Utjecaj rasta i razvoja na hranjivu vrijednost voluminozne krme ___ 8
Proizvodnja i hranidba krava sjenažom _ 10
:;OVEDARSTVO
Metode ranog otkrivanja graviditeta krava_______ _ __ 12
Najvažniji visoke proizvodnje mlijeka 14
Držanje teladi___ _ __ 60
IBPORTAŽA
Svoje blago kupaju u Bednji ___ 20
Potrebno je koristiti savjete
ljudi i racionalna upravljati financijama_ 54
'1AGRADE
Vindiji na ogledima kvalitete _ 23
Z:DRAVLJESTADA
za krave - sastavni dio opreme svake staje ____ 24
EKONOMIKAPOLJOPRIVREDE
Proizvodnost rada na farmama_ 26
Naslovnica: Svakodnevni prizor u Bednji, za nas nesvakidašnji doživljaj
GOSPODARSTVO
Koliko mlijeka Republika Hrvatska imati unarednim godinama_ 28
Agrar i mljekarstvo Hrvatske. 34
Subvencije u svrhu razvoja poljoprivrede_ 31
ENERGETIKA
Energetski efikasno mlijeka __ 36
Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u sektoru proizvodnje mlijeka_______ 38
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi,
KRAVA-TELE Držanje goveda u sustavu krava-tele
Kako bismo što kvalitetnije obradili aktualne teme iz proizvodnje mlijeka, molimo vas da svoja pitanja i lileme podijelite s nama u rubrici
PITAJU- UREDNIŠlVO ODGOVARA.Na taj na obostrano adovoljstvo, unaprijediti i aktualizirati sadržaj Mljekarskog lista. Svoja pitanja možete uputiti poštom na adresu: Hica 31 /111,Zagreb; e-mailom na urcdnik@hmu.hr ili broj clcfona: O1 4833 349. vašu suradnju.
UredništvoMljekarskoglista
SJETVA OZIMIH SMJESA GAHORICA
V
I ZITARICA
prošlog
grahorica bila je kod nas više proširena, jer se koristila za ishranu konja. Smanjenjem broja konja i mehanizacije, neopravdano je opao interes za ovom kulturom. Osim za konje, ona daje izvanredno kvalitetnu krmu i za ostale vrste stoke a za krave muzare.
Agrotehnika proizvodnje Osnovna obrada tla za ozimi usjev je na dubinu od 30 cm, te gruba priprema tla u jesen. U osnovnoj obradi tla i predsjetvenoj pripremi u tlo se unose fosforna i kalijeva gnojiva i dio gnojiva. Fosfora (P2 05 ) grahorici treba osigurati 80 do 100 kg/ha, a kalija 120 do 150 kg/ha. Dušika startno treba osigurati oko 30 - 40 kg/ha. Dio potrebnih hraniva može se namiriti i zrelim stajskim gnojem, odnosno gnojovkom, a razliku mineralnim gnojivima. Grahorica vrlo dobro reagira na kalcij. Zato se na kiselim tlima KAN-om postižu bolji rezultati nego na alkalnim tlima. Grahorice, kao i sve mahunarke veoma dobro reagiraju na gnojidbu mikroelementima, a osobito molidbenom (Mo),jer je on neophodan za aktivnost Rhizobium bakterija, koje fiksiraju dušik. Da bi se poboljšala fiksacija dušika, prije sjetve treba sjeme grahorice inokulirati Rhizobium bakterijama.
Predsjetvenom pripremom tla treba usitniti i poravnati površinski sloj kako bi mogla položiti svo sjeme na
dubinu. Grahorice i smjese na osnovici grahorice u ozimom roku sjetve treba sijati dublje (4 - 6 (7) cm), da se dublje zakorijene. Ako je usjev plitko
grahorica je·
najpoznatija i najraširenija od svih vrsta grahorica
Dr. se. Darko Uher -
posijan, može ga mraz na površinu, što se u praksi dogodi pa se tako izdignute biljke na površinu osuše, jer nemaju sposobnost tjeranja sekundarnih
ma kao žitarice, pa usjev ostaje ·ijedak. usjev daje niže irodemase.
Sjeme grahorice trebalo bi ;ijati odvojeno od sjemena ostalih trsta. Ako nije odvojena ;jetva, sjeme grahorice treba dobro zmiješati sa sjemenom žitarice i ;ijati zajedno 4 - 6 cm duboko. Ako ;e sije usjev izvan rokova sjetve, ili u oše pripremljeno tlo, ;jemena treba za oko 25%.
Smjese grahorica (ozime i jare) ; ljuljevima i djetelinama treba sijati foofazno, i to po makrsno, ili ako unakrsna sjetva ;-iije tada prvo sijemo krupno sjeme (grahorice i žitarice) u iednom smjeru duboko, a u mprotnom smjeru (2 - 3 cm) :ljeteline, ljuljeve i Dzime smjese grahorica i žitarica ,iju se od sredine rujna do sredine
Tablica2: Hranjiva vrijednosti silažegrahorice i zobi
Sadržaj hraniva u suhoj tvari Broj dana od otvaranja silosa smjese
listopada, a smjese grahorice s ljuljevima i inkarnatkom oko sredine do kraja rujna. Kasnije sijani usjevi inkarnatke i ljuljeva do zime ne razviju (7 - 9 - 11) listova. Slabije razvijeni usjev (1-3 lista) osjetljiv je na zimu i može izmrznuti.
Smjese grahorica i žitarica mogu se sijati dobro
žitnom Sjetvenom probom treba prethodno prilagoditi kako bi se mogla utvrditi sjemena koju treba posijati na površinu. Od ozimih sorti u prodaji imamo samo sortu pod nazivom Ratarka.
Siliranjegrahorice
Zbog polijeganja, kao i nedovoljne grahorice se moraju obavezno sijati u smjesi sa pšenicom, raži, zobi i tritikale. Postoje podaci da se kvalitetna silaža može spremiti i od kulture grahorice, ukoliko je prethodno obavljeno provenjavanje pokošene mase. Rezultati mogu biti još i bolji ukoliko se koriste inokulanti koji usmjeravaju i intenziviraju fermentaciju u poželjnom smjeru. Bez obzira na sva nabrojana pozitivna iskustva u siliranju usjeva grahorice, još jednom se naglašava da je, u odnosu na malu pogodnost ove biljne vrste za siliranje, daleko problem izražena osobina polijeganja biljke, zbog je neophodno uzgajanje u smjesi sa strnim žitaricama. Time se rješava biološki problem ove biljne vrste u vezi sa polijeganjem, a istovremeno se postiže neophodno potrebni minimum, odnosno minimalna lako topivih neophodnih za uspješnu fermentaciju i proizvodnju dovoljnih kiseline, koja konzervirati siliranu
Slika 2: Usjev grahorice
Visoke korištenja lucerne
Piše:Dr. se. DarkoUher
Da bi iskoristili visoke lucerne, veliku pozornost moramo posvetiti agrotemjerama u njezinoj proizvodnji. Ranije da je ona skromnih zahtjeva i da treba služiti popravljanju tla u intenzivnoj proizvodnji danas nije održivo. Ona zahtijeva pravo mjesto u plodoredu, dobru obradu i gnojidbu te ostale proizvodne mjere, kao i ispravnu upotrebu. Lucerna ne podnosi monokulturu i sjetvu iza ostalih višegodišnjih mahunarki, je treba sijati u proširenom plodoredu (pet do šest poljni). U plodoredu lucernu intenzivno upotrebljavamo tri do pet godina. Dubina obrade tla uvjetovana je zemljišnim i klimatskim prilikama koje su u nas dosta promjenjive. Sve se potreba dublje obrade tla i njenog pravodobnog da mali nemaju mehanizaciju za duboku obradu tla, oni mogu kombinirati obradu tla, tako da izvrše podrivanje tla na dubinu od 40 - 45 cm, a zatim oranje na dubinu od 20 cm. Dubokom obradom (3540 cm u jesen), kao i kombinacijom podrivanja sa srednje dubokim oranjem, stvaramo povoljne uvjete za akumulaciju vode, brži razvoj korijena, mikrobiološku aktivnost tla te rad bakterija (Rhizobium melli/oti).Podrivanje se može obaviti ili plugom s kojega se skida daska.
: ' ' Sijemo li lucernu u : kasno ljeto, su predusjev žitarice, a sustav obrade je kao za sjetvu ozimina. Najprijeje potrebno izvršiti plitko oranje ili tanjuranje (10 -12 cm) u : sedmom mjesecu, a potom u : osmom mjesecu oranje (35 - 40 : cm) ili kombinaciju podrivanja i : oranja te površinsku pripremu tla.
Oranje treba izvršiti bar 10 - 14 dana prije sjetve kako bi se tlo do sjetve sleglo. Nakon oranja brazdu je potrebno odmah zatvoriti i u povoljnom trenutku izvesti predsjetvenu pripremu tla. Predsjetvena priprema tla je veoma važna mjera za izvršavanje kvalitetne sjetve. Ovom mjerom trebamo što bolje izravnati površinu tla i dovesti ga u stanje sitnostrukture. Površinski sloj tla mora biti stegnut, jer se samo u poravnatom, strukturnom i slegnutom tlu može izvršiti kvalitetna
Lucernase odlikuje velikomenergijom porasta,tako da se u povoljnim klimatskimuvjetima može kositi do šest puta, a u uvjetima navodnjavanja sedam do osam puta godišnje
sjetva, s pravilnim rasporedom sjemenki na potrebnu dubinu tla. Sijemo li u neslegnuto tlo, sjeme lucerne jednostavno "procuri" u dublji sloj iz kojega ne može niknuti. Na takvim je tlima vrlo teško usmjeravati a tijela ne odlažu sjeme na istu dubinu. Ovo je jedan od razloga što imamo rijetka lucerišta i pored sjetve na sjemena. Priprema je tla za sjetvu u kasno ljeto znatno teža te su
Lucernau punoj cvatnji
11akon oranja potrebni energ1cm rnhvati, kao što su višestruko tanjuranje, površinsko usitnjavanje ,a slijeganjem tla. Sjetva na slegnuto tlo nužna je radi uspostavljanja kapilariteta vlage dubljih ,lojeva i sjemena. Ovo se slijeganje tla vrši odležavanjem tla ,edam do deset dana do sjetve ili se izvodi valjanje rebrastim valjcima :brilion valjci). Prema nekim podacima, na valjanom je tlu izniklo iliše biljaka nego na površini koja 11ijevaljana. Prirodi sijena koji se mogu s lucernom su mnogo nego što ih mi postižemo, a razlog tomu je gnojidba. Na osnovu sadržaja hraniva u biljci, u vrijeme košnje, te mobilizacije hraniva u tlu, za prirod sijena od 12 tiha držimo da je potrebno dati za jednu godinu PK hraniva: 70 kg/ha fosfora i kalija 150 kg/ha. Za razdoblje za 48 tiha sijena potrebno je dati 280 kg fosfora, 600 kg kalija i 120 - 160 kg dušika. Dušik se daje u prvoj godini 50 - 80 kg/ha, te u i godini 20 - 40 kg/ha. Za sjetvu lucerne se upotrebljavaju žitne iako je najbolje sjetvu obaviti specijalnim za sitnozrne kulture tipa brilion ili neke druge. Razmak redova se od 12 do 23 cm, iako je sve v-iše koji sjetvu obavljaju razmakom od 25 cm. Sjeme lucerneje sitno, te je stoga sjetvu potrebno obaviti na dubinu od 0,5 do 2,0 cm.
' ' S dubinom sjetve opada broj niknutih biljaka. Želimo li dobiti dobro nicanje lucerne, onda sjetva ne smije prelaziti dubinu od dva i pol centimetra, jer dubokom sjetvom "bacamo" sjeme, što ekonomski nije opravdano. Za proizvodnju zelene krme sije se od 20 - 30 kg/ha.
Sklop nakon sjetve treba iznositi 350 - 400 biljaka po m 2 • Nakon sjetve, usjev lucerne moramo redovito njegovati kako bi se što bolje razvio, održao i davao dobre prirode. li nakon sjetve do jakih oborina, kao prva mjera njege može se pojaviti potreba razbijanja pokorice radi pospješivanja nicanja. Ovo se obavlja ježastim valjcima te može biti veoma radi i ubrzanog nicanja.
Sortiment lucerne
Mirna je srednje rana sorta. Otporna ja na zimu, sušu, bolesti i na polijeganje. Koristi se za zelenu krmu, sjenažu, sijeno ili se dehidrira. Sadržaj sirovih probavljivih bjelanu zelenoj masi iznosi 3,02 %. Posavina je srednje rana sorta. Otporna je na zimu, sušu, bolesti i polijeganje. korištenje je kao kod sorte Mirna. Sadržaj sirovih probavljivih u zelenoj masi je manji nego kod sorte Mirne i iznosi 2,29 %. OS-66 je rana do srednje rana sorta. Još uvijek je vrlo raširena sorta te je vrlo dobro našim uvjetima rasta i daje pouzdane prinose. Biljke su bogate i imaju nježnu
stabljiku. Izrazito je otporna na niske temperature, sušu i bolesti. OS-88 se odlikuje visokim prinosom i visokim prinosom sjemena. Sorte Elga i Europa su pogodne prije svega za koja imaju povoljne klimatske i pedološke uvjete za rast i razvoj. Manje su pogodne za gdje nisu optimalni uvjeti za uzgoj lucerne. upotrebe i spremanja luceme Košnja je oblik upotrebe lucerne. Kao košena masa prikladna je za svestranu primjenu. Najvrednija njezina upotreba je ishrana svježom zelenom masom u ima znatnih prednosti u odnosu na druge oblike upotrebe. Košena lucerna pogodna je za spremanje sijena, silaze, sjenaže te industrijsku preradu dehidracijom (lucernino brašno, brikete, pelete, lucernina pasta) u visokovrijedna hraniva, pogodna za uravnoteženje obroka. Može se da se kroz više otkosa tijekom godine uklapa u sve oblike primjene, odnosno odgovara joj tzv. "raznorodna upotreba". Lucerna se
Otkos lucerne
može koristiti i ispašom, osobito sorte koje su selekcionirane za tu namjenu.
Lucema kao usjev za siliranje
Da bi siliranje lucerne uspjelo, potrebno je ukazati na neke nice koje imaju bitnog utjecaja na odvijanje fermentacije, a time i na silaže. Lucerna pripada biljnim vrstama koje se teško siliraju, zbog relativno visokog sadržaja i uskog odnosa i Zbog toga se, radi uspješnog siliranja lucerne, dodaju aditivi. Sadržaj vlage na odvijanje procesa siliranja, pa je veoma važno da isti u materijalu za siliranje bude manji, a sadržaj suhe tvari Pri tome se mora voditi da je jedan od osnovnih uvjeta za uspješno siliranje, sabijanje mase u cilju istiskivanja
Tablica:Kemijskisastav i hranjivavrijednostzelenemase i sjenaželucerne
Zelena masa prije siliranja Sjenaža poslije siliranja
Sadržaj hraniva Niski sadržai ST
Suha tvar,% 33,0
Sirove % 6,8
Sirova mast, % 0,54
Sirova vlaknina, % 9,45
Pepeo,% 3,28
Neto energija, MJ 1,72
Probavljive 5,27 sirove %
zraka, a da bi se to postiglo vlažnost je neophodna. se kao optimalna suha tvar od oko 35 %. Ukoliko lucerna ima manje vlage, manje biti silažnog iscjetka iz silosa, pa time biti i manje gubitaka. Pri suhoj tvari
ELEKTROIEHNIKA
Elektrotehnika d.o.o. za proizvodnju promet i usluge
od 20 %,gubitak uslijed otjecanja teiz si laže je 12 do 15 %,a sa 25 %suhe tvari se od 5 do 8 %,da bi kod 30 %suhe tvari iznosio samo 2 %.Siliranje lucerne se u silosima koji su namjenski a nikako u improviziranim.
Pneumatska preša za sireve PROIZVODNJA MLJEKARSKE I SIRARSKE OPREME
Cisterna - laktofriz tip RBC 1500-15 000 lit sa automatskim 2 U JEDNOM pranjem i doziranjem Pasterizator - Sirarski kotao
Za sve ostale informacije obratite nam se na gore nevedenu adresu i brojeve telefona ili na www.elektrotehnika.hr
Detalj hafre sirarskoga kotla
Utjecaj rasta
• • i razvoJa na hranjivu vrijednost voluminozne krme
Piše:Mr. se. GoranKiš
Hranidbena vrijednost voluminozne krme najje u vrijeme vegetativnog porasta biljaka, a najmanja u vrijeme kada formiranje sjemena. Prema tome, kada proizvodimo voluminoznu krmu kao osnovnu hranu za potrebno ju je kositi ili životinje napasivati u ranim stadijima zrelosti.
Dio biljke koji u vegetativnoj fazi rasta sadrži najviše hranjivih tvari kod trava i leguminoza je list. Kako biljka raste, udio najhranjivijeg dijela biljke - lista opada, dok istovremeno stabljika zauzimati sve udio u ukupnoj masi biljke. Zrenjem - starenjem, uz udjela stabljike u odnosu na list, se i sadržaj vlakana, te smanjuje sadržaj proteina. Promjene u sastavu voluminoza koje dolaze sa zrenjem biljke prikazane su u tablici 1. Nadalje, zrenjem voluminoza stijenka stabljike sve više lignificira, pa, ne samo da biljka sadrži više vlakana, postaje i manje probavljiva. Ukratko, smanjenje hranjive vrijednosti trava i leguminoza zrenjem dolazi zbog:
• smanjenja udjela lista u biljci voluminoza koje dovodi do
smanjenja proteina,
• udjela stabljike u biljci voluminoza, što dovodi do sadržaja vlakana,
• lignifikacije stabljike i smanjenja energetske vrijednosti.
Kao rezultat navedenog proizlazi da dostupnost proteina i energije za životinje opada kako biljka stari, a navedeni
Na hranjivu vrijednost voluminoznekrme velikim dijelom rast i razvoj, odnosnostadij
zrelostibiljakau vrijemekada su bile pokošeneili popasene
podatak slikovito je prikazan u grafikonu 1.
Optimiziranje stadija zrelosti
Ukupna vrijednost voluminozne krme je prinosom, izraženom u suhoj tvari (ST) i hranjivom krme.
Grafikon1: Utjecajstarostina sastav i energet?kuvri/ednost voluminoznekrme
Leguminoze - lucerka
rana sredina puna post zrno cvatnja c::::JNDF
Tablica 1 Sastav voluminoza odnos na stad·· zrelo t · b '/ ·k u u I/ S I IJ e
Stadij zrelosti Udio lista
Trave
Sastav,% ST Proteini NDF-vlakna
Prije klasanja > 50
Rano klasanje 40- 50
Cvatnja 30 - 40
Nakon cvatnje 20 - 30
Prije cvatnie
40- 50
Rani cvat 35 -45
Sredina cvatnje 25 -40
U potpunom cvatu < 30
> 18 < 55
13 - 18 55 - 60
8 - 12 61 - 65 <8 >65
> 19 <40
17 - 19 40-46
13 - 16 47 - 51
voluminoza košenih u istoj fazi rasta kvalitetnije iz drugog negoli iz prvog otkosa.
: ' ' optimalnog : vremena košnje Juceme
Leguminoze predstavlja kompromis kvalitete krme i prinosa koji do~iti. Lucema daje najbolju kvalitetu krme kada je u vegetativnoj fazi rasta, ali u to vrijeme prinosi bi bili toliko mali da nam se, košnjom u to vrijeme, ne bi ekonomski isplatili.
Starenjem i zrenjem biljaka ukupni prinosi voluminoza rastu, ali se smanjuje njihova hranjiva vrijednost. Kvaliteta voluminozne krme visoka je kod mladih biljaka u vegetativnim stadijima rasta, no njihovi ukupni prinosi, u suhoj tvari, dosta su manji. Kako biljka s formiranjem cvijeta, tako se postupno i prinos. Nažalost, i probavljivost se smanjuje sa voluminoza. Rezultat ovih promjena je da se maksimalna probavljive ST dobivenih voluminoza po hektaru postiže prije negoli postignemo maksimalne prinose u ST (grafikon 2). Maksimalni prinos probavljive ST voluminoznih krmiva ostvaruje se od kraja vlatanja pa do rane faze (kod trava} i u fazama od sredine do kasnog stvaranja cvata (kod leguminoza). Svakim danom košnje, nakon optimalnog roka, potencijalna proizvodnja mlijeka krava koje jedu tu krmu bit manja.
Iz navedenih vidljivo je da je starost ili stadij rasta biljke najvažniji koji na kvalitetu voluminozne krme (leguminoza i trava}. Starenjem biljke smanjuje se udjel sirovih proteina (SP}, dok se frakcije vlakana (NOV i ADV) i tako smanjuju probavljivost i konzumaciju
list 09/2008.
< 13 > 51
voluminozne krme. Nadalje, smanjuju se ješnost i mineralni sastav sijena iz starijih biljaka, a brzina pasaže krme kroz probavni trakt, osobito kroz burag, je smanjena. tome se smanjuju proizvodnja mlijeka i rast teladi.
Utjecaj starosti, odnosno zrelosti voluminozne krme, ima utjecaj na hranjivost voluminozne krme prvog otkosa, negoli u kasnijim otkosima. Viša temperatura u vrijeme rasta kasnijih otkosa uzrokuje da biljke brže rastu (stare), te ne stižu udio vlakana (NOV i KOV-a)onoliko koliko bi to bilo u sporijem porastu, prije prvog otkosa. Stoga je sijeno dobiveno iz
znanstvenici na u Minesoti utvrdili su da tri košnje lucerne u fazi pojave prvih cvatova, plus još jedan otkos polovicom listopada, daju ukupni prinos zelene mase, najviše relativne hranjive vrijednosti, odnosno potencijala za proizvodnju mlijeka. u Sjevernoj Dakoti su dobili rezultate, te gotovo 20% više prinosa s plus još jedan otkos u listopadu, negoli samo s tri otkosa (12,5:17,8 tiha). Ovakvo košenje u ranijim fazama razvoja lucerne nam još jedan otkos prije pojave hladnih dana i kraja vegetacije, te osigurava više prinose veoma kvalitetne
Ove smo godine opet slabije proizvodilisjenažu negoli naši susjedi zapadnjaci
Piše:
Mr. se.
promjenjivo i nestabilno vrijeme sa svega 2 do 3 dana bez kiše, a ili dan kiša je upropastila velike sjenaže. Tome ne pomaže ni da mlijeka nema mehanizaciju, u ovom roto-kose s gumenim valjcima.
Košnjom talijanskog ljulja (TDS i DTS) s ovakvim kosama masa provene 1 do 2 dana prije i ju je spremiti u silose ili rolo-bale. Boljeje i ostaviti ljulj dajoš raste do prve prognoze vremena sa 3 do 4 dana bez kiše, negoli kositi s da sutra ili prekosutra padne kiša. Roto-kosom s gumenim valjcima je i na 2 dana, kada je pretežno i vjetrovito. Tada je potrebno pokošenu i masu okretati (paukom) svaka 2,5 do 3 sata. Tada je prosušivanje do poželjnih 35 do 40 % suhe tvari daleko brže.
Na zapadu nisu bez razloga u upotrebi traktori i veliki velikog radnog te strojni prsteni. U strojnom prstenu oni se mogu udružiti, a mi ne možemo. I tamo je problem s nestabilnim vremenom te svako ležanje pokošene mase i izlaganje kiši donosi velike gubitke hranjivih tvari.
Hranidbakrava svježomzelenommasomod ožujka do studenoga. Ljuljevi,TDS, DTS i lucernaosiguravajudnevnuproizvodnjumlijekaod 20 do 25 litara bez kukuruza kao izvoraenergije.Svježepokošenazelena masa u poslt/epodnevnimsatima sadrži dovoljno osobitou rano kod talijanskogIju/jai lakoprobavljivihvlakana kao izvoraenergije
Na poljima nekih mlijeka, na kojima siju krmu za sjenažu nije bilo dovoljno istraživanja, tako da loše barataju potrebnim podacima. Loša sjenaža = loš posao = slaba ili nikakva zarada.
zaboraviti talijanskog nutricionista i hranidbaša, gospodina Frizona, kada je rekao: vaših farmera veoma bi brzo bankrotirala da posluje u Italiji. Nažalost, dijelom zahvalošoj sjenaži, silaži i hranidbi krava."
i preporuka Nastojte proizvesti što i što kvalitetnije voluminozne krme sa što boljim proteinsko-energetskim omjerom, tako da se iz voluminoznog dijela obroka može proizvesti od 5 000 do 6 000 litara mlijeka. I još nešto po pitanju pasmine krava za mala i srednje velika OPG: važno je koju pasminu odaberete. Za je držanje hrvatskog simentalca koji daje do 7 000 litara, ili u vrhu laktacije oko 30 litara mlijeka dnevno.
Poljodjelci, da bi Vaša silaža bila još bolia, uporabite Pioneer inokulante za silažu! Vašu silažu kvalitetnijom! ješnost Vaše stoke! profiti
Metode ranog otkrivanja graviditeta krava
Piše: Mr. se. Miljenko
U prvim tjednima i mjesecima vrlo je teško po vanjštini i ponašanju utvrditi je li krava gravidna. Mnogo je metoda ranog otkrivanja graviditeta krava.
korištene spadaju rektalna palpacija, metoda, te progesterona u mlijeku. Veterinari koriste tih metoda, koje ovom prilikom detaljno opisivati, nego naglasak biti na nju progesterona u mlijeku, a to mogu raditi i sami
Rektalna palpacija je metoda ranog otkrivanja graviditeta krava. provedena palpacija može dovesti do smrti embrija, stoga se da palpaciju rade veterinari. U praksi se za rektalnu palpaciju interval od 30 do 45 dana nakon inseminacije, kada ne bi trebalo do napipanih zametaka. metoda 80-ih godina prošlog se intenzivnije primjenjivati za otkrivanje graviditeta životinja. pretragom je otkriti je li životinja gravidna, koliko je plodova,jesu li plodovi živi,jesu li a nakon poroda otkrivaju zaostajanje posteljice,
povrede maternice itd. U dijagnosticiranju graviditeta metodom korištena je oprema od najjednostavnijih puls-eho naprava do onih koje daju sliku sadržaja maternice. Danas se za otkrivanje graviditeta krava koriste skeneri realnog vremena (real time), pomokojih se gravidnost krava može utvrditi veoma rano. Uglavnom se koriste nakon 18-og dana graviditeta, kada se uspješnost detekcije procjenjuje na 85 %(može i ranije, ali je % uspješnosti detekcije manji), dok bi nakon 20-og dana graviditeta uspješnost detekcije trebala iznositi 100 %.U praksi se korištenje ultrazvuka kada pretpostavljamo da je embriju 26 dana i više. Prednosti ultrazvuka su rano otkrivanje gravidnosti i velika a u glavne nedostatke spada visoka nabavna cijena PriJikom rukovanja samim potrebnaje i razina znanja.
Progesteron test
Koncentracija progesterona u krvi i mlijeku povezana je sa stadijem reproduktivnog ciklusa krava. Progesteron je hormon kojeg žuto tijelo (corpusluteum). Žuto tijelo nastaje na jajniku nakon ovula-
Loše reproduktivne osobine jedan su od problema u govedarstvu. Rano otkrivanje negravidnih ili gravidnih krava nakon oplodnje na poboljšanje reproduktivnih osobina stada
cije jajne stanice. Razina progesterona u mlijeku u uskoj je korelaciji s progesteronom u krvnom serumu progesterona u krvi uzrokuje progesterona u mlijeku). Progesteron u mlijeku vezan je za mast, a koncentracija progesterona u mlijeku je nego u krvi isti volumen krvi i punomasnog mlijeka). progesterona u krvi i mlijeku je 70-ih godina prošlog otkrivanjem RIA (radioimunog testa). RIAtest zahtijeva sofisticiranu opremu i laboratorij, što je utjecalo na cijenu analize i vrijeme trajanja same analize. Sredinom 80-ih otkriven je ELISA test (Enzyme Linked Immuno-sorb en t Assay) koji je dostupan veterinarima, ali i ELISAtestom je vrijeme analize na 30-ak minuta. Postoji nekoliko ELISAtestova, no u radi se o gotovim"kitovima" - otopinama koje se dodaju u mlijeko, a prilikom
09/2008.
reakcije mijenJaJu boju. Reakcija može biti vidljiva prostim okom ili skenerom. Neki zahtijevaju uzorak mlijeka a drugi završnih mlazova. Obvezno je upute samog testa. Mlijeko nikad ne smije biti iz Do analize uzorci se, uz adekvatan konzervans, mogu u hladnjaku 7-10 dana. mlijeka koji se koristiti progesteronskim testom na svojem gospodarstvu, moraju poznavati teoretska kretanja progesterona tijekom reproduktivnog i proizvodnog ciklusa.
U negravidnih krava aktivnost žutog tijela u prosjeku prestaje 17-og dana ciklusa.
Niska razina progesterona u mlijeku od 19. do 24 dana nakon osjemenjivanja u 95 % na da krava nije gravidna. Upravo zato se uzeti uzorak mlijeka 19 ili 20-og dana nakon osjemenjivanja. je smanjiti troškove tako da se uzorci mlijeka za progesteronsku probu uzimaju samo kravama koje nisu ponovno ušle u estrus i to 23. ili 24og dana nakon osjemenjivanja. Ako životinja nakon inseminacije ostane gravidna, žuto tijelo progesteron do kraja graviditeta. Visoka razina progesterona u mlijeku od 20 do 24 dana nakon osjemenjivanja u 75 % na daje krava gravidna.
Nažalost, visoka razina progesterona može se javiti i uslijed infekcija maternice (piometre), produženog estrusnog ciklusa pojedinih krava, promjena na jajnicima, kao i rane embrionalne smrti. Ako je rezultat progesteronskog testa pozitivan, bilo bi poželjno napraviti i palpaciju uterinog trakta 40 dana nakon osjemenjivanja, kako bi sa mogli da je krava stvarno gravidna. Uzimanje uzoraka mlijeka za progesteronski test nakon što je od osjemenjivanja prošlo više od 24 dana je neprihvatljivo, jer može do lažne potvrde gravidnosti.
Progesteronski test može se uspješno provoditi na farmi ili u veterinarskoj klinici, no korisnici moraju pažljivo slijediti upute prilikom testa. i metodu ranog gravidnosti od izuzetne je važnosti u uzgoju krava, te to mora biti cilj svakog menagera farme.
Komercijalno Vrijemetesta Indeks Tipuzorka ime (minuta) upotrebe* mlijeka
AccufumRPT 5 3 Zadnjimlazovi
EstruCHEK 22 5 Prvimlazovi
Target 10 2 Prvimlazovi
• Indeks od 1 do S (1je najlakši,S je najteii)
C.itracentar~
proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah
==:;, odabir u zemlji porijekla
==:;,jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med.
==:;, kreditiranja
stojimo Vam na raspolaganju:
Vatroslava 8, 42(X)() Varaždin, Hrvatska
Tel: 042 712 582, 091 126 7326
098 288 130
Najvažniji visoke proizvodnje mlijeka
Piše:JosipHaluška,dipl.ing.
HRANA
Krma ima višestruki u proizvodnji mlijeka. Služi kao izvor energije za održavanje organizma u normalnoj aktivnosti, kao materijal za reparaciju dotrajalih dijelova organizma i kao sirovina za preradu u gotov proizvod. Ishrana je presudni u iskorištavanju proizvodnih kapaciteta krava. hrane, koju krava može pojesti, ovisi o potrebama krave, visini proizvodnje, kvaliteti hrane, hranjenja, probavljivosti hrane, energetskom nivou obroka i vode. Program hranidbe mora zadovoljiti potrebe krava za energijom, mineralima i vitaminima.
Posljedica neizbalansiranih obroka je pad proizvodnje mlijeka, te reproduktivni i zdravstveni
Suha tvar je u postizanju visoke proizvodnje i održavanju tjelesnog stanja. Krava mora dobiti 2,5 do 4 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine, ovisno o visini proizvodnje mlijeka. Hrana mora biti kvalitetna i prihvatljiva za kravu, mora biti ukusna i probavljiva. Krava je i potrebno je voditi o odnosu voluminozne i koncentrirane hrane u obroku. Kod proizvodnje troši se više koncentrata.
Obroci krava trebaju biti sastavljeni od što više komponenata. Hrana mora biti dostupna kravama cijeli dan. U razdoblju suhostaja krave troše oko 1O kg suhe tvari, 11 %sirovih
1,30 McaVkg energije, 0,7 %kalcija i 0,4 % fosfora. Koncentrat je potrebno davati u O,70 kg na 100 kg tjelesne težine. Visokoproduktivnim kravama u laktaciji u obrocima treba osigurati 18 % sirovih 20 - 22 kg suhe tvari ili 1,70 McaVkg neto energije, 11O g kalcija i 80 g fosfora. Pored toga, obroci krava moraju sadržavati vitamine, pogotovo A, D i E. Kravama je potrebno osigurati oko 18 % sirovih vlakana.
Obroci krava moraju sadržavati preko 50 %suhe tvari. Najviše hrane krava konzumira 70 dana nakon teljenja. One koje muzemo tri puta na dan, daju oko 20 %više mlijeka i konzumiraju oko 5 % više hrane. Ukoliko ne daju mlijeka valja provjeriti nivo u hrani. Ako visoka proizvodnja naglo padne ili oscilira,
U pretprošlombroju
Mljekarskoglista opisalismo ovisnost kvalitetnog rasplodnog materijalai visoke proizvodnjemlijeka. U ovom broju dajemo pregled ostalih visoke proizvodnje mlijeka...
Hrana morabiti kvalitetna, ukusna i probavljiva
treba provjeriti energetskih krmiva. mlijeka krave daju 50 do 70 dana poslije teljenja.
krave konzumiraju više hrane od krava s nižom proizvodnjom. Ako su temperature preko 24 °C,potrošnja hrane pasti.
Kraveje potrebno hraniti kompletnim obrocima
Zbog neuravnotežene hranidbe dolazi do pojava ketoza i acidoza. Ketoza je patološko stanje izazvano nakupljanjem ketonskih tijela u organizmu, a nastaje kod opskrbe tijela energijom. Acidoza, kao posljedica izmjene tvari, predstavlja patološko stanje, a nastaje kao posljedica velikih koncentrata u obroku. Krave s visokom proizvodnjom mlijeka ne mogu, obzirom na kapacitet buraga, primiti onoliko hranjivih tvari koliko im je potrebno za podmirenje energetskih potreba laktacije i održavanja tijela u normalnoj životnoj funkciji.
Kao izvor energije koriste vlastite rezerve masti i kod se veliki dio mobilizirane masti pretvara u ketonska tijela.
l.J\i'.)ETIPROIZVODNJE
Ovdje je na prvo mjestu potrebno staviti nastambe za smještaj krava. Visokoproizvodne životinje postavljaju sve zahtjeve za primjenu optimalnih sustava koji bi poboljšali uvjete njihovog smještaja. Štale s ''vanjskom klimom", koje koriste mlijeka u europskih zemalja, veoma su prikladno rješenje.
U štalama za goveda najbolji su uvjeti kada je zrak suh i hladan, a ne vlažan i topao. Porastom proizvodnje mlijeka, kravi odgovaraju niže temperature okoline. Klimatski uvjeti u štalama s vanjskom klimom su onima na otvorenom.
Postoje oblici tih staja, za svaku starosnu dob i proizvodnu namjenu. Obilježja ovih štala su: povoljan i jednostavan izgradnje, uzgoj muznih krava je u skladu s potrebama životinje i dobri uvjeti radnih mjesta. Poluotvorena štala mora imati takav položaj kako bi dobila što više svjetla. U zimskom dijelu godine, zrake ulaze duboko u štalu, osvjetljavaju je i zagrijavaju, a ljeti zrake gotovo da ne padaju u štalu. Vanjski zid visok je preko 4 m, gornji dio oko dva metra, a donji, zatvoreni dio zida iznosi 2 - 2,5 metra. U ovim štalama osiguran je prostorni volumen od 50 - 60 m 3 po jedinici, a imaju oblik hala koje se kasnije mogu koristiti i u druge svrhe. Prostor se dijeli na dio gdje se drže životinje i na prostor za mužnju, koji je odvojen. lzmuzište se nalazi na sredini vanjske strane štale, a prostor za hranjenje, boksovi za ležanje i sustav za izgnojavanje dobro su povezani. Na taj je kontrola životinja veoma olakšana. Štale uglavnom imaju pune podove koji se strojem ili kliznim napravama. U slobodnom sustavu držanja krava u otvorenim i poluotvorenim štalama prije se koristio rešetkasti pod kojije imao svojih prednosti,jer su papci uglavnom bili suhi i tvrdi. Boksovi za ležanje krava mogu biti povišeni i udubljeni, a prekrivaju se gumom ili steljom. Vanjski zidovi prave se od debele daske. U gornjem dijelu štale prave se otvori za dovod zraka. Hranjenje voluminoznom hranom obavlja se na hranidbenom hodniku, a koncentrat krave dobiju kompjuterskim hranilicama koje se nalaze u boksovima. U ovim štalama proizvodi se kvalitetno mlijeko. Ovakav tip štala se graditi i kod nas.
: ' ' Od ostalih uvjeta pro: izvodnje važna je godiš. nja dob, koja svojim karakteristikama, temperaturom i vlana visinu proizvodnje. Temperatura zraka ne smije prelaziti +24 °Ci biti ispod +4,5 °C, jer negativno na
Najpogodnija temperatura zraka se od 1O do 15 °C. Kod visokih temperatura zraka, iznad 30 °c i relativne vlažnosti 90 %, gubici u proizvodnji mlijeka iznose oko 30 %. Važno je upozoriti promlijeka kako krave lakše podnose niže, negoli visoke temperature.
ORGANIZACIJA
PROIZVODNOGPROCESA osnovu pravilno organiziranog proizvodnog procesa mlijeka nekoliko osnovnih faza. Prva faza ili obnova proizvodnih kapaciteta i priprema krava za visoku proizvodnju (suhostaj, teljenje i puerperij), te druga fazaiskorištavanje proizvodnih kapaciteta (uvod u laktacija i mužnja).
Suhostaj
Suhostajno razdoblje važno je zbog popravljanja kondicije krava nakon laktacije, obnove vimena koje je istrošeno u protekloj laktaciji, pravilnog razvoja ploda i stvaranja kolostruma. Kako bi udovoljio ovim zahtjevima, suhostaj treba trajati u pravilu 60 dana. Dužina suhostaja ima veliki za nivo proizvodnje. Predugo suhostajno razdoblje nema utjecaja na visinu dok kratko suhostajno razdoblje smanjuje proizvodnju u laktaciji oko 15 %•
Suhostajno razdoblje zapoplaniranim zasušenjem krava, a vrši se naglo. Pred zasušivanje može se kravama smanjiti hrane, ukoliko krava ima
list 09/2008.
proizvodnju, a neka krmiva je potrebno potpuno izbaciti. suhostajnog razdoblja se na temelju Zato je na farmama potrebno imati plan zasušenja i plan teljenja krava.
Mastitis je jedan od problema u visokoj proizvodnji mlijeka. Prije zasušivanja veterinar mora pregledati vime i odrediti postupak kod zasušivanja. Krava se može zasušiti samo ako je vime potpuno zdravo.
: ' ' Utvrdi li se mastitis, : potrebno ga je prvo : i tek onda kravu zasušiti. : Nakon zasušenja vime se preven. tivno tretira protiv mastitisa u stadu.
Suhostajno razdoblje osobito je važno za drugotelke, jer se kapacitet vimena od prvog do drugog teljenja za 30 %. Suhostajom se regeneracija epitela i stvaranje dobre kondicije krava. U suhostaju je potrebno posvetiti posebnu pozornost hranidbi i smještaju. Karakteristika hranidbe krava u suhostaju je jednaka priprema svih krava za laktaciju, bez obzira na visinu laktacije.
Obroci krava u suhostaju trebaju biti dijetetski, te moraju biti sastavljeni od krmiva izvanredne kvalitete. Obrok mora sadržavati visokokvalitetne proteine i potrebnu energije, sve minerale s posebnim naglaskom na odnos i Ca, P, Mn i J, te vitamine. Posebnu pozornost treba posvetiti vitaminu A i vitaminima E i D. Krave se u suhostaju moraju hraniti kvalitetnim sijenom trava i lucerne. dnevni obrok u suhostaju trebao bi biti u vrijednosti 10,3 Hj i 1 000gPb.
Teljenje i puerperij iskorištavanja obnovljenog proizvodnog kapaciteta zaporodom, koji sam po sebi predstavlja veliko za organizam, a istovremeno može do zdravstvenih
koji mogu dovesti u pitanje visinu proizvodnje i iskorištavanje životinje.
Teljenje predstavlja najkritiu razvoju proizvodnje mlijeka. Teljenje je biološka pojava kojom se plod odvaja od majke i prelazi u samostalan život. Hormonalne promjene u organizmu krave, koje se u vrijeme poroda, laktacije.
Teljenje se mora obavljati u uvjetima koji osiguravaju maksimalnu higijenu i komfor krave. Higijena je osobito potrebna zbog da se u našim uvjetima javlja daleko više endometritisa od retencija. Boksovi za teljenje moraju biti dovoljno široki i Kravaje nakon teljenja rekovalenscent 20 do 25 dana.
U porodu se javljaju mijene minerala (p. pareza), mijene energije (ketoza) i vimena (mastitis). U tom razdoblju valja pažljivo postupati s kravom te voditi
da se krava nakon poroda nalazi u stanju stresa. Zato joj je potrebno osigurati udoban smještaj i odgovahranidbu. Visoka hranidba može djelovati i kao stresor. U razdoblju od teljenja do šestog dana, osnovu hranidbu kvalitetno sijeno po volji i mekinje. Zatim se krave postepeno uvode u nost. Krave dobiju više hrane nego što proizvode mlijeka i avansiranjem se ispituje njihov proizvodni kapacitet. Za razliku od restriktivne hranidbe, poslije poroda i "uvoda u velike farme danas više primjenjuju obilnu hranidbu u tom razdoblju ..
Laktacija
- normirana proizvodnja Nakon pripreme krava za proizvodnju, prelazi se na iskorištavanje proizvodnih kapaciteta. Prema visini proizvodnje mlijeka normira se hranidba, pa krave dobiju onoliko hrane koliko daju mlijeka. Hranidbu je obavljati tako da se krave grupiraju prema proizvodnji. Obrok mora zadovoljiti sve fiziološke potrebe organizma, a istodobno mora biti Krava u obroku mora dobiti barem 3 kg sijena na dan i 3 do 3,5 kg silaže i sjenaže na 100 kg tjelesne mase.
Tablica:Normativi u hranidbi krave (višeod 30 kf)dan) prema USA f'Odacima
Stavke
Rani Kasni Poslije Kraveu laktaciji - dana suhostaj suhostaj teljenja 21 - 150 150- 300
Visokoproizvodne krave je potrebno hraniti konzerviranom hranom, a obroci moraju biti izbalansirani. U tom razdoblju valja kravu osjemeniti na vrijeme. Jedanput je potrebno napraviti kontrolu
U obroku krava treba osigurati 18 - 20 %sirovih vlakana ili 27 - 30 % lakoprobavljivih vlakana, 16 % neprobavljivih vlakana ili 60 - 70 % neutralnih vlakana u krmi. Oko 75 %sirovih vlakana treba osigurati iz voluminozne krme. Vlakna su jako važna za zdravlje životinja. Obroci krava u laktaciji trebali bi sadržavati 50 - 70 % suhe tvari.
Mužnja
Proizvodnja mlijeka je proces koji teljenjem, a završava prirodnim ili umjetnim zasušenjem. Mužnja krave, je svrha pražnjenje vimena i dobivanje mlijeka, rezultat je suradnje i krave. Mužnja je završna operacija u proizvodnji, pa na visinu i kvalitetu proizvodnje mlijeka te zdravlje vimena.
Kravese muzu dva puta na dan. Visokoproizvodne krave treba musti i tri puta dnevno. Povebroja mužnji, s dvije na tri mužnje na dan, proizvodnju mlijeka za 15 - 25 %.Interval dvije mužnje mora biti jednak. na posla oko kravaje i ovisi o sustavu držanja i sustavu mužnje. Mužnja u izmuzištuje za slobodni sustav držanja, dok je mužnja na mjestu za vezano držanje krava.
Zdravljevimena i kvaliteta mlijeka
Za ostvarivanje visoke proizvodnje mlijeka potrebno je zdravo vime. U proizvodnji mlijeka postoji veliki problem latentnih mastitisa,
Mastitisi smanjuju i kvalitetu mlijeka. Da bi izbjegli pojavu mastitisa, najprije je potrebno održavati dobru higijenu u štali i pri mužnji. Vime mora biti i
suho. Potrebno je voditi brigu o i stabilnom vakuumu. Muznu je opremu potrebno pravilno i održavati, te ispravno i dezinficirati. inficiranih krava treba izdvojiti i Mastitis
na smanjenje mlijeka, a time i na ekonomske efekte proizvodnje.
Mlijeko krava koje imaju mastitis treba neškodljivo ukloniti.
Njega papaka
Zdrave noge i papci osobito su važni za dobro zdravlje krave. Krava treba hodati bez
Bez obzira na sustav držanja krava (slobodni ili vezani), potrebna je preventiva i njega papaka kako bi se zdravlje nogu. Pravilna njega papaka može mlijeka uštedjeti znatna materijalna sredstva. Gubici u proizvodnji mlijeka, zbog bolesti papaka, se do 20 %,pa i više. Korekciju papaka treba obaviti dva puta godišnje. bolesti papaka su: dermatitis
ili erozija pete, digitalni dermatitis, Iaminitis, flegmona i raspukline na papcima. papaka se obavlja antibioticima i kemoterapeuticima koji se mogu aplicirati injekcijama ili oralno. Neke se rane mogu blažim sredstvima za dezinfekciju i namakanjem papaka u kupki. valja istovremeno sva bolesna grla u štali. Od preventivnih mjera najvažnija je higijena nastambe, prehrana krave, redovna korekcija papaka i kupka nogu.
Baza podataka Potrebno je pravilno podataka o kravama i proizvodnji kako bi se donijela prava odluka o svim aktivnostima na farmi. Podaci moraju biti dostupni, ažurni i lagani
za procjenu, a predstavljaju opstanka u mora voditi evidenciju temeljenu na proizvodnji životinja te bilješke o gospodarskom uspjehu farme. Temeljem podataka se odstupanja od normativa i prosjeka, te je brzo djelovati, ispravljati pogreške i obavljati korekcije. Pored tehnološke i selekcijske evidencije, potrebno je voditi i ekonomske podatke. Uspješan mlijeka mora pratiti tržište, mora biti biolog, tehnolog i ekonomist. Mora koristiti nova saznanja o ovoj proizvodnji, treba i analizirati. Treba biti poslovni i
K' 0 iti do 10 godina, bez bezjamaca, bez hipoteka!
furval d.o.o., Vrbovec, 'Eugena de Piennes bb, Prodaja: 01/2791-990; Servis I rezervni dijelovi: )1/2729-900; fax: 01/2792-035; e-mail:jurval@jurval.hr; Osijek, Sv. L. B. el: 031/28,1-181 ;tel/fax: 031/281-182; e-mall:jurval.osijek@jurval.hr; web: www.jurval.hr
Svoje blago kupaju u Bednji
Iz Uredništva
Posjetili smo obitelj Matijašec u mjestu Sigetec
Ludbreški, pokraj rijeke
Bednje, koji su 90-ih godina prvima u Varaždinskoj županiji krenuli u proizvodnju kozjeg mlijeka. No, ova vrijedna obitelj, majka Biserka i sinovi Damir, Neno i Davor, može se pohvaliti još jednom nesvakidašnjom zanimljivosti, a to je da se njihove koze, poput ljudi, u ovo toplo doba godine, kupaju u rijeci
Bednji. Moramo priznati da smo u trenutku kad su nas kolege s terena o tome obavijestili, malo bili u nevjerici. Ma, znamo mi da koze znaju plivati, nego nismo znali da vrijeme rado provode u vodi. Tijekom ljeta ovakav se prizor za odigrava svaki dan, dvaput dnevno, i to sve dok je kozama Rekli bismo, prizor
"kao s platna posljednjeg hita u kinu".
Oboružani fotoaparatima stigli smo na lice mjesta, a tamo nas je prostor netaknute prirode rijeke Bednje, je ustaljeni tok prekidalo zaigrano stado koza obitelji Matijašec. I stvarno, jedan od Matijašec, Neno, zadužen za rekreaciju i higijenu ovih predivnih, radoznalih i umiljatih životinja, upravo ihje doveo na rijeku na kojoj se svaki dan kupaju i igraju poput djece.
Kako bismo saznali nešto više o kozarskoj proizvodnji, ali i kozama, kao umiljatoj i radoznaloj životinji, razgovarali smo s Draženom i Nenom, te njihovom majkom Biserkom Matijašec. devedesetih godina, zbog nezadovoljstva tadašnjim poslom, Biserka je
Prisustvovalismo nesvakidašnjem kupanja koza u rijeciBednji. Možda je visoka proizvodnjamlijeka na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvuobitelji
Matijašecrezultat iznimnebrige o kozama promijeniti životno zanimanje"htjeli smo promjene, promjene na bolje. Htjeli smo, prije svega, posao koji nas ispunjavati, posao koji raditi s ljubavlju. Danas mogu slobodno da smo uspjeli, i da se sve ne bi održalo da nije bilo ljubavi prema životinjama. Nikad se ne bih vratila na prijašnji posao u tvornicu " - ponosno Biserka. Damir, najstariji sin, u to je vrijeme imao 14 godina, ali je
odmah shvatio da je proizvodnja mlijeka njegov životni poziv. Kaže daje u školi razmišljao o tome što se u to vrijeme kod je li sve pod kontrolom, imaju li koze dovoljno hrane i vode,je li se koja ojarila ...
O proizvodnji kozjeg mlijeka u to vrijeme nisu mnogo znali. Najprije su koze vidjeli kod susjeda, a potom su informacije prikupljali te kod uzgajatelja koza. Ljubav prema kozama javila se na prvi pogled, a • odluka o pokretanju proizvodnje kozjeg mlijeka je brzo donesena. Prve koze su stigle iste godine, i to iz Francuske, kada je Vindija d.d. uvezla stotinjak koza za svoje kooperante. Iz tog uvoza, njihovihje bilo 24 koze i jedan jarac. Radi usporedbe, danas imaju 75 koza i 30 grla ženskog podmlatka.
U vrijeme bavljenja ovim poslom, paralelno su kupovali zemlju i tako okrupnjavali posjed, što je bilo veoma važno kako bi u dovoljnim mogli proizvesti krmu za svoje koze. Danas imaju 30 ha zemlje na kojoj proizvode svu voluminoznu krmu, te nešto žitarica. Koncentratnu smjesu s 19 %proteina nabavljaju iz tvornice Biodar i veoma su zadovoljni rezultatima, kako proizvodnje mlijeka korištenjem smjese, tako i kooperantskim odnosom s mljekarskom
Da je proizvodnja na zavidnom nivou govori podatak da neke koze proizvedu i do 7 ,5 kg mlijeka na dan. Kad su s proizvodnjom, dnevno su predavali 40 kg, dok danas predaju i do 300 kg mlijeka na dan.
Kako izgleda radni dan na farmi obitelji Matijašec? Ujutro najprije slijedi mužnja, a
nakon toga Neno sa stadom izlazi u šetnju uz rijeku Bednju. To je izvrsna prilika za hranjenje koza na paši, koje umnogome smanjuje i troškove hranidbe, jer u toplo doba godine pašom je u potpunosti osiguran voluminozni dio obroka.
Oko deset sati, nakon što je napasivanje završilo, slijedi kupanje, u kojem koze definitvno uživaju, u što smo se i sami uvjerili, a prikazane fotografije govore dovoljno za sebe. Nismo primijetili nezadovoljstvo dnevnom aktivnosti. Kako smo i sami vidjeli, neke odlaze na drugu stranu rijeke, primijete li nešto zanimljivo ili pak ukusniji dio paše ili brsta.
Sat vremena je dovoljno za vodene radosti, tako da oko 11 sati stado dolazi natrag u staju na zasluženi popodnevni odmor. Vlasnici kažu da za to vrijeme koze naj-
više vremena provode
se. U tom vremenu i Matijašeci mogu obaviti ostale poslove na farmi. Nakon mužnje, scenarij se ponavlja i koze opet odlaze u šetnju i ispašu i naravno - opet kupanje. Ovaj ali djelotvoran, držanja koza govori koliko truda i vremena vrijedni uzgajatelji poklanjaju svome stadu.
Na pitanje o temperamentu i ponašanju ove zanimljive životinje, Matijašeci vele da su koze jako vezane za njih, osobito za Nenu koji najviše vremena provodi s njima. Obzirom da je upravo Neno taj koji ih vodi na izlete, ne sumnjamo zašto im je on najdraži. GosBiserka nam je kako izgleda Nenin odlazak s paše, kada ih ili bolje vodi. "Kadanetko drugi od obitelji na pašu zamijeniti Nenu, on se mora naj-
Neno i Damir Matijašec sa svojimkozamana paši
REPORTAŽA
prije skriti i nezamjetno jer u suprotnom, ako ga koze spaze, odaše i one za njim"- kaže Biserka. Proizvodnja mlijeka i plodnost koza
Što se reprodukcije stada, obitelj Matijašec uredno vodi evidenciju o pripustima, a dobra genetika, uz pravilnu hranidbu, im je uspjeha u proizvodnji mlijeka. Tijekom godina su kako je najbolje slušati struku i savjete primjenjivati u svojoj staji. Jedino je na taj unaprijediti proizvodnju.
kozarske proizvodnje
Vindije d.d. seže još u 1984. godinu, kada je stiglo 80-ak koza alpske pasmine iz Francuske.
godine tri gospodarstva proizvela su 14 100 litara. Radi usporedbe, prošle 2007. godine Vindija je otkupila 3 541 494 kg kozjeg mlijeka s 95% mlijeka I. klase od oko 170 iz 4 županije. Napredak u kvaliteti, ali i u proizvodnji mlijeka kod proizvorezultirao je brojnim zlatnim medaljama Vindijinih kozjih sireva u Hrvatskoj i inozemstvu. U ovom segmentu pohvaljuju rad djelatnika
Vindije d.d., Vesne dr. vet. med. i lrene koje su ih od samih svojim savjetima bezrezervno podržavale i pratile.
Svu proizvedenu mlijeka (oko 300 kg na dan) predaju
Vindiji d.d., a obzirom na ovu dugogodišnju suradnju i osiguran plasman proizvedenog mlijeka, planiraju izgraditi novi moderni objekt s izmuzištem, u kojem bi osigurali komforan smještaj za 200 koza. Suvremenom opremom i modernijim držanja sebi olakšati posao, a koze proizvoditi u optimalnim uvjetima. Na pitanje li to da koze cijelo vrijeme boraviti u staji, su odgovorili: "Nikako. Ma, ne bi mi njima uskratili im zadovoljstvo - kupanje u Bednji. I dalje s njima dvaput dnevno šetati uz rijeku, jer jedino tako su naše koze, ali i mi, u potpunosti
Vindiji na medunarodnim oglet!ima kvalitete
Iz Uredništva
Vindijini proizvodi osvojili su 65 medalja na poljoprivredno-prehrambenom sajmu u Sloveniji te 12 zlatnih medalja poljoprivrednog društva (DLG - Deutsche LandwirschaftGesellschaft), potvrdivši neprikosnovenost kvalitete proizvoda naše prehrambene industrije, kao i njezinu poziciju u samom vrhu ljestvice u široj regiji.
Na 46. sajmu koji se održava krajem kolovoza u slovenskoj Gornjoj Radgoni, u oštroj konkurenciji s tvrtkama iz cijele regije, Vindijinim proizvodima unaprijed je dodijeljeno 36 zlatnih medalja, od je 14 velikih zlatnih te 21 srebrna i 8 medalja.
Najprestižnijom nagradom
okrunjenje meki kozji sir u salamuri Fetaca, stekavši titulu šampiona kvalitete. Slovenci su posebno kvalitetnim ocijenili cjelokupni asortiman dodijelivši zlato kozjem mlijeku, mekom masnom siru Grabancijaš, Popy shake sirevima Boviduru i Caproduru i drugima. nisu zaobišla ni Kokine i Vindonove proizvode, te su tako svoje zlato zaslužili jetrena pašteta u ovitku, panirani fritesi, mljeveno meso, pripravak za juhu i drugi istaknuti mesni proizvodi iznimne i poznatog podrijetla proizvedeni jedinstvenim principom sljedivosti "od polja do stola".
Vindijajejednako uspješna bila i na natjecanju i ispitivanju kvalitete koje jednom
Na sajmu u Gornjoj
Sloveniji,Vindijini proizvodiosvojili 36 zlatnih, 21 srebrnu te 8 medalja
godišnje organ1Z1ra poljoprivredno društvo (DLG), najvažnija europska organizacija za ocjenjivanje prehrambenih proizvoda, pri se testira više od 20 prehrambenih proizvoda primjenom više od 800 ispitivanja kvalitete.
U je Vindija osvojila 18 od kojihje 12 zlatnih. Najsjajniju medalju opet je zaslužio asortiman kojima su poznata 'z bregov Efekt funkcionalna mlijeka, tvrdi sirevi Caprodur i Ovidur, probiotici L. casei i funkcionalni jogurti 'z bregov Efekt te vrhunski Vindijini pudinzi.
Cetka za krave - sastavni dio opreme svake • staJe
Piše:Mr.se.
Ako su krave vezane u staji, tada je neophodno postaviti vani na ispustu za krave. i uredna krava je zadovoljna krava, boljeg apetita, bolje probave i proizvodnje mlijeka.
Neuredna krava koju svrbi koža, a uz to puna prašine, otpalih
dlaka, oljuštenih stanica i te kože zatvorenih pora na kojoj se razmnožavaju bakterije, sigurno proizvoditi manje mlijeka. Takvi uvjeti sigurno na pojavu stresa i životinja postaje nervozna, a tada manje jede, lošije iskorištava hranu i proizvodi manje mlijeka. A u proizvodnji je važna svaka litra mlijeka.
Na svim uzornim visokofarmama postavljene su
Održavanjehigijene kože kod krava veomaje važno u proizvodnjimlijeka.
Redovito kravasastavnije dio svakodnevne zoohigijene
za krave. Investicija u ovaj dio opreme višestruko se isplati, a bi trebala biti obvezna, obzirom na dobrobit životinja.
Od krave ne možete proizvodnju mlijeka, ukoliko nije i uredna, a time i zadovoljna. Nemojte zaboraviti na obvezu da se brinete o svojim životinjama, ali i na to da i krava ima svoju pamet i svoje
Instalacija u staji, a možei na ispustu
stvara veliku ugodukod krave (farma obitelji u
glava, pa vrat pa ostatak tijela (farma obitelji u Istri)
je koliko im to godi, ponekad ima i gužve sklanjaj se, sada je moj redi
krave s i njegovanom kožom puno lakše podnose visoke ljetne temperature. Za vrijeme ljetnih krave se pojaznoje, a proizvodnja mlijeka
Mljeknrski list 09/2008.
može biti manja do 1O %. Isto tako, koža zimi i zadržava tjelesnu temperaturu. Kod i urednih krava koža puno bolje funkcionira u svim vremenskim uvjetima. Krave koje su dio godine vani na pašnjaku, imaju i deblju kožu od krava koje su stalno u staji, je koža tanja i slabija. I, nije li u staji ljepše i ugodnije vidjeti i uredne
Krava sustavno svaki dio tijela
A nakon i skidanja prašine i dlaka krava odlazi na ležište
Najprije
Proizvodnost rada na farmama
Piše:Prof.dr. se. Zoran
se kaže da se ti troškovi ni ne trebaju jer bi s njima gospodarštva uvijek bila u minusu. Jasno da se utrošeni sati rada ne moraju u novcu, pa kako ne predstavljaju izdatke, gospodari i ne da ih koštaju. Na žalost, kad se stalno zaboravljaju ovi utrošci rada, tako i nerado nastavljaju obiteljsku tradiciju proizvodnje mlijeka.
U proizvodnji mlijeka se pod pojmom proizvodnosti drži odnos proizvedenog mlijeka po satu rada ili vrijednost proizvedenog mlijeka po satu rada. U praksi EU se za ocjenu proizvodnosti govedarskih farmi u obiteljskim gospodarstvima koriste neki drugi izrazi koje je dobro koristiti i u nas radi kvalitetne usporedbe naših primjera s istima u Europi s kojom se i trebamo mjeriti. Tako se koriste izrazi za pokazatelje proizvodnosti: prihod· farme po jednom uvjetno zaposlenom radniku u poljoprivredi (dakle u našim uvjetima to oko 1 600 radnih sati godišnje, kojeg može obavljati i više tijek novca po uvjetnom radniku u poljoprivredi, doprinosu po uvjetnom zaposlenom i Prihodi farme cijenu mlijeka i izravne poticaje (po kravi). Doprinos odnosi se na dio prihoda koji se dobije kad se od prihoda u mljekarstvu odbiju svi
troškovi usluga i kupljenog materijala (izdaci). Oni se izražavaju radi usporedivosti u ESU standardnog doprinosa (europska standardna jedinica, koja je 1.200€).
Prema tim kriterijima, u EU-15 je 2003. godine proizvedeno oko 175 500 kg mlijeka, bruto dodana vrijednost po radniku je 25.600 €, a standardni doprinos je 40 ESU-a ili 48.000 €. U Hrvatskoj je prema za farmu od 30 grla iste godine proizvodnja po jednom radniku svega 70 500 kg mlijeka, bruto dodana vrijednost 11.694 €; a standardni doprinos po radniku 14 ESU-a ili 16.800 €. Po ovim pokazateljima smo na razini od 39 do 46%istih u 15 zemalja EU.
Proizvodnja i proizvodnost rada U pokazateljima proizvodnosti primjeri iz Danske i Nizozemske izdvajaju se od ostalih, što se objašnjava da su u ovim
Proizvodnost ljudskograda je nešto što se na našim govedarskim farmama i u našim obiteljskim gospodarstvima zaboravlja
zemljama posebno ulaganja osnovnih sredstava (objekti i oprema staje, posebno izmuzišta) po jednom zaposlenom, što je veoma korištenje ljudskog rada. lako to nije tema ovog teksta, svakako treba napomenuti da opremljenost farme mora odgovarati stada i njegovoj proizvodnji,jer se ne smije s druge strane troškove proizvodnje mlijeka opteretiti amortizacijom i što je kod nas pogubnijetroškovima financiranja (otplate kredita).
Još je prikaz pokazatelja u nas, a to je proizvedenog mlijeka po satu rada. Prema primjerima iz 2005. godine, u smo situaciji u odnosu na zemlje EU.
Da ne smijemo zanemariti ove odnose, nego tražiti bolje
Tablica1: Usporedbapokazateljaproizvodnostiu zemljama EU i Hrvatskoj (2003. g.)
Proizvodnja Vrijednost Brutododana Standardni mlijekapo proizvodnje s vrijednostpo doprinos poticajimapo radniku(kg) radniku(€) radniku(€) poradniku(ESU)
organizacije rada i proizvodnosti rada u proizvodnji mlijeka pokazuje da su nam troškovi rada (satnica) u poljoprivredi posljednjih 5 godina više nego pa se s pravom svi utrošci rada pri cijene koštanja mlijeka trebaju opteretiti satnicom od oko 25 kuna, koliko je prema službenoj statistici satnica u našoj privredi 2008. godine.
Takva cijena rada u nas je, porastu, još uvijek niža od iste u EU, pa se zbog toga u praksi i pridaje manji troškovima rada u proizvodnji mlijeka. U nas je zbog ovakvih kretanja cijene rada udio troškova rada u cijeni koštanja mlijeka dvostruko manji od troškova hrane koji do polovice ukupnih troškova, dok su troškovi rada od 20 do 22%. U razvijenim zemljama EU taj je odnos gotovo podjednak, i troškovi hrane i troškovi rada od 22 do 25% cijene koštanja mlijeka.
Promatrano po odabranim zemljama, naturalno mjereno je proizvodnost rada u Nizozemskoj i Danskoj, gdje se proizvodi do 180 kg mlijeka po jednom satu rada. Nešto niža proizvodnost je u Velikoj Britaniji i (161 i 140 kg/sat), a najmanja je u Švicarskoj i Austriji (84, odnosno 65 kg/sat). Vrijednosna proizvodnost rada zbog relativno istih cijena mlijeka i izravnih poticaja otprilike prati proizvodnost iskazanu naturalno. U primjerima Španjolske, V. Britanije, Irske i Danske (grafikon 1) su mjereni vrijednosno nešto niži zbog niže otkupne cijene mlijeka. U nas je zbog visoke cijene mlijeka i poticaja 2005. godine na krivulji vrijednosna proizvodnost, višestruko nižoj proizvodnji mlijeka po satu rada.
Relativni pokazatelj odnosa vrijednosti mlijeka i cijene rada u zadnjoj koloni tablice 2 ukazuje na da je u EU zemalja
Grafi"konI: Proizvodnosrrada u rro1zvodniimlijekaEU i RH (natura/noi vrijednosnoj I-+-Kg/sat-e- Eura/sat j
cijena jednog sata rada od 15 do 41% od vrijednosti mlijeka koji se po satu rada proizvede. To u pravilu bolji gospodarski položaj radnika. U nekim zemljama s izrazito viskom rada u proizvodnji mlijeka (Nizozemska, taj je odnos 43 i 6% na strani vrijednosti mlijeka.
Naš je kao i poseban, zbog niske cijene rada, a zbog cijena onima u EU vrijednost proizvedenog mlijeka po satu rada je od preko 3 do preko 5 puta od cijene rada.
U skoroj u Hrvatskoj se može i nedostatak radne snage i cijene rada, pa se, uz odgoopremanje govedarske farme, sigurno voditi i o boljoj organizaciji rada. Velika odstupanja pokazatelja proizvodnosti rada u nas od inozemnih primjera ukazuju na više nego dovoljno prostora da se unaprijedi efikasnost korištenja ljudskog rada na našim govedarskim farmama. Koliko i kako biti lošiji odnos troškova i prihoda u mljekarskoj proizvodnji, tako se i naši gospodari sve više brinuti o ovom dijelu upravljanja farmom.
Tablica2: Prikaz proizvodnostirada po satu, te odnosproizvedenog mlijeka i cijenerada u EU i Hrvatskoj (2005.g.)
Proizvodnost Cijenarada Vrijednosti Zemlja Kg/sat €/sat €/sat mlijeka/cijena rada
Nizozemska
Mljekmski li.st 09/2008.
Hrvatska(lS krava1
Hrvatska(50krava)
KOLIKO MLIJEKA
REPUBLIKAHRVATSKAIMATI
U NAREDNIMGODINAMA
s obzirom na sadašnjustrukturu po i mlijeka
Otkup kravljeg
mlijeka u RH i dalje karakterizira
smanjenje broja
veliki
broj otkupnih mjesta, veliki broj dugih transportnih linija,
otežani uvjeti
mlijeka na otkupnom
mjestu te broj 11vozarskih linija 11
Piše:Janja dipl. oec.,
z Godišnjeg Hrvatskog centra za 2007. godinu, u kojem su podaci od 2004. do 2007. godine, vidljivo je da se broj mlijeka smanjio s 50 814 u 2004. na 31 959 u 2007. godini. Otkup mlijeka se u navedenom razdoblju za 23%, ali usporedimo li to s proizvodnjom i isporukom mlijeka po gospodarstvu u zemljama EU,
Itada nema razloga za zadovoljstvo nego je obzirom na sve aspekte potrebna ozbiljna analiza postojestanja.
U pretprošlom broju Mljekarskog lista dali smo pregled stanja u proizvodnji mlijeka u EU-25 i iz podataka je bilo vidljivo da smo po proizvodnji po gospodarstvu i kravi na niskoj razini, u odnosu na zemlje u zajednicu želimo prije. smanjenju broja za oko 38%,u posljednje godine još je uvijek prisutan broj12 391 koji proizvodi do 6 000 litara mlijeka godišnje ili pro2 771 litru godišnje. Dodamo li tome 5 572 koji predaju godišnje oko 7 800 litara, tada se postavlja pitanje do kada oko 18 000 mlijeka u RH proizvoditi i predavati mlijeko, te možemo li iste i na koji zaštititi i zadržati.
spomenutih 18 000 propredaje 78 000 000 litara mlijeka, a od toga je oko 69%mlijeka izvan standarda - mlijeko II. i lll. klase. Sve ove brojke su i s 4 625 otkupnih mjesta, a tu je još i broj ''vozarskih" linija.
Zbog su bitni izneseni podaci?
Pred nama je našeg zakonodavstva sa EU propisima i na temelju tih propisa od nas se traži:
• da najmanje 90% proizvedenog i otkupljenog mlijeka bude u EU standardu,
• da sva otkupna mjesta - sabirališta
sirovog mlijeka budu registrirana u skladu s odredbama propisa o hrani,
• naša želja je da u RH proizvedemo više od milijardu litara mlijeka i da za tu dobijemo proizvodnu kvotu za mlijeko.
Može li RH s ovakvom strukturom i dobiti kvotu od milijardu litara koliko želimo i a biti najmanje 90% u EU standardu?
što je bitno a vjerujemo da to u narednom razdoblju biti tema savjeta? Najprije, dobar snimak stanja i utvrditi potencijale i mogunastavka razvoja sektora sve financijske i druge uvjete koji se nude nizom mjera koje su donesene (Program razvitka govedarstva, Pravilnik o kapitalnim ulaganjima, rješavanje zemljišne politike) u dva smjera:
1. Bolje korištenje objekata - farmi i grla
• koji imaju uvjete da uz mala ulaganja broj krava,
• proizvodnje mlijeka po kravi,
• poboljšanje mlijeka kod koji proizvode više od 30 000 litara, da imaju oko 90 000 000 litara mlijeka izvan standardne
2. Izgradnja novih objekata prema povoljnijim uvjetima koje nudi Program razvoja govedarstva uz aktivno predstavljanje Programa proizvoali i javnosti.
Prilikom popisa farmi za registraciju istih i stvaranje Farm registra, mogu se dobiti pravi podaci iz kojih možemo i moramo utvrditi potencijalne
razvoja sektora i na taj pravilno usmjeriti sredstva za investiranje u proizvodnju mlijeka.
Registracija otkupnih mjesta velik je i skup posao s neizvjesnim ishodom. Dosadašnji organizacije otkupa je skup i teško ga je uokviriti u tražene uvjete prema propisima o hrani. Sigurni smo da do potpuno novog ustroja u organizaciji otkupa mlijeka.
se rješavanje problema registracije otkupnih mjesta na najoptimalniji i u dogovoru s Ministarstvom poljoprivrede, Središnjim laboratorijem, lokalnom samoupravom i mljekarskom industrijom. Troškovi otkupa i sakupljanja mlijeka predstavljaju trošak i s obzirom na stalni
porast cijena goriva predstavljaju stavku u troškovima mljekarske industrije.
Zemljišna politika je usmjerena na razvoj i održavanje i zato se s velikim donošenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Bez obzira na niz povoljnih zakona, pravilnika, uredbi i programa, za svaku od navedenih tema potrebno je izraditi poseban program s konkretnim zadacima i rokovima.
Što je cilj u narednom razdoblju?
• željenu mlijeka uz zadržavanje 15 000 - 18 000 prokoji proizvoditi kvalitetno mlijeko i mljekarskoj industriji predavati 90% proizvedenog mlijeka kako je to i u zemljama u okruženju,
• zadovoljan mlijeka kojem njegova proizvodnja sigurnost, ne samo kroz cije1m mlijeka, nego i druge uvjete gospodarenja.
Koliki broj mlijeka nastaviti s proizvodnjom ovisi o mnogo okolnosti. Na svima nama je da ih motiviramo kako bi unaprijedili proizvodnju koja zasigurno ima Potrebna je dobra koordinacija državnih institucija i lokalne samouprave s mljekarskom industrijom kako bi se utvrdio nivo interesa otkupa mlijeka, ovisno o a isto tako je potrebno osmisliti i isfinancirati zadržavanja malih ne zbog proizvodnje mlijeka, nego zbog mnogo drugih faktora bitnih za održavanje seoskog
2007. i odina T:Jdioukupne po klasama razredi Ukupna lit./godišnje Broj
EU Standard Ostalo mlijeko Nema klase (E i I. klasa) (II. i III. klasa) (litara)
Tablica 1: Struktura i mlijekapo klasama u 2007. godini
Ecolab-ov Premium program
Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati!
Oxy Foam•- Aktivna pjena za higijenu vimena
Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože. Sigurno, i jednostavno za korištenje.
lo Shield9- Polimerizirana barijera
Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jodu (PVP). Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena mužnji.
Blu Gard•
Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.
Veloucid4!.. emulzija
Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jadu (PVP}.
Vrlo bogata i tvarima za održavanje kože vimena u stanju tijekom cijele godine.
Kovex•pjena
pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida je namjena s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.
SUBVENCIJEU SVRHURAZVOJA POLJOPRIVREDE
- Ivanka dipl. ing. Županijsko poglavarstvo Zagrežupanije na 56. sjednici, održanoj 22. 2008. godine, donijelo je Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o subvencijama u poljoprivredi, ruralnom razvitku šumarstvu županije.
26.
Subvencija za uzgoj i držanje ženskog teleta za rasplod odobrit se poljoprivrednom gospodarstvu u godini za svako oteljeno uzgojno valjano žensko tele na gospodarstvu, upisano u jedinstveni registar životinja. Subvencija se odobriti i za svako kupljeno uzgojno valjano žensko tele ako je isto oteljeno na županije i upisano u jedinstveni registar životinja. Subvencionirano žensko tele ostaje na gospodarstvu u uzgoju za rasplod do
Subvencija se dodjeljuje u iznosu od 1.000,00 kuna po ženskom teletu. Zahtjevi za subvenciju podnose se kada je tele starosti od najmanje 60 do najviše 150 dana, a primaju se do 31. listopada za godinu na Obrascu ZŽ 3.1. Subvencija se u prvoj godini provedbe (2008.) odobriti za žensku telad oteljenu/ kupljenu u godini. 28.
Subvencija za uzgoj i držanje rasplodnih ovaca, ovnova, koza i jaraca odobrit se poljoprivrednom gospodarstvu u iznosu od
60,00 kuna po rasplodnom grlu temeljem potvrde o broju za pojedinu vrstu i kategoriju izdane od Hrvatskog centra ili potvrde izdane od Udruge uzgajikoza i ovaca županije. Minimalna poticajna je 20 rasplodnih grla. Za svakih 1O grla koje uzgaja, poljoprivredno gospodarstvo mora imati najmanje 1,00 ha vlastitih ili zakupljenih ukupnih poljoprivrednih površina. Zahtjevi za subvenciju se podnose do 30. rujna za godinu na Obrascu ZŽ 3.3. 30.
Subvencija za uzgoj rasplodnih goveda putem embriotransfera, odobrit se poljoprivrednom gospodarstvu u godini u iznosu od 1.500,00 kuna po svakom rasplodnom grlu na kojem je uspješno izvedena transplantacija. Embriotransfer provodi ovlaštena institucija koja izdaje potvrdu o uspješno provedenoj transplantaciji. Zahtjevi za subvenciju podnose se do 30. rujna za godinu na Obrascu ZŽ 3.5. Subvencija za uzgoj rasplodnih goveda putem subvencije U.O. krava plotkinja provodi se u suradnji s Gradovima i u Zagrebažupaniji za godinu na
• subvencija se dodjeljuje u iznosu od 50,00 kuna po osjemenjenoj kravi plotkinji (prvi put),
• Gradovi i su dužni s
Donosimo izvatke iz
Odluke o subvencijama u poljoprivredi koje se odnose na proizvodnju
• davaoci usluge umjetnog osjemenjivanja krava - plotkinja koji su sklopili ugovore s Gradovima dužni su cijenu umjetnog osjemenjivanja umanjiti za iznos od 50,00 kuna po osjemenjenoj kravi, osim za Žumberka iz aanka 8. ove Odluke za koje se cijena umanjuje za 100,00 kuna, te za Pokupsko, Pisarovina, Farkaševac, Kravarsko, Preseka, Orle, Rakovec, Gradec i Dubrava za koje se cijena umanjuje za 62,50kuna,
• Županija isplatiti subvenciju Gradovima i po ispostavljenom u pravilu jednom i to po dostavi kopija od veterinarskih stanica,
• za Žumberka iz aanka 8. ove Odluke potrebno je dostaviti po vlasniku krava plotkinja s dokazom da vlasnik ima prebivalište i krave plotkinje na tom
• Gradovi i koji više od tri mjeseca ne ispostave gube pravo na daljnju subvenciju. 35.
Subvencija za dokumentacije potrebne za izgradnju novih i adaptaciju objekata za skladištenje, sortiranje, obradu, preradu, pakira-
List 09/2008.
nje, distribuciju i prodaju proizvoda životinjskog podrijetla (sira, meda, suhomesnatih proizvoda, mesnih ) na poljoprivrednom gospodarstvu odobrit se poljoprivrednom gospodarstvu koje je u godini ishodila potrebnu dokumentaciju. Subvencionira se dokumentacije: lokacijska dozvola, projektna dokumentacija, ska dozvola. Subvencija se dodjeljuje u 50 % iznosu ukupnih dokumentiranih troškova, a najviše u iznosu do 50.000,00 kuna po poljoprivrednom gospodarstvu. Zahtjevi za subvenciju se podnose do 31. listopada za godinu na Obrascu ZŽ 3.11.
52.
Subvencija za poboljšanje uvjeta proizvodnje županijskih marki sireva odobrit se županijske marke sira koji sa Županijom ima potpisan ugovor o proizvodnji i korištenju županijske robne marke, a u godini nabavio je potrebnu opremu za proizvodnju županijskih marki sireva te je uložio sredstva u prostora za proizvodnju, i skladištenje. Subvencija za poboljšanje uvjeta proizvodnje sireva odobrit se sira koji je u godini nabavio potrebnu opremu za proizvodnju sireva te je uložio sredstva u prostora za proizvodnju, i skladištenje i ima registrirani objekt za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Subvencija se dodjeljuje u 50 %-tnom iznosu ukupnih dokumentiranih troškova, a najviše u iznosu do 50.000,00 kuna. Zahtjevi za subvenciju se podnose za godinu do 31. listopada na Obrascu ZŽ 17. 54.
Subvencija za nabavu laktofriza
odobrit se županijske marke sira koji sa Županijom ima potpisan ugovor o proizvodnji i korištenju županijske robne marke, a u godini nabavio je i postavio laktofrize u naseljima županije. Subvencija za nabavu laktofriza odobrit se sira koji ima registriran objekt za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i koji je u godini nabavio i postavio laktofrize na gospodarstvu i/ili u naseljima
županije za potrebe svojih kooperanata sa kojima ima sklopljen ugovor o otkupu mlijeka. Subvencija se dodjeljuje u 50 %-tnom iznosu ukupnih dokumentiranih troškova, a najviše u iznosu do 7.000,00 kuna za jedan laktofriz. Zahtjevi za subvenciju se podnose za godinu do 31. listopada na Obrascu ZŽ 19. 55.
Subvencija za proizvodnju i sabiranje/prijevoz kravljeg mlijeka sa Žumberak i odobrit se proizvoi ili pravnim osobama) koji sa kupcima mlijeka (mljekarama) imaju u teku-
godini potpisane pravovaljane ugovore o otkupu i sabiranju/ prijevozu mlijeka na tom
Subvencija se dodjeljuje u iznosu od O,1O kn za litru proizvedenog i otkupljenog mlijeka i O,1Okn za litru sabranog i prevezenog mlijeka, a se i jednom
Subvencija se isplatiti putem mlijeka s kojim i
mlijeka imaju ugovor. 57.
Subvencija za sudjelovanje na ocjenjivanjima proizvoda: vina, rakija, sireva, meda, salama i ekoloških proizvoda u Hrvatskoj i inozemstvu odobrit se - poljoprivrednom gospodarstvu koje zadovoljava naše zakonom propisane uvjete za proizvodnjom i prodajom tog proizvoda, a dala je na ocjenjivanje barem jedan od gore navedenih proizvoda. Subvencija se dodjeljuje u 50 %-tnom iznosu ukupnih dokumentiranih troškova za jedan ocijenjeni uzorak, a najviše u iznosu do 1.000,00 kuna za jedan ocijenjeni uzorak. Zahtjevi za subvenciju se podnose za godinu do 31. listopada na Obrascu
Svrha subvencija županijeje, izmeduostalog, i proizvodnjemlijeka
Agrar i mljekarstvo Hrvatske
Sadašnja situacijau gospodarstvui u poljopriv_rediHrvatskepod utjecajemje negativnihsvjetskihekonomskihfaktora, od porasta cijena energenata te mnogih repromaterijala koji se koriste i neophodnisu u tehnologijipoljoprivredneproizvodnje
Piše:Dr. se. Petar
Hrvatska se s pojavom nezadovoljstva poljoprivrednih osobito prosvjeduju proizvomesa i mlijeka. Oni na ovaj ukazuju na nepovoljno gospodarsko stanje u poljoprivredi i preko Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na vrše pritisak na Vladu da donese efikasne mjere koje bi utjecale na saniranje negativnih cjenovnih tržnih uvjeta poslovanja. Nezadovoljstvo poljoprivrednih I prije.su a danas farmeri u zemljama Europske unije izlaskom na ulice postavljali zahtjeve i slali poruke da se ne slažu s kriterijima i mjerama agrarne politike Unije. Bez obzira radi li se o opravdanom ili nerealnom nezad ovo lj stvu i zahtjevima poljoprivrednika, ovi se prosvjedi javljaju u globalnih gospodarskih kriza koje se nepovoljno odražavaju na poljoprivrednu proizvodnju, a posebno u vima kada farmeri zahtjeve za zaštitu poljoprivredne proizvodnje od utjecaja vanjske konkurencije i uvoza jeftinijih poljoprivrednih proizvoda. U razvijenim zemljama i u uvjetima
slobodnog tržišta farmeri s i proizvodnim kapacitetima, te kvalitetnim poljoprivrednim proizvodima i u jevima pogoršanja uvjeta poslovanja uspijevaju prilagoditi se tržnoj konkurenciji.
Zahtjevi mlijeka
U prosvjedu su mlijeka postavili nekoliko zahtjeva:
• da im se osiguraju manji proizvodni troškovi,
• niža cijena plavog dizela, koja i sada ima državnu subvenciju,
• poticaja za 16,8%, u skladu s porastom otkupnih cijena mlijeka,
• reprogamiranje kredita komercijalnih banaka,
• korištenja ili kupovine državnog zemljišta,
• nekontroliranog uvoza mlijeka.
Svjetska kriza hrane
Pod utjecajem svjetske globalne ekono.mske krize i zbog potražnje, a manje ponude poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, javlja se nestašica hrane, što uvjetuje poskupljenje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Je li rješavati pitanje rasta troškova u poljoprivredi, što istovremeno na cijena agrarnih proizvoda, a da se ne
dovodi u pitanje konkurentnost prehrambene industrije i interesi zbog cijena hrane?
Zbog suprotstavljenih i interesa poljoprivrednika, prehrambene industrije i ukoliko djeluje konkurencija i slobodno tržište, dolazi do pojave pada potražnje za kupnjom skupljih poljoprivrednih proizvoda. Ovakvi odnosi nepovoljno utjecati na položaj poljoprivrede i dovesti u pitanje njezin brži i intenzivniji razvoj. Proizvodnja mlijeka
Naši mlijeka na tržištu imaju osiguranu prodaju i plasman mlijeka, što nije s dijelom drugih poljoprivrednih proizvoda, osim kod ugovorene proizvodnje uljarica, repe i duhana. mlijeka u poslovnom partnerstvu s mljekarama i mljekarskom industrijom imaju sigurnost prodaje mlijeka, te se mogu orijentirati na ovu proizvodnju, ulagati i investirati u proizvodnih kapaciteta i mlijeka. U relativnom kratkom vremenu u Hrvatskoj je proizvodnja i otkup mlijeka, tako da je u 2003. godini bilo 58 774 mlijeka koji su 525 milijuna litara, od kojih je bilo 50% malih s isporukom mlijeka manjom od 6 000 litara. Izgradnjom novih farmi proizvodnih kapaciteta mijenja se struktura i broj U
2007. godini 31 959 kroz otkup prodalo je mljekarama 653,8 milijuna litara sirovog kravljeg mlijeka. Ostvaren je i pozitivan trend u strukturi te je 7,75% ili 2 479 s godišnjom prodajom mlijeka od 50 000 litara proizvelo i ispo328 mil. litara ili 50,21% od godišnje otkupljenog mlijeka.
Uz porast mlijeka, u otkupu su ostvareni i dobri rezultati u poboljšanju kvalitete, te je u 2003. godini bilo 22,71% mlijeka EU kvalitete, dok je u 2007. godini 62,87% mlijeka ispunjavala kriterije standarda kvalitete. Pitanje je kako mlijeka u uvjetima rasta cijena energenata, hrane i repromaterijala mogu poslovati, a da ne proizvode gubitke i izvršavaju financijske i kreditne obveze? Prema odanalizama proizvodnja mlijeka može biti tržno konkurenta i ostvarivati dobit s kapacitetom više od petnaest krava i od 6 000 litara mlijeka po . kravi. U Hrvatskoj je za sada 8,61% ovakvih komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava s petnaest i više krava.
Mjere agrarne politike u proizvodnji mlijeka Od svoje samostalnosti i nezavisnosti Hrvatska ulaže sredstva u razvoj proizvodnje mlijeka kroz mjere agrarne politike, a u sustavu poticajnih mjera mljekarstva ima više financijskih instrumenata. ostvaruju prihode od poticaja za mlijeko u otkupu, poticaje za neke kategorije goveda te sredstva poticaja za vlastitu proizvodnju hrane.
U cilju intenzivnijeg razvoja govedarstva (Program razvoja govedarstva Hrvatske) osigurana su kapitalna ulaganja za izgradnju
farmi ili za druge namjene u proizvodnji mlijeka, te se sada dobiva 50% bespovratnih sredstava od iznosa investicije. Poboljšani suuvjeti kreditiranja te su snižene kamatne stope i produženi rokovi povrata kredita, a preko HAMAG-a se dobiva garancija za 50% iznosa sredstava.
mljekarstva regulirano je s više propisa koji su sa zakonodavstvom Europske unije. Propisana je kvaliteta sirovog kravljeg mlijeka, a zakonom su odreuvjeti za korištenje poticaja za mlijeko i propisuje se ciljna cijena mlijeka. Od drugih propisa još nije donesen Tržni red za mlijeko.
Perspektiva proizvodnje mlijeka U svijetu raste potražnja za mlijekom i proizvodima te se ne dovodi u pitanje govedarstva. Hrvatska poljoprivredna gospodarstva, specijalizirana u proizvodnji mlijeka, moraju postati dio globalnog agrarnog tržišta te se po toj osnovi moraju prilagoditi takvim uvjetima proizvodnje i konkurenciji. Naša
list 09/2008.
GOSPODARSTVO
agrarna politika poticajna je za mlijeka i primarna mljekarska proizvodnja u fazi je restrukturiranja i prije prijema Hrvatske u Europsku uniju mora se prilagoditi takvim uvjetima poslovanja.
Procesi restrukturiranja i prilagodbe tržišnim uvjetima mijenjaju odnose te se održavaju samo tržno komercijalni s proizvodnim kapacitetima i brojem krava. Kroz ove promjene prošle su i druge zemlje, tako da bi i Hrvatska, osobito zbog faktora zemljišnog posjeda i drugih uvjeta, imala govedarstvo poput Slovenije i Austrije i nekih drugih zemalja po agraru Hrvatskoj. Procjene su da bi se na kraju razvojnog ciklusa u Hrvatskoj proizvodnjom mlijeka bavilo do 20 000 s farme od 9 krava i ukupnom godišnjom proizvodnjom preko milijardu litara mlijeka. ovim bio bi broj s brojem krava i godišnjom proizvodnjom mlijeka, te koji bi u isporuci mlijeka najviše bili
Mlijeko napušta kravu na otprilike 37 °C, te ga je potrebno ohladiti na oko 4 °C. Kao i u EU, u Hivatskoj je pravilnikom temperatura na koju se mlijeko mora ohladiti u piva dva sata nakon mužnje.
mlijeka jedna je od najvažnijih stavki na farmi, gledano s energetskog aspekta. Prema. istraživanjima, na mlijeka otpada od 20 do 40%ukupne potrošnje energije na farmi. Samim t_ime,smanjenjem tih troškova znatno utjecati na energetsko-ekonomsku bilancu farme. Postoji nekoliko metoda i postupaka energetske efikasnosti u sustavu mlijeka. Nešto više o spiralnih kompresora te prelaska na ln-line sustav odnosno mlijeka.
Dijelovi rashladnog sustava
Kao najvažniji dio rashladnog sustava možemo istaknuti kompresor koji služi za pumpanje rashladnog sredstva kroz sustav izvedbe te performanse kompresora utjecat na kvalitetu i energetsku efikasnost rashladnog sustava. Za razliku od rotacionog kompresora, spiralni kompresor se pokazao 15 - 20% efikasniji. rotacioni kompresor plin stapom, dok kod spiralnog kompresora dvije umetnute spirale, koje djeluju•kao lopatice, pumpaju i komprimiraju rashladno sredstvo. Ovaj tip kompresora uspješno se koristi u drugim granama industrije godinama te se pokazao kao
efikasan i pouzdan. Prednosti spiralnog kompresora su mnogostruke. Glavna prednost je manja potrošnja elektrienergije, u usporedbi s konvencionalnim kompresorima. Obzirom da nema stapa, kao kod konvencionalnog kompresora, proizvodi manje buke te stvara manje vibracija. Isto tako, dolazi do kvara. Treba da je životni vijek spiralnog kompresora znatno dulji nego kod Nema izravnih kontakata metala, što ima za posljedicu manje trošenje te nema potrebe za lubrikantima. Ovom kompresoru nije potrebno prethodno uhodavanje te može raditi pod varijabilnim ove prednosti treba da je krajnja posljedica ovakvog sustava bolja kvaliteta mlijeka prvenstveno s mikrobiološke strane.
Bez obzira koji sustav koristite, izuzetno je bitno održavati elemente rashladnog sustava u sustavu može dovesti do velikog u potrošnji energije. se vrši posebnim koji minimiziraju utjecaje na spojeve bakra i aluminija. svoj sustav možete uštedjeti i do 5% energije. Isto tako, posebnu brigu treba voditi i o izolaciji sustava za mlijeka. Izolacija ne zahtjeva prevelike financijske izdatke, no IJlOŽeuvelike pridonijeti energetski efikasnijem
Kao opciju za nje energetske efikasnosti kod mlijeka predstavit ln-
Proces
mlijeka mora se obaviti u što vremenskom
razdoblju kako bismo
postigli maksimalnu kvalitetu
/ine sustav odnosno postupak mlijeka. U situaciji, mlijeko se nakon mužnje prepumpava u laktofriz u kojem se hladi na zadanu temperaturu. Samim time u laktofrizu imamo miješanje mlijeka koje dolazi sa preko 30 °C s mlijekom u laktofrizu koje je na 4 °C. Kod ovakvog izravnog miješanja struja, s velikom razlikom temperatura, je rizik stvaranja bakterija. Osnovni cilj je smanjiti temperaturu mlijeka prije nego ono stigne do laktofriza. Osim poboljšanja kvalitete mlijeka, spuštanjem ulazne temperature mlijeka u laktofriz, smanjit i vrijeme rada kompresora. njem mlijeka vrijeme rada kompresora možemo prepoloviti, što imati za posljedicu manju potrošnju i manji za energiju. Sam proces vrši se ugradnjom topline, ispred laktofriza. se radi o gdje se toplina mlijeka predaje rashladnoj vodi. Kapacitet je promjenjiv, obzirom da se broj može mijenjati i broju krava, odnosno mlijeka. Na jednu stranu ulazi hladna voda, iz bunara ili vodovoda, koja se grije pretoplinu od mlijeka. Topla
posudaza A ,------..:=--.__.,
prenošenje U ..
hladna voda
voda, koja izlazi iz može se dalje koristiti za pranje ili napajanje. Može se, isto tako, i dogrijavati ukoliko je potrebna voda više temperature. Mlijeko koje ulazi u se hladi na otprilike 18 °C te nakon izlaska iz izmjenjiodlazi u laktofriz (shema). Ovako mlijeku potrebno je mnogo manje vremena kako bi ga se dovelo na zadanu temperaturu u laktofrizu. Samim time manje vremena je potrebno za rad kompresora, a i manja je nastajanja bakterija u samom laktofrizu. Glavna ušteda ovog sistema ogleda se u smanjenju potrošnje energije koje je posljedica rada kompresora.
Shema: mlijeka
postizanje stupnja iskoristivosti, umjesto vode, je koristiti i druge oblike rashladnih sredstava. Za sustave predhlase može vršiti u više stup~ njeva, gdje se kao rashladna sredstvo može koristiti smjesa vode i glikola.Jedna od je i led koji se koristi za vode za
Treba napomenuti da spremnici leda nisu pretjerano efikasni obzirom da zahtijevaju više održavanja, a jedinu prednost daju ukoliko se led proizvodi preko za vrijeme tarife
energije što može dovesti do eventualnih ušteda.
Sustav mlijeka isplatit se u otprilike 2 godine, iako ovo vrijeme ovisiti prvenstveno o stada, odnosno proizvedenog mlijeka, i tipu kompresora te stanju i starosti spremnika. Isto tako, potrebno je da eventualne uštede rasti s broja krava na farmi. Za više informacija o tehnologiji sustava mlijeka možete nam se obratiti na mljekarstvo@fsb.hr
Za maksimalno efikasno prede mlijeka potrebno je pravilno dimenzionirati predhlaPrvenstveno je bitno pravilno odrediti brzinu protjecanja mlijeka i vode kako bi se dobio najefikasniji prijenos topline. Sustav mora biti dimenzioniran kako bi podnio maksimalnu brzinu protjecanja mlijeka. Brzinom protjecanja vode izravno možemo utjecati na temperaturu vode i mlijeka koji izlaze iz Ono na što ne možemo utjecati je temperatura ulazne vode u obzirom da je fluktuacija temperature vode kroz godinu. Za se moževršiti u više stupnjeva,a kao rashladnasredstvo možese koristiti smjesavodei glikola
AKTIVNOSTI MINISTARSTVA
POLJOPRIVREDE,RIBARSTVA I RURALNOGRAZVOJAU
SEKTORUPROIZVODNJE MLIJEKA
Do danas, za ovaj sektor, održali smo 4 sastanka na kojima smo raspravljali o problematici i predlagali rješenja za pojedine od njih. Sastanci su veoma konstruktivni, s kvalitetnim a sazivaju se prema potrebi i na inicijativu savjeta.
Do danas su veliki pomaci u sektoru, te se uspjela ublažiti veoma nepovoljna situacija koja vlada u proizvodnji zbog suše i visokih cijena hrane. Konkretne aktivnosti Vlade su:
• potpora od 450 mit. kn za sušu u 2007. godini,
• cijena mlijeka u 2007. godini za 10%,
• do sada 2,2 mi!. kn potpora, te nema dospjelih obaveza prema Ministarstvu,
• ubrzana isplata potpore za mlijeko te rok isplate potpora 1 mjesec u 2008. godini,
• donesena nova Uredba o ciljnoj cijeni mlijeka (NN81/08.),
• klase mlijeka s klasama EU,
• za poljoprivredu pove30%u odnosu na 2007.,
• uvedena potpora
koji koriste plavi dizel od 1. srpnja i cijena je fiksirana na 5 kn,
• izmijenjen program kapitalnih ulaganja i za I. skupinu za 100% (500.000 kn), a za li. skupinu 350% (3,5 mil.kn, korištenja vlastitih sredstava),
• izmijenjen Operativni program razvitka govedarske proizvodnje s produženim rokovima otplate kredita, ukupni iznosi kredita, iznos potpore,
• predložene izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje idu u prilog nim kapacitetima,
• uvodi se tržni red za mlijeko,
• priprema se kompletan program reprogramiranja kredita u sektoru s horizontalnim potporama,
• ustrojava se farm registar i priprema se program registracije farmi,
• izmijenjen Zakon o potporama te se mogu ostvariti potpore za 1 ha i za 1 grlo stoke.
Sve ove aktivnosti dogovaraju se, provode i kontroliraju sa Savjetom.
U ·Hrvatskoj je danas 25 000 mlijeka koji prosjeoko
58 000 000 kg mlijeka.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstvai ruralnog razvojaje za stanja pojedinih poljoprivrednih sektora formiralo savjete koji se sastoje od predstavnika -
industrije, znanstvenih i
institucija
Smatramo da su sve do sada aktivnosti rezultirale znapoboljšanjem stanja u sektoru, na kome svakako i dalje treba raditi, što sa svim zainteresiranim subjektima i unutar Savjeta za stanja u proizvodnji i preradi
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA
V
O DRZAVNOJPOTPORI
U POLJOPRIVREDI, V RIBARSTVUI SUMARSTVU
U NN 85/08. objavljenje
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnojpotpori u poljoprivredi, ribarstvui šumarstvu. Naziv Zakona mijenjase u Zakon o državnoj potporiu poljoprivredi i ribarstvu.
Najvažnija promjena je da zahtjev za poticaje mogu ostvariti obiteljska·. poljoprivredna gospodarstva koja imaju 1 hektar. su smanjene minimalno poticane za tovnu junad, krave, krave u sustaw krava-tele, ovce, koze i za rasplod, rasplodne
U sporedba iznosa potpora DODATAK III. Zakona
Opis
Poticanje i proizvoda
Mlijeko (kravlje)
Mlijeko i kozje)
Utovljena junad
Utovljena telad za bijelo meso krave
Prvotelke
Krave u sustavu krava-tele
Krave dojilje ;-
Ovce i ovnovi, odnosno koze i za rasplod
Rasplodne
Poticanje ekološke proizvodnje
Ekološka proizvodnja (ukupno za sve kulture)
MODELRURALNOGRAZVITKA
Program izvornih i pasmina
Goveda
Ovce
Koze
Mljekarski list 09/2008.
Jedinica litra ! litra grlo grlo grlo grlo grlo grlo grlo grlo ha I I grlo grlo I grlo
Minimalna poticana Minimalna poticana Zakon izmjene Zakona
i rasplodne kobile i pastuhe. Što se iznosa promjena nije bilo osim u osnovnom po jedinici za krave dojilje koje se s 1.000 na 1.500 kn.
Od 1. 2010. godine sva gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva obvezna su pri podnošenju zahtjeva za poticaje dokazati da su upisani u Registar obveznika poreza na dohodak pri Poreznoj upravi prema propisima o porezu na dohodak i da su time po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede postali obveznicima poreza na dohodak.
Poticaj za utovljenu telad za proizvodnju bijelog mesa ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja tove telad Holstein pasmine ako su grla stavili u tov u dobi do 45 dana, a pri klanju težina
toplog trupa iznosi od 80 do 130 kg. Rokovi podnošenja zahtjeva: Zahtjev za poticaje po proizvodnoj površini korisnik podnosi jednom godišnje od 15. travnja do 31. svibnja Uredu u kojem je korisnik upisan u Upisnik, na Obrascu br. 1. (www: mps.hr program ruralnog razvoja).
Iznimno za 2008. godinu, korisnici trebaju za pšenicu, raž, pivarski uljanu repicu i uljanu repicu za proizvodnju biodizela dostaviti dokaze o uskladištenog i/ili prodanog i proizvoda ili primka) najkasnije do 5. rujna 2008. godine.
Iznimno za 2008. godinu, rok za podnošenje zahtjeva za poticaj u iz 28. Pravilnika je do 31. prosinca 2008. godine.
Iznimno, korisnik koji do 31. prosinca 2008. godine na
MALOPRODAJA-VELEPRODAJA
Problotlk d.o.o. istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ulica grada 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833
e-mall: problotlk@problotlk.hr • www.problotik.hr
radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30
<DIIPANYWIIHQUAllTY SYS1BICERTIFIB>BYDNV ISO 9001:2000
klanje manje od 75 svinja te do 31. svibnja 2009. godine na klanje manje od 20 grla utovljene junadi, podnosi HSC-u Dokaz o stavljanju grla u tov na Obrascu br. Sa prije podnošenja zahtjeva za poticaj, a najkasnije do 31. prosinca 2008.
Korisnik koji do 31. prosinca 2008. godine na klanje manje od 75 utovljenih svinja i manje od 20 grla utovljene junadi, zahtjev za poticaj podnosi u rokovima propisanim za kvartal.
Iznimno za 2008. godinu, korisnici mogu podnijeti Zahtjev za poticaj po proizvodnoj površini do 05. rujna2008. godine. Korisnici se za ostvarivanje svojih zahtjeva mogu obratiti HSCu i Uredima državne uprave u svojoj
kulture
I sredstva za zaštlbJ kore sira od kvasaca I plijesni za kasnog
nadimanja sira za pripremu salamure boje proteini
pribor i oprema za kontrolu: - kiselosti mlijeka - temperabJre - vlage
- sallnlteta salamure
- ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona - ostalo termometri podloge markice za sir za samoprešanje sira i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka proizvodnja za nove proizvoc u vlastitom opremljenom laboratoriju
SLJEDIVOST
U PROIZVODNJI MLIJEKA-----
Zakonom o hrani je da subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje moraju biti u identificirati svaku pravnu ili osobu koja ih je opskrbljivala hranom, hranom za životinje, životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane ili bilo kojom drugom tvari koja je namijenjena ugradnji ili se može da se ugraditi u hranu ili hranu za životinje. U tom cilju subjekti moraju uvesti sustave i postupke koji da takva informacija bude dostupna nadležnom tijelu na njegov zahtjev. Zakonom je propisano i sljedivostse definira kao ulaženja u trag hrani, hrani za životinje, životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane ili tvari koja je namijenjena ili se da biti u hranu ili hranu za životinje, kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije."
Nadalje, hrana ili hrana za životinje koja se stavlja na tržište ili je vjerojatno da stavljena na tržište mora biti
ili na drugi identificirana kako bi se njezina sljedivost putem propisane dokumentacije ili informacija u skladu s propisanim zahtjevima ili drugim odredbama.
sljedivosti u proizvodnji mlijeka
Sljedivost je važan u preispitivanju i kontroli lanca
Sljedivost je važan
u preispitivanju i kontroli lanca distribucije
hrane na tržištu
Dr.sc. NevijoZdolec -
distribucije hrane na tržištu. Samo u kada je u trag, preko namirnice do sirovine, može se ispravno identificirati uzrok nastalih problema povezanih sa ili neke
namirnice, pa tako i mlijeka.
U sustavu proizvodnje i distribucije sirovog mlijeka uspostavljanje sustava sljedivosti može biti donekle jer se mlijeko više sobno na sabirnim mjestima miješa prije ulaza u faze proizvodnje i distribucije. U takvom sustavu neophodno je na sabirnim mjestima, prije miješanja mlijeka uzimati
uzorke. Tako se u neispravnosti mlijeka lako dolazi do izvora analizom pojediuzoraka mlijeka.
Prije transporta mlijeka u mljekare i punjenja cisterni uzima se uzorak više iz laktofriza, a kod punjenja cisterne mlijekom s jedne farme uzima se samo jedan uzorak mlijeka.
Važnost uspostavljanja sustava sljedivosti u procesu distribucije sirovog mlijeka se i u ulaska mlijeka neregistriranih u sustav.
Osnovna svrha sustava sljedivosti je brzo pronalaženje uzroka neispravnosti te detekcije inkriminirane hrane i njenog s tržišta. U lancu proizvodnje mlijeka od sirovine do gotovih proizvoda treba se uspostaviti
svrsishodan i identifikacije i proizvoda u svim fazama. Sustav mora trag (korak) natrag i naprijed za sve sastojke i sve proizvode.
Evidencijeza sljedivosti mlijeka
Radi
mlijeka u sustavu proizvodnje mlijeka od polja, preko farme do potrebno je na farmama voditi propisanu evidenciju. To je evidencija o registraciji i muzara (promjene kod seljenja farmi kod kupoprodaje grla), podaci o dijagnozama bolesti i krava veterinarskim lijekovima. U proizvodnji hrane registrira se primjena gnojiva i pesticida, vodi se evidencija o hranidbi muzara (vrsta hrane, Svi su ovi podaci važan u osiguranju sigurnosti i mlijeka u svim tehološkim proizvodnim fazama u skladištenju i transportu mlijeka.
Kontrola
U tom smislu sama kontrola može se osnivati na kontrolnim
a) upotreba lijekova i drugih kemijskih supstanci - opasnost: ostaci lijekova i pesticida u mlijeku,
b) i mlijeka - opasnost: broja bakterija u mlijeku ako je u rashladnim
visoka temperatura
c) sanitacija opreme - opasnost: ostaci sredstava za pranje i dezinfekciju.
d) upotreba vode za pranje površina koje dolaze u dodir s mlijekom - biološke i kemijske opasnosti preko vode.
Postupci
kod mužnje krava mlijeka moraju osigurati pravilne postupke pripreme za mužnju i sam postupak mužnje. Opisom i definiranjem postupka pripreme mužnie osigurava se daje oprema za mužnju pravilno pripremljena i korištena od svih osoba koje obavljaju mužnju. se treba opisati postupak i mužnje i tako se od svih osigurava da su sve muzare pomuzene na približno jednak
Svi navedeni podaci važni su za sustav sljedivosti mlijeka, a ove evidencije vode sami farmeri.
Distribucija mlijeka
U daljnjim fazama distribucije i transporta mlijeka, sljedivost i kontrola uspostavljaju se evidencija o sanitaciji transportnih cisterni, kontroli prije istovara (temperatura mlijeka, ostaci antibiotika), kontroli nakon istovara (laboratorijske analize).
Postupci kod neispravnog mlijeka i proizvoda
U potencijalnog ugrožavanja zdravlja ljudi mlijeko ili proizvodi bakterijama ili kemikalijama itd.), sustavom sljedivosti mora se utvrditi gdje je sve inkriminirani proizvod distribuiran i to se naziva "trag naprijed". Zatim identificirati serije proizvoda preko njihovih kodova kako bi se s tržišta ovi proizvodi u potrebe povukli iz prodaje i zabranila daljnja prodaja.
Kod primjene "trag unatrag" istražuju se uzroci u neispravnosti i potencijalne opasnosti, a pri tome pomažu prije navedene evidencije (podaci o proizvodu od mužnje do prerade i prometa, podaci o svim sastojcima u neki proizvod, podaci
itd.). Kad se uzorci identificiraju, poduzimaju se korekcijske mjere kako se jednak ili incident ne bi ponovio.
Zabrana daljnje prodaje proizvoda može se poduzeti i iz razloga nesukladnosti u i kada proizvod ne predstavlja zdravstveni rizik za
Principi sljedivosti prema mJjekarskoj federaciji mljekarska federacija (IDF, International Dairy Federation) prošle je godine usvojila i objavila principe sljedivosti u mljekarskoj industriji:
• Sustav sljedivosti može se koristiti, ne samo u inspekcijskim i certifikacijskim poslovima, i iz razloga poslovanja mljekarske industrije.
• Za zemlju izvoznicu ne smije biti kopiranje sustava sljedivosti zemlje uvoznice.
• Sljedivost je sustav koji, kada se primjenjuje u kontekstu sigurnosti hrane, sam po sebi ne osigurava sigurnu i ispravnu hranu, osim ako nije kombiniran s primjerenim mjerama i zahtjevima. Može, na primjer, kovitost cjelokupnog sustava sigurnosti hrane pribavljanjem podataka o potro-
sac1ma, inkriminiranom mlijeproizvodu i time omoguciljane šarže, serije i proizvoda.
• Primjena sustava sljedivosti treba biti opravdana, a razlozi i ciljevi jasno opisani.
• Ciljevi i povezane procedure u inspekciji hrane, koji sljedivost, moraju biti transparentni i dostupni nadležnim tijelima.
• Primjena sljedivosti u okviru inspekcijskih kontrola treba biti zasnovana na primjene za industrijske uvjete, provedivosti, ekonomskoj prihvatljivosti i sigurnosti hrane na" mijenjtne
• Primjena sustava sljedivosti ne smije nikako dovesti do nepotrebnih trgovinskih
• Sljedivost može pokrivati specifidio prehrambenog lanca (od proizvodnje do distribucije) i mora biti svrsishodna, izvodljiva i primjerena industriji na koju se odnosi.
• se mora u svakoj fazi u prehrambenom lancu identificiranje podrijetla hrane - "korak nazad" te mjesta gdje je hrana završila"korak
lnter- Ago d.e.o.
pro proizuodc gekamm
· trgovcimad em svyeta
ProdaJa
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTALi GOVEDO
u sustavu selekcije
i JUNICA i BIKOVAza uzgoj
u sustavu KRAVA-TELE
Odaberite
u našoj karanteni steone
junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJEI
ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.
posrednike, kupite
junice direktno od
1Ogodina u 'Hrvatskoj
Zghvaljujemo na povjerenju
KraljaTomislava22,HR-48260Križevci
Telefon:048681 393,fax:048681 394
Mobiteli:0916170696,0916170636
Tuberkuloza goveda
Piše:
Dr. se. Antun
Važno je istaknuti da od tuberkuloze obolijevaju brojne i divlje životinja, a takoi (zoonoza).
Bolest karakterizira stvaranje (tuberkula) na organima životinja i
Tuberkuloza može nanijeti velike štete u uzgojima goveda zbog smanjenja i prirasta, zatim zabrane prometa životinja. Primjenom tuberkulinizacije je rano otkrivanje i uklanjanje inficiranih životinja, je pojava bolesti proteklih u Hrvatskoj svedena na minimum. bolesti
Bolest u goveda uzrokuje bakterija Mycobacteriumbovis koja, osim u goveda, bolest može izazvati i u ovaca, koza, konja, svinja, pasa, i otporan te dugo preživljava u okolini, npr. u stajskom gnoju može preživjeti 176 dana.
nije otporan na djelovanje dezinficijensa.
Širenje bolesti
Na širenje bolesti u uzgoju najviše iz inficirane životinje, kao što su balega i sadržaj kašljem. Životinja se inficira udisanjem zraka ili konzumacijom vode ili hrane. Važno je naglasiti kako do infekcije može i preko sisnog kanala za vrijeme mužnje ili steljom. Životinje i ljudi obolijevaju nakon što su duže vremensko razdoblje izloženi bolesti (infekciji).
Znakovi bolesti
Vrijeme od ulaska bakterije u organizam životinja do pojave prvih znakova bolesti dosta je varijabilno;
Tuberkuloza goveda je bolest proširena diljem svijeta, a obolijevaju goveda s visokom proizvodnjom mlijeka
se od nekoliko dana pa sve do nekoliko godina. Vidljivi znakovi bolesti se nakon dužeg vremenskog razdoblja, životinja se brže umara, sluznice postaju (blijede), koža postaje suha, a dlaka nakostriješena i bez sjaja. Daljnji znakovi bolesti ovise o organskom sustaw koji je tako da se kod oblika bolesti javlja kašalj, koji je u suh a kasnije postaje vlažan, pri životinja iskašljava sluzavi i gnojni sadržaj koji proguta. U da je probavni sustav, javlja se proljev koji se izmjenjuje sa dok se u balegi može sluz ili ugrušci krvi. Tuberkuloza vimena razvija se polagano, pri nastaju koji nisu bolni na dodir. Razvojem broja koji dovode do cirkulacije krvi, u žljezdanom dijelu vimena dolazi do atrofije, pri oblik oboljele postaje nepravilan.
Pored navedenih organa i organskih sustava, tuberkulozom
MLIJEKO
mogu biti i drugi organi, kao što su spolni, zatim jetra, zglobovi, bubrezi itd.
Dijagnoza bolesti
Bolest je teško prepoznati na temelju znakova. Sumnju možemo postaviti tek u da životinja mršavi, iako se dobro hrani i ima dobar apetit, ili u da je došlo do svih opipljivih limfnih Bolest se sa sigurmože dokazati izdvajanjem i prepoznavanjem u balegi. Danas je (zakonom propisana) metoda za tubekuloze tuberkulinizacija, koja nam brzo otkrivanje oboljelih životinja.
Preventiva bolesti
U suzbijanju bolesti najsigurnija metoda je sustavna provedba tuberkulinizacije na svim govedima, što je i zakonom propisano. U pozitivne reakcije, potrebno je neškodljivo ukloniti svako govedo, a okolinu u kojoj je životinja boravila temeljito dezinficirati, npr. pripravcima koji imaju najmanje 4%aktivnog
JAJA
Osma izložba paške ovce i paškog sira
Piše:Mr.se.Zdravka
Izložbu su organizirale dvije udruge - Udruga paške ovce iz Kolana, Udruga i paškog sira grada Novalje "Zaglava", te Hrvatski centar, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Grad Novalja, a pokrovitelji izložbe
bili su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Zadarska i županija i zajednica grada Novalje. Izložbu je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. se. Josip
Na izložbi se sa svojim najboljim grlima predstavilo 15 stada paške ovce, s ukupno 60 grla, a šampionskim grlom proglašen je ovan iz grada Paga. Povjerenstvo (prof. dr. Vesna prof. dr. Boro mr. se. Zdravko Dolores dipl. ing. i Ivica dipl. ing.), izloženim grlima biralo je 3 najbolje kolekcije ovaca, 3 najbolja ovna i šampionsko grlo izložbe. Na izložbi su predstavljena ženska grlaovce koje su po svojim proizvodnim odlikama, prije svega odlikama iznad prosjeka populacije i zadovoljavaju kriterije za odabirovnovskih majki.
za izložena grla
Kao što smo rekli, šampionom izložbe proglašen je ovan iz Paga. U kolekciji ovaca nagrade su dobili Dubravko Pernjak i Marijana iz Kolana te Domagoj iz Mandra. U kolekciji ovnova nagrade su dobili Antica iz Paga te Marijana i Dubravko Pernjak iz Kolana.
Nagrade za izložene sireve
Od 33 izložena paška sira Povjerenstvo za ocjenu (prof. dr. Dubravka Samaržija, prof. dr. Neven
Izložba paškihovaca i paškog sira, tradicionalnomjesto okupljanjapaških i paškog sira na obiteljskim gospodarstvima, 4.7.2008. godine u Novaljidoživjelaje i svoje 8. izdanje
Antunac, prof. dr. Bogdan Perko, doc. dr. Samir Kalit, Dolores dipl. ing.) je kako 15 sireva jedno od priznanja, s tim da su dva proizvoda osvojila zlatnu plaketu i to sirevi Zvonimira iz Kalana i lvana Paladina iz Kolana.
Zlatnu plaketu za sireve dobili su: Zvonimir i !van Paladina iz Kolana, srebrnu: Nikola Svetlana Zoran Dabo i Krunoslav Vidas iz Novalje, Ankica Selez i Ivica iz Kolana, te Ive iz medalju za svoje sireve osvojili su: MIH Sirana, Josip Emil i Vlado iz Kolana, Zvonimir iz Caske i Alenko Dabo iz Novalje.
Predstavljenaknjiga
"Paškaovca - h1Vatska izvorna pasmina"
Dan prije održavanja izložbe ovaca i izložbe sira u Novalji predstavljena je knjiga "Paška ovcahrvatska izvorna pasmina" u kojoj skupina autora (Zdravko Boro
Jasmina Havranek i Dubravka Samaržija) na temelju brojnih literaturnih podataka i vlastitih radova opisuju odlike ove hrvatske izvorne pasmine. knjige su Grad Novalja i Matica Hrvatska Novalja, a recenzenti knjige su prof. dr. se. Vesna i prof. dr. se. Velimir
Na predstavljanju knjige moglo se kako su autori knjige u posljednjih 1O godina iznimno aktivni kada je u pitanju na otoku Pagu. Naglašeno je kako se otvaranjem službe Hrvatskog centra krajem 1997. godine provoditi uzgojni program u populaciji paške ovce. Prve su ovce selekcijskim brojevima, su prvi planski pripusti i organizirane prve kontrole Ubrzo su formirana prva stada. stada, odnosno njihovi vlasnici - temelj su svega pozitivnog što se u populaciji paške ovce nakon njihova formiranja. U stadima:
• provedena su istraživanja s ciljem definiranja standarda vanjštine paške ovce,
• provedena su i provode se istraživanja populacije paške ovce na molekularnoj razini,
• kontroliraju se proizvodne osobine s ciljem odabira grla s najpoželjnijim proizvodnim osobinama,
• provode se istraživanja paškog sira i paške janjetine. Istraživanja u proizvodnji paškog sira rezultirala su i studijom "Autohtoni (tradicionalni) paški sir"; projekt mesnih odlika paške ovce je prije dvije godine.
Kao izravni sudionici, autori knjige sudjelovali su u svim spomenutim istraživanjima, a sva iskustva i saznanja su u knjigu.
Osim opisa zemljopisnih, klimatskih, vegetacijskih obilježja otoka Paga, radi boljeg razumijevanja ekološkog sustava u kojem se odvija ova proizvodnja, jedno poglavlje knjige odnosi se na povijest uzgoja paških ovaca, u jednom od poglavlja iscrpno je opisan današnji sustav na otoku Pagu. Po jedno poglavlje je paškom siru i paškoj janjetini, a u posljednjem poglavlju
je i autora o izgledima na otoku Pagu. U jednom poglavlju detaljno su opisane i aktivnosti udruga paške ovce od njihova osnivanja.
Knjiga ima 111 stranica, AS formata, šivanog je uveza i tvrdih plastificiranih korica. U knjizi je korišteno 65 fotografija, koje su snimljene na otoku Pagu i na izvornim lokacijama na kojima se odvija paško
O tome kako na otoku Pagu ima višestoljetnu tradiciju više je puta spomenuto tijekom predstavljanja knjige i u samoj knjizi, a da ima svijetlu bupokazuje i interes koji su iskazali dolaskom na predstavljanje knjige.
Ukoliko ste zainteresirani za ovu vrijednu knjigu, možete se javiti na adresu Udruge i proizvopaškog sira grada Novalje Zaglava. Kontakt osoba: predsjednik Udruge Alenko Dabo, br. mob.: 091
li~t 09/2008.
Novo na tržištu - knjiga "Paška ovca- hrvatska izvornapasmina"
DRZANJE
GOVEDA
Po isteku pašne sezone zbog negativnih atmosferskih
prilika, poput snijega, mrazeva, ili jednostavno zbog
prestanka vegetacijskog perioda, stoku treba u zimska prihvatilišta, gdje ju selektiramo, razvrstavamo
U SUSTAVUKRAVA-TELE.
- Mr. se. Dalibor
Mušku junad možemo staviti u tov ili prodati, ovisno o proizvodnoj filozofiji Isto tako i jedan dio junica možemo prodati, ako smo dostigli limit proizvodnje iznad kojeg ne kanimo a podmirili smo i selekcionirali junice potrebne za remont stada. Objekti su uglavnom tipa. su od drveta, a kako smo ranije napisali, stoka ionako nerado boravi u njima. bismo
morali osigurati posebne odjeljke za porodilište, zatim posebne prostore za telad, krave i steone junice, mlade junice i bikove. Nije to ništa strašno ni zahtjevna. Ispusti su poželjni i tu bismo trebali organizirati hranidbu jednim dijelom. Ako su_ispusti mali, trebalo bi ih nasuti kamenom da se pretjerano ne stvara blato.
Višestruke su prednosti ovog sustava gospodarenja; prvo, treba nam manje stelje, a i objekata nam je olakšana. Gradnja ovakvih koševa u koje stanu rolo-bale sijena vrlo je jednostavna. Oko koševa bi bilo poželjno nasuti kamena "šakanca" kako se ne bi stvaralo blato, a i kako bi životinje ovuda brusite papke. Silažu i sjenažu možemo davati u valovima u štalama. Krave isto tako možemo hraniti na podestima (slika 1). c'
po proizvodnim kategorijama
Slika 1: Hranidba na ispustu
Slika 2: Štala za sustav uzgojagovedasustavomkrava-tele na (Stara Subocka)- sustav dubokestelje
Slika 3: Sustav kontra OPG Dušek
U svakom važna je krmna zabrana koja nam vezanje krave kod teljenja ili veterinarskih intervencija. Isto tako, prvih dana poželjno je krave vezati i dovoditi mladu telad na sisanje kako bi se na majku. U principu, imaju poseban odjeljak za telad i prvih dana dovode telad majci da se naviknu na nju. Kasnije ta mjera više nije potrebna, jer tele samo pronalazi majku radi sisanja. Poželjno je odjeljke za telad u štalama napraviti iza svake majke kako tele ne bi lutalo bespotrebno štalom i kako se ne bi ozlijedila.
Primjeri objekata
Imamo raznih primjera priruobjekata za uzgoj goveda sustavom krava-tele. Naši ljudi su domišljati, a glavna misao vodilja bila imje jednostavnost, funkcionalnost i najvažnije - Uglavnom se radi o drvenim objektima na dubokoj stelji, mada ima i izuzetaka (slika 2).
Ipak jedno od najorginalnijih rješenja koje možemo vidjeti u Hrvatskoj je štala obitelji Dušek sa sustavom kontra kose (slika 5).
S druge strane, proizvogradi nadstrešnice od materijala
bagremove stupce, okrajke drveta sa pilana i to sasvim dobro funkcionira. Isto tako mogu se nabaviti hangari koji su relativno jeftini (slika 4).
Zakon i potrebna dokumentacija
Zakonodavac (Hrvatski sabor) olakšao je poljoprivrednicima gradnju novih štala Zakonom o prostornom i gradnji (NN 76/07, 3.3. 209).
zgrade
ska (bruto) površina nije od 400 m i zgrade za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti gra(bruto) površina nije od 600 m, može se pristupiti na temelju rješenja o uvjetima Dakle, nisu više potrebne lokacijske i dozvole koje su koštale enormne svote.
Potrebno je javiti se u Upravni odjel za prostorno i graditeljstvo kako bi se ustanovilo da je
Slika 4: Hangariz Nizozemskepretvorenu štalu (cijena28 eurapo kvadratu)
lokacija objekta dovoljno daleko od
što ovisi o svakoj jedinici lokalne samouprave. U nekim jedinicama lokalne samouprave je i gradnja u Sve ovisi o planu. Slijedi geodetska podloga s visinskim kotama ovjerena u katastru, što radi ovlaštena geodetska tvrtka. Zatim slijedi idejni projekt od ovlaštenog arhitekta. Potrebanje list ili ugovor o najmu. U postupku se vodni i komunalni doprinosi. Potrebna je suglasnost susjeda koji su u blizini
Potrebno je zatim pribaviti dozvole sanitarne inspekcije, inspekcije za zaštitu od požara i Hrvatske elektroprivrede.
Na temelju svih pribavljenih dokumenata Upravni odjel izdaje Rješenje o uvjetima gradnje. Slijedi glavni projekt koji ovlaštena arhitektonska i pristupa se uz nadzor nadzornog i nezavisnog inženjera i na kraju investitor dostavlja Upravnom odjelu za prostorno i graditeljstvo završno
Komplicirano je, ali znatno manje od procedure po starom zakonu gdje je trebalo 17 suglasnosti za lokacijsku, pa još toliko za dozvolu, a i košta daleko manje. naše ljude, možemo tvrditi kako oni graditi objekte, tu ih nitratna direktiva i gotovo je sa improvizacijama. Zakon se polako morati poštovati, htjeli to oni ili ne. Ipak, za vrijeme zimskog razdoblja stoka boravi na dubokoj stelji i u izlazi na pašnjak i tada možemo štale i voziti kruti stajski gnoj na polja.
prihvatljivorješenje)
Slika
Drvena štala (dubokastelja) na OPG-uobitelji]ambrišaku StarojSubockoj(jeftino,funkcionalno 1 zdravo)
Slika 5: Originalnorješenjepoda u štali - sustav kontra (OPGDušek)
Slika 6: Zimsko prihvatilišteza uzgojgovedasustavomkrava-telena OPG-u (jeftinoi
7:
Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.
Program za upravljanje stadom
sa automatskom ishranom krava
štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.
Lak;tofriz,~osude z razlitit1n kapaciteta - /atvorenf\sustav
sa aut ma kim ~rianjem i m mlijeka.
KRAWEVSKA ZAŠTITA
ZA VAŠE KRAVE
t/ Prvoklasna dezinfekcija
sa 5000 ppm joda
t/ Izvrsna vidljivost
t/ Vrhunska njega
t/ Potpuno zatvaranje
sisnog kanala
t/ Gotovo bez kapanja
ProfilacDermapre F
Brzo i jednostavno pranje sisa
t/ Spremno za korištenje
t/ Rastapa
t/ Njeguje kožu
Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili
WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755111, 091/2755112, 091/2755113.
Sa partnerima:
ura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273 tex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116
I Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857
ocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013
rada marvogojske udruge u Goli
Iz Hrvatskog centra
UGoli je u lipnju ove godine obilježena stogodišnjica rada Hrvatske (marvogojske) udruge. Izložbu je otvorio potpredsjednik Vlade RH gosp. Damir a svojom su državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja gosp. Krešimir Kuterovac, ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja gosp. lvan ravnatelj Hrvatskog centra gosp. Franjo Poljak, dožupan županije gosp. Vladimir Šadek, potpredsjednik Europskog saveza simentalskog goveda gosp. Marjan Špur te mnogi drugi.
Na izložbi je bilo predstavljena 27 grla u 4 kolekcije. Vlasnicima grla su diplome Hrvatskog centra, te i naturalne nagrade brojnih sponzora izložbe.
Nagrade za osvojena prva mjesta
kada je proizvela 6 834 kg mlijeka s 4, 10%m. m. i 3,40%
U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prva nagrada pripala je Željku iz Gole za kravu
Dacu HR 5100903596 (oteljena 20.02.2006., otac je bik Braun ,7661). Ova prvotelka je u prvoj kontroli proizvela 26,2 kg mlijeka s 3,65% masti i 3, 19%
U kolekciji krava simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Dragutin Beštek iz Kuštana za kravu
Leonore HR 7101272624 (oteljena 16.08.2004., otac je bik Dionis AT 447242233). Ova krava je imala 2
teljenja, a u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je S 611 kg mlijeka s 4,30% masti i 3 ,40%
Krava Desiree HR9101133727, vlasnika Maria Kocebana iz Ladinca, izabrana je za najbolju bikovsku majku simentalske pasmine. Otac ove krave je bik Emir DE 0931852499; krava je oteljena 22.06.2004. godine i imala je dva teljenja. U maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 7 449 kg
Željku Posavcu iz Hudovljana nagrada za steonu junicu simentalske pasmine Rajku HR 7100997634 (otac Salas 7483, oteljena 09.01 .2006.; majka je u 4 laktacije proizvela 5 923 kg mlijeka s 4,20% m. m. i 3,50% a maksimalnu je imala u laktaciji DragutinuBešteku diplomai zvonoHrvatskog centra za šampionskogrloizložbe
mlijeka s 4,60% masti
Šampionka i krava s proizvodnjom
Diploma i zvono Hrvatskog centra su
Dragutinu Bešteku iz Kuštana za šampionsko grlo izložbe Gacka HR 1100877518 (oteljena 12.07.2003., otac Rentano DE 0913378193). Krava je imala 3 teljenja, a u dvije laktacije je proizvela 7 267 kg mlijeka s 3,90% m. m. i 3,20%
Maksimalnu st je imala u drugoj laktaciji kada je proizvela 8 042 kg mlijeka s 3,80% masti i 3,20%
lvanu iz Ferdinandovca nagrada za najbolju kravu sa životnom proizvodnjom. To je krava Milka HR 0080081501 (oteljena 11.09.1994.; otac Hadrian 01110007185).
predstavljena je krava koja je imala 1O teljenja i 11 teladi. U devet laktacija je proizvela 6 293 kg mlijeka s 3,90% m. m. i 3,30% Maksimalnu
imala je u šestoj laktaciji, kada je proizvela 7 558 kg mlijeka s 4,50% masti i 3,50%
Ujedno, ova je krava ostvarila životnu proizvodnju od 60 258 kg mlijeka s 2 372 kg
Na mladima svijetostaje- sigurnaje uzgoja simentalskoggovedau Hrvatskoj
masti i 1 974 kg Nakon izložbe održan je Bambino kup mladih goveda kojeg je i ovaj put pratilo mnoštvo posjetitelja koji su u dobrom raspoloženju bodrili mlade
Natjecalo se 30 sudionika od njih 15 starosti od 5 do 1O godina u kategoriji i 15 starosti od 10 do 15 godina u kategoriji juniora. Svim natjecateljima su medalje Hrvatskog
skog centra, a pehari pobjednicima. Pehar za najbolji dojam i nagrada za mjesto u kategoriji osvojio je Bojan iz Križevaca, dok su prvo i drugo mjesto osvojili Jelena Habuzin i Matija Horvat iz Sv. lvana Žabno. U kategoriji juniora pehar za najbolji dojam te nagradu osvojila je Marija Paula Bedenik iz Gole, dok su prvo i drugo mjesto osvojili Stjepan i Dean iz Gole.
Mladim
Potrebno je koristiti savjete
ljudi i racionalna upravljati financijama
Predstavljamouspješnufarmu muznih krava obitelji iz KloštraPodravskog
Piše:MargaretaZouharZec
Ivan iz Kozarevca, pokraj Kloštra Podravskog, farmer je koji u staji drži 69 muznih krava, pretežno simentalske pasmine. Ova farma uspješno posluje, što govori podatak da je u prošloj godini Naturi Agro iz
460 000 L mlijeka. rata kredita kojeg obitelj
HBOR-uiznosi 20.000 kuna. Trenutno su u godini otplate kredita, a do isteka je ostalo još šest godina.
Obitelj je s uzgojem muznih krava još 1996. godine, kada su imali nekoliko vlastitih junica i 1O uvezenih iz Austrije. Stado je povena 30-ak krava, jer su ostavljali junice iz vlastitog uzgoja, a dnevna isporuka mlijeka iznosila je oko 500 litara. svoje uspješnosti i svojih s kojima je bio zadovoljan, lvan je raditis više muznih krava i na moderniji 2003. godine napravljen je novi elaborat staje muznih krava, a od Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) zatražen je kredit, koji imje ubrzo odobren u iznosu od 1.600.000 kuna, uz 5 %-tnukamatnu stopu, dvije godine i otplatu 10 godina. Tada je u staji bilo pedeset mladih krava - iz Austrije je
stiglo 40 steonih junica i uz 1O vlastitih je rad u novoj farmi muznih krava. No, je kredit nakon jedne godine kako je za izgradnju staje imao sumu vlastitog novca od prethodnog poslovanja farme, te je staju do rešetki, kaže, izgradio vlastitim novcem. To je "lauf' staja, duga 35 m i široka 17 m, gdje krave imaju odmorište i nisu na vezu,
slobodno Prednost takve staje je u tome što se krave lakše tele, obzirom da se više Izmuzište je tzv. "riblja kost", u koje ulazi osam krava, a hranjenje smjesom obavlja se kompjuterizirana u boksu. Svaka krava ima koji ulaskom krave u boks reagira i šalje podatke u "Upravo preko kompjutora nadzirem koliko je koja krava pojela smjese, kakvo je njeno zdravstveno stanje, te koju je kravu
Obitelj voli krave (mama otac !van i sinovi Antun, Mihovi/ i Franjo)
potrebno pripustiti" - govori
Visoka proizvodnja mlijeka
A kravama na farmi lvana i i krava Dusi koja ima 6 godina i najbolja je muzna krava u RH. Do tog podatka došli su djelatnici Hrvatskog centra koji redovito nadziru muzne krave. Duslino vime izgleda kao velika bijela košara, jer ona dnevno daje 50 litara mlijeka. Ne vode je ni na kakva natjecanja, jer se boje da krava ne doživi stres, što lako može zdravstvene
Dnevno se s ove farme odvozi oko 1 250 litara mlijeka E klase. "Nije bilo teško E klasu mlijeka. Važnoje održavati higijenu vimena i stroja za mužnju. Mastitis-test redovito radimo, tako da su somatske stanice pod kontrolom. A dobra higijena uništava mikroorganizme" kaže lvan. Navodi i zoran primjer kako razlika od prve do E klase mlijeka u financijskoj na isporuci od oko 35 000 kg iznosi oko 10.000 kuna. I zato je mnogo isplativije imati E klasu. Potrebno je samo imati volju za održavanjem higijene vimena prije mužnje. Na taj je lako održati i E klasu mlijeka. Ivanje u završio srednju školu i nije krenuo u posao s predznanjem farme. Ali, kako godinama aktivno sa iz savjetodavne službe iz Koprivnice i gosp. Tumpeom iz Slovenije, koji dolazi k njima, nije bio problem krenuti u ozbiljnu proizvodnju mlijeka. "Potrebno je slušati struku i tada je sigurno da se može uspjeti. Ja sam odlazio u Sloveniju i l\ustriju vidjeti kako se radi na njihovim uspješnim farmama. Nizozemci su bili i na mojem gospodarstvu" - kaže lvan, koji se "u hodu" obrazuje. On ima certifikat 'Management farme",
Antun uživa na farmi vrijemes teladi
kojeg je 2005. g. dobio u Križevcima renja; moje simentalke daju manje nakon odslušanih 60 sati preda- mlijeka dnevno, ali u vanja. ide u Sloveniju ili laktaciji ostaju više godina. Meni Austriju odslušati neko predavanje, nizozemski nije prihvatljiv, jer a nedavno je bio u Austriji na bih teško došao do podmlatka. Kad predavanju o uzgoju teladi. se krava oteli, treba 24 Kravadoji na zube mjeseca da bi se njezina otelila. svoje krave simen- A dnevnu mlijeka mojih talke (samo je nekoliko holštajnica) simentalskih krava reguliram upravo hrane silažom kukuruza i talijan- hrane koju im dajem. Jer skog ljulja. Ljulj su do lipnja kosili krava doji na zube". dva puta - sredinom travnja i Osim muznih krava, na poljasredinom svibnja. Malo prosušen privrednom gospodarstvu obitelji ljulj spremaju u silažu. "Ljulj može i je i 18 teladi koje prvih 1O zastarjeti, a njegova je kvaliteta tada dana starosti hrane kravljim mlimanja. Sjenaža ljulja mora imati 19 % jekom, a potom dobivaju proteina i tada je jako kvalitetna za zamjenicu i uglavnom ih prodaju. ishranu naših krava" - kaže lvan. Sije i Hranu za svoje krave priprekukuruz kojeg silira. Uz maju na 140 jutara zemlje, od silažu, muzne krave dobivaju i je 40 jutara vlastite, dok je 100 koncentratnu smjesu u do jutara u zakupu. Krave bi puštali da 4,5 kg dnevno. Smjesu kupuju, jer imaju nekoliko jutara zemlje oko im je prema vlastitoj taj staje, jer "lauf' staja ne može isplativiji. Svaka nadomjestiti sunce i svježi zrak. krava dnevno daje 22 - 24 litre Udruženiu "Strojni mlijeka. "U Nizozemskoj, muzna prsten Podravine" krava ima 1,6 laktaciju,jer Na pitanje je li financijski teško oni žele od krave odmah dobiti podnio kupnju poljoprivrednih velike mlijeka, pa kad krava strojeva za obradu zemlje lvan da svoj minimum ide u klaonicu" negativno odgovara.jer je u Ivan i nastavlja: 'Ja sam izabrao udruzi "Strojni prsten Podravine". meni prihvatljiviji gospoda- To da se udružio sa svojim
REPORTAŽA
bratom Darkom i kolegama Mladenom i Božidarom su kupili Meck Corn traktor od 150 konja na kredit, plug, stroj za rasipanje kalcija. Nadalje, dali su napraviti za zemlju, kupili su 5,5 metara širok a u nabavi su i Njih imaju oko 400 jutara zemlje i ravnopravno koriste mehanizaciju, a u udruzi je i koji samo vozi traktor. Da su još dvojica u udruzi, tek bi onda strojevi bili maksimalno iskorišteni. Ivica i brat Darko imaju muzne krave, dok s_udruga dvojica ratari. Takvom mehanizacijom se u i ujesen napravi sve na vrijeme. Ne moraju na malim traktorima sjediti dane i i orati. "Toje prednost, ali ljudi se teško udružuju,jer je nestalo povjerenja ljudima" - govori lvan k u Kozarevac na trenutak smo pomislili kako smo na krivoj adresi jer su nas na ulazu u dvorište na novoj i staroj ugodno iznenadili balkoni ukrašeni rascvjetalim surfinijama. No, to je u ovoj farmerskoj obitelji. je 2005. g. dobila priznanje Udruge Zelenih Kloštra Podravskog za najbolje balkon. Ogroman obiteljski stol u dnevnom boravku daje naslutiti da u tu dolazi mnogo ljudi. A to su i potvrdili ponosni "Uposljednje tri godine posjetilo nas je oko 2 500 ljudi, organizirano ili Došli su pogledati farmu muznih krava ili su došli na neki seminar ili predavanje koje je organizirao Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, a su se tu održavali i pokusi s kukuruzom, ljuljem i tlom". lvan dobio je Priznanje za osvojeno 1. mjesto na županijskom natjecanju u oranju trobraznim plugom 2004. godine.
Djeca se još školuju.Antun ide u razred osnovne škole, Mihovilu drugi razred srednje veterinarske, a Franjo u razred srednje poljoprivredne škole. BakaJelena, odnosno Ilonka, kako je svi zovu.još uvijek kuha i služi goste. Djeca pomažu u staji, ali imaju i dvoje stalno zaposlenih koji rade dvokratno. U staji je ugodna atmosfera, a laganim tonom radio svira cijeli dan. Primijetili su, kažu, da krave vole glazbu. Impresivno je kako staja izgleda a upravo su i sve njihove krave Mandarina, Brita, Filke, Sisi, Merci, Kurs i sve druge. Djeca se, kao i lvan i kravama smirenim i blagim glasom. Novi glasovi u staji, posebno pri mužnji uznemiruju krave, na što one reagiraju manjom mlijeka, te su zato na izmuzište stavili natpis "Zabranjen ulaz za vrijeme mužnje".
SINCE 1988 VAM PREDSTAVLJA psc-ferencak@kc.t-com.hr
Vi ste odabrali nas, a mi Vam nudimo: POUZDANOG PARTNERA NA~POVOWNIJU CIJE U KVALITETU BRZINU IZVEDBE
Siliranje krmnog sirka i sudanske
Piše:Dr. se. DarkoUher
Uaridnim uvjetima i suhim ratarenjem uspješno se uzgajaju krmni sirak i sudanska trava za proizvodnju zelene krme i silaže. U odnosu na kukuruz, krmnom sirku i sudanskoj travi potrebno je više topline, a znatno manje vode. Izvjesna je suzdržanost u proizvodnji krmnog sirka i sudanske trave kao zelene krme zbog sadržaja kiseline (HC~) u njima koja je, u koncentracijamavezanim za rast, odnosno visinu biljaka, za životinje. Sinteza kiseline maksimalna je pri visini biljaka od 1Ocm (500 ppm/kg zelene mase), da bi se pri visini biljaka od 150 cm smanjila na oko 50 ppm/kg zelene mase. Otrovna doza kiseline unesena u organizam životinja je od 0,5 do 1 g. Letalna doza za kravu tešku 400 kg je oko 0,816 g, odnosno O,125 g za ovce teške 60 kg. ostalog, krmni sirak i sudanska trava mogu se uspješno koristiti u zelenom stanju ukoliko se poštuje preporuka za korištenje ispašom ili košnjom pri visinama biljaka: za sudansku travu kada biljke imaju visinu od 50 cm, a za sirak i hibride krmnog sirka x sudanska trava 60 cm.
Prema podacima ITCF-a, korištenje silaže krmnog sirka u
ishrani stoke ne predstavlja nikakav rizik. Košnja krmnog sirka za zelenu krmu vrši se od visine biljaka 60 do 70 cm pa sve do pojave metlice. Za krmni sirak i sudansku travu se visina košnje od 12 do 15 cm iznad površine tla, kako bi se brza regeneracija usjeva i postizanje broja otkosa tijekom vegetacije. Kasnom košnjom se prinos suhe tvari, ali se
Krmnisirak i sudanskatrava odlikujuse busanja, regeneracijom poslijekošnje, na sušu i genetskim potencijalomza
visoke prinose biomase·
Tab/ica 1: suhe tvari i sadržaj netoenergijekrmnogsirka i i sudansketrave I
Kemijskisastavu suhojtvariu% Sadržajnetoenergije U suhojtvari Uhranivu Kultura Sirovi Sirova Sirova proteini celuloza mast Pepeo
Krmnisirak
Sudanskatrava
NET = ekstraletivnetvari NEL = netoenergijaza proizvodnjumlijeka (M])
Tablica2: suhe tvari sudanske trave {% od suhe tvari) pri visinamaporasta i razvijenostiu vrt/emekošnje
Kemijski Visina biljaka u vrijeme košnje u cm sastavu% 60 -
>
Sirova
li vlaknina
mast
NET = elestraletivnetvari
Tablica3: Kemijski sastav zelenemase i silaže u 1 kg hraniva u suhojtvari i hranjivavrijednost krmnogsirka
sirovi
JET = ekstraktivnetvari NEL = netoenergijaza proizvodnjumlijeka (MJ} JERIT = netoenergijaza rast i tov (MJ)
:manjuje zbog :adržaja sirove vlaknine i smanjenja :adržaja sirovih proteina (tablica 1). Concentaracija energije u suhoj tvari silaže je smanjena u odnosu na zelenu krmu. U silaži zelene mase prije manji je sadržaj NEL-a za 12,06 %, a u silazi zelene mase, ubrane kom sadržaj NEL-aje za
SINCE 1988 VAM PREDSTAVLJA www.psc-ferencak.hr psc-ferencak@kc.t-com.hr
Kompletni repromaterijal za spremanje va.feg krmnog bilja(mrežeJoli"e,.fpage) Za w~
SILAZNE PODFOLIJE I FOLIJE RAZNIH DIMENZIJA ZAŠTITNE
PIJESAK
Piše:
Mr. se. Kristina
poželjno je tele držati u porodilištu prva 24 sata na temperaturi iz10 i 18 °C. Na modernim farmama prave se tipske za telad u kojima se telad drži prvih 14 dana. Pri konstrukciji kaveza i njihovom smještaju bitno je neposredan kontakt tek teleta s drugom teladi. Kavezi (profilaktorij) su dimenzija 1,2 - 1,5 x 1 m. Treba ih smjestiti, po moguu zaseban prostor, s tri zida i krovom. Ukoliko je telad smještena u zatvorenim prostorima (topli uzgoj), onda valja održavati temperaturu 15 - 18 °C i relativnu vlagu od 60 - 80 %. Pod kaveza je od letava, a svakog se dana nastire svježom slamom.
Nakon dva tjedna telad se iz individualnih kaveza ili boksova premješta u prostore za skupno držanje. Tu se smješta oko 5
po boksu, s time da je potrebno osigurati 2 m 2/teletu. Pod mora biti topao, i prikladan za dezinfekciju. Odbijena telad, u dobi od 2 do 6 mjeseci, drži se u grupama
Grupnodržanjestarijeteladi
od 6 - 12 grla. Po jednom teletu potrebno je osigurati 2,5 - 3 m 2 površine u zatvorenom (natkrivenom) prostoru. Ako se telad drži u zatvorenim valja po jednom grlu osigurati 7 m 3 prostora (pri prirodnoj ventilaciji). Valja imati na umu da ekstremne vremenske prilike ne djeluju nepovoljno na telad, ukoliko se ona drži u prirodnim uvjetima. Potrebno je samo osigurati suh ležaj i propuh. Pri izgradnji tipa ne smijemo mijenjati sistem držanja, dakle, tele jednom stavljena u hladni uzgoj ne smijemo premještati u topli uzgoj i obratno.
Idealni za stada treba imati odjele: profilaktorij, odjel za telad koja siše i odjel za odbijenu
Smještaj teladi u prvima danima života
DRAGOLJUB
penicilin"
- Marija dipl. ing.
Biljka izJužne Amerike, iz prašuma Perua, gdje samonikla raste kao otporna trajnica, Kod nas se uzgaja iz sjemena kao jednogodišnja biljka. Sadi se na ili polusunmjestima, na suhom, pjeskovitom i siromašnom tlu. Ovisno o vrsti naraste od 25 do 35 cm, a i više od 2 m. Ukoliko se biljke sade uz potporanj, kako bi se penjale, potrebno ih je malo povezati jer imaju slabe ili nikakve vitice za Ako ih ostavljamo da rastu po zemlji, na tlu prave i treba ih saditi na razmak od 40 - 50 cm. Dragoljub ne treba prihranjivati niti previše zalijevati, jer tada slabije cvjeta i razvija bogatu zelenu masu. svijetlozeleni, gotovo okrugli listovi cjelovitog ruba imaju zrakasta žile i dugu peteljku koja ide od sredine lista. Krupni cvjetovi trubastog oblika sastoje se od pet latica žute, ili crvene boje, a razvijaju se od lipnja do rujna. Nakon cvjetanja ostaju okrugli plodovi s 3 velike sjemenke. U ljekovite svrhe koriste se pripravci od svježe biljke jer se sušenjem gube djelatne tvari. Najbolji rezultati postižu se kod infekcija dišnog i urogenitalnogtrakta.
Tinkturaod dragoljubapriprema se 80 - 100 grama svježih listova i sjemenki u 500 mL 70%-tnog alkohola. Nakon 2 do 3. tjedna se procijedi i spremi
Dragoljub ili kapucinka (fropaeolummajus)
je prelijepa vrtna biljka, djelotvorno sredstvo kod infekcija dišnih i organa te ukusan i dodata~ jelima
Zbog sadržaja vitamina možeposlužiti i kao proljetnasalata - mlado sitno nasjeckati,maloposolitii dodati limunov sok i konzumiratibarjedanput dnevno. da biljku možemouzgajati u loncu,ili na balkonuili u stanu - po zimi - osiguravanam tijekomcijelegodineljekovitu vitaminsku salatu
u tamnu bocu. Uzimaju se 1 - 2 žlice tinkture u malo vode. Tinktura razblažena vodom koristi se i kao oblog za rane.
Pripravke od dragoljuba ne treba koristiti u prevelikim ma jer mogu izazvati nadražaj bubrega, želuca i crijeva. Ne prese trudnicama. Tijekom upotrebe ove biljke je osjetljivost prema alkoholu.
Listovi se zbog posebnog ljutkasto-oštrog okusa koriste kao
dodatak salatama, sirnim namazima i jelima od jaja, a cvjetovi služe kao dekoracija salatama, jelima od riže i tjestenine.
Dragoljub uništava i životinjske parazite. Ekstrakt se pokazao kao izvrsno sredstvo protiv lisnih uši i drugih parazita.
Iz lista dragoljuba dobiva se sumporno ulje, koje ima veliku antibakterijsku - koristi se u dišnih i urogenitalnih
Vjetrovi poljodjelcima donose veselje i tugu. Suhi i topli ožujski vjetrovi isušuju tlo. I pojave mraza nema kad je vrijeme vjetrovito. No, tijekom ljetnih mjesecijakvjetar brzine 36 do 44 km/sat lomi mladice vinove loze. Grane se lome kod olujnog vjetra brzine 55 do 77 km/sat. No, od vjetra se ipak možemo i zaštiti. Sadnjom drvoreda mijenjamo smjer i brzinu vjetra. Prirodnim ili umjetnim preprekama ublažavamo strujanje zraka. Kad vjetar puše okomito na prepreku, brzina vjetra se smanjuje i ispred i iza prepreke. U zavjetrini je brzina vjetra najmanja i to na onoj udaljenosti koja je
jednaka visini prepreke. No, vjetrobrani djeluju i na temperaturu zraka. U zavjetrini je danju toplije. Vjerojatnost pojave mraza iza prepreka.
Što je to vjetar? Da se podsjetimo - vjetar je strujanje zraka paralelno sa Zemljinom površinom. Njegov smjer i brzina ovise o tlaku i temperaturi zraka, obilježjima nih masa koje dolaze nad naše krajeve, zatim o reljefu terena, te vegetaciji na tim terenima.
Vjetar je usmjeren prema nižem tlaku zraka. No, ako je razlika tlaka zraka mala, prizemni vjetar puše od hladnog prema
Lf~W~
za proizvodnju krme i sjemena
Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se. Zvonimir Štafa s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirko i prof. dr. se. Gordana s Poljoprivrednog fakulteta Strossmayera u Osijeku.
Djelo je namijenjena ponajprijestudentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz proizvodnje krme za krave. Ovom knjigom - mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i
toplom Nad neravnim tlom smjer vjetra ovisi o smjeru pružanja orografskih prepreka. Vjetar zaobilazi manje gorje, te puše uzduž klanaca, uvala i dolina. U našim krajevima vjetrovi nisu isti. Bura je suh, hladan i mahovit koji se niz planinu spušta prema moru. Orkanska bura jakosti i do 150 km na sat u Dalmaciji stabla maslina i diže krovove Fen je topao silazni vjetar planinskog koji puše na zavjetrinskim stranama orografskih prepreka kad masa prelazi preko njih. Što je planina viša, brzina vjetra je
u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.
Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje kultiviranih vrsta trava; proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.
Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, Hica 31/3, tel: 01/4833-349; e-mail:
li,st 09/2008.
l'inbija
Cijenjeni mlijeka,
ako ste zainteresirani za izgradnju ili dogovor o izgradnji obiteljske farme uz p< Vindije - slijedite primjer obitelji iz Velikog Poganca koja o iznimnom proizvodnje nakon izgradnje farme.
Snježana navodi:
"Uz službe Sektora za otkup mlijeka Vindije d.d.
• dobili smo upute:
- idejna rešenja sadržaja i izgleda farme
- radno-tehnološke podloge
- investicijsku studiju
- prilikom izgradnje i poslije u redovitoj eksploataciji.
• na osnovitoga izgradilismoobiteljskufarmu kapaciteta30 krava sa obilježjima:
• poluotvorena staja s vanjskom klimom
• suvremeno opremljenu farma po linijama: mužnja, hranjenje, izgnojavanje
• jednostavan i po cijeni izgnojavanja farme
• uzgoj krava onom u prirodi
• time smosi osigurali produktivnosti bolje uvjeterada.
• naši na osnovi farme:
• smo brojno stanje krava s 1O na 25
• ostvarili napredak u proizvodnji mlijeka:
- godišnju proizvodnju mlijeka od 9.041 I po kravi
- tijekom 2007. godine ukupno smo na farmi proizveli 226.281 litara mlijeka E kvalitete
• vlastitom proizvodnjom junica osigurali smo stabilnost proizvodnje mlijeka
• osigurali smo zaposlenje kako sebi, tako i drugima
BIOdar
Tvorn1(.a hrane.Vara11:tin
• ostvarili smo profitabilna poslovanje farme, za što je velikim dijelom zaslužno
i to što smo cijelo vrijeme u hranidbi krava rabili gc peletiranu krmnu smjesuKM22%, S/Odar- Vindija,prema uputama o hranidbi, smo dobili bolju iskoristivostobroka i dne proizvodnju mlijeka."
