SADRZAJ
IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE
kvota__ 2
Upute za postupanje s
MPRRR za kupce i organizatore proizvodnje koji preuzimaju gnojivo od Petrokemije _ 47
EKONOMIKA PROIZVODNJE
Kalkulacije i dohodak u proizvodnji mlijeka_ 5 Europsko i tržište mlijeka i mesa __ 12 Troškovi proizvodnje i cijena koštanja mlijeka____ 15
PROIZVODNJA KRME
Metode mjerenja biljne mase na pašnjaku_ 24
Tehnika spremanja silaže 28
HRANIDBA
Potpune krmne smjese u hranidbi krava_ 30
VETERINARSTVO
Opstipacija knjižavca 34
Proljevi teladi uzrokovani virusima 37
KVALITETA HRANE
Dobre bakterije u proizvodima_ 40
OBLJETNICA
Devedeseta obljetnica Agronomskog fakulteta u Zagrebu _______ 43
Naslovnica: Svjetski dan školskog mlijeka na Trgu bana
DANI MLIJEKA
Mlijeko je važno i neizostavno u svakodnevnoj prehrani djece
IZ HRVATSKE. POLJOPRIVREDNE AGENCIJE
Uspješna suradnja __ _ Program V. savjetovanja goveda 44 48 u Republici Hrvatskoj__ ___ 49 otkupne cijene mlijeka za listopad 2009. godine __ IZLOŽBE ____ 64 izložba Vukovarska-srijemske županije---
Neki primjeri snalaženja u sadašnjoj krizi
Kalendar radova u studenome
Hrvatska poljoprivredna agencija organizira V. savjetovanje goveda u Republici Hrvatskoj na temu "Aktualno stanje u govedarstvu RH ". Savjetovanje se održati 12. i 13. studenoga 2009. godine u Vinkovcima u hotelu "Slavonija", pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, uz generalno sponzorstvo Vukovarsko-srijemske županije. Cilj savjetovanja je edukacija i informiranje goveda u svim bitnim govedarstva (držanje, hranidba, proizvodnja i kvaliteta proizvoda, zdravstvena zaštita, Zakon o potporama u govedarstvu, ARKOD sustav, potpore razvoju uzgojnih udruženja). su iz Republike Hrvatske, kao i iz susjednih nam država Slovenije i koje su i Europske unije. opširnije na str. 49
i uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr.www.hmu.hr, MB: 3206599. Žiro 2360000-1101408596, priprema i tisak: "Hlad", Pluska. Nikole Halpera 1, www.hlad.hr Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863.
odbor: dr. se. Petar mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran Zdenka dipl. ing., dr. se. lvan Janja dipl. oec., mr. se. Goran Kiš, mt. se. Natalija dr. se. Miljenko dr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Zdenka ing., Zoran Radan. dr. vet. med, Arnehia Šipek, dipl. ing doc dt. se. lgor dr. se. Darko Uhe• Glavna i odgovorna urednica: Vera dipl. ing„ Izvršni urednik: Zoran dipl. 1ng„ Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. Uprava
Piše: Dr. se. lvan
Sustav obujma proizvodnje pojedinih polj?privrednih proizvoda dodJelom kvota predstavlja ukupne agrarne politike EU-a. Na taj stvara se osnovica za uskladbu ponude i potražnje i osigurava skladan razvoj takvog sektora.
U tom sustavu proizvodnja mlijeka zauzima posebno mjesto. Sustav kvote donesen je u ovom sektoru u Europskoj zajednici još 1984. godine, s ciljem stabilizacije njihova tržišta mlijeka i nih proizvoda. Kako bi se osigurala proizvodnje mlijeka i ponude proizvoda, svakoj zemlji EZ-a dodijeljeno je pravo na proizvodnju mlijeka.
: ' ' Za svaku novu zemlju : prije njezina ulaska u EU se i dopuštena mlijekakvota, koju ona može proizvesti te staviti na svoje tržište. Pri ove kvote prije ulaska u EU provode se dugotrajni pregovori zemlje kandidata i EU-a.
Istu proceduru prolazi danas i Hrvatska. Nakon otvaranja pregovora iz poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj, kvote postaje za nas aktualno te su u tom smislu pregovori Hrvatska se u tim pregovorima nalazi u posebnom položaju, jer je na razini EU-a da kvota traje do 31. ožujka 2015. godine. Ovo da primjena i trajanje kvote u Hrvatskoj biti vrlo kratko. tome, Hrvatska je u obvezi primijeniti sustav kvote.
kvota
Povijest
kvote u EU Prije 1984. godine EZ se s velikim problemom prekomjerne proizvodnje mlijeka, a posljedica je bila tržišta mlijeka i proizvoda te gomilanje velikih
posebice mlijeka u prahu i maslaca. Kakoje govedarska proizvodnja u EZ zauzimala poseban to je bilo od interesa urediti tržište mlijeka i proizvoda kako bi se osigurao skladan razvoj govedarstva. Nakon niza pregovora donesena je Uredba kojom je propisano da se od 2. travnja 1984. uvodi obveza proizvodnje i isporuke mlijeka. Za mlijeka koje neka zemlja tijekom jedne proizvodne godine (od 1. travnja do 31. ožujka) u preradu iznad koja joj je odobrena, u proEZ-a naknadu za prekomjernu proizvodnju. Ovaj propis bio je na snazi devet godina. Kakoje navedeni sustav pokazao dobre rezultate, to je od 1. travnja 1993. propisano da se nastavi još sedam godina. U je došlo do daljnjih produženja trajanja sustava kvote. Danas su na snazi odredbe Uredbe 1788/2003, 595/2004 i Uredbe 1234/2007, koje sve odnose u složenom sustavu kvota te propisuju da sustav kvote trajati do 31. ožujka 2015. godine.
Mehanizmi provedbe kvote
kvota za svaku zemlju predstavlja onu mlijeka i/ili ekvivalent proizvoda koje ona može na svojem teritoriju staviti na tržište u razdoblju od 12 mjeseci poslovne godine (od 1. travnja do 31. ožujka).
Sustav kvote donesen je još 1984. godine, s ciljem stabilizacije tržišta mlijeka i proizvoda u Europskoj uniji
Ovako ukupno dodijeljena mlijeka u svakoj zemlji dalje se dijeli na dio koji se - mljekarama (kvota I) i dio koji se neposredno prodaje na farmi ili na neki drugi (tržnice) do krajnjeg potrobilo kao svježe mlijeko ili neki proizvod (npr. sir i vrhnje). Svaka zemlja preuzima obvezu uspostave i provedbe sustava kvote te obvezu nja njezina korištenja i Komisije o provedbi i rezultatima sustava. Isto tako, predstavnici Komisije imaju pravo provedbe nadzora nad ovim sustavom te donošenja sankcija ako se on ne provodi prema propisima.
Provedba sustava kvote posebno je propisana od strane Komisije. U okviru ovih propisa odje niz aktivnosti koje u cijelosti trebaju provoditi pojedini sudionici, kao što su Agencija za nje, mljekare, i inspekcija. Osnovni principi provedbe sustava kvote prikazani su u shemi 1.
list 11/2009.
Iz sheme je da se nacionalna kvota dodijeljena pojedinoj zemlji dalje na dio koji se odnosi na mlijeka isporumljekarama (Kvota I) i dio koji se odnosi na neposrednu prodaju kranjem (Kvota 11).Uz to, postoji i dio kvote koji se stavlja u nacionalnu rezervu iz koje se prema propisanim uvjetima mogu dodijeliti mlijeka novim farmerima ili onima kojima postojekvota nije bila dovoljna za pokrivanje ostvarene proizvodnje.
mlijeka u nacionalnu rezervu ne uzima se u obzir pri korištenja mlikvote. To da se kvote za proizvodnju mlijeka moraju umanjiti za za nacionalnu rezervu. tome, u svakom poslovanju s kvotama potrebno je ipak predvidjeti namijenjenu nacionalnoj rezervi.
Uspostava i sustava kvote namijenjene prodaji mljekarama (Kvota I) dio od ukupno dodijeljene kvote u svim zemljama odnosi se na prodaju mljekarama. Zbog toga su uspostava i ovoga sustava posebno složeni.
Nakon kvote namijenjene za prodaju u mljekare, pri uspostavi sustava potrebno je obaviti broj aktivnosti, kao što su:
• registracija
• registracija mljekara,
• dodjela kvote svakom
• sklapanje ugovora mljekara i
Ovdje je posebno složen sustav dodjele kvote krajnjem što se nacionalnim propisom kojim se detaljno pravila dodjele od strane Komisije. Ova kvota dijeli se na temelju povijesnog prava svakog korisnika. Povijesno se pravo
Shema 1: Organizacijaprovedbesustava kvota I
NACIONALNA REZERVA
NEPOSREDNA PRODAJA KVOTA li
ISPORUKA
MLJEKARAMA KVOTA!
AGENCUAZA raspodjelakvote
AGENCIJA ZAKONTROLA:
- isporuka mlijeka - prodaja mlijeka ili proizvoda (sir i )
- PRODANOVIŠE OD
KVOTE - OBVEZA: - 0,2783 €/kg mlijeka
- država u EU
na temelju proizvodnje u ranijem razdoblju. se, iako nije obvezno, za to uzima proizvodnja zadnje godine prije primjene kvote jer je to najbliže stvarnom stanju proizvodnje. Tako dobivena promatra se kao udio u ukupnoj kvoti, a stvarna kvote ovisi o raspoloživoj vrijednosti ukupne Kvote I.
Kad se uspostavi sustav provedbe kvote, Agencija za vodi sustav njegove provedbe. U tom smislu agencija prati korištenje kvote, prikuplja podatke o ostvarenoj proizvodnji mlijeka i sadržaju masti za svakog korisnika, ali obavlja i druge
nadzore provedbe kako bi osigurala provedbu sustava mlikvote.
: ' ' mogu raspo: lagati s dvjema kvotama · (Kvota I i Kvota 11),te ih na temelju zahtjeva Agenciji za mogu pretvarati jednu u drugu.
koji odustaju od daljnje proizvodnje mogu raspolagati s pravom na dodijeljenu kvotu. Ako se gospodarstvo i dalje bavi poljoprivrednom proizvodnjom, kvota se može prodati drugom proizvoAko se prodaje gospodarstvo, kvota može biti dio ove prodaje.
list 11/2009.
KRAJNJI
KRAJNJI
MLJEKARA
U ranijem razdoblju kvota je predstavljala vrijednost za koju se na tržištu mogla ostvariti materijalna dobit. Danas, kvota gotovo da ne predstavlja materijalnu vrijednost jer ona trajati do 31. ožujka 2015. godine. Uz to, od 2008. godine do kraja trajanja sustava za svaku državu cu uvedene su nacionalne kvote, i to 1%godišnje, što pridonosi smanjenju potražnje. Ove valja posebno uzeti u obzir pri uspostavi kvote u Hrvatskoj,jer ona stupiti na snagu danom našeg ulaska u EU, što da ona kod nas trajati 2-3 godine. Isto tako, valja na to da i Hrvatska nakon ulaska u EU imati pravo na dodatno 1 %-tno kvote godišnje. Uz to, za je da Hrvatska drugim zemljama novim imati pravo na korištenje kvote za restrukturiranje sektora. Gotovo sve zemlje pri ulasku u EU dobile su pravo na naknadno kvote, zbog promjena u sustavu proizvodnje (nove farme, novi menadžment na farmi, što tijekom vremena na takvim farmama uzrokuje proizvodnje mlijeka).
' ' Zbog toga se može da kod nas vrijednost kvote biti dostatna za sve korisnike, te stoga kod njih biti interesa za njezinu dodatnu kupovinu.
To tim više što postojanjem nacionalne rezerve postojati monamirenja dodatne kvote onim koji su zbog objektivnih razloga povesvoju proizvodnju.
Uspostava i sustava kvote namijenjene neposrednoj prodaji krajnjem (Kvota JI)
Dok su podaci za
kvote namijenjene prodaji u mljekare pouzdani i u potpunosti na raspolaganju, podaci o neposrednoj prodaji na farmi predstavljaju samo procjenu temeljenu na ukupnoj bilanci proizvedenog mlijeka. Zbog toga postoji problem objektivne procjene ove kvote kao i problem objektivnog njezine raspodjele.
Kako bi se riješio ovaj problem, sva gospodarstva koja mlijeko ili proizvode krajnjem dužna su tijekom trajanja sustava kvote voditi nja proizvodnje i potrošnje mlijeka.
Ako se ovaj sustav uvede godinu dana prije ulaska u EU,u takvoj se zemlji mogu pouzdano dobiti kako podaci o koji prodaju mlijeko kranjem tako i mlijeka i proizvoda koje prodaju. Na taj može se objektivno odrediti kvota dostatna za prodaju mlijeka na farmi. se da takav model nja neposredne prodaje biti na vrijeme uvedeni u Hrvatskoj. Sustav proizvodnje i prerade mlijeka na takvim gospodarstvima bit nakon kvote obvezan i pod nadzorom Agencije za te inspekcije.
korištenja kvote
Na kraju svake poslovne godine u svakoj zemlji se stanje korištenja kvote. Naknada za kvote (levy) se samo u ako neka država stavi na svoje tržište mlijeka od dodijeljene joj kvote. Ovo da tijekom godine mogu mlijeka od dodijeljene im kvote bez ikakvih posljedica, ako na nacionalnoj razini nije zabilježena proizvodnja od dopuštene. U da do toga država je u obvezi uplatiti naknadu
za prekomjernu proizvodnju za sve tako mlijeka u iznosu od 27,83 centa/kg mlijeka. Nakon toga koji su pridonijeli prekomjernoj proizvodnji (proizveli su više od dodijeljene im kvote) obvezni su isti iznos platiti za svaki kg mlijeka iznad dopuštene kvote. Ova se naplata obavlja preko mljekara i obvezna je za ove Propisom nije dopušteno da se ova naknada ne namiri od krajnjeg
Tijekom odvijanja sustava mlikvota postoji još niz propisanih odredaba koje detaljnije rješavaju svaku pojedinu situaciju provedbe sustava kvota, odreobveze pojedinim sudionicima.
Cijeli je sustav kvote sastavljen od velikog broja aktivnosti u kojima moraju sudjelovati kako Agencija za tako i proizvoi mljekare te inspekcija. Ovako složeni sustav bio je opravdan u vrijeme kada je kvota dugo trajala. Postavlja se pitanje je li opravdano uvoditi ovaj sustav u svim dijelovima i detaljima provedbe u kada njegovo trajanje biti na 2-3 godine, kao što je to s Hrvatskom. U tom smislu postoje preliminarni razgovori s predstavnicima Komisije, a predlaže se u Hrvatske pojednostavljenje sustava kako bi se kvota u tom kratkom razdoblju mogla provesti na jednostavan i Predstavnici Komisije pokazali su zanimanje za ovakav pristup uspostave sustava kvote u Hrvatskoj, pa se u tom smislu predložiti pojednostavljenje sustava njezine · provedbe. Na taj stvorit se uvjeti uspješne provedbe od kojeg svi sudionici imati
Ml/ekarski li.st 11/2009.
Kalkulacije i dohodak u proizvodnji mlijeka
Piše: Prof. dr. se. Zoran
Utrenutku pisanja ovog teksta (16.10.2009.)
jedna od najvažnijih vijesti u dnevniku jedne naše TV bila je o gubitku potpore nakon godine seljacima koji nisu u sustavu PDV-a. vijest, tugaljivi glas onoga istog reportera koji crnu sudbinu svako malo s istoka naše domovine, gdje je nekad jedna od glavnih izreka za uspjeh poljoprivrede bila - najvažnije je ne zaboraviti posijati. Od pogodine potporu dobivati samo koji su u sustavu PDV-a.Na TV kažu kako je to administrativan potez kojim država uštedjeti oko milijardu kuna, jer bez subvencija ostati oko 170 hrvatskih poljoprivrednika. Ni jedne jedine o da je isto tako 170 poljoprivrednika upisano u registar i kao takvi su unaprijed znali da moraju u sustav PDV-akako bi mogli biti korisnici poticaja. Svi koji nisu u Upisniku ne mogu i biti korisnici poticaja. Obavijesti o tome stare su barem 4-5 godina i do sada se redovito primjena, sve kako se ne bi ugrozili s
jednim hektarom, jednom kravom, kozom ili ovcom. Znaju to i svi naši jer sam barem ja to nekoliko puta napisao, a i neke druge kolege koje pišu u ovome listu. Sigurno je da su poljoprivrednike uredno obavještavali i kolege u službama državne potpore, od savjetodavne preko selekcijske, do poljoprivrednih odjela u županijama i Ali, to onda ne bi bila ovako senzacionalna vijest kakvom je prikazana na televiziji.
Predstavnici iz iste županije odakle izvještava televizija, pak, izjavljuju kako 70-80% seljaka može na propast, zbog odluke države da godine bude štedljiva. Ozbiljna je prijetnja da velike površine biti godine. Drugi predstavnik napominje kako se uz niske prodajne cijene bez poticaja ne može preživjeti i da bi on bio sretniji da nema subvencija, a da se prodajne cijene njihovih proizvoda.
Ne želim da u našem sustavu potpore nije bilo grešaka. Naprotiv, bilo ih je i ima ih, od i strukture poticaja do dinamike njihove isplate, što je izravno utjecalo na stanje naše poljoprivrede. Samo, ovakvo elementarno nepoznavanje naših medija pa onda i predstavnika pokazuje kako "polupani i "pokvareni telefoni"
Realno je za cijeli mljekarski sektor prikazati kalkulacije cijene
koštanja i prodajnih cijena na tri razineproizvodnje mlijeka, transporta mlijeka do mljekare i prerade mlijeka u mljekarskoj industriji
još uvijek zauzimaju znacaJno mjesto kako u našoj poljoprivredi, tako i u našem društvu.
Kako mjere potpore uz otkupnu cijenu izravno dohodak proizvodnje mlijeka?
O kalkulacijama do nedavno nisu previše ozbiljno razmišljali. Okvirno bi prebrojali svoje izdatke (troškove koje trebaju platiti u novcu), s druge strane stavili bi prihode od mlijeka i gotovo u pravilu zadovoljno utvrdili da su "na dobitku". Nije to obilježje samo naše nedavne proizvodnje, nego se u sada dalju, povijest proizvodnje mlijeka iz sedamdesetih godina prošlog
Onako kako je velik dio morao zaboraviti stanje kad su u današnjim vrijednostima njihove prodajne cijene bile po današnjim cijenama više od 5 kuna i kad se od 5 krava moglo živjeti, tako današnji moraju zaboraviti stanje iz 2005. i 2006. godine kad su prodajne cijene mlijeka u prosjeku
bile oko 15 centi iznad europskih, prema prosjeku danas cijene.
Sustav potpore hrvatskoga govedarstva, pa kasnije i Operativni program, napravili su "nered" stvorivši sliku o mljekarstvu kao visoko profitabilnoj poljoprivrednoj proizvodnji. U se vrlo jednostavnim i opravdanim iz nule", ni iz u proizvodnju sa 20, 30 ili 50 krava. Korištenjem povoljne cijene i pogodnosti kreditiranja u posmo dobili puno novih proizkoji nikad nisu imali tradiciju i znanje proizvodnje mlijeka. Bile su to godine "debelih krava". Na žalost, morala je uslijediti razdoblje "mršavih krava", koje je danas zbog našeg nepostojanja jasnog i održiva sustava potpore - koliko poljoprivrede, toliko i sela. U provedbi Operativnog programa došlo je do odstupanja stvarne visine investicije od planirane i realne, koje je ublaženo povrata kapitalnih ulaganja, te navedene oko 15 centi više otkupne cijene mlijeka.
' ' Troškovi izgradnje i opremanja farme vrlo su neopravdano a troškovi nabavke poljoprivredne mehanizacije i kupnje zemljišta izdvojeni su iz troškova ulaganja u govedarsku farmu.
Investitori su se taj dio investicije provesti iz drugih, komercijalnih izvora. Uvjeti nisu bili tako pogodni, ali i to su amortizirali povratom kapitalnih ulaganja i visokom prodajnom cijenom mlijeka. To je u praksi i funkcioniralo dok nije došlo do prvog sloma prodajnih cijena. je ublažen što mlijeka i ne troškove vlastita rada i amortizacije osnovnih sredstava (objekti, oprema, polja-
privredna mehanizacija, stoka), a u prve dvije godine nema ni troškova otplate kredita.
Odrednice dohotka u proizvodnji mlijeka Danas kada je prodajna cijena mlijeka na razini prosjeka u EU-25, u tom nema prostora za dohotka
Mljekarska industrija se davno izborila za instituciju premiranja proizvodnje mlijeka sukladno svojim pravilima, neovisno o osnovnoj cijeni mlijeka. Tu nema prostora za pomake. sastavnica cijene mlijeka je državna premija. Ona je davno prije dosegla svoj vrhunac, pogotovo s institucijom više premije u posebne državne skrbi ili strateškog interesa ili otežanoga gospodarenja. Ove tri komponente najvažnije su odrednice dohotka u proizvodnji mlijeka, a zamrznute su na svom "plafonu" u današnjim uvjetima. Što dalje? Resorna ministarstvo do sada je uvijek bilo ona "stranka" koja je na prigovore ili prosvjede reagirala jednokratnim ili financijskim injekcijama u mljekarski sektor. Danas je i ono u situaciji u kojoj prostora za dodatnu financijsku potporu nema.
Što preostaje u granicama realnog? Što se ekonomskih analijedino realno je za cijeli mljekarski sektor prikazati kalkulacije cijene koštanja i prodajnih cijena na tri razine - proizvodnje mlijeka, transporta mlijeka do mljekare i prerade mlijeka u mljekarskoj industriji. Kad se tako prikažu pojedine vrste kalkulacija (ciljana koštanja i prodajna cijena), treba ih za svakog u lancu subjekata mljekarskog sektora usporediti s onima u zemljama E-25 i tako utvrditi gdje su odstupanja. Tako možemo navedene
cijene i opravdano zahtijevati da se u svakom od dijelova lanca provodi potpora ili poticanje, kako bismo postali i ostali konkurentni ili barem gubili što manje u odnosu na uložena. U da barem znamo koliko nas košta što održavamo ili podržavamo neku proizvodnju, u ovom proizvodnju mlijeka, te koliko je od toga potpora proizvodnji a koliko zadržavanju i održavanju u ruralnim sredinama. Oboje nam je jednako važno, ali treba jasno razdvojiti izvore i visinu potpora, i kad podupiremo 'Jednu kravicu", onda ne smijemo toj jednoj kravici dati više od 2 jutra zemljišta, jer ta kravica koliko god debela bila, mlijeko daje "mršavo".
Troškovi hrane U dijelu izravne proizvodnje, utjecaj na dohodak danas osim visine i kvalitete proizvedenog mlijeka imaju troškovi hrane. Upravo u tome nismo riješili najvažnije proizvodnje mlijeka. Jedno je problem poljoprivrednog zemljišta koji se svako malo podiže na najvišu razinu zanimanja, pa onda opet bez rješenja zapostavlja. Pretvrd orah od kojeg svi odustaju, se naleti na tvrdo ili gorko. Drugo je neorganizirana tržište hrane. Nikad ga nismo razvili do te mjere da se bar djelomice može osloniti na kupovanje hrane koju nije u stanju privremeno ili trajno proizvoditi na svojoj farmi. I u razvijenim europskim zemljama se što dio hrane, pogotovo glomazne, proizvoditi na svojoj farmi. je i u svijetu, posebice Sjevernoj Americi i Australiji. treba biti i kod nas, tako da utopija (neostvarivo, iluzija) trebaju biti farme sa 50 krava i samo 5 ha zemljišta prema izraelskom modelu,
M{jekarski list 11/2009.
što nikako ne smije kupnje dijela hrane na tržištu. Samo, ne tako da naši moraju danas kupovati u Italiji ili gdje nam je, iako nismo još u EU, jeftinije nego kod nas.
: ' ' U proizvodnju : hrane, izravno poticajima za kukuruz, pšenicu, : zob, djetelinu i uloženo je : previše državnog novca da bi se : samo tako trebalo i moglo sli: jegati ramenima kad su kolebanja : cijena hrane u pitanju, te : na sve kako je to tržište, : ponuda i potražnja.
U oba rješenja je privremeno a ostavit posljedice što se kasnije krene s konkretnim rješavanjem problema. U poljoprivredi tržište nije i biti rješenje svih problema, jer nema države koja ne upravlja mjerama održavanjem i razvojem svoje poljoprivrede. Politika je to šireg obuhvata od samo agrarne.
Kalkulacije u proizvodnji mlijeka 2004. i danas Dosta se toga promijenilo u ekonomskim odnosima proizvodnje mlijeka u zadnjih pet godina. Dobar pokazatelj toga su i kalkulacije koje su objavljene potkraj 2004. godine u Mljekarskom listu s kalkulacijama za 2008. Još bolju sliku dobijemo kad koristimo usporedne kalkulacije stanja kod nas i u zemljama EU-a. Kod usporedbe je vrlo važno da se koristi ista metodologija, jer se u našoj praksi zainteresirane strane (udruge mljekare, resorno ministarstvo ) koriste metodama i vrstama kalkulacija koje bolje dokazuju neke njihove interese i zastupanja. Osnovni preduvjet je ista metodologija i isti prikazi-
vanja kalkulacije cijene koštanja, nabavne cijene i prodajne cijene, kao vrsta kalkulacija.
U Mljekarskom listu tijekom 2005. objavio sam kalkulaciju top 10% i zadnjih 10%
mlijeka u EU s obzirom na proizvedenog mlijeka na farmama (tablica 1).
Tako je proizvodnja top 10 bila 7200 litara mlijeka po grlu, a zadnjih 1O posto 5700 litara po grlu. Radi se o uzorku od 45 do 95 grla u osnovnom stadu. Najbolje farme s bruto prihodom od 0,59 eura po litri mlijeka (cijena mlijeka plus poticaji i subvencije) ostvarivale su doprinos od 0,38
Tablica 1: Kalkulacije i dohodak proizvodnjemlijeka u EU zemljama 2004. godine (u eurima po litri mlijeka)
Too 10% Zadniih 10%
Proizvodnja mlijeka po grlu 7200 5700
Prihod 0,59 OA7
Varijabilni troškovi (hrana) 0,21 0,26
Financijski rezultat ili doprinos (prihod-varijabilni trošak)
0,21 (nadnice)
0,04
Energija i strojevi 0,04 0,07
Ostali troškovi 0,03 0,04 troškovi (udjeli) 0,04 0,03
Financijske obveze 0,01 0,06
Amortizacija 0,03 0,03
Ukupno fiksni troškovi 0,21 0,27
Sveukupni troškovi 0,42 0,53
Dohodak farme
(Prihodi-sveukupni troškovi) 0,18 -0,06
Farma obitelji Višak iz Koprivnice- dobarprimjer kako se proizvodnja mlijeka može na zavidnu razinu
eura i dohodak od O,18 eura. Najlošijih 10% ostvarivalo je doprinos ili kako se kod nas zvalo financijski rezultat od 0,21 eura, a gubitak od 0,06 eura po litri. da je svih troškova u proizvodnji mlijeka u EU tada za farme s navedenim brojem grla bila nešto više od 6000 litara mlijeka po grlu.
Kod nas je u uvjetima sa 30-40 grla i 4,5-6,0 litara po grlu ostvarivan bruto prihod 0,43-0,46 eura po litri. Vidljivo je da su sve usporedbe po litrama, jer tako se tada u nas izražavala vrijednost proizvoda.
U to vrijeme prije vrlo dobrog razdoblja (2005.-2006.) nismo ostvarivali tako dobre bruto prihode po litri mlijeka, ali su naši proizvozbog nižih varijabilnih troškova mogli sa 0,29 odnosno 0,30 eura doprinosa po litri mlijeka, što otprilike odgovara vrijednostima u EU za višu proizvodnju mlijeka po grlu.
Dobitak u proizvodnji mlijeka tada je bio nešto manji nego u EU, kad se govori o proizvodnji kod nas i u njih, opet s napomenom, ostvarivali smo tada, kao i sada, niži prosjek proizvodnje (tablica 2). Granica rentabilnosti za manje stado nego što je kod njih, kod nas je bila niža za više od 2000 litara po muznom grlu, što je bila dobra osnova za ekonomski razvoj mljekarskog sektora, što se izravne proizvodnje
U tablici 3 za 2006. godinu vidljiva su odstupanja proizvodnje mlijeka po grlu kao i ekonomskih po kilogramu mlijeka. Ovo je jedna od zadnjih godina "debelih" krava za našu zemlju, kada su s nižom proizvodnjom samo od prodajne cijene mlijeka ostvareni 42% prihodi po kg mlijeka nego u EU-25, prema kojoj sada naše cijene mlijeka. Još su odstupanja u
Tablica 2: Kalkulacija proizvodnje mlijeka u RH 2004. godine (u eurima po litri mlijeka)
Proizvodni a po grlu (litara)
Varijabilni troškovi (hrana)
Energija i strojevi
Ostali troškovi
Financijske obveze
Dobitak/Gubitak
Tablica 3: Kalkulact/a proizvodnjemlijeka u
odnosu na EU-10, što 10 novih zemalja koje su zadnje ušle u EU (60% prihod po kg). Ovo su odstupanja koja proizlaze iz razlike u prodajnoj cijeni mlijeka. Odstupanja su još kad se više od 11 puta ostali prihodi po muznom grlu kod nas u odnosu na EU, pa tada za EU-25 bilježimo ukupno gotovo 70% prihod po kilogramu mlijeka, a prihodi u odnosu na E-10 su
Usporedba troškova
Naši su troškovi ukupno gledano od onih u EU-25, te 67%u odnosu na EU-1Os kojima smo i prema gospodarskim uvjetima više usporedivi. U strukturi troškova ko_
ja je podjednaka u nas i u sve tri razine EU-a, treba kako su naši varijabilni troškovi od 24 do prema ispitivanim razinama EU zemalja. su promjene i u strukturi troškova (varijabilni i fiksni), gdje su naši troškovi opet viši u odnosu na EU-1O - varijabilni 49%, fiksni 100%,a ukupni 6 7%.
takvu kretanju troškova, bruto marža ili financijski rezultat u nas je više od 290 eura po toni mlijeka, dok je u EU-25 i EU-15 nešto više od 120 eura, a u EU-1Otek 116 eura po toni. Kod usporedbe neto marže ili dohotka u puno smo boljoj situaciji jer je dohodak gotovo 15 puta bolji nego u promatranim razinama EU-15 i EU25, te pet puta bolji nego u EU-1O.
Što se financijskih obveza na ime kreditiranja Operativnim programom, je navedeno kako su kod nas tehnološki neopravdano podignuti troškovi ulaganja, pa su
mlijeka, dok su kod EU-25
gubitci od 46 eura, je gubitak kod EU-15, dokje u uvjetima EU-1 O zabilježen neznatan gubitak (2 eura po ton i). Nakon 2006. godine stvari se mijenjaju nagore za hrvatske mlijeka.
Tablica 4: Kalkulacijeproizvodnjemlijeka 11 RH i EU 2008. godine (u eur/tona)
Kalkulacije za 2008. godinu U 2008. godini, kalkulacije prema dostupnim podacima napravljene su po kilogramu mlijeka i za rezultate ostvarene na farmi od 40 naše obveze nekoliko puta krava u nas i 40 krava nego u EU. tome, bruto u EU-25. Dakako da marža u uvjetima poslovanja s kreditom gotovo je tri puta nego kod zemalja EU-a, isto tako, neto dohodak u uvjetima otplate kredita je pozitivan - 19 eura po toni
M(jekarski [u;t 11/2009.
to smanjuje pogreške u usporedbi na najmanju mjeru. Usporedba je svakako više
Krave OPG-a na Zbježanskoj rampi
van pokazatelj kako su se tijekom posljednjih 5 godina mijenjali uvjeti poslovanja u mljekarskoj proizvodnji kod nas u odnosu na EU.
Prema podacima u tablici 4, vidljivo je da u 2008. godini naši ostvaruju nešto prihode od onih u zemljama EU-a, ali su im i varijabilni i fiksni troškovi nego u EU. Troškovi su ukupno gledano 33% a je utjecaj varijabilnih troškova koji i udio u ukupnim troškovima. Zbog niske cijene nadnica kod nas u odnosu na EU sveukupni troškovi poslovanja ipak su samo 15% nego u EU. Za su odnos i bruto marže manje nego u EU, dokje neto marža 50 eura po toni manja, odnosno predstavlja gubitak
nego u EU. Pridodamo li tome odnose troškova financiranja, može se pretpostaviti kako u uvjetima otplate kredita naši bilježe gubitak od 209 eura po toni, a europski oko 92 eura po toni. Europski taj iznos mogu amortizirati nauštrb troškova vlastita rada i amortizacije, što je tijekom jedne ili ne više od nekoliko godina, dok u našem primjeru i dalje bilježe gubitke od 100 eura po toni. Dakle, rade badava, ne kredit, ne otpis svoje imovine i opet su na gubitku.
Amortizacija u fiksnim troškovima je kod nas, što da imamo prekapacitirane farme. Niži troškovi vlastita rada
upozoravaju na slabiju nadnicu ili satnicu. U situaciji kad se morati rad na farmi, s pretpostavkom porasta nadnice kako je to bilo u svim novo pridošlim zemljama u EU, efikasnost poslovanja farme u nas bit dodatno ugrožena. Na taj upitno je vanje financijskih obveza i daljnje poslovanje farme. U praksi to vidimo kao posustajanje u proizvodnji ne samo onih koji imaju nego i vrlo dobre prinose po jednom grlu (više od 6000 kg). Tako vrlo teško održati sadašnju razmjerno visoku ukupnu proizvodnju na državnoj razini, koja je vrlo dobra u zadnje dvije-tri godine iako smo izgubili dio pa i muznih grla. Uspješniji
Europsko i doma e tržište mlijeka i mesa
Piše: Krešimir Jakuš, dipl. ing.
Urazdoblju od travnja do lipnja 2009. godine na razini EU-27 isporuka mlijeka je porasla 1,6%, na oko 36 milijuna tona. Porast isporuke mlijeka u odnosu na 2008. godinu zabilježen je u 8,1%, u Danskoj 4,8% u Italiji 3,9% i Nizozemskoj 3,5%. Valja napomenuti da je zbog štrajka mlijeka u lipnju 2008. godine manje mlijeka.
cijene niže nego prošle godine
Ponderirani prosjek proizvocijene mlijeka u lipnju 2009. godine u EU-26 (bez Malte) iznosio je 24,83 €/100 kg bez PDV-a,na bazi stvarne što je u odnosu na prošlu godinu 27% niže. Tijekom lipnja zabilježena je i najniža cijena mlijeka u prvih osam mjeseci u 2009. godini. U srpnju bilježimo neznatan porast cijena, dok je u kolovozu 2009. cijena porasla u odnosu na lipanj nešto više od 2%i iznosila je 25,48 eura/100 kg. U odnosu na prošlu godinu ponderirana cijena (na bazi stvarne na razini EU-25 u kolovozu ove godine i dalje je niža, i to 23%.
cijene mlijeka tijekom razdoblja od lipnja do rujna ove godine s istim razdobljima u posljednjih dvadeset godina, ovogodišnje cijene su najniže.
Lagani oporavak tržišta
Prema prvim pokazateljima, situacija na tržištu polagano se popravlja (lagani porast cijena i smanjenje isporuke mlijeka u rujnu).
Uzrok porasta cijena prije svega je smanjena proizvodnja mlijeka i porast potražnje posebno od strane Kine i lndije. Na svjetskom tržištu se porast cijena prije svega u Oceaniji. Izvoz iz Australije i Novog Zelanda za grupa proizvoda je dok je izvoz
SAD-ai EU-asmanjen.
Cijene:
• obrano mlijeko - EU prosjek na razini intervencijske cijene,
• maslac 234 eura/100kg; iznad intervencijske cijene; oporavak cijene,
• punomasno mlijeko u prahu 198 eura/100kg, cijene su u posljednja dva mjeseca porasle 25% i trenutno je na svjetskom tržištu vrlo dobra potražnja,
• sir: rast cijena.
Porast svjetske proizvodnje mlijeka
Proizvodnja mlijeka u svijetu raste kontinuirano. Proizvodnja mlijeka 1990. godine iznosila je 542 milijuna tona, u 2000. godini ona je porasla na 580 milijuna tona, dok je u 2007. iznosila 671 milijun tona. Prema prognozama OECD-a i FAO-a, svjetska proizvodnja mlijeka i dalje rasti i sukladno tim prognozama ona bi 2017. godine mogla iznositi 807 milijuna tona. Kao kriterij za proizvodnje ostalima uzeta je i prognoza o stalno broju stanovništva u svijetu.
Cijene mesa u Europskoj uniji tjedna, otkupna cijena trupova R3 klase na
Na europskom tržištu došlo je do porasta cijena mlijeka, a uzrok je prije svega smanjena proizvodnja
mlijeka i porast potražnje posebno od strane Kine i lndije
europskom tržištu u posljednjih pet mjeseci nije se mijenjala. U tjednu do 11.10.2009. godine otkupna cijena trupova R3 klase prijevozni troškovi, bez PDV-a) u Europi je iznosila 312,71 euro/100 kg. Tijekom druge polovice 2008. na tržištu smo bilježili najviše otkupne cijene trupova od 2004. na ovamo. Ove godine cijene mesa bile su niže nego lani, i to u 41. tjednu 4,05 %, no, i dalje su na višim cjenovnim razinama.
' ' padu otkupne : CIJene JUneceg mesa u Europskoj uniji, ona je i dalje na višim cjenovnim razinama.
1/2009.
Tablica 1: otkupne cijenemlijeka u EU za stvarnu ostvarenu masti i proteina
cent/lO0kg
08./2009. 08./2009. 08./2009. 08./2009. 08./2009 07./2009 07./2009. 08./2008. 08./2007. 08./2006.
Belgija
Bugarska
Irska
Italija
Latvija
VelikaBritanija
Izvor: EU-komisija; obrada TISUP
Tablica 2: Otkupne cijenežive stoke na RH tržištu
Cijena kn/kg
42. tj./2009. (listopad) 09. mi ./2009. Tele simentalske pasmine 80-160 kg) 0 24,31 (20-30) 25,13
Krava simentalske pasmine (za klanje) 0 6,88 (4-11)
Bik simentalske pasmine
M(jekarski li,t 11/2009.
godišnje razlike u cijenama zabilježene su u Velikoj Britaniji, u kojoj je ove godine zabilježen pad cijene, u odnosu na prošlu od 15,30%, u Irskoj 10,99%, u Švedskoj 10,92%,u Danskoj 9,57%te 9,07%. Više cijene nego lani zabilježene su u Portugalu 5,96%,Italiji 2,04%te u 1,91%. listopada ove godine najviše otkupne cijene zabilježili smo u 424 eura/100 kg te u Italiji 352,98 eura/100 kg, dok smo najniže cijene zabilježili u Rumunjskoj - 216,48 eura/100kg.
Pad cijena junadi u Republici Hivatskoj I tijekom 42. tjedna ove godine (listopad) otkupne cijene muške simentalske junadi na otkupnim mjestima i sajmovima bilježe silazni trend. peti mjesec za redom pratimo blagi trend otkupnih cijena junadi. Važno je istaknuti da su cijene u prvoj polovici ove godine bile na rekordnim razinama, te su trenutne cijene uoza ovo razdoblje. otkupna cijena muške simentalske junadi u tjednu do 18. listopada 2009. godine (42. tj./09.) iznosila je 13,61 kn/kg, a junad je tržena po cijenama od 13 do 14 kn/kg. U odnosu na najvišu tjednu ovogodišnju cijenu, koju smo
Indeks 09./2009. 09./2009. 09./2009. 08./2009. 09./2008. 09./2007.
zabilježili u svibnju, navedena cijena niža je 12%dok je u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niža 10%.Više otkupne cijene uz mali obujam trgovine zabilježili srno na Splitsko-dalmatinske županije, od 16 do 18 kn/kg. Tijekom studenoga ne promjene cijena.
Cijene teladi u Republici Hrvatskoj otkupna cijena sirnentalske teladi (80-160 kg) na otkupnim mjestima i sajmovima RH u tjednu do 18. 10. 2009. godine iznosila je 13,61 kn/kg i niža je 3% u odnosu na cijene dva tjedna ranije. Pad otkupnih cijena teladi je prije 10 tjedana. ·Do tada srno u ovoj godini na tržištu bilježili rekordno visoke otkupne cijene. I tijekom druge polovice 2008. cijene teladi bile su vrlo visoke. Otkupne cijene u listopadu 2009. niže su u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja u prosjeku 6%.
: ' ' U Republici Hrvatskoj : bilježimo pad otkupnih : cijena teladi, ipak, one su i dalje na višim cjenovnim : razinama.
Najniža evidentirana cijena ženske teladi u listopadu iznosila je 20 kn/kg a muške 22 kn/kg, dok srno najviše cijene zabilježili na Splitsko-dalmatinske županije, do 30 kn/kg. tijekom studenoga nešto niže cijene u odnosu na listopad, dok bi u prosincu cijene mogle stagnirati.
Cijene krava za klanje
Na tržištu krava za klanje u posljednja dva mjeseca nema promjena. cijena u listopadu iznosila je 6,88 kn/kg, što je u odnosu na lanjsku godinu kada smo bilježili visoke cijene 22% niže.
Tablica 3: Otkupne cijene trupovaR3 klase
(listopad) 40.tj./2009.41.tj./2008.41.tj./2007.
Izvor: EU-komisija; obrada TISUP
Na tržištu krave krave lošije tržene po za klanje u listopadu su tržene po cijenama od 4 do 6 kn/kg. Do kraja cijenama od 8 do 11 kn/kg, dok su godine cijene. - reparatura traktorskih i kamionskih korpi i lamela Vrbovec - reparatura traktorskih motora E.de Piennes bb - prodaja felgi za traktore Tel. 01-2729-900 - usluge servisa za traktore i balirke 01-2791-990
Troškovi proizvodnje i cijena koštanja mlijeka
Bez troškova proizvodnje i analize ekonomskih podataka u proizvodnji mlijeka ne može se utvrditi rezultat ukupnog poslovanja
i cijena koštanja mlijeka
Piše: Josip Haluška, dipl. ing., HPA
Uposljednjih nekoliko godina proizvodnja mlijeka u Hivatskoj zauzimala je vrlo povoljan ekonomski položaj.otkupne cijene mlijeka zajedno s premijama bile su iznad europskih cijena mlijeka. Povoljne prodajne cijene mlijeka i potpore pozitivno su utjecale na ekonomski položaj mlijeka. Manja obiteljska gospodarstva ostvarivala su nisku dobit bez obzira na povoljne cijene mlijeka i razmjerno povoljne cijene hrane. Uzrok nije bio u cijenama mlijeka i hrane, u niskoj proizvodnji po kravi kao posljedici nedovoljnog iskorištavanja proizvodnih kapaciteta, u ostalim troškovima proizvodnje i gospodarenja.
U djelotvornijim tehnologijama, dobrim uvjetima držanja i jeftine proizvodnje voluminozne hrane, uz proizvodnje mlijeka su smanjeni proizvodni troškovi. Posljednjih godina cijene poljoprivrednih proizvoda i njihovi odnosi znatno su varirali. Zbog stalnoga ekonomskog poboljšanja proizvodnje mlijeka, pariteti cijena mlijeka u odnosu na hranu bili su vrlo povoljni kao i u odnosu na cijenu kukuruza. Niti jedno krmiva kao komponenta obroka za krave nije bilo skuplje od jednog kg mlijeka.
Mf;i?/..wskili,st 11/2009.
Na dohodak i dobit u proizvodnji mlijeka visina proizvodnje, troškovi proizvodnje i prodajne cijene mlijeka. hrana osnovni je materijal za proizvodnju od koje se tijekom procesa proizvodnje stvara mlijeko kao tržni proizvod. U proizvodnji sudjeluju i drugi materijali - potrošni materijal, sitni inventar, lijekovi i dr. koji svojim cijenama ulaze u troškove proizvodnje.
Proizvodni troškovi U proizvodnji mlijeka troškovi su stalni i promjenjivi. Odnos stalnih i promjenjivih troškova u strukturi cijene koštanja kg mlijeka mijenjaju se s proizvodnje. Stalni troškovi proizvodnju bez obzira na njezinu visinu. Promjenjivi troškovi mijenjaju se s obzirom na visinu proizvodnje i u njih su troškovi hrane, rada i drugi troškovi. Odnos uzdržne i produktivne hrane, i cijena hrane osnovni su troškovi koji na ekonomiproizvodnje mlijeka.
: ' ' izraža~a : odnos ostvarene pro1zvodnje i svihtroškova proizvodnog procesa. Na proizvodnje obim proizvodnje, proiz: vodnost rada, tehnološki napre. dak, cijene itd.
Rentabilnost proizvodnje ekonomska je kategorija i predstavlja odnos financijskog rezultata prema angažiranim sredstvima - kapitalu. Rentabilnost raste s porastom proizvodnje mlijeka po kravi. proizvodnost i vode rentabilnosti.
Troškovi hrane
Troškovi hrane su troškovi u proizvodnji mlijeka, a u strukturi ukupnih troškova proizvodnje mlijeka se od 40 do 60% dok se drugi iznosi odnose na ostale troškove. Na velikim farmama udio hrane u strukturi troškova nešto je niži i se od 40 do 50%, a na malim farmama oni iznose više od 50%.Visina troškova hrane ovisi o cijeni hrane, visini proizvodnje i odnosu drugih troškova. Utrošak hrane po kravi ovisi o visini proizvodnje, kvaliteti hrane i tehnologiji hranidbe.
Cijena hrane može biti jeftinija ako se proizvodi na vlastitu gospodarstvu, a skuplja ako se kupuje na tržištu. Veliku ulogu u cilju povedobiti u proizvodnji mlijeka igra snižavanje troškova hrane.
Zbog gospodarskih razloga, treba izbjegavati kupovinu gotovih krmnih smjesa za muzne krave jer su u pravilu skuplje. je kupovati proteinske komponente i sastavljati vlastite krmne smjese koje su u sadašnjim uvjetima do 30%
Tablica 1: Utjecajgodišnje razine proizvodnjemlijeka i proizvedene hrane na obiteljskomgospodarstvuna c1fenukoštanja hrane u kg mlijeka
Proizvodnja Utrošak HJ Utrošak Cijena Cijena mlijeka po kg koncentrata koštanja koštanja hrane krava/kg mlijeka po kg mlijeka 1 HJ kuna/kg
5000 1.03
6000 0,93
7000 0,86
niže u odnosu na gotove smjese u tvornicama hrane. Tako, na primjer, gotove smjese za muzne krave u tvornicama hrane sa sadržajem 18-19% proteina koštaju 2,0-2,5 kune po kg. Smjesa sastavljena od vlastitih komponenata približno iste hranidbene vrijednosti košta 1,50-2,0 kune, odnosno, gotovo 30%jejeftinija od kupljene.
Cijena koštanja kg mlijeka i utrošak energije u HJ kao u hrani smanjuje se s rastom proizvodnje mlijeka. Kod godišnje proizvodnje mlijeka od 5000 kg/krava u proizvodnoj cijeni mlijeka troškovi hrane iz vlastite proizvodnje za kg mlijeka iznose 1, 15 kn, kod proizvodnje od 6000 kg mlijeka 1,06 kn, a kod proizvodnje od 7000 kg cijena hrane smanjuje se na 1,00 kn za kg mlijeka.
: ' ' Da su u proizvodnji mli: jeka korištene kupljene · smjese umjesto proizvedenih na gospodarstvu, cijena obroka bi se 30%a time i ukupni troškovi.
Postoji jaka veza rasta proizvodnje i rasta troškova hrane. Utrošak koncentrata za jedan kg mlijeka raste kako raste proizvodnja. Važno je da u strukturi troškova, naime, troškovi hrane sudjeluju do 50% i da je utrošak HJ za jedan kg mlijeka manji od jedne hranidbene jedinice. Najskuplja je niska proizvodnja mlijeka po kravi, manja od 1O kg, jer je kod te proizvodnje utrošak HJ za kg mlijeka
Troškovi rada
Drugi važan trošak u proizvodnji mlijeka ukupni su troškovi rada. U strukturi ukupnih troškova rada sudjeluju od 1O do 15%.
tost rada ovisi o broju krava u stadu, visini proizvodnje po grlu, sustavu držanja, sustavu mužnje, stupnju sredstava, tehnologiji proizvodnje, organizaciji rada i drugim elementima proizvodnje. Na proizvodnost rada u proizvodnji mlijeka brojni koji se mjere utroškom živog rada po proizvodnji jednog kg mlijeka ili utroškom godišnjeg rada po grlu. Proizvodnost rada ovisi o broju krava po radniku i proizvodnji
mlijeka po radnom satu. opremljenija i tehnološki naprednija gospodarstva ostvaruju proizvodnju a time i Najviše rada u proizvodnji mlijeka, i to 50%, troši se na mužnju, zatim na izgnojavanje oko 30%, hranidbu 10% i na ostale radove 510%. Obiteljska gospodarstva sa 20 krava u troškove rada mogu visinu jednog radnika. Udio rada u je odnosu prema troškovima amortizacije.
Amortizacija
Amortizaciju osnovnih sredstava obiteljska gospodarstva ne dok su pravni subjekti prema zakonskim stopama obvezni amortizaciju na sva osnovna sredstva. Troškovi amortizacije ne samo osnovno stado krava i objekte - staje oko 3%,skladišta i opremu 10-20%. Kod krava, amortizacija je godišnji otpis dijela vrijednosti krave kao osnovnog sredstva. Svako grlo ulazi u proizvodnju mlijeka kao
osnovno sredstvo i tijekom proizvodnog vijeka mora se otplatiti u obliku amortizacije. Pritom se kod amortizacije od investicijske cijene odbije likvidna vrijednost i podijeli s brojem godina trajanja krave. Vrijednost krave u godini predstavlja investicijsku nabavnu vrijednost od koje se odbija iznos amortizacije. Otpis se mora obaviti bez obzira na to je li krava visokoproduktivna. Stavka amortizacije razmjerno je visoka u strukturi troškova i se od 5 do 15%, posebno kod zasnivanja matistada krava kupovinom junica.
Ako je nabavna cijena junice 1.500 eura a proizvodni vijek krave sedam godina, amortizacija u iznosu od 300 eura teretit proizvodnju mlijeka kroz pet godina ili 1/5 od nabavne cijene junice. Zakonska stopa amortizacije za osnovna stada krava iznosi 20% godišnje. Proizlazi da bi godišnja obnova stada trebala iznositi 20%, što se u praksi približno i ostvaruje.
Veliku uloguu cilju dobiti u proizvodnjimlijeka igra snižavanje troškovahraneproizvedenena gospodarstvu
' ' krave iz rasploda ne bi trebalo prije sedme godine ili nakon ostvarenih pet laktacija, osim ako za to ne postoje opravdani razlozi.
Kod visoko produktivnih mlipasmina krava proizvodni vijek je ali je životna proizvodnja u odnosu na niže produktivne pasmine. Vijek iskorištavanja muznih krava na našim
Tablica2: Rashodiproizvodnjemlijeka kod razineproizvodnjei odnosastrukture troškova hrane i ostalih troškova50% : 50%
KL
Livestock I Meat I Import I Export
Dugogodišnjatradicijoprodajesteonihjunica
mljekarima i trga cimadiljemsvijeta
Prodajavisokokvalitetnihuzgojnovaljanihsteonihjunica
HOLSTEIN,SIMENTAL I SM EGOVEDO,JUNICA i BIKOVAza uzgoju sustavuKRAVA-TELE, te TELADIZATOV.
Odaberitesvakodnevno u Hrvatskoj, u našojkaranteni,junice vrhunskekvaliteteiz AUSTRIJE I te teladza tovili kupujtes namanoaukcijamau Austriji.
obiteljskim gospodarstvima razlikuje se ovisno o pasminskom sastavu krava, stada, visini proizvodnje, tipu gospodarstva i tehnologiji držanja.
Remont ili obnova stada treba se zasnivati na vlastitoj proizvodnji rasplodnog pomlatka. Sagradi li se skupa staja, nabave skupa grla i oprema, i sve to financira kreditima, troškovi amortizacije i anuiteti mogu biti previsoki i dovesti u pitanje djelotvornost proizvodnje mlijeka.
Ostali troškovi proizvodnje mlijeka
Ostali troškovi manje ekonomski na ukupne troškove proizvodnje mlijeka. Veterinarske usluge i lijekovi u troškovima sudjeluju od 1 do 2 %,rad traktora i drugih strojeva od 3 do 5%, osiguranje životinja od 4 do 5%, razne usluge i potrošni materijal oko 1,5%,a ostali troškovi od 3 do 4%. troškovi u strukturi troškova zastupljeni su od 10 do 15 %pa i oni na proizvodnju mlijeka i cijenu koštanja. Ovi su troškovi promjenjivi bez obzira na visinu proizvodnje. U njih ulazi dio i dio materijalnih troškova. Posebni troškovi proizvodnje su kamate na kredite i na druga financijska zaduženja. Korištenje izvora sredstava i stupanj zaduženosti na visinu ovih troškova. Osim navedenih troškova, postoje i drugi troškovi koji proizvodnju mlijeka, ali u manjim razmjernim odnosima. Na temelju iskustva, orijentacijski u strukturi troškova proizvodnje mlijeka neposredni troškovi iznose oko 80 a ostali troškovi i 20%.Zbog razloga, su poreodnosa ovih troškova. Na promjenu strukture troškova angažiranje sredstava pa se troškovi obveza po anuitetima i kamatama Odnosi troškova mogu se poremetiti ako je
u proizvodnji velik broj zaposlenih ili kod kreditima.
Cijena koštanja mlijeka
Cijena koštanja ili proizvodna cijena mlijeka je od gospodarstva do gospodarstva. Na našim obiteljskim gospodarstvima stvarnu cijenu koštanja mlijeka vrlo je teško utvrditi jer je proizvodnja mlijeka dio cjelokupnog poslovanja gospodarstva s više proizvodnji. Postoje velike razlike u cijeni koštanja mlijeka. uglavnom ne znaju stvarnu cijenu koštanja svog proizvoda - mlijeka.
M(jekarski li.st 11/2009.
' '
Cij_e~a~o_št_anja.mlije~a ov1s1o vtsm1 pro1zvodnJe po kravi, broju krava u stadu, cijeni hrane, drugim troškovima proizvodnje, tehniopremljenosti gospodarstva i primjeni tehnoloških rješenja.
U pravilu, cijena koštanja je manja kod proizvodnje mlijeka i kod stada s brojem krava. Cijena koštanja mlijeka je manja ako se koristi vlastita hrana. Unutrašnji poslovanja na gospodarstvu uspješnost proizvodnje više od prodajnih cijena. Cijena koštanja mlijeka mora biti ispod razine prodajnih cijena, a
u strukturi cijene koštanja, ekonomska granica proizvodnje mlijeka trebala bi biti od 1O kg mlijeka po jednom hranidbenom danu(HD).
Kod godišnje proizvodnje mlijeka po kravi variraju troškovi proizvodnje jednog kg mlijeka i u ovom rashoda udio troškova hrane je 50%. Kod godišnje troškovi i cijena koštanja kg mlijeka se smanjuju. Cijena koštanja kg mlijeka kod proizvodnje od 5000 kg/krava iznosi 2,30 kn/kg, kod 6000 kg 2, 13 kn/kg, a kod proizvodnje od 7000 kg cijena za jedan kg mlijeka je 2,01 kn. Kod proizvodnje od 7000 kg su i troškovi hrane koji u visokoj godišnjoj nemaju nepovoljan utjecaj na cijenu koštanja kg mlijeka.
Prodajne cijene mlijeka prodajna - otkupna cijena mlijeka tržišna je kategorija na koju može bitno utjecati preko mlijeka, i to kroz sadržaj masti, proteina i higijenske kvalitete. Osim navedenog, na razinu cijena mlijeka može utjecati boljom hranidbom i higijenskom proizvodnjom mlijeka.
Fina11c1/skirezultati kod razina proizvodnjemlijeka i stmkture troškovahra11eod 50%
Opis
Godišnjaproizvodnjamlijeka (kg)
Tablica 3:
U Hrvatskoj su cijene mlijeka godinama bile ikretale su se na razini iznad europskih cijena od 0,33-0,35 eura po kg. Tijekom 2008. i 2009. godine ciljna cijena mlijeka na ostalim iznosila je 2,363 kn/kg, a s državnim poticajima i poticajima od mljekare 3,31 kn/kg na bazi standardne 3,7% m.m., 3,2% do 400 000 somatskih stanica i 100 000 bakterija u 1 mL mlijeka (2,363 + premija 0,30+0,65 poticaji za ostala 3,31 kn/kg). i
mlijeka u ožujku 2009. godine dogovoren je novi tržne cijene mlijeka, vezan za kretanje cijena mlijeka u zemljama E-25. Za mlijeko koje sadrži 4,2% masti i 3,4%
tržna cijena iznosila je za travanj 2,201 kn, svibanj 2,072 kn, lipanj 1,997 kn, srpanj 1,904 kn i kolovoz 1,848 kn/kg. Zbog pada cijena mlijeka (u EU i kod nas), u Hrvatskoj je izbilo nezadovoljstvo proizvokoji su zahtijevali promjenu i otkupnih cijena mlijeka.
Nakon prosvjeda farmera i pregovora s Vladom, od 11. lipnja 2009. godine uvedena je zaštitna cijena mlijeka na razini 2,20 kn/kg, kvalitete 3,7% m.m. i 3,2% Mljekare i dalje placijenu mlijeka u otkupu prema kriterijima iz ranijeg dogovora prema tržištu mlijeka u EU. Za razliku izmetržne cijene mlijeka koje mljekare i dogovorene cijene od 2,20 kn/kg, sredstva se mlijeka iz Državnog Isplata razlike se zajedno s državnim poticajima.
: ' ' cijeni mlije: ka mljekare dodaju izno: se dodataka koji ovise o dogovoru s proizvomlijeka i poslovnom interesu svake pojedine mljekare.
Za novpotpora iznosi 0,65 kn/kg za mlijeko standardne kvalitete, a za s težim uvjetima gospodarenja potpora iznosi 1,05 kn/kg mlijeka. dodatak koji daju mljekare po osnovi i kvalitete mlijeka se od O,1Odo 0,30 kn/kg, a u jevima ovaj je iznos i U posljednjih nekoliko godina cijene mlijeka u Hrvatskoj bile su dobre. Problem je bio u visokim proizvodnim cijenama ili cijeni koštanja mlijeka koje su proizlazile iz visokih troškova proizvodnje, kao posljedica neracionalne i nisko produktivne proizvodnje.
Prihodi - vrijednost proizvodnje mlijeka
Prihode u proizvodnji mlijeka prihodi od prodaje mlijeka, od poticaja za mlijeko, prihodi od priploda i prirasta teladi i prihod od stajnjaka kao nusproizvoda. U strukturi prihodi od prodaje mlijeka s premijom iznose od 85 do 90%, a prihodi od priploda i prirasta teladi od 1Odo 15%.Ako se u troškova i prihoda proizvodnje mlijeka ne troškovi i prihodi teladi u dobi od dva do tri mjeseca samo priplod, tada prihod od
mlijeka u strukturi prihoda iznosi više od 90%. ' ' Što je proizvodnja mlijeka po kravi je i udio vrijednosti mlijeka u strukturi prihoda.
Pri izradi proizvodnje mlijeka, osim mlijeka ulazi i telad. U tom troškovima krava dodaju se troškovi uzgoja teladi, a prihod od prirasta teladi prihodima. Za prirasta teladi uzimaju se knjigovodstvene cijene, koje bi trebale biti nešto niže od tržnih cijena.
Kako uzgoj ženskoga rasplodnog pomlatka predstavlja repromaterijal za proizvodnju mlijeka, troškovi uzgoja rasplodnih junica i prihodi od prirasta junica mogu se dodati nu proizvodnje mlijeka, odnosno svesti na hranidbeni dan krave. Za mlijeka pravne osobe, osnovno stado krava kao osnovna sredstva podliježu posebnom obrta stada, koji se radi pri i godišnjem završnom Isto tako, krava kao trošak i prisilna klanja se putem obrta stada. Prijevod iz kategorije u kategoriju goveda (telad - junice - krave) obavlja se po knjigovodstvenim cijenama prilikom obrta stada. Ako se stelja ne u troškove, u
Tablica4: Prihodiproizvodnjemlijeka kod razine proizvodnje uz udio troškovahrane od 50%
- kgEQkravi I
Tablica5:
Proizvodnjamlijekakg/kravi
tom ni stajnjak ne treba u prihode.
Dohodak u sustavu PDV-a
Porez na dohodak OPG-ova koji su u sustavu PDV-amože iznositi od 15 do 35%,što ovisi o visini dohotka. Kod pravnih osoba - velikih farmi, porez na dobit iznosi 20%. Kada se od prihoda oduzmu troškovi, dobije se dohodak prije oporezivanja. Od dohotka prije oporezivanja odbije se porez na dohodak i dobije se neto dohodak.
Nakon što se odbije porez na dohodak, dobit u proizvodnji mlijeka nešto je manja i se od 0,50 do 1,00 kn. Danas dobit u proizvodnji mlijeka ostvaruju velike farme.
Velike farme ostvaruju proizvodnju mlijeka, i to 2000-2500 kg/kravi, bolju kvalitetu mlijeka, postižu poticaje za mlijeko, od 0,40 do 0,50 kn/kg pa i više.
Odnosi proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj i EU
Broj krava na farmama u EU se od 30 do 90 grla i proizvodnja mlijeka po kravi iznosi oko 6000 litara, što je više od našeg prosjeka. Na europskim farmama produktivnost rada je mnogo i na jednog zaposlenog otpada 30-50 grla, a kod nas 1Ogrla.
' ' Prag rentabilnosti u proizvodnji mlijeka u EU se od oko 6000 litara mlijeka godišnje po kravi.
J,fljekarski hst 11/2009.
Manja stada krava ostvaruju lošije financijske rezultate. Kod nas su se s godišnjom proizvodnjom od 6000 litara mlijeka do sada ostvarivati vrlo dobri financijski Nepovoljan je gospodarski položaj dijela mlijeka u odnosu na europske niska proizvodnja mlijeka, skuplja proizvodnja i usitnjenost gospodarstava. Pitanje prodajne cijene mlijeka i visokih proizvodnih troškova jednako su aktualni i u EU i Hrvatskoj. Naši proizvosmatraju da su u zemljama EU-a poticaji po grlu i kg mlijeka nego kod nas. Naša je proizvodnja mlijeka 20-30% skuplja od inozemne pored poticaja.
• Na ekonomsku uspješnost proizvodnje mlijeka troškovi proizvodnje, visina proizvodnje i prodajne cijene mlijeka. Troškovi hrane, amortizacija grla i troškovi rada glavne troškove proizvodnje mlijeka. Drugi troškovi manje na ekonomske proizvodnje.
• Vlastita proizvedena krmna baza glavni je povoljne ekou proizvodnji mlijeka, a odnos uzdržne i produktivne hrane mjerilo je intenzivnosti hranidbe.
• Prihodi i financijski rastu kako raste proizvodnja mlijeka. Samo visoka proizvodnja mlijeka po kravi može biti unosna i gospodarski opravdana.
• Cijena koštanja mlijeka manja je kod proizvodnje mlijeka po
kravi. Najbolji financijski rezultati postižu se kod proizvodnje. Kod godišnje proizvodnje od 5000 kg mlijeka cijena koštanja je 2,30 kn/kg, kod proizvodnje od 6000 kg mlijeka 2, 13 kn/kg a s proizvodnjom od 7000 kg cijena koštanja je najniža i iznosi 2,01 kn/kg.
• Prodajne cijene mlijeka i drugi prihodi do sada su bili dovoljno visoki i poticajno su utjecali na razvoj govedarske proizvodnje i proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Ukupni prihodi od prodaje mlijeka po jednom kg otkupne su cijene mlijeka, premije koje kategorijama daju mljekare, državni poticaji za prodano mlijeko, te poticaji za uzgoj i proizvodnju krmnih kultura. Kvaliteta mlijeka na postizanje otkupnih cijena mlijeka kao i iznosa poticaja.
• Visoka proizvodnja po hektaru, broj krava po hektaru i visina proizvodnje po kravi donosi zadovodobit obiteljskim gospodarstvima. Poslovanje obiteljskih gospodarstava je pod utjecajem tržišta zbog državnih agrarno-ekonomskih mjera. Poboljšani ekonomski položaj proizvodnje mlijeka utjecao je na rast proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Do sada su ulaganja u proizvodnju mlijeka bila vrlo produktivna i rentabilna investicija kako na farmama pravnih osoba tako i na obiteljskim gospodarstvima.
• Kod godišnje proizvodnje od 5000 kg ostvaruje se dobit od oko 0,76 kn/kg mlijeka, kod proizvodnje od 6000 kg 0,92 kn/kg, a 1,04 kn/kg kod ostvarene proizvodnje od 7000 kg mlijeka.
Sadašnja konkurentnost i razvoj na sposobnost naših farmi s obzirom na nižu razinu i velistada, ali i manje ekonomske naših obiteljskih gospodarstava, zaostaje u odnosu na farmere mlijeka u EU.
Poljoprivreda i klimatske promjene
se da poljoprivredaneposredno emitira oko 9% ukupne globalnih plinova (11% godine 1999.). lako je dosta na smanjivanjuutjecaja poljoprivredena promjene klime, ovaj proces mora se nastavitipoboljšavanjemprocesaproizvodnje kao i korištenjembiomase, se smanjuje dioksid nastaoproizvodnjomenergijei prometom
Piše:
Dr. se. Darko Uher
Više od ostalih privrednih djelatnosti, poljoprivreda trpi od klimatskih promjena ali isto tako i pridonosi klimatskim promjenama ispuštanjem plinova s staklenika (GH plinovi ili GHG = greenhousegasses). U tijeku prošlog GH plinovi nastali industrijskom proizvodnjom i ostalim aktivnostima ljudi uzrokovali su u Europi porast temperature za oko 1 °C, brže od rasta temperature u svijetu, što sve izaziva ekstremne temperature, toplotne udare i poplave. Na jugu Europe zato je sve manje oborina i sve više sušnih razdoblja, a na sjeveru sve više kiše i snijega.
Zbog toga poljoprivredi predstoji proces smanjivanja njezina štetnog utjecaja na klimatske promjene, kao i proces promijenjenim klimatskim uvjetima proizvodnje.
Kako poljoprivreda na promjenu klime?
Aktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji dovode do ispuštanja
oksida i metana (kao i dioksida). se da poljoprivreda neposredno emitira oko 9% ukupne GH plinova (11% godine 1999.), od su 5% oksidi od upotrebe mineralnih gnojiva i od razlaganja organskih gnojiva, a oko 4%je metan iz procesa probave stoke kao i razlaganja stajnjaka.
Iako je dosta na smanjivanju utjecaja poljoprivrede na klimatske promjene, ovaj proces mora se nastaviti poboljšavanjem procesa proizvodnje kao i korištenjem biomase, se smanjuje dioksid nastao proizvodnjom energije i prometom. poljoprivredna politika EU-a igra ulogu (CAP-
Više od ostalihprivrednihdjelatnost( poljoprivredatrpi od klimatskih promjenaali isto tako i pridonosiklimatskim promjenama ispuštanjemplinova s staklenika
Common Agricultural Policy) i može potaknuti promjene te smanjenje štetnih utjecaja poljoprivrede na klimu, i to na višenabavkom energetski strojeva i alata, gradnjom energetski djelotvornijih poljoprivrednih objekata, kao i korištenjem biomase i plina. Ovo zahtijevati bolje informiranje kao i dodatnu edukaciju
Kako klimatske promjene utjecati na europsku poljoprivredu?
Prema izvještaju velikog tima
UN-a (IPCC- lntergovernmental Panelof CIimate Change),pun klimatskih promjena nastat oko 2050. godine, iako se utjecaj sada.
Prema ovom izvještaju, klimatske promjene u mJen pogoditi južne i jugoistoEurope.
Europski tim napravio je mapu Projektirani utjecaj klimatskih promjena u europskim - koji nažalost samo zemlje
EU-a. Prema ovoj mapi, Hrvatsku promjene klime
onima u
Bugarske, Rumunjske i a koje
• porast temperatura i smanjenje godišnjih oborina kao i manje raspoložive vode,
• rizik od suša i toplotnog stresa,
• smanjenje prinosa žitarica,
• smanjivanje pogodnih
za uzgoj usjeva. Kako bi se prilagodila porastu temperatura kao i manjoj oborina, europska poljoprivreda trebala bi poduzeti niz mjera koje ostalog zahtijevati i:
• promjene u plodoredu (crop rotation)radi što boljeg korištenja raspoložive vode,
• datuma sjetve u skladu s novim uvjetima (temperatura i oborine),
• korištenje vrsta usjeva koji su bolje novim vremenskim uvjetima,
• sadnja živica i manjih pojaseva na obradivom zemljištu kako bi se smanjilo brzo otjecanje oborina i formiranje zaštite od erozije vjetra.
ZA PREŽIVA (bayp s protein) mješavina je tostiranog i melasiranoga sojinog zrna s tanJnomza ojinom te je visokokoncentriraniizv r energije, linolne kiseline.
aminokiselinai atioksidanata.
Metode mjerenja biljne mase na pašnjaku
Uspješna integracija napasivanja u održive sustave proizvodnje mlijeka i mesa na farmamazahtijevaprimjenuneke od metoda procjene krme dostupne za napasivanje. Ta je mjera važna s aspekta ili planiranjaproizvodnjei korištenjakrme
Piše: Dr. se. Krešimir Sošnjak
Na taj postiže se potreba za voluminoznom krmom i dostupne krme, smanJUJe se potrošnja dodatnih krmiva te u i ukupna cijena obroka. Osobito je to važno u intenzivnim sustavima kakva je proizvodnja mlijeka temeljena na korištenju krme, u vidu da je konzumacija ostalog kontrolirana i dostupne biljne mase na pašnjaku. Stoga konzumaciju treba održati na visokoj razini, što je preduvjet postizanja planirane proizvodnje.
Optimalno iskorištavanje
S aspekta gospodarenja pašnjakom, mjerenje biljne mase i s dnevnim potrebama životinja može rezultirati optimalnim iskorištenjem biljne mase te postizanjem balansa rasta i razvoja trava i potrošnje biljne mase. Na taj je unaprijediti unutarsezonski raspored proizvodnje krme, nadzirati željenu krme, primijeniti egzaktne pragove odluke kod i kraja napasivanj a unutar svakog ciklusa napasivanja ili sezone napasivanja u cjelini, pretpostavke dobrog porasta u ciklusima ili vegetacijskoj sezoni. Uz to,
je identificirati viškove ili manjkove voluminozne krme te pravodobno intervenirati, ovisno o primijenjenim metodama napasivanja i postavljenim ciljevima. Prema ekonomskim analizama, precijenjene ili podcijenjene ne suhe tvari (ST) od 1O ili 20%u odnosu na stvarnu biljne mase na pašnjaku rezultiraju gubicima farmera od 1O do 198 dolara po hektaru pašnjaka godišnje, ovisno o intenzivnosti proizvodnje na farmi. Prema istim procjenama, koje u obzir uzimaju trošak nabave ili izrade kao i cijenu rada provedenog u mjerenju na pašnjaku, pozitivni ekonomski mogu se
list 11/2009.
samo ukoliko greška mjerenja ne iznosi više od 10% stvarne biljne mase na pašnjaku.
Produkcija pašnjaka izražava se kao ST ili organske tvari (OT) po jedinici površine u jednom trenutku ili tijekom razdoblja, a to je polazna osnova za izražavanje dostupne krme po životinji ili uvjetnom grlu te ispaše.
Metode mjerenja
biljne mase
Postoji nekoliko nacina mjerenja i nadziranja biljne mase na pašnjaku. Jedna od metoda je košnja i vaganje biljne mase s poznate površine. Ubraja se u destruktivne metode mjerenja primarne produkcije pašnjaka. Za korištenje ove metode treba izraditi okvir oblika (slika 1), najbolje metalni, i smjestiti ga u tratinu da predstavlja površinu unutar koje se "pokosi" biljna masa. Površina takvih okvira se od O,125 do 0,4 m 2 , a se u dimenzijama
0,3X 1,0 m, 0,25X0,25 m, 0,25X0,5 m, 0,4x0,6 m i sl. Za košnju se koriste ili akumulatorske škare (slika 1). Pokošenu biljnu masu treba skupiti, osušiti do konstantne mase (u sušioniku na 105 °C tijekom 24 sata), te izvagati masu koja predstavlja ST s površine našega okvira. Za sušenje može poslužiti i mikrovalna o je bilo u jednom od prošlih brojeva ovoga lista. Masu suhe tvari treba na 1 ha površine.
' ' Radi što bolje i preciznosti, treba uzeti što broj uzoraka na odabranim mjestima pašnjaka. Osim što se primjenjuje u svrhe, koristi se i kao metoda procjene na farmama a predstavlja temelj za korištenje nekih indirektnih metoda i razvoj njihovih kalibracija.
Ml.feka.rskilist 11/2009.
Slika 2: za mjerenjebiljnemase na principu kapaciteta
U indirektne, odnosno nedestruktivne metode ubrajaju se korištenje ravnala ili mjernog štapa, korištenje mjernog s na principu mjerenja kapaciteta te metoda vizualne procjene.
Vizualna procjena iziskuje najmanje troškove za opremu i najmanje utrošenog vremena za procjenu, no, s druge strane ona zahtijeva i najviše iskustva u kvantificiranju biljne mase, što se jedino treniranjem. U suprotnom, rezultati vizualne procjene mogu biti upitni.
Korištenje elektronskih ja koji mjere kapacitet prikazano je na slici 2. Izmjerene se vrijednosti uz kalibracijskih modela u vrijednosti mase ST po jedinici površine i
Slika 1: Košnja i vaganjebiljnemase korištenjemokvira i škara
prikazuju na zaslonu Prednost metode može biti velik broj u kratkom vremenu. mjerenja ovisi o kalibracijskog modela. je mala ako se koriste postavljeni kalibracijski modeli.
Razmjerno je jednostavna, nedestruktivna metoda i primjena ravnala ili mjernog štapa. Metoda se sastoji u mjerenju visine biljne mase, temelji se na da je prinos ST pašnjaka proporcionalan visini, a konzumacija primarno kontrolirana visinom biljne mase. Ova metoda se koristi kod kontinuiranog napasivanja. ove metode zasniva se na dovoljnom broju odabranih mjesta na kojima se mjeri visina biljne mase.
U rotacijskom napasivanju se koristi mjerni s (slika 3). Ovom metodom mjerimo visinu biljne mase pritisnute Korištenjem kalibracijskih jednadžbi povezuje se visina biljne mase i tratine, a rezultat mjerenja iskazuje u ST po jedinici površine. Ova metoda temelji se na da je biljne mase na pašnjaku osim visinom biljne mase i tratine. Stoga se takvi mjerni sastoje od središnjega mjernog štapa i okruglog oblika, koja do mjere sabija biljnu masu. se od metala ili plastike, promjera je do 50 cm, sa specifimasom od 1,7 do 5 kg/m 2 • Postoje primjeri izrade razmjerno jeftinih s mjernim štapom i od akrilnog stakla. U kupnje ovakvog mjernog u uputama su osigurane i kalibracijske, odnosno regresijske jednadžbe koje se mogu odmah koristiti. metode u ovom ovisi o kalibracijske
Slika 3: Mjerni s za mjerenje biljnemase na pašnjaku
jednadžbe, a preciznost ovisi o broju mjerenja na pašnjaku i uzorka. Stoga takve kalibracijske jednadžbe ne odgovaraju potrebama. Naime, one su razvijene za pašnjake odresastava i u klimatskim prilikama takvog Stoga treba izraditi kalibracijske jednadžbe za prirodne ili sijane pašnjake našega klimatskog ovisno o sastavu i dijelu vegetacijske sezone. Takve jednadžbe mogu biti zaza proizvodne regije.
U izradu kalibriranja mogu se upustiti i pojedini a jednom formule mogu se koristiti dulji niz godina. Princip kalibracije sastoji se u mjernim na poznatoj površini te košnjom te površine i ST kao kod destruktivne metode.
Preciznost mjerenja preciznost mjerenja mjernim štapom i mjernim s postiže se hodom po dijagonali pregona ili po liniji u obliku slova W uz 30 do 50 zabilježenih Vrijeme potrebno za rad mjernih s s automatskim i zbroja izmjerenih visina iznosi 100 u S minuta. Mjerenja mjernim štapom su tempom od 50 u 15 minuta. Kod bez kao i kod upotrebe mjernog štapa, treba napraviti tabelu s rednim brojevima u koju se unose vrijednosti visina. Ove vrijednosti poslužit za visine biljne mase. Prednosti su ovih metoda zadovoljai preciznost, ali i vremenska
mjerenja treba biti 1 - 2 puta tjedno u razdoblju intenzivnog porasta tratine ili u vrijeme slabijeg
-a11r~w~ AKCIJA!!!
MIJENJAMO STARO ZA NOVO!
e 1ti do 1 udjela, bez j bezhipotek
Tehnika spremanja silaže
S obzirom da je u prethodnim brojevima detaljno pisano o tehnologiji, ovdje obratiti pozornost na tehniku spremanja silaže
Piše: lvan dipl. ing.
I(ukuruzna silaža najjednostavnije je, najekonomii najprikladnije voluminozno krmivo uz dodatak kvalitetnog sijena ili sijena lucerne. Kad kukuruz dospije do stadija voštane zriobe, odnosno u povoljan odnos suhe tvari i vlage, siliramo ga jer je u to vrijeme najpovoljniji omjer svih komponenata, tj. hranjiva i (cijela biljka). Ako siliramo prerano, dobivamo manje silaže, manje energije, a i kod siliranja je prilikom gaženja soka i gubitak hranjiva.
Ako siliramo prekasno, dobivamo više grube celulozne mase, manje hranjive vrijednosti zbog težega gaženja, slabije konzumacije, zaostajanja zraka, što može uzrokovati kvarenje, naknadnu fermentaciju, odnosno gubitak energetske vrijednosti hranjiva. sklopa je dvojba. Ako sijemo 10-15% od sjetve za zrno, dobivamo više stabljike a manje zrna. Ova je silaža još uvijek dobra za niže proizvodne životinje. No, ako imamo dovoljno površine i ako tovimo mladu stoku ili hranimo visoko krave, silažu preporusijati na razmak u redu kao za zrno, jer vrijednost silaze ovisi o zrna u masi a ne o stabljike. Ostatak kukuruza koji nije stao u silos može se žeti kombajnom za siliranje zrna ili podmirivanje kooperacijskih obveza.
Osim zrna, na vrijednost silaže visina košnje
silaže. Silažu pravilno kosimo 25 cm od zemlje. Ako kosimo niže, dobivamo nešto malo više silaže, lošije s više celuloze koja je zemljom od kiša ili kultivacije, a ako kosimo npr. 45 cm od zemlje, dobivamo manje silaze ali puno vrjednije, koje manje trošimo za manje produktivnu stoku, a za tov ili visoko krave istoj silaži možemo dodati samo superkoncentrat i imati gotovu visokoenergetsku i kompletnu hranu.
Tipovi silosa
Prije siliranja moramo imati pripremljene i silose koji mogu biti okomiti ili stupni silosi. Osiguravaju najmanji gubitak silažne mase, ali su za punjenje i pražnjenje a ne grade se i zato što su puno skuplji. Silirati možemo iz nužde (na livadi), kako to kažemo, na prostoru uz vrlo velike gubitke. Ako to ne možemo posebno moramo paziti na podzemne vode, dobru izolaciju od zemlje koja silažu, a kako su plitko natovareni nismo ih u dobro nagaziti, dobro pokriti i opteretiti zemljom, pijeskom, ciglom ili drugim materijalima.
Najprikladniji su današnjem vremenu i tehnici vodoravni silosi, su stranice i pod od lijevanog vibrobetona. Moraju biti puno duži nego širi, odnosno minimalno široki za provoz i kipanje prikolice u silosu. poželjno je da stranice budu što više, radi manjeg postotka kvarenja silaže.
Uz ovako dobro pripremljene silose, moramo još složiti i dobru liniju za siliranje, koju tvore prikolice za dovoz silaže s njive do silosa. Dakako, svi strojevi moraju biti pouzdani u radu i dobro sinkronizirani kako ne bi došlo do zastoja, odnosno kako bi tijek siliranja bio što a gubici bili što manji. Prikolice moraju biti na kipanje, a mogu se pripremiti i prikolice za prijevoz trave i sijena ako im se povise stranice. Mogu se upotrijebiti i savršeno oprane prikolice za prijevoz stajskoga gnoja koje masu istovaruju unatrag, kao i prethodne. Sve prikolice moraju imati povišene stranice jer je silaža otprilike dvostruko lakša od zrna.
: ' ' Na samom silosu za : planiranje i gaženje : mora biti "uredan stroj", odnosno · traktor s prednjom daskom ili : lopatom, ili pak
Ako radimo s ispred silosa mora biti dnevni sloj silaže od 50 cm na koji silazi kako ne bi uništio beton. Pod pojmom "uredan" podrazumijevamo da traktor ili (buldožer) ne smiju nigdje puštati gorivo ili ulje, što strašno silažu. Zato za takav postupak upotrebljavamo novije strojeve. Skinutu i dovezenu silažnu masu moramo što prije planirati i gaziti kako bismo stvorili anaerobne uvjete (bez zraka - kisika) i time stvorili povoljne uvjete za množenje "dobrih" bakterija, odnosno zagrijavanje mase i množenje "negativ-
nih" i nepoželjnih bakterija. Tako se od mase dovezene s njive stvara silaza, a u suprotnom se od silažne mase može dobiti lošija silaža, ili drugim dobrim gaženjem "dobre" bakterije kiselog vrenja odnosno "loše" bakterije koje stvaraju octenu, i propionsku kiselinu. "Pozitivno" množenje dobrih bakterija možemo pospješiti dodavanjem odabranih bakterija koje množimo u laboratorijima i dodajemo silaži u obliku tzv. inokulanata, koji mogu biti u granuliranom obliku. Mogu se dodavati tzv. gandy ili otopljene u koje danas imaju moderni silokombajni, pa se masa dizama prilikom ubacivanja u prikolicu.
Ako nemamo takav silokombajn, inokulante možemo nanositi na masu u silosu kad je isplanirana 10-20 cm. Možemo to nom prskalicom ili savršeno opranom traktorskom prikolicom kojoj demontiramo krila ako su šira od silosa. Inokulante otapamo i miješamo u bunarskoj vodi umjerene temperature. Ako nemamo bunarsku vodu možemo upotrijebiti i vodovodnu vodu koja je klorirana, ali tada moramo imati inokulante s deklorinatorom koji poništava negativan klora na bakterije.
Pravovremeno zatvaranje silosa
Nakon završetka siliranja, odnosno planiranja i gaženja silaže moramo još pola dana gaziti, a zatim prekriti crnom folijom koja je dugotrajnija i ne propušta zrake, kao što je to kod prozirne folije koja ima tzv. efekt odnosno propušta ultraljuzrake i zagrijava masu, zbog koje može do naknadnog
vrenja odnosno gubitka vrijednosti silaže. folija mora biti šira od silosa, iz jednog komada kako ne bi došlo do podlijevanja vode na silažu. Stabilnost folije osiguravamo pokrivanjem raznim predmetimaciglom, gumama, s pijeskom ili samim suhim pijeskom koji je ujedno repelent za glodavce koji se u silos, i kvare hranu.
: ' ' Ako upotrebljavamo su: hi pijesak, na najlonsku : foliju dobro je staviti prije pijeska : još neku staru ceradu kako se ne bi miješali pijesak i silaža, a cijeli silos dobro je ograditi i osigurati da kojim na njega ne bi došla stoka i probila foliju. Neki vlasnici silosa ne pokrivaju silose gusto posiju koji bujno vegetira ujesen i "pije"vodu sa si laže, ili ne ništa oko pokrivanja da se pokvariti 1O cm mase na vrhu, što je 10% ako je silos visok 1 m, ili 3%ako je silos visok npr. 2,6 m. Ova-
ko spremljena silaza s inokulantima brže fermentira, koristi se nakon vremena od dana silaranja, bolje je probavljivosti, dobra je okusa, žuto zelene boje, probavljivijaje a time i isplativija.
I za kraj nešto vrlo važno! U postupcima kod siliranja kao i u svakom poslu dolazi do gubitaka koje treba svesti na najmanju mjeru. su gubici kod siliranja i prijevoza do 5%;kod lošeg vrenja do 8%;gubici kod gaženja do 3%;gubici na rubovima i pokrovu do 10%;gubici kod izuzimanja odnosno naknadnog vrenja do 5%itd. U praksi uzimamo da ukupni gubici u vodoravnim silosima (tzv. silosima) mogu biti i do 25%, pa se moramo potruditi da budu što manji. Više o navedenom možete prou MESNO GOVEDARSTVO- držanje i uzgoj, istog autora, a se može na mob. 098/94 22 677.
Mljekarski fi,st 11/2009.
Siliranje kukuruza u vodoravnomsilosu (foto:S.
Potpune krmne smjese u hranidbi
krava
Piše:
dr. se. Stjepan Feldhofer
I(rmne smjese koje se nalaze u prometu i na tržištu _mo~_aj~biti hom~geno 1zm1Jesane u originalnom pakiranju, moraju imati deklaraciju s podacima o nazivu i. sa~rž~j~ sirovina ili proizvoda (s1rovmsk1 1 kemijski sastav), oznaku i podatke o neto masi sadržaja, upute o korištenju i te datum proizvodnje i rok valjanosti (Pravilnik o hrane RH, 26/1998.). Krmne smjese za hranu na slobodnom tržištu mogu se kao:
1. Potpune krmne smjese - koje sadržavaju sve minimalno potrebne hranjive tvari za proizvodnju, kao što su energij~, vine, minerali i vitamini. Zitarice se u njima nalaze kao energetske sirovine u (6070%), a - za biljnog porijekla - u postotku ovisno o potrebama i prema deklaraciji.
2. Dopunske krmne smjese - koje u sadržavaju pojedine hranjive tvari ovisno o tome što nedostaje u ukupnim krmnim obro.cima: energetske sirovine (krepka krmiva), a posebice (proteinska krmiva) i mineralno-vitaminske dodatke. Dopunske krmne smjese prije hranidbe uvijek treba izmiješati sa žitaricama ili s odgoosnovnim krmivima. Krmne smjese, kao i sirovine koje se dodaju krmnim obrocima, moraju se od u prikladnoj ambalaži, u suhim,
l\.fljekarski liYt 11/2009.
i zasjenjenim prostorima ili u posebno silosima. Krmne smjese spremljene u treba držati položene vodoravno u nižim stogovima, ne pod velikim pritiskom.
Skladišta moraju biti i od ptica, glodavaca i drugih nametnika, s optimalnom temperaturom skladištenja 9-1 O°C.
Skladišta prije unošenja sirovina treba dobro od ostataka hrane i drugih a prema potrebi i dezinficirati. U istom prostoru ne smiju se držat!. sredstv~ za zaštitu bilja i kemtJske tvan koje mogu krmiva.
Hranidbena kvaliteta potpunih krmnih smjesa
Potpune krmne smjese moraju sadržavati sirovine s postotkom energetskih tvari (škroba,
Krmne smjese moraju se od u prikladnoj ambalaži, u suhim, i zasjenjenim prostorima ili u posebno
ra, masti) i proteina, dovoljno min~rala i vitamina a malo sirove vlakmne. Moraju biti visoke hranidbene vrijednosti i moraju imati vrlo dobru probavljivost i iskoristivost u hranidbi stoke. Dodaju se krmnim obrocima ovisno o proizvodnim potrebama krava, vrsti i kvaliteti osnovnih krmiva (Tablica 1).
Pravilnik o hrane RH propisuje uvjete koje moraju ispunjavati krmiva i krmne smjese koje se nude na tržištu. kod krava u visokoj proizvodnji mlijeka tijekom laktacije
Tablica 1: Normativi kemijskogsastavapotpunihkrmnih smjesaza muzne krave prema vrsti osnovnihkrmiva
Krmne smjese uz osnovna krmiva Travu i sjenažu Kukuruznu silažu Sijeno
Sirovih Proteina* 1 % 14,0 i 19 O*' 160i190*' 16 Oi 19 O*1
buragu stabilnih
Sirove vlaknine* 2
Energetska hranidbena
''Viši postotak sirovih proteina dodaje se krmnim smjesama krava koje daju .više od ~S litara mh Jeka na dan; ''Krmne smjese ne smiju sadržavati više od 7-8% sirove vlaknme, 1er to da sadrzavaiu više primiješanih jeftinijih balastnih sirovina; ••ucilju pašne tetanije, dobro je magn:~IJ na 0:25%;. ''Biotin i niacin treba davati kravama visoke muznosti, naroc1to poslije telJenJa.
postoji veliki raspon od najniže do najviše koja se mora zadovoljavati hranom, a su prisutne i potrebe za nekim sirovinama s obzirom na sastave i osnovnih voluminoznih krmnih obroka. Kao primjer navodimo normative kemijskog sastava potpunih krmnih smjesa uz osnovna voluminozna krmiva sastavljena pretežita od sijena, travne ili kukuruzne silaže (tablica 1).
S tim u vezi je dobro poznavanje vjerojatne osnovnih krmiva u pojedinih gospodara, je potrebno izvršiti i kemijske analize, a treba da su standardne krmne smjese koje se nude na tržištu skromne kai svojim sadržajem teško zadovoljavaju sve potrebe krave s visokom
Sirovinski sastav potpunih krmnih smjesa
Kvalitetne potpune krmne smjese moraju sadržavati energetski jaka i proteinima bogata krmiva. Moraju sadržavati kvalitetne žitarice, sjemenke nekih mahunarki ili uljarica i proizvode njihove prerade, a uz kvalitetu vrlo je i cijena krmnih smjesa.
Sadržajsirovevlaknineviši od 6 do 7% upozorava na pretpostavku niže kvalitete potpune krmne smjese i da sadržava jeftinijih sirovina. Pravilnik RH, 26/1998., dopušta sadržaj sirove vlaknine do 10% u potpunim krmnim smjesama za krave sa 13% sirovih proteina, a do 15% u smjesama sa 19% sirovih proteinašto je energetski slabo krmiva.
Žitarice koje se dodaju krmnim smjesama moraju biti dobro osušene, da sadržavaju najviše do 14% vlage, a zrnje uljarica do 10% vlage s tim da krmne smjese moraju sadržavati manje od 14% vlage, ne smiju biti plijesnima i izložene uvjetima brzog kvarenja.
Žitarice sadržavaju 55- 72% ekstraktivnih tvari (NET)i sastoje se pretežita od
Potpune krmne smjese morajusadržavati energetskijaka i proteinima bogata krmiva
lako razgradivog i probavljivog škroba visoke energetske hranidbene vrijednosti. Probavljivost škroba u zdrobljenom zrnju pšenice i iznosi 86,5-92% i vrlo se dobro iskorištava u metabolizmu buragovih mikroorganizama. Za razliku od "bijelih" žitarica, zrnje kukuruza sadržava više masti oko 3,5%), više jednostavnih 2,10-3,7%). Sadržava škrob stabilniji od razgradnje u buragu i vrlo je sirovina u krmnim smjesama krava visoke muznosti za sintezu laktoze.
Zrnje i uljarica (soje, suncokreta, uljane repice) i tostirano sojino zrnje su proteinske (i energetske sirovine) u sastavu kvalitetnih krmnih smjesa, zbog sadržaja esencijalnih aminokiselina - lizina, metionina, cistina, triptofana i dr.
Mineralno-vitaminski dodatak posebice je dodatak krmnim smjesama. Mora biti specisastava za vrstu krmiva i njihovu primjenu, ovisno o stanju laktacije i stanju reprodukcije.
Hranidba krava prema proizvodnji u laktaciji
S obzirom na to da se krmne smjese daju kravama za
muznost, pojedine krave treba obilježiti (ili grupirati po proizvodnji) tako da svaka uz osnovna krmiva dobije i kolikrepkih krmiva (potpunih krmnih smjesa) prema izdojenim mlijeka ili gravidnosti. Racionalizacija hranidbe od velikoga je gospodarskog u proizvodnji krava. Jednakomjerno davanje krmnih smjesa svim kravama neovisno o muznosti i hranidbenoj kvaliteti krmnih obroka stvara nepotrebne troškove kod krava niže muznosti, a druge krave s višom muznozbog toga mogu ostati za potrebna krmiva (tablica 2). Krmne smjese u treba davati kravama poslije teljenja, da se postigne i održi stabilna visoka muznost. Potpune krmne smjese moraju sadržavati visoku energetsku hranidbena vrijednost (7,2-7,4 MJ NEL),a ovisno o tome i najmanje 18-19%sirovih proteina. U takvim treba paziti i poduzimati mjere zbog kiselih indigestija (acidoze), ketoze, paraplegije i drugih purperalnih i bolesti krava, kao i pratiti koncentraciju uree u mlijeku što upozorava na nerazmjer energije u odnosu na i kvalitetu proteina u krmnim obrocima krava.
S obzirom na visoku cijenu krepkih krmiva, davanje krmnih smjesa kravama treba postupno smanjivati u razdoblju fiziološkog pada muznosti, tijekom polovice i potkraj laktacije, kao i sadržaj sirovih proteina u krmnim smjesama, a osnovnih voluminoznih krmiva u krmnim obrocima (tablica 2).
Iznimka mogu biti mlade krave dobre muznosti, koje za razliku od starijih krava ponekad slabije uzimaju i iskorištavaju sirovu vlakninu iz voluminoznih krmiva za proizvodnju mlijeka i još neko vrijeme trebaju dobivati malo više krepkih krmiva za rast i tjelesni razvoj.
Uravnoteženi krmni obroci štede potrošnju krmnih smjesa
Kod krava s visokom proizvodnjom mlijeka potrošnja skupih krmnih smjesa može se smanjiti samo ako krave dobivaju krmiva bolje hranidbene i krmne obroke dobro uravnotežene energijom, proteinima, mineralima, vitaminima i dr. potrošnja i bolja hranidbena kvaliteta, posebice osnovnih voluminoznih krmiva, održavanje visoke muznosti krava i uštedu skupljih krmnih smjesa.
' ' Ako krave smanjuju potrošnju krmiva, iznenadno se smanji i mlijeka (niži sadržaj masti ili proteina), slabi tjelesna kondicija i javljaju se smetnje u plodnosti i reprodukciji, odmah treba posumnjati na neke nedostatke hranidbe i uskladiti krmne obroke (energiju, proteine, minerale, · vitamine i drugo).
Za pravilnu hranidbu krava postoje tablice koje su temeljene na standardnim hranidbenim vrijednostima sirovina i iskustvima iz prakse, uz upozorenje da osnovni krmni obroci i sirovine variraju kemijskim sastavom i hranidbenom kvalitetom te da su visoko produk-
Tablica2:
Hranidbenevrijednostiukupnih krmnih obrokapo skupinama krava u laktaciji (u suhoj tvari)
Sadržaj U suhoj Skuoine krava u laktaciji
hranidbenih vrijednosti tvari svježe sredina kasna
Suhe tvari % tjel. težine >40 >3 5 >3,0
Sirovih proteina
Od toga stabilnih SP u buragu
Energetska hranidbena vrijednost MJNEL/kg
Nestruktumi ugljikohidrati
Udiel koncentrata
Kalcija
Fosfora
Mae:nezija
Kalija
Swnpora
tivne krave uvijek na uskoj granici zdravlja i bolesti (zbog Zbog toga su vrlo opasne pogreške.
Problemi mogu nastati ako krmne smjese nisu sastava i ako krmne smjese i krmni obroci nisu homogeno izmiješani, a posebice ako nije prisutna kvaliteta mineralno-vitaminskog dodatka.
Treba izbjegavati visoku proizvodnju mlijeka koja se (zbog komercijalizacije) postiže upotrebom stimulativnih sredstava (hormona, anabolika, antibiotika, raznih stranih proteina i jer ugrožavaju zdravlje krava i mlijeka. Ovo je upozorenje i u interesu zdravlja potromlijeka.
Izrada krmnih smjesa na obiteljskim gospodarstvima mogu sami potpune krmne smjese, ali su za to potrebni mlinovi, miješalice, skladišni prostori ili silosne stanice za sirovine i premikse, kao i skladišta za gotove krmne smjese. Nadalje, potrebne su dobre recepture za krmne smjese i izvori za nabavu kvalitetnih žitarica, sirovina i mineralno-vitaminskih dodataka. U miješanja brašnastih sirovina, uvijek treba prije izmiješati one sirovine koje se
daju u manjim (do S kg ili od 5 do 7% u smjesi), a zatim se ta mješavina (kao predsmjesa) treba izmiješati s ostalim sirovinama (žitaricama). Zbog granulacije pojedinih sirovina, treba pripaziti na raslojavanje, a krmne smjese spremati u vodoravno složene u nižim stogovima. ' ' Izradu potpunih krmnih smjesa za farme s brojem krava visoke muznosti ipak treba prepustiti specijaliziranim tvornicama ne hrane s opremom, kvalificiranim i kontrolom nad proizvodima.
Ukoliko osim osnovnim voluminoznim krmivima raspolažu i vlastitim žitaricama, može se izrada odgovapotpunih krmnih smjesa za hranidbu krava, ali uz korištenje gotovih dopunskih krmnih smjesa (superkoncentrata) iz tvornica hrane. Na taj jednostavnim miješanjem dopunskih krmnih smjesa sa žitaricama, krave mogu dobivati sve hranjive tvari potrebne za proizvodnju mlijeka i reprodukciju a mogu dijelom preko vlastitih žitarica neposredno utjecati na i cijenu krmnih obroka krava. To ujedno može biti novi izvor prihoda za dohotka farme na
Mljekarski List 11/2009.
ODABIRA GRLA U ZEMLJU PORIJEKLA I KUPOVINU NA AUKCIJAMA 0 NAŠEM TROŠKU
Opstipacija knjižavca
Piše: Prof. dr. se. Vlatko
Bolest je rijetka, uglavnom se javlja u odraslih goveda tijekom zimskog hranidbe. Do knjižavca dolazi pri jednohranidbi teško probavljivim voluminoznim suhim i grubim krmivima kao što su slama, kratko sjeckani kukuruzinac, sijeno od prekasno pokošenih livadnih trava 0edan otkos na godinu, prvi otkos u rujnu) lošega sastava s puno korova.
Uzrok pojave bolesti Uzrokuju je velike slame i pljeve u obroku, ali to može biti i mljevena djetelina, zatim hranidba zrnjem žitarica i koncentratom te ostala krmiva koja sadrže lignina i lignoceluloze. Razvoju bolesti pogoduje nagla promjena hrane i krmiva zemljom ili pijeskom. Nastanku knjižavca veoma pogoduje neredovito napajanje, i to smanjenom kolivode pri hranidbi suhim voluminoznim krmivima. Osim primarne postoji i sekundarna opstipacija knjižavca, znatno od primarne, a posljedica je razpatoloških procesa u trbušnoj šupljini. Sekundarna opstipacija knjižavca uglavnom nastaje pri kontrakciji stijenke knjižavca, a rijetko pri njegovoj atoniji. Ovakve kontrakcije kapure nastaju pri akutnoj upali jetara i stvaranju apscesa na njoj, traumatskoj upali kapure i potrbušnice, invaginaciji crijeva, kolikama i drugim patološkim procesima. Kad se hrana isuši i stvrdne u knjižavcu,
na njegove listove uzrokuupalu i nekrozu (odumiranje) sluznice. Stvrdnuti sadržaj knjižavca u manjoj ili mjeri onemoguprolaz hrane u dio probavnog sustava iza knjižavca, što se simptomima koprostaze, odnosno potpune opstipacije pa i ileusa (zapletaja crijeva). Resorpcija tvari i toksina iz zastale hrane u knjižavcu uzrokuje autointoksikaciju goveda.
Znakovi - simptomi razlikujemo dva oblika bolesti, i to lakši i teži. U lakšem obliku simptomi bolesti su ili jednaki onima pri traumatskoj indigestiji. U težem obliku znakovi bolesti su znakovima koji se pojavljuju pri ileusu (zapletaju crijeva). Govedo naglo oboli, odjednom prestaje jesti i defecirati (blatiti), nemirno je, napinje se i stenje. Pri defekaciji istisne malo izmeta koji može biti pastozna ili grudasta oblika, crne boje, veoma neugodna zadaha. Zbog zastoja hrane u knjižavcu, burag je pun hrane, a primjenom metoda za otkrivanje bolnosti u trbuhu se uglavnom pozitivni rezultati. Izrazito je zdravstveno stanje goveda, dominiraju simptomi intoksikacije - u bolesti tjelesna temperatura povese na 40-41 °C dok se duljim trajanjem bolesti temperatura može sniziti ispod donje fiziološke vrijednosti. Nadalje, dolazi do frekvencija bila na 100130 u minuti, ono je slabo, pojavljuje se lupanje srca i frekvencija disanja. Vidljive sluznice su mutne tamnocrvene boje, upale a životinja je dehidrirala. Pojavljuju se i
knjižavca
(Obstipatioomasi)
je patološkastanje kad zbog pareze stijenkeknjižavca
ili njezineatonije hrana u njemu zastane, nakuplja
se i potom izgubi vodu pa se stvrdne
znakovi u obliku omamljenosti, pareze ili paralize stražnjih nogu, potom tvrdokorno ležanje. Prognoza bolesti ovisi o stupnju i trajanju knjižavca, u autointoksikacije i nekroze listova knjižavca,jednom kad govedo legne ugine za tjedan dana. U lakšim govedo može spontano ozdraviti za 1O dana. bolest može trajati više tjedana. Pouzdana dijagnoza postavlja se nakon ruminotomije i endoruminalnog pregleda, ili nakon provedene laparoruminotomije.
Opstipacija knjižavca može se konzervativno i operativno. U
!vlljekarski list 11/2009.
konzervativnom koristi se velika vode s malo soli, sluz od lanenog sjemena, otopina gorke soli (200-300 g) koja se može dati bez lanene sluzi ili pomiješana s lanenom sluzi, potom parafinsko ulje (najmanje 1 litra). Spomenuta sredstva apliciraju se sondom u burag, prema potrebi, u više navrata. Štetnu hranidbu i krmiva treba zamijeniti hranidbom u kojoj se daju mali obroci lako probavljivih i mekanih krmiva poput mrkve, repe, zelene trave, dobre silaže i druga krmiva. opstipacije knjižavca operativnim bolje je i uspješnije ako se provede na vrijeme. Kad se dijagnosticira knjižavca ednoruminalnom metodom, provodi se masaža knjižavca kroz burag i kapuru.
' ' Knj~žava~treba ?1~sirati umJeremm pnt1skom tijekom 15-20 minuta, a poboljšanje stanja životinje može se pojaviti najranije za 10sati.
se za nekoliko dana. Pri uporabi dijagnometode laparoruminotomije, tankom sondom s Janettovom štrcaljkom u knjižavac možemo uliti 1 litru parafinskog ulja i potom obaviti masiranje knjižavca. Nakon provedenih operacija, parenteralno se apliciraju antibiotici, u burag daju glicerin ili parafinsko ulje da se ubrza ozdravljenje goveda.
Preventiva
Ovaj patološki poremecaJ knjižavca suzbija se pravilnom i
uravnoteženom hranidbom zdravim i kvalitetnim krmivima. Obrok mora biti kvantitativno dostatan i uravnotežen svim organizmu potrebnim hranjivim tvarima. Za zimsku hranidbu goveda treba pripremiti dovoljne kvalitetne voluminozne i koncentrirane krme. Pritom je veoma važno da voluminozna krma, koja pretežno i uzrokuje knjižavca bude kvalitetna i na vrijeme spremljena. Nadalje, govedima prilikom zimske hranidbe suhim krmivima treba osigurati obilje higijenski ispravne zagrijane vode. Iz zimskog obroka treba izbaciti slamu, loše sijeno i drugu grubu teško probavljivu voluminoznu krmu, a obrok mora biti dobro sastavljen i uravnotežen voluminoznom koncentriranom
Unutrašnje i kirurške bolesti i zahvati
- Prof. dr. se. Vlatko
U tehnološkim procesima proizvodnje bolesti životinja velike probleme i štete. Farmeri i životinja moraju prepoznati i otkriti bolesnu životinju u svojem uzgoju. Ako to ne umiju, ne bi se smjeli profesionalno baviti proizvodnjom jer veoma brzo izgubiti veliki broj životinja, i cijeli uzgoj. Katkad je bolesnu životinju lako prepoznati, ali u to nije bez poznavanja metoda i otkrivanja bolesti.
Ovaj udžbenik je namijenjen studentima agronomije animalnih znanosti, diplomiranim agronomima, zatim studentima i diplomiranim drugih profila obrazovanja kojima su životinje glavno i znanstveno zanimanje (veterinari, biolozi, sanitarni inženjeri), a štivo biti korisno i sadašnjim farmerima koji nemaju visokoškolsku naobrazbu iz animalnih znanosti. Udžbenik bolesti konvencionalnih vrsta životinja (konja, goveda, ovaca, koza, svinja, pasa, i peradi).
Za pisanje ovog udžbenika korištena je sva dostupna i strana literatura, pretežno nove publikacije, tako da je na jednom mjestu nove podatke o etiologijama, dijagnostici,
i preventivi prikazanih unutrašnjih i kirurških bolesti životinja. Prikazano razumljivo je napisan o i bit od velike koristi svima koji se bave proizvodnjom.
Cijena knjige iznosi 250,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/3, tel.: 01/4833-349; e-mail:hmu@hmu.hr;www.hmu.hr.
Proljevi teladi uzrokovani
•
• virusima
Piše: Dr. se. Boris Habrun, Hrvatski veterinarski institut
Rotavirus je virusni proljeva teladi.
Uzrokuje proljev jer nakon ulaženja kroz usta teladi dospijeva do crijeva, ulazi u stanice na sluznici crijeva i onda se u tim stanicama umnaža. se virus umnaža u stanici, on tu stanicu i uništava. Kada virus uništi puno stanica na sluznici crijeva, sadržaj crijeva više se ne može resorbirati u organizam, u crijevima ostaje puno sadržaja i se javi proljev.
Ovakvu vrstu proljeva koju uzrokuje da iz crijeva resorbira vodu i hranjive tvari nazivamo malabsorpcijski proljev.
Koronavirusi se umnažaju u stanicama sluznice crijeva, proljev kao i rotavirusi. I ovi virusi se prenose kao i drugi proljeva teladi, što da ih svojim izmetom starija goveda bez ikakvih znakova bolesti. Koronavirus se može prenijeti i dišnim putem.
Znakovi bolesti
Proljev uzrokovan rotavirusom i koronavirusom se javlja u teladi u dobi od 5 do 15 dana, ali se mogu javiti i kasnije, do 35. dana. Ponekad se jave i u teladi u dobi od nekoliko mjeseci. Oboljela telad umjereno je depresivna i ne gubi apetit pa nastavlja sisati ili piti zamjenice. Ima puno izmeta koji je mekan ili potpuno i u njemu je uvijek prisutno jako puno sluzi. Proljev traje 111/jekw·skili~t 11/2009.
tri do sedam dana. Koronavirus može uzrokovati i dugotrajniji proljev. Ako se uz viruse ne nadoveže još koji proljeva teladi, ovi proljevi prolaze bez ako je dobro provedeno nadoknadom
Dijagnoza virusnih proljeva teladi
Jedina dijagnoza može se dobiti laboratorijskom pretragom. uzimanja i slanja uzoraka na laboratorijske pretrage svakako dogovorite s veterinarom.
virusnih proljeva teladi
Valja imati na umu da antibiotici i lijekovi opisani kod proljeva uzrokovanih praživotinjama ne djeluju na yiruse. Dakle, davanje takvih lijekoya ne ubija viruse. Nema lijekova koji ubijaju viruse ada se mogu davati teladi. Kod ·· je na prvom mjestu nadoknada kako je to opisana u prethodnim S nadoknadom treba_ zapoodmah po proljeva, jer svako može ugroziti život teleta jer uzrokovati prekomjerni gubitak i zbog šoka. Nadoknada može pripravcima koji se dodaju u mlijeko radi uravnoteženja elektrolita. Ako tele izgubi više od 8%svoje tjelesne mase, uz davanje i nadomjestaka na usta treba davati infuzijsku i u venu, što treba prepustiti veterinaru.
Preventiva Kod virusnih proljeva teladi na prvom mjestu su
Proljeve u teladi može uzrokovati nekoliko virusa, od kojih su rotavirus i koronavirus.
Puno i neki drugi virusi, poput Breda virusa, parvovirusa i astrovirusa mogu uzrokovati proljev teladi
dobra higijena i smještaj teladi, ali i kvalitetna i primjerena hranidba jer svaka greška u držanju i hranidbi teladi uzrokovat proljev. Ako smo sigurni da je proljeva rotavirus ili koronavirus, telad možemo štititi tako da junicama i kravama dajemo vakcinu (cjepivo) koje u sebi sadrže oslabljene rotaviruse i koronaviruse, što otpornost njihove teladi prema navedenim virusima prvih dana života. No, cijepljenje je dobra ako se telad pravilno drži i
hrani. Cjepivo željeni ako se telad neprimjereno drži i hrani.
Na kraju bismo još jednom istaknuli kako je najbolja preventiva proljeva u teladi, bez obzira na kvalitetna hranidba i držanje u dobrim higijenskim uvjetima. Pravilan postupak i držanje najbolja su mjera
vanja izbijanja proljeva. Kod izbijanja proljeva je da životinja izgubi previše tako da se odmah sdavanjem pripravaka na usta. Pripravci koji se dodaju mlijeku mogu se davati dulje razdoblje, a pripravci koji se daju samostalno ne mogu zamijeniti mlijeko i teladi
nikada ne smijemo mlijeko dulje od 24 do 36 sati. Ako tele izgubi više od 8% tjelesne mase mora dobivati infuziju u venu, što treba prepustiti veterinaru. Važno je laboratorijskim pretragama utvrditi nika proljeva, kako bi se moglo odrediti i preventiva izbijanja proljeva teladi u uzgoju.
Dijagnostika i mastitisa u goveda
Prof. dr. se. Goran
Ovo je prvi i jedini udžbenik na hrvatskom jeziku koji kompletno problematiku mastitisa. Napisan je kombiniranjem autorovih dosadašnjih iskustava na terenu i iskustava sa usavršavanja u SAD-uiz zdravlja stada i menadžmenta krava.
Osim studentima veterinarske medicine u dodiplomskoj nastavi, polaznicima i znanstvenih poslijediplomskih studija, veterinarima udžbenik je namijenjen i goveda i svima ostalima koji se bave proizvodnjom mlijeka. Materijali u knjizi napisani su jednostavno s naglaskom na dijagnostiku i mastitisa na farmama u skladu s najnovijim svjetskim spoznajama. Primjenom znanja iz knjige je bolju proizvodnju i kvalitetu mlijeka na farmama, smanjiti troškove radne snage i smanjiti troškove izgradnje same farme i optimizirati odnose ulaznih troškova i dobiti od proizvodnje mlijeka. U današnjem poslovanju farmi u Hrvatskoj postoje velikih poboljšanja u svim segmentima, što je vrlo lako ostvariti primjenom znanja koja se nude u knjizi.
DIJAGNOSTIKAI MASTITISAU GOVEDA
Za goveda osobito su zanimljivi drugi i dio knjige ("Prosudba stanja zdravlja žlijezde u stadu krava" i "Prevencija mastitisa" s poglavljima), neposredno vezana na proizvodnju mlijeka na velikim farmama goveda te se temelje na problemima vezanim na farme i stada, a ne kao što je prije bio na problematici i životinja. Cijela knjiga napisana je tako da upozorava na potrebu pažljivog planiranja i preventivnih mjera u proizvodnji mlijeka, a ne kao do sada, kada je naglasak bio na
Cijena knjige iznosi 250 kuna, a za narudžbe od 1O komada cijena je 200 kuna. Najlakše je knjigu kod autora osobno na Veterinarskom fakultetu uz najavu telefonom. Ako netko nije u uplata se može izvršiti na žiro Veterinarskog fakulteta kod banke 2360000-1101354554, uz poziv na broj 273-22. Svrha uplate je narudžba udžbenika "Dijagnostika i mastitisa u goveda".
Prof. dr. se. Goran Klinika za porodništvo i reprodukciju, Veterinarski fakultet u Zagrebu, Heinzelova SS, 1O 000 Zagreb Tel: 091 23 90 158, E-mail: bacic@vef.hr
GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle
Pravi izbor u proizvodnjimlijeka najbolje kvalitete!
Vjerojatno ste novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.
Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih
Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.
Osim muzne i opreme za mlijeka i hranidbu životinja u smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.
GEAWestfaliaSurgeCroatiad.o.o. Ulica Josipa 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 1 27 55 111, Fax: +385 1 27 74 255 Mobitel: +385 9127 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr
Dobre bakterije u proizvodima
Piše: Dr. se. Nevijo Zdolec
Na mikrobiološku i kemijski sastav mlijeka i proizvoda od sirovog mlijeka mnogobrojni - poput hranidbe, higijene mužnje, higijenskih postupaka s mlijekom nakon mužnje i dr. Dosadašnje spoznaje o mikrobiološkoj proizvoda iz radinosti nisu bile ohrabrustoga se stalno tehnologija i higijena proizvodnje kao i sustav kontrole u proizvodnji i prometu, posebice u kontekstu pristupanja EUi njegove legislative.
Zaštita zdravlja
U konceptu sigurnosti hrane stalna su nastojanja za što trajnijim rješenjima pitanja zaštite zdravlja od štetnih mikroorganizama. Istraživanja i razvoj zaštitnih tehnologija sve su intenzivnija, a poseban pridaje se primjeni zaštitnih kultura mikroorganizama i njihovih antimikrobnih tvari. U tom kontekstu prirodna, tzv. divlja mikroflora proizvoda kao i drugih namirnica može nam poslužiti polaznom mikrobnih se principi mogu i u okvire, tj. proizvodnju sigurnije hrane. Pritom su osobito bitne bakterije kiseline kao sastavni dio prirodne mikroflore mlijeka, koje svojom i na ukupnu mlijeka i fermentiranih proizvoda.
Svježi kravljisir
Svježi kravlji sir proizvodi se u
našoj zemlji na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima tradicionalnim metodama te kontrolirano u industrijskim uvjetima. Sirevi proizvedeni u prepoznatljivi su i traženi proizvod i time konstantno prisutni u ponudi dohrane na tržnicama. S druge strane, higijenska proizvoda iz radinosti ponekad je upitna, što je posljedica grešaka od mužnje, postupanja s mlijekom nakon mužnje, pripreme mlijeka za proizvodnju sira, skladištenja sira itd. Stoga možemo da se proizvodnja zdravstveno ispravnog mlijeka, kao i svih proizvoda koji potjecati od tog mlijeka, zasniva na dobre poljoprivredne i prakse. To primjerice može
• pravilnu pripremu i skladištenje hrane (npr. ostaci nekih pesticida, razvoj mikotoksina koji mogu završiti u mlijeku i siru ili drugim proizvodima),
• primjeren držanja muznih životinja - i zoohigijenski uvjeti; dobrobit životinja,
• kontinuirani nadzor zdravstvenog stanja muznih životinja - zaštita od bolesti koje se prenose mlijekom (npr. listerioza, kampilobakterioza, tuberkuloza, bruceloza, Q-groznica i dr.),
• mjera sanitacijesekundarne kontaminacije mlijeka,
• održavanje hladnog lanca od skladištenja mlijeka u do trenutka prodaje proizvoda na prodajnom mjestu.
Proizvodnja
zdravstveno
ispravnogmlijekai proizvoda, kao uostalomi svih namirnica životinjskog podrijetla,temeljje zaštitezdravlja
Svi koji na zdravlje i proizvodnost muzne životinje mogu se odraziti i na i zdravstvenu ispravnost proizvedenog mlijeka. Spomenimo samo patogene mikroorganizme i njihove toksine koji putem mlijeka mogu završiti u organizmu potroi izazvati infekcije i intoksikacije razmjera, na umu da je mlijeko namirnica široke potrošnje. Dobro je poznato da mužnje te postupci s mlijekom nakon mužnje na mikrobiološku mlijeka. U tom smislu vrlo je bitna kontinuirana edukacija o higijenskom mužnje - pranju, c1scenju i dezinfekciji vimena, opreme za mužnju, posuda za mlijeka i proizvodnju proizvoda (sireva i dr.) te uskladištenja mlijeka i proizvoda.
Mfjekarski list 11/2009.
Tehnologija proizvodnje sira
Sam tehnološki postupak proizvodnje sira zasniva se na koagulaciji proteina, tj. sirenju ili grušanju mlijeka (sirutke ili stepke) te oblikovanju sirnog gruša uz izdvajanje sirutke uz soljenje sira, je dobiven svježi ili nezreli sir. Tradicionalni postupak proizvodnje sira prikazanje u tablici 1.
Koagulacija proteina nastaje djelovanjem kiseline nastale spontanim kiseljenjem mlijeka, tj. aktivnoautohtone populacije bakterija kiseline. U industrijskoj proizvodnji koristi se pasterizirano mlijeko kojem se dodaje kultura bakterija kiseline, ili kiselina te enzimi. Nakon kiseljenja mlijeka koje traje 12-20 sati (sobna temperatura) odvoji se vrhnje od kiselog mlijeka, a kiselo mlijeko potom se zagrijava oko 30 minuta. U oblikovanju tradicionalnoga svježeg sira koriste se kalupi u kojima se kiseli gruš cijedi i istiskuje sirutka iz gruša uz tiješnjenje (traje nekoliko sati). Tako proizveden svježi sir spreman je za konzumaciju, uz dodatak soli ili vrhnja prema željama Kiseljenje mlijeka ili sira od presudne je važnosti za sira jer:
• na enzimsku kinetiku,
• na denaturaciju enzima i time na zadržavanje enzima sirila u grušu,
• na udio vode u siru i rast bakterija te aktivnost enzima,
• inhibira nepoželjnu mikrofloru, patogene i plinotvorne bakterije,
• uz proizvodnju kiselina, bakterije kiseline proizvode i druge antimikrobne tvari, primjerice bakteriocine.
Mikroflora svježeg mlijeka i sira
Mlijeko pruža idealne uvjete za rast i razmnožavanje vrsta mikroorganizama. U osnovi treba
Tablica 1: Tradicionalnipostupak proizvodnjesira
Proizvod Osnovne faze Utjecaji i promjene Zrenje mlijeka razvoj (± kultura bakterija mikroorganizama
Mlijeko kiseline) kiseline i Micrococcus vrste
Koagulacija (grušanje) Nastajanje gela (+ sirilo)
Izdvajanje i
Mljekarski list 11/2009.
Razbijanje gela, sinereza i odvajanje dijela otopine
Svježa sima sirutke(± Zakiseljavanja djelovanjem masa + sirutka obrada sirne mase ili bakterija kiseline koje grijanje) pogoduje sirutke a razvoj nekih bakterija Nastavak
Svježi sir Stavljanje sime mase razgradnje laktoze u kalupe
razlikovati primarnu mikrofloru, tj. mikroorganizme koji su dospjeli u mlijeko iz vimena te sekundarnu mikrofloru koja naknadno je mlijeko iz okoline (muzna oprema, posude za mlijeko, ruke muzaspremnici za mlijeko, prevoženje itd.). U pogledu primarne mikro(± tiještenje)
flore, treba istaknuti da mlijeko i u najhigijenskijim uvjetima mužnje uvijek sadrži broj (5001000 ili više u mL) mikroorganizama podrijetlom iz zdravog vimena, a radi se o nepatogenim saprofitskim bakterijama (mikrokoki i dr.). kod pojave
Tradicijskaproizvodnjasvježegakravljegsira na obiteljskom poljoprivrednomgospodarstvu
bolesti muznih životinja, posebice bolesti vimena, u mlijeku se mogu i patogeni mikroorganizmi koji mogu ugroziti i zdravlje ljudi poput bakterija Escherichiaco/i,Staphylococcusaureus, Streptococcus pyogenes, Mycobacterium bovis, Listeria monocytogenesi drugih.
Naknadno
je u svim fazama proizvodnje mlijeka od mužnje pa do stola U mlijeko se može mikroorganizmima iz okoline iz više izvora:
• muzara - koža, dlaka,
• ruke, koža,
• stroj za mužnju,
• zrak u staji,
• posude za mlijeko.
Mikroflora sireva je a iz mlijeka koje se koristi u proizvodnji sira, iz sirila, vode, itd. kao i u proizvodnji druge hrane životinjskog podrijetla, prevladavanje vrsta mikroorganizama u siru ovisno je o brojnim unutrašnjim i vanjskim U tom smislu važnu ulogu igraju temperatura i trajanje podsiravanja, brzina i stupanj sirutke iz gruša, intenzitet soljenja, i oblik sira, mikroklimatski uvjeti.
Bakterije kiseline - dobre bakterije
Kako je istaknuto, sastav mikroflore mlijeka· i proizvoda je kompleksan, no, zasigurno jednu od skupina s tehnološkoga, higijenskoga i zdravstvenoga gledišta predstavljaju bakterije kiseline. U tehnološkom smislu su kao starter kulture koje svojom biokemijskom na senzorska svojstva proizvoda; u higijenskom i zdravstvenom smislu zanimljive su zbog inhibicijskog djelovanja prema
Tablica2: Neki od potenct/alnih probiotikana zdravlje ljudi
Doprinos zdravlju ljudi
pojave karcinoma
crijevnih bolesti
bolesti, utjecaj na kolesterola u krvi
proljeva uzrokovanih bakterijama/virusima
pasaže hrane kroz debelo crijevo
kompetitivnoj mikroflori putem antimikrobnih metabolita poput organskih kiselina, vodikovog peroksida, dioksida ili bakteriocina. Upravo autohtona populacija bakterija kiseline nepresušni izvor potencijalnih starter kultura, probiotskih ili zaštitnih kultura u proizvodnji proizvoda.
Probiotici su proizvodi iz tzv. skupine funkcionalne hrane koja danas zauzima mjesto na tržištu hrane. Njihov pozitivan na zdravlje ljudi prvenstveno se osniva upravo na djelovanju bakterija kiseline, koje ako se konzumiraju u dovoljnoj promoviraju poželjne procese i uravnotežuju probavnu mikrofloru. Najvažniji proizvodi kojima se te bakterije prezentiraju su fermentirana mlijeka i jogurti.
Mehanizam djelovanja
Inhibicija transformacije prokarcinogena u karcinogene, inaktivacija mutagena, sinteza antimutagenih tvari, potiskivanje rasta prokarcinogenih bakterija, smanjenje apsorpcije karcinogena, imunosnog sustava
Izmjena crijevne mikroflore, imunosnog odgovora
Asimilacija kolesterola, smanjenje sinteze kolesterola u jetrima
Izmjena crijevne mikroflore, sinteza antimikrobnih tvari, stimulacija sekrecije sluznica, imunosnog odgovora
Utjecaj na peristaltiku sintezom bakterijskih metabolita
: ' ' Osim primje: ne u mljekarskoj indu: striji, bakterije kiseline mogu se koristiti i u drugoj hrani, primjerice fermentiranim mesnim : proizvodima.
Probioticima se pripisuju brojni poželjni kojima pridonose zdravlja ljudi (tablica 2). Neke zdravstvene tvrdnje dobro su potkrijepljene znanstvenim dokazima (npr. ubrzanje prolaska hrane kroz crijeva), dok se neke poput karcinoma ili na razinu kolesterola u krvi trebaju još preispitati. mehanizam djelovanja probiotskih mikroorganizama složen je a aktivnost prema štetnim mikroorganizmima na mjestu djelovanja (npr. crijevo), obrane sluznica i imunosnog
Devedeseta obljetnica
Agronomskog fakulte a u Zagrebu
Tijekom devedesetogodišnjegdjelovanja na fakultetuje diplomiralo,magistrirala i doktoriralooko 12 000 studenata koji su postali uspješni gospodarstvenici, znanstvenici,profesori i ministri,i to ne samo u Hrvatskoj i diljemsvijeta
Piše: Vera dipl. ing.
Agronomski fakultet utemeljen je 26. rujna 1919. kao peti fakultet lišta u Zagrebu (tada Gospodarsko-šumarski fakultet). Tijekom devedeset godina burnih gospodarskih i previranja, mnogobrojne su generacije pridonosile izgradnji ugleda i statusa, a danas je u Hrvatskoj i inozemstvu fakultet prerastao u visokoobrazovnu i ustanovu u poljoprivrede i srodnih djelatnosti.
Kvaliteta koja proizlazi iz sustavnog rada, ulaganja u kadrove i opremu, rezultat je primjene mjerila koja izvrsnost kao i ravnopravnost svih sudionika u nastavnom i znanstvenom procesu.
Danas na Agronomskom fakultetu studira oko 1800 studenata na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima. Osnovana je Zaklada Agronomskog fakulteta kojom se želi potaknuti izvrsnost, odnosno nagraditi najbolje studente kako bi se osiguralo ispunjenje cilja - proizvodnje hrane, industrije, gospodarenja prirodnim resursima i razvoj ruralnog i urbanog prostora. Osim altruizma i humanosti, pomagati Zakladu donatorima priliku za upoznavanjem koji su potencijalni uposlenici. Tako se postižu i drugi ciljevi, a jedan od
M(jekarski !t:~t11/2009.
najvažnijih je zapošljavanje najboljih u Hrvatskoj. Time se nesumnjivo pridonosi razvoju agronomske struke, a time i boljitku hrvatskoga gospodarstva u cjelini.
obljetnica akademiji, koja je održana 25. rujna i bila glavna manifestacija obilježavanja godišnjice Agronomskog fakulteta, prisustvovalo je više od 500 sudionika iz zemlje i inozemstva, a uzvanicima bili su i predsjednica Vlade Jadranka Kosor, potpredsjednik Vlade Boži~ dar ministar znanosti Radovan Fuchs, ministar poljoprivrede Petar zamjenik gradoGrada Zagreba i rektor u Zagrebu Aleksa Bjeliš. Akademiji su prisustvovali predstavnici državnih agencija i instituta, lokalne uprave, doi inozemnih i tvrtki s kojima Agronomski fakultet ima uspješnu dugogodišnju suradnju.
Dekan Agronomskoga fakulteta prof. dr. se. Davor u prigodnom pozdravnom govoru istaknuo je kako fakultet treba jednakopravna dijeliti europski prostor znanstvenoga istraživanja ne nacionalnu osnovu, te dodao: "Usmjereni smo na rad i razvoj ljudskih potencijala".
Kao najviše priznanje za posebne zasluge i doprinos na rada i širenju ugleda
fakulteta i agronomske struke, dodijeljene su i povelje Agronomskog fakulteta laureata, i to: prof. dr. Hans-Peteru Liebigu, rektoru u Hohenheimu, prof. dr. Zedu Rengelu, s Agronomskog fakulteta u Zapadnoj Australiji, te hrvatskim znanstvenicima i priznatim prof. dr. Nikoli i prof. dr. Mladenu
U sklopu akademije predstavljena je i monografija "Sveu Zagrebu - Agronomski fakultet 1919. - 2009.", u kojoj je sažeto 90 godina djelatnosti fakulteta, a prikazan je i film o po~esnom i sadašnjem radu
obljetnicifakulteta prisustvovalaje i predsjednica VladeRH]adranka Kosor
Mlijeko je važno
• • i neizostavno u svakodnevnoj prehrani djece
Piše: Zoran dipl. ing.
Organizator manifestacije bila je Hrvatska mljekarska udruga u suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, Gradskim uredom za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba i mljekarama - Belje, Dukat, Meggle, PIKRijeka i Vindija, koje su se u humanitarnu akciju "Hrvatske mljekare daruju djecu s posebnim potrebama" i do kraja godine darovale proizvode Osnovnoj školi "Nad lipom" i Centra za autizam.
Djeca iz osnovnih i srednjih škola iz Zagreba, Varaždina i Osijeka pripremila su prigodni program u kojem su likovnim i literarnim radovima te sekcijama na temu mlijeka prezentirali na koji djeca i mladi doživljavaju tu savršenu namirnicu - mlijeko, koja zapravo predstavlja nezamjenjivu hranu. Tako su program za ovogodišnju manifestaciju pripremila djeca
osnovnih škola Nad lipom, Gustava Krkleca, Miroslava Krleže, Julija Frana Krste Frankopana, Luka Sesvete, Sesvete, Borovje, Dragutina Kušlana, A.B. Jordanovac, Dragutina JJ. Strossmayera te srednje Upravne i škole koji su održali debatu na temu pravilne prehrane.
list 11/2009.
Povodom Svjetskog dana školskog mlijeka pripremljena je i prigodna pjesma o mlijeku autora mnogih najljepših pjesama Miše Doležala - "Kad krava kaže mu", koju je mnoštvo djece nakon drugog slušanja pjevalo u isti glas, a tou podne na trg je stigla Kravica Šara s teletom ali i kozica Vindica, koje su zapravo simbolizirale naše male tvornice mlijeka na hrvatskom selu. Neki su po prvi put u životu vidjeli živu kravu i kozu, paje ovaj susret bio zaista velik doživljaj za njih.
U vjerodostojnost ove tvrdnjeuvjerili
smo se 30. rujna na Trgu bana Josipa kada je središnjom manifestacijom obilježendeseti po redu Svjetskidan školskogmlijeka
Kako je cilj manifestacije bio i edukativan, Hrvatska mljekarska udruga pripremila je prigodni broj mljekarske revije "Mlijeko i Ja" s temom broja djecu piti mlijeko", sa svrhom isticanja važnosti mlijeka u prehrani djece i mladih. Uvodni u najnovijem broju govorio je o znaku "Mlijeko hrvatskih farmi" kojim se želi dobiti povjerenje i potrošnje mlijeka i mli-
Kravica Šara i oveje godineplijenilapozornost, kako djece,tako i onih malo starijih
I ove su godine mali Varaždincipozornoslušali o važnosti mlijeka u svakodnevnojprehraniškolaraca proizvoda, uz istovremeno proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama. U posljednje vrijeme premalo pozornosti. pridajemo isticanju kvalitete koju postižemo na hrvatskim farmama, a koju dodatno oplemenjuju mnoštvom proizvoda.
1 zaista, obilježavanjem Svjetskog dana školskog mlijeka diljem Republike Hrvatske i ovom središnjom manifestacijom na glavnom zatrgu, javnost je dobila jasnu poruku o važnosti mlijeka u svakodnevnoj prehrani djece i mladih, ali ne manje važno - istaknuta je i važnost konzumacije mlijeka, kao ploda dugogodišnjega rnukotrpnog rada, kako tako i mlijeka. Važno je da svi u lancu proizvodnje i prerade mlijeka imamo ciljdati jasnu prepoznatljivost domakvalitetnog proizvoda.
humanitarna akcija Hrvatske mljekare Belje, Dukat, Meggle, PIK Rijeka i Vindija povodom obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka donirale su Osnovnoj školi "Nad lipom" i Centra za autizam, koji se bave odgojnoobrazovnirn radom i rehabilitacijom
djece i mladih s posebnim potrebama, proizvode koji tijekom triju mjeseci zadovoljiti potrebe ustanove za tim proizvodima. I ovaj put kao i mnogo puta do sada, a sjetimo se samo humanitarne akcije "Litra mlijeka za obnovu Vukovara", kada je prikupljenim sredstvima obnovljen "Željka" u Vukovaru, hrvatska mljekarska industrija svesrdno je podržala humanitarni projekt Hrvatske rnljekarske udruge.
Osnovna škola "Nad lipom" otvorena je 1930. godine od kada svojim radom uspješno pomaže djeci s posebnim potrebama. Školu, smještenu u Zagrebu, u ulici Nad lipom 13/1, 123 od kojih je njih šesnaestero iz Caritasa u Brezovici i Doma Tuškanac. U ovoj se ustanovi školuju nici s lakšom mentalnom retardacijom od 7. do 14. godine, ali i s umjerenom mentalnom retardacijom do 21. godine. Dosadašnje programa rezultiralo je mnogobrojnim pa su tako osvojena višestruka prva mjesta u zadrugarstvu, brojna u atletskim disciplinarna na županijskoj i državnoj razini, aktivno sudjeluju u svim kulturno-javnim manifesta-
cijarna i a dobitnici su i za ekološke, kreativne i projekte. Djelatnici ove odgojna-obrazovne ustanove prvi su metodike za rad s s u razvoju, jedini autori udžbenika za rad s prema posebnim programima, promotori rada te voditelji strukovnih udruga defektologa. rad i veliki angažman djelatnika, uspjehe a istovremeno koji ostavlja posjet ovoj ustanovi, ne treba zašto su hrvatske mljekare podržale ove humanitarne akcije.
Akcije diljem Hrvatske Povodom Svjetskog dana školskog mlijeka Dukat industrija darovala je više od 5000 litara mlijeka 25000 prvih razreda osnovnih škola diljem Hrvatske, s ciljem isticanja važnosti zdrave i pravilne prehrane te redovite konzumacije mlijeka i proizvoda, posebno kod djece u razvoju. Dukat je obilježavanjem Svjetskog dana školskog mlijeka posebno razveselio Osnovne škole •~osipa Juraja Strossrnayera" u Zagrebu, koji su imali priliku sudjelovati u
lvfljekarski list 11/2009.
Predstavnicamamljekaradjeca
igrokazu "Put mlijeka". lvana Plechinger djeci je na zanimljiv objasnila put mlijeka od farme do stola, a na tom su joj se putovanju pridružili maskota Dukatino i popularna televizijska voditeljica Antonija Dok je lvana Plechinger na zabavan djeci objašnjavala put mlijeka, Antonija je djecu podsjetila na važnost redovite konzumacije mlijeka i proizvoda. Upravo je Dukat
onakokako samo to ona znaju
ladno mlijeko posebno omiljeno kod male i ''velike" djece, zbog bogatoga okusa. Osim što je ukusno, ono je iznimno zdravo jer sadržava sve potrebne sastojke - vitamine i za rast djece neophodan kalcij, a s obzirom na to da je i bogat izvor energije, idealanjejutarnji napitak.
PIK RIJEKA, mlijeka i proizvoda Tonka, povodom obilježavanja Svjetskog dana
školskog mlijeka organizirao je posjet "Podmurvice", "Grdelin" i "Zvjezdica mira", gdje je na zabavan prikazana važnost mlijeka u prehrani, uz prigodne poklone svakom djetetu. Na zabavnoedukativnom posjetu, na kojemu je animator na djeci prihvatljiv i zabavan prikazao važnost mlijeka, sudjelovalo je oko 300 djece te njihovi odgajatelji. Svaki je dobio donaciju jogurta za djecu Junior.
Osnovneškole "Nad lipom"zahvalila su se na veomadojmljiv
MILSMljekara Split d.d., Sirana Runolist iz Krasna i Mljekara Veronika iz organizirale su predavanja za djecu u osnovnim školama i donirale obrok, dok je Ludbreška mljekara Antun Bohnec iz Ludbrega darovala mlijeko svim školama koje svakodnevno opskrbljuje prema njihovim potrebama.
Mljekara "BIZ" Buk donirala je mlijeko, namaze i jogurte od prvog do razreda svim osnovnim školama u Požeštini, koje su svojim prezentirale mlijeko kao zdravu i neizostavnu namirnicu u prehrani, a djeca su svojim uradcima na temu mlijeka dala svoj doprinos. Djelatnici mljekare prisustvovali su proslavi u nekim školama, gdje su s i profesorima razgovarali o prehrambenim i zdravstvenim aspektima obroka.
Vindija je obilježavanje svjetskog dana mlijeka rujna promocijom novog proizvoda Vitaktiva. Funkcionalni jogurt dijelio se djeci u 63 škole diljem Hrvatske, s naglaskom na važnost mlijeka i proizvoda u svakodnevnu prehranu. Doniranje Vitaktiva, ukusnog probiotika vlaknima u pet ukusnih okusa, nastavilo se na proslavi u Zagrebu, na Trgu bana Josipa gdje se u sklopu Svjetskog dana školskog mlijeka uz Vitaktiv dijelilo i mlijeko u prigodnim pakiranjima od 2 dL, idealno za osvježenje tijekom odmora u školi. Na promociji mlijeka i proizvoda varaždinska prehrambena industrija radi tijekom cijele godine, a s ciljem da se upozore na važnost zdrave i pravilne prehrane za djecu dobi. Vindija je tako listopada ugostila
ravnatelje osnovnih škola s sjeverozapadne Hrvatske. Tijekom posjeta Vindiji, ravnatelji su se imali priliku upoznati s visokim standardima proizvodnje koje je tvrtka postavila u 50 godina postojanja. Predstavnici škola obišli su i pogon industrije mesa „Koka" te novootvoreni pogon paniranih proizvoda. Ondje su se upoznali s proizvodnom tehnologijom koja je u skladu s najnovijim svjetskim trendovima, što najbolje brojni standardi kvalitete, poput HACCAP, BRC ili HALALstandarda. Svjetski dan školskog mlijeka podsjetnik je na važnost zdrave prehrane te stoga Vindija veliku pozornost u kreiranju svojih proizvoda upravo djeci, a njezin asortiman s oznakom Kvaliteta Vindija i je sastavni dio školskih
IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE
Upute za postupanje s MPRRR za kupce i organizatore proizvodnje koji preuzimaju gnojivo
od Petrokemije
1. Korisnik poticaja može u zamjenu za MINISTARSTVAPOLJOPRIVREDE,RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA gnojivo od Petrokemija d.d. Kutina na paritetu fco Kutina. Namjeru potvrditi upisivanjem broja osobne iskaznice i potpisom na praznom dijelu
2. Korisnici poticaja koji do sada nisu bili neposredni kupci Petrokemije d.d. Kutina moraju dostaviti dokumente potrebne za registraciju u bazi Petrokemije d.d. Minimalna gnojiva je 1 paleta po vrsti (1250 kg).
3. Vrijednost gnojiva mora biti od vrijednosti i PDV - zaokružena na cijelu paletu, a razlika unaprijed na Petrokemije d.d., prema koji Petrokemija d.d. ispostaviti korisniku ili organizatoru ukoliko se korisnici na kupovinu.
4. Prije isporuke korisnik poticaja dužan je dostaviti original u Petrokemiju d.d., kao i uplatiti razliku do ukupne vrijednosti gnojiva.
5. Original zaprimljenog prije isporuke Petrokemija d.d. ovjerava Original s do 10.02.2010., otpremnicu i kopiju ovjerenog Petrokemija d.d. nakon isporuke M(jekarski liYt 11/2009.
Uspješna suradnja
Piše: Nikola Kostiha, ing.
Usklopu tradicionalne manifestacije "Cazinski sajam '09. ", u Cazinu je 26. i 27. rujna održana VIII. kantonalna izložba. Prvi put, na poziv Poljoprivrednog zavoda i Kantonalnog udruženja poljoprivrednika, u organizaciju izložbe bili su i djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije.
U nizu popratnih sadržaja, izdvajamo izložbu meda i proizvoda, izložbu pasa tornjaka, izložbu sitnih životinja te izložbu starih fotografija s izložaba od 1963. do danas. Posebnu draž je izložbi dao prvi Kup mladih na kojem je sudjelovalo djece farmera s podCazin koji su predvodili telad u dobi do dva mjeseca, te
aukcijske prodaje rasplodnih junica i bikova.
Na primanju kod opCazin Nermina 26. rujna potpisan je protokol o suradnji Udruženja poljoprivrednih proizvo"Krajina" iz Cazina i Udruge simentalskoga goveda Vrbovec. Organizator je bio Poljoprivredni zavod Unska-sanskog kantona, protokol su potpisali predsjednici udruženja Huso i Josip Burek, a uz brojne goste su direktor Poljoprivrednog zavoda USK-aSmail te u ime HPANikola Kostiha.
izložba
U središnjem dijelu sajma, koji je privukao više od posjetitelja, prikazano je 26 krava, 26 junica i 16 bikova simentalske pasmine, 19 konja i 2 kolekcije ovaca.
Suradnja Hrvatske poljoprivredne agencije, Saveza simentalskoga goveda Hrvatske,s Poljoprivrednim
zavodom Unskasanskog kantona i Udruženjem poljoprivrednih 11Krajina11
iz Cazina
sud kojeg su profesori s Poljoprivrednog fakulteta iz Sarajeva, Banje Luke kao i Veterinarskog fakulteta iz Sarajeva te predstavnik mljekare Meggle iz proglasio je najbolje po kategorijama, i to:
• u kategoriji krava prvu nagradu osvojio je vlasnik Samir iz Bužima, drugu Reuf iz Cazina i Husnija iz Cazina,
• u kategoriji bikova prvu nagradu dobio je Mirsad iz Cazina, drugu iz a Salih iz Cazina,
11/2009.
Kup mladih goveda (Cazin, 26.09.2009.)
Šampionka izložbeCazinskogsajma 2009. godineje krava Samira iz Bužima
HPA
• u kategoriji junica pnra nagrada pripala je Melvidi iz Bosanske Krupe, druga Hasanu iz Cazina a Nuriji Mušedinoiz Cazina.
Šampionkom izložbe proglašena je krava u vlasništvu Samira Bužirri, kojemu je dodijeljeno šampionsko zvono Hnratske poljoprivredne agencije, a su ga prof. Vjekoslav Selak, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede, i Nikola Kostiha iz HPA.
Na aukcijskoj prodaji no je 12 bikova za klanje te 8 rasplodnihjunica.
Prodana su 2 bika, i to za 3.700 i 5.400 km, te 3 junice za 3.200, 3.600 i3.800km.
V. ~avjelovan je goveda u Republici 1-trval~koj
PROGRAM
Tema:Aktualnostanjeu govedarstvuRH
12. studenoga2009.
t t :00 - t t: t O Vesna dipl. ing.: "Prikaz rada Odjela za razvoj govedarstva"
11: 10 - t 1:40 dr. se. lvan "Izmjene u potporama u govedarstvu"
11:50 - 12:20 Laszlo Bognar, izvršni direktor holstein saveza: "Stanje govedarstva u prije i nakon ulaska u EU"
12:20 - 12:50 prof. dr. se. Zoran "Ekonomska isplativost u govedarstvu u RH"
14:30 - 15:00 dr. se. Marija "Iskustva u ekološkoj proizvodnji Slovenije (mlijeko- meso)"
15:00 - 15:30 prof. dr. se. Damir "Hrvatsko tržište mlijeka"
15:40 - 16: 10 mr. se. Go ran Kiš: "Hranidba krava"
16: 1O - 16:40 Robert Bakota, dipl. ing.: "ARKOD-upraksi"
SAVJETOVANJA
PETAK,13. studenoga2009.
9:30 · 9:50 dr. se. Antun "Zdravstveno stanje u stadima u sustavu krava-tele"
9:50 -1 O:t O prof. dr. se. Pero "Radna na farmama
10: 10 • 10:25 Josip "Središnji savez udruga hrvatskih holstein goveda"
10:25 - 10:40 Josip Burek: "Središnji savez hrvatskih simentalskog goveda"
t t: 1O - 11:25 llar "Predstavljanje Udruge buše"
t I :25 - t t :40 Andrija "Predstavljanje Udruge slavonsko-srijemskog podolea"
11:40 - 12:00 Aldo "Rad Saveza istarskog goveda u 2009. godini" Vinkovci - 1-fob;~IQ.lavonija - 12. i 13. ci:udenoga 2009. godine
izložba Vukovarska-srijemske
V •• zupanlJe
U Drenovcimaje pod pokroviteljstvomMinistarstvapoljoprivrede, ribarstvai ruralnograzvoja i Vukovarska-srijemskežupanije
11. listopadaodržana XI. županijska izložba
Piše: Zdenko dipl. ing., HPA
Organizatori su bili Hrvatska poljoprivredna agencija, HZPSS, Upravni odjel za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije, Drenovci i Udruga goveda Vukovarska-srijemske županije.
U govedarskom dijelu predstavljena je šest natjecateljskih kolekcija, kolekcija tovne teladi charolais pasmine, kolekcija tovne teladi simentalske pasmine i kolekcija goveda tovnih pasmina (hereford, limousin, charolais). Sva
izložbena grla dobila su diplome Hrvatske poljoprivredne agencija, koje je ravnatelja Ante Pezo, dipl. ing. agr. i njihova grla su i nagradama organizatora i sponzora izložbe.
• Davor iz Tordinaca, za steonu junicu simentalske pasmine TARA žb HR 1101467462, je majka maksimalnu mliimala u 1. laktaciji od 6968 kg mlijeka, sa 3,5% masti i
• Marica Jovanovac iz Gradišta, za prvotelku simentalske pasmine ANABElA žb HR 0101118297, koja je u prvoj kontroli proizvela 23 kg mlijeka, sa 5,4% masti i 4,2%
• Mijo iz Drenovaca, za kravu simentalske pasmine BIBA žb AT 845587409, koja je maksimalnu imala u 1. laktaciji od 5919 kg mlijeka, sa 3,6% masti i 3,5%
• farma d.o.o. iz Bošnjaka, za steonu junicu holstein pasmine žb HR 5101427024, .lf{jekarski' h\·t 11/2009.
je majka maksimalnu imala u 2. laktaciji od 8251 kg mlijeka, sa 3,4% masti i 3,3%
• farma d.o.o. iz Bošnjaka, za prvotelku holstein pasmine žb HR 9101055119, koja je u 1. kontroli proizvela 28 kg mlijeka, sa 3,0% masti i 3,6%
• farma d.o.o. iz Bošnjaka, za kravu holstein pasmine žb HR 0035014759, koja je maksimalnu imala u 4. laktaciji od 10 098 kg mlijeka, sa 4% masti i 3,6%
Za šampionsko grlo izložbe odabrana je krava simentalske pasmine BESSI žb AT 458372309,
zupanlJe
Piše: Zdenko dipl. ing., HPA
U. govedarskom dijelu predstavljeno je šest kolekcija goveda simentalske i holstein pasmine. Diplome Hrvatske poljoprivredne agencije za grla njihovim je ravnatelja HPADrago dipl. ing. Osim toga, su i nagradama organizatora izložbe.
• Tomislav Baran iz Selaca za steonu junicu simentalske pasmine ŠARENKAžb HR 3101535143, je majka maksimalnu imala u 1. laktaciji od 7858 kg mlijeka, sa 5% masti i 4,1% vina.
• Andrija iz Selaca za prvotelku simentalske pasmine BEBAžb HR 3101080287, koja je u prvoj kontroli proizvela 27 kg mlijeka, sa 4,4%
M(jekurski l1:<;t11/:2009.
masti i 3,5%
• Božidar Obrovac iz Selaca za kravu simentalske pasmine MAJA žb HR 5101091919, koja je maksimalnu imala u 3. laktaciji od 6457 kg mlijeka, sa 4, 7% masti i 3,4%
• Stjepan - iz za steonu junicu holstein pasmine CRNKA žb HR 1101284746, je majka maksimalnu imala u 2. laktaciji od 8864 kg mlijeka, sa 4,6% masti i 3,5% vina.
• farma Salaš d.o.o. iz Marijanaca, za prvotelku holstein pasmine MAZAžb HR 3101245062, koja je u 1. kontroli proizvela 34 kg mlijeka, sa 3,6% masti i 3,2%
• farma Salaš d.o.o. iz Marijanaca, za kravu holstein pasmine GIZDAVA žb HR 6101560291, koja je maksimalnu imala u 3. laktaciji od 12 225 kg mlijeka, sa 3,5% masti i 3%
koja je maks. imala u 1. laktaciji od 8 580 kg mlijeka, sa 3,9% m.m. i 3,4% šampionke je Domagoj iz Bošnjaka. Šampionsko zvono nagrasu kravi stavili ravnatelja HPAAnte Pezo i Županijskog ureda za poljoprivredu Andrija
18. listopada održana IV. županijska izložba, a organizatori su bili Hrvatska poljoprivredna agencija i tvrtka Katava d.o.o.
Za šampionsko grlo simentalske pasmine odabrana je krava lAURA žb AT 908123407, koja je maksimalnu imala u 1. laktaciji od 6866 kg mlijeka, sa 4,8% m.m. i 3,4% šampionke je farma ZOB iz Viškovaca.
Za šampionsko grlo holstein pasmine odabrana je krava GARAžb HR4100560077, koja je maksimalnu imala u 3. laktaciji od 12 244 kg mlijeka, sa 4,7% m.m. i 3,4% šampionke je farma Salaš iz Marijanaca. Hrvatska poljoprivredna agencija je šampionke nagradila šampionskim zvonima, koje je ravnatelja Drago dipl. ing.
Neki primjeri snalaženja u sadašnjoj krizi
Temelj svake privrede pa tako i poljoprivrede svuda u svijetu na prvom su.mjestu kadrovi - majstori, inženjeri
Piše: Mr. se.
Naža(os~, kriza na~ je s:i~!a a nJezme su naJstrasmJe posljedice - gašenje proizvodnje i nezaposlenost sjedne, a s druge strane smanjivanje proizvodnje i manje zarade, uz sve uvoz i sve manji izvoz. Kada kažem posljedice krize, da je ona prisutna u blaže ili izraženim oblicima kao dugogodišnja bolest privrede i gospodarstva, a time i cjelokupnog društva.
Mnoga industrijska i mnoge proizvodne tvrtke bespovratno nam propadoše a mnoge su na rubu propasti. uvoz postaje od izvoza da nešto u gospodarstvu i privredi, a bome i u gospodarskoj politici - ne valja. Što i što govori trgovinski deficit poljoprivrednih proizvoda u iznosu od 1, 12 milijardi dolara? A uz to imati dobro tlo, dobru klimu, puno vode za navodnjavanje, poticaje i sve uvoz poljoprivrednih proizvoda? Oprostite, osobno mislim da mi ipak nešto ne znamo kako treba, ili ne znamo dovoljno dobro. Kako to da uvozimo junice, mlijeko, telad, svinje, janjetinu, perad, i kruške, breskve, luk, grah, Temelj svake privrede pa tako i poljoprivrede svuda u svijetu na prvom su mjestu kadrovi - majstori, inženjeri.
' ' Kvalitetu kadrova obim i kvaliteta proizvodnje, organizacija prodaje i prometa . proizvoda, odnosno tržišta, a ne : teoretska znanja.
Uzalud znanje ako nema proizvodnje! Za razvoj i napredak gospodarstva velika je stvar tržište. Iza svega toga svuda u svijetu stoje za to školovani i osposobljeni kadrovi.
Kakoje kod nas?
Kod nas u našoj poljoprivredi najbolji primjer za to dugi niz godina, još od socijalizma, svakako je svinjogojstvo sa ciklusima gore dolje ili dobro pa loše. I dan danas je tako. Velik dio proizvodnje svinjskoga mesa u Hrvatskoj bazirao je danas na uvozu odojaka iz Austrije, Nizozemske. Danska Je vjerojatno malo predaleko. Prošli mjesec mi u ured jedan svinjogojac iz Bregi kraj Koprivnice i pita gdje može u Hrvatskoj kupiti rasplodnog neraKako to sada? U Hrvatskoj se više ne može tako lako nabaviti ni rasplodnog nerasta. Sat vremena telefoniram na sve strane i kipim od bijesa, se da ne nem Na jednoj od naših velikih farmi s reprocentrom vele mi da su i oni prošli mjesec iz Austrije uvezli šest rasplodnih Nazdravlje! I sada netko tvrdi kako mi imamo isto tako dobru
tehnologiju kao Austrijanci, Nijemci, Nizozemci, Danci. Da, samo u kolikom postotku? S uvoznim rasplodnim materijalom - genetikom, uvoznim odojcima i uvoznom opremom?
Oduvijek sam smatrao da iza loše proizvodnje stoje neodgovaškolovani kadrovi - i ekonomske, i agronomske, i veterinarske struke. Ovo što napisah mnogima biti drago. I ne treba, njihov problem. Uzmimo svinjogojstvo i govedarstvo Austrije, Nizozemske i Danske, pa na vagu stavimo njihove uvjete i naspram našim uvjetima i Uz to mi imamo dva fakulteta koja poljoprivredne znanosti, a oni tamo svaki samo po jedan. Ali zato oni imaju centre za obuku, dok mi nemamo nitijedanjedini. Na istu vagu stavimo njihovu struku i našu struku, pa neka misli tko što Po teoretskom znanju mnogi vjeruju da smo možda i bolji, ali što nam to vrijedi. Za osobne umišljenosti. Proizvodnja i trgovina nažalost ne traže teoriju, praktiznanje i vještine i konkretan rad. I o ovome jednom treba progovoriti i problem razmotriti pa vidjeti gdje smo griješili ali gdje još uvijek nažalost griješimo.
Dobar a proizvodnja i organizacija loša?!
Danska ima 4,5 milijuna stanovnika, godišnje utovi više od 30 milijuna svinja, a nema uvjete za
J1ljekarski hst 11/2009.
proizvodnju kukuruza. Pruža li Nizozemska bolje uvjete za proizvodnju i ili za svinjogojstvo i peradarstvo od nas? Struka, tehnologija, organizacija, proizvodnja, trgovina - iza svega toga definitivno stoji struka - škola i program školovanja i osposobljavanja usmjerenog prema proizvodnji. Kako je naša proizvodnja takva kakva je, što se svinjogojstva nije ni do gležnjeva, a što se govedarstva tu bismo mogli biti i do koljena govedarstvu ovih zemalja. Da nema uvoza junica, bikova i sperme, a bome i opreme za procese proizvodnje, i tu bismo bili do gležnjeva govedarstvu ovih zemalja, ako ne i malo niže. To da smo kroz naše škole svih razinaod srednjih pa do fakulteta - teoriju daleko više od prakse, proizvodnje, organizacije i trgovine. U Hrvatskoj nisam sreo ni jednog autolimara, bravara, kuhara, konobara, frizera, zidara sa završenom srednjom poljoprivrednom ili veterinarskom školom.
' ' U govedarstvu i proizvodnji mlijeka, uzgoju rasplodnih junica, stvu, kozarstvu, svinjogojstvu, u cjelokupnoj poljoprivredi, navedenih kadrova je koliko a najmanje onih sa srednjom poljoprivrednom i veterinarskom školom.
Gospodo, gdje je ovdje problem? Zar odavno nije problem uvoz junica, teladi i junadi, odojaka za tov, a o svemu ostalom da i ne govorim?
mi neki dan svinjogojacbravar. Posijao sam 100 jutara kukuruza i cijena je 58 lipa za suho zrno, a s vlagom i 40 i manje od 40 lipa. Zrno prodaješ ili ga daješ na skladištenje. Skladištenje? Jedne godine ta mi je usluga pojela glavnicu.
Koliko se samo od tog kukuruza moglo složiti silaže? Koliko se na tih istih 100 jutara u dva do tri proljetna otkosa moglo proizvesti sjenaže? I mi uvozimo govedinu, junice i telad i junad za tov?
U tome selu više nema niti jedne jedine krave! I kamo onda plovi ovaj brod? Kada se samo sjetim naših slavnih aukcijskih prodaja junica, na kojima velik broj marvogojaca nabija cijenu junicama klase daleko iznad cijene po kojoj su prodane junice prve klase. A sve su to organizirali kadrovi i dopustili da se radi što i kako I danas smo tu gdje jesmo. Hrvatska ima isto tako dobre uvjete za govedarstvo kao i Austrija, ali sigurno bolje od Nizozemske, Danske a posebno Norveške, Švedske ili Finske. Pa gdje je onda problem? I oni su imali problem malih posjeda, problem koji su i postupno otklanjati okrupnjavanjem parcela i posjeda. Nama je trebala
EU pa da nam oni uvjetuju da krenemo u rješavanje katastra i gruntovnice. I opet govedarstvo,
sadašnja situacija. Koliko krava svakodnevno ide na klanje? Zar nije naša tragedija od milijun krava spasti na dvjesto ako ih sada još i ima toliko? Na županije po pojedinim selima možeš na prste jedne ruke nabrojati seljake koji drže krave, a takvih što ove a što godine biti još manje. Ovo u krajnjem i ne mora biti ako smo našli neko drugo rješenje iskorištavanja naših poljoprivrednih površina, nekim drugim proizvodnjama i rada i Ali sve je vise zapuštenog i loše zemljišta!
Razvojni put jednog OPG-ai snalaženje u sadašnjoj krizi Što o svemu kaže Darko iz Kozarevca s županije? Spada u skupinu onih koji su na vrijeme planirali izgradnju "lauf staje" i proizvodnju mlijeka.Jedan je od onih koji je slušao i od mene, ali i jedan od onih od kojih sam i ja
M!Jekarskilist 11/2009.
Darko i Mirjana sa svojim savjetnikom mr. se.
kao i puno toga iz prakse Budimo ponosni na sve naše prave i dobre i nadajmo se da svi uspjeti prebroditi sadašnje teško razdoblje. Duboko vjerujem da se uskoro tražiti litra mlijeka više. Ali nitko od vas više ne smije griješiti u tehnologiji. U nekoliko brojeva Mljekarskog lista sam pisao što dnevno po kravi izgubiti jednu litru mlijeka. Pola litre ujutro i pola litre Ne vidi se, ali na kraju mjeseca i godine to nosi velike gubitke.
Postavit jedno pitanje iz tehnologije. Kakav je sirovih vlakana u voluminoznoj krmi? Koliko iznosi najmanja vrijednost a koliko u krmi smije biti najviše sirovih vlakana? Sve što je manje i više od tih vrijednosti može izazvati probavne ili smanjiti i brzinu probave krme, te smanjiti proizvodnju mlijeka od 0,5 do 1 pa i 3 i više litara mlijeka dnevno po kravi. Ista ta sirova vlakna mogu poskupiti proizvodnju svake litre mlijeka. Došla su vremena kada moramo voditi o svakom eurocentu. Austrijanci su odavno voditi o svakom grošu a kasnije i o svakom eurocentu.
Zašto irski farmer prije košnje trave i spremanja sjenaže uzorak trave nosi u laboratorij, da se odredi pravodobna košnja kako bi mogao spremiti najbolju sjenažu?
Razvoj gospodarstva
U posljednje tri godine obim posla i proizvodnju sam oko 30%. Godine 2006. imao sam 60 grla, što krava, što junica i junadi u tovu i sam 60 jutara zemlje, što svoje što u zakupu. Ove godine imam 97 grla stoke, krave, junice i junad u tovu i u obradi 98 jutara zemlje. Prije tri godine lakše sam kredite s manjom
proizvodnjom nego sada s s tim da u te tri godine nisam dizao nove kredite. Do 2009. svake godine uz uredno kredita mogao sam još investirati i u nove specijalizirane strojeve i kupovinu zemlje. U tijeku cijele ove godine nisam više mogao izdvojiti ni kune za nove investicije.
Imam što sam se u osnivanje strojnog prstena. Osnovali smo ga 2007. i sada ga nas dva i dva
ratara, od kojih je jedan diplomirani inženjer ratarstva koji uz posao u tvrtki još i 120 jutara zemlje. Ukupno nas 600 jutara zemlje.
' ' U s~lopu strojnog prstena imamo stalno zaposlenog jednog traktorista koji radi sa strojevima - strojevima strojnog prstena i našim : vlastitim strojevima.
Naš radnik prima svaki mjesec i onda kada ne radi, jer u sezoni radi i do 16 sati na dan. je mehanizacija - meha-
nizacija strojnog prstena - za osnovnu obradu zemlje i prevoženje, a sastoji se od traktora od 150 KS, prikolice - kiperice od 14 tona, od 3 metra, s valjkom od 3 metra za kukuruz, žito i trave, pluga. Ostale specijalizirane strojeve ima svaki za sebe prema tehnološkim potrebama. Na primjer, svi imamo svako svoju prskalicu, jer kada prska jedan tada prskamo svi, dok na primjer oranje može po redu. Jednim traktorom iz strojnog prstena sada se ore i sije oko 250 jutara, što pšenice što ljuljeva. Traktor strojnog prstena od 150 KS godišnje radi 1200 radnih sati. Sada u sezoni oranja i sijanja pšenice (ratari) i ljuljeva za nas dvojicu traktor radi i Da, i se ore i sije kako bi se sve napravilo na vrijeme i za lijepog vremena. Ovdje i mi svako pojedikako tko ima vremena. Dok mi kao i proizvomlijeka imamo posla na farmi, posao na polju ne stoji jer tamo radi naš radnik, odnosno traktor velike radne snage i velikog -
Slika 2: Jednostavnoi jeftino rješenje- "laufstaja"
dovoljno brzog Vrloje važno sve poslove na polju obaviti na vrijeme i za lijepog vremena - kada su optimalni uvjeti sjetve.
Koja je još prednost strojnog prstena sa zaposlenim traktoristom? Mi smo registrirali naš strojni prsten i za davanje usluga. Kada su obavljeni svi poslovi na naših ukupno 600 jutara zemlje, naš traktorist pruža usluge drugim poljoprivrednicima. Tako postižemo daleko broj radnih sati u tijeku jedne godine za mehanizaciju, a time i njezinu iskoristivost.
: ' ' Uloženi kapital : sam sebe i: stvara - novi kapital.
Traktori i mehanizacija stvoreni su da rade, a ne da dio godine stoje neiskorišteni.
Proizvodnja mlijeka, uzgoj junica, tov bikova... Kako sam izgradio "lauf staju"? Ideju za njezinu izgradnju pokrenuo je mr. 2000., kada nas je okupio u svom uredu u Koprivnici.
Mljekarski list 11/2009.
Od nas tada 15 prisutnih, "lauf staje" izgradili smo svi. Moja sa 30 ležišta bila je gotova 2001. i popunjena sa 30 krava. 2003. proširio sam ju za još 15 krava i time stado i proizvodnju mlijeka. Tada su to bila zlatna vremena. Velika je šteta što i drugi tada nisu poslušali mr. Svi koji su kasnije ulazili u izgradnju "lauf staja" bili su sve bliži svjetskoj i nacionalnoj privrednoj krizi.
Moja proizvodnja mlijeka danas je sa 45 krava, uz koje još uzgajam junice i tovim bikove. Sada to iznosi sve skupa 97 grla. Hrane na svom imanju proizvedem sasvim dovoljno od proljetnih otkosa talijanskog ljulja za sjenažu i potom na istim parcelama od kukuruza za silažu. U vezi s gospodarenjem s tlom dobro sam slušao svoje poljoprivredne savjetnike iz HZPSSa, mr. i Tatjanu dipl. ing. Tako sam s prvom kalcizacijom 2001., i to sa 17 tona materijala, zatim 2004. sa 18 tona, 2006. sa 18 tona, 2007. sa 26 tona, te 2008. sa 54 tone. ukupno
sam u osam godina svoje njive pognojio sa 133 tone materijala za kalcizaciju. Danas na svojim poljoprivrednim površinama ostvarujem visoke prinose s dvije žetve godišnje talijanskog ljulja za sjenažu i kukuruza za silažu. Najvažnije je za mene i moju obitelj kao mlijeka da sada imamo visoko kvalitetnu voluminoznu krmu. Biološka vrijednost krme proizvedene na kalciziranom tlu daleko je od krme proizvedene na kiseloj i bolesnoj zemlji.
Privredna kriza i njezine posljedice
Ove godine nismo mogli izdvojiti novac za ovogodišnju kalcizaciju. Proizvodnja mlijeka2005. = 200 000 litara, 2006. = 240 000 litara, 2007. = 250 000 litara, 2008. = 322 000 litara. Za ovu godinu proizvodnju od oko 300 000 litara, jer sam ovog bio prisiljen prodati 8 junica. Kao farmeri, moja obitelj ija stalno smo u investicijama i proizvodnje. Samo od 2005. do 2009. godine kupili smo 23 jutra zemlje, u što smo uložili velika sredstva i za kupnju, ali zatim i u podizanje plodnosti kalcizacijom i gnojidbom NPKgnojivimai gnojovkom.
O sjetvenoj strukturi i plodoredu
Godišnje ujesen sijemo 32jutra talijanskog ljulja za sjenažu, i to samo u prva tri proljetna otkosa. Zbog sve pojave kukuruzne zlatice, odustajemo od sijanja kukuruza nakon talijanskog ljulja. Ovo je bila najbolja tehnologija dok se kukuruzna zlatica nije jako namnožila. Kako godišnje proizvedemo dovoljno krme, ponovno smo u plodored uvrstili pšenicu, i zob. Kukuruz za silažu sijemo na 25 jutara, i to najviše do FAOgrupe 400.
Slika 3:Jednostavno i jeftino rješenjestaje za uzgojjunica i tov junadi. Staja s punim podom - duboka stelja - traktorom
O sadašnjoj cijeni mlijeka
Kako smo svladali suvremenu tehnologiju, mogli bismo se pomiriti sa sadašnjom cijenom mlijeka, ali da nemamo kredite. Naše OPG i naša farma i mi kao obitelj nemamo neka velika kreditna zaduženja ali nam je ipak sada iznimno teško. Nažalost, svi farmeri s kreditnim zaduženjima oko milijun kuna i više sada su u iznimno teškim situacijama -
Da, svakako, ovdje se i ja moram umiješati kao poljoprivredni i vaš terenski agronom. U sadašnjem vremenu privrednoekonomske krize, bez suradnje i dogovora banaka, mljekara i farmera naših nofarmi, nedovršenih i nekompletiranih, s velikim kreditnim zaduženjima, vrlo teško i zadržati proizvodnju. Najvažnije je održati proizvodnju, uloženi kapital, glavnicu i otplatu kredita. Kakvo rješenje predlažem? Kako na svim farmama nemamo iste uvjete, istu proizvodnju i iste i godišnje prihode, za svaku farmu treba napraviti poseban program ali prema istom obrascu. Sada bi banke kao vjerovnici trebale voditi o tome da glavnicu mogu jedino ako farma zadrži i eventualno proizvodnju.
' ' To da svaka banka ili više banaka moraju napraviti plan spašavanja investiranog kapitala - glavnice ili glavnica, ako je u pitanju više kredita s dogovorenom kamatom ili još lakše s nižom kamatom.
Kako? Jedino tako da se od ukupnoga prihoda odbiju troškovi proizvodnje i egzistencijalni prihod za farmera i njegovu obitelj, a ostatak uzme za otplatu kredita. Ovakvim
sve kredite je otplatiti u ugovorenom roku eventualno za 100%ili manje za 80%,75%,ili recimo za 60%. Ostatak glavnice neotplakredita od 40%, 35%, 25% ili 20% i manje treba prolongirati za broj mjeseci ili godina, ali bez zateznih kamata. Investiranje kapitala nije samo rizik farmera, nego je to sigurno zajedrizik banke, banaka i farmera. Niti jedna banka nikome nije trebala dati kredit, a svakako ga je dala pod rizikom. sada na farmere i na ovrhu, definitivno nema smisla.
Postoji rješenje
Danas je u Hrvatskoj gotovo kupca za imanje, i još mu ga prodati za cijeli iznos kredita plus kamatu. Znam da oko ovoga biti puno pametovanja i otpora. Ali, ako netko zna bolje rješenje neka ga iznese i obrazloži. svaka farma koja iz postoproizvodnje ne može uredno
rate kredita ovim bi dobila upravitelja do trenutka otplate svih kreditnih dugova. Ako je netko od farmera sebi kupio terenca ili neki drugi skuplji novi auto, neka ga odmah proda. To prvo upada u kao rastrošnost farmera, pa se onda smatra kako pojedinci nisu dobri gazde ili namjerno ne žele kredite a voze skupe aute. Ja do sada sebi nikada nisam kupio novi auto. Uvijek kupujem auto koji je star dvije, tri do najviše godine. Auto ne služi za "šminku" nego za nužne prijevozne potrebe. Pogledajte tabelu kemijskih analiza ovogodišnjih sjenaža koje je napravio Odsjek za kontrolu kvalitete hrane (OKKSH) u Poljani. i što u proizvodnji mlijeka nose pojedine vrijednosti. Ovo od sada pa nadalje morati znati napamet, kao pravi majstori u proizvodnji mlijeka. Ako to ne znate, morate svakako
Tabela:Kemijskeanalize ovogodišnjihsjenaža
VRSTA KRMIVA/OZNAKADOSTAVLJENOGUZORKNLABORATORIJSKI BROJ Sirove hraniive tvari 1%)
Vlaga Suha tvar Pepeo I (%) (%) Protein Mast Vlakna NET* talijansko!? liulia/180909/001 59 69 40 31 3,73
3,76 I 21 85 O 00 100 00 9 25 2 36 24,86 I 9.33 I 54 20 Višak/sjenaža talijanskog liulia/180909/002
DTS/180909/003
DTS/180909/004
53,01 I
0,00 100,00 21,11 2,32 23,88 13,17 lucerne/180909/005 52,32 47 68 I 86 O 89 14 09 6 03 I O 00 100,00 I 18 04 1,87 29 55 12 65 I • ekstraktivne tvari **Uzorkovanje obavio: mr.
Središnje za
uzgaJivace ovaca i koza
Iz Hrvatske poljoprivredne agencije
Savjetovanje je otvorio ravnatelj Uprave poljoprivrede i prehrambene industrije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Miljenko Pozdravne govore održali su ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se. Zdravko Anton Jureša, predsjednik Hrvatskog saveza ovaca i koza, i Milan Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije.
U pozdravnom govoru ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se. istaknuo je kako smo u proteklih 11 godina ovo savjetovanje uspjeli pretvoriti u središnje za ovaca i koza, a u posljednjih 10 godina izložbom sira nismo samo željeli predstavljati i utjecati na razvoj i usavršavanje naših U dobroj mjeri svi zajedno u tome smo i uspjeli, kako je rekao, a ovim putem zahvalio je svima, prvenstveno profesorima i drugim cima, koji su u proteklih 11 godina svoje znanje i svoje vrijeme u razvoj hrvatskog i kozarstva. Ove godine slavimo 1O godina održavanja državne izložbe i kozjih
M(jekarski Nst 11/2009.
sireva, pa je povodom toga izrazio zadovoljstvo, jer se kroz godine odvijanja ove manifestacije vao i broj i broj izloženih i ocijenjenih sireva. Naše je zadovoljstvo i kada znamo da je upravo ovoj manifestaciji dat doprinos opstanku velikog broja i kozjeg mlijeka, i to u krajevima u kojima nema organiziranog otkupa i kozjeg mlijeka. Bio je to temelj njihova opstanka na tim prostorima.
savjetovanje ovaca i koza u AH i 10. izložba i kozjih sireva
Edukacija
Nizom predavanja su upoznati s novostima u uzgoju ovaca i koza, a raspra-
vam i dodatnim pitanjima koja su postavljali uvaženim s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, imali su priliku dobiti odgovore na njihova pitanja. Teme predavanja bila su "Sezonalnost pripusta i janjenja/jarenja u Hrvatskoj", "Ekonomska ocjena investiranja u obiteljskom gospodarstvu prema operativnom programu razvoja i kozarstva", "Hranidba u intenzivnoj kozarskoj proizvodnji", "Važnost izdvajanja sirutke na kvalitetu sira", "Kriteriji za sastavljanje smjesa trava i djetelina (DTS/ TDS)", "Selekcija koza uzgojne vrijednosti i uvažavanje inbridinga", "Ekološka proizvodnja na tradicionalan zablude i opasnosti", "Ugibanje janjadi i jaradi" i "Metiljizanemareni paraziti".
Izložba sireva
U okviru 11. savjetovanja održana je i 1O. izložba hrvatskih i kozjih sireva. Kvaliteta sireva
je na temelju postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sustavu, u skladu s Pravilnikom za ocjenjivanje mlijeka i proizvoda. Prof. dr. se. Jasmina Havranek, koja je predsjedala povjerenstvom, istaknula je kako su ovaca i koza u mjeri spremni za ono što ih u Europskoj uniji. ovogodišnjeg ocjenjivanja bila je velika kvalitete, raznolikost asortimana i bolja kvaliteta sireva u odnosu na prethodna ocjenjivanja. Ove godine ocijenjena je gotovo 150 proizvoda, od kojih je više od 60% dobilo jedno od priznanja. Deset godina rada dala je dobre rezultate, jer se javila druga generacija sireva, a i po kvaliteti postavljanih pitanja se znanja i sposobnost sireva, istaknula je prof. Havranek. O kreativnosti govori i primjer Vesne koja je patentirala svoj tvrdi sir bodu!".
Uspjehu u proizvodnji sireva pridonosi kvaliteta mlijeka, jer propoštuju osnovne kriterije kvalitete koje koriste za preradu sira, te ideje, odnosno razne kombinacije, koje primjenjuju u izradi sira. Tako je bilo i sireva s orasima, sezamom, pa i kuhani sir s dunjom, sir od crnog vina i dr. Važno je da sireva kod izrade dobrog sira s raznim dodacima vode da se zadrži okus sira, ali da se u okusu osjeti i dodatak. Prof. Havranek zagovara tradicijski naproizvodnje sireva, kako bi se autohtonost kulture sireva.
Šampioni ocjenjivanja prema kategorijama :
• kategorija svježi sirevi, meki sirevi, sirni namazi s dodatkom ili bez dodataka, meki sirevi u uljuVesna za basu od kozjeg mlijeka,
• kategorija polutvrdi sirevi s dodatkom i bez dodataka - Slavka za sir iz mišine,
• kategorija tvrdi sirevi s dodatkom i bez dodataka - OPG "Mate i Kate" za sir.
Šampionom kvalitete ovogodišnjeg natjecanja proglašeno je nekoliko proizvoda razvrstanih u kategorije ocijenjenih proizvoda. Šampionom ocjenjivanja cjelokupne izložbe proglašena je paleta proizvoda Radoslava Moravca za feta sir od kozjeg mlijeka, svježi kozji sir s biberom i svježi kozji sir s biberom i mješavinom namaz od kozjeg mlijeka pikant, namaz od kozjeg mlijeka s košticama i uljem te namaz od kozjeg mlijeka svlascem.
Kvalitetom protiv
••
receslJe
Piše: Zoran dipl. ing.
Svake je godine sve više visoko ocijenjenih sireva, što i ne s obzirom na uloženo znanje i trud ali i aktivnosti koje su se tijekom godine provodile u svrhu edukacije udruge, istaknuo je mr. se. Dario Zagorec, tajnik "Prgice", manifestaciju. Tako je proteklu godinu obilježilo niz aktivnosti - održan je seminar iz sirarstva pod nazivom "Prerada mlijeka u suvremenim uvjetima" namijenjen struosposobljavanju mljekarasirara, koji su svladali osnove tehnologije proizvodnje sira, opremu u sirarstvu, zrenje vrsta sireva, pogreške u proizvodnji sira, a
je i specijalnog sirarstva. Organiziran je i posjet sirarima i županije, u svrhu razmjene iskustava o sirarskoj proizvodnji, a svakako bilo je snimanje dokumentarnoga filma "Ljudi s puta" redatelja Miroslava Mikuljana, koji je pripreman gotovo godinu dana i tematizira položaj i opstanak hrvatskog sela ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a aktivnu ulogu u snimanju filma imali su "Prgice".
Sve kvalitetniji sirevi povjerenstvo Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu utvrdilo je kvalitetu sireva prema 20-bodovnom sustavu, a u skladu s "Pravilni-
Udruga malih sirara županije 11PrgicaU, Hrvatskizavod za poljoprivrednu savjetodavnu službute Srednja gospodarska škola iz Križevaca organiziralisu 24. listopada promotivnoprodajnuizložbu pod nazivom"6. dan sira županije"
kom za ocjenjivanje mlijeka i proizvoda". Ove su godine ocijenjena 42 sira, od kojih su 34 dobila i to 14 zlatnih, 9 srebrnih i 11
Šampionskim sirom proglašen je kravlji polutvrdi dimljeni sir s
Mljekmski li.st 11/2009.
župan Darko Koren je Valentini Cvetko na šampionskompo/utvrdomdimljenomsiru s mješavinom
mJesavinom Valentine Cvetko iz Miholca. Nekoliko generacija obitelji Cvetko uzgajalo je krave, a mlada generacija preuzela je tradiciju i kvalitetu proizvodnje. iskustvom starijih, na kojemu je godinama kvalitetna proizvodnja, mladi su samo dodali raznolikost ponude i širokoj paleti sireva dali novo ruho, a od prošle godine sir proizvode u novom obiteljskom pogonu prema europskim standardima.
S obzirom da se uvažavalo i mišljenje posjetitelja koji su kušali ali i ocijenili sireve, proglašen je i najbolji sir prema ocjeni posjetitelja - polutvrdi sir gauda Srednje gospodarske škole iz Križevaca, stoljetno iskustvo pomaže razvoju poljoprivredne djelatnosti ovoga kraja. Ovaj sir nekoliko godina plijeni pozornost publike, a to je zaista pravi dokaz njegove kvalitete. Da je Srednja gospodarska škola pravi izbor za dokaz su i mnogobrojne nagrade za asortiman proizvoda koji se pripravljaju u školskom praktikumu. Uz ostale obrazovne profile, ovdje se školuju i mljekarski koji sva potrebna znanja za proizvodnju i preradu mlijeka. Po završetku školovanja svoja znanja i vještine mogu koristiti ili u vlastitoj proizvodnji ili u mljekarskoj industriji.
Izabrani su i štandovi, a komisija koju su novinari najljepšim je ocijenila štandove OŠ Ljudevita Modeca iz Križevaca, te štand Tomislava koji je prošle godine imao šampionski sir.
Pokrovitelji manifestacije bili su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Odjel za
županije, Grad Križevci te Komunalno Križevci, a sponzor
Stoljetnaiskustvo Srednjegospodarskeškole iz Križevacai oveje godine prepoznato 1 pa je sir gauda proglašennajboljimprema ocjeniposjetitelja
Mljekarski list 11/2009.
Vlasniciprošlogodišnjegšampionskogsira - obitelj oveje godine imala najuredent/ištand
Hrvatska mljekarska udruga koja je i ove godine pripremila svoja izdanja, koja zasigurno izvrsno poslužiti mlijeka i sira.
Obiteljska su se gospodarstva i ove godine dostojno predstavila i
opet pokazala da umiju i znaju proizvoditi kvalitetne sireve, i da se uložen trud i znanje kvalitetom ali i povjerenjem kupaca koji se opet po ukusne mlidelicije s mirisom autohto-
GOSPODARSKI LENDAR
Izvanredna knjiga za svakog gospodara!
- izniman po svom sadržaju i namjeni, je pokoljenja gospodara što i kako raditi i upoznavao ih s najnovijim znanstvenim
GOSPODARSKI KALENDAR 2010. nastavlja slavnu tradiciju svojih prethodnika raznovrsnim i popularnim
GOSPODARSKI KALENDAR 201 O. donosi pregled radova po mjesecima - radovi u polju, staji, vinogradu, povrtnjaku, podrumu, vrtu, na Jadranu, gnojidba. Nakon pregleda radova tijekom cijele godine, slijedi više od 250 stranica napisa - i svrstanih u poglavlja: RATARSTVO, MEHANIZACIJA, KRMNO BILJE, ZAŠTITA BIWA, VETERINARSTVO,PERADARSTVO, VINOGRADARSTVO, PODRUMARSTVO,
LJEKOVITO BIWE, EKOLOGIJA, POLJOPRIVREDNO GRADITEWSTVO, LOV, ZAKONSKI PROPISI, DOM I OBITELJ, ZANIMLJIVO I
Na kraju knjige objavljen je pregled seoskih sajmova u Hrvatskoj.
Koristan z
Tel.: 01/48 16145 Fax: 01/38 43 666
Tel.: 01/38 43 555 Fax: 01/30 77 725
Tel.: 01/38 42 777
E-mail: gospodarski-list@zg.htnet.hr www.gospodarski-list.hr
vikendaiE
OPSEG KALENDARA
300 STRANICI UBOJI
DOSTAVWAS ADREI
KALENDAR IZI
IZ TISKA KRA.. STUDENOGA Cij u pretp
KALENDAR RADOVA
U STUDENOME
- Dr. se. Darko Uher ----------------•
U polju se nastavlja berba proljetnih kultura i sjetva ozirne pšenice, osobito sorata koje toleriraju kasniju sjetvu. Slobodne površine nakon završetka jesenske sjetve duboko se oru i gnoje stajskim i mineralnim gnojivima. Brazda ostaje otvorena kako bi tijekom zime mogla bolje i dublje izrnrznuti i akumulirati zimsku vlagu dragocjenu za godinu, osobito u suše.
Uvrtu se lukovice koje prezimljuju vani. Okopava se ukras-
no grmlje. Osjetljive vrste se od niskih temperatura.
Gnojidba
Na poljoprivrednim površinama nakon berbe ostaje puno biljnih ostataka (kukuruzovina, slama, repe), paje prije zaoravanja dodati 150 kg/ha UREE ili 200 Uha UAN-a radi brže razgradnje biljnih ostataka. Na taj se tzv. depresija u tlu, ali se ta dušika ne u gnojidbi kulture. Neophodno je obaviti duboko oranje (zimsku brazdu), ali
agromuteorologija
Na poljoprivrednim površinamanakon
berbe ostaje puno biljnihostataka
pravovremeno zaorati
prije toga tlo pognojiti gnojivima s niskim sadržajem dušika u arnonijskorn i arnidnom obliku i s visokim sadržajem fosfora i kalija, kao što su NPK 5-15-30, NPK 7-2030, NPK8-26-26, NPK10-30-20.
Mr. se. Dražen agrometeorolog
Na oranice nismo zaboravili
U ove kratke i prohladne dane zvuk traktora koji se još do nedavno širio ravnicom sada je nestao. Samo jato crnih vrana otkriva svu ljepotu oranica prekrivenih gustom maglom.
se prolazniku kao da srno zaboravili na oranice gdje tek iznikle biljke pšenice i prolazejarovizaciju. No, i nije baš tako. Uz svakodnevne brige, misli nam odlutaju do tla. U pedosferi, toj zoni atmosfere i litosfere, život. Nevidljiv je golim okom, ali dobro poznat svakom poljodjelcu. U tlu se odvijaju fizikalnokemijski, biokemijski i biološki procesi. Tlo se i dalje hladi pa i grije.
Jf (jekarski t,:-;t11/2009.
Toplina struji u jednom u drugom smjeru i ne da energiju klijanja, nicanja, rast i razvoj mnogih biljaka. Ovih se dana toplina tla širi iz dubljih prema plislojevima tla. No, se slojevi tla ipak i usprkos želji topline da se probije što bliže površini tla, ohlade do temperature ispod smrzavanja. Eto, i niske temperature tla imaju svoj Tlo se pod djelovanjem temperatura negativnog predznaka zarnrzava. Odmrzavanjem tlo postaje pa time u i lakše za obradu. Zbog zamrzavanja tla i tijekom ranog jutra a odmrzavanja danju, plitko korijenje biljaka puca. Nastale štete na ozirnim usjevima
jedino pojava snijega pa se njemu ne vesele samo djeca i ratari. Svježi rahli snijeg, zbog velikog sadržaja zraka, vrlo je loš topline, tlo se pod njime sporo hladi. No, tijekom dana površina snijega se grije, ali ne pretjerano, jer se toplina troši na isparavanje snijega.
I na kraju, prisjetimo se kako se ovog mjeseca u tlu akumulira voda biljkama i te kako potrebna tijekom proljetnih pa i ljetnih mjeseci. Polaganim topljenjem snijega ozirni ratarski usjevi se natapaju. Otjecanje vode s površine tla vrlo je malo, pa gotovo sva voda dospijeva i do najdubljih slojeva
otkupne cijene mlijeka
za listopad 2009.
sadržaja od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija i vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice
Otkupna cijena mlijeka se na temelju podataka o cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o srednjem eura za iste mjesece.
Ukupna cijena mlijeka za listopad 2009. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.) 1,8330 kn/kg
Na temelju vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% masti i 3,4% se vrijednost masne jedinice i jedinice godine
Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, predstavnika mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija ukupnu
cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja masti od 4,2% i
Tablica 1: vrijednostimasnejedinice (vMj) i jedinice (vB;)
parametarosnovnecijenemlijeka Postupak vrijednost(kn)
vrijednost masnejedinice vMj-
UPCM = Ukupna cijenamlijeka na bazi 4,2% masti i 3,4% vMj = vn/ednostmasnejedinice (45% udjelau UPCM) vPj = vrijednostproteinskejedinice (55%udjelau UPCM)
Tablica2. Vrt/ednostiotkupne cijenemli/eka za listopad 2009. godine
Ravnatelj, mr. se. Zdravka dipl. ing. agr.
Prva sirutka, koja godi!
BIOvlt6000
- Idealnoizbalansiranodnosvitaminamikroelemenata i makroelemenatazaoptimizacijuobroka krava.
• Sadržavaniacin - zazdravofunkcioniranjejetara.
• OdnosCa i P= 3 : 1.
• Primjena80- 200g pogrludnevno,ovisno o proizvodnjimlijeka.
BIOvltS
• Dodatakzakraveusuhostaju.
• pravilanrazvojploda,lakšeteljenje i optimalnukondicijukravaupripremiza laktaciju
• OdnosCa i P= 1,15:1.
• doza100- 200g pokravidnevno.
BOVldar
• Makropremikszajunad,izvorsvihpotrebnihvitamina i mineralazajunadutovu.
• aromomzaboljuješnost.
• Primjenau5%u izradismjesezajunad.
KO-OVldar
• Mineralno-vitaminskidodatakzauravnoteženuopskrbukoza i ovaca vitaminima i mineralima u razdobljulaktacije i suhostaja.
• aromomzaboljuješnost i by-passmetioninom.
, svakodnevnuprimjenuod20g poživotinjidnevno ili 3%u izradismjesezakozeili ovce.
RUMI-LU - pufer- NovoI iedinstvenona tržištu!
, Specijalanpripravakza acidoze - kiseleindigestijeburaga, spuferskim
• Sadržavasodubikarbonu,magnezijoksid i živukulturukvasaca - zarazvoj mikrofloreburaga.
• Sadržavatvarizaapsorpcijueventualnihmikotoksinaizhrane.
• pogreškeusvakodnevnojhranidbikojeuzrokuju acidozu(previšežitaricauodnosunavoluminoznidioobroka,nizak sadržajcelulozezbognedovoljnogunosavoluminoznekrme,previše usitnjenavoluminoznahrana - nepravilnaupotrebamikserprikolice).
• Osiguravastabilnostprobave i imapozitivan u prevenciji bolestipapaka.
• Primjena150-170gdnevno/grlo u prvih120danalaktacije.
