Mljekarski list 3-2009

Dukatela. Dobra kao kruh.

SADRŽAJ

Analiza utrošaka rada pri držanju krava na obiteljskom gospodarstvu

Naslovnica: Prvo regionalno savjetovanje mlijeka

energetski internetski portal

Rentabilnost i proizvodnje mlijeka

Piše: Josip Haluška, dipl. ing., Hrvatski centar

I(retanje troškova u proizvodnji mlijeka je u odnosu na biljnu proizvodnju. Obrada ekonomskih rezultata u proizvodnji mlijeka ne može se izvršiti bez troškova proizvodnje i cijene koštanja. U ovom radu prikazana je problematika troškova i rentabilnost i proizvodnje mlijeka. Rentabilnost i

Granica rentabilnosti i proizvodnje mlijeka može se podizati ili padati u ovisnosti o ekonomskom položaju proizvodnje mlijeka. zakonitost rentabilnosti se ne mijenja. Ne može neka niža proizvodnja mlijeka biti efikasnija i profitabilnija od proizvodnje. Kod vrlo visoke proizvodnje mlijeka dolazi do djelovanja stresa na stanje zdravlja i plodnosti. Tako velik broj visokoproizvodnih krava stradava u drugoj laktaciji. Kod razine proizvodnje mlijeka danas postoji dosta mala razlika u dobiti, zbog fiksnih poticaja po grlu. U pravilu proizvodnja dobit, rentabilnost i S rastom proizvodnje mlijeka po grlu pada utrošak hrane u hranidbenim jedinicama (HJ)za litru mlijeka, pada cijena koštanja jedne litre mlijeka u hrani, raste cijena koštanja jedne Hj

i raste utrošak koncentrata za litru mlijeka. Manji su svi troškovi po jedinici (litri, hranibenom danu, kravi). Najskuplja je niska proizvodnja mlijeka do 1O litara. Koncentrati osiguravaju proizvodnju i dobit. Visoke proizvodnje nema bez koncentrata. Voluminozna hrana nije uvijek najjeftinija i

Zarada u proizvodnji mlijeka ostvaruje se na koncentratima a ne na voluminoznoj krmi. Utjecaj hranidbe na troškove proizvodnje mlijeka

U radovima

autora navodi kako koncentrati poskupljuju obrok krava. skuplja je litra mlijeka do 10 litara koja se bazira na voluminoznoj krmi i utrošak HJ za litru mlijeka, u odnosu na onu više od 10 litara gdje se koriste koncentrati. Za kravu koja daje 20 litara mlijeka, cijena koštanja osnovnog obroka koji se sastoji od voluminozne krme (15 kg silaze kukuruza, 1Okg sjenaže, 4 kg sijena) jednaka je ili od cijene dodatnog obroka koji se sastoji od koncentrata (5 kg). Vidi se to na primjeru razine proizvodnje mlijeka od 15 i 20 litara (tablica 1). Tvrdnje da krava koja daje dnevno 20 L mlijeka (7300 kg godišnje) može zadovoljiti svoje hranidbene potrebe samo voluminoznom krmom vrlo je

Rentabilnost

proizvodnjemlijeka po kraviraste usporedos rastom proizvodnjemlijeka po grlu, za razlikuod biljne proizvodnje,koja raste po hektaru do granice nakon koje rentabilnost i opadati, pa treba prestati s daljnjim

ulaganjima

upitna. Pitanje je koliko bi krava trebala konzumirati voluminozne i koje hrane da bi zadovoljila svoje potrebe na suhoj tvari i ostalim hranidbenim· potrebama za navedenu proizvodnju. Dakle, postavlja se pitanje može li se bez koncentrata sastaviti uravnotežen obrok za visoku proizvodnju mlijeka. Odgovor na ovo pitanje je negativan. Navedene tvrdnje možda vrijede za i zemlje sjeverne Europe, ali za Hrvatsku, pogotovo za Slavoniju ne vrijede. Pariteti cijena hrane i cijena mlijeka do 2007. bili su vrlo povoljni u RH. U 2007. godini, zbog suše, porasla je cijena kukuruza i nekih proteinskih komponenata i narušila disparitete. U 2008., poboljšan je paritet cijena. Cijena kukuruzu je pala ali su proteinske komponente

zadržale cijenu Za litru mlijeka može se kupiti 4 - 5 kg kukuruza, a prije je taj odnos bio 1 : 1 pa 1 : 0,9 u korist kukuruza (u bivšoj državi).

Cijena hrane niska je dulji niz godina.Još uvijekje skuplja HJ iz sijena od HJ iz koncentrata. Cijena HJ kukuruzne silaže iznosi 0,73 kn, cijena HJ kukuruza 0,52 kn, cijena HJ iz sjenaže 0,87 kn, iz koncentrata oko 1,43 kn, a iz sijena 1,70 kn. Umjesto zelene krme treba davati konzerviranu i suhu hranu tijekom cijele godine. Iskorištavanje zemljišta na OPG-u mora se bazirati na intenzivnoj biljnoj proizvodnji. Prednost vlastite proizvodnje hrane

S jednog hektara kukuruza za silažu može se dobiti 40000 kg silaže ili 14000 HJ, s kojima se u kombinaciji s drugim krmivima može proizvesti 14000 litara mlijeka, a po standardnoj cijeni od 3,31 kn dobije se prihod 46.340 kn, ili 1750 kg mesa, a po cijeni od 15,0 kn dobije se vrijednost od 26.250 kn. S jednog ha kukuruza s proizvodnjom od 8000 do 10000 kg/ha suhog zrna po sadašnjim tržnim cijenama (0,65 kn/kg) može se ostvariti prihod od 6.000 do 7.000 kn. Gospodarstvo mora na intenzivno korištenje zemljišta, kako bi preko ostvarilo visoku dobit. Navodimo drugi primjer oplemenjivanja pojedinih komponenata vlastite smjese koncentrata preko proizvodnje mlijeka.Jedan kg koncentrata sa 19 - 20% proteina na farmama koje same rade vlastite smjese, s troškovima košta od 1,6 do 2,0 kn. Od jednog kg koncentrata dobiju se dvije litre mlijeka po cijeni od 3,31 kn dobije se 6,62 kn. Oplemenjena vrijednost, odnosno zarada iznosi od 5,02 do 4,62 kn po kg smjese. Na ovaj vlastiti kukuruz je preko mlijeka prodan za 1,85 i 2,0 kn/kg.

Struktura obroka takve smjese može izgledati: : kukuruz 35%, soje 17%, · suncokreta 15%, 16%, brašno 12%,minerala 4% i premix 1%. U krmne smjese za krave ne treba stavljati : više od 35%do 40%kukuruza.

Na nekim obiteljskim farmama obroci krava sastoje se od 20 do 25 kg kukuruzne silaže, od 1 do 2 kg kukuruznog šrota, a smjesa koncentrata sadržava 60%kukuruza. Ovakav obrok nije dobar. Obrok ima puno energije i nije uravnotežen. Krave su debele i imaju ketozu ili acidozu.

Male obiteljske farme u obroku krava uglavnom ne koriste kukuruznu silažu i sjenažu. Ljetni obrok krava na tim farmama sadržava sijeno lucerke po volji (oko 1O kg) i koncentrata oko 1O kg. Obrok sadržava višak Takav obrokje skup, neuravnotežen i krave ostaju nenahranjene. Kondicija krava je slaba a proizvodnja mlijeka niska.

malih farmi prodaje svoj vlastiti kukuruz po niskim cijenama, ne radi vlastite smjese kupuje smjese koncentrata na tržištu, da bi isti taj kukuruz u smjesama po visokim cijenama. Isto tako, male farme ne koriste zamjenicu za napajanje teladi upotrebljavaju mlijeko, koje je daleko skuplje. Tako da dnevno po teletu gube od 20 do 30kn.

Zakonitosti ekonomike u proizvodnji mlijeka

Navodimo neke zakonitosti ekonomike proizvodnje mlijeka koje su se potvrdile u praksi:

• Ako je cijena jedne HJ iz smjese koncentrata niža od 50%prodajne cijene mlijeka to je vrlo povoljnoostvaruje se dobit.

• Ako je cijena jednog kg bilo koje

komponente obroka niža od prodajne cijene jedne litre mlijeka - ostvaruje se dobit je niža cijena 1 kg soje od litre mlijeka).

• Ako se za litru mlijeka ne troši više od jedne HJ, sva su tri uvjeta zadovoljena.

Granica rentabilitetaje od gospodarstva do gospodarstva. Ovisi o stada, o visini proizvodnje po kravi, cijeni hrane, primjeni i tehnoloških rješenja i drugim troškovima proizvodnje. Zbog niskih cijena hrane i dobrih cijena mlijeka, rentabilnost proizvodnje mlijeka dosta je visoka a prag rentabilnosti dosta nizak.

: ' ' Bolje je držati manje : krava s proizvodnjom nego više krava s nižom proizvodnjom.

Bez obzira na povoljne cijene mlijeka i niske cijene hrane, neka obiteljska gospodarstva ostvaruju nisku dobit u ovoj proizvodnji. U strukturi troškova proizvodnje mlijeka hrana je godinama bila zastupljena s manje od 50% zato što je bila jeftina. U staroj literaturi stoji da je hrana u strukturi troškova zastupljena 60 i 70%, a to danas ne vrijedi. To je nekad vrijedilo za niskoproduktivnu ekstenzivnu proizvodnju mlijeka.

Ulaganjem u nove štale i opremu hrana u strukturi troškova pada a drugi troškovi rastu. Isto tako u novim farmama rastu troškovi anuiteta i kamata. Proizvodnja mlijeka treba se bazirati na vlastitoj proizvodnji hrane. Na visinu troškova hrane visina proizvodnje, cijena hrane i drugi troškovi. Na osnovi troškova hrane mogu se prognozirati ukupni troškovi i cijena koštanja i financijski rezultat. Na kraju treba konstatirati da se osim na velikim

M[jekarski [u;t 03/2009.

farmama, ekonomski podaci uglavnom ne prate na OPG-u.

Proizvodnja

mlijeka 15 i 20 L po HD

Navodimo primjer zakonitosti rentabilnosti i

proizvodnje mlijeka za dvije razine proizvodnje (15 i 20 L po HD).

Osnovni obrok (voluminozna hrana) za obje razine proizvodnje mlijeka po tržnim cijenama iznosi 10,50 kuna (kukuruzna silaža 15 kg x 0,24 kn = 3,60 kn, sjenaža 10 kg x 0,35 kn = 3,5 kn, sijeno 4 kg x 0,85 kn = 3,40 kn). Dodatni obrok za proizvodnju iznad 1O litara dodaje se 0,5 kg koncentrata za litru mlijeka, po cijeni od 1,70 kn (vlastita pripravljena smjesa), plus troškovi pripravljanja smjese (20%). Tako da ta smjesa iznosi oko 2,00 kn. Od 1Odo 15 litara daje se 2,5 kg smjese a od 1O do 20 litara daje se 5 kg smjese po cijeni od 2,0 kn, što iznosi 5,0 odnosno 10,0 kn. Za 30 litara daje se 1O kg smjese po cijeni od 2,0 kn ili ukupno 20,00 kuna. Pretpostavka je da je hrana u strukturi troškova 50% a svi ostali troškovi 50%.

Za proizvodnje mlijeka uzeti su prihodi koji se odnose na osnovnu cijenu mlijeka 1. razreda (2,363 kn), dodatak (0,30 kn), državni poticaji za mlijeko na ostalim (O, 65 kn po L) što ukupno iznosi 3,31 kn/litri. Ovdje nisu dodani poticaji za kravu (godišnje 1.000 kn ili po litri mlijeka 0,14 - 0,18 kn ) i prihod od poticaja za biljnu proizvodnju (po ha kukuruza 2.250 kn), bez prodaje teladi (a i bez troškova othrane teladi). U ovisnosti o visini proizvodnje, poticaji po kravi i ha biljne proizvodnje, kada se na litru mlijeka godišnje, iznose dodatnih 0,290,59 kn/L, što iznosi 3,60 - 3,90 kn/L na bazi standarda, a za od posebne državne skrbi 4,00 - 4,30 kn/L.

Tablica -1:Utjecajvisineproizvodnjemlijeka na kretanjeosnovnih ekonomskihpokazateljapo jednomHD

Opis - kg godišnje/po HD

Osnovni obrok (voluminozna krma). kn

Dodatni obrok (koncentrat), kn

Ukuono hrana, 50%

Ostali troškovi, 50 %

Ukuoni troškovi, kn

Ukuoni prihodi, kn

Dohodak,kn

Dohodak po I litri

Cijena koštanja I litre

Prodajna cijena I litre,OCM=2,363+drž.pot. oremiia O 30=3.3 l kn/L

Utrošak Hj za I L

Financiiski rezultat po litri

Ciiena koštanja I HJ

Utrošak koncentrat po litri/kg

Za proizvodnje mlijeka uzeti su prihodi koji se odnose na osnovnu cijenu mlijeka 1. razreda (2,363 kn), dodatak (0,30 kn), državni poticaj za mlijeko na ostalim (0,65 kn po L), što ukupno iznosi 3,31 kn/litri. Ukupni poticaji u cijeni mlijeka danas iznose 40 - 50%, a prije nisu bili od 5%. Ovakav povoljan ekonomski položaj ove proizvodnje nije bio nikada bolji. Ovdje nisu dodani poticaji za kravu (godišnje 1.000 kn ili po litri mlijeka 0,14 - 0,18 kn) i prihod od poticaja za biljnu proizvodnju (po ha kukuruza 2.250 kn), bez prodaje teladi (a i bez troškova othrane teladi).

(15 L)

(20 L)

U ovisnosti o visini proizvodnje poticaji po kravi i ha biljne proizvodnje, kada se na litru mlijeka godišnje, iznose dodatnih 0,29 - 0,59 kn/litri, što iznosi 3,60 - 3,90 kn/litri na bazi standarda, a za s oteženim uvjetima gospodarenja 4,00 - 4,30 kn/litri.

izražava odnos outputa i inputa. To je mjerilo uspješnosti poslovanja izražena odnosom ukupnih prihoda i ukupnih troškova u proizvodnji. Na proizvodnje obim proizvodnje, proizvodnost rada, tehnološki napredak, produktivnost rada i cijene (prodajne i nabavne).

2: Utjecajvisi11eproizvodnjemlijeka na kreta11jere11tabilnosti i po kravi

Tabliw

Poslovanje može biti i na granici, što ovisi o koeficijentu

Interna stopa rentabilnosti predstavlja ili se iskazuje odnosom poslovnog rezultata (profita) i uloženog kapitala - imovine. Navedeni primjer rentabilnosti ne uzima u obzir i ne odnosi se na internu stopu.

Rentabilnost proizvodnje je ekonomska kategorija i predstavlja odnos ostvarenog dohotka i ukupnog prihoda. Ustvari, pokazuje na koliko se 100 jedinica ostvaruje financijskog rezultata. Rentabilnost raste s porastom proizvodnje mlijeka po kravi. proizvodnost i vodi rentabilnosti. Na navedenom primjeru stope rentabilnosti su visoke i proizlazi da je kapital dobro uložen u proizvodnju mlijeka.

Neki smatraju da rentabilnost proizvodnje mlijeka raste do granice, kada padati. Pritom ne kažu koja je to granica rentabilnosti. To vrijedi za biljnu proizvodnju a ne za proizvodnju mlijeka. Ne kažu vrijedi li to samo za hrvatske uvjete. SADi lzrael ostvaruju iznimno visoku proizvodnju mlijeka po kravi (više od 10000) i imaju visoku rentabilnost i ekonoKod nas se vrlo mali broj agronoma bavi ekonomikom proizvodnje u Mnogi ci govore kako neka niska proizvodnja mlijeka može biti rentabilnija od visoke proizvodnje, što nije za

efikasnosti u proizvodnji mlijeka Osnovni efikasnosti proizvodnje mlijeka, i to kako efikasnosti iskorištavanja sirovina, rada, tako i jedinice proizvoda stalnim troškovima jest visina proizvodnje. Na ekonomsku uspješnost proizvodnje mlijeka

visina proizvodnje, troškovi proizvodnje i cijene mlijeka. Troškovi hrane, troškovi rada i amortizacija grla glavne troškove proizvodnje mlijeka. Drugi troškovi manje na ekonomske efekte. Vlastita krmna baza glavni je nik proizvodnje. U izvornim troškovima najvažnije mjesto pripada troškovima hrane. Odnos uzdržne i produktivne hrane mjerilo je intenzivnosti hranidbe i proizvodnje.

se ukupni troškovi hrane po kravi, ali se smanjuje utrošak hrane u HJ za litru mlijeka. To je rezultat odnosa stalnih i promjenljivih troškova koji jedinicu proizvodnje. Niža proizvodnja skuplja je zbog fiksnih troškova. Kod proizvodnje po grlu niži su promjenljivi troškovi. Kod stada s brojem krava stalni troškovi po jedinici proizvodnje su niži.

Prihodi od prodaje mlijeka

Prodajne cijene mlijeka dovoljno su visoke i poticajno na razvoj govedarske proizvodnje u Hrvatskoj. mlijeka znatno na prodajne cijene mlijeka. Cijena koštanja mlijeka niža je kod proizvodnje mlijeka po kravi. Najbolji financijski rezultati postižu se kod proizvodnje. Prihodi i financijski efekti rastu kako raste proizvodnja. Samo visoka proizvodnja mlijeka po kravi može biti unosna i gospodarski opravdana, a postiže se iskorištavanjem proizvodnih kapaciteta. Proizvodni kapaciteti iskorištavaju se tehnologije u kojoj je najvažnija hranidba.

Prag ekonomske opravdanosti ove proizvodnje : je od gospodarstva do go. spodarstva, kao i cijene koštanja. Obiteljska gospodarstva trebala bi voditi evidenciju o utrošcima materijala i drugih troškova.

Za mlijeko na ostalim ma prodajna cijena mlijeka I. razreda iznosi 3,31 kn/litri (2,363 kn + premija 0,30 kn + poticaji 0,65 kn). Uz poticaje za krave i za proizvodnju stohranu ukupni prihodi po litri mlijeka I. razreda na ostalim podruiznose 3,60 - 3,90 kn/litri, a na s težim uvjetima gospodarenja 4,00- 4,30 kn/litri mlijeka. Proizvodnja mlijeka danas je vrlo produktivna i rentabilna investicija. Drugim danas se isplati proizvoditi mlijeko unutar cjelovitoga obiteljskoga gospodarstva. Dobit u obiteljskom gospodarstvu donosi visoka proizvodnja po ha, koja broj krava po ha i visinu proizvodnje po kravi. Poslovanje obiteljskih gospodarstava pod snažnim je utjecajem agrarno-ekonomskih i mjera koje poduzima država.

hst 03/2009.

' '

Poboljšani ekonomski položaj proizvodnje mlijeka unatrag dvije do tri godine je utjecao na broja krava i rast proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.

Velike farme ostvaruju rentabilnost i Te farme ostvaruju proizvodnju a time i vrijednost proizvodnje i niže troškove u odnosu na male farme.

Proizvodni proizvodnje mlijeka u nas su daleko niži od EU. S obzirom na nižu razinu i stada te manje ekonomske naših obiteljskih farmi, može se daje sadašnja konkurentnost i razvojna sposobnost naših farmi iza EU-a. U EU proizvodnja od 6000 litara mlijeka po grlu godišnje ekonomski je vrlo upitna. Kod nas, s takvom razinom proizvodnje postižu se vrlo dobri financijski

Analiza utrošaka rada pri držanju krava na obiteljskom gospodarstvu

Piše: Prof. dr. se. Zoran

Isto tako, držanje goveda i proizvodnja mlijeka nisu samo izvor egzistencije nego i života poljoprivrednika. zbog tradicije uzgoja, navika i razloga gospodarstvo zadržava jednu ili nekoliko muznih krava, iako nema ekonomske opravdanosti njihova držanja. Goveda su simbol tradicije i dobroga glasa pa se velika pozornost grla i staje. Hranidba grla i staje, kao i ostali poslovi oko krava predstavljaju osim nužno potrebnih aktivnosti za proizvodnju

mlijeka ili tovljenika, i tzv. gubljenje vremena. Naime, gospodari naizgled nepotrebno provode vrijeme u staji oko goveda. Isto tako, se ne koriste suvremeni organizacije rada u staji, nego se radni postupci obavljaju kako se to "oduvijek radilo". U praksi to dosta neproizvodnog rada, praznih hodova i ponavljanja"jalovih" postupaka.

U ovom radu prikazani su osnovni rezultati izravnih i neizravnih utrošaka u proizvodnji mlijeka jednoga obiteljskoga gospodarstva u Slavoniji. su dnevni utrošci rada u staji i na poslovima vezanima za muzna grla.

Pritom nisu razmatrani ostali utrošci i troškovi rada te materijala u govedarskoj proizvodnji, koji se odnose na proizvodnju vlastite hrane i druge aktivnosti na gospodarstvu. Na temelju prorezultata za jedan dan napravljena je projekcija utrošaka rada za jednu godinu. Tako dobiveni podaci mogu dati okvirnu sliku o strukturi troškova rada u proizvodni mlijeka ispitivanoga obiteljskoga gospodarstva.

je o gospodarstvu koje posjeduje 12 muznih krava simentalske pasmine s podmlatkom. Krave se drže na vezu u staji unutarnjih dimenzija 14 x 8 m. Uz staju je betonirana gnojište. U

O utrošcima rada u staji i oko staje naši gospodari ne vode dovoljno ne posebno vlastiti rad isplativost proizvodnje mlijeka na svom gospodarstvu. se u takvim prilikama kaže kako pri vlastitarada u stajii vezano uz govedarskuproizvodnju naša obiteljskagospodarstvaproizvodesamo gubitke

gospodarskom dvorištu (shema) još su jednim zidom povezani vodoravni silos i sjenik. Dio sijena i druge hrane drži se i u sjeniku na tavanskom dijelu staje. Ljetni obrok muznih krava livadna zelena trava paša, djetelina, kelj i prekrupa žitarica, a u zimski obrok su livadno sijeno, djetelinsko sijeno, kukuruzna silaža, prekrupa i koncentratna smjesa. Mužnja se obavlja pokretnom muzilicom (s muznom kantom) proizvodnje. Jedna ili dvije radno aktivne osobe iz sudjeluju u radnim postupcima koji su izravno vezani za držanje goveda. U dva navrata (ujutro i dnevno obavljaju se mužnja i objekta. Dnevni obroci daju se u tri navrata.

godišnja proizvodnja mlijeka s procijenjenom koju posiše telad je oko 45036 litara ili oko 3753 litara po jednom muznom grlu. dio proizvedenog mlijeka (88,7%) predaje se mljekari koja ima otkupno mjesto u naselju. S otkupnom cijenom od 3, 13 kuna po litri, za 39947 litara (3329 litre po grlu) gospodarstvo ostvaruje godišnji prihod od mlijeka 125.034 kune ili 10.419 kuna po grlu. Po jednom grlu dnevno se utroši 28, 15 minuta (0,47 sati) izravnoga i neizravnog rada. dio od 15,67 minuta (55,65%) odnosi se na utroške rada u mužnji. Oko 2/3 utrošaka rada u mužnjije izravan rad, a preostalo je

Mljekarski list 03/2009.

BETONIRANOGNOJIŠTE

Shema:Prikaz stajskogi objekatau gospodarskomdvorištu pripremno te vrijeme manipulacije opremom i mlijekom. Vidljivo je veliko sudjelovanje "neizravnog" rada u mužnji, što djelom nepotrebno ukupne utroške rada. Posebno se to odnosi na pripremu muzn·og aparata za svako muzno grlo, te prijenos kanti

Tablica 1: Utrošcirada u proizvodnjimlijeka na gospodarstvu Po grlu Za 12 grla po radnom postuoku godišnje dnevno dnevno godišnje dnevno sekunde minute sati sati minuta sati sati

Grafikon 1: Struktura utrošakarada u proizvodnjimlijeka

Tablica2: Dnevni utrošcirada u mužnji (izravna i neizravna)

Trajanje u Udio% sekundama

Priorema za mužniu 15 1,60

Pranje i masaža vimena 27 2,87

Dezinfekcija stavljanje i skidanje 39 4,15

Strojna mužnja 423 45,00

Kontrola rada aparata 28 2,98 mužnja 32 3,40 izmuzivanie 59 6,28

Donos, prijenos i odnošenje aparata 79 8,40

Prijenos kanti

Otprema mlijeka

Grafikon2: Struktura utrošakarada u izravnojmužnji

700 600 izmuzivanje

mužnja

Kontrola rada aparata

., Strojna mužnja

[ 200 Dezinfekcija, stavljanje i skidanje 100

Pranje i masaža vimena o

Muzna opremau pripremi za mužnju s mlijekom izvan stajskog objekta do pripreme za odvoz mlijeka s gospodarskog dvorišta.

Dnevni utrošci rada u hranidbi su 4,07 minuta po grlu ili ukupno 48,8 minuta za cijelo stado, što predstavlja 14,45% ukupnih utrošaka rada. Zbog razmještaja objekata za smještaj hrane i hranidbe u staji, oko 70% utrošaka rada u hranidbi odnosi se na donošenje i davanje voluminozne hrane. Gotovo 28% utrošenog vremena rada ljudi u proizvodnji mlijeka na gospodarstvu odnosi se na grla i objekta. Pritom se dio utroška odnosi na ležišta i hodnika, te iznošenje stajskoga gnoja. Za cjelokupno stado ukupni je dnevni utrošak rada 5,63 sata, što 2055 sati godišnje.

Na temelju utrošaka rada te i vrijednosti proizvodnje mlijeka je tost ljudskog rada u proizvodnji mlijeka ovoga gospodarstva. Mjereno vrijednosna, proizvodnost rada je prema odnosu vrijednosti proizvodnje i utrošaka rada oko 68 kuna po satu. prihode od prodanog mlijeka, po satu rada ostvaruje se

03/2009.

Tablica3: Struktura dnevnih utrošakarada u hranidbigrla - po grlu

Donošenje i davanje koncentrata

Donošenje i davanje voluminozne

11,07

Tablica4: Struktura dnevnih utrošakarada pri objektapo grlu

Trajanje u Udio% sekundama

oko 61 kuna. Za sat rada proizvelo se u gospodarstvu ukupno oko 22 litre mlijeka.

Trajanje u sekundama Udio% Analizirano gospodarstvo ne predstavlja reprezentativan uzorak naših mlijeka, no dobiveni podaci upozoravaju na razmjerno visoke "nepotrebne" utroške rada u dijelovima nekih radnih postupaka koji dio utrošaka rada. Potrebna je cjelovitija analiza utrošaka rada, kako bi se utvrdili razlozi pojedinih odstupanja i gubitaka. ovako no prikazana analiza, bez detaljnijeg radnih postupaka i višekratnih mjerenja, na ušteda u mužnji, hranidbi te grla i objekta kao glavnim radnim postupcima vezanim za proizvodnju mlijeka na obiteljskom

www.bio-pharm-vet.hr

• Podloge z.a ležišta

• Udoban gumeni pokrov z.agazne površine

• Tuneli - ~jenici

• Mreže z.a zaštitu od propuha

• V rata z.azaštitu od propuha

• Zavjese Ml/ekarski list o:J/2009.

Bio Pharm Vet d.o.o. za trgovinu i usluge u veterini Medvedgradska 1c

HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia

Tel.: +385/1 4666 718

Fax: +385/1 4667 137 info@bio-pharm-vet.hr www.bio-pharm-vet.hr www .aqrotel.eu

Sjetva jare zobi

• • • V

z1arog 1ecma

Piše: Prof. dr. se. Zlatko

I(limatske prilike u kontinentalnoj Hrvatskoj

više i stabilnije prinose usjeva ozimih žitarica pa su površine pod jarim žitaricama u nas razmjerno male. Jedino u iznimno povoljnim godinama i uz vrlo ranu sjetvu i intenzivnu tehnologiju proizvodnje prinosi jarih žitarica mogu iznositi pet pa i više tona zrna na hektar i time se približiti onima koji se redovito ostvaruju u jesenskim rokovima. U nas proljetnu sjetvu na parcelama gdje se iz razloga nije uspjela obaviti jesenska sjetva, dok se nasuprot tome zob tradicionalno uzgaja kao jari usjev. rijetko se za sjetvu jarog jer dobro znaju da u godina ne mogu ostvariti prinose zrna koji bi bili ekonomski opravdani pa se radije usmjere na uzgoj kukuruza.

Gospodarski zobi

Zob ima najmanju energetsku

vrijednost od svih žitarica, jer zrno nakon žetve ostaje obavijena pljevicama koje oko 25%mase. Zbog visokog sadržaja pljevica odnosno vlakana, zrno zobi je "lagano" i kao takvo poželjno krmivo za konje i odrasle

Stoga je u prošlosti smatrana standardom (tzv. zobena krmna jedinica) kojeg su se ostale žitarice. Zrno zobi sadržava dosta ulja (5 - 6%) i kada se ljuštenjem odstrane pljevice, njezina energetska vrijednost je jednaka ili viša od kukuruza. Nadalje, sadržaj proteina u zrnu iznosi oko 12%i ti proteini su bolje biološke vrijednosti u usporedbi s kukuruznim. Osim za proizvodnju zrna, zob se uzgaja i za proizvodnju voluminozne krme kako u zelenom tako i u suhom stanju (najkvalitetnije sijeno i slama od svih strnih žitarica). Tako je u SAD-u i Kanadi to važna kultura za pripremu sijena i sjenaže, a na sjeveru Velikih ravnica SAD-akoristi se za napasivanje goveda tijekom

Dobri prinosi jare zobi i jarog su jedino u kvalitetne i vrlo rane sjetve modernih sorata

: ' ' Zob je imala veliku : vrijednost u našem · razmjerno uskom plodoredu, gdje se izmjenjuju pšenica i kukuruz da je otporna na bolesti.

Zob je kvalitetna krmna kultura koja se uzgajaza proizvodnjuzrna, sjenažei sijena

Stoga se zob i danas iznimno cijeni kao usjev koji smanjuje pojavu bolesti u zemljama sjeverozapadne Europe, gdje pšenica i predstavljaju glavne kulture u plodoredu. Glavni uzroci smanjenja površina pod ovom kulturom niži su prinosi od ostalih strnih žitarica, te sve manji uzgoj konja. Prije pedesetak godina u svijetu se zob uzgajala na oko 50 milijuna hektara, a danas te površine iznose oko 1O milijuna hektara. Danas se zob u Hrvatskoj uzgaja na malim površinama i ta proizvodnja više se i ne prati. Prošle godine za potrebe tržišta deklarirano je oko 700 tona sjemenskog materijala jare zobi, a ta dovoljna je za sjetvu oko pet hektara. Iako dosta malih zobi još uvijek sije "sjeme s tavana", realno je za pretpostaviti da se ova kultura uzgaja na oko 1O ili nešto više hektara.

Gospodarski

proizvedenog kako u svijetu pa tako i u Hrvatskoj potroši se u hranidbi životinja. Energetska vrijednost zrna je oko 95% one za zrno kukuruza. sadržava 55 - 60% škroba, ali i dvostruko više vlakana nego ostale žitarice jer je zrno obavijeno pljevicama. Škrob je visoko fermentativan (90%) u buragu pa je nadopuna krmivima bogatima brzo razgradivim proteinom jer pospješuje proizvodnju proteina i rast Zrno sadržava 11 - 12%sirovih proteina nešto niže biološke vrijednosti zbog nedovoljnog sadržaja lizina kao prve aminokiseline. Sadržaj masti je nizak (oko 2,0%), i to su pretežito masne kiseline. Postoji razlika u hranjivoj vrijednosti šesterorednog i dvorednog (pivarskog)

jer potonji sadržava nešto više proteina, ekstraktivnih tvari i masti, a manje vlakana. je najhranjiviji u hranidbi tovnih svinja. Kravama se daje 6- 8 kg na dan, i to u više obroka, radi izbjegavanja acidoza, a tada bi obrok trebao sadržavati 100 g natrij bikarbonata i 30 g magnezij oksida.

je nakon pšenice naša najvažnija strna žitarica, koja se godišnje uzgaja na 50 - 60 000 hektara, ali se te vrijednosti uglavnom odnose na kao ozimu kulturu. Proteklih godina na našem tržištu deklarirana je oko 1600 t sjemena sorata jarog To je dovoljno za sjetvu oko 7000 hektara i uglavnom se radi o namjenskoj proizvodnji pivarskog za potrebe industrije slada.

Važnost

rane proljetne sjetve Pogodne predkulture za sjetvu jarih žitarica su one koje mogu osigurati kvalitetnu osnovnu obradu tla (oranje) ujesen. Pri oranju treba pripaziti na dobro slaganje brazdi, tako daje u za predsjetvenu pripremu tla dovoljno samo jedno tanjuranje ili prohod sjetvoPrije oranja · ujesen obavlja se i osnovna gnojidba sa 300 - 400 kg na hektar kompleksnih NPK (7:20:30 ili 8:26:26} gnojiva. U prije predsjetvene pripreme tla dodajemo ostatak NPK gnojiva ukoliko svu nismo dodali ujesen, te glavnu gnojiva. dušika od ukupno 100 - 140 kg na hektar dovoljne su za visoke prinose zrna jarih žitarica, a za to se uspješno može koristiti i urea, koja se onda dodaje prije predsjetvene pripreme tla (140 - 200 kg uree na hektar). Prihrana jarih žitarica može se izostaviti ako su prije predsjetvene pripreme tla dodane dovoljne

Klas s (lijevo) i pivarskog (desno)

gnojivima u obliku uree. U praksi se uglavnom obavlja samo jedna prihrana gnojivima, i to u fazi punog busanja ili vlatanja sa 30 - 40 (SO) kg N, što odgovara 100 - 150 (200) kg KAN-ana hektar.

Imperativ svakom jarog i jare zobi je obaviti kvalitetnu i pravodobnu sjetvu što je ranije, da prekasni rokovi sjetve znatno smanjuje potencijalne prinose i zrna.

Optimalni rokovi sjetve jarih žitarica c1m se tlo u dovoljno prosuši da se kvalitetna priprema tla za sjetvu. Ukoliko se : sjetva obavi prekasno (primjerice : potkraj ožujka), onda je isplati: vost proizvodnje vrlo upitna jer je : u samom tehno. loškog procesa znatno smanjen ionako razmjerno nizak potencijal rodnostijarih žitarica.

Prekasnu sjetvu ranih jarih kultura uslijed nepovoljnih vremenskih prilika (produljene zime) ilfoa

parcelama gdje se dugo zadržavaju vode. Kvalitetna predsjetvena priprema tla podrazumijeva formiranje sitno grudastog sjetvenog sloja u koji je onda položiti sjeme na optimalnu dubinu sjetve od 2 do 4 cm. U slabo pripremljene sjetvene posteljice, sjeme dijelom ostaje na površini tla a dijelom je slabo pokriveno. To može rezultirati osjetno reduciranim i neujednanicanjem. Norma sjetve jare zobi i jarog iznosi 450 - 550 zrna na metar, što na hektar odgovara sjemena 200 - 250 kg za te 130 - 150 kg za zob.

Izbor sorte

Izbor sorte veoma je važan uspješne proizvodnje, a dostupne su moderne sorte jare zobi i jarog Za pravilan izbor sorte korisno je poznavati gospodarska svojstva, i to prvenstveno kapacitet rodnosti ali i druga važna agronomska svojstva koja mogu bili ograniproizvodnje (otpornost na polijeganje, bolesti i sl.).

Stoga svaki treba obratiti pažnju na to da je sorta visokog potencijala rodnosti, visoko otporna na polijeganje i zemljišno-klimatskim uvjetima.

Ti podaci dostupni su od sjemenskih jer je svaka sorta prije priznavanja bila detaljno istražena u višegodišnjim poljskim pokusima.

I unutar modernih sorata postoje osjetne razlike u njihovim otpornostima na polijeganje. Slaba otpornost na polijeganje je glavni uzrok u ostvarivanju dobrih prinosa zrna u suvremenoj proizvodnji zobi i Uzgajana sorta mora imati zadovo-

Predsjetvenupripremutla se tlo dovoljno prosušiza ulazak mehanizact/e

otpornost na polijeganje, i to posebice u uvjetima intenzivne razine agrotehnike, odnosno pri primjeni visokih doza gnojidbe dušikom. Od jarog dosta se siju sorte Astor, Bc Alarik, Erih i Jaran, a od introduciranih Orhtega i Scarlett. Na tržištu se može kupiti i sjeme sorata bijele zobi (Baranja i Kupa), a od stranih sorata austrijska Explorer i Flamingsstern.

se za odsortu i ovisno o ciljevima proizvodnje. Za proizvodnju zrna prednost imaju sorte zobi i stabljike, krupnog sjemena i primjerene duljine vegetacije. Za združenu sjetvu zobi s ozimim leguminozama (ozime sorte krmnog graška i grahorice) mogu se koristiti i sitnozrne sorte zobi kojih je nažalost razmjerno malo u sorti-

Boljaotpornostna polijeganjejednoje od najvažnt/ihsvojstavamodernih sorata i zobi (fotoM.

GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle

Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!

Vjerojatno ste novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.

Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih

Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.

Osim muzne i opreme za mlijeka i hranidbu životinja u smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.

GEAWestfaliaSurgeCroatia d.o.o.

Ulica Josipa 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 1 27 55 111, Fax: +385 1 27 74 255 Mobitel: +385 91 27 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121} www.westfaliasurge.hr

48350

Travno-djetelinske

sm1ese za • • napasivan1e

Piše: Dr. se. Krešlmir Sošnjak

Dobar izbor travno-djetelinske smjese, odnosno njezinih sastavnica -vrsta i kultivara trava i mahunarki, jedna je od temeljnih odluka kojima se stvaraju pretpostavke za proizvodnju dovoljnih kvalitetne krme. Stoga on predstavlja nezaobilazan korak u kontinuiranom slijedu planiranja i mjera u okviru planiranog sustava napasivanja. Koje kriterije treba zadovoljiti kod sastavljanja travno-djetelinskih smjesa za napasivanje?

Jedan je od glavnih kriterija kod sastavljanja travno-djetelinskih smjesa da vrste i kultivari trava i mahunarki moraju odgovarati uvjetima tla i klime što je glavni preduvjet postizanja viso-

kih i stabilnih prinosa krme. Ktome, treba voditi o trajanju smjesa, ritmu rasta i duljini vegetacije. Prodornost predstavlja karakteristiku svake pojedine vrste s obzirom na snagu konkurencije prema drugim sastavnicama smjese. To je bitan kriterij o kojem treba voditi da o konkurentskoj sposobnosti ovisi sjemena za sjetvu, ali odnos vrsta u smjesi koji se može znatno promijeniti od onoga koji je definiran kod sjetve. U tablici 1 prikazano je nekoliko primjera travno-djetelinskih smjesa za napasivanje.

Agrotehnika

Oranje na dubinu 20 - 25 cm treba obaviti najkasnije dva do tri tjedna prije sjetve, kako bi se tlo do sjetve sleglo. Predsjetvenom pripremom treba

Tablica 1: Primjeritravno-djetelinskihsmjesaza pašno korištenje

Vlažniii uvieti Vrsta Smjesa 1 Smjesa2

Livadna (Poa oratensis)

Crvena vlasulja (Festuca rubra)

oštrica (Dactvlis 1domerata)

Trstikasta vlasulia (Festuca arundinacea)

Livadna vlasulja (Festuca pratensis) s

repak (Phleum pratense)

(Lolium oerenne)

Napasivanjeje najjeftinijioblik korištenja voluminoznekrme.

Prinosi kvaliteta biljnemase bitni su o kojima ovisiisplativost proizvodnjemlijeka ili nekoga drugog oblika proizvodnje

temeljenog na korištenju voluminoznekrme

strukturu sjetvenog sloja tla. lako je preporuke o gnojiva koje treba primije~ niti u osnovnoj i predsjetvenoj pripremi tla, dati tek na osnovi rezultata analize tla, okvirne su hranjiva koje treba osigurati gnojidbom: 40 - 50 kg/ha N, 130 - 160 kg/ha PPs, 180 - 200 kg/ha K20.

Suhi uvieti

sjemenapojedinihvrsta trava i mahunarkipredstavljajuosnovnudozaciju,koju trebakorigiratiu nepovoljnih uvjetanicanja,slabijeobradetla ili niže uporabnevrijednostisjemena

Sijati se može u proljetnom i kasno-ljetnom roku. Sjetva se obavlja na dubinu 1-2 cm. Sjeme djetelina kao i sjeme repka znatno je sitnije u usporedbi sa sjemenom trava. Zbog toga se sjeme mahunarki (+ repak) i trava sije odvojeno. Nesjetva, koja može biti posljedica pomiješanog sjemena rezultirat nejednolikim rasporedom sastavnica na površini. Unutar svake od tih skupina (trave i djeteline + repak) sve vrste treba dobro izmiješati. Valjanje površine nakon sjetve obvezna je mjera.

U godini sjetve ili u godini ako je sjetva bila u kasnoljetnom roku, je pojava jednogodišnjih sjemenskih korova koje treba suzbiti košnjom na visinu 8 - 10 cm, i to tijekom faze stabilizacije tratine. Intenzitet pojave i širenja korova u godinama punoga korištenja najvedijelom ovisi o pravilnom upravljanju pašnjakom.

Menadžement

Dobro sastavljene travno-djetelinske smjese u pravilu su odgovor i reakcija farmera na postavljene ciljeve unutar sustava napasivanja. Potpuna realizacija ciljeva ovisit o primjerenim mjerama gospodarenja pašnjakom, od kojih su ovdje navedene metode napasivanja i gnojidba.

Što se izbora metode napasivanja, navedene smjese (tablica 1) mogu se napasivati rotacijski ili kontinuirano. u proizvodnji mlijeka i što se ovih smjesa prednost treba dati rotacijskom napasivanju s razdobljima zadržavanja krava u pregonu. Napasivanje pritom treba kad prinos suhe tvari dostigne 1700 - 2200 kg ST/ha, odnosno kod visine tratine 14 - 16 cm. Kraj napasivanja na jednome pregonu treba biti kad se ST smanji na 1000 - 1200 kg ST/ha, što okvirno odgovara visini tratine 6 - 7 cm.

Slika 1: Rotacijskanapasivanjegovedima

Pritom, ukoliko se ne primjenjuje dodatna hranidba krava koncentratom, dostupne mase ne bi trebala biti manja od 20 kg ST po kravi/dan. Ukoliko je o kontinuiranom napasivanju, poželjno je tratinu održavati na visini 7 - 8 cm, uz privremeni prestanak napasivanja (odmor) i jednog otkosa za silažu u drugom dijelu vegetacijske sezone.

U godini sjetve, odnosno tijekom stabilizacije tratine, napasivanje treba biti blažeg intenziteta.

' '

Pašnjak treba gnojiti u sa 40 - 50 kg N/ha, najbolje primjenom KAN-a(150 - 200 kg/ha). Ciljje ovakve gnojidbe dušikom održati visok udio leguminoza u pašnjaku, ali i prekomjerno ispiranje štetnih dušikovih spojeva u okoliš. se i primjena 50 - 70 kg/ha P2 0 5 i K2 0 godišnje, kasno-jesenskom ili rano-proljetnom primjenom kompleksnih NPKgnojiva s manjim udjelom dušika. Dio potreba za N, P i K može biti nadomješten primjenom gnojovke.

i smanjenomproizvodnjommlijeka

Slika 2: Napasivanje tratine niže od 4 do 5 cm visine može rezultirati manjom konzumactj'omST

Kako se analiziraju uzorci

voluminozne krme?

Piše: Doc. dr. se. Marina i lvana dipl. ing.

Ukemijskog sastava uzoraka krme kemijskim metodama

Kod zaprimanja u kemijski laboratorij uzorak dobije jedinstven i broj, izuzme se poduzorak koji se važe i suši na 60 °C kroz 48 h, da se ukloni prisutna vlaga. Nakon mljevenja suhog uzorka na koju zahtijeva kemijska analiza 1 mm), uzorak je spreman za analiziranje.

Osnovna kemijska analiza udjela vlage (suhe tvari), sirovih (proteina), sirovih masti, sirovog pepela i sirovih vlakana.

Sadržaj hranjivih tvari izražava se u postocima masenih udjela ili u gramima po kilogramu suhe tvari.

Vlaga

udjela vlage je kemijska analiza. Udio vlage se sušenjem uzorka do konstantne mase na 105 °C. Iz udjela vlage dobivamo podatak o suhoj tvari koja se sastoji od mineralnih elemenata, sirovih sirovih masti, vlakana, vitamina i ekstrativnih tvari. Smanjivanjem udjela suhe tvari proporcionalno se smanjuje i udio hranjivih tvari u suhoj tvari.

Sirove (proteini) se mjerenjem sadržaja dušika, metodom prema Kjeldahlu, koja se temelji na razaranju organske tvari koncentriranom sulfatnom kiselinom uz dodatak katalizatora (CuSO4 ) i soli koja povisuje vrelište kiseline (K2 SOJ Pritom se sav proteinski i

Prijeslanja uzoraka u laboratorijna analiziranje,dobro je znati koje se metode koristeu laboratoriju jer se za analiziranje jedne vrste biljnog materijalamože koristitinekoliko metoda, te kada se može rezultatanalize kako bi poljoprivrednik mogao na vrijeme nabavitipotrebna dodatna krmiva

1: Aparatura za sadržaja dušika, odnosno jedinicaza razaranje i jedinicaza destilaciju/titracijuuzoraka

neproteinski dušik (osim nitrata i nitrita) prevede u amonij-sulfat. Dodatkom natrijeve lužine oslose amonijak koji se predestilira u 2 %-tne borne kiseline, pri nastaje amonij-borat kompleks. Dodatak O,1 M sulfatne kiseline neutralizira amonij-borat kompleks, te se na temelju utrošenog volumena O,1 M sulfatne kiseline za neutralizaciju udio ukupnog dušika.

Udio sirovih dobije se množenjem postotka dušika s faktorom koji ovisi o vrsti analiziranog uzorka (6,25 za hranu, 6,00 za meso i 6,38 za mlijeko).

Sirove masti

Masti se sastoje od pravih masti (triglicerida) i pratilaca masti koji se otapaju u organskim otapalima (voskovi, klorofil, vitamini, boje). Trigliceridi su glavni sastojak sirovih masti žitarica i uljarica, a samo 50% masti voluminozne krme. Udio sirovih masti se metodom prema Soxhletu, a temelji se na ekstrakciji uzoraka s otapalom (petrol eter ili dietil eter) s hidrolizom ili bez hidrolize.

Mljekarski li,st 03/2009.

Sirovi pepeo

Sirovi pepeo je mineralni ostatak nakon sagorijevanja organske tvari. Pepeo pokazuje sadržaj oksida ili karbonata mineralnih elemenata. Visina udjela pepela može biti pokazatelj patvorenja krmiva jeftinim anorganskim krmivima (pijesak) i njihove

cama tla, što smanjuje energetsku vrijednost suhe tvari. se žarenjem uzorka na 550 °C tijekom 3 h. Iz dobivenog ostatka nakon spaljivanja (pepeo) se mineralni elementi.

Sirova vlakna

Sirova vlakna predstavljaju organski ostatak hrane koji se nije otopio pri kuhanju u otopini 0,225 M sumporne kiseline i otopini 0,313 M natrijeve lužine. Prilikom sirovih vlakana odvajaju se visokoprobavljivi od niskoprobavljivih ugljikohidrata. Metoda se temelji na pretpostavci da otapanje najprije u kiselini, a zatim u lužini oponaša proces probave kod životinja.

Kemijski gledano, vlakna su neškrobni ugljikohidrati. Vlakna krmiva smještena su u biljnoj

stijenci. Vlakna daju strukturnost i voluminoznost krmivu. Prema metodi razdvajanja strukturnih ugljikohidrata na temelju njihove topivosti u otopini detergenta, vlakna se dijele na neutralna i kisela detergent vlakna. Neutralna detergent vlakna (NDV) strukturna su vlakna koja predstavljaju neotopljeni ostatak nakon kuhanja u otopini neutralnog detergenta, a sastoje se od celuloze, hemiceluloze i lignina. Što je sadržaj NDVviši to je energetska vrijednost krme manja. Kisela detergent vlakna (KDV) predstavljaju ostatak nakon kuhanja u otopini kiselog detergenta, a sastoje se od celuloze i lignina. Sadržaj KDV u toplinski tretiranoj krmi pokazatelj je smanjene probavljivosti bjelan-

Kontrola rezultata

Najjednostavniji je kontrole rezultata kemijskih analiza dobivenih za jednu skupinu uzoraka analizom duplikata uzoraka. Ako rezultat analize za uzorak s ponavljanjem nije nastao je problem u proceduri analiziranja. Osim toga, standarda

Slika

ili kontrolnog uzorka (poznatoga kemijskog sastava) na analiziranje sa svakom skupinom uzoraka može potvrditi ispravnost procedure.

Varijacijerezultata

Iz laboratorija se dobije rezultat analize uzorka kao jedan broj. To ne da sijeno za

koje u laboratorijskom piše da sadržava 20% sirovih proteina uistinu sadržava 20% sirovih proteina. To da sijeno sadržava 20% sirovih proteina i plus ili minus varijacija. Varijacije u analizama razlikuju se laboratorijima kao i metodama analiziranja. Za sadržaja

Slika 3: Nativni uzoraksijenai uzorak osušenoga i samljevenog sijenapripremljeniza skeniranje

sirovih proteina prihvatljiva je varijacija od oko 3% laboratorija, tako sijeno koje u jednom laboratoriju sadržava SP 20%, u drugom laboratoriju ili u istom laboratoriju kod ponavljanja analize može sadržavati 19,4- 20,6% SP. Varijacije rezultata su znatno kod sadržaja vlakana u krmi nego kod sadržaja SP. Korištenje NIR spektroskopije za kemijskog sastava uzorakavoluminozne krme i hrane

NIR spektroskopija je nedestruktivna tehnika, opisana kao tehnika koja je ušla u poljoprivrednu i prehrambenu industriju. Od njezina 1960-ih za vlažnosti zrnja, broj aplikacija NIR tehnike u kontroli kvalitete znatno je

Ova metoda analiziranja uzoraka podrazumijeva korištenje infracrvenog svjetla u analitici koje u doticaju sa uzorka procjenjuje kemijski sastav. To je brza, rapidna metoda, zahtijeva minimalnu ili nikakvu pripremu uzorka, jer se uzorci mogu analizirati u nativnom obliku, bez sušenja i mljevenja. Traženi kemijski parametri se nakon skeniranja koje traje od 1 do 3 minute, pa se dnevno može analizirati velik broj uzoraka. Tehnika je ekološki potpuno priznata jer ne koristi nikakve kemikalije. NIR spektroskopija bazira se na razvijenim kalibracijskim modelima vrsta uzoraka kemijskim metodama. Svaki kalibracijski model za NlRS aparat je za odrevrstu uzoraka. Npr., kukuruzna silaža se analizira kalibracijskog modela razvijenog za kukuruznu silažu, a ne kalibracijskog modela za npr. sjenažu. Laboratorij treba imati uhodane procedure za prepoznavanje uzoraka koji odudaraju od razvijenih kalibracija, kao i protokol

Slika 2: Aparat za sadržajavlakana

za pnmJereno analiziranje tih uzoraka. NIRSlaboratoriji koji kao podršku nemaju laboratorije mokre kemije nisu u provjeravati rezultate svojih analiza kemijskim metodama. Nije da laboratoriji koji provode samo NIRS analize imaju dobar program kontrole rada aparata, ali je znatno otežana provjera rada NIRS aparata ako se uzorci krme trebaju slati u drugi laboratorij na analiziranje kemijskim metodama.

NIR spektroskopija je posve odvojena od metoda, jer se sastav analiziranog uzorka voluminozne krme opisuje s obzirom na njegove apsorpcijske osobine u NIR za razliku od tretiranja poduzoraka kemikalijama kako bi se izolirale komponente.

S obzirom na navedene

prednosti, NIR spektroskopija ima široku primjenu za rutinsko

analiziranje vrsta i tipova

Uspješniji kroz iskustvo i inovacije!

Slika 4: NIRS aparat za analiziranjeuzoraka krme

Primjena novih tehnologija u govedarstvu - povratak individualnom pristupu

Piše: Doc. dr. se. lgor

Nerijetko su noviteti smatrani i zanemarivanjem jedinke kao osnove stada. tih tehnoloških rješenja korištena je u zdravstvenog statusa stada kao cjeline, tj. rezultati dospijevali su u

koje je podatke a vlasnici su dobivali skupne prikaze. nica je da se sve podatke na razini pojedinih životinja može pratiti, pogotovo danas, te zadati da upozorava na pojedine životinje koje po odstupaju od prosjeka stada. U tome nam pomaže niz novih pomagala koja se koriste ili se mogu koristiti u govedarskoj proizvodnji. U ovom radu spomenut neke od najnovijih naprava

koje se primjenjuju u govedarskoj proizvodnji.

NOVETEHNOLOGIJE

Cijelu ideju iznio je HALLACHMI2008. godine te ju nazvao precizno (precision livestock farming - PLF). Ideja se zasniva na proizvodnje i nekih drugih fizioloških parametara krava na farmi pomagala koja dobivenu informaciju u koje upozorava i/ili veterinara. Opisat neke senzore koji se koriste, ali i neke nove ideje u držanju krava.

provodi se apliciranjem elektrotransmitera pod kožu, u predželuce, ogrlice ili ušne markice; RFID - radio frequency identifying device). Kod supkutanog apliciranja postoji opasnost od migracije te njegova težeg Druga varijanta je apliciranje u obliku ruminalnog bolusa. U svim se obavlja ili koji su ili žicom ili povezani s koje registrira o kojoj se životinji radi. U supkutanog i intraruminalnog apliciranja razliprijevara izrazito je smanjena. U istu skupinu spada i GPS (global positioning system), kod kojeg satelita možemo locirati tako životinju.

Svjedoci smo promjena pristupu životinja od individualnog do danas pristupa stadu kao cjelini u kontekstu njegova zdravlja. Primjena novih tehnoloških rješenja pratila je dolazak proizvodnijihpasminagoveda, poput holštajn-frizijskoga

On-line analizator mlijekanaprava se nalazi na mljekovodu i u trenutku prolaza mlijeka prilikom mužnje analizira sastav mast, laktoza, i somatske stanice). Dobivene podatke odmah šalje u a neke druge parametre je modela (npr. DMI- dry matter intake ili unos suhe tvari).

Analizator mlijekanaprava prethodnoj koja se nalazi na mljekovodu te registrira pomuzenog mlijeka a dobiveni podatak za pojedine životinje šalje u

Robotizirana mužnja - robot za potrebna ljudska pri mužnji. mužnju u kojem se muzne Krave dolaze i nekoliko puta dnevno navode na sise pa nije na mužnju.

Kompjutorizirana hranidbaautomatizirane hranilice koncentriranim krmivima spojene na i povezane sustavom cijevi sa spremnikom koncentrata. U su spremljeni podaci o proizvodnji pojedine životinje, pa one dobiju koncentrata

Robotiziranamužnja

prema tome koliko proizvode. koncentrata programirane su prema potrebama životinja u fazi proizvodnje. Na ovaj

štedi se koncentrat a krave se hrane prema njihovim potrebama.

Senzor kontrole ležanja (pedometar) - naprava koja registrira koliko je životinja ležala a koliko hodala. aktivnost životinje može na neke promjene u njezinu životu, npr. krava u estrusu.

Detektor šepavosti - senzor koji bilježi svih ekstremiteta kroz vrijeme pa može utvrditi koju nogu životinja manje Dobivenu informaciju u

Kompjutorizirana vaga - vaga koja pri vrlo kratkom zadržavanju životinje izmjeri

Automatiziranomjerenježivotinja njezinu masu te tu informaciju šalje u vrijeme bolusa sa 97%-tnom

Senzor koji registrira trijasosim otkucaja srca, senzor registrira i disanje, ruminacije i temperaturu, a nalazi se u predželucima te poput spomenutih informaciju šalje elektromagnetskim valovima do Dobivene informacije mogu se koristiti za detekciju estrusa, bolesti i prije nego se pojave, eventualno toplinski stres i drugo.

Senzor ruminacija (vokalna ogrlica) - mikrofon u ogrlici koji prenosi zvukove do koje zapis i može mjeriti ruminacije, ritam žvakanja i

Registriranjetrijasa

Automatizirano

oblika tijela (BCS - body condition scoring) - provodi se termalne kamere i koje tako dobivenu sliku. Automatizirano mjerenje životinja - metoda zasnovana na videotehnologiji te kompjutorskoj obradi slike. Dobivenu sliku i pretvara u mjere životinje poput visine grebena, dubine prsa i drugih. Navedena metoda od velike je koristi u istraživanjima životinja koje se drže ekstenzivna pa nisu navikle na blizinu ljudi i mogu biti opasne.

Navedene nove tehnologije uvelike mogu stoi veterinarima na farmama krava. Brojni senzori mogu bilježiti promjene u ponašanju životinja,

Senzorruminacija(vokalnaogrlica) promjene fizioloških parametara i drugo, a dobivene podatke za svaku životinju te može upozoriti na bilo kakvu promjenu vezanu uz pojedinu životinju. Stvarno možemo da se radi o individualnom pristupu životinjama. S obzirom na cijenu, znanje i drugih pitanje je li u našem govedarstvu svu tu tehnologiju koristiti u skorije

PROFESIONALNAHIGIJENAMtJEKARSKIHFARMI ·

Ecolab-ov Premium program

Visoka kvaliteta higijene vimena koja se isplati!

~liiU~ijp'}

Oxy Foam®- Aktivna pjena za higijenu vimena

Aktivna vlažna pjena za higijenu vimena prije mužnje s izvrsnim hipoalergenim svojstvima i tvarima za njegu kože. Sigurno, i jednostavno za korištenje.

~tiil!ft~

A r·

lo Shiela -- Polimerizirana barijera

Aktivna polimerizirana barijera bazirana na jadu (PVP). Osigurava zaštitu i vlaženje kože vimena mužnji.

Blu Gard®

Aktivna barijera smanjuje nove infekcije brzim uništavanjem mikroorganizama na koži vimena. Ubrzava procese ozdravljenja kod kože, štiti od mastitisa. Ne sadrži jod i klor.

VeloucidG!. emulzija

Visoko kvalitetna emulzija koja stvara zaštitni film, bazirana na jadu (PVP). Vrlo bogata i tvarima za održavanje kože vimena u stanju tijekom cijele godine.

Kovex8pjena

pjena za dezinfekciju papaka životinja na bazi peroksioctene kiseline i tenzida je namjena s ciljem uklanjanja problema kao i preveniranja dermatitis digitalisa.

Europski energetski internetski portal za farmere

Piše: Tomislav Pukšec, dipl. ing., Fakultet strojarstva i brodogradnje

I(roz prethodne objavljene u Mljekarskom listu, smo se bavili pitanjima energetske i sti korištenja obnovljivih izvora energije na farmama krava. Opisivani su sustavi na farmama i predlagana rješenja koja bi trebala donijeti energetske uštede. Sva ova znanja i iskustva ali i mnogo više možete na novom GERONIMO internetskom portalu.

GERONIMO internetski portal projekt je Europske komisije u sklopu programa lntelligent Energy Europe, je cilj poticanje energetske na farmama širom Europe. Cilj je da portal postane središnje mjesto gdje farmeri iz cijele Europe, i Hrvatske, na jednom mjestu sve informacije vezane za energetsku koje bi im mogle biti zanimljive. Uz edukativnu svrhu, portalom se želi stvoriti i online zajednica gdje farmeri, kao krajnji korisnici, isto tako komunicirati sa svojim kolegama širom Europe u vidu blogova, foruma i sl. Isto tako, na portalu korisnici mogu pisati svoje i prenositi iskustva te na taj pridonositi boljem povezivanju farmera i u Hrvatskoj i u Europi. Treba napomenuti važnu - portal je dostupan na hrvatskom jeziku tako da ne postoji prepreka.

GERONIMOje projekt koji traje 24 mjeseca, a službeni bio je u studenome 2007. proizvod projekta je GERONIMO internetski portal na adresi http://www.dairyenergy.eu koji se konstantno proširuje novim informacijama i sadržajima kako bi se održavao aktualnim. Cilj projekta je da se pomogne malim i srednjim europskim gospodarstvima da postanu više energetski i otvorena za korištenje oblika obnovljivih izvora energije. Samim time se konkurentnost europskih mlijeka. Tijekom 24 mjeseca ovaj projekt stvara i održava "europsku mljekarsku energetsku platformu" koja:

• farmere na razmišljanje o pitanjima vezanim za potrošnju energije.

• Osigurava pristup informacijama koje farmerima poslužiti kako bi poduzeli mjere s ciljem smanjenja potrošnje energije.

• Vodi farmere u pitanjima financiranja, kredita, zajmova i raznih programa financiranja. daje u EU-25 oko 1,8 milijuna farmera (nakon ulaska Bugarske i Rumunjske i više), govori u prilog potrebe ovakvog projekta koji europske farmere pokušava energetski njih su mala i srednja gospodarstva koja su najinertnija u pro-

mjena na svojim farmama. GERONIMO internetski portal mogu koristiti i farmeri s malih obiteljskih gospodarstava, jer su neki savjeti, postupci i metode univerzalno primjenjivi, dakle ovise o farme. smo pisali kako su farme veliki energije u svakodnevnom radugrijanje vode, mlijeka, vakuumske pumpe, rasvjeta, ventilacija, pumpe za ispiranje itd., potencijalne uštede postaju jasnije. Jedan od ciljeva projekta je i osvještavanje farmera s obzirom na to da oni nemaju vremena, resursa i znanja kako bi se pozabavili energetskim pitanjima na farmi. GERONIMO predstavlja akronim izraza Getting Energy Reduction on Agendas in lndustrial Manufacturing Operations, što "Smanjenje potrošnje energije u industrijski proizvodnim procesima". U ovom farme farma uzete su kao pilot-projekt, jer se metode i postupci koje se koriste u procjeni energetske mogu preslikati i na ostale oblike proizvodnje, dakako, specifite druge proizvodnje. Dakle, generalni postupak tehno-ekonomskog dijela proramjera energetske je standardan i uz modifikacije uspješno se primjenjuje i na druge oblike proizvodnje.

Jednostavno korištenje

- GERONIMO internetski portal napravljen je kako bi bio što jednostavniji za korištenje svojim krajnjim korisnicima. Za potpuno

Portal prvenstveno

služi na korist

farmerima koji na njemu

mnoštvokorisnih informacija, a osnovnicilj je poticanjeenergetske na

farmama širom Europe

korištenje i pristup svim informacijama na portalu potrebna je registracija koja je vrlo jednostavna, brza i besplatna. Nakon što se uspješno registrirate na portal, dobivate pristup svim materijalima i alatima koji se tamo nalaze. Tijekom pregledavanja portala primijetit kako je podijeljen po cjelinama da bi se dobilo na funkcionalnosti i smislenom povezivanju sadržaja.

Prva velika cjelina odnosi se na energetsku na koju otpadaju neke od metoda koje smo opisivali u našimvakuumski sustavi, sustavi ventilacije, mlijeka, zagrijavanja vode, rasvjete i sl. Kroz osnovne sustave na farmi opisani su tehnologija, ali i oprema za sustav. Osim tehnologije i opreme, velik dio zauzimaju i kalkulatori za isplativosti mjere energetske vitosti. Kalkulatori su vrlo jednostavni za korištenje i daju okvirne podatke o vremenima otplate i isplativosti investicije. Na vama je samo da slijedite upute i unesete nekoliko osnovnih poda-

taka potrebnih kako bi se proveo tehno-ekonomski A podaci su potrošnja energije, informacije o proizvodnji, cijeni energenata i sl. Dakako, podaci koji se upisuju ovisit o sustavu koji se Npr., ako odaberete sustav vakuumskih pumpi bit vam kalkulator za vakuumske pumpe, koji vam, nakon što unesete nekoliko osnovnih traženih podataka, isplativost i vrijeme povrata investicije u varijabilni frekvencijski sustav. Uz sve navedeno, u svakoj od kategorija postoji dio namijenjen savjetima i natuknicama koje bi farmerima trebale u i smanjenju energetske potrošnje. Isto tako, u svakoj od kategorija postoji i dio gdje korisnici portala mogu pisati svoje tekstove, svoja iskustva dijeliti s ostalim aanovima.

U drugoj velikoj cjelini govori se o obnovljivim izvorima energije na farmama s posebnim osvrtom na proizvodnje bioplina, odnosno energije iz bioplina. I u ovoj cjelini prisutne su navedene kategorijeoprema, tehnologije, tekstovi koje su napisali korisnici portala i sl. Zakonska regulativa i mogu-

Mljekarski list 03/2009.

financiranja

zahvata na farmi u svrhu energetske ili ugradnje obnovljivih izvora energije važan je segment cijele s obzirom na to da upravo na ovom dijelu može zapeti investiranje u navedene sustave. Upravo zbog toga ovoj temi je jedno poglavlje portala, gdje se predstavljaju financiranja ali i zakonskih regulativa vezanih za obnovljive izvore i poticanje energetske Ovaj dio portala redovito se mora obnavljati, kako bi se tu uvijek našle najnovije informacije važne za farmere. smo istaknuli kako je isto tako vrlo bitna i suradnja farmera, pa zbog toga na portalu postoje blogovi koje korisnici mogu sami pisati, forumi za rasprave, virtualni sajam te virtualna s mnoštvom sadržaja koji bi mogli biti zanimljivi mlijeka. Portal prvenstveno služi na korist farmerima koji na njemu mnoštvo korisnih informacija. U tom kontekstu nadamo se da i hrvatski mlijeka u velikoj mjeri koristiti GERONIMO internetski portal i u njemu vidjeti dodatnu priliku da svoju proizvodnju konkurentnijom te je približe

Utjecaj hranidbe krava na

zdravlje vimena

Krave visoke mogu postizati visoku proizvodnju mlijeka samo zdravim vimenom. krave su podložne upalama vimena (mastitisu), a posljedica je slabija produkcija mlijeka i rano iz uzgoja

Piše: Dr. se. Stjepan Feldhofer

Brojni uzroci mogu izazvati upale vimena - od tehnologije držanja, i higijene mužnje pa do hranidbe. Neposredni su bakterijske infekcije vrste E. co/i, Streptococcus,Staphy/ococcus i druge, koje se nalaze i razmnožavaju u našem okruženju i prenose na vime iz okoliša (preko stelje i površina za ležanje), rukama strojevima za mužnju i sl.

Utjecaj hranidbe

Bolesti može uzrokovati loša,

bakteriološki i plijesnima onehrana, pljesniva i pokvarena silaza, na hrpi zagrijana zelena krmiva, pa i toksinima (otrovnim tvarima) krepka krmiva. Tome treba dodati mikotoksine iz pljesnivih krmiva (aflatoksine, trihotecene, klamidije i candida gljivice), amonijak, nitrate i raspadnute produkte proteina, koji se u mogu mlijekom i tijekom vremena djelovanjem uzrokovati teške upale vimena

Endotoksini imuni sustav životinja, posebice reticuloendotelni sustav jetara i žlijezde, uzrokuju oslabljenu

otpornost organizma i otvaraju putove prodora drugim mikroorganizmima. Djelovanje otrova na molekularnom kompleksom ribonukleinske kiseline stanica može biti osnova i za teže bolesti, kao što su nekroze stanica pa i kancerogene i mutagene promjene.

\ ' ' U ~azdo~lju t~~jenjai : mJesec1ma poslije teljenja fiziološki je cirku: lacija kivi u reproduk: tivnih organa i vimena. Posebice su : jetra koja se mogu : nalaziti u stanju smanjene deto: ksikacijske sposobnosti oma: i propusnosti za toktvari koje dolaze iz crijeva.

03/2009.

lndigestije, acidoze, ketoze, pareze, intoksikacije i slikoji smanjuju detoksikacijsku sposobnostjetara, slabe dakle otpornost organizma, tijekom vremena žljezdane stanice vimena, pogoduju prodiranju u tkivo vimena, uzrokuju broja elemenata (somatskih stanica) u mlijeku i izazivaju upale vimena. Tu uvjetna povezanost hranidbe krava na nekim farmama s pojavama broja somatskih stanica u mlijeku i teškim upalama vimena, otpornima i na antibioticima.

Pokvarena, pljesniva i štetna krmiva treba odmah ukloniti iz krmnih obroka, a za održavanje stanja organizma dobro je davati injekcije kalcijeva boroglukonata i funkciju jetara davanjem vitamina A, D3 , E, niacina i biotina.

Krmni obroci krava moraju biti dobro uravnoteženi, posebice od 2 do 3 tjedna prije i poslije teljenja, energijom, proteinima, mineralnovitaminskim dodatkom i kvalitetnim voluminoznim krmivima. Na ugroženim farmama treba prekomjerno davanje lako probavljivih i topljivih ugljikohidrata, sirovih proteina i NPN spojeva. Posebno treba pripaziti da krmiva nisu zaražena plijesnima i treba upozoriti na prisutnost mikotoksina (atlatoksina, zearalenona, trihotecene i dr.) koji jetra, se mlijekom i na taj neposredno na pojavu upalnih promjena žlijezde i zaraženost mlijeka. Vlažna i zelena krmiva, zbog zagrijavanja, ne smiju dugo stajati na hrpi, posebice za ljetnih i treba ih svakodnevno odmah trošiti.

Upale vimena

Upale vimena mogu biti ne samo eksternog i internoga,

mikrobiološkoga i toksikološkog porijekla, što se zaboravlja, a u vime dospijevaju putem krvi kroz organizam. Izvorna koja ulaze u organizam i uzrokuju upale vimena dospijevaju resorpcijom iz želusustava u indigestija, (opstipacije) i proljeva, kad sluznica probavnog trakta postaje lako propusna za resorpciju stranih i tvari„ Kod krava visoke muznosti (u prvoj laktacije) ponekad se mogu javljati upale vimena kao popratna pojava uz obolijevanje i nekih drugih organa - upala maternice, tijekom duljeg razdoblja oporavka poslije teljenja, uz krobolesti papaka i jetara, bubrega i drugih organa. Obolijevanje vimena uzrokuju bakterijski endotoksini, a to su raspadnuti dijelovi, stijenke i toksini bakterija i organske tvari, prvenstveno iz loše i pokvarene hrane, mikroorganizama iz probavnog sustava i tkiva oboljelih organa.

Mljekarski li,st 03/2009.

ZORA VLJE STADA

U upalnog procesa vime postaje toplo i crveno obojeno. Kasnije postaje hladno, a koža je plave boje. Vime zbog upale postaje tvrdo i bolna, a mlijeko promijenjena izgleda i sadržaja, manje vrijedno ili bezvrijedna za gospodara. Bolest može pratiti povišena tjelesna temperatura i manje uzimanje hrane, a je i životinje. Sekret oboljele vimena vodenast je kao serum i boje. Oboljele krave treba odmah odvojiti i vime što temeljito izdojiti u posebnu posudu, s tim da se što više isprazne i toksini iz upaljenog vimena (po potrebi i uz injekcije Oksitocinhormona).

Osim lokalnog vimena, treba odmah otkloniti i primarni uzrok bolesti (indigestije, intoksikacije, bolesti jetara). Kravama treba dati sondom u burag vode sa sluzi 700 g prokuhanog i Ianenog sjemena. Sluzava lanenog sjemena ima sposobnost vezanja endotoksina i brže štetnog

Vlažna i zelena krmiva,zbogzagrijavanja,ne smijudugo stajati na hrpi, posebiceza ljetnih

ZORA VLJE STADA

digesta iz probavnog sustava. Treba pregledati zdravstveno stanje papaka i reproduktivnih organa, a prema potrebi i ' ' su upalom zazadnje vimena.

Indigestije, acidoze, ketoze, pareze, intoksikacije i koji smanjuju detoksikacijsku sposobnost jetara slabe otpornost organizma i tijekom vremena žljezdane stanice vimena, pogoduju prodiranju u tkivo vimena, uzrokuju broja elemenata (somatskih stanica) u mlijeku i izazivaju upale vimena. Tu uvjetna povezanost hranidbe krava na nekim farmama s pojavama broja somatskih stanica u mlijeku i teškim upalama vimena, otpornim i na antibioticima.

Mastitis i postupci s prvotelkama

Treba posebno istaknuti problem broja somatskih stanica i upala vimena koji se javlja u junica poslije prvog teljenja. Kod junica su poslije teljenja pojave sustezanja i zadržavanja mlijeka u alveolama vimenu (blokada mlijeka), a posljedica je slabija muznost i upale vimena. Kao uzrok sustezanja mlijeka pri mužnji navode se stresna stanja i bolne otekline vimena. Stoga u tijeku i poslije teljenjajunice treba maksimalno od nepotrebnih stresova i treba upozoriti na uzroke.

Važno je da se u odnosu na smještaj prvotelki pridržavamo postupaka:

• broj starijih krava u skupini svoju dominaciju i izaziva strah i nemir u životinja. Stoga je dobro da se visoko gravidne junice drže nekoliko tjedana prije teljenja s drugim

starijim, gravidnim i zasušenim kravama, da se na taj upoznaju i privikavaju na nove uvjete držanja i hranidbe u razdoblju muznosti.

• Junice moraju imati prije i poslije teljenja dovoljno prostora za miran ležaj, lagan pristup hrani i vodi za kao i otvoren put bez grubog tjeranja do izmuzišta.

• S mladim kravama poslije teljenja treba postupati blago, bez buke. Treba uznemiravanje i prisutnost broja krava i radnika, kao i grub postupak s kravama u izmuzištu.

Teška teljenja su teška teljenja mladih, nedovoljno razvijenih ali i dobro uhranjenih i junica. broj teških teljenja uzrokovan je preobilnom hranidbom i njem junica u posljednjim mjesecima gravidnosti, u kojima je i najintenzivniji rast ploda. Pritom treba upozoriti na pravilnu tehnologiju i uzgoja junica, hranidbe i sastave krmnih obroka.

Teška teljenja povezuju se s tjelesnom i ploda, koja može biti od bika (širina i butova - za mušku telad simentalske pasmine), i prolaza teleta kroz pokanal uvjetovana pasminskim tipom junice (širinom i dužinom zdjelice - posebice znakod holstein-frizijskih junica). Junicama u tom treba obvezno pri teljenju.

Odbijanje teladi

Odbijanje teladi poslije poroda i mužnja izaziva emocionalni stres u krava i bol zbog otekline (edema) vimena. Odmah poslije teljenja telad treba odvajati od krava, osušiti, smjestiti u posebne boksove i napajati mlijekom (kolostrumom). Na taj može se smanjiti stres zbog odvajanja teleta.

Mužnja Pranjem toplom vodom i blagom masažom treba poticati mlijeka, a time ublažiti i bol zbog otekline vimena. treba pripaziti na higijenu držanja, hranidbe i mužnje - da se krava i vimena što je jedan od neposrednih uzroka upala vimena. Postoje i preporuke da se junice s jakim oteklinama vimena, ako ranije prije teljenja nalijevaju i ispuštaju mlijeko a ne može se regulirati hranidbom, i ranije izmuzivati. Tako se može smanjiti broj upala vimena u mladih krava, ali u takvim treba imati spremljene zalihe kolostruma u dubokom smrzavanju za hranidbu teleta poslije teljenja.

Mlade krave, prvotelke, treba prve puštati u izmuzište, da se zadržavaju i manje uznemiruju u da se smanji napetost i dobije više vremena za mirnu mužnju. Davanje prednosti u izmuzištu mladim kravama raniji povratak u hranilište i dulji boravak kraj krmnog stola, tako da mogu mirno i bez smetnje od starijih krava konzumirati više kvalitetnih krmiva potrebnih ne samo za muznost i za njihov tjelesni rast koji još nije završio. To smanjiti sustezanje mlijeka i upale vimena. na izlazu, u blizini izmuzišta moraju se nalaziti pojilice s i ne previše hladnom vodom da krave utaže U posebnim potpuno izmuzivanje vimena može se injekcijom Oksitocin hormona koji djeluje na hipofizu i od blokade mlijeka.

Tijek hranidbe svježe oteljenih junica treba organizirati na isti kako se provodi s kravama u tranziciji poslije teljenja, a uvod u muznost po sustavu postupnog i krmnih

u suradnji s

Acidoze i laminitisi

Piše: Prof. dr. se. Vlatko

Za krave su glavni izvor en~rgije ugljikohidrati, om su veoma u njihova zdravlja. Krave visoke i krave hranjene lošom krmom moraju dobivati hranu bogatu škrobom (ugljikohidratima). Razgradnjom zrnja žitarica (škroba) u buragu nastaju organske kiseline i zbog toga je pH-buraga blago kisel, odnosno 6,8 - 7,0 (6,2-7,2). Acidoze buraga nastaju konzumiranjem velikih krmiva koja sadržavaju ugljikohidrate (zrnje žitarica), i to u prvom mjesecu nakon teljenja. Posljedica prevelikog konzumiranja zrnja žitarica (škroba) smanjenje je broja bakterija koje pretvaraju jaku kiselinu u slabije organske kiseline i zbog toga se pH-buraga smanjuje niže od 6. Nedisocirane i druge organske kiseline putem krvi dolaze u jetra, a u da ih jetra i druga tkiva ne metaboliziraju dovode do metaboacidoze. U krava s metaboliacidozom, kemijskom analizom mlijeka je mala razlika (0,4%) masti i

Zbog velikih organskih kiselina, u buragu je niski pH i on ubija mikrobnu populaciju a pritom se još histamin koji nakon apsorpcije uzrokuje vazokonstrikciju i potom vazodilataciju kapilara u papcima. kapilara u tkivima ispod i oko rožine papaka, nastaju otekline, upalni procesi na

papcima s temperature papaka i u stvaranju rožine. Zbog niskog pH nastaju sluznice buraga kroz koja u krvotok ulaze bakterije i praživa, oni budu krvlju prenijeti do jetara, bubrega i srca njihove upale. U krava laminitis mogu uzrokovati koji nisu povezani. Pogrešna hranidba Od koji uzrokuju laminitis na prvom mjestu je hranidba obrokom koji sadržava visok udjel škroba i koji razgradnjom u buragu dovode do acidoze. Simptomi laminitisa pojavljuju se nakon više tjedana pa i mjeseci i acidoze buraga.

i ' ' ?d važnij~h. ~zroka po: Jave lamm1t1sa treba : spomenuti i pljesnivu hranu, od: nosno otrove plijesni - miko: toksine koji veoma štete zdravlju : goveda.

krava ne smije sadržavati više od 20 (25)%, odnosno 30%škroba i drugih od ukupne suhe tvari. Acidoza se u krava pojavljuje u razdobljima tehnološkog procesa proizvodnje mlijeka. Prvo razdoblje pojave acidozeje 20 dana prije teljenja ako se u obrok naglo unesu energetska krmiva, jer pa pile sluznice buraga nisu apsorptivnu površinu, mikrobnoj populaciji treba dulje razdoblje za prilagodbu na nova krmiva, a u to je vrijeme i niska konzumacija suhe tvari. Acidoza se može pojaviti u

uzrokujulaminitisna prvom mjestuje hranidbaobrokom koji sadržavavisok udjel škroba i koji razgradnjomu buragu dovode do acidoze

razdoblju od 45. do 120. dana laktacije kao posljedica pogrešaka u formiranju obroka i pri hranidbi premalom vlakana i prevelikom škroba, jer je u tom razdoblju krava sklonija konzumaciji koncentrata u odnosu na voluminoznu krmu (sijeno). Pri prenaglom koncentrata u obrok krava pojavljuje se acidoza buraga, koja se smanjenom konzumacijom hrane i proizvodnjom mlijeka a je i pojava ketoze. U krava hranjenih silažom s malo suhe tvari se pojavljuje laminitis u odnosu na krave hranjene silažom s suhe tvari. Silaže od provenutih kao i starijih trava sadržavaju vlakana od prevlažne silaže, vlakna preživanje i bolje sline a time se umanjuje nastanka kisele indigestije.

Prevencija acidoze

Acidozu buraga možemo na više Burag treba pripremati za visokokoncentrirani obrok tijekom razdoblja tranzicije, odnosno rane laktacije, i to tako da se postupno udjel koncentrata u obroku do koja odgovara 0,85% tjelesne mase krave. Od ukupne suhe tvari obroka

l,~~l03/2009.

Acidoze buraga nastaju konzumiranjemvelikih krmiva koja sadržavaju ugljikohidrate (zrnježitarica), i to u prvom mjesecunakon teljenja

koncentratom se smije namiriti najviše 60% ukupne suhe tvari. koncentrata u obroku treba postupno u porcijama od 0,5 kg na dan. se suzbija tako da se kravama daje u obrok dugo sijeno u 15% ukupne suhe tvari obroka, ili najmanje 2 kg na dan.

\ ' ' Krave bi tr~bal~ ~ra~iti potpuno 1zm1Jesamm · obrokom, da se smanji nagla proizvodnja organskih kiselina nakon konzumiranja samo koncentrirane krme a ujedno biranje i konzumacija pojedinih krmiva (npr. koncentrata) koja goveda rado jedu.

Pri hranidbi (odvojenom davanju pojedinih krmiva) krava, hranidbu treba provoditi najmanje puta na dan, tako da se pri svakoj hranidbi najprije daje sijeno a potom 1,5 - 2 kg koncentrata.

U obrok krava treba uvijek dodavati natrijev bikarbonat i magnezijev oksid ako se hranidba provodi: obrokom u kojem silaža cijele kukuruzne biljke više od 60% suhe tvari obroka, ako je silaža vodenasta (malo suhe tvari), ako krmiva kojima hranimo sadržavaju malu vlakana, ako obrok sadržava malo dugog sijena, ili ako se u dnevni obrok stavlja velika koncentrata, npr. 2,5% tjelesne mase krave. Nadalje, ako se krave hrane sitno mljevenim koncentratom, potom u da koncentrat sadržava veliku brzo razgradivog škroba (njega sadržavaju pšenica i nadalje u toplinskog stresa i pri niskom sadržaju masti u mlijeku. U svim navedenim svakoj kravi dnevno treba dati 100 - 150 g natrijevog bikarbonata i 50 - 90 g magnezijeva oksida. Puferi koji sadržavaju natrij ne smiju se davati kravama i osobito junicama

tijekom suhostaja.

U toplinskom stresu smanji se puferni kapacitet krave, ona manje jede i slabije preživa premda obrok sadržava dovoljno vlakana. Krave su sklone konzumaciji koncentrirane krme a nerado uzimaju suha voluminozna krmiva. Takav hranidbe dovodi do pojave kisele indigestije odnosno acidoze.

U preventivi acidoza buraga dobro je davati kravama žive kulture kvasaca u 10 g/dan/grlo, jer one broj bakterija i smanjuju koncentraciju kiseline u buragu. U preventivi acidoza buraga i pojavi laminitisa korisno je u obrok davati biotin (vitamin H) koji je u sintezu kreatina, glavne strukturne kože i papaka. od 20 mg biotina na dan po kravi poboljšava rožine papka (rožina postaje a ujedno povisuje 1 kg/dan mlijeka tijekom cijelog razdoblja

Proizvodnja i korištenje boba

Piše: Dr. se. Darko Uher

Nakon boba ne bi trebalo uzgajati mahunarke. Nije osjetljiv na uzgoj u monokulturi. Osnovna obrada za bob treba biti duboka oko 30 cm u kasnu jesen. Predsjetvena obrada zimske brazde treba biti nešto dublja nego za ranih jarih kultura koje se siju tijekom ožujka. Tlo za bob gnoji se stajnjakom od 20 do 30 tiha, ali mu treba osigurati i od 60 do 70 kg dušika, od 60 do 100 kg P2 0 5 i od 100 do 120 kg/ha K20. gnojiva daju se u pripremi tla za sjetvu i u prihrani (pola Bob dobro reagira na mikroelemente molibden, bakar, bor i cink. Za proizvodnju zrna bob se sije u kulturi. da zrna boba varira ovisno o formi i kultivaru, a iznosi od 300 do 2400 grama mase 1000 zrna, i norme sjetve u vrlo su velikom rasponu. Norma sjetve boba je od 40 do 60 biljaka po m 2 za proizvodnju zrna, dok je sklop za proizvodnju zrna s razmakom (od 30 do 40 cm) od 70 do 100 biljaka po m 2 kao i za proizvodnju krme.

Za proizvodnju zrna bob se može sijati na razmak od 40 do 60 cm, ovisno o sorti. Sitnozrne sorte siju se na razmak od 40 do 50 cm, a krupnozrne od 50 do 60 cm. sjemena po 1 hektaru varira od 100 do više od 300 kg, ovisno o sjetve, formi, sjemena i cilju proizvodnje. Bob za klijanje treba puno vlage. Stoga se sije na dubinu

od 5 do 7 cm. Na lakšim tlima sije se dublje, kao i u kasnijim rokovima sjetve. Prije sjetve dobro je sjeme inokulirati bakterijama Rhizobiumfabae.

' ' Valjanje nakon sjetve treba obaviti ako je suho tlo, što je u vrijeme sjetve boba iznimka, osim u postrnoj sjetvi. Drljanjemse razbija pokorica.

U širokorednoj sjetvi, prema potrebi možemo kultivirati tlo. Korove možemo suzbiti herbicidima prije sjetve (Treflan EC,Avadex BW), nakon sjetve a prije nicanja (Dual 960, Bladex 50 SC). Suzbijanje bolesti i štetnika u usjevu boba se ne provodi, ali i ovaj zahvat treba primijeniti u napada. Žetvu boba možemo obaviti jednofazna. U jednofaznoj žetvi dobro je prethodno završiti vegetaciju desikantima (desetak dana prije žetve) i kad se listovi osuše obaviti žetvu kombajnima, koje moramo prilagoditi za žetvu boba. Žetvu boba za zelenu krmu ili zaoravanje za zelenu

je predusjev za okopavina ali i žitarica, jer u tlu ostavlja dosta dušika, odnosno biološke ostatke povoljnog N:C omjera, povoljnu strukturu tla te mikrobiološki aktivno tlo

gnojidbu obavljamo kao i za lupinu. Prinos zrna kod boba se oko 3 tiha, ali može biti i znatno (tablica 1). Nakon žetve sjeme boba treba dosušiti na manje od 14%

Tablica1: kemijski sastav zrna boba

Bob Bob Kemijski bijelog obojenog sastav cvijeta cvijeta (g/kg) (g/kg)

Bob u cvatnji

NDV = Neutralna detergent vlakna (celuloza, hemiceluloza, lignin, netopljivi pepeo)

KDV = Kisela detergent vlakna (celuloza, lignin, pepeo)

NET = ekstraktivne tvari

Zrno boba

FORTUNAAGROd.o.o.

, a ,,.

te/01/2791-892,fax2796-316

agro@fortuna-vrbovec.hr

Putokaz-kakodo nas: 100m u smjeruDubraveod ceste Vrbovec-Dubrava i izlazaVrbovecIstoksa autoputaZagreb(Vž)-Bjelovar

KREDITIod 5 do 1Ogodina

Kreditnekartice do 60 mjeseci

IZNIMNA SNAGA I SUPERNISKA POTROŠNJA

IRTNERI:,m;a -Etakd.o.o.St.Aaaoola;032/111).372, lm -NilHJiJd.o.o.8atJan,~-211 Kim-~d.o.o. lmib, 033/13().199,Sjev.Hl'a-Ufl'IISd.O.O. 042/241-144 r F/1i

rjema (Vali

F balirke - k uprav iz k vezanje mrežo go automatsko po anj izbaciv • noževi ,.,,,-....a11.--:::ll otokose .-a1111J1 eutz-Fahr licenca

iskastikultivator :ratka tultiviranjenak :etvebez

GORIVA

{t Aafrviqebaafb VOGELMNOOT \f!:J ....,..... ,.. SIP li aElllA

Stražnji tJtovarivaci Rotacijske kosil" Pneum. umj. gnojiva • .-?~I'~

Na tržištu visoke otkupne cijene junadi

Piše: Krešimir Jakuš, dipl. ing.

Otkupne cijene junadi simental ske pasmine tijekom prve polovice 2008. godine bile su na nižim cjenovnim razinama. Prootkupna cijena tijekom tih mjeseci bila je nešto iznad 13 kn/kg ŽV. trend cijena u drugoj polovici 2008. godine nastavljenje i ove godine. Tijekom druge polovice 2008. godine otkupne cijene porasle su za 12,4%, a u 2009. godine cijene su više za daljnjih 3, 7%. ove godine otkupna cijena junadi na sajmovima i otkupnim mjestima iznosila je 15,41 kn/kg, što je u odnosu na isto razdoblje lani više za 18,63 %. Muška simentalska junad je tržena po cijenama od 14 do 17 kn/kg ŽV. Na tržištu nema problema s prodajom, sve što se ponudi utrži se. Pad cijena hrane zasigurno je utjecao na zadovoljstvo što se i na potražnji teladi za tov. Na stabilnost tržišta, na više otkupne cijene i europsko tržište. Otkupne cijene trupova na tom tržištu tijekom cijele 2008. godine nisu se mijenjale i zadržane su na višim cjenovnim razinama. Takvo stanje na tržištu pratimo i tijekom prva dva mjeseca u 2009. godini.

Pad cijena hrane zasigurnoje utjecao na zadovoljstvo

što se i potražnjomteladi za tov

Tablica 1: Otkupne cijenežive stoke na RH tržištu

Tele (simental. P. 80-160 kg)

Krava simental. P. (za klanje)

(22-35)

(4-12)

Tablica2: Otkupne cijene trupovaR3 klase

Izvor: EV-komisija, obrada TISUP-MPRRR

• -cijena trupa iz kn/kg žive vage u euro/100kg prema srednjem HNB-a -klasa kvalitete R3, randman 57%, konverzacijski faktor 1,752, umanjeno za 2%-kalo

Otkupne cijene trupova R3 klase na razini EU-27 na najvišim su cjenovnim razinama unatrag pet godina. U tjednu do 08.02.2009. godine otkupna cijena trupova R3 (EU-27) iznosila je 334,30 eura/100 kg, što je u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja više za 4,45 %. Najviše otkupne cijene trupova u navedenom tjednu evidentirali smo u Gr425,5 eura/100kg te Italiji 363 eura/100kg dok su najniže cijene evidentirane u Poljskoj 222,6 eura/100kg. otkupne cijene trupova na tržištu iz otkupnih cijena žive muške simentalskejunadi) s europskom cijenom, otkupna cijena trupova u RH

o.g. bila je viša za 7%. Tijekom i ožujka na

europskom tržištu se stagnacija cijena uz blagi pad cijena. Interes za teladi na tržištu ne jenjava, cijene visoke

Od godine na dotržištu se interes poljoprivrednih za tovom junadi. Jeftinija hrana, kukuruz u silosima samo su neki od razloga što interes za tovom junadi raste. No, interes za tovom, manji broj teladi raspoloživih za prodaju rezultira visokim otkupnim cijenama simentalske teladi. ove godine· otkupna cijena simentalske teladi na sajmovima i otkupnim mjestima iznosila je 26,30 kn/kg što je više za 7,40 %u odnosu na lanjske cijene. Na kontinentalne Hrvatske ženska simentalska telad

tržena je po cijenama od 22 do 25 kn/kg, a muška od 24 do 31 kn/kg ŽV ovisno o dok su na jadranske Hrvatske cijene bile i do 35 kn/kg ŽV. Osrednja ponuda i potražnja krava za klanje, cijene više nego lani Nakon rekordno niskih cijena krava za klanje u 2008. godini, posebice u prvoj polovici godine, 2009. godine otkupne cijene krava za klanje su na višim cjenovnim razinama.

otkupna cijena krava za klanje iznosila je 7,62 kn/kg i viša je za 26,16%u odnosu na cijene od prije godinu dana. Na kontinentalne Hrvatske otkupne cijene starijih krava za klanje su bile od 4 do 7 kn/kg ŽV dok su kvalitetne krave za klanje tržene po cijeni i do 12

Starigrad, Lipanjska 55, Koprivnica• Tel:048/634-020 • Fax: 048/222-091

SOJA ZA (baypas protein) mješavina je tostiranog I m sojinog zrna s tanblom ~o'O te je visok.okoncentrinual energijer Unolne kiseli zašti~nl amino Unaiatioksldan ta.

Obezrožavan ·e teladi

Pri uspostavljanjuhijerarhijskeljestviceu stadima kravas rogovima nerijetkesu ozljede grla koje mogu biti teže i trajne poputtrajne

ozljede oka, vimena itd.

Piše: Mr. se. MIIJenko

Tijekom posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se sve više poljoprivrednih proizodlu-

za izgradnju novih suvremenih staja za krave. novih farmi je sve izraženijoj realizaciji Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje ali i cjelokupnoj razvojnoj politici Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. Kako su staje uglavnom slobodnog držanja, obezrožavanju teladi morat se sve pažnja. Naime, u stadima slobodnog držanja neminovno dolazi do uspostave hijerarhijske ljestvice krava (borba za dominacijom). iz iskustva znaju da postoje krave koje su takvog temperamenta da jednostavno moraju biti glavne u stadu. Pri uspostavljanju hijerarhijske ljestvice u stadima krava s rogovima nerijetke su ozljede grla koje mogu biti i teže i trajne (trajne ozljede oka, vimena itd.). Važno je napomenuti da krave rogovima mogu ozlijediti i ljude koji su u svakodnevnom (vlasnici, radnici na farmi) ili povremenom dodiru (veterinari, posjetioci farmi) s kravama. Posebna opasnost ljudima prijeti od rogatih bikova koji znaju biti vrlo agresivni. Prema literaturnim navodima, u je od 1977. do 1978. godine od rogova bikova smrtno stradalo 50 ljudi, dok ih je 3200 bilo

Obezrožavanje je važno i u tovne junadi. U obezrožene

junadi zabilježeno je manje ozljeda, trebaju manje prostora na hranidbenom stolu, sigurnija je manipulacija s takvom junadi itd. se prilikom prevoženja tovne junadi miješaju grla iz boksova. U takvim junad u kamionu i skladištu klaonice ponovno pokušava uspostaviti hijerarhijsku piramidu. Rezultati na liniji klanja pokazali su da trupovi dobiveni od obezrožene junadi imaju manje modrica, što je rezultiralo smanjenim gubicima. Naime, dijelovi mesa koje je modroplave boje od udaraca rogovima neminovno mora u preradu, što u rezultira nižom cijenom nego daje završilo u prodaji kao svježe. Zbog svega navedenog, u gospodarski jakih zemalja razvijene poljoprivrede gotovo sva telad podliježe obezrožavanju u dobi od 2 do 4 tjedna života.

Telad na glavi ima rožnatu tvorevinu prosjeka 2 cm koja predstavlja epidermalnu osnovu roga, tzv. korijen roga. Ako se korijen u mladosti ukloni, je razvoj i rast roga. U suprotnom, dolazi do rasta roga koji se sastoji od koštanog produžetka kosti i rožnate presvlake. U središtu rožnatog dijela nalazi se produžetak stražnjega sinusa, tzv. kornualni sinus, tu se još nalaze arterije i vene koje krvlju opskrbljuju rog, te završeci.

Postoji nekoliko metoda obezrožavanja teladi:

• obezrožavanje kemijskim sredstvima,

• obezrožavanje uklanjanjem korijena roga:

- korištenjem posebne naprave tzv. tube,

- korištenjem "Barnesovag odro-

- izrezivanje roga posebnim kliještima,

• obezrožavanje - spaljivanjem roga (kauterizacija) elekakumulatorskim ili plinskim aparatom (termokauterom).

OBEZROŽAVANJETEIADI KEMIJSKIMSREDSTVIMA se koristi u teladi u dobi od 7 do 20 dana, kada je pod pritiskom još pokretan, odnosno kada još nije okoštao. U svijetu se od kemijskih sredstava u svrhu obezrožavanja teladi koriste KOH,NaOH, H2 SO4 , HNO3 • Obezrožavanje sodom (NaOH) soda spada kemikalije te se koristi u obliku ili kao pasta (slika 1). Kako je soda jako alkalno sredstvo, treba biti vrlo oprezan i obvezno koristiti gumene rukavice.

Postupak obezrožavanja sode:

• prije obezrožavanja teletu treba fiksirati glavu,

• ošišati dlaku na mjestu gdje smo napipali rožnati izdanak u promjeru oko 2 cm,

• ošišano mjesto navlažiti vodom ili još bolje povremeno namakati u vodi,

• okolinu namazati vazelinom ili cinkovom vitaminskom da kemijsko sredstvo ne okolni dio samo korijen roga,

• kružnim pokretima ošišano mjesto trljati tako dugo (oko 2 min.) dok koža ne pocrveni i dok se ne pojavi krvarenje,

Tldvorogau formiranju

Slika 1: Pasta za odražavanje i upotrebe

• tele nakon obezrožavanja držati individualno,

• ako tele siše kravu ne smije se puštati pod kravu dok se rana u potpunosti ne osuši jer bi moglo prenijeti kemikaliju na vime krave i tako ga oštetiti,

• tele dva do tri dana ne puštati u ispust u da pada kiša, kako ne bi došlo do ispiranja kemikalije i doticaja s teleta.

Postupakjejednostavan, no, ne se jer je bolan za tele, ako se ne pazi može do okolnog dijela kože (slika 2) pa i teleta ali i osobe koja radi.

OBEZROŽAVNJE

UKIANJANJEMKORIJENAROGA

Za obezrožavanje u svijetu su u primjeni naprave. Za gotovo sve vrijedi osnovna napomena da obezrožavanje treba provoditi osoba zbog komplikacija (naknadno krvarenje). Crtež 1 prikazuje shematski prikaz glave teleta i liniju koju treba poštivati pri obezrožavanju teladi. Odrožavanje teladi posebne naprave tzv. tube

Ovaj obezrožavanja radi se kad je telad u dobi do 2 mjeseca, odnosno dužina roga ne smije biti od 3,5 cm. Instrument koji se koristi proizvodi se u nekoliko

Ovisno o promjeru baze roga koji se uklanja, promjer instrumenta mora biti 0,5 - 1,2 cm

Instrument se postavi da uhvati bazu roga_ i zatim se jako

Slika 2: Loša upotrebakemijskog sredstva

tanje. Kakoje jako oštar kožu i otkida korijen roga.

Obezrožavanje teladi korištenjem "Barnesova

Koristi se za obezrožavanje teladi koja je u dobi od 2 mjeseca pa do godine dana. Instrument se proizvodi u nekoliko

Promjer instrumenta koji se koristi kao i kod "Tube" ovisi o bazi od koje mora biti 0,5 - 1,2 cm

Instrument se namjesti tako da najširi dio oštrice obuhvati najširu bazu roga. Postupak je kao da se radi sa škarama za obezrožavanje, samo što se ovdje uhvati

Crtež 1: Shematskiprikaz dijela glave teletai linije reza roga promjer korijena roga.

Rezanje rogova teladi kliještima

Kliješta za obezrožavanje su posebno konstruirana i koriste se za skidanje rogova u malo starije teladi od 3 mjeseca do godine dana. Ovdjejevažno napomenuti da je uz rog koji je formiran potrebno skinuti i od 1 do 1,2 cm kože koja ga obavija pri korijenu, kako bi se ponovni rast roga. Pri ovom obezrožavanja moguje krvarenje nakon skidanja roga, koje se mora zaustaviti.

OBEZROŽAVANJE

Obezrožavanje teladi termiputem je a osnovna razlika njima je u korištenju energije kojom se zagrijavaju. Tako postoje koji koriste energiju iz mreže i akumulatorski koji koriste energiju 12 V akumulatora, te plinski termokauter koji se može na bocu s plinom (slika 6).

prema dolje, uz istodobno zakre- Slika 3: Instrumentza uklanjanjekorijenaroga"Tuba"i upotrebe Mljekarski li,,,;t 0.'J/2009.

Slika 4: Instrumentza obezrožavanje"Barnesov i upotrebe

Slika 5: Kliješta za obezrožavanje i upotrebe

Plinski termokauter nije našao mjesto u primjeni.

Obezrožavanje teladi termokauterom Najrašireniji postupak obezrožavanja. Telad se obezrožava u dobi od 3 do 6 tjedana (kada se vršci rogova mogu pipati), dok je maksimalna dob teladi 8 i 1O tjedana. termokauter koji se na akumulator postiže nešto niže temperature (200 - 400 0 C) i potrebno mu je puno dulje zagrijavanje u odnosu na termokauter koji koristi energiju iz mreža (500 °C za S - 1Omin.). Postupak obezrožavanja termokauterom:

• Teletu treba fiksirati glavu.

• Napipati rožnati izdanak i na njega prisloniti glavu termokautera prethodno zagrijanu na 500 °C (7 - 8 min. nakon ukljuu mrežu). Termokauter, kad je prislonjen na rožnati izdanak, rukom treba zakretati lijevo - desno (slika 7). Ovisno o i dobi postupak može trajati svega 1O- 20 sekundi, a zatim treba pogledati boju kože. Mora poprimiti boju bakra a u unutrašnjost tog tzv. prstena mora se vidjeti polje bijele boje (slika 8). Ako boja nije takva, termokauter treba prisloniti na rog još 1O- 15 sekundi i opet pogledati boju.

• Nastalu ranu treba poprskati antibiotskim sprejem (slika

Slika 6: tipovi termokautera

lnter-Ago ....,

Prodaj

visoko kvalitetnih steonihJuntca

HOLSTEI , SIMENTALr GOVEDO

u sustavu selekcije i JUNICA i BIKOVAza uzgoJ u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našojkarantenisteone junice vrhunskekvaliteteiz AUSTRIJE I

ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.

posrednike,kupite junice direktno od

1Ogodina u 'Hrvatskoj

(.g,hvaljujemona povjerenju

KraljaTomislava22,HR-48260Križevci Telefon:048681393,fax:048681394

Mobiteli:0916170696,0916170636

P-m::iil·intPr-::inrn@krt-rnm.hr

Mikroklima u nastambama

za goveda

Organizam krava u proizvodnji mlijeka traži okružje. Zahtjevi su osobito u odnosu na temperaturu i vlažnost zraka te svjetlo. Problem okružja mora se promatrati primarno sa stajališta kretanja energije i potreba održavanja tjelesne temperature krava unutar razmjerno uskih granica

Piše: Joslp Haluška, dipl. lng., Hrvatski centar

I(ada se odnos stvaranja topline i njezinih gubitaka poremeti, dolazi do životnih funkcija u organizmu. Krave u proizvodnji mlijeka imaju temperaturu oko 8 °C (Kabler), pa je za njih hladno temperaturno niže od 8 °C a toplo više. Druga temperatura, tj. ona koja prijelaz iz toplog u suviše toplo poje 21 °C. Kada se krave drže u

okružju temperature niže od 8 °c, gubitak topline (zbog hladnog okružja) stvaranjem energije u tijelu, odnosno mijenom energije.

Okružje i proizvodnja mlijeka Kod dužih držanja krava na temperaturi okružja nižoj od 8 °C (dakle ispod temperature), dolazi do pojave prilagodbe pri se krave hladnom okružju stvaranjem topline. U granicama temperature okružja u kojima je pri-

lagodba krava niskim temperaturama, raste neproduktivni utrošak energije hrane za pokrivanje gubitaka topline njem i konvekcijom. To jasno proizlazi iz bilance energije. Ako se od ukupne energije hrane dio mora upotrijebiti za pokrivanje potreba organizma za održavanje topline, ostaje manji dio, kao neto energija, koju je iskoristiti u proizvodnji mlijeka. Jasno je da se u hladnom okružju u konstantnoj proizvodnji krave moraju bolje hraniti. Kako je u tim uvjetima

funkcija tiroide i nadbubrežnih žlijezda normalna, jasno je da niže temperature ne izazivaju štetne posljedice po proizvodnju i zdravlje krava. Takvo je stanje u uvjetima u kojima je osigurana normalna regulacija ne samo stvaranja energije nego i gubitka odvoi isparavanjem.

Dakle, regulacija stvaranja topline provodi se hrani i njezinim utroškom za stvaranje topline, a regulacija gubitaka topline spomenutim putovima kondukcije, konvekcije i evaporacije. U hladnom okružju evaporacija je gotovo u potpunosti zaustavljena, ali nije radijacija a katkad ni kondukcija i konvencija.

Tjelesne temperature krava

Normalna tjelesna temperatura krava iznosi oko 38,6 °C. Ta je temperatura rezultat bilance stvaranja topline kemijskim procesima koji se odigravaju u organizmu krava, a kojim se kemijska energija pretvara u toplotnu i gubitka topline konvekcijom i isparavanjem. Da bi se temperatura tijela održavala unutar granica normale, odnos stvaranja i gubitka topline mora biti reguliran pa je u tu svrhu u organizmu krava stvoren regulacijski termostatski mehanizam

Iz gospodarskih je razloga organizmu potrebno da tjelesnu toplinu, pa se moraju stvoriti uvjeti koji u razdoblju niskih temperatura podržavati smanjenu radijaciju, konvekciju i evaporaciju.

: ' ' Smanjenje radijacije kao : gubitka topline · za goveda zagrijavanjem okružja financijski nije prihvatljivo, ali se do mjere u zatvorenim prostorima to može smanjenjem okružja : vanjskim hladnim zrakom, dakle : smanjenjem ventilacije.

Smanjenje gubitka topline može se ublažiti smanjivanjem kretanja zraka u staji, što smanjenjem ventilacije a još više kroz hladni, toplotna neizolirani ležaj. gubitka i smanjenja topline smatra se potpunim, ako se kod krava otkloni utrošak topline za prisilnu evaporaciju. Do utroška topline u hladnom okružju na prisilnu evaporaciju dolazi u kada su krave vlažne, odnosno kada leže na vlažnim ležajevima. Taj utrošak topline može biti tolik da dovodi u pitanje ne samo proizvodnju nego i zdravlje krave.

Utjecaj vlage

Utjecaj vlage u hladnom okruZJU na ekonomiku proizvodnje dosta je lako·• Da bi se isparila voda s vlažne kože, za svaki kg potrebno je utrošiti 580 kg/Cal. Ako da krava dnevno mora ispariti 3 litre takve vode, proizlazi da za to morati utrošiti 1750 kg/Cal, odnosno oko 1,5 HJ neto energije. vrijednost 1 HJ - 1,10 kn, proizlazi da je ekonomski gubitak zbog vlažnog ležaja oko 1,65 kn na dan u razdoblju niskih temperatura (nižih od 8 °C).

Gubitak kondukcijom kroz hladni ležaj iznosi najmanje dvostruko toliko, što da se tom problemu u gradnji nastamba mora posvetiti posebna pažnja.

Zona udobnosti za goveda koja ne proizvode mlijeko nalazi se 8 i 21 °C. S obzirom na to da se u proizvodnji mlijeka stvaraju velike topline, gornja granica zone udobnosti je niža i se oko 16 °C, iako rektalna temperatura krava rasti kod vanjske temperature zraka od 21 °C. Prema Dukesu, to rektalne temperature dovodi do smanjivanja teka i aktivnosti tiroidne žlijezde, a sve to zajedno rezultira smanjenjem proizvodnje mlijeka. Prema nekim

istraživanjima, proizlazi da proizvodnja mlijeka izaziva i porast tjelesne temperature.

: ' ' S obzirom na to da smo : gospodarski prisiljeni · na visoku proizvodnju mlijeka, : održavanje temperature okružja : u granicama zone udobnosti vrlo : je ozbiljan problem.

Osobito je potrebno istaknuti da je opasno temperature zraka više od 31 °C. U takvom okružju širenje krvnih žila kože ne prelaska

topline iz organizma krava u vanjsku sredinu, pa dolazi do narušavanja termoregulacije i tjelesne temperature. Da bi se smanjio tih temperatura, potrebno je primijeniti posebne mjere koje se osiguravaju krava. Vlažnost zraka Isparavanje je kod krava jedan od vrlo i obavlja se kroz kožu (znojenje, vlaženje) i sluzokožu respiratornog trakta. Prema Dukesovim navodima, maksimalno je isparavanje znoja s površine kože krava 150 gmlm2/sat pri temperaturi od 40 °C. Jedna (50 gmlsat) gubitka topline stvara se isparavanjem kroz respiratorne površine (Kibler i Brody). To da se kod gubitka topline znojenjem od 90 kg CaVsat po 1m 2 površine znojenja gubi i 30 kg Cal/sat kroz respiratorne površine. U tim je uvjetima ukupni gubitak evaporacijom oko 2900 kg Cal kroz dan. Lako se može da je djelovanje isparavanja na temperaturu tijela ovisno o zraka vlagom.

Eksperimentalni rezultati (Schmidt i VanVleck)pokazali su vrlo loš temperature zraka više od 21, 1 °C, kako na tek tako i na proizvodnju. Intervencija u stvaranju pogodnih uvjeta za proizvodnju mlijeka ide u smjeru

Važan je i dobarpoložajstaje, izbor materijala,dobra toplinsko-vlažnaizolacijate položaji vrata i prozora

stvaranja uvjeta udobnosti, a zatim u smjeru podržavanja, odnosno olakšavanja termoregulacije visokoproizvodnih krava. To se postiže izolacijama i eks-

pozicijom nastamba se smanjuje zagrijavanje djelovanjem sunca, a zatim djelotvornom ventilacijom.

Olakšavanje termoregulacije

organizma krava ventilacijom obavlja se primarno odvodom topline tijela konvekcijom i djelovanjem ventilacije na vlažnost zraka i gubitkom topline isparavanjem. Naime, tijekom visokih temperatura ljeti isparava se mnogo vode na sat. Kako smo vidjeli, po 1 m 2 kod visoke temperature isparava se samo po kravi 150 gm/sat. Grubo uzevši, krava teška 600 kg ima oko 3,3 m 2 površine kože, što daje vodene pare nastale isparavanjem s kože kod temperatura od 40 °C oko 500 gm/sat. Toj se mora dodati i vodena para od disanja.

Kod nižih je temperatura niže i isparavanje pa se u prosjeku uzima da krava na sat proizvodi ukupno 400 - 500 gm vodene pare. Tome treba dodati i isparavanje vode s površina poda staje. Kada se ta masa stvorene pare ne bi stalno odvodila, u kratkom bi vremenu relativna vlažnost zraka narasla do maksimuma (100%), što bi ugrozilo ne samo proizvodnju nego pri visokim temperaturama i život krava. To je razlog zašto je funkcionalna ventilacija preduvjet dobre proizvodnje ljeti.

Stvaranjempogodnihuvjeta u staji olakšanaje termoregulacija visokoproizvodnihkrava

Preporuke kod izgradnje staja O svemu ovome treba voditi brigu pri izgradnji objekata. Dobar položaj staje, izbor nog materijala i dobra toplinskovlažna izolacija, položaj i vrata i prozora dobro olakšati održavanje povoljnih mikroklimatskih uvjeta u nastambama i utjecaj na zdravlje krava, bolje iskorištavanje krmiva i proizvodnju mlijeka. Treba još upozoriti da ispravno postavljanje kanalizacije, redovno i izgnojavanje može utjecati na vlažnost, toplinu i zoohigijenske uvjete u stajama, a time i na zdravlje i proizvodnju

Bruceloza

Do infekcije ljudi dolazi prilikom pomaganja kod udisanjem zraka, konzumacijom mlijeka ili sira

Piše: Dr. se. Antun

Bruceloza je zarazna bolest i divljih životinja. Izrazito je opasna i za zdravlje ljudi. U Bosni i Hercegovm1 prisutna je epidemija bruceloze. Bolest je u cijeloj BiH, a oboljelo je više od ljudi. Zabilježeni su i smrtni U Hrvatskoj se kod (goveda, ovce, koze) bolest pojavljuje povremeno, postoji trajna opasnost da se proširi iz susjedne države. Hrvatski veterinari zasad vrlo uspješno rade na pravodobnom otkrivanju i suzbijanju bolesti.

i širenje bolesti bolesti je bakterija roda Brucel/a. U goveda bolest uzrokuje B. abortus,a kod ovaca i koza bolest

uzrokuju B. melitensis i B. ovis. može preživjeti na tlu 37 dana, na u vodi do tri mjeseca. Važno je istaknuti da preživljava u mlijeku nekoliko tjedana, a maslacu i siru 30 dana. Brucele su osjetljive na dezinficijensa.

Glavni izvor infekcije su plod i plodne ovojnice. U organizam životinje ulazi hranom, vodom, preko kože, sluznice i vimena. Bruceloza se širi napasivanjem na livadama, pašnjacima, zatim vodom i hranom koje su iscjedak i plodne vode inficiranih životinja ili dodirom s plodom odnosno oboljelim Bolest mogu širiti i psi, štakori i insekti (krpelji).

Znakovi bolesti

Vrijeme proreklo od ulaska u životinju do pojave

prvih znakova bolesti dosta je Kod goveda se ono od 14 do 180 dana. Krave pobace u posljednjoj graviditeta. Kod ovaca i koza se javljaju posljednja dva mjeseca graviditeta. U muških životinja bolest se upalom testisa koja završava sterilitetom. Osim i jalovosti, zbog infekcije je i upala zglobova, a pod kožom se mogu stvarati apscesi (nakupine gnoja). Mogu se još javiti upale vimena, šepanje (ovce) i sustava.

Dijagnoza

Na bolest se sumnja nakon pogotovo ako je istovremeno pobacilo više životinja u stadu. Kao što smo naveli, je jedini znak bolesti. Pojedini izrazito su nesavjesni jer ne prijavljuju neovisno je li pobacila jedna ili više životinja. U

tom ugrožavaju zdravlje sebe i svoje obitelji kao i Sigurnu dijagnozu postavljamo nalazom i identifikacijom u plodu ili plodnim ovojnicama, zatim serološkom pretragom krvi. Jedna od metoda je i prstenasta proba kojom možemo utvrditi u mlijeku. Veterinar kod svakog mora uzeti krv, a po i posteljicu i plod te ih poslati u Hrvatski veterinarski institut na pretragu. U troškove krvi i pretraga snosi država!

Bolest u ljudi

Bruceloza u ljudi dugotrajna je i teška bolest. Do infekcije dolazi prilikom pomaganja kod udisanjem zraka, konzumacijom mlijeka ili sira. Bolest se groznicom, a može i do upale moždanih ovojnica. U bolest u ljudi može završiti sira na obiteljskim gospodarstvima u neprijavljivanja izlažu sebe i riziku ne samo od bruceloze nego i drugih zaraznih bolesti koje uzrokuju a opasne su za zdravlje ljudi.

Preventiva Osnovna preventivna mjera je korištenje umjetnog osjemenjivanja kod krava, dok se kod ovaca i koza bolest redovitom kontrolom zdravlja ovnova i krvi), zatim prijavljivanjem svih veterinarskoj službi koja uzeti materijal za laboratorijske pretrage kojima se brucela. Posebna pažnja treba biti nabavci novih životinja, rasplodnjaka kojima se prije u stado mora izvaditi krv kako bi se prisutnost ne samo bruceloze nego i drugih zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti u stado. Još jednom upozoravamo goveda, M(jekarski li,st 03/2009.

ovaca i koza da zbog epidemije bruceloze u BiH prijeti stalna opasnost od pojave bolesti u Hrvatskoj, i da su dužni provoditi zakonom propis·ane mjere u kontroli bolesti i prometu životinja. Kontrola i suzbijanje bruceloze regulirano je Naredbom o mjerama o zaštiti životinja od zaraznih i bolesti i njihovom financiranju u 2009. godini, a ona za brucelozu glasi:

1) Radi bruceloze na Republike Hrvatske se obvezno pretraživanje krvi goveda na Brucel/uabortus,krvi svinja na Brucellusuis te krvi ovaca i koza na Brucellumelitensisi Brucel/u ovisna propisan u stavcima 2. i 3. ove

2) Na brucelozu mora biti serološki pretražena:

a) jedanput godišnje krv 20% krava u uzgojima brojnijim od 10 grla. U svim uzgojima muznih krava brojnijim od 1O grla mora biti pretražena i krv junica prije ulaska u laktaciju;

b) jedanput godišnje krv svih i nazimica u uzgojima od 1Odo 50 grla, te krv 20% i nazimica u uzgojima brojnijim od SOgrla;

c) krv novonabavljenih goveda, ovaca, koza i svinja, prije u uzgoj;

d) dvaput godišnje krv bikova, ovnova, i nerastova koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust. Prije korištenja navedenih rasplodnjaka za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust mora se obaviti pretraživanje krvi na brucelozu;

e) dvaput godišnje obvezno pretraživanje na brucelozu svih nerastova u ekstenzivnim uzgojima;

t) svi rasplodni ovnovi - moraju biti pretraženi na brucelozu prije stavljanja u promet, a nalaz ne smije biti stariji od 30 dana.

3) Kod svakog goveda, ovaca, koza, svinja i kobila krv i fetus navedenih životinja moraju biti dostavljeni radi laboratorijske pretrage na brucelozu.

4) Osim odredaba iz stavka 2. (c) i (d) ove na i Splitsko-dalmatinske županije sva goveda, ovce i koze moraju biti pretraženi na B. melitensis prije izgona na pašu, a najkasnije do 31. ožujka 2009.

Do infekcije ljudi dolazi kontaktom sa zaraženim životinjama

Probavni sustav

Trihofitoze

Piše: BrunaTarlba, dr. vet. med.

Ubolesti su derm a tofi ti, tj. višegljivice s afinitetom prema koži i kožnim tvorevinama. U dermatofite spadaju rodovi Trichophyton, Microsporum i Epidermophyton.Od roda Trichophyton infekcija je Trichophyton verrucosum, koji izaziva bolesti u goveda, koza, ovaca, pasa i ljudi. Gljivice su od dugih nitihifa, raspadom nastaju spore koje nazivamo artrosporama, zbog okruglastog i višekutnog oblika. Artrospore su ujedno i prenošenja jer u zaraženom materijalu (staji, priboru i sl.) ostaju infektivne i dulje od dvije godine. Farmsko odnosno skupno držanje životinja pogoduje širenju infekcije, jer se bolest brzo i jednostavno prenosi neposredno s jedne na drugu životinju. U uzgojima obolijevaju životinje, telad i junad, ali su prijemljive sve dobne kategorije. Znakovi bolesti

Infekcijom mogu biti zasvi dijelovi kože, osobito koža glave i vrata, oko i na uškama, obrazima i nosu. su okrugla i ovalna mjesta - alopecije, na kojima je koža suha i prekrivena ljuskicama nalik azbestu, što se naziva pitrijaza. Te ljuskice i rubne promjene ujedno su i najprikladniji materijal koji se uzima za mikološku pretragu kojom se dijagnoza kod sumnje na trihofitozu.

Trihofitozesu

bolesti

ljudi i životinja.

Sumnju na bolest postavljamo razmjerno jednostavno na temelju izgleda samih promjena na koži koje i' sam vlasnik, a dijagnozu je bitno potvrditi izolacijom i identifikacijom promjene, naime, nastaju kod invazije šugarcima i nekim drugim bolestima ali se Oboljele životinje moramo odmah izdvojiti od stada dok se ne utvrdi uzrok promjena. Svaku promjenu na koži vlasnik mora prijaviti veterinaru kako bi se Javljajuse

utvrdio uzrok (gljivice, šuga), jer pravodobnim otkrivanjem širenje bolesti i razdoblje

trihofitoze je dugotrajno a može se provesti i lokalno, ili njihovom kombinacijom. U uzgojima i ako su nastale tek manje promjene je koristiti lokalni i to kremama, sprejevima i kupkama na bazi sumpora, joda, salicilne ili benzojeve kiseline, ili primjenom antimikotika imidazola. u vidu dugotrajnog davanja antibiotika grizeofulvina i ketokonazola znatno troškove proizvodnje, pa ga primjenjujemo samo ako su dijelovi kože ili ako imamo vrlo mali broj životinja. Životinja može ponekad ozdraviti i bez a pritom ulogu igra izlaganje svjetlosti. Bolest ne uzrokuje smrt životinje ali se slabijim prirastom, i lošom kvalitetom kože koja može izgubiti i više od 50% svoje vrijednosti.

Preventivabolesti

Uspješnija od pokazala se preventiva, jer je trihofitozajedna od rijetkih bolesti kod koje se uspješno primjenjuje imuno-profilaksa u vidu vakcinacije. Vakcina izbora bila bi LTF-130. Daje se intramuskularno a revakcinira ponovno za 1O- 14 dana. Dodatna pogodnost je što se vakcina može primijeniti na oboljela stada, a imunost koju stvara traje od 12 mjeseci do više godina. Bolest se može javiti i u vakciniranih životinja ali je onda kratkog tijeka i ne prenosi se na ostale životinje. Od trihofitoze mogu oboljeti i ljudi koji rade sa životinjamaveterinari. se inficiraju pri radu sa životinjama i aplikaciji lijekova bez zaštitnih rukavica. Promjene koje se javljaju su onima u životinja i moraju se obvezno

kako je i ova bolest kao i drugih u našoj proizvodnji rezultat loših zoohigijenskih prilika kao što je držanje preveli kog broja životinja u premalim nastambama, nakup životinja s mjesta i njihovo držanje, nedovoljna izloženost životinja svjetlu i netemeljito nastambi prije ponovnog punjenja, nedostatna hranidba i ostali uvjeti koji dovode do pada prirodnog imuniteta životinja, možemo da se promjenom tih stavki smanjiti i pojava bolesti. Prilikom novih grla u uzgoj kožu svih životinja treba temeljito pregledati, a za sve promjene potražiti (savjet) veterinara. treba izbjegavati držanje i pasa u staji ili blizini ispusta.

Mljekarski list 03/:2009.

C.itracentar -

proširite svoj fond s visokokva I itetnim steonim junicama to

odmah

=> odabir u zemlji porijekla

=> jamstvo za ocjenu kvalitetedoktora vet. med.

=> kreditiranjau suradnjis

Vašim bankama

=> veterinarskisavjeti držanja, hranjenjai zdravlja

stojimoVam na raspolaganju:

Vatroslava 8, 42000 Varaždin, Hrvatska

Tel:042 712 582, 091 126 7326

098 288 130 · 099 218 0914

SINCE 1988 VAM PREDSTAVWA

ZA VAS SPAJAMO VRHUNSKE TEHNOLOGIJE

Krlievcl, Nikole Tesle 12 Koprivnica, 6 Osijek, Livana Omladinska 128

Tel 048 681 902 Fax 682 903

Tel/fax 048/647-902

POSJETITE NAS ZA VRIJEME

Tel/fax 031/211-902

PROLJETNOG SAJMA NA NAŠOJ NOVOJ LOKACIJI GDJE PRIKAZATI NAŠ KOMPLETNI PRODAJNI ASORTIMAN , DOGOVORA PREZENTACIJE,RAZNA NAGRADNE IGRE. -1 ,~egenl

K. HB-BRANTNER I --------1 __ j Sajam Gudovac

DiGREB .

Orkan

Mali posjedi i proizvodnja

mlijeka

Mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, krave i proizvodnja mlijeka + uzgoj junica + uzgoj muške teladi i tov junadi (bikova). Idu li te tri proizvodnje i tehnologije zajedno na malom posjedu?

Piše: Mr. se.

Itako jedan mlijeka k meni u ured i veli: '1a sam zainteresiran za operativni program razvoja govedarstva. sam da država daje 50 posto povrata kapitalnih ulaganja, a još k tome dobijem i povrat PDV-aod 18 posto. Mi mislimo da bi se to isplatilo, i mi bismo gradili farmu, novu laufstaju".

- A za koliko biste kravagradili novu staju?

- Paza najmanje50 krava.

-A kolikozemljeimate?

-12jutara.

-A kolikokravasadaimate?

Mljekarski list 03/2009.

- Nemamo ni jednu kravu. Prije tri godine smo imali tri krave pa smo ih prodali.

-A, imateli kakvudrugustoku?

- Imamo tri ali bismo sada prešlinakrave.

- Jesi li zaposlen? ima tu negdje 30 i 35 godina).

- Nisam,do sadanisamnigdjeradio.ja ti se bavimpoljoprivredom.

- Pa i nije ti to tako loša ideja i plan, odmah50 krava.Ipakmoj tije savjetda za opet nabavitetri krave,pa da se opet malo uhodate u posao s kravama,a na 12 ralizemlje biste mogli držati i 12 krava,pa tek ondavidjetikakodalje.

Baš mu se nije osobito svidio moj savjet, malo mu je splasnulo oduševljenje oko velike poduzet-

ideje i plana, a posebno onih 50% i onih 18%, što zajedno gotovo 68% (recimo darovanog), i ode iz ureda pomalo Uglavnom, poslije se više nije pojavio da razmotrimo kako za nabaviti prve tri junice ili krave, a možda i koju više.

Najboljaje specijalizacija proizvodnje

Neki vele da nisam u pravu kada savjetujem i tvrdim da tov bikova na malom posjedu treba izbjegavati. Moje je mišljenje - ili se baviš samo proizvodnjom mlijeka ili se baviš samo tovom. Mali posjed je uglavnom malom raspoloživih površina za proizvodnju voluminozne krme, a k tome i raspoloživim slobodnim

prostorom unutar staje. Ovu "tehnologiju" temeljim na tome da iz godine u godinu na OPG-u treba vati broj krava, sav raspoloživi prostor podrediti tome, kao i svu raspoloživu krmu.

Na malom OPG-u posjeda od 5 jutara, 1Ojutara, 15 jutara, 20

jutara, 25 jutara, 30 jutara i 35 jutara, broja krava i proizvodnje mlijeka te uzgoj rasplodnih junica moraju biti djelatnost broj 1, dok uzgoja i tova muške teladi i junadi - bikova moraju biti djelatnost broj 2. Svakako sve ovisi o posjeda i staje. O ovoj temi sam pisao.

Slike 1 i 2: Jednostavneotvorene i polu otvorenenadstrešniceza uzgoj junica na OPG-u Mladena iz Koprivnicei OPG-u Darka iz Kozarevca

: ' ' Smatram da na malom : posjedu od 5 do 35 : jutara treba držati samo krave i : junice, a mušku telad prevesti na : zamjenicu i prodati sa 2 : do 3 tjedna starosti : junadi.

Drugi pak razmišljaju drugaNjihova uvjerenja su da na malom posjedu treba toviti svu vlastitu mušku junad. Ne mogu da nisu u neku ruku bili u pravu, posebno zbog u 2008. godini krivo postavljenih poticaja u korist utovljene junadi, iznos, od 1.800 kn, a za prvotelke manji iznos od 1.500 kn. U sadašnjoj situaciji hrvatskog i borbi za svaku kravu više, poticaji su svakako trebali biti za prvotelku nego za utovljena june - bika. Da se uzgoji i proizvede jedna prvotelka potrebno je najmanje 16 + 9 mjeseci, što iznosi 25 mjeseci hranidbe i zauzimanja prostora + osjemenjivanje, a za jedno muško junebika od 600 kg treba ipak znatno manje vremena, odnosno mjeseci hranidbe i zauzimanja stajskog prostora.

Prošle 2008. poticaji po jednom tovljeniku iznosili su 1.800 kn. Za bika od 600 kg moglo se po 15 kuna za kilogram žive vage dobiti 9.000 kn, odnosno + poticaji ukupno 10.800 kn, dok se za bika od 700 kg moglo po 15 kn za 1 kg žive vage dobiti oko 10.500 kn, odnosno + poticaji 12.300 kn. Gotovo isto koliko i za junicu.

Vrlo je zanimljivo da su u 2008. godini poticaji po prvotelki iznosili 1.500 kuna, manje nego po utovljenom junetu za klanje - 1.800 kn, i to u tijeku borbe za što bržu i uspješniju realizaciju Operativnog programa razvoja govedarstva. su neke stvari bile krivo postavljene.

mlijeka i junica i prvotelki ovime nije bila zadovoljna.

Razmišljanja i iskustva "Tehnologija terenskog agronoma" polazi od da na

malom posjedu nije proizvesti dovoljno krme za krave i za junice, te još k tome i za junad u tovu - bikove. Druga je da na malom posjedu nema dovoljno velikoga stajskog prostora - ležišta, odnosno da sva ležišta trebaju biti za krave i proizvodnju mlijeka, dok za uzgoj junica mogu biti i neke nadstrešnice (slike 1 i 2), ili ih možemo uzgajati i vani na otvorenome i ljeti i zimi (slike 3 i 4).

Polazna je da se po kravi godišnje mora najmanje 5000 litara mlijeka. Ako uzmemo cijenu mlijeka od 2,5 kn, to godišnje iznosi 12.500 kuna ukupne novostvorene vrijednosti iz proizvedenog mlijeka po jednoj kravi. Uz to je krava dala žensko ili muško tele. Muško tele se sa dva do tri tjedna starosti može prodati za svotu 1.800 i 2.000 kuna. ukupan prihod godišnje iznosi: za mlijeko 12.500 kn + muško tele 2000 kn + poticaji po kravi 1.000 kn, ukupno 15.500 kn.

Ako je krava dala žensko tele koje ostavljate u uzgoju, tada u toj godini ostvarujete prihod manji od 1.800 do 2.000 kuna, ijošktometek nakon 25 mjeseci uzgoja i brige za uzgojenu prvotelku dobijete (1.500 kn) manje nego što za 12 do 16 mjeseci dobiju za utovljeno muško june (1.800 kn), koje ide na klanje. U HZPSS-u imamo nekoliko vrhunskih koji najbolje poznaju probleme razvoja OPG-a i govedarstva, kako proizvodnje mlijeka tako i uzgoja junica i prvotelki, i koje bi tu i tamo trebalo okupiti na konzultaciju prije donošenja nekih uredaba i propisa. S godišnjom proizvodnjom po kravi od 6000 litara ostvaruje se ukupan prihod od po 2,5 kn za litru mlijeka od 15.000 kn, a s proizvodnjom od 7000 litara prihod iznosi 17.500 kuna po kravi, samo od proizvodnje mlijeka. Zašto sada ovaj sa 2,5 kune za litru mlijeka? Pa jednostavno zbog toga jer su došla nova vremena na koja se svi moramo privikavati. I kako ono napisa i prof. dr. se. Zoran "Prošla su vremena debelih krava" od

Mljekarski list 03/2009.

Slike 3 i 4: Uzgojjunica na otvorenom - mladejunicena otvorenomu zimskim mjesecimai mladejunice uzrasta na otvorenomu ljetnim mjesecimas glavnim obrokom - svježenakošenimtalijanskimljuljem (na OPG-uDamira iz Hudovljana)

3,5 kune za litru mlijeka, a došla su neka druga vremena kada se moramo ravnati prema uvjetima EU-a. Dolaze vremena kada u centima, gledati u svaki cent zarade više ili manje. Ne može se da nam nije bilo dobro i da nam

nije išlo loše sa cijenom od 3,5 kune. Dobro nam je išlo, a oni koji su to pametno iskoristili - iskoristili su. Bila su to vremena kada nije trebalo poštivati suvremenu tehnologiju i suvremeni menadžment. Svi oni koji shvate da bez suvremene i vrlo precizne

tehnologije i dobrog menadžmenta, i k tome dobrih savjetnika glede pitanja tehnologija a posebno financija više nema opstanka, ti i dalje opstati i poslovati. Svi ostali postupno sve brže napuštati igru i privredno ekonomsko polje proizvodnje mlijeka.

Važnost suvremene tehnologije

Možda najdirektnije i najotvorenije, ali svi autori priloga kroz Mljekarski list do sada su na suvremenu tehnologiju i suvremeni menadžment u proizvodnji mlijeka.

Ne treba se bojati europskih normativa i cijena mlijeka te europskih poticaja. Mene u ovom trenutku najviše brine plodnost naših tala. Dugogodišnje loše gospodarenje zemljom i zanemarivanje navodnjavanja svuda gdje je za to bilo u vremenu "debelih krava", bit vrlo teško i skupa ispraviti i u vremenu "mršavih krava". Da se razumijemo, uz sve ostale investicije, posebno sada u vremenu svjetske privredno-ekonomske i financijske krize, kroz najmanje 5 do 10 godina. Zašto napisah do slje1O godina? Povijest nam je ne jednom pokazala da ništa ne ide preko Promjene u ljudskoj svijesti u. privrednoekonomskim odnosima bit najteže promijeniti, a i nastale štete ispraviti i nadoknaditi. Farmeri vrlo brzo morati postajati sve strui vrlo, vrlo racionalni i štedljivi.

: ' ' Svaka krava više omobolji i uspJešmJt rad na tome da se po kravi putem ; hranidbe i samog držanja : (ispust za krave, redovita : korekcija papaka, pravodobno · zasušivanje, pravilna priprema i uvod u laktaciju, pravodobno osjemenjivanje - servis-period do 90 dana), postigne maksimalno proizvodnja mlijeka, prema njezinu genetskom potencijalu ili njezinim proizvodnim

Svaka nova krava da se putem izbora bikova najboljih uzgojnih vrijednosti proizvede žensko tele - mlada junica s genetskim potencijalom boljim od njezine matere. Svaka krava više i uspješniji rad na selekciji vlastita stada.

Važnost proizvodnje voluminozne krme

Svaki ozbiljan

mlijeka na malom posjedu, pa i sa 5 krava, treba nastojati podignuti proizvodnju na 6000 do 7000 litara mlijeka po kravi godišnje. Da bi se ovo postiglo, potreban je osnovni preduvjet - dovoljna voluminozne krme najbolje

Postavljam pitanje - koja je voluminozna krma za vaše krave najbolje kvalitete a k tome još i najjeftinija? A, koje mi je to. sad pitanje, na koje i vrapci na zelenim granama znaju odgovor? Pa svakako zelena svježe pokošena masa trave, TDS-a, DTS-a i lucerne, od travnja do kraja listopada, punih sedam mjeseci. Zelena masa sa 21 do 23% ili proteina u suhoj tvari, bez ikakvih gubitaka osnovnih hranjivih tvari i vitamina.

Kada kositi zelenu masu za dnevnu hranidbu krava? O još moramo voditi Vrijeme od trav-

nja do listopada možemo nazvati i vrijeme dugoga dana, odnosno vrijeme intenzivnog rasta i porasta biljaka (na plodnom i bržeg u rano ijesen-ljuljevi, drugih ljeti - lucerna i crvena djetelina.

: ' ' Zelenu masu svakako : treba kositi kada ima : sadržaj - energije, a : to je u poslijepodnevnim satima : dok se sunce još nije prenisko : spustilo prema horizontu.

I kako vele Mladen

Pero Dražen Damir i svi ostali koji svoje krave u ljetnom razdoblju hrane zelenom krmom travaIjuljeva, lucerne i djeteline: "Ma nema od 20 do 25 litara i više bez smjese, doje svaki dan" (slike 5 i 6).

Na vašem posjedu dobru sjetvenu strukturu ne možete osigurati bez kemijskih analiza tla, o nažalost i mnogi ne vode a još manje promlijeka, zatim bez redovite kalcizacije i održavanja dobre plodnosti tla.

Što broj krava na vašem malom OPG-u od 5 do 35 jutara? Pa svakako staje i broj ležišta. A broj krava treba iz godine u godinu.

Slika 5: Hranidba krava svježepokošenimtalijanskimljuljem. Jedan od najkvalitetnijihi najjeftinijihobrokana OPG-u Damira iz Hudovljana

Medunarodna suradnja

Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. je suradnju sa uzgojnom organizacijom

Bavarian Fleckvieh Genetics - Munchen Grub

Piše: Andreja dr. vet. med.

Bavarian Fleckvieh Genetics je udruga farmera iz Bavarske i cijele Njemas oko 10000 Uprava i centar za uzimanje sjemena smješteni su nedaleko od Mi.inchena. Bavarian Fleckvieh Genetics provode uzgojni program simentalca u

U tu svrhu biraju se mladi bikovi na lokalnim aukcijama stoke. Svake godine kupi se oko 120 mladih bikova za testiranje. U Bavarskoj uzgajaju oko 1,3 milijuna krava, od kojih je oko 1 milijun u programu kontrole mlijeka, tako da je populacija iz koje se može odabrati genetika velika.

Dolaskom u centar za umjetno osjemenjivanje svaki mladi bik prvo prolazi šestotjednu karantenu. Tek po nalaza svih pretraga se uzimati sjeme. se proizvede oko 10000 doza od kojih se oko 900 koristi za progeno testiranje. Za oko 4 godine vide se prve uzgojne vrijednosti bika na temelju laktacija barem SO Samo bikovi s najboljim rezultatima korišteni su za daljnju proizvodnju sjemena.

Bavarian Fleckvieh Genetics posjeduje oko 600 rasplodnih bikova u Kanadi i na drugim lokacijama, a sjeme izvoze širom svijeta.

Simentalski uzgojni program

Uzgojna filozofija Bavarian Fleckvieh Genetics usmjerena je prema balansiranim proizvodnim životinjama mješovite namjene proizvodnje mlijeka, mesa i

nusproizvoda te mogu biti držane u svim proizvodnim sustavima širom svijeta. Posebna važnost pridaje se efikasnosti u proizvodnji. Efikasnost biti od u buproizvodnji mlijeka i mesa, a proizvesti više mlijeka ili mesa po hektaru obradive površine - najvažniji je cilj. Visoke cijene krmiva (pšenice, kukuruza, soje) nastale zbog nastojanja proizvodnje žitarica za hranu ljudima kao i za proizvodnju raznih biogoriva na površinama prethodno korištenim za proizvodnju hrane, dovele su do novih prioriteta u strategijama proizvodnje. Za manje od 50 godina na svijetu živjeti više od 9 milijardi ljudi, za koje trebati proizvesti hranu na sve manjim zemljanim površinama, uz sve manje zaliha pitke vode ali s nevjerojatnim porastom cijena energije i hrane. Kako u skoroj prevladati te probleme? Jedan od odgovora je - kombinirana proizvodnja.

Tijekom prošlih godina farmeri su došli do da najbolje krave nisu one koje daju najviše mlijeka, one koje daju mlijeko kvalitetnog sastava, s niskim brojem somatskih stanica, s kratkim razdobljima, pa su izgledom i konstitucijom više u mesnom tipu. Takve životinje u bilo kojoj fazi laktacije mogu biti prodane i za klanje po visokoj cijeni. Upravo stoga i broj osjemenjivanja sjemenom simentalske pasmine se iz godine u godinu.

: ' ' Simentalac, kao prava : , kombinirana pasmina, ima velike varijante svojstava unutar pasmine. . rasplodnjaci prenose svojstva za : veliku a drugi za · proizvodnju mesa, tako svatko : može prikladnog bika za : osjemenjivanje na vlastitom · stadu.

Veliko zanimanje i potražnja za simentalskom pasminom pomogli su unaprijediti uzgojni program Bavarian Fleckvieh Genetics u u svijetu, a više od 120 bikova u testu godišnje jamstvo su visokih standarda genetike. sustav testiranja bikova vrlo je zahtjevan i jedan od najboljih progenih testova I posljednje, ali ne i najmanje važno je što je uzgojnih vrijednosti koje su utvrdite nezavisne institucije vrlo velika. Provedba kontrole u Bavarskoj svojom od uzgojnih udruga sakupljanje podataka i predstavlja osnovu za uzgojne vrijednosti u proizvodnji mlijeka. Otprije nekoliko godine BFG ima i svoj program embriotransfera. Donori koji se koriste u ET programu pažljivo su izabrani prema svojstvima, kao što su kombinirana proizvodnja, rnesnatost, dugovje... Embriji koji se prodaju provjerene su kvalitete, stupnja razvoja i zdravstvene ispravnosti.

Program križanja pasmina Križanje simentalca s pasminama pokazalo se vrlo uspješnim širom svijeta. Farmeri traže kravu s visokom proizvodnjom

mlijeka, visokim postotkom proteina, dobrom plodnovisokom kvalitetom mlijeka (nizak broj somatskih stanica), manjom te da telad bude pogodna za tov i sa dobrom trupa. Mnogi farmeri shvatili su kako je kombinirana proizvodnja iznimno u ekonomskoj farme. Proizvodnja mesa, zanemarena u vrijeme krize zbog bolesti BSE,postaje sve u preživljavanju farmi u vrijeme iznimno nestabilnih cijena mlijeka te cijena koncentriranih krmiva, energije i gnojiva.

Križanci sa simentalcem vrlo su prilagodljivi i svestrani. Bez obzira na proizvodni sustav (ekstenzivan, intenzivan ili normalan), uspijevaju vrlo dobro. iznimno su prilagodljivi klimatskim uvjetima, što je vidljivo i iz toga što su križanci sa simentalcem sve popularniji širom svijeta - od Kanade i SAD-a,Europe pa sve do južneAfrike iliAmerike.

Ekološki aspekt svijesti o posljedicama klimatskih promjena te globalnog zagrijavanja i farmeri su pod pritiskom, da je proizvodnja odgovorna za emisiju velikog dijela tzv. plinova. se da je taj udio 18%.Stoga se velika važnost pridaje emisiji metana porijeklom iz probavnih procesa kao i postupku s otpadnom animalnom tvari. Pristup koji izgleda u smanjivanju okoliša stoje proizvodnosti i djelotvornosti u proizvodnji.

Istraživanja upravo dokazuju da su kombinirane pasmine poput simentalca idealne za smanjenje emisije plinova. Naime, simentalske krave daju gotovo toliko mlijeka poput pasmina, ali daju mnogo više mesa da je njihova muška telad pogodna za tov, a i same krave imaju vrijednost. Tako zapravo broj krava potreban za proizvodnju mlijeka ili mesa za ljudsku potrošnju može biti zamjetno manji te u skladu s tim korištenje simentalaca pridonosi smanjenju emisije stakleniplinova.

Nadalje, simentalske su krave i plodne te daju tele svake godine. U prilog simentalcu ide i dugoKako je spomenuto, u svijetu je prisutan trend križanja specijaliziranih pasmina s drugim pasminama radi iskorištavanja heterosis efekta, kao i radi poboljšanja svojstava i neutraliziranja posljedica uzgoja u srodstvu.

Muška telad specijaliziranih pasmina u mnogim zemljama nema vrijednost te se kolje neposredno po teljenju. To je nedopustivo s ekološkoga, ekonomskog stajališta, kao i s gledišta dobrobiti životinja.

Upravo je izazov proizvodnji u upravljanje resursima okoliša u skladu sa zahtjevima proizvodnje i zahtjeva tržišta s jedne strane i održivog razvitka s

Mljekarskilist 03/2009.

Održano prvo regionalno savjetovanje mlijeka sjeverozapadne Hrvatske

Iz Uredništva

UMolvama je 24. održano Prvo regionalno savjetovanje mlijeka sjeverozapadne Hrvatske za farmere Krapinsko-zagorske, Varaždinske, murske,

Bjelovarsko-bilogorske i županije u organizaciji Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Odjela za Hrvatske mljekarske udruge i Udruge za travnjaštvo, krmna bilje i razvoj poljoprivrede iz Koprivnice. U punoj dvorani okupilo se više od 200 mlijeka, što i ne s obzirom na aktualnost tema. Pokrovitelj savjetovanja bila je županija a Molve, koja je osigurala prigodan prostor za održavanje skupa. savjetovanja, Molve lvan Kolar i župan Darko Koren, pozdravili su prisutne i izrazili zadovoljstvo što je ovo savjetovanje održano upravo na na kojemu je proizvodnja mlijeka tradicionalno najvažnija poljoprivredna djelatnost, ali i što je županija po proizvodnji mlijeka županija u Hrvatskoj. Zanimljiv je podatak daje prva "lauf staja" u

županiji još 1985. godine, što zaista ide u prilog da je ovdje proizvodnja mlijeka i tradicija ali i ozbiljan posao.

Ispred Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu mlijeka pozdravio je ravnatelj dr. se. lvan iznijevši nove planove HZPSS-a. Tako se još više ulagati u edukaciju savjetnika koji svojim znanjem i savjetima sve više proizvodnju mlijeka, a HZPSS-u i mlijeka ciljevi su isti - proizvodnja, dobit, redovna otplata kredita a na kraju i zadovoljstvo ovom proizvodnjom.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Krešimir Kuterovac službeno je otvorio savjetovanje. Ispred ministarstva, mlijeka dao je odgovore na postavljena pitanja u vezi s državnim potporama u poljoprivredi te dodjelom državnog zemljišta u zakup. U dvije godine biti nikakvih smanjenja potpora mlijeka. No, kako je Republika Hrvatska sve bliže ulasku u EU,tako morati provoditi jedinstvene mjere potpora u poljoprivredi kako to zemlje EU-a. mlijeka trebali bi

svoje poljoprivredne površine.jer je izgledna kako se državne potpore u proizvodnji mlijeka odnositi na poljoprivrednih površina, a ne kao dosad na proizvedenog mlijeka. Na snazi je novi Zakon o zemljištu kojim se državno poljoprivredno zemljište vitije davati u zakup, a prednost ima proizvodnja tako da je ovo pravi trenutak za promlijeka koji planiraju svoju proizvodnju. Nakon uvodnih izlaganja uslijedio je i dio, pa su tako mlijeka savjetodavci mr. se. i Tatjana dipl. ing. iz HZPSS-a, iznijeli preporuke sjetven e strukture za sjeverozapadne Hrvatske te proizvodnje voluminozne krme od najvažnijih kultura. Predavanje prof. dr. se. Darka Grbeše s Agronomskog fakulteta iz Zagreba na temu sadržaja probavljivih proteina, sirovih vlakana i energije u voluminoznoj krmi u proizvodnji mlijeka" se vezalo na ova uvodna predavanja. Prof. Grbeša je farmerima na temelju vlastitih iskustava i istraživanja objasnio kojim kultura ma treba hraniti visokoproizvodne krave, ali i koji je omjer obroka za krave

Veliko zanimanje mlijeka za održanim savjetovanjem

dobar je znak velikih pozitivnihpomaka u sektoru proizvodnje

mlijeka i važnosti koje zauzima u hrvatskojpoljoprivredi

O tehnologiji proizvodnje voluminozne krme u Italiji svoja je iskustva iznio dr. vet. med., dok je na kraju veoma predavanje na temu odabranih ugibanja krava u sjeverozapadnoj Hrvatskoj održao dr. se. Branko iz Veterinarskog instituta iz Zagreba. Na temelju prikupljenih podataka i popratnim fotografijama proizvomlijeka upozorio je što treba izbjegavati na vlastitu gospodarstvu i proizvodnji mlijeka pri držanju i hranidbi.

Nakon završenih predavanja u razgovoru s mlijeka doznali smo kako je održavanje ovakvih savjetovanja izvrstan edukacije. Svakako, puna dvorana sudionika govori o važnosti održanog savjetovanja za same proizvoa potpora državnih, župa-

mlijeka sjeverozapadneHrvatske u Mo/vama 24. 2009.godine

nijskih i lokalnih institucija govori Hrvatskoj, kao jedne od najvažnijih o aktualnosti proizvodnje mlijeka u djelatnosti u poljoprivredi.

Osnovana Udruga . simentalskog

Piše: Dalibor Janda, dipl. ing., Hrvatski centar

Marti ska Ves

U Martinskoj Vesi, 22. održana je skupština Udruge sirnentalskoga goveda Martinska Ves. Time je županija bogatija za još jednu udrugu koja se baviti problematikom i uzgoja goveda simentalske pasmine na ove županije. simentalca koji su bili na skupštini, kao i sve u našoj zemlji, prvenstveno pitanja vezana kako uz uzgoj, pri se radi poboljšanja proizvodnosti i konkurentnosti vlastita stada glavni naglasak stavlja na odabir kvalitetne genetike i selekciju, tako i uz ostalu problematiku radi osiguranja vlastite egzistencije kao i egzistencije onih koji uzgoj simentalca nastaviti nakon njih. Nadaju se da odgovore na sva ta pitanja dobiti kroz djelovanje ove novoosnovane udruge.

Sjedište je udruge koja djeluje na istoimene i grada Siska u Martinskoj Vesi, na adresi Martinska Ves, Desna 67. Za predsjednika je izabranjosip Vuksan iz Mahova, a dopredsjednika !van Nemec iz Hrastelnice.

Rasplodni bikovi Charolais pasmine

za prirodni pripust

Piše: Mr. se. Goran

Uproizvodnja mesa ovisi o genotipu životinja i okolišnim u interakciji s pravilnom hranidbom, držanjem i zdravstvenom zaštitom životinja. Ispravan odabir pasmine i genetske osnove izrazito su važni za zasnivanje proizvodnje pa trebaju biti proizvodnim ciljevima, tehnologiji i krmnoj bazi.

Proizvodnja mesa u svijetu ostvaruje se vrlo širokim izborom pasmina i genotipova mesnih i kombiniranih karakteristika, koji variraju u pogledu reprodukcije od rano do kasno zrelih te su sustavima proizvodnje mesa. Neke su pogodne za intenzivne sustave proizvodnje i velike završne mase, a druge ekstenzivnim držanja koriste voluminoznu krmu s travnjaka, dobre priraste.

Tradicionalno, u Hrvatskoj se meso proizvodi od teladi krava kombiniranih i pasmina koje prvenstveno služe za proizvodnju mlijeka. Smanjenjem broja krava kao posljedice rata i negativnih trendova u hrvatskom govedarstvu, ali i sve istaknutijom specijalizacijom u proizvodnji kravljega mlijeka, doveden je u pitanje s

Mljekarski list 03/2009.

Po šesti put 8. travnja

2009. godine u Centru za

travnjaštvo

na

obroncima Medvednice održat se aukcijska prodaja bikova

Charolais pasmine.

Organizatori aukcije su

Agronomski fakultet u Zagrebu i

Hrvatski

centar

jedne strane broj teladi za proizvodnju potrebnih mesa, a s druge strane tovne karakteristike i kvaliteta teladi za tov. Osim toga, za je da se broj krava za proizvodnju mlijeka (a time i broj teladi) i dalje smanjivati proizvodnje mlijeka po kravi. Deficit u broju teladi za tov u ovom se trenutku rješava uvozom teladi je kvaliteta upitna.

Proizvodnja teladi za tov u sustavu "krava-tele" i krava "dojilja" otvara za razradu raznih tehnoloških sustava uzgoja i tova, maksimalno

resurse i voluminoznu krmu radi smanjenja troškova proizvodnje. proizvod tih sustava "krava-tele" i krava "dojilja" je tele mesne pasmine ili križanac krava kombiniranih pasmina s bikovima mesne pasmine s izvanredno dobrim tovnim karakteristikama.

Mesne pasmine goveda koje se koristiti u našem proizvodnom okruženju su Charolais (šarole), Limousin (limuzen), Hereford (herford) i Angus (angus). Uspostavom sustava "krava-tele" i pravovaljanim vrednovanjem krava "dojilja" stvara se osnovica za razvoj mesnoga govedarstva u Hrvatskoj putem uzgoja rano i srednje zrelih mesnih pasmina ili križanaca sa simentalskom pasminom.

Charolais pasmina goveda nastala je u Francuskoj. Odlikuje se velikim potencijalom za rast i dobrom konverzijom hrane. Danas je to najzastupljenija mesna pasmina u Francuskoj i jedna od mesnih pasmina u svijetu. Selekcija Charolais pasmine goveda je prije više od jednog Kao rezultat kontinuiranoga selekcijskog rada, od 1864. godine održavaju se specijalizirane izložbe Charolais goveda i natjecanja diljem Francuske. Ova francuska pasmina afirmirana je u svijetu, bilo uzgojem u krvi" ili križanjem. Prednosti ove pasmine su visoki prirasti i velike završne mase. Ovom pasminom ili njezinim križancima ostvaruje se profit, ako se na tržištu vrednuju završne tjelesne mase i randman. na umu da je simentalska pasmina najbrojnija u Hrvatskoj, glavna uzgojna mjera za stvaranje mesnih stada još dugo biti izbor bikova mesnih pasmina za križanje sa simentalskom pasminom. Charolais pasmina goveda koristi se za sustav "kravatele", odnosno za namjensku pro-

izvodnju teladi za proizvodnju mesa.

Charolais može svoje potencijale za proizvodnju mesa u uvjetima hranidbe velikim nama voluminozne krme kvalitete. Ovu pasminu karakterizira iznimno pretvaranje voluminozne krme u meso. konstituciji i blagom temperamentu, Charolais goveda mogu se prilagoditi tim sustavima držanja, kako ekstenzivnim tako i intenzivnim. Križanci kombiniranih ili pasmina križani sa Charolais pasminom u Fl generaciji pružaju korištenja heterozis efekata te daju telad boljih tovnih karakteristika od kombiniranih ili mlijepasmina i od uvezene teladi. Takva telad, uz zastupljenost voluminozne krme u hranidbi, imat

i bolju konverziju hrane i dnevni prirast, se smanjiti dnevni prirast i kvaliteta mesa, ali se smanjiti cijena koštanja prirasta, ostvariti bolji randman i završne težine na liniji klanja. S obzirom na dobru plodnost (postotak 90 - 95%),_pojavu bližnjenja (postotak oteljenih blizanaca 3 - 5%), Charolais krave mogu bez potedati jedno tele godišnje.

Danas je Charolais pasmina goveda u više od 70 zemalja i to u klimatskim uvjetima i nadmorskim visinama. Prvo rasplodno stado Charolais pasmine goveda uvezeno je u Hrvatsku 1994. godine, koje je Agronomskom fakultetu u Zagrebu doniralo Ministarstvo poljoprivrede Francuske. Agronomski fakultet u Centru za travnjaštvo proizvodi rasplodne bikove u cilju

sirenja sustava "krava-tele" kao i Charolais pasmine u Hrvatskoj. Ovim putem vas obavještavamo da se 8.4.2009. (srijeda) s pou 1O sati, (Sljeme 1) održati 6. aukcijska prodaja 12 bikova Charolais pasmine.

Aukciju organizira Agronomski fakultet u Zagrebu, Centar za travnjaštvo, u suradnji s Hrvatskim centrom.

Ova aukcijska prodaja je i mjesto razmjene iskustava ali i razgovora sa koji odgovoriti na njihove upite.

Ukoliko ste zainteresirani uzza kupnju bikova Charolais pasmine na ovoj aukcijskoj prodaji, molimo vas da se obratite mr. se. Goranu (tel. 01 455 0042 ili 098 880 342) za sve potrebne

,-, ,

• na livadi, u i na tanjuru

- Mari/a dipl. ing.

naziv za biljku (Bellis perennis) od latinske bellus,što lijep, i perennis,što trajan, izdržljiv, višegodišnji. mnoge na djetinjstvo i pletenje od sitnih cvjetova ili na otkidanje bijelih cvjetova u igri "voli me, ne voli ". Poklonici zdrave hrane iskoristit mlade, nježne listove za salatu ili kao dodatak drugim salatama, npr. salati od krumpira, pripraviti od njih varivo ili namaz. Dobro je znati,100 grama svježih listova sadržava 20 - 40 miligrama vitamina C. namaz može se pripraviti od sjeckanih listova promiješanih sa svježim kravljim sirom, uz dodatak malo soli, papra i crvene paprike. Namaz se razmaže po kruhu i ukrasi laticama ili cvjetnim glavicama Od tvrdih i još zelenih cvjetnih pupoljaka mariniranjem se pripravlja kaparima. se u ljekovite svrhe koristi još od srednjeg vijeka. Pripravlja se kao svježi sok, mast, vino itd. Bere se tijekom i suši u sjeni, na mjestu. Za dvije žlice suhih, usitnjenih cvjetova i listova treba preliti sa 2,5 dL vode, poklopiti i nakon 1 O minuta procijediti. Piju se dvije šalice tijekom dana u svrhu proljetnog organizma i uklanjanja umora, kod prehlade, kašlja, tegoba, bolesti jetara, mjehura, kiseline, reume, uloga (gihta) i artritisa. se može koristiti i kao oblog kod kožnih bolesti i za bolje zarastanje rana. Za

bolne zglobove može se napraviti oblog od mljevenih listova i svježega neslanog maslaca ili masti. Mast za bolne zglobove, prema starom narodnom receptu, pripravlja se od svježih, usitnjenih listova i crnog sljeza, u istim omjerima, koji se lagano prže u što manjoj neslane masti ili maslaca. Mast se ostavi preko a zatim se lagano zagrije i procijedi kroz višeslojnu gazu. Zglobovi se lagano masiraju dva do tri puta dnevno. može poslužiti i kao sredstvo. Promiješamo suhe listove i cvjetove sa cvijetom divlje u jednakim omjerima. Jednu žlicu mješavine prelijemo sa 2,5 dL vode i ostavimo poklopljeno

uljepšava naše

livade, travnjakei parkove od ranog do kasnejeseni, a kolikoje omiljenau

narodugovorei brojninarodninazivi - krasuljak,iskrica, bjelka itd. 30 minuta. koristimo kao tonik za masnu i kožu. Važno je napomenuti da se oblici uzgojenih ne koriste u ljekovite

SNIZITE POVIŠENI

KRVNI TLAK

V I ZIVITE DULJE

Velik br-ojljudi svake

godine umire od infarkta i moždanog udara.

S obzirom na starenje

populacije, za je još smrtnost u - Dr. Ivo Belan

Poboljšano dijagnosticiranje i povišenoga krvnog tlaka odigrat glavnu ulogu u borbi protiv tog uzroka smrtnosti.

štetne pogrešne predodžbe o povišenom krvnom tlaku i njegovoj vezi sa bolestima i dalje su prisutne u velikoj mjeri. Navest neke od tih zabluda kojih se treba visokoga krvnog tlaka je gore nego sama bolest. To je jedna od najštetnijih zabluda o hipertenziji. Uzrok hipertenzije u jeva ne znamo, ali ju možemo bez neke posebne neugode. Današnji visoko djelotvorni lijekovi gotovo uvijek mogu kontrolirati krvni tlak, uz minimalne nuspojave. Blago povišen krvni tlak ne treba Svaka hipertenzija, bez obzira koliko blaga bila, treba biti Neki trebati samo skinuti prekomjerne kilograme tjelesne težine, smanjiti sol u prehrani i tjelesnu aktivnost. Drugi morati medikamentozno

Samo napeti i uznemireni ljudi obole od hipertenzije. Hipertenzija se odnosi na povišen tlak u arterijama, a ne na individualnu osobnost. Mnogi ljudi mirne naravi imaju povišeni krvni tlak, a mnogi normalan tlak. napetost ili uznemirenost može izazvati privremeno povišenje krvnog tlaka. Pokusi na životinjama pokazali su da

prolongirani stres može igrati ulogu u razvoju hipertenzije.

Stariji ljudi trebaju viši krvni tlak kako bi osigurali dovoljno krvi mozgu i drugim vitalnim organima. Brojna su ispitivanja utvrdila da stariji ljudi s normalnim krvnim tlakom žive dulje i doživljavaju manje moždanih i udara, nego oni je tlak i samo malo povišen. Nema dokaza da povišeni krvni tlak poboljšava moždanu funkciju u starijih. U stvari, on može imati suprotan šanse za moždane udare i mini udare - glavne uzroke mentalnog pogoršanja u bolesnika.

Visoki krvni tlak je u starijih ljudi. Hipertenzija može biti nedijagnosticirana do dobi od 55 do 60 godina ili još kasnije, ispitivanja pokazuju da se razvija u dobi od 35 do 45 godina.

Da bi se dijagnosticirala hipertenzija, moraju obaviti mnogo pretraga, što monitoring krvnog tlaka, ergometriju i ultrazvuk srca. U velikoj ništa od toga nije potrebno. se dijagnoza može postaviti uz nekih rutinskih pretraga krvi i i povremenim mjerenjem krvnog tlaka.

Prehrana koja se oboljelima od hipertenzije suviše je stroga. Premda je gubitak tjelesne težine, nakon medikamentozne terapije, najva-

žnija metoda snižavanja krvnog tlaka, nema potrebe da bolesnik bude na ekstremno restriktivnoj prehrani. je smanjiti sol i u hrani i redovnu, ispravno doziranu aktivnost, nakon konzultacija s Dobro je jesti više i drugu hranu.

Tjelovježbom možete spriudare i svoju duljinu života samo ako je ta tjelovježba intenzivna. NetoRedovna tjelovježba pomaže srcu da funkcionira djelotvornije. Postoje dokazi da umjerena aerotjelovježba smanjuje lost bolesti. Takva tjelovježba, u kombinaciji sa smanjenom soli u hrani i, ako je potrebno, prehranom koja sadržava manje kalorija, važan je prvi korak u blagog do umjereno povišenoga krvnog tlaka. Ispitivanja su pokazala da ovakav pristup može smanjiti krvni tlak do normalnih razina u 15 do 25 posto pacijenata. 20 i 30 minuta žustroga, brzog hodanja od 3 do 4 puta tjedno idealna je tjelovježba, koju može provoditi gotovo svatko.

U dugogodišnjih nastala su nepopravljiva srca, tako da prestanak pušenja može malo toga dobroga.

Osim drugih koja sustavu, jako pušenje

dovodi i do stalnog porasta krvnog tlaka. ako ste pušili i 2 ili 3 kutije cigareta dnevno kroz 20 godina, možete smanjiti rizik od iznenadne smrti zbog infarkta unutar jedne ili dvije godine nakon prestanka pušenja - dakle smanjiti rizik gotovo na razinu nekoga koji nije nikada pušio

Meditacija i druge metode za relaksaciju isto su tako djelotvorne i mnogo sigurnije nego lijekovi. Nekoliko minuta meditacije ili relaksacije može poboljšati sposobnost osobe da se koncentrira, da se nosi sa stresnim situacijama ili da se sa zadatkom uz obnovljenu energiju. za oboljelih od hipertenzije takve tehnike snize krvni tlak tek privremeno. Osobe s hipertenzijom ili organa koji su u vezi s hipertenzijom ne smiju prihvatiti spomenute metode kao alternativu medicinski propisanoj terapiji

Redovnatjelovježbapomažesrcuda funkcioniradjelotvornije

agrometeorologija

''Astronomski

Ožujak je prvi proljetni mjesec. No, astronomski tek potkraj mjeseca. Ono ove godine 20. ožujka u 12 sati i 44 minute. Tada se Sunce u takozvanoj proljetnoj tj. presjecištu Zemljine putanje oko Sunca. zrake padati okomito na ekvator. Dan i bit otprilike jednake duljine. Upravo od tada, dani biti sve dulji a Zbog duljih dana i sijanja Sunca bit više. Kako visina podnevnog Sunca biti viša, zrake biti S obzirom na to da Zemljina površina upija zbog se grije i toplina prenosi na

li,st 03/2009.

zrak, tijekom je osjetno toplije. Uostalom, na to nas i izreka: "Nema dok Sunce ne sine".

Ožujak je u Zagrebu topliji od 4, 1 °C, a u Osijeku 4,6 °C. Temperatura zraka potkraj mjeseca u

Zagrebu može narasti do 26,0 °C, a u Osijeku i do 26,9 °C.

Ovog je mjeseca i tlo osjetno toplije. Temperature tla s porastom dubine opadaju. Priljev energije je od gubitka.

Na 5 cm dubine temperature tla u dijelovima Hrvatske prelaze temperaturni prag 5 °C a u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske sredinom mjeseca. Dakle, polako se pripremimo za sjetvu nekih povrtlarskih kultura.

IZLAZAK I ZALAZAKSUNCA

OSIJEK

ZAGREB 10.03. 6,02 17,47 6,15 17,59 20.03. 31.03. 5.46 18,04 5,20 18,17 5,56 18,12 5 35 1827

Mr. se. Dražen

' BIOdar

Tvornica hrane, Varaždin

Cijenjeni mlijeka,

za kvalitetnu hranidbu vaših krava, koza i ovaca osigurali smo Vam program potpunih dopunskih krmnih smjesa. Naš je cilj da dobre genetske predispozicije u kvalitetno mlijeko.

PROGRAM HRANIDBE POTPUNIM KRMNIM SMJESAMA

• GT-1-18%- krmna smjesa za telad namijenjena hranidbi teladi u prvim danima nakon

• KM-22% - Smjesa namijenjena hranidbi krava u intenzivnoj proizvodnji

- dostupna u tri varijante:

- INTENZIV - velik udio by pass niacin,

- PLUS - by pass niacin, Yea sacc1026

- MILKI • by pass kelirani mikroelementi, niacin, Yea sacc10 26

• GJKM-2-19% - MAXI - smjesa za hranidbu krava kod uravnoteženog osnovnog ol

• GJKM-3-19% - CLASSIC - novo u asortimanu - cjenovno povoljna smjesa za hranidbu krava kod uravnoteženog osnovnog obroka, za hranidbe

• KZ-kz-16%- potpuna krmna smjesa za hranidbu koza u laktaciji - peletirana

• 00-15%- potpuna krmna smjesa za hranidbu ovaca u laktaciji - peletirana

Potpune krmne smjese su dostupne u brašnastom, ekspandiranom i/ili pe/etlranom oblikt upakirane u natron ili u rinfuzi.

Ekspandirana smjesa - prv I jedini u Hrvatskoj - smjesa s ciljem da se post

• bolja razgradivost hranjivih tvari u probavnom traktu

• udjela by-pass u obroku

• razgradnje kukuruznog škroba - više energije (želatinizacija škroba)

• najviša higijenska ispravnost smjese

• ukusnija hrana - bolja ješnost

• dnevna proizvodnja mlijeka zbog bolje iskoristivosti obroka

• i na kraju - profit.

koji posjeduju dovoljnu kukuruza i žitarica nudimo kvalmttna rj izrade krmnih smjesa u vlastitom dvorištu uz korištenje našeg asortimana

DOPUNSKIH KRMNIH SMJESA - SUPERKONCETRATA

GJ-Do-30% - namijenjen hranidbi junadi u rasplodu, junadi u tovu - ne sadrži ureu

GJKM-Do-32% - s min. 32 % biljnog podrijetla, za kvalitetnu hranidbu krava, sadrži niacin, by pass što pozitivno na u mlijeku i mlijeka

GJKM-Do-35% • Top - s min. 35 % iskljul'.ivo biljnog podrijetla, sadrži by pass dodane u obliku propilen glikola, niacin, živu kvasca Yea sacc1026 , te dodani METASMART- aminokiselinu metion i kvalitetu mlijeka, te zdravlje I plodnost krava.

Dopunske krmne smjese - optimalno izbalanslrani proteinski i mineralno vitamlnski dio 1 za jednostavnu Izradu smjese iz vlastitih iitarica.

Za koji se za smjesu u rinfuzi osigurali smo SILOSE.

Detaljnije informacije zatražite kod svojeg referenta iz Sektora za otkup mlijeka Vindija d. mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komerc alu Tvornice hrane BIOdar.