisit o broju životinja u vozilu i prostora iznad životinja. Ukoliko je broj životinja velik, a prostor iznad životinja malen (kod goveda ne više od 1O - 15 cm), strujanje zraka bit otežano. Posljedica toga je velika izmjena zraka u stražnjem, a mala izmjena u prednjem dijelu vozila. Zbog toga su najviše vrijednosti temperature zraka i vlage zraka prisutne odmah iza prednje strane vozila. Kada su izlazni otvori za zrak postavljeni s prednje strane, od izravnog udara vjetra, kod vozila u kretanju, osigurana je dovoljna izmjena zraka i u prednjem dijelu. Prema potrebi, strujanje se može osigurati i ventilatora, koji se mogu koristiti i za vrijeme stajanja vozila. se može primijeniti i u životinjskim nastambama. U situacijama kada je vanjska temperatura 30 °C, omjer ventilacije mora biti dovoljan kako bi osigurao odstranjivanje prekomjerne topline koju su stvorile životinje. U konkretnim uvjetima uzgoja, za goveda se u ljetnom razdoblju omjer ventilacije od 319 m 3/sat (500 kg tjelesne mase), kad je temperatura ambijenta viša od 26 °C. Ovakav stupanj
ventilacije sigurno uklanja toplinu koju su proizvele životinje, a unutarnja temperatura ne raste za više od 3 °C u odnosu na vanjsku temperaturu. Ove vrijednosti iz standarda DIN(1974.).
Pri korištenju ventilacijskog sustava postoji uvjet da zrak mora prolaziti cijelom duljinom kamiona. su sustavi smješteni sa strane kamiona te usmjeravaju zrak kroz životinje s jedne na drugu stranu. Malo se zna o djelotvornosti ovakvog ventilacije i kako zrak može biti dovoljno dobro raspodijeljen u situacijama kada vjetar puše iz suprotnog smjera. Nadalje, ovaj sustav biti dovoljno djelotvoran kada je kamion u pokretu.
otvora na stranama varira O,1O i 0,20 m 2 • Pojedine zemlje imaju izvedbe kamiona. U Finskoj su, primjerice, u upotrebi vozila za prijevoz goveda koja imaju potpunu kontrolu klimatizacije. Ona osiguravaju grijanje u zimskom i u ljetnom razdoblju.
kapacitet ovakvog kamiona jest samo 16 goveda. U opremi finskih kamiona, koja imaju boksove za smještaj dva goveda, za svaki boks je osiguran po jedan otvor. Otvori su smješteni u razini glave životinja ili nešto više, te imaju funkciju odstranjivanja vlage i topline iz odjeljaka. Dobra ventilacija se može izvesti i krovnim sustavom kanala koji dobru regulaciju strujanja zraka za svaki boks.
NADZORNEMJERE
Ventilacija vozila za prijevoz žive stoke mora biti zasnovana na fizikalnim i biološkim Stoka proizvodi toplinu, vlagu i dioksid koji se moraju održavati u prihvatljivim granicama. O proizvedenim ovih kontaminanata bilo je govora u radovima. lako se ne mogu odrediti precizne vrijednosti, dostatni prikazi mogu se uzeti u obzir u svrhu izvedbe sustava ventilacije. da nema uputa za druge kontaminante (npr. miris, vodik, sulfidi, amonijak) izvedba sustava nije
Potrebnoje osigurati uvjeteprijevozaživotinja
odmah U praksi je dokazana da omjer ventilacije, zasnovan na vrijednostima vlage i dioksida, kontrolira ostale kontaminante unutar prihvatljivih granica. Ova dva parametra pomažu u procjeni omjera ventilacije zimi ili u hladnim uvjetima (minimalni omjer ventilacije). U ljetnim uvjetima proizvodnja topline je Visoka temperatura zraka, uz visoku vlagu može životinjama otežati topline.
Ventilacijski sustav mora biti u iz: baciti višak topline i ambi: jentalnu temperaturu, koliko je · blizu termoneutralne zone.
Prijenos topline kroz materijale koji su u vozilo ovisi o strujanju zraka preko tih površina, odnosno o temperaturnoj provodljivosti tih materijala. Ovaj prijenosa topline je zanemariv u ljetnim uvjetima kada je vozilo u kretanju.
Nadzor ventilacijskog sustava Nema standardne opreme za mjerenje, npr. za mjerenje temperature i vlage zraka na kamionima s prirodnom ventilacijom, premda direktiva 411/98. zahtijeva nadzorne koji su mjerodavni za davanje ovih vrijednosti.
i kada bi teoretski bilo minimalnu i maksimalnu granicu, promjene uzrokovane kao što su vrsta životinja, vremenski uvjeti, da vozila nisu kompletna, da je potrebno kontinuirano ventilaciju, što je nužno da bi životinje bile u pogodnom ambijentu tijekom prijevoza.
vanj-
skih uvjeta najbolje je automatski, što je ostvarivo. Ventilacijski sustav treba biti povezan s mjernim senzorima za temperaturu i vlagu koji su smješteni u odjeljku sa životinjama. Sustav treba održavati uvjete u okružju unutar opisanih granica iz tablice 1. treba biti povezan sa sustavom upozorenja kako bi opazio pogoršanje (promjenu uvjeta). Ventilacijski sustav treba imati neovisno energetsko napajanje kako bi djelovao i kada su vozila u mirovanju.
Senzori i alarmni sustav takotrebaju biti na vozilima koja nisu opremljena prisilnom ventilacijom, što bi bilo korisno kako bi opazili promjenu uvjeta i pravovremena reagirali. postupci u kvara ventilacijskog sustava Poznati su brojni o kojima je pisano, gdje je zbog kvara ventilacijskog sustava došlo do visoke stope smrtnosti, osobito u pretoplim uvjetima. sustavom ovakve se pojave izbjegavaju, a korisno je bilježiti interventne akcije koje je potrebno poduzeti u (djelomi-
šteta i tako spasiti što više "životinja.
U kvara na ventilacijskom sustavu, mora osigurati prirodnu ventilaciju na vozilu za vrijeme vožnje. Kada je prisiljen zaustaviti vozilo, svi štitnici na otvorima moraju biti maksimalno otvore-ni. Parkirati valja samo u hladovini. Mora se napajanje te vo-zilo hladiti polijevanjem hladnom vodom. Obvezna mjera je istovar životinja na mjesto od sunca.
Nakon što smo detaljno opisali ventilacije vozila, možemo
• životinje imaju posebne potrebe u odnosu na njihov okoliš. Zahtjevi prema okolišu variraju te unutar vrsta životinja,
• životinje se mogu aklimatizirati, ali postoje razlike u njihovoj moadaptacije. Tijekom prijevoza malo je vremena za priZbog toga, uvjete u prijevozu treba zasnivati na potrebama životinja koje se najslabije
• na održavanja prihvatljivih fizikalnih uvjeta okoline za životinje u vozilu brojni kao što su vremenski uvjeti, vrsta prevoze-
Tablica·I: Predloženemaksimalne i minimalnevrijednostitemperature zraka unutarvozilapri prijevozuživotinja,uzevšiu obzirutjecajvlagezraka
Maksimalna
Minimalne Maksimalna temperatura Dob temperature temperatura vlagi zraka oc oc oc rv< 80 % rv>80 %
li,,;t08/2008.
nih životinja, (broj životinja po jedinici površine), ventilacijski sustav, konstrukcija kamiona te brzina kretanja,
• prirodna ventilacija uglavnom ovisi o brzini kretanja vozila. S izuzetkom potpuno otvorenih strana na vozilu, problemi javljaju se kada se vozilo mora zaustaviti u nuždi tijekom ljeta. Prisilnom ventilacijom mogu se održati prihvatljivi fizikalni uvjeti i na vozilu koje je u pokretu i koje je stacionirano.
A preporuke su:
• ventilacijski sustavi na prijevoznim sredstvima trebaju biti izvedeni na da se može intervenirati na promjene životinjskog okružja te da se mogu održati uvjeti unutar prihvatljivih granica za svaku vrstu životinja,
• ventilacijski sustav treba osigurati dovoljno strujanje zraka, ali nikako propuh. Minimalna vrijednost strujanja zraka u vozilu mora biti 1O m 3/sat/100 kg tjelesne mase,
• sva vozila moraju imati nadzorni sustav temperature i vlage s bilježenja ovih podataka,
• povezivanje senzora s kontrolom uvjeta okoline umnogome bi bilo korisno. Senzori bi trebali biti postavljeni na mjestima kojima su, po iskustvu, lošiji okolišni uvjeti (ovisi o izvedbi vozila), npr. iza prednjeg zida,
• ventilacijski sustav mora biti izveden na da ima neovisno energetsko napajanje,
• u trenutku upotrebe prijevoznog sredstva, ventilacijski sustav mora održavati temperaturu i vlagu u vozilu maksimalnih i minimalnih temperaturnih granica. U bilo koje vrijeme putovanja, posebno u kada je vozilo u mirovanju, ventilacijski sustav mora održavati temperaturu i vlagu, te i grijanje, unutar granica,
• tijekom cijele godine vozila moraju biti u svrhu prijevoza životinja. U uvjetima izloženosti vozila hladnim uvjetima (sjeverne regije) zahtijeva se grijanja ili u toplim krajevima Gužne regije),
• utvrdi li se da kontrolni sustav na vozilu nije u stanju prijelaz minimalnih i maksimalnih temperaturnih granica, putovanje ne smije a ako je potrebno gaje prekinuti, a životinje odmah istovariti ili je prije ukoliko bi trenutni istovar bio
C.itracentar@
proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama
to odmah
odabir u zemlji porijekla jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s Vašim bankama
stojimo Vam na raspolaganju:
Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska
Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130
Uzgoj i selekcija u rukama
•• V uzgaJivaca
holstein goveda
Piše:Zoran dipl.ing.
Nakon što je 25. 2008. godine održana skupština
Saveza udruga hrvatskih holstein goveda (SUHUH)i sjedište Saveza u bilo je samo pitanje vremena kada ured biti stavljen u funkciju u svrhu poboljšanja rada holsteina u Hrvatskoj. To se napokon i dogodilo 15. srpnja 2008., kada je u i uz podrške nadležnih institucija, službeno otvoren ured Udruge.
Savez udruga hrvatskih uzgajiholstein goveda (SUHUH)
11 uzgojnih udruženja s cijele Hrvatske, i to: Udruga velikih farmi "MUKO", Udruge holstein goveda baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Bjelovarsko-bilogorske,
županije i Grada Zagreba, Udruga holstein goveda te Udruga holstein goveda senjske, Primorsko-goranske i Istarske županije. SUHUHje svojim ustrojstvom, sukladno Zakonu o Stoi Pravilniku NN 164/04., postao jedan od nositelja provedbe uzgojnog programa za holstein pas-
sjedištu s brojem krava holstein pasmine, otvoren ured koji pružiti i
minu. Za predsjednika Saveza izabran je gosp. Josip za potpredsjednike Lidija (Udruga holstein goveda županije) i gosp. Davor (udruga "MUKO"),dok je za tajnik Saveza izabran gosp. Drago iz udruge "MUKO". odbor SUHUH-a prof. dr. se. Pero prof. dr. se. Ante lvanDamir Josip Damir Dražen Neven i Zdenko
IZ UDRUGA
U vrijeme osnivanja Saveza, punu potporu pružio je Hrvatski centar kao nadležna institucija, je rad vezan za uzgoj i selekciju u a jedna od je pomoc 1 edukacija mlijeka o uzgoju krava.
Ured je službeno otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Krešimir Kuterovac, dipl. ing., koji je pozdravio sve prisutne i pohvalio ovakav tijek u radu SUHUH-a. Nadalje, prisutne je izvijestio o novostima iz Ministarstva, koje mlijeka nudi nove razvojne programe za proizvodnje. Rekao je, kako smatra da se od proizvodnje mlijeka može dobro živjeti, te daje troškove u proizvodnji potrebno svesti na razinu kako to rade u Europskoj uniji. Nadležno Ministarstvo je u posljednje vrijeme veoma intenzivno radilo na izradi razvojnih programa za sektor mlijeka, koji su Posebno je zanimljiv podatak da farme imati prednost u za zakup poljoprivrednog zemljišta, što umnogome intenzivniji razvoj proizvodnje mlijeka. Kako se moglo i na samom otvorenju, predstavnici udrugaSaveza izrazi! i su zadovoljstvo samim tijekom odvijanja poslova, ali i Hrvatskog centra. rada Saveza temelji se ponajprije na poboljšanju genetskog potencijala krava holstein pasmine. cilj je unaprijediti i promovirati uzgoj holstein goveda u Hrvatskoj, kojega je, prema posljednjim
podacima HSC-a, 25%od ukupne populacije goveda u RH. Zastupanje interesa udruga u provedbi uzgoja uzgoj no valjanih goveda i obavljanje poslova od interesa, provedba uzgojnog programa, koordinacija prodaje uzgojno valjanih goveda za udruga, te programi edukacija, seminara i putovanja samo su neki od planova za razdoblje koje slijedi. Sve je to ostvariti jedino uskom suradnjom sa službama, osobito s Hrvatskim centrom, koji prema ravnatelja Franje Poljaka, dipl. ing., i dalje sustavno podupirati razvoj uzgojnih udruženja, kao preduvjeta kvalitetne provedbe uzgojnog programa. Gospodin Poljak izrazio je zadovoljstvo što su uzgajatelji i djelatnici HSC-a došli do zajednicilja, a to je organizacija rada najprije kroz organizaciju udruga, a potom i Saveza udruga.
- sjedište Saveza Kako je voditelj uzgojnog programa Saveza, Zdenko dipl. ing., izvijestio, je odabrano jer je upravo na tom broj novootvorenih farmi holstein goveda tijekom posljednjih desetak godina. Kako bi dobili predodžbu, objasnio je da se u promjeru od stotinjak kilometara nalazi oko 20 000 matiholstein krava, a to je približno 60 % populacije u kontroli HSC-a. Istaknuo je i zanimljivpodatak daje upravo baranjska županija u posljednjoj godini imala napredak u proizvodnji mlijeka s 1O postotnim podatke s prethodnim razdobljem. U svakom ovi podaci nam govore da, bez obzira na s kojima se naši hrvatsko ipak napreduje, a mljekarstvo postaje sve zanimljivija proizvodnja, od koje uspjeti iskoristiti ono najbolje, a svojoj obitelji osigurati Povijesnitrenutak
POPULACIJAKRAVA HOLSTEIN•FRIESIAN PASMINE U HRVATSKOJ
Piše:Josip Haluška,dipl. ing., Hrvatski centar
Prema podacima Hrvatskog centra, ukupan broj krava svih pasmina u 2007. godini iznosio je 234 671 grlo. U 2007. godini bilo je 44 471 krava holstein pasmine kod 2 126 i 24 velike farme. Od ukupnog broja krava holstein pasmine pod kontrolom nalazi se 3 7 686 krava ili 84 %(27 294 krave na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i 1O 392 krava na
velikim farmama). Pod kontrolom rasploda bilo je 6 785 krava. Kontrola
Razvidna je kako raste broj krava pod kontrolom te broj uzgajatelja holstein pasmine goveda. U razdoblju od 2000. do 2007. godine se broj grla i u Hrvatsku godišnje uvozilo oko 5 000 steonih junica holstein pasmine iz Austrije, Nizozemske i U
U odnosu na 2006. godinu, u 2007. godini ukupan broj krava smanjio se za 6 413 grla ili 2,66 %, a broj krava holstein pasmine bilježi porast
za 2 070 grla, odnosno 4,88 %
2007. godini uvezena je nešto manje junica radi zabrane uvoza goveda iz nekih zemalja. Iz dana u dan se brojno stanje ove pasmine.
Tablica 1. Kretan;ebrojnogstanja kruva i krava HF pasmilie,.'d2000. Jo 2007.godine
Ukupan broj Broj Pod Pod
Broj broja grla Godina krava svih kravaHF kontrolom
pasmina
U pasminskoj strukturi krava pod selekcijskim obuhvatom holstein pasmina je zastupljena s 24,75 %,ili 18,95%od ukupnog broja krava u Hrvatskoj.
Ukupno je 1 385 holstein-friesian pasmine, od je 1 361 obiteljskih gospodarstava koja imaju 20,05 krava po gospodarstvu. Velike farme, kao pravne osobe, kojih ima 24 drže 27,57% krava od ukupnog broja ove pasmine i 433 krave po farmi.
U odnosu na 2006. godinu, proizvodnja mlijeka holstein pasmine bilježi porast u prosjeku za 178 kg mlijeka po kravi. Na velikim farmama porasla je proizvodnja mlijeka po kravi za 203 kg, dok je na obiteljskim farmama zabilježen porast za 154 kg mlijeka po kravi. Laktacijska proizvodnja mlijeka na velikim farmama je za
T.1blica2: Brojkru\•aHF 17asminekoje se 1wla::epod L·ontrolom u 2007. godini
Broj
Tip gospodarstva krava
Obiteljske farme 27 294
Velike farme 10392
Ukupno 37 686
1 814 kg po kravi negoli na obiteljskim farmama. Na velikim farmama sve su krave kontrolom
Temeljem laktacija vidljivo je daje 47,4% krava ostvarilo do 6 000 kg mlijeka, 20,2% 6 000 i 7 000 kg, 32, 1% 7 000 do 1O 000 kg, od kojih je 3,2% proizvelo preko 1O 000 kg mlijeka (tablica 4).
Kontrola rasploda
Broj krava koje se nalaze pod kontrolom rasploda u 2007. godini iznosio je 6 785 grla smještena na
Broj uzgajateljastada farmi
1 361 20,05
24 433,00
1 385 27,21
765 obiteljskih farmi, stada 8,86 krave.
U 2007. godini, ukupno je bilo 25 852 grla ženskog rasplodnog podmlatka HF pasmine. Na obiteljskim farmama bilo je 18 210 grla, dok je na velikim farmama 7 642 grla. Broj rasplodnog podmlatka holstein pasmine u RH nedovoljan je za vlastiti remont. Razlog tomu je veoma niska plodnost krava i veliki mortalitet teladi na obiteljskim farmama. Stoga se remont stada obavlja uvozom junica iz drugih zemalja.
Tablica3: laktacijskaproizvodnjam/1/ekaHF krava t7odselekcijskimobuhvatom11 2007. godini
laktacija - 305 dana
Tablica 5:Pregleduzgajate/jas brojemHF pasmine krava pc tipu gospodarstavau 2007. godini
Redni
Tablica6: Pregledspecijaliziranih i velikih farmi lwlsteinf'asmine s više od 20 krava 110 županijama u 2007. godini
stada - broj krava
R.b. Županija - HSC služba 1 2 3
4 Bielovarsko-biloeorska
6 Os i ska
7 Vukovarsko-sriiemska
8
9 Ostale županije Ukupno
Struktura
Na obiteljskim farmama ukupnoj e prisutno 34 079 krava kod 2 126 uzgajatelja stada 16,03 krava. Na velikim se farmama uzgaja 1O392 krave, i to na 24 farme 433,00 krave. trajanje servisnog razdoblja kod HF pasmine iznosilo je 169 dana, a dob kravaje 3 godine i 8 mjeseci. Na velikim farmama servisno razdoblje iznosilo je 181 dan.
Broj uzgajatelja koji drže više od 20 krava iz godine u godinu se U odnosu na 2006. godinu taj broj je za preko 100 novih farmi.
Proizvodnja mlijeka po županijama broj uzgajatelja i specijaliziranih farmi od 20 do 50 krava prisutno je u j, Bjelovarsko-bilogorskoj, i županiji. broj velikih farmi je u i Vukovarskosrijemskoj županiji koje imaju veliku zastupljenost holstein pasmine u pasminskoj strukturi krava (preko 20 %).
U pravilu, u županijama u kojima se uzgaja broj krava prisutan je i broj krava holstein pasmine te stada. Po broju krava, broj se uzgaja u Bjelovarsko-bilogorskoj,
20 - 30 30- 50
zatim te u županiji. Zatim slijede Vukovarskosrijemska i županija. U županiji, u ukupnom broju krava, holstein pasmina zastupljena je sa 42 %. Broj krava, broj uzgajatelja, proizvodnja po kravi i stada HF pasmine u RH rastu zbog dobrih cijena mlijeka i dobrih poticaja u proteklih nekoliko godina.
Otkup mlijeka
Tijekom 2007. godine u Hrvatskojje otkupljeno 653 850 986 kg mlijeka, što je u odnosu na 2006. godinu za 23 231 701 kg ili 3,5 %.
kravljeg mlijeka tijekom 2007. godine su županije: Bjelovarsko-bilogorska, baranjska, Vukovarsko-srijemska i U navedenim županijama 54,7 % mlijeka je mljekarama 63 %mlijeka od ukupne proizvodnje u RH. 50 i mlijeka u 2007. godini, preko 90 % su uzgajatelji holstein pasmine krava. Tih 50
je ukupno 86 641 498 kg ili 13,2 % od ukupno mlijeka u RH. Ostalih 31 909 su manji je godišnja isporuka 1 809 litara po kravi.
Ukupno
do Više uzgajatelj a
Perspektiva holstein pasmine Razvidno je da u Hrvatskoj postoji dobar genetski kapacitet holstein pasmine za visoku proizvodnju mlijeka. Broj krava s proizvodnjom do 5 000 litara ima 25,9 %,od 5 0009 000 litara 65, 7 %,a iznad 9 000 kg 8, 1 %.Ukupna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj u 2007 godini porasla je broja krava holstein pasmine. Planom razvoja govedarske proizvodnje u Hrvatskoj se broja krava holstein pasmine. Time se aktivna uzgojna populacija i brži genetski napredak ove pasmine. Uzgajatelji holstein pasmine krava u Hrvatskoj su napredni mlijeka koji "elitu"u govedarstvu Hrvatske. Uzgojni ciljevi kod holstein pasmine su, osim daljnjeg plodnosti, poboljšanje vanjštine, smanjenje servisnog razdoblja te konzumacija suhe tvari. Danas holstein pasmina istiskuje simentalsku pasminu i širi se na specijalizirane i velike farme u RH. Projekcija proizvodnje i potrošnje mlijeka i proizvoda pokazuje da u Hrvatskoj postoje svi preduvjeti za uspješan razvoj proizvodnje mlijeka, te da se holstein pasmina i dalje širiti na obiteljskim farmama na ostalih pasmina.
Vi 15 gochna za redom
Gudovac pokrai
Biekwaraposlat• r poljoprivredne proizvodn · i agrabiznisa · cijele Hrvatskeali i i,- n,g119 tradiciiomsajmovan i razml8f'OITI pof,oprivredn1h proizvoda na ovim prostorima, grupa entuziiasta, predvoctenatadainiimiupanom Tihomirom Tmskim, odluala t• 1993. godine odriati 1. izložbeno-prodaini i gospodarski saaam.
Na naemu ie bilo prisutno 162 grta stoke. akon 15 godina na Saimu izlaie preko 400 izlagala iz gospodarstva i obrtništva, a izloieno i• oko 500 grta stoke.
Bielovarski saiam d.o.o. osnovan i• 1995. godine. Vlasnici saima su Bielovarsko - bilogorska iupaniia i Grad Bielovar. Ukupna površina prostora iznosi 235.000 m 2 , a izlozbenim potrebama i• 3.500 m 2 zatvorenog prostora, 1.500 m 2 nadstrešnica, 30.000 m 2 otvorenog prostora i 5.000 m 2 objekata namiienienih izložbi stoke, te i• 40.000 m 2 parkirališnog prostora.
GOVEDA
PODACI PASMINA GOVEDA, OVACA I KOZA SA l 5. JESE SKOG BJELOVARSKOGSAJMA 2007. GODINE
SIMENTALSKA PASMINA > 60
IISTARSKAP~MINA >,s
Vrhu oc Jes nskog s01mo 1 1zlozbo s oke 01 elovo
010 d o.o org 110 u su cdnji s Hrvat m sk1 centrom
zložbomo toke
e So'mo bilo
O I grlo
tke po I o
g ovaca oza
U govedar kom dijelu možemo izdvo·i11izložbe. sim ntols ih, hol tem, charola,s, slo ons og, hereford istarskog, g vedo b e
U ovcorstvu izlozen u posm· rmolo ho , sko, r no ko, zers o 010,
e cres o ovco
U iz.lozb, oza 1 vo pri tn u pas 1ine francu o olp on k kozo ' arena plemen to ( mo a) kozo, b rsko oz.a
,ko n smiju
po n 1 1zlofbe vinaro
ogrodora, p elaro, olo ,h
KOZE
FRANCUSKA ALPINA > 39
SANSKA KOZA > 11.
Uz prigodni zabavni program i ugostitelisku ponudu posietiteljima
Saima nudi se cjelodnevni dozivfiai poljoprivrednog kraja i ruralnog prostora.
Pokroviteli 16. iesenskog bjelovarskog
sajma ie Ministarstvo polioprivrede,ribarstva i ruralnog razvot0,asuorganaatorisu
Bielovarsko-bilogorskažupanija,
Grad Bi lovar, Hrvatski zavod za polioprivrednu SCJVietodavnu sluibu, HGK - županijska komora
Bielovar,HOK - Obr1ni&a komora
Bi lovarsko-bilogorske iupanije.
Sponzor 16. iesenskog i,ielovarskog
saima ie Petrokemiia d.d. tvomica gnojava Kutina, a sponzor ishrane stolce • Promet d.o o.
Jedan od medijskih pokrwitelaa ie Mliekankilist.
PRIPREMAKRAVA ZA PREZENTACIJU V NA IZLOZBI
- Dalibor]anda, dipl. ing. 1 Hrvatski centar
Kvalitetna priprema životinje za izložbu, ali i prodaju, danas je u svijetu veoma bitna. Dobro pripremljena životinja i njezina kvalitetna prezentacija zasigurno na ali i potencijalnog kupca, ostaviti bolji dojam i utjecati na njegovu odluku da se životinja nagradi ili postigne bolju cijenu, negoli je to kod neurednih i nepripremljenih grla.
Priprema životinje za izložbu i prodaju mnogo prije termina održavanja istih. To je vrijeme kada želi pokazati svoj trud u uzgoju, a ovako se i on sam prezentira i stvara pozitivnu sliku o sebi kod i potencijalnih kupaca. Pravilno držati i hraniti životinju kako bi ona bila u povoljnoj izložbenoj kondiciji, a zakazati u pripremi životinje za
prezentaciju, nikako nije dobro. Nepripremljena životinja sigurno željeni rezultat i nagradu koju priželjkuje.
Priprema krave prije izložbe Postoje koraci u pripremi životinja za prezentaciju na izložbi. Nakon izbora, važna je individualna hranidba životinje, kako bi se dovela u izložbenu kondiciju. Ovdje podrazumijevamo da životinja ne smije biti jer se to nepovoljno odražava na njezinu tjelesnu kondiciju, koja pak ne dopušta da do izražaja željene odlike goveda koje se na izložbi žele naglasiti. Ukoliko je životinja preteška, to nepovoljno utjecati i na izraženost zgloba, ali i na cijeli fundament. U tom smislu, bilo bi dobro smanjiti udio visokoener-
Urednim izgledom i stilom, ali i kvalitetom do izražaja
dolaze sve prednosti prezentirane životinje
getskog dijela obroka i udio surovih vlakana udio sijena), jer, osim što se to pozitivno odraziti na kondiciju, rezultirat razvojem životinje u smislu porasta volumena buraga, a to se, na kraju, kod izložbenih grla u višoj tjelesnoj dubini. Istovremeno, životinju bi trebalo odvojiti u svijetlu i dobro štalu sa suhim i mekim ležištem, kako bi se izbjeglo oblikovanje tzv. "kestena", mrlja od i izmeta, što je osobito vidljivo ima li životinja bijelu pokrovnu dlaku, kao i oteklina, odnosno na udovima i zglobovima. lakša je i kontrola zdravlja kože (lišajevi, nametnici, bradavice, itd.).
U proces pripreme životinje, osim hranidbe, spadaju još i njega
papaka, pokrova i životinje.
Njega papaka Veoma je važno njegu papaka obaviti dobro i pravovremeno (preporuka je 4 - 6 tjedana prije izložbe ili termina za kupoprodaju) kako bi se životinja prilagodila i dobro hodala. Osobito je to bitno kod mladih goveda koja su dugo hodala po mekoj podlozi.
Njega pokrova pokrov je bitan jer daje odraz njege životinje koja je ponaJpnJe povezana s držanjem. Kada i koliko bi životinju trebalo šišati, ovisi o uvjetima držanja, vremenskim prilikama (godišnjem dobu) i samoj dlaci. Preporuka je da se u jesenskom i zimskom periodu 4 do 6 tjedana prije izložbe životinja kompletno ošiša. ulogu ovdje ima i prethodno pranje životinje, jer olakšava šišanje i daje jasniju sliku šišanja. pranjem potaknut porast dlake, se dobiva gust i dobro obradiv pokrov, a pranjem su bijela polja i sjajnija. Nakon pranja, potrebno je obrisati vodu s dlake i u kratkom vremenu suho izribati kožu. Utrošak vremena za
pranje i životinje traje 1O minuta, ali sigurno je da se višestruko isplati. krave
Na kraju, pripremi životinje za izložbu ili prodaju pripada i jer se životinjom, koja se privikla voditi na oglavniku. (ularu), postiže optimalna prezentacija. S ovim je potrebno što ranije, kako bi se životinja pravovremeno privikla na ular i visoko držanje glave. Preporuka je životinju svakodnevno, ili minimalno 3 puta tjedno, šetati, kako bi se postigli optimalni rezultati (za grla namijenjena prodaji dovoljno je 3 puta tjedno). Kada s životinje ovisi o samoj životinji i njezinoj želji za ali najbolje je prije, jer je veoma važno u cijeloj pripremi za izložbu.
Vrijeme pripreme za izložbu Kako smo napomenuli, priprema životinje za izložbu ili prodaju nastupa mnogo ranije negoli je termin održavanja istih. Ipak, dandva prije same izložbe slijedi intenzivnija priprema kako bi se ona dovela u tzv. "top-liniju". Osobito je važno pranje i šišanje, odnosno životinje za izložbu.
i kraveprije izložbe
Prije nego što se životinja još jedanput ošiša, potrebno ju je oprati toplom vodom i prikladnim sredstvom protiv i prljavštine (šampon ili specijalni sapun). Najbolje je to minivošom, pri tom na temperaturu vode i pritisak (ispod 1 bara). "brabonjke" na repu i koži nije dobro odrezati, ih je potrebno vodom Osjetljiva mjesta na tijelu, kao što su vime, uši i zglobovi, ne smiju se direktno prskati. Kako su životinje nervozne, potrebno ih je fiksirati brundom ili fiksatorima za noge. Nakon pranja potrebno je ocijediti vodu i brisanjem osušiti dlaku.
Kodšišanja, najbolje je škarama krenuti od repa, jer se ovdje zadržavaju ektoparaziti i životinje zbog toga dobro podnose škare. Repne rese potrebno je urediti tako da na oko 25 cm iznad vrha kostiju repa. Nakon toga šišati jednu stranu odostraga prema naprijed (prema glavi), a zatim drugu stranu. Kod šišanja glave, potrebno je biti oprezan i bilo bi dobro imati kako bi životinju fiksirali. Bitan je oprez kako se ne bi ošišale taktilne na gubici i kapcima. Za šišanje tijela uglavnom se koristi
mašinica s finim noževima. Uglavnom se šiša u smjeru suprotnom od rasta dlake, pri treba paziti da ne do stvaranja pruga. Pažljivo treba ošišati vrat na kojemu koža mora biti napeta radi postizanja jednake visine ošišanih dlaka. Vime, uši i prijelaz krune u papak šišaju se specijalnom mašinicom za vime (1 ili 3 mm). Valja pripaziti da prijelazi s kratkih na duge dlake ne budu što je osobito važno na prijelazu trupa u vime. Kod šišanja vimena valja pripaziti na pritisak i koristiti fine noževe na mašinici, kako ne bi došlo do povreda kože vimena. Nakon šišanja, životinja se ponovno opere (osobito je bitno oprati vimena i trupa), a ne smijemo zaboraviti uha. Kod svih ovih radnji, a osobito kod šišanja nogu i vimena, životinji moraju biti fiksirane noge, kako bi se udarca.
Izložba
Na dan izložbe, kad se životinja doveze na mjesto održavanja manifestacije, važno ju je još jednom, po potrebi, oprati i "ušminkati". Bijele mrlje na dlaci valja pokriti puderom i sprejem, preostale dijelove tijela radi sjaja
S kvalitetnopripremljenimgrlomuspjeh izostati
namazati mješavinom ulja i alkohola, nauljiti vime radi naglašavanja prokrvljenosti, rep više puta šljati, natapirati i sprejem i povrede na zglobovima pokriti sprejem.
Na kraju, važno je u kojem do izražaja dolazi vlasnikov rad sa životinjom. Kod dobro je lijevom rukom životinju voditi za ular,jer se s desnom rukom
može korigirati krava kod predvoGlavu životinje poželjno je držati u pravilnoj visini i životinju predvoditi u uravnoteženom tempu. Kod predvoditelj stoji nešto otraga i pazi na korektan stav nogu.
Sav trud, uložen u pripremu životinje za izložbu ili prodaju, zasigurno se višestruko vratiti i popromociji ali i uzgoja u cjelini.
Kada i koliko bi životinju trebalošišati ovisio uvjetimadržanja, vremenskimprilikama i samojdlaci
simentalskog goveda "Zlatne doline" svoje štale
Piše:Mr. se. Miroslav
Ne da se stvari oko njih dogode ili da ih netko drugi uvjerava kako je ono što imaju vrijedno, simentalskog goveda Požeštine, udruženi u Udrugu, su s svojih objekata. Oznake koje biti istaknute na njihovim štalama, u kojima se proizvodi mlijeko i meso, njihovu proizvodnju na prvi pogled. Ne samo i istaknuti njihovu prepoznatljivost i kvalitetu.
obilježavanja štala dogodio se 03. srpnja 2008. godine na imanju obitelji iz Poloja gdje je promovirao znak "Mlijeko iz Zlatne doline" i obitelji Polak iz Zarilca, gdje je promoviran znak '1unetina iz Zlatne doline". U narednim danima obilježena je 75 štala Udruge, u kojima se proizvodi mlijeko i 1Oštala u kojima se tovi junad. Tijekom predstavljanja prisutne su pozdravili: Goran iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Tomislav predsjednik Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine, Miroslav voditelj projekta i rukovoditelj HZPSS, Odsjek Požeška-slavonske županije, te Damir i Drago Polak.
proizvodnihobjekataoznakama "Mlijekoiz Zlatne doline"i ''junetinaiz Zlatne doline"
S projektom se prošle godine u srpnju, kada su promovirana osnovna projekta pod nazivom "Naši proizvodi", uz još jedan projekt koji je uslijedio
štala), a nazvan je putovi Zlatne doline".
Projekti su komplementarni i proizašli su iz Strategije rada Udruge u razdoblju od 2005. do 2010. godine
(Stvaranje proizvoda s obilježjem prostora - proizvod s markicom).
Projekt je do sada financiran iz sredstava Udruge, na što su osobito ponosni, uz podršku Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službuOdsjek Požeško-slavonske županije.
Svrha štala je:
• osnažiti rad Udruge i njezinih te ih motivirati za daljnji rad,
• istaknuti prepoznatljivost i jedinstvenost i proizvodnih uvjeta koji vladaju u prostoru Zlatne doline,
A) MLIJEKO IZ ZLATNE
DOLINE
• zaštititi i podrijetlo sirovine (proizvoda obiteljskih gospodarstava), te gospodarski razvoj i opstanak u seoskoj sredini,
• na odgovoriti na probleme koji se pojavljuju u proizvodnji, te skrenuti pozornost na stvarne proi njihove probleme,
• povjerenje u zajednici, prema i
kroz stalne razgovore i pregovore,
• stvoriti partnerske odnose na temelju oznake proizvoda iz Zlatne doline.
B) JUNETINA IZ ZLATNE
DOLINE
IZ UDRUGA
Podržite nas u našim nastojanjima da u okviru svoje strategije i sredstava koja imamo uspijemo u svojoj zajednici stvoriti dobre uvjete i atmosferu u kojima naši a i svi ostali kojimaje život vezan uz selo i seoski prostor, standard života i proizvoda. Svoja znanja, iskustva i model nudimo i drugima, te im u tome rado . Uz promociju proizvoda Udruge, promoviranje i sam uzgoj simentalskog goveda. U nastavku Vam predstavljamo znakove kojima biti štale
C) SIMENTALAC - TRADICIJA NAŠEG KRAJA
Dodataksteljiu štalamas ležišnimodjeljcima
suhoI vime,boljukvalitetu
mlijeka,zdravljepapkete znatnosmanjenu potrošnjuslame
Povisujerazinuhigijenskihuvjetadržanja krava
Smanjuje smrad i ublažava problem s muhama
stajski gnoj
Za u bnost I higijenu u stajama
Iz Hrvatskog centra
Uje od 13. do 15. lipnja 2006. godine, u sklopu desetog murskog sajma poduzetništva MESAP, održana deveta po redu izložba županije u organizaciji Hrvatskog centra i MESAP-a, a po_d pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, županije i Izložbu je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. se. Josip Kraljia vlasnicima
izložbenih grla su diplome Hrvatskog centra te brojne i naturalne nagrade sponzora izložbe.
Nagrade za najbolja grla
U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prva nagrada pripala je Vladimiru iz Preloga za kravu Ulli AT 873557407 (oteljena 11.01 .2006.; otac Weinrauch DE 0932849151 ), koja je u prvoj kontroli proizvela 27,2 kg mlijeka s 5,31% masti i 3,20%
Ani iz Štefanca dodijeljena je prva nagrada za najbolju kravu simentalske pasmine Cedra HR 6100063396 ( otelj ena 19.12.2003., otac Hrid 7306), koja je imala tri teljenja, a u maksimalnoj
drugoj laktaciji proizvela je 6 169 kg mlijeka s 3,66% masti i 3 ,42%
U kolekciji prvotelki holstein pasmine prva nagrada pripala je Milanu iz Kuršanca za kravujesy HR2100826742 (oteljena 29.08.2005., otac Silver 437). Krava je u prvoj kontroli proizvela 33,23 kg mlijeka s 4,46% masti i 2,89% O obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu obitelji pisali smo u
Mljekarskom listu u svibnju, kao uzornom gospodarstvu koje veliku pozornost poklanja kvaliteti rasplodnog podmlatka na svojoj farmi, ali i svim tehnološkim postupcima kako bi krave proizvodile u što optimalnijim uvjetima.
Nadalje, Bojanu iz je nagrada za najbolju kravu holstein pasmine Riba HR 1100146292 (oteljena 14.02.2004., otac Has 299). Kravaje imala 3 teljenja, a u maksimalnoj
Draženu
drugoj laktaciji proizvela je 7 899 kg mlijeka s 3,77% masti 3, 16%
Šampionska grla izložbe
Za najbolju kravu simentalske pasmine izabrana je krava Rebeca HR 5100992046 (oteljena 12.11. 2003., otac Strigl AT 553305746), koja je imala 3 teljenja i je u 2 laktacije proizvela 6 177 kg mlijeka s 4, 15% masti i 3,55% Maksimalnu
je imala u drugoj laktaciji u kojoj je proizvela 6 638 kg mlijeka s 4, 10% masti i 3,54%
Vlasnik krave je Dražen Molnar iz Palinovca.
Za šampionsko grlo holstein pasmine izabrana je krava Kmica HR 7100145989 Milana Miklina iz Preseke. Krava je oteljena 13.04. 2004. godine, a otac ove krave je bik Has 299. Ova je krava imala dva teljenja, a u prvoj je laktaciji
Milanu Miklinu diplomai zvonoHSC-a za šampionsko grlo holsteinpasmine
proizvela 6 829 kg mlijeka s 3,98% masti i
Vlasnicima šampionskih grla diplome i zvona Hrvatskog skog centra su ravnatelj Hrvatskog centra Franjo Poljak, dipl. ing. i predstavnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. se. Josip
Z11['llr.lAJR11[4C11E
Sl'orlgrc:1c1. Llpc:1r,Jalcc, 55. 48000 Kc,prlvn/c::c, Te/_ 048/634-0.:ZO. l'el/~CVC- 048/634-757
Usluga prerade soje tostiranjem.
Sojina
NOVO NA TRŽIŠTU - SAMOZ4 VAŠU STOKU NAJBOLJE/li D.o.o.
SOJA ZA PREŽIV (baypas protein) je visokokvalitetan proteinsko-mineralni dodatak hrani na osnovi soje.
Soja, kao i sve visokokvalitetne komponente koje su sastavni dio SOJE ZA PREŽIV svaka se posebno, kao i sve umiješane zajedno, podvrgavaju tehnološkim procesima koji resorpciju u buragu i tankom crijevu te tako Vama bez premixa i premix smjesa ostvariti UŠTEDU I VRHUNSKE REZULTATE!! KRAVA
VIŠE PROTEINA I
ZORA VIJE KRAVE
PROIZVODNJU
MANJI UTROŠAK SREDSTAVA
Koristi se:
• u ishrani krava muzara i dr.
• kao dodatak sjenaži i silaži
• u smjesi s kukuruzom, i brašnom
Ogledni primjer smjese:
• kukurnz 45 %
• brašno 15 %
• suncokret 1 O %
• soja za 20 %
• 10 %
lnter- Ago c1.o.o.-
a tradiqJa
m~~·e teonihJ nzca mliekarama i trgovcimadiljem vijeta
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica HOLSTEIN,SIMENTALi GOVEDO
u sustavu selekcije i JUNICA i BIKOVAza uzgo u sustavu KRAVA-TELE
Odaberite
u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE I
ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.
posrednike,kupite junice direktno od 1Ogodina u <J-lrvatskoj Z,ghvaljujemona povjerenju
KraljaTomislava22,HR-48260Križevci
Telefon:048 681 393,fax:048 681 394
Mobiteli:091 6170 696,091 6170636
e-m;iil: intPr-;inroc@kr.t-com.hr
Stogodišnjica uzgoja simentalskog goveda V u Svetom lvanu Zabno
Niti danas, sto godina kasnije, rad i entuzijazam simentalskoggoveda ne popuštaju....
Iz Hrvatskog centra
Tako je 22. lipnja 2008. godine, kada je obilježen Dan Sveti lvan Žabno, proslavljena stogodišnjica uzgoja simentalskog goveda u Svetom lvanu Žabno te djelovanja Udruge simentalskog goveda
Sveti lvan Žabno, koja je pod imenom Hrvatska marvogojska udruga za uzgoj simentalskog goveda djelovati još davne 1908. godine. je održana i izložba goveda simentalske pasmine te Kup mladih simentalskog goveda. Organizatori ovih manifestacija bili su Hrvatski centar -
ska služba iz Svetog lvana Žabno, Sveti !van Žabno i Udruga simentalskog goveda
Sveti lvan Žabno, a pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Sveti lvan Žabno te brojni sponzori. Izložbu je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. se. Josip a su bili: ministra MPRRRdr. se. župan županije gosp. Darko Koren, ravnatelj
li.st 08/2008.
Hrvatskog centra gosp. Franjo Poljak, potpredsjednik Europskog Saveza simentalskog goveda Marjan Špur, predstavnici austrijskih simentalskog goveda gosp. Karlom Zottlom, predsjednik Saveza udruga simentalskog goveda županije gosp. lvan te mnogi drugi i inozemni gosti. Predsjednik Udruge simentalskog goveda Sveti lvan Žabno, gosp. Nikola Mihajlic, prije
izložbe je zahvalnice i priznanja osobama koje su svojim radom i zalaganjem doprinijeli razvoju i uspjehu Udruge i razvoju uzgoja simentalskog goveda. Gosp. Mihajlic je ispred Udruge primio brojna priznanja koja su mu ravnatelj Hrvatskog
centra gosp. Franjo Poljak, predsjednik SUUSG
županije gosp. lvan te dva zvona koja su predali gosp. Marjan Špur, ispred Saveza uzgajivasimentalskog goveda Slovenije,
OBLJETNICA
te gosp. Karl Zottl, ispred austrijskih simentalskog goveda.
Na izložbi je predstavljeno 44 grla simentalske pasmine u 4 kolekcije, a vlasnicima grla su diplome Hrvatskog centra te brojne i naturalne nagrade sponzora izložbe.
grla
lvan Tadej iz Habijanaca dobio je nagradu za steonu junicu Cifru HR 3101115033 (oteljena 08.07.2006., otac Didwein) je majka u 7 laktacija postigla proizvodnju od 5 271 kg mlijeka s 3,98% masti i 3,52% a u maksimalnoj sedmoj laktaciji postigla je proizvodnju od 6 298 kg mlijeka s 4,04% m. m. i 3,40% bjelankrava Rumenka HR 7100986605 (oteljena 13.02.2006, otac Pan) gosp. Tadeja ocijenjena je kao najbolja prvotelka. U prvoj kontroli proizvela je 16,6 kg mlijeka s 6,58%m. m. i
lvanu iz Cepidlaka nagrada za najbolju kravu Golubu HR 0006072464 (oteljena 02.06.2003., otac Bel), koja je imala 2 teljenja, te je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 5 733 kg mlijeka s 4,25% m. m. i 3,20% Dragutinu Bešteku iz Kuštana je nagrada za najbolju bikovsku majku Gacku HR 1100877518 (oteljena 12.07.2003, otac Rentano), koja je imala 3 teljenja i je u dvije laktacije dala 7 267 kg mlijeka s 3,90% m. m. i 3,20% U maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 8 042 kg mlijeka s 3,80% m. m. i 3,20% lvanu iz Rumenjaka je diploma te zvono Hrvatskog centra za šampionsko grlo izložbe - kravu Moniku HR 5100722319 (oteljena 30.03.2005., otac Ress), koja je imala dva teljenja, a u prvoj je
laktaciji proizvela 6 057 kg mlijeka s 4,40%m. m. i 3,58% U sklopu izložbe predstavljena je i kolekcija ženskih potomaka po kravi bikovskoj majki Sumuraji HR 0006063822 (oteljena 24.06.2002., otac Samurai). U kolekciji su bile krave: Suza HR 7100603067 (oteljena 18.12.2004., otac Rhone), dvije junice blizanke Srna HR 8101229416 i Slonica HR 1101229417 (oteljene 07.02.2007., otac Weinold) i žensko tele Sumica HR 5101532128 (oteljena 02.02. 2008., otac Gebalot). ovih grla je gosp. Dragutin Beštek iz Kuštana.
Javnosti je bila izložena povijesna zbirka starih knjiga
fotografija iz arhiva Udruge koja o povijesti uzgoja simentalske pasmine u Svetom Ivanu Žabno, koji je imao velik utjecaj na razvoj uzgoja u cijeloj Republici Hrvatskoj. Na kraju predstavljena je knjiga pod nazivom "100 godina govedarstva" autora Antuna Tonija Šrameka. U knjizi je prikazana kratka povijest uzgoja simentalskog goveda te osnutka i rada Hrvatske marvogojske udruge za uzgoj simentalskog goveda u Svetom lvanu Žabno od davne 1908. godine, pa sve do danas, kada Udruga djeluje pod nazivom Udruga simentalskog goveda Sveti Ivan Žabno.
izložba stoke
•• zupanl}e
Iz Hrvatskog centra
od pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a u organizaciji Hrvatskog skog centra, županije, Pop Hrvatske gospodarske komore Sisak i Udruge i ratara "Seosko gospodarstvo" iz održana je 21.06.2007. godine u županijska izložba stoke. Izložbu je otvorio dožupan gosp. Željko Lenart, a svojim prisustvom manifestaciju su državni tajnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, gosp. Krešimir Kuterovac i gosp. Selanac. grla simentalske pasmine
Pu maksimalnoj laktaciji proizvela 6 791 kg mlijeka s 3,83% m.m. i 3,34%
grla holstein pasmine U kolekciji steonih junica je Dorica HR
9101141740 (oteljena 25.07.2006., otac Tasker HB 406) vlasnika Marijana iz Ilove. Majka ove junice u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 7 327 kg mlijeka s 4,41% m. m. i 3,54% U kolekciji mladih krava prvonagraje Milka HR 6101006842 (oteljena19.02.2006., otac Leonardo HB 440) vlasnice Ljubice Šambar iz Stružeca. U prvoj kontroli dala je 24,4 kg mlijeka s 4,62% m. m. i 2,98 %
Prva nagrada u kolekciji ostalih krava dodijeljena je Borislavu Novaiz Volodera za kravu Dinu HR
Predvedenoje i ocijenjena28 grla simentalskei holsteinpasmine u šest kolekcija
4100521645 (oteljena 25.11.2002., otac Marker NL 847990740, majka NL103818194).
Šampionska grla Šampionkom izložbe proglašena je krava Heldin HR 4100688322 (oteljena 17.02.2002., otac Herbert AT 388887842) iz kolekcije ostalih krava simentalske pasmine. U maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je, 8 294 kg mlijeka s 4,63% m. m. i 3,21% Krava je u vlasništvu tvrtke Korina proizvodnja d.o.o. iz Raj Sva grla po kolekcijama dobila su diplomu, pehare i medalje Hrvatskog centra koje je ravnatelja gosp. Ante Pezo, te gosp. Željko i gosp. Petar Cvetko ispred organizatora izložbe. Nagrasu i nagrade spon-
U kolekciji steonih junica prvu nagradu za kravu Ivanu HR 310106670 (oteljena 25.05.2006., otac Ego HB 7643) dobila je tvrtka Korina proizvodnja d.o.o. iz Majka junice u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 7 137 kg mlijeka s 5,31% m. m. i 2,99% U kolekciji mladih krava prva nagrada je dodijeljena Ivanu Antolišu iz Potoka za kravu Cifru HR 6100702279 (oteljena 18.03.2005., otac Rhone HB 7447), koja je u prvoj kontroli dala 27,4 kg mlijeka s 4,18% m. m. i 3,38%
U kolekciji ostalih krava je krava Krista HR 8100316591 (oteljena 16.02.2004., otac Hippo HB 7553) vlasnice Ljubice Šambar iz Stružeca. Kravaje TvrtkiKorinaproizvodnjad.o.o.iz
Druga izložba županije
- Brinje 2008.
Prepoznatljivimproizvodomdo boljeg života
Piše:Josip
U potkapelskom Brinju posljednje subote u lipnju 2008. godine Hrvatski centar iz Zagreba, Poljoprivredna zadruga "Frankopan" iz Brinja i Braniteljska udruga Brinje organizirali su Drugu izložbu županije. Pokrovitelji Izložbe bili su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvo obitelji, branitelja i cijske solidarnosti, županija i Brinje.
Na izložbi je predstavljena 40 krava, simentalske i holstein pasmine, šest teladi i buše, a najbolje njima odabrala je komisija za ocjenu izložbenih grla. Solidno skup pozdravila je predsjednica Organizacijskog odbora izložbe, Josipa dipl. ing., te se posebno zahvalila pokroviteljima i suorganizatorima koji su održavanje ovako važne manifestacije. Prema njezinim održana izložba je jedna od mjera poboljšanja govedarstva ovoga kraja s dugogodišnjom tradicijom uzgoja goveda. Glavna svrha održavanja izložbe je pokazati marljivi rad te autohtone pasmine - buše. Sudionike izložbe, kao i brojne goste i uzvanike, pozdravio je lvan Lokmer, koji je izrazio želju da se ovakva izložba
u Brinju održi i godine, što je zasigurno pretvoriti u tradicionalni Lokmer je izrazio žaljenje što se od 35 ha poljoprivrednog zemljišta na poBrinje tek
oko 2 220 ha. Razlog tomu je nica što je svakim danom sve manje stanovnika kojima sitni postupno odustaju od bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom.
"Kako smo pred vratima EU, rješenje moramo tražiti u zadrugarstvu koje je i svijet prepoznao"istaknuo je Lokmer i dodao kako se kod nas na zadrugarstvo gleda s nepotrebnim podozrenjem, ali ono
je, uz kvalitetnije ostvarivanje poticaja i druge korake do samoga plasmana proizvoda, jedini put do željenih rezultata i spasa malih proNajsvjetlijom na Brinja Lokmer ocijenio je farmu obitelji Širjan u koja tovi 4 junadi godišnje, ali i kooperaciju, otkupljuje grla u sustavu krava-tele te sve tješnje s brinjskom PZ. i brojnim promatraizloženog blaga obratila se dr. se. Maja zamjenica ravnatelja Hrvatskog centra koja je istaknula da se o Lici stvorila fama kako je raseljena i da poljoprivrede gotovo i nema. ovogodišnja, kao i prošlogodišnja izložba, najzornije pokazuje kako
Goran s Srnomiz kolekcijeostalihkrava smede pasmine (foto:A. Kljujev)
Lika ipak ima što pokazati. Upravo zato i svi imaju još više razloga za zadovoljstvo. organizatorima na uspješno obavljenom zadatku, Milan župan županije, podsjetio je kako je senjska županija podržala plVll i drugu izložbu, ali i da podržati i izložbe,jer je ovo jedan od najboljih predstav-
ljanja dijela bogatstva županije. Podsjetio je da županija ima preko 3 400 obiteljskih domai da su ispomlijeka sve iako broj grla opada, te je dodao kako su "poljoprivreda i jedne su od strateških razvojnih grana naše županije i da nedavnom prolasku autoceste i skorašnjem postavljanju plinovoda
Najbolja u kolekcijiostalihkrava simentalskepasmineje Plamenka Stjepana iz VelikogŽitnika (foto:A. Kljujev)
u Brinju i županiji, nesumnjivo porasti broj turista u svim i gradovima, te da je osnovni zadatak poljoprivrednu i proizvodnju, a proizvode tih grana što više trošiti ovdje".
U ime Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja izložbu je otvorio državni tajnik za poljoprivredu Krešimir Kuterovac, koji se pritom osvrnuo na planirani intenzivni i ruralni razvoj poljoprivrede. Prva ocijenio je Kuterovac - svojom cijenama i troškovima ostvarivati razinu koja se od nas ulaskom u EU, a druga se temeljiti na razvoju ruralnih krajeva i prepoznatljivosti ljepota koje svaki kraj nosi. "Potrebno je stvoriti prepoznatljiv proizvod, kojeg propagirati i od njega svi skupa bolje živjeti" - je.
Laureati
Prema ocjeni Komisije za ocjenu izložbenih grla najvrednija titula - titula šampionke pripala je 6godišnjoj kravi Medovi, iz kolekcije ostalih krava pasmine, vlasnika Hrvoja Borasa iz Senja.
U kolekciji steonih junica pasmine mjesto osvojila je junica Jana Željke iz Holjevaca, nedaleko od Brinja. Drugo mjesto u ovoj kolekciji pripalo je junici Ljubi, vlasnice Marije iz Prokika, nedaleko od Brinja, je junica Jagoda osvojila prvo mjesto u ovoj kolekciji.
U kolekciji ostalih krava pasmine, prvo mjesto osvojila je Srna Vlade Kostelca iz Brinja, druga je Zekica Ivanke Miškulin . iz Smiljana, a Siva Verice iz Brinja.
U kolekciji prvotelki simentalske pasmine najboljom je ocijenjena Lora Željke iz Brinja. Drugo mjesto pripalo je Sari iz Smiljana, a Moniki Milana Latkija iz
Kolekcijom ostalih krava simentalske pasmine dominirala je Plemenka Stjepana iz Velikog Žitnika, a njoj uz bok našle su se Liza Mande iz Mušaluka i Milenka Nade iz Smiljana.
U kolekciji prvotelki holstein pasmine prvo mjesto pripalo je kravi Nadi Kristine Prša iz Osika, drugo Dori Ivice iz a Azri Katice Maras iz Kompolja.
U kolekciji ostalih krava holstein pasmine prva je Isma Marije Drenovac iz druga Dunja Nade iz Smiljana, a Monika Ivice iz I ove je godine prikazana kolekcija izvorne i pasminebuše. Grla su izložili Katica iz Smiljana i Milan Žarak iz Nakon izložbenog djela, u okviru Bambino kupa, predstavili su
se mladi goveda odjeveni u narodne nošnje. komisija ocijenila je uvježbanost teladi te dojam.
Juliju s teletom proglasio je državni tajnik MPRRR Krešimir Kuterovac, te prigodnu
Buša - i dalje na pašnjacima(foto:A. Kljujev)
Vi ste odabrali nas 1 a mi Vam nudimo:
Još znanja i prakse za autohtonih sireva
Piše:Zoran dipl. ing.
Užupa~ij_ije po prvi put orgamz1ran program obrazovanja odraslih za zanimanje "mljekar-sirar" za Udruge malih sirara županije "Komi". Uvjet za ovog Programa je završena osnovna škola i najmanje 15 godina starosti. Nastavni plan obuhvatio je teoretski i dio, a edukacije s radionicama održane su u prostorijama Prirodoslovne škole u Karlovcu te na obiteljskom gospodarstvu i registriranoj mini sirani Ružice Paheru Tounju.
Za kvalitetnu i sveobuhvatnu edukaciju majstora sirara odgovorni su bili: dr. se. Samir Kalit s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Edita Poropat dr. vet. med. i Željka Obrovac, dipl. ing. iz Prirodoslovne škole u Karlovcu, Višnja dipl. ing., Krešimir dipl. ing., te Bernarda Kasudipl. ing. iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. O potrebnoj zaštiti na radu polaznicima Programa govorio je Enes dipl. ing. Cijena školovanja iznosila je 2.200 kuna po polazniku, a Udruge sirara "Komi" županija sufinancirala je dio cijene školovanja, dok ostatak sufinancirati lokalna uprava mjesta iz kojih polaznici dolaze.
nastave polaznici stekli potrebna znanja i vještine kako bi svoju proizvodnju unaprijedili i uskladili je s pravilima struke. Tako su teme: Hranidba životinja i proizvodnja krme, Reprodukcija i zoohigijena, Kvaliteta mlijeka, Mužnja i održavanje opreme za mužnju, Registracija objekta za proizvodnju sira, Higijena i sanitacija u objektu za proizvodnju sira, Osnove tehnologije proizvodnje sira i oprema u sirarstvu, Zrenje sireva, Pogreške sireva, Senzorsko ocjenjivanje sireva, Specijalno sirarstvo, Deklariranje sira, Osnove marketinga, Izravna prodaja i Ekonomika proizvodnje sireva.
Nakon
uspješno završeneedukacije za zanimanje mljekar-sirar, Udruge malih sirara županije
11Korni11 dobili su uvjerenjeo osposobljenosti,a zanimanje im je upisana u radnu knjižicu
Nakon što su im diplome, osmijeh na licima vrijednih majstora sirara govorio je dovoljnosvjesni su da su usvojenim znanjem i vještinama veliki korak naprijed, ali i da im donijeti mnoštvo izazova s kojima se zasigurno uspješno
Program edukacije obuhvatio je sva tehnološka u proizvodnji mlijeka i sira, tako da možemo slobodno da su tijekom 140 sati predavanja i Ponosnosu primili svoja uvjerenjao završenomškolovanju za zanimanje mljekar-sirar
Selo i pol u jednoj staji
J Begovom Razdoljuodržana je Druga izložba goranskih
<ravljihsireva
liše:
Maja
Begovo Razdoljeje selo s 40 stanovnika, na 1 078 metara nadmorske visine, i kažu, najviše stalno naseljeno mjesto u RH. Gorskog cotara izrazito je brdsko-planinsko kojemu prirodni · tlo, klima i reljef pružaju mogu:nost intenzivnog razvoja govedar;ke proizvodnje, no ipak pripada ,oljoprivredno nerazvijenom podProizvodnja mlijeka u privat10-industrijskom sektoru, zbog nalog i rasparceliranog posjeda, sla>o se razvila, a trend proizvodnje nlijeka bilježi kontinuirani pad. \Jajmanja mlieka bila je 2006. godine i iznosila je l 054 685 kg. To samo 0,39% 1kupne državne proizvodnje mlije<a.:elji mlijeka nalaze se na ~radova, odnosno u Cabar, Mrkopalj i Jelenje. Broj se iz godine u godinu ;manjuje i sada ihje 200.
Za proizvodnju krme je Jotrebno utrošiti više rada i energije 1ego u jer ;u prinosi manji, posjedi su ,ascjepkani, a konfiguracija terena ie nepovoljna i sve to poskupljuje proizvodnju.
Prema anketi, koju je proveo Poljoprivredni fakultet iz Osijeka, broj obitelji (57%)posjeduje ;;amo jednu kraw. Broj obitelji koji posjeduju 3 krave je velik, ali je zamjetna i njihova visoka starost (61 god.). Okosni:.:a i nositelji komercijalne proizvodnje mlijeka najvjerojatnije biti obiteljska gospodarstva s S i V'išekrava, koji ipak dio dohotka ostvarivati u drugoj nepoljoprivrednoj djelatnosti.
Vlada RH izradila je strategiju razvoja govedarske proizvodnje, koji se temelji na okrupnjavanju pro-· izvodnih kapaciteta, specijalizaciji i intenzifikaciji proizvodnje. U razdoblju do 201 O. godine planira se investirati u sektor govedarstva 3, 1 milijardi kuna. Provedba programa temelji se na osiguranju povoljnih kreditnih sredstava banaka i drugih izvora financiranja koji biti na raspolaganju od strane Europske unije tijekom prilagodbe našeg gospodarstva uvjetima proizvodnje EU. Zbog svega navedenog, i kao jedna od uspješnih mjera za unapregovedarstva, jest održavanje izložbi i smotra, koje na taj daju dodatni poticaj za daljnji rad na uzgoju i poboljšanju kvalitete.
Izložba goranskih kravljih sireva Primorsko-goranske županije
Na održanoj izložbi goranskih sireva sudjelovalo je 11 Šampionski sir izabrala je komisija, a to je kuhani sir s ljutim obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Mrvoš iz Go-
mirja. su i drugi sirevidimljeni sir s maslinama (zlato}, škripavac i kuhani dimljeni sir (bronca) obitelji Mrvoš. Drugo najuspješnije gospodars~o je ono obitelji iz mjesta Skrljevo, koji su za svoj škrljevski kuhani kozji sir, škrljevsku kozju skutu i bakarski kozji sir osvojili zlatne medalje. Nakon proglašenja pobjednika, dobro raspoloženi pripremili su degustaciju svojih sireva i drugih poslastica toga kraja.
Pozitivan primjer razvoja gospodarstva - OPG
U tom okruženju, daleko od gužvi, kao glavna pokretasnaga se Marica predsjednica Udruge mlijeka Primorsko-goranske županije i jedna od glavnih organizatora izložbe. Marica, uz supruga, sina i snahe vodi svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i svakako je pozitivan primjer kako uspješno proizvoditi u krajevima s posebnim uvjetima gospodarenja, kao što je upravo ovo
list 08/2008.
U svojoj staji, koja je u adaptaciji, drži 60 grla, uglavnom alpske, te holstein pasmine. U staji, kaže Marica, drži "selo i pol u jednoj staji". Godišnje proizvedu 200 000 litara mlijeka. Cilj im je proizvedenog mlijeka, ali i zakružiti taj ciklus izgradnjom sirane. Sir, za taj kraj, kojeg i oni proizvode, je sir škripavac. Postoje mnoge varijante, s maslinama, i raznim biljnim travama.
Cijelo to naglašava
Marica, bori se s raznim koje otežavaju proizvodnju te vrijedne sirovine, mlijeka. Nepovoljni klimatski uvjeti, usitnjenost posjeda, na kojima nedostaje mlade i efektivne radne snage, otegotna su okolnost za i proizvodnje. OPG posjeduje 28 hektara vlastite zemlje i 50 hektara zemlje u zakupu, koja nije ugovorno definirana i samim time nije sigurno rješenje.
Edukacijenikad dosta - Marica s glavnom urednicomMljekarskoglista Verom
Marica na pitanje: "Može li se od proizvodnje mlijeka danas u Begovom Razdolju živjeti?", odgovorno tvrdi da ne može. No, istovremeno smatra da je ova kriza, kroz MALOPRODAJA-VELEPRODAJA
koju prolaze njezina obitelj i sumještani, trenutna i svakako vjeruje da uskoro "za svaku uloženu kunu dobiti dvije" i vidi svjetliju i bolju svoga predivnog kraja.
Problotlk d.o.o. istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj indusbiji Ulica grada 3, Zagreb
tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833
e-mall: probiotikOproblotlk.hr • www.problotik.hr
radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30 mNPANYWITHQUALITYPWIAGBIBf1" S1STBICERTIFIB> IY DNV ISO 9001:2000
.t'strla I sredstvaa tu faH'e sira od kvasaca I pffjesni za sprmvanfe kasnog nadimanja Sira "sastojci za pripremu salamu~ boje proteini
pribor i oprema za kontrolu:
- kiselosti mlijeka
- temperature -vlage
- sallnlteta salamure
- ostataka antibiotika u mlijeku
- higijene prolzvodnog pogona
- ostalo termometri podloge markic:e za sir za samoprešanje sira i savjetovanje u proizvodn: I preradi mlijeka proizvodnja za nove proizvo u vlastitom opremljenom laboratorijl
Osnovana Udruga simentalskog goveda
''Bilogora''
Iz Hrvatskog centra
UGrubišnom Polju održana je 17. 06. 2008. godine skupština Udruge simentalsk~ goveda "Bilogora". Udruge su simentalskog goveda s Veliki i Grubišno Polje. Za predsjednika je odlukom Skupštine izabran gosp. Željko iz Orlovca, a za dopredsjednike gosp. Davor iz Velikog i gosp. Željko Juraj iz Velike
lako uzgoj simentalskog goveda u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ima veoma dugu tradiciju, a simentalac je dominantan u pasminskoj strukturi goveda ove županije, ovo je ipak prva Udruga takvog tipa. Svrha djelovanja je uzgoja simentalske pasmine na gospodarstvima Udruge, u rješavanju problema vezanim uz provedbu uzgojnog programa i definiranja uzgojnih ciljeva, ali i ostalih problema koji simentalske pasmine goveda. skupštini prisustvovao je i gosp. IvicaAhac, za gospodarstvo grada Grubišnog Polja koji je pozdravio osnivanje ove
Ovo je prva udruga takvogatipa na
Bjelovarsko-
udruge. Ujedno je, zahvaangažmanu voditeljice podslužbe Biserke Sunajko, te grada Grubišnog Polja gosp. Zlatka i direktora Zdenke d.d. gosp. osiguran prostor za djelovanje Udruge na adresi Trg kralja Tomislava 3 u Velikim
Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.
Program za upravljanje stadom
sa automatskom ishranom krava
štedi Vaš_novac - svaka krava dobija
hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.
ED O ,~E~U SISA
luxb-ip 50'B
KRAWEVSKA ZAŠTITA
ZA VAŠE KRAVE
t/ Prvoklasna dezinfekcija sa 5000 ppm joda
t/ Izvrsna vidljivost
t/ Vrhunska njega
t/ Potpuno zatvaranje sisnog kanala
t/ Gotovo bez kapanja
ProfilacDermapre F
Brzo i jednostavno pranje sisa
t/ Spremno za korištenje
t/ Rastapa
t/ Njeguje kožu
Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili
WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755 111, 091/2755 112, 091/2755 113.
a partnerima:
ra Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273
:tx d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116
Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857
centar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013
broja krava i proizvodnje mlijeka
Piše:Mr. se.
Izgradnja novih staja daleko je manje složen posao od proširivanja staja. Stare staje je najbolje porušiti i na njihovim mjestima napraviti jednostavne poluotvorene lauf staje, projektirane tako da ih je nakon jedne, dvije, tri i više godina produžiti za novi broj ležišta.
Zašto broj krava i proizvodnju mlijeka na OPG-u koje se bavi privrednom proizvodnjom mlijeka, mesa i rasplodne stoke?
Postavimo si jedno pitanje. Zašto u privredno-gospodarski, industrijski i razvijenimbogatim zemljama, ima mnogo farmi i mnogo krava? Zašto se ljudi tamo bave uzgojem krava i proizvodnjom mlijeka, te uzgojem rasplodnih junica za izvoz?
Uzmimo Austriju, Švicarsku, Švedsku, Dansku, Nizozemsku, Irsku, i jedan malo talijanski otok, Sardiniju. U svim ovim zemljama i pokrajinama sve grane razvijene su i imaju velik broj životinja. I još jednom, zašto se tamo farmeri bave kada bi se mogli baviti samo ratarstvom, ili si mogu u nekom drugom poslu i "lakšega kruha"?
Jedna Austrija da ima oko 1 milijun i 200 krava, a tek jedna Sardinija, otok usred Sredozemlja, s tolikim turizmom, pa da ima preko 220 krava? Gotovo da ne vjeruješ vlastitim i ušima. Pa
što njima tolike krave, a ovce, koze i svinje da i ne spominjemo. Ta Sardinija, tamo neki malo otok i to još otok, pa da uz preko 3 milijuna ovaca ima i više od 220 000 krava. Što zapravo nosi jedna krava u privredno-gospodarskom smislu i stvaranju novostvorene vrijednosti? Stvaranje novostvorene vrijednosti je smisao svake privrede i gospodarstva. Nema proizvodnje i usluge bez stvaranja novostvorene vrijednosti. Ne bi smjelo biti ni rada bez stvaranja novostvorene vrijednosti. Nažalost, u našoj lijepoj Hrvatskoj imamo dosta situacija, kako to kod mene u Podravini kažu radi, muha radi". Pa sada koliko novostvorene vrijednosti stvore a koliko muhe? A rade jedne i druge!
Nema napretka i razvoja bez stvaranja novostvorene vrijednosti
Nema bogatstva, boljeg i standarda življenja bez stvaranja novostvorene vrijednosti. Zašto su siromašni siromašni, a nerazvijeninerazvijeni? Pa samo zato što ne stvaraju novostvorene vrijednosti ili ih stvaraju premalo. Tako je to u ljudskom društvu, tako je to i cijeloj
I Prvi nivo novostvorene vriiednosti
vrijednosti, a druge samo koriste i iskorištavaju novostvorene vrijednosti drugih.
Najbolje mi je kada neki vele "ma daj kakve krave, pa bolje žive oni koji dobivaju socijalnu
Samo pitanje je, odakle se prima socijalna i tko je stvorio socijalnu da je netko može primati i uživati, bez rada. Od parazita nema nego parazit. I zato klonimo se ovakvih razmišljanja i razgovora. Samo paraziti i ne stvaraju novostvorene vrijednosti. Vratimo se našim kravama, proizvodnji mlijeka i stvaranju novostvorene vrijednosti. Koliko jedna dobra krava godišnje može stvoriti novostvorene vrijednosti samo kroz proizvodnju mlijeka? Nemojmo zaboraviti i tele, bilo muško ili žensko. Za svakoga od vas je vrijednost žensko tele. Tek oteljeno žensko tele = mlada junica.
Dobra krava (pazi dobre krave nema bez dobre krme) = 25 do 30 kg mlijeka dnevno u vrhu laktacije (šezdeseti dan nakon teljenja).
Za prikaz uzeti dva nivoa proizvodnje i to onaj od 7 000 kg i onaj manji od 6 000 kg mlijeka godišnje i cijenu mlijeka u E i I. klasi.
7 000 kg x 3 5 kn - 24.500 kn i I Drugi manii nivo novostvorenevrijednosti 6 000 kg x 3,5 kn= 21.000 kn i prirodi, i biljnom i životinjskom svijetu. Zašto za neke biljke i životinje kažemo da su "kulturne" ili plemenite, visokoproduktivne, a za druge da su štetne ili primitivne, ili paraziti? Pa samo zbog toga što neke stvaraju novostvorene
Ovdje se lijepo vidi kako je svaka litra važna u vrhu laktacije. Što traži ta svaka litra više u vrhu laktacije? Bolju genetiku i neminovnu selekciju, bolju krmu, dovoljno krme, dobru kombinaciju krme (pravilo, krava koja proizvodi
J govedarstvu RH broja krava i proizvodnje mlijeka
janas
je
dijelom vezano uz izgradnju novih staja i xoširivanje
nlijeko ispred sebe stalno u jaslama li na hranidbenom hodniku mora mati hranu, 24 sata), mnogo svježeg .raka, staju i ispust (ako u krave u staji vezane, u ispustu je 1otrebno složiti isto i suho ležište, te da sama krava 1ude (u prošlom broju ste idjeli Perine krave - stvar je to samo adne navike, da se navrati više puta ijekom dana u staju), dobro održava~e papaka (korekcija najmanje 2 1uta godišnje), dobru brigu oko imena, pažnju oko pravovremenog 1sjeme-njivanja, pravovremena :asušenje, pravilnu hranidbu u uhostaju i pravilan uvod u laktaciju.
Bilo što da se propusti od 1avedenoga nosi od 1 do 1O kg nanje u vrhu laktacije, i naravno :roz cijelu laktaciju.
Pogledajmo stvaranja 1ovostvorene vrijednosti s 1Okrava i Ivanivoa proizvodnje mlijeka.
staja
i vaš rad! Uz sam rad, štojejoš važno?
Ponajprije znanje i iskustvo u radu!!! Dobri na županije su ove godine do srpnja skinuli 4 otkosa talijanskog ljulja i spremili velike sjenaže.
' ' Svakak~, pažnja i p~a~o: vremem rad, te osJecaJ za životinju i biljku. Bez biljke nema krme, a bez krme i krave nema mlijeka. I na kraju bez ljubavi prema poslu, radu i života nema i zadovoljstva.
I opet pitanje. Zašto u Austriji, Švicarskoj, Švedskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Irskoj i na Sardiniji farmeri drže tako puno krava i bave se proizvodnjom mlijeka? Pa tamo je lakše si drugoga i "lakšega" posla!
10 krava x 7 000 x 3 5 kn= 245.000
Zašto u Hrvatskoj ima tako malo krava? Kao nema do10 krava x 6 000 x3,5 kn= 210. 000
Razlika u ova dva nivoa 1roizvodnje godišnje iznosi 35.000 :n. Ako to podijelimo sa 12 mjeseci oje 35.000 kn: 12 mj. = 2.916 kn, :aokružimo na 2.900 kn. Koliko je ivo važno i koliko je važna svaka itra u vrhu laktacije i kroz cijelu aktaciju? Koliko je važan bilo koji 1ropust u organizaciji i tehnologiji ada i proizvodnje? I pitanje na :raju. Koliko ljudi u Hrvatskoj radi :a od 2.900 kn i nanje?
Što je to novostvorena vrijed1ost i što sve ulazi u stvaranje 1ovostvorene vrijednosti? Pa svaka:o troškovi proizvodnje! Normalno,
voljno zemlje, loša klima, nema dovoljno ljudi, nema vrijednih ljudi da bi Hrvatska imala 400 000 ili 600 000 krava. E da kojim Hrvatska spada u red gore navedenih zemalja, s velikim stvaranjem novostvorenih vrijednosti u svim granama gospodarstva, a posebno u proizvodnim granama, duboko vjerujem da bi i mi imali najmanje 400 000, ako ne i više od 600 000 krava.
Eto, samo s 10 krava je godišnje stvoriti 210.000 ili 245.000 kn novostvorene vrijednosti kroz proizvedeno mlijeko.
Koliko staja u Hrvatskoj ima u
kojima se može držati 10 krava u mužnji? Šteta što je napravljen propust, pa taj podatak nemamo u 'ILJpisniku", a veoma je važan podatak o broju ležišta u staji ili recimo i kapacitetu tovilišta za junad i proizvodnju mesa.
Imaš staju, traktor i neke strojeve, imaš i 1O do 15 jutara zemlje i 10 krava, a ako ih nemaš, onda se pobrini da ih imaš i da središ svoju farmu. Svaka farma s 1O ili 100 krava je interesantna, ovisno s koliko zemlje raspolažeš, da možeš proizvesti dovoljno krme za broj krava i planiranu proizvodnju mlijeka.
Pazi! Kalkulacija stvaranja novostvorene vrijednosti u proizvodnji mlijeka ispod 6 000 kg po kravi godišnje ili manje od 25 kg u vrhu laktacije dnevno, uz otplatu kredita, ne garantira neki veliki bruto osobni dohodak, dok se kredit ne otplati.
Izgradnja staja, proširivanje staja i farmi
Sada je prilika za sva OPG u Hrvatskoj da srede svoja imanja i svoje farme. se u realizaciju Operativnog programa razvoja govedarstva. Javite se vašim nim poljoprivrednim savjetnicima u HRVATSKOMZAVODU ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU,u sve ispostave na svoje županije. Sa svojim savjetnikom za i ratarstvo najprije morate snimiti stanje i radno proizvodne vašeg OPG. trebate napraviti i analizu razvoja unatrag do 2000. ili 1995. godine, tako da se
list 08/2008.
vidi koliko ste posjed i proizvodnju, kupovinom zemlje i uzimanjem zemlje u zakup, te za koliko ste broj krava i proizvodnju mlijeka po kravi, te u kojoj ste klasi. Ovo su veoma važni podaci za procjenu visine kreditnog zaduženja i uspješnosti u kredita. Neki su do sada imali prevelike i želje pa su ušli u kreditepreveliku kreditnu zaduženost, nego su proizvodne njihovih OPG-a i njih samih. U svakom trenutku budite maksimalno oprezni i realni. Uz vaše savjetnike iz HZPSSi HSC-apo pitanju organizacije i tehnologije, obvezno trebate imati i vaše financijske savjetnike, što mogu biti vaši ili bankarski vaših poslovnih banaka. Jednom kada upadnete u zamku prezaduženosti, tadajevrlo teško se iz kandži zateznih kamata.
i ' ' Nemojte se plašiti diza; nja kredita i novih inve: sticija, ulaska u poduzetništvo, s · ciljem proizvodnje. To su odvažnih ljudi, realnih ljudi i ljudi koji znaju što i što mogu.
Realnost vam garantira dosadašnji razvoj i proizvodnje na vašem OPG-u, a dobrom analizom, na osnovu koje možete napraviti dobru procjenu, uspješnost u vašem radu i proizvodnji. Farma nije samo staja. Farma je kompletno imanje. Svaku farmu dijelimo na dva dijela. U Hrvatskoj nemamo cjelovite posjede, pa da farmu dijelimo na stambeni i proizvodni dio - gospodarsko dvorište + polje. Mi imamo + polje. u svakom treba podijeliti i
odvojiti ako je na stambeni dio: garaža, malo travnjaka, cvjetnjak i eventualno vrt za uzgoj te proizvodni dio - gospodarsko dvorište sa stajom i gnojištem, ispustom za krave, nadstrešnicama za strojeve, sijeno, slamu, silosima, i platoom za rolo bale. Operativni program razvoja govedarstva RH
Potrebna je brža i efikasnija realizacija poduhvatom Ministarstva PRRR, farmera, županija - gradova i HZPSS,HSC, mljekara i udruga.
Bez zajedništva i koordinacije na svim nivoima nema brže realizacije razvoja govedarstva, izgradnje novih staja, broja krava i proizvodnje mlijeka. moto treba biti: "U velikom dijelu Hrvatske, u svakom selu, možemo imati jedno do deset OPG-a -farmi, s 10 do 25, do 35, do 60 i više krava."
Realizacija:
• najpovoljniji krediti preko linije
Operativnog programa i županijskih i središnjeg povjerenstvakrediti preko HBOR,
• otplata kredita; 2 godine + 13 godina otplata = 15 godina,
• 4 % kamata. Kredit - investicijapovrat PDV-a - povrat kapitalnih ulaganja do 50 %,
• sve ostale linije kreditiranja preko komercijalnih banaka i vlastita sredstva,
• nova izgradnja i kompletiranje farmi,
• proširivanje proizvodnje i kompletiranje farmi,
• legalizacija objekata,
• analiza i farmerima koji imaju s redovnom otplatom kredita.
savjetnici HZPSS, storatari i agroekonomisti, mogu svojim savjetima po pitanju bolje organizacije OPG-ai
primjeni suvremene tehnologije, te postizanja i efikasnije proizvodnje.
U gdje su farmeri svojom krivicom ušli u preinvesti· ranje - prezaduženost i nost redovne otplate kredita postoproizvodnjom, potrebna je intervencija banke koja je dala kredit. Banka koja je dala dio kredita mora razmišljati u takvim Kako spasiti glavnicu investiranog kapitala i farmeru, ako je to ikako da proizvod• nju i tako osigura dovoljno sredstava za uredno kredita. Ako se banka samo za zateznu kamatu, bez dodatne financijske injekcije, tada je bankrot poduzetnika neminovan. Bilo kakav reprogram kredita, bez dodatnog uloga kapitala u proizvodnju, samo je bankrota. U ovakvim a u Hrvatskoj ih ima nekoliko, banka mora angažirati HZPSS, HSC i MLJEKARE,koja je poslovni partner farmera koji ima problema s otplatom kredita, da se napravi analiza daljnje proizvodnje, proizvodnje i spašavanja glavnice i redovne kamate, ili da se ide u osobni bankrot farmera i investirani kapital pokuša spasiti prodajom farme drugom po• duzetniku ili preuzimanju farme od strane mljekare. I takvih imamo u praksi.
Moj osobni savjet svakom hrvatskom farmeru poduzetniku: "Do• bro svoje investicijske studije i savjetujte se sa svojim strui financijskim savjetnicima. Nikada pogriješiti ako vodite o knjigovodstvu poslovanja, Proizvodnja = dohodak. Najprije treba izdvojiti sredstva za proizvodnju - obrtna sredstva, zatim za osobne dohotke, te sve ostalo može za otplatu jednog ili više
FORTUNAAGROd.o.o.
VRBOVEC,Konak
te/ 01/2191-892, fax 2198-316 agro@lortuna,,vrbovt1C.hr
POSJETITENAS od 5.-7. IX. 2008. na jesenskompoljoprivrednomsajmu u Gudovcu- u bliziniglavnogulaza KREDITI do 10 odina
upravljanje Pilotbox T omatsko podmazivanje ·anje mrežom/ špagom Tw1n-Fix bala -,.,1,-...,.•--::1i1
Rotacijske kosilice
TRENDOVINA SVJETSKOM TRŽIŠTU MESAU 2008.
GODINI
Krešimir ]akuš, dipl. ing.
lako se u prošloj godini da u 2008. godini do nastavka rasta svjetske proizvodnje mesa od 2 posto, prema najnovijim prognozama ministarstva poljoprivrede porast proizvodnje u ovoj godini bit neznatan. Odgovorni za smanjenje rasta proizvodnje su, prije svega, Australija i Kanada, ali i Europa i Rusija, u kojima se najvjerojatnije bilježiti blagi pad proizvodnje. Ruski sektor govedarstva tište problemi sa zemljištem, proizvodnja opada, a uvoz mesa je u porastu.
: ' ' U svjetskoj trgovini go: mesom dominira : južna Amerika. U aktualnoj : godini, uvoz mesa u EUiz Brazila bit neznatno smanjen. U Brazilu, Kini, lndiji i SAD-u proizvodnja goveda je no ne u postotku kao prijašnjih godina. U EU, Rusiji, Kanadi i : Argentini došlo je do pada : proizvodnje.
Svjetske cijene mesa ukazuju na trend potražnje za mesom. Zbog troškova proizvodnje, prije svega hrane, koji su vodili k
smanjenju prihoda, proizvodnja se smanjuje. Dodatno, dolara prouzrokovao je probleme zemljama izvoznicama, kao što su Brazil i Australija. Kina po proizvodnji mesa u svijetu Tijekom 2007. godine, zbog hrane, u Kini je bilježen pad proizvodnje. U godini ponovno se pozitivan trend. Zbog cijene svinjskog mesa se da meso, kao alternativa, biti traženo, što rezultirati proizvodnjom, ali istovremeno i višim cijenama zbog potražnje. Ameeksperti rast od oko 3 posto u 2008. godini, a s tom razinom proizvodnje zauzet mjesto po proizvodnji mesa u svijetu. se dobra svjetska potražnja izvozne zemlje govemesa - Brazil, Indija i SAD ju porast izvoza mesa. su temeljena na veoma gospodarskom razvoju zemalja uvoznika, što se, prema ekspertima, mora odraziti i na potrošnju.
Tržište mesa u EU i Republici Hrvatskoj U RH su otkupne cijene junadi nego lani. Nakon desetotjednog rasta cijena žive junadi simentalske pasmine na tržištu, u 26. tjednu ove godine bilježimo pad otkupnih cijena. U
Od 2003. godine t Europskoj unij prisutan je trene potrošnjt mesa Zc razliku od proizvodnje, što jt razlog uvoze unazad nekolike godine
razdoblju od 14. do 24. tjedna ov( godine, na tržištu bilježil smo kontinuirani rast otkupnit cijena. U tom razdoblju cijene st porasle za 13 posto. otkupna cijena muške junadi u 26 tjednu ove godine iznosila je 14, H kn/kg i niža je za 2 posto u odnost na cijene dva tjedna ranije, dok je, t odnosu na lanjske cijene, viša za 1f posto. Na sjeverne središnje Hrvatske muška simental· ska junad je prodavana pc cijeni od 13 do 14 kn/kg, dok je m Hrvatske otkupm cijena žive junadi bila nešto viša- oc 13 do 15 kn/kg. Najviše cijene, m slabi promet, bilježili smo m Splitsko-dalmatinskE županije, gdje su cijene junadi bilE do 18 kn/kg ZV.
Blagi porast cijena mesa u Europskoj uniji U 26. tjednu ove godinE otkupne cijene trupova R2 klase na razini EU-27 gotovo da st s najvišim cijenama t proteklih pet godina u tom razdob, Iju, a koje smo bilježili u 2006 godini. otkupna cijena t 26. tjednu (tjedan do 29.06.2008. g._ iznosila je 316,21 eura/100 kg. L odnosu na prošlu godinu, cijena u navedenom tjednu viša je Zc 12,56 posto. Cijene trupove u Hrvatskoj, koje su i2 cijene žive vage, više su u odnosu ne EU prosjek za oko 5,77 posto, c
Proizvodnja Potrošnja Izvoz Uvoz 2008.* 08/07 % 2008.* 08/07 % 2008.* 08/07 %
SAD 12 082 0,6 SAD 12 828 o Brazil 2 200 0,5 SAD 1 329 -4 Brazil 9 710 2,5 EU 8 520 -1,2 Australija 1 360 -2,9 Japao 650 -5,2 EU 8 142 -1,7 Kina 7 682 3,8 Argentina 550 3,4 Rusija 1130 9,7 Kina 7 730 3,3 Brazil 7 540 3,1 Indija 800 8,8 EU 450 -18 Argentina 3 170 -0,9 Meksiko 2 603 1,4 Kanada 450 -1,5 Meksiko 420 2,4
Tržište mesa(u 1 000 tona težine) tijekom sezone. Muška simentalska telad na kontinentalne Hrvatske prodavana je po otkupnim cijenama od 24 do 28 kn/kg, ovisno o dok je ženska telad nešto jeftinija i prodaje se po cijeni od 20 do 25kn/kgŽV.
Indija 2 655 6,2 Argenitna 2 640 -1,2 Novi 525 5,8 Južna 310 0,6 Zeland Koreia Tržištemlijeka Australija 2075 -5,6 Rusija 2462 2,9
Meksiko 225 1,1 Indija I 855 5,1 SAD
Kanada 1230 -6,1 Japan 1157 -2,1 EU 67 -41,2 Kanada 250 3,3 Rusija 1 340 -2,2 Kanada 1 035 -5,8 Kina 50 -50 Malezija 154 3 Ukupno•• 60906 0,8 Ukupno 60 539 0,9 Ukupno 7
var:•PrognozaUSDA i EU-komisije,**podaciUSDA, svjetskuproizvodnjuoko 80 %
cijena iznosila je 334,45 ura/100 kg. hrvatska ijena trupova u svibnju i pnju po prvi puta je, u ovoj godini, a razini viša od prosjene otkupne cijene u EU. Zanimljivo napomenuti da je goišnja cijena trupova na EU 3zini u posljednje dvije godine bila pravilu uvijek viša negoli u RH. Na tržištu, tijekom svibnja i pnja, bilježimo porast otupnih cijena junadi, što na europkom tržištu nije bilo tako izraženo. lipnja na ržištu je intenzivniji porat otkupnih cijena junadi, što se nije ogodilo na europskom tržištu, tao da je razlika lipnja izosila, kao što smo naveli, otovo 6 posto. Najviše otkupne ci~ne trupova R3 klase evi.entirali smo u navedenom tjednu u od 415,69 eura/100kg te u :aliji 361,52 eura/100 kg, dok su .ajniže cijene evidentirane u :umunjskoj 238 eura/100 kg te u ;elgiji263,26 eura/100 kg.
Laganiporast otkupnih cijena kravaza klanje u Hrvatskoj
Tijekom 2007. godine, na tržitu smo bilježili najniže otkupne ci:!nekrava za klanje u posljednjih deet godina. U 2008. godini cijene su ,ešto više, no one su i dalje ,ižima. Porast cijena u ovoj godini 1ilježimo kao i kod junadi od 16. jedna. U 26. tjednu o.g. 1tkupna cijena krava za klanje na
1ljekarski list 08/2008.
tržištu iznosila je 6,56 kn/kg i viša je u odnosu na lanjske cijene za 18,63 posto. Cijene starijih krava za klanje su bile od 4 do 5 kn/kg, dok su kvalitetnije krave za klanje bile od 7 do 8 kn/kg na kontinentalne Hrvatske, pa do 11 kn/kg na Jadranske Hrvatske. U narednom razdoblju je blagi porast cijena. Najvišecijene teladi u posljednjihdeset godina Tržište stoke je porastom cijena. Tako su i otkupne cijene teladi u 26. tjednu ove godine najviše cijene simentalske teladi unazad deset godina. Prosjeotkupna cijena simentalske teladi u navedenom tjednu iznosila je 25,63 kn/kg i viša je za 3,4 posto u odnosu na lanjske cijene. Ponuda teladi na tržištu dobra je, no potražnja je - s tendencijom porasta
U Europskoj uniji prisutan je pad otkupnih cijena mlijeka, no one su i dalje osjetno više nego prije. Sukladno trendu cijena tijekom protekle godine, iako nešto izraženije u ovoj godini u prvih mjeseca, na EU razini bilježimo kontinuirani pad otkupnih cijena mlijeka. Bitno je navesti da su one i dalje osjetno više nego prije. otkupna cijena mlijeka u travnju ove godine na razini EU-25 iznosila je 35,49 eura/100 kg, što je pad od 9 posto u odnosu na godine, ali je više za 26 posto u odnosu na lanjske cijene. Najviše otkupne cijene, tijekom travnja, evidentirane su na Cipru 46,26 eura/100kg, u 43,80 eura/100 kg, Portugalu 40,94 eura/100 kg, Španjolskoj i Austriji 39,98 eura/100kg dok su najniže cijene evidentirane u Letoniji 26, 12 eura/100 kg. U nama zanimljivim zemljama cijene su bile nešto niže od europskog prosjeka. Tako je otkupna cijena mlijeka u iznosila 34 eura/100 kg, 33,48 eura/100 kg te u Sloveniji 32,92 eura/100
Otkupne cijene mlijeka u EU-25
Prekrasni sir iz Krasna
Prekrasno mjesto Krasnookupilo pokloniketradicionalnih
sireva
i slavonskenarodne
glazbe
Iz Uredništva
I(ao i proteklih godina, i ove su godine 19. srpnja održa_niDani sira u Krasnu, gdJe smo opet mogli uživati u okusima tradicionalnih sireva, kako - velebitskog, krasnarskog i škripavca, tako i tradicionalnih dalmatinskih i kontinentalnih sireva koje su izložili predstavnici mljekara okupljenih u Udrugu mlijeka. manifestacije bila je mljekara "Runolist" vlasnika tvrtke commerce d.o.o. iz Krasna. Gostima nije trebalo puno da se uklope i prepuste ovog prekrasnog krajolika, na se pašnjacima stvara kvalitetna sirovina iz koje naši vrijedni sirari proizvode i ispunjavaju naše sve zahtjeve za što finijim, ukusnijim i osjetilima izazovnijim sirevima. Tako je bilo i ovaj put. Dani sira u Krasnu ponudili su pregršt kvalitetnih, i s razlogom visoko i zlatno ocijenjenih tradicionalnih sireva. mlijeka - kooperanti sirane Runolist, zadovoljni su da su upravo ovakvi vrhunski sirevi proizvedeni od mlijeka njihovih krava koje bezbrižno pasu na predivnim pašnjacima bogatim ljekovitim i vrstama biljaka koje umnogome koristimo u ljekarnama.
Kako bi posjetiteljima priuštili da uz dobru krišku sira i koju kapljicu prigodnog vina (ne zaboravimo - sir i vino su najbolji par - "par excellance", a kod nas je na svu
opet nula pet promila), zapjevaju i zaplešu, su organizirali i zabavu koja je trajala do kasnih, odnosno "sitnih"jutarnjih sati. Dobro raspoloženje posjetitelj a poticali su ugodni zvuci slavonske tamburice, a svoje hitove otpjevali su Slabinac i Snaša s bendom Slavonski dukati. Pa nek' netko još kaže da ne znaju u kolo "po
Zaista je vrijedno spomenuti da se opet - po tko zna koji put, ovakav održao baš na koje je možda daleko od gradske
vreve, ali nikako manje vrijedno ii dostupno bilo kome tko· u svojirr mislima za nepreglednirr šumama i zelenim proplancima m kojima dan-danas, ne biste vjerovali pasu krave. sve to skupa se u jednom trenutku pojav kojeg nekome opisujemo: "Tamo ti je tako je lijepe da imaš kao da je vrijemE stalo prije sto godina". I tako, ope1 o polju, kravi i mlijekt ima sretan kraj, a to je svakakc proizvodnja kvalitetnog vrhunskoE
Obitelj i oveje godinena održanimDanima sira u Krasnu okupila mnoštvoprijateljai poklonika tradicionalnih sireva
~inbija
Cijenjeni mlijeka,
ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz p Vindije - slijedite primjer obitelji iz Velikog Poganca koja o iznimnom proizvodnje nakon izgradnje farme.
Snježana navodi: "Uz
službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.
• dobili smo upute:
- idejna rešenja sadržaja i izgleda farme
- radno-tehnološke podloge
- investicijsku studiju
- prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.
• na osnovitoga izgradilismoobiteljskufarmu kapaciteta30 krava sa sljedetimobilježjima:
• poluotvorena staja s vanjskom klimom
• suvremeno opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje
• jednostavan i po cijeni izgnojavanja farme
• uzgoj krava onom u prirodi
• time smosi osiguralivetu produktivnosti bolje uvjeterada.
• naši na osnovi farme:
• smo brojno stanje krava s 1O na 25
• ostvarili napredak u proizvodnji mlijeka:
- godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi
- tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete
• vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka
• osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima
BIOdar
TvomicaIIOb1l'hrane,Var.mlin
• ostvarili smo profitabilna poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno i to što smo cijelo vrijeme u hranidbi krava rabili g, peletiranu krmnu smjesuKM22%, 8/0dar- Vindija,prema uputama o hranidbi smo dobili bolju iskoristivostobroka i dm proizvodnju mlijeka."