Mljekarski list 1-2009

SADRŽAJ

REPORTAŽA

Još jedna nova farma u Od polja do stola na jednom gospodarstvu županije

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG

AGRONOMA

Samo odvažni i hrabri idu naprijed __ _

ENERGETIKA

Energetski rasvjeta

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Kriteriji za izbor bikovskih majki i holstein pasmine _____________ 12

HRANIDBA

Hranidba krava zimi zalihama sjenaže 16

Masti kao krmiva i utjecaj na mlijeka_ 47

IZ UDRUGA

Osnovana Udruga simentalskog goveda "Posavski simentalac'.'.__18

Osnovane nove udruge goveda_ 58

AKTUALNO

Zimsko planiranje poslova za sezonu ______ 20

ANALIZA KRME

voluminozne krme - zašto se kako i gdje?__ 21

Naslovnica: Farma obitelji Novak iz Svetog Urbana u

GOSPODARSTVO

hrana - najvažniji trošak u proizvodnji mlijeka 24

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Štete na strnim žitaricama tijekom zimskog razdoblja___ 27

TRA VNJAŠTVO

Uzroci zakorovljenosti travnjaka 30 AGROTEHNIKA

POLJOPRIVREDE

Analiza ekonomike proizvodnje mlijeka i stavovi u Istarskoj županiji

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Odjel za Hrvatska mljek,irska udruga i Udruga za travnjaštvo, krmna bilje i razvoj poljoprivrede iz Koprivnice u drugoj polovini organiziraju Prvo regionalno savjetovanje mlijeka sjeverozapadne Hrvatske za farmere Krapinsko-zagorske. Varaždinske, Bjelovarska-bilogorske i županije kao podršku uspješnoj provedbi Operativnog programa razvoja govedarstva RH. Detaljnije informacije donosimo u broju Mljekarskog lista.

llica 31:111.tel. 01.4833-349. fax: 01 ·4875-848. e-maii: hmu:J~hmu.nr. www.hmu.hr. :vi!:3:3206599 Žiro 2360000-1101408596. priprema i tisak: Hlac·. Pluska. !'-:1koieHalpera 1. www.hiad.hc M! ekarsk1 hst upisan Je u Up1sn1k HGK o izdavanju I dis:ribuc11i t•ska pcd redn11n brojem 863.

Uredništl'O

odbor: dr. se. Petar

se. Ana Dakic. prof. dr. se. Zoran Grgic. Zdenka dipl. mg dr. se. lvan Jakopmnc. Jania JoLanovic. d1pl oec mr. se. Goran K1š. mr. se. Natalija mr. se. Miljenko mr se. Antun Kostel1c. mr. se. prof. dr. se. Boro Zoran n:adan. dr. vet. med„ ArnellJa Š1pek. dipl. ing., dr. se. lgor cJr.se Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Vera Volaric. dipl. 1119„Izvršni urednik: Zoran dipl. 1ng„ Vlasnik i Hrvatska rnljek.arska udruga Zagreb Uprava i uredništvo: Zagreb.

Jošjedna nova farma u

Piše: Zoran dipl. ing.

Cobitelj Novak, nositelj OPG-a Zlatka (1965.), supruga Marija (1967.), Nataša (1987.) i sin David (1991.), pri otvaranju farme sponosom su izjavljivali kako je izgradnja ovakvog objekta njihova dugogodišnja želja, koja se danas napokon i ostvarila. se dugo godina veoma uspješno bave proizvodnjom mlijeka, tako da je izgradnja nove i moderne staje bila slijed njihova razvoja proizvodnje. Uz Hrvatskoga zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, odjela županije i poslovnog partnera Vindije d.d. iz Varaždina uspjeli su

prikupiti svu potrebnu dokumentaciju te krenuti s izgradnjom staje i nabavkom junica holštajn pasmine. Izgradnja farme je u travnju, a svi su poslovi dovršeni u vanom razdoblju. da su zadovoljni ovakvim tijekom pa je stoga gospodin Zlatko Novak zahvalio svojim savjetodavcima, poslovnom partneru, ali i radova na korektno dijelu posla. Otvaranju su prisustvovali predstavnici MPRRR-a, službi ministarstva, murske županije te brojni prijatelji obitelji. Farmu je službeno otvorio dr. se. lvan Odjela proizvodnje u

U prosincuje otvorenanova farma muznih krava obitelji

Obitelj Novak na novomradnom mjestu - osmijehna licima dovoljno govorio njihovuzadovoljstvudo sada ostvarenimplanovima

Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Pohvalio je trend otvaranja novih farmi krava u Hrvatskoj, s obzirom na veliku podršku države kroz Operativni program razvoja govedarstva kojim mlijeka mogu povratiti 40% investiranih sredstava. Otvaranje ovakve farme svakako je doprinos razvoju mljekarskog sektora u Hrvatskoj, te zoran prikaz izvrsne prilagodbe u izgradnji farme prema europskim standardima. Posljednjih nekoliko godina nadležno Ministarstvo poljoprivrede posebnu pozornost upravo razvoju govedarske proizvodnje, s obzirom na to daje to grana te da je upravo proizvodnja mlijeka mjerilo uspješnosti razvoja proizvodnje jedne zemlje. uspješnog poslovanja i daljnjeg uspjeha novih modernih farmi je sustavna edukacija i obavezna suradnja sa institucijama, istaknuo je

Prema Valerije dipl. ing., savjetnice za Hrvatskog zavoda za

poljoprivrednu savjetodavnu službu županije i osobe koja prati OPG Novak, ovo je deveta suvremena farma muznih krava u a u skorije vrijeme možemo otvaranje još ovakvih farmi. Svakako je pravi trenutak za sve one koji planiraju izgradnju i proširenje kapaciteta, s obzirom na državne programe potpore.

Nova farma

U izgradnju farme je utrošeno 2, 7 mil. kuna; od toga 2, 1 mil. kuna sredstava Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i 600.000,00 kuna vlastitih sredstava. Novakovi s obzirom na sudjelovanje na natjeMPRRR-a za povrat kapitalnih ulaganja iz Operativnog programa razvoja goveda,rstva, ostvariti povrat od oko 40% uloženih sredstava. Farma je kapaciteta 50 krava, a trenutno je u mužnji 35 krava. Iz stare staje u novu su došle simentalke, dok su iz uvoza dovezene holštajnke. Trenutna godišnja proizvodnja po kravi iznosi oko 7500 kg, a od do prosinca 2008. godine Vindiji su 195135 kg mlijeka. Prema posljednjem Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima, mlijeko je u EU odnosno u prvom je razredu sa 4,2% masti, 3,99% 16000 mikroorganizama i 150000 somatskih stanica. S obzirom na ovakvu proizvodnju, za je daljnje proizvodnje u novoj staji. Pri izgradnji staje vadilo se o preporukama o dobrobiti krava, te je oko farme osigurano 15 ha ispusta, što umnogome pozitivno na reproduktivnu sposobnost krava. Hranidbu temelje na proizvodnji vlastite voluminozne krme na 25 ha vlastite i 1O ha zemlje u zakupu. Tako siju kukuruz za silazu,

M(jekarski l~t 01/2009.

Detalj novestaje - Novakovi sa svojomsavjetnicom Valeri/om dipl. ing.

te travno-djetelinske smjese za proizvodnju sjenaže i sijena. Koncentratni dio obroka sa 19%

proteina nabavljaju iz tvrtke Biodar s kojom imaju dogovorenu opskrbu koncentratnom

Izvrsna suradnja sa tvornicom hraneBiodar - silos sa koncentratnomsmjesomvisoke kao neizostavnimd1/e!omobroka krava Novakovih

Samo odvažni i hrabri

idu naprijed

Uvjereni smo da mali posjedi definitivno imaju i opstojnost u postupnom razvoju, kroz okrupnjavanje posjeda i broja krava i proizvodnje mlijeka

Piše:

Mr. se.

Neki vele da mali posjedi nemaju perspektivu i ekonomskog opstanka na slobodnom tržištu s ulaskom Hrvatske u EU. Moja razmišljanja su Mali posjedi definitivno imaju i opstojnost u postupnom razvoju, kroz okrupnjavanje posjeda i broja krava i proizvodnje mlijeka. Jednostavno treba gledati unaprijed 1O do 20 godina. Velika gospodarstva ne stvaraju se preko niti u tijeku jedne ili nekoliko godina. Mnogi mali posjedi kroz vrijeme

prerasti u srednje velika gospodarstva, a neka od ovih u velika.

Uvodni dio priloga za ožujak prošle godine, Mljekarski list broj 3/2008.

OPGMarinka

- primjer iz prakse

OPGje smješteno u selu Delovi u Novigrad Podravski, županija.

Ovo sam OPG upisao u svoj registar farmera HZPSS-a 2002. godine s osnovnim podacima o OPG-u. Tada sam Marinku prvi put predložio plan razvoja njegova OPG-aizgradnju staje sa slobodnim držanja krava "laufstaju" za 30krava.

Mnogi mi prigovaraju što upotrebljavam izraz "lauf

staja". Meni se jednostavno taj izraz, je za pisanje i izgovaranje, a i se odavno u govoru hrvatskih farmera. Eto ga opet, još jedan strani izraz - "farmer''. I on mi se više od hrvatske seljak ili "bauer", koji su šireg I "lauf staja" i "farmer" imaju usko u suvremenom razvoju odnosno govedarstva i proizvodnji mlijeka. Tovilišta za junad su "lauf1, ali za tovilište junadi, staju za slobodan držanja junadi u tovu, "lauf staja" nego samo tovilište. Možda bi bio prigodniji hrvatski izraz za staju sa slobodnim držanja krava, staja bez vezova.

Razvoj gospodarstva

Evo Marinkove i moje o razvoju njegova OPG-a. Doduše, ja sam Marinka i prije toga nagovarao da se okrene proizvodnji mlijeka i broja krava. Od velikog za Marinkov "farmerski put" bila je izgradnja "lauf staje" na OPG-u Josipa u Molvama, a i Marinkovi odlasci u Njemagdje je obilazio tamošnje mlifarme. Malo pomalo Marinko je u sebi ideju, plan i odluku da jednoga dana postane farmer. Kao poljoprivredni savjetnik i terenski agronom nikada nisam propuštao priliku, kad god bih se susreo s Marinkom, da ga posavjetujem i podsjetim na "farmerski put" i izgradnju "lauf staje".

Osnova na kojoj je bazirana ideja o "lauf staji" bila je svega 17 jutara vlastite zemlje + 1O jutara seoske u zakupu, te svega 6 krava. Normalno je daje Marinko stoga bio dugo u nedoumici prema mojim idejama i prijedlozima. Ali, Marinko je gledao 1O godina unaprijed!!!

Eto, sada to mogu još jednom ponoviti i napisati svima vama koji ovaj tekst, a ste glede bržeg razvoja vašeg OPG-a. Gledajte 1Ogodina unaprijed.

· ' ' Bez obzira na trenutnu • situaciju I sve poteskoce i promjene koje su vezane uz svjetsku privrednu i gospodarsku krizu, najbolje rješenje je povebroj krava i litražu mlijeka.

Nikada zaboraviti

Martina Rajina iz Gornjeg Maslarca: planirati treba onda kada misliš da je najteže i najgore.

Mlijeko i meso se uvijek prodati, samo ih treba proizvoditi".

Struktura obitelji Marinko (1968., po zanimanju supruga Vesna (1968.), sin Marko (1994.).

Marko planira nakon osnovne škole Srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. U školi engleski i i sasvim dobro govori oba jezika. Prilikom razgovora i zapisivanja materijala za ovaj prilog predložio sam da Marka pošaljemo na jednu ili dvije godine u jednu od austrijskih poljoprivrednih škola. OPG je u sustavu PDV-a od 2003. godine.

Okrupnjavanje posjeda i stada 2002. godine su imali 17 jutara vlastite zemlje + 1Ojutara seoske u zakupu, dok danas imaju 25 jutara vlastite zemlje + 1Ojutara seoske u zakupu + 33 ha državne. Vrlo je važna u planiranju razvoja ovog OPG-a bila od 9 jutara. 2002. g. u stadu su imali 6 krava simentalki + 4 junice + 1 mlada junica, 2005. 1O krava, 2006. 16 krava, a tada je ujesen u Austriji kupljeno 29 junica na aukcijskom sajmu po cijeni od 15.000 kn. Nakon teljenja najbolja prvotelka davala je 36 litara mlijeka, a danas kao daje 40 litara

tri tjedna poslije teljenja. Od austrijskih junica bilo je prvotelki i sa 17 i 18 litara. One sada kao daju 20 i 25 litara u vrhu laktacije. Razlike u proizvodnji ovih krava odraz su njihova genetskog potencijala i tu se ne može ništa je pokušati preko genetskog potencijal a najboljih bikova uzgojiti generaciju krava koje imati genetski potencijal za proizvodnju mlijeka.

Odmah 2007. kupljena je još 17 junica simentalki u Austriji, i to izborom po stajama. I ove su junice bile u prosjeku po 15.000 kn.

Prije drugog turnusa junica OPG Marinka posjetili su voditelj i veterinar selekcijske službe za kontrolu farmi i dva farmera iz Austrije, od kojih jedan ima krave i proizvodi mlijeko, a drugi se bavi samo uzgojem junica drugih proizmlijeka. Nakon uzgoja junica na farmi za uzgoj, vlasnici biraju najbolje junice za sebe, a ostale prodaju.

lvf/jekarski list 01/2009.

Najvažnije je na farmi imati dovoljnojak traktor-Marinko i Vesna

za sjenažujedan od veomavažnih na svakoj farmi

Svrha njihova dolaska bila je kontrola kondicije krava koje su kao junice kupljene kod njih. Bili su zadovoljni a temeljem toga Marinko je dobio dopuštenje za neposrednu kupovinu turnusa junica od farmera.

Selekcija i reprodukcija

Za osjemenjivanje krava Marinko ima svoj kontejner sa 150 doza sperme najboljih bikova. Osjemenjivanje krava obavlja veterinar, ali spermu nabavlja samo Marinko. Njegova je briga uzgoj i selekcija i kako do krava genetskog potencijala i proizvodnje od 7000 litara mlijeka po kravi.

: ' ' ~e!ek~ija na. svakoj v~~i: JecnoJ farmi zapocmJe : najprije izborom bikova i sperme, : i to je veoma važno za uzgoj krava

•

Prilikom kupnje prvog turnusa, jedna junica nije bila jalova. Na temelju veterinarsk?g pregleda i nalaza na~?n kl~nJa, Austrijanci su ponudih Mannku novu junicu ili u protuvrijednosti kontejner za sperme. Marinko je odabrao kontejner sa 150 doza sperme najboljih

austrijskih bikova. Pošten potez Austrijanaca.

Danas na OPG-u

Danas u staji imaju 52 krave + 8 junica + 16 mladih junica starijih od 12 mjeseci + 9 junica od 12 mjeseci. Za sada, Marinko mušku telad prodaje u dobi od 2 do 3 tjedna. Dobije li državnu zemlju na dulje vremensko raz: dobije i bude li u proizvesti dovoljno krme, tada ce toviti vlastitu mušku telad (do 30 komada).

Izgradnja staje kreditom HBOR-a Izgradnja staje, u sklo~u Operativnog programa razvoJa govedarstva Republike Hrvat_,ske, je u 2006., a zavrse~a je u razdoblju 90 radnih dana, prema sustavu u ruke. Kredit HBOR-a realiziran je tek nakon dovršenja staje, a tvrtka koja je gradila farmu, j_e gradnju vlastitim sredstvima. Kredit HABOR-a iznosio je 2,150.000 kn, dok je vlastitih sredstava utrošeno samo 4500 kn.

Marinko i Vesna dvoumili su se oko izgradnje "laufstaje". Tako su se probudili jedno jutro _i :~kli j~dno drugome: h 1h n~cemo graditi staju? danas idemo

u Slatinu u Unimont" - je Vesna.

S 1.000 kuna u džepu, koje je Marinko preko vikenda zaradio sjeli su u auto i otišli u Slatinu na dogovor. Istog dana sklopili su i potpisali ugovor o gradnji. Bilo je to u lipnju 2~05., tvrtka je s izradom proJ_ekta1 u kolovozu je podnesen zahtJev za dozvolu. Dobili su je potkraj rujna. Zahtjev ~a odobrenje kredita podnesen _Je županijskom i središnjem. povJ~renstvu u prosincu. Gradnja staje je 15. 2006. Kreditj~ u HBOR-u odobren tek potkraJ srpnja. Staja je dobila uporabnu dozvolu u rujnu, 29 junica ušlo je u staju 5. listopada, izravno iz kamiona, iz Austrije. Nakon karantene su u studenome u staju prebavlastite krave.

Proizvodnja mlijeka U 2007. godini je 207000 litara mlijeka od 29 prvotelki i 6 krava, dokje u 2008., do kraja listopada, ~ak 250000 litara od 40 krava. Samo Je u studenome 21000 litara mlijeka, a do kraja prosinca ukupno biti više od 290000 litara mlijeka i to sve u I. razre~u. ~d kada je službeno uvedeno klasiranJ~ mlijeka po samo su prvi mjesec imali mlijeko drugog razreda.

Nova staja

Staja je jednostrana sa 40 ležišta u 3 reda, sa 4 lagune i rešetkastim podom, a izmuzište je 2 x 3 riblja kost. Ovom prilikom možemo se zahvaliti najprije radova, tvrtki Unimont, zatim županijskim službama, povjerenstava i HBOR-u,jer se sve odigralo u veoma kratkom roku, od odluke i potpisivanja ugovora u lipnju 2005. do potpuno staje potkraj travnja _200~. godine, u svega 10 mJesec1, dokje za realizaciju kre~ita, od podnošenja zahtjeva do isplate_ 1zv~radova trebalo svega 7 m1esec1. Od gradnje staje do uporab-

ne dozvole prošlo je 9 mLeseci. Sve u svemu razmjerno brzo. Sto nego bravo bravo radova i bravo svima ostalima!

Nova mehanizacija

Kod financiranja i realizacije ovakvih projekata i programa, veoma je važna poljoprivredna mehanizacija, bez koje se ne može spremiti dovoljno kvalitetne krme, sjenaže i silaze. Sve u svemu, ipak su to velika ulaganja.

Od 2006. do 2008. godine kupljene su dvije rotokose - prednja od 281 cm i zadnja od 251 cm, prikolica kiperica od 1Otona, pauk 4 metra, grablje 4 metra, prednji utos vilicama i kombiniranom košarom i sjenaže, samoutovarka 26 kubika, prikolica za stajnjak 8 tona, cisterna za gnojnicu od 7000 litara, kultivator s dozatorima za mineralni gnoj, pneumatska sijamikser prikolica od 1O kubika i traktor MF 150 KS, i to sve novo. Od rabljenih kupljen je trobrazni plug i paket rotobrana sa Mehanizacija je uzeta kreditnim sredstvima koje Marinko uredno Ne zaboravimo da suvremena farma ne može funkcionirati bez strojeva. Planovi za "Nikada u životu nismo prodali žensko tele. Danas imamo koliko krava toliko i junica. Plan je 60 krava u mužnji + suhe krave i junice i da godišnje proizvedemo više od 400000 litara mlijeka. plan je ostavljati svu mušku telad u tovu, za što postoje stari objekti. Sve to ovisi o dobivanju 50 ha državne zemlje. U planu je nadogradnja staje u dvostranu ili je produžiti za još 20 do 30 ležišta. Staja sada ima 40 ležišta, a u njoj se sada nalaze 52 krave. Neke nažalost spavaju i na rešetkama." - rekao je Marinko, te dodao kako mu ne pada na pamet prodavati krave.

Sjetvena struktura 2002. godine imali su 3 jutra talijanskog ljulja + 5 jutara prirodnih livada + 15 jutara kukuruza + 4

M!J<>karskifi,;t O1/2009.

jutra žita, dok danas Imaju 40 jutara talijanskoga ljulja u 2 otkosa za sjenažu. Sve je preorano i zasijan je kukuruz za silažu. Ujesen 2008. zasijano je opet novih 40 jutara talijanskog ljulja. U planu je u zasijati još 1O jutara sudanske trave.

je planirano da se u nekoliko godina, dok Šimalo "odahnu" od rata kredita, obavi kalcizacija te sjetva lucerne.

Nadamo se da Marinko i Vesna dobiti državnu zemlju barem na 1O godina. Za ovakve farme državnu zemlju treba dati u zakup ili koncesiju najmanje na 25 godina. Ili otkup na 15 godina.

Sin Marko nakon završene srednje poljoprivredne škole vratiti se na imanje i otvoriti novu stranicu ove obiteljske farme. To je buduhrvatskog hrvatskog govedarstva i hrvatske proizvodnje mlijeka.

Kooperacija i uzajamna

Radi pravodobne sjetve i spremanja sjenaže, Marinko je u kooperaciji sa Zlatkom iz Koprivnice (15 kilometara farma od farme), i s Damirom iz

Donjih Zdjelica (udaljenost 15 kilometara). Kukuruz za silazu dolazi kombajnirati Mario Rengel sa samohodnim šesterorednim silokombajnem iz Velike iz županije (farme na udaljenosti oko 40 kilometara).

: ' ' Ovakva suradnja hrvat: skih mlijeka za svaku je pohvalu i ona nam ulijeva povjerenje u jednu bolju i ljepšu

Raspjevani farmeri

I za kraj. Marinko se u slobodno vrijeme bavi glazbom, pjeva i svira gitaru u sastavu Zlatne strune. Sa svojim sastavom svirati na balu farmera Koprivžupanije, u subotu 7. ožujka 2009., u hotelu "Podravina" u Koprivnici. Stoga vas pozivamo da prisustvujete ovoj manifestaciji, upoznate ove radišne i vesele ljude koji zaista predstavljaju uzorna poljoprivredna gospodarstva i iz "prve ruke" saznate kako svoju proizvodnju još

Talijanski ljulj u studenome.Jedina kultura koja rastedo kasne jeseni i u zimskim mjesecima je malo obasjaju zrake. Prava trava za prvu na/raniju proljetnusjenažu, s puno probavljivih lako dostupneenergije,vitamina i minerala

Energetski rasvjeta na farmama

Piše: Tomislav Pukšec, dipl. ing., Fakultet strojarstva i brodogradnje

Ose rasvjetna tijela ili rasvjeta generalna ne smatraju velikim energetskim ma na farmi, pa vlasnici o njima i ne vode previše Ova tvrdnja baš i nije s obzirom na to da energija potrošena za rasvjetu može predstavljati i do 20% ukupne energije potrošene na farmi. na umu ovaj podatak, rasvjeta postaje isto tako bitan segment energetske potrošnje na farmi

kojem treba posvetiti pozornost. Ako znamo kolika je ukupna potrošnja sustava rasvjete, se pitanje kakve i kolike su potencijalne uštede koje se mogu ostvariti primjenom mjera energetske Potencijalne uštede koje se mogu ostvariti u sustavu rasvjete ne spadaju u na farmi. No, o sitnim stvarima i sitnim uštedama može se dosta Baš zato što se ovdje radi o zasebnim rasvjetnim tijelima individualna ušteda ne predstavlja vrijednost, no, kada se sve te individualne uštede zbrajaju

Ako znamo kolikaje

ukupna potrošnja sustavarasvjete, se pitanje kakve i kolike su potencijalneuštede koje se mogu ostvaritiprimjenom mjera energetske

dobivamo respektabilnu brojku. Prema dostupnoj literaturi, ukupne uštede u sustavu rasvjete mogu se kretati i do 60% energije, pogotovo u sustavima sa starim žaruljama sa žarnom niti.

Realne potrebe i racionalna rasvjeta

Prirodnu rasvjetu treba maksimalno iskoristiti, koliko je to s obzirom na sam dizajn farme, a sredstva umjetne rasvjete što je više energetski Kako imamo trend i modernijih farmi koje rade užurbanim tempom, potrebna je dobro dizajnirana i održavana rasvjeta. Neke od

potencijalnih mjera uštede ukljuprelazak na visoko vita rasvjetna tijela, programirane jedinice i ostale automatske sustave. Isto tako, bitan je dizajn rasvjetnog sustava u ovisnosti o dijelu farme na kojem se koristi. Korištenje sustava rasvjete s lošim dizajnom sustava postignuti željeni efekt. Dizajn sustava treba pravilnu svjetlosti, boje, sigurnosti te u ovisnosti o prostoru u kojem se koristi.

Obvezno

Jedan od problema koji se javlja kod rasvjete nakupljanje je prljavštine na rasvjetnim tijelima, što rezultira smanjenjem njihove kovitosti. Nakupljena prljavština znatno smanjiti svjetla koju možete dobiti od rasvjetnog tijela. Preporuka je da se obvezno rasvjetna tijela ako je u pravilnim intervalima, svakih 12 do 18 mjeseci. Nažalost, i u takvim intervalima prljavština koja se nakupi može smanjiti dobivenog svjetla i do 10%. i održavanje ne odnosi se samo na rasvjetna tijela nego na cijelu staju, odnosno farmu generalno, jer znamo da se svjetlo pogoršava u tamnim i zagušljivim prostorima. Zidovi bi trebali biti obojeni svijetlim bojama, ali istovremeno treba izbjegavati odsjaj koji može izazvati negativan efekt. Osim što se rasvjetnih tijela smanjuje s nakupljanjem prljavštine, smanjenje svjetlosnih karakteristika samih rasvjetnih tijela neminovna pada s vremenom.

Svjetlo tijekom mužnje udio energije koji se koristi za rasvjetu na farmi potroši se kod operacija vezanih za mužnju. Održavanje zadovoljavarazine rasvjete u tom bitno je kako bi se osigurali najpovoljniji uvjeti za nesmetan

Grafikon:Photo-periodicefekt proizvodnjeza farme

CJ "Dugi dani"

proces mužnje. Sama potrošnja energije za rasvjetu nizom

• razinom rasvjete,

• dizajnom rasvjetnog sustava (što raspored, senzore i sl.),

• energetskom rasvjetnih tijela,

• održavanjem.

Potrošnja po kravi Kilovat sati godišnje potrošeni po kravi za sve operacije vezane za rasvjetu EUI faktor rasvjete za farmu (eng. Energy Utilization Indicator). EUIza farme trebao bi se kretati od 30 do 75 kWh godišnje po kravi. Ovaj podatak najviše ovisiti o režimu rada same farme.

možemo govont1 o tri razine rasvjete na farmama koje se razlikuju svojim intenzitetom.

Kao najintenzivnije rasvjete možemo izdvojiti izmuzište, podpranja i održavanja opreme i sl.

Kao intenzivne rasvjete možemo izdvojiti gdje krave borave te hranidbe, a sva ostala na farmi možemo smatrati dijelovima s najmanjim svjetlosnim intenzitetom.

Malo pozornosti, velike uštede Prelazak na energetski efikasnu rasvjetu možda nije neko

sredstvo energetske no, sve uštede prelaskom na posve energetski efikasnu rasvjetu ostvarujemo znauštede. Velik broj farmi i dalje koristi žarulje sa žarnom niti koje su veliki energije i troškove. Kao što je spomenuto, prelazak na energetski efikasnu rasvjetu prvi je korak i imperativ u današnje vrijeme. Prvenstveno se to odnosi na možebitni prelazak na fluorescentnu rasvjetu koja je u optimalno rješenje. Dakako, uz fluorescentnu rasvjetu, za farme se metal halidne žarulje. Energetski efikasne žarulje u su skuplje od klašto predstavlja inicijalni trošak. Treba da njihova dugotrajnost i štedljivost u potrošnji energije donosi dugorouštede. Treba voditi o tome da je na farmi bolje koristiti fluorescentne cijevi, kompaktno fluorescentne žarulje ili metal halidna rasvjetna tijela, koja su otpornija na vlagu s obzirom na uvjete u staji i prostorima.

Upravljajte duljinom dana i proizvodnjom mlijeka Jedna je od zanimljivih metoda kojoj je cilj prinosa u

01/2009. 9

ENERGETIKA

proizvodnji mlijeka kroz intenzitet i izloženost krava svjetlu manipulacija ili upravljanje. Osnovna ideja ove metode je utjecaj i mijenjanje dnevnog ritma krave. Photo-period je razdoblje u kojem je krava izložena svjetlu u jednom danu, a produljenje ovog razdoblja u takozvani "Long Day" (engl. dugi dan) aktivnost kod krava na dnevnoj bazi. cilj ove metode bit dnevne proizvodnje mlijeka po kravi. Sama metoda razmjerno je jeftina i vrlo jednostavna s obzirom na to da u ne dodatna ulaganja. Ako su i potrebna dodatna ulaganja, ona ne predstavljaju preveliku investiciju. Krave su izložene svjetlu od 16 do 18 sati dnevno pa i više, prirodno i umjetno osvjetljenje. Dakako, s obzirom na potrošnju energije rast i sami troškovi, no, oni biti opravdani proizvodnjom mlijeka. Prema istra-živanjima, proizvodnje mlijeka primjenom "Long Day" metode iznosi od 5 do 15%. Kako u pojedinim proizvodnja mlijeka ima tendenciju smanjivanja tijekom zime, jer krave jedu manje zbog mraka, osvjetljenje tijekom kratkih dana postignut jer se na taj biološki sat krave pokušava zavarati da je ljeto. je držati za hranidbu neprestano osvijetljenim bilo daje o prirodnom ili umjetnom svjetlu 16 - 18 sati dnevno. koji na cijenu instalacijskih troškova:

• vrsta staje,

• vrsta trenutnog osvjetljenja,

• broj i kapacitet rasvjetnih tijela,

• visina na kojoj se postavljaju lampe,

• razmak lampi.

'Prema studijama i iskustvenim podacima, cijena instalacije metode iznosi od 200 do 250 kuna po kravi. Samim time dobivamo visoko energetski sustav koji nam se u prvoj godini ugradnje, što predstavlja izvrstan podatak.

Metode energetske u sustavu rasvjete spomenute u prethodnom tekstu su jednostavne i primjenjive na gotovo sve farme. Prijelaz na energetski žarulje i redovito održavanje i mogu primijeniti gotovo svi farmeri, dakle nije ekskluzivno rezervirano samo za velike i moderne farme. Sustav photoefekta nešto je složeniji i nije baš za svaku farmu te zahtijeva dodatne analize i ulaganja.

C.itra centar~

proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama

to odmah

=> odabir u zemlji porijekla

=> jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med. => kreditiranja u suradnji s Vašim bankama

stojimo Vam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326 098 288 130

JIljekarski li~t O1/2009.

Kriteriji za izbor bikovskih

majki i holstein pasmine

Krave holstein pasmine usmjerene su na formiranje proizvodnih kapaciteta za

visoku i intenzivnu proizvodnju mlijeka te se uzgojna-selekcijskim mjerama u cjelokupnoj aktivnoj populaciji holstein pasmine goveda planira podizanje nasljednog potencijala

Piše: Josip Haluška, dipl. ing., Hrvatski centar

Osnovni uzgojni ciljevi genetskog unapredo 2010. godine populacije krava u

Hrvatskoj su realizacija genetskih parametara: broj krava 60000, težina krave 680750 kg, mlijeka po kravi 8000 kg/god., masti po kravi 296 kg/god., proteina 264 kg/god., visina do križa u cm 138 - 147, vijek krave 5 - 7 godina, interval teljenja 390 - 41 O dana, dob kod prve oplodnje 14 - 15 mjeseci, dob kod prvog teljenja 2426mjeseci.

Tablica 1: Uzgojniciljevido 2010. za krave holsteinpasmine

Eksteriier i drugi cil_jevi

Visina Vijek Interval Mjeseci Mjeseci križa, cm korištenja teljenja, kod prve kod prvog godina dana oolodnie telienia 138-147 5-7 390-410 14-15 24-26

Proizvodni ciljevi (godišnje)

Krave Težina Mlijeka Proteini broj kg kg mast. kg kg 60000 680-750 8000 296 264

Uzgojni programi osim navedenih parametara definiraju i druge proizvodne, eksterijerne i funkcionalne osobine. Ciljje stvoriti kravu koja proizvesti puno mlijeka, biti konstitucije,

poželjnog okvira, koja imati i pravilno oblikovane noge te papke, imati vezano, i prostrano vime s pravilno oblikovanim i smještenim sisama, biti zdrava, plodna i

Potrebno je što brži genetski napredak, pri boljoj procjeni uzgojne vrijednosti Animal Modelom, intenzitet selekcije i generacijski interval.

Genetski napredak kod holstein pasmine u RH ostvaruje se provedbom uzgojnog programa i vlastitih uzgojno-selekcijskih mjera i dijelom uvozom genetskog materijala (uvoz bikova, duboko smrznute sperme i embrija).

' ' Gene~s~i se napre~ak u · uzgoJmm programima s progenim testom ostvaruje preko selekcijskih kojima se intenzitetom pokušavaju što prije postavljeni uzgojni ciljevi.

Velik broj farmi i manja populacija krava na tim farmama su koji nepovoljno na procjene uzgojne vrijednosti (UV) za Kod populacija je izbora roditeljskih parova. Na farmama koristi se broj bikova koji osigurava varijabilnost svojstava i uspješnije formiranje novih generacija.

U Europi se uzgojni programi provode na pojedine sastojke mlijeka (% masti i % SAD, Canada i lzrael idu na visoku proizvodnju mlijeka po kravi te imaju niže postotke masti i u odnosu na Europu, gdje je niža proizvodnja mlijeka po kravi ali postotak masti

što je u svezi s njihovim uzgojnim programa.

BIKOVSKEMAJKE

Cilj je izbora bikovskih majki stvaranje nove generacije bikova u usmjerenoj oplodnji. Najvažnije je uzgojnog programa izbor bikovskih majki sa svojstvima na koje se obavlja selekcija i intenzitet selekcije. Bikovske majke biraju se

iz populacije krava koje, prema svojstvima definiranim uzgojnim ciljevima, predstavljaju najbolje jedinke u populaciji. Kod izbora bikovskih majki uzimaju se u obzir svojstva: podrijetlo, proizvodne osobine, eksterijer, osobine vimena, fitnes i plodnost.

Odabir bikovskih majki obavlja se uzgojne vrijednosti (UV)krava za osobine a uzgojna vrijednost se posebno za svaku laktaciju. Na osnovi prosjeka svih uzgojnih vrijednosti dobije se uzgojna vrijednost. Optimalan izbor bikovskih majki i bikovskih ispravna procjena uzgojne vrijednosti muških rasplodnjaka te njihovo pravilno korištenje osnova su dobroga uzgojnog programa u kojem se žele maksimalni efekti u novoj generaciji.

: ' ' S obzirom na : populacije i broj svojsta: va na kojima se radi, selekcija : predstavlja najvažnije : aktivnosti uzgojnog programa.

Za bikovske majke biraju se krave koje prema osobinama predstavljaju vrh genetske vrijednosti populacije. To su najkvalitetnija grla od najboljih našeg uzgoja izabrane na temelju kriterija proizvodnje mlijeka, eksterijera i podrijetla. Izbor bikovskih majki obavlja se na temelju uzgojne vrijednosti za osobine dok se metodom neovisnog odabira provodi izbor za tip, osobine vimena i plodnost. Bikovske majke biraju se prema

kriterijima na velikim farmama i na obiteljskim farmama koje drže ovu pasminu i ostvaruju visoku razinu proizvodnje mlijeka. Odjel za uzgoj i selekciju goveda Hrvatskoga

centra na farmama metodom Linear scoringa obavlja ocjenu vanjštine. Prema posebno programu usmjerene oplodnje, obavlja se oplodnja BM. Kontrolu kod bikovskih majki treba obavljati metodom A4 kojaje najpouzdanija

Prema populacije holstein krava u Hrvatskoj, za bikovske majke potrebno je odabrati 40 i 50 najboljih krava, i to prema dolje navedenim kriterijima.

1. Podrijetlo

Krave moraju imati najmanje dvije generacije poznatih i kontroliranih predaka kojima se procjenjuje UV. U rodovnicima krava kandidatkinja za bikovske majke trebaju biti kroz krvnih grupa.

2. Proizvodna svojstva

Ova se karakteristika odnosi na proizvodnju mlijeka, masti i proteina. Osnovni kriterij za izbor bikovskih majki prema proizvodnim svojstvima procijenjena je uzgojna vrijednost krava. Kandidatkinja za bikovsku majku mora po svojoj uzgojnoj vrijednosti pozitivno odstupati od prosjeka populacije. Uzgojne vrijednosti (metoda Animal Model) se za mlijeka, masti i proteina. se za I. i li.

Tablica2: Minimalni proizvodnikriterijiza izborbikovskih majki

Mljekarski[i,.,;t 01/2009.

Tablica3.-Svojstvavanjštineza bikovskemajke

I.OKVIR II. TIP III. NOGE I IV.VIME - visina križa - karakter - kut zgloba - vezanostprednjegvimena - širinaprsa - zašiljenostgrebena - stav stražajihnogu - visina zadnjeg vimena - dubinatrupa - putice - širina zadnjegvimena - širina zdjelice - visina papaka - suspendiranost - položaj zdjelice - izražajnost ligamenta zgloba - dubina vimena

laktaciju, i to za prvih 100 dana laktacije, za 200 dana laktacije i za standardnu laktaciju u trajanju od 305dana.

3. Svojstvavanjštine

Za bikovske majke procjenjuju se vrijednosti za 16 - 22 svojstva metodom Linear scoringa. Za skupna svojstava tip, okvir, noge i vime) krave moraju dobiti minimalnu ocjenu sedam. Prilikom sparivanja roditeljskih parova u usmjerenoj oplodnji treba se držati pravila "asortativnog parenja", tj. parenja životinja genetskog profila tako da se životinji kompenziraju možebitni nedostaci.

U ukupnoj ocjeni vanjštine holsteina, karakter sudjeluje sa 15%,okvir 20%,fundament 25% i vime 40%. Nasljednostheritabilitet navedenih linearno ocjenjivanih svojstava je nizak.

Uz navedena obvezna svojstva, ocjenjuju se i dodatna svojstva: visina grebena, dužina zdjelice, dužina trupa, obujam prsa, razmak rebara, sklad trupa, kostura, žljezdanost vimena i razmak sisa. Na kraju se iz skupina ocjene za vanjštinu formira ocjena - indeks.

4. Protok mlijeka

Za bikovske majke protok mlijeka treba biti od 2,22 kg/min.), što ovisi o redoslijedu laktacije. Izbor bikovskih majki obavljat se na temelju mjerenja brzine protoka mlijeka lactocordera.

5. Plodnost

Veoma je važan kriterij za izbor bikovskih majki i njihovo redovito teljenje. Servisno razdoblje ne bi trebalo biti dulje od 120 dana, a razmak teljenja 400 dana. Na velikim i obiteljskim farmama postoje velike s reprodukcijom, zbog toga se broj visokoproizvodnih krava iz odabira za bikovske majke. Primjena umjetnog osjemenjivanja (UO) jedna je od osnovnih pretpostavki uspješne promjene genetskog sastava populacije. Bez prtmJene UO, mnoge postavke uzgojnog programa ne bi bile

a uzgojnog programa bi bili znatno smanjeni. U uzgojni program radi genetskog napretka treba i druge reprodukcijske metodeembriotransfer (MOET programMultiplna Ovulacija i Embrio Transfer). Na taj se generacijski interval jer ne treba rezultate progenih testova, potreban je manji broj krava i time se intenzitet selekcije. procjene UVnešto je manji, provedba ove metode za sada je skupa i pitanje je može li se ona sada primjenjivati.

6. Funkcionalnasvojstva

Osim plodnosti, u funkcionalna svojstva na kojima se obavljati selekcija spadaju i protok mlijeka, tijek i teljenja, prenatalna teladi, zdravlje vimena s brojem somatskih stanica krave.

BIKOVSKI

Preko muške strane ostvaruje se genetski napredak i prijenos genetske osnove roditelja

Prekomuške strane ostvarujese genetskinapredak i prijenosgenetskeosnoveroditeljana sinove

- dužina i položaj sisa

na sinove. Provodi se primjenom embriotransfera i umjetnog osjemenjivanja. Proizvodnja muških rasplodnjaka zauzima središnje mjesto u uzgojnom programu. S obzirom na populacije i korištenja holstein genoma u svijetu, za ciljnu oplodnju bikovskih majki koriste se bikovski (BO} iz drugih najkvalitetnijih populacija (SAD, Kanada, Radi što genetskog napretka, potrebno je nabavkom duboko smrznute sperme koristiti najbolje bikove koji predstavljaju vrh uzgoja.

Za pojedini krug usmjerene oplodnje, od najboljih linija odabiru se dva do tri bikovska oca za izgradnju novih generacija mladih bikova koji poslije pridonijeti genetskom napretku naše populacije. Po jednom biku osigurava se od 50 do 100 doza sjemena. Kao roditelji generacija biraju se životinje s genetskom (UV),koje istovreme-

no utjecati na najmanji porast uzgoja u srodstvu (inbriding). U dosadašnjim krugovima usmjerene oplodnje za bikovske koristili su se najbolji bikovi u svijetu, bikovi koji su prvima na top listama. To su bikovi uzgojne vrijednosti za sve ili više osobina.

Rezultati genetskog vrednovanja se kao lJV ili prenosiva vrijednost, odnosno onaj dio aktivnoga genotipa koji životinja prenijeti na potomstvo (aditivna genetska vrijednost). Taj dio genetske vrijednosti osnova je selekcijskog rada.

Osnovni je cilj gojidbenog programa da se proizvodnjom kvalitetnih muških rasplodnjaka stvori osnovica daljnjega genetskog napretka holstein populacije u Hrvatskoj. Genotip svake jedinke sastavljen je od gena su "mehanizmi"

Iz ove proizlaze mnoge u selekcijskim zahvatima.

Iste uzgojne metode ne daju iste optimalne efekte u svim dijelovima genotipa.

Bez obzira na naše populacije, progeni test treba provoditi u uvjetima. Izbor svojstava na kojima se provodi selekcija iznimno je važan za veligenetskog napretka. Efikasnost uzgojnog programa ovisi o broju osobina na kojima se radi selekcija. Genetski napredak za pojedina svojstva manji je što je više svojstava. U program treba samo osobine koje daju ekonomsku vrijednost, dovoljno visok heritabilitet (h2) i moraju biti mjerljive.

Planom razvoja govedarske proizvodnje u Hrvatskoj se broja krava holstein pasmine. Time se poveaktivna uzgojna populacija i brži genetski napredak ove

Uz zahvalu na dosadašnjoj suradnji, povjerenju i razumijevanju

Vama i Vašim obiteljima želimo Sretnu Novu 2009. godinu

Hrvatski centar

Hranidba krava zimi zalihama

• V s1enaze

Najbolju silažu moramo davati kravama koje su u ranom stadiju laktacije ili

kravama s najvišim potencijalom za proizvodnju mlijeka

Hranidba silažom srednje ili loše

Piše:

Mr. se. Goran Kiš

Hranidba krava tijekom zimskih mjeseci speje razdoblje u godini, da krave nisu na paši ili nekom drugom svježem voluminoznom krmivu, pa se moramo osloniti samo na zalihe koje smo spremili tijekom godine. Posebice se to odnosi na situaciju ako raspolažemo ograzalihama silaže/sjenaže ili u daje silaže/sjenaže dosta, no njezina je upitna.

Ukoliko imamo silažu srednje ili loše najbolju silažu moramo davati kravama koje su u ranom stadiju laktacije ili kravama s najvišim potencijalom za proizvodnju mlijeka.

Postoji cijeli niz hranidbe krava zimi,

Tablica 1: Hranjiva vrijednostkrmiva za krave

Krmivo Suha tvar Sirovi protein hranjiva vrijednost (ST), % (SP), % ST energija, MJ/kgST

Loša sjenaža I 17,5 9.0 9,0

Srednje kvalitetna sienaža 20,0 14 O 10 O Dobra sienaža

sijeno

ukoliko su se telile prošle jeseni te sve ne ovise samo o visoko kvalitetnoj sjenaži koju jesmo spremili ili smo trebali spremiti tijekom protekle sezone. Ako imamo silažu/sjenažu loše do srednje hranjive vrijednosti, da bismo podmirili potrebe za proizvodnjom mlijeka moramo udio koncentrata u obroku (tablica 2). Kravama možemo ponuditi do 10 kg koncentrata/grlu/dan. Ako je proizvodnja mlijeka vrlo visoka, kako bismo postigli ciljanu proizvodnju udio koncentrata možemo no, tada se koncentrat mora razdijeliti na više od dva obroka. Ako u našoj staji nemamo automatske hranilice za koncentrat ili neki drugi oblik doziranja koncentrata, morali bismo razmisliti i realizirati neki drugi koncentratnog za naše visoko produktivne· krave. za dodavanje koncentrata u od 1Okg/dan u obrok postoje, dodatnim posipanjem koncentrata po silaži/sjenaži u hranidbenom hodniku, krava na porciju koncentrata u posebno dio štale ili dvorišta, miješanjem silaže s koncentratom na prednjem ili stražnjem dijelu traktora. Pri ovakvoj hranidbi udjelom koncentrata u obroku moramo biti pažljivi, jer neki koncentrati dodani u mogu izazvati probavne tegobe i smanjiti proizvodnju mlijeka.

Hranidbom silažom/sjenažom loše smanjuje se i konzumacija, odnosno, ukupna pojedene hrane bit manja. Konzumacija ST može se poboljšati u obrok visoko probavljivih, vlaknastih koncentrata, kao što su repini rezanci ili ljuske soje, silažama od žitarica ili silažom kukuruza.

Konzumacija loše fermentirane silaže/sjenaže može se poboljšati, ondje gdje je to miješanjem u mikserima.

: ' ' Miksanjem silaža razli: postižemo ukupno dnevne konzumacije takvih silaža, a i omoguda se silaže lošije što je više iskoriste.

Ukoliko moramo iskoristiti dobro fermentirane silaže ali manje energetske vrijednosti (silaža mladih biljaka te silaža zapadne Europe), njihova konzumacija može se hranidbom visokoenergetskih, visokoproteinskih (s dosta probavljivoga, nerazgradivoga proteina) koncentratnih smjesa. Ovakav popravljanja i iskorištavanja dostupne krme možda i nije najprikladniji za krave koje proizvode više od 35 kg mlijeka/dan, i to zbog smanjenja njihove tjelesne kondicije i pada koncentracije proteina u mlijeku. Ako takve visokoproduktivne krave gubiti na tjelesnoj kondiciji više od 0,75 kg na dan a hranidba ne unos energije u obroku, moramo smanjiti ukupnu konzumaciju proteina na minimalno 15%, na ST. Na taj se

smanjiti ukupna proizvodnja mlijeka. No krave koje su genetski predisponirane za visoku proizvodnju mlijeka moramo zaštititi od prekomjernoga gubitka tjelesne kondicije.

Nedovoljno silaže/sjenaže u obroku

Krave u posljednjoj fazi laktacije, krave u suhostaju i mlade krave najpogodnije su za hranidbu smanjenom silaže/sjenaže u obroku. U istraživanjima s mladim grlima, koja su hranjena restriktivno na voluminoznoj krmi i s visokim udjelom koncentrata, pokazala su se bolja u iskorištavanju koncentrata nego da su voluminoznu krmu imale po volji. Krave koje su se otelile u jesen, i uz travnu silažu po volji, za mjeseca zime trebaju najmanje 3,0 tone silaže sa 18%ST, uz· visoku konzumaciju od 12,0 kg/dan koncentrata. Ovo razmatranje uzima u obzir korištenje kvalitetne, slame u obroku s sjenaže. Primjer obroka koji možemo dati kravi od 600 kg tjelesna mase i proizvodnje od 30 kg mlijeka/dan, srednje kvalitetnu sjenažu prikazanje u tablici 3. hranidba sjenažom i korištenje slame ili nekih dodatnih koncentrata može uštedjeti 1O kg sjenaže/dan, ili 60 tona

Tablica2: koncentrata{kg/kravi/dan) za zadovoljenjepotreba za proizvodnjumlijeka krava hranjenihsjenažom hranjivevrt/ednosti

Proizvodnjamliieka Hranjivavriiednostsjenaže

Ukupna,k2/kravi Najviša,kg/dan Loša Srednja Dobra

Mljekarski list 01/2009.

Tablica3: Hranidbenepotrebe krave u ranojlaktaciji t.m.

600 kg i proizvodnje30 kg mlijeka na dan

Krmivo/hranidba Sjenaža po volji

Sjenaža, kg 50,0

Koncentrat, kg 9,4

Slama, kg -

silaže za stado od 50 grla tijekom mjeseca zime. Ukoliko imamo prilike, krave možemo pustiti na ispašu tako da smanjimo potrebe za ograsilaže. Ovakvu ispašu organiziramo samo na nekoliko sati na dan (od dva do tri), te na taj u idealnim uvjetima možemo smanjiti potrebnu silažu i do 35%.

IZ UDRUGA

Sjenaža Silaža 20% + slama

- 2,3

Ipak, ovakva napasivanja su samo ukoliko je tratina u dobrom stanju. Tratine koje su tijekom godine bile previše iskorištavane i nisu na tlu stvorile pokrov, nisu se dovoljno razvile, nemaju dobru otpornost prema paši u ovakvim teškim uvjetima ne možemo ih neodgovorno koristiti.

Osnovana Udruga simentalskog goveda

''Posavski simentalac''

Piše: Dalibor Janda, dipl.ing., Hrvatski centar

Prema podacima HSC-a iz godišnjeg pod uzgojna-selekcijskim radom u ovoj županiji je oko 11000 krava simentalske pasmine, od toga oko 4000 pod kontrolom a simentalska pasmina goveda oko 80% ukupne populacije goveda koja se uzgajaju u županiji. Ipak, ovakav tip udruge dosad nije postojao.

Osobitost ove županije je i to da se ovdje simentalac kao pasmina dvojnih svojstava korištenja uzgaja u sva tri smjera, odnosno osim što se koristi za proizvodnju mlijeka ovdje ga se u velikoj mjeri koristi i za proizvodnju mesa, i to putem sustava krava dojilja a osobito putem sustava krava-tele, koji je u ovoj županiji najrašireniji i u konvencionalnom i u ekološkom tipu proizvodnje.

Za predsjednika udruge izabran je Ivica Hren iz Krivaja Sunjskog, a za

: ' ' Korištenjem silaže cijele : biljke kukuruza u obroku krava istovremeno ukupnu konzumaciju voluminozne krme, se konzumacija sjenaže smanjuje.

Istraživanja pokazuju da korištenje silaže cijelog kukuruza u obroku i njegov udio od oko 40% voluminoznog dijela za svaki kilogram silaže kukuruza, smanjuje konzumaciju sjenaže za 0,7 kg u ST. Silaža kukuruzne biljke silirane u vremenu košnje, sa 30%ST i s više od 25% škroba, proizvodnju mlijeka i koncentraciju proteina u mlijeku. S druge pak strane, konzumacija takve silaže ali niske ST i malog udjela škroba u kombinaciji s lošom sjenažom ne može proizvodnju mlijeka ili popraviti njegov sastav.

U Sunji je 10.12.2008. godine održana skupština

Udruge

simentalskoga goveda

11Posavski simentalac 11

dopredsjednika Marijan iz Bobovca. Sjedište udruge je u Sunji na Trgu kralja Tomislava 3.

Zimsko planiranje poslova za sezonu

Piše: Mr. se. Goran Kiš

to je kvalitetnija voluminozna krma kojom hranimo stoku, proizvodnja biti odnosno imat manje troškove za proizvedenu litru mlijeka ili kilogram mesa. Zima je izvanredno vrijeme za planiranje uspješne sezone koja u Planiranje i sve pripreme koje obavimo zimi nam u smanjenju negativnih utjecaja koje možemo imati ili u nepovoljnih vremenskih uvjeta kada krenu proljetni radovi u poljima i na livadama.

Zimski remont mehanizacije

Razdoblje hladnih zimskih dana je za pripremu i popravak, nabavu potrebnih zamjenskih dijelova te rutinski servis mehanizacije. Ako nam je traktor ili neki dio stroja potrgan ili sada je vrijeme da to popravimo. U suprotnom, kada i kada se zahuktaju radovi na poljima, biti spremni i sve obaviti na vrijeme.

prioritetnih poslova na gospodarstvu

Pravodobna košnja voluminozne krme u vrlo se pozitivno odraziti i na našu ukupnu dohodovnost proizvodnje. Košnjom prvog otkosa za sijeno ili ako spremamo silažu na vrijeme, uz tog otkosa i ukupan broj otkosa, ali i ukupnu dobivene krme s tih površina i kašnjenje s košnjom trava, lucerne ili žitarica uzrokuje posljedice za profit na gospodarstvu,

jer biljke nezaustavljivo nastavljaju rasti. Kako biljke rastu i stadij zrelosti se vrijednih hranjivih tvari koje životinje dobivaju iz takve krme i konzumacija te iste krme znatno se smanjuje. Drugim pravodobna košnja naših krmiva mora nam biti prioritet u odnosu na sve ostale poslove na farmi. U nam probleme mogu zadavati kiše koje uništavaju najbolje dijelove biljaka, pa je tada fleksibilnost u organizaciji poslova na gospodarstvu presudna u rješavanju vremenskih problema. Naprimjer, raspored proljetnih poslova na gospodarstvu može se promijeniti, pa tako moramo prije pokositi i spremiti biljnu masu s livada a tek poslije posijati kukuruz. Košnja i spremanje prvog otkosa trava kao silaže/sjenaže smanjit vrijeme potrebno za sušenje biljne mase i brže dobivanje kvalitetnije voluminozne krme. Osim toga, u nerijetko morati balansirati dvaju poslova i dviju poljoprivrednih površina, tako da npr. ujutro sijati kukuruz a poslije podne spremati sijeno ili silažu.

Izbor hibrida kukuruza za sjetvu Izbor hibrida kukuruza kojim zasijati naša polja i kasnije ih spremati kao zrno ili silažu može utjecati na ukupnu profitabilnost našega po[joprivrednog gospodarstva. Prilikom izbora hibrida moramo dobro razmisliti i ne odabirati samo onaj hibrid koji nam potencijalno dati najviši ukupni prinos, moramo uzeti u obzir i

Voluminozna krma najvažnija je i temelj pri svakom sastavljanju obroka za krave, junaci u tovu, te za ovce i koze

hibride s naJv1s1m sadržajem proteina, najprobavljivijeg zrna i/ili stabljike, te ostalih svojstava hibrida najpogodnijeg za naše životinje i tip proizvodnje. Hibridi kukuruza, unutar samo jedne mogu biti s sadržajem proteina ili energije. Radi toga bi se pri izboru hibrida bilo dobro savjetovati i s nutricionistima ili iz struke i odabrati najbolje za svoje životinje. Umjesto

Sve odluke koje donesemo u ekonomski utjecati na ostatak cijele sezone. Odluke oko hibrida kukuruza koji sijati možemo donijeti razmjerno lako, no, odluke oko vremena košnje trava, krmnih žitarica ili leguminoza nisu uvijek pod nadzorom farmera. Nažalost, navedena krma ne prestaje s rastom onda kada nas kiša u poslovima na poljima i livadama. Stoga je naš cilj unaprijed se pripremiti za vrijeme proljetnih radova i definirati prioritetne poslove kako bismo one najvažnije obavili u skladu s vremenskim prilikama, koje u nisu uvijek u suglasju s našim željama i planiranim po-

voluminozne krme

- zašto se kako i gdje?

ili hranidbena vrijednost krme može se definirati kao dostupnost hranjiva iz hrane za životinju kako bi se podržala razina proizvodnje na farmi

Piše:Dr. se. Marina

Poznavanje kemijskog sastava voluminozne krme i korištenje tih rezultata za sastavljanje izbalansiranog obroka za životinje je osnova hranidbenog menadžementa za sve vrste Na potrebu poznavanja krme na farmi neprestano upozoravaju znanstvenici, prvenstveno radi poboljšanja hranidbe životinja a shodno tome i proizvodnje na farmi.

Muzne krave koje se hrane voluminoznom- krmom visoke proizvode više mlijeka uz manji dodatak koncentrata nego krave koje se hrane voluminoznom krmom niske

Kemijski sastav u velikoj mjeri krme u hranidbi.

: ' ' Uzimanje reprezentativ: nog uzorka krme koji : se analizirati na kemijski sastav : prvi je korak prema dobivanju : i korisnog rezultata. : Rezultat analize bit koristan : jedino ako uzorak predstavlja : hranu koju životinje jesti.

U prošlosti se na rezultate analize uzoraka krme na osnovni kemijski sastav i po nekoliko tjedana. Korištenjem modernih (pr. NIRS aparat), danas se jedan uzorak krme može analizirati u kratkom roku, pa farmer unutar 13 dana od dostave uzoraka u

laboratorij dobije podatak o kemijskom sastavu krme kojom hraniti svoje životinje u razdoblju. Time se farmeru sastavljanje hranidbenog plana i pravodobna nabavka potrebnih dodataka hrani.

S razvojem metoda i za analiziranje uzoraka, jednako je važno educirati korisnike analiza o rezultata analize i njihovoj primjeni u praksi kako bi se poboljšala iskorištavanja hranjivih tvari iz krme životinja a time i proizvodnja.

U Hrvatskoj se mali broj poljoprivrednika uzorke svoje voluminozne krme slati na analiziranje, a uzroke pronalazimo u nedovoljnoj edukaciji prvenstveno u smislu uzimanja uzoraka za analizi-

ranje, manipulacije s tim uzorcima do dostave u laboratorij i korištenja rezultata analize, pa shodno tome i najvjerojatniji izostanak krajnjeg cilja analiziranja krme, a to je profit na farmi.

U razvijenijim zemljama postoje uhodani sustavi analiziranja voluminozne krme koji se sastoje od nekoliko faza: (I)uzimanje uzoraka za analiziranje na farmi za što su dovoljno educirani sami (11) valjano pakiranje i skladištenje uzoraka na farmi do prevoženja; (111)prevoženje uzoraka do laboratorija; (IV) analiziranje uzoraka u laboratoriju; M slanje rezultata analize poljoprivredniku ili poljoprivrednom savjetniku koji zajedno s poljoprivrednikom sastaviti obroke za muzne krave na farmi za razdoblje.

Slika 2: Skladištenje na polju biljne mase silirane u bale ovijene folijom- zbog visokogsadržaja vlage bale se deformiraju, folije i je gubitak hranjivih tvari

U nekoliko nastavaka obradit teme koje se odnose na voluminozne krme, zašto, kako i gdje analizirati uzorke voluminozne krme, kako se uzimaju uzorci voluminozne krme na farmi, kako se analiziraju, te kako dobivene rezultate analize.

Zašto analizirati uzorke krme?

Osnovni razlog zašto bi trebali znati krme kojom hrane životinje ostvarenje je

profita. produktivnost, bilo u smislu proizvodnje mesa ili mlijeka, može se ukoliko se životinje hrane izbalansiranim obrocima prema svojim hranidbenim potrebama. Kod formuliranja obroka vrijednosti za pojedina krmiva, dolazi do suviška ili manjka pojedinih hranjiva u obroku. i izbalansirani obroci mogu se formulirati jedino rezultata stvarne

"Mesnogovedarstvo - držanje i uzgoj"

U knjizi "Mesno govedarstvo - držanje i uzgoj" autor Ivan dipl. ing., detaljno i jednostavnim jezikom opisuje tehnologiju uzgoja mesnih goveda, sustav krava-tele s najpoznatijim europskim mesnim pasminama te držanja i hranidbe. predstavlja aktualan izvor podataka obzirom da u Hrvatskoj nema literature u kojoj se detaljno opisuje sustav krava-tele u vrijeme interesa za proizvodnju teladi u uzgojima kao preduvjet proizvodnje mesa u Hrvatskoj. Knjiga je oplemenjena brojnim tablicama i slikama koje zorno prikazuju sustave uzgoja te mesne pasmine goveda. Cijena knjige je 100,00 kn + troškovi poštarine. Knjigu možete na adresi: Hrvatsko agronomsko društvo, 6, 10000 Zagreb; broj tel.: 098 9422 677.

koncentracije hranjiva, tj. analize krmiva koje se u obrok. mlijeka koji procijene sadržaj sirovih proteina (SP) u sijenu kojim namjeravaju hraniti životinje treba biti 2%,a sadržaj SPu kukuruznoj silaži 1%niži od stvarnog kao krajnji rezultat hrane s više proteina. Procjenjivanje sadržaja vlakana u krmi može financijski Npr. neutralna detergent vlaknina (NOV) u krmi uzima se u obzir kod konzumacije krme. Precjenjivanje ili podcjenjivanje sadržaja NDF može utjecati na konzumaciju, proizvodnju životinja i zdravlje. Poznavanje sadržaja NDF ne štedi ili rasipa samo novac nego menadžeru bolju hranidbu.

: ' ' Izbalansirana hranidba : bolju i ekoproizvodnju radi bolje iskorištavanja hrane (kg proizvedenog mlijeka po kg konzumirane hrane).

Poznavanje krme koju prodaje ili kupuje ima i ekonomsku podlogu. Kvalitetnija krma koja sadržava više proteina, tj. udio lisne mase postiže i vrijednost na

Mljelwrski li,st 01/2009.

hrana - najvažniji

trošak u proizvodnji mlijeka

U proizvodnji mlijeka je da se smanje proizvodni troškovi i proizvodnja. To se postiže boljim tehnologijama i vlastitom proizvodnjom voluminozne hrane

Piše: Josip Haluška, dipl. ing., Hrvatski centar

Pariteti cijena poljoprivrednih proizvoda i mlijeka su se temeljem prodajnih i otkupnih cijena za ukupnu poljoprivredu, a odnosi izražavani su prema cijenama kukuruza. Zbog stalnoga ekonomskog poboljšanja proizvodnje mlijeka u proteklih desetak godina, pariteti mlijeka u odnosu na hranu bili su iznimno povoljni. Niti jedno krmiva, ni visokoproteinsko kao komponenta obroka nije bilo skuplje od litre mlijeka. U 2007. godini, zbog visoke cijene kukuruza i rasta cijena nekih

proteinskih krmiva, došlo je do narušavanja pariteta. U 2008. godini, zbog niskih cijena kukuruza (roda 2008.), opet je došlo do povoljnijeg pariteta cijene mlijeka i hrane, dok su cijene proteinskih i nekih drugih krmiva ostale na razini iz 2007.

Bez obzira na povoljne cijene hrane u proteklom razdoblju, mnoga mala gospodarstva ostvarivala su neznatnu dobit u proizvodnji mlijeka i nestajala. Razlozi tomu su niska proizvodnja po kravi, kao posljedica nedovoljnog iskorištavanja proizvodnih kapaciteta i s druge strane neracionalna i loša hranidba krava, loše držanje i u nekim drugim troškovima proizvodnje.

Troškovi proizvodnje mlijeka Govedarska proizvodnja je grana koja putem uzgoja goveda krmiva u proizvode. Stoga treba da troškovi materijala biti i da oni u strukturi cijene koštanja proizvoda zauzeti glavno mjesto. Kod rasplodnih krava koje ostaju u proizvodnji više godina, cijena koštanja tereti samo jedan dio vrijednosti grla, i to u obliku amortizacije koja ulazi u cijenu koštanja kao skupina troškova. Osnovni materijal za proizvodnju mlijeka je hrana od koje se tijekom procesa proizvodnje stvara proizvod. Postoji i

materijal za proizvodnju koji ne ulazi u supstanciju proizvoda, pomaže procesu proizvodnje i svojom cijenom ulazi u troškove proizvodnje (potrošni materijal, sitni inventar, lijekovi i sl.).

Troškovi proizvodnje mlijeka mogu biti stalni i promjenjivi. Stalni troškovi proizvodnju bez obzira na njezinu visinu. Njih uzdržni dio hrane, dio živog rada, dio materijalnih troškova, amortizacija i neizravni troškovi. Promjenjivi troškovi mijenjaju se s obzirom na visinu proizvodnje. To su troškovi proizvodnog dijela hrane, dodatni rad i drugi. Odnos stalnih i promjenjivih troškova u strukturi cijene koštanja litre mlijeka mijenjaju se s proizvodnje. Odnos uzdržne i produktivne hrane, te i cijena hrane osnovni su koji na proizvodnje mlijeka. Od posebne je važnosti odnos uzdržne i produktivne hrane koji treba biti najmanje od 1:1 do 1:1,5. Proizvodnja mlijeka ima posebnu strukturu troškova. Uzgojem goveda krmiva se u proizvode. Ta prerada mora biti racionalna i Za je da troškovi materijala za preradu biti i da oni u strukturi cijene koštanja proizvoda zauzimati glavno mjesto. Prema tome, osnovni materijal za proizvodnju mlijekaje hrana od koje se tijekom procesa proizvodnje stvara proizvod.

hrana

Hrana je stalni trošak u proizvodnji mlijeka kojeg uzdržni dio hrane. Odnos uzdržne i produktivne hrane, te i cijena hrane osnovni su koji na ekonoi rentabilnost proizvodnje mlijeka.

Troškovi hrane su i najvažniji troškovi u proizvodnji mlijeka, a zatim troškovi rada. Visina relativnog udjela hrane u strukturi ukupnih troškova proizvodnje mlijeka se oko 50%, dok ostali troškovi drugih 50%. Kod velikih farmi udio hrane u strukturi troškova nešto je niži i se od 40 do 50%,a kod malih farmi više od 50%. Kod farmi svi drugi troškovi su od troškova hrane. Te farme kredite, tako da su dosta velikim troškovima anuiteta i kamata. Što je udjel troškova hrane u strukturi troškova, to su drugi troškovi proizvodnje manji. Utrošak hrane po kravi ovisi o visini proizvodnje, hrane, hranidbe i probavljivosti hrane. Cijena hrane može biti manja ako je vlastito proizvedena ili viša ako se nabavlja na tržištu. U borbi za vlastite dobiti velika je uloga snižavanja troškova hrane. Za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba krave moraju dobivati kvalitetnu voluminoznu hranu (silažu, sijenažu i sijeno).

Za proizvodnju dodaju se u hranidbi koncentrati, kroz koje se ostvaruje dobit. Hranidba krava treba se zasnivati na proizvodnji vlastite voluminozne hrane, koja se koristi za uzdržne potrebe i nižu produkciju mlijeka. Za

proizvodnju mlijeka pripravljaju se dodatni obroci, koji se sastoje od koncentriranih krmiva. Energetski dio koncetrirane hrane treba biti proizveden na vlastitom gospodarstvu (kukuruz, a proteinske komponente soje i suncokreta), koje gospodarstvo ne proizvodi, mora kupovati na tržistu. Iz gospodarskih razloga treba izbjegavati kupovinu gotovih krmnih smjesa za muzne krave, jer su u pravilu skupe. je kupovati proteinske komponente i pripravljati vlastite krmne smjese koje su u pravilu niže u odnosu na gotove smjese u tvornicama hrane. Na primjer, gotove smjese za muzne krave u tvornicama hrane koštaju 2,5 - 3,0 kune po kg, i to sa sadržajem 18 - 19% proteina. Smjesa pripravljena od vlastitih komponenata približno iste hranidbene vrijednosti košta oko dvije kune (tablica 1), odnosno 2030 % je jeftinija u odnosu na kupljenu.

malih farmi nema uvjeta (niti znanja) za pripravljanje koncentratnih smjesa i spremanje sjenaže i silaže. Te farme prodaju vlastiti kukuruz po niskim cijenama a istovremeno kupuju skupi koncentrat na tržištu gdje taj isti kukuruz po visokim cijenama, umjesto da su oplemenili vlastiti kukuruz i preko mlijeka

Mljekarsk/ Hst 01/2009.

Tablica 1: Sastav i cijenakoštanja vlastitekrmne

prodali po znatno višim cijenama. Isto tako male farme nemaju dovoljno zemlje a niti mehanizaciju da mogu na proizvodnju i spremanje silaže i sjenaže. Mali farmeri ne koriste zamjenicu za telad. Na taj gube 20 - 30 kuna po teletu dnevno. S druge strane, male farme imaju nižu proizvodnju (ne višu od 15 litara po HD) i uglavnom proizvode drugi razred mlijeka, zbog loših uvjeta držanja, tako da ostvaruju niže prihode. To je glavni uzrok nestajanja malih farmi u Hrvatskoj.

Navedena smjesa sadržava 1,157 HJ u kg sa 18,35% sirovih proteina, a cijena iznosi 1,66 kuna. Koristi se za produktivni dio obroka. Za svaku litru mlijeka preko 1O litara dodaje se 0,5 kg smjese. Ulaganjem kroz vlastite krmne smjese od 0,5 kg za litru mlijeka dobije se vrijednost od tri kune, kolika je prodajna cijena mlijeka, odnosno, zarada po jednom kg smjese iznosi 4,96 kuna. Proizlazi da je na ovaj farmer preko mlijeka prodao vlastiti kukuruz po cijeni od 1,98 kuna. Treba istaknuti da navedene nabavne cijene proteinskih krmnih komponenata podrazumijevaju cijene u veleprodaji cijene). je da su cijene na malo tih komponenata (u poljoprivrednim ljekarnama) nešto više. Zato je potrebno da više obiteljskih gospodarstava osnuje udrugu preko koje bi nabavljali ove komponente, kao i drugi repromaterijal za poljoprivredu po cijenama. Velike farme kupuju krmne komponente u po veleprodajnim cijenama koje su daleko niže.

Hranidbakrava

Kod sastavljanja dnevnih obroka za muzne krave mora se voditi o povoljnoj strukturi obroka s motrišta cijena pojedinih komponenata i uravnoteženosti

Tablica2: Godišnjepotrebe hraneza krave razine proizvodnjemlijeka

Proizvodnia mlijeka

Krmivo 4000L 5000 L 6000L

Kukuruzna silaža, kg 5475 5475 5475

Sienaža lucerke, kg 3650 3650 3650

Siieno luceme, kg 1460 1460 1460

Koncentrat, kg 365 730 1170

obroka. Hrana mora biti kvalitetna, ukusna i probavljiva. Treba voditi o odnosu voluminozne i koncentrirane hrane. Program hranidbe mora zadovoljiti sve potrebe za energijom, vinama, mineralima i vitaminima. Suha tvar je u postizanju visoke proizvodnje. Krave moraju dobiti 2 i 4 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine. Na osnovi dnevnih obroka i godišnje razine proizvodnje mlijeka treba godišnje potrebe hrane (tablica 2), kako bi se mogao napraviti plan proizvodnje na OPG-u (plodored). Voluminozna hrana mora biti osigurana tijekom cijele godine. Na malim farmama se da tijekom zime ili rano u ponestane sijena. U tom razdoblju sijeno je najskuplje (1,01,5 kn). U pravilu za jednu kravu godišnje treba osigurati 10000 kg silaže i 1500 kg sijena.

U strukturi obroka (tablica 3) najjeftinija je HJ iz kukuruzne silaže

(0,73), a najskuplja iz sijena (1,70), skuplja od HJ iz krmne smjese (1,43). Zato u obrocima krava treba davati više silaže i sjenaže (20 - 25 kg), a manje sijena (3 - 4 kg). Cijena kukuruzne silaže uzima se na bazi prinosa kukuruza i tržne cijene kukuruza, za troškove siliranja.Ako se ne zna proizvodna cijena sijena, nju nije realno na bazi kukuruza. Obiteljska gospodarstva s malo zemlje i malim brojem krava nemaju vlastitu mehanizaciju i moraju plausluge spremanja sijena, silaze i sjenaže što troškove. obiteljska gospodarstva koja posjeduju vlastitu mehanizaciju trebaju proizvoditi sijeno i ostalu voluminoznu hranu za svoje potrebe,jer je to jeftinije.

Da su u navedenim obrocima korištene gotove kupljene krmne smjese, umjesto vlastitih, cijena koštanja obroka bi se za više od jedne kune ili 30%, a time i ukupni

Proizvodnja mlijeka

Tablica3: Dnevni obrociza muzne krave kod

Stete na strnim žitaricama tijekom zimskog razdoblja

Piše: Doc. dr. se. Zlatka

Zimsko razdoblje vegetacije strnih žitarica u našim glavnim proizvodnim traje dva do tri mjeseca, a u oštrijem kontinentalnom klimatu može trajati i i više mjeseci. U tom razdoblju, tijekom niskih negativnih temperatura, usjevi strnih žitarica nalaze se u stanju prinudnog mirovanja.

tijekom zimskog razdoblja u ili dužim intervalima temperatura se može na više od O 0 C. se temperatura podigne nekoliko stupnjeva više od O °C, raž i ranozrele sorte pšenice nastavljaju svoju fiziološku aktivnost tzv. kriptovegetaciju, a ako su temperature više od 5 °C nastavlja se rast odnosno busanje pšenice ostalih ozimih žitarica.

Niske negativne temperature ozimih žitarica od niskih negativnih temperatura može nastati u raznim razdobljima prezimljenja usjeva, i to u zime u odsutnosti snijega, a zajakog mraza te tijekom zime i na prijelazu iz zime u U svjetskim razmjerima, niske negativne temperature uzrokuju gubitke prinosa ozimih usjeva, pšenice, od bilo kojeg drugog nepovoljnog okoline. Ovaj problem izmrzavanja ozimih žitarica najakutniji je u oštrog kontinentalnog klimata s jako niskim zimskim temperaturama, slabim snježnim niskom relativnom vlagom zraka i jakim suhim vjetrovima.

Mljelwrski list 01/2009.

: ' ' U Hrvatskojsu neposred: ne štete od izmrzavanja : male ili ih nema zato što je u · razdoblju najnižih temperatura u pravilu prisutan snježni koji štiti usjev, a i zime su posljednjih nekoliko godina bile uglavnom toplije od višegodišnjeg prosjeka.

Usjevi ozimih žitarica no se razlikuju u otpornosti na niske temperature. Najotpornija kultura na izmrzavanje je raž, pojedine sorte mogu izdržati temperature i do -33 °C, zatim slijedi pšenica (do -25 °C), pa i zob (do -17 0 C). Izmrzavanje pojedinih tkiva ili cijele biljke pšenice posljedica je oblikovanja kristala leda u prostorima, a u samim stanicama. Oblikovanje kristala leda rezultat je "isušivanja" odnosno gubitka vode iz stanica. Što je temperatura okoline niža, to stanice ostaju sa sve manje vode i stvara se više ledenih kristala u prostoru. dimenzije kristala leda u prostoru na stijenke koje mogu popucati, što završava stanica, pojedinih tkiva ili pak cijele biljke. Vanjski znaci izmrzavanja mogu biti veoma Biljke pri brzom odmrzavanju gube turgor i postaju mlohave, na kraju pocrne, požute ili uvenu zelenu boju. Ipak, se može da biljke poprimaju ofureni izgled jer ozljede kloroplasta uzrokuju nje listova. Simptomi izmrzavanja mogu se najprije na starijim listovima.

Tijekom zime strne

mogu oštetiti ili izazvati ugibanje

biljaka u usjevu

Otpornost usjeva na niske negativne temperature je nasljednim a se u uvjetima djelovanja vanjskih u procesu tzv. kaljenja ili Proces kaljenja može se uvjetno podijeliti u dvije faze. Prva faza kaljenja u poljskim uvjetima prolazi ujesen kad se temperature zraka spuste blizu nule. Najpovoljniji uvjeti za tu prvu fazu su temperature od O do 6 °C, te vedro vrijeme jer se tada intenzivno nakupljaju i to najviše u busanja i rukavcima listova. Prva faza kaljenja može završiti za 5 - 6 dana kada biljke mogu sadržavati 20 - 30% šeu suhoj tvari. Nakon završetka prve faze kaljenja biljke pšenice mogu izdržati niske temperature od

Snježni štiti biljke od izmrzavanja (foto: Z.

-1O do -12 °C. Druga faza kaljenja prolazi pri temperaturama od -2 do -5 °C neovisno o tome je li usjev pokriven snijegom. U toj fazi stanica gubi dio vode zbog kojeg protoplazma zadobiva nova svojstva koja joj pomažu u daljnjoj obrani od isušivanja stanica, deformacija i koncentracija. Nakon prolaženja druge faze kaljenja se otpornost na izmrzavanje. Tako pšenica može podnijeti niske temperature od -14 do -17 °C pa i niže, ovisno o sorti i stanju usjeva. Druga faza kaljenja traje kod raznih sorata, i to od 3 - S pa do 6-9dana.

Od velikog je za otpornost na izmrzavanje jesenski porast i razvoj biljaka na koji rok sjetve i vremenski uvjeti nakon same sjetve. Ozime žitarice najosjetljivije su na izmrzavanje u razdoblju klijanje-nicanje. Stoga štete u usjevu mogu nastati pri prekasnoj sjetvi ujesen, jer tek i~ni~le lako ugibaju pri msk1m temperaturama da nemaju oblikovan busanja, a konus rasta nedovoljno im je listovima.

! ' ' Prebujan usjev koji je : zbog vrlo rane sjetve u : zimu ušao jako izbusan (sa do pet postranih izboja po busu) : može lakše izmrznuti od : niskih negativnih temperatura od usjeva koji je u zimu ušao u fazi : busanja.

Potencijalne štete od niskih temperatura zraka znatno umanjuje prisutnost snježnog koji je dobar toplinski izolator. Pri istoj temperaturi zraka, minimalna temperatura tla na dubini busanja je to viša što je debljina snježnog

Borba protiv izmrzavanja sastoji se uglavnom u preventivnim mjerama kao što su: izbor dovoljno otpornih sorata, kvalitetna priprema tla za sjetvu, sjetva u optimalnim rokovima uz korištenje kvalitetnog sjemena se osigurava ulazak ozimih žitarica u zimu u najpovoljnijoj fazi rasta i razvoja, tj. u fazi busanja (pšenica) ili sa jednim do dva razvijena sekundarna izboja i raž).

Dugotrajan snježni U našim glavnim

proizvodnje snJezne oborine nisu jako izražene i rijetko se zadržavaju više od mjesec dana. u brdskim odnosno predplaninskim krajevima snježne oborine mogu biti znatno obilnije i mogu se zadržati dulje razdoblje. ili ugibanje biljaka pod snježnim nastaju ako je snježni deblji od 50 cm i ako traje 2 - 3 mjeseca. Prvobitno se pretpostavljalo da je uzrok ovih nedostatak kisika pod debelim snježnim i da dolazi do "gušenja" biljaka. poslije je da i ako je snježni zbijen i debljine 50 cm, sadržaj kisika u zraku ispod njega još uvijek iznosi oko 20%, odnosno svega 1,0 - 1,5%manje u usporedbi s atmosferskim zrakom. Daljnja ove pojave pokazala su da se pri visokom snježnom temperatura na površini tla od O do -3 °C. Pri takvim temperaturnim uvjetima biljke intenzivnije dišu i brže troše nakupljene tvari nego pri nižim temperaturama. Tako je primjerice pri temperaturi od O °C utrošak u procesu disanja za 24 sata dvostruko nego pri temperaturi od -7 °(.

i ' ' Bržim trošenjem : biljke se iscrpljuju, za: tim gladuju i na kraju takve oslabljene bivaju napadnute : bolestima, se i ugibaju.

Zaštitne mjere protiv ove pojave sastoje se u izboru sorata koje bolje prolaze proces kaljenja i nakupljaju više a od agrotehnizahvata se proljetna drljanje u cilju bržeg sušenja površinskog sloja tla i stvaranja nepovoljnih uvjeta za razvoj snježne plijesni, te intenzivno prihranjivanje usjeva mineralnim gnojivima. vode

Ova pojava manje je izražena u zimskom a više u jesenskom ili pro-

ljetnom razdoblju vegetacije. Suvišak vode u tlu i na površini tla izazvan poplavama, naglim topljenjem snijega ili obilnim kišama pogoršava uvjete aeracije i ishrane, se narušava metabolizam i funkcionalna djelatnost korijenova sustava i nadzemnih organa. To na koncu dovodi do ugibanja biljaka u usjevu. Intenzitet i ugibanja biljaka ovisi o nizu poput fenofaze rasta usjeva, temperaturi zraka, svjetlu i duljini trajanja stajavoda. Sjeme, koje je tek proklijalo, u uvjetima velike vlažnosti odnosno voda ugiba razmjerno brzo. se to nakon 15 - 20 dana. treba posebno veliku osjetljivost ozimih usjeva na prekomjernu tla vodom u razdoblju klijanje-nicanje. sjeme u takvim uvjetima može uginuti nakon 3 - 4 dana, a ono koje preživi sa zakašnjenjem. Nadalje, biljke su ujesen manje osjetljive na vode nego na Zelene biljke mogu ujesen izdržati potpunu poplavu 25 - 30 dana ako su bile dobro osvijetljene, dok se na iz zime izišle iscrpljene biljke znatno prije i ugibaju. Što je temperatura vode viša i što se vode dulje zadržavaju na tlu, to su i

odnosno propadanje biljaka

Malo propadanje (10%ili nešto više) biljaka može nastupiti ako vode ostanu 5 - 7 dana na tlu i ako je temperatura vode oko O0 C.

: ' ' propadanje : (do 30%)može se opaziti ako su biljke poplavljene 10 - 12 dana i ako je temperatura vode O1 °C. Potpuno ugibanje biljaka opaža se ako su biljke poplavljene oko mjesec dana i ako je temperatura vode O - 1 °C, ili ako su poplavljene 20 - 25 dana i ako je srednja temperatura vode 4- 5 °C.

Dakle, kratko razdoblje zadržavanja voda uzrokuje ozimih usjeva. Osim toga, u takvim uvjetima korijenov sustav napadnut je bolestima, smanjuje se intenzitet procesa rasta, kasne pojedine faza rasta i razvoja, smanjuje se produktivno busanje, klasa odnosno metlice i ozrnjenost, a i potencijalni prinos zrna. Osim voda, i prekomjerna tla vodom može oštetiti usjev i utjecati na smanjenje prinosa. U umjerenom klimatu ozimi usjevi razmjerno su otporni na

vode su pojava na našim poljima (foto:Z.

Potpuno biljaka na dijelu parcelezbog voda (foto:Z.

prekomjernu vlažnost tla u usporedbi s osjetljivim kulturama kao što je to primjerice grašak, osim u razdoblju klijanja sjemena. štete od prekomjerne tla vodom daleko su manje nego štete od voda.

: ' ' Osnovna zaštitna mjera : protiv suviška vode u tlu : i na tlu, uz stvaranje strukturnog : tla, je drenaže i ustrojstvo drugih meliorativnih . mjera kao što je jaraka : iz depresija do kanala, kojima se : odvodi suvišna voda i njezino zadržavanje.

Srijež

Srijež ili istiskivanje biljaka je pojava koja se javlja u humidnijim posebno kada tijekom zime padaju obilnije oborine. Pojava sriježi nastaje pri smrzavanjima i odmrzavanjima tla tijekom dana kada biljke ozimih usjeva bivaju istisnute iz tla. Oblikovanjem leda u površinskom sloju tlo se nadima i sa sobom

biljke, a nakon toga pri odmrzavanju i pretvaranju leda u vodu tlo smanjuje volumen i sliježe se, biljke ostaju kao iz tla s ogoljelim busanja. Pritom dobar dio korijenova sustava biva istisnut iznad površine tla, a mnoge korijenove žile i žilice bivaju pokidane. Ovakve istisnute biljke su osjetljive na isušenje. Za nog i vjetrovitog dana s niskom relativnom vlagom zraka istisnute biljke mogu uginuti prije nego što oblikuju nove korijenove žile

Štete od sriježi su kod slabo razvijenih biljaka koje su u zimu ušle nerazbusale odnosno tek iznikle. stvorene nadzemne mase je važan koji potencijalne štete od sriježi zbog

Naime, razvijeni listovi usjeva smanjuju intenzitet gubitka topline tla i na taj stvorenog leda i nadimanje tla. Ovo se može zapaziti na poljima gdje su prostori znatno nadignuti iznad samih sjetvenih i

(rastezljivost) korijena su važni za štete od sriježi. Sorte se u tom svojstvu znatno razlikuju, pa zaštitna mjera protiv sriježi može biti i izbor sorata s i rastezljivim korijenovim sustavom.

: ' ' glavna zaštit: na mjera protiv sriježi je · osiguranje dovoljnog porasta i optimalnog sklopa usjeva ujesen prije ulaska u zimu pnmJenom optimalnih rokova, i dubine sjetve.

Ponekad se kao zaštitna mjera protiv sriježi primjena valjanja usjeva na Ova mjera može znatno poboljšati kontakt istisnutih biljaka i tla i na taj biljkama da do vode. Ali ta mjera ne može vratiti biljke natrag u tlo. u tlo je suviše vlažno da bi se moglo provesti valjanje u ono vrijeme kad bi moglo dati Kad se tlo vremenom dovoljno prosuši, ozimi usjev ili je ponovno oporavljen ili je u stanju kad valjanje više ne

Uzroci zakorovljenosti travnjaka

Piše: Dr. se. Krešimir Sošnjak

Poznavanje uzroka pojazakorovljenosti uvelike mogu olakšati zaštit_u ~rotiv korova na travnJac1ma, prvenstveno provedbu preventivnih mjera ali i troškove rada i ostalih ulaganja u neposredne mjere suzbijanja korova na travnjacima. Važno je pritom istaknuti i da tehnološke mjere koje

se provode na travnjaku uvelike na pojavu i manje poželjnih biljnih vrsta na travnjaku. Osobito je to važno na sijanim travnjacima planirane duljine trajanja, ali i na prirodnim travnjacima na kojima se razinama intenzivnosti proizvodi voluminozna krma, kako bi se održala visoka razina produkcije travnjaka i proizvela krma visoke

Tehnološke

mjere koje se provodena

travnjakuuvelike na pojavui manje poželjnihbiljnih vrsta na travnjaku

Uzroke koji mogu izazvati ili manju zakorovljenost travnjaka možemo svrstati u dvije skupine: prirodni uvjeti i tehnološke mjere gospodarenja travnjakom. Prirodni uvjeti

U ovu skupinu može se ubrojiti niz koji bi se mogli nazvati uvjetima staništa. lako mjerama gospodarenja možemo utjecati na neke iz ove skupine, oni su ipak izdvojeni u zasebnu skupinu kao prirodni preduvjeti za pojavu biljnih vrsta. Ovdje spadaju prekomjerna vlaga tla i voda, status opskrbljenosti tla hranjivima, kiselost tla, zasjena, pojava plješina kao posljedica niskih temperatura, poplava, biljnih bolesti i

Prekomjerna vlaga staništa može biti uzrok pojave i širenja mnogih biljnih vrsta koje se mogu okarakterizirati manje vrijednima, štetnima ili škodljivim vrstama (šaševi, žabnjaci, busika).

Na tlima siromašnima hranjivima, na tlima siromašnima fosforom (P), postoji moguza pojavu i širenje manje vrijednih, nepoželjnih i loših vrsta, kao i na tlima s niskim sadržajem fiziološki aktivnog kalcija, odnosno kiselim tlima.

Kod sijanih travnjaka uvjeti staništa (tla) trebali bi biti takvi da brzo klijanje i nicanje zasijanih biljnih vrsta i brzo postizanje optimalnog sklopa, povetako natjecateljsku sposobnost tih biljaka prema korovima.

To se postiže mjerama odvodnje, kontrole i korekcije statusa opskrbljenosti tla biljnim hranjivima i organskom tvari, ali i kvalitetnom pripremom tla te sjetvom kvalitetnog sjemena u optimalnim

Slika 1: Zakorovljenostnitrofilnimvrstama na mjestima depozic1/eurina i fecesa rokovima. Ako je o usijavanju u tratinu, u tu svrhu može upotreba herbicida koji zaustaviti rast vegetacije ili pak napasivanje u intenzitetu defolijacije s istom svrhom.

Mjere gospodarenja travnjakom

Primjena primjerenih mjera gospodarenja travnjakom u godinama korištenja nužna je kako bi se održala dobra pokrovnost i nazosijanih i poželjnih biljnih vrsta. Odnosi se to i na sijane ali i na prirodne travnjake. Drugim ma, primjenom neprimjerenih mjera gospodarenja na slabljenje usjeva, tako vrata za ulaz nepoželjnih vrsta, prinos i biljne mase i vijek trajanja travnjaka. korištenja travnjaka (kosidba, napasivanje kombinirano) bitan je koji na

pojavu i korova na travnjacima. i male modifikacije i odstupanja unutar svakog korištenja mogu utjecati na ili manju pojavu korova.

Zbog toga je vrijeme kosidbe od vrlo velikog Kasna kosidba, koja nažalost još uvijek nije s naših gospodarstava koja se žele baviti intenzivnom proizvodnjom, osjemenjivanje i širenje brojnih korovskih vrsta od kojih valja istaknuti kiselice (Rumex sp.), divlje lukove, divlju mrkvu i dr. vrste. Kasna kosidba u kombinaciji s primjenom dušika na travnjaku može pogodovati širenju korova.

Greške kod korištenja travnjaka napasivanjem mogu u još mjeri uzrokovati vrlo brzu promjenu sastava travnjaka pojavom i širenjem nepoželjnih biljnih vrsta. Pritom treba imati na umu daje kod pašnog

li.t 01/2009.

menadžmentu uzrokuju smanjenje produktivnosti i biljne mase

3: Pojava korovau tek zasijanom lucerištu,djetelištu ili djetelinsko-travnojsmjesi oblikovanjejakog usjeva

korištenja o vrlo intenzivnom kruženju dušika, pri se 7590% dušika unesenog pašom i dopunskom hranidbom koncentratom na travnjak. Tako se na mjestima depozicije urinom i fecesom može javiti zakorovljenost tzv. nitrofilnim vrstama, kao što je pr. kopriva (slika 1). Nedostatak regulirane ispaše ili nedostatak brige oko regulacije paše biva uzrokom zakorovljenosti pašnjaka, a se ogleda kao neprimjerena pašno neprimjeren izbor ili nefleksibilnost u primjeni sustava napasivanja, prerani ulazak stoke na površine, kao i ulazak stoke u neprimjerenim uvjetima vlažnosti tla, prevelik ili premali intenzitet defolijacije i dr. Zahvati travnjaka (kosidba) nakon izlaska stoke zasigurno pridonijeti smanjenom širenjt.:, korova koje stoka nije popasla. U ovom cilj je primjene primjerenog režima napasivanja kontrolirati loše florne elemente i poželjnim biljnim vrstama omogunesmetan rast.

Posebno poglavlje menadžmenta s vrlo velikim utjecajem na pojavu i širenje korova zasigurno predstavlja gnojidba, bilo da je o primjeni mineralnih ili organskih gnojiva. Cilj je i ove mjere, osim ostalih, utjecati na stvaranje povoljnih uvjeta za rast sijanih i poželjnih vrsta. S druge strane, treba biti svjestan da primjenom pr. organskih gnojiva (gnojnice, gnojovke i krutoga stajskoga gnoja) možemo utjecati na pojavu i širenje nekih od nepoželjnih biljnih vrsta, bilo neposrednim širenjem sjemenki ili zbog favoriziranja nekih biljnih vrsta kao što je divlja mrkva, zbog udjela kalija u

u

Slika 2: Propustiu

Slika

Slika 4: Visok udio

tratini

PROFESIOIALNAHIGIJENAMtJEKAKIHFARMI ·

Ecolab-ov Premium program

Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati! ,

Oxy Foam®- Aktivna pjena za higijenu vimena

Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože. Sigurno, i jednostavno za korištenje.

lo Shield9- Polimerizirana barijera /f·

Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jadu (PVP). Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena mužnji.

Blu Gard~

Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

VeloucidG!..

emulzija ·

Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jadu (PVP).

Vrlo bogata i tvarima za održavanje kože vimena u stanju tijekom cijele godine.

Kovex 11pjena

pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida je namjena s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

Voloucid'

Kemijske mjere plodnosti tla

Antropogena su sva ona tla koja su pod utjecajem zahvata koje provodi

više ili manje promijenila svoja prirodna svojstva, odnosno izgubila svoja prvobitna prirodna obilježja

Piše: Dr. se. Darko Uher

PAko je o tlima izrazito siromašnima važnijim biljnim hranjivima, mora se pristupiti melioracijskoj gnojidbi tla. Podrazumijeva unošenje u tlo hranjiva. se to odnosi na fosfor i kalij, pa su ove mjere poznate pod nazivom fosfatizacija i kalizacija. Ako su tla nepovoljne reakcije (u dijelu kontinentalne Hrvatske su kisela), govorimo o kalcifikaciji tla.

Ako su, pak, siromašna organskom tvari, tada je o humizaciji.

Fosfatizacijatla

Fosfor je jedno od najvažnijih biljnih hranjiva, ali je istodobno i

plodnosti tla. U isto vrijeme naših tipova tala loše je opskrbljena ovim bioelementom. Pri njegovu unošenju u tlo mineralnim gnojivima, u tlu nastaje njegovo štetno vezanje, osobito u kiselim tlima pa mu se iskoristivost od strane biljaka znatno smanjuje. Stoga smo prisiljeni u tlo unositi kudikamo fosfora nego ga poljoprivredne kulture stvarno trebaju. Kako bi se, dakle, biljci fosfora u tlu i poboljšalo njegovo pozitivno djelovanje na plodnost tla te stvorile zalihe tog bioelementa u tlu, pristupamo fosfatizaciji tla. Ta mjera podrazumijeva unošenje u tlo melioracijskih

fosfornih gnojiva. Unesene doze znatno nadilaze redovitu gnojidbu fosforom. U obzir dolaze sva fosforna gnojiva, osobito ona bogatija kalcijem. Jednom provedena fosfatizacija, ako se uz nju provodi redovita fosforna gnojidba, postiže gotovo trajno povoljan na tlo. Intenzitet fosfatizacije ovisi o aktivnog fosfora u tlu. Stoga doziranje fosfora treba obaviti prema posebnim kriterijima nakon provedenih analiza tla. Preobilna gnojidba fosforom u nekim tlima može uzrokovati negativne pojave. Kalizacijatla fosforu, kalija nema dovoljno u naših tala,

iako je mahom stanje povoljnije nego što se fosfora. Pri njegovu unošenju u tlo u postoje neke s fosforom, ali i razlike. Kalij se veže na gline u tlu fosforu.

slabije se veže i podvrgnut je ispiranju u izrazito pjeskovitim tlima. Biljkama je potrebna velika kalija u raznim fazama razvoja. U tlima bogato opskrbljenima kalijem to može biti mnogo više od njihovih potreba (luksuzno korištenje). Prekomjerna gnojidba ovim hranjivim elementom može biti štetna. Osobito može biti sjeme koje klija. Višak kalija može izazvati nedostatak magnezija pa donekle i bora. Stoga pri melioracijskoj gnojidbi kalijem (nazivamo je kalizacija) treba poštovati kriterije koji ponajviše vode (dakako uz stupanj opskrbljenosti tla kalijem) o potrebnog kalija koji treba unijeti u tlo gnojivom da bi se postigla potrebna razina opskrbljenosti tla tim biogenim elementom.

Održavanje povoljne reakcije tla kalcifikacijom smanjuje gubitak kalija ispiranjem. Ispire se više kalcija nego kalija. Velika klorida iz kalijevih gnojiva može postati za neke usjeve. Unošenje u tlo žetvenih ostataka i stajskoga gnoja, osobito (gnojovke), osigurava veliku kalija.

Kalcifikacija (vapnjenje) tla

Za naših glavnih tipova tala, osobito u humidnim (vlažnim) aktualna je kalcifikacija ili vapnjenje tla. U takvim tlima nedostaje kalcija, ali ne kao biljnog hranjiva kao plodnosti tla. Ako u tlu nema dovoljno kalcija, nastaju nepovoljni procesi što se plodnosti tla, ponekad i nedostatak kalcija kao biljnog hranjiva. Umjesto kalcija u tlu sve više prevladavaju elementi koji

uvjetuju kiselost tla (aluminij, mangan, željezo, bakar, cink i vodik). Suvišna kiselost tla njegovo je izrazito nepovoljno svojstvo koje smanjuje aktivnost korisnih bakterija u tlu (posebno onih koji vežu dušik) i stvaranje manje vrijednoga kiselog humusa u tlu. Neke kulture jednostavno ne uspijevaju pri kiselosti tla. To su samo neke od naznaka koje kisela tla nepovoljnim supstratom za uzgoj poljoprivrednih kultura. Nažalost, u gospodarenju našim tlima sve je izrazitija neravnoteža kalcija koji se iznosi u prinosima kultura i gubi ispiranjem iz sloja tla s jedne, i njegova unošenja u tlo s druge strane. Negativna bilanca kalcija u uvjetima intenzivnog uzgoja kultura naša je stvarnost. Stoga bi trebalo sustavnom suzbijanju suvišne kiselosti tla. To se može primjenom broja tvari, kojima su mljeveni vapnenac i dolomit, zatim živo i gašeno vapno. Te materijale proizvodi broj u nas. Doziraju se prema posebnim kriterijima na osnovi pokazatelja plodnosti tla, u prvom redu njegove reakcije, teksturnog sastava tla, sadržaja i karaktera

humusa itd. Kako prevladavaju materijali koji sadržavaju kalcij, odnosno vapno, iako postoje i drugi materijali, ovaj se zahvat naziva kalcifikacija ili vapnjenje. To je skup, masivan i složen zahvat koji može kvalitetno dijagnosticirati samo za to osposobljen Moraju mu prethoditi analize tla. Obaviti se može na manjim površinama, a na velikim strojem. kalcifikacije ovisi o vrsti i te usitnjenosti upotrijebljenog materijala. O tome ovisi i tzv. indeks neutralizacije, odnosno neutralizacijska vrijednost, o uz suzbijanja suvišne kiselosti tla ovisiti i trajanje djelotvornosti tog zahvata. Drugim kalcifikacija je zahvat koji nakon vremena treba ponoviti, kao i svaki drugi oblik gnojidbe. Za uklanjanje suvišne kiselosti tla, osim kalcifikacije, postoje i druge mjere.

: ' ' Ako se tlo redovito gnoji : organskim gnojivima ili se na tlima uzgajaju usjevi za zelenu gnojidbu, djeteline i djetelinsko-travne smjese, ili se u tlo unose žetveni ostaci usjeva, znatno se može ublažiti štetno djelovanje suvišne kiselosti, a za neke usjeve i sasvim ukloniti.

Primjena fosfornih gnojiva, pogotovo onih koja sadržavaju kalcij, znatno može ublažiti opasnost od suvišne kiselosti tla. Što je tlo plodnije, opasnosti koje od suvišne kiselosti tla manje su izražene. Osim izravnih mjera suzbijanja suvišne kiselosti tla, njezinu ublažavanju znatno mogu pridonijeti agrotehniodnosno agrotehnološki zahvati. izbor kultura, sorata i sjemena otpornog na kiselu reakciju tla, plodored, te prostornu i vremensku izmjenu usjeva, reguliranje voodnosa u tlu, uravnoteženu ishranu biljaka, uporabu gnojiva s melioracijskim na tlo, primjenu melioracijskih materijala i zaštitnih mjera usjeva.

tla organskom tvari (humizacija) i ukupnog dušika u tlu

Organska tvar tla (humus) u antropogenom tlu kompleksan je njegove plodnosti. Antropogena su, pak, sva ona tla koja su pod utjecajem zahvata koje provodi više ili manje prnmijenila svoja prirodna svojstva, odnosno izgubila svoja prvobitna prirodna obilježja. Proces tla organskom tvari naziva se humizacija. Izvori tla organskom tvari (humizacija) mogu biti Odnose se na unošenje organskih gnojiva (stajskoga gnoja, raznih vrsta komposta i industrijskih komposta itd.), uzgoj usjeva za zelenu gnojidbu (sideraciju), unošenje žetvenih ostataka kultura u tlo (slama, kukuruzovina, repe, stabljika soje i suncokreta itd.) te uzgoj djetelina i djetelinsko-travnih smjesa. Ti se materijali razlikuju prema svojoj na tlo. Na prvo mjesto treba staviti djeteline i djetelinskotravne smjese koje vrlo povoljno djeluju na poboljšanje fizikalnih,

kemijskih i bioloških svojstava tla. U prvom redu to se odnosi na poboljšanje strukture tla, a preko nje i ostalih fizikalnih svojstava.

! ' ' Po~oljšanjev• k~mijskih : SVOJStavaOCltUJe se u : sposobnosti vezanja biljnih : hranjiva i njihovih : gubitaka ispiranjem.

Razgradnjom organske tvari istodobno se hranjiva za potrebe biljaka, odnosno provodi tzv. biološka aktivizacija hranjiva u tlu. Na hranjiva iz organske tvari tla (humusa) može se smanjiti hranjiva koja se primjenjuje u redovitoj gnojidbi mineralnim gnojivima. humizacijom tla, bez obzira na podrijetlo organske tvari, se aktivnost mikroorganizama u tlu a preko njih i plodnost tla u cjelini. Na ukupnu organske tvari u tlu obradom, gnojidbom i sustavom biljne proizvodnje u onom smjeru koji nam najviše odgovara za plodnost tla, ishranu bilja i šw se dušika, treba imati na umu da se u tlu ne mogu stvoriti njegove zalihe zbog

njegova ponašanja u tlu. Pretežno se stvaraju nitrati, dakle jedan od posebnih oblika dušika. Njihova prisutnost u tlu dovodi do obilatog (luksuznog) usvajanja dušika s negativnim posljedicama, tj. njegova depresivnog djelovanja, ispiranja i hlapljenja (volatizacija). Ne smije se zaboraviti da je dušik osnovno hranjiva u gnojidbi. Može se unositi do kritigranica sa stajališta potreba biljaka i samoga tla. Humizacija tla istodobno djeluje i na stanje dušika u tlu. zbog sve intenzivnije gnojidbe dušikom nastaje niz problema: energetskih, ekonomskih i ekoloških. Osim toga, primjena visokih doza gnojiva uzrokuje brzu mineralizaciju (razgradnju) humusa i drugih organskih spojeva u tlu koji sadržavaju dušik. To uvjetuje jako pogoršanje vodoodnosa sloja tla i gubitak dušika u obliku plinovitih spojeva. Te opasnosti treba stalno imati na umu pri primjeni gnojiva. No, s druge strane, uzgoj bilja bez primjene gnojiva gotovo je nezamisliv, ali ih treba dozirati racionalna i s potrebnim

Analiza ekonomike proizvodnje

mlijeka i stavovi u

Istarskoj županiji

Uvjeti poslovanjaza sa stajalištaotkupa mlijeka,donekle su uvjetima u drugim dijelovimaRepublikeHrvatske,dok su u znatno nepovoljnijempoložajuglede tržištqinputa (voluminoznei pogotovokoncentrirane hrane)

Piše: Prof. dr. se. Zoran

Tržna proizvodnja mli~ jeka u Istarskoj županiji nešto je manja od 10,5 milijuna litara godišnje. U strukturi ukupne proizvodnje je oko 55,6% mlijeka E i I. dio (više od 76%) otkupljuje se od jedne velike mljekare. Troškovi sabiranja mlijeka u do 100 km udaljenosti od sabirnog mjesta do prihvata u mljekaru jednaki su onima na državnoj razini, što od O,15 do 0,40 kuna po litri. U odnosu na situaciju u otkupu mlijeka u Hrvatskoj, ovdje je dulje vrijeme od mužnje do prihvata mlijeka za preradu

što u mjeri iskorištenje sirovine u proizvodnji proizvoda više otkupne cijene mlijeka su na državnoj razini, kad se govori o osnovne cijene i državne premije. Za mlijeko ekstra prema udjelu masti i se oko 2,45 kn po litri, na što sukladno mlijeka dolazi oko 0,80 kuna državne premije. su premije mljekara od 15 do 35 lipa po litri. Problem predstavlja da se na državnoj razini procjenjuju 20 - 40 lipa premije mljekara, koje su i dodatno ''velikim" proizvos boljom (E klasa)

i mlijeka (više od 100000 litara). Nažalost, to su poslovni odnosi mljekare i i tvorpremija je diskrecijsko pravo svakog koje se ne može primijeniti na cjelokupnu populaciju Ovaj dio stimulacije od 20 do 49 lipa/litri predstavlja za koju bi se u uvjetima mogli izboriti od s obzirom na obostranu korist predaje kvalitetnog mlijeka. Osobito je to važno u dijelu proizvodnje namijenjene preradi u autohtone vrste sireva, koja zahtijeva namjensku tehnologiju proizvodnje mlijeka (od proizvodnje hrane do

menadžmenta u staji i manipulacije mlijekom od mužnje do otkupnog mjesta).

Uvjeti poslovanja za proizvosa stajališta otkupa mlijeka, donekle su uvjetima proizvou drugim dijelovima Republike Hrvatske, dok su u znatno nepovoljnijem položaju u pogledu tržišta inputa (voluminozne i pogotovo koncentrirane hrane). premije mljekare niže su nego u kontinentalnom dijelu Hrvatske, jer su mljekarama troškovi sabiranja mlijeka viši oko 20 lipa po litri. Ekonomika proizvodnje mlijeka cijena koštanja mlijeka u Istarskoj županiji je 1315% od cijene koštanja mlijeka u RH. Osnovni razlog takve razlike cijene koštanja su 19% više cijene inputa u proizvodnji mlijeka. Glavni inputi, kao što su krmne smjese i sijeno, skuplji su od 33 do 38% pa su i varijabilni troškovi (najviše hrana za krave) po grlu od 1.900 do 2.647 kuna kod mlijeka u Istarskoj županiji nego što je to u ostatku RH. Za istu i mlijeka u Istarskoj županiji ostvaruju 5 - 7 lipa niži prihod po litri mlijeka, a imaju 0,35- 0,37 kn po litri troškove proizvodnje hrane. Razlika je ukupnih troškova u županiji, u odnosu na podatke za kontinentalnog dijela Republike Hrvatske, od 0,41 do 0,44 kune po litri mlijeka za razine muznosti od 4000 do 6000 litara mlijeka po grlu. Za gospodarski položaj proizosobito je loše što se zbog odnosa cijena varijabilnih troškova, ali i slabih priroda u proizvodnji vlastite hrane, razlika dohotka i dobitka s muznosti po grlu. Tako su proizvoIstarske županije manje Ml.felcarskilist 01/2009.

Tablica 1: Struktura i proizvodnjamlijeka u Istarskojžupaniji {2008.)

stada/Opis Broj gospodarstava do 5 229 od5 do 10 75 od 10 do 20 61 od 20 do 30 9 više od 30 9 UKUPNO 383

Izvor: HSC, 2008. motivirani za proizvodnje mlijeka, što je s obzirom na posljednje dvije korekcije ciljane cijene mlijeka, uz njegovu osnovni preduvjet profitabilne proizvodnje mlijeka u nas.

U županiji su ukupno 383 sa 2687 krava. Samo 18 drži više od 20 krava i predaju više od 5000 litara mlijeka po kravi. U razvojnu kategoriju prospadaju još njih 61 sa stadom od 1O do 20 grla i proproizvodnjom od 3,4 litara po grlu. Uvjetno se u razvojnu skupinu može uvrstiti još 75 sa stadom do 1Okrava i 3,4 litara mlijeka po grlu. Radi se o ukupno oko 40% mlijeka u Istarskoj županiji. To je no iznad razvojne skupine na prosjerazini RH. Oko 20,6% proizvos više od 1O muznih krava predaje u otkup 69,3% ukupno proizvedenog mlijeka Istarske županije. Donja granica pune isplativosti proizvodnje mlijeka u Istarskoj županiji, prema anketi

je na 8 - 1O krava i oko 32000 - 35000 litara predanog mlijeka. Prema tom prve su dvije kategorije (do 5 i od 5 do 1O grla) s prinosima od 2626 i 3451 litara mlijeka po kravi ispod te granice. dohodak, u stvari doprinos koji predstavlja razliku prihoda i izdataka, ova gospodarstva ostvaruju kad se ne troškovi amortizacije korištene imovine i

Broj Predano Mlijeka

krava mliieka, lit. po kravi

566 1486272 2626

494 1 704 735 3451

795 2 722 745 3425

216 1092106 5056

616 3 404 140 5526

2687 10 409 998

naknada za utroške vlastitog rada Na taj "neekonomski" poslovanja ova gospodarstva opstaju iako "proizvode" gubitke. Ovaj dio populacije proiznije kreditima, što je dodatni razlog zašto opstaje u lošijim gospodarskim prilikama kao što su uvjeti poslovanja u mljekarskoj proizvodnji danas.

s manje od 5 grla u osnovnom stadu u pravilu nisu skloni promjeni svoje proizvodnje mlijeka u smislu tehnologije, menadžmenta ili nja osnovnog stada. Gotovo polovica sa stadom od 5 do 1O krava može se u razvojnu komponentu proizvodnje mlijeka u Istarskoj županiji. Prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine, ovaj dio posjeduje od 18 do 20%krava i steonih junica u gospodarstvima koja posjeduju više od 5 ha obradivih površina.

: ' ' s pr~sje. cnom pro1zvodnJom : od 5000 litara mlijeka po · kravi i stadom od 20 muznih grla, prema uvjetima poslovanja u proizvodnji mlijeka (odnosi cijena inputa i outputa, državna potpora u : govedarstvu, potpora mljekara i · lokalne samouprave) do 2007. godine mogli su biti u potpunosti ekonomski održivi.

Zbog male korekcije cijena mlijeka europske (E i I. klase) u posljednjih 8

mjeseci (u dva navrata cijena za E i I. klasu, a smanjenje za niže klase) u odnosu na višestruki porast cijena inputa, i takvi proizdanas su ugroženi, pogotovo ako su proizvodnju zasnovali na korištenju kreditnih sredstava.

Ukupni prihodi u proizvodnji mlijeka za razine muznosti u županiji se od 12.156 do 19.283 kuna po grlu, odnosno od 3,04 do 3,21 kuna po litri mlijeka. Varijabilni troškovi su od 10.010 do 13.877 kuna, a ukupni troškovi od 15.125do 19.256 kuna.

Doprinos varijabilnih troškova je od 1.290 do 5.191 kuna po grlu, što na potpuno pokrivanje varijabilnih troškova iz proizvodnje mlijeka na ovim razinama muznosti. Nažalost, sva gospodarstva u uvjetima prorasvih troškova ostvaruju gubitke po muznom grlu od 188 kuna za najvišu razinu muznosti, do 3.825 kuna za najnižu vanu razinu muznosti. Bez vanja vlastitog rada, dohodak od 1.054 kune ostvaruje se samo na najvišoj razini muznosti, a u ostalim uvjetima zabilježen je gubitak.

U po litri mlijeka cijena koštanja je od 3,21 kn/litra pri 6000 litara mlijeka po grlu, do 3,78 kn/litra pri 4000 litara. Doprinos kao razlika prihoda i varijabilnih troškova je od 0,32 do 0,87 kn/litri, a gubici su od 0,03 do 0,96 kn/litri.

gospodarskog po1o žaj a u kontinentalnom Republike Hrvatske na zadovodohodak u uvjetima s više od 5400 litara mlijeka po grlu, dok u Istarskoj županiji dohodak postižu na toj razini samo u uvjetima troškova vlastitog rada.

Tablica2: Kalkulac1faproizvodnjem/1/ekapo grlu2007. godine (Istarskažupani/a}

• troškovi umanjeni za ekstra prihode (prodaja teladi, krava i potporu po muznomgrlu) Napomena: Varijabilni troškovisu troškovi hrane, ostalogmaterijalai usluga. Fiksni troškovisu troškoviamortizacije, investicijskogodržavanja i vlastitog rada, što gospodari ne kao troškovejer nisu izdaci.

Tablica3: Kalkulacijaproizvodnjemlijekapo litri

Opis/Razina muznosti litara/grlo

Prihodi

Mlijeko

Premija mljekare

Premija države

Vlastita hrana

Kupljena hrana

Ukupno usluge

Ostalo

Varijabilni troškovi

Fiksni troškovi

UKUPNO troškovi

Doprinos

Dohodak

Dohodak bez vlastitoe rada

Izvor: prema tablici 2 u obzir troškove financiranja u uvjetima kreditiranja razvoja govedarske proizvodnje, proizvodnja mlijeka manja od 4000 litara po grlu ne ni pokrivanje va-

rijabilnih troškova (doprinos ponegativan), a minimalni dohodak ostvaruje se tek na razini od 7000 litara mlijeka po grlu (prag rentabilnosti je na 6600 litara po grlu).

Mljekarski list 01/2009.

j 1.000 li) o o C

Razina muznosti li Doprinos m Dohodak o Dohodak bez vlastitog rada

Stavovi o sadašnjoj i proizvodnji mlijeka

Gotovo svi anketirani (30 namjeravaju zadržati proizvodnju mlijeka, a samo ju jedan namjerava u potpunosti napustiti. od 62,5% namjerava smanjiti svoju proizvodnju

kako bi racionalizirali gubitke. To smanjenje se od 15,5 do 35,2% sadašnje proizvodnje. Kao osnovni problem svoje sadašnje proizvodnje najviše izdvajaju otkupnu cijenu mlijeka i troškove kupljene hrane. Tek manji dio

nedostatak radne snage i sredstava za modernizaciju. Za poboljšanje svoga gospodarskog položaja oko ispitanika (9 od 26 koji su odgovorili na ovo pitanje) pretpostavlja proizvodnje mlijeka po kravi. Nešto manji broj, njih 8 smatra da u svoju proizvodnju treba za to preradu na gospodarstvu, a 6 ispitanika pretpostavlja osnivanje zadruge kao prvi izbor popravljanja gospodarskog položaja proizvodnje mlijeka u županiji. U osnivanja zadružne mljekare njih 10 (41,7%) namjerava se odmah zadruzi kao njezini a njih 5 (20,8%) možda bi se u nekom roku zadruzi kao kooperanti, kada vide kako ona poslovati. Osnovni preduvjet poslovnog povezivanja u zadrugu je da ona osigura bolju prodajnu cijenu od Samo 4 ili 16,7% koji su odgovorili na ovo pitanje odbijaju bilo kakvu poslovnog odnosa sa zadrugom.

Na vlastitu proizvodnju sira bi se 12 ili 50%anketiranih

To su mahom s osnovnim stadom od 20 muznih grla. U taj je projekt njih više od polovice (7) spremno uložiti vlastita sredstva i dodatno se zadužiti kako bi registrirali proizvodnju. U mjeri bi se na vlastito mlijeko a manje na otkup, i to samo zahtjevne Više od polovice (njih 16 ili 61,5% onih koji su odgovorili na pitanje) spreman je dio svoje proizvodnje predavati u otkup mini siranama, pogotovo jer ekstra otkupnu cijenu za

Kvalitetna hranidbai visoke mlijeka - OPG mlijeka.

Dobrobit i higijena smještaja koza

Ukoliko se baviti kozarstvom, uz edukacije o uzgojna-

tehnološkim uvjetima trebaju usvojiti i osnovne pojmove koji se dobrobiti

Piše: Dr. se. Kristina

Uanimalnoj populaciji dobrobit se može definirati kao stanje u kojem se jedinka pokušava nositi s okolišem. Pojam i mentalno stanje životinja ukljupritom i pojam zdravlja. Ono u kontekstu proizvodnje podrazumijeva stanje koje omoostvarivanje proizvodnosti životinje temeljene njezinim performansama i u nju uloženim investicijama, a da to stanje ne ugrožava druge životinje ili da ne prijeti zdravlju i sigurnosti ljudi.

Iz navedenog se može zakljuda je briga o životinjama koristi. No,

emotivni pa i situacijski motivi brige o ekološkim uvjetima u kojima žive, posebice intenzivno držane životinje, aktualizirali su pitanja njihove dobrobiti. Shodno tome predlaže se prakticirati pet postulata:

• životinjama stalan pristup svježoj vodi i hrani kako ne bi bile gladne, žedne i pothranjene,

• životinjama osigurati odgovaokoliš i ugodan smještaj,

• prevencijom, brzom dijagnozom ili primjerenom terapijom životinje osloboditi boli, ozljeda i bolesti,

• životinjama osigurati dovoljno prostora u objektima za ispoljavanje normalnoga, fiziološkog ponašanja,

• životinjama osigurati uvjete držanja i postupanja koji ih osloboditi mentalne patnje, straha i stresa (prema Code of Practice for Goats) (www. livestockwelfare.com/codes.htm).

Koze imaju prirodan nagon istraživanja kod potrage za hranom, što uvjetovati odluku o prikladnom okolišu. Mnoge pasmine koza zahtijevaju više zaštite od nepogodnih vremenskih uvjeta nego goveda i ovce, stoga, koji god držanja da je primijenjen, nužno je osigurati zaklon.

Koze, životinje koje žive u stadu, zajednici, preferiraju život u socijalnim skupinama i vole kontakt s ljudima. Ukoliko se drže potreban im je kontakt s ljudima i nadzor

Kada se formiraju nove skupine, treba pojavu borbi i stresa, posebice ukoliko se miješaju starije životinje. Uspjeh uzgoja istovremeno više pasmina koza ovisi o pogodnostima okoliša i svakako umješnosti

Zdravlje

mora poznavati navike i normalno ponašanje koza te znati prepoznati znakove koji na dobro zdravlje. To dobar tek, izgled zdrave kože, odsutnost šepavosti, okrugli feces fecesu ovaca i bez vidljivih rana po tijelu, apscesa ili ozljeda. Kupljena stoka treba biti zdrava i slobodna od zaraznih bolesti. Koze, kao uostalom i sve druge životinje, treba redovito nadzirati, osobito stanje papaka, te na prisutnost parazitarnih infestacija kože (uši i šugarci), na koje su vrlo

Primjena preventivnih mjera, u smislu zaštite životinja od zaraznih i parazitarnih bolesti, umnogome pridonosi uspjehu uzgoja. Pri pojavi pogoršanja zdravlja nužno je identificirati uzrok, izolirati ili bolesne životinje i poduzeti mjere U današnje vrijeme, se da usvoji znanja koja mu uspješno i samostalno upravljanje uzgojem. U situacijama kada poduzete mjere nisu ili premašuju znanja i vještine samog uputno je zatražiti veterinara.

Hranai voda

Koze dnevno trebaju balansiran obrok koji osigurava dobro zdravlje i vitalnost. Stalno im mora biti dostupna svježa i voda. Ukoliko nije osigurati vodu stalno na raspolaganju, mora ih se napajati dvaput dnevno. Voda ne smije biti studena.

Hrana treba biti ukusna, postavljena u jasle ili valove. Pljesniva i hrana mora se

ukloniti. Pogodna hrana za koze na vezu i stabljike graha i graška, djetelinu, lucernu i livadna sijeno, silazu te vlaknast, ljuskav ili peletiran koncentrat. Hranidba podrazumijeva poštivanje hranidbenih potreba koza kao pre-

Ispaša

Ispaša treba raznolike biljke koje osigurati dovoljan unos sirovih vlakana i minerala. Ukoliko je pašnjak siromašan, nužna je dodatna hranidba. lspašu treba provoditi organizirano, kako bi paša bila korištena na najbolji Takvim pristupom lakše je provoditi kontrolu parazitoza. paše (brsta) svakako se urediti, odnosno ukloniti otrovne biljke. Neke od otrovnih biljaka su tisa, lovor, paprat, preslica te druge.

Koze vole skakati i penjati se. Stoga ograda mora biti dovoljno i visoka (najmanje 1,2 m) da bi bijeg. Može biti od materijala, ali svakako napravljena tako da životinja.

Sputavanje

Ukoliko su životinje sputane vani, to zahtijeva nadzor. Ne

treba ih sputavati ako postoje prepreke, zbog izgledne prilike da do zaplitanja i gušenja. Spone se moraju izvesti tako da ne izazivaju stres ili

Ovratnik treba biti labav, pouzdan i na lanac. Sputane životinje moraju imati dostupnu hranu, vodu i sklonište. Mlade životinje ne smiju se sputavati. Nastambe i oprema Kod izgradnje i opremanja nastambi treba poštivati sve aspekte dobrobiti životinja. Nastamba mora odgovarati sustavu uzgoja i broju životinja te klimatskom podneblju. Sustavi držanja mogu biti zatvorenoga, poluzatvorenoga i otvorenog tipa. Ukoliko se radi o zadnja dva tipa držanja, tada otvoreni dio treba biti okrenut prema jugu - jugoistoku. Temelj nastambe treba biti ispod zone smrzavanja, dubine 80 -120 cm, a iznad zemlje visine do 60 cm. Podna ploha najvažniji je dio nastambe, ukoliko je puni ili treba biti u tri sloja - toplinska izolacija, hidroizolacija te sloj protiv trošenja. Podovi moraju biti udobni, ukoliko su moraju imati dobru odvodnju, najbolje da su nagnuti 12° prema kanalu za odvod. Radi

Ml.fekarski lu;t 01/2009.

Slika 1: Ispašu trebaprovoditiorganizirano,kako bi paša bila korištenana najbolji

osiguranja komfora i smanjenja ozljeda, osobito vimena, treba osigurati dovoljno suhe stelje. Najbolje od slame, koja dobro upija vlagu, topla je i lako se ili nekoga drugoga prikladnog materijala (piljevina).

Kod slobodnog držanja koza se 1,2 - 1,5 m 2 podne površine po kozi. Kod zatvorenog sustava držanja, prirodno svjetlo osigura se prozorima, ukupna površina treba iznositi 8 - 1O posto površine poda, postavljenima na visinu od 140 cm.

za ležanje treba biti pokriveno i suho, s dostatnim bez propuha, osobito u biozoni. Koze su vrlo radoznale i sva vrata i ograde unutar nastambe moraju biti

Oprema i unutarnje površine, ali i oprema kojima koze imaju pristup moraju biti bez oštrih rubova kako bi se

Površine se ne smiju tretirati bojama ili zaštitnim sredstvima koji mogu otrovati životinje. Ukoliko se koriste stare boje, postoji rizik otrovanja olovom. Jasle ili hranidbene mreže dizajniraju se i postavljaju tako da se i rasipanje, u pravilu u visini glave životinja (visoke 60 cm, široke 50 cm i duboke 10 - 15 cm). Mreže se ne koriste za mlade i rogate koze jer se mogu zapetljati u njih te ugušiti. Za jasle treba osigurati oko 0,4 m 2 podne površine. Ispod jasala mogu se postaviti valovi, na visini 50 cm od poda, koji skupljaju rasutu hranu a ujedno služe za hranidbu koncentratima.

' ' S obzirom na fiziološke odlike u ponašanju koza, hranidbena mjesta treba postaviti tako da istovremeni pristup svih životinja. Time se izbjegava borba za hranu.

Pojilice treba postaviti na visini od 35 do 45 cm od poda, tako da se izbjegne prolijevanje i prljanje, te smanji rizik od smrzavanja vode. Mora ih se održavati te kontrolirati najmanje jedanput dnevno, a i u ekstremnim vremenskim uvjetima. Poželjna je voda temperature 12 i 20 °c. Svaki dan po jednoj kozi treba osigurati 10- 14 litara vode.

Ukoliko su u nastambi, muške životinje treba odvojiti od ženki, u posebnim, prostorima, po bez vidnog i kontakta. Nužno je osigurati dovoljno prostora za vježbu, a ako nastamba ima ispust, tada najmanje 5 m 2 ispusta te još 1 m 2 zasjenjenog prostora. nove koze ili koza u skupinu može rezultirati zastrašivanjem i prijetnjama. To se može

prostorne jedinice ili stavljanjem novih životinja u obore u blizini skupine, kroz jedno razdoblje. Rogate i šute koze ne smiju se stavljati u isti obor, osim ako nisu zajedno uzgojene.

' ' Sve instalacije ne smiju biti dostupne kozama, trebaju biti dobro izolirane, osigurane od glodavaca i propisno uzemljene.

Sva oprema, napajalice, muzilice, ventilatore,jedinice za zagrijavanje i osvijetljenost, mora biti redovito provjeravana i u funkciji.

Graviditet i jarenje

S visoko gravidnim ženkama treba postupati osobito pažljivo, da se izbjegne stres ili što može uzrokovati preuranjeni porod. Mora im se osigurati dovoljno hrane, radi dobre kondicije i razvoja zdrave jaradi. To je važno zadnjih 6 tjedana graviditeta. Obore za jarenje mora

se redovno i po potrebi dezinficirati te steljiti. Bilo bi zgodno da su ti obori i vizualno izolirani od ostalih koza. Svako jare mora posisati kolostrum svoje majke ili neke druge novo ojarene ženke što je prije u svakom unutar 6 sati od Mladoj jaradi treba stalan pristup majkama (sisanju), ili ih treba hraniti od 2 do 3 puta dnevno zamjenicama. Svježa, vlaknasta hrana treba biti dostupna od 1. do 2. tjedna.

Temperatura u nastambi za jarad treba iznositi 15 - 20 °C, a ne smije biti niža od 12 °C. Relativna vlaga treba se kretati od 60 do 80%. Ukoliko je potrebno, u ranim danima života treba osigurati dodatne izvore topline.

Mužnja mora biti upoznat sa problemima laktacije koza te kako ih i riješiti, uz konzultacije s veterinarima. lzmuzišta i oprema za mužnju moraju biti napravljeni tako da ozljede i stres, a posebnu pažnju treba posvetiti tehnikama mužnje da se sisa. To pažljivo postupanje, pregled mlijeka te izmuzivanje do kraja, uz provedbu higijenskih mjera.

Nadalje, od velike je važnosti pravilan rad muzilica, te prilagodba razine vakuuma uzevši u obzir preporuke

Njega papaka

Zdravlje papaka izravno na laktaciju. Stoga je njega papaka dio tehnološkog programa i nužno je znanje o pravilnoj njezi.

Metode eutanazije

koza na farmi

Na farmi je ponekad nužno obaviti eutanaziju životinja koje su teže ili preslabe. Nekoliko je trenutaka koji mogu

01/2009.

biti smjernica o odluci u pravo vrijeme:

• kada prestati životinju ako ne daje rezultate,

• do kada držati životinju ako ona ne postiže željene zahtjeve (npr. težinu).

Uvijek treba imati na umu dobrobit životinje kao i sigurnost ljudi, cijenu postupka te vještinu, prije negoli se za jednu od metoda:

• intravenozno ubrizgavanje medikacijskog sredstva (metoda koja se preferira), koje obavlja veterinar,

• šermerov pištolj - koji se postavlja iza rogova, u liniji prema (slika 2).

Slika 2

životinje može se eutanazirati sprijeda, kao goveda, metak u sjecišta linija koje idu od baze uha

(~'11EI:.)

Slika 3

do suprotnog oka (slika 3). Postupak nije dopušten u odraslih koza, jer je kod njih mozak smješten prema

Dobrobit životinja je naša briga

• Podloge za ležišta

• Udoban gumeni pokrov za gazne površine

AGROTEL GmbH

Gewerbegebiet Hartham 9

D-94152 Neuhaus(lnn)

Tel.: +49/ 85 03 914 99-0

Fax: +49/ 85 03 914 99-33

e-mail: info@agrotel.eu www.agrotel.eu

• Mreže za zaštitu od propuha

• Vrata za zaštitu od propuha i zavjese

Bio Pharm Vet d.o.o. za trgovinu i usluge u veterini

Medvedgradska 1c

HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia

Tel.: +385/1 4666 718

Fax: +385/14667137

info@bio-pharm-vet.hr www.bio-pharm-vet.hr

list 01/2009.

Masti kao krmiva i utjecaj na mlijeka

Slobodnemastidodane krmivimastvarajuu buragugrubuemulzijukoja obavija hrane, dostupnost,mikrobnurazgradnju i iskoristivostkrmiva

Piše: Dr. se. Stjepan Feldhofer

Masti kao krmiva imaju visoku energetsku hranidbenu vrijedno s t. dodavanje masti krmnih smjesa) nema vrijednost u hranidbi odraslih Dodavanje slobodne masti u u nekim razdobljima reprodukcije i laktacije može biti i štetno.

Slobodne masti dodane krmivima stvaraju u buragu grubu emulziju koja obavija hrane, dostupnost, mikrobnu razgradnju i iskoristivost krmiva. Posebice se smanjuje probavljivost

sirove vlaknine, tako da se dodatkom masti ne poboljšava opskrba energijom, a masti može se smanjiti i u mlijeku. Zbog toga postoji stanovita suzdržanost glede korištenja masti u krmnim obrocima krava.

Sirove krmne masti mogu se davati odraslim samo ako osnovna krmiva sadržavaju malo prirodne masti, i ako masti ne stvaraju masnu emulziju u buragovu sadržaju ostaju u strukturi krmiva za razgradnju u crijevu.

Sirove (neutralne) masti dodane krmnim obrocima krava mogu se samo manjim dijelom

u buragu djelovanjem nekih buragovih mikroorganizama (Ruminococcussp. i protozoa), tako da se hidroliziraju u glicerin i galaktozu ili se do slobodnih masnih kiselina.

Probava i iskorištavanje masti sirove krmne masti i masne kiseline teško se resorbiraju u buragu, a u maloj kolisluže za stvaranje strukturnih lipida i buragovih mikroorganizama. Tek dolaskom digesta u tanko crijevo krava prava probava i iskorištavanje masti na kao u drugih životinja. Stoga je dobro ako su masti vezane u strukturi biljnih krmiva, primjerice

01/2009.

HRANIDBA

u zrnju kukuruza, zobi, žitnih posija, sjemenkama uljarica (posebice tostiranom sojinom zrnju), jer su stabilnije u buragu, ne stvaraju emulziju u buragovu sadržaju i ne smetaju buragovim mikroorganizmima u razgradnji krmiva. U krava visoke muznosti vrlo je stanje mikrobiološke probave i razgradnja voluminoznih krmiva u buragu, što treba maksimalno iskorištavati. Za visoku proizvodnju i dobivanje kvalitetnog mlijeka potrebno je da se uz to i enzimska probava krepkih krmiva i digesta koji iz buraga dospijevaju u niže dijelove probavnog sustava (postruminalna probava), resorpcija hranjivih tvari u crijevu, kao i aktivnost enzima sintetaze u vimenu.

Enzimi tankih crijeva, uz i sokova imaju veliku razgradnje hranjiva koja dospijevaju digestom

iz želuca, a razvijeni sustav krvnih i limfnih žila njihovu resorpciju, transport u jetra i dalje, prema potrebama, drugim organima.

U niže dijelove crijeva iz buraga dolazi vrlo malo masnih kiselina, jer se resorbiraju u buragu i služe za reprodukciju buragovih mikroorganizama. U crijeva pretežito dolaze masne kiseline iz krmiva, masti vezane na hrane ili u strukturi krmiva (kukuruznog zrna, zobi, tostiranoga sojinog zrnja i masti i iz buragovih mikroorganizama (mikrobni lipidi i proteini). Sve to na sastav i mlijeka. Intenzivnija razgradnja i resorpcija masti u zadnjem dijelu dvanaesnika, a kod krava

U krava visokemuznostivrloje stanje mikrobiološkeprobave i razgradnjavoluminoznihkrmiva u buragu,što treba maksimalno iskorištavati

pretežito u srednjem dijelu tankog crijeva. Djelovanjem dolazi do koloidnog raspršivanja (emulzije) masnih kapljica u sitne kilomikrone koji sadržavaju visoki postotak triglicerida {83%),malo kolesterola i fosfolipida (5% i 7%), vrlo malo proteina i slobodnih masnih kiselina (1-2%).

Kilomikroniulaze resice crijeva i resorbiraju se u limfu i krv. Uz to, i kiseline na enzima lipaze koja masti u gliceride, masne kiseline i lecitin, tvari sposobne za resorpciju u krv. U krvi krava nalaze se stoga masne tvari pod nazivom "ukupni lipidi", kao masne kiseline, lipoproteidi, fosfolipidi, kolesterin, trigliceridi i sl., koji se prenose u jetra, tkiva drugih organa i vime što je za mlijeka.

Vime je vrlo važan organ za sintezu masti. Žljezdane stanice vimena glavninu masnih kiselina za sintezu mlijeka i masti dobivaju preko jetara iz octene i kiseline i lipida hrane. Na masti posebice kratkoi masne kiseline iz krmiva, jer se velikim dijelom neposredno resorbiraju i mlijekom, na miris, okus i konzistenciju masti. Na taj prisutnost masti u krmnim obrocima krava, ako se daje na primjeren i u može utjecati na a što je i na masti.

masne kiseline mlijeka se hranidbom krava mladom travom, nom kukuruza i sjemenki uljarica (tostirano zrno i soje, uljane repice, suncokreta, laneno sjeme, i sl.). Više masnih kiselina u mlijeku uzrokuju dobivanje mekog i lako mazivog maslaca.

Od polja do stola na jednom gospod rstvu Zagre

Može li nas nešto bolje asocirati na tradicionalno jelo od sira i vrhnja, pripravljenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu vrijednim rukama seoskih koje generacijama njeguju taj nezaobilazan specijalitet

Piše: Zoran dipl. ing. redstavljamo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Katarine Filrnkranz iz Prigorja Brdopokraj za koje slobodno možemo daje primjer seoskoga gospodarstva na kojem se od najbolje sirovine i uz visoke higijenske i zdravstvene standarde pripravljaju specijaliteti. Ovoj je obitelji proizvodnja sira osigurala stalan izvor prihoda, a da je najvažniji stjecanja povjerenja, govori da sve sireve rade prema narudžbama dugogodišnjih kupaca i prijatelja.

U proizvodnju su svi obitelji - naša Katarina, koja je idejna i proizvodnje a danas pravi sirar, njezin suprug Danijel, koji od prvog dana podržava Katarinine ideje, te njihove Sara i Antonija koje, iako idu u školu, pomažu roditeljima u svakodnevnim poslovima. Tu su još baka Pavlica i djed Stjepan, Danijelovi roditelji, zaduženi za poslove oko blaga, krava od kojih dobivaju mlijeko.

Ova je obitelj velikim trudom i radom, ali i sustavnom edukacijom i primjenom novih tehnologija, uspjela svladati prepreke u sve popularnijem i izazovnijem lancu "od polja do stola" i tržištu ponuditi kvalitetne sireve. "Prije deset godina sam u vatru. Tada smo imali samo jednu kravu i nekoliko kupaca, uglavnom susjede

koje su dolazile po sireve. Nisam si mogla dopustiti da ostanu bez i krenula sam sama pripravljati sir i vrhnje jer su to kupci najviše Postupno sam na vlastitim pogreškama, i kako ih dok nisam svladala cijelu tehnologiju proizvodnje. Svoju baku u Lici pitala sam kako pripraviti škripavac

Mljekarski list O1/:2009.

GospodinStjepan u trenutku druženja sa svojimljubimicama

pa sam i to slušala struku i trudila se napraviti najbolje što mogu. U to vrijeme posjetili su nas profesorica Havranek i doktor Kalit s Agronomskog fakulteta iz Zagreba i tada je krenula divna suradnja - naša je proizvodnja poprimila nove dimenzije. Tu je i savjetnika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu te Upravnoga odjela za poljoprivredu županije, koja bezrezervno financijski podržava sve naše edukacije, kojih je zaista mnogo. Ovladali smo mnogim vještinama, znanjima i novim tehnologijama, mnogo smo o pravilnoj hranidbi krava, mužnji, proizvodnji kvalitetnog i mikrobiološki ispravnog mlijeka, smo pripravljati sirevesvježe, kuhane, sušene, te sireve s dodacima origana, paprike, vlasca, bosiljka, šunke... i to sve prema željama naših dugogodišnjih kupaca. smo školu za zanimanje mljekar-sirar i uspješno

je svladali te stekli mnogo novih znanja i vještina koje svakodnevno primjenjujemo na svom gospodarstvu. Želja nam je bila stvoriti prepoznatljive marke sira Zagrežupanije " - nam je Katari na.

Od mlijeka do sira

Hranu za krave proizvode na 14 hektara zemlje na kojoj siju kukuruz, pšenicu, te djetelinskotravne smjese, a dio površina je i pod livadama s kojih dobivaju kvalitetno sijeno bez kojega nema niti proizvodnje kvalitetnog mlijeka za sir. U staji drže 10 muznih krava, 3 junice i 2 ženska teleta. Prije deset godina u staji je bila samo jedna krava, a sve krave koje su danas u staji oteljene su na ovom gospodarstvu.

Kvalitetna sirovina, odnosno higijenski ispravno mlijeko dobiveno od pravilno hranjenih i pomuzenih krava osnova je za daljnji posao prerade u sir, jer li do pogreške je dalje

preraditi mlijeko. Mlijeko ne pasteriziraju ga pohranjuju u staklene boce u kojima se odvija prirodno zakiseljavanje mlijeka uz prisutnost mikrobne populacije, dakako, organizmu korisnih mikroorganizama. Nakon toga se cijeli tehnološki postupakstvaranje sirnoga gruša, dodavanje preko oblikovanja i pakiranja obavlja u strogo kontroliranim higijenskim uvjetima za koje imaju potvrdu nadležnog ministarstva koje je obavilo inspekcijski nadzor gospodarstva te dodijelilo potvrdu o registraciji za djelatnost proizvodnje sira na gospodarstvu.

Raznovrsnaponuda

Sir i vrhnje obvezni su svakodnevni proizvodi u ponudi, jer to kupci najviše traže. Osim toga, proizvode još i kravlji sir u tipu škripavca, kravlji polumeki, punomasni škripavac, dimljeni kravlji sir, mekani, nemasni, svježi kravlji sir, te sireve s dodatkom raznih

Da je proizvedenih sireva neupitna, dokaz su nagrade i plakete izložene u prostoru nom za prodaju sira u kojem kupce osmijeh na, u što smo se uvjerili tijekom posjeta i obilaska gospodarstva. Okolica Zagreba oduvijek je bila vezana za seoski turizam, koji u posljednje vrijeme sve više prelazi u organizirane vinske ceste na kojima su do nedavno obiteljska poljoprivredna gospodarstva u svojim kletima nudila uglavnom vino. Danas je za uspjeh na tržištu potrebno proširiti ponudu sa što više prepoznatljivih prehrambenih proizvoda, kako bi kupcima na jednom mjestu ponudili mnoštvo delicija iz proizvodnje. Svakako, tu ponajprije mislimo na pregršt kvalitetnih sireva obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. lvlljekarski list 01/2009.

FORTUNAAGRO d.o.o.

VRBOVEC,Konak238

181Of/2791-892, lax27~3f6

ag,o@lortuna-vrbovec.hr

PARTNERI:~-Emk d.o.o. St.Mimo; 032/21/J.3'!2, Ista-tna d.o.o.Bwtal,rm"187-211 Pmttia•~d.o.o. OWll'J.199, Sjw.Hrvllbka •UfN9Sd.o.o.~ °'2041-144

Njema

• kvalit ta

Rolobalirka - komora s valjcima upravljanje Pilotbox T ·•· _ ...,__

•automatsko podmazivanje

•vezanje mrežom/ špagom Tw,n-Fix bala

•noževi - opc:;:.cija:::..ai..a-:::111 Rotokose

DF licenca 4 11ii:15

Diskastikultivator/kratka kultiviranjenakonžetvebezoran· i pripremuza sjetvu '.orpl-~n aro '"4e:•>:, 1 ·A~

(PrtlesAi 9KodizlazaVrbovecIstok100m u smjeruDubrave

KREDITI Kreditnakartice do10godinado 60mjeseci · ·

Nudimo još: o„NOI.WtD

AMAZDNE VOGELU~9!?.T $IP <JAp>Jneh•ofb(i; CIEllA,. I~ i - '.

,1sijena

Polunošeni__....,.""- stražnji utovarutovar

Sija

mladi

u Bavarskoj

Motiviratimlade ljude da ostanu na selu i bave se uzgojemstoke jedna je od

temeljnihaktivnostiUdruge uzgajateljasimentalskogagovedaVrbovec

Piše: Damir dipl. ing., HZPSS

Uokviru udruge tri godine djeluje Klub mladih koji je za svoje 23. okupljanje organizirao ekskurziju u Bavarsku. U dvodnevni posjet sjeverno-bavarskoj regiji Oberpfalz išlo je 2. i 3. prosinca 37 uzi 11 gostiju iz institucija. Bio je to uzvratni posjet Klubu mladih Rinderzuchtverbanda Oberpfalz (RZO), s kojim udruga razvija suradnju.

Uzgojne udruge u Hrvatskoj proslavljaju ovih godina 100godišnjice svojega osnutka.

je i u Austriji i Bavarskoj. Primjerice, udruga koju smo posjetili (RZO) sa sjedištem u Schwandorfu osnovana je 1904., a iste te godine - gle - osnovana je i u Vrbovcu prva marvogojska udruga. Razlika je samo u tome što se u nas dogodio prekid rada uzgojnih udruga dulji od 50 godina, što su dobre dvije generacije ljudi i više od 1O generacija goveda. No, što je tu je, nastojimo izgubljeno nadoknaditi pa su aktivnosti uzgojnih udruga sve intenzivnije. udruga zasigurno je jedna od najaktivnijih, a djeluje u okviru Hrvatskog saveza simentalskoga goveda - CroSim. putovanje u Bavarsku izazvalo je veliko zanimanje mladih

pa nije bilo nimalo teško napuniti autobus iznimno zainteresiranim putnicima, je prosjek "mladosti" iznosio nepunu 31 godinu. Velik je to motiv za sve nas kojima je podizati razinu znanja i informiranosti poljaprivrednog stanovništva. Ovakve ekskurzije su metoda savjetodavnog rada. Dvodnevni program ekskurzije sadržavao je posjetu aukcijskoj prodaji rasplodnih goveda, posjetu bavarskom centru za UO u Neustadt/Aischu, obilazak 4 simentalske obiteljske farme te druženje s mladim nam je bila Udruga uzgajatelja goveda Oberpfalz (RZO), koja broji 2634 i više od 80000 krava

list 01/2009.

(ukupno oko 110000 krava). obiteljskih farmi je 34 krave, a proizvodnja simentalskih (fleckvieh) krava 7140 kg mlijeka sa 4, 16% masti i 3,50% proteina u standardnoj laktaciji. Aukcija

rasplodnih goveda

Prisustvovali smo 746. aukciji rasplodnih goveda u Tierzuchtzentrumu u Schwandorfu. Od 1931. godine RZOkontinuirano organizira aukcijske prodaje gotovo svaki mjesec, a od 1993. to se u predivnom uzgojnom centru sa stajama, aukcijskim dvoranama, kantinom i poslovnim prostorimasve u vlasništvu udruge, tj.

Godišnje se kroz udrugu proda stoke u vrijednosti od gotovo 9 milijuna eura. Na aukcijskoj prodaji kojoj smo prisustvovali prodana je 13 rasplodnih bikova, 81 prvotelka, 2 junice i 92 ženska rasplodna teleta. Mlade uzgojne rasplodne bikove, starosti 13 mjeseci, uglavnom su kupovali bavarski centri za umjetno osjemenjivanje (BVN 5, Marktredwitz 2, Meggle 1 i Landshut 1), i to po cijeni od 1.850 do 4.000 eura, a jedan mladi bik (na slici) prodan je za 12.500 eura. Kvaliteta uzgoja simentalca za dvojno korištenje (i mlijeko i meso) u Bavarskoj ogleda se u uzgojnim vrijednostima i pokazateljima prodanih bikova: procijenjena ukupna uzgojna vrijednost GZW 124 (majke 125, 123). težina prodanih bikova u starosti od 13 mjeseci iznosila je 595 kg, životni dnevni prirast 1400 grama, a uzgojne vrijednosti za neto dnevni prirast bile su svega 105. Dakle, od simentalskih kravabikovskih majki koje sve proizvode više od 10000 kg mlijeka u laktaciji i koji su samo za osobinu dnevni prirast

dobiju se sinovi - bikovi, koji u uvjetima umjerene hranidbe za rasplod (ne intenzivnog tova) ostvare dnevni prirast od do 398. dana od 1400 grama. Dakle, krave vrhunske u proizvodnji mlijeka i sinovi iznimnog potencijala za tov, treba li nešto više?!

: ' ' Posebnost aukcijskih : prodaja u Bavarskoj su prvotelke. Naime, kupuju uglavnom samo oteljene a ne junice (one se prodaju uglavnom samo za izvoz).

Na ovoj aukciji prodana je ukupno 81 simentalska prvotelka (bez teleta) po cijeni od 1.405 eura. Zanimljivo je da otprilike toliko u prosjeku dobije i za kravu koju prodaje za klanje. težina prodanih prvotelki na ovoj aukciji iznosila je 630 kg, a prodaju se u stadiju do 3 mjeseca prve laktacije. za naše

izazvale su informacije o mlijeka koju daju te prvotelke i sustavu prodaje. Naime, dnevna proizvodnja tih prvotelki iznosila je 27 kg mlijeka, a što je najvažnije prodavatelj mora za tu proizvodnju 90%. To da krava za koju je napisana da daje 30 kg mlijeka na dan mora kod novog gazde dati minimum 27 kg, a ako ne da ima pravo na reklamaciju u roku od najviše 4 tjedna. Ako se utvrdi da je u pravu, prodavatelj mora nadoknaditi nastalu razliku. Prije ulaska u aukcijsku dvoranu svakoj se prvotelki pregledava i zdravstveno stanje vimena. Procijenjene uzgojne vrijednosti prodanih prvotelki u prosjeku su GZW 112 (majke 102 i 122), dakle od krava i vrlo dobrih bikova. Na aukciji ženske rasplodne teladi u predivnoj maloj dvorani prodana su 92 teleta po cijeni od 322 eura (raspon od 160 do 620 eura). Njihove procijenjene uzgojne vrijednosti u prosjeku su

Ml;i1karski li,;t 01/2009.

Mladi simentalski bik zanimljivogpedigrea (Wichtlx Engadin x Morror) - ctfena 12.500 kupac EUSEMA

U bavarskomcentruza UO staja/i smo na 2-3 metra

od svjetski poznatih bikova Imposiuma, Vansteina i Humida (na slici)

nešto u odnosu na prvotelke (GZW 116, majke 104, 126).

Kupci ove ženske teladi su dijelom stariji farmeri koji nemaju nasljednike i ne mogu opstati u proizvodnji mlijeka. Oni svoje stajske kapacitete koriste za uzgoj rasplodnih junica, što je ipak jednostavnije od proizvodnje mlijeka.

Posjet centru za osjemenjivanje u Neustadt/Aisch-u(BVN) Besamungsverein Neustadt a.d. Aisch (BVN) je bavarski centar za umjetno osjemenjivanje, osnovan još davne 1948. godine. U vlasništvu je okuplja više od 16000 i ima bazu krava u 5 velikih uzgojnih udruga. Godišnje testiraju više od 160 simentalskih bikova, a sjeme i embrije prodaju po cijelom svijetu. Vlasnici su velikog centra za UO u Rumunjskoj i od prije nekoliko godina u su vlasništvu Centra za UO u Varaždinu. Vrlo lijepo su nas primili u svojim

prostorima, predstavili nam svoje aktivnosti, a na veliko svih predveli su samo za nas 9 svojih vrhunskih bikova. Tako su naši mladi imali prilike stajati doslovno 2 - 3 metra od svjetski

poznatih bikova Maistern, Rumen, Humid, Vanstein i Imposium. To zasigurno dugo pamtiti.

Druženjes mladim

organizirali

su nam druženje uz i informativne prezentacije o radu svoje udruge i klubova mladih koji djeluju posvuda po Bavarskoj. Pozdravio nas je predsjednik udrugedirektor udruge - zaposlenik, profesionalac, razgovarali smo s predsjednikom i nekolicinom kluba mladih a posebno treba svesrdnu Erwina Schindlera, koji je u ime udruge - vodio cijelu organizaciju našeg posjeta. On je zaposlenik - profesionalac u udruzi zadužen za prodaju stoke i pokriva polovinu cijelog terena, tj. oko 1300 gospodarstava. Da bi to moglo funkcionirati, udruzi naknadu od 1 do 1,5% od svake prodane životinje. udruga trenutno ima 12 stalno zaposlenih.

Farma s kojom bi se mogli i morali - ništa specijalno, ali ipak 8400 kg mlijeka po kravi godišnje (farma obiteljiRubi)

Posjet simentalskim farmama

Obitelj Rubi

Nastojali smo vidjeti gospodarstva, nešto kod nas nema, ali i neka s kojima bi se ipak naših gospodarstava mogla

Upravo prva farma koju smo posjetili može naših gospodarstava poslužiti kao orijentir - ništa spektakularno, puno toga kao i kod nas, no, ipak visoka i proizvodnja mlijeka sa simentalskim kravama. Imaju 48 krava s rasplodnim podmlatkom u staji na vezu. Staja je kvalitetno napravljena, ima kratka ležišta s gumama pod kravama, iza njih je rešetka, izgnojavanje je po sredini je široki hranidbeni stol, a za mužnju je sustav s mljekovodom, što je minimalni standard u gotovo svim bavarskim stajama. Ni krave nisu ništa posebno, no, proizvodnja je "solidna" - oko 8400 kg/kravi godišnje. Dvije su stvari na ovom i mnogim gospodarstvima koje osiguravaju takvu proizvodnju - vrlo dobra genetika i goleme kvalitetne hrane. Naime, oko staje za manje od 50 krava nabrojili smo 7 silosa silaže i sjenaže, a nad stajom je i veliki prostor za sijena.

Obitelj Steiner

Predivno, ne preveliko gospodarstvo s posebnimrobotom za mužnju krava. Da se simentalske krave bez ikakvih problema mogu musti robota, mnogi nisu vjerovali ali su se na ovoj farmi i te kako uvjerili, jer je za trajanja našeg posjeta pred njihovim robotom pomuzeno dosta krava. Gospodarstvo posjeduje svega 42 muzne simentalske krave, što je za jednog robota "šala" pomusti, da je

Mljekarski list 01/2009.

kapacitet robota, u ovom tvrtke DeLaval, oko 65 krava. Uz 42 krave na ovoj je farmi pod istim krovom i 45 komada ženskoga rasplodnog podmlatka u predivnoj staji koja je 2006. kao nastavak na adaptiranu staju - super funkcionalno. Na ovoj farmi ljudski rad sveden je na najmanju mjeru pa je nositelj gospodarstva, mladi gazda, još i u stalnom radnom odnosu. Naši dobili su na ovom oglednom gospodarstvu obilje korisnih podataka, a sve je ipak najviše zanimao dakako robot, ali na kraju i cijena za tu Nemalo smo se iznenadili kad smo saznali detalje: robot s montažom 140.000 eura, staja sa 45 ležišta za krave s kompletnim rasplodnim podmlatkom (gradila firma Hartmann) 140.000 eura, laguna za gnojovku kapaciteta 750 m 3 dodatnih 30.000 eura. Dakle, sveukupno je stajalo 310.000 eura ili manje od 2.500.000 kn - superfunkcionalna, moderna staja s

podmlatkom i robotom. Imaju dakako i jako dobre krave, mnogi su komentirali i predobre za "samo" 8000 kg mlijeka po kravi godišnje. Dobili smo objašnjenje: mogli bi s proizvesti i puno više mlijeka, ali im se ne isplati jer ih kvota - imaju samo 260000 kg kvotu za mlijeko jer su do 2006. godine imali svega 30 krava. Vrijedno je još spomenuti da je razdoblje svih krava na ovoj farmi 382 dana. Bilo kako bilo, ova farma koji su je posjetili dugo ostati u

Obitelj Schleicher

"Ovo su najbolje krave na svijetu", komentirali su mnogi na ovoj farmi. I zaista, takve krave ne možete vidjeti bilo gdje jer obitelj Schleicher ima u genetskom smislu najbolje stado u cijeloj udruzi RZO,a vjerojatno su i nekoliko najboljih simentalskih stada u Europi. su udruge od 1950. godine(!), a do sada su uzgojili 36 (!) pozitivno testiranih simentalskih

Robotza

Gospodarstvo s "najboljimkravama na svijetu"u udruzi RZO je od 1950.godine (farma obiteljiSchleicher) bikova, od kojih su najpoznatiji bikovski Bonsar, Egol, Gebal, Renom, Repuls i Webal. Ne onda da je i najskuplji mladi bik na spomenutoj aukciji, koji je prodan za nevjerojatnih

12.500 eura, uzgojen upravo na ovoj farmi. Uzgred za mu brata na istoj aukciji nije pokazana zanimanje (zbog nešto slabijih nogu), ali ga je naknadno nakon aukcije kupio centar za UO

Meggle za "samo" 3.500 eura. Živi bili pa vidjeli za 4 - 5 godina koji od ova dva brata (od istih roditelja) bolje nakon testiranja. na farmi Schleicher imaju 90 krava i ukupno oko 280 grla vrhunskog simentalca.Junica imaju "kao u ali ih ne prodaju, godišnje prodaju 15 - 20 oteljenih prvotelki i to na spomenutim aukcijama, zajedno s mladim bikovima koje kupuju centri za UO. Na ovoj su farmi proizvodnju od 5600 kg po kravi godišnje imali prije 30 godina, a današnja je proizvodnja na razini 10000 kg, uz razdoblje od 372 dana (!). Nisam da je netko od naših posumnjao u te brojke (što nam je jer se na kravama to doslovno i vidigoleme, jake krave, uglavnom iznad 800 kg, vimena "k'o televizori", a igraju se pred nama po rešetkama kao telad jer jednostavno pucaju od zdravlja. Dobro je da su to vidjeli naši koji su se upustili u projekt embriotransfera - sad su dobili još volju jer su se uživa uvjerili od kakvih se krava uzimaju embriji i kako zapravo može izgledati simentalska krava.

ObiteljSchmau&er

Ovo gospodarstvo ima nekoliko Osim uzgoja vrhunskih krava s proizvodnjom od 10000 kg mlijeka po kravi godišnje, gospodarstvo se bavi i tovom vlastite junadi pa smo mogli vidjeti da bikovi od simentalskih krava nimalo ne "zaostaju u rastu". u jednom boksu najstarijih 6 - 7 bikova bilo je gotovo spremno za isporuku, dakle važu debelo više od 600 kg, a gazda kaže da nemaju još 13 mjeseci (!). u se vrlo rijetko bikovi kolju ispod 700 kg žive vage. Kao da je znao da nas to zanima, gazda je zaljubljenik u

Austrijance pa tako ·ima puno austrijske genetike u stadu - koristi upravo one bikove koje i danas koriste naši (Dionis, Wal, Rau, ... ) - dakle, ono što je vrhunsko ne poznaje granice. Izgradio je i austrijsku staju - prema Wolfovu sistemu: s rešetkastim podom, duboka ležišta sa sjeckanom slamom (uz dodatak vapna), izmuzište Westfalia autotandem 2 x 5. funkcionalno, vrhunska hrane, ali nije to sve ... je na katu iznad izmuzišta i dijela staje sagradio prekrasan restoran u austrijskom stilu koji preko vikenda primi i do 500 gostiju dnevno(!). tamo smo malo pojeli i popili uza zanimljiv pogled kroz staklo na krave iz perspektive - može li se poželjeti ljepši završetak ekskurzije?!

I na kraju...

No, nije to sve, moramo se zahvaliti svima koji su nam pomogli u organizaciji ove ekskurzije, a prije svih našoj Irini. lrina je cura koja je završila Agronomski fakultet i živi i radi u struci u Bavarskoj, i to u tvrtki Interboves, u vlasništvu njezina supruga Stephana Reisachera. Bez njih ove ekskurzije jednostavno ne bi bilo. Oni su u dogovoru s spomenutim Erwinom Schindlerom i udrugom RZO ispunjavali naše želje. Pomogao nam je i Centar za umjetno osjemenjivanje iz Varaždina, zajedno sa svojom iz Neustadt/Aischa. Zahvaljujemo se na sudjelovanju u ekskurziji i korisnim raspravama te u kolegicama i kolegama iz HSC-a, CRSH-a i veterinarskih

stanica Vrbovec i Sv. I. Zelina. Na kraju, ali ne manje važno, najviše nam je žao što nam se nisu mogle pridružiti kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu Zagrežupanije, koja je prepoznala ovaj projekt udruge i financijski ga izdašno podržala.

Velik dio ove lijepe se vidjeti na DVO-u našem kolegi lvanu koji je gotovo pomna snimao sve detalje. Lokalna zajednica je puno toga i još putem Radio Vrbovca, jer je s nama bio i dragi nam prijatelj i vrijedni novinar Franjo

Za sve one brojne koji nisu mogli na ovaj put a jako su željeli, pripremit videomaterijal i da ekskurzija biti njihova. Uspješniji

Osnovane nove udruge goveda

na Bjelovarsl<o-bilogorske,

te županije i Grada Zagreba

Ovih dana na

Bjelovarsko-bilogorskete

županije i Grada Zagreba osnovanesu nove udruge simentalskoga goveda u RepubliciHrvatskoj

Piše: Dalibor Janda, dlpl.ing., Hrvatski centar

Tako je u Karlovcu 27. studenoga osnovana Udruga simentalskoga goveda županije kao krovne uzgojne organizacije ove pasmine goveda u županiji. u ovoj županiji u kojoj se prema podacima godišnjeg HSC-a za 2007. godinu uzgaja oko 5500 krava simentalske pasmine pod uzgojna-selekcijskim radom na oko 1000 gospodarstava, ovakva bitna uzgojna organizacija do sada nije postojala niti djelovala. Sjedište ove udruge nalazi se u Karlovcu, a na skupštini za pred-

sjednika udruge izabran je Nikica iz Donjeg te dopredsjednika Katarina iz Završja

Osim ove, osnovane su još dvije udruge, pa je tako 28. studenoga u Velikoj Gorici osnovana Udruga uzsimentalskoga goveda zaprstena. Tako su Zagrežupanija i Grad Zagreb dobili još jednu vrlo važnu uzgojnu organizaciju simentalske pasmine goveda. Naime, djelovanje ove udruge Grad Zagreb, Grad Jastrebarsko, Grad i Grad Veliku Goricu s priZa predsjednika udruge izabran je lvan iz Pisarovine, a za dopredsjednike Mladen iz Ribnice i Zvonko

iz Dubravice, dok se sjedište ove udruge nalazi u Velikoj Gorici. Druga udruga osnovana je 1. prosinca u u Bjelovarskobilogorskoj županiji. To je Udruga simentalskoga goveda "Bilogorski simentalac" koja djeluje na i Zrinski Topolovac. Osnutkom ove udruge ova je županija kao jedna od najznau uzgoju simentalskoga goveda u Republici Hrvatskoj dobila još jednu uzgojnu organizaciju simentalskoga goveda. Sjedište udruge nalazi se u Zrinskom Topolovcu. Za predsjednika udruge izabran je Stjepan iz Zrinskog Topolovca, dok je za dopredsjednika izabran Danijel Heri iz Predavca.

Vite u gostionicum{ad"i6ift sjedneza sto{ i amperpiva. <;;ostza susjednimstoCom zapanjenoupita k9no6ara: - Što? pivo? !Nemoguvjerovatisvojim - !Nija! pije samo rakjju - odgovorik9no6ar.

vuk,pred sedam i k,ucana vrata. - <J'k9 je? - upita - 'Vašamamica! sam vam mCijekJ)!

-!Ne {aži, :M.ismoje upravopos{a{ipo pivo.

I{ustracijai tek§t: 'V'inRg

Marvogojske udruge

Prva Marvogojskaudruga za uzgoj simentalskepasminegovedaosnovanaje u ~elikoj Gorici 1906., 1907. u Novoj Gradiški, a 1908. godine u Svetom lvanu

Zabnom i Goli

Piše: Božidar Majhen, dlpl. ing

Potreba da se udruže u organizaciju goveda javlja se 1896. godine. Taj prvi pokušaj udruživanja nije bio uspješan. uzgajipincgavskoga goveda osnovali su 1904. godine. Marvogojsku udrugu u Vrbovcu, koja je do 1958. djelovala kao ogranak poljoprivredne zadruge u Vrbovcu.

Na današnjem Bjelovarsko-bilogorske županije prva Marvogojska udruga za uzgoj simentalca osnovana je 1910. godine u Hercegovcu, 1914. u Novoj 1923. u Daruvaru i Velikom 1927. u Predavcu, a 1928. u Bjelovaru i Donjim Mostima.

Od 1931. do 1940. godine osnivane su udruge u Velikim Zdencima, Grubišnom Polju, Ivanovu Selu, lvanskoj, Palešniku, Garešnici i Pobijeniku.

Osnivanje marvogojskih udruga o potrebi za radom, što je rezultiralo osnivanjem Saveza marvogojskih udruga sa sjedištem u Svetom lvanu Žabnom 1913. godine.

Zbog rata, djelovanje saveza bilo je vrlo kratko tako da je njegov rad ponovno obnovljen tek 1926. godine. U savez je 40 marvogojskih udruga iz Hrvatske. je saveza bila prodaju rasplodnog materijala, uzgoja muznosti, mesnatosti, zdravlja životinja te iskorištavanja krme.

Savez je organizirao nabavu rasplodnih grla, izložbi

i smotri, knjiga te pružanje osoblju udruga.

Savez marvogojskih udruga djelovao je do 1957. godine, kada je izvršeno pripajanje Zadružnom savezu Hrvatske, a 1. prosinca 1960. osnovan je Hrvatski selekcijski centar Hrvatske, koji zatim djeluje kao Hrvatski selekcijski centar, a danas kao Hrvatski centar.

Na našem su udruge bile IV. stupnja. je o udrugama koje se bave uzgojem simentalca, vode i prigojne knjige te kontroliraju muznost.

Marvogojske udruge djelovale su samostalno kao saveza sve do 1960. godine, kada su rasformirane a Marvogojska udruga Nova ukinuta je kao posljednja na ovom Sve rasformirane udruge pripajane su zadrugama kao njihovi ogranci. nisu svi Marvogojske udruge Nova prihvatili nastavka rada u osnovanim zadrugama - ograncima. Na taj izgubljen je znatan broj grla u daljnjem uzgoju pod kontrolom zadruga.

Nastavak provedbe uzgoja i selekcijskih zahvata na Kotara Bjelovar povjeren je Zadružnom - peradarskom poslovnom savezu Bjelovar. Djelovanje saveza bilo je vrlo kratko, kada je slijedom nastalih društvenih promjena rasformiran a nastavak rada preuzela je novoformirana Poslovna zajednica za Bjelovar. Zbog financiranja selekcijske službe, za kratko vrijeme preuzima ju Veterinarska stanica, te veterinarske ambulante pojedine zadruge.

Ovakvo razjedinjeno uzgoja i selekcijskih zahvata bez vidnog napretka trajalo je sve do 1963. godine. Ipak, 1. 1963. godine obnovljen je rad Poljoprivredne stanice Bjelovar, koja preuzima selekcije goveda i svinja. Jedinstvena selekcijska služba za Bjelovar nastavlja rad na uzgoja goveda u 11 uzgojnih organizacija: Bedenik, Gudovac, Kapela, Nevinac, Nova Predavac, Severin, Sandrovac , Velika Pisanica i Veliko Trojstvo, te ulvanska, i Štefanje, kao i u Garešnica - Berek.

Od 1963. godine pa sve do 1992. selekcijska služba Poljoprivredne stanice u sustavu RO "SIRELE" djeluje kao samostalna služba referade.

Služba je provodila uzgojnoselekcijske zahvate s kontrolom krava. Radila je na novih tehnologija na gospodarstvima, te na taj kvalitetu bjelovarskog simentalca, priznatog u bivšoj državi.

Nove promjene nastaju 1992. godine kada prestaje rad RZ Poljoprivredna stanica. Dio radnika selekcijske službe preuzima Hrvatski selekcijski centar Zagreb,· danas Hrvatski centar, a ostali radnici prelaze u savjetodavnu službu najprije bjelovarske regije, a poslije županije. Centralizacijom selekcijske službe od 1992. godine na državnoj razini gubi se osobnost uzgojnog podBjelovarsko-bilogorske županije, što se gubitkom samostalnosti u uzgojnoselekcijskih zahvata, kao i ne postojanju uzgojnog programa

Profesionalna oprema za mužnjunajbolja odluka za vrhunsku kvalitetu mlijeka.

Program za upravljanje stadom

sa automatskom ishranom krava štedi Vaš novac - svaka krava dobija hranu prema svojoj trenutnoj proizvodnji.

,,/'

La~ofriii - posude za liJeka

kapaciteta - 2atvoreni sustav

sa automatskim pr,anjem i digitalnom oznakom mliJe a.

KRALJEVSKAZAŠTITA

ZA VAŠE KRAVE

V Prvoklasna dezinfekcija

sa 5000 ppm joda

V Izvrsna vidljivost

.,/ Vrhunska njega

V Potpuno zatvaranje sisnog kanala

V Gotovo bez kapanja

ProfilacDermapre F

Brzo i jednostavno pranje sisa

V Spremno za korištenje

.,/ Rastapa .,; Njeguje kožu

Servisnu službu, originalne rezervne dijelove, sredstva za pranje i higijenu mužnje možete kod nas ili

WestfaliaSurge Croatia d.o.o., Josipa 133, 10370 Dugo Selo, Tel. 01/27 55 111, fax 01/27 74 255, Mob. 091/2755111, 091/2755112, 091/2755113.

Sa partnerima:

atura Agro d.o.o., 16, 48350 tel: 048/812155, 091/1500273 ortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel: 091/2755116 ed Agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, 47000 Karlovac, tel: 047/654292, 098/365857 grocentar d.o.o., Dr. Ive 46, 44000 Sisak, tel: 091/3330013, 044/530013

proizvodima do vitalnosti

Piše:Uredništvo

Novi Vindijini 'z bregov

Efekt svježe mlijeko i jogurt, snažnim prirodnim antioksidansima, koenzimom Q10 i vitaminom E, predstavljaju ekskluzivnu formulu za ljepote i zdravlja.

Inovativnost u proizvodnji naše prehrambene industrije zasigurno obradovati brojne žene u koštac sa stresnim i ubrzanim životnim ritmom. Od prosinca 2008. godine na policama trgovina dostupna je najnovija Vindijina formula za ljepote i zdravlja u vidu 'z bregov

Efekt svježeg mlijeka i jogurta obokoenzimom Q10 i vitaminom E. Obogativši tim snažnim prirodnim antioksidansima dnevne namirnice kao što su svježe mlijeko i jogurt, Vindija je maksimalno pojednostavila unošenje svih potrebnih dodataka prehrani u organizam.

Naime, istraživanja pokazuju da najviše uspjeha u borbi protiv slobodnih radikala, stvaranju pogoduje upravo stresao života, imaju namirnice bogate spomenutim antiokisdansima. Koenzim Q1 O stvaranje energije u stanicama te štiti organizam od štetnih utjecaja oksidacije stanica. Osim toga, iznimno pozitivnim ocjenjuju djelovanje koenzima Ql O i na sustav, regulaciju krvnog tlaka te kod raznih alergija.

Djelovanje QlO-a se drugim antioksidansima kao što je vitamin E koji dokazano na izgleda i vitalnosti. Poznato je da ljudski organizam koenzim Q10 proizvodi do otprilike tridesetih godina života nakon ga je potrebno unositi putem hrane ili dodataka prehrani.

Dokje današnje tržište preplavljeno farmaceutskim dodacima prehrani, Vindija svoju poslovnu filozofiju temelji na stvaranju osnovne hrane koja svojim sastavom ispuniti sve predispozicije za zdravo i normalno funkcioniranje organizma.

Promotivna kampanja za novi Vindijin proizvod je emitiranjem 1V spota u kojem se pojavljuje poznata manekenka Tanja Kreativno rješenje i produkciju spota potpisuje višestruko i svjetski priznata agencija za razvoj, dizajn, produkciju i postprodukciju pokretnih medija koja je posebnu pozornost struke stekla izradom uvodnih animiranih špica za 78. i 80. dodjelu naj prestižnije filmske nagra~ deOscar.

Vindijaje lansirala novofunkcionalno mlijeko koenzimomQ10

Asortiman zdrave i sigurne hrane donio je Vindiji niz vrijednih rodnih priznanja, dok je u Hrvatskoj osobito poznata po tome što zadovoljava najstrože kriterije europskog 19inhija

- Dr. Ivo Belan

Danas se pouzdano zna da je loša kondicija isto toliko opasna kao i pušenje ili visoki kolesterol u krvi. Umjerena tjelovježba može smanjiti rizike umiranja od bolesti, raka i drugih uzroka. Polovica tjelesnog slabljenja, koje se povezuje sa starenjem, u stvari je uzrokovano

Razuman program hodanja može rezultirati poboljšanjima i blagostanja kod uglavnom osobe. Ublažavanje bolova i zglobovi se i atrofiraju ako se neredovito upotrebljavaju. Hodanje vježbe istezanja i jakosti) je najbolja obrana protiv takvih tegoba, jer održava fleksibilnost tijela bez izlaganja prevelikoj trešnji i pritisku.

Bolji izgled tijela Nakon tridesete godine života se gubiti masa.

Erozija tla

Erozija tla je proces pri kojem voda i vjetar odnose fine tla s jednog mjesta na drugo, pa poljodjelcima goleme štete. Vrijedno je istaknuti da se godišnje na cijeloj Zemlji s jednog na drugo mjesto premjesti 24 bilijuna tona tla. Erozijom se s njiva odnose humus, glina, sitan prah, mikroorganizmi pa i gnojivo. Ne zaboravimo, upravo je površinski sloj tla njegov najvredniji dio u koji se godinama ulaže golem novac. 64 M/jekarski hst 12/2008.

pHodanje je da i bez osobitog napora izgledate bolje i da se bolje

Primjena programa zdravog hodanja pomaže da se i toniziraju sve velike, važne skupine ramena, ruke trbuh i stražnjicu. Hodanje pobo)jšava i krvnu cirkulaciju i fleksibilnost Dobro, možda biti u stanju ponovno figuru koju ste imali u svojoj tinejdžerskoj dobi, ali žustro hodanje vam da izgledate kao netko u dobroj kondiciji, pristao i zdrav, koliko je za vašu dob i vaš stil života.

Smanjenje stresa

Dokazano je da hodanje može prirodnoga umirujupripravka. Znamo da je dnevni život pun stresova. Srce ubrzano radi, raste tlak krvi i su napeti. za pametnije razmišljanje

Sve više znanstvenih dokaza na to da redovita tjelovježba zaista stimulira mozak. Hodanje pruža vrijeme za zdravo

Tlo koje zahvati erozija teško se slabije upija vodu, siromašno je hranjivim materijalima, pa su i prinosi na takvim tlima znatno manji. Kolike su danas štete od erozije u Hrvatskoj, ne znamo. No, vjerujemo da one nisu male.

Opasnost od erozije tijekom zime je u priobalju nego u kontinentalnim krajevima Hrvatske.

Naime, tijekom prosinca, i ukupno u Zagrebu padne 154 mm, Osijeku 142 mm, Puli 202 mm, Zadru 209 mm, a u Dubrovniku i 279 mm oborina.Dahle,oborinajeu Istri te u Dalmaciji tijekom

razmišljanje. Mnogi umjetnici 1 filozofi vjerovali su da im hodanje pomaže da jasno i kreativno razmišljaju.

kondicije

Žustro hodanje srce koje onda radi efikasnije i sporije nego srce nekoga koji nije u kondiciji.

Kosti postaju

Hodanje usporava gubitak koštane mase, to jest pojavu osteoporoze (šupljikavost kostiju), a može i potaknuti stvaranje nove koštane mase. izražena osteoporoza može dovesti do loma kosti.

Gubljenje prekomjerne tjelesne težine

Nakon dobi od 25 godina metabolizam - brzina kojom tijelo izgara kalorije - usporava se i organizam se teže rješava Najbolji je za održavanje poželjne tjelesne težine kombinirani manji unos "masnih" kalorija u tijelo s zime mnogo više nego u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. I tako o posljedicama erozije, naš je savjet da tijekom lijepog vremena u ove zimske dane na tlima podložnima eroziji obavimo duboku obradu tla s vodoravnim ili kosim brazdama. Duboke vodoravne brazde zadržat vodu koja po nagibu, dok kose brazde odvoditi vodu s njiva uz najmanje

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA

srca Slavonije

BIOdar

Tvornica hrane,Varaždin

Cijenjeni mlijeka,

za kvalitetnu hranidbu vaših krava osigurali smo Vam program potpunih i dopunskih krr smjesa. Naš je cilj da dobre genetske predispozicije grla u kvalitetno mlijeko.

PROGRAM HRANIDBE GOVEDA I MLIJEtNIH KRAVAPOTPUNIM KRMNIM SMJESAMA

• GT-1-18%- krmna smjesa za telad namijenjena hranidbi teladi u prvim danima nakon tel

• KM-22% -Smjesa namijenjena hranidbi krava u intenzivnoj proizvodnji

- dostupna u tri varijante:

- INTENZIV - velik udio by pass niacin,

- PLUS - by pass niacin, Yea sacc1026

- MILKI - by pass kelirani mikroelementi, niacin, Yea sacc 1026

• GJKM-2-19% • MAXI - smjesa za hranidbu krava kod uravnoteženog osnovnog obr<

• GJKM-3-19% • CLASSIC • novo u asortimanu - cjenovno povoljna smjesa za hranidbu krava kod uravnoteženog osnovnog obroka, za hranidbe

Potpune krmne smjese su dostupne u brašnastom, ekspandiranom i/ili peletiranom obliku, upakirane u natron ili u rinfuzi.

Ekspandirana smjesa· prvi i jedini u Hrvatskoj - smjesa s ciljem da se postig1

• bolja razgradivost hranjivih tvari u probavnom traktu

• udjela by-pass u obroku

• razgradnje kukuruznog škroba -više energije (želatinizacija škroba)

• najviša higijenska ispravnost smjese

• ukusnija hrana - bolja ješnost

• dnevna proizvodnja mlijeka zbog bolje iskoristivosti obroka

• i na kraju - profit.

koji posjeduju dovoljnu kukuruza i žitarica nudimo kvalitetna rješ izrade krmnih smjesa u vlastitom dvorištu uz korištenje našeg asortimana

DOPUNSKIH KRMNIH SMJESA- SUPERKONCETRATA

GJ-Do-30% - namijenjen hranidbi junadi u rasplodu, junadi u tovu - ne sadrži ureu

GJKM-Do-32%- s min. 32 %

biljnog podrijetla, za kvalitetnu hranidbu krava, sadrži niacin, by pass što pozitivno na u mlijeku i mlijeka

GJKM-Oo-35% • Top - s min. 35 % biljnog podrijetla, sadrži by pass dodane u obliku propilen glikola, niacin, živu ku kvasca Yea sacc1026 , te dodani METASMART- aminokiselinu metionin i kvalitetu mlijeka, te zdravlje i plodnost krava.

Dopunske krmne smjese - optimalno izbalansirani proteinski i mineralno vitaminski dio ob za jednostavnu izradu smjese iz vlastitih žitarica.

Za koji se za smjesu u rinfuzi osigurali smo SILOSE.

Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka Vindija d.d. mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice hrane BIOdar.