Mljekarski list 10-2009

za peticu!

Možete li zamisliti zdravijii ukusniji

Uz Dukatelanamaz te vrhunskog

Dukat mlijeka možete biti sigurni da vaše

dijete dobiti dovoljno vitamina

i minerala za sve školskeizazove.

ZDRAVANAVIKA

SADRZAJ

IZGUDOVCA

17. jesenski bjelovarski sajam_ 2

predstavili najbolja grla na sajmu u Gudovcu_________________ 4

Bogat sadržaj u vrijeme održavanja sajma ___ _______ 8

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Hrvatsko poljoprivredno zakonodavstvo sve bliže propisima agrara Europske unije 12

Cijena mlijeka u RH i EU u 2009. godini 18

Pogled izvana na cijene i proizvodnju mlijeka _______________________ 20

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG

AGRONOMA

Kriza i traženje rješenja kako opstati i krizu prebroditi___ ___ 24

TEHNOLOGIJA UZGOJA

Amorfa u ekosustavu nizinskih poplavnih travnjaka Mokrog polja _____ 28

REPORTAŽA

Bez razvoja nema zadržavanja ljudi___ 32

KVALITETA HRANE

Mikrobiološki

Naslovnica: Šampionke Gudovca

VIJESTI

Vindija snizila cijene proizvodnog

asortimana

AGROTEHNIKA

Konzervacijska poljoprivreda __ _

PROIZVODNJA KRME Jesenska sjetva ozime grahorice u smjesi

sa žitaricama

trenutno znatnije korištenih

Jug Hrvatske u znaku izložbe i tradicionalnog sira

Održana Županijska izložba

goveda županije

IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE otkupne cijene mlijeka za rujan 2009. godine

Daje mlijeko neizostavno u prehranidjece i mladihuvjerilismo se 30. rujnana TrgubanaJosipa kadaje središnjommanifestacijomobilježen deseti po redu Svjetskidan školskog mlijeka.Organizatormanifestacijebila je Hrvatskamljekarskaudruga u suradnji s Gradskimuredom za obrazovanje, kulturu i šport GradaZagreba, Gradskimuredom za poljoprivredui šumarstvoGradaZagrebai mljekarama- Dukat,Vindija,Belje, Meggle i PIK Rijeka,koje su humanitarnomakcijom"Hrvatskemljekaredarujudjecu"- do krajagodine darovale proizvode Osnovnojškoli "Nadlipom"i Centraza autizam,koje se bave odgojno-obrazovnimradom i rehabilitacijom djece i djece s posebnim potrebama.U brojudonosimo detaljnijeinformacije o održanojmanifestacijii humanitarnojakciji.

Uredništvo

i uredništvo: Zagreb, llica 31/111.tel.: 01/4833-349, fax: 01/4875-848, e-mail: hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596. priprema i tisak: "Hlad··, Pluska. Nikole Halpera 1, www.hlad.hr Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji liska pod rednim brojem 863.

odbor: dr. se. Petar mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran Zdenka dipl. ing., dr. se. lvan Janja dipl. oec., mr. se. Goran Kiš. mr. se. Natalija dr. se. Miljenko dr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Zdenka ing Zoran Radan, dr. vet. med„ Arnelija š,pek. dipl. ing., doc. dr. se. lgor dr. se. Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. Uprava

17. jesenski bjelovar ki sa ·am

Hrvatskapoljoprivrednaagencija, kao jedan od organizatorasajma, vodilaje dio izložbe program tijekom sva tri dana trajanja sajma.

Na državnoj izložbisudjelovaloje 395 grla stoke

Iz Hrvatskepoljoprivredneagencije

Od 11. do 13. rujna 2009. godine održan je 17. jesenski bjelovarski sajam, u sajamskom prostoru u Gudovcu. tradicionalno, otvorio ga je predsjednik Stjepan a otvorenju su prisustvovali ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar državni tajnici toga ministarstva, ministar turizma Damir Bajs, potpredsjednica Vlade župan

Bjelovarska-bilogorske županije

Miroslav

Grada Bjelovara Antun Korošec, župan županije Stjepan saborske zastupnice Marijana Petir i Zdenka ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se. Zdravko direktor sajma Zlatko Salaj, dr. vet. med., i brojni drugi uzvanici. Pozdravne govore održali su Zlatko Salaj, Zdravko Antun Korošec, Miroslav te ministri Petar i Damir Bajs, a na kraju

je predsjednik proglasio sajam otvorenim. Nakon prigodnih govora ministar podijelio je priznanja proizvokravljega, i kozjeg mlijeka, te i svinjskog mesa u 2008. godini. Za kravljeg mlijeka nagradu je primio Stjepan dok je u kategoriji društava proglašeno Belje d.d. Darda, u je ime nagradu preuzeo Goran mli-

jeka proglašenje Ivo Pranješ, dok je u kategoriji društava u ime Paške sirane d.d. nagradu preuzeo Ante Pernar. proizkozjeg mlijeka je Dalibor a u kategoriji društava Gadanec trgovina d.o.o., u je ime priznanje primio Davorin Gadanec. gove-

mesa je Darko Remuš, a u kategoriji društava Belje d.d. Darda. I na kraju, prosvinjskog mesa u Hrvatskoj proglašenje Željko dok je u kategoriji društava Belje d.d. Darda.

Hrvatska poljoprivredna agencija, kao jedan od organizatora ovoga sajma, vodila je dio izložbe program tijekom sva tri dana trajanja sajma. Na državnoj izložbi sudjelovalo je ukupno 395 grla stoke. U petak 11. rujna održano je izvornih pasmina goveda u vanjskom prostoru za kao i i ocjena goveda i svinja.

U subotu 12. rujna održan je okrugli stol na temu Uvodimo znak "Mlijeko hrvatskih farmi". U vanjskom prostoru za svoja mlada grla predvodili su teladi iz mnogih hrvatskih županija.

Prikaz i proglašenje najbolje ocijenjenih grla u svinjogojstvu održano je u subotu, a dodjelu diploma grla je zamjenik ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije Franjo Poljak. Proglašenje najboljih grla u i kozarstvu je održano u subotu, kada je uzgajidiplome ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije

mr. se. te komisije prof. dr. se. Vesna prof. dr. se. Boro i prof. dr. se. Velimir

U nedjelju 13. rujna, zadnjega dana sajma, proglašena su najbolja i šampionska grla simentalske i holstein pasmine goveda, a diplome su mr. se. Božidar potpredsjednik i ministar u Vladi, i ravnatelj HPAmr. se. Održana su i dva okrugla stola na temu "Operativni program - kozarstvo danas", i okrugli stol na temu "Hrvatsko svinjogojstvo danas".Aukcijskom prodajom junica završen je program HPA na ovogodišnjem 17. jesenskom bjelovarskom sajmu "Gudovac 2009."

proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah

• jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vel med.

• kreditiranja u suradnji s Vašim bankama

• veterinarski savjeti držanja, hranjenja i zdravlja Vatroslava 8, 42000 Varaždin,Hrvatska

Tel: 042 712 582, 091 126 7326

098 288 130 099 218 0914

Ravnatelj HPA mr. se. Zdravka održaoje pozdravni govor

predstavili najbolja grla na sajmu u Gudovcu

Na tradicionalnom17. jesenskom bjelovarskom sajmu bila su izložena goveda iz 11 županija sudionica.Za ovu izložbu, djelatnicižupanijskihureda Hrvatskepoljoprivredne agencije pripremilisu ukupno 165 grla u 9 pasmina goveda

Piše:AleksandarKljujev,dipl. ing., Hrvatskapoljoprivrednaagencija

S]ovanka s najboljomsimentalskomjunicom

imentalska pasmina goveda predstavljena je s kolekcije s ukupno 60 izložbenih grla koja su pristupila i ocjeni te kravom sa životnom proizvodnjom i bezrožnim bikom. Komisiju za ocjenu simentalskih goveda su: Vesna Dalibor Janda, Bernhard Lunz (Bavarska), Ante Ljiljana Husinec. grla simentalske pasmine

U kolekciji steonih junica najboljom je proglašena junica NENSI, kataloškog broja 54, HR 2101396666 (Dionis x Pongo) je majka u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 8197 kg mlijeka sa 3,82% masti i 3,76% Vlasnik grlajejovanka iz Predavca. U kolekciji mladih krava najboljom je proglašena MINI, kataloškog broja 61, HR 9101306923 (Malach x Rodni) koja je u drugoj kontroli proizvela 25,63 kg mlijeka sa 5,23% masti i 2,84%

Vlasnik grla je Ivan iz

Cepidlaka, dok je u kolekciji ostalih krava najboljom proglašena GIZDA, kataloškog broja 73, HR 0100506314 (Haxzeus x Horfred)

Mije/carski L~·t 10/2009.

Ivanu nagradaza najboljuu kolekcijimladih krava

Alen Beštek s najboljomu kolekcijiostalih krava Mirka iz Cirkvenes najboljombikovskommajkom koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 5322 kg mlijeka sa 4,54% masti i 3,52%

Vlasnik grla je Dragutin Beštek iz Kuštana.U kolekciji bikovskih majki najboljom je proglašena GEOiA, kataloškog broja 97, HR 51 O1272604 (Marin x Zaradi) koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 7204 kg mlijeka sa 4,53% masti i 3,25%

Vlasnik grla je Mirko iz Cirkvene.

Šampionskim grlom proglašena je LIGA, kataloškog broja 87, HR 3100983015 (Refleks x Hofer) koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 7089 kg mlijeka sa 3,92% masti i 3,38%

Vlasnik grla je lgor iz Palešnika.

Proglašena je i krava sa životnom proizvodnjom - MAZA,kataloškog broja 98, HR 0017037515 (Hanter x Malf) koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 8732 kg mlijeka sa 4,04% masti i 3,71% Vlasnik grla je lvan iz Cepidlaka. Ova krava je u 8 teljenja dala 1O teladi a ukupno je proizvela 50 274 kg mlijeka s 2142 kg masti i 1778 kg

Predstavljen je i rasplodni bik RADON, kataloškog broja 143, HB 7619 (otac Rocky). Oteljen je

list 10/2009.

Ravnatelj HPA Zdravka i ministarBožidar su Igoru na šampionskomgrlu simentalskepasmine

Ravnatelj HPA Zdravka je priznanje obitelji za kravu sa životnomproizvodnjom

30.4.2006., a koristi se u prirodnom pripustu u sustavu krava - tele. Vlasnik grla je Rodoljub Džakula iz Sjeverovca. grla holstein pasmine

Holstein pasmina goveda predstavljena je s ukupno tri kolekcije i 36 grla koja su pristupila predvoi ocjeni. Komisiju za ocjenu holstein goveda su: Vesna Zdenko Zsolt Korosi

Pero ijosip

U kolekciji steonih junica najboljom je proglašena junica kataloškog broja 107, HR 1101362354 (Etappe x Etazon Saratoga) je

Farmi Salaš je i nagradaza šampionskogrlo holsteinpasmine

PredstavniciFarme Salaš s najboljomjunicom i mladom kravom ho!steinpasmine

majka u maksimalnoj pn,oj laktaciji proizvela 11 643 kg mlijeka sa 4,28% masti i 3,03% dok je u kolekciji mladih krava najboljom proglašena krava kataloškog broja 116, HR 1101007343 (Holim Rafael x Delta Martin) koja je u drugoj kontroli proizvela 35,66 kg mlijeka sa 4,45% masti i 2,93% U kolekciji ostalih krava najboljom je proglašena krava kataloškog broja 128, HR0100601516 {Looking Major x Sunflower) koja je u maksimalnoj pn,oj laktaciji proizvela 7935 kg mlijeka sa 4,59% masti i 3,64% Šampionskim grlom izložbe proglašena je krava kataloškog broja 127, HR 0100540864 (Himster Grandprix x Proud) koja je u maksimalnoj drugoj

laktaciji proizvela 11 537 kg mlijeka sa 4,83% masti i 3,06%

Vlasnik šampionskog grla, kao i svih grla holstein pasmine je Farma Salaš iz Marijanaca.

Mesne i autohtone pasmine Prikazane su i 4 mesne pasmine goveda, i to: Charolais u kolekciji od 4 junice i bikom u vlasništvu Centra za travnjaštvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Hereford s jednom kolekcijom od dvije krave u vlasništvu Rodoljuba Džakule iz

Sjeverovca, Red Angus s kolekcijom od 4 junice i bikom u vlasništvu OPG Franjo iz te pasmina Limousin s kolekcijom od 3 junice i bikom u vlasništvu Vjekoslava iz Volodera.

Osim mesnih pasmina, prikazane su i tri izvorne i pasmine goveda, i to buša s kolekcijom od dvije krave, dvije junice i dva bika u vlasništvu llara iz Bosanke, istarsko govedo s kolekcijom od jedne krave u vlasništvu "Štivkop" - poljoprivrednog obrta iz Višnjana,junicom u vlasništvujosipa Broskvara iz Prnjana, dva bika od kojih je jedan u vlasništvu Emila iz Pule a drugi u vlasništvu Borisa iz te jednog vola u vlasništvu Aleksandra Udoviz dok je slavonskosrijemski podolac predstavljen kolekcijom od krave i bika u vlasništvu Andrije Klasa iz Starih Perkovaca. 1Uspješniji

Bogat sadržaj u vrijeme održavanja

• sa1ma

Ovogodišnji bjelovarskisajam zablistaoje u punom

sjaju i privukao 450 i preko 50 posjetitelja.Manifestacija je važna zbog povezivanja poljoprivrede i turizma, a predstavljenasu kvalitetnarasplodnagrla u te novitetiu poljoprivrednojopremi i mehani_zaciji

Piše: Zoran dipl. ing.

Sajam je tradicionalno održan po sedamnaesti put u Gudovcu pokraj Bjelovara, a ujedno je to i manifestacija Bjelovarskog sajma, kao i specijalizirana izložba u Hrvatskoj. Organizatori su Bjelovarski sajam i Hrvatska poljoprivredna agencija, uz potporu Ministarstva poljoprvrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Bjelovarsko-bilogorske županije, Grada Bjelovara, HGKŽupanijske komore Bjelovar i Obrtnikomore Bjelovar, a županija partner bila je ka. ·Generalni sponzor bio je Dukat d.d. industrija iz Zagreba.

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan službeno je otvorio sajam organizatorima na uspješnoj promociji i organizaciji a je poželio uspješnu realizaciju poslova tijekom trodnevnog održavanja manifestacije. Obratili su se i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar i ministar turizma Damir Bajs. Ministar govorio je o

mjerama koje poduzima država u poljoprivredne proizvodnje, te rješavanja problema u poljoprivredi. Istaknu o je da je Hrvatska zasigurno jedna od zemalja u svijetu kada se gleda ono što za poljoprivredu, koliko izdvaja i koliko osigurava poljoprivrednicima. "Želim ovdje istaknuti da u tom smjeru nastaviti i dalje, da je interes Republike Hrvatske razvijati poljoprivredu, ali razvijati isto tako konkurentnu poljoprivredu", je

Ministar Bajs istaknuo je da je poljoprivredna proizvodnja važna u ukupnoj hrvatskoj ponudi, trenutno je ovom trenutku nedovoljno zastupljena a to treba mijenjati. Stoga je, osim poljoprivrede, u sklopu sajma održan i KON-TUR, sajam kontinentalnog turizma na kojemu se predstavilo tridesetak zajednica. Ovo je bio izvrstan za povezivanje poljoprivredne proizvodnje i ponude, rekao je ministar Bajs i istaknuo da ministarstva turizma i poljoprivrede rade na pro-

gramima za poticanje povezivanja tih dvaju važnih gospodarskih sektora. organizatori smatraju kako je upravo KON-TURprigoda da se djelatnici predstave i pozovu posjetitelje u kraj iz kojega dolaze.

Povezivanje s tržištem Prilika je to da se poljoprivredni povežu s tržištem, povoljnije nabave repromaterijal za svoju proizvodnju, ali i da razmijene svoja iskustva. Statistika je pokazala da je ovo najpoljoprivredna manifestacija u Hrvatskoj ali i u okruženju - predstavilo se oko 400 izlagaiz Hrvatske i osam europskih zemalja, 500 grla stoke visoke kvalitete, i to sve na 25 000 metara. Na ovoj nacionalnoj izložbi uzgojno valjanih grla izloženo je deset govedarskih, šest svinjogojskih, deset i dvije kozarske pasmine. konja predstavili su 70 grla hrvatskih autohtonih pasmina konja - lipicanca, hrvatskog posavca, hrvatskog hladnokrvnjaka i konja. Posebno zanimljiv bila je revija konjskih zaprega u kojoj je

M(iekarski list 10/2009.

sudjelovalo 14 zaprega iz svih krajeva Hrvatske, a predvodili su ih na konjima. Lijepo ukrašene i tepisima vrijednih ruku seoskih žena, te predivna rasna grla prizor je koji je izazvao veliko oduševljenje posjetitelja. Ovakvi dokazuju da se u Hrvatskoj i dalje, na njeguje stoljetna tradicija uzgoja dobrih konja a samim tim i kulturna baština sela i

Kupujmo mlijeko s hrvatskih farmi

U sklopu sajma održano je mnoštvo skupova i okruglih stolova, a osobito i zanimljivo bilo je predstavljanje projekta ambalaže mlijeka i proizvoda s farmi znakom "Mlijeko hrvatskih farmi". Svrha je ovoga znaka poticaj da kupuju proizvode proizvedene od mlijeka s hrvatskih farmi, rekao je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se. Zdravka koji je u velikoj sajamskoj dvorani predstavio sam projekt. Znakom "Mlijeko hrvatskih farmi" Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom želi osigurati potrošnje proizvoda. Organizator i voditelj projekta je Hrvatska poljoprivredna agencija, a sudionici okruglog stola bili su predstavnici udruga mlijeka, predstavnici mljekarske industrije, te predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. prema broju sudionika, zanimanje za ovaj projekt je veliko, to više što je i promlijeka ali i mljekarskoj industriji cilj istipotrošnju kvalitetnih mliproizvoda.

Ml/ekarski li,;t 10/:!009.

Ravnatelj Hrvatske poljoprivredneagencijemr. se. Zdravko predstavioje znak ''Mltjeko hrvatskih farmi" koji se uskoro na ambalaži mlijeka i proizvoda

Zvonko Kolobara,izvršni direktorza otkup i razvojproizvodnje mlijeka, dodijelioje priznanje farmi Salaš za šampionsko grlo holsteinpasmine ispredgeneralnogsponzorasajma Dukata d.d. iz Zagreba

postoji i u Austriji i drugdje, tako da ovim projektom samo slijedimo dobru praksu zemalja Europske unije", je ravnatelj HPA, podržavši izlaženje "Mlijeko i Ja" Hivatske mljekarske udruge, koji drugu godinu izlazi s listom i je svrha upravo potrošnje mlijeka i proizvoda ali i edukacija stanovništva o pravilnoj prehrani s naglaskom na prehranu mlijekom i proizvodima.

Autohtone pasmine goveda

Na sajmu su predstavljena i grla hivatskih autohtonih pasmina goveda - buše, podolca i istarskog goveda, koje su othranile mnoge generacije, ali i koje su zamijenjene novim produktivnijim pasminama goveda. Ovo je bila prilika da se javnosti predstave i im se priznanja s obzirom na njihov velik trud u ovih danas veoma rijetkih primjeraka koji su naše nacionalno blago, a njihovi uistinu su pravi

hivatske baštine.

Na mladima selo ostaje

Za mnoge posjetitelje Gudovca najljepše bio je Bambino kup mladih

goveda, na kojem su se u tradicionalnim nošnjama svoga kraja predstavili iz sedam hivatskih županija. Predstavila su se djeca, ali i unuci, naših vrlo uspješnih krava koji ljubav prema ovom poslu prenose s generacije na generaciju. Bila je to prilika da se djeca, od pa do onih malo starijih, predstave i pokažu da za koju godinu dostojno nastaviti s obiteljskom tradicijom proizvodnje mlijeka i da upravo oni našem selu vratiti zasluženi sjaj.

Ove je godine nastupilo 29 mladih koji su se predstavili u dvije dobne skupineu od do devet godina nastupilo je 16, a u starijoj od 1Odo 16 godina - 13 mladih Tako su županiju predstavili lvana i Marija Katarina Sobota, Nikola Bukal, Miroslav i Martin Jantoljak, KoprivSenka BeštekLeonardo, Tena i Marin Makar, Matija Horvat, Antonio Luka Lorena i Jelena Habuzin, Bjelovarsko-bilogorsku Marta i Josip Kovažik, Barbara Vacek, Nikola i Klaudio Pražetina i Eleonora Dreta,

Grad Zagreb Josip i Nikola Obad te lvana Brodsko-posavsku Šimo i Luka - Marija iJulija Vukodok je županiju predstavio Miloš Džakula. Kako doznajemo od organizatora manifestacije Hivatske poljoprivredne agencije, svake je godine zanimanje za sudjelovanjem sve te u na jednom mjestu možemo još broj malih kojima je cilj predstaviti obiteljsku proizvodnju mlijeka u narodnim nošnjama kraja iz kojega dolaze.

Ovogodišnji Bambino kup bio je po najboljih. Jednostavno - svi su najbolji i svi su dobili nagrade. Ovoga puta zaista je bilo teško tko je pobjednik pa je Hrvatska poljoprivredna agencija, organizator manifestacije, nagraditi sve sudionike specijalno zvonom, a mnogobrojni sponzori djeci su darovali omiljene im poslastice - od slatkiša do proizvoda. Mladi uzgagoveda pokazali su i ovoga puta snagu hivatskoga sela za koje, uvjerili smo se, svakako

Bambino kup mladih

GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle

Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!

Vjerojatno ste novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.

Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih

Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.

Osim muzne i opreme za mlijeka i hranidbu životinja u smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.

GEA WestfaliaSurge Croatia d.o.o.

Ulica Josipa 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 1 27 55 111, Fax: +385 1 27 74 255 Mobitel: +385 91 27 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr

Hrvatsko poljoprivredno zakonodavstvo sve bliže

• • propisima agrara

Europske unije

Piše: Dr. se. Petar

Vsada je visok stupanj naših pro· pisa iz poljoprivrede s EU-om, i to iz veterinarstva, kvalitete i sigurnosti hrane, zaštite iz zaštite bilja i iz nekih drugih poljoprivredne proizvodnje.

U prvom polugodištu ove godine doneseni su mnogi zakoni, i to o poljoprivrednom zemljištu, Poljoprivrednoj komori, o Agenciji za u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i o Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji.

Sabor donosi nove poljoprivredne propise, od kojih su najvažniji Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju (Narodne novine 83/2009), a Ministarstvo poljoprivrede donijelo je provedbeni propis o u poljoprivredi (Pravilnik o izravnim u poljoprivredi, Narodne novine broj 100/2009).

Prve promjene u poticanju poljoprivredne proizvodnje donesene su 1999. i tada reforma poticaja. Izmijenjen je i prava ostvarivanja sredstava premije i dotadašnji model u biljnoj proizvodnji po proizvedenih poljoprivrednih proizvoda i mijenja se u sustav po površini, a u po grlu stoke.

Godine 2002. donesen je krovni agrarni propis - Zakon o poljoprivredi - u kojem je odredaba i pravnih rješenja temeljena na agrarnoj politici EU-a,te se na temelju ovog zakona u Hrvatskoj donosila daljnja pravna agrarna regulativa. Osim izmjene kriterija i uvjeta za ostvarivanje poticaja, se i vrsta poticaja a time i broj korisnika. Posebne su potpore koje su usmjerene na tržne i na konkurentnosti od poticaja kojima se rješava socijalni položaj poljoprivrednika. modeli sustava potpora odnose se na poticanja proizvodnje, kapitalna ulaganja, ruralni razvitak, ekološku proizvodnju, ribarstvo i model potpore dohotku poljoprivrednika. Uz ostalo, jedan od kriterija za ostvarivanje potpora u proizvodnji je obveza poljoprivrednika da moraju biti upisani u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

NOVIZAKONO DRŽAVNOJ

POTPORIU POLJOPRIVREDI I RURALNOMRAZVOJU

Ovim zakonom Hrvatska je ispunila obvezu za izradu novog modela sustava potpore za poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj, kako bi u ovom prijelaznom razdoblju za 2009. i 2010., do primanja u prilagodila sustav

Hrvatska je zastoju u predpristupnim aktivnostima za u EU, zbog blokade pregovara Slovenije, nastavila s mnogim aktivnostima posebno na propisa s

pravnom

EU-a, pa tako i propisa iz poljoprivrede

poticaja i promijenila ga u izravna prema modelu subvencioniranja agrara u EU. Ciljevi prilagodbe modela potpora je da se što je više smanje razlike u sustavima poticaja i pozitivni integriranja RH u EU, u sustav europske poljoprivredne politike, otvorenoga slobodnog tržišta i mjera cjenovne politike. Zakonske i kriteriji izravnih

• Definiraju se korisnici prava na izravna u skladu s pravilima koja vrijede u EU, a to

hst 10/2009.

su poljoprivredna gospodarstva na kojima se odvija poljoprivredna aktivnost i posjednici su poljoprivrednog zemljišta i životinja.

• Ovaj se zakon bitno razlikuje u mnogim kriterijima i uvjetima za ostvarivanje potpora u odnosu na do sada propise o poticajima i uvode se horizontalni mehanizmi neophodni za provedbu izravnih u EU.

• Korisnici potpora moraju udovoljavati uvjetima višestruke sukladnosti (engl. cross-compliance) u poljoprivrednoj proizvodnji, a koji se odnose na zaštitu okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja, dobrobit životinja i na dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu.

• Uspostavlja se Integrirani sustav za administraciju izravnih nja (ISAP)koji identifikaciju poljoprivrednoga gospodarstva, sustav za identifikaciju zemljišnih parcela - (ARKOD),za identifikaciju i registraciju životinja, proceduru podnošenja zahtjeva, administrativnu kontrolu zahtjeva i kontrola korisnika na terenu.

• ARKODje sustav identifikacije i evidencije korištenoga poljoprivrednog zemljišta u digitalnom obliku koji uspostavlja i vodi Agencija za u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Do uspostave i funkcioniranja ARKOD-a za referentne zemljišta koristit se katastarske zemljišta.

• Uvodi se jedinstveni identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG), koji se dodjeljuje prilikom upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i koristi se kao identifikacijski broj kod podnošenja zahtjeva za potpore.

• Ukupna omotnica su ukupna godišnja financijska sredstva za potpora

10/2009.

osigurana iz Državnog

• Uvodi se modulacija ili nost umanjenja isplata izravnih godišnjih po korisnicima unutar jedne kalendarske godine, ukoliko ukupna godišnja sredstva po zahtjevima za unutar jedne proizvodne godine budu od sredstava iz Ukupne omotnice. Za korisnike s više od 36.000,00 kn u 2009. potpore se mogu umanjiti po osnovnoj stopi od 7%,a u 2010. za 8%.Uvodi se i dodatna stopa smanjena 4% od iznosa potpora u 2009. i 2010. za korisnike s više od 2,160.000 kuna potpora.

• Jedinice lokalne i samouprave za mjere iz svojih programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju dužne su zatražiti odobrenje Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

• Uvjet je za ostvarivanje izravnih da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva obveznici poreza na dohodak ako su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili primitak viši od 7.200 kuna.

• Korisnici ostvaruju pravo na sredstva potpore ukoliko im ostvarena proizvodnja zadovoljava propisani minimum za minimalno poticane

• Poljoprivrednici koji ostvaruju godišnje više od 36.000 kuna potpora moraju biti obvezno ukljuu savjetovanja koje provodi Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu

Mjere poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora i ruralnog razvoja

Ciljevi agrarne politike su razvoja i poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora u uvjetima poslovanja na otvorenom tržištu. Mjere kojima se utjecati na konkurentnost poljoprivredne proizvodnje provo-

de se preko definiranih programa i financirana su sredstvima potpora.

Ove se mjere odnose: 1. na edukaciju, osposobljavanje i pružanje savjetodavnih usluga, 2. razvoj ljudskih potencijala (potpora dohotku, ranije umirovljene i za mlade poljoprivrednike), 3. razvoj i proizvodnih potencijala (kapitalna ulaganja, zaštita okoliša, zdravlja i dobrobiti životinja, zdravlja bilja, samoopskrbnih gospodarstava, povedodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, razvoj infrastrukture, i okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, korištenje obnovljivih izvora energije, prevencija i sanacija šteta od elementarnih nepogoda), 4. za mjere marketinga u poljoprivredi, 5. i za osnivanje i razvoj grupa i organizacija.

Uz navede mjere, još se potporama financiraju i 1. i poboljšanje okoliša i krajobraza, 2. daju se posebne potpore poljoprivrednicima na s otežanim uvjetima gospodarenja, 3. potpore za izvornih i pasmina životinja i genetskih resursa (sjeme pozitivno testiranih bikova i nerastova), 4. mjere za poboljšanje kvalitete života u ruralnom i diverzifikacija ruralnih gospodarskih 5. provedba mjera ruralnog razvoja koji je definiran Nacionalnim programom za ruralni razvoj. u biljnoj proizvodnji

Kod svih kultura u biljnoj proizvodnji koje su i prije bile u sustavu poticaja uglavnom se i dalje nastavlja s potpora kao u prethodnom razdoblju. U kategoriji posebnih u biljnoj proizvodnji je i ekološka proizvodnja, biljna i višegodišnji nasadi. Izravna

Tablica 1: Izravna potpora u biljnojproizvodnji

Godina- iznos, kuna

A. Osnovno po poljoprivrednojpovršini

osnovno po poljoprivrednojpovršini- livadei pašnjaci LII

osnovno po poljoprivrednojpovršini- ostalevrstekorištenja LII

IB. Posebna u biljnojproizvodnji

Isjemekrumpira

Isjemesuncokretai duhana

Isjemekukuruza sjemepšenice,pšenoraži,raži, i zobi

Isjemeostalihkultura

I za industrijskupreradu

I repa

Ivišegodišnjinasadi

Ivinogradi,teži uvjeti gospodarenja ostalekulture- ljekovitobilje,jagode i hmelj

ekološkaproizvodnja- oranice,višegodišnjinasadi ekološkaproizvodnja- livadei pašnjaci

IC. Ostala u biljnojproizvodnji

Ipreradaploda maslina

Imaslinovoulje ekstra

I i lozne sadnice- certificirane

I i loznesadnice- standard

j sadnicemaslina 'duhan

12009. 112010. I I I

potpora u biljnoj proizvodnji korisnicima se po više osnova:

I. osnovno po poljoprivrednoj površini,

1.000,00111.200,00 i 2. posebno u biljnoj proizvodnji, 3.ostala u biljnoj proizvodnji.

2.250,00jj2.250,00j

IILI! 6.750,00112.750,ooi

il~ll 4.75o,oo112.150,00 i

li h~j 2.750,0011750,00 I

IEJl25o,oo 11240,00 I

1Jh~]l55o,oo IJ25o,oo I

llh~ll750,00 11450,00 I

lih~Jj 1.soo,00JI1.soo,00

llh~Jj 250,00 11240,00

ILII 1.150,00111so,oo

EJ!25o,oo 11240,00

LII 2.150,00112.150,00 I

Lij100,oo lil.050,00

Jlk~]lo,1s llo,63

llOi10,oo 116,00

llk~l3,20 112,56

llk~ll,60 111,28

1~14,00 113,20

1Lil6,45 116,13

Potpore za 2009. i 2010. za biljnu proizvodnju u osnovnim po poljoprivrednoj površini nisu se smanjivala i ostaju na istoj razini kao i prije. U ovoj kategoriji potpora nalazi se pretežan dio proizvodnje i broj biljnih kultura i potpore se iskazuju po hektarima.

Posebna u biljnoj proizvodnji po hektarima manja su za 2009., a i dalje se umanjuju u 201 O.godini.

Kod ostalih u biljnoj proizvodnji lozne i sadnice malina) iznosi potpora manji su u odnosu na 2008. i ovaj se trend manjih potpora nastavlja i u 2010. godini. U maslinarstvu potpore za preradu maslina su manje a za maslinovo ulje umanjuje se potpora u 201 O.godini. Kod proizvodnje duhana potpore su izvornih pasmina životinja U ovom zakonu nastavlja se s

Tablica2: Potporeza izvornih i poticanjem izvornih pasmina i pasmina, što se odnosi na isti broj životinja te su iznosi potpora za 2009. i 201 O. isti kao i prije. U ovu Sli kategoriju potpora i matice pasmina životinja

Jedinica Iznos mjere 2009.,2010. god. 'Igrlo li li goveda 3.000,00 Ikonji llgrlo I 2.000,00 li magarci

Jgrlo I 1.000.00==:JI svinje Igrlo I 700,00 ovce Igrlo I 350,00 koze Jgrlo 11 350,00 _J I 150,00 ri kokoš hrva I 60,00~ matice komad I 15,oo 1

Minimalno poticane

u U proizvodnji korisnici potpora su gospodarstva koja posjeduju životinje i se odnose na više kategorija stoke i vrsta proizvodnji:

1. po grlu stoke, 2. za držanje i klanje goveda, 3. posebna po grlu stoke, 4. dodatna za proizvodnju rasplodnog materijala,

5. za mlijeko, 6. ostala li

/1$l 10/2009.

Radi bolje preglednosti, potpore se analizirati po vrstama stoproizvodnje, kako bi se dobio bolji pregled koje se sve potpore odnose na govedarstvo, svinjogojstvo, kozarstvo, peradarstvo.

Svinjogojstvo se potporama za za tov svinja i za klanje utovljenih svinja. Za je dodatna premija kod kojih se provodi kontrola podrijetla i proizvodnih osobina. U okviru potpora za genetskih resursa propisane su potpore za sjeme nerastova.

Konjogojstvo. Sustavom potpora više nisu rasplodne kobile, rasplodne kobile prvoždrepkinje te grla uzgojno valjanih kobila i pastuha. Potpore u uzgoju konja se za izvorne i pasmine konja. i kozarstvo. Rasplodne ovce i koze te druga ženska grla starija od godine dana. Ovce i koze kod kojih se provodi kontrola podrijetla i proizvodnih osobina ostvaruje se dodatna premija. Dodatna potpora je za i kozje mlijeko.

Peradarstvo. Potpore za rasplodnu perad po djedovskoj i roditeljskoj pilenki kokoši i za pure. Potpore po košnici za zajednice, potpora za proizvodnju meda do 40 kg/košnica i dodatne potpore za proizvodnju rasplodnog materijala.

GOVEDARSlVO.U proizvodnji kravljeg mlijeka potpore se ostvaruju za krave i kombiniranih pasmina (2009. god.900 kn; 2010. god. - 800 kn). Dodatna su kod krava kod kojih se provodi kontrola (2009. god. - 250 kn; 2010. god.- 240 kn). Minimalno se jedna krava.

Potpore se ostvaruju za krave dojilje mesnih ili kombiniranih pasmina i njihovih križanaca ukoliko po gospodarstvu godišnja proizvodnja mlijeka nije od 120 000 kg

Tablica3: Izravna u

v„rapl"'3nj, 1,oom,~ I

Godina-iznos, kuna mJere i 2009. 112010.

M(jekarski li<Jt10/2009.

I po grlu stoke

Ikrave dojilje llgr10 111.300,00 11uoo,oo krave dojilje u ekstenzivnom uzgoju li grlo li 2.soo,00 112.300,00

ovce i koze li grlo I[ 120,00 JJ120,00

za držanje i klanje goveda

držanje goveda llgr10 JJ1.400,00 111.400,00

Iklanje goveda l[grlo 11soo,oo IJsoo,oo

Itov teladi li grlo 11400,00 11400,00 I

I Posebna po grlu stoke I

j krave

JIgrlo 11900,00 800,00 I

I ligrlo 11350,00 300,00 I ltov svinja ligrlo JIso,oo 40,00 I

I klanje utovljenih svinja JIgrlo 11so,oo 40,00 I Irasplodna perad [Ikljun 119,00 7,00 I I zajednice JIkošnica Jiso,oo 40,00 I

j Dodatna za proizvodnju rasplodnog materijala I

I krave - dodatno JIgrlo JJ2so,oo 11240,00 I Iovce i koze - dodatno ligrlo 11100,00 1190,00 I

I - dodatno li grlo 11300,00 !12so,oo I

I za mlijeko I

I mlijeko kravlje 11kg Jlo,6s 110,60 I

Jmlijeko kravlje - dodatno 11kg 11o,30 110,20 I Imlijeko i kozje 11kg JI 1,20 111,10 I

I Ostala u I

Jmed 11kg 112,00 JJ1,so I

Tablica4 :Dinamika potpora u proizvodnojgodini

Vrsta potpora Dinamika

Osnovno po poljoprivrednoj v• posebna Godišnje povrsm1, po poljoprivrednoj površini, ostala posebna u biljnoj proizvodnji, po grlu stoke, osim za držanje goveda, klanje goveda, tov i klanje svinja, dodatna za proizvodnju rasplodnog materijala i med za držanje i klanie goveda. tov i klanje svinja Polugodišnje za mlijeko

(u 2009. i 2010. god. 1.300 kn). Minimalno se jedna krava dojilja. Pravo na potporu imaju i krave dojilje od kojih se u ekstenzivnim uvjetima proizvodi mlijeko i ako se u stadu nalazi najmanje 20 krava (potpora u 2009. god. 2.500 kn a u 201 O. god. 2.300 kn). Pravo na potpore za krave dojilje pravo na za krave.

U tovu teladi ostvaruju se za telad pasmina, uz uvjet da su stavljena u tov u dobi do 45 dana, da se tove najmanje 140 dana i da su kod klanja od 240 dana. Potpora za 2009. i 2010. je 400 kn. Kod teladi, uvjet za ostvarivanje potpore je minimalna od 20 teladi.

Za držanje goveda potpora se ostvaruje jednom u životu grla, uz uvjet daje u dobi od 9. do 24. mjeseca držano najmanje 210 dana na gospodarstvu (potpora je 1.400 kuna u 2009. i 2010.). Potpora je propisana i za klanje goveda ako je žensko grlo držano u tovu najmanje 21 Odana a muška 240 dana (potpora je 500 kuna za 2009. i 2010.). Kod goveda se minimalno jedno grlo. Za sjeme pozitivno testiranih bikova u okviru genetskih resursa potpora 2009. iznosi 8 kn/doza a 7 kn/doza u 201 O.

Za kravlje mlijeko propisana je osnovna i dodatna potpora za proizvedeno mlijeko na s otežanim uvjetima gospodarenja. Potpora za mlijeko u 2009. iznosi 0,65 kn/kg, a dodatna potpora je 0,30 kn/kg mlijeka. U 2010. potpora za mlijeko je 0,60 kn/kg a dodatna 0,20 kn/kg. Kod kravljeg mlijeka u 2010. smanjuje se potpora za 5 lipa/kg a dodatna 10 lipa/kg mlijeka. Uvjet za ostvarivanje premije je minimalna od 6000 kg proizvedenog mlijeka.

i kozje mlijeko i kozje mlijeko se za minimalnu godišnju proizvodnju od 500 kg. U 2009. potpora je 1,20 kn/kg a u 201 O. 1, 1Okn/kg mlijeka.

Dinamika potpora

Dinamika potpora uglavnom je definirana prema vremenu trajanja proizvodnog ciklusa. isplate izvršavat

se godišnje, dok je polugodišnje za držanje i klanje goveda, tov i klanje svinja. Za kravlje, i kozje mlijeko potpora jedino je propisano

POLOŽAJPOLJOPRIVREDNIHGOSPODARSTAVA I MLIJEKA

Novi Zakon o državnim potporama u poljoprivredi donosi niz mjera koje se primjenjivati u 2009. i 2010. godini a koje su sukladne kriterijima i mjerama o subvencijama u EU. Ovo su veoma promjene agrarnih propisa sa zakonodavstvom EU-a prije primanja Hrvatske u punopravno

Za poljoprivrednike, u financijskom i materijalnom pogledu ne mijenja se broj korisnika i u iznosima potpora nema smanjivanja.

Kod kravljeg mlijeka jedina se promjena odnosi na smanjene potpore za mlijeko za 5 lipa/kg mlijeka u 2010. U proizvodnji kravljeg mlijeka i dalje je visok udio potpora u ostvarenim prihodima od proizvedenoga i prodanog mlijeka. Kada se obuhvate svi poticaji u proizvodnji mlijeka, od potpora za livade i pašnjake, proizvodnju kukuruza, proizvodnju krmnih kultura, za krave i potpore za prodane mlijeka, ovisno o kvaliteti ukupna potpora iznosi oko 1,30 kuna za jedan kilogram mlijeka.

Promjene koje se u posljednje vrijeme u Hrvatskoj kao i na tržištu poljoprivrednih proizvoda nisu povoljne za poljoprivredne posljedice recesije i globalne financijske krize zahvatile su cjelokupno društvo, sve gospodarske grane i sve kategorije

Mljekarski list 10/2009.

Edukac1/ei osposobljavanja,uz ostale mjere,imaju za cilj konkurentnostpoljoprivredneproizvodnje

GRLA U ZEMLJII PQRIJEKLA I KUPOVINU NA AUKCIJAMA O NAŠEM TROŠKU

ODABIRA

Cijena mlijeka uRHiEU

u 2009. godini

Piše: Janja dipl. oec.,

Ucijenu mlijeka u promatranom razdoblju su dodaci i u zemljama EU-a i u RH a cijena se odnosi na mlijeko standardne kvalitete sa 4,2% masti i 3,4%

cijene mlijeka u RH je na temelju Uredbe o ciljnoj cijeni svježega sirovog mlijeka za i 2009., a od 1. ožujka korišteni su cijene mlijeka Hrvatske poljoprivredne agencije. Na otkupnu cijenu mlijeka u RH dodanaje procijenjena premija od O,17 kn/kg za i te O,1O kn/kg od 1. ožujka ove godine. Cijena mlijeka u zemljama

EU-a u 2008. zabilježila je postupan pad od 6,76 €/100 kg, što da je sa 38,73 €/100 kg u 2008. smanjena na 32,04 €/100 kg u prosincu iste godine. U RH za istu kvalitetu mlijeka cijena je od 1.7.2008. godine, zadnjom uredbom, iznosila 2,587 kn/kg na što se dodavala premija od 0,30 kn/kg a što je sve skupa iznosilo oko 39,5€/100 kg. Ova razlika u cijenu vidljiva je i u i 2009. godine (uz smanjenje premije sa 0,30 na O,17 kn/kg) zbog se i pristupilo dogovoru mlijeka i mljekarske industrije o otkupnoj cijeni mlijeka koji je na snazi od 1. ožujka 2009.

Što je karakteriziralo proizvodnju i preradu mlijeka u 2009. godini

U 2009. godini znatno su otežani uvjeti poslovanja i za sektor mlijeka, a oni su se kroz:

• otežanu prodaju proizvoda što je uzrokovalo zaliha sira, trajnog mlijeka i drugih a u razdoblju od do travnja 2009. godine, • 4%je smanjen izvoz mlijeka i mlizbog nekonkurentnosti mljekarske industrije,

Zbog velikog zanimanja mlijeka za visinucijene

mlijekau pojedinim

zemljama EU-a, smo pregled cijena mlijeka po mjesecimai zemljama EU-a i RH u 2009. godini

• 7% je uvoz a je uvoz polutvrdih sireva, • na temelju dogovora smanjena je otkupna cijena mlijeka, • smanjenju otkupne cijene

Tablica1: Usporedba cijenemlijeka u RH i EU-25po mjesecimau 2009. godini

cijenamlijekau RH

Procjena Srednji cijena Indeks Mjesec Promemoriji cijena HNB cijena uEU/25 RH/EU kn/kg premije mlijeka za€ €/kg €/kg kn/kg 2,5870 0,17 2,7570

I

Izvor podataka: HPA, Mljekarska industrija RH, HNB i AGRI-com Brisel; Obrada:

Napomena: Cijene se odnose na mlijeko standardne i sadržaja masti 4,2% i proteina 3,4% i dodatke u EU i RH

mlijeka mljekarska industrija nije bila u riješiti problem zaliha i prodaju kako na tržištu tako i u izvozu.

Zbog u mljekarskom sektoru - snižene otkupne cijene mlijeka, zalihe - bilo je neophodno dodatno

Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja u razrješenje u sektoru. Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Vlada je donijela mjere koje su dale rezultate i tako otkup svih

mlijeka, a to su:

1. Intervencija na tržištu mlijeka kroz preradu mlijeka u trajne proizvode, mlijeko u prahu i maslac.

2. privremene zaštitne mjere prilikom uvoza polutvrdih sireva kroz carine za vrste pol utvrdih sireva i nadomjestka za sir.

3. naknade proizvomlijeka iz sredstava državnog koja razliku otkupne cijene mlijeka i dogovorene cijene mlijeka.

Tablica2: cijena mlijeka u zeml;aEU i RH - po mjesecimau 2009. godini (€/100 kg)

ZemljeEU

Slovenija 30,41 29 23 28,09

Prosiek EU 25

Izvor podataka: AGRl-com Brisel te podaci mljekara RH (cijene se odnose na mlijeko EU standarda i sadržaja masti 4,2% i proteina 3,4% i dodatke u EU, u Hrvatskoj za prva dva mjeseca 2009. 0,17 kn/kg a od 0,10 kn/kg)

Obrada:

Mljekarski h,t 10/2009.

Navedene mjere su:

• 7,4% otkup mlijeka u prvih osam mjeseci 2009. godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje,

• uravnotežile su se zalihe sireva i trajnog mlijeka te drugih proizvoda,

• dogovorena otkupna cijena mlijeka i mljekarske industrije prema modelu cijene mlijeka u EU-25 je mljekarskoj industriji konkurentnost na tržištu,

• otkupljene su sve svježega sirovog mlijeka,

• mlijeka iz državnog RH ostvaruju naknadu otkupne cijene mlijeka i cijene mlijeka dogovorene s mljekarskom industrijom. Ako usporedimo cijene mlijeka u zemljama iz kojih se najviše proizvoda uvozi na tržište RH, a to su Nizozemska, te Bosna i Hercegovina, onda je jasno kako bi bez Vladinih navedenih mjera mljekarski sektor imao nerješive probleme. u posljednjem 2009. godine morat se poštovati potpisani bilateralni ugovori i podijeliti dogovorene bescarinske kvote za mlijeko i Na temelju Uredbe o carinskoj tarifi za 2009. godinu, bescarinska kvota za polutvrde sireve iznosi oko 3800 tona. Ova sira koja bi mogla na tržište RHbez carine mogla bi ponovno otežati prodaju sira, zbog je neophodno nastaviti aktivnost svih zainteresiranih za sektor mljekarstva, kako bi se sa što manje osigurao plasman mljekarskoj industriji, a time otkup mlijeka daljnji investicijski ciklus u primarnoj proizvodnji.

Pogled izvana •• na ClJene i proizvodnju mlijeka

Piše: Prof. dr. se. Zoran

Mljekarski se sektor u cijelom svijetu nalazi u pat situaciji. Nas najviše zanima stanje u EU koje se izravno odražava na stanje mljekarstva u nas. Kad se govori o pat situaciji, blokirani su dakako najviše kojima cijene mlijeka variraju od 24 do 26 pa do 30 centi po kg, ali nikako do željenih 40 centi kciji bi im na odrestabilnost poslovanja bez dobiti ili uz minimalnu dobit.

europskih zemalja troši sredstva ne bi li umirili tržište, istovremeno zajeagrarnu politiku i ono što je trebala biti prednost unije - svatko rješava problem u svojoj državi tako što viškove pokušava "utopiti" drugoj.

Na taj blokirana je agrarna politika. industrija prokazuje sektor kao subjekt u koji se dulje slijeva profit prometa mlijeka i prerasektor do sada je uglavnom "nedodirljiv'', pa proizvopregovorima, izražavanjem nezadovoljstva pa i blokadama, najpreko državnih resora nastoje osigurati kakvu takvu izvjes-nost svoje proizvodnje.

20 Mljekarski h~t 10/2009.

Nepromijenjeno stanje u proizvodnji mlijeka i sustav cijene Sustav cijene jedan je od kako se rješava cijena mlijeka u Nizozemskoj. Pritom cijena nije izolirana samo na Nizozemsku nego je kretanjima cijena u Nizozemskoj, Belgiji i kao zemljama koje sudjeluju u prometu mlijeka, jer mljekare imaju komitente od kojih otkupljuju mlijeko u svakoj od tih zemalja. Tako Nizozemska mljekarska industrija FrieslandCampina svoj sustav cijene temelji prema cijenama u Danskoj, Nizozemskoj i Belgiji. cijena je u rujnu je bila 24,50 eura za 100 kg mlijeka. Temelji se na 4,41% masti i 3,47% PDV je a važno je napomenuti da je o mlijeka od 500 kg godišnje. Toje cijena koju u cijelosti mljekara.

Temeijeno na cijeni, dobiva isplatu koja je viša ili niža od zajamcijene. Razlika isplate i cijene je zbrojem dodataka i nameta (odbitaka) koje regulira mljekara. Ove su razlike sezonskim kretanjima i ukupnim zbrojem raspoloživim za korekciju cijena. Dodaci se temelje na ljetnom (ožujak/lipanj) i zimskom dodatku (kolovoz/ prosinac), te procjeni fiksnih troškova,

europskih zemalja troši sredstvane bi li umirilitržište, istovremeno optužuj agrarnu politikui ono što je trebala biti prednost unijesvatko rješava problem u svojoj državitako što viškovepokušava 11utopiti11 drugoj

procjeni provizije za financiranje premije i sezonske premije. Fiksni su troškovi procijenjeni na 30 eura ili

0,07 eura na 100 kg mlijeka. Procjena provizije temelji se na financiranju premije (0,86 eura) i sezonske premije (0,50 eura). Prokoji godišnje

više od 500 kg mlijeka dobit za rujan višu cijenu od zajamOd kolovoza do studenoga dobivaju 3,65 eura sezonskog dodatka, a u prosincu taj dodatak biti 1,00 eura po 100 kg mlijeka. i ožujak su "neutralni mjeseci" kada nema dodatnih sezonskih dodataka. Ljetni dodaci u iznosu od 2,3 eura po 100 kg mlijeka se od ožujka do lipnja.

posjet u Montani

Jedva tri mjeseca nakon posjeta ravnatelja savjetodavne službe pri u Montani Hrvatskoj, sada smo u prilici posjetiti šte u pokrajinu Gallatin u Montani. ostalog, razgovor nas navodi na aktualno stanje u proizvodnji mlijeka. Dr. Douglas Steele je po struci a sada je dugo ravnatelj službe. Osim tehnološkim pitanjima, se u projektima i dnevnim aktivnostima bavi i ekonomskom stranom govedarstva.

Prije predavanja njihovim studentima obišli smo jednu govedarsku i jednu kozarsku farmu. U kozarstvu se ondje lako prilagoditi lošijem stanju na tržištu, jer su kozari vrlo jednostavno osnovali svoju mini mljekaru dodatne prihode i profit preradom kozjeg mlijeka u sireve. Zbog obujma proizvodnje, mlijeka nije tako jednostavno. Posjeduju zadružnu mljekaru koja trenutno posluje tako da je otkupna cijena donekle stimulirana, ali tome broj prou posljednjih 15-ak godina je prepolovljen. U cijeloj Montani do prije 15-ak godina bilo je oko 600 farmi, danas ih je ukupno 78, od toga gotovo polovica (38) u pokrajini Gallatin. U posljednjih nekoliko godina iz proizvodnje je otišlo nekoliko onih s manjim stadom (7-20 grla) kojima je proizvodnja mlijeka više tradicija nego izvor prihoda. U cijeloj Gallatin pokrajini ukupno je oko 800 farmi s ukupno 400 000 ha, tako da broj promlijeka s udjelom manjim od 5% nije za ukupnu poljoprivrednu proizvodnju. Bez obzira na to, aktivnostima savjetodavne službe i na fakultetu proizpokušavaju u što mjeri u poslovanju s profitom.

Tablica 1: Kretanja otkupnih cijena u 2009., FrieslandCampina cijena Odnos dodatka i odbitaka Neto isplata

Tablica2: cijena u rujnu 2009. (u eurima,za 100 kg mlijeka 4,41% m.m. i 3,47%

Financiranje premije/dodatka

Fiksni troškovi

Sezonska premija/dodatak

dodatak za godišnje 500 000 kg +0,75

Neto isplata po litri 27,47

Sustav školovanja i prijenosa znanja

Predavanje njihovim studentima o komunikaciji agronoma s kao i uvjetno informacijskom sustavu u hrvatskoj poljoprivredi, izazvalo je veliko zanimanje. Koristio sam linkove na naše glavne institucije koje se bave poljoprivredom i suradnjom s poljoprivrednicima, od resornog ministarstva, preko službi potpore, do fakulteta, visokih i srednjih škola, te isto tako, poljoprivrednih tvrtki i udruga.

Ono što im se posebno svidjelo prijenos je naše najstarije emisije o poljoprivredi i selu "Plodovi zemlje". Doslovce 24 sata staru emisiju prikazao sam im gotovo u cijelosti 14. rujna. Osobito im je zanimljiva, da osim što jednako izgledaju, farmere u Montani ili Missouriju i u Hrvatskoj povezuju iste brige i problemi, pogotovo kad je o proizvodnji mlijeka i kukuruza, što je bila jedna od glavnih tema emisije.

Kad je o prijenosa znanja i informacija

s obzirom na sustav školovanja ondje postoji jedna za nas zanimljiva posebnost. Studenti se tijekom studija za dva osnovna smjera, od kojih je jedan obrazovanje u poljoprivredi a drugo savjetodavstvo. To dio njih se za oblike obrazovanja studenata i poljoprivrednika, a drugi za prenošenje informacija, znanja i vještina poljoprivrednicima.

Kako odgovoriti stanju na tržištu mlijeka?

Stanje na tržištu koje je dovelo do toga da belgijski seljaci prolijevaju oko 3 milijuna kg mlijeka po svojim oranicama, nezadovoljni otkupnom cijenom od 0,24 do 0,30 eura po kg mlijeka jer su proizvodni troškovi oko 0,4 eura, odražava se i

na tržište. U nekim ovdje za profitabilnu proizvodnju treba proizvoditi više od 30 kg mlijeka po kravi dnevno.

troškova, o kojoj sam pisao u ovoj rubrici, kod njih je na razini od 45 do 50 lb (1 lb=0,425 kg). Dakle, grubo s manje od 20 kg ili 6000 kg mlijeka nema ni govora o profitabilnoj proizvodnji.

Loše su vijesti na tržištu da se po 100 kg proizvedenog mlijeka u 2009. dobivati 5 USD manje prihoda, ili 300-500 USD manje po kravi. Dobra vijest je da ove godine troškovi hrane biti smanjeni oko 1,5 USD po 100 kg proizvedenog mlijeka. Teško je govoriti koliko je to dobra vijest, kad se u ovoj godini ipak gubici od oko 1O USD po jednoj kravi.

Troškovi hrane 40 i 50% ukupnih troškova proizvodnje mlijeka, a njihovo smanjenje u ovoj godini pridonosi dohotku kao razlici prihoda i troškova hrane od 8,66 USDza proizvodnju od 70 lb ili 36,7 litre.

U prosJecn1m uvjetima proizvodnje se troškovi hrane od 6 do 7 USD po kravi dnevno. Ostali troškovi su od 2,5 do 3,5 USD, a troškovi rada od 2 do 4 USD. Tako su troškovi proizvodnje mlijeka bez otplate kredita, povrata uloženih sredstava i menadžera od 11,5 do 15,5 USD na dan po jednom muznom grlu. sve troškove, dolazi se do gubitka od 0,3 do 1,5 USD po jednom grlu dnevno.

Što u takvim uvjetima? Savjetodavci - nikako se ne predati i napustiti proizvodnju mlijeka. Po nešto više od 0,5 kg suhe tvari dobije se više od 1 L mlijeka, odnosno od 0,24 do 0,30 USD s troškova hrane od svega 0,09 do O, 11 USD. U isplativosti ulaganja u vlastitu proizvodnju hrane, iako imaju dobro odnose na tržištu inputa, uvijek predlažu da se što više hrane proizvede na vlastitoj farmi. Sve osim možda zrna žitarica i soje.

Ekonomsku grade na odnosu cijena krme, silaže i zrna

Jf(jekarski ltst 10/2009.

Grafikon 1: Struktura i visina izravnih dnevnih troškovaproizvodnje mlijeka u SAD-u u kunama, za dvije razine proizvodnje

Troskovi hrane Ostali troskovi

Rad Ukupno

kukuruza te uljarica prema cijenama od 0,4 USD/kg silaze kukuruza i 4 USD/bushel zrna kukuruza. Bushel je 35,2 litara, a prema hektolitarskoj masi od 68 to cijenu od 16,7 centi po kilogramu. U kunama to je 0,85 za kilogram kukuruza. Cijene uljarica su u kunama oko 2,95 po kilogramu. Cijena silaze kukuruza je oko 0,25 kn po kilogramu.

Za isplativost proizvodnje mlijeka važno je osigurati takav remont stada da se prvotelke tele sa 23-24 mjeseca, se smanjuju troškovi uzgoja koji iznose oko 2 USD po danu. Prije toga, dakako, važno je imati dobar program osjemenjivanja. Ubrzani program teljenja je važan jer se time u prvoj laktaciji postižu i do 600 kg prinosi mlijeka.

Za profitabilnu proizvodnju u obzir dolazi samo visoko kvalitetno

mlijeko. Održavanje somatskih stanica u mlijeku donosi prihod paritetan kilogramu mlijeka više po jednom danu ili oko 300 kg mlijeka po kravi godišnje.

Dok krava daje više od 13 kg mlijeka na dan ne treba ništa mijenjati, a kad se proizvodnja smanji odmah treba na zasušivanje, se na hranidbi u "praznom hodu" uštedi 2 USDpo danu.

S stajališta, odnosno, dvogodišnjeg ili trogodišnjeg ciklusa proizvodnje prema njihovim iskustvima:

• Uvijek treba nastojati maksimizirati suhu tvar u hranidbi krava. Kravlja usta puna kvalitetne hrane daju više mlijeka.

• dane laktacije. Ciljana laktacija je nešto viša od 150 dana. Produljena laktacija ne donosi toliko mlijeka i se kao bumerang obija o glavu.

• pozornost treba posvetiti hranidbi kvalitetnom krmom, što pripremom plana sjetve. Morate znati koji su vam troškovi kukuruzne silaze i sjenaže. Uz provjerite mogudruge izbore (kombinacije) hranidbe.

• Provjerite troškove kupljene hrane i aditiva, uklapaju li se kvalitetom i cijenom u vaš plan hranidbe.

isplativost se temelji na tri osnovna koja isplativost proizvodnje mlijeka:

• Profit donose samo visoko proizvodne krave.

• Profit mogu donijeti samo steone krave.

• Isplativost se postiže samo zdravom i kvalitetnom hranom.

MALOPRODAJA-VELEPRODAJA

Problotik d.o.o. istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ulica grada 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mall: problotik@problotik.hr • www.problotlk.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30

COtlPANYWITHQUALllY

=ISO 9001:2000 =

.;-premiii

sira od kvasKa sredstvaza kltinog nadimanja sira za pripremu salamure boje proteini lcij-klorld

pribor i oprema za kontrolu:

- kiselosti mlijeka

- temperature

- vlage

- sallnlteta salamure

- ostataka antibiotika u mlijeku

- higijene prolzvodnog pogona

- ostalo termometri podloge markice za sir za samoprešanje sira i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju

Kriza i traženje rješenja kako opstati i krizu prebroditi

Piše: Mr. se.

Terenski agronom razmišlja i savjetuje. Proizvodnju treba zadržati i Nema natrag. Oni koji odustati od proizvodnje mlijeka svakako trebaju imati unaprijed osigurano zaposlenje u nekom drugom vlastitom biznisu, ili unaprijed i osigurati neki drugi posao kao najamni radnik sluga).

Rad, rad i samo rad - proizvodnja, proizvodnja i samo proizvodnja. Da nije teško, teško je. Da situacija nije složena, složena je. Da ima nepravde, ima je. Da ima neodgovornosti i šlamperaja drugih, a i samih ima ga. Da nismo svi griješili u puno toga, griješili smo. Da suvremenu tehnologiju znamo, praksa je dokazala da ne znamo. Da biti teže, bit Da nam nije bilo bolje i dobro, bilo je. Da opet biti bolje i dobro, bit

Pesimist "Pogledajje prazna, ili pogledaj - je do pola prazna", dok optimist veli: "Vidi, imamo baš dobro, je napuniti, ili pogledaj, je do pola puna." proizvodnju I opet ponavljam. Privreda i gospodarstvo. Nažalost, najmanje

se govori o proizvodnji, kako i na koji proizvodnju, poboljšati proizvodnju, te kako proizvesti što više proizvoda dobre ijoš bolje kvalitete, za i strano tržište i tako stvoriti, zaraditi i namaknuti potrebna financijska sredstva. Moje je mišljenje i uvjerenje da bez proizvodnje i proizvodnje nema izlaza iz krize niti stvaranja novih novca. Samo stvaranje novostvorene vrijednosti i prodaja proizvoda stvara novac za osobne dohotke i druge troškove. Danas sam da se mi još uvijek ponašamo kao u socijalizmu i da od države da nam bude majka i pomajka. Kriza ovdje, kriza ondje, "hej državo gdje si, daj novce!". Ali od kuda država da uzme novac ako ga mi preko novostvorene vrijednosti nismo stvorili i državi dali propisani dio. Od kuda da država namakne novce ako mi po trgovinama kupujemo samo uvoznu robu, a ne najprije, ako je ima, robu proizvedenu u Hrvatskoj. se tako ne ponašaju. Kupuju se proizvodi proizvedeni u Švedskoj iako su skuplji od istih uvezenih proizvoda. Idete k majstoru ili vam netko od majstora nešto radi u

Najgore je rješenje smanjivati proizvodnjuili odustatiod proizvodnje.

Pojedinisu to i a neki o tome razmišljaju

ili na imanju, ili popravlja traktor. Platite, ali ga ne tražite originalni s kojeg on mora platiti državi porez koji je u cijenu svoga rada. Iz tog poreza puni se državni iz kojeg se izdvajaju i svi poticaji koje dobivate po 1 ha, po jednom grlu, po 1 kg i po 1 litri. u bogatu Norvešku, pokušajte ne platiti porez. Svatko od vas odmah prijaviti policiji. Zašto? Zato jer Norvežani znaju što sve dobivaju od države. Ako nastojimo prevariti državu i državni e, pa što bismo mi onda htjeli.

Krivafilozofija življenja Za puno toga smo mi svi zajedno krivi i svi snosimo dio krivnje za sadašnju tešku privrednogospodarsku krizu koja se nalazi tek na svom Jedan od dugogodišnjih krivaca je i naš odnos prema našem vlastitom školovanju i osposobljavanju, školovanju naše djece, kao i naš odnos prema školi. Deviza, "idite djeco u školu da ne biste morali raditi", ili pogrešna "filozofija" razmišljanja, 'Ja bih malo radio a puno zaradio". Mi se prema školi nismo postavili tako"idite djeco u školu i kako biste znali raditi", jer smo i mi išli u školu da bismo i znali. Nažalost, Mljekarski li.~t 10/2009.

nismo tako ustrojili niti naše škole. O ovome (vrlo važnompresudnom) problemu nisam pisao ne jednom. Ali koga to zanima?

Da bi se imalo treba puno, puno, marljivo i pažljivo raditi. Recite mi koliko mi u Hrvatskoj danas imamo govedarskih, kozarskih i farmi koje vode sa završenom srednjom poljoprivrednom ili veterinarskom školom? Koliko su puta naše udruge i savezi udruga uputili izraze nezadovoljstva protiv programa naših srednjih poljoprivrednih škola u kojima je nastava organizirana s puno teorije i u razredu i iz knjige, a s tako malo - radne obuke i prakse u svezi s organizacijom i organiziranjem, samom proizvodnjom i tehnologijom, a isto tako i u vezi s udruživanjem naših posebno mlijeka. Kod nas udruživanja radi prerade i prodaje proizvoda ne da gotovo nema, nego nema.

Pozitivni

i neki drugi primjeri

Na grada Koprivnice u sadašnjoj vrlo teškoj situaciji za kravljega i kozjega mlijeka, radi traženja izlaska iz sve krize, pokušavam raditi na udruživanju mlijeka u vezi sa proizvodnjom šire palete kravljih i kozjih sireva, ali i njihovom prodajom neposredno - "kupujmo neposredno sa sela naše proizvode". Vrlo dobro bi došao i sir, kada bi naši htjeli musti ovce i htjeli držati više ovaca. Zanimljivo je ovdje usporediti naš mentalitet, ali svakako na prvom mjestu školovanje naših s talijanskim na primjer. To što se na jednoj Sardiniji s razvijenom industrijom i turizmom muze 220 000 krava i

RAZMIŠLJANJE

M(Ji!kurski/h;l 10/2009.

gotovo 5 milijuna ovaca i proizvodi sir u zadružnim mljekarama i siranama koji je gotovo dvostruko jeftiniji od hrvatskih sireva, ipak govori o nekom mentalitetu, radnim navikama, odnosu prema radu i poslu, ali definitivno i o školovanju - seljaka - farmera a i samih

Na Sardiniji se muze 220 000 krava, gotovo isto kao i u Hrvatskoj. U Hrvatskoj bi se uskoro moglo musti i manje od 200 000 krava.

Nažalost, na moje

Podravine i moje Like možeš na prste jedne ruke nabrojati koji muzu ovce. U sadašnjoj situaciji hrvatskoga govedarstva na malim posjedima, baš u te mužnji ovaca i proizvodnji sira postoje velike zarade dobre

Probajte koliko mlijeka može proizvesti 1 ovca. Za 1 kg sira treba 7 litara mlijeka, a kilogram sira je prodati za 100 kn. Mi bi najradije najmanje 150 kn. Isto kao i za litru maslinova ulja, najmanje 100 kuna i više. nam nema izlaza s filozofijom 'Ja bih malo radio a puno zaradio".

Što danas mali posjed u govedarstvu i proizvodnji mlijeka?

O manje od 10 krava najednom OPG-u danas ne bismo trebali više ni razgovarati o proizvodnji kravljega mlijeka (samo koji su stariji od 50 godina). O proizvodnji mlijeka po kravi manjoj od 5000 litara godišnje više nema razgovora. O proizvodnji mlijeka po 1 ha manjoj od 1O 000 litara mlijeka više ne bi trebalo razgovarati. O sjenaži s manje od 16% proteina u suhoj tvari nemamo što razgovarati. O kasno košenim travama, djetelinama, lucerni, DTS i TDS smjesama nema

se što razgovarati. I veli meni seljak, škola mi treba za hranidbu krava, ma daj, što

Baš me zanima kamo nestadoše sva stada krava od uvezenih junica i sva stada krava koje smo mi uzgojili od tih uvezenih junica, odnosno od uvezene genetike, da još uvijek ovisimo o uvozu junica? Jedno je misliti da znaš, a drugo je stvarno znati.

' '

Jednostavno, došla su neka druga vremena s istim posljedicama kroz koje su prošli i farmeri u Europi i Americi. U Americi farmeri nemaju svoje kombajne, nego su kombajni od udruženja farmera - od asocijacija.

asoc1JaC1Ja od latinske associatio, a udruženje, savez, udruživanje, spajanje, udruživanje ljudi radi nekoga cilja.

I tako ti kombajni sa žetvom i vršidbom pšenice ljeta skroz na jugu od Floride, Louisiane i Texasa, pa prema sjeveru do Michigana, Wisconsina, Minnesote, North Dakote, Montane i dalje do u Kanadu. Koliko radnih sati u godini dana odrade a koliko hrvatski kombajni? Ta u Podravini i Slavoniji nema sela u kojem nema najmanje tri kombajna, kao i u pojedinim našim selima - 10 rolobalirki a u selu sve skupa 50 krava. Koliko u godini dana sve te rolobalirke odrade radnih sati da bi povratile uloženi kapital i zaradile novi kapital? Mi ne možemo sjesti i dogovoriti - ja nabaviti rolobalirku, ti on rotokosu s gumenim valjcima a silokombajn s kontranoževima ili za zrno, pa napraviti strojni prsten. Mi ne možemo, ali Austrijanci mogu. Zašto? Zato jer su to tako u

svojim srednjim poljoprivrednim školama, kao i koliko se na takav može uštedjeti, koliko na takav svaki stroj u godini odraditi više radnih sati i što im u kvaliteti voluminozne krme donijeti kompletna mehanizacija koja je u skladu sa zahtjevima suvremene tehnologije. Recite, imamo li mi u Hrvatskoj 20 rotokosa s gumenim valjcima za potrebe tehnologije spremanja sjenaže i sijena od lucerne, djetelina i DTS-a?

Kolika je razlika u cijeni i hrvatskog zrna pšenice i kukuruza? A kolika bi cijena zrna pšenice i kukuruza bila da svaki farmer ima svoj kombajn, iako oni imaju malo posjede od naših OPG-a?

Koliko u toj cijeni sudjeluje kapital uložen u kombajne ili traktore? Nekada smo po 1 ha obradivih površina imali više konjskih snaga traktora od Amerike (SAD) i Europe, a i danas je u Hrvatskoj gotovo isto. Koliko radnih sati danas u Hrvatskoj odrade veliki traktori s više od 100 KS?

Tehnologija gospodarenja zemljištem

Koliko su do sada 1 europski farmeri na svoje površine izvezli materijala za kalcizaciju a koliko hrvatski? Koliko se površina navodnjava u Americi (SAD) i u zemljama zapadne Europe, a koliko kod nas? Koliko godišnje kemijskih analiza zemlje i krme - sjenaže i silaže daju napraviti i zapadnoeuropski farmeri a koliko hrvatski?

Nemojte me krivo shvatiti. Situacija u hrvatskom i proizvodnji mlijeka definitivno je s puno toga. Na državu možemo u okvirima koje propisuje EU. Sve ostalo moramo rješavati unutar struke, tehnologije i proizvodnje te školovanja farmera i radnika na

farmama i osposobljavanja starijih generacija farmera i radnika. Nemojmo zatvarati i uši, još jednom - gdje su centri za obuku u Hrvatskoj?

Koliko je ove godine hrvatskih mladih farmera upisalo srednju poljoprivrednu ili veterinarsku školu? Tehnologijom se više ne možemo igrati. Na primjer - jedan farmer kosi svoje travnjake prvi ili drugi ili bilo koji otkos, 10. u mjesecu a drugi 25. Razlika u košnji je 15 dana. li sjenaža prvoga i drugoga farmera biti iste kvalitete, iste brzine i probavljivostiista vlakana - celuloze i lignina i li krave na jednoj i drugoj farmi od te krme proizvesti istu mlijeka?

Celuloza, lignin i drugi vrlo složeni ugljikohidrati zidove - membrane stanica. Ovi ugljikohidrati su složeniji od škroba i hemiceluloze i daleko su teže i sporije probavljivi odnosno razgradivi, pa stoga imaju nisku hranjivu vrijednost. vlaknasti dijelovi biljke sadrže lignina, a s klasanja lignina u strukturi vlakana i dalje se a njihova probavljivost i iskorištenje smanjuje.

Ako drugi farmer svojom sjenažom od 15 dana kasnije košene trave želi sa svojim kravama proizvesti istu mlijeka kao prvi farmer, koji je kosio 10 ili 15 dana ranije, treba izbalansirati

obrok za svoje krave. Prvenstveno mu treba kemijska analiza sjenaže i s kompjutorskim programom koji i odrediti obrok kvalitete. Kako bi s lošijom sjenažom izbalansirao obrok za svoje krave, drugi farmer mora u to uložiti novac. Taj novac mu nadoknaditi niti država niti mljekara. Ako farmer s lošijom sjenažom ne izbalansira obrok za svoje krave, tada njegove krave proizvesti manje mlijeka s manje masti i manje I drugi farmer za proizvedeno mlijeko kako po tako i po kvaliteti dobiti i zaraditi manje novca od prvog farmera, svoga susjeda. Tada drugi farmer biti nezadovoljan i dignut viku najprije na središnji laboratorij, zatim na mljekaru i na kraju na državu.

Ponovimo još jednom - o proizvodnji mlijeka po kravi godišnje

Dnevna razlika dviju razina prikazanih u tablici se od svega 2 do 4 litre. Po jednoj kravi to godišnje iznosi 1000 litara, na 1O krava 10 000, a na 50 krava 50 000 litara manje ili više proizvedenog mlijeka po jednom OPG-u. Tko treba riješiti ovaj problem kako bi obojica farmera postignula istu proizvodnju mlijeka po kravi?

Vratimo se pravodobnoj košnji i kvaliteti sjenaže. Ako se krave na prvoj i drugoj farmi hrane istom

Tablica:Dv1/egodišnje razine proizvodnjemlijeka po kravi, i to od 5000 litara i 6000 litara

Mjeseci laktacije u 305 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. dana

voluminozne i krepke krme ali kvalitete, razlika u dnevnoj proizvodnji po kravi na prvoj i drugoj farmi nije tako velika, svega 2 do 4 litre. Na kraju laktacije i proizvodne hranidbene godine razlika može biti i do 1000 litara po kravi, pa puta 10 krava=lO 000 litara mlijeka, pa puta 3 kn=30.000 kuna manje novca zbog nepoštivanja zakona pravodobne košnje i tehnologije u proizvodnji i spremanju voluminozne krme. Tko sada treba drugome farmeru nadoknaditi 30.000 kuna manje od proizvodnje mlijeka, zato jer je on imao drugoga posla kada je trebalo kositi i spremati sjenažu, a odmah drugi tjedan padala je kiša i 15 dana je umakla tek tako. Ali s tih 15 dana umakla je i 30.000 kuna na 1O krava, a koliko tek na njih 50 ili 60?

: ' ' Još jedan zakon - ame: zakon od prije 60 godina. Ne igrajmo se tehnologijom!!! Kada kosi jedan, kose svi. Nisam stigao, imao sam drugog posla ili padala je kiša. Kako ovome prvome nije padala kiša, i kako on nije imao drugog posla?

Na putu opstanka u ovim kriznim vremenima svakako treba proizvodnju, raditi i na vlastitoj proizvodnji i prodaji sira kada je to i gdje (ovo smo vidjeli u Nizozemskoj), uzgoju tovnog materijala, odnosno proizvodnji mesa, uzgoju rasplodnog pomlatka, svakoga grla pod selekciju - poticaji, preko udruga, organizirati poslove kod pravodobne košnje i spremanja što kvalitetnije sjenaže i sijena, organizirati akcije pravodobne korekcije papaka, zatim uzimanja uzoraka sjenaže i sijena za kemijske analize, uzimanje uzoraka tla, te kalcizaciju. Tako je puno poslova gdje bismo trebali jedni drugima u

Ml:fekarski list 10/2009.

Dobro treba razmotriti sve ! ' ' Svaki farmer koji se sada neiskorištene za i : upušta u bilo kakav novi što proizvodnju. kredit treba znati da kriza još

Treba broj krava, potrajati, da uvjeti plasmana uzgoj junica, tov junadi, a nema više . proizvoda biti sve teži, pa se treba stajskog prostora? Na slikama : vrlo detaljno posavjetovati sa pogledajte dobar primjer kako . svojim financijskim i ekonomizgraditijeftino proširenje. : skim

Slika 2: Krave i junice u ispust puštajte samo kada je tlo suho ili smrznuta. Kada je tlo mokroboljeje da su goveda u staji ili samo na betoniranom dijelu ispusta

Slika 1: se da HŽ opet otvoritiprodaju starih pragova. Okrajaka na svakoj pilani je kupiti za male novce

Amorfa u ekosustavu nizinskih poplavnih travnjaka Mokrog polja

Amoria veoma obilno plodi, njezine lagane sjemenke djelotvornoi na velike udaljenostiraznosivoda, a sposobnaje veoma uspješno

razmnožavatise i vegetativna, izdancima iz korijena

Piše: Mr. se. Dalibor HZPSS

Amorfa (bagremac ili do pet met~ra je visoki list~padm grm s razmJerno plitkim korijenom te brojnim i dosta lomljivim, od gornje polovice razgranjenim šibastim stabljikama pepeljasta sive kore, prošarane

svijetlim pjegama. Neparno perasti listovi sastavljeni su od sedam do deset pari jajastih liski cjelovita ruba, na kratkim peteljkama. Ljubicvjetovi nisu leptirasti kao u leguminoza, se njihov sastoji od samo jedne ljubilatice, a prašnici su na vrhu srasli filamentima. Cvjetovi tvore izduženi, od 10 do 15 cm

grozdasti cvat na vrhovima stabljika i njihovih ogranaka. Cvate tijekom svibnja i lipnja, a plod je žljezdasta, do 1 crn indigo mahuna s jednom sjemenkom. Amorfa veoma obilno plodi, a njezine lagane sjemenke djelotvorno i na velike udaljenosti raznosi voda. Uz to, ova vrsta sposobna je veoma uspješno razmnožavati se i vegetativna, izdancima iz korijena. Podrijetlo amolfe Domovina amorfe dio SAD-a, odakle je 18. unesena u Europu. U Hrvatsku je unesena prošlog s ulogom stabilizatora nasipa. Kako amorfa nije originalna, odnosno domicilna ili autohtona biljna vrsta, znanstvena terminologija etiketira ju kao alohtonu ili unesenu vrstu. Ako alohtona vrsta pokazuje sposobnost brzoga samostalnog razmnažanja i rasprostiranja, uz to veliku pokrovnost i na tada koristimo znanstveni termin invazivna vrsta, a amorfa je kao jedna od najproinvazivnih vrsta u Hrvatskoj, osobito u rijeke Save.

Slika 1: Amorfa (Amorphafruticosa,L. Fabaceae)

Prodornost

Poplavna voda raznosi lagane sjemenke amorfe, klijavost traje od tri do pet godina, a brzom porastu i gustom sklopu, amorfa guši i istiskuje autohtone biljne vrste tako biološku raznolikost nizinskih poplavnih travnjaka i štetu šumskim gospodarstvima. lako zarastanje amorfe ne uzrokuje eliminaciju svih autohtonih vrsta, novi ekosustav u kojem dominira ova invazivna vrsta daleko je siromašniji florom i faunom i njega uglavnom naseljavaju široko rasprostranjene vrste. Šumari

pokušavaju eliminirati amorfu, strojno i tretman herbicidima ali bez nekog uspjeha, a na poplavnim travnjacima amorfa je prosperirala posljednje i pol samo smanjenom intenzitetu pašnog govedarstva, koji možemo zahvaliti Domovinskog rata i socijalno-gospodarskim promjenama kod domicilnoga, ruralnog stanovništva. Na Mokrog polja svibnja ove godine strojno je u potpunosti i do tla jedan hektar amorfe, s ciljem proizvodnih parametara uz napomenu da je pokusna parcela od ispaše stoke. Za samo i pol mjeseca, sredinom rujna, visina ovogodišnjih izbojaka iznosila je 198 cm, a njihov promjer pri tlu 1,3 cm. Amorfa je postigla ukupni prinos biomase od 29,5 tona po hektaru površine, od na stabljiku otpada 18, 1 tili 61,36% a na list 11,4 t (38,64%).

Istovremeno, amorfa je na pokusnoj površini uglavnom ugušila konkurenciju ostalih biljnih vrsta gotovo sastojinu. Tek mjestimice i na rubovima parcele zabilježeni su divlja mrkva (Daucus carota), zlatnica (Solidago

virgaurea), kanadska hudoljetnica (Conyza canadensis), poljski osjak (Cirsium arvense), sunceljubiva (Euphorbiahelioscopia) i dr. Na slici 1 je u pozadini vidljiva starija amorfa, koja nije strojnim i za koju pouzdano znamo da se tu nalazi od 1995. godine. Visoka je u prosjeku 395 cm, a promjer stabljike pri tlu iznosi 6, 1 cm, dok je prsni promjer 4,6 cm. Biomasu procjenjujemo na 245 t po hektaru površine, s udjelom drvenaste stabljike od 224,6 t (91,67%) i lista 20,40 t (8,33%). simbiotskom odnosu s bakterijom Mesorhizobiumamorphae, biljka je sposobna vezati atmosferski dušik N2 za produkciju vlastitih bjelan-

Hranidbena vrijednost

U pogledu hranidbene vrijednosti, amorfa sadrži 33,8% suhe tvari, 18, 1% sirovih u listu, 7,2% u stabljici, te 28,4% NDF (celuloze, hemiceluloze i lignina) u listu i 66,8% u stabljici. Govedo na

pašnjaku veoma rado konzumira amorfin list, a osobito to dolazi do izražaja u suhim ljetnim mjesecima, kada se smanjuje bonitet ionako oskudnih i amorfom ugroženih prirodnih travnjaka. Na pokusnoj parceli ustanovili smo biomasu lista jednogodišnjih izbojaka od 11,4 tone/ha, što u sirovi protein suhe tvari iznosi 697,4 kg/ha, dok ta vrijednost za list starije amorfe, koja nije iznosi 1248,03 kg/ha. Udio lista amorfe u ispaši stoke na Mokrog polja izrazito je dominantan, a osim proizvodnje kvalitetnoga mesa i rasplodnih mesnih i junica imamo i korist, koja se u tome da se govedo jedino pokazalo sposobno s ovom invazivnom biljnom vrstom (slika 2). proizvodni rezultati broja grla u sustavu krava-tele i junica u Mokrom polju, uz sve sušnija ljeta koja smanjuju biomasu

M{jekarski ti.~t 10/:.!009.

Slika 2: Goveda u sustavu krava-tele i junice pasu amorfu u Mokrom polju tijekom ljeta 2007. godine

prirodnih travnjaka a udio konzumacije lista amorfe, rezultiralo je time da danas uz kanale i vodotoke imamo smanjenje površina pod ovom vrstom. Stoka se za sušnih mjeseci zadržava u blizini izvora vode i u potrazi za pašom u kojoj dominira amorfa, sve više se udaljava od vodotokova i kanala, tako da udruga iz Novske poduzimaju radnje s ciljem osiguranja pitke vode na što više i udaljenih lokacija u polju. spominjane ali realizirane akcije strojnog amorfe danas više nisu prihvatljive, kako zbog tosti i tako i zbog spoznaje o hranidbenoj vrijednosti ove biljne vrste kojoj stoka u sadašnjim ne baš povoljnim agrokli matskim uvjetima uspješno opstaje i postiže proizvodne rezultate, osobito za sušnih i jalovih ljetnih mjeseci.

Amorfa je veoma cijenjena medonosna vrsta i istraživanjima je sezonski prinos od 20 do 30 kg meda po košnici. Kao ljekovita vrsta koristi se u farmaceutskoj industriji za dobivanje glikozida amorfina, koji se u humanoj medicini primjenjuje kod bolesti srca i živaca. Uz to, amorfino ulje visoko je vrijedno biogorivo, a može poslužiti i kao rafinirano jestivo ulje. Jedan od narodnih naziva biljkeod nekadašnje upotrebe amorfe za proizvodnju indiga da u Mokrom polju bilježimo porast broja goveda na ispaši, uz sve suša ljeta koja rezultiraju smanjenjem prinosa prirodnih travnjaka i istovremenim udjela konzumacije amorfina lista, površine pod amorfom polako nestaju. Ono što je do prije godinu dvije bilo nezamislivo, gotovo je na pomolu. U

doglednoj mogli bismo u situaciju da se s nostalgijom amorfe, dakako, sa M/jekarski list 10/2009.

Slika 3: Simentalka i njezina telad (križanet·simentalca i charolaisa)

Slika 4: HF prvotefka uzgojenau Mokrom polju

KLINGER

Livestock I Meat I Import I Export --

Dugogodišnjatradicijaprodajesteonihjunica mljekarima i trgovcimadiljemsvijeta.

Prodajovisokokvalitetnihuzgojnovaljanihsteonihjunica

HOLSTEIN,SIMENTAL I GOVEDO,JUNICA i BIKOVAza uzgoju sustavuKRAVA-TELE, te TELADIZATOV.

Odaberitesvakodnevno u Hrvatskoj, u našojkaranteni,junice vrhunskekvaliteteiz AUSTRIJE I te teladzatovili kupujtes namanaaukcijamau Austriji.

posrednike,kupitejunicedirektnood ,oS'"•"A14 f,/)t1Affk,, lA~vAl1'41""' IIA ,,.1,a,11114

Bez razvoja nema zadržavanja ljudi

Piše: Zoran dipl. ing.

Zdobrim financijskim rezultatima koji su odraz dugogodišnje kvalitetne proizvodnje, visokih prinosa, i osobito važno - korektnih odnosa s kooperantima, Poljoprivredna zadruga Lovas godinama je bila lider u poljoprivrednoj proizvodnji. Povijest osnutka zadruge seže još u 1953. godinu, od kada je zapravo kontinuirano bila nositelj gospodarskog razvoja ovoga bogatoga srijemskoga kraja. Prema upravitelja zadruge Adama Renduna otvorenju nove farme muznih krava, zadruga je do Domovinskog rata bilježila kontinuiran rast kroz primjenu moderne

/32

Mljckarski h,;t 10/2009.

tehnologije i agrotehnike. Zadruga odavno ima vlastitu sušaru, silose i skladišta za žitarice, moderne strojeve i opremu koja je osim za poslove na zadružnoj zemlji, služila i razvoju poljoprivredne proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima. Važna je i da je zadruga sudjelovala u razvoju komunalne infrastrukture i objekata od javnog što dovoljno govori o njezinoj snazi ali i povezanosti s razvojem sela.

Povratak iz progonstva

Ratne 1991. godine zadruga, kao i cijelo okupirano Podunavlja, doživljava velika razaranja i što je još bolnije - velike ljudske gubitke. Od 1991. do 1997.,

nakon uspješnoga rada koji je ovu poljoprivrednu zadrugu doveo u društvo najuspješnijih u bivšoj državi, zadruga je prepuštena propasti a njezini djelatnici daleko od svoga doma u progonstvu diljem Hrvatske nalaze nove poslove. Ratna i poslijeratna slika bila je a mirna reintegracija Podunavlja, nakon sedmogodišnjeg progonstva, povratnicima u Lovas donijela je istovremeno i i tugu. Povratkom u svoj Lovas zatekli su grobove ubijenih nedužnih obitelji i prijatelja, porušene obiteljske opustošene i opljagospodarske objekte, uništenejavne ustanove

Poljoprivrednazadruga Lovas i Arator d.o.o. bogatiji su za još jednu modernufarmu krava, kojaje i službenootvorena25. rujnaove godine, u sklopu obilježavanja Dana Lovas i Miholjskihdana.

Farmu su otvorilidržavna tajnica u Ministarstvupoljoprivrede,

ribarstvai ruralnograzvojaGabrijela i župan vukovarske-srijemski

Trebalo je nekoliko godina kako bi se obnovila ono što je bilo ratom uništeno. Na povratnike je plodna zemlja željna vrijednih ruku Lovašana, a oni su se svojim domovima vratili puni entuzijazma i snažnih emocija koje su im davale novu snagu i volju za obnovom, kako domova tako i djelatnosti zadruge.

Nakon cijelog mukotrpnog rada, Poljoprivredna zadruga Lovas i tvrtka Arator d.o.o bilježe izvrsne rezultate. Tako danas na više od 1200 hektara vlastita poljoprivrednog zemljišta i još toliko iz zakupa i snažne kooperacije s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima polako ratom prekinut niz uspjeha kvalitetne proizvodnje i visokih prinosa. Zadruga je danas, baš kao što je i oduvijek bila, nositeljica razvoja poljoprivredne proizvodnje ovoga kraja, zapošljava 75 djelatnika, uz ratarsku proizvodnju ima 45 hektara trajnih nasada vinograda i a je i njezina proizvodnja. Naime, zaživio je projekt pokretanja proizvodnje mlijeka pa su tako u petogodišnjem razdoblju sustavno suvremeni govedarski objekti, u kojima je danas smještena više od 600 krava i rasplodnog pomlatka. "Približavamo se visokim proizvodnim rezultatima, dobrom poslovanju, što je mnogo za povratak prognanika i zapošljavanje.

UpraviteljAdam s ponosomje uzvanicimapredstavio dugogodišnjeuspješnodjelovanjePoljoprivrednezadruge Lovas, se nevinih lovaskihžrtava, kojima je posvetiootvaranje farme

Mljekarski /i,;t 10/2009. 33

Državna tajnicaMPRRR-a Cabrijela i župan vukovarska-srijemskiBožo su otvorilinovu farmu u Lovasu

REPORTAŽA

Sve to govori o velikoj volji, snazi, radinosti i neuništivosti hrvatskog da ustraje i pored svih ponosno je istaknuo A. lstaknuo je i kako je tijekom proteklih pet godina više od 40 milijuna kuna uloženo u razvojne projekte zadruge, koja je obnovila mehanizaciju, oživila proizvodnju na vlastitu imanju. ali ne manje važno i na imanjima poljoprivrednika - kooperanata, jer je odavna poznata kvalitetna suradnja i briga za razvoj proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima.

Nova staja muznih krava

Otvorenjem objekta, koji zapravo predstavlja dovršetak druge faze izgradnje suvremene farme krava, danas se ovdje nalazi kompletirana i dobro organizirana cjelina koja se sastoji od porodilišta, otvoreza uzgoj rasplodnog pomlatka, modernog izmuzišta, mješaonice hrane te dvije staje sa po 200 muznih krava. Investicija je vrijedna 32 milijuna kuna, je tijekom godine, a njezinim kompletiranjem stvoreni su uvjeti za otvaranje 15 novih radnih mjesta. Sredstva za izgradnju farme osigurana su iz vlastitih izvora PZ Lovas te kredita HBOR-a, Privredne i banke te poticajnih sredstava Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

danas na farmi se dnevno proizvodi 5000 kg mlijeka prvog razreda za mljekaru Vindija d.d. iz Varaždina, s kojom godinama izvrsno Hranidba se zasniva na kombinaciji voluminozne krme - silaže, sjenaže i sijena s koncentratnom smjesom tvornice Biodar. Krave visokoga genetskog potencijala uvezene su iz Austrije i

Mljekarski h~t 10/2009.

Mlade snage vode tehnologijuna novootvorenojfarmi -Aleksandar dipl. ing. 1 i Željko Sabo 1 veterinarski s kravama holsteinpasmine

a uz primjenu novih tehnologija i suvremene hranidbe sigurno je da dati visoku

proizvodnju mlijeka i dostojno predstavljati dugogodišnji ugled Poljoprivredne zadruge Lovas.

Uz pravilnu hranidbu 1 znanje i novu tehnolog1/u su veliki rezultati u proizvodnji (detalj novootvorenefarme u Lovasu)

Mikrobiološki kriteriji za proizvode

Piše: Dr. se. Nevijo Zdolec

Od 1. srpnja 2009. godine u Republici Hrvatskoj zapoprimjena Pravilnika o mikrobiološkim kriterijima za hranu (NN 74/2008, 156/ 2008) preuzetih iz Uredbe EU br. 2073/2005. U tim odredbama propisani su kriteriji za sigurnost hrane, higijenu u procesu proizvodnje, pravila za uzimanje i pripremu uzoraka te interpretacije rezultata analize.

izmjene u odnosu na dosadašnju praksu odnose se na plan uzimanja uzoraka, normirane metode te faze u kojoj se kriteriji primjenjuju (za vrijeme i na kraju proizvodnog procesa, prije otpreme proizvoda na tržište, na tržištu tijekom roka trajanja proizvoda). U okvirima odredaba za sigurnost proizvoda uvodi se stafilokoknih enterotoksina u sirevima, mlijeku u prahu i sirutki u prahu tijekom roka trajanja na tržištu. U tim se proizvodima prisutnost stafilokoknih enterotoksina i u kada se utvrdi broj koagulaza pozitivnih stafilokoka od propisanog. Inspekcijske službe tijekom službenih kontrola ostalog provjeravati sukladnost s mikrobiološkim kriterijima sigurnosti hrane i higijene procesa. To da subjekti u poslovanju s hranom i dalje moraju uzorkovati i slati na mikrobiološke pretrage uzorke hrane i obrisaka kako bi dokazali da su proizvodnje pod kontrolom i proizvod zdravstveno

ispravan. Dakle, nema mjesta ukidanju mikrobiološke kontrole i monitoringa kako su to neki subjekti u poslovanju s hranom sebi na primjer u dijelu mikrobiološke objekta.

Dosadašnje stanje

Pravilnikom o mikrobiološkim standardima za namirnice (NN 46/1994, 20/2001, 40/2001, 125/2003, 32/2004) bili su mikrobiološki standardi za pojedine namirnice na tržištu, odnosno kriteriji su se odnosili na proizvod na kraju proizvodnog procesa. Od proizvoda tu su bili - pasterizirano mlijeko i pasterizirani napitci, sterilizirano mlijeko i sterilizirani napitci, mlijeko u prahu i drugi praškasti proizvodi od mlijeka, zgusnuto i mlijeko, puding, toplinski deserti i proizvodi, kiselo fermentirani proizvodi, kiselo vrhnje, vrhnje od sirovog mlijeka, slatko vrhnje, maslac, sterilizirano slatko vrhnje i sterilizirane zamjene za slatko vrhnje, meki (svježi) sirevi od sirovog mlijeka, meki (svježi) sirevi od pasteriziranog mlijeka, sirevi s plijesnima, polutvrdi sirevi, tvrdi sirevi, topljeni sirevi, i sirni namazi (toplinski sladoledi, smrznuti deserti i proizvodi, sladoledi, smjese za sladolede, i u prahu. Ovisno o vrsti proizvoda, standardi su bili propisani za mikroorga-

Preuzimanjem odgovornostiza sigurnosthrane, subjektiu poslovanjus hranom moraju dokazati da je njihovahrana sigurna,odnosno da

se proces

proizvodnjeodvija

u higijenskim uvjetima

nizme: aerobne mezofilne bakterije, Salmonella spp., Escherichia coli, enterobakterije, Staphylococcus aureus, klostridije, Listeria monocytogeneste kvasce i plijesni.

Nova pravila Subjekti u poslovanju hranom moraju osigurati sukladnost hrane s propisanim mikrobiološkim kriterij ima, što se ostvaruje njem mjera u svakoj fazi proizvodnje, prerade i distribucije, maloprodaju u okvirima dobre higijenske prakse i HACCP-a.

' ' Poznato je da je odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane na subjektima u poslovanju s hranom, a mikrobiološka ispravnost tu je od primarnog Mljekarski lv;t /0/2009.

Mikrobiološki kriterij pravilnik definira kao kriterij koji prihvatljivost jednog proizvoda, serije proizvoda ili procesa, na temelju odsutnosti, prisutnosti ili broja mikroorganizama i/ili njihovih toksina/metabolita po jedinici mase, volumena, površine ili serije. Pod kriterijemsigurnostihrane podrazumijevamo kriterij kojim se prihvatljivost jednog proizvoda ili serije proizvoda i primjenjuje se na proizvode stavljene na tržište, a kriterijhigijeneprocesajest kriterij koji prihvatljivo funkcioniranje proizvodnog procesa.

Danas se mikrobiološki kriteriji sigurnosti proizvoda propisuju za sireve, maslac i vrhnje od sirovog mlijeka ili mlijeka koje je temperaturom nižom od temperature pasterizacije, mlijeko u prahu i sirutku u prahu, sladoled i hranu za Kriteriji higijene u procesu proizvodnje odnose se na pasterizirano mlijeko i druge pasterizirane proizvode, sireve od toplinski mlijeka ili sirutke, sireve od sirovog mlijeka, sireve od mlijeka koje je toplinski na temperaturi nižoj od temperature pasterizacije, zrele sireve od mlijeka ili sirutke koji su pasterizirani ili još toplinski nedozrele meke sireve (svježi sirevi) od mlijeka ili sirutke koji su pasterizirani ili još toplinski maslac i vrhnje od sirovog mlijeka ili mlijeka koje je toplinski na temperaturi nižoj od temperature pasterizacije, mlijeko u prahu i sirutku u prahu, sladoled i smrznute deserte te dehidriranu hranu za novi Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu (NN 74/2008, 156/2008), se smanjenje broja mikrobioloških parametara koji se odre-

Mljekarski 1i:-,110/2009.

Subjekti u poslovanjus hranommorajudokazati da se procesproizvodnjeodvija u higijenskimuvjetima

u pojedinim vrstama hrane, što se osniva na znanstvenim mišljenji ma mikrobioloških organizacija odnosno procjeni rizika. Tako se u proizvodima i proizvodima koji sadrže mlijeko smatraju bakterije (kriteriji sigurnosti hrane) Sa/monella spp., Listeriamonocytogenes,Enterobacter sakazakii(danas mu je naziv Cronobactersakazakii) te enterotoksini stafilokoka. Što se kriterija higijene u procesu proizvodnje proizvoda, prati se prisutnost i broj enterobakterija, Escherichiacoli,koagulaza pozitivnih stafilokoka i Bacilluscereustijekom proizvodnog procesa ili na kraju proizvodnje.

za mikrobiološke kriterije za hranu

U lipnju 2009. godine izdan je za mikrobiološke kriterije za hranu koji je izradilo povjerenstvo imenovana od Mini-

starstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ovaj opsežan dokument daje smjernice i preporuke o mikrobiološkim kriterijima na osnovi kojih se je li sustav samokontrole a namijenjen je subjektima u poslovanju s hranom i inspekciji. Primjena dobrovoljna je, odnosno on nikog ne obvezuje. ako subjekt postavlja svoje kriterije, mora dokazati da oni predstavljaju mjerila sigurne hrane. Novi propisi i novi pristup u analitici donosi i promjene za laboratorije, posebno u smislu mikrobioloških parametara koji se u hrani ili na površinama te kako rezultate. je dogovorena da se pri zdravstvene ispravnosti neke hrane primjenjuju kriteriji iz a ako se traži samo pretraga prema pravilniku, tada se uzimaju u obzir samo njime propisani kriteriji. Pri

davanju mišljenja o ispravnosti hrane laboratorij se pozvati na odredbe 14. Zakona o hrani koji zahtjeve vezane uza zdravstvenu ispravnost hrane. Mikrobiološki rizici u proizvodima

Navedeni patogeni mikroorganizmi i njihovi metaboliti prisutni su i u drugim vrstama hrane. Kao

ovdje možemo izdvojiti Cronobacter (Enterobacter) sakazakii koji se povezuje s dehidriranim proizvodima (npr. mlijeko u prahu, dehidrirana hrana za na bazi mlijeka u prahu).

Ova bakterija može uzrokovati teška stanja kod i poput meningitisa,

enteritisa i meningoencefalitisa. Kako nije pripadnik crijevne mikroflore životinja i ljudi, smatra se daje izvor voda ili tlo. se redovito pronalazi u okolišu te u pogonima mljekarske industrije. Poznato je da mlijeko u prahu nije sterilno, a Cronobacter pokazuje nešto otpornost na visoke temperature koje se primjenjuju u tehnologiji proizvodnje. Na u dehidriranoj hrani za prisutan je u manjem broju, no trovanja se ipak pojavljuju zbog grešaka u pripremi i pohrani pripremljene hrane u uvjetima temperaturnih oscilacija što dovodi do broja bakterije do infektivne doze. nisu

Dijagnostika i mastitisa u goveda

Prof. dr. se. Goran

Ovo je prvi i jedini udžbenik na hrvatskom jeziku koji kompletno problematiku mastitisa. Napisan je kombiniranjem autorovih dosadašnjih iskustava na terenu i iskustava sa usavršavanja u SAD-uiz zdravlja stada i menadžmenta krava.

Osim studentima veterinarske medicine u dodiplomskoj nastavi, polaznicima i znanstvenih poslijediplomskih studija, veterinarima udžbenik je namijenjen i goveda i svima ostalima koji se bave proizvodnjom mlijeka. Materijali u knjizi napisani su jednostavno s naglaskom na dijagnostiku i mastitisa na farmama u skladu s najnovijim svjetskim spoznajama. Primjenom znanja iz knjige je bolju proizvodnju i kvalitetu mlijeka na farmama, smanjiti troškove radne snage i smanjiti troškove izgradnje same farme i optimizirati odnose ulaznih troškova i dobiti od proizvodnje mlijeka. U današnjem poslovanju farmi u Hrvatskoj postoje velikih poboljšanja u svim segmentima, što je vrlo lako ostvariti primjenom znanja koja se nude u knjizi.

rijetke i infekcije, odnosno pripremljene hrane bakterijom koja je prisutna na površinama, opremi i priboru. Da bi se navedeni scenarij, predlažu se kontrolne mjere koje mogu

• provjeru prisutnosti bakterije u sirovini i okolišu

• smanjenje broja bakterije toplinskom obradom sirovog mlijeka

• mjere naknadnog gotovih proizvoda

• Cronobacterspp. u mikrobiološke propise, odnosno definiranje kriterija za dehidrirane proizvode

• informiranje o pravilnoj pripremi dehidrirane hrane za

DIJAGNOSTIKAI

Za goveda osobito su zanimljivi drugi i dio knjige ("Prosudba stanja zdravlja žlijezde u stadu krava" i "Prevencijamastitisa" s poglavljima), neposredno vezana na proizvodnju mlijeka na velikim farmama goveda te se temelje na problemima vezanim na farme i stada, a ne kao što je prije bio na problematici i životinja. Cijela knjiga napisana je tako da upozorava na potrebu pažljivog planiranja i preventivnih mjera u proizvodnji mlijeka, a ne kao do sada, kada je naglasak bio na

Za sve informacije u vezi s distribucijom i prodajom knjige treba se obratiti autoru na navedenu adresu, e-mail ili telefon.

Prof. dr. se. Goran Klinikaza porodništvo i reprodukciju, Veterinarski fakultet u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb • Te!: 091 23 90 158, E-mail:bacic@vef.hr

Vindija snizila cijene proizvodnog ~inbija • asortimana

Iz Uredništva

Od 01.09.2009. godine

Vi n d ij a Var a ž din snizila je 20% cijene svježeg mlijeka u boci od litre, jogurt i Vindi Vita! funkcionalne sokove, 25% jogurt u boci 1 litra te 15% Vivis jogurt boca 1 litra. Od 14. 8. 2009. 15 % sniženo je top 10 proizvoda u asortimanu svježega i mesa (cijeli file, batak zabatak, odresci) te 30 %panirane dinosaure i medaljone smrznute.

"U ovom recesijskom vremenu Vindija ide korak dalje pa smo da zbog održavanja razine zaposlenosti i u ovoj situaciji snizimo prodajne

cijene 162 naša proizvoda", izjavio je generalni direktor Poslovnog sustava Vindija Dragutin Drk.

Predsjednica Vlade RHJadranka Kosor tako je u rujnu posjetila Poslovni sustav Vindija i pozdravila sniženje cijena kojim Vindija u ovoj kriznoj godini dati snažan doprinos ukupnom smanjenju životnih troškova svih hrvatskih potrošnje i životnog standarda te pridonijeti snižavanju ukupne razine cijena na hrvatskom tržištu, te je dala punu potporu daljnjem razvoju prehrambene industrije Vindija i gospodarstva u Republici Hrvatskoj.

Vindija Varaždin u ovoj kriznoj godini otvorila je i tri nova pogona od dva u Varaždinu i jedan u

U ovoj kriznoj godini, socijalnuosjetljivost i odgovornost, Vindijaje kao prehrambena industrijau Republici Hrvatskoj sniziticijene 162 proizvoda- od toga 46 proizvodaiz asortimana,33 proizvoda bezalkoholnih te 83 proizvodaiz mesnogasortimana

Plandištu u Republici Srbiji. U sklopu snažnoga investicijskog ciklusa u je otvorena nova tvornica Vindija Vivisza proizvodnju mlijeka i bezalkoholnih napitaka, a u travnju tvornica za proizvodnju gotovih proizvoda od peradarskog mesa. Nakon proizvodnog proširenja na tlu, u srpnju je s proizvodnjom prva Vindijina tvornica u Srbiji, pogon za proizvodnju peradarskog mesa i u

10/2009.

Konzervacijska poljoprivreda

Piše: Dr. se. Darko Uher

oljoprivreda je više od ostalih privrednih aktivnosti ugrožena negativnim utjecajima klimatskih promjena (sve su i dulja sušna razdoblja) i daljim poskupljenjima nafte na svjetskom trzištu. Kako bi se prilagodila novim okolnostima, Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) posebno se zalažu za primjenu tehnologije Konzervacijske poljoprivrede, koja nije istovjetna s Organskom poljoprivredom iako u krajnjem vodi prema njoj. Osnova ove tehnologije bazira se na kombiniranoj primjeni triju principaneposrednoj sjetvi (bez oranja), stalnom prekrivanju tla (ostacima prethodne žetve) i rotaciji poljoprivrednih kultura. Ova tehnologija obrade tla ima veliki potencijal za sve

M(jekarski li:~t 1() 2009.

farmi, iako je njezino usvajanje od za male posjede i posebno one koje se s manjkom radne snage. Smatra se da je ovo koji kombinira unosnu poljoprivrednu proizvodnju sa zahtjevima zaštite prirodne sredine a i plodnosti tla.

Intenzivno korištenje tla

Intenzivno oranje poljoprivrednog zemljišta u razdobljima može njegovu plodnost, ali se kasnije može njegova strukturna degradacija, gubitak organskih tvari, erozija i opadanje biodiverziteta. oranje s prevrtanjem zemlje zahtijeva veliku energije i pri njegovoj zamjeni neposrednom sjetvom može se uštedjeti od 30 do 40 posto utrošenog vremena, rada i goriva za mehanizaciju.

Prema analizama intenzivna poljoprivreda (mehanizacija, mineralnagnojiva, pesticidi)umanjilaje plodnosttla u svijetu u razdobljuod 1945. do 1990. godine oko 13 posto, pri se smatra da oranje s prevrtanjem zemlje snosi znatan udio u odgovornosti za ovakvusituaciju

Neposredna sjetva oranje, provodi se korištenjem posebnih alata i

opreme za otvaranje manjih rupa u zemlji za ubacivanje sjemena i gnojiva pored njega (gnojivo se eventualno može dodati površinski). Bitno je da se zemlja pri sjetvi otvara u što manjem obimu i potom opet zatvori. Priprema tla prije sjetve zahtijeva prethodno sjeckanje korova i ostataka prethodne žetve ili njihovo valjanje ili prskanje herbicidima za kontrolu korova.

' ' Stalna pokrivenost tla (biološkim materijalomslamom, kukuruzovinom, osušenom travom i sl.) važna je da bi se ono zaštitilo od razornog izlaganja suncu ili jakim : kišama, da opskrbi mikro i : makroorganizme u zemlji hranji. vim tvarima i da u tlu mikroklimu za optimalan rast i razvoj organizama, i korijen zasijanih biljaka.

Na ovaj se sposobnost tla za bolje upijanje i zadržavanje vlage stvaranjem kanala za prodor zraka i vode u tlu, što dalje njegov prirodni biološki tretman odnosno formiranje humusa. Smanjuje se negativan utjecaj brzog otjecanja vode (od jakih kiša ili naglog topljenja snijega) sa tla što dovodi do njegove erozije; obnavljanje plodnosti tla na ovaj je brže od njegove degradacije; ublažavaju se temperaturne varijacije na površini kao i unutar plodnog sloja tla i tako stvaraju bolji uvjeti za razvoj korijena.

Važnost plodoreda Rotacija poljoprivrednih kultura nije neophodna samo kako bi se ponudila ishrana za mikroorganizme u zemlji, i zato što one imaju korijen na dubini pa na taj koriste

hranjive tvan 1z raznih slojeva zemlje. Hranjive tvari koje su se akumulirale u dubljim slojevima zemlje nisu više dostupne nekim vrstama biljaka i na taj mogu biti reciklirane rotacijom kultura koja radi poput biološke pumpe. kultura pri rotaciji vodi stvaranju flore i faune zemlje zato što korijen biljaka organske materije koje raznovrsne tipove bakterija i plijesni - koje zauzvrat igraju važnu ulogu u transformaciji ovih materija u hranjive tvari za biljke. Rotacija kultura igra isto tako fitosanitarnu funkciju i prenošenje za vrste biljaka s jednog usjeva na drugi preko ostataka žetve na njivi, odnosno smanjuje rizik od zaraze biljnim nama ili korovom.

www .bio-pharm-vet.hr

AGROTEC.

• Podloge za ležišta

• Udoban gumeni pokrov za gazne površine

• Tuneli - sjenici

• Mre:1.eza zaštitu od propuha

• Vrata za zaštitu od propuha

• Zavjese

Bio Pharm Vet d.o.o. za trgovinu i usluge u veterini Medvedgradska 1c

HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia

Tel.: +385/1 4666 718

Fax: +385/1 4667 137 info@bio-pharm-vet.hr www.bio-pharm-vet.hr www.aqrotel.eu

MIJENJAMO STARO ZA NOVO!

Krediti do 10 godina, bez udjela, bez jamaca, bez hipoteka!!

Jesenska sjetva ozime grahorice u smjesi sa

V• •

zitarzcama

Kako grahorice imaju puno u masi a stabljika je zeljasta (mekana), mogu se iskorištavati na više i to za zelenu masu u kulturi, ili još bolje, u smjesama sa žitaricama, ljuljevima i djetelinama

Piše: Dr. se. Darko Uher

Oozima grahorica najpoznatija je i najraširenija od svih vrsta grahorica. Najraširenija je u umjerenom klimatskom pojasu, a nJezma puna vrijednost je kada je proizvodnja krmnog bilja na orani-

Mljekarski fi,gt 10/2009.

cama. Može dati visokokvalitetnu krmu koja se koristi u zelenom stanju, kao sijeno ili silaža. Osobito je vrijedna zato što se može koristiti i za zelenu gnojidbu jer daje veliku nadzemnu masu.

Agrotehnika proizvodnje

Obrada tla za ozime smjese grahorica i žitarica jednaka je obradi tla za sjetvu ozimih žitarica.

Predusjev mora biti dovoljno rano skinut kako bi se kvalitetno i na vrijeme mogla obaviti osnovna obrada i dopunska priprema tla za sjetvu. U osnovnoj obradi tla i predsjetvenoj pripremi u tlo se unose fosforna i kalijeva gnojiva i dio gnojiva. Fosfora (PP 5) grahorici treba osigurati 80-100 kg, kalija (KiO)120-150 kg/ha, a dušika

startno 30-40 kg/ha. Dio potrebnih hranjiva može se namiriti i zrelim stajskim gnojem, odnosno gnojovkom, a razliku mineralnim gnojivima. Smjese se prihranjuju u u kretanju vegetacije, a mogu se prihranjivati i u vlatanju žitarica gnojovkom ili KAN-om. U svakoj prihrani gnoji se sa po 100 kg/ha KAN-a. Grahorica vrlo dobro reagira na kalcij, pa se na kiselim tlima KAN-ompostižu bolji rezultati nego na alkalnima. Grahorice, kao i sve mahunarke, vrlo dobro reagiraju na gnojidbu mikroelementima, molidbenom (Mo),jer je on neophodan za aktivnost Rhizobium bakterija koje fiksiraju dušik. Da bi se poboljšala fiksacija dušika, prije sjetve sjeme grahorice treba inokuIirati Rhizobium bakterijama. Predsjetvenom pripremom tla treba usitniti i poravnati površinski sloj kako bi mogla položiti sve sjeme na dubinu. Grahorice i smjese na osnovici grahorice u ozimom roku sjetve treba sijati dublje (4-6 (7) cm), da se dublje zakorijene. Ako je usjev plitko posijan, mraz ga može na površinu što je u praksi pa se tako izdignute ne) biljke na površini osuše, jer nemaju sposobnost tjeranja sekundarnog korijena kao žitarice pa i usjev ostaje rijedak. usjev daje i niže urode mase. Sjeme grahorice treba sijati odvojeno od sjemena ostalih vrsta žitarica. Ako nije odvojena sjetva, sjeme grahorice treba dobro izmiješati sa sjemenom žitarice i sijati zajedno 46 cm duboko. Ako se usjev sije izvan rokova sjetve ili u loše pripremljeno tlo, sjemena treba oko 25%. Smjese grahorica (ozime) s ljuljevima i djetelinama treba sijati dvofazno, i to po unakrsno, ili ako unakrsna sjetva nije tada prvo sijemo krupno sjeme (grahorice i žitarice) u jednom smjeru duboko, a u suprotnom smjeru (2-3 cm) djeteline,

Tablica -/:0=.imesmjesegrahoricai žitarica

Sastav smjese

Zma!m'

I. ozima itrahorica 100-150

+ozimaraž 200-300

2. ozima irrahorica 100-150

+tritikale 150-250

3. ozima 1rrahorica 150-250 +ošenica 150-300

4. ozima grahorica 150-250 +ozima zob 150-200

5. ozima ~rahorica 100-150 +ozimi (zob) 100-150 +inkarnatka 200-300 + talijanski liuli -

ljuljeve i Ozime smjese grahorica i žitarica siju se od sredine rujna do sredine listopada, a smjese grahorice s ljuljevima i inkarnatkom oko sredine do kraja rujna. Kasnije sijani usjevi inkarnatke i ljuljeva do zime ne razviju 7-9-11 listova. Slabije razvijen usjev (1-3 lista) osjetljiv je na zimu i može se smrznuti. Smjese grahorica i žitarica mogu se sijati dobro namještenom žitnom Sjetvenom probom prethodno treba namjestiti kako bi se mogla utvrditi sjemena koju treba posijati na površinu. Od ozimih sorti grahorice u prodaji je samo sorta Popelsdmf.

Landsberška i istarska smjesa

Osim navedenih kultivara i smjesa, u nas se može sijati još i landsberška smjesa sastava i normi sjetve - grahorica 50 kg/ha, talijanski ljulj 10 kg/ha i inkarnatka 20 kg/ha. Ova se smjesa može koristiti za zelenu krmu, u povoljnim uvjetima sušiti za sijeno i silirati, ako je urod od planiranog, ili ako je namjena za silažu. Daje visoke prinose mase i hranjiva. U zelenoj masi je vrlo kvalitetna, lako se silira, ali s obzirom na to da daje visoke prinose mase u vlažnim uvjetima i uz obilniju gnojidbu poliježe jer nema dovoljno koji bi mogao nositi cijelu masu. U našim uvjetima landsberška

siemena kg/ha kl!/ki

45-90 26-52

smjesa sije se tijekom rujna. U hladnijim uvjetima i s ranijim nastupom sije se ranije, a na Sredozemlju kasnije. Obrada tla i osnovna gnojidba prije sjetve jednaka je gnojidbi za ozime smjese. U kretanju vegetacije u ova smjesa prihranjuje se ovisno o potrebama i sa 100-200 kg/ha KAN-a,a u vlatanju još sa 100150 kg/ha KAN-a. Za košnju za zelenu krmu ova smjesa prispijeva potkraj travnja u toplijim podrua može se iskorištavati sve do završetka cvatnje inkarnatke tak lipnja). Viškovi proizvedene krme mogu se silirati, a na Sredozemlju i suhim i sušiti za sijeno u cvatnji inkarnatke. U Istri se sije još i istarska smjesa za zelenu krmu i napasivanje sastava:

• inkarnatka 30 kg/ha

• engleski ljulj 1Okg/ha

• smiljkita roškasta 3 kg/ha Ova smjesa za korištenje prispijeva rano u nakon košnje, ako se kasnije kosi slabo regenerira pa se iskorištava napasivanjem. Kao i landsberška, i ova smjesa može imati niz izvedenica za uvjete, iskorištavanja, i visinu prinosa te vrijeme prispijevanja.

Iskorištavanjegrahorica i njihovih smjesa

Kako grahorice imaju puno u masi a stabljika je zeljasta (mekana), mogu se iskorištavati na

više i to za zelenu masu u kulturi, ili još bolje, u smjesama sa žitaricama, ljuljevima i djetelinama. Za silažu se grahorice siju u smjesama jer se same u stadiju razvoja teško siliraju zbog premalo suhe tvari i u masi, pa se dobije suviše vlažna silirana masa i ne postiže potreban pH (kiselost) silaže. Grahorice u nadzemnoj masi imaju puno i tanku zeljastu stabljiku pa su prikladne i za sušenje. Za sušenje se siju u smjesama s ljuljevima, djetelinama i zobi u sušim uvjetima, ili na propusnim sušim tlima. Za sušenje grahorica se kosi u punoj cvatnji pa do oblikovanja donjih mahuna. Zato u smjese za košnju i sušenje za sijeno treba uvrstiti kasne kultivare žitarica, ili ljuljeva s nabusavanjem i udjelom

Da bi se sijena i ubrzalo sušenje a time smanjili i gubici koji nastaju sušenjem, prilikom košnje, ili nakon košnje za sušenje treba upotrijebiti lomilicu koja skratiti vrijeme sušenja jedan do dva dana. Za silažu se smjese s raži i tritikale kose ranije (u klasanju), a smjese sa pšenicom (najbolje za silažu) i zobi u cvatnji žitarice pa do zriobe. Za silažu i ranije skidanje u siju se smjese s udjelom žitarica 200 - 300 zrnalm 2 i manjim u.9.ielom grahorice 100 - 150 zrnalm 2

Tablica2: Hranjiva vrijednosti

silažegrahorice i zobi

Sadržaj hranjiva u suhoj tvari smjese Broj dana od otvaranja silosa

Kalendar radova u listopadu

Slobodne površine nakon krumpira, suncokreta, soje, repe, sirka, krmnog bilja i ranijih hibrida kukuruza kao i sjemenskog kukuruza zasijavaju se ozimim ozimom raži i sortama ozime pšenice koje zahtijevaju raniju sjetvu. Intenzivno se nastavlja berba kukuruza, repe i svih proljetnih kultura radi površina za sjetvu pšenice. U listopadu se obavlja dio poslova u godini,jer se preoravaju površine, obavlja se gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima i nastoji obaviti sjetva do kraja mjeseca kad završava i optimalni rok za dio sorata, ovisno o

UVRTU

Sve slobodne površine treba duboko prekopati. Sadi se ukrasno grmlje, a u lagano se o reže.

GNOJIDBA

Prije sjetve pšenice zaorati 400 kg/ha NPK 10-30-20, a predsjetveno zatanjurati 100 kg/ha UREEili 1501/ha UAN-a.

u suradnji s

Visokovrijedanvita

Podrijetlo trenutno znatnije korištenih holstein bikova

Piše: Zdenko dipl. ing., HPA

Iako naša populacija holstein goveda nije brojna kao neki razvijeni uzgoji (oko 42 000 krava u kontroli mliukupan broj krava

u tipu holsteina oko 55 000), na tržištu je prisutan golem broj bikova za umjetno osjemenjivanje. U centrima za umjetno osjemenjivanje (centri za sakupljanje sjemena i centri za skladištenje sjemena), sukladno Uzgojnom programu, nalazi se 10-12 mladih bikova iz nacionalnoga uzgojnog programa, zatim manji broj živih testiranih bikova iz uvoza, kao i široka paleta ponude stranog sjemena (duboko smrznuta sjeme - DSS). dio mladih bikova proizvod su ciljanog sparivanja bikovskih majki i bikovskih (sinovi O Mana, MR Sama i Mariona). Kod odabira bikovskih majki posebna se pozornost (osim proizvodnje, vanjštine i reproduktivnih osobina) pridaje njihovu pedigreu, kako bi se prilikom sparivanja s bikovskim izbjegnuo uži ili širi uzgoj u srodstvu. Time se izbjegavaju negativni kod pojedinih osobina mladih bikova.

Posvetiti pozornost pedigreu

Shodno tržišnim zahtjevima i poslovnoj politici centra za umjetno osjemenjivanje, mladih bikova koji se testiraju još su od uvijek najboljeg bika na svijetuO Mana. U nekim stranim uzgojima i pojedini njegovi sinovi zauzimaju prva mjesta na toplistama, pa se nadamo da i kod

nas, možda, jedan od O Manovih sinova dobiti dobre i pouzdane rezultate testova. U skoro vrijeme nekoliko sinova Mr Sama, Jeffersona, Goldwyna i Ramosa, koji biti testirani na prvotelkama (maksimalno do 2000 doza DSS-a po biku). Bikovi se ne smiju testirati (pripuštati) na prvotelkama istoga ili podrijetla, i to u cilju izbjegavanja uzgoja u srodstvu. To da se O Manovi sinovi ne smiju pripuštati na svoje polusestre (O Manove ili na Kubijeve (srodnici) Ista je situacija i s drugim linijama (npr. linija MtotoPrelude-Starbuck, ili linija DurhamElton-Bell), gdje ne bi trebalo testirati Mtotoove potomke na Moblackovim ili Papillonovim i Mistera (MR Samov sin) na Emindyja, Etappea,

Cilj ovog je upoznati i iz uzgoja s osnovnim podacima iz podrijetlabikova koji se kod nas koristekako bi se izbjegla pojava uzgoja u srodstvu

Brahmsa itd. (potomci od linije Elton-Bell). Za razliku od desetak mladih bikova, na tržištu se nalazi približno 150 testiranih bikova. Zato je vrlo važno prilikom njihova korištenja još pozornost posvetiti pedigreu, kako krave tako i bika. kao i kod simentalske pasmine, i u holstein uzgoju je primjetno korištenje svega nekoliko linija. Cilj ovog je upoznati

Tablica 1: Podrijetlo mladih holstein bikova

IME OTAC

ODIN OMAN

ORION OMAN

0-MAR OMAN

ONTARIO OMAN

MISTER- MINISTER ET

MINISTER- MINISTER ET

SHALIMAR SHOTTLE

LANCELO- LANCELOT ET

TUVOK TOYSTORY

MISTER MRSAM

HOLM-ET MRSHIPS

MARKIZ MARION

DJED/OCU UZGOJ GOD. OTAC MANFRED CISCO HRVATSKA 2007. MANFRED CEDAR HRVATSKA 2007.MANFRED LUNAX HRVATSKA 2007.MANFRED RAMOS HRVATSKA 2007. MTOTO GELPRO HRVATSKA 2007. MTOTO GELPRO HRVATSKA 2007.

MTOTO FINLEY NJEMACKA 2006. LUKAS CONVrNCER HRVATSKA 2007.

MARSHALLEMERSON 2007. DURHAM LUNAX HRVATSKA 2008. DUSTER CHARM HRVATSKA 2007. ADD!SON MARKER HRVATSKA 2007

HB br. I IME BIKA I GOD. I OTAC I DJED/OCU

Tablica2: Podrifetlotrenutnoznatnije korištenihholsteinbikova i iz uzgoja s osnovnim podacima iz podrijetla bikova koji se kod nas koriste (dakako da svi zbog svojih uzgojnih vrijednosti nisu preporuza korištenje), da se izbjegne pojava uzgoja u srodstvu. lako ovom prigodom nisu svi bikovi, mišljenja sam da je korisno na jednom mjestu vidjeti i razmotriti pedigree korištenih bikova.

469 MOBLACK 2000 MTOTO PRELUDE 496 DOUG444 2000 MTOTO PRELUDE 612 DALE448-ET 2000 MTOTO PRELUDE 485 MINISTER 1999 MTOTO PRELUDE PRELSPACE 468 RED 2000 PRELCA.VE PRELUDE TERMINATOR611 ET 2003 OUTSIDE PRELUDE

PAPTLLON 2001 PEDANT PRELUDE

JOUNBOY 2001 JOCKOBESN BESNEBUCK

JANOS 2000 JOCKOBESN BESNEBUCK

JEFFERSON 2000 JOCKOBESN BESNEBUCK

JOSE 2001 JOCKOBESN BESNEBUCK

2001 JOCKO BESN BESNEBUCK COMESTAR

LEONARDO 1999 LEE RAIDER COMESTAR

LASKO 2000 LEE

I PRADJED/OCU i OTAC

STARBUCK BLACK

STARBUCK EMORY

STARBUCK EMORY

STARBUCK RUDOLPH

STARBUCK SPACE

STARBUCK RUDOLPH

STARBUCK ZACK

STARBUCK RUDOLPH

STARBUCK JUROR

STARBUCK DOMBINATOR

STARBUCK FORMATION

STARBUCK FATAL

STARBUCK SLOCUM

STARBUCK STORM

STARBUCK MARTY

STARBUCK AMBlTlON

STARBUCK ELTON

STARBUCK ENCORE STAR

STARBUCK PATRON

AEROSTAR MANFRED

MELWOOD MOMENTUM

MELWOOD PATRON

MELWOOD INTEGRITY

MELWOOD PATRON

MELWOOD CHARM CLEITUS

MELWOOD LUKE

MELWOOD CELSIUS

BELL LINDY

BELL ESQUIMAU

BELL GEOFFRY

BELL EMORY

BELL MANDEL

BELL EMORY

BELL GRATON

BELL BELLWOOD

BELL CLEITUS

BELLMAN CASH

CHAIRMAN TONTO

CHAIRMAN MASCOT

BLACKSTAR TONJC

BLACKSTAR STORM

BLACKSTAR RUDOLPH

BLACKSTAR PRESCOTT

BLACKSTAR FLANO

BLACKSTAR OUTSIDE

BLACKSTAR LASSO

BLACKSTAR RONALD

BOVA ELTON

BOVA BELLWOOD

BOVA WINKEN

TRADITION RAIDER

TRADITION GEOFFRY

CLEITUS ESQUIMAU

ROYALTY BESNEBUCK

ROYALTY FORMATION

CHIEFMARK STORM

CHIEFMARK MICA

RUSTY KOMLEAD

RUSTY ANDRIES

REGAL SUNNYBOY

ORKAN TULIP

EAGLE ESQUIMAU

TWIN CASH

JUBILANT KOMLEAD

LEADER LAREDO

VALIANT RELIX

SATAN CELSIUS

Najkorištenije linije broj bikova dolazi iz

Starbuckove linije, od kojih su neki živi uvezeni u Hrvatsku, te time zasigurno ostavili broj (npr. Moblack, Prelspace, Papillon, Johnboy, Leonardo, Lotto Red). Svakako je ne sparivati potomke ove linije (pr. Papillon na Moblackove itd.). Od nekoliko Jocko Besnovih sinova najviše je korišten Johnboy, koji iz ove linije. Druga po brojnosti je linija Marshall-Bellwood-Melwood. Na tržištu je prisutno nekoliko Marshallovih sinova, kao i bik Donat koji od Bellwooda. Dakle, nikako ne sparivati Donatove s Marshallovim sinovima ili obrnuto. po brojnosti je linija Blackstar-Chairman, su nekoliko predstavnika vrlo cijenjeni i u mjeri korišteni (npr. Tulip Red, Grandprix, Support, Cadet, Pagewire). Kod mladih bikova smo govorili o O Manovim sinovima koji iz linije Manfred-CubbyBova. Svakako ih ne treba sparivati s O Manovim (polusestre), niti sa Sosae ili Kubija. Kod ostalih linija na našem tržištu nema broja predstavnika iste linije, ali to ne da ne trebamo voditi o pedigreu, da je uvezen velik broj steonih junica s rapedigreima. U broju prilikom uvoza nije se pridavala dovoljna važnost pedigreu, pa su dolazile junice koje su plod uzgoja u srodstvu. Kao što sam se na jednoj farmi imao prigodu sam u to uvjeriti, gotovo sve te junice izdvojene su prije kraja prve

Jug Hrvatske u znaku izložbe i tradicionalnog sira

U je 19. srpnjaodržana šesta izložbastokei izložba tradicionalnoga sira županije

Piše: Dalibor Janda, dipl. ing., HPA

Izložba je održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u organizaciji Udruge ovaca i koza ske županije, Hrvatske poljoprivredne agencije, Županije neretvanske i Grada

Izložbi su prisustvovali državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se. Zdravka zapovjednik Hrvatske ratne mornarice admiral Ante i Grada mr. se. Stipe Izložbu je otvorio državni tajnik a ravnatelj HPA mr. se. i pozdravili su okupljene i posjetitelje izložbe.

Na VI. izložbi stoke predstavljena je 6 kolekcija ovaca, uglavnom pasmine ruda, 2 kolekcije koza, 12 krava i 3 bika pasmine buša, 4 krave simentalske i 2 pasmine, 10 konja i 10 magaraca.

U govedarskom dijelu izložbe bile su predstavljene tri pasmine koje se uzgajaju u ovoj županiji, i to simentalska i pasmina, a u

dijelu govedarskog dijela izložbe bile su izložene krave, telad i bikovi autohtone hrvatske pasmine goveda buša. Pasminu buša izlagali su llar iz Bosanke kod Dubrovnika i Kata iz kod Vrgorca. Krave simentalske i pasmine izlagao je Petar iz Svim ravnatelj HPA mr. se. je zahvalnicu za sudjelovanje.

Navedene kolekcije predstavilo je 14 s cijele županije. Zastupljene su bile sve izvorne pasmine stoke koje se uzgajaju u županiji. Cilj ove izložbe je bilo predstavljanje koji su formirali obiteljska gospodarstava koja se bave uzgojem posebice izvornih pasmina stoke i proizvodnjom izvornih proizvoda, karakteriza ovaj dio Hrvatske.

Petar iz izložioje krave simentalskepasmine

Predstavljeni izvorni proizvodi mogu se vrlo lako plasirati na tržište kroz ponudu, a to je ujedno i najbolji za proizvodnje u Dubrovažupaniji.

Tradicionalni sir najreprezentativniji je proizvod obiteljskih gospodarstava koja se bave s Dubrožupanije, uz jai meso. U tu svrhu

Djeca su se utrkivala na magarcima

je organizirana Ili. izložba tradicionalnih sireva. Šest s

neretvanske županije ponudilo je na kušanje svoje sireve koji su iznimno cijenjeni proizvodi na tržištu i sve više prisutni u ugostiteljstvu, kao specifiproizvod ovoga kraja.

U sklopu izložbe održana je i utrka na magarcima kojoj su se posebno obradovali posjetitelji koji su u utrci i su-

djelovali. Time se željelo skrenuti pozornost na potrebu ove pasmine, koja je u ne tako davnoj prošlosti imala veliku vrijednost u seoskim ovoga kraja, a danas je uzgajaju samo rijetki entuzijasti.

Svi sudionici izložbe dobili su zahvalnice i diplome HPA koje su im ravnatelj mr. se. i državni tajnik .

visoko kvalitenih steonih junica

Kontakt osoba na hrvatskom jeziku: Samir Krasniqi ExportManager

Telefon: 00491738333311 Telefax: 00494921587393

E-Mail: samirkrasniqi73@hotmail.de

Održana Zupanijska izložba

"Požega 1863. - 2009."

Hrvatski predstavili su kvalitetna grla u kolekcije, a komisiji za izbor najboljih nije bilo nimalo lako odabrati najvrjednija grla

Piše: Dalibor Janda, dipl. ing., HPA

UAlilovcima pokraj Požege 20. rujna održana je Županijska

izložba "Požega 1863.2009.", pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Požeška-slavonske županije i Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Požega, a u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatskoga agronomskog društva Požega, Kaptol, centra Pakrac i Konjogojske udruge "ValisAu·rea"Požega.

Na izložbi koju je otvorio župan Požeška-slavonske županije Marijan izložena su bila goveda u kolekcije. Komisija je odabrala najvrjednija grla, a je ravnatelja HPA Drago diplome te predstavnici županije i Kaptol vrlo vrijedne nagrada. Grla i njihove nagradili su i ostali sponzori.

po kolekcijama

U kolekciji steonih junica simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Marko iz Nove Lipovice za steonu junicu Zoru životnog broja HR 7101282393 (oteljena 18.5.2007.). Otac ove krave je bik Remus AT 738066734, a majka Zotti životnog broja HR 8101292467 u maksimalnoj je laktaciji proizvela 5488 kg mlijeka sa 4,00% m. m. i 3,27%proteina.

s najboljomu ko!ekc1jisteonihjunica simentalskepasmine

s najboljomu kolekct/iprvotelkisimentalskepasmine

list 10/2009.

Marko

Antun

U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Antun iz Antunovca za kravu Jelu životnog broja HR 3101070000 (oteljena 21.9.2006.), koja se prvi put otelila 7.11.2008. godine. Otac ove krave je bik Rodni HB 7340, a majka krava Jeza životnog broja HR 0011010941 u maksimalnoj laktaciji proizvela je 8121 kg mlijeka sa 3,41% m.m. i 3,49% Ova prvotelka je na prvoj kontroli proizvela 26,75 kg mlijeka sa 3,74% m.m. i 3,29%

U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine, prvu nagradu osvojio je Drago Culak iz Antunovca za kravu Blume životnog broja AT 505866109 (oteljena 24.9.2005.), koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 4726 kg mlijeka sa 3,82% m. m. i 3,20% a proteina. Otac ove krave je bik Wastl DE 0937239252, a majka Betta životnog broja AT 445479147 iz stranog uzgoja.

U kolekciji ostalih krava holstein pasmine prvu nagradu osvojio je Darko iz Donjih Emovaca za kravu Aru životnog broja HR 6100844791 (oteljena 15. 7 .2005.), koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 7339 kg mlijeka sa 4,23% m. m. i 3,36% proteina. Otac ove krave je bik Gras Red HB 348, a majka Ana životnog broja HR 8100079489 u maksimalnoj je proizvela 5680 kg mlijeka sa 5, 13% m.m. i 3,35%

Šampionkom iz kolekcija izloženih goveda simentalske pasmine proglašena je krava Wicki, životnog broja HR 2101176976 (oteljena 9.2.2005.), Vladimira Tadijala iz Tominovca, koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 7054 kg mlijeka sa 4,05% m. m. i 3,36% Otac ove

Mljekw:ski Li:1 10/2009.

Najbolja u kolekcijiostalih krava simentalskepasmineje krava Drage Culaka iz Antunovca

U kolekcijiostalihkrava holsteinpasmine prvu nagraduosvojio je Darko

Slavka

krave je bik Erni AT 442286845, a majka Waran AT 236593445 iz stranog uzgoja.

Šampionkom iz kolekcija izloženih goveda holstein pasmine proglašena je krava Blanka, životnog broja HR 6100161850 (oteljena 25.11.2003.), Slavka

iz Alilovca koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 8782 kg mlijeka sa 3,38% m. m. i 3, 14% Otac ove krave je bik Gras Red HB348, a majka Buba HR 0031001515 u maksimalnoj je laktaciji proizvela 8461 kg mlijeka sa 3, 14%m.m. i

Šampionska zvona ponosnim su župan Alai ravnatelja HPA koji je ujedno

dodijelio i diplomu HPAza šampionska grla, dok su od strane organizatora i sponzora primili vrlo vrijedne i naturalne nagrade.

Na izložbi, telad, predstavili su se i mladi Gabrijela Barbara CiganoLucija Gabrijel

Antonio Marko

Robert Petar

Nikolina Tomislav Tadijal, lvana Tadijal i Danijel

Slavonsko-srijemskipodolac

Osim slatke nagrade sponzora izložbe, primili su i medalje za sudjelovanje koje im je u ime HPA ravnatelja

Zanimljivo je bilo vidjeti i kolekciju goveda slavonsko-srijemski podolac, autohtonu hrvatsku pasminu goveda koju je izložilo OPG Zlatni Lug vlasnika Thomasa Heinza iz Donjih Emovaca.

Prikazana je bila i vrlo zanimljiva kolekcija krava s teladi mesne pasmine goveda Blond d'aquitaine te utovljena junad mesnih pasmina goveda Charolais, Limousin, Belgian blue i simentalac koje je izložila tvrtka Kutjevo d.d., a koje se uzgajaju i tove na farmama u vlasništvu ove tvrtke.

I mladi su predstavili svoju telad

SIMENTALSKI BIK VI

SRETNO STIGLI U RIZEVCE

Zapamtite ova dva imena - MILANO I ELPAIS jer to su dva vrijedna r-.PkN:lna pasmine stigla iz od našeg partnera Munchen Grub. Bikovi r;·llid.lD• eksterijeru, nego i u genetskom smislu, a sve svoje vrline pre,"' karantena i proizvodnja. su oba bika do sada bila dostu potražnje sjemena nikada nije bilo dosta, pa su se naši partneri

ELPAISIMA VISOKI UKUPNI INDEKS GZ.W132

MW 113 +650 -0.11 +18 -0.06 +18

FW128 AT125

Izložba goveda

zupanqe

Piše: Josip

Organizatori izložbe bili su Frankopan PZBraniteljska zadruga Brinje i Hrvatska poljoprivredna agencija, pod pokroviteljstvom županije, Brinje i Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Generalni sponzor izložbe bila je tvrtka ŠIRJANiz a PIK d.d. Rijeka, Dukat d.d. Zagreb i Hrvatska mljekarska udruga nagradili su i mlade uzgajigoveda.

otvorenje izložbe proglasio je zamjenik župana

senjske županije Milan a u ime Hrvatske poljoprivredne agencije prisutne je pozdravio Nikola Kostiha, ing., koji je istaknuo kako je komisija za ocjenu goveda obavila posao i nagradila najbolja izložena grla.

Ravnateljica Braniteljske zadruge iz Brinja Josipa izrazila je uvjerenje kako su poljoprivreda i mljekarska proizvodnja "kruh naš svagdašnji" i još zalaganje države u cilju zaštite poljoprivrednika. "Teška je situacija, ali bez obzira na sve, nama je uspjelo i put organizirati županijsku izložbu", istaknula je J. izrazivši žaljenje zbog slabijeg odaziva nego prošlih

lvan

iz nedaleko od neokrunjeni je kralj po redu izložbe goveda

županije, koja je 19. rujna održana na sajmištu u Brinju

godina. županija od davnina je poznata po proizvodnji i zato smo mi i organizirali ovu izložbu za sve gradove i jer ona mora biti naš ponos", je].

Brinje Ivica pak, izrazio je zadovoljstvo zbog organiziranja ove izložbe jer se prije svega promovira brinjski kraj koji ima solidnu poljoprivrednu tradiciju, posebno u "Nažalost, prema mojim spoznajama fond na dulje opada", rekao je i nastavio: "Ponajviše je to zbog loših otkupnih cijena mlijeka, kao i zbog da naša nije Zakonom o brdskoplaninskim pa tako npr. mlijeka iz naših Lipica s nadmorske visine od 730 metara ima znatno nižu cijenu od iz npr. Kompolja, koje se nalazi na 300 metara nižoj nadmorskoj visini, a samo zbog da je Kompolje kao dio grada spomenutim zakonom. Koliko mi je poznato, navedeni zakon kao i Zakon o od posebne državne skrbi trebali bi postati dio prošlosti, a ova i problematika riješila bi se novim zakonom. Mljekarski list 10/2009.

Krava Ida vlasnika Jvana iz ponosna je šampionka izložbe

Nadamo se kvalitetnijim i zakonskim rješenjima", istaknuo je Brinje Ivica

Dožupan

županije Milan istaknuo je kako ova županija ima svoje prednosti, a to su zemlja, drvo i prirodne ljepote i u tom kontekstu nudi velike perspektive. U županiji je 3000 goveda i prikupi se oko 12,5 milijuna litara mlijeka. To se na prvi pogled malo, ali ako se zna da nas ima svega 50-ak i nije tako malo, dodao je i izrazio zadovoljstvo što je na izložbi zastupljena autohtona pasmina buša koja, prema njegovim zaslužuje brži povratak na ove prostore.

Zapitan kako mu je uspjelo tako dobre rezultate, lvan predsjednik udruge holstein goveda za Istarsku, Primorsko-goransku i županiju rekao je: "Tajna svega je mukotrpan rad mene i moje obitelji, sve od od poslije rata, kada smo raditi. Kako smo se trudili i -·evo ovo je vrhunac svega toga! Hvala svima koji su nam sudjelovanje na izložbi, neka se vidi rad i trud na ovoj našoj škrtoj zemlji, da se i ovdje može uzgajati holstein govedo, kao potencijal . mlijeka. Prosjek u laktaciji moje štale je 7496 litara mlijeka", kazao je koji u trenutku primanja priznanja nije uspio suspregnuti suze.

grla

Na izložbi su predstavljene pasmine goveda razvrstane u ukupno sedam kolekcija. Predvoi ocjeni pristupila su 23 grla. komisiju su Ratimir dipl. ing, Davor dipl. ing, i Nikola Kostiha, ing. Sva grla po kolekci-

M(fekarski list 10/2009.

bušepredstavilisu ponossvogakraja

jama dobila su diplomu Hrvatske poljoprivredne agencije te i naturalne nagrade od sponzora izložbe, a šampionsko grlo dobilo je zvono Hrvatske poljoprivredne agencije.

U kolekcijama pasmine, najboljom junicom proglašena je RAKA HR 8101443304 Mande iz Brinja, a najboljom kravom DIKAHR 0043004256, koja je u dvije laktacije proizvela 5333 kg mlijeka sa 4,09% m.m. i 3, 14% proteina. Vlasnica krave je Željka iz Brinja. U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine najboljom je proglašena KOKA HR 0004019468, je ukupna proizvodnja kroz tri laktacije iznosila 5481 kg mlijeka sa 4,52% m.m. i 3,45% proteina. Vlasnica krave je Verica iz Brinja.

U kolekcijama holstein pasmine najboljom steonom junicom proglašena je SELMA HR 9101303881 Predraga iz Brinja, dok je najboljom prvotelkom proglašena MIGI HR 5101310193 Ivana iz U kolekciji

ostalih krava iste pasmine najbolja je krava PISAVAHR6100021327, je ukupna proizvodnja kroz dvije laktacije iznosila 6039 kg mlijeka sa 4,10% m.m. i 3,09% proteina. Vlasnica krave je Verica iz Brinja.

Šampionkom izložbe proglašena je krava holstein pasmine IDA HR 3100433358, oteljena je ukupna proizvodnja kroz dvije laktacije iznosila 6746 kg mlijeka sa 3,71% m.m. i 3,47% proteina, vlasnika lvana iz

I ove je godine prikazana kolekcija izvorne i pasmine buša, a grla su izložili Katica iz Smiljana i Milan Žarak iz

Nakon izložbenog dijela, u okviru Bambino kupa predstavljeno je pet mladih odjevenih u narodne nošnje s njihovom teladi. Tako su svoju telad predstavili Goran i iz Prokika, Marija i Julija te Robert Holjevac iz Brinja. komisija ocijenila je uvježbanost teladi te

SMJERNICE ZA ZDRAVU PREHRANU

- Dr. Ivo Belan

Nedavno sam organizirao privatnu mini anketu. Znance i prijatelje ali i ostale s kojima sam dolazio u dodir pitao sam li svakogjutra i što jedu. Rezultati su bili porazni. Osamdeset posto ispitanika odgovorilo je da ujutro ne jede ništa, deset posto, na brzinu, ulije u sebe šalicu ili crne kave (uz obaveznu cigaretu), a svega deset posto sjedne mirno za stol i pojede koji se sastoji od nekoliko prehrambenih artikala. - zaboravljen obrok

Ako bi netko proveo anketu razmjera, uvjeren sam da bi došao do rezultata. Stavimo ruku na srce i priznajmo da još velika jednostavno zaboravlja na kao dnevni obrok. na još nitko nije zaboravio, pa makar u prolazu :, 7 negdje na brzinu, nešto prigrizaol "' Ovakav režim dnevne prehrane pogrešan je i je poodavno -.., u naše prehrambene navike. l) Zanemarujemo li zato što smo gotovo svakog jutra u nekoj žurbi, u trci na posao, u školu, da uhvatimo autobus, vlak ili zato što ' --, jednostavno želimo spavati, ili zato što nam se ne da pripremati svakog jutra hranu? Što god bio 1~ razlog, ostaje da nam -.., za prehranu 1)mijenjanje navika. Nemojmo \ l smetnuti s uma da nam .."\..1treba osigurati oko 1'1 dnevnih potreba u energetskim, """\ gradivim i zaštitnim tvarima, l ) sastavnim dijelovima naših namirnica. baš suprotno\.. J gladni radimo a siti se odmaramo, što je posve pogrešno. Upravo bi

Mljekarski list 10/2009.

trebao biti obilat i da dan jaki, siti i tako udovoljimo i naporima koje pred nas postavlja naše radno mjesto. u naš i druge prehrambene artikle. je mlijeko vrijedna hrana, bogata vitaminima i drugim hranjivim sastojcima.

Kako si

Mnogi od nas imaju spreman odgovor: •~a bih ali nemam vremena za pripremanje".

Ako ne možete ili ustati 1520 minuta ranije, pripremite prethodnu (puding, kompot i sl.), ili pak ujutro jedite pahuljice od žitarica koje ne treba kuhati, koje su odmah spremne za jelo. Napravite od šunke, izvadite sok iz hladionika. Ako jurite iz stana zgrabite u ruku nešto suhih lješnjaka, krišku sira ili jednu bananu ili mrkvu!

Kao što vidite, gotovo svaka hrana može biti dio dobrog Vodimo brigu o tome da bude raznovrstan, da su u njemu zastupljene i i masti, i ugljikohidrati i vitamini.

Dorothea Rothman, direktorica newyorškog instituta za prehranu, kaže: "S malo mašte i unaprijed planiranja možete obrokom koji vi i vaša obitelj željeti zaboraviti".

Nije naodmet ovdje raspraviti o još nekim smjernicama zdrave, ispravne prehrane. Hrana koju jedemo daje nam energiju i hranjive sastojke pa možemo preživljavati i uživati u životu. Važno je uspostaviti ispravnu ravnotežu

Hrana je jedan od najvažnijihsastavnih dijelovanašeg života. U njoj valja uživati i uzimatije u društvu svoje obiteljiili svojih prijatelja.Ako slijedite navedenesmjernice,u hrani možete još više uživati.Bez pravilne prehrane nema rada, nema zadovoljstvai

nema života

i vrste hrane koju jedemo. Malo je ljudi koji odabiru hranu ponajprije zbog njezine hranjive vrijednosti, a velika kupuje ono što voli jesti. Ovo se pokazalo vrlo jasno u jednom istraživanju u kojem se ljude pitalo da izdvoje onu hranu za koju misle da je za njih najbolja. je rekla kako smatra da je crni kruh hranjiviji nego bijeli, pa ipak 90 posto svih ljudi (u Engleskoj) redovito kupuje bijeli kruh.

Uživajte u hrani

Važno je da hrana bude hranjiva, ali i takva da u njoj uživa. Potrebno je jesti raznoliku hranu, a ne upasti u rutinu. Nastajte odvojiti dovoljno vremena kako biste uživali u obrocima. Jedite s prijateljima ili s obitelji kad god je to

Jedite vrste hrane

Nijedna hrana ne pruža sve hranjive sastojke koje ljudski organizam treba. hrana sadrži mješavinu ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala. Postoje glavne skupine hrane: škrobna hrana (kruh, tjestenina, riža, žitne pahuljice, krumpir), proizvodi (mlijeko, sir, jogurt), meso i zamjene (meso i mesne vine, ribe i riblji proizvodi,jaja, grah, orasi), i (lisnato i ostalo jabuke, kruške, banane, sokovi).

Jedite ispravne hrane za zdravu tjelesnu težinu

Ako uzimate više kalorija nego što ih potrošite, postupno se debljati. Prekomjerna tjelesna težina može rezultirati bolestima, visokim krvnim tlakom, i drugim tegobama. Ako želite izgubiti na težini, uzimajte manje kalorija i posvetite više pažnje tjelovježbi. Tjelesno vježbanje ne mora biti naporno i

Jedite hranu bogatu škrobom i vlaknastim komponentama U takvu hranu spadaju, na

primjer, kruh, krumpir, riža, tjestenina, kukuruz. Tih namirnica ima dovoljno i nisu skupe. Žitarice od cjelovitog zrnja posebno su bogate tim vlaknima. Vlaknaste komponente iz žitarica pomažu u dok

vlakna iz i mahunarki i ostalog mogu u smanjenju kolesterola u krvi. Mnogi ljudi misle da kruh deblja, kruh ne deblja, nego špek ili maslac na kruhu.Jedna kriška kruha ima 65 kalorija, ali sa špekom ili maslacem na njoj je 150 kalorija!

Nemojte jesti previše

Razumljivo, nešto (oko 30 posto) u našoj prehrani je potrebno. mi jedemo daleko više posebno što znatno rizik od infarkta. Valja kazati da nije nikakav problem ponekad uzeti obrok s puno masti. Važno je da to ne bude stalna navika u ukupnoj prehrani.

Nemojte jesti slatku hranu

Slatka hrana je glavni uzrok krvarenja i propadanja zubi. Prepoje uzimanje slatke

agrometeorologija

Mr. se. Dražen

"SvetiLuka u nokte huka"

se da sredinom ovog mjeseca naglo zahladi, pa od tuda i izreka na blagdan Sv. Luke: "Sveti Luka u nokte huka". Davne 1936. godine u Zagrebu je zabilježena i padanje prvih pahuljica snijega. Kako od te godine više nije bilo tako rane pojave snijega, vjerujemo da ga i ove godine biti, ali je vrijedno istaknuti da je ona ipak

Do konca mjeseca a i jutra bit hladni, pa se minimalna temperatura zraka može spustiti i ispod smrzavanja. Prisjetimo se kako je 1971. godine tijekom listopada u Zagrebu izmjerena minimalna temperatura zraka -5,6 0 C. Dakle, to nam dovoljno govori da je zadnje vrijeme kad treba skloniti s balkona, a krizantemama i ostalom namijenjenom za

hrane i slatkog bomboni, slatka gazirana u vrijeme glavnih obroka, a i Debeli ljudi trebaju reducirati uzimanje

Vodite brigu o vitaminima i mineralima u svojoj prehrani Ako jedete namirnice iz spomenute skupine hrane, dobivat sve vitamine i minerale koje trebate. Hranu treba jesti što je svježiju ili nakon propisanog uskladištenja. Valja paziti da se kod pripreme predugim kuhanjem ili kuhanjem u prevelikim nama vode ne uništi sve dobro u njemu. Kuhanjem u ekspres loncu ili mikrovalnoj se više vitamina u hrani.

Hranu ne solite više nego što je nužno. se s punim pravom, da je potrebno smanjiti sol u hrani. Previše soli u hrani kod nekih može pridonijeti pojavi visokoga krvnog tlaka, koji pak može uzrokovati i bubrežnu bolest ili moždani udar. nas soli hranu više nego što treba, prema tome je manje soliti hranu, upotrebljavati manje soli tijekom kuhanja i jednostavno izbjegavati držati sol na

blagdan Svih svetih osigurati kvalitetnu zaštitu od pojave mraza.

Tlo vjerujemo ovog mjeseca biti umjereno vlažno te povoljno za obradu. Kako se i kiša, savjetujemo da se požuri s duboke obrade tla. Naime, samo duboko izorana tlo tijekom jesenskih i zimskih mjeseci može sakupiti dovoljno vode. Frezanje tla tijekom jeseni se ne Prisjetimo se, tlo je nakon frezanja rastresito. Nakon snijega to tlo biti zbijeno, a i opasnost od erozije je vrlo

M!jekarski list 10/2009.

REZIDBA

VINOVE LOZE

» vinova loza

» uvjeti uzgoja

» principi rezidbe

» rezidba i njega

»jagoda

» malina

» kupina

» borovnica

» ribiz

» ogrozd

Agro-hit za poljoprivredu i selo specijalizira1 je namijenjen poljoprivrednicima i svima ! imaju vrt ili balkon.

Izdanja su optimizirana za sve korisnike, puna su i tekstova, te vrlo luksuzno oprer u A4 formatu u boji.

Adresa

Poljoprivredna zadruga Agro-hit

Sajamski prostor Gudovac 43 251 Gudovac

PODIZANJE

ZELJASTO NASADA

VINOVE LOZE

» priprema i

» kupus

» kelj odabir tla

» sadnja vinove

» kelj

» loze

» brokula

» autohtone i

» korabica nove sorte

» kineski ku1

» kineska

ra

» raštika

ORAH I LIJESKA

PLODOVITO

» sorte i selekcije 1 oraha

» paprika

» sorte i

» razmnožavanje

» patlidžan lijeske

» njega nasada

r. .1 I ·,a~ agrigenetics

Stjepan Brlek

(] 925. - 2009.)

umro je STJEPAN BRLEK, agronom, cijeli svoj radni vijek agronomskoj struci, posebice i mljekarstvu, provjereni suradnik, a nadasve dobar i kolega. Jednom naš Štef kako su ga kolege i prijatelji zvali, bio je kojeg je krasila radna upornost i na kojeg se uvijek i s puno povjerenja moglo Svojom i širinom pogleda stekao je tijekom života niz iskrenih prijatelja i kolega, ljudima svih slojeva, od poljoprivrednikado profesora.

Znali smo da je teško bolestan, ali nas je ipak njegova smrt zatekla i duboko potresla. Usprkos dugogodišnjoj bolesti koja ga je pratila, Stjepan Brlek imao je golemu unutarnju snagu i volju za životom i radom.

Stjepan je 31. kolovoza 1925. godine u Grabercu pokraj Vrbovca, gdje je stekao osnovno obrazovanje. Daljnje školovanje prekinuoje 2. svjetski rat, u kojemje i sam aktivno sudjelovao. Po završetku rata nastavlja školovanje na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje zvanje diplomiranog inženjera agronomije. Diplomirao je u prvoj generaciji studenata smjera.

Kao zaljubljenik u svoje zvanje službovao je najprije na skom i bjelovarskom poslijeratnom agrarnom razvoju tog dijela sjeverozapadne Hrvatske. Poseban interes njegova djelovanja bio je razvoj i mljekarstva. Bilo je to vrijeme masovne industrijalizacije,

kada je bavljenje poljoprivredom bilo krajnje podcjenjivan posao. Razvijan je kompleks manje vrijednosti sela i seljaka. Zapostavljanje i podcjenjivanje poljoprivrede odražavalo se i na školovanje i studij mladih ljudi na poljoprivrednim im da to i nije dobar izbor. Dugo je vremena trebalo da se promijeni svijest i strukture uvjere da je upravo razvijena poljoprivreda temelj zdravog gospodarstva svake države. U to bremenito vrijeme za poljoprivredu, jedan od najvatrenijih boraca i pobornika opstanka i razvoja hrvatskog sela i seljaka bio je upravo naš Stjepan Brlek. Privrednom reformom 1965. godine su se napokon pozitivni pomaci i u poljoprivredi. Ustanovljene su i regulirane cijene i pariteti poljoprivrednih proizvoda. U to vrijeme gospodin Stjepan Brlek obnašao je funkciju direktora Hrvatskog skog selekcijskog centra (bivšeg saveza marvogojskih udruga Hrvatske). Uz ostalo, obavljao je i više funkcija. Dva mandata bio je saborski zastupnik, svoje djelovanje na razvoj koje je u to vrijeme bilo sistematski zapostavljano ne samo u Hrvatskoj, i u drugim republikama bivše Jugoslavije. Bili su to prijelomni trenuci hrvatskog kada su stvarane osnove njegova moderno organiziranog razvoja. S pozicije saborskog zastupnika i direktora Hrvatskog selekcijskog centra, s nekolicinom svojih kolega istomišljenika uspio je izboriti prve državne premije u proizvodnji i

otkupu mlijeka. Uvjetovane su i provedbom uzgojna selekcijskog rada u govedarstvu, a kasnije u i kozarstvu. U to vrijeme njegova djelovanja (1973.) utemeljen je 1. nacionalni uzgojni program u govedarstvu. Zajedniradom i naporima poljoprivrednika, agronomskih i veterinarskih od 1974. godine sustavno se provoditi vlastiti uzgojni program. Premiranjem proizvodnje mlijeka i ženske teladi, te kreditiranjem uzgoja i nabave rasplodnih grla, izgradnje, adaptacije i opremanje modernih staja, izgradnje silosa, nabave poljoprivredne mehanizacije, stvorena je solidna osnova za organiziraniji i rad u govedarstvu. Velik doprinos ovom zahtjevnom poslu i vremenu dao je upravo Stjepan Brlek, se u to vrijeme na dužnosti tajnika Fonda za unaHrvatske. je stvaranja uvjeta za oživljavanje i revitalizaciju kontrole proizvodnosti stoke, posebno goveda. Objedinjavao je službe na terenu, pratio izložbe, sajmove i nagradna ocjenjivanja. Stjepan je bio i nadasve aktivni Hrvatske mljekarske udruge, s najdužim stažom. Svojom

M(jekarski hst 10/2009.

40-godišnjom suradnjom u Mljekarskom listu, kao odbora i autor mnogobrojnih tiskanih priloga, trajno je obilježio povijesni tijek mukotrpnog razvoja hrvatskog i mljekarstva. Svojim i prilozima postao je vrlo popularan i blizak uzgajigoveda. lsticao se edukacijom i informiranjem o mjerama uzgoja, selekcije i reprodukcije goveda, kojeg su razumjeli svi stoke, od ljudi do visokoobrazovanih požutjele stranice starih primjeraka Mljekarskog lista prepoznajemo njegovu veliku ljubav za struku, kojoj je bio predan cijelog života, sve dok mu srce nije klonulo.

Stjepan Brlekje za svoj predani rad primio mnoga priznanja i zahvalnice. Povodom obilježavanja 90 godina organiziranog uzgojno-selekcijskog rada u Hrvatske 2003. godine Hrvatski centar dodijelio muje diplomu za dugogodišnji istaknuti rad na uzgoju i selekciji stoke.

Do posljednjegdana života StjepanBrlek ostaoje vjeranstruci (s predsjednikomSredišnjegsaveza simentalskoggoveda

JosipomBurekomu vrijemeodržavanja27 kongresaEuropskogudruženja simenta!skoggovedau listopadu2007 godine)

Uz posljednji pozdrav, za sve što je za naše mljekarstvo i mi mu izražavamo našu veliku zahvalnost. Kao dragog kolegu i suradnika, zadržat ga u trajnoj uspomeni.

UrednicaMljekarskoglista Vera dipl.ing. O

otkupne cijene mlijeka

za ru1an 2009. godine

Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, predstavnika mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija ukupnu cijenu mlijeka za promatrana razdoblje, a cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja masti od 4,2% i

sadržaja od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija i vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice

Otkupna cijena mlijeka se na temelju podataka o cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izražena u eurima, te podataka o srednjem eura za iste mjesece

Ukupna cijena mlijeka za rujan 2009. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.)

kn/kg

Na temelju vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% masti i 3,4% se vrijednost masne jedinice i jedinice

Tablica 1: vrijednostimasnejedinice(vM;) i jedinice (vBj)

parametarosnovnecijenemlijeka Postupak vrijednost (kn)

vrijednost masnejedinice vMj= UPCM0,45

kn 4,2

vrijednostjedinice vBj= UPCM-0,55 3,4 0,296 kn

UPCM = Ukupna cijenam/1/ekana bazi 4,2% masti i 3,4% vMj = vn/ednost masnejedinice (45% udjela u UPCM) vPj = vrijednostproteinskejedinice (55% udjelau UPCM)

Tablica2. Vrijednostiotkupnecijenemlijekaza rujan 2009. godine

Vrijednost

(kn)

Ravnatelj, mr. se. Zdravka dipl. ing. agr.

Prva sirutka, koja godi!

BIOvit6000

• Idealnoizbalansiranodnosvitaminamikroelemenata i makroelemenatazaoptimizacijuobroka krava.

• Sadržavaniacin - zazdravofunkcioniranjejetara.

• OdnosCa i P= 3: 1.

• Primjena80- 200g pogrludnevno,ovisno o proizvodnjimlijeka.

BI0vit S

• Dodatakzakraveu suhostaju.

• pravilanrazvojploda,lakšeteljenje i optimalnukondicijukravau pripremiza laktaciju •OdnosCaiP=l,15: 1.

• doza100- 200g pokravidnevno.

B0Vldar

• Makropremikszajunad,izvorsvihpotrebnihvitamina i mineralazajunadutovu.

• aromomzaboljuješnost.

• Primjena u 5%u izradismjesezajunad.

K0-OVldar

• Mineralno-vitaminskidodatakzauravnotežen u opskrbukoza i ovaca vitaminima i mineralima u razdobljulaktacije i suhostaja.

, aromomzaboljuješnost i by-passmetioninom.

• svakodnevnuprimjenuod20g poživotinjidnevno ili 3%u izradismjesezakozeili ovce.

RUMI-LU - pufer- Novoi Jedinstvenana tržištu!

• Specijalanpripravakza acidoze - kiseleindigestijeburaga, s puferskim

• Sadržavasodubikarbonu,magnezijoksid i živukulturukvasaca - zarazvoj mikrofloreburaga.

• Sadržavatvarizaapsorpcijueventualnihmikotoksina iz hrane.

• pogreške u svakodnevnojhranidbikojeuzrokuju acidozu(previšežitarica u odnosunavoluminoznidioobroka,nizak sadržajcelulozezbognedovoljnogunosavoluminoznekrme,previše usitnjenavoluminoznahrana - nepravilnaupotrebamikserprikolice).

• Osiguravastabilnostprobave i imapozitivan u prevenciji bolestipapaka.

• Primjena150-170g dnevno/grlo u prvih120danalaktacije.

BIOdar NOVI mineralnovitaminskidodaci