Kako promjena troškova hrane djeluje na prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka
GOSPODARSTVO
Svjetska globalna gospodarska kriza
Razina proizvodnje i cijene mlijeka
EDUKACIJA
Prvo
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
Bikovi pasmine u Hrvatskoj_~ 29
REPORTAŽA
Devet mjeseci od odluke do nove farme __ 30
Naslovnica: Od ideje do otvorenja nove farme za manje od godinu dana
IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE kvalitete svježega sirovog mlijeka 33
GOVEDARSTVO probave u __ 36
HRANIDBA
Jetra su organ za iskorištavanje hrane u proizvodnji mlijeka _ 40
VETERINARSTVO
Parainfluenca teladi __ _ PITAJU - UREDNIŠTVO
Osnovni postulati razvoja govedarstva i proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj Koje kulture možemo koristiti tijekom cijele godine?
IZ UDRUGA
Klub mladih goveda Vrbovec i formalno utemeljen
CRTICE IZ POVIJESTI
Govedarstvo Slavonije
OBITELJ I DOM _________ 56, 62-64
Hrvatski zavod poljoprivrc_;clnusavjc_;toclavnuslužbu - Odjel za Hrvatska mljekarska udruga i Udruga z,1 travnjaštvo, krmno bilje_; i razvoj poljoprivrede iz Koprivnice 24. organiziraju Prvo regionalno savjetovanje mlijeka sjeverozapadne Hrvatske za farmere Krapinsko-zagorske, Varaždinske. KoprivniC:·ko-kriz<:vaC:·kl·. Bjelovarsko-bilogorske i županije kao podršku uspj<:šnoj provedbi Opl'rativnog programa razvoj,1govedarstva RH. opsirnijena str.28
Rana prihrana ozimih
v•
• .
zitarica
Rana prihrana dušikom proljetne vegetacije važna je mjera u suvremenoj tehnologiji proizvodnje ozimih žitarica
Piše: Doc. dr. se. Zlatko
Normalno razvijeni usjevi ozimih žitarica na izlazu iz zime nalaze se u fenofazi busanja s nekoliko izboja u busu. Tijekom jesenskoga i zimskog razdoblja usjevi imaju razmjerno male potrebe na biljnim hranjivima jer im je ukupna biomasa mala, i to svega nekoliko stotina kilograma suhe tvari na hektar. su i potrebe usjeva za glavnim hranjivom dušikom u tom razdoblju vegetacije bile razmjerno male i iznosile su 20 - 30 kg dušika na hektar. Te potrebe u pravilu se mogu zadovoljiti prirodnom mineralizacijom organske tvari (humusa) tla, odnosno i uz minimalnu gnojidbu mineralnim ili organskih gnojivima ujesen.
Stanje usjeva nakon zimskog razdoblja Nakon zimskog razdoblja sve intenzivniji rast i razvoj ozimih žitarica jer su temperature zraka sve više od 5 °c, što predstavlja temperaturni prag potreban da bi usjev mogao rasti i razvijati se. Istovremeno, tlo još uvijek nije dovoljno zagrijana da bi mineralizaciju organskog dušika u cilju zadovoljavanja novonastalih potreba u usjevu. Doduše, u tlu je tada nešto nitratnog oblika dušika koji od osnovne gnojidbe i jesenske mineralizacije · organske tvari tla. Menitratni oblik dušika veoma
je pokretan u tlu, pa zbog jesenska-zimskih i ranoproljetnih oborina može biti u velikoj mjeri ispran u dublje slojeve tla (na dubinu od 30 cm). Time je taj dušik postao privremeno nedostupan korijenovu sustavu uzgajanog usjeva, koji u fenofazi busanja još uvijek nije potpuno razvijen. Nadalje, taj nitratni dušik u pojedinim može biti i iznesen s parcele otopljen u drenažnim ili podzemnim vodama i time nepovratna izgubljen za uzgajanu kulturu.
Važnost rane prihrane dušikom
Prvom (ranom) prihranom gnojivima na proljetne vegetacije omogunormalan nastavak rasta i razvoja usjeva, i to prvenstveno primarnag i sekundarnih izboja u busu. Upravo ti izboji osnova su vlati koje nose klas u žetvi. U da ta prva (rana) prihrana dušikom nije pravodobno obavljena ili nisu dodane dovoljne dušika, uzgajana kultura imat smanjeni potencijal prinosa zrna, zbog slabije ostvarene sklopa (broja klasova) u žetvi. Rana prihrana dovoljnim gnojiva važna je za sve
ozime žitarice, ali je osobito na za Našim je dobro poznato da ozimi ima vrlo kratko razdoblje proljetnog busanja i da u fenofazu vlatanja prelazi ranije od pšenice. Stoga zakašnjela prihrana dušikom na proljetne vegetacije izazvati vrlo negativan na potencijalan broj klasova u žetvi, a time i na prinos zrna. Te štete osobito su vidljive kod usjeva koji nije posijan unutar optimalnih rokova pa nije stigao dovoljno izbusati niti u jesenskom razdoblju.
Ozime žitariceu fenofazi busanja
Prihranjen (lijevo) i neprihranjen (desno)
Primjena gnojiva
Optimalno vrijeme primjene rane prihrane dušikom ne može se unaprijed jer ovisi o vremenskim prilikama, odnosno završetku zimskog razdoblja koje karakteriziraju niske temperature. U ranijeg završetka zime tu prvu proljetnu prihranu dušikom obaviti vremenski ranije nego u godinama kada zimsko razdoblje potraje tijekom cijele pa i dulje. u vegetacijskih sezona ranu prihranu dušikom obavljamo od sredine pa do ožujka. U usjevu gdje nema trajnih prohoda za prolaz mehanizacije prvu proljetnu prihranu dušikom poželjno je obaviti dok je površinski sloj tla još uvijek zamrznut zbog jakog mraza, kako bi biljaka od gaženja bila što manja.
Prvu proljetnu prihranu u pravilu obavljamo amonijnitratnim oblikom dušika, koji nalazimo u mineralnom gnojivu KAN-u jer su dosadašnja istraživanja pokazala da je prihrana ozimih žitarica na bazi
ureje manje Prihrana urejom nije za preporuku jer se dušik u tom gnojivu nalazi u amidnom obliku, koji se mora transformirati prije nego što ga biljka može usvojiti iz tla. Ta transformacijajevrlo spora u ranom proljetnom razdoblju, da su temperature tla razmjerno niske pa
je i mikrobiološka aktivnost tla neznatna. Tek kada se tlo zagrije na oko 1O 0 ( njegova mikrobiološka aktivnost, a time i mineralizacija organske tvari i transformacija amidnog oblika dušika koji nalazimo u ureji. Za razliku od ureje, kod gnojiva KAN-a polovicu ukupnog dušika nalazimo u nitratnom obliku dostupnom biljci nekoliko sati nakon njegove primjene ako je tlo bilo dovoljno vlažno.
: ' ' dušika koje se : dodaju u ranoj proljet-
: noj prihrani se u prosjeku : od 40 do 60 kg na hektar, odnosno : od 140 do 220 kg KAN-ana hektar.
: Ta doza prvenstveno ovisi o · uzgajanoj kulturi doza kod : pšenice u usporedbi s
koji je slabije otporan na polijeganje), oborina od sjetve do te prve prihrane doza što je bilo više oborina), sorti kod sorti otpornijih na polijeganje) i razvijenosti usjeva u slabije razvijenog usjeva).
Rana prihrana ozimih žitarica u usjevu s trajnimprohodima
RATARSKE I KRMNE KULTURE
Stoga se za pšenicu i dvije naše najvažnije ozime žitarice, mogu
gnojiva u prvoj (ranoj) prihrani proljetne vegetacije:
• slabo razvijen usjev 40 - 60 kg N/ha, odnosno 140 - 220 kg
KAN-a/ha
• slabo razvijen usjev pšenice 50 - 70 kg N/ha, odnosno 180 - 260 kg
KAN-a/ha
• dobro razvijen usjev 30 - 40 kg N/ha, odnosno 110 - 140 kg
KAN-a/ha
• dobro razvijen usjev pšenice 4050 kg N/ha, odnosno 140 - 180 kg
KAN-a/ha
Sortnerazlike u razvijenostiusjevanakonzimskog razdoblja
Održavanje plodnosti tla
Nakon melioracijskih zahvata, ponajprije dubokog oranja, rigolanja ili okomitoga dubinskog rahljenja su antropogena zbijanja tla, tj. takva zbijanja koja je sam
Piše: Dr. se. Darko Uher
Premdaje osnovna namjena pojedinih agromelioracijskih zahvata da se otklone neka nepovoljna svojstva tla koja njegovu plodnost, u tlu i nakon ovih zahvata mogu nastati štetni, odnosno nepovoljni procesi. Na neke od njih želimo upozoriti.
Štetne promjene u tlu
Štetne su imisijske tvari koje se mogu pojaviti u poljoprivrednom proizvodnom prostoru gnojiva (mineralna i organska), sredstva za zaštitu bilja (pesticidi), otpadne vode iz poljoprivrednih pogona i radionica, regulatori biljnog rasta i fosilna goriva (dizelska ulja, benzin i mješavine).
M/je!au-skilist 02/2009.
Nakon melioracijskih zahvata, ponajprije dubokog oranja, rigolanja ili okomitoga dubinskog rahljenja su antropogena zbijanja tla, tj. takva zbijanja koja je sam se javljaju kao posljedica primjene kompleksne mehanizacije. Od antropogenih zbijanja treba razlikovati spontana zbijanja tla, koja mahom teku sporije od antropogenih. Ova posljednja odvijaju se brzo, pogotovo ako se mokro tlo izvrgava velikom teških strojeva i prometala. Sva tla nisu jednako osjetljiva na zbijanje. Posljedice zbijanja su višestruke. U osnovi se mogu svesti na smanjenje životnog prostora za razvoj korijenja.
sprJecavanja antropogenih zbijanja je izbjegavanje gaženja mokrih i ljepljivih tala. Postoje, dakako, i brojni drugi negativni zbijanja tla, kao i putovi i metode njihova uklanjanja. Gubitak aktivnog kalcija Kalcij se iz tla gubi iznošenjem poljoprivrednim kulturama, a i ispiranjem u dublje slojeve tla odakle ga korijenje ne može koristiti. Na intenzitet ispiranja djeluje više njima osobito oborine. I duboki zahvati obrade tla, osobito okomito dubinsko rahljenje i drenaža, djeluju na gubitak kalcija iz tla. U tom smjeru djeluju i neki
drugi zahvati pri poljoprivrednih površina (hidromelioracije, pr.). Stoga briga korisnika poljoprivrednih tala i nakon kalcifikacije mora biti na održavanje povoljne kalcija u tlu, odnosno povoljne reakcije tla.
Gubitak organske tvari tla
Intenzivan korištenja poljoprivrednih površina djeluje na intenzivnu razgradnju (mineralizaciju) organske tvari u tlu. Stoga naša pozornost mora biti usmjerena na "promet" organske tvari. nam je cilj optimalnu razinu humusa za neko tlo i njegovo održavanje na postignutoj razini. To je vrlo težak i dugotrajan put, kojega do maksimuma treba uskladiti s potrebama prakticiranih sustava biljne proizvodnje. Pritom treba uvažiti osnovnu da organskom tvari istodobno i njezinu razgradnju.
tla i voda
Pri suvremenom korištenju tla nastaje i proces kontaminacije tla i voda, i to u prvom redu od inhibitornog i djelovanja korištenih agrokemikalija, od pesticida i nitrata (u nitrata kao posljedica prekomjerne primjene gnojiva).
Problem mogu biti i teški metali kojih je uvijek bilo u tlu i biljkama, ali u zanemarivim
Danas je njihova osobito u blizini njihovih izvorišta (tj. arsena, olova, bakra, cinka, kadmija i žive). Primjena organskih gnojiva djeluje izrazito u odnosu na teške metale.
Drugim to da se pri uporabi organskih gnojiva smanjuje nepovoljan teških metala.
Kvarenje reljefa i rehidrogenizacija
Postoje još i neki drugi negativni procesi koji mogu nastati na poljoprivrednim tlima, a vezani su za melioracijske zahvate u tlo. U prvom redu to se odnosi na kvarenje reljefa proizvodne površine i na tzv. rehidrogenizaciju. je održavanja povoljnog mikroreljefa utjecaj štetnih voda na površini tla, stvoriti optimalni vegetacijski prostor za svaku biljku i nesmetana obavljanje svih zahvata.
Rehidrogenizacija se može pojaviti ako zahvati nisu korektno provedeni. Pojava rehidrogenizacije može uzrokovati kvarenje mikroreljefa, a i antropogena zbijanja tla. Rehidrogenizacija je štetna, pogotovo ako je osim oborinskih voda uvjetuju i vode s okolnih terena.
proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama
to odmah
odabir u zemlji porijekla
jamstvo za ocjenu
kvalitete doktora vet. med. kreditiranja u suradnji s
Vašim bankama
veterinarski savjeti držanja, hranjenja i zdravlja
Proces procjene hranidbene vrijednosti krmiva može se podijeliti u dvije faze. Prva faza uzorkovanje i dostavu uzorka, dok druga faza predstavlja sam proces kemijske analize u laboratoriju.
Brojnim istraživanjima poje da greške povezane s tehnikom uzorkovanja, kao i manipulacijom uzorkom do laboratorija gotovo uvijek nadmašuju one tijekom laboratorijske analize. Promatramo li, dakle, analitiku iz tog aspekta, nekvalitetno uzorkovanje uz dobru kontrolu u laboratoriju rezultira vrlo dobrom rezultata koji nisu rezultata, u tom proizlazi upravo iz postojanja sustavne pogreške tijekom uzorkovanja, pri uzorak ne predstavlja cjelinu o kojoj želimo dobiti informaciju. Na takav dobit i nepouzdane informacije, što i odluke donesene na temelju takvih rezultata može dovesti u pitanje, a u dovodi do grešaka u hranidbi, pada proizvodnje i troškova. Prema podacima iz SAD-a, nepotrebno od 1%sirovih proteina u obroku krava, do kojega je došlo zbog podcijenjenog sadržaja sirovih
Cilj je dobiti što
informacije o krmivu koje
koristiti u hranidbi
proteina u voluminoznoj krmi u odnosu na stvarno stanje, mlijeka košta 0,09 $ dnevno/kravi. se zanemariva, no taj trošak za farmu od 50 krava iznosi 1638 $ godišnje (oko 10.000 kn).
U više navrata je pravilo da su rezultati analize upravo toliko dobri kao i uzorak iz kojeg su dobiveni. Upravo stoga, dobra tehnika uzorkovanja imat puno utjecaj na smanjenje ukupne pogreške. Varijabilnost voluminozne krme
Cjelokupna aktivnost analize krmiva zasniva se na malom uzorku koji bi trebao predstavljati krme. uspjeha leži u dobrom, odnosno reprezentativnom uzorku. Pravilno uzimanje uzorka prvi je korak u dobivanju rezultata, odnosno pouzdanih i korisnih informacija o krmivu. Reprezentativnost uzorka postiže se potpuno uzimanjem dovoljnog broja poduzoraka na osnovi kojega biti formiran uzorak voluminoznog materijala. Treba imati u vidu da svega 300 do 500 g uzorka mora u potpunosti predstavljati broj bala travne silaže ili pak silosa kukuruzne silaže. Dobar uzorak dobiti što poslati u laboratorij.
Kemijski sastav voluminozne krme ovisi o tri skupine i unutar sustava biljka - stanište - menadžment. Upravo kao što su vrsta, kultivar, stadij rasta u trenutku korištenja, udio lista i stabljike, tlo,
oborine, mehanizacija itd., odrekoliko uzoraka treba poslati na analizu, ali i od koliko poduzoraka treba sastaviti glavni uzorak koji biti poslan u laboratorij. Reprezentativni uzorak za analizu potrebno je uzeti za svaku grupu voluminozne krme koja je po vrsti, kultivaru, iz istog je otkosa ili pak stadija razvoja, odnosno zrelosti tratine i spremljena je unutar 48 sati. Identifikaciju takvih grupacija krmiva karakteristika (lotova) potrebno je izvršiti još prilikom spremanja i skladištenja, gdje moraju biti grupirani, što pridonosi
Nepobitno je da je reprezentativni uzorak lakše uzeti uzorkujemo
Ii uniformni, odnosno manje materijal. to da se bolja reprezentativnost postiže s relativno manjim brojem poduzoraka voluminozne krme porijeklom iz usjeva jedne vrste trava ili kultura), u usporedbi s dvokomponentnom, ili višekomponentnom djetelinsko-travnom smjesom, ili pak krmom s prirodnog ili dugogodišnjeg travnjaka kod kojih je potrebno daleko i znanje kao bi se dobio dobar uzorak.
: ' ' Potreban je broj · poduzoraka za onu vrstu : krmiva koja ima varijabil: nost s obzirom na navedena : svojstva. Što je broj poduzoraka : više se približavamo prosje: ku.
Ignoriranje uzroka varijabilnosti i kombiniranje
uzoraka, odnosno uzoraka koji su samo na prvi pogled u jedan jedinstveni uzorak koji biti analiziran, samo se na prvi pogled pogodnim uštede novca. Rezultati analize takvog uzorka biti korisni prilikom donošenja odluka vezanih uz hranidbu i sastavljanje obroka.
Sonde za uzorkovanje
Bolja kod uzorkovanja postiže s korištenjem sonde nego kada se uzorak uzima "rukom". Dimenzija sonde trebala bi iznositi minimalno 01 O mm i dužine dijela za uzorkovanje minimalno 30 cm. Sondu je prilagoditi tako da odgovara kao nastavak na bušilicu (slika 1), što investiciji u dodatnu opremu znatno olakšava i ubrzava uzorkovanje.
Uzorkovanje sijena iz bala
Za sve bale sijena koje su prema navedenim svojstvima, potrebno je uzeti minimalno 20 poduzoraka, od kojih se dobiti skupni uzorak koji se šalje na analizu. To ako imamo 500 bala sjena iste vrste, otkosa i stadija razvoja, potrebno je uzrokovati svaku 25. balu. Uzorakje najbolje uzeti uz sonde, vodoravno na kraju bale (slika 2). Male bale nisu uniformne s obzirom na njihov sastav. Prvenstveno se to odnosi na udio lista i stabljike unutar bale. Nejednolikost bale posljedica je samog procesa baliranja koji pick up, prijenos sabijanje.
Uzorkovanje sjenaže iz okruglih bala
Pouzdaniji rezultati postižu se ako se sav pokvareni sadržaj bale odstrani prije uzorkovanja, ili u da se uzorak uzima sondom kroz foliju (slika 3), prvih nekoliko centimetara mase odstrani iz sonde i ne uzme za formiranje glavnog
Slika 1: Sondeza uzorkovanjevoluminoznekrme
Slika 2: Uzorkovanjemalih bala
Slika 3: Uzorkovanjeiz okruglihbala
uzorka. Uzorkovati je najbolje sondom, na zakrivljenoj strani bale, minimalno 30 - 35 cm duboko. Ako se istodobno uzorku je broj bala koje se ne planiraju spremiti u razdoblju, nastala od sonde potrebno je zatvoriti kako bi se usporio proces kvarenja. Uzorkovanje iz vodoravnih silosa
Kod uzorkovanja vodoravnih silosa vrijedi pravilo da je uzorkovanje rukom s linije izuzimanja uzrok Znatno pouzdaniji rezultati postižu se uzorkovanjem sondom na dužini i dubini profila koja odgovara siliranoj masi istih karakteristika, kao što je spomenuto u dijelu o varijabilnosti krme. U svrhu što bolje potrebno je voditi podatke o punjenju silosa. Uzima se minimalno 20 poduzoraka, koje treba i kao jedinstveni uzorak poslati u laboratorij. Ako se biljna masa uzorkuje kod istovara prikolice u silos, treba paziti na raslojavanje materijala mase tijekom transporta, pri su dijelovi lista lakši, te se sortiraju uz rub prikolice, dok u sredini ostaje udio stabljike.
Vrijeme uzorkovanja
S obzirom na pitanje kada uzeti uzorak za analizu, u praksi bilježimo dva pristupa. Uvriježena je praksa uzorkovati krmu neposredno, odnosno nekoliko dana prije nego što hranidba tim krmivom. Drugi pristup nešto je složeniji, ali može rezultirati nizom drugih prednosti. Prema njemu, uzorak se uzima kod samog procesa spremanja (silaža, sjenaža) ili skladištenja krme (sijeno). Kod oba je potrebno voditi "inventurnu listu", odnosno evidenciju o skladištenju krme, kako bi se znalo mjesto skladištenja kao i krme svojstava. Svaki od navedenih ima svoje
prednosti i nedostatke. Prednost prvog pristupa, kad govorimo o sjenaži ili silaži, u tome je što se na taj analizom mogu dobiti informacije o produktima i fermentacije (pH, hlapive masne kiseline i dr.), a rezultat analize je i precizniji u obzir promjene koje nastaju tijekom fermentacije i skladištenja. Promjene kemijskog sastava koji se mogu tijekom fermentacije su narušavanje svojstava, smanjenje sadržaja sirovih proteina, te sadržaja kiselih detergentvlakana, a i probavljivosti krmiva, što su sve promjene vezane uz loš tijek fermentacije.
kao pretpostavku dobru fermentaciju, kao i rezultate istraživanja koji upozoravaju da su kod kvalitetne fermentacije promjene u kemijskom sastavu krme minimalne, prednosti drugog proizlaze iz da je na taj formirati bazu podataka o krmivima koja stoje na raspolaganju (voluminozna i koncentrati), te postoji sloboda
kombiniranja prilikom sastavljanja obroka. Na taj je odabrati ono krmivo koje najbliže odgovara traženim karakteristikama, a ako ono ne postoji na gospodarstvu, ovakav ostavlja povoljne kupnje na tržištu. K tome, takva praksa planiranje hranidbe na dulji rok, ovisno o trendovima cijena, što u može rezultirati manjim troškovima hranidbe.
Postupak nakon uzorkovanja i uzorka Poduzorci se prikupljaju u ili kakvu drugu posudu. Prikupljeni biljni materijal potrebno je smanjiti na uzorak mase 300 - 500 grama. Smanjivanje uzorka najbolje se postiže tako da se cjelokupna masa poduzoraka dobro izmiješa na ravnoj površini, te se podijeli na 4 dijela, pri se dva nasuprotna dijela ostavljaju, dok druga dva dijela predstavljaju višak i mogu se odstraniti (slika 4). Isti postupak potrebno je s ostatkom mase ponoviti onoliko puta dok na površini ne ostane dovoljno velik
Mije/carski li~t 02/2009.
Slika 4: Pouzdan smanjivanjamasepoduzoraka
uzorak koji biti poslan u laboratorij. Formirani uzorak potrebno je staviti u ili kontejner, istisnuti zrak (ako se radi o silaži i sjenaži), dobro zatvoriti i na vanjskoj strani ili kontejnera (slika 5). Oznaka uzorka mora biti takva da naknadno omoidentifikaciju lota, odnosno grupacije krmiva iz koje je uzet.
Neposredno prije slanja uzoraka potrebno je provjeriti oznake te priložiti popratni dopis u kojem se navode uzorci koji se šalju s oznakama istovjetnima onima na uzorku. Kopiju ostaviti u vlastitom arhivu. Poželjno je za svaki uzorak navesti kratak opis o kakvoj se vrsti uzorka radi, ako se traži
NIR analiza za koju mora odabrati najprikladniji kalibracijski model koji ovisi o tipu biljnog materijala. Uzorke je potrebno poslati u što vremenu od
uzorkovanja, a vrijeme uzorkovanja i slanja prilagoditi na tjedna
kako bi se izbjegao eventualni zastoj u dostavi tijekom
Dobrobit životinja
je naša briga
• Podloge za ležišta
• Udoban gumeni pokrov za gazne površine
(ACiaPTEL)
AGROTEL GmbH
Gewerbegebiet Hartham 9
D-94152 Neuhaus(lnn)
Tel.: +49/ 85 03 914 99-0
Fax: +49/ 85 03 914 99-33
e-mail: info@agrotel.eu www.agrotel.eu
• Mreže za zaštitu od propuha
• Vrata za zaštitu od propuha i zavjese
Bio Pharm Vet d.o.o. za trgovinu i usluge u veterini
Medvedgradska 1c
HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia
Tel.: +385/1 4666 718
Fax: +385/1 4667 137
info@bio-pharm-vet.hr www.bio-pharm-vet.hr
Slika 5: Zapakirani i uzorak
Proizvodnja jarog
graška za zrno
Jari grašak biljka je prohladnog i umjereno toplog podneblja, da se rast usjeva zaustavlja na temperaturama višim od 30 °C
Piše: Dr. se. Darko Uher
Sgrašak uzgaja se u plodoredu jer ne po.dnosi ponovljeni uzgoj na istoj površini, zbog bolesti i štetnika, pa na istu parcelu dolazi nakon tri ili više godina.
Agrotehnika proizvodnje graška
Za proljetnu (jaru) sjetvu tlo je trebalo preorati tijekom jeseni ili zime i grubo pripremiti za što je raniju proljetnu sjetvu. Grašak traži duboku obradu jer ima dobro razvijen korijenov sustav koji prodire i do 1 m duboko u tlo. Gnojidba tla za grašak u kulturi obavlja se prije osnovne obrade tla s oko 20 tiha stajnjaka ili gnojovkom. Mineralna hranjiva grašak dobro koristi, zato mu treba
osigurati od 80 do 100 kg/ha PPs i od 120 do 150 kg/ha K20. Za rast i razvoj grašak treba puno dušika. da tijekom vegetacije veže atmosferski dušik, grašku se osigurava samo startno od 30 do 40 kg/ha dušika. Samo u tlima i u uvjetima za koje sumnjamo da biti osigurano vezanje atmosferskog dušika, usjev graška ili smjese prihranjujemo gnojivima jednom ili u dvije prihrane sa 100 do 200 kg/ha KAN-a. Sjetva jaroga graška treba biti što je ranija (potkraj ožujka). Ranije sijani usjev pokrije tlo i smanjuje zakorovljivanja, odnosno vegetaciju završi do sušnog razdoblja. Sije se na dubinu od 4 do 6 cm na težim tlima, a na lakšima i pjeskovitima (toplijima) sije se na dubinu od 6 do 8 cm uz obvezno valjanje tla ili s valjkom koja valja traku u
koju je posijan grašak. U kulturi sije se od 80 do 100 klijavih zrna na m2,odnosno od 200 do 250 kg/ha ovisno o apsolutnoj masi sjemena. Sjetvu treba obaviti do sredine ožujka, kada i ostali proljetni radovi. Što je kasnija sjetva ili što je lošija priprema tla, siju se više norme po jedinici površine.
Izbor kultivara
Kultivare koji se siju za proizvodnju zrna s vrlo razvijenim viticama (Baccara, Solara) treba sijati žitnom jer se· poslije viticama usjev dobro povezati i tijekom vegetacije za jakih kiša Osim navedenih, u proizvodnji su i kultivari Erby, Zekon, Sponsor, Faktor i Poneka. Poneka je starija sorta gr_aška i koristi se prije svega za zelenu krmu. Sije se zajedno sa žitaricama za osiguranje proljetne zelene krme bogate
Jfljekorski list 02/2009.
Najopasniji korovi u usjevu su oni visokog habitusa koji kliju i u istovremeno s graškom (limundžik, kamilica, loboda, dvornik). Zaštita od korova može se obaviti kontaktnim herbicidom Basagranom 600 (2 1
Uha), uz utrošak vode od oko 300
Uha, najbolje u split aplikaciji (navedena doza u dvaput po pola) s vremenskim razmakom od tjedan dana. Ako se u usjevu nakon nicanja jave travni korovi treba primijeniti Agil 100 EC. U cvatnje obavlja se i tretiranje usjeva protiv graškova žiška insekticidima dubinskog djelovanja Chromogor 40 ili piretroid Sumi Alfa SFL. U svrhu kvalitetne zaštite potrebna su dva tretmana u vremenskom razmaku od 1O do 12 dana. Žetva graška obavlja se kada zrno sadržava od 15 do 16% vode, i to istovremeno sa žetvom ozime
pšenice srpnja).
Tablica 1:
kemijski sastav zrna u lupini, bobu,grašku i tostiranojsoji (zrno)
Kemijski sastav Lupina bijela, Bob bijelog Grašak slatka cvijeta (g/kg) ( g (g/kg)
Hranidbena vrijednost Zrno graška u prosjeku sadržava 23% proteina (tablica 1) pa se može koristiti kao koncentrirana krmiva u hranidbi životinja. Zrno graška može se izravno koristiti u hranidbi stoke,jer je razina
tripsina inhibitora u sirovom zrnu na razini sojine Prema aminokiselinskom sastavu, zrno graška dosta je bogato esencijalnim aminokiselinama, lizinom, ali siromašnije triptofanom i sumpornim aminokiselinama u odnosu na soj inu
Jare smjese mahunarki i žitarica
jarih smjesa mahunarki i žitarica je u tome što one popunjavaju prazninu ozimih i naknadnih usjeva
Piše: Dr. se. Darko Uher
Jare smjese daju zadovoprinose i kvalitetnu krmu koja se može koristiti na više nai to kao zelena krma u slijedu a viškovi se mogu silirati prema opremljenosti i potrebama gospodarstva
Agrotehnika proizvodnje jarih smjesa
Tlo treba pripremiti kao za sjetvu žitarica, ali treba voditi daje dobro poravnano, tj. da se košnja bez gubitaka i da se pritom ne tlo. Gnoji se prije osnovne obrade tla i u predsjetvenoj pripremi tla fosfornim i kalijevim gnojivima. Ukupno se daje
Ml:fekorski list 02/2009.
60 - 100 kg/ha
P2 O5 i 100 - 120 kg/ha K2 0. U predsjetvenoj pripremi gnoji se sa 30 - 50 kg/ha dušika. Za ostvarivanje visokih uroda i postizanje stabilne proizvodnje visoke kausjeve u
treba ~-------------------~ prihraniti. Prvi put prihranjuje se u busanju žitarica sa 100 kg/ha KAN-a, po potrebi i više ovisno o cilju proizvodnje te o stanju usjeva.
Drugi put usjev se prihranjuje kada je žitarica u vlatanju, i to istom gnojiva. Ako izostane prihrana, jare smjese daju niže
~: Korištenje,prinosi i sadržaj hranjiva u jarim smjesama , mahunarki i žitarica
Kultura Stadij korištenja
Jara zob-zelena krma do zriobe zobi
Jara zob+jara grahorica (zelena krma) do voštane zriobe zobi
Jara zob+jari grašak (zelena krma) do formiranja mahuna =ška
Jara zob+jari grašak zrioba zobi (silaža)
Jari (zelena krma} klasania
Jari (silaža) zrioba
urode zelene krme i lošije (više sirovih vlakana a manje bjelan-
Ove smjese treba sijati što je ranije u (potkraj kom ožujka) kako bi imale dovoljno vremena za vegetativni rast i razvoj.
U ranijim rokovima sjetve (vemogu se sijati jare mahunarke, i to grahorica sortejaga i Ebena a od graška kultivari Maksimirski ozimi i
Sadržaj suhe tvari i sirovih
Prinosi u %
zelene
Sirove mase, sijena Suha tvar i zrna tiha u zelenoj masi
Poneka. Što je kasnija sjetva, jare smjese daju niže urode a vrijeme korištenja za zelenu krmu je sjemena grahorice za sjetvu ovisi o namjeni i korištenja, a iznosi 100 - 200 klijavih zrna na m2, što ovisi o masi 1000 zrna (tablica 1). Ako je smjesa namijenjena za silažu je udio žitarice, a ako je za zelenu krmu ili sijeno je udio grahorice. Udio žitarice ovisi o korištenja, cilju proizvodnje, roku sjetve i vremenu skidanja, a se od 100 do 200 (300) zrna m 2
sjemena pšenice, i zobi. Za zelenu krmu se siju niže sjemena žitarica, a za silažu se udio sjemena žitarice. Grašak ima krupnije sjeme, jare sorte i populacije, pa je stoga i masa sjemena potrebna za sjetvu viša nego u grahorice. Sije se od 100 do 200 zrna na m 2 • Dubina sjetve ovisi o tipu tla, vlazi i pripremi, a se od 4 do 6 cm za grašak i grahoricu, a od 3 do 4 cm za žitarice. Ako se sa sjetvom kasni, sjemena treba i do 25%u odnosu na normalne uvjete sjetve. Korištenje za zelenu krmu, sijeno i silažu Jare žitarice imaju vrlo brz porast u pa 60 dana nakon nicanja daju zelenu krmu, pšenica i Zob te grahorice i grašak mogu se dugo koristiti, i to od klasanja zobi, odnosno cvatnje grahorice pa do završetka zriobe zobi, odnosno formiranja mahuna mahunarke za zelenu krmu. pšenica, odnosno smjese grahorice ili graška s njima na kraju zriobe žitarice najbolje je koristiti za silažu.
Grahoricai grašak u cvatnji
Nekoliko uputa o higijeni
mužnje krava
Mužnjaje postupakkojimse dobivamlijekoiz vimena životinja, najviše krava,koza, ovaca i bivolica,dok se manje muzukobile,deve i magarice
Piše: Marijan Gelo, dr. vet. med.
Higijena je važan benik uspješne proizvodnje mlijeka. Neophodno je poduzeti higijenske mjere kako bi se dobilo kvalitetno mlijeko s prihvatljivim brojem mikroorganizama i somatskih stanica. Tehnološki postupci koji na zdravstvenu ispravnost mlijeka mužnje odnose se na odgovorno i savjesno održavanje higijene u staji, higijene prostora i pribora za mužnju, održavanje ruku te neposredno prije mužnje temeljito pranje i dezinfekcija vimena. Kod higijene mužnje u ovih mjera najvažnija je
uloga koji mora biti educirao i pridržavati se nih pravila i postupaka prije, tijekom i nakon mužnje.
Ciljevi mlijeka moraju se usmjeriti na to da tehnologijom proizvodnje, hranidbom i higijenom mužnje proizvode mlijeko kvalitete, kako bi prodajom takvog mlijeka ostvarivali prihode. Kvaliteta kravljega sirovog mlijeka treba udovoljavati uvjetima i kriterijima o fizikalnim i kemijskim svojstvima mlijeka i u odnosu na broj somatskih stanica i broj mikroorganizama prema Pravilniku o svježega sirovog mlijeka (NN 102/2000, 111/2000, 74/2008). je otkupna cijena mlijeka i
poticaji za mlijeko koje uz ostale uvjete zadovoljava I. razreda sa S 100000 mikroorganizama i S400000 somatskih stanica u 1 mL. Da bi mlijeko bilo kvalitetno i standardne treba ukloniti izvore Postoji nekoliko primarnih izvora mlijeka:
• objekti za smještaj krava,
• postupanja s izgnojavanjem i otpadnim vodama koji su potencijalni izvori bakterija,
• oprema i pribor za mužnju,
• higijena ruku. Postupci prije mužnje
Sama mužnja obavlja se u tri faze: postupci prije mužnje, sama mužnja krava te postupci nakon mužnje.
Dezinfekcijavimenakrava i postavljanjemuznog
Postupci prije mužnje odnose se na higijensku obradu vimena i sisa, što podrazumijeva uklanjanje nakupljenih Vime prije mužnje treba oprati mlakom vodom, osušiti a potom dezinficirati dezinfekcijskim papirnatim maramicama. Obvezno se moraju koristiti voda i ubrusmaramica, posebno za svaku kravu.
' '
Bez obzira na to obavlja li se mužnja ili strojno, posebna pažnja mora se obratiti higijeni ruku koje prije mužnje treba dobro savjesno oprati i dezinficirati.
Svrha je svih postupaka prije mužnje masaža vimena, koja izaziva
podražaj da se iz hipofize hormon oksitocin bez kojeg iz žlijezde ne bi bilo izlaska i protoka mlijeka. Ako se kod mužnje krava poduzimaju sve navedene mjere i osiguraju svi nužni uvjeti, vime biti funkcionalno zdravo i bez mastitisa.
Mužnja
Mužnja krava može se obavljati na više od koje gotovo da i nema više u praksi, te strojne mužnje koja ovisi u kapacitetima proizvodnje i opreme za mužnju. Kod manjeg broja krava u sustavu držanja na vezu mužnja se obavlja stacionarno u kante kod ležišta gdje krava boravi, ili preko mljekovoda. Pritom uz muzilice
postoji zatvoreni sustav mljekovoda, preko kojeg se mlijeko transportira u laktofriz. Na mlijefarmama s slobodnim držanja mužnjaje organizirana u izmuzištima tehnirješenja i kapaciteta. Ovakva izmuzišta sastoje se od prostora za krave, opreme i boksova za obavljanje mužnje kao posebnog prostora za smještaj, mlijeka.
Postupci poslije mužnje Nakon mužnje sise se uranjaju u dezinficijens kako bi se ulazak mikroorganizama u sisni kanal koji ostaje otvoren 20 - 30 minuta nakon mužnje. Istraživanja pokazuju da efikasna dezinfekcija nakon mužnje i do 50% na smanjenje pojave mastitisa. Zdravo, i njegovano vime povoljno na zdravlje krave i njezinu produktivnost, ali je i ogledalo samog njegove brige i svijesti o pravilne higijene vimena.
mužnje u proizvodnji mlijeka predstavlja loški postupak koji sam po sebi nije dovoljan da bi se dobilo mlijeko uz to najmanje dvaput godišnje moraju temeljito i dezinficirati staje, što podrazumijeva ribanje i ispiranje svih površina, posebno krutih - tvrdih i nakon sušenja dezinfekciju
Samo veliki idu naprijed
Piše:Zoran dipl. ing.
Proizvodi prepoznatljivi i priznati i izvan hrvatskih granica izvrstan su odraz pedesetogodišnje tradicije Vindije d.d. iz Varaždina, koja je od 16. bogatija za još jedan pogon. Naime, predsjednik Vlade RH Ivo Sanader službeno je otvorio novu tvornicu za proizvodnju mlijeka i bezalkoholnih 'Vindija Vivis". je zaposlenicima i generalnom direktoru Poslovnog sustava Vindija Dragutinu Drku, koji od 1965. godine uspješno obnaša svoju dužnost. Dragutin Drk je svoju poslovnu filozofiju temeljio na koncentracija proizvodnje, širenje asortimana, držanje visokog stupnja kvalitete uz snižavanje troškova poslovanja. Ta se poslovna filozofija zaista pokazala uspješnom, a danas u vrijeme svjetske financijske krize, kada rijetki proširuju svoje proizvodne kapacitete, ovo može biti "križaljka" za rješavanje novonastale gospodarske situacije.
"Ulazak u pedesetu obljetnicu postojanja ostvarenjem ovako investicije samo razvojne imperative Vindije kojima se vodimo od njezina samog osnutka. Iznimno sam ponosan i zahvalan što su svi ovdje okupljeni na s hrvatskim premijerom prepoznali mukotrpan trud ovih vrijednih ljudi, koji su malu mljekaru od petnaestak zaposlenih pretvorili u regionalnoga i nacionalnoga gospodarskog razvoja", istaknuo je Dragutin Drk, generalni direktor i Poslovnog sustava Vindije.
Uz premijera Sanadera, nom otvorenju prisustvovali su potpredsjednik Vlade Damir PoVaraždina !van varaždinski župan Zvonimir Sabati, potpredsjednik Hrvatskog sabora lvan Jarnjak te brojni poslovni Vindijini partneri. Posebice valja istaknuti partnere mlijeka kojima je otvorenje novog pogona zaista znak sigurne
Dragutin Drk s prem1/eromIvom Sanaderom i delegacijomu obilasku novetvorniceVivis Vindt/a
Vindijaje jedan od najpropulzivnijih u Hrvatskoj,a otvaranjenovoga suvremenog pogonasamo je još jedna karika u ostvarenju investicijskogplana razvoja
Vindijeu Varaždinu
proizvodnje mlijeka, ali i njihova daljnjeg razvoja u smislu proizvodnih kapaciteta na gospodarstvu.
U novootvoreni pogon, koji se prostire na 14600 m2, investirano je 150 milijuna kuna, zapošljavat 100 ljudi, a godišnju proizvodnju od 70 milijuna litara mlijeka i bezalkoholnih u skladu s najnovijim nutricionistizahtjevima, i to najsuvremenijom tehnološkom opremom. Pogon zaokruženu proizvodnu cjelinu, od skladišta sirovine i repromaterijala, preko energetskog bloka i proizvodnog objekta s procesnom opremom za punjenje mlijeka i sokova, do skladišta gotovih proizvoda. Vindija je i za ovaj novootvoreni pogon, certificiran prema ISO standardu koji
definira globalnu normizaciju svih procesa proizvodnje, dobila izvozni broj koji izvoz na zahtjevna tržišta Europske unije. Više od 60% uloženih sredstava investirano je u opremu, pa je tako nova punionica s instaliranom tehnologijom svrstana u sam vrh u regiji.
Premijer
"Osobito nas raduje otvaranje novih radnih mjesta i mislim da danas mnogi mogu od Vindije kako naprijed", istaknuo je premijer. Ujedno je ohrabrio poduzetnike da ne "klonu duhom" zbog nastale financijske krize i Vladinu u prevladavanju krize. Posebno je istaknuo financijsku malim i srednjim poduzetnicima, za što su sredstva u te podizanje razine dijaloga svih socijalnih partnera u borbi za radnih mjesta u razdoblju svjetske financijske
MALOPRODAJA-VELEPRODAJA
Problotlk d.o.o. istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ulica grada 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mail: problotik@problotlk.hr • www.problotlk.hr
radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30
CONPAIYWIIHQUAUTY
150 9001:2000 =
kulture
I sredstva za zaštitu kore sira od kvasacai plijesni za kasnog nadimanja sira za pripremu salamure boje proteini
natrlj-nltrat pribor i oprema za kontrolu: - klselosti mlijeka
- temperature
- vlage
- salinltetasalamure
- ostataka antibiotika u mlijeku
- higijene prolzvodnog pogona
- ostalo termometri podloge marklce za sir za samoprešanje sira i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka pokusna proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju
Detalj nove Vindtj"inetvorniceu Varaždinu
Kako promjena troškova hrane djeluje na prag
rentabilnosti proizvodnje
mlijeka
U normalnim uvjetima rentabilnost proizvodnje mlijeka po kravi raste
usporedno s proizvodnjom mlijeka po grlu do granice, nakon koje rentabilnost kao i opadati
Piše: Prof. dr. se. Zoran
Urubrici gospodarstvo
Mljekarskog lista nak pragu
rentabilnosti proizvodnje mlijeka kod pasmina muznih krava posljednji put objavljen je 2006. godine. Tada je napravljena usporedna analiza praga rentabilnosti u proizvodnji mlijeka kod holstein i simentalske pasmine. Od tada je u manjoj mjeri mijenjana prodajna cijena mlijeka, ali su troškovi proizvodnje doživjeli
promjene pa je dobro neke benike rentabilnosti proizvodnje mlijeka ponovno razmotriti. Ovaj put obradit samo problematiku proizvodnje mlijeka simentalskih grla. Prag rentabilnosti za proizvodnju mlijeka simentalske pasmine, naime, bio je oko 3500 kg mlijeka po grlu.
U organizacijski i tehnološki ispravno postavljenoj proizvodnji varijabilni ili promjenjivi troškovi dio ukupnih troškova proizvodnje mlijeka. Pritom su troškovi hrane, koji predstavljaju do polovice ukupne
cijene koštanja litre mlijeka. Zato se svaka promjena troškova hrane neposredno odražava na prag rentabilnosti proizvodnje mlijeka u našim obiteljskim gospodarstvima.
O rentabilnosti i pragu rentabilnosti u proizvodnji mlijeka Kada se govori o rentabilnosti proizvodnje mlijeka, vrijedi istaknuti zakonitost - u normalnim uvjetima rentabilnost proizvodnje mlijeka po kravi raste usporedno s proizvodnjom mlijeka po grlu do granice, nakon koje rentabilnost kao i lvfl/ekarski list 02/2009.
opadati. Ova granica je niža kod malomlij nego u visokopasmina, zbog odnosa uzdržnih i proizvodnih potreba grla, ali i odnosa stalnih i varijabilnih troškova po proizvodnom grlu. Zato se prag rentabilnosti razlikuje od gospodarstva do gospodarstva, od pasmine do pasmine, te ovisno o tehnologiji držanja grla.
' ' Rentabilnost je osnovno mjeri]o poslovnog uspjeha koje odnos ukupno korištenih sredstava prema ostvarenom dobitku. Rentabilnost u biti predstavlja pos]ovanje s dobitkom.
U našim gospodarstvima, u pravilu se razmatra rentabilnost mjerena dohotkom. Dohodak je ekonomska koja se dobiva kad se od ukupnih prihoda oduzmu troškovi proizvodnje usluge, materijal, energija, amortizacija), ne rad ljudi
Tako je formula za rentabilnost proizvodnje d %R =-*100 As
gdje je d - dohodak, As - angažirana sredstva, u rentabilnosti poljoprivredne proizvodnje naših obiteljskih gospodarstava zamjenjuje izrazom Ra=D/As, gdje se u brojniku koristi dohodak (D). Izraz Ra pokazuje koliko je dohotka ostvareno na jednu jedinicu angažiranih sredstava.
Prag rentabilnosti poslovanja gospodarstva u mljekarskoj proizvodnji se prema jednadžbi: Pr = Nt/(cp-pt),gdje su Pr - prag rentabilnosti, Nt - ukupni nepromjenjivi troškovi proizvodnje mlijeka, ep - prodajna cijena kg mlijeka, pt - promjenjivi troškovi po kg mlijeka.
Tablica1: Struktura brutocijenekoštanjagovedarskeproizvodnje na gospodarstvu
Troškovi kn Troškovi kn
Mlfekarski li~t 02/2009.
Promjenjivi troškovi
Materijal i energija
Vlastiti i rad
Nepromjenjivi troškovi
Amortizacija
lnv. održavanje
Ostali troškovi
UKUPNO
Ispod tog praga gospodarstvo ne ostvaruje pozitivne financijske odnosno ne isplati mu se poslovati u proizvodnji mlijeka. _Primjer praga rentabi1nosti kod simentalske i ho]stein pasmine Prag rentabilnosti je nat za proizvodnju 2007. godine jednoga našega odabranoga obiteljskoga gospodarstva sa 1O muznih grla simentalske pasmine. Ukupna vrijednost imovine gospodarstva u govedarskoj proizvodnji je 509 kuna. Gospodarstvo posjeduje 1O muznih krava simentalske pasmine, s oko 5250 kg mlijeka godišnje. Ukupni je godišnji ostali prihod od govedarske proizvodnje (prodaja teladi težine 120 - 140 kg i junica 450 - 500 kg) oko 47.350 kuna. Od namuženih 5250 kg mlijeka po grlu po cijeni za E klasu (s poticajima) od 2,93 kn/kg prodaje se oko 4900 kg mlijeka.
Ukupni prihod od govedarstva je 171.570 kuna. Ukupni su troškovi proizvodnje 146.352 kuna, a dohodak 25.218 kuna. U gospodarstvu se na istom mjestu odvija cjelokupna govedarska proizvodnja i u praksi se najzanemaruju ostali prihodi kad se govori o cijeni koštanja mlijeka. Tako bi bruto cijena koštanja mlijeka u našem primjeru bila 2, 79 kuna.
Za rentabilnosti same proizvodnje mlijeka korišteni su prihodi i troškovi koji se odnose samo na mlijeko. Trošak ostale govedarske proizvodnje je na najjednostavniji i zadovoljavaUkupni troškovi govedarstva umanjeni su za vrijednost ostalih prihoda od govedarstva (telad i poticaji koji se ne odnose na mlijeko).
Prema ovakvom "realna" cijena koštanja mlijeka je 2, 19 kuna po kg. Nepromjenjivi troškovi (amortizacija, osiguranje i
Tablica2: Kalkulacijaproizvodnje i rentabilnostiproizvodnje mlijeka
Iznos
troškovi govedarske proizvodnje) za ispitivana su gospodarstvo oko 0,38 kn/kg mlijeka. Troškovi hrane i ostalog materijala su 1, 14 kn/kg mlijeka.
Prema u uvodu navedenoj formuli te ukupnim troškovima umanjenim za ekstra prihode kako bi se dobili troškovi samo za proizvodnju mlijeka, je dobitak od mlijeka od 25.218 kuna, a stopa rentabilnosti je samo 4,95 posto.
Na temelju navedene vrijednosti pokazatelja rentabilnosti može se kako gospodarstvo proizvodnjom mlijeka ostvaruje nešto manje od 5 kuna po 100 kuna vrijednosti korištenih osnovnih sredstava.
praga rentabilnosti
Za praga rentabilnosti korišteni su podaci prikazani u tablici 3 i formula dana u uvodu. U gospodarstvu je ostvareni kapacitet (5250 kg po grlu) oko 80,7% od tehnološki (6500 kg). Nepromjenjivi neto troškovi su 26.310 kuna, a promjenjivi su 2,29 kuna po kg mlijeka.
Prag rentabilnosti za ovakvu je proizvodnju pri prodajnoj cijeni za mlijeko ekstra kvalitete na razini od 4 887 kg po muznom grlu, što je oko 78 posto punog kapaciteta. odrednice za rentabilnost proizvodnje mlijeka
Na rentabilnost djeluju koji dohodak ili smanjuju angažiranih sredstava. Na dohodak gospodarstva u govedarskoj proizvodnji djeluju koji poveprihode a smanjuju troškove. U govedarskoj proizvodnji najvažniji je utjecaj na prihode gospodarstva proizvedenog mlijeka. Muznost grla u ovom primjeru je vrlo visoka za naše prilike. muznost u Hrvatskoj je
Variiabilni trošak vt kuna po kg 2,29 Prag proizvodnje
jedva nešto iznad 4 litara. Smatra se daje tehnološki potencijal muznih grla simentalske pasmine u nas oko 6500 kg mlijeka po laktaciji (stajski prosjek), pa je ovdje ostvareno više od 70 posto tehnološki proizvodnje. Prihodi po grlu su visoki, jer se radi o proizvodnji mlijeka E klase. Svejedno, dohodakjejedva zadovozbog strukture i visine troškova proizvodnje. Lošija i (više ili manje od tehnoloških potreba) u hranidbi muznih krava izravno bi djelovali na proizvedenog mlijeka, pa tako i na prihode, a dohodak bi bio vrlo upitan.
S druge strane, proizvodnja krmiva po jedinici obradive površine ispod tehnoloških normativa te loša krmiva troškove hranidbe, a time smanjuju dohodak gospodarstva. U govedarskoj proizvodnji obiteljskih gospodarstava staje i objekti (silosi, spremnici sijena), te strojevi i oprema (muzna oprema i dr.) svojim obilježjima ne odgovaraju broju i (pasmina) muznih grla.
razmatranje
Naša obiteljska gospodarstva u svome poslovanju u pravilu se ne rukovode realnim ekonomskim pokazateljima. Rentabilnost kao osnovno mjerilo poslovnog uspjeha može se i približnim uspješno koristiti za ocjenu koliko kvalitetno gospodarstvo koristi svoja sredstva u govedarskoj proizvodnji, odnosno proizvodnji mlijeka. kg 40887
Na rentabilnost djeluju koji dohodak ili smanjuju angažiranih sredstava. Dohodak u proizvodnji mlijeka s jedne je strane višom muzpo grlu, a s druge cijenom koštanja litre mlijeka, pri je proizvedenog mlijeka nego njegovih troškova. Muznost grla koja je manja od tehnološki mo(smatra se da je tehnološki potencijal muznih grla simentalske pasmine u nas oko 6500 kg mlijeka po laktaciji), smanjit prihode i dohodak više nego što porast troškova za višu razinu proizvodnje djeluje na dohodak.
Danas treba proizvesti oko 500 kg mlijeka po kravi više, da bi se bilo na istom gospodarskom položaju ("pozitivnoj nuli") kao prije 2 ili 3 godine. takav porast stajskog prosjeka nije ni jednostavno ni lako. Državni prosjek je ispod te granice, da u osnovnom stadu imamo više od 25 posto produktivnijeg holsteina. Za kraj, važni naputci što se hrane kao glavnog rentabilnosti, posebno za male proizDoslovce sam ih "pokupio" na terenu s tehnolozima. Hranite krave ovisno o tome kolika imje produktivnost.
: ' ' U staji podijelite krave u : dvije skupine - visoko-
Tablica3: praga rentabilnosti produktivnu i niskoproduktivnu i tako ih hranite. Hranite sve krave istim sijenom, kukuruznom silažom i osnovnim koncentratom, ali visoko produktivnim kravama uvijek morate osigurati dodatnu koncentrata.
Oois Jedinica
Kapacitet kg
Prodajna cijena kn
Nepromjenjivi troškovi kn
Promieniivi troškovi kn
I svakako pratite odnose utrošaka hrane i dobivenog mlijeka, da znate u kojim granicama radite za sebe a u kojima, nažalost, samo za druge.
Recesija je proizvela velike probleme i globalnu krizu
Svjetska globalna gospodarska kriza
U svjetskom globalnom poretku prisutne su velike suprotnosti koje se odnose na stupanj razvijenosti i nerazvijenosti zemalja
Piše: Dr. se. Petar
Uregijama i državama dominira siromaštvo i glad. S druge strane, najrazvijenije i bogate države imaju prevlast nad svjetskim gospodarskim poretkom, dominantne su u trgovini i na tržištu financijskog kapitala. U monopolizmu, stimulira se i akumulacija kapitala. U nekim zemljama tzv. svijeta zaposu procesi konsolidacije i razvoja gospodarstva, neke do nedavno nerazvijene zemlje bilježe snažan gospodarski rast, postaju ravnopravnim u svjetskom
Ml/ekarski list 02/2009.
gospodarstvu, npr. Kina.
U ovom dijelu svijeta EU zauzima strateški položaj i ima gospodarski utjecaj u rješavanju mnogih problema i kriza. Nakon raspada SSSR-a Rusija se gospodarski razvija i zbog svoga geostrateškog položaja, kao velika vojna sila, ponovno postaje nim u svjetskoj politici. Religijski fanatizam uzrok je mnogih problema i vojnih sukoba, na svjetskoj sceni prisutan je terorizam kao globalni problem. U strateškim i vojnim konfrontacijama pojedini vojni savezi a za naoružavanje se troše velika financijska sredstva.
Recesija
Recesija - deflacija posljedica je financijske krize i tržišta kapitala i kredita koji uzrokuju pad ekonomske aktivnosti, smanjene proizvodnje, što rezultira ostvarivanjem nižeg bruto društvenoga proizvoda (BDP-a).Ako negativna gospodarska kretanja uzrokovana recesijom traju uzastopno više kvartala, gospodarstvo neke zemlje pada u recesiju. U recesiji kao gospodarskoj krizi stagnira razvoj i ona cijelo jedno razdoblje do ponovnog oživljavanja gospodarstva. Tijekom 1930. zabilježena je velika svjetska kriza, a recesija manjih razmjera s inflacijom godine 1972.
Zbog smanjene kupovne i potrošnje, cijene proizvoda padaju, proizvodnja se smanjuje, ugrožena su radna mjesta, se nezaposlenost, smanjuje se vanjskotrgovinska razmjena i investicije se znatno usporavaju. Uz posljedice ekonomske recesije javlja se i nestabilnost, zemlje prolaze kroz društvenu krizu, nezdovoljstvo radnika izražava se prosvjedima i štrajkovima. Ova recesija nije pojava lokalnog po obujmu i posljedicama ima globalne svjetske recesije.
Uzroci i posljedice recesije liberalizam prati globalizaciju svjetske trgovine i na tržištima velike multinacionalne kompanije u odregospodarskim granama modominiraju, iako su u primjeni slobodno tržište i konkurentnost. U uvjetima privrede i liberalizacije tržišta kapitala i roba smanjena je uloga države i napuštena etatizacija gospodarstva. Nakon ovakvih ekonomskih kriza je kako nije djelovanje svjetskoga gospodarskog poretka, tržišta roba i kapitala primjenom liberalnog kapitalizma.
' ' U procesima i ekonomske decentralizacije u liberalnom kapitalizmu država uglavnom ima zakonodavnu i izvršnu vlast i manje intervenira u gospodarski i financijski sektor kroz oblike subvencija, interventnim fondovima te sanacijama banaka i gospodarstva.
Bankarski sustav uglavnom diktira kreditnu i monetarnu politiku, financijska kreditna zaduženja i tržište kapitala.Jedan je od uzroka recesije što se uza plasman kredita gospodarstvu i kreditiranje koji kao manje
kreditno sposobni ne mogu otplai kredite.
Recesija je proizvela velike probleme i globalnu krizu s razliposljedicama koju nije moguriješiti bez uloge države. Kriza radikalnije kapitalno intenzivnu industriju s velikim brojem zaposlenih, npr. automobilsku industriju, metalurgiju, brodogradilišta i druge djelatnosti. Razvijene industrijske zemlje SAD, Francuska, Njei Velika Britanija intervenirale su velikim kapitalom kako bi sanirale banke, uspostavile tržište kapitala i burzovnog poslovanja, održale proizvodnju, te kako bi se zaustavilo otpuštanje radnika i još produbljenje gospodarske krize.
Poljoprivreda
U pravilu, pod utjecajem recesije uz cijene industrijskih i drugih proizvoda trebale bi se smanjivati i cijene poljoprivrednih proizvoda i hrane. zbog deficita u proizvodnji hrane u svijetu, neovisno o gospodarskoj krizi, do trenda pada cijena u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. U suprotnom, ako do pada cijena poljoprivrednih proizvoda poljoprivrednici moraju proizvodnju namijenjenu tržištu radi ostvarivanja donekle prihoda. U kriznim vremenima, uz smanjivanje prihoda, u poljoprivredi dolazi i do pojave nezaposlenosti. U Kini je zbog smanjivanja zaposlenosti i gubitka radnih mjesta proces radnika iz gradova na selo u poljoprivredu.
' ' U nerazvijenih zemalja poljoprivrednici ostvaruju dohodak koji je ispod praga siromaštva, dok se u intenzivnoj poljoprivredi razvijenih zemalja javljaju viškovi hrane i na svjetskom tržištu intenzivna je poljoprivredna proizvodnja konkurentna.
U konkurentnosti je cilj smanjivanja troškova proizvodnje, a visoke subvencije u poljoprivredi omoguda se viškovi poljoprivrednoprehrambenih proizvoda izvoze. Kod izvoza subvencioniranih poljoprivrednih proizvoda narušavaju se pravila slobodnog tržišta i konkurentnosti u odnosu na poljoprivredne proizvode koji nisu subvencionirani ili carinskom politikom i protekcionizmom. i u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji prisutni su problemi, npr. u govedarstvu pojava kravljeg ludila, kod peradi su dioksin-kancerogena materija i gripa. U u uvjetima visoke koncentracije broja stoke velik je pritisak na okoliš, što ugrožava ekologiju okružja i prirode. Energetskakriza
Uz recesiju, u broju europskih zemalja kao i u Hrvatskoj došlo je do energetske krize zbog spora Rusije i Ukrajine oko isporuke zemnog plina. Zbog prekida dotoka i nedostatka zemnog plina, proizvodnja imati gubitke. Energetska plinska kriza, koja je možda i nastala zbog politirazloga, utjecala je na to da EU donese energetsku strategiju koja bi osigurala energetsku sigurnost i neovisnost, i to gradnjom paralelnih plinovoda. U ovoj energetskoj strategiji EU investira i u Hrvatsku za izgradnju plinovoda koji bi bio povezan s U odnosu na naftu kao energent, u kratkom razdoblju njezine su cijene naglo pale i sada barel stoji oko 40 dolara.
: ' ' li, ipak, do pada ci: jena poljoprivrednih proizvoda, što se sada nerealnim, poljoprivrednici moraju proizvodnju namijenjenu tržištu radi ostvarivanja donekle
Razina proizvodnje i cijene mlijeka
Piše:JosipHaluška,dipl. ing., Hrvatski centar 'V'
sto je proizvodnja to su i ekonomski efekti bolji. Samo visoka proizvodnja po kravi može biti rentabilna i eko-
nom1cna. Cijene, utrošak hrane i troškovi hrane osnovni su preduvjet proizvodnje mlijeka.
Postoji jaka veza rasta proizvodnje i rasta troškova hrane. Utrošak hrane u hranidbenim jedinicama (HJ) kao i cijena koštanja litre mlijeka u hrani opada s rastom proizvodnje mlijeka. Utrošak koncentrata za jednu litru mlijeka raste s porastom proizvodnje, a isto tako raste i cijena HJ(tablica 1).
Treba voditi da troškovi hrane u strukturi troškova sudjeluju bar 50%, i da je utrošak HJ za jednu litru mlijeka niži od jedan. Kod niže proizvodnje utrošak HJ za litru mlijeka je Cijena koštanja jedne HJ treba biti manja od 50% prodajne cijene mlijeka. U našem primjeru sva su tri uvjeta zadovoljena. Ako se znaju troškovi hrane, na temelju njih mogu se projektirati ukupni troškovi i cijena koštanja jednog hranidbenog dana (HD) ili litre mlijeka (tablica 2). Za prihoda od mlijeka korištena je standardna cijena mlijeka od 3,31 kune.
Cijene, utrošak hrane i troškovihrane osnovnisu preduvjet proizvodnje mlijeka
kod strukturetroškova
4. Troškovi po HD
5. Troškovi po l litri - CK
6. Prihodi po kravi (bez teleta)
7. Prihodi po HD
8. Prodajna cijena mlijeka
9. Financijski rezultat po kravi (6-3)
10. Financijski rezultat po HD (7-4)
11. Financijski rezultat po l litri (8-5)
Tablica3: dohotkaproizvodnjemlijekaza
Opis - Stavke
1. Ukupni troškovi - rashodi
2. Ukupni prihod
3. Dohodak po kravi/god. (2 - 1)
4. Porez na dohodak 25%
5. Neto dohodak (3 - 4)
6. Neto dohodak po litri
Cijena mlijeka na ostalim standardne 1. razreda s državnim poticajima i poticajima od mljekare iznosi 3,31 kn/L (cijena mlijeka 1. razreda s 3,7% m. m. i 3,2% iznosi
Proizvodnja Utrošak Cijena Cijena Utrošak Utrošak HJ. za Cijena koštanja mlijeka energije koštanja krme koncentrata litru mlijeka litre mlijeka u L (HJ) (1 HJ) za Lmlijeka hrani
2,363 kn, + premija 0,30 kn/kg = 2,663 + 0,65 kn poticaj za ostala = ukupno cijena 3,31 kn/kg).
Ovoj cijeni mlijeka treba dodati poticaj za kravu i poticaj po ha za biljnu proizvodnju, kao i prihod od prodaje teladi i stajnjaka. Kada se od prihoda oduzmu troškovi ili rashodi dobije se dohodak prije oporezivanja. Porez na dohodak kod OPG-a koji su u sustavu PDV-a(kao i obrtnici) iznosi 15, 25 ili 35%, što ovisi o visini
dohotka. Kad se od dohotka odbije porez na dohodak, dobije se neto dohodak. Kod pravnih osoba porez na dobit iznosi 20% dobiti i gubitaka). Rastom proizvodnje mlijeka (tablica 1 i 2) rastu troškovi hrane ali su po jedinici proizvodnje niži. Isto tako prihodi i financijski efekti rastu kako raste proizvodnja. Ekonomska uspješnost ovisi o cijeni koštanja hrane i strukturi obroka. Osnovni je preduvjet racionalne proizvodnje mlijeka proizvodnja vlastite hrane. Hranidba krava na malim farmama jedna je od najkriu proizvodnji mlijeka.
Cijene mlijeka predstavljaju važan vrijednosti proizvodnje. (otkupne) cijene mlijeka objektivan su na koji može bitno utjecati mlijeka (sadržajem masti, proteinai higijene). može bitno utjecati na višu cijenu mlijeka boljom hranidbom i higijenskom proizvodnjom mlijeka.
Htvatske cijene mlijeka
Cijene mlijeka u Hrvatskoj su i se iznad razine europskih cijena (0,30 - 0,40 eura po litri). Cijene mlijeka formiraju se na bazi sadržaja masti, proteina, broja mikroorganizama i somatskih stanica u mlijeku. Ciljna cijena mlijeka standardne iznosi 2,363 kn/L na bazi 3,7% m. m., 3,2% do 400000 somatskih stanica i 100000 bakterija u 1 mLmlijeka. cijeni mlijeka mljekare dodaju iznose dodataka koji ovise o dogovoru s mlijeka i poslovnom interesu svake pojedine mljekare. premija iznosi od 0,20 do 0,30 kn po litri, a na velikim farmama i do 0,50 kn po litri. Dakle, koji više mlijeka bolje dobiju i premiju.
Za nizinska - ostala državni poticaji za mlijeko iznose 0,65 kn po litri, a za od posebne državne skrbi 1,05 kn po litri. Ovim poticajima treba dodati poticaje za uzgoj (0,12 kn po L) i poticaje za hranu po ha (O,13 kn po L).Tako da ukupni poticaji za mlijeko svedeno na kg mlijeka iznose od jedne do 1,68 kuna po kg na s težim uvjetima gospodarenja.
dajna cijena mlijeka na ostalim proizvodnim iznosi 3,87 kn/kg, a na s težim uvjetima gospodarenja cijena iznosi 4,426 kn/kg. Na od posebne državne skrbi cijena mlijeka viša je 0,55 kuna/kg.
S rastom i bjelanu mlijeku raste i prodajna cijena mlijeka, a isto tako raste i potpora po litri mlijeka. Osnovna cijena mlijeka polazna je osnovica za cijene s obzirom na
Prodajne cijene
Prodajne cijene mlijeka formiraju se na osnovi kriterija iz
Pravilnika i uredbe o ciljnoj cijeni mlijeka, koja se bazira na vrijednostima odnosa 55%,a za sadržaj masti 45%. Mlijeko se razvrstava u klase prema broju mikroorganizama i broju somatskih stanica te se radi ispravak vrijednosti. Cijena koštanja ovisi o proizvodnim troškovima, broju krava, mlipo kravi, farme i sl. Prag rentabilnosti je od gospodarstva do gospodarstva. Dobit po litri je nešto manja kad se odbije porez na dohodak. U prihodima od prodaje mlijeka potpore sudjeluju s više od 40%, a s potporama od mljekara ostvaruju oko 55% prihoda po litri mlijeka.
Cijena koštanja ili proizvodna cijena mlijeka je od gospodarstva do gospodarstva. Kod
naših obiteljskih gospodarstava stvarnu cijenu koštanja mlijeka vrlo je teško utvrditi, jer je proizvodnja mlijeka dio cjelokupnog poslovanja gospodarstva koje ima više proizvodnji. Postoje velike razlike u cijeni koštanja mlijeka. uglavnom ne znaju stvarnu cijenu koštanja svog proizvoda - mlijeka, jer ne prate ekonomske podatke. Cijena koštanja mlijeka ovisi o: visini proizvodnje po kravi, broju krava u stadu, cijeni hrane i drugim troškovima proizvodnje, opremljenosti gospodarstva, primjeni tehnoloških rješenja. U pravilu cijena koštanja je manja kod proizvodnje mlijeka (tablica 1) i kod stada s brojem krava. Cijena koštanja mlijeka je manja ako se koristi vlastita hrana. Unutrašnji poslovanja u gospodarstvu uspješnost proizvodnje više od prodajnih cijena. Cijena koštanja mlijeka mora biti ispod razine prodajnih cijena. U normalnoj strukturi cijene koštanja, ekonomska granica proizvodnje mlijeka trebala bi biti više od 1O litara mlijeka po jednom HD. proizvodnje
U proizvodnji mlijeka ostvaruje se prihod od premija za mlijeko, prihod od priploda i prirasta teladi i prihod od stajnjaka (nusproizvod). U strukturi prihoda proizvodnje mlijeka prihod od mlijeka s premijom iznosi od 85 do 90%, a prihod od priploda i prirasta teladi od 1O do 15%. Ako se u troškova i prihoda proizvodnje mlijeka ne troškovi i prihodi teladi u dobi od dva do tri mjeseca samo priplod, tada prihod od mlijeka u strukturi prihoda iznosi više od 90%.
: ' ' Što je proizvodnja : mlijeka po kravi, je i : udio vrijednosti mlijeka u struk: turi prihoda.
M(jekarski li.st 02/2009.
Ako se radi troškova i prihoda mlijeka bez teladi, onda se samo priplod po cijeni 50% cijene teladi. pri izradi proizvodnje mlijeka, osim mlijeka ulazi i telad. U tom troškovima krava dodaju se troškovi uzgoja teladi, a prihod od prirasta teladi prihodima. Za prirasta teladi uzimaju se knjigovodstvene cijene, koje bi trebale biti nešto niže od tržnih cijena.
S obzirom na to da uzgoj ženskoga rasplodnog podmlatka predstavlja repromaterijal za proizvodnju mlijeka, troškovi uzgoja rasplodnih junica i prihodi od prirasta junica mogu se dodati proizvodnje mlijeka, odnosno svesti na hranidbeni dan
krave. Prodaja krava pomaže u financiranju, ali se ne može u prihode, osim likvidne vrijednosti krave. Osnovno stado krava kao osnovna sredstva podliježu posebnom obrta stada, koji se radi pri i godišnjem (ZR) za pravni subjekt kao cjelinu. Isto tako, krava kao trošak i prisilna klanja se putem obrta stada. Prijevod iz kategorije u kategoriju goveda (telad - junice - krave) obavlja se po knjigovodstvenim cijenama prilikom obrta stada.
Ako se stelja ne u troškove, u tom ni stajnjak ne treba u prihode. S kod istih
prodajnih cijena mlijeka se ukupna vrijednost proizvodnje a time i financijski efekti. Istodobno se smanjuje utrošak hrane u HJ za litru mlijeka, a cijena HJraste.
: ' ' Kod nas nije problem u : niskim prodajnim cijenama mlijeka, u visokoj cijeni koštanja mlijeka. Visoke cijene koštanja proizlaze iz visokih troškova proizvodnje, kao posljedica neracionalne i niskoproduktivne proizvodnje. Sadašnje prodajne (otkupne) cijene mlijeka omoguekonomski djelotvorniju proizvodnju. Postoji velika ovisnost sadržaja masti i proteina, cijene mlijeka i ekonomskih efekata mlijeka.
EDUKACIJA
Prvo regionalno savjetovanje mlijeka
Iz Uredništva
Svrha održavanja savjetovanja ponajprije je podrška uspješne provedbe
Operativnog programa razvoja govedarstva Republike Hrvatske
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Odjel za Hrvatska mljekarska udruga i Udruga za travnjaštvo, krmno bilje i razvoj poljoprivrede iz Koprivnice 24. 2008. godine u Molvama održat Prvo regionalno savjetovanje mlijeka sjeverozapadne Hrvatske za farmere Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske i županije.
Mnoštvo je aktualnih tema koje smo namijenili mlijeka. Teme savjetovanja vezane su ponajprije za proizvodnju voluminozne krme na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te
bolesti koje se pojavljuju na farmama krava. Tako svoje preporuke sjetvene strukture za regije sjeverozapadne Hrvatske, najbolje omjere sjenaže i kukuruzne silaze u voluminoznom dijelu, te proizvodnje voluminozne krme po 1 ha iznijeti savjetodavci mr. se. i Tatjana dipl. ing. iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Ovo predavanje upotpunit prof. dr. se. Darko Grbeša s Agronomskog fakulteta u Zagrebu s temom sadržaja probavljivih proteina, sirovih vlakana i energije u voluminoznoj krmi u proizvodnji mlijeka."
O tehnologiji proizvodnje
talijanskog ljulja i lucerne u strukturi voluminozne krme, hranidbi krava i proizvodnji mlijeka iskustva talijanskih farmera iznijet nutricionist dr. vet. med. Predavanje na temu odabranih ugibanja krava u sjeverozapadoj Hrvatskoj održat dr. se. Branko iz Veterinarskog instituta iz Zagreba, a nakon predavanja je vrijeme za raspravu te pitanja mlijeka. Kako bi savjetovanju dali pravi smisao svoja iskustva dat i mlijeka: Ivica
Damir Blaženka Novosel, !van te Emina Burek koji temeljem vlastitih rezultata dati preporuke kako proizvoditi kvalitetnu voluminoznu krmu.
• pasmine u Hrvatskoj
Piše: Zdenko dipl. ing., Hrvatski centar
Obveza namje da na i jednostavniji a sukladno uzgojnom cilju, odaberu sjeme bikova koji njihovu stadu donijeti uzgojni napredak. da se velik broj bikova nalazi na našem tržištu, a kriterije koji su propisan im Uzgojnim programom goveda (UPG RH -2007.), nadamo se da ove naše preporuke prihvatiti jer doista nije svejedno kojim bikovima osjemenjuju junice ili krave. Poznato je da svaki pozitivan bik (koji odgovara navedenim kriterijima) nije pogodan za svaku kravu s obzirom na pojedine osobine vanjština itd.), pa treba pažljivo planirati sparivanje. Dakako, lakše je to napraviti ako se jasno koji bikovi su pogodni za korištenje (s obzirom na iskazane rezultate testiranja), a koji to nisu. Tako smo u prethodnim brojevima govorili o "pozitivnim" simentalskim i holstein bikovima, dok one koje ne za korištenje nismo ni navodili.
U ovom broju osvrnut se na ponudu bikova pasmine na našem tržištu. Premda je populacija krava ove pasmine razmjerno malobrojna u odnosu na simentalsku i holstein (oko 4%), obveza nam je sustavnim uzgojnose I e kcij s kim radom ostvariti selekcijski napredak. Zbog malog broja krava, ne provodimo krugove ciljanog sparivanja kao kod
O simentalskimi holstein bikovima,koji se koristeu našem uzgoju, pisalismo u prethodnim brojevimaMljekarskoglista
HUPOLY je pogodan za korištenje u stada pasmine, no, treba voditi o porijeklu krave i bika da se izbjegne uzgoj u srodstvu.
Mljekarski list 02/2009.
simentalske i holstein pasmine. Drugim naš uzgojni program nije usmjeren na dobivanje bikova koji bi se koristili za umjetno osjemenjivanje. Ta nimalo ne umanjuje važnost provedbe uzgojnog programa, jer nam je glavni cilj dobiti genetski kvalitetan ženski rasplodni materijal, a pridaje se i tovnim karakteristikama. Da bismo to ostvarili, obvezno moramo odabirati vrhunske bikove iz razvijenih stranih uzgoja Austrija, SAD). Za razliku od prethodnog uzgojnog programa (1991.), koji je stavio naglasak na (mlijeko - meso; 60 : 40), novi uzgojni program (2007.) u relativan ekonomski svojstva fitnesa (mlijekofitnes - tovnost; 50: 35 : 15). Sastavni su dio novoga uzgojnog programa kriteriji za pozitivne bikove, tj. bikove koji se za uvoz i korištenje.
da nemamo mladih bikova, sva osjemenjivanja pripadaju stranim testiranim bikovima. Jedini živi bik je HUPOLY, koji iz uzgoja. HUPOLY (HUSSLI/MONOPOLY)je elitni bik za 2008. godinu. Ukupni indeks bika je 122, a indeks 115 uz pouzdanost od 96%. Fitnes je vrlo dobrih 115. Od se osobina
• visoka razina (+0,10),
• poželjna (118),
• dobar protok mlijeka (112),
• vrlo dobar eksterijer, osobito noge (119) i vime (112).
Slika 1: Bik HURAY(GZW 133, MW 129, NOGE122, VIME 115)
Što se bikova koji su došli putem DSS-a, i ovdje je primjetna prisutnost više bikova iz iste linije (opasnost od pojave uzgoja u srodstvu, s obzirom na populacije). Zbog toga opet važnost poznavanja pedigrea bika i krave. Bikovi (DSS) koji udovoljavaju kriterijima a nalaze se na našem tržištu, iz jakih svjetskih uzgoja SAD-ai Ti su bikovi:
Sve koji trebaju informacije o navedenim ili nekim drugim bikovima, molimo da se obrate Odjelu za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva HSC-a, ili centrima za umjetno osjemenjivanje. Potpune informacije o svakom biku koji se koristi u Republici Hrvatskoj je na web stranici Hrvatskoga centra (www.hssc.hr).
Devet mjeseci od odluke do nove farme
Piše: Zoran dipl.
ing.
Od potrebne dokumentacije, realizacije kredita a potom i izgradnje nove suvremene farme . krava ponekad je potrebno i nekoliko godina, no kod ove dvije mlade obitelji stvari su se malo posložile i sve je trajalo mnogomanje od godinu dana. velikom zalaganju, ali moramo istaknuti i suradnji i razumijevanju institucija, krenuvši od lokalne, i županijske vlasti pa sve do nadležnog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, procedura je riješena u dosta kratkom vremenu (možda bi
to vrijeme trebalo postati svakodnevna praksa!), a Marinko i Damir sa svojim obiteljima ponosno su otvorili svoje nove suvremene farme krava u kojima je smješten izvrstan genetski potencijal za proizvodnju mlijeka.
Farme je 20. otvorio ministar Božidar koji je istaknuo da upravo mlade obitelji, poput i Crnjapredstavljaju hrvatske poljoprivrede. Prerezavši vrpcu ministar pojasnio je kako ulaganja nadležnog ministarstva u poljoprivredu županije nisu mala, paje tako samo prošle godine kroz razne vrste potpora i poticaja stiglo 230 milijuna kuna. Znamo da je ova županija jedna od po proizvodnji mlijeka, stoga i ne zašto su upravo ovdje glavni otvorenja farmi. Ministarstvo je i ove godine nami-
Dvijesu mlade obitelji, i krenutiu realizaciju svojihplanova,a samo je devet mjeseci bilo potrebnoda se i snovi ostvare
jenilo financijska sredstva za ulaganje u razvoj poljoprivrede a osobito proizvodnje. Ministar nije krio zadovoljstvo napretkom u realizaciji Operativnog programa razvoja govedarstva, kojemu je svrha upravo poticanje izgradnje farmi poput ovih dviju novootvorenih.
Vlasnike su pozdravili Novigrad Podravski i Virje, Mladen i Mirka Perok, župan Darko Koren, te ravnatelji službi Ministarstva poljoprivrede, dr. se. lvan ravnatelj HZPSS-a, i Franjo Poljak, dipl. ing., ravnatelj HSC-a. Obratili su se prisutnima, vlasnicima na dosadašnjem uspjehu te istaknuli spremnost svojih institucija za svakodnevnu suradnju s farmerima.
Nakon službenog otvorenja uslijedio je obilazak farmi te razgovor s ponosnim vlasnicima o daljnjim planovima razvoja proizvodnje.
Da samo odvažni i hrabri idu naprijed, uvjerili smo se prilikom otvorenja nove farme ml!_znihkrava Marinka, Vesne i Marka u
Delovima u opcm1 Novigrad Podravski. Ova mlada i odvažna obitelj dugo sluša preporuke struke i ništa ne prepušta "Razmišljali smo vrijeme o tome da proizvodnju. I nas je hrabrio, redovno obilazio, svojim savjetima rješavao naše nedoumice, a kad smo se krenuti u izgradnju nove farme, sve se odigralo u veoma kratkom vremenu", rekli su nam Vesna i Marinko
Marinko (1968.), supruga Vesna (1968.) i sin Marko (1994.), koji pomaže roditeljima u obavljanju svih poslova na farmi, danas u novoj staji imaju 52 krave i 40 junica simentalske pasmine. Najbolje kravt daju više od 35 kg mlijeka na dan. su svoje stado sustavno nešto krava je iz vlastita uzgoja a nešto iz uvoza, iz Austrije. Dosta pozornosti unagenetskog potencijala krava, za osjemenjivanje koriste najbolje bikove, a proizvodnju planiraju do 7000 kg po kravi godišnje. Hranu za krave proizvode na 25 jutara vlastite zemlje i oko 40 jutara državne u zakupu. Veoma važan razvoja gospodarstva bila je i od oko 4 hektara. Do sada su se pokazali kao ozbiljni mlijeka, pa su u 2008. od 40 krava više od 290000 kg mlijeka ekstra klase, odnosno prvog razreda. Planiraju stado na 60 muznih krava i 400000 kg mlijeka godišnje. Mlijeko Vindiji d.d. iz Varaždina, za koju kažu daje korektan poslovni partner, a od Vindijine tvornice hrane Biodar nabavljaju koncentratnu smjesu sa 19%proteina.
Sa svojim savjetnikom, Sresvakodnevno poboljšavaju kvalitetu obroka krava, te uvode nove kulture na oranice. Tako siju talijanski ljulj, kukuruz za silažu te sudansku travu, a u skorije vrijeme obavit kalcifikaciju oranica.
Nova staja sa 40 ležišta u tri reda i rešetkastim podom je u sklopu Operativnog programa
razvoja govedarstva Republike Hrvatske kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR)u iznosu 2,150.000 kn.
Izgradnju ovakve suvremene farme mora pratiti i suvremena mehanizacija, koju je Marinko sustavno kupovao: rotokose (prednju i zadnju prikolicu kipericu, pauk, grablje, prednji utos vilicama i kombiniranom košarom i sjenaže, samoutovarku, prikolicu za stajnjak, cisternu za gnojnicu, kultivator s dozatorima za mineralni gnoj, pneumatsku mikser prikolicu, plugove i
A da stigne proizvoditi mlijeko ali i za svoj gušt nešto odsvirati, pokazao je Marinko svojim primjerom. U slobodno vrijeme s prijateljima pjeva i svira gitaru u sastavu Zlatne strune, uz koje se mlijeka proveseliti na ovogodišnjem balu farmera županije u Koprivnici.
OPG
Nova staja Damira smještena je u Donjim Zdjelicama u Virje. Damir (1970.) je gospodarstvo naslijedio od bake i
djeda, a danas mu se ostvarila želja da svoju djedovinu unaprijedi i osuvremeni. U tom nastojanju pomogle su mu supruga Mira (1971.) te Sanela (1992.) i Sabina (2000.).
U sklopu realizacije Operativnog programa razvoja govedarstva Republike Hrvatske, a uz savjetnika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, na gospodarstvu obitelji Crnjaje nova suvremena staja sa slobodnim držanja krava kapaciteta 32 ležišta. U stadu je trenutno 40 krava i 26 junica, a Damir nam je rekao kako planira dalje proširivati staju i broj grla ovisno o dobivanju državne zemlje u zakup.
Povoljan smještaj obiteljskoga gospodarstva oko kojeg se nalaze 2 jutra svakako predstavlja pogodovan za daljnje planove proširenja proizvodnih kapaciteta. Sama staja je i tako da ju je dalje proširivati.
Trenutno 30 jutara zemlje, od je polovica u zakupu. Siju kukuruz za silažu i zrno, pšenicu, i talijanski ljulj za proizvodnju sjenaže.
02/2009.
Puna staja izvrsnih krava na gospodarstvuobitelji iz Delova
REPORTAŽA
Planiraju zasijavati samo kulture za proizvodnju voluminozne krme, a koncentratni dio obroka kupovati. Damir je završio školu za zanimanje mlijeka, kako bi svojim znanjem bio aktualan sa suvremenim tehnologijama u proizvodnji mlijeka.
su 2007. godine Dukatu d.d. iz Zagreba 83000 kg mlijeka E klase, a prošle 2008. godine 140000 kg mlijeka ekstra klase, odnosno prvog razreda. svoje veliko zadovoljstvo i savjetodavnom kako djelatnika HZPSS-a tako i djelatnika mljekare Dukat, koja sredstvima razvoj svojih kooperanata.
Uzajamna farmera Kako bi sve poslove vezane za proizvodnju krme pravodobno odradili, Marinko i Damir izgradili su kooperantske odnose s još nekoliko farmera iz svojih i susjednih ali i županija u krugu od 40 kilometara. Ovakav izgradnje odnosa, povjerenja i poslovne suradnje predstavlja pozitivan primjer na koji poljoprivredni mogu olakšati svakodnevne poslove, a nije zanemariva niti optimalno iskorištavanje suvremene mehanizacije.
Predstavljena gospodarstva izvrstan su primjer na koji mlade obitelji trebaju razvijati proizvodnju i postajati konkurentnima na tržištu. Dakako, ovakav razvoj podrazumijeva i daljnju potporu svih nadležnih institucija.jer je da mogu još bolje proizvoditi. Poslovanje i daljnji razvoj gospodarstva ovisni su o dodatnom nju poljoprivrednih površina za proizvodnju hrane (voluminozne), a to je zbog posjeda u vlasništvu gospodarstava i bez dobivanja državne zemlje u zakup na 1O (i više) godina. I Marinko i Damir kažu da ukoliko dobiju zemlju u zakup, odmah proširiti svoje farme. Iako pomalo rezervirani glede dosadašnjeg us- ·
)viljekarski list 02/2009.
Obitelj s ponosomje ministru predstavilanovufarmu
Simentalacu novojstaji obitelji iz DonjihZdjelica pjeha, rekli su nam da za deset godina "odahnuti" od kredita i hipoteke te da tada uslijediti veliko slavlje.
Iz broja u broj Mljekarskog lista predstavljamo nove farme krava. Zadovoljni smo ali i opti-
da i dalje u novim brojevima našeg lista otvarati i predstavljati nove suvremene farme muznih krava, iz iskustava i primjera drugih te svakodnevno proizvodnju u svakom
kvalitete svježeg sirovog mlijeka
Kako je Hrvatska pred ulaskom u EU, joj se obveza što ranijeg dostizanja EU kvalitete proizvedenog mlijeka. Da bi se to postiglo, u se razdoblju provoditi Program kvalitete mlijeka sa svrhom postizanja njegove kvalitete
Piše: Dr. se. lvan i mr. se. Ana
UHrvatskoj se od 2003. godine uvode standardi higijenske kvalitete mlijeka, jednaki standardima razvijenih zemalja. Higijenska kvaliteta mlijeka odreje njegovom zdravstvenom pri se kao parametri uzimaju prije svega broj somatskih stanica i mikroorganizama.
lako su u promatranom razdoblju u Hrvatskoj postignuti rezultati u kvaliteti mlijeka, ona još uvijek zaostaje u odnosu na iste pokazatelje u zemljama EU-a.
Sadašnje stanje proizvodnje mlijeka i njegova kvaliteta
Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj je dijelom organizirana na obiteljskim gospodarstvima te manjim dijelom na velikim farmama pojedinih tvrtki.
Proizvodnja mlijeka na obiteljskim gospodarstvima je dijelom dio mješovitih proizvodnih jedinica, u kojima su zastupljene i druge proizvodnje (nema specijalizacije proizvodnje). U takvim uvjetima u cijelosti se ne primjenjuje kvalitetan menadžment te je razina proizvodnje i kvaliteta mlijeka niža u usporedbi sa specijaliziranim proizvodnim jedinicama kod dijela obiteljskih farmi i velikih far-
Tablica1: Parametrihigijenskekvalitetemlijeka mi pojedinih tvrtki.
Razred Parametri kvalitete
Posljednjih Broi somatskih stanica Broj mikroorganizama godina zabiI. <400 000 <100 000 lježeno je znaII. >400 000 >100 000 restruk-
Tablica2. Promjeneu strukturiproizvod1tjemlijekau Hrvatskoj
Godina Broj mlijeka (L) godišnja proizvodnja po farmi (L)
Tablica3: Kretanjeud;elamlijekaEU kvalitete (EU kvaliteta = do -100000 mikroorganizama i 400 000 somatskihstanicau mL mlijeka) I Godina I 2003. I 2004. I 2005. I 2006. I 2007. I 2008.* I j Udio EU mlijeka(%) j 22,71 [ 37,20 j 50,67 j 57,47 j 62,87 j 71,22 I *Podacio otkupljenim mlijeka u prvih desetmjeseci2008.godine Mfjekarski li.st 02/2009.
turiranje proizvodnje mlijeka, pri se smanjuje broj koji ga proizvode. Smanjenje je osobito izražena kod onih koji drže manji broj krava i proizvode manje mlijeka. Ovi trendovi vidljivi su i iz prikaza u tablici 2, gdje je razvidna kako smanjenju broja koji mlijeko raste njegova isporuka. Dok je u 2003. godini godišnja isporuka po bila 9213 litara, u 2008. ta je narasla na 26636 litara.
Iz ovoga se može da je u broju porasla produktivnost, pa je tako porastao i prihod onih koji se bave proizvodnjom mlijeka.
: ' ' stanje u : kvaliteti mlijeka, pro: izlazi da postoji stalan : trend porasta.
Iz tablice 3 je razvidna da je sadašnja higijenska kvaliteta mlijeka dostigla udio od 71 % u ukupno mlijeku. Do ovih rezultata došlo se primjenom Pravilnika o svježega sirovog mlijeka i uspostavom Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka, ali i niza drugih mjera koje su na snazi od navedenog razdoblja.
: ' ' Nakon novog : sustava ispitivanja kvalitete mlijeka uspostavljen je novi : sustav cijene mlijeka, u · kojem mlijeko koje ne zadovolja. va tražene standarde postiže znanižu cijenu, koja je danas niža za najmanje 30%u odnosu na mlijeko standardne kvalitete.
Od primjene novog sustava kvalitete mlijeka provodi se edukacija i mlijeka (predavanja, seminari, brošure, posebno u dijelu održavanja visoke higijene pri mužnji mlijeka.
''Kvaliteta
mlijeka zavisi i od kolikoja je s farme.
Kvaliteta mlijeka ov1s1 1 o njegova do isporuke. se zbog male dnevne isporuke s farme mlijeko za više na sabirnim mjestima pojedinih naselja gdje postoje za mlijeka (laktofriz). Ako se na farmi proizvode mlijeka, otkup se obavlja neposredno preuzimanjem mlijeka na farmi. U tom na farmi postoji i opremljen prostor za mlijeka.
Kako je danas u sektoru trend restrukturiranja, raste broj otkupnih mjesta na farmi a smanjuje se broj sabirnih mjesta.
Iz tablice 5 je razvidna da se otkup mlijeka u 2008. godini obavljao na ukupno 4596 mjesta.
Tablica4: Odnos kvalitetemlijekai njegova s farme u 2008. godini
Godišnjaisporukamlijekapo s;10 oooI 10 ooo-50 ooo I soooo - 100 ooo I 100ooo - 200 ooo I >200 ooo
Otkup je na 1852 farme, dok se u 2744 otkup obavljao na sabirnim mjestima na koja mlijeko donosi broj Podaci u tablici 5 na to da je kvaliteta mlijeka koje je otkupljeno s farmi bolja (89,5% EU mlijeka) u usporedbi s kvalitetom mlijeka koje se preuzima na sabirnim mjestima (57,6%). Na sabirnim mjestima mlijeko isporubroj
Preuzimanje Broj mlijeka EU kvaliteta mliieka sudionika (L) u prvih 10 mjeseci 2008. (kg) %
Farma l 852 235 345 604 210 566 115 89,5
Sabirna 2 744 313 965 939 180 844 381 57,6 miesto
Ukupno 4 596
Tablica6: Odnos broja brojasabirnihmjestai kvaliteta mlijekau 2008.f?,odini
Broj Sabirna mjesta Mlijeko EU kvalitete na sabirnom mjestu Broj % (%)
Iz tablice 6 je razvidna da je raspored broja prema sabirnim mjestima Na broju sabirnih mjesta mlijeko manji broj - na 42%sabirnih mjesta dolazi do 5 dok s druge Strane na 36 sabirnih mjesta mlijeko više od 50 lako ne postoji veza izbroja na sabirnom mjestu i kvalitete mlijeka, ipak treba istaknuti da je najbolja kvaliteta mlijeka zabilježena u skupini sabirnih mjesta do pet (70,8%).
Ukoliko se detaljnije razmotri stanje na sabirnim mjestima, proizlazi da velik broj dnevno mlijeka manje od 50 litara.
Iz tablice 7 je razvidna da od ukupno 25241 njih 18491 dnevno manje od 50 litara mlijeka, uz 35% EU kvalitete. S druge pak strane, 2659 dnevno isporuviše od 100 litara mlijeka uz 77%EUkvalitete.
Mjere za poboljšanje kvalitete mlijeka
Iz iznijetog prikaza može se da kvaliteta mlijeka u mjeri ovisi o stanju na farmi. Ako se na farmi provode sve mjere koje osiguravaju kvalitetu mlijeka, se visoki standard mlijeka. Pritom pozornost kvaliteti
list 02/2009.
pridaju na taj ostvariti cijenu mlijeka.
Prema sadašnjim odredbama koje kvalitetu mlijeka, osobito onih koje cijenu, jasno je da oni koji mlijeko II. razreda ostvariti nižu cijenu, najmanje 30% nižu u odnosu na postignutu cijenu mlijeka I. razreda. Ako se uz to uzme u obzir da se poticaja za mlijeka ispravlja prema kvaliteti, ali i da mljekare u ne premije za mlijeko li. razreda, : jasno je da je ovaj sustav · za koji isporucuJu mlijeko li. razreda. Zbog toga svaki od njih treba tražiti sve kako mlijeko više razine kvalitete.
' '
' '
još uvijek postoji oko 30% mlijeka niže kvalitete, potrebno je donijeti Program kvalitete mlijeka kako bi se pomoglo onim koji do sada nisu dostigli traženu razinu kvalitete.
Kako bi se što prije dostigla željena kvaliteta mlijeka, potrebno je provoditi broja mjera kojima treba posebno istaknuti:
1. Nastavak edukacije
2. Organizaciju pregleda muznih
3. Organizaciju provjere zdravlja vimena.
4. Reorganizaciju otkupa mlijeka:
• osamostaljivanje dijela koji proizvode mlijeka, na da nakon nabave za (laktofriza) mlijeko izravno s farme,
• reorganizacija sabirnih mjesta te njihovo u skladu sveterinarskim propisima koji odreuvjete poslovanja s hranom.
Tablica7: Odnos dnevneisporukemlijeka, broja i kvaliteta mlijeka u 2008. f!,odini
Dnevna isporukamlijeka po (L)
<50 51-70
Broj UdioEU Broj UdioEU mlijeka% mlijeka% 18 491 35 2 285 51
Navedene mjere obavljat državne službe neposredno ili putem koordinacije te službe pojedinih mljekara.
Osim navedenog, doprinos kvaliteti mlijeka bit i moderniza-
71-100
Broj UdioEU Broj UdioEU mlijeka % mlijeka% I 805 60 2 659 77
cija sustava preuzimanja, na da se na cisterne za prijevoz mlijeka ugraditi suvremeni za preuzimanja mlijeka u cisternu te za uzimanje uzoraka za ispitivanje kvalitete mlijeka.
Program poboljšanja kvalitete mlijeka predstavljat nacionalni program kojim se ispuniti uvjeti za postizanje kvalitete mlijeka. To predstavlja obvezu Hrvatske u procesu pristupanja EU, pa se zbog toga u njegovo trebaju svi sudionici proizvodnje i prerade mlijeka, posebno oni koji do danas nisu uspjeli traženu kvalitetu.
Ostvarenjem planiranih mjera kvalitete mlijeka se konkurentnost u proizvodnji mlijeka i osigurati pretpostavke za Hrvatske u trgovinu mlijekom i proizvodima.
Bez osiguranja visoke razine u kvaliteti mlijeka, bi sektor nakon ulaska Hrvatske u EU imao na tržištu mlijeka i
list 02/2009.
Proizvodnjamlijekau Hrvatskojje dijelomorganiziranana obiteljskimgospodarstvima te manjimdijelomna velikimfarmamapojedinihtvrtki
probave u
Piše: Prof. dr. se. Zvonko i dr. se. Natalija
Usu opisani meha-
svoJstvem prez1vac1ma. Probava u u potpunosti je u odnosu na druge sisavce. Zbog toga na popularan želimo upoznati s osnovnim probave u složenom želucu, pri je mehanika probave ne samo i od osobite važnosti za ovu skupinu životinja.
Ma koliko je poznato kako u osnovnu ulogu probave razgradnja hranjivih tvari u buragu djelovanjem mikroorganizama (bakterija, infuzorija, gljivica), od izrazitog su i probave. Oni osnovu pripreme hrane za fermentativne procese u buragu i ostalim odjeljcima složenog želuca.
daje mikropopulaciji idealne uvjete za razvoj i razmnožavanje. Mikropopulacija pak dodaje razgradne produkte hrane, koje on koristi za vlastite potrebe i kao sirovinu u proizvodnji mlijeka, i vlastitu masu kao izdašan izvor masti i vitamina, prvenstveno B-kompleksa. Motorika buraga pokreti buraga od osobite su važnosti za fermentativnu razgradnju hrane. Naime, miješanje sadržaja u tako velikom prostoru (150 - 200 L) mikropopulaciji osigurava idealne uvjete za njihovo razmnožavanje i probavu. Burag je prostorno od dviju osnovnih
cjelina - gornje (dorzalne) i donje (ventralne) U stijenci buraga nalazi se dobro razvijena koja svojim kontrakcijama izaziva pokrete buraga. Razvoj kao i sluznice buraga, od osobitog je a ovisi o prehrane kod teladi, janjadi i jaradi. Mladundolazi na svijet s potpuno nerazvijenim predželucima, a dobro razvijenim pravim želucem (sirištem). Fiziološki, mladunci se u prvo vrijeme hrane iskljumlijekom. Napominjemo, fiziološki, dok u tehnološkom procesu ovaj postupak nije provediv. S dva tjedna, više iz znatiželje a manje iz potrebe, mladunci vlaknastu hranu uzimati u malim Time u stvari razvoj predželudaca i njihova funkcionalna sposobnost. Postupno predželuci zauzimaju sve volumen i preuzimaju glavninu probave (vidi tablicu razvoja predželudaca).
Ovo iznosimo kako bismo prikazali hranidbe u pravilnom razvoju predželudaca i pripremu za fermentativne procese. Kontrakcije
buraga u odraslih odvijaju se u dvije faze. Prvo se kontrahira gornja (dorzalna) pri sav sadržaj bude potisnut u donju (ventralnu) nakon slijedi kontrakcija donje buragove
Val kontrakcije se od naprijed prema unatrag. Broj kontrakcija ovisan je o brojnim udio sirove vlaknine u sadržaju broj kontrakcija. Blagi porast kiselosti ili lužnatosti sadržaja frekvenciju. Mužnja podiže motoriku probavila u pa tako i buraga. je da u težim poreprobave, prvenstveno acidozi i alkalozi kao i nadmu, može do zastoja kontrakcija buraga (atonija). Važno je napomenuti da u situacijama sam može procijeniti postoje li kontrakcije. Laganim stiskom šake u lijevu gladnu jamu može osjetiti pokrete buraga. U bilo kakve sumnje nužno je pozvati veterinara koji uz ostale metode procijeniti funkcionalnost motorike predželudaca.
Tablica 1:Prikaz razvojapojedinihodjeljakasloženogželuca u goveda, obziromna dob (u%)
Kapura je najmanji odjeljak složenog želuca, što ne umanjuje njezinu ulogu u probavi. Kapura svojim kontrakcijama služi za miješanje sadržaja u buragu kao i njegovo pokretanje prema stražnjim dijelovima probavila. Odvija se u dvije faze. U prvoj njezin lumen bude smanjen na polovicu, pri dio sadržaja bude nazad u burag, a dio biva potisnut prema listavcu. U drugoj fazi kontrakcija je toliko snažna da se njezin lumen u potpunosti gubi i sadržaj bude potisnut prema listavcu. Kod tako snažnih kontrakcija eventualno strano tijelo može probiti stijenku kapure i izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe. ne može sam procijeniti motoriku kapure, a ako primijeti probavne tegobe mora pozvati veterinara.
Kontrakcijelistavca
Listavac, ili kako se još naziva knjižavac, zanimljiv je odjeljak
složenog želuca Jedini je u tom sklopu probavila koji nije obvezno nužan. U nekih
kao što su deva, lama i alpaka je zakržljao, dok ga patuljasti moškavci (onaj mali crni jarac u zoovrtu se miris osjeti nadaleko) nemaju. U krava njegova i funkcija ovise o prehrane i starosti. Pašna goveda mogu imati izrazito razvijen listavac i do košarkaške lopte. Prema okruglog je oblika a unutrašnjost listovi je sluznica prekrivena brojnim bradavicama. Važno je za napomenuti kako je sadržaj listavca iznimno krut jer se u njemu odvija intenzivna resorpcija vode i minerala. Takav kruti sadržaj može zastoj motorike, pa u u potpunosti prolaz ingesta u sirište. Motorika listavca odvija se u dvije faze. U prvoj, kontrakcijama listavca sadržaj se miješa i djelomice usitnjava. U drugoj, kontrakcija
Slika 2: Sluznica listavca
kompletnog tijela listavca smanjuje volumen i potiskuje sadržaj prema sirištu. ne može sam procijeniti u motorici listavca, ali može primijetiti probave u predželucima i veterinaru kao prepustiti dijagnostiku i Preživanje
Preživanje, odnosno ponovna obrada hrane u ustima, svojstvena je svim Uostalom, to je i razlog zašto su životinje sa složenim želucima i dobile to ime. konzumiraju hranu bez temeljite obrade u usnoj šupljini. Oni je jednostavno gutaju. Ta hrana naknadno se u usnu šupljinu i tada temeljito i natopi slinom. Opisat proces preživanja u krave. Preživanje se sastoji od faza. Prva faza, povrat hrane iz buraga u usnu šupljinu, u potpunosti nalikuje sastoji se u dvije podfaze gdje, isprva dolazi do inspirija uza zatvoreni glotis, a potom ekspirija uza zatvoreni glotis. Naime, grudni koš se širi, pri ne dolazi do udisaja jednjak djeluje kao
Slika 1: Prikaz složenogželuca u
vakuumska crpka i usisava sadržaj iz buraga. U drugoj podfazi, koja izostaje, grudni koš se bez izdisaja i sadržaj jednjaka biva u usta. Druga i faza sastoje se od temeljitog žvakanja i natapanja sadržaja slinom. Žvakanje se bazira na usitnjavanju hrane kutnjacima, koji pritom mogu tlak i do 1000 kg/cm2 • Natapanje slinom izrazito je upravo kod preživanja. Krava dnevno i do 120 L sline. posljednja faza formiranje je zalogaja ponovno gutanje.
služi preživanje?
Rekli smo da je osnovna uloga usitnjavanje hrane. Biljne stanice imaju celuloznu membranu koja je teško probavljiva i mikropopulaciji. Temeljito usitnjavanje hrane razara tu celuloznu membranu i je lakše probavljivom u procesu fermentacije, a bakterijama lakši pristup unutrašnjosti biljnih stanica bogatih i jednostavnijim
Sam proces preživanja vidljiv je izvana. Krava istegne vrat i "lažni udisaj". Nakon toga slijedi žvakanje pokretima donje i,
nakon nekog vremena, gutanje sadržaja. Ponovno žvakanje toliko je temeljito da za jedan zalogaj krava od 60 do 120 pokreta vilicom. Koliko puta krava preživa nije definirano. Preživanje može trajati od svega nekoliko minuta do sat vremena i više od deset puta dnevno. mora samo preživa li životinja ili ne preživa, i to ostalih probavnih funkcija. Za svaki obvezno treba zatražiti veterinara.
žljeb
žljeb je anatomski i fiziološki pojam koji dva nabora sluznice i gornjeg dijela buraga, koji se pod djelovanjem nekih podražaja (npr. sisanja) zatvaraju u žljeb koji funkcionalno predželuce. Njegova je osnovna uloga prolaz sadržaja od jednjaka do sirišta. Prvenstvenu ima ulogu u gdje ulaz mlijeka u predželuce. je napomenuto kako u tek sirište zaprema volumen složenog želuca. Sirište je od osobite važnosti u probavi mlijeka. Pritom
"Mesnogovedarstvo - držanje i uzgoj"
U knjizi "Mesno govedarstvo - držanje i uzgoj" autor lvan dipl. ing., detaljno i jednostavnim jezikom opisuje tehnologiju uzgoja mesnih goveda, sustav krava-tele s najpoznatijim europskim mesnim pasminama te držanja i hranidbe. predstavlja aktualan izvor podataka obzirom da u Hrvatskoj nema literature u kojoj se detaljno opisuje sustav krava-tele u vrijeme interesa za proizvodnju teladi u uzgojima kao preduvjet proizvodnje mesa u Hrvatskoj. Knjiga je oplemenjena brojnim tablicama i slikama koje zorno prikazuju sustave uzgoja te mesne pasmine goveda. Cijena knjige je 100,00 kn + troškovi poštarine. Knjigu možete na adresi: Hrvatsko agronomsko društvo, 6, 10000 Zagreb; broj tel.: 098 9422 677.
mlijeko mora biti zgrušana a sirište izdašno lab-enzim, koji osnovnu kazein, uz kalcijevih iona kojima mlijeko obiluje, pretvara u ugrušak i na taj njegovu daljnju probavu. To vrlo dobro znaju naše stare koje su nekad sirišta koristile za pripravljanje sira. Kada bi mlijeko dospjelo u predželuce, bilo bi podložno truležnim procesima, što je u pravilu kobno po žljeb, koji se zatvara prilikom sisanja, dospijevanje mlijeka izravno iz jednjaka u sirište. žljeb kod teladi zadržava svoje funkcionalno svojstvo do 14. pa i 16. mjeseca života. Svoju funkcionalnost gubi usporedno s razvojem predželudaca i uzimanjem hrane bogate -sirovom vlakninom. Najgreške vezane uz žljeb neodgovorni koji telad vrlo rano hraniti neprikladnim smjesama, pri hrana dospijeva u nerazvijene predželuce, trune, što završava ili prisilnim
list 02/2009.
lnter- Ago d.o.o.
protia;este_•·--··-·•un m/je ma i trgovcimadi/Jemsvy ta Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTALi GOVEDO
u sustavu selekcije i JUNICA i BIKOVAza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE
Odaberite u našojkarantenisteone junice vrhunskekvaliteteiz
AUSTRIJE I
ili kupujtes namana aukcijama u Austriji. posrednike,kupite junice direktno od 1Ogodina u 1-lrvatskoj Z,ghvaijujemona povjerenju
Kako bi se hrana koju krava pojede mogla resorbirati i u krvotok, mora se dobro sažvakati, navlažiti slinom, otopiti u probavnom sustavu i enzimatski razgraditi
Piše: Dr. se. Stjepan Feldhofer
Udaljem tijeku probave resorbirane hranjive tvari u životinjskom organizmu izložene su procesima metabolizma ili izmjene tvari i vaju se stanju i potrebama ukupnog organizma, a pritom jetra igraju vrlo funkciju.
Metabolizamje skup svih kemijskih promjena koje se u stanicama i tkivima organizma, od kojih su osnovni neprekidna biorazgradnja - katabolizam i biosintezaanabolizam. U organizmu stanice tkiva stalno prolaze kroz
Mljekarski li.st 02/2009.
promjene, neprekidno se razgradjelomice troše,· odumiru i ponovo i nadomještaju novima. Osnova rasta, razvoja i proizvodnje životinja temeljena je na genetskim ka~akteristikama.
Funkcija
U procesu probave jetra imaju funkciju u crijevo, a pritom se gotovo istodobno sa sokompankreasa, koji sadržava najvažnije enzime za razgradnju ugljikohidrata, masti i sadržava kolesterin i kiseline, stvara emulziju masti u crijevu i na taj bolje djelovanje enzima razgradnje i resorpciju
masti i vitamina topivih u masti (A, D, E, K)te željeza i bakra. sadržava boje kojima se iz organizma raspadnuti produkti eritrocita (bilirubin, biliverdin), a uklanjaju se i neke neiskorištene, nepotrebne i štetne tvari. Bolesti jetara s vanja se ikterusom ili žuticom kao tegoba u resorpciji i iskorištavanju masti i drugih produkata.
Jetra i izmjena tvari
U tijeku probave i iskorištavanja krmiva jetra sudjeluju s mnogim funkcijama u izmjeni tvari i u njima se sastaju i križaju putovi razgradnje i sinteze ugljikohidrata, masti i
U jetrima se nalazi zaliha kemijskih sastojaka i za sve potrebe tvari organizma: glikogen, esteri masnih kiselina, amonijak, urea, vitamini (ponajviše: A, D, E, K, 86 8 12 niacin), mikroelementi željezo iz raspadnutih eritrocita, bakar, kobalt, selen i dr.).
Glavnina hranjivih tvari iz probavnog sustava, kao jednostavni masne kiseline, glicerin i druge masne tvari, aminokiseline i
tvari, minerali i vitamini nakon resorpcije dospijevaju u jetra portalnim krvotokom s velikim volumenom protjecanja krvi i limfom. U limfnim prostorima jetara miješa se krv portalne vene s limfom, koja donosi hranjive tvari iz sustava. Kisik i dopunska krvi dobiva se još iz kapilara jetrene arterije. Sve to vrlo je i programirano za vrlo razvijen sustav izmjene tvari krvi, tkivne i stanica jetara (hepatocita) koje su sposobne za sve radnje. Mnogo limfe stvara se u retikulo-endotelnom sustavu jetara. Limfa u sustavu jetara sadržava mnogo limfocita koji fagocitiraju, tj. i probavljaju neke nepoželjne mikroorganizme, strane i štetne tvari i dijelove raspadnutih stanica. Limfa sadržava fibrinogen za zgrušavanje krvialbumine i globuline.
U jetra portalnim krvotokom dospijevaju mnoge i infektivne tvari hrane i raspadnuti produkti organskih tvari iz želuca i crijeva. Sve to može uzrokovati patološke promjene i bolesti jetara. Sustav i jetara mnoge funkcije: pohranjivanje i odlaganje, sintezu i vezanje mnogih kemijskih spojeva u jetrenom tkivu, izgradnju, razgradnju, sekreciju vrijednih i nepotrebnih stranih tvari.
Metabolizam ugljikohidrata
Važnija uloga jetara je u sudjelovanju u pretvorbi ugljikohidrata, stvaranju glukoze. U jetrima se odvijaju procesi glikogeneze i glikogenolize. Glukoza dijelom nastaje iz masnih kiselina dobivenih mikrobnom razgradnjom spojeva ugljikohidrata u buragu i sintezom glikogena u jetrima, koji za organizam krava služi kao metaenergetska zaliha (glukoza, fruktoza, galaktoza).
Za krave visoke vrlo su glukoza i dobiveni iz probave crijeva nakon enzimatske razgradnje mikrobnih polisaharida i ugljikohidrata hrane od razgradnje u buragu dijelom škroba kukuruza. Ako je pritjecanje ugljikohidrata iz probavnog sustava iznad njihove potrošnje, u organizmu životinja glikogen - koji bi se mogao usporediti sa "životinjskim škrobom" - odlaže se kao energetska zaliha u jetrenim stanicama. glikogen je u jetrima u ravnoteži s razinom u krvi, a u goveda iznosi 1,5 i 4 %jetrene mase, kod krava muzara oko 1%,a u zasušenih krava u prosjeku 2,8%. Glukoza iz glikogena jetrenih stanica prelazi u krv i stavlja se na raspolaganje svim stanicama u tijelu· Višak i glikogena prenosi se iz jetara u manje u druge organe, a pretvara se i u masti kao trajniju zalihu energije u tkivima. Osim ugljikohidrata na zalihe glikogena u jetrima povoljno i neki vitamini.
U mnogim u proizvodnji mlijeka od je sposobnost jetara da stvara zalihe glikogena i glukozu iz glikogena, i to kada krmni obroci ne sadržavaju dovoljno ugljikohidrata, kod nedostatka ili potreba energije u razdoblju gravidnosti, visoke muznosti i poslije teljenja.
Zatim, ako životinje gladuju ili nisu u iskorištavati glukozu zbog u izmjeni tvari i neurohormonalne regulacije.
U krava muzara koje gladuju i u dojenja, nastupa nagla potrošnja glikogena što uzrokuje promjene u finoj strukturi jetrenih stanica. Smanjuje se glikogena a masti liposoma u hepatocitima, što uzrokuje jetara. promjene nastaju u jetrima krava u stanju relativnoga gladovanja zbog ketoze, kada dolazi do razgradnje zaliha masti koje se pretvaraju u glukozu.
U nedostatku energije u obroku, glukoza odnosno glikogen može se dobiti i iz pretvorbom u jetrima procesom deaminacijom i izdvajanjem ugljikohidratne strukture iz hrane ili skeletnih i iz glukogenih aminokiselina.
Metabolizam masti
U tankom crijevu masti se djelovanjem enzima lipaze i nastaju masne kiseline, glicerin kao esteri povezani sa solima. Dio masti koja se nalazi u jetrima dobivena je pretvorbom od suviška ugljikohidrata ili u gladovanja iz masnih zaliha organizma.
U životinjskom organizmu kao trajnija energetska zaliha mast je pohranjena u masnom tkivu. Ujetrenim stanicama obavlja se pretvorba fosfolipida, kolesterina, masnih kiselina i njihovih triglicerida. U sadržaja masti lipidi se ne pohranjuju u jetrima nego se ondje nalaze u pravilu samo prolazno. sadržaju masti, nešto više lipida nalazi se u jetrima kod teladi i krava.
Jetra goveda sadržavaju pretežita lipoide - strukturne lipide koji
služe kao elementi jetrenih stanica, a u sastoje se od masnih kiselina. Neutralne masti nalaze se u plazmi hepatocita kao ili manje kapljice bez strukture i funkcije. U fiziološkim uvjetima u jetrima se masti i masne kiseline strukturnih lipoida neprekidno i sintetiziraju. Jetra ponajviše služe kao postaja za trigliceride koji se u suvišku prenose i odlažu u masnom tkivu organizma, ili u prolazu dolaze iz masnog tkiva u jetra na razgradnju zbog energetskih potreba organizma.
Uz ove procese treba spomenuti i stvaranje masti i 70% masnih kiselina sintetiziranih u žljezdanim stanicama vimena izravno od octene i kiseline, a djelomice preuzete iz triglicerida krvi. Višestruko masne kiseline mlijeka porijeklom su iz hrane, odnosno dobivene preko jetara.
Ako je u hranidbi opskrba energetskim tvarima trajno visoka a sinteza masti ujetri brza i u velikoj tako da ju potkožna masna tkiva i drugi organi ne mogu preuzeti, mast zaostaje u u : jetrima i dolazi do : jetre.
' '
hranidbe s potrebama organizma stanje se lako popravlja, ali uz dugotrajno i krostanje dolazi do trajne promjene, degeneracije i ciroze jetara. U takvim životinje manje uzimaju hranu, a slabija je konverzija - iskorištavanje krmiva. pojava je u krava u sklopu lipomobilizacijskog sindroma uz ketozu, u visoke gravidnosti i visoke muznosti poslije teljenja, a to može uzrokovati i teže posljedice. Masno tkivo pri ketozi
brže izdaje mast, što jetra i drugi Hepatociti jetara preuzimaju organi ne mogu iskoristiti, javlja se aminokiseline, ureu i amonijak iz koncentracija masti (lipemija) i krvi, privremeno ih spremaju i po ketonskih tijela u krvi (ketonemija), potrebi dezaminacijom, transaminauz odlaganje masti u jetrima. cijom i vezanjem na masne kiseline Patološka jetara u lance novih aminokiselimogu uzrokovati i zarazne na koje se putem krvi otpremaju i i organske bolesti, mikotoksini i prema potrebi popunjavaju u bjelanrazne tvari koje mnogih organa. U jetrima unutarnju strukturu jetrenih stanica se obnavljaju i stvaraju (mitohondrije hepatocita). U vezi s krvne plazme: fibrinogen, albumini i ovim promjenama vrlo je · neki globulini, tako da jetra održavadodavanje aminokiselina metionina, ju koloidno osmotski tlak krvi, omoselena i vitamina E u obroke krava. zgrušavanje krvi i sudjeluju
Metabolizam u imunobiološkim procesima. U sluse dio bjelan- nedostatka bjehrane u buragu u krmnim obrocima krava djelovanjem buragovih mikroorga- jetra posebice služe kao nizama sve do aminokiselina, uree i zaliha aminokiselina. amonijaka. se da svih Sinteza endogenih buragovih mikroorganizama za u jetrima u mjeri ovisi i o svoju reprodukciju treba relativno najmanje esenamonijak, tako da su lako topljive i cijalnoj aminokiselini, što je u razgradive urea i metionin. Osim spojevi neproteinskog dušika (NPN metionina su i vitamini B6 , B12 spojevi) gotovo potpuno podložni i niacin. U jetrima se zbog potreba mikrobnoj fermentaciji i proteolizi u energije aminokiseline mogu pretvaburagu. Preostali amonijak i urea rati i u ketokiseline kao nakon mikrobne sinteze resorbira tvari (glukoneogeneza). se kroz buragovu sluznicu u krv i dolaze u jetra, gdje se transami- Na osnovi ovih velika nacijom s masnim kiselinama je širina djelovanja i održapretvaraju u aminokiseline ili vanja zdravih jetara u krava, posebciklusom u burag. no onih s visokom proizvodnjom Ako krmni obroci oskudijevaju mlijeka. Zdrava jetra održavaju se i goveda za sintezu postižu krmiva i prema aminokiselina mogu u prilikama uravnoteženim krmnim iskorištavati amonijak (NH3) i ureu obrocima, što na i (NPNspojeve). Pritom opseg sinteze kvalitetu mlijeka. Zdrava jetra u ovisi o prisutnosti lako probavljivih stanju su brzo i reagirati energetskih krmiva i hlapivih na sve promjene, pa u razmasnih kiselina (recikliranjeuree). doblju mogu podnijeti i tehnološki preostalih krmiva loša i po zdravlje štetna krmiva. i mikroorganizmi iz buraga dulje nepravilnosti u probavom prolaze u crijevo. U hranidbi mogu uzrokovati trajne dvanaesniku i tankom crijevu upalne, degenerativne i djelovanjem niza promjene dijela jetrenog enzima se i resorbiraju tkiva, a time izazvati i neželjene kao aminokiseline i peptidi, te fiziološke i proizvodne difuzijom i transmisijom portalnim zbog kojih se krave moraju rano krvotokom dolaze u jetra. iz
list 02/2009.
Parainfluenca teladi
Iz Uredništva
pale dišnih putova karakteriziraju veoma znakovi i nastanka, prenošenja i bolesti, upala (virusi i bakterije) su Bolesti dišnih sustava uzrokovane bakterijama nisu toliko kao bolesti uzrokovane virusima.
Parainfluenca se još naziva i gripa goveda, virusna pneumonija, enzootski bronhitis, influenza goveda, "crowding disease", a obzirom da traje veoma dugo i enzootska bronhopneumonija. Neki je nazivaju i transportnom groznicom goveda obzirom da stres uslijed transporta pogoduje razvoju bolesti i nastanku teškog stanja organizma.
Bolest se javlja u jesen, zimi i na a rijetko ljeti. oboljeva telad stara mjesec i više dana, jer je kod njih oslabljen pasivni imunitet kojeg je tele dobilo kolostrumom odmah nakon poroda, a nije razvilo dovoljno antitijela koja bi ga obranila od bolesti. i tijek bolesti
Razvoju bolesti pogoduju odnosno uvjeti: atmosferske prilike, transport, promjena okoline i hranidbe, pogreške u držanju i nepovoljan ambijent (propuh, loša mikroklima te povišene koncentracije štetnih plinova - amonijaka, sumporovodika i
Nakon što su nabrojani preduvjeti djelovali na organizam teleta, dolazi do infekcije virusima parainfluence, te adeno- i rinovirusima i
U govedarskojproizvodnji
bolestidišnog sustava mogu uzrokovativelike gubitke
njihovog razmnožavanja na sluznici dišnih putova, a nakon toga i daljnje širenje po organizmu, što posljedidovodi do pojave visoke temperature (41 °C) i vodenastog iscjetka iz nosa i Ovaj stadij bolesti ima polagan tijek, koji je ipak pogodan za daljnje, odnosno naknadne infekcije.
Nakon par dana temperatura se u granicu normale, ponovno slijedi novi napad virusa, povišenje temperature i pojava sluzavog iscjetka iz nosa i Tele diše na usta, dok se iz nosa cijedi bistar a kasnije odnosno gnojan iscjedak. U ovom stadiju dolazi do naknadnih infekcija, bakterijama (salmonele, pasteurele, streptokoki, itd.) i mikoplazmama. Štete koje nastaju su višestruke, tijek bolesti je veoma
težak, telad je klonula, kašlje, ne jede, ponekad se pojavljuje jak proljev, a to sve dovodi do loše konverzije hrane i smanjenja prirasta.
' ' Stres b~lo koje ~ste je osnovm preduvjet nastanka bolesti dišnog sustava uzrokovanih bakterijama i virusima!
i prevencija
Bolest se širi kontaktom bolesnih životinja sa zdravima, zrakom, kašljanjem, a je prijenos bolesti zaraženim predmetima, te hranom i vodom. Virus ulazi u organizam teleta kroz dišne putove. Važno je istaknuti da može biti prenositelj bolesti. bolesti uništavaju svjetlo (UV i dezinfi-
Obolje/otele diše na usta1 dok se iz nosa cijedi bistar a kasnije (gnojan) iscjedak
Nakon što smo primijetili da se bolest pojavila u uzgoju tele moramo odvojiti od ostatka stada zatim moramo pozvati veterinara. Protiv bolesti - virusa, nema lijeka, sekundarne infekcije uzrokovane bakterijama je uspješno antibioticima i sulfonamidima uz davanje vitamina, kalcija, glukoze i sredstava za iskašljavanje.
Kao i kod svih zaraznih bolesti, bolesne životinje koje valja odvojiti u posebne prostorije koje moraju biti suhe i naravno
Zdravu telad štitimo od infekcije držanjem u suhim i stajama, hranidbom i davanjem dovoljnih vitamina (A, D, E, K) i mikroelemenata, selena. Prepoje obaviti vakcinaciju zdrave teladi, a u usporedbi s ona je mnogo jeftinija, a da ne spominjemo kako su štete desetostruko manje u odnosu na necijepljenu telad.
Bolest se danas uspješno a nastaju zbog komplikacija sekundarnih infekcija!
i ' ' Najbolje je pri punjenju : objekta u kojemu držati telad primijeniti tehniku "sve unutra• sve van"!
Najbolja prevencija bolesti jest "bolje nego
Osobito je važno u objektu u kojem držimo telad osigurati optimalne uvjete držanja, prema preporukama struke, s osobitim naglaskom na mikroklimu objekta. Potrebno je izvršiti pravilnu i potpunu dezinfekciju objekta i opreme te primjenjivati tehniku "sve unutrasve van". a to telad uvesti u
objekt u što vremenu (naknadno ne uvoditi novu telad!!), te nakon othrane potpuno isprazniti objekt. Kupljenu telad treba transportirati u prikladnim transportnim sredstvima, ne pretrpavati kamione i vagone, transport ne smije biti na velike udaljenosti, a niti po velikoj ili pak
Preventivu bolesti je u visokogravidnih krava mjesec dana prije teljenja vakcinacijom i davanjem vitaminsko-mineralnih pripravaka sa vitaminima A, O i E i selenom, a hrana mora sadržavati sve potrebne hranjive tvari. Nakon poroda teletu valja odmah (najviše u roku od 2 sata) dati 2 - 3 litre kolostruma.
rus - BRS-virus, koji inficira mlade kategorije goveda (do godinu dana starosti). Kao i kod parainfluence, i ovaj virus napada dišne organe, telad dobiva visoku temperaturu, javlja se kašalj a iz nosnih orvora i usta cijedi se sluzavi iscjedak. U težim životinje ugibaju, a kao niti protiv virusnih parainfluence, niti protiv ovoga virusa nema djelotvornog lijeka, no ipak se teladi daju antibiotici kako bi se daljnje, odnosno sekundarne infekcije bakterijama. I ovdje je najbolja preventivna mjera pridržavanje preporuka o higijeni, sanitaciji i smještaju goveda.
Sincicijski virus Poseban oblik bolesti dišnih organa izaziva Bovini respiratorni sincicijski vi- Teladje držati i vani u boksovima
Najvažnija je preventivna mjera osiguratioptimalne uvjetedržanja teladi
Ecolab-ov Premium program
Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati!
~[iiJlfji~
Oxy Foam®- Aktivna pjena za higijenu vimena
Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože. Sigurno, i jednostavno za korištenje.
rm,Etifj%)
lo Polimerizirana barijera · 1
Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jodu (PVP). Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena mužnji.
Blu Gard 9
Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.
Veloucid~
emulzija <D
Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jodu (PVP).
Vrlo bogata i tvarima za održavanje kože vimena u stanju tijekom cijele godine.
Kove><"pjena
pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida je namjena s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.
O,cy Fo3m
PoštovanoUrectn·~•o, krava liolstein pasmine, desetak dana nakon poroda laJe piti najprije drugih krava a onda ~SVOJU. Molimo vas da nam pomognete riješiti ovaj problem i odgovorite nam o e radi. Željkafvic.Erdut
Poštovana, prema opisanom, je da kravu hranite velikim koncentrata ilipak suviše kiselom silažom pa je ona u acidozi. pije kako bi neutralizirala kiselost. Kako biste pojavu ovakvih u svom stadu, hranidbu provodite prema preporukama struke. ovisno o reproduktivnom Haktacijskom stadiju krava.
Poželjno je kravama ponuditi sodu bikarbonu po volji.
Dr. se. Antun
Lf~W@:
za proizvodnju krme i sjemena
Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se. Zvoni mir Štafa s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirko i prof. dr. se. Gordana s Poljoprivrednog fakulteta Strossmayera u Osijeku.
Djelo je namijenjeno ponajprijestudentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz proizvodnje krme za krave. Ovom knjigom - mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.
Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje kultiviranih vrsta trava; proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.
Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, Hica 31/3, te!: 01/4833-349; e-mail:
Osnovni postulati razvoja
govedarstva i proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj
Velika se gospodarstva ne stvaraju preko niti tijekom jedne ili nekoliko godina
Piše: Mr. se.
Mali posjedi sigurno imaju i opstojnost po~tupnom razvoju, 1 to okrupnjavanjem posjeda i njem broja krava i proizvodnje mlijeka.
Bez obzira na sve u hrvatskom govedarstvu vezane uz male posjede, rascjepkane parcele i po svim selima ima poljoprivrednikakoji postupno okrupnjavaju svoje posjede, broj krava i proizvodnju mlijeka. Za
M~'ekarski list 02/2009.
svako od ovih OPG-a treba obaviti snimanje, a na temelju njega radi se procjena i podnosi PRIJEDLOG
PIANA RAZVOJA.Evo još jednog primjera iz prakse rada i djelovanja HZPSS-a.
OPG Damira
Gospodarstvo je smještena u Donjim Zdjelicama u Virje županija). Damiru, nositelju OPG-akoji je 1970. godište, pomažu supruga Mira (1971.) i dvije starija Sanela (1992., ide u srednju školu) i Sabine (2000.). Radi svog usavršavanja Damir je završio i dobio certifikat za mlijeka.
Strukturaposjeda
Imaju 15 jutara vlastite zemlje, od 1Ojutara oranice + 5 jutara prirodnih livada, ali i 15 jutara seoske zemlje u zakupu. iznosi 2 jutra, što je vrlo važno za daljnji razvoj ove farme, samog broja krava i držanja i uzgoja u staji i na otvorenome. držanja i uzgoj junica na otvorenom vrlo su važne za pravilan razvoj ženskog podmlatka i krava zbog njihova zdravlja, proizvodnje mlijeka.
Strukturastada
U stadu je 2000. godine bilo 10 krava, 2005. 15, a ove godine na
Novoizgradenafarma obitelji
farmi imaju 40 krava + 6 junica+ 11 mladih junica starijih od 12 mjeseci + 9 junica od 12 mjeseci. Ovo je dobar primjer gospodarenja stadom, omjer broja krava prema broju junica je 50 prema 50 posto i više. niti jedno žensko tele ne prodaju nego ide u vlastiti uzgoj. Neki farmeri i mušku telad zamjenjuju za žensku sa seljacima koji drže mali broj krava s malom proizvodnjom mlijeka, a žensku telad prodaju jer ili nemaju broj krava zbog malog posjeda, ili su ušli u kategoriju
Nažalost, u praksi su i mladi novo formirani farmeri prodavali žensku telad i junice, i to po vrlo povoljnoj cijeni, a istovremeno su u tijeku jedne do dvije godine svoje novo formirana stado uspjeli smanjiti do 20 i više krava. S gubitkom krava i smanjivanjem proizvodnje mlijeka, svako OPG koje je zadužena više od pola milijuna, a neka i do 3 i više milijuna kuna, dovedeno je do i propasti imanja. Životna
praksa pokazuje da dio seljaka ipak nije dorastao da sa upravljanja i gospodarenja OPG-om na farmerski, s brzim razvojem i velikim povebroja krava i proizvodnje mlijeka. Svi oni koji svoja gospodarstva godinama zadržavaju na onome što su stekli djedovi ili nažalost nemaju perspektive u EU i postupno nestajati kao mlijeka. Osobito se to odnosi na vlasnike OPG-a od 45 godina. Svi stariji od 45 godina ne moraju imati farmerski razvoj s velikim povebroja krava, ali sigurno moraju dohodovnost svojih OPG-a.
Primjerice, malo gospodarstvo sa 1O krava i sadašnjom proizvodnjom od 25000 do 35000 kg mlijeka godišnje, promjenama u rada i gospodarenju sa svojih 10 krava, proizvodnju na 60000 do 70000 kg mlijeka godišnje. To je jedino jamstvo da se na OPG-u zadrži standard i osiguraju uvjeti normalnog života i življenja.
: ' ' U razvoju govedarstva, : osobito u proizvodnji · mlijeka, broj može se smanjivati, zbog stava, ali broj krava na nekom : ne smije se smanjivati.
broj krava u svakom trebamo zadržavati i vati, kao i proizvodnju mlijeka. Meni je oduvijek bila vrlo važna spoznaja da se broj mlijeka iz godine u godinu neminovna smanjuje, zbog izumiranja kuali se istovremeno ne smanjuje i broj hektara poljoprivrednih površina, što postupni proces okrupnjavanja posjeda i daljnji razvoj OPG-a.
Damir i njegova . supruga Mira su se za farmerski razvoj svog OPG-a i proizvodnju mlijeka kao osnovnu djelatnost na njihovu gospodarstvu. Bio je to znak da se zastarjeli proizvodnje svega i na OPG-u napusti, da se izgradi nova staja za broj krava, a da se sve poljoprivredne površine stave u funkciju proizvodnje voluminozne krme, sjenaže i silaže za proizvodnju mlijeka.
U sklopu realizacije Operativnog programa razvoja govedarstva Republike Hrvatske i razvojne politike Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, uz HZPSS-a županijskoga i središnjeg povjerenstva, kreditom HBOR-a je nova staja sa slobodnim držanja krava.
Staja je tipa A, jednostrana. Da pojasnimo. Postoji više tipova staja sa slobodnim držanja krava. Radi lakšeg i ove sam staje podijelio u nekoliko tipova:
• A - ležišta, unutarnja laguna, rešetksti pod
• B - ležišta, puni pod, skreper, vanjska laguna
• C - duboka ležišta, slama, puni pod, vanjsko gnojište
• D - kosa puni pod, slama, vanjsko gnojište
U staji tipa A je unutarnja laguna s rešetkastim podom. Ove staje mogu biti jednostrane ili dvostrane. Kod jednostrane je staje hranidbeni hodnik i s jedne strane prljav jedan ili dva hodnika, te jedan, dva ili tri reda ležišta. Kod dvostrane staje hranidbeni hodnik je u sredini, a prljavi hodnici i ležišta nalaze se lijevo i desno. Jednostrane staje uvijek treba projektirati tako da se jednog dana mogu proširiti i u drugu stranu. Takav je i kod Damira jer se u godinu dana pokazalo da su 32 krave premalo i da postoji daljnjeg razvoja, što zahtijeva broja krava na 50 i više grla.
Ostale staje u osnovi su razlikuju se prema izgnojavanja i vrsti gnojišta, po upotrebi slame i vrstama stajskoga gnoja, održa-
Damir, Mira, Sanela i Sabine prilikom otvorenja farme
Problemprilaznih putova na farmamakao dodatne velikeinvesticije
vanju krava i vimena, zdravstvenim tegobama papaka, te u kolipotrebnoga ljudskog rada za održavanje visoke razine tehnologije. Moja preporuka i moj izbor bila bi staja tipa A.
Mnogi misle da su ostali tipovi staja jeftiniji, na puno toga. Ipak, u cijelom tom poslu svaki farmer trebao bi misliti i na sebe glede potrebnoga rada, kao i o svom slobodnom vremenu koji pr-
venstveno treba posvetiti sebi i svojoj obitelji.
Damirovu staju projektirala je i izgradila tvrtka UNIMONTiz Slatine. Staja je dimenzija 24 m x 17,5 m sa 32 ležišta. Cijeli posao od podnošenja zahtjeva do izgradnje staje, tehpregleda i dobivanja uporabne dozvole trajao je manje od godinu dana. ove godine u planu je proširenje staje za još 20 ležišta za muzne krave.
S ove farme 2007. je 83000 kg mlijeka E klase, a 2008. godine 140000 kg u E i I. razredu.
Sjetvena struktura
Prošle su godine na 22 jutra imali kukuruz, od 17 jutara za silažu + 5 jutara za zrno, 1Ojutara talijanskog ljulja, 2 jutra pšenice, 3 jutra zobi, 1,5 jutro Ovdje sada imamo više jutara nego sam naveo u strukturi posjeda. Damir taj omjer ove godine namjerava još Tako na sve parcele za kukuruz najprije talijanski ljulj za proizvodnju sjenaže, a nakon skidanja dva proljetna otkosa na istim površinama zasijati kukuruz za silažu. U plodoredu više
biti žitarica za proizvodnju zrna i slame. Sve raspoložive površine bit proizvodnji sjenaže i silaže.
Plan razvoja
Proširenje staje za 20 ležišta. Izgradnja staje za junice i suhe krave prema modelu Darka 4 baterije silosa, kompjutorska hranilica, za silažu, za krave, kemijske analize tla i kalcizacija. Za ovo OPG od velikog bit ako još k tome dobije najmanje 30 ha državne
Koje kulture možemo koristiti tijekom cijele godine?
Piše: Mr. se.
Talijanski ljulj je jedina kultura koja raste do kasne jeseni i u zimskim mjesecima je malo obasjaju zrake.
Prava je trava za najraniju proljetnu sjenažu, s puno probavljivih puno lako dostupne energije i puno vitamina i minerala. Uz lucernu je najbolja sirovina za proizvodnju mlijeka. Talijanski ljulj i lucerna sretna su kombinacija na polju, sretna kombinacija u silosima - sjenaža 70%+ silaža 30%,uz njih su sretne i zadovoljne krave, a tako i zadovoljna i sretna obitelj uspješnih mlijeka. I što je najvažnije, ova sr_etna kombinacija daje i najprofitabilniju proizvodnju mlijeka.
Talijanskiljulji lucernaidealnasu
kombinacijaza hranidbu
kravatijekomgodine, naravnouz obvezno
korištenjesilaže kukuruza
Talijanski ljulj daje pricose u i ujesen, pa i zimi ako nema snijega i smrzavice; traži puno vlage u zraku i tlu i svakako puno gnojiva, dok lucerna preko ljeta, za suha i topla vremena daje dobre prinose; voli suhi zrak, a svojim dubokim korijenjem vodu i hranjiva ispod sloja te tlo dušikom i za sebe ali i za usjeve koji dolaze u plodoredu poslije r
GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle
Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!
Vjerojatno ste novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.
Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih
Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.
Osim muzne i opreme za mlijeka i hranidbu životinja u smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.
GEAWestfaliaSurge Croatia d.o.o.
Ulica Josipa 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 1 27 55 111, Fax: +385 1 27 74 255 Mobitel: +385 9127 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr
Klub mladih •• V uzga1ivaca goveda Vrbovec i formalno utemelje
Piše: Damir ing., HZPSS
Prva okupljanje mladih u sklopu Udruge simentalskoga goveda Vrbovec održano je prije tri godine, 17. 2006. Od tada je održano ukupno 26 okupljanja, najviše u obliku edukativnih prezentacija te putovanja. Mladi su bili aktivni pa tako danas upravnog odbora udruge od 40 godina. Potkraj prošle godine, nakon vrlo uspješne ekskurzije mladih u Bavarsku, sazrjelo je vrijeme i za pravo, formalno utemeljenje kluba. Tako je tijekom dvaju kvalitetnih sastanaka u nizu obavijen izbor klupskog
vodstva. Prije samog izbora mladi su dogovorili "pravila igre":
• Klub mladih djeluje u sklopu udruge a ne kao posebna udruga.
• Granica "starosti" za mladog 30 godina.
• Pasmina goveda ne igra ulogu za u klubu.
• Vodstvo kluba upravni odbor od 7 predsjednik, dva dopredsjednika ijoš 4
• Predsjednik kluba ujedno je i dopredsjednik udruge.
• Vodstvo se bira na mandat od dvije godine.
• Predsjednik mora vladati barem jednim stranim jezikom. Formalno u Klubu mladih do sada je ostvarilo 29 i djevojaka
Potkrajprošle godine sazrjeloje vrijemei za pravo, formalnoutemeljenje kluba
dobi od 19 godina. sadašnji su ili bivši polaznici Srednje gospodarske škole i Visokoga gospodarskog u Križevcima te Agronomskog ili Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Sve su to djeca ozbiljnih goveda s i zelinskog
Predsjednik kluba je Danijel (19) iz Stare Kapele. Dopredsjednici su Marija (21) iz te Marijan (18) iz Konaka. upravnog odbora kluba još su i Mateja Jambrišak (20) iz Vrbovca, Mirka Hrastovec (20) iz Ladine, lvan Šmar (21) iz te Renata Tumpak (21) iz Poljane. Prioritetne aktivnosti kluba bit druženje i zabava, putovanja, edukacije i informiranje. U svojem radu snažnu podršku ponajprije udruge, ali i svih institucija je to i prirodna
Klub mladih govedaiz Vrbovca
suradnji s
Govedarstvo Slavonije
u 18. i 19.
Goveda su u prošlosti bila temelj gospodarskog stanja naroda jer je obrada zemlje bila slaba, držana su kao radna, a zatim radi mesa te gnoja za oranice
Piše: Joslp Haluška, dipl. ing., Hrvatski centar
a našim slavonskim prostorima Turci su vladali od 1526. do 1687. godine. Mirom potpisanim u Srijemskim Karlovcima 1699. godine cijela Slavonija i Srijem su od turske okupacije i vlasti. Osijek je 1687., a 1697. godine osnovano je "Belje" kao feudalni posjed princa Eugena Savojskog. 1700. Slavonija je podijeljena u dva upravno sektora. Južni dio uz rijeku Savu, tj. Slavonska Posavina kao Vojna granica, s upravom Slavonske vojne krajine, i sve do 1867. godine potpadala je pod upravu Ministarstva rata u
Sjeverni dio Slavonije prikljuje trojednoj kraljevini - Banskoj Hrvatskoj. Austrougarskom nagodbom 1867. godine Slavonija i Vojna krajina ušle su u sastav ugarske krune Sv. Stjepana. Vojna krajina je 1871. godine a 1882: pripojena Banskoj Hrvatskoj. Hrvatska se 1918. godine našla u novoj tvorevini kraljevini SHS, a 1929. u Jugoslaviji.
Govedarstvopri krajuTu'rskog doba i nakon njega Poljoprivredna proizvodnja u 18. i 19. na
Slavonije - slavonske Posavine i Srijema bila je ekstenzivna. U ratarstvu postoji tropolje. Proizvodnja daje niske prihode i vrlo ekstenzivnu proizvodnju. Od ratarskih kultura sijani su
pšenica, kukuruz, nešto zobi i boba, a od krmnog bilja grahorica. U Slavoniji su tada uzgajali samo dvije pasmine goveda. Stoka je boravila na otvorenom i živjela od paše (kao osnovne hrane u govedarstvu). Goveda, nedovoljna timarena, pasla su na prostranim pašnjacima i poljima poslije žetve žitarica i berbe kukuruza, na površinama pod ugarom te na ostalim niskim podvodnim površinama. Dakle, goveda su se uzgajala u vrlo lošim uvjetima držanja, smještaja i loše hranidbe. Koncentrirana krmiva bila su nepoznata. Držanje, timarenje i hranidbu goveda u Slavoniji opisao je putopisac F. W. Taube, kraljevski i carski pravni savjetnik iz koji je boravio u ovim krajevima i pisao o
stanju gospodarstva i uvjetima življenja u tri tadašnje županijePožeškoj i Srijemskoj.
Taube (1777 .) u svojoj knjizi "Historijski i gospodarski opis Slavonije" piše: "Stoku ni zimi ni leti, ni danju ni ne gone u štale, jer ih nema i jer lenost i siromaštvo naroda ne dopušta da se štale grade". Dalje Taube kaže: "za slabo naseljenu zemlju, stanovnici ne nikakvog nagona za radinost ne odgovara ništa bolje od Ona je zato glavno zanimanje Ilira u Slavoniji, koji, kao i svi surovi narodi pretpostavljaju tromi pastirski život svakom drugom življenja. blago zemlje sastoji se u koje je jako razvijeno".
Matija Antun (1732.1798.) kapetan slavonske vojne granice i za sedmogodišnjeg rata upoznao je i "posao na polju, timarenje marve i lipše vilajeta, nego što je moja otažbina Slavonija". postao je poljoprivredni pisac.
Izdaje poruku Slavoncima u knjizi "Satir iliti divji gdje ih o boljoj obradi zemlje i brizi za stoku. Pisao je o slabom držanju i lošoj hranidbi goveda. "A od krava što govoriti, s tobom ovdje zaludu zboriti: Kad ti držiš sedam, osam krava, to je sve istina, at u zimi da tribuješ lika ne bi našao ti u mlika. Kako da ti mlika bude, kad je nitko timarit ne znade, nego joj metneš sina u šljiviku, ja tebi sad kazat priviku pa i ono priko srca ždere, jer po ledi snig i kiša dere. Ako krave ti držati i još od njih neku hasnu imati, sveži ju baš i prez teleta, ako toga i nije adeta."
Razvoj
Dugogodišnja turska okupacija te ratna zbivanja i pustošenja uništili
su naselja i polja plodne Slavonije i Srijema. Privreda i kultura posve su Zato su nove austrijske vlasti poduzele niz mjera kako bi se poboljšalo stanje i životne prilike ovih pustih pokrajina, koje su bile i malo poznate u austrijskim zemljama i Europi. To je brojne austrijske i potaknula na dolazak u Slavoniju. Pomagali su svojim savjetima i pisali o ovim krajevima. Tek 1800. godine se poboljšavati stanje i napredak poljoprivrede i površine morale su se i to za cijela sela ili više njih zajedno. To je bila mjera poboljšanja od strane tadašnjih vlasti. Za banovanja bana j. (1848. - 1859.) Rezolucijom 1848. godine i ukidanjem kmetstva i feudalne ovisnosti je proizvodnja, posebno kod vlastelina. Dolazi do tehnološkogpluga. Preorava se dio livada i pašnjaka, a uvodi se industrijsko i krmno bilje. Struktura površina 1850. izgledala je ovako: žitarice 70%, krmno bilje 4%, industrijsko bilje 1,5%, povrtlarsko bilje 7,5% i ugar 17%. Na Slavonije u davnoj prošlosti uzgajala se autohtona primitivna buša, maleno, sitno, jednobojna govedo. Za vrijeme turske vlasti uvode se bivoli. U drugoj polovici 18. uvozi se podolac iz koji se križa s bušom. U razdoblju od 1826. do 1867. godine zabilježen je uvoz goveda u cijelu Hrvatsku. Na biskupsko vlastelinstvo posredovanjem biskupa J. J. Strossmayera 1853. godine uvozi se marijadvorsko i 1868. frizijsko govedo, koje je brzo nestalo. Grof Elz Vukovarski uvozi bernsko govedo. Od 1868. do 1880.
godine na ovo uvozi se pincgavac iz Austrije, a 1885. simentalac. Nakon pojave svinjske kuge 1895. godine i agrarne krize od 1873., kada je pala cijena žita, sigurnost uzgoja goveda u Slavoniji i Hrvatskoj bila je Brojno stanje goveda raste. Tako je 1880. u cijeloj Hrvatskoj bilo 838000 goveda, a 30 godina poslije 1258000. (1911.). se potrošnja mesa i izvoz goveda. Slavonija je izvozila žitarice i živu stoku za klanje. Goveda su tjerana za Ugarsku u Nagy-Kanižu i Sopranj, a odatle su austrijski trgovci gonili goveda prema Bavarskoj, i Saskoj. Stoka se prodavala i na talijansko tržište. Podolac se tjerao preko Dalmacije u Veneciju. Utovljeni volovi tjerali su se polako da ne izgube na težini. Godine 1905. Hrvatska je izvezla 150000 goveda (krave + telad).
razvoj poljoprivredne struke Osim uvoza novih pasmina goveda i oživljavanja u drugoj polovici 19. st. su se osnivati poljoprivredna društva, izlaziti poljoprivredni listovi, kalendari i što je utjecalo na brži razvoj ukupne poljoprivrede Slavonije. Od velikog znaza razvoj poljoprivrede bilo je Hrvatsko-Slavonsko gospodarsko društvo, osnovano u Zagrebu 1841. godine a predsjednik je bio biskup Haulik.
Hrvatsko-Slavonsko gospodarsko društvo 1842. godine izdaje "List prvi poljoprivredni list. Godine 1821. izlazi "Horvacki calendar", a 1834. "Danica Prvo gospodarskošumarsko otvara se 1860. godine u Križevcima. Za banovanja lvana (1873. - 1880.) stvara se zakonodavstvo. Donosi se
li,t 02/2009.
Zakon o županijskom ustrojstvu, Zadružni zakon, Zakon o školstvu, Zakon o zemlji, uvode se veterinarski propisi, daju se subvencije, uvodi se gruntovnica. Osniva se Slavonsko gospodarsko društvo, i to 1875. godine u Osijeku. županije 1897. godine u Osijeku donose odluku da se u Slavoniji uzgaja podolac, a u brdskim predjelima meltalsko govedo. Potkraj 19. st. osnivaju se udruge. Prva marvogojska udruga na ovim prostorima osnovana je u Županji i Soljanima. Slavonija je 1885. godine sudjelovala na izložbi goveda u Budimpešti.
Goveda su u prošlosti bila temelj gospodarskog stanja naroda jer je obrada zemlje bila slaba. Goveda su držana kao radna, a zatim radi mesa te gnoja za oranice. Volovi su se rabili za i oranje. Za mlijeko su držane koze. Godine 1850. na Slavonije bilo je 6350 koza. Na vinkova-
kotara bilo je 680 koza i 11000 goveda. Kad se poboljšavati obrada tla, bilo je potrebno i govedo za oranje. Stoga se iz uvozi podolac koji se križa s bušom. Tek se poslije na ova uvode pincgavac i simentalac. Na prijelazu iz 19. u 20. st. u Županiji srijemskoj bilo je licencirana rasplodnih bikova podolaca 422 i 27 bušaka. Podolacje izrazito radno govedo. Prilike za uzgoj takvih ekstenzivno držanih goveda bile su povoljne zbog obilja paše, gdje su goveda držana danju i Proizvodnja mlijeka bila je manje važna. Podolske se krave nisu muzle, je sve mlijeko posisala telad. Krave su se telile na paši. Telad je zajedno s kravama išla na pašu. Hranidba goveda bila je jednostavna. Zimi su jedina hrana bili slama, kukuruzovina i pljeva žitarica. Zob se davala konjima i rasplodnim bikovima. Sijeno je trebalo za konje jer je i njih bilo dosta. Za jake zime bilo je gladi zbog
oskudne hrane. U pri polasku na pašu, znalo se pokoje od slabosti zavaliti u blato i nije se moglo više Goveda se nisu vezala pa su bila plašljiva i teško Zimi su goveda bila u torovima, granjem i šibljem, a nadstrešnice pokrivene slamom i trstikom. Goveda su bila zdrava i bez tuberkuloze i bruceloze.
,:al1rpriJpt11JJro10,.oiii;
Mr. se. Dražen agrometeorolog
''Erozijatla''
Poznato nam je kako tijekom prosinca, i ukupno u Zagrebu padne 154, Osijeku 142, Puli 202, Zadru 209, a u Dubrobniku i 279 mm oborina. Dakle, oborina je u Istri te Dalmacijitijekom zime mnogo više nego u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Eto, upravo zato opasnost od erozije tijekom zime je u priobalju, nego u kontinentalnim krajevima Hrvatske.
Erozija tla je proces pri kojem voda i vjetar odnose fine tla s jednog mjesta na drugo pa poljodjelcima ogromne štete. Vrijedno je istaknuti da se godišnje na
cijeloj Zemlji s jednog na drugo mjesto premjesti i
24 biljuna tona tla. Erozijom se s njiva odnosi humus, glina, sitan prah, mikroorganizmi pa i gnojivo. Ne zaboravimo da je upravo površinski sloj tla njegov najvrjedniji dio u koji se godinama ulažu ogromna sredstva. Tlo koje zahvati erozija teško se
slabije upija vodu, siromašno je hranjivim materijalima, pa su i prinosi na takvim tlima znatno manji. Kolike su danas štete od erozije u Hrvatskoj, ne znamo. No, vjerujemo da
Iz opisa prilika i života u Slavoniji u prošlosti te prikaza govedarstva i njegove važnosti u to doba, vidi se da je ono igralo važnu ulogu u gospodarskom pogledu i bilo je temelj napretka i života naroda u ovim krajevima. Zapisi navedenih autora (Taubea i M. A. o držanju i hranidbi goveda u Slavoniji u drugoj polovici 18. st. i komentari tih zapisa, pridonijeli su boljem uvidu tadašnjeg kao i boljem razumijevanju razvoja ove grane gospodarstva u kasnijim razdobone nisu male.
I tako, o posljedicama erozije, naš je savjet da tijekom lijepog vremena u ove zimske dane na tlima podložnim eroziji obavimo duboku obradu tla s horizontalnim ili kosim brazdama. Duboke horizontalne brazde zadržat vodu koja po nagibu, dok kose brazde odvoditi vodu s njiva uz najmanje šteta.
IZLAZAK I ZALAZAKSUNCA
Evolucija ljudi - gen za probavu mlijeka
Piše: dipl. ing.
Prirodni odabir životinjama odvija se spontano i ne odabiru se i ne prepoznaju otpornije životinje koje dulje preživjeti i poslije se dalje razmnožavati.
osobina živih proizvodi više mladunaca - potomaka nego što mogu preživjeti, zbog nedostatka pro~tor~, hrane ili prirodnih neprijatelja. Samo neki mladunci "imali su naslijediti osobine koje su im u borbi za opstanak preživjeti i živjeti dovoljno dugo kako bi se razmnožili i time prenosili svoje gene generaciji.
Kako se okoliš mijenja, tako se živa postupno promjenama jer oni koji se ne prilagode izumru. Evolucija živih ~ovjeka, znanstvena je cmjemca koja se u posljednjih 150 godina mnogim znanstvenim istraživanjima i studijarna.
Selekcija životinja
Za razliku od prirodnog odabira, primjenjuje planiranu selekciju i za parenje bira one jedinke životinja neke pasmine kako bi u generaciji dobio poželjne proizvodne i neke druge karakteristike. I Darwin je koris~io umjetan odabir - selekciju k~~o b1 pokazao da se životinje i biljke u vremenu mogu promijeniti.
je neke
životinje kroz nekoliko godina i nastale su razne pasmine
krava, ovaca, koza, peradi, pasa i drugih životinja. Kod njih je postignuo željene karakteristike i pario je samo jedinke s najboljim odlikama. Selekcija je na ekonomska proizvodna kvantitativna svojstva te su se parite samo one krave koje su davale najviše mlijeka, kokoši koje su nesle najviše jaja, ili druge životinje koje su proizvodile više mesa. U drugim se orijentirao na kvalitativna svojstva, primjerice kod uzgoja golubova pario je golubove radi izgleda a ne gospodarskih osobina, tako da danas postoje desetci pasmina golubova koji se razlikuju izgledom i namjenom.
Ljudi su pripitomljavati krave, ovce i koze prije oko 8000 godina u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, odakle su dovedene u Europu.
Odnos DalWinove teorije i religije
U ono vrijeme Darwinova teorija bila je kontroverzna jer je naizgled negirala potrebu za Bogom kao kreatorom Zemlje i svih živih sada službeni Vatikan prepoznaje Darwinovu evoluciju kroz prirodni odabir kao i Bibliju ne interpretira doslovno u nastanku živih
Dakle, službeni katolicizam i biologija nadopunjuju se i nisu u konfliktu, jer vjernici' vide evoluciju kroz milijune godina i za nju postoje nepobitni dokazi. Ipak postoje i tako fundamentalisti u SAD-u i neke muslimanske zemlje negiraju evoluciju ne sam proces i kako je Biblija odnosno Kuran jedina istina. Taj stav naziva se "inteligentni dizajn", ali to je tek moderna verzija nijekanja racionalnog pristupa svijetu i ljudskom znanju.
U ovoj 2009. godini obilježavase 200. godišnjica
oca moderne biologijeCharlesa Darwina i najpoznatijega svjetskogbiologa, ali i 150 godina od kada je objavljena njegovonajpoznatije djelo 110 porijeklu vrsta11 , u kojojje iznio na koji se može odvijati evolucijasvih živih i to prirodnom selekcijomili odabirom
Nastanak
Biološki, je životinja koja je evoluirala usporedno s majmunima, od istoga dalekog pretka. Prvi fosili ljudskog roda datiraju prije 7 milijuna godina i jedno od glavnih nalazišta neandertalaca jedne vrste je u Hrvatskoj, u Vindiji i Krapini (krapinski Moderna vrsta evoluirala je prije otprilike 195000 godina. Evolucija se može vidjeti tek nakon mnogo generacija, tako da o njoj nikad ne možemo izravno svjedoIpak, biolozi osim fosilima sada raspolažu i genetikom koje
mogu istraživati i dokazivati je li evolucija ljudi još uvijek u tijeku. Nedavno istraživanje, objavljena 2007. u
Proceedingsof the NationalAcademyof Sciencesotkrilo je da je oko 10% ljudskih gena još uvijek pod utjecajem evolucije te da je u posljednjih 10000 godina ljudska vrsta evoluirala 100 puta više nego ikad prije toga, još od odcjepljenja ljudskog roda od majmuna. Uzrok ubrzane evolucije promjena je života i seljenje u nove predjele, kada se baviti ratarstvom i
Mutacijagena i probava mlijeka broj ljudi nasumigenetskom mutacijom tijekom evolucije stekao je gen koji probavu mlijeka, što je bila velika prednost pred ostalim ljudima, i oni su mogli koristiti mlijeko kao hranu i u sušnim razdobljima kao zamjenu za vodu. Osim što je mlijeko osiguravalo konstantu hranu kroz cijelu godinu, bilo je i zdravije za od vode koja je bila kontaminirana mikrobima. Ovo je jedan od najboljih primjera evolucije ljudi koji su stekli gen koji probavu mlijeka i proizvoda.
broj odraslih ne može probaviti mlijeko, odnosno laktozu koju sadržava mlijeko. Prilikom uzimanja mlijeka organizam ne laktozu, što uzrokuje i bolove. U Kini i Africi tek mali broj ljudi tolerantan je na mlijeko, dok u nekim drugim zemljama, primjerice Švedskoj i Nizozemskoj, ljudi može probaviti mlijeko. Naime, probavljanje laktoze ljudima enzim laktaza, koji laktozu na konstitutivne dijelove koje onda naš organizam može koristiti kao energiju. Nakon svi ljudi kao mala djeca imaju gen za taj enzim i nesmetana piju mlijeko. U odrasloj dobi, ako se gen za proizvodnju enzima laktaze
CharlesDarwin - otac modernebiologijedaoje mnogevažne odgovore o geneticii selekcijivrsta
mlijeko se ne može probavljati.
je da Europijana može probaviti mlijeko, i to mutaciji (promjeni) gena koji kroz cijeli život da uz enzim laktazu mlijeko uzimaju bez probavnih tegoba. Genetska istraživanja fosila naših predaka koji su živjeli prije 7000 godina na to da ni oni nisu imali mutaciju potrebnu za probavu mlijeka. To da su Europljani probave mlijeka evoluirati tek prije nekih 5000 i 6000 godina. Još uvijek svi Europljani ne mogu probaviti mlijeko, pa stoga postoje mnoge zamjene za proizvode koji ne sadržavaju laktozu, kao što su sojino, bademovo ili rižino mlijeko. Sada postoje i farmaceutski preparati kojima se mogu ublažiti simptomi netoleriranja laktoze.
Dr. Thomas sa University College London (Velika Britanija) izvještava da je gen za probavu mlijeka "vjerojatno najkorisnija genetska promjena u ljudskoj vrsti u posljednjih 30000
godina". Zanimljivo, i neka plemena u Africi imaju mutaciju za probavu mlijeka, ali od Europljana. To da su bili pod istim odabirnim pritiskom da evoluiraju gen koji bi im pomogao preživjeti u novom okolišu, ali su evoluirali na nezavisan kako probaviti mlijeko jer tijekom vremena nisu bili u izravnom reproduktivnom doticaju s Europljanima.
Ova je mutacija postala nasljednom kao rezultat prilagodbe novom života i nositelji ovih mutacija generacijama su ih prenosili na svoje potomke.
Kao i druga živa i ljudi evoluiraju što biološku prilagodbu promjenama u okolišu. Teorija evolucije Charlesa Datwina i danas se u ovom koristi kako razumjeti i objasniti zašto neki ljudi ne mogu probaviti mlijeko i kako im treba Primjenom u praksi znanosti o postignuti se veoma veliki gospodarski pa su tako od divljih krava selekcijom uzgojene krave s velikom genetskom nasljednom osnovom za visoku proizvodnju
Mljekmski l~t 02/2009.
Znamo li dovoljno o mlijeku?
Piše: Zoran dipl. ing.
....,,,,,
Cuva li mlijeko imunitet organizma? radni dan oslabit imunosustav jer odmah nakon velikog napora, napose uslijed stresa kojeg smo danas sve više svjesni, poraste upalne aktivnosti izazvane oslabljenim djelovanjem imunosustava, te na taj i one najzdravije podložnim infekcijama.
Mnoge su studije dokazale da se infekcijske upale gornjeg dijela dišnog sustava javljaju nakon napornih vježbi. Ustvari, maratonci, su treninzi zaista izrazito naporni, dvostruko su podložniji infekcijama negoli oni koji ne maratonske utrke. Oni koji do cilja maraton, imaju pet puta šansu infekcije gornjih dišnih putova. No, znanstvenici su i ovim problemima, te su mlijeko i sastojke sirutke dokazali kako upravo oni daju zaštitu. Studije su pokazale kako koncentracije žljezdanog imunoglobulina A (lgA) i glutamina naglo opadaju nakon intenzivnih napora. Sirutka sadržava obje komponente i može njihovu smanjenu koncentraciju. Još jedan sastojak sirutke - laktoferin, pomaže imunosustavu, tako što uništava broj bakterija i infekciju virusima. Stoga možemo slobodno - konzumacija mlijeka zaista ima blagotvorna svojstva na naš organizam. - probudi svoje misli obrokom Nakon vjerojatno nejesti deset sati zbog dnevnih poslovnih obaveza, jurnjave po gradu, teškim cjelodnevnim poslovima na selu Dakle, naše tijelo, osobito mozak, u to vrijeme žudi za energijom, a otkud bi mu je bilo dosta u ovom na-
pornom vremenu kada smo pod stresom i razmišljamo sto na sat. Zato dati start organizmu za akciju, razinu energije, te tako koncentracije i kreativnosti, a - bit dobre volje. jutarnje konzumiranje hrane izvrstan je nutricionidana. Ljudi koji imaju naviku imaju bolji unos vitamina, minerala i vlakana negoli oni koji izbjegavaju imaju vitku liniju što može biti povezan o s da pomaže u smanjenju kasnojutarnjih ili podnevnih strasnih želja za zalogajima neke brze hrane iz obližnje pekarnice, pizzerije, fastfooda i sl.
li svakodnevno, ne trebamo se plašiti da nam to oduzeti nešto mnogo vremena u životu - malo žitarica i mlijeka ili tost i super su brzi za pripravljanje Tako nam ostaje još dovoljno vremena, onih
manje podložan bolestima ako je aktivan i ako svakodnevno vježba. Za to je svakako potrebno vezati i pravilnu prehranu
par minuta, za izležavanje u krevetu i planiranje što taj dan sve napraviti.
Unos
Dehidriramo li slabost i razdražljivost, a tada nam memorija i koncentracija slabe. Ukoliko tada naša razmišljanja i odmah padne za 10 %.Dakle, svatko bi morao regulirati svoj dnevni unos tijekom dananajmanje osam
Uz vodu, mlijekoje najboljiizbor obroka jer uništiti našezube
VRBOVEC,Konak2Ja
te/Of/2791-892,fax279i3f6
agro@fortuna„vrbovec.hr
RTNERJ:Slavools •Erakd.o.o. St. m21210-372, lsn ·filHut?d.o.o.Bwtltll,fFJS67.2ff 1ravina d.o.o.'llm, 0..13/lJJ-199, Sjev.ltvalska-l.!.pesd.o.o.Bamec,0'21241-144
KREDITI Kreditnekartice do1O odina do 60mjeseci
Nudimo još:
1jem 1val1
F balirke - k ra upravljanje iz k vezanje mrežom / špago automatsko podmazivanj izbaciv noževi
~tokose eutz-Fahr licenca
iskastikultivator/kratka 1 kultiviranje nakonžetvebezor ja iripremuza sjetvu
, ,
PLODOVI BRUSNICE
- kod urinarnih infekcija
- Marija dipl. ing.
Brusnica (Vacciniumvitis idaea L.) je niski, polegli, zimzelen grm s razgranjenom stabljikom visine do 30 cm. raste u skupinama po suhim i svijetlim crnogošumama. Listovi su sitni, kožasti, obrnuto jajasti s kratkim i dlakavim lisnim peteljkama. Bijeli ili cvjetovi zvonastog oblika pojavljuju se od svibnja do srpnja na krajevima u grozdastim cvatovima. Plodovi su okrugle bobice promjera 6 - 8 mm, , najprije bijele a poslije koraljno crvene boje. Dozrijevaju u kolovozu i rujnu, a sve se i na našim tržnicama. Ugodnog su mirisa i kiselkasto trpkog okusa, a unutrašnjost je brašnjava, zbog ovu biljku neki zovu i
proizvodi od brusnice, kapsule, sirupi itd. koje nalazimo na tržištu proizvedeni su od brusnice (Vaccinium macrocarpon;eng. Cranberry) koja se uzgaja i u Europi i ima plodove manje masline. su stari Indijanci koristili ovu biljku za snižavanje temperature, protiv skorbuta (bolesti izazvane nedostatkom C vitamina) i kod infekcija trakta. Bobice u sebi sadržavaju limunsku, i oksalnu kiselinu, znatne vitamina C (33 miligrama u 100 grama ploda), kalij, kalcij i druge minerale te bioflavonoide. Zahvatakvom sastavu brusnica ima
jako antioksidativno i protuupalno djelovanje. vezanje bakterija (osobito E. coli)na unutrašnju stijenku mjehura i pospješuje bakterija iz trakta. Na taj se ublažavaju simptomi vezani uz upalu, kao što su i bolno mokrenje, peckanja pri mokrenju, bolovi u donjem dijelu itd. Prisutnost bioflavonoida donijelo je brusnici osobito veliku popularnost, jer se smatra da njihovo jako antioksidativno djelovanje smanjuje rizik od karcinoma, posebice se spominje rak dojke i debelog crijeva. Te su tvari važne u suzbijanju ateroskleroze (ovapnjenja krvnih žila) i drugih bolesti krvožilnog sustava. Brusnica
Brusnicaje u posljednjevrijeme najpopularnijabiljka kod upala sustava,a najvišese
koristenjezini crveni,jestivi, bobi plodovi. Pripravljajuse kao ili se koristeu obliku gotovihpripravka s aktivnih tvari se pokazala korisnom i pri nim tegobama vezanim uz bakteriju Helicobacterpylori, kod bubrežnih kamenaca i u krvi. Plodovi brusnice koriste se i u kulinarstvu. Posebna delicija je džem od brusnica koji se poslužuje uz jela od ili crvenog mesa, teletine i junetine, a nezaobilazan je prilog purici na Dan zahvalnosti. Od plodova se pripravljaju sok, vino, rakija i marmelada u kombinaciji s mrkvom i
,
POVR E
IZ PLASTE IKA
Vrtlarima je osobito to što polieten ne trune, otporan je na utjecaj gnojiva i pesticida te na temperature od-50 °C do +95 °C. Folije od polietena debljine od 0,03 do 0,3 mm dovoljno su elastii a propuštaju svjetlo od 80 do 88%. Prostori pod ovom folijom se brže hlade, jer polietilen bolje propušta toplinske zrake nego staklo. Kako UV zrake negativno na foliju, primjenjuju se samo jednu sezonu. No, kod nas postoje folije s UV stabilizatorom koje traju od 2 do 3 godine.
Polietenska folija može se koristiti za nekoliko tipova prostora - niske i visoke tunele. Ti se prostori ne griju, lake su izvedbe i vrtlara postavlja ih u vlastitoj režiji.
Niski tuneli prekrivaju jednu gredicu, širine od 1 do 1,3 m, a dvije gredice do 3 m širine. Foliju treba postaviti na armaturu koja može biti drvena (od štapova), metalna (od žice promjera od 2 do 3 mm) ili (tvrde cijevi debljine od 1,5 do 2 cm). Štapove i cijevi treba uti-
Od svih vrsta materijala najviše se koristi polietenska folija
Darko Kantoc1;dipl. ing -
snuti u tlo do 25 cm dubine, na razmak od 1 do 1,5 m. Lukove od pocinžice postaviti na drvene ukopane po sredini gredice. Krajeve lukova vezati na ukopane na obje strane tunela. Lukove od betonskog željeza saviti na oko 25 cm na oba kraja tako da se dobiju ušice, a zatim ih zabosti u tlo do ušica. Na prednjim stranama tunela treba zabiti kolac za koji se zavežu krajevi folije koja pokriti tunel. Jednu stranu folije treba ukopati a druga je strana folije se ciglama ili kakvim drugim težim predmetom, a i njegu usjeva. Ako su lukovi od betonskog željeza, foliju treba ukopati u tlo. Kroz ušice se špaga koja foliju s gornje strane. Folija se tako lukova špaga. U visokim tunelima je kretanje i rad u njima. Ulaz je s prednje strane. Nosiva armatura je ali debljih profila. Visoki tuneli širi su od 3 m, oko 2 m visoki i do 25 m. Razmak lukova je od Primjervisokogtunela
1,5 do 2 m. Za provjetravanje se otvaraju s prednje strane, a su ukopane u tlo. Prednje strane su od posebnih komada folije. Obje vrste tunela treba postaviti u smjeru sjever - jug, kako bi svjetlo bilo što bolje iskorišteno. Temperaturna kolebanja u tunelima vrlo su velika i ovise o vanjskim vrijednostima temperature. Za dana temperatura u tunelu može biti i 15 °C viša od vanjske. temperatura, pak, od 1 do 2 °C viša je od vanjske. Za pada temperature tijekom hladnih stavlja se još jedan sloj folije.
Ako poznajete toplinske zahtjeve pojedinih kultura, neke od njih možete uzgajati tijekom jeseni, zime i (ozima salata, matovilac, špinat, rotkvica, mrkva, mladi luk). Druge kulture paprika, krastavci, tikvice) tek dio vegetacijskog razdoblja mogu biti u negrijanim plastenicima. Takvi plastenici mogu poslužiti i za uzgoj prijesadnica povrtnih kultura (kupus, salata, kelj, na otvorenom.
I TURISTIRE/JON1/ASEPli
ROSlastica.Ne sadrže
' BIOdar
Tvornica hrane, Varaždin
Cijenjeni mlijeka,
za kvalitetnu hranidbu vaših krava, koza i ovaca osigurali smo Vam program potpunih i dopunskih krmnih smjesa. Naš je cilj da dobre genetske predispozicije u kvalitetno mlijeko.
PROGRAM HRANIDBE POTPUNIM KRMNIM SMJESAMA
• GT-1-18% - krmna smjesa za telad namijenjena hranidbi teladi u prvim danima nakon tE
• KM-22% - Smjesa namijenjena hranidbi krava u intenzivnoj proizvodnji
- dostupna u tri varijante:
- INTENZIV - velik udio by pass niacin,
- PLUS - by pass niacin, + Yea sacc10 26
- MILKI - by pass kelirani mikroelementi, niacin, Yea sacc1026
• GJKM-2-19% - MAXI - smjesa za hranidbu krava kod uravnoteženog osnovnog ob
• GJKM-3-19%- CLASSIC - novo u asortimanu - cjenovno povoljna smjesa za hranidbu krava kod uravnoteženog osnovnog obroka, za hranidbe
• KZ-kz.-16%- potpuna krmna smjesa za hranidbu koza u laktaciji -peletirana
• 00-15%- potpuna krmna smjesa za hranidbu ovaca u laktaciji - peletirana
Potpune krmne smjese su dostupne u brašnastom, ekspandiranom i/ili pe/etiranom obliku, upakirane u natron ili u rinfuzi.
Ekspandirana smjesa • prvi I jedini u Hrvatskoj - smjesa s ciljem da se postii
• bolja razgradivost hranjivih tvari u probavnom traktu
• udjela by-pass u obroku
• razgradnje kukuruznog škroba - više energije (želatinizacija škroba)
• najviša higijenska ispravnost smjese
• ukusnija hrana - bolja ješnost
• dnevna proizvodnja mlijeka zbog bolje iskoristivosti obroka
• i na kraju - profit.
koji posjeduju dovoljnu kukuruza i žitarica nudimo kvalitetna rje izrade krmnih smjesa u vlastitom dvorištu uz korištenje našeg asortimana DOPUNSKIH KRMNIH SMJESA- SUPERKONCETRATA
GJ-Do-30% - namijenjen hranidbi junadi u rasplodu, junadi u tovu - ne sadrži ureu
GJKM-Oo-32%- s min. 32 %
biljnog podrijetla, za kvalitetnu hranidbu krava, sadrži niacin, by pass što pozitivno na u mlijeku i mlijeka
GJKM-Do-35% • Top - s min. 35 % biljnog podrijetla, sadrži by pass dodane u obliku propilen glikola, niacin, živu k kvasca Yea sacc10 26 , te dodani aminokiselinu metionh i kvalitetu mlijeka, te zdravlje i plodnost krava.
Dopunske krmne smjese • optimalno izbalanslrani proteinski i mineralno vitaminski dio ol za jednostavnu izradu smjese iz vlastitih žitarica.
Za koji se odlute za smjesuu rinfuzi oslgurall smo SILOSE.
Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka Vindija d.d. mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice hrane BIOdar.
