Pred vama je i posljednji ovogodišnji broj Mljekarskog lista na da vam ga bude još i zanimljiviji, a prije svega korisniji. Isto tako nalazimo se i na kraju jedne teške godine, obilježene brojnim i globalnim problemima u svim segmentima gospodarskog života. S velikom strepnjom i novu 2010., koja nam se najavljuje kao prava, iznimno teška recesijska godina, puna neizvjesnosti i nepoznanica. Jedino je izvjesno i sigurno da nam donosi puno odricanja, daleko više rada, a iznad svega štednju i gospodarsko ponašanje u svim dijelovima i slojevima gospodarstva i cjelokupnog društva. Globalna kriza koja je obilježila cijelu prošlu godinu snažno je pogodila i našu poljoprivrednu proizvodnju. Posljedice i ove krize to su teži za poljoprivredu što se u vremenima stvaranja i preduvjeta za njezinu transformaciju i postupnu prilagodbu uvjetima i zakonitostima koji vladaju u razvijenim europskim zemljama.
ovako razmišljanjima, složenim gospodar-
skim prilikama i nedostatnim prorasredstvima, ipak ohrabruje da postoji spremnost Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja da se premoste ove kako sustavom državnih poticaja i subvencija, tako isto i iznalaženjem i rješenja za opstanak i daljnji razvoj poljoprivrednih gospodarstava dodatno velikim kreditnim zaduženjima. Posebice se to odnosi na gospodarstva koja su se specijalizirala za mljekarsku proizvodnju.
Ostaje nam vjerovati da svaka kriza, pa i ova, ima svoj ali i svoj kraj. U tom smjeru naziru se i pozitivni pomaci. Tako npr., bez obzira na sve pobrojane naša proizvodnja mlijeka i ove je godine bilježila rast u odnosu na 2008. Isto tako, znatno je poboljšana i kvaliteta proizvedenog mlijeka. Postupno se oporavlja i europsko, odnosno svjetsko mljekarstvo, što otvara dobre perspektive ovoj proizvodnji na globalnom planu.
Sva ova u našem mljekarstvu tijekom godine pažljivo je pratio i naš Mljekarski list Dijes vama zabrinutost i nezadovoljstvo, nastajao je istinito i objek-
tivno informirati, a prije svega educirati u svim segmentima proizvodnje mlijeka. Prilozima s pozitivnim primjerima uspješnih nih farmi nastojali smo vas ohrabriti i u nastavku ove teške i kompleksne proizvodnje. Iskreno se nadamo da rado i sa zanimanjem pratite, i u praksi koristite objavljene priloge. Njih pišu naši agronomi, veterinari, agroekonomisti i drugi iza kojih stoje mnoga znanstvena istraživanja i spoznaje provjerene u praksi. Oni pružaju odgovore na pitanja mljekarstva, odnosno kako uz što manje troškove proizvesti kvalitetnu, izbalansiranu i dostatnu nu hranu, kako godišnju proizvodnju po muznom grlu, kako proizvesti mlijeko visoke kvalitete, a sve s ciljem optimalne i što boljih financijskih rezultata gospodarstva. U nade i neophodnog optimizma, uredništvo Mljekarskog lista želi vam sretne i radosne boi novogodišnje blagdane!
Vaša urednica
Poštovani
Mljekarskog lista,
Uime Hrvatske poljoprivredne agencije koja dugi niz godina podupire Vaš rad i stoji Vam na raspolaganju, želimo Vam da uspješno zagodinu na izmaku. Iza nas je zahtjevna razdoblje u kojem ste pokazali zrelost i razumijevanje za složene trenutke u sveukupnoj poljoprivrednoj, a u mljekarskoj proizvodnji.
U godini koja je pred nama, želimo Vam da se uspješno nosite sa svim izazovima i prilagodite promjenama koje nas na putu prema punopravnom u Europskoj uniji.
Ažuriranje jedinstvenog registra životinja, uspostava sustava za identifikaciju zemljišnih (ARKOD), pri ostvarivanju• potpora, kontrola proizvodnosti životinja i procjena njihove uzgojne vrijednosti, kontrola kvalitete sirovog mlijeka i drugih poljoprivrednih proizvoda, kao i kontrola kvalitete hrane koju koristite u hranidbi Vaše stoke, djelatnosti su putem kojih
Hrvatska poljoprivredna agencija stoji na raspolaganju Vama, poljoprivrednim
Kao i dosadašnjih godina, vjerujemo kako se i 2010. sa-
HPA
HRVATSKA
POLJOPRIVREDNA AGENCIJA
stajati na brojnim skupovima koje Hrvatska poljoprivredna agencija organizira u suradnji s udruženjima poljoprivrednih s ciljem edukacija, savjetovanja ali i izložbi na kojima zajedno predstavljamo dosege u domauzgoju stoke.
U stjecanju novih znanja, neophodnih za ravnopravno držanje koraka u današnjoj poljoprivrednoj proizvodnji, u mjeri pridonosi upravo Mljekarski list, sopis s dugogodišnjom tradicijom edukativnih i korisnih koji su prvenstveno namijenjeni proimlijeka. Ovo je prilika da najavimo kako Hrvatska poljoprivredna agencija svojim ma, savjetima, obavijestima o svim svojim aktivnostima u još nijoj mjeri sudjelovati na stranicama Mljekarskog lista u 2010. godini. Vjerujemo da na taj još više pridonJeti uspjehu Vaše proizvodnje te konkurentnosti Vaših proizvoda na sve zahtjevnijem tržištu poljoprivrednih proizvoda.
Želimo Vam blagoslovljen i uspješnu, zdravljem i ispunjenu novu 2010. godinu!
Ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije
mr.sc. Zdravka
EKONOMIKA PROIZVODNJE
Kada i kako našem mljekarstvu CAP "krojiti kapu" 12
Agrarne mjere za poboljšanje gospodarskogpoložaja 17
KVALITETA MLIJEKA
Dobra higijenska praksa u proizvodnji mlijeka ...................20
Mlijeko i zdravlje - kobilje i mlijeko 24
AKTUALNO
Obavezno malih ..... 28
Europski problemi oko GMO soje i kukuruza 43
INTERVJU
Razgovor s ministrom Petrom 30
HRANIDBA
Hranidba krava u razdoblju suhostaja 35
MUŽNJA Robotska mužnja
- nekad i danas 40
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
Kako dobrom tehnologijom umanjiti negativne krize 47
KALENDAR RADOVA Prosinac 51
AGROMETEOROLOG
Nešto o snijegu 51
PREGLED TRŽIŠTA
Europsko i tržište mlijeka i mesa 52
VAŠ li se dovoljno? 56
Prilagodba potpora uvjetima Europs/(e unije
Sustavpotpora osiguravastabilnost i konkurentnosthrvatskepoljoprivrede
Dr. se. /van
Hrvatska poljoprivreda nalazi se danas u razdoblju velikih promjena koje su nužne i zbog prilagodbe Zajedpoljoprivrednoj politici EU-a (CAP), ali i zbog prilagodbe globalnim svjetskim promjenama koje se odražavaju na hrvatsku poljoprivredu i ruralni prostor.
U okviru ovih promjena posebno mjesto zauzima sustav potpora u poljoprivredi koje predstavljaju njezine stabilnosti njezinu konkurentnost.
potpore poljoprivredi u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju. Prvi poticaj u našoj poljoprivredi uspostavljen je 1965. godine, a bio je usmjeren na proizvodnju mlijeka. U potpore postupno su uspostavljene i za druge poljoprivredne proizvodnje, tako da su danas potporom gotovo sve poljoprivredne grane. vrijednost potpore bilježila je do sada u Hrvatskoj trend rasta, a u posljednje vrijeme dostigla je godišnji iznos
( ( Hrvatski model sustava potpora u poljoprivredi je sustavu potpora EU-a - slijedi potpuno usuglašavanje s propisima EU-a
od dvije i pol milijarde kuna.
lako je sustav potpore tijekom vremena bio mijenjan i prema vrsti ali i iznosu, u cijelom tom razdoblju pravo na isplatu temeljilo se na proizvodnji. Postojala je veza izmeproizvodnje, a u nekim vima i proizvoda s pravom na poticaj (vezana potpora). Ovaj princip veze proizvodnje i potpore posljednjih se godina ne primjenjuje u zemljama EU-a, se uvodi sustav odvajanja prava na potporu i proizvodnju.
Kako RH prije ulaska u EU mora u cijelosti preuzeti njihovu pravnu prije zatvaranja pregovapoglavlja o poljoprivredi i ruralnom razvoju potrebno je uskladiti i ovaj sustav potpore. Kako je sustav potpore vrlo složena pa bi njegove prilagodbe uvjetima EU-a moglo uzrokovati u poljoprivrednoj proizvodnji, 2009. donesen je novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvitku (NN br. 83/09) i time obavljena prilagodba.
Daljnjom izmjenom i provedbom takvih propisa hrvatska poljoprivreda do ulaska u EU biti u nosti u cijelosti preuzeti njezin sustav potpore.
Sadašnji sustav potpore
Kako bismo se postupno prilagodili sustavu potpora u EU, u srpnju 2009. donesen je novi
Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvitku. Njegova primjena odnosi se na razdoblje 2009./10. godine. Novim zakonom donose se promjene u sustavu potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Novi zakon
Potpora poljoprivredi u novom zakonu temelji se na uspostavi modela izravnih koja su najdijelom vezana na poljoprivredno zemljište, a u na grla stoke. Ostvarivanje prava na potporu i njezinu isplatu novim je zakonom znatno složenije. Osim prava na potporu, za njezino ostvarenje postavljaju se odrepreduvjeti i u dijelu same proizvodnje ali i u dijelu njezina administriranja.
Pravo na potporu
Korisnici izravnih su poljoprivredna gospodarstva upisana u upisnik poljoprivrednih gospodarstava koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost radi ostvarenja dohotka. Dok se u prijašnjem zakonu isplata potpore izravno vezivala na proizvodnju, u ratarstvu na pojedine poljoprivredne kulture a u na grla stoke ili proizvoda, ovim se zakonom nastoji što dio potpore usmjeriti na izravna plapo ha obradive površine, livade i pašnjaka.
Ostaje, doduše, još uvijek dijelom po vrsti proizvoda kako u ratarstvu tako i u jer bi
nagla promjena mogla izazvati u pojedinim sustavima poljoprivredne proizvodnje.
u ostala su i nadalje vezana za grla stoke u uzgoju i tovu te za proizvodnju mlijeka. Prikaz izravnih u proizvodnji naveden je u tablici 1. Uz navedene potpore, korisnici ne potpore u kao i ostali korisnici, imaju pravo na potporu po površini obradiva zemljišta (2.250,00 kn/ha), te po površini pašnjaka i livada (1.000,00 kn/ha).
U usporedbi s prijašnjim zakonom potpora u proizvodnji, smanjena je glede vrste i broja izravnih I u ovom dijelu dio nije s propisima EU-a krave, držanje i tov svinja te proizvodnja mlijeka krava, ovaca i koza).
Ovakva ne mogu ostati u sustavu potpore, a zadržana su s namjerom da se u prijelaznom razdoblju tijekom pregovora s EUom osiguranja nih sredstava za potporu ovim pro-
izvodnjama. Osobito je to važno za proizvodnju mlijeka koja je dijelom bila poticana u EU do 2007. godine, i koja je u nas strateška poljoprivredna grana.
Višestruka sukladnost
Novim zakonom, sukladno propisima EU-a, uveden je sustav višestruke sukladnosti (cross compliance), preduvjet za ostvarivanje prava na potporu. Da bi korisnik ostvario pravo na potporu, mora udovoljiti i uvjetima vezanima za:
• zaštitu okoliša, zdravlje ljudi, životinja i bilja te dobrobit životinja (SMR),
• dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu (GAEC).
Posljedica nepoštivanja ovih preduvjeta je umanjenje ili gubitak prava na izravna Korisnici izravnih u iznosu od 36.000,00 kn su pri Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu u sustav savjetovanja poljoprivrednika u po-
( ( Ostaje još uvijek dijelom prema vrsti proizvoda i u ratarstvu i u jer bi nagla promjena mogla izazvati u pojedinim sustavima poljoprivredne proizvodnje
gledu ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti.
Sustav administriranja
Novim zakonom propisan je integrirani sustav administriranja izravnih (ISAP), koji se sastoji od više dijelova:
• jedinstvena identifikacija poljoprivrednih gospodarstava koja podnose zahtjev za potporu,
• identifikacija zemljišnih parcela
po grlu stoke -·
Krave dojilje
Krave dojilje u ekstenzivnom sustavu
Ovce i koze
za držanje i klanje goveda
Držanje goveda
Klanje goveda Tov teladi
Posebna po grlu stoke
Tov svinja
Klanje utovljenih svinja
Rasplodna perad
zajednice
D od at na za proizvodnju rasplodnog materijala
krave - dodatno
Ovce i koze - dodatno - dodatno
za mlijeko
Mlijeko kravlje
Mlijeko kravlje - dodatno
Mlijeko i kozje
Ostala u
Med
Tablica 1: Izravna u proizvodnji
(ARKOD sustav),
• identifikacija i registracija životinja,
• administrativna kontrola zahtjeva,
• kontrola na terenu.
Ovakav sustav administriranja izravnih dio je istog sustava u EU te se mora primijeniti pri ulasku RH u EU. Bez cjelovita uspostavljenog sustava biti koristiti sredstva za isplatu potpore korisnicima koje osigurava EU-a.
Sustav kontrole isplate
Novi zakon, prema uzoru na propise EU-a, u sustav potpore uvodi obvezu provedbe financijske discipline i provedbu modulacije pri isplati prava na izravna Pod pojmom financijske discipline podrazumijeva se ukupnoga godišnjeg iznosa državne potpore (nacionalna omotnica), te korekcija iznosa za pojedine potpore ako je ukupan iznos prava od ukupno godišnjeg iznosa sredstava nacionalne omotnice.
Modulacija umanjenje isplate prava na potporu koja se odnose na one korisnike koji u proizvodnoj godini ostvaruju ukupni
Prijelazno razdoblje i daljnje potpora
Hrvatska je u obvezi da do ulaska u EU u cijelosti uskladi sve propise s odredbama EU-a i osigura institucionalni okvir za njihovu provedbu. Kako je sustav potpora od posebnog za položaj poljoprivredne proizvodnje, to se prilagodba propisa uvjetima EU-a odvija postupno. Može se da je ona zapojoš 2002. godine donošenjem Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu, za koji je tada isticana da pripada u tzv. reformske zakone. Jasno je da se tada nije mogla reforma sustava potpore koja se od 2003. godine provodi u EU.
Promjene
Novi zakon (2009.) predstavlja daljnji doprinos prilagodbi ovog sustava onom u EU. Znadio ovog propisa u suglasju je s intencijom propisa EU-a. po ha obradive površine te pašnjaka i livada u sustav potpore na novi njihovo odvajanje od proizvodnje. Nastavak za držanje krava dojilja te ovaca i koza taje u suglasju s odredbama EU-a. To se odnosi, iako nije cjelovita, i na sustav potpore u tovu goveda i teladi, jer je taj poticaj u dijelu zemalja vezan za proizvodnju.
Postavlja se pitanje položaja ostalih skih proizvodnji koje su danas
( ( Hrvatski model sustava potpora u poljoprivredi postupno se modelu potporauEU
u sustav potpore a nemaju podlogu u propisima EU-a. Prije svega to se odnosi na potporu za proizvodnju mlijeka krava, ovaca i koza te potporu po osnovi držanja rasplodnih grla. lako ove vrste potpora postojati na istovjetan nakao danas, treba razmotriti raspoložive modele potpore u EU te utvrditi osiguranja sredstava koja bi kao dio potpore ovim proizvodnjama osiguravala konkurentnost. Ove kao i možebitna razmotrit se tijekom pregovora s Komisijom EU-a, te se stoga danas i ne mogu jasno odrediti mogurješenja. što se položaja potpore ruralnom razvoju, do sada navedene mjere u suglasju su s onima u EU pa se u tom pone · posebne onima iz popotpore u poljoprivredi. Potrebno je što prije uspostaviti kvalitetan institucionalni okvir kako bi se za što broj ovih mjera mogla preuzeti sredstva koja se u nu EU Republici Hrvatskoj nalaziti na raspolaganju.
( ( Zemlja
može odvojiti do 10% nacionalne omotnice za dodatna potpore
iznos isplate od 36.000,00 kn. Modulacija se primjenjuje prema:
• osnovnoj stopi od 7% godišnje u 2009. godini i 8% u 2010. godini
• dodatnoj stopi od 4% za sva prava od 2,160.000,00 kn u 2009. i 2010. godini.
Sredstva prikupljena modulacijom koriste se za financiranje mjera ruralnog razvoja.
Potpora ruralnom razvoju
Novim zakonom se i prema osnovi mjera ruralnog razvoja. Ovaj sustav potpore zauzima sve u EU pa ga stoga i u nas treba što više razvijati. Putem njega bit na izravan ili neizravan sufinancirati niz mjera u poljoprivrednoj proizvodnji i tako pridonositi
njezinom boljem gospodarskom položaju.
Novim zakonom su mjere potpore ruralnom razvoju:
• mjere za poboljšanje
konkurentnosti poljoprivrednog sektora,
• mjere za i poboljšanje okoliša i seoskog prostora,
• mjere za poboljšanje kvalitete
života u ruralnim
Svaka od ovih temeljnih mjera sadrži broj konkretnih potpora koje pridonose boljem položaju i organiziranosti pojedinih gospodarstava u složenim uvjetima proizvodnje.
,';q,dašnjisustav potpore u EU lako je sustav potpore u EU nadugo razdoblje, posljednja reforma iz 2003. godine predstavlja promjenu i ima veliki utjecaj na položaj sveukupne poljoprivrede. Dodatne promjene ovog sustava su novom Uredbom iz 2009. godine koja
je uvažila temeljne odredbe iz tzv. Health Checka poljoprivredne politike EU-a, dokumenta koji je donesen u studenome 2008. Njime se želi modernizirati, pojednostavniti i poljoprivredna politika te smanjiti nja kako bi se mogli uspješnije nositi na tržištu. Ovom reformom uvodi se cjeloviti sustav jedinstvenog pri je potpora odvojena od proizvodnje (Single Payment Scheme, SPS).
Ne postoji više veza iznosa potpore i proizvodnje kojom se bavi Takvim sustavom potpore želi se:
• sloboda izbora proizvodnje koja u tom ovisi o uvjetima na tržištu i njegovoj volji,
• promovirati okolišna i ekonomski održiva proizvodnja,
• pojednostavniti agrarne politike a posebno sustava potpore kako za tako i za kontrolna tijela,
• bolje pozicionirati EU u odnosu na WTO pregovore o trgovini u poljoprivredi.
Potpora u SPS modelu svodi se na jednom prava na koje on nakon toga koristi tijekom godina bez obzira na sadržaj i obujam proizvodnje.
Uspostava SPS sustava
Za svaku zemlju na poprimjene ovoga sustava na razini EU-a se ukupno raspoloživi iznos sredstava za sve vrste potpora (nacionalna omotnica). Navedena sredstva se dijelom korisnicima a manji dio ostaje na nacionalnoj razini kao nacionalna rezerva. Vrijednost nacionalne rezerve ne može biti od 3% ukupne nacionalne omotni-
Mljekarski list 12/2009.
ce. Nacionalna rezerva koristi se za rješavanje problema koji nastaju tijekom odvijanja sustava. Pravo na jedinstveni sustav starih zemalja imaju ako su:
• ostvarivali potporu u referentnom razdoblju od 2000. do 2002. godine, • raspolažu posjedom, • dobili pravo na iz nacionalne rezerve.
Zemlje pri raspodjeli prava iz nacionalne omotnice mogu na više iznose prava na odvojeno od proizvodnje (decoupling), uvijek u vidu svoj ukupno raspoloživi iznos nacionalne omotnice. Glavna je razlika u osnovica koja se pri uzima u obzir. U tom smislu je prava na vezati na iznos koji je pojedini ostvario u referentnom razdoblju, ili se izratemelji na ostvarenom iznosu jedne države ili njezinih regija.
modeli
Proizlazi,dakle, da se prava na potporu može provesti prema jednom od modela:
1 Povijesni pristup: za svakog se pravo na potporu tako da se iznos potpore iz referentnog razdoblja stavi u odnos s raspoloživim hektarima zemlje (obradiva površina i sve površine za ispašu), te se tako za svakog dobije vrijednost izravnog po jednom hektaru iz se onda ukupan iznos jedinstvenoga godišnjeg za svakog korisnika. U ovom sustavu na, iznos potpore razlikuje se prema korisnicima ovisno o visini ukupnih povijesnih prava na potporu u referentnom razdoblju i broju njegovih raspoloživih hektara.
2
Regionalni pristup Oedinstopa): u ovom izrapostavlja se odnos svih prava regije ili države prema broju svih raspoloživih hektara te se na taj dobije vrijednost po hektaru za sve korisnike jedne regije ili države.
3
Mješoviti modeli: svaka ze•mlja može primijeniti sustave u regijama svoje države. To da se može obaviti tako da se dijelom koristi povijesni pristup a dijelom regionalni model. Takav hibridni model može se tijekom godina mijenjati te se tada naziva hibridni sustav, ili može ostati isti za cijelo razdoblje pa se naziva hibridni sustav.
odvojeno od proizvodnje
Osim ovdje prikazanog sustava odvojenog od proizvodnje, zemlje u nekim jevima mogu zadržati i potporu vezanu na s pro-
( ( Pravo na potporu se prema dva modela, odnosno njihovom kombinacijom
izvodnjom odvojeno od proizvodnje - partial decoupling), ako postoji opasnost da bi preuzimanjem SPS-a (model: potpora odvojena od proizvodnje) takve proizvodnje imale na tržištu. Takva dio su nacionalne omotnice te se sredstva za ostala u tom umanjuju za taj iznos. U se to odnosi na potporu u sustavu proizvodnje mesa (razni oblici potpore u tovu i sustav krava dojilja) te držanje ovaca i koza (tablica 2).
Ovu odvajanja kod i temesa zemlja tijekom 2010., ali ne kasnije od 2012. godine, može u SPS sustav. Dio potpora proizvodnje gomesa koji su prije pripada-
TOV GOVEDA
Specijalna premija za muška grla
bikovi u dobi do 9 mjeseci
volovi u dobi do 9 mjeseci
volovi u dobi do 21 mjesec - druga potpora
PREMIJA ZA KLANJE
bikovi, volovi, krave i junice u dobi višoj od 8 mjeseci I 80€
telad u dobi od 1-8 mjeseci 50€
krave dojilje 200€
dodatno za krave dojilje 50€
€
€
€
Tablica 2: Pregled odvojenih u sustavu proizvodnje mesa u EU -
Vrsta potpore
iznos potpore
( ( Dog?voren iznos nacionalne
omotnice - 770,000.000
eura - pravo na korištenje predmet je daljnjih
pregovora s Komisijom EU-a
li odvojenom za ekstenzifikaciju, dodatno i premija za desezonalizaciju) su danas u SPS sustav.
Zemlja može odvojiti do 10% nacionalne omotnice za dodatna potpore onih proizvodnji koje treba zaštititi od veili zbog kvalitete ili pozicije na tržištu. Ovaj iznos se odvaja od nacionalne omotnice. Kako bi se uspješno proveo sustav potpore, Uredbom Europske komisije je da se korisnik u proizvodnji mora pridržavati propisa koji
• višestruku sukladnost,
• financijsku disciplinu,
• modulacije u visokih
Ovom Uredbom je propisan i naprovedbe administrativnih kontrola sustava potpore.
Ove pretpostavke za uspješnu provedbu sustava potpore preuzete su u Hrvatskoj danas Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju, pa se one suštinski ne razlikuju od odredaba EU-a.
Prilagodba uvjetima EU posljednje izmjene propisa (Uredba 73/2009.) koji sustav potpore u zemljama EU-a, predstoje nam u idurazdoblju pregovori kojima se stvoriti uvjeti za provedbu ovoga propisa u RH. U tom smislu osobito pregovora biti:
• vrijednosti nacionalne omotnice,
• udio sredstava EU-a u potpore,
• pravo na korištenje nacionalnog izvora financiranja sustava potpore - top-ups (vlastita sredstva),
• izbor modela potporeprava na potporu,
• uspostava institucionalnog okvira za provedbu svih dijelova sustava potpore,
• položaj potpore koja se odnosi na odvojeno od proizvodnje.
Kako su u otvoreni pregovori za poglavlje 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, preliminarno je u pregovorima usuglašen iznos nacionalne omotnice za Republiku Hrvatsku. Ona imati pravo koristiti sredstva EU-a za:
• potporu u poljoprivrednoj proizvodnji (I. stup) 373,000.000 €,
• potporu ruralnom razvoju
(11.stup) 352,000.000 €,
• potporu tržišta 45,000.000 €.
Ukupno godišnje za ove namjene na raspolaganju biti iznos od 770,000.000 €. Ovaj iznos se u cijelosti koristiti nakon što RH dostigne cjelovitu razinu prava na potporu drugim zemljama novim EU-a. Vrijeme dostizanja ovoga prava bit predmet daljnjih pregovora s Komisijom EU-a. Do postizanja navedene razine prava RH dijelom koristiti navedena sredstva a dijelom imati pravo na korištenje vlastitih sredstava (top-ups), što biti dogovorena tijekom pregovora.
Sustav potpore u poljoprivredi RH je dio njezine uspješne prilagodbe uvjetima otvorenog tržišta. Kako RH danas u pregovorima s EU-om ima otvoreno poglavlje Poljoprivreda i ruralni razvoj, to se vrlo brzo razmatrati položaj sustava potpore i njegova harmonizacija s propisima EU-a. u obzir potpore za hrvatsku poljoprivredu, reforme sustava potpore odvijale su se postupno. Posljednja novim Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju doprinos je traženoj prilagodbi.
U razdoblju u obvezi smo suštinski izmijeniti sustav potpore te ga u cijelosti uskladiti s odredbama EU-a. Uz to, naša je obveza uspostaviti cjeloviti institucionalni sustav potpore.
lako se još ne znaju svi detalji sustava koji odrediti položaj potpore u RH, postignuti dogovor o vrijednostima nacionalne omotnice daje za pravo ustvrditi da se stvoriti okvir koji pridonositi daljnjem razvitku cjelokupne poljoprivredne proizvodnje.
Konzalting i zastupstva u prehrambenojindustriji
0B OTIK
Ulica grada 3 10000 Zagreb, Hrvatska tel: 01/2382 833 fax: 01/2370 993 mob: 091/2382 833 www.probiotik.hr
• premazi i sredstvaza zaštitu kore sira od kvasacai plijesni
• sredstvaza kasnog nadimanjasira
• sastojci za pripremu salamure
• prehrambeneboje
• proteini
• kalcij-klorid
• natrij-nitrat
• testovi, pribor i oprema za kontrolu: kiselosti mlijeka, temperature, vlage, saliniteta salamure,ostataka antibiotika u mlijeku, higijene proizvodnog pogona i ostalo
• umjereni termometri
• mikrobiološkepodloge
• identifikacijskemarkiceza sir
• kalupi za samoprešanjesira
• edukacija i savjetovanje u proizvodnji i preradi mlijeka
• pokusna proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju
/(ada i !,ako našem mljekarstvu CAP ''krojiti l,apu''
Premaosnovnimciljevima i CAP-a,nemanekogposebnograzlogabrinutiseza razvoj poljoprivrede
Prof. dr. se. Zoran
Mi smo se prije, sada više od šest godina, na približavanje svoje agrarne politike agrarnoj politici Europske unije (CAP ili hr. ZAP). Samim time ciljevi i djelovanja ZAP-a postali su u mjeri odrednice i naše agrarne politike. što se proizvodnje mlijeka valja da je u razdoblju zadnjih šest godina govedarstvo, posebno s udjelom sudjelovalo u sektorskom korištenju sredstava za održavanje gospodarskog položaja i razvoja.
Glavne odrednice ZAP-a
EU za poljoprivredni sektor izdvaja oko 55 milijardi eura godišnje. dio odnosi se na isplate nih potpora i regulaciju tržišta, a slijede troškovi pomoza skladištenje, ruralni razvoj i druge projekte. Osnovni ciljevi ZAP-a:
• Podizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem napretka, racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje i optimalnog korištenja
~, Novcem dobivenim od
• 1 "penala" za premašene kvote u nekim zemljama, Europska komisija namjerava stimulirati dragovoljno umirovljenje mlijeka
proizvodnih posebno radne snage.
• Osiguravanje životnog standarda za poljoprivrednu populaciju, osobito podizanje primanja osoba koje se osobno bave poljoprivredom.
• Stabilizacija tržišta.
• Sigurnost opskrbe tržišta.
• Osiguranje poljoprivrednih proizvoda za po razumnim cijenama.
na kojima se temelji ZAP:
1 Jedinstvena tržište ima dva
• primjenu (na poljoprivredne proizvode) pravila o slobodnom prometu robe država i
• cijena i bez obzira na sjedište ekonomskog subjekta. Korektna primjena tog zahtijeva reguliranje cijena, i pravila konkurencije, harmonizaciju propisa o zdravstvenom osiguranju i administrativnim postupcima kao i vanjskotrgovinsku politiku.
2
Prioritetnost EU-a. Tim osiguravaju se .aktivnosti na dva stupnja:
• davanje prioriteta poljoprivrednim proizvodima iz EU-a pred uvoznim proizvodima i
• zaštitom unutarnjeg tržišta od izazvanih nekontroliranim uvozom poljoprivrednih proizvoda s niskim cijenama, kao i od na svjetskom tržištu.
12/2009.
Financijska solidarnost Troškovi koji proizlaze iz
•Primjene poljoprivredne politike moraju biti podijeljeni svim zemljama bez obzira na njihov nacionalni interes.
Kad se tako gledaju ciljevi i sve se jednostavnim, ali upravljanje poljoprivrednim razvojem sve je samo ne jednostavna Vidimo to i u ovoj godini, kad se u ravnotežu nastoje dovesti tržišni odnosi u mljekarstva.
Problemi EU mljekarstva
Cijene mlijeka koje su naglo porasle tijekom prve polovice 2008. godine danas su gotovo prepolovljene. je uzrokovao smanjenje ukupne proizvodnje mlijeka u EU 1%, a današnja je proizvodnja oko 4% niža od proizvodnih kvota. Nagli skok pa onda isto takav pad cijena mlijeka u EU mi smo po dobrom ju pratili tako što smo kasnili s porastom a "uranili" sa smanjenjem cijena, što se dodatno odrazilo na loš gospodarski položaj što se EU-a rješavanje problema u mljekarskom sektoru mjerama agrarne politike je polovicom godine, kada je Europska komisija kako je i previše stvari u mljekarstvu izmaklo kontroli. Upozorila je tada EU-a da ne daju nerealne nade mlijeka, jer su sve administrativne mjere (intervencija, naknade, ranija isplata privatno skladištenje i sl.) primijenjene bez ikakva To je bilo vrijeme prosvjeda u najrazvijenijim zemljama EU-a. jeseni ministri poljoprivrede zemalja EU-a raspravljali su o krizi u sektoru, no, nisu donijeli ni jednu novu mjeru. dio njihovih prijedloga ublažavanja krize nije bio prihvatljiv za Europsku komisiju, koja je primijenila navedene administrativne mjere.
U drugoj polovici rujna Europska komisija je dodatnu od 600 milijuna eura mljekarskom sektoru, ali bez popuštanja u planu reforme ovog sektora, što postupno ukidanje kvota nakon 2015. godine. Pritisak europskih proizvomlijeka zbog slabog oporavka cijena mlijeka prisilio je povjerenicu za poljoprivredu na predlaganje mjera smanjenja birokratskih procedura, kako bi se maksimalno olakšao oporavak u novih problema u mljekarskom sektoru u Povjerenica vjeruje u uspostavu europskog tržišta terminskih ugovora za isporuke proizvoda koji bi mogli stabilizirati cijene. Isto tako, preispitat se promjene ugovora poljoprivrednika i mljekarske industrije radi poboljšanja odnosa ponude i potražnje. EKONOMIKA
Grafikon 1: Usporedne cijene mlijeka u zemljama
EU-a 2008. - 2009. (euro/100 kg mlijeka)
CIPAR
FINSKA
ITALIJA
FRANCUSKA
PORTUGAL
ŠPANJOLSKA
V. BRITANIJA
*EU prosjek*
DANSKA
BUGARSKA
ŠVEDSKA
SLOVENIJA
LUXEMBURG
NIZOZEMSKA
IRSKA
POLJSKA
BELGIJA
ESTONIJA
RUMUNJSKA
LATVIJA
UTVA
2009.
Izvor: Bence T6th, European Commission, The situation of the dairy sector in the EU, ABERBVLE Conference on Milk Crisis, Brussels, 29 September 2009
Ukidanje kvote
Europska komisija od 2015. godine dosljedno namjerava ukinuti sve kvote za proizvodnju mlijeka u EU, iako je zbog prevelike proizvodnje otkupna cijena litre mlijeka u proteklih godinu dana pala sa 30 do 40 eura na sadašnjih 18 do 24 eura na 100 kg. Prema Europskoj komisiji, glavni uzrok takva stanja gospodarske su jer su cijene pale usprkos pro-
Grafikon 2: Pregled cijena mlijeka i u ekvivalent cijene mlijeka) u EU od kolovoza 2006. do kolovoza 2009. godine
EU cijena mlijeka I EU interventna
izvodnji koja je nešto više od 4% manja od prema sustavu kvota.
Novcem dobivenim od "penala" za premašene kvote u nekim zemljama, EK namjerava stimulirati dragovoljno umirovljenje mlijeka, a u okviru uloženih 600 milijuna eura za mjere do kraja prvog 2010. godine sredstva su za interventni otkup više od 82 tona maslaca i 230 tona mlijeka u prahu. Savjetovano je potpomaganje izvoza mlijeka i iz EU-a, te dopušteno udvostrumaksimalne potpore na 15 eura godišnje za ovu i 2010. godinu.
mlijeka tražili su odobrenje i naknadu za klanje muznih krava kako bi se smanjila proizvodnja mlijeka. Taj zahtjev mljekara je jer "za to nije novac u a teško bi se tako što objasnilo poreznim obveznicima". EK istražiti zlorabe li veliki lanci supermarketa svoju kupovnu da mljekarima ruše cijene, te takva ponašanja, ( ( I u tržišnim sustavima s aktivnim djelovanjima mehanizama odnosa cijena dolazi do velikih kolebanja
ako ih "kazniti i mlijeka istaknuli su kako su ove mjere morale biti poduzete, jer dok mljekar zaradom jedva pokrije troškove, supermarketi na proizvodima ubiru maržu od 40 do 60%. Iz EK je najavljena uspostave "sveeuropskoga sustava motrenja cijena hrane, s usporedbom cijena i na prei maloprodajnoj razini", kao mjerom koja bi osigurala "fer" odnose na tržištu mlijeka.
Prepolovljene cijene
je situacija postala nepodnošljiva zbog da je mlijeko na policama pojeftinila za manje od 2%, a njihovi su troškovi porasli uz prepolovljene prodajne cijene mlijeka. Za ministarskog sastanka, na prosvjedu okupilo se oko 5000 poljoprivrednika iz Francuske, Belgije i Luksemburga. Tada je Mariann Fischer Boel, europska povjerenica za poljoprivredu i ruralni razvoj, izjavila kako maloprodajni sektor mora rješenje ili bi poljoprivrednici mogli prekinuti proizvodnju, što bi bilo rješenje koje nitko ne želi - da se proizvodnja u Europi prekine i da se svježe mlijeko mora uvoziti. EU-a je kvote za proizvodnju mlijeka 1% godišnje do njihova ukidanja 2015., pa je
Mljekarski list 12/2009.
EKONOMIKA
povjerenica neizravno kritizirala zemlje poput ke i Francuske, koje se protive kvota. Njesmatra kako se kvote ne bi smjele automatski dizati nego da bi to trebalo ovisiti o situaciji na tržištu. Francuska se protivi ukidanju kvota i želi da one budu zamijenjene nekim mehanizmom reguliranja tržišta. Talijanski ministar poljoprivrede, pak, pozvao je da se uvedu privremene izravne potpore ma mlijeka, upozorivši da EU ne može riješiti krizu s kvotama - tržišnim instrumentima starim 30 godina.
Poseban problem je kako se 60% mlijeka EU-a danas proizvodi u planinskim i po-
Gašenje proizvodnje na takvim mjestima ozbiljno bi narušilo europskih zaliha hrane, a istovremeno bi dio stanovništva EU-a ostao bez izvora prihoda.
Jedan od ciljeva oporavka gospodarskog položaja proizvodnje mlijeka u EU je i cijena mlijeka i na tržištu. EK je istaknula kako porast cijena maslaca od 4% u Francuskoj, 8% u te više od 9% u Velikoj Britaniji, kao i porast cijena sira, obranog mlijeka u prahu i svježeg mlijeka na ispravnost provedenih mjera. Nastavku ublažavanja posljedice recesije i odluka da se u EU poljoprivredi na raspolaganje stave i dodatne 4,2 milijarde eura.
li si sami krojiti kapu ili nositi kako nam ju skroje?
Navedeno pokazuje kako i u tržišnim sustavima s aktivnim djelovanjima mehanizama odnosa cijena dolazi do velikih kolebanja, koja poremete više odnosa na tržištu i mlijeka dovedu u nepovoljan položaj. EU u takvim djeluje vrlo promptna i drži se postavljenih odnosa koji pomaganjem jednog sektora ugroziti drugi. Vidljivo je prema podacima u grafikonu 2 da su djelovali upravo onda kada je ugrožena interventna cijena mlijeka i da "prati ruke" kad su tržne cijene porasle više od te granice.
( ( Poseban je problem da se 60% mlijeka u Europskoj uniji danas proizvodi u planinskim i
Mi u situacijama još neko vrijeme dok svi akteri u mljekarskom sektoru ne problem, pa se pomaže "onome tko najviše vrišti da mu je loše", a u netko mora ostati zakinut. Ne treba idealizirati odnose i pravila koja postoje u EU, ali vrlo vjerojatno u dobrom dijelu agrarne politike "prepisivati" od njih. Za dio problema to uopbiti loše. Najavljene kvote mlijeka i "financijska omotnica" pokazuju da nakon prve dvije godine od vremena pristupanja EU imati ne probleme u samofinanciranju poljoprivrede, a nakon toga razdoblja koristi bi trebale biti od troškova. To se vrijeme (našeg ulaska i poslovanja prema pravilima EU-a) poklapa sa zadnjim godinama funkcioniranja sustava kvota u mljekarstvu.
U nekoliko godina najviše o nama ovisi u kakvom stanju te uvjete, odnosno, s koliko razvijenim i konkurentnim mlijeka. Jedno nikako ne smiju zaboraviti, EU okvir ali ne i mikrodijelove agrarne politike i gospodarskih uvjeta za proizvodnju. Kao što je nemoda npr. ostvarimo iste troškove kapitala (uvjete kreditiranja) ili troškove pojedinih inputa, tako je postizati i vrijednost outputa. U nici, nove zemlje u pravilu imaju niže otkupne cijene mlijeka a više troškove njegove proizvodnje, što je za cijene mlijeka vidljivo i u grafikonu 1. To je ipak pitanje ekonomske i kvalitete ekonomije cjelokupnog društva pojedine ce EU-a. •
ODABIRA GRLA U ZEMLJII PORIJEKLA I KUPOVINU NA AUKCIJAMA O NAŠEM TROŠKU
Agrarne ,njere za poboljšanje gospodarsl,og položaja
Problemiu poljoprivrednojproizvodnjirezultatsu manjekonkurentnosti,skuplje proizvodnje i funkcioniranjatržištapoljoprivrednihproizvoda
Dr. se. Petar
Financijska kriza i recesija širih razmjera zahvatila je i najrazvijenije zemlje i negativno na pad mnogih gospodarskih proizvodnih aktivnosti, na tržište kapitala, nezaposlenosti, na smanjenje kupovne stanovništva, a sve se to odražava i na otežan položaj primarne poljoprivredne proizvodnje ali i prehrambene industrije. Zbog pada proizvodnih aktivnosti i skih prihoda, osim novpotpora u poljoprivrednom sektoru su i dodatne države za financijske intervencije u agrarni sektor.
U manje razvijenim zemljama kao što je Hrvatska izraženiji su problemi u poljoprivrednoj proi-
zvodnji obiteljskih gospodarstava, i to zbog manje konkurentnosti, skuplje proizvodnje ali i nog funkcioniranja tržišta poljoprivrednih proizvoda.
Rješenje ovih problema nije u cijena poljoprivrednih proizvoda u mjerama agrarne politike koje bi olakšale položaj obiteljskih gospodarstava kako se ne bi usporili dosadašnji povoljni razvojni proizvodni trendovi.
Mineralna gnojiva iz sredstava potpora Kroz više rebalansa državnog su smanjeni prihodi, tako da su nastali problemi u redovitoj isplati državnih potpora a manje kod mlijeka. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
~,Zbogpada
• 1 proizvodnih aktivnosti i prihoda, su i dodatne države za financijske intervencije u agrarni sektor
razvoja donijelo je Odluku o kupovini mineralnoga gnojiva u svrhu zatvaranja potraživanja za potpore u poljoprivredi. Prema ovoj odluci, potpore za pšenicu i uljanu repicu žetve u 2009. godini, 60% sredstava potpora za ove kulture isplatit u ovoj godini dok je za preostalih 40% sredstava korisnicima kupnja mineralnih gnojiva. Svako obiteljsko gospodarstvo samostalno o
EKONOMIKA
ovoga povoljnog rješenja nabave mineralnih gnojiva, a ukoliko se ne na ovakvu isplata potpora za njih prenaša se u 2010.
Zakon o uskladištenju i skladišnici
Do sada su se kod žetve redovito javljali problemi prodaje i cijena primarno pšenice, kukuruza i industrijskog bilja za proizvodnju ulja i pšenice i kukuruza ostaju neprodane, jer zbog zahtjeva za višim cijenama nema zainteresiranih kupaca i država se sada la kao kupac. Poljoprivredni proiu Hrvatskoj nisu organizirani niti imaju svoje poslovne asocijacije za u burzovnu terminsku prodaju poljoprivrednih proizvoda koji moraju ispunjavati uvjete standardizirane kvalitete.
sredstva uložena su u biljnu proizvodnju, a nakon žetve zbog
prodaje ne mogu ostvariti prihode za životnu egzistenciju i za ulaganja u daljnju proizvodnju. Za proizvode u silose na vanje i vlasnicima se stvaraju novi troškovi skladištenja i a ovi proizvodi kao tržna financijska vrijednost proizvoda u financijskom prometu nisu mogli poslužiti kao vrijednosni dokument i jamstvo za kreditno ili neko drugo zaduživanje. Ostale tvrtke drugih djelatnosti raspolažu pravnom osiguranja dobivanja kredita na više preko jamstava putem mjenica, zadužnica ili osiguranjem kredita od financijskih institucija. U cilju uspostavljanja tržišnih odnosa i financijskog zaduživanja po osnovi vrijednosti uroda žitarica i industrijskog bilja, Hrvatski sabor donio je Zakon o uskla-
• 1 pšenice i kukuruza ostaju neprodane, jer zbog zahtjeva za višim cijenama nema zainteresiranih kupaca i država se sada kao kupac
dištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje (NN 79/2009.). Skladišnica za žitarice i industrijsko bilje jamstveni je dokument koji izdaje ovlašteni skladištar a kojim se dokazuje vlasništvo i postojanje pologa u žitaricama ili u industrijskom bilju. Vlasnik skladišnice, pravna ili osoba, može za realizaciju kredita kao jamstvo dati u zalog uskladištene žitarice i industrijsko bilje na da kre-
ditor - vjerovnik za iznos na skladišnici upiše založno pravo. Stranke ugovorno iznos i uvjete kredita na temelju zaloga skladišnice i je da je skladišnica prenosiva na drugog vlasnika. U izdanoj skladišnici vlasnik proizvoda može samo za isporuku. Kada u skladišnici nisu podaci o visini založene vrijednosti proizvoda, ovlašteni skladištar navedeni iznos umanjuje za kalo. Prije preuzimanja žitarica i industrijskog bilja vlasnik skladišnice skladištaru podmiruje troškove nastale tijekom skladištenja. Ukoliko ovlašteni skladištar nije proizvoda nau skladišnici, skladištar je obvezan vlasniku skladišnice isplatiti vrijednost za proizvoda.
Ovlašteni skladištar
Ovlašteni skladištar je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj registriran za ovu djelatnost, koji je rješenjem Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja ovlašten i vodi se u Upisniku ovlaštenih skladištara. Ovlašteni skladištari mogu biti registrirane osobe koje posjeduju silose, podna skladišta, opremu za tehnološko postupanje kod vanja proizvoda, za prijam, doradu i otpremu. Ujedno mora osigurati i skladišni prostor u požara, poplave i potresa i ministarstvu dostaviti cjenik usluga skladištenja. Zbog nastalih promjena ili neispunjavanja uvjeta, ministarstvo provodi izmjene u ovlaštenju, postupak otkazivanja ili oduzimanja ovlaštenja te brisanja iz upisnika. Upisom u upisnik ovlašteni skladištar pravo izdavanja skladišnica te pravo posredovanja izvlasnika skladišnice i kredi-
Mljekarski list 12/2009.
EKONOMIKA
tora, a obvezan je voditi evidenciju o izdanim skladišnicama. Kada vlasnik založi skladišnicu, vjerovnik je dužan u roku od tri dana obavijestiti ovlaštenog skladištara radi evidentiranja promjena u izdanim skladišnicama.
Na zahtjev vlasnika žitarica i industrijskog bilja može se izdati jedna skladišnica za ukupne ili više skladišnica na koliproizvoda. Postoji da ovlašteni skladištar uskrati izdavanje skladišnice ukoliko proizvodi ne udovoljavaju propisanim uvjetima
Sigurnosni fond
U propusta skladištara, radi zaštite potraživanja vlasnika žitarica ili industrijskog bilja i vlasnika skladišnica za podmire-
nje njihovih zakonskih potraživanja osniva se Fond za žitarice i industrijsko bilje. Vlada propisuje naosnivanja Sigurnosnog fonda i osigurava inicijalna sredstva u iznosu od 15 milijuna kuna. Propisat se i visina navanja iznosa obveznih uplata ili neopozivoga bankovnog jamstva, upravljanja i uvjeti korištenja sredstava fonda. Obvezno je za ovlaštene skladištare sudjelovanje u Sigurnosnom fondu. Za obiteljska gospodarstva ovim zakonskim rješenjima ispunjena su da uskladišteni poljoprivredni proizvodi sukladno ovom propisu imaju svoju tržnu vrijednost kao polog za zaduživanje i dobivanje kredita. U skladišnici, javnom dokumentu, partneri koji kreditiraju poljoprivrednike,
( ( Vl~?a pro,:isu~e nacm osnivan1a
Sigurnosnogfonda
za žitarice i industrijsko
bilje i osigurava inicijalna sredstva
u iznosu od 15 milijuna kuna
radi osiguranja potraživanja upisuju svoje založno pravo.
U aktualna gospodarska kriza i stanje na tržištu kapitala kroz vrijeme utjecat na punu primjenu ovog zakona. nisu upitni efekti i koristi ove regulative za poljoprivrednike, koja je u drugim zemljama dugo u primjeni.
Dobra higijens/(a pra/(sa u proizvodnji mlije/(a
mlijekatrebalibi bitiu kombiniratiprofitabilnost i odgovornostpremazaštitizdravljaljudii životinja,dobrobitiživotinja i okoliša
Dr. se. Kristina
mlijeka, kao primarne u opskrbnom lancu, treba kako vrijednost njihovih proizvoda raste metode koje zadovoljavaju zahtjeve proizvodnje i kupaca. Kako bi to postigli, trebaju poštovati pravila dobre higijenske prakse opisane u brojnim Smjernice su iz shema i iskustava cijelog svijeta, a njihov je cilj pružiti uputu koja se na svakoj pojedinoj farmi - gospodarstvu prilagoditi zateuvjetima.
zakona
naše legislative s propisima EU-a, doneseni su zakoni i brojni pravilnici koji izravno i neizravno propisuju kvalitetu mlijeka kao i prethodne postupke na farmama. Primjerice, to su Zakon o sto(NN 70/97., 37/98., 151/03., 132/06.), te Pravilnik o svježega sirovog mlijeka (NN 102/2000.). Uredba Komisije (EZ) br. 1662/06. o posebnim higijenskim pravilima za namirnice životinjskog podrijetla sadržava i propise za gospodarstva s proizvodnjom mlijeka i kolostruma u kojima su opisani zahtjevi za prostore i opremu te higijenski propisi za mužnju, prikupljanje i prijevoz. Iste godine na snazi je i Pravilnik o pogonima na namirnica životinjskog podrije-
tla koji se naslanja na Uredbu (EZ) 853/2004. Europskog parlamenta i o posebnim higijenskim pravilima za namirnice životinjskog podrijetla.
Ova problematika je i Zakonom o veterinarstvu (NN 41/07.) te Zakonom o hrani (NN 46/07.). Dobrobit životinja na farmama pripisana je Zakonom o zaštiti životinja (NN 135/06.). Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (NN 136/05.) definiraju se obveze posjednika životinja i obveze ovlaštenog veterinara na farmi. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za proizvodnju i skladištenje životinjske hrane (NN 96/05.) propisuje uvjete kojima moraju udovoljavati objekti i subjekti u poslovanju s hranom za životinje, kao i postupak odobravanja objekata te Upisnika odobrenih objekata.
mlijeka prvi su u lancu i od njih se je da osiguraju kvalitetno sirovo mlijeko u skladu s visokim daljnjih te na koncu i poKako bi se to postiglo, mlijeko mora potjecati od zdravih životinja držanih u dobrim higijenskim uvjetima. principi koji se primjenjuju na proizvodnju, preradu i rukovanje mlijekom i proizvodima: • Od sirovine do potrošnje, svi proizvodi moraju biti podvrgnuti kombinaciji kontrolnih mjera. Zajedno, ove mjere (dobre poljoprivredne prakseGAP i dobre prakse - GMP) trebaju
Mljekarski list 12/2009.
ispuniti razinu zaštite javnog zdravlja.
• GAP/GMP zajedno bi trebali biti djelotvorni. mlijeka, prijevoznici, i svi ostali trebaju biti dio integriranog sustava sigurnosti hrane i osiguranja kvalitetnog sustava upravljanja.
• mjera dobre higijenske prakse na farmama podrazumijeva pojave problema bolesti životinja), umjesto rješavanja problema kad do njega
Dobra higijenska praksa na farmama
Mlijeko treba biti proizvedeno na farmi od zdravih životinja pod uvjetima. Kako bi se to postiglo, mjere dobre higijenske prakse treba primijeniti u - hranidba i napajanje, higijena mužnje, zdravlje životinja, dobrobit životinja te okoliš. Za neke od tih (hranidba i napajanje, higijena mužnje, zdravlje životinja, dobrobit životinja te okoliš) postoje kontrolne koje moraju ostvariti definirane ishode. Primjerice, mljekari trebaju osigurati odevidencije, osobito one koje sljedivost upotrebe poljoprivrednih i veterinarskih kemikalija, kupnje i upotrebe hrane te jedinstvenu identifikaciju pojedinih životinja.
Nužno je da osobe koje su na farmi skrbe o životinjama, sudjeluju u procesu mužnje, budu primjereno
( zahtijevaju visoke
• 1 standarde kvalitete mlijeka, stoga se propisanim pravilima i mjerama mužnje nastoje umanjiti mikrobne, kemijske kontaminacije
upoznate s osnovama higijenom mužnje, aktivnostima koje se odnose na sigurnost i higijenu hrane, a neophodno je zdravlje i sigurnost i njih samih. mjere potrebne su za održavanje tih vještina kroz obuku i
Mužnja i neke mjere dobre higijenske prakse
Mužnja je jedna od najvažnijih aktivnosti na mljekarskoj farmi. zahtijevaju visoke standarde kvalitete mlijeka, stoga se propisanim pravilima i mjerama mužnje nastoje umanjiti mikrobne, kemijske i kontaminacije. Dosljednost u dnevnoj provedbi postupaka važan je dio dobre poljoprivredne prakse (GAP).
Važno je identificirati pojedine životinje, korisustav kojim se životinje mogu pratiti od do smrti. Ovo je važno i zbog nekih razloga (bolesna i životinja, otkrivene nepravilnosti) koji zahtijevaju i dodatnu evidenciju. važno je osigurati dosljednu tehnike mužnje - nepoštivanje može pogodovati pojavi upale vimena.
Shema 1: Dobra higijenska praksa na farmi
Dobra poljoprivredna
Primjeri mjera
Kontrolne mjere praksa (GAP)
• identifikacija životinja pažljivo postupati prilikom • primjerena priprema vimena za mužnju koristiti prikladnu i kvalitetnu mužnje da se izbjegne
• odvajati mlijeko bolesnih i životinja mlijeka kontaminacija mlijeka
• ustaljena tehnika mužnje opremu za mužnju i životinje i
• osigurati dovoljno vode
• dobri higijenski uvjeti smještaja i neposrednog
mlijeko spremiti i prevoziti u okoliša životinja mlijeko prikupljati u
• u kojem se muze dobrim higijenskim uvjetima mora biti higijenskim uvjetima
• posvetiti veliku pažnju higijeni ruku
• osigurati mlijeka prikladno postupati s
• prostorija za mlijeka pojavu kemijskih mlijekom nakon mužnje mora biti i uredna rezidua u mlijeku
• osigurati nesmetan pristup laktofrizu, odnosno
tanku za mlijeko
Tablica 1: dobre higijenske prakse u mljekarstvu - higijena mužnje
U staji treba:
• osigurati dobru drenažu i ventilaciju te životinja,
• prostor mora pogodovati i broju životinja,
• ležišta treba držati i suhima, uz primjereno steljenje i treba:
• nositi prikladnu i radnu
• voditi o higijeni ruku, pogotovo tijekom mužnje,
• rane i posjekline dobro zaštititi,
• biti slobodan od zaraznih bolesti
Ispravni postupci prije i tijekom mužnje:
• pripremiti krave prije mužnjepranje, sušenje i dezinfekcija sisa,
• oprema prije svake uporabe mora biti i ispravna,
• sredstva za dezinfekciju moraju biti u skladu s preporukama opreme te bez prianjanja za površine ili interakcije s mastima,
• osigurati dovoljno vode,
• izbjegavati nepotrebne prodore zraka u šalicu ako je to primjenjivo,
• predugo izmuzivanje,
• ukloniti lagano, ako je to primjenjivo,
• krave je mlijeko neprikladno za ljudsku prehranu treba posljednje musti, a mlijeko odbaciti i neškodljivo ukloniti,
• okoliš staje i prostora za mužnju mora biti
Prostorija za mlijeka treba:
• biti jednostavna za i ostale mjere sanitacije,
• imati dovoljno vode,
• imati kvalitetno osvjetljenje i regulaciju temperature.
Nakon mužnje nužno je:
• pravilno rukovati mlijekom,
• ohladiti mlijeko što je prije nakon mužnje do potrebne temperature i skladištiti unutar vremena. Temperaturu i ·skladištenja treba postaviti unutar granice u skladu s nacionalnim zakonodavstvom,
• osigurati nesmetan pristup mlijeku kako bi se sigurno rukovanje u daljnjem postupku prerade.
Navedene mjere podrazumijevaju osigurati rutinske postupke koji ozlijediti krave ili kontaminirati mlijeko, osigurati mužnju u higijenskim uvjetima te pravilno rukovati mlijekom poslije mužnje.
Pliytosh1e1a
Mlijeko i zdravlje -
kobilje i mlije/(o
Trenduporabekobi/jeg i mlijekadanassesvevišenjeguje i u nekim europskimzemljama, i tozbognjegovihpozitivnihzdravstvenih
Dr. se. Nevijo Zdolec
Mlijeko je zbog svog prirodnog sastava biološki vrijedna namirnica i nezamjenjiv dio zdrave prehrane. U pogledu kemijskog sastava, fizikalnih karakteristika, a posebno hranidbene i zdravstvene vrijednosti, mlijeko vrsta životinja je Kemijski - biološki, sadržava važne komponente potrebne za funkcioniranje organizma kao i sastojke kojima se pripisuje pozitivan zdravstveni Generacije djece stasale su na kravljem mlijeku i to, budimo realni, svježe pomuzenog mlijeka "direkt ispod krave". Mno-
gi se s u ruci na pomuzeno mlijeko, još toplo, pjenušavo i neodoljiva. Moglo bi se raspravljati o higijeni, bakterijama, kuhanju i pasterizaciji mlijeka, ali možda drugom prilikom. U nekim dijelovima svijeta, posebno Euroaziji i središnjoj Aziji, važan dio prehrane ljudi nije samo mlijeko nama vrsta (goveda, ovce, koze) i mlijeko kobila. Trend uporabe kobiljeg mlijeka danas se sve više njeguje i u nekim europskim zemljama (Italija, Francuska, zbog njegovih pozitivnih zdravstvenih
Sastav kobiljeg mlijeka
Kobilje se mlijeko prema sastavu razlikuje od kravljeg i mlije-
Tablica 1: Usporedba sastava kobiljeg, i kravljeg mlijeka
Mast(%) (%)
Laktoza (%)
Minerali (%)
Energetska vrijednost (kcal/kg)
ka (Tablica 1). Sadržava bitno manje masti pa ima manju energetsku vrijednost. Glede sastava masnih tvari, je da kobilje mlijeko sadržava manji udio triglicerida. Druga je važna zdravstvena nica prisutnost fosfolipida, tvari koje su dio membrana u organizmu, posebno stanica, a uglavnom su sastavljeni od više masnih kiselina.
Prehrambena vrijednost
Ukupna masnih kiselina u kobiljem mlijeku približno je jednaka kao u ali znatno nego u kravljem, i to zbog više masnih kiselina (PUFA), što je vrlo poželjno u kontekstu trenda zdrave prehrane. Dominantne su esencijalne omega masne kiseline linolna i linoleinska, koje su vrlo važne u brojnim biološkim procesima. Presu masnim kiselinama iz kojih se dalje sintetiziraju zaštitne tvari koje pridonose ljekovitom kobiljeg mlijeka i kumisa (fermenti-
(0,5-2)'
480 (390-550)
(650-700)
rani proizvod od kobiljeg mlijeka) u terapiji bolesti jetara, va ili tuberkuloze.
Kobilje mlijeko je albuminsko, kao i U sastavu vina kobiljeg i kravljeg mlijeka znaje B-laktoglobulina
koji mogu izazvati alergijske reakcije u u nedostatku majmlijeka. Ipak, taj problem manje je izražen primjenom kobiljeg u odnosu na kravlje mlijeko. Nadalje, u kobiljem je mlijeku vrlo i udio lizozima (6-7 puta više nego u mlijeku), tvari s protubakterijskim djelovanjem kojeg u kravljem mlijeku gotovo i nema. Uz lizozim, zaštitno djelovanje svojstveno je i laktoferinu koji je ipak znatno zastupljeniji u mlijeku ali nešto manje u kravljem. Sadržaj laktoze isti je kao u majmlijeku, dok je u kravljem znatno manji. S druge strane, kravlje mlijeko nadmašuje i kobilje u minerala. Bitno je napomenuti da se u kobiljem mlijeku može 4-8 puta vitamina C nego u kravljem. Na sve navedene vrijednosti u sastavu ko-
(650-712)
*od najmanje do vrijednosti
( ( U nekim dijelovima svijeta, posebno
Euroaziji i središnjoj Aziji, važan dio prehrane ljudi nije samo mlijeko nama vrsta i mlijeko kobila
biljeg mlijeka mogu utjecati brojni posebno stadij laktacije i sezona laktacije hranidbe). se mlijeko kobila koristiti tijekom 4. i 5. mjeseca laktacije, kada je lipida kolesterol) najniža a odnos nezai masnih kiselina optimalan.
Kobilje mlijeko razlikuje se od kravljeg i u senzornim svojstvima. Tako je kobilje mlijeko prozirnije, i zbog laktoze i manje kazeina. Miris kobiljeg mlijeka je i na aromu kokosa.
Kumis je fermentirano kobilje mlijeko se podrijetlo veže uz skitska plemena prije 2500 godina, a proširili su ga azijskih
KOBILJE MLIJEKO
( ( Uzimanje kobiljeg
mlijeka
broj tzv. dobrih bakterija u crijevu koje pokazuju protuupalno djelovanje
stepa do zapadne Kine i Mongolije. Tradicionalni postupak je dodatak fermentiranog mlijeka u svježe kobilje mlijeko i punjenje u dimljene konjske kože u kojima se odvijala fermentacija. Tradicionalni je kumis sive boje, pjenušav, kiselo-alkoholnog okusa zbog loga i alkoholnog vrenja su glavni produkti kiselina, alkohol (0,5-2,5%) i CO2 Za razliku od nekih fermentiranih proizvoda koji fermentacijom stvaraju koagulum kumis ostaje u obliku. vine kobiljeg mlijeka razlikuju se od mlijeka drugih životinja i ne koaguliraju porastom kiselosti.
Posljednjih godina razvila se industrijska proizvodnja kumisa iz kravljeg mlijeka ili mješavine kobiljeg kravljeg mlijeka uz dodatak starter kultura (laktobacili) te kultura kvasaca (Toru/a i Saccharomyces). istraživanjem iz svibnja 2009. godine dokazano je da uzimanje kobiljeg mlijeka 30% smanjuje simptome dermatitisa, te broj tzv. dobrih bakterija u crijevu koje pokazuju protuupalno i djelovanje. Istraživanjem iz srpnja 2009. na SveuJena u je blagotvoran kobiljeg mlijeka na organizam ljudi
s upalnim crijevnim bolestima. U tu je svrhu skupina pacijenata tijekom dva mjeseca svakodnevno pila 250 ml kobiljeg mlijeka, a zabilježeno je smanjenje abdominalne boli i potrebe za Nije sastojak mlijeka odgovoran za takav nalaz, ali je da kobilje mlijeko svakako pomaže oboljelima od Chronove bolesti ili ulceroznog kolitisa.
simptome alergije Posebnu vrijednost kobiljem mlijeku daju brojna istraživanja problematike preosjetljivosti di na hranu, odnosno alergija na kravljeg mlijeka ili sojine Rezultati tih studija na to da kobilje mlijeko simptome alergije, pa se kao obrok preosjetljivoj djeci.
Uzimanjem kumisa poboljšava se metabolizam, stanje probavnog sustava, krvožilnog i sustava, krvotvornih organa, funkcija bubrega, endokrinih žlijezda i imunološkog sustava. Smatra se da pomaže pacijentima s tuberkulozom, tuber----... kulozom spolnog sustava, iscrpljenosti i anemije. Ipak, na kraju jedno upozorenje - ako ste prije
nja u promet ne uzimajte kumisa. mlijeko
Posljednjih godina raste zanimanje i za magamlijeko, da se prema sastavu i zdravstvenim ma pokazalo pogodnim nadomjeskom za kravlje mlijeko u preosjetljive djece. Osim toga, doMljekarskilist
bar je supstrat za rast bakterija i sadržava nu lizozima i laktoze. Visok sadržaj laktoze ovo mlijeko ukusnijim, a je osigurana i bolja resorpcija kalcija što je od primarne važnosti za proces mineralizacije kostiju. mlijeko, kao i kobilje, sadržava linolne i linolenske kiseline, koje ostalog mogu ublažiti simptome nog dermatitisa. minerala približna je onoj u kobiljeg i na mlijeka, osim udjela kalcija i fosfora. Sadržaj je nizak (1,3-2,8%) pa ne predstavlja za bubrežne funkcije. U sastavu znatan udio zauzima spomenuti lizozim, prirodna antimikrobna tvar koja razara bakterijske membrane, pa stoga ovo mlijeko (kao i kobilje) na tom principu može u crijevne infekcije. Lizozim ima i druge fiziološke funkcije, inaktivaciju nekih virusa, imunoregulacijsku aktivnost, protuupalno i protukancerogeno djelovanje. druge antimikrobne tvari - laktoferina, dvostruko je nego u kravljem mlijeku. Osim lizozima i laktoferina, tu su i ostale tvari s antimikrobnim djelovanjem - laktoperoksidaza, imunoglobulini i slobodne masne kiseline, pa ne da se u magamlijeku nalazi razmjerno mali broj bakterija. Istraživanja pokazuju da navedene tvari ne inhibiraju rast bakterija i kvasaca, pa ova vrsta mlijeka ima potencijala i za razvoj palete fermentiranih proizvoda.
Uz sve navedeno, na kraju možemo izdvojiti zanimljive rezultate jedne ovogodišnje studije kineskih koji su dokazali citodjelovanje frakcije iz mlijeka na kulturu tumorskih stanica
GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle
Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!
Vjerojatno ste novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.
Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih
Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.
Osim muzne i opreme za mlijeka i hranidbu životinja u smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.
GEA WestfaliaSurge Croatia d.o.o.
Ulica Josipa 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 127 55 111, Fax: +385 127 74 255 Mobitel: +385 91 27 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr INaturaAgro d.o.o., 16, 48350 tel. 048/812155, 091/1500273 centri Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel. 091/2755116, 091/6880769
je pojam koji se dulje koristi za i ident[fikaciju životinja, a sastoji se od postavljanja naprava s odašiljanja radijskih valova (RFID, radio frequency identifiying devices) na životinju i/ili u životinju. Jednom postavljene naprave potom se po potrebi mogu specijalnih U stvari, odašilje signal a oznaka ga prima i prema Informacija koja dolazi na unikatna je, tj. svaka oznaka ima jedinstvenu kombinaciju znamenki koja se sastoji od troznamenkastog
( ( oznaka ima jedinstvenu kombinaciju znamenki koja se sastoji od troznamenkastog koda zemlje i dvanaestoznamenkastoga nacionalnoga identifikacijskog koda
bolusom
koda zemlje i dvanaestoznamenkastoga nacionalnoga identifikacijskog koda. Taj jedinstveni kod mora biti istovjetan broju koji se nalaziti na ušnim markicama, dakle dolaze u paru. Na životinju se mogu staviti oznake u obliku ušne markice. U životinju se pak mogu staviti u obliku injekcijskih transpondera (pod kožu) i u obliku bolusa koji ostaje u predželucima Tako postavljena oznaka se ili stacionarnog
Kod ovaca i koza se koriste ruminalni kerabolusi, jer trajno ostaju u životinji i ih je ukloniti bez operativnog zahvata pa su "otporni na prijevarne postupke", a s druge strane vrlo ih je lako Uz boluse, obavezno biti i nom dosadašnjom ušnom markicom. Brojevi u bolusu i na ušnoj markici moraju se podudarati. Zašto ne ušne markice? Razlog je vrlo
Unos podataka o proizvodnji
Mljekarski list 12/2009.
jednostavan - ovaca i koza kod nas drži se ekstenzivno pa vrlo ušne markice ostaju vrlo kratko na životinji.
Postoje naznake iz Europske komisije da se u skoroj uvesti i goveda.
Jedinstveni registar ovaca i koza (/ROK)
Osim obaveznog životinje moraju biti upisane u jedinstveni registar ovaca i koza koji postoji i u potpunosti je funkcionalan. U JROK-u se evidentiraju i sva premještanja životinja te se na temelju upisanih podataka izdaje i putni list za životinje. Osim JROK-a, postoji i Registar ovaca i koza na gospodarstvu (ROKG) koji ažurno vode posjednici životinja, a u njega bilježe sve promjene koje se dogode sa životinjama.
Zakonska osnova
Zakonsku osnovu za novi malih norme EU-a i na njima temeljeni su naši propisi. Direktive EU-a su 21/04, 2006/1505, te 2006/968. Na njima temeljeni naši propisi objavljeni su u Narodnim novinama 111/07,148/08 i 154/08. Ukratko, od 1. 2010. godine biti obavezno malih u populacijama (po državi) od 600.000 grla, i to pored drugog (kod nas ušna markica). se moraju sve životinje ojanjene/
životinje
( ( je obavezno za sve EU-a i one zemlje koje su prihvatile norme EU-a
ojarene nakon 1. a najkasnije do dobi od šest mjeseci od dana odnosno svakako prije odlaska s gospodarstva. Propisana je i kontrola nja životinja.
Druge koristi
Prva korist je to što imamo pouzdanu i lako vu oznaku na životinji u bilo koje vrijeme i u bilo kojim uvjetima. Oznaka se ne može maknuti te na taj lako možemo utvrditi vlasništvo nad životinjom i sprijei/ili sankcionirati svaki prijevarni postupak ili vanje životinje.
oznake i napredniji ("pametniji") mogu se koristiti u svakodnevnoj kontroli proizvodnje životinja, a tako dobiveni podaci vrlo se lako prenose na (više o tome u
S provedbom mora se krenuti u 2010. godini i sve je više-manje spremno. Kako izgledati provedba obaveznog vidjet bolusima treba iskoristiti najbolje što možemo. Nadamo se da barem u prvoj fazi platiti država, no, svjesni smo krize i ne valja
životinja u izmuzištu
RAZGOVOR S PETROM
I daljeula. proizvodnJ
Razgovarala: Vera dipl. ing.
Povratak ministra Petra na Ministarstava poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je kod poljoprivrednika s neskrivenim simpatijama, ali i s velikim ma. rad ministarstva svjedoci smo koliko je teško obnašati tako zahtjevan i odgovoran posao, i to u današnje vrijeme kada su naših poljoprivrednih svakodnevno usmjerene prema ministarstvu i ministru osobno. Poznato je da ministarstvo snažno podupire razvoj poljoprivrede u cjelini, osobito kada je o govedarskoj proizvodnji. Uložena su i sredstva za poboljšanje i položaja mlijeka.
Jeste li zadovoljni dinamikom razvoja našeg mljekarstva?
Generalno, kada pogledam restrukturiranje u posljednjih 5-6 godina, sa zadovoljstvom mogu da je mljekarski sektor najviše napredovao i postigao najbolje rezultate. se digla proizvodnja, kvaliteta, investirano je mnogo i od strane države ali prije svega od strane samih Bio bih daleko sretniji da je taj proces ranije, danas bismo zasigurno govorili s još boljih pozicija.
Smatrate li da su naši u posljednjih nekoliko godina unaprijedili svoju proizvodnju?
MINISTROMPOLJOPRIVREDE,RIBARSTVA I RURALNOGRAZVOJA
• no u razvoJ
11.lijeka u Hrvatskoj
Apsolutno da. Proizvodnja mlijeka podigla se za više od 170 milijuna litara, Operativni program dao je rezultate, no, ono što bih posebno istaknuo jest kvaliteta mlijeka. Godine 2003. svega 22,3 posto mlijeka bilo je EU kvalitete. Ovu godinu završit na otprilike 85 _posto EU kvalitete. Držim da je to možda i napredak od samog povekoja je naravno isto tako bitna.
volim da je u vimenu zdrave krave mlijeko ekstra kvalitete - na je da ga u procesu mužnje samo takvim i ništa više. To donosi i financijski prihod i proizvodnju isplativijom, naravno, sve ove godine bila je važna i edukacija samih farmera od strane službi, kao što su savjetodavna služba, centar i drugi.
Mogu li hrvatski mlijeka postati konkurentni?
Sektor proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina karakterizira vrlo intenzivan proces restrukturiranja, što da se broj gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka smanjio ali se istovremeno pootkupljenog mlijeka i njegova kvaliteta, a pritom je ukupan broj krava ostao stabilan. Tako je 2003. godine bilo 58.815 proikoji su proizveli ukupno 540.798.806 kg mlijeka, dok ih je danas, prema procjenama, 21.710 i
oni su u 9 mjeseci ove godine proizveli 520.454.756 kg mlijeka. Prokvalitetu mlijeka, 2003. godine bilo je svega 22,7% mlijeka EU kvalitete, dok je danas 80,4% mlijeka EU kvalitete, što je zaista veliki uspjeh u podizanju kvalitete. Nužno je istaknuti kako je ovaj trend restrukturiranja rezultat mjera koje ministarstvo i Vlada Republike Hrvatske provode sa ciljem unaovog sektora i prilagodbe uvjetima europskog tržišta, na kojem i mi, nadamo se, vrlo skoro biti aktivni sudionici. proces restrukturiranja intenzivan je i u drugim sektorima, kao i u drugim zemljama okruženja i zemljama razvijenog u Europi. Tomu je razlog prilagodba poljoprivrednih sve jautjecaju ponude i potražnje na tržištu, ali i postupnog smanjivanja utjecaja državnih politika na reguliranje tržišta poljoprivrednim proizvodima i hranom.
U tom smislu, hrvatski sektor, uz mjera ministarstva i velikog napora samih proi mljekarske industrije, postigao je velik napredak u implementaciji standarda kvalitete i podizanja konkurentnosti proizvodnje. U istom smjeru nastavit raditi i u razdoblju.
Na koja sredstva mogu poljoprivrednici ulaskom Hrvatske u EU?
Pristupanjem EU Hrvatska postaje korisnik blagajni kao i ostale Iz prvog stupa kao korisnik poticaja proizvodnji, a iz drugoga u i razvoju ruralnih prostora. Prvi stup u biti manji, ali to naiz
na. znate da je SAPARD završen i da sredinom prosinca zaIPARD fond.
li hrvatski seljak ulaskom u EU dobivati više ili manje potpora?
do reforme prije svega prema broju i vrsti poticaja u odnosu na današnje. Sustav se pojednostaviti, tako da primati manji broj potpora ali kumulativna u iznosima kao danas, kada bismo ih zbrojili. Za izravna Hrvatska iz zajedeuropske blagajne u imati 25% punog iznosa, a do punog iznosa iz nacionalnog Tako da se to osjetiti u gospodarstvu.
što ta sredstva konkretno jednom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koje se bavi proizvodnjom mlijeka?
Transformacijom izravnih u koje pripremamo diferenciraju se proizvodno vezana plakoja se zadržati i nakon ulaska u EU (krave dojilje, ovce
( ( Sustav potpora se pojednostaviti tako da poljoprivrednici primati manji broj potpora ali kumulativno, kada bi ih zbrojili, u iznosima kao danas
Mljekarskilist
( ( Ulaskom u EU, naši poljoprivrednici
dobivat i novac poreznih obveznika iz 27 zemalja, što nama kao državi stavlja obvezu sustava nadziranja
i koze) i proizvodno vezana nja u prijelaznom razdoblju (držanje i tov goveda, krave, grla pod kontrolom kontrola podrijetla i proizvodnih osobina, mlijeko), pri bismo kod nekih od ovih stavaka pokušali tijekom pregovora zadržati neki oblik potpora i nakon 2011. godine. Smanjuje se broj poticaja, u smislu grupacije, više u biljnoj a manje u proizvodnji. Ujednadinamiku isplata za pojedine vrste izravnih pri zadržati dinamiku isplate za najvažniji poticaj - proizvodnju mlijeka. Dakle, mlijeka se uklopiti i u neke mjere ruralnog razvoja, tako da u trenutku kada se bude poticaj ulaskom u EU i današnji, ne bi trebalo do promjena u odnosu na iznos.
Kakva je sudbina Operativnog programa za razvoj govedarstva? Ima li kakvih novosti?
Mi smo prije nekoliko dana novim Pravilnikom o kapitalnim ulaganjima zaustavili sve programe, i to zbog toga što su financijski opteretili ministarstvo. Može se da je zbog jednostavnih investicija došlo do kratkotrajnih zastoja operativnih programa, pa tako i govedarskog. novim pravilnikom u dvije godine, do ulaska u EU, za sve operativne programe imat naDakle, ciljano putem i dalje financirati izgradnju štala. Ali, dodao bih, svi oni koji su to namjeravali, su ovih godina iskoristili ovaj program. Naravno, kako sam i rekao, i dalje omoinvestiranja i gradnju štala.
Kako vidite hrvatskog sela u razdoblju koje slijedi? li uspjeti zaštititi mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva?
Jedno je govoriti o poljoprivredi, a drugo o života na selu. Kada je poljoprivreda u pitanju, mislim da imati dobro strukturiranu proizvodnju, sve naše nedostatke, a prije svega mislim na usitnjene površine. Svih ovih godina, gledamo li strukturu proidošlo je do raslojavanja, i upravo ovi koji su danas spremni za ulazak u EU, bit nositelji proizvodnje u sti i prema njima biti usmjerena naša politika. Naravno, mnogi se i dalje baviti poljoprivrednom na selu, kao dopunskom ili dodatnom kroz mjere ruralnog razvoja svi oni koji dobivati poticaje ostvariti neka druga financijska prava. Mi i danas, prije svega za domaimamo model dohodovne potpore. Ulaskom u EU otvorit se prijevremenog umirovljenja, što se financirati iz mjera ruralnog razvoja. Svi oni koji ne
ostvaruju poticaje i dalje se baviti poljoprivredom, ostvarivati kakav-takav prihod. Možda ih ulazak u EU potaknuti na udruživanje, upravo zbog toga kako bi svoju proizvodnju i ostali na selu.
Na koji se može utjecati na oživljavanje ruralnog prostora i povratak stanovništva na selo?
Da nekog mjerama vratiti na selo, to je utopija. Jednostavno, je o procesu koji se odvija u svim europskim zemljama. Pritom je realnije govoriti o zaustavljanju daljnje depopulacije sela. Stvaranjem boljih uvjeta života na selu, što onima u gradu, prije svega infrastrukturna, možemo zadržati mlade na selu. kom godine iz IPARD-a biti dostupna sredstva upravo za razvoj infrastrukture u ruralnim prostorima, i tu veliku zainteresiranost na ruralnom prostoru, da izgrade sve što danas nemaju. Takoiz IPARD-a biti financiranje djelatnosti na selu, od tradicionalnih zanata do djelatnosti. Dakle, bit diversifikacija i u financiranju i u izboru posla, što da djelatnost nekog prostora ne mora biti samo poljoprivreda. Odlaskom sa sela u grad, naime, i gradovi su takvim pritiskom, od komunalnog do prometnog, te bi bilo dobro da se ljudi na selo, kako kažete, ali to - kako sam rekao - nije realno. Naravno, uvijek ima svijetlih primjera!
Na koji planirate uvesti kontrolu u sustav isplate poticaja? Ministarstvo je napravilo iskorak i na jedinstvenoga administrativnog sustava za identifikaciju površina za proizvodnju te registar životinja i farmi, prema uzoru na zemlje EU, koji je zapravo uvjet dobi-
Mljekarski list 12/2009.
vanja poticaja. Ulaskom u EU naši poljoprivrednici dobivat i novac poreznih obveznika iz 27 zemalja, što nama kao državi stavlja obvezu sustava nadziranja. Kroz spomenuti sustav imat satelitsku snimku svih poljoprivrednih površina, što nam uvelike olakšati nadzor. A onaj tko je sklon prijevarama, uvijek se nastojati financijski okoristiti. Kako kod nas tako i u europskim zemljama, svi ljudi koji rade u kontroli i nadzoru poticaja uspiju prijevare financijskog iznosa nego što su njihove godišnje Onaj tko pokuša ili vara, ne samo da potkrada državu nego potkrada i svoje kolege poljoprivrednike.
S obzirom na današnju situaciju, poljoprivrednike zasigurno zanimati dinamika isplate poticaja u godini?
Usprkos financijskim i ovu godinu uspjeli smo održati u zakonski rokovima. Kad su u pitanju poticaji, uvijek sam ih držao u prioritetu u odnosu na sve ostale financijske obveze ministarstva. Teško je predvidjeti kakva biti godina, ali nastojati i dalje zadržati dinamiku plakada je u pitanju mlijeko, ali i svih drugih poticaja u poljoprivredi.
Ministarstvo je nedavno donijelo novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Što on donosi proimlijeka?
Zakon nije pretrpio radikalne promjene kad su u pitanju mlijeka. Oni i dalje imaju visok stupanj prioriteta, smo u jednom zakona osnažili ovu proizvodnju te smo u red prioriteta stavili one koji nemaju 2,5 ha po uvjetnom grlu, kako bismo ih osnažili prilikom Manjak zemljišta jedan je od problema, ali nažalost, osim du-
gogodišnje koncesije ministarstvo ne provodi za zakup i prodaju, pa smo svjedoci nepravilnosti. Sve ono na što ministarstvo može utjecati prilikom ja, striktno i provodimo. u red prioriteta stavili smo i starosnu dob, pa prioritet imaju poljoprivrednici do 40 godina. Mislim da i ova odredba može mljekarima, jer i osobno znam mnogo njih koji su i obrazovani i mladi.
Provedeni su i neki projekti okrupnjavanja. Kakvi su rezultati i u kojem smjeru dalje raspodjela državnog zemljišta?
Imali smo pilot-projekte okrupnjavanja u nekoliko županija, gdje se radilo o privatnom zemljištu. Dakle, pokušali smo animirati ljude da u okviru površina, na dobrovoljnoj bazi, zamijene neke prodaju, neke kupe, kako bi imali posjed na jednom mjestu. Glavna zapreka je pritom u našem famoznom ali i u zemljišnim i gruntovnim knjigama. Kad je u pitanju državno zemljište, i dalje ostaju zakup, prodaja i koncesija, a kao što sam rekao, dio tog posla u nadležnosti je i gradova. Najdio zemljišta, ili barem parcele, su u posjedu jednim od trima spomenutih oblika i ono se O gruntovnica i katastra ovisit i prodaja državnog zemljišta, što je trajni oblik i ljudima svakako, mi se, najdraži - da su stvarni vlasnici.
Zašto je važno traženje prijelaznog razdoblja u pregovorima s EU za prodaju zemlje strancima?
Naravno da je o važnom stajalištu, poglavito za velike zemlje koje su ulazile u EU i koje su imale velike površine. da to nama nije važno
( ( Svi oni koji dobivati poticaje kroz mjere ruralnog razvoja ostvariti neka druga prava financijske prirode
stajalište, bez obzira na to koliko prijelazno razdoblje uspijemo dogovoriti u pregovorima, smatram da do nije prodaje. Zbog naše usitnjenosti, mogu u ovom na ne niti interes kakav su stranci iskazali prema drugim zemljama. Uvijek krivimo nekoga da je nešto kupio u Hrvatskoj, a da mu to netko nije htio prodati, taj netko to ne bi mogao ni kupiti. Nadam se da ste me razumjeli.
Jeste li zadovoljni sadržajem Mljekarskog lista i držite li ga neophodnim za edukaciju proimlijeka?
Vrlo sam u prilici barem prolistati iz poljoprivrede. Za Mljekarski list držim da je pridonio edukaciji i naravno da ste nam i vi pisanjem i pisanjem u vašem listu pomogli u razvoju sektora. Kada ljudi nešto vide na televiziji ili na radiju, to im promakne. U novinama to mogu kada im god zatreba. Nadam se da Mljekarski list ostati kvalitetan kao i svih ovih godina.
što našim poljoprivrednicima povodom predstojeblagdana?
Kao i do sada, ovom prigodom želim zaželjeti sretan i novu 2010. godinu svim poljoprivrednicima i njihovim obiteljima, uz nadu da godina ipak svima biti
KLI
Livestock I Meat I Import I Export --
Dugogodišnjatradicijaprodajesteonihjunica mljekarima i trgovcimadiljemsvijeta.
Kakobiproizvodnjamlijekabilaštouspješnija, mlijeka morajubitipravi i pravilnoprovestisveposlove u vezisasuhostajom
Mr. se. Goran Kiš
Pravilan tretman životinja i hranidba u suhostaju presudni su za proizvodnju, jer sve odluke i poslove koje provedemo tijekom ovog razdoblja znatno na proizvodnju mlijeka i zdravlje životinja tijekom laktacije. Ispravan provedbe suhostaja treba biti isplaniran kako bi se ostvarili ciljevi: 1. osiguran pravilan razvoj ploda, 2. postignuta optimalna tjelesna masa, 3. pripremljena žlijezda za laktaciju, 4. pripremljen probavni trakt za laktaciju, 5. smanjenje probavnih, metai infektivnih bolesti. Prilikom postavljanja ciljeva za proved-
bu suhostaja moramo imati na umu da nema jedinstvenog u njihovu postizanju, koji bi bio idealan za svaku kravu na farmi, odnosno jedinstven za sve farme. se moraju pouzdati u svoje vještine i iskustva kako bi krave pravilno proveli kroz cijelo razdoblje suhostaja. kao što su prethodna laktacija, tjelesna kondicija prilikom zasušenja, eventualna povijest bolesti i dob moraju biti uzeti u obzir prilikom razrade i suhostaja.
Svrha suhostaja
Svrha je suhostaja da se noj žlijezdi dopusti oporavak, odnosno da regenerira sekretorno tkivo, te da se i probavnom traktu
dopusti oporavak od stresa uzrokovanog visokom konzumacijom hrane u vrijeme laktacije. Važnost ovog oporavka možemo potkrijepiti jednim istraživanjem. Naime, znanstvenici su promatrali dvije skupine dvojki, jednu sa standardnim suhostajem od 60 dana i drugu bez suhostaja. Skupina krava bez suhostaja u drugoj je laktaciji dala 75% proizvedenog mlijeka standardne
( ( se moraju pouzdati u svoje vještine i iskustva kako bi krave pravilno proveli kroz cijelo razdobijesuhostaja
skupine s provedenim suhostajom, dok je u laktaciji ta proizvodnja iznosila samo 60% standardne skupine. Nakon laktacije objema skupinama je razdoblje suhostaja od 60 dana u kojem se cijeli organizam oporavio od duge laktacije, a sve su skupine u laktaciji imale jednako visoku proizvodnju mlijeka.
Trajanje razdoblja suhostaja
Cilj je razdoblja suhostaja ravnotežu ukupne proizvodnje i zarade ostvarenih produljenjem trenutne laktacije, ali i zarade u laktaciji kao rezultat smanjenja trajanja razdoblja suhostaja.
Optimalna duljina trajanja suhostaja je od krave do krave. se za što višu proizvodnju mlijeka 45 do 60 dana suhostaja. Suhostaj od 45 dana i dulji od 60 dana uzrokuje smanjenje u laktaciji. Prekratki suhostaj ne omoobnovu mlisekretornog tkiva, odnosno, regeneraciju vimena, dok zbog predugog suhostaja prijeti opasnost da krave postanu debele, a ukupna je životna proizvodnja mli-
( ( Dopustimo li suviše veliko debljanje krava u suhostaju, poslat podložnije bolestima i
jeka takve krave smanjena. Krajnji je rezultat obiju ovih ekstremnih situacija dobivanje manje mlijeka u laktaciji. U primjeni na našim farmama (u ovom se misli na i velike), naš je cilj 70 do 80% svih krava u suhostaju 40 i 70 dana.
Zasušenje krava
je metoda za zasušenje s mužnjom prestati odjednom. Pri zasušenju krave ne bismo smjeli musti tijekom nekoliko dana ili musti svaki drugi dan. Ovakva praksa i postupak pri zasušenju zapravo produljuje samo zasušenje i može pojave mastitisa. Pritisak mlijeka u vimenu pomaže pri procesu zasušenja. Ako su neka grla vrlo produktivna a ipak želimo provesti zasušenje, obroke moramo smanjiti nekoliko dana prije zasušivanja. Smanjenje konzumacije 50 i 70% smanjiti i opskrbu vimena hranjivim
tvarima, što rezultirati smanjenjem sinteze mlijeka.
Kondicija u vrijeme suhostaja Tijekom suhostaja krave treba održati u dobroj kondiciji. S približavanjem razdoblja suhostaja kondicija krava predstavlja najbolju jedinicu i pokazatelj da smo bili dobri gospodari i kravu pravilno proveli od razdoblja laktacije pa sve do suhostaja. Krave bi u suhostaju trebale biti tjelesne kondicije oko 3,5 (na skali od 1 - vrlo mršave do 5 - vrlo debele). Mršave krave treba hraniti tako da se oporave, obnove svoju masu i sakupe tjelesne rezerve. U idealnom krave u suhostaju ne bi trebale nakupiti više od 0,25 do 0,50 bodova na skali tjelesne kondicije. Dok su krave u laktaciji, za tjelesni prirast 25% iskorištavaju energiju nego krave u suhostaju. Zbog toga, ako je to potrebno, idealno je vrijeme za popravljanje kondicije i nakupljanje tjelesne mase zadnji stadij laktacije, odnosno prije suhostaja.
Ako dopustimo suviše veliko debljanje krava u suhostaju, postat podložnije bolestima i kao što su disloka-
cije sirišta, edemi vimena, ketoze i druge bolesti, nego krave koje su u suhostaju držane na odKrave koje u suhostaj ulaze suviše debele ne smijemo stavljati na preveliku redukciju hrane. Istraživanja su dokazala, ako krave hranimo tako da u suhostaju gube na težini, kasnije su pojave jetara, ketoze i ostali
Procjenjivanje tjelesne kondicije krava u laktaciji i suhostaju navedenom skalom od 1 do 5 predstavlja izvrstan za stada uz smanjenje mo-
Hranjiva tvar
pojava poprilikom teljenja.
Hranidba
Hranidbene potrebe krava u suhostaju prikazane su u Tablici 1. tiri su osnovna cilja u hranidbi krava u suhostaju, odnosno, od zasušenja do tranzicije, tri tjedna prije teljenja: 1. utvrditi optimalni sadržaj vlakana u obroku krava, 2.smanjiti konzumaciju energije, 3. prekomjeran unos proteina obrokom, 4.zadovoljiti mineralne i vitaminske potrebe.
( ( S približavanjem razdobijasuhostaja kondicija krava predstavlja najbolju jedinicu i pokazatelj da smo bili dobri gospodari
Kako bismo krave u suhostaju mogli primjereno hraniti, moramo ih držati odvojeno od dijela stada koje je u laktaciji. Nadalje, krave u suhostaju najbolje bi bilo podijeliti u dvije skupine. U prvoj skupini nalazile bi se sve krave osim onih koje su dva do tri tjedna do teljenja. Konzuma-
Tablica 1: Hranidbene potrebe krava u suhostaju (100% ST)
HRANIDBA
cija hrane ove prve skupine se od 1,8 do 2,2% tjelesne mase životinja. Konzumacija krava teljenja opada od 1,5 do 1,8% tjelesne mase. Zbog ovakvog smanjenja u konzumaciji hrane, a kako bismo zadovoljili hranidbene potrebe (Tablica 1), takve krave moramo odvojiti i hraniti donekle koncentriranijim obrokom.
Konzumacija voluminozne krme treba biti najmanje 1,0% tjelesne mase krava ili minimalno 50% ukupno konzumiranog obroka. Idealna su krmiva za razdoblje suhostaja gruba sijena, trava ili djetelinskotravna smjesa. Stabljika kukuruza ili sirka može se koristiti, ali samo uz dodatke u obroku. Kvalitetnu voluminoznu krmu trebamo za krave u ranoj laktaciji, koje su s visokim energetskim potrebama. Krave bi trebale pojesti jedan do dva kilograma voluminozne krme najmanje 3,5 cm. Hranidba voluminoznom krmom veliživotinjama u oporavku i postizanju normalne funkcije buraga.
Poticanje konzumacije
Krave teljenja mogu dobivati anionske soli, te tako dobiti klor u 1,0%, sumpor 0,45% i mangan 0,40% (ST obroka), te kalcij barem 1,3%
Hranidbu leguminozama ili njihovim smjesama treba smanjiti na najviše 30-50% voluminoznog dijela obroka. Obrok bogat takvim krmivima uzrokuje preobilnu opskrbu proteinima, kalcijem i posebno kalijem, koji takve krave sklonim edemima vimena, groznici, ketozi, ali i nekim reproduktivnim povezanim s odnosima proteina i minerala. Obrok krava u suhostaju ne bi trebao sadržava-
," ( Kako bismo krave u
• 1 suhostaju mogli primjereno hraniti, moramo ih držati odvojeno od dijela stada koje je u laktaciji, najbolje u dvije skupine
ti silažu kukuruza više od 50-60% voluminoznog dijela. Takve krave, koje dobiju više od 50% kukuruzne silaže, mogu postati predebele, a nakon teljenja i u ranoj laktaciji postati sklone i reproduktivnim tegobama. Kako bismo smanjili konzumaciju energije, krave u suhostaju nikada ne smijemo smanjena hraniti. Poticanje i povekonzumacije hrane u razdoblju suhostaja u pove-
potrebne konzumacije i proizvodnje mlijeka u ranoj laktaciji. Hranidba krmivima kao što je sirak ili silaže žitarica dobro se ukljuu obroke krava u suhostaju, a uz malu debljanja krava. Dobar hranidbe je da kravama osiguramo sijeno trava po volji ili barem 2-3 kg po grlu/ dan. Kako bismo poboljšali konzumaciju i funkciju buraga nakon teljenja kravama možemo davati i 5-10 kg silaže.
Žitarice
Kako bismo zadovoljili sve potrebe krava, odnosno nadopunili voluminozni dio obroka nutrijentima koji nedostaju, obroku moramo dodavati i mješavine žitarica. U obroku s visoko kvalitetnim sijenom ili sitno nasjeckanom silažom dobro je imati neku mješavinu žitarica bogatu vlaknima. Na sijenu srednje kvalitete, kako bismo podmirili sve potrebe krava za energijom i proteinima, su dovoljne minimalne žitarica.
Ipak, se davati barem 1,5 kg žitarica po grlu i tijekom razdoblja suhostaja. Ove žitarice u obroku pomažu u održavanju potrebne mikrobne populacije buraga, koja je naviknuta na ovakav tip obroka. Žitarice bi trebale smanjiti pojavu probavnih i ostalih tegoba suhostaja kod teljenja. To se odnosi posebno na ona stada u kojima su grla u suhostaju samo u jednoj skupini i sva hranjena na isti
Kako bismo osigurali i odgovakonzumaciju minerala i vitamina, poželjno ih je dati zajedno sa žitaricama a ne po volji. Za razliku od krava u laktaciji, kravama u suhostaju ne smijemo davati pufere jer mogu vjerojatnost pojave groznice i edema vimena. Sol možemo davati kra-
vama prve skupine u 0,25% ukupnog obroka. Ipak, ako je bilo problema s edemima vimena, tada sol izostavljamo u obroku krava druge faze suhostaja.
Vitamini A, D i E važni su u hranidbi krava u suhostaju. Zaostajanje posteljice povezuje se s nedostatkom i vitamina A i vitamina E. Nedostatak vitamina E povezan je i sa smanjenjem otpornosti organizma prema infekcijama i njem pojave mastitisa. Potreba za dodavanjem vitamina A u obrok ovisi o vrsti i kvaliteti voluminozne krme koju su krave dobile. Ako su krave jele zeleno, na suncu sušeno sijeno ili im je bila dostupna zelena paša, dodavanje vitamina A u obroku tada im vjerojatno biti potrebno.
S druge pak strane, ako su jele kukuruznu silažu ili sijeno loše kvalitete, kako bismo bili sigurni za njihovo zdravlje obroku dodamo i neki od izvora vitamina A. Dodavanje vitamina D biti potrebno ako su krave jele svježe pokošenu voluminoznu krmu ili njihovu silažu. Ako dvojimo kakve je kvalitete bila voluminozna krma, kako bismo bili sigurni najjednostavnije nam je u tom kravama dodati prepovitamina A, D i E.
Razina minerala u obroku
Osnovni je cilj u hranidbi i opskrbi mineralima u suhostaju izbjegavanje previše kalcija u obroku, ali i da odnos kalcija i fosfora održimo u vrijednostima 2:1 do 1,5:1. Kontrola kalcija i fosfora važna je zbog prevencije groznice. Nadalje, razina kalija od 1,5% obroka može djelovati sobno s apsorpcijom magnezija i metabolizmom kalcija i uzrokovati groznicu, zaostajanje posteljice i probleme pri teljenju. Elementi u tragovima važni su u pre-
ventivi mnogih navedenih poremei infektivnih bolesti koje se pojavljuju u suhostaju. Opskrba i ovim nutrijentima ne smije se zanemariti, a prikazanih se preporuka striktno treba držati.
Hranidba teljenja
lako u dijelu suhostaja kravama nismo davali žitarice, za reguliranje rada mikroorganizama buraga dobro je davati 3 - 6 kg žitarica tri tjedna teljenja. Tako se probavi prilagodba na visoku konzumaciju energije koja uslijediti nakon teljenja i poboljšanje konzumacije hrane.
Obrok krava treba promijeniti i prilagoditi krmivima koja koristiti i u laktaciji, jer samo tako probleme suhostaja i povezanih problema rane laktacije.
Glavnina poremekrava koji se javljaju u suhostaju rezultat su problema u hranidbi i/ili hranidbe na farmi. Ti su groznica, ketoza, jetara, zaostajanje posteljice, dislokacija sirišta i edemi vimena. ove glavne poremetrebaju nastojati svesti na najmanju mjeru, odnosno u svijetu je tolerirana pojavnost ovih za groznicu i dislokacije sirišta manje od 5%, zaostajanje posteljice 8%, te za ketoze manje od 3%.
Mnogi od i probavnih koji se javljaju prilikom teljenja su povezani. Tako je na primjer groznica povezana s povišenom distocije, meteritisa, dislokacije sirišta, zaostajanja posteljice i slabom razinom oplodnje. Ako je bilo koji od ovih
~, Osnovni je cilj u
• 1 hranidbi i opskrbi mineralima u suhostaju izbjegavanje previše kalcija u obroku, ali i da odnos kalcija ifosfora održimo u vrijednostima
2:1 do 1,5:1
ja u stadu prisutan više od vanoga i toleriranog, moramo provesti ozbiljnu reviziju krava kroz suhostaj i ispraviti pogreške.
za krave u suhostaju treba poštovati naputke: 1. voditi podatke o datumima osjemenjivanja i teljenja krava, 2.krave u kasnoj laktaciji hraniti tako da pri zasušenju budu u dobroj tjelesnoj kondiciji, 3.zasušiti krave i suhostaj tijekom 45 do 60 dana, 4.osigurati kravama dovoljno voluminozne krme i nešto žitarica, ukoliko je potrebno, kako bi bile u tjelesnoj kondiciji prilikom teljenja, 5.osigurati mineralno-vitaminske dodatke, 6. krave hraniti sa 3 do 6 kg žitarica najmanje 14 do 21 dan teljenja kako bismo probavni trakt pripremili za laktaciju.
Trebamo zapamtiti da suhostaj predstavlja kraj jedne laktacije i Posebnu pozornost trebamo obratiti hranidbi i samom suhostaja, kako bismo postigli maksimalnu konzumaciju, dobro zdravlje, reproduktivnu i optimalnu proizvodnju mlijeka
HRANIDBA
Robotsl(a mužnja - nekad i danas
Glavnije razlogulaganja u robotskumužnju
snagom, a ujedno i
Doc. dr. se. Alen
Orobotskoj mužnji pisali smo u Mljekarskom listu prije nešto više od pet godina. Tada smo naveli karakteristike robota, opisali rada i tadašnje probleme koji su danas otklonjeni. No, sve nije idealno pa pogledajmo kakva je situacija danas i do kojih smo novih spoznaja došli. Potkraj osamdese-
' ( frekvencije mužnje glavna je dohodovna robota za mužnju, jer se f?rojamužnji i proizvodnja mlijeka
brojamužnji
tih godina nekoliko znanstvenih instituta u svijetu pokušalo je napraviti prvi robot za mužnju. Komercijalna uporaba je u Nizozemskoj 1992., kada su prvi roboti u tvrtkama Prolion i Lely.
Robotska mužnja u porastu
Pravi bum prodaje robota za mužnju u svijetu dogodio se potkraj devedesetih, tako da je 2001. bilo prodano više od 1100 komada a 2003. njih 3800. Do danas je prodana oko 15.000 robota za mužnju, su se koristiti i u susjedstvu (Slovenija više od 10, Austrija 30), a od prošle godine i kod nas (do kraja ove godine bit ih 7). Trenutno se broj robota u Kanadi penje na 200 primjeraka, dok ih je u SAD-u oko 120. tržišta
smanjenjapotrebeza radnom
drži tvrtka Lely (Nizozemska), s robotom Lely Astronaut, i tvrtka DeLaval (Švedska),s robotom VMS, a Mlone - GEA Farm Technologies tek je krenuo na tržište svojim novim konceptom robotske mužnje. U ponudi su još i Galaxy (SAC, Danska) i Merlin AMS (Fullwood, Engleska).
Glavni je razlog ulaganja u robotsku mužnju smanjenja potrebe za radnom snagom (realno 10-20%), a ujedno i broja mužnji što rezultira proizvodnjom mlijeka. No, svakako treba imati na umu da se krave robotski muzu u intervalima, ali i da ne postoji regularnost mužnje kao kad se to radi na konvencionalan (npr. svakog dana u 6 i 18 h). Nepravilni inter-
Mljekarski list 12/2009.
vali dviju robotskih mužnji uzrokuju da vime pohranjuje razlimlijeka mužnji. Na taj kod krava laktacija dolazi do smanjenja proizvodnje mlijeka. Znanstveno je dokazana, iako im je vime ispunjena mlijekom, krave nisu motivirane za mužnju pa ni nakon duljih razdoblja dviju mužnji.
Dohodovna
Kada govorimo o robota za mužnju, možemo se poslužiti Tablicom 1 u kojoj je prikazana robota u idealnim uvjetima s korištenjem od ukupno 22,5 sata dnevno (1,5 sat traje Vidimo da je u takvim uvjetima pomusti iz60 i 69 krava, ovisno o frekvenciji mužnje koja varira od 2,6 do 2,8. frekvencije mužnje glavna je dohodovna robota za mužnju. Studije iz Francuske i Nizozemske pokazuju da je dohotka u prosjeku oko 10%, jer se
Broj mužnji tijekom 22,5 h na dan (ostatak je robota)
2,7 mužnji po kravi
broja mužnji
i proizvodnja mlijeka. S druge strane, farmeri u Australiji predlažu ukupnu frekvenciju mužnje manju od 2, s ciljem da dva robota muzu izme-
200 i 240 krava s proizvodnjom od 5000 kg mlijeka. Nadalje, tu se postavlja i pitanje na koji možemo najbolje iskoristiti "kretanje krava u štali" (eng. cow traffic). Kretanje krava u štali može biti slobodno (eng. free cow traffic) ili uvjetovano (eng. forced cow traffic). Ukoliko želimo broj mužnji, koristit uvjetovani kretanja krava u štali. Tim naposti-
( ( Ukol~ko.želi"!-o povecati broJ mužnji, koristit uvjetovani kretanja krava u štali koje prolaze kroz robot da bi došle na krmnu zabranu
žemo to da krave svakako moraju kroz robot da bi došle na krmnu zabranu. Slobodnim i krma i voda istodobno su dostupne svakoj kravi, ali se tada broj posjeta robotu smanjuje, osobito ako je broj krava blizu maksimalnog kapaciteta robota. Slobodnim kretanja krava u štali se broj posjeta bez mužnje, broj krava potrebnih za skupljanje (interval mužnje od 13 h), a smanjuje se proteina u mlijeku. Na kraju, važno je istaknuti da pri prelaženju iz konvencionalne na robotsku mužnju dolazi do kratkotrajnog smanjenja proizvodnje mlijeka tijekom prvih 20 mužnji, a ono je rezultat nepotpunog pražnjenja vimena.
"TheWa/1StreetJournalEurope': od9. listopada2009.o problematiciuvozagenetski modificiranihkomponenata hrane
Preveo i priredio:
Zoran Radan,
dr. vet. med.
Prema stajalištu ra i prometnih organizacija, troškovi s kojima se poljoprivredni sektor u EU mogli bi se znatno ako se ne ukine stroga zabrana uvoza genetski modificirane soje.
soje koja se koristi u hrani u EU tradicionalno se uvozi iz Južne Amerike. Prema Ministarstvu poljoprivrede SAD-a, za ovu godinu u razdoblju od rujna 2008. do listopada 2009. godine EU je uvezla 96% sojine iz Južne Amerike. ove godine žetva je u Južnoj Americi bila iznimno loša. Europska komisija navodi da je zbog suše u Argentini proizvodnja soje podbacila 30%, a k tomu je potražnja iz Kine u porastu.
U zamjenu, EU u šest mjeseci morati uvesti gotovo dvostruko više od kolisoje iz Sjeverne Amerike, i to 7,5 milijuna tona u usporedbi sa samo 3,6 milijuna tona uvezenih u istom razdoblju godinu prije. Cijena soje iz SAD-a na burzi u Roterdamu u je poves 413 $ po toni u lipnju na 425 $ po toni zbog sušne godine u Južnoj Americi, što se prvi put dogodilo kao posljedica izrazito loše žetve.
((Prema informacijama uvoznika, potkraj listopada razlika u cijeni GMO sojine i sojine slobodne od GMO-a iznosi oko 50 USD po toni, ali svakim danom raste jer je soje slobodne od GMO-a sve manje
Ako se na dulje vrijeme zaustavi uvoz soje iz SAD-a, cijene žitarica i uljarica za proizvodnju hrane porast puno više, i do 30%, novodi Klaus Schumacher, glavni ekonomist za trgovinu burzovnim robama tvrtke Alfred C. Toepfer. Za razdoblje od šest mjeseci je kada se zbog zaustavljanja uvoza iz SAD-a osjetiti porast cijena. U ovoj fazi svi zainteresirani nadaju se da se ovo pitanje razriješiti na vrijeme. I žetva soje u SAD-u nepovoljno utjecati na ovu situaciju, a trgovci da je tržište treu
Stav EU-a prema uvozu GMO-a EU je odobrila uvoz cijelog niza genetskih modificiranih organizama (GMO),ali odbija svaku pošiljku koja sadržava vrste GMO materijala koji nije odobren.
Tijekom ljeta i španjolske vlasti vratile su nekoliko pošiljki soje iz SAD-a, i to zbog u tragovima prisutnoga neodobrenog GMO-a.
Prema navodima Siegfrieda Falka, hamburškog iz Oil Worda, nezavisne institucije koja se bavi prognozama i profesionalnim analizama na tržištu uljarica, ulja i hrane, tvrtke iz EU-a prestale su kupovati soju iz SAD-a kako bi izbjegle rizik da njihove pošiljke budu
Povjerenica EU-a za poljoprivredu Mariann Fischer Boel izjavila je kako EU mora hitno djelovati vezano na rizike koje predstavlja prisutnost tragova neodobrenih GMO-a u sojinoj Izostanak uvoza soje iz SAD-a u mjesecima uzrokovao bi ozbiljnu nestašicu i više cijene koje bi mogle štetiti EU sektoru proizvodnje hrane i vitalnosti europskog stva koje ionako prolazi teško razdoblje. Razvoj sektora je usporen zbog smanjene potražnje za mesom i mlijekom i zbog ekonomske krize.
Prema procjenama Saveza trgoudruženja, u šest mjeseci, ako Europa ne osigura neophodnu opskrbu iz Sjeverne
( ( Ako se na dulje vrijeme zaustavi uvoz soje iz SAD-a, cijene žitarica i uljarica za proizvodnju hrane porast i do 30%, navode neki europski
Amerike, gubici bi mogli biti od 3,5 do 5 milijardi eura, ili od 5,2 do 7,4 milijardi USD. Usporedbe radi, navodi se kako je godišnji prihod europske industrije hrane 45 milijardi eura, dok je godišnji prihod europskog 142 milijarde eura.
mišljenja
Predstavnici EU-a navode: "Bila bi krajnja katastrofa ako bi hrana bila tako skupa da farmeri u EU prestanu s proizvodnjom, dok mi uvozimo meso od životinja koje se hrane neodobrenom GMO hranom".
U ovakvoj situaciji najbrže bi rješenje bilo kada bi ministri EU-a odobrili uvoz onih sorti kukuruza koje su ovog ljeta uzrokovale prekide u trgovini - "MON88017" i "Sygenta AG" (MIR604 u Vlasništvu tvrtke Monsanto Co.). Zemlje EU-a raspravljat o odobrenju uvoza sorte "MON88017", i ako kvalificirana u glasovanju koje se temelji na bruto nacionalnog proizvoda svake zemlje dade svoju podršku, i ova
bi genetski modificirana sorta kukuruza mogla biti odobrena za uvoz. S druge strane, o "Sygenta AG MIR604" (MIR 604) kukuruzu još se mora raspravljati i u Stalnom odboru, pa je prosinac najranije razdoblje kada se može odobriti uvoz. Povjerenica za poljoprivredu Fischer Boel poziva ministre da preuzmu odgovornost tijekom glasovanja i ubrzaju procedure odobravanja uvoza.
Postoje mišljenja oko ovog uvoza i podijeljenosti zemljama pa se ne da bi rezultati glasovanja ministara mogli biti pozitivni. Ako ministara ne zauzme stav ni za ni protiv, Europska komisija ima ovlasti donijeti propis i vjerojatno morati odobriti uvoz GMO sorti, i to standardnom procedurom industrijske grupacije uvjeravaju da je ovo tek kratrješenje, jer se na tržištu nastavljaju pojavljivati novije neodobrene GMO sorte Kako se poljoprivrednim burzovnim robama rukuje u rasutom stanju, to znada zaostale u brodskim
Mljekarski list 12/2009.
skladištima lako mogu kontaminirati druge pošiljke koje su slobodne od GMO-a ili pošiljke s odobrenim GMO-om.
Prekidi u trgovini
Predstavnici industrije ulažu velike napore da EU propiše dopušteni prag za koje bi omogusadržaj malih, neodobrenih GMO organizama kod uvoza poljoprivrednih proizvoda. centar
(The Joint Research Center) koji osigurava znanstvenu i podršku Europskoj komisiji pri kreiranju politika, u srpnju je objavio Izvještaj koji da prekidi u trgovini postati sve sve više proizvoda i neizbježno uzrokovati više cijene žitarica i uljarica, jer se GMO sorte koje nisu odobrene u EU uzgajaju na sve širem Trenutno postoji samo oko 30 komercijalnih GMO sorti koje se uzgajaju diljem svijeta, ali prema spomenutom Izvještaju do 2015. njihov broj narasti na više od 120, od kojih biti 17 GMO sorti soje. Na temelju ovih vijesti iz bogate Europe s razvijenim morali bismo se upitati kakvo je stanje u nas i je li prepoznata ova alarmantna situacija? Ujedno je pitanje i pokušavaju li se kod nas rješenja za smanjenje troš-
ATOMICA
kova u Situacija u Hrvatskoj je i u tome se znatno razlikujemo od Europe. Mi uvozimo skupu soju slobodnu od GMO-a i dalje se mo zašto je naša proizvodnja nekonkurentna. Prema informacijama uvoznika, potkraj listopada razlika u cijeni GMO sojine i sojine slobodne od GMO-a iznosi oko 50 USD po toni, ali svakim danom raste jer je soje slobodne od GMO-a sve manje.
Sigurno je da uvoz GMO soje za proizvodnju hrane ne bi riješio sve probleme naše ske proizvodnje. je da se u Hrvatskoj ne raspravlja o cijenama hrane, pogotovo ako se vidi panika koju ova situacija izaziva i kod Europske komisije ali i kod europskih industrijskih grupacija
Stanje u Hrvatskoj
Kod nas godinama nije uvažena GMO soja za hranu jer nisu postojali podzakonski propisi koji bi to Sada su ti propisi doneseni, prvenstveno zbog obveza prema EU, i ne postoje pravne zapreke za uvoz odobrenih sorata i u Hrvatsku. i dalje nitko ne uvozi GMO soju, možda zbog komplicirane procedure koja uvoz složenim, a možda i zbog straha od reakcija zbog nerazumijeva-
"( U našu se državu
• 1 uvozi stoka iz EU koja je hranjena odobrenim GMO materijalom, ili npr. iz
Južne Amerike koja je hranjene hranom koja sadržava GMO komponente neodobrene uEU
nja što GMO soja u hrani ili zbog drugog. Postoje stavovi protiv korištenja GMO soje u hrani i iznijet se niz razloga zašto nije dobro koristiti GMO proizvode za hranidbu stoke bez obzira na opstanak
u našu se državu uvoze meso i proizvodi sa svih strana svijeta. Stoka se uvozi iz EU koja je hranjena odobrenim GMO materijalom, ili npr. iz Južne Amerike od stoke hranjene hranom koja sadržava GMO komponente neodobrene u EU.
O ovoj je problematici Europska komisija objavila studiju koju je 2007. izradio njihov DG Agri (Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj). Studija nosi naziv Ekonomski utjecaj neodobrenih GMO-a na proizvodnji i uvoz hrane u Europskoj uniji.
Ostale djelatnosti tvrtke - vlastita marka izmuzišta NED-LAC / laktofrizi svih kapaciteta/ oprema za štale/ oprema za mljekare i preradu mlijeka/ oprema i postrojenja za preradu mesa/ prasad za tov/ izvoz pasmine koza I folije za silažu kao i cerade/ folije za provjetravanje štala, izrada laguna po narudžbi( u skladu sa nitratnom direktivom EU) / sve ostale vrste folija za i poljoprivrednu proizvodnju/ metalne konstrukcije/ skreiperi i oprema za izgnojavanje vrhunske kvalitete/ dezinfekcija, higijena mužnje / stojnice za obrezivanje papaka kao i razni alat I silokombajni i ostali strojevi
Tvrtka VAN DER PLOEG INTERNATIONAL B.V. iz Nizozemske je vrhunske kvalitete steonih junica pasmine HOLSTEIN-FRIESIAN i kao takva poznata je u cijelome svijetu pa i u RH.
Odpresudnog je dobrorazumjetiproizvodnjuvoluminoznekrmei njezinu vezu i utjecajnaproizvodnjumlijeka
Mr. se.
Izgubiti dnevno po kravi litru mlijeka na dvije, tri ili pet krava svakako je gubitak, ali na 30 ili 50 krava - definitivno je veliki gubitak. je 50 krava x 1 litra mlijeka dnevno manje = 50 litara dnevno, puta 30 dana= 1500 litara, puta 10 mjeseci= 15.000 litara, puta 2,60 kn = 39.000 kn, ili puta 2,80 kn = 42.000 kn u jednoj proizvodnoj godini.
A što ako se gubi i više?
Ponekad gubimo od 1 do 3 pa i 5 litara mlijeka po kravi dnevno. Ova je usko vezana sa znanjem i tehnologijom, jer na gu-
bitke u proizvodnji kvaliteta voluminozne krme i hranidba, uzgoj junica i razvoj tkiva vimena kod ženske teladi i mladih junica, održavanje papaka, kompjutorska hranilica, za krave, i na kraju staje i kretanje kravaispust za krave. Sve su ove stavke u tehnologiji isprepletene i na proizvodnju mlijeka daleko više nego što možemo i zamisliti, i to kako za tako i za kvalitetu mlijeka. Prema sadašnjem novom sustavu cijene mlijeka na temelju EU cijene, navedene stavke iz tehnologije vat tko se baviti a tko se baviti proizvodnjom mlijeka. Kome se isplatiti, a kome se ispla-
titi proizvodnja. Nekima se više isplatiti proizvoditi mlijeko. Možemo jedino da utjecaj navedenih stavki rezultira hrvatskom proizvodnjom mlijeka po kravi - 3500 ili najviše od 4000 do 4500 litara. Nije li tako? Postoji li neko drugo objašnjenje? Ako postoji, neka ga netko iznese.
( ( Svaku prvotelku koja u gladni sterilitet i izgubi mnogo na kilaži u šestom mjesecu laktacije treba zasušiti i staviti u postupak kao da je junica
Vrsta uzorka
Prvi otkos košen 2.5.2009. oklasao u cvatnji - sjenaža spremljena u betonski silos
Sjenaža talijanski ljulj 171009/001
Drugi otkos košen 12.5.2009. u vlatanju prije klasanja - sjenaža spremljena u rolobale
Sjenaža talijanski ljulj
Analiza sjenaže 171009/002
Posljednje analize dvaju uzoraka sjenaže talijanskog ljulja koje smo dobili iz laboratorija HPA u Poljani, govore o dvije loše sjenaže. Prva je spremljena od kasno košene trave, pa mi je kod uzorkovanja bilo jasno da ne zadovoljava. druga je bila košena s tri tjedna porasta pa opet nije onakva kakvu smo Ne znam gdje je i kako došlo do pogreške u tehnologiji proizvodnje sjenaže. Sve je napravljena na vrijeme a nismo dobili kvalitetu sjenaže kakvu smo - s najmanje 16% proteina.
Prvi uzorak - ljulj je košen kasno - oklasao u cvatnji i od njega smo dobili sjenažu koja u suhoj tvari sadrži 8,04 kg a u drugom uzorku, iako je ko-
' ( Sve su stavke u tehnologiji isprepletene i na proizvodnju mlijeka daleko više nego što možemo i zamisliti
šen na vrijeme (i tu postoji neka pogreška u tehnologiji) 11,99 kg
Drugi uzorak - ljulj je prihranjen KAN-om nakon prvog otkosa, odnosno, na 1 ha možda nije bilo dodana dovoljno dušika (N). Kiša nije i ispirala provenutu masu. Trebalo bi pogledati i kemijsku analizu zemlje s te parcele, jesu li svi ostali makro i mikroelementi u dovoljnim bili na raspolaganju biljkama za njihov razvoj i punu biološku vrijednost biljne mase.
Nešto o znanju
Sjenaža talijanskog ljulja ne smije sadržavati manje od 16 kg bjelanu 100 kg suhe tvari, da je prvi uzorak u minusu za 7,96 kg a drugi za 4,01 kg. Zakon pravilne i potpune hranidbe krava sa ciljem proizvodnje mlijeka glasi: broj kg hranjivih tvari u krmi = broj litara mlijeka.
Mnogi vele - ma, ja to znam, ma, sve ti ja to znam Ali nažalost i dalje o tome što znaš ne vodiš pa ti je sjenaža takva kakva je Zašto? Zato što ti to znaš? Jesi li po-
sve siguran da to sve znaš? jer treba cijeli život.
Odgovori na neka pitanja
Koliko se mlijeka može proizvesti iz 1 kg iz suhe tvari sjenaže? Koliko košta 1 kg bjelanproizvedenih u 100 kg suhe tvari sjenaže ? Koliki gubitak nosi svaki kilogram na koja nedostaje u sjenaži?
Ne smijemo zaboraviti da krava iz pojedenih raspoloživih hranjivih tvari najprije podmiri svoje potrebe - uzdržne potrebe. da tek ona hranjivih tvari iznad toga ide na proizvodnju mlijeka i na kraju laktacije na proizvodnju - porast teleta. Nemojte zaboraviti da u srednjem periodu laktacije visoko krave moraju potrošiti dio iz pojedene hrane i na popravak - popunu tjelesne mase, dio koji su izgubile u prvom dijelu laktacije, a koji iznosi oko 30 kg ili dnevni gubitak od po 0,5 kg, i to kod pravilne i potpune hranidbe! A kakva je situacija ako primjerice prvotelka doji 40 i više litara mlijeka, a nije servisirana kako treba?
Tablica 1: Rezultati kemijske analize sjenaža talijanskog Iju/ja
Primjer iz prakse - gladni sterilitet
sam vidio jednu holštajnku koja je kao prvotelka dojila 42 litre mlijeka i koja se nije oporavila ni nakon godinu dana. Hranidbom i krmom koju je jela i nije mogla bolje I mi sad znamo? Još uvijek je u gladnom sterilitetu. I još uvijek doji 5 litara mlijeka! me da veterinar koji je tu kravu davno nije naredio da se krava zasuši!? Ali za ove krave je velik raNi za kravu se više toliko ne može dobiti. šteta što taj nema svoje krave. Krava je i osjemenjivana! Ispostaviti e, to znamo, tu nema šale. šteta što takvi ne rade u Francuskoj, pa bi vidjeli koliko bi ih koštao i u ovakvu Visoko nu kravu koja u gladni sterilitet je i uz lošu krmu i hranidbu. Jadna krava dobiva jadnu krmu, a "zobanje" onako - dam ti koliko ti dam, ujutro i a ne u najmanje navrata.
Svaku prvotelku koja u gladni sterilitet i izgubi mnogo na kilaži u šestom mjesecu laktacije treba zasušiti i staviti u postupak kao da je junica. Ako visoko prvotelka i krava s dnevnom proizvodnjom naglo padne ispod 15 litara, i ako izgubi više od 30 kg tjelesne težine (od vaganja 14 dana poslije teljenja), treba ju zasušiti i s pet mjeseci. Ovakve krave oporave se i poslije opet mogu ostati i u normalnu laktaciju, ali jedino ako se poštuju navedene tehnološke stavke. Krava se može gotovo u potpunosti oporaviti i nakon prve ketoze, i još se barem dvaput oteliti. Jetra su organ koji se može vrlo dobro oporaviti.
U prvom dijelu laktacije visoko
krava - krava koje doje više od 30 litara mlijeka dnevno, se govori o nedostatku energije u pojedenom obroku. Kod loše voluminozne krme i nehranidbe uz manjak energije javlja se i manjak proteina - što je za visoko krave još pogubnije (lošu voluminozu je "popraviti" odgovarajusmjese ili koncentrata - izbalansirati obrok - ali to posebno košta).
U dnevnom gubitku tjelesne mase od 0,5 kg ne nalaze se samo tjelesne masti kao energetska zaliha. Definitivno dolazi i do gubitaka proteina unutar strukture.
Pitanje:što se ako obrok za visoko krave nije potpun s - razgradivim i nerazgradivim u buragu, s potrebnom energijom i mineralima?
Odgovor: krava gubi na tjelesnoj težini, proizvodi manje mlijeka, mlijeko je lošije kvalitete, proizvodnja postaje neisplativa, stvari se dalje kompliciraju jer krava ne može ostati (gladni sterilitet) a veterinar bezuspješno kravu i ispostavlja visoke i na kraju - poslovanje s tom kravom ide u siguran minus.
Kemijske analize krme
Ako analiziramo ove vrijednosti i povezujemo ih s proizvodnjom mlijeka, do kakvog možemo
Svi oni mlijeka koji ovo odmah od prve ne mogu i ove vrijednosti prevesti u litre mlijeka, teško opstati u proizvodnji mlijeka.
Gdje su gubitaka u proizvodnji mlijeka na našim farmama? Koliko je danas u Hrvatskoj farmi koje su tehnološki potpuno kompletirane? Objekti, oprema, strojevi Vrhunska genetika traži vrhunske objekte, vrhunsku i potpunu opremu, vrhunsku i potpunu mehanizaciju. Sve to zajedno sastavni je dio vrhunske tehnologije + pravodoban i rad. Nizozemci su još prije 50 godina otvorili srednje škole i obuku za radnike na farmama, ne samo nego i drugim proizvodnjama - od proizvodnje tulipana, po-
' ( Mineralne tvari u obroku
krava jednako su važne i neophodne kao i i energija
Jedna loše skladištena bala - bale treba odlagati na betonsku pistu
( ( Staje bez silosa, ili betonirane pist;e za sla,ganje sjenaže i silaže, ili rolobala,, ne mogu osigurati jeftiniju i kvalit;etniju hranidbu krava
do proizvodnje mlijeka i mesa. I sada, "najgore" što nam se moglo dogoditi jest da baš ti Nizozemci i ostali zapadnjaci diktiraju cijenu mlijeka, iako njome nisu zadovoljni ni njihovi farmeri. je mlijeka previše i ni broj mlijeka mora odustati od proizvodnje dok se ne stabilizira odnos proizvodnje i potrošnje, bez stvaranja velikih zaliha za izvoz. I zalihe ima-
ju svoj rok trajanja i trošak nje zaliha) a nakon toga se moraju uništiti.
na drugu stavku analize naših uzoraka - pepeo. Od se sastoji pepeo naše sjenaže? Nažalost, mi u Hrvatskoj ne radimo daljnju kemijsku analizu pepela sjenaža, silaža i sijena. Pepela ima toliko, a kakav mu je kemijski sastav - to ne znamo. Te analize dalje poskupljuju cijenu analize uzorka. Opet postaviti pitanje: je li sastav pepela isti sa svih parcela, onih jako kiselih pa do neutralnih, te onih na kojima je obavljena kalcizacija i na onima na kojima nije obavljena? Da vidimo što kaže analiza naših dvaju uzoraka sjenaže talijanskog ljulja.
Prvi uzorak - silažna masa talijanskog ljulja proizvedena je na kiselom tlu i na parceli na kojoj nikada nije obavljena kalcizacija. Uz to je ljulj i kasno košen. I to Sadržaj pepela iznosi 7,13 kg na 100 kg suhe tvari.
Drugi uzorak - silažna masa talijanskog ljulja proizvedena je na parceli na kojoj je djelomice obavljena kalcizacija. Ljulj je na vrijeme košen prije klasanja. Sadržaj pepela iznosi 11,46 kg na 100 kg suhe tvari. Razlika u sadržaju pepela - makro i mikroelemenata u ove dvije sjenaže iznosi 4,33 kg na 100 kg suhe tvari.
Što ovo u hranidbi?
Pitanje: koliko ukupno krava na dan pojede 100 kg suhe tvari sjenaže i s prvom sjenažom 4,33 kg manje mineralnog sadržaja? Obrok voluminoze od 60 do 70% sjenaže + 40 do 30% silaže.
Odgovor: kravi dnevno u obroku treba osigurati 15 minerala, makro i mikroelemenata. Svakako treba znati i podatak da krava koja u godini dana proizvede 7000 litara mlijeka, iz organizma s mlijekom oko 50 kg minerala, a sa 9000 litara 64 kg minerala - pepela.
Ako ovo pomnožite sa 50 krava, to iznosi 2500 do 3200 kg mineralnih tvari. dio ovih mineralnih tvari treba s vaših parcela kroz voluminoznu krmu i to je minus u bilanci hranjivih tvari u plodnosti vaših parcela, jer se te mineralne tvari više ne u tlo. Nadam se da sada koliko je važna veza zemlja - krma - mlijeko. Zato treba voditi o manjku mineralnih tvari u gnojidbi stajnjakom. Kao da krava u svojim crijevima proizvodi i makro i mikroelemente koji s posjeda odlaze s mlijekom i životinjama koje odu na klanje.
O vlaknima i njihovu i utjecaju na kvalitetu voluminozne krme i proizvodnju mlijeka u idubroju. Do tada biti gotove još neke
proširite svoj fond s visoko t ..,, n r1 nicama to odmah
• jamstvo za ocjenu Vatroslava 8, kvalitete doktora vet. med. 420C0 Varaždin,Hrvatska
• kreditiranja u suradnji s Vašim Tel: 042 712 582, bankama 091 126 7326
skladu s prilikama u polju dovršava se zimsko oranje, uz gnojidbu stajskim gnojivima. Ranije sijane ozime pšenice, i raž koje su razvile više od 4 lista ili su izbusale treba prihraniti, a na vodom ugroženim površinama vodu ispustiti. Prosinac je mjesec zbrajanja godišnjih rezultata, planiranja proizvodnje i radova u godini te priprema mehanizacije za prezimljenje, nabavu sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava i rezervnih dijelova za sjetvu. Vlastito uzdizanje mogu praliterature i predavanja.
U vrtu se alat i sprema. površine na koje se sadi u pokrivaju se travom ili kompostom.
Gnojidba
Na površinama gdje postoji stajanja površinskih voda vodene brazde, najbolje posebnim a na zasijanim površinama odvodne kanale. Prema planu sjetve i sjetvenim površinama, iz palete odaberite gnojiva - AN, KAN, UREU i UAN kao pripremu za prvu prihranu ozimina. Za startnu gnojidbu osigurajte NPK 15-15-15.
Nešto o snijegu
Mr. se. Dražen agrometeorolog
li i koliko biti snijega ove zime teško je znati. No, jedno je sigurno, snijeg se u zapadnim i dijelovima Hrvatske tijekom zime na tlu zadrži 22 dana. Taj je podatak vrijedno zapamtiti kad razmišljamo o zimskoj obradi tla, ali i o prezimljavanju pšenice i Naime, dugo zadržavanje snijega na oranicama gdje pšenica i prolaze kroz fazu jarovizacije nije dobro. Spomenute ratarske kulture zbog nedostatka svjetlosti požute ili postanu svijetlozelene. Proces fotosinteze nije No, pahuljicama snijega ratari koji su na vrijeme obavili radove ipak se vesele. Zaštita snijega od niske temperature zraka poljodjelcima je dobro poznata. Vlastitim smo mjerenjima utvrdili kako je tlo ispod snijega visine 18 cm bilo toplije od tla na kojem nema snijega, i to 13 °C. Snijeg je i dobar izvor vode. Naime, laganim topljenjem snijega voda dospijevati do najdubljih slojeva tla, pa nema otjecanja vode po površini tla. Eto, upravo je to i razlog što se ovih dana toliko spominje duboka
~,Duboko • 1 izoranim tlom otjecanje vode, pa i opasnost od erozije tla biti vrlo mala
obrada tla. Duboko izoranim tlom otjecanje vode, pa i opasnost od erozije tla biti vrlo mala. i vinogradari prije pojave snijega moraju zaštiti debla i jednogodišnje lozne cijepove omatanjem pletenom žicom, kukuruzovinom ili ali nikako ne folijom. No, iako je nekada davno bilo mnogo više nego danas, zapamtimo da i jedan zec u vinogradu može nenadoknadivu štetu.
10.12. 7:12 7:23 Izlazak 20.12. li' 7:18 ,,~ 7:30 31.12. 7:22 7:33 I I 10.12. I 16:04 I 16:15 I Zalazak 20.12. 16:06 16:16 31.12. 16:12 I 16:23
Europs/(o i tržište mlije/(a i
mesa
Tijekomsrpnja,kolovoza i rujnanaeuropskomtržištupratimolaganioporavak
sektora,doksuotkupnecijene mesastabilne i visoke
Krešimir Jakuš, dipl. ing.
Europska komisija je 19. studenoga 2009. godine ukinula i zadnju odobrenu izvoznu subvenciju za maslac, a koja je iznosila 14,50 eura/100 kg, odnosno svela je subvenciju na nulu. Za mlijeko u prahu i sir izvozne sub-
vencije svedene su na nulu u prethodnim tjednima. da se svjetske cijene za proizvode oporavljaju, od sredine listopada 2009. godine je postupno smanjivanje izvozne subvencije. Od listopada 2009. godine mjera za intervenciju kod maslaca i obranog mlijeka u
1: Otkupne cijene žive stoke na tržištu RH
prahu od strane sudionika više se nije koristila. Nadalje, daljnjeg korištenja interventnoga privatnog skladištenja maslaca koristila se vrlo malo (produžen rok intervencije i nakon 15.8.2009.), što na oporavak sektora koji se i u oporavku cijena.
Tablica
Cijena kn/kg
Indeks
Mljekarski list 12/2009.
Produljen rok za intervenciju
Kao što je istaknuto, za sada je na snazi propis u vezi s intervencijskim razdobljem u 2009. i 2010. godini za maslac i obrano mlijeko u prahu. Zbog znatno nižih tržnih cijena za proizvode u EU, komisija je produžiti razdoblje intervencijskoga privatnog skladištenja za maslac i obrano mlijeko u prahu (do 28.2.2011. godine).
Tijekom srpnja, kolovoza i rujna na EU tržištu pratimo lagani opora-
( ( Tijekom srpnja, kolovoza i rujna cijene
mlijeka u EU zabilježite su trend
vak sektora. U navedena tri mjeseca cijene mlijeka zabilježile su trend. Cijene u rujnu bile su 5% više u odnos u na lipanj. Najniže cijene u prvih devet mjeseci 2009. godine
bilježene su u lipnju. otkupna cijena EU-25 u rujnu iznosila je 26,42 eura/100 kg bez PDV-a na bazi stvarne što je u odnosu na lanjske cijene 25% niže.
Europsko tržište mesa
Dok su otkupne cijene mesa na europskom tržištu stabilne i visoke, na se tržištu nastavlja pad cijena teladi i junadi, ipak, one su i dalje više nego prijašnjih godina.
Tablica 2: otkupne cijene mlijeka u EU za stvarnu ostvarenu masti i proteina
U razdoblju od kolovoza do stu-
Tablica 3: Otkupne cijene trupova R3 klase denoga, otkupne cijene trupova R3 klase na EU tržištu gotavo da i nisu mijenjane. U prvom kvartalu ove godine otkupne cijene bile su na rekordno visokim razinama, potom je zabilježen pada-
trend, a posljednjih nekoliko
mjeseci gotovo da se i nisu mijenjale. Razina cijena i dalje je visa-
ka, najviša u posljednjih pet godi-
na, izuzev 2008. Razlika otkupne cijene
trupova R3 u EU i trupova Španjolska u RH, a koji su iz pro-
cijene žive vage junadi si-
mentalske pasmine, vrlo je mala. Cijene u RH u 46. tjednu bile su
niže nego u EU, i to - 2,86%, što
bi moglo biti vrlo povoljno za izvoz.
Cijene u Italiji više su 13%, u
koj 39%. Najniže otkupne cijene ju-
trupova R3 klase u EU u 46. tjednu ove godine bilježimo u Ru-
munjskoj - 240 eura/100 kg, Poljskoj 256,13 eura/100 kg i šved-
skoj 259,88 eura/100 kg, dok su
najviše cijene zabilježene u koj - 426,50 eura/100 kg te ltali-
ji 345,86 eura/100 kg. Cijene žive
junadi >=300 kg na pojedinih država EU-a tijekom 45. tjed- Portugal
na ove godine bile su u rasponu
od 11,58 u Irskoj do 18,18 kn/kg u Italiji, s prosjekom cijena u EU od
15,34 kn/kg.
tržište
cijena bikova
simentalske pasmine i u 46. tjednu
o.g. (9.-15.11.2009)u je Velika Britanija
trendu. Pad cijena bilježimo od 22. tjedna ove godine. U tom razdoblju EU
cijene su s rekordno visokih razina pale na a pad iznosi 14%. U odnosu na prošlu godinu • klasa kvalitete R3, randman 57%, konverzacijski faktor 1,752, cijene u 46. tjednu ove godine niže umanjena za 2% - kalo su 14%, u odnosu na 2007. godi- • u cijenu su transportni troškovi nu 2%, a u odnosu na 2006. više su 7%. Cijene u 46. tjednu Izvor: EU-komisija, obrada T/SUP-MPRRR
najnižim su cijenama tog tjedna u posljednjih deset godina. Potkraj listopada i tijekom studenoga o.g. na je tržištu junad najotkupljivana po cijeni od 11 do 14,50 kn/kg, ovisno o kvaliteti, s tendencijom pada cijena. U odnosu na otkupne cijene trupova R3 klase u EU u 46. tjednu, hrvatske cijene trupova, a koje su iz cijena žive vage, niže su 2,86%.
U razdoblju od rujna do prosinca na tržištu bilježimo pad cijena simentalske teladi. U posljednje dvije godine na domatržištu cijene teladi bile su vrlo visoke. otkupna cijena simentalske teladi u 46. tjednu (do 15.11.2009.) iznosila je 23,43 kn/ kg. cijene na tržištu bile su od 20 do 22 kn/kg za žensku telad, dok je muška telad traženija
i skuplja i trži se po cijenama od 23 do 26 kn/kg. Na europskom tržištu cijene teladi u dobi od 8 dana do 4 tjedna, u 45. tjednu ove godine bile su u rasponu cijena od 838,54 kn/kom (Ukrajina) do 1.722,89 kn/kom s europskom cijenom od 1.300,44 kn/kom što je u odnosu na prošlu godinu 14,6% više.
Bez promjena
otkupna cijena krava za klanje u 46. tjednu o.g. iznosila je 6,86 kn/kg. Ponuda krava za klanje je dobra a trenutna potražnja osrednja. Cijene krava za klanje na tržištu u posljednja tri mjeseca nisu se mijenjale. Starije krave su tržene po cijenama od 4 do 6 kn/kg a kvalitetnije do 10 kn/kg. Do kraja godine je nešto potražnju, što
( ( Tijekom srpnja, kolovoza i rujna cijene
mlijeka u EU zabilježile su trend
utjecati na stabilnost ili blagi rast cijena. Kako sezona janjadi jenjava, bilježimo blagi trend otkupnih cijena janjadi. U posljednja mjeseca otkupna cijena janjadi porasla je 12%. Tijekom sezone uz vrlo dobru ponudu i potražnju bilježimo i najniže cijene janjadi tijekom godine. U 46. tjednu ove godine otkupna cijena janjadi iznosila je 24,59 kn/kg. Na kontinentalne Hrvatske cijene janjadi bile su od 20 do 26 kn/kg, ovisno o masi, dok je na jadranske Hrvatske cijena janjadi i do 35 kn/kg.
( ( je najjednostavnija, najdjelotvornija i najjeftinija rekreativna aktivnost
li se dovoljno?
neaktivnost u potpunosti je neprirodnaljudskom
organizmu, a je radnužanpreduvjetza život i opstanak
Dr. Ivo Belan
l<ao što je poznato, razvoj civilizacije, urbanizacije i mehanizacije karakteriziran je nekretanjem današnjeg tzv. zanimanjima. Postali smo robovi koji se sastoji od stolca na radnom mjestu, automobila, dizala i kauu dnevnom boravku. Hodanje, temeljni dio naše aktivnosti, sveo se na najmanju mjeru. Nedovoljno kretanje jedna je od najraširenijih bolesti suvremenog Svjedoci smo da se današnji sve manje krea sve više jede, uz stalan porast potrošnje cigareta, kave, alkohola i lijekova. U našoj se zemlji sportskom rekreacijom bavi oko šest posto ljudi. U zemljama s razvijenom kulturom u sportskoj rekreaciji sudjeluje 30 i 50 posto populacije.
Manje kretanja više problema
nije stvoren da bude u mirovanju. neaktivnost u potpunosti je neprirodna ljudskom organizmu. rad nužan je preduvjet za život i opstanak. takav stil našeg života ne prolazi tek tako, mi za njega veliki, krvavi danak!
U se sastoji taj danak? U prvom redu to je prava epidemija bolesti. Ovdje treba priznati da one nisu uzrokovane samo nedovoljnim kretanjem
nego još i nepravilnom prehranom, pušenjem i obiljem stresova. Zatim, porasla je povišenoga krvnog tlaka, infarkta, bolesti, debljine, u krvi, neuroza, nesanice, ozljeda na poslu i prometu itd.
je najjednostavnija, najdjelotvornija i najjeftinija rekreativna aktivnost. Od daljnjih koristi od mogu se spomenuti povoljan na povišen krvni tlak, infarkta upola je manja, krvne se smanjuju, povišeni u krvi pada, smanjuje se prekomjerna tjelesna težina, poboljšava se cirkulacija u cijelom organizmu, se kapacitet, je pokretljiviji, živahniji i gipkiji, znojenjem se izbacuju toksini iz organizma. Kod uvježbanog koji je u kondiciji, srce postiže snagu, bolje funkcionira i otpornije je na bolesti. I na koncu, ali ništa manje važno, poboljšavaju se i seksualne funkcije. koristi su od iznimne važnosti. pruža velika zadovoljstva, posve smirenje nakon užurbanog tempa života. Postiže se bolje raspoloženje, smanjuje se napetost, se bolje u svakom pogledu. Niz svojih problema možete riješiti samo sa svojih 4, 6, 8 ili više kilometara. Nakon treniranja opet mir i snagu te svoje samopouzdanje.
Jogging - novo izdanje
U knjizi je obradio sve aspekte rekreativnog Uogginga), toga svojevrsnoga društvenog fenomena našeg vremena. Knjiga dobro svakome tko ili razmišlja o tome da Ono što je posebno važno, razmatra s medicinskog stajališta. Opisuje i koristi od u knjizi i obilje svakodnevnih savjeta o tome kako popularizirati rekreacijsko kako trenirati, savjete o tenisicama, prehrani, ozljedama itd. Svojom angažiranoautor je veliki popularizator
rekreacijskog u nas. Osim toga, dr. Belan i sam redovito Redovito sudjeluje i na organiziranim cestovnim trkama u našoj zemlji. Bio je sudionik i niza najpoznatijih maratona u svijetu (New York, originalni maraton u Ateni, London, Hong Kong, Pariz, Moskva, Las Vegas, Kingston (Jamajka), Luxor (Egipat), stokilometarski supermaraton u Bielu itd.) U knjizi donosi i zanimljive opise s nekih od tih maratona. Knjiga se može nabaviti u knjižarama po 150 kn, a izravnom narudžbom kod autora (na mobitel 098/249-876) po 100 kn.
U knjizi našega uvaženog suradnika dr. Ive Belana
odgovore na sva pitanja o rekreativnom
Praktikum - Okoliš i higijena držanja životinja
Ovaj udžbenik autorica
prof. dr. se. Marije i prof. dr. se. Alenke Tofant namijenjen je prvenstveno studentima preddiplomskog i diplomskog studija Veterinarskog fakulteta, i to za kolegije Okoliš, vladanje i dobrobit životi-
NAKLAOASIAP
nja te Higijena i držanje životinja. U praktikumu su slijedom, prema nastavnom planu i programu, opisani teoretski dio i upute za nu izvedbu laboratorijske i terenske nastave. Prvi dio praktikuma odnosi se na poglavlja Higijena tla i Higijena vode, a drugi dio praktikuma opisuje izvedbu dijela Mikroklime i poglavlje Sanitacija. Opisom najvažnijih pokazatelja mikroklime važno poglavlje animalne higijene. Obrasu temperatura i vlaga zraka, brzina strujanja zraka, srednja temperatura toplinski uvjeti u stajama, atmosferski tlak, vjetar, oborine, buka, vo te osvijetljenost. Slijedi sastav atmosferskog zraka s opisom plinovitih i korpuskularnih te
dio. Poglavlje Sanitacije je dezinfekciju s opisom kemijskih spojeva koji se koriste kao dezinficijensi, dezinsekciju s opisom štetnih kukaca u veterinarstvu i deratizaciju s opisom štetnih glodavaca, te dio. dulji niz godina postojala je potreba za ovakvim udžbenikom, stoga je veliko zadovoljstvo imati u rukama gradivo upakirana u lijepi dizajn, vrlo osmišljen, koje sadašnjim i studentima uvelike kod svladavanja laboratorijskih i terenskih vježbi. Završenim kolegama praktikum može poslužiti kao podsjetnik i izvor vrijednih informacija na jednom mjestu, vezano za animalne higijene. Informacije o nabavi udžbenika možete dobiti u na telefon 01 6313 044.
Eva dipl. pol., HPA
U organizacijiHrvatskepoljoprivredneagencijea pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnograzvoja,skup je otvorio državnitajnik MPRRR-a Stjepan
Pozdravnimgovorom ravnatelj HPA mr, se. Zdravka istaknuo je važnost ovog savjetovanjaza uzgagoveda na kojemu se analizira stanje u govedarskojproizvodnji.Osvrnuvšise na proteklasavjetovanja, je kako je u proteklihpet godina cilj savjetovanjau potpunosti ostvaren. Prilikom otvaranja, državni tajnik istaknuo je kako su rezultatividljivi otkad se provodi Operativniprogram razvojagovedarskeproizvodnje,o govori i da je 85% proizvodnje tržnog mlijekaekstra kvaliteteprema standardu EUa. Danasse hrvatski uspješnonose u svojoj proizvodnjikojaje u skladusa zemljamaEU-a.Najavioje kampanje o u EU, s ciljem dodatnog informiranjasvih angažiranihu poljoprivrednojproizvodnji.
Predavanjemo Hrvatskoj poljoprivrednojkomori, državni tajnik MPRRRJosip informiraoje nao tijeku izbora za Skupštinu te o samoj komori. Pozvaoje sve koji su dobili da na izbore i pridonesu formiranju ustanove koja promicati i razvoj poljoprivredne proizvodnje,ruralnog razvojai interesepoljoprivrednika.
predavanja
Održanoje više zanimljivihpredavanja.Tako je dr. se. lvan govorio o "Izmjenama potpora u govedarstvu",vezano na novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredii ruralnom razvitku (NN, 83/09). Izvršni direktor holstein saveza Laszlo Bognar za-
l(valitetno111 infor111acijo111 do europs/(ih standarda
12.i 13.studenoga2009.godine u Vinkovcimaodržano je V.savjetovanje govedanatemu:"Aktualnostanjeu govedarstvuRH11
nimljivimje predavanjemprikazaostanje govedarstvau prije i nakon ulaska u EU, a pritom je analizom i korisnim savjetimaza i sve koje kuje ulazak-u EU iznio niz korisnihsavjeta i informacija. Prof. dr. se. Zoran prikazaoje analizuekonomske isplativostiu govedarstvuu RepubliciHrvatskoj.Iskustva u ekološkojproizvodnjiSlovenije(mlijeko- meso)iznijela je dr. se. Marija dok je Željka dipl. ing., prikazalaanalizustanja hrvatskoga sektora te važnost edukacijekako u primarnojproizvodnjitako i u preradi mlijeka. Mr. se. Goran Kiš je upoznao s novim spoznajamaiz hranidbe krava. O uspostavisustavaza identifikacijuzemljišnih ca (ARKOD)govorio je voditeljnadležnogOdjela u HPA
Robert Bakota,dipl. ing.
Drugog dana savjetovanjadr. se. Antun održao je zanimljivopredavanjeo zaštitizdravljastada u sustavu krava-tele,upozorivši na niz važnih na koje bi trebali obratitipozornostte osiguratisigurnost i zdravstvenuzaštitu životinja.Prof. dr. se. Pero s Poljoprivrednogfakulteta iz Osijeka prikazao je radnu na farmama veliupozorivšina da modernizacijaopreme uvelikemijenjastrukturu troškovakoji se odnose na mlifarmu s naglaskomna utrošakljudskograda.
Na kraju savjetovanjakojem je 250 sudionika, prikazane su djelatnostii aktivnosti uzgojnih udruženja, koje su iznijeli predsjednicipojedinih udruženja: Josip predsjednikSredišnjegsaveza udruga hrvatskih holstein goveda, Josip Burek, predsjednik Središnjeg saveza hrvatskih simentalskoggoveda, llar predsjednikUdruge buše, Andrija predsjednikUdruge slavonskosrijemskogpodolca i Aldo predsjednikSaveza istarskoggoveda.
otl(upne cijene mlijeka
za studeni 2009. godine
Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, predstavnika mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija ukupnu cijenu mlijeka za promatrana razdoblje, a cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja masti od 4,2% i sadržaja od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija i vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice
Otkupna cijena mlijeka se na temelju podataka o cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izražena u eurima, te podataka o srednjem eura za iste mjesece.
Na temelju vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% se vrijednost masne jedinice i jedinice
cijena mlijeka za studeni 2009.
Tablica 1. vrijednosti masne jedinice (vMj) i jedinice (vBj)
masne jedinice
jedinice
UPCM = Ukupna cijena mlijeka na bazi 4,2% masti i 3,4%
vMj "' vrijednost masne jedinice (45% udjela u UPCM)
vBj = vrijednost proteinske jedinice (55% udjela u UPCM)
Tablica 2. Vrijednosti otkupne cijene mlijeka za studeni 2009. godine
