Mljekarski list 4-2009

Dukat d.d.

" SADRZAJ

IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

Novi otkupne cijene mlijeka _______ 2

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Iskorištavanje i krmna vrijednost sudanske trave 5

Rana sjetva kukuruza _ 32

HRANIDBA

Hranidbeni problemi i njihovo rješavanje_ 8

AKTUALNO

Nitratna direktiva____ 10

Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu_ 34

ZDRAVLJE STADA

Bolesti papaka u krava uzrokovane hranidbom ______ 14

Dobrobit životinja u klaonicama_ 55

HIGIJENA MLIJEKA

Kako smanjiti broj somatskih stanica

i broj mikroorganizama u mlijeku__ 17

VETERINARSTVO

Lipomobilizacijski sindrom krava 20

EKONOMIKA POLJOPRIVREDE

Osnovni ekonomski zakoni, prag i granica rentabilnosti u proizvodnji~lijeka _____ 24

GOSPODARSTVO

Raste otkup kravljeg mlijeka __ 29

Fotografija naslovnice: T omislav

TRŽIŠTE STOKE

Stanje na tržištu mesa __ _

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Mali posjedi i proizvodnja mlijeka KONTROLA

Organizacija kontrole

__ _ __45

ZANIMLJIV OSTI isplativost robotizirane mužnje

raspoloženje i optimizam

Udruživanje simentalskoga goveda u svrhu olakšane koordinacije rada i suradnje na uzgoju _52

Osnovana Udruga simentalskoga goveda Brodsko-posavske županije

Bal farmera 63

U ovom broju Mljekarskog lista donosimo novi otkupne cijene mlijeka. Napominjemo da se pri koriste podaci o cijeni mlijeka u Europskoj uniji (EU25) za mlijeko sa 4,2°n masti i 3,4q6 prema dogovorenom izvoru podataka. Otkupna cijena mlijeka se svaki mjesec a primjenjuje se za sve otkupljene mlijeka koje su u tom mjesecu mljekarama. str. 2

irg Vlasnik I Hrvatska mlJekarskaudruga.

i

Zagreb. llica 31/111,tel.: 01!4833-349. fax: 01/4875-848. e-mail:hmu@hmu.hr.www.hmu.hr. MB: 3206599. Žiro 2360000-1101408596. priprema i tisak: "Hlad·. Pluska. Nikole Halpera 1. www.hlad.hr Mljekarski list upisan Je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863.

mr. se. Miljenko dr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro

Zoran Radan. dr. vel. med, ArneaIa Š1pek, dipl. ing., doc. dr. se. lgor štokovic. dr. se. Darko Uher

Glavna i odgovorna urednica: Vera dipl. ing Izvršni urednik: Zoran dipl.

Zagreb. Uprava

uredništvo:

Novi otkupne cijene

mlijeka

Piše: Dr. se. lvan

Sadržaj masti i osnovni su parametri koji se koriste za vrijednosti mlijeka. Uz to, na cijenu i parametri kvalitete - broj somatskih stanica i broj mikroorganizama u mlijeku, što je bilo

Uredbom o ciljnoj cijeni svježega sirovog mlijeka, koja se primjenjivala od 1. 1. 2003.

Ovom Uredbom, koja se temeljila na dogovoru i mljekara, Vlada RH propisala je vrijednost masne jedinice i vrijednost jedinice koje su se koristile pri vrijednosti mlijeka. Ove su vrijednosti bile nepromijenjene sve dok se nisu stvorili novi uvjeti za promjenu cijene mlijeka.

cijene mlijeka u zemljama razvijenog posebice u zemljama Europske unije, provodi se na temelju istih parametara kao i u RH, ali cijene nisu fiksne nego se mijenjaju.

Uzroci ovih promjena u zemljama EU-a vezani su ne samo za kretanje ponude i potražnje sirovog mlijeka su one povezane i s kretanjem cijena gotovih proizvoda.

Ove promjene bile su posebno istaknute u drugoj polovici 2007. godine, a nastavljaju se sve do danas.

Iz grafikona 1 razvidna je da je u drugoj polovici 2007. godine došlo do porasta cijene mlijeka što je bio razlog promjene cijene mlijeka i u Hrvatskoj. u 2008. godini u europskim zemljama dolazi do pada cijene mlijeka koja je u prosjeku 2009. godine dostigla vrijednost od 29,59 centi/kg (za

Grafikon 1: Kretanje

vrijednosti

Mljekarski list 04/2009.

mlijeka

obavljaju mljekare na

temelju podataka o preuzetim u promatranom razdoblju mlijeka u jednom mjesecu) te na temelju vrijednosti pojedinih parametara koji sudjeluju u~

mlijeko koje sadrži 4,2% masti i 3,4% Ovakve promjene cijene sirovog

iutjecale su i na znatan pad cijena proizvoda.

Stanje na tržištu

Kako se RH danas nalazi na otvorenom tržištu, to su ove promjene cijene mlijeka na vanjskom tržištu uvjetovale u Hrvatskoj pojavu proizvoda iz uvoza po nižim cijenama u odnosu na cijene proizvoda pro-

Na taj mljekarska je industrija dovedena u nepovoljan položaj, što je kod njih uvjetovalo pojavu viškova proizvoda. Zbog toga je na inicijativu mljekara razmatrano stanje u ukupnom sektoru.

Na temelju toga predstavnici mljekara i udruga mlijeka razmotrili su rješavanja ovoga problema. Kako bi se utvrdila najpovoljnija rješenja Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja preuzelo je u tome ulogu moderatora.

Tijekom razgovora je:

• Dosadašnja otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj viša je od cijene mlijeka u zemljama EU-a te drugim zemljama okruženja što otežava postizanje konkurentnosti proizvoda na tržištu kako u zemlji tako i u izvozu.

• U formiranju cijene mlijeka treba pratiti stanje na tržištu mlijeka u drugim zemljama, zemljama EU-a, pritom posebnosti hrvatskoga sektora.

• Gospodarskim mjerama potrebno je dodatno

mlijeka pri svladavanju sadašnjih otežanih uvjeta proizvodnje.

• Ovim promjenama mljekarska industrija postat konkurentnija da biti u

smanjiti cijene proizvoda te tako razriješiti sadašnje viškove i osigurati uvjete za nesmetan otkup svih mlijeka.

ove pretpostavke postignut je dogovor i mljekarske industrije da se otkupne cijene mlijeka obavlja prema proceduri: 1. Otkupna cijena mlijeka se svaki mjesec a primjenjuje se za sve otkupljene mlijeka koje su u tom mjesecu mljekarama.

2. Pri otkupne cijene mlijeka koriste se podaci o cijeni mlijeka u Europskoj uniji (EU25) za mlijeko sa 4,2% masti i 3,4% prema

dogovorenom izvoru podataka koji je na raspolaganju na sljeweb stranici: http://circa. europa.eu/Public/irc/agri/lait/libra ry?l =/statistics _ mangement&vm =detailed&sb=Title. Na ovoj adresi nalazi se tablica o cijeni mlijeka pod imenom: Milk Statistics (sCMO Management Committee).

3. izvor podataka iz 2 u se uzimaju podaci posljednja tri raspoloživa mjeseca. otkupne cijene mlijeka obavlja se u posljednjem tjednu u mjesecu nakon što su na raspolaganju podaci o cijeni mlijeka za novi mjesec. Ako do tada u navedenoj tablici nisu na raspolaganju podaci o cijeni mlijeka za novi mjesec, u otkupne cijene mlijeka uzimaju se podaci o cijeni za posljednja tri do tada raspoloživa mjeseca.

4. Raspoložive cijene mlijeka posljednja tri mjeseca iz izvora koji su dani u 2 izražene u eurima se u kunama, i to tako da se koristi podatak Hrvatske narodne banke o prosjesrednjem ju eura za svaki od tri promatrana mjeseca, te se vrijednost eura u kune.

Podaci o srednjem eura dobivaju se na web adresi Hrvatske narodne banke: http://www.hnb.hr/ tecajn/htecajn.htm.

5. Na temelju vrijednosti cijene mlijeka izražena u kunama (posljednja tri mjeseca) se ukupna cijena mlijeka za navedeno razdoblje.

6. vrijednosti za masne jedinice i jedinice bjelanobavlja se na temelju pretpostavke da je udio masti u formiranju cijene mlijeka 45%, a udio 55%.Jevrijednosti dobivaju se tako da se vrijednosti za sadržaj masti i bjelandobivene korištenjem navedenih odnosa dijele s ukupnim sadržajem masti i ukupnim sadržajem

otkupne cijene otkupne cijene mlijeka obavlja Hrvatska poljoprivredna agencija (prije Hrvatski centar). Nakon završnog otkupne cijene mlijeka Hrvatska poljoprivredna agencija dostavlja najkasnije u prvom tjednu mjeseca iskazane vrijednosti za mast (vrijednost jedne masne jedinice) i (vrijednost jedne jedinice subjektima:

• mljekarama,

• Hrvatskom savezu udruga promlijeka,

• Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,

• Hrvatskoj mljekarskoj udruzi s ciljem redovne objave u Mljekarskom listu.

Hrvatska poljoprivredna agencija svakom mlijeka u uz dosadašnje podatke o kvaliteti mlijeka, dostavlja i podatke o vrijednosti jedne masne jedinice i jedne jedinice Ove vrijednosti predstavljaju osnovicu za

Mf;°pkarskilist 04/2009.

mlijeka za mjesec u kojem je otkupne cijene mlijeka. Na temelju ovih pravila

t. Parametri u cijena mlijeka EU-25 Godina Mjesec na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bje!. (eurocenti/kg)

2008. 10. 34,24

2008. 11. 33,49

2008. 12. 31,96

je cijena za mlijeko ispou ožujku 2009. godine. Postupak dan je u sljeprikazu: cijena mlijeka EU-25 na srednji HNB-a bazi 4,2% m.m. i (kn/€) 3,4% bje!. (kn/kg)

7,158248 2,450984

2. Postupak

2.1. Ukupna cijena mlijeka za navedeno razdoblje (UPCM)

UPCM = 2,450984 + 2,391667 + 2,300147/3 = 2,380933 kn

2.2. vrijednosti masne jedinice

vMj = UPCMx 0,45/4,2 = 2,380933 x 0,45/4,2 = 1,071419/4,2 = 0,2551 kn =0,255 kn

2.3. vrijednosti jedinice

vBj = UPCMx 0,55/3,4 = 2,380933 x 0,55/3,4 = 1,309513/3,4 = 0,3851 kn = 0,385 kn

UPCM = Ukupna cijena mlijeka na bazi 4,2% masti i 3,4% vMj = Vrijednost masne jedinice (45% udjela u UPCM) vBj = Vrijednost jedinice (55% udjela u UPCM)

Tablica 1: Pregledosnovneotkupne cijene mlijeka s obziromna udio masti i za ožujak 2009. godine

3,60 2 0737 2 1122

3,70 2,0992 2 1377

3,80 21247 2 1632

,u 3,90

2,2267 2 2652 4,30 2 2522 2 2907 vrijednost 1,1554 1,1939 lknl - vrijednost masne jednice = 0,2551 - vrijednost jedinice = 0,385 I vrijednosti iz tablice 1 odnose se na mlijeko razvrstano u 1. razred (manje od 100 000 mikroorganizama i manje od 400 000 somatskih stanica). Ako

je mlijeko iz tablice 1 razvrstano u 2. razred (više od 100 000 mikroorganizama i više od 400 000 somatskih stanica) njegova vrijednost umanjuje se za 30%.

Citate/ji pitaju - Uredništvo odgovara

Poštovano Uredništvo, . držim mu~ne krave pa im u ljetnim danima kada nestane ispaše kosim sudansku travu, o kojoj se malo zna i piše pa vas mohm da o njoj nešto opširnije napišete. Prvenstveno me zanima mogu lije spremati u foliju, kolika je vlažnost dopuštena za spremanje Uer ona sadržava veliku vlagu), i kako vlažnost odrediti bez Koja je idealna visina sudanske trave za kosidbu?

Iskorištavanje i krmna vrijednost sudanske trave

Odgovara: dr. se. Darko Uher

Sudanska trava odlikuje se dobrom regeneracijom. U suhom ratarenju ona daje najmanje dva, a u uvjetima navodnjavanja 3 - 4 otkosa (ispaše). Optimalna je faza za korištenje sudanske trave za ispašu (ovce) pri visini biljaka 25 - 30 cm, za krupnu stoku (krave) pri visini 30 - 40 cm. U to vrijeme u busu ima 5 - 6 izdanaka i formiran je jaki korijenov sustav, odnosno je biljaka. Sudanska trava osjetljiva je na nisku ispašu i kosidbu. Svako odstranjivanje vegetativne mase niže od 6 cm negativno se odražava na busanje i regeneraciju. Sudanska trava a nešto manje krmni sirak, imaju visok stupanj busanja, odnosno formiranja novih izdanaka. Ovo svojstvo od posebnog je za dobivanje visokih prinosa krme i regeneraciju nakon kosidbe. Da bi se dobio broj otkosa i visok stupanj regeneracije, pri "skidanju" usjeva mora se voditi o vremenu i visini kosidbe. Naime, ukoliko se kosi prije pojave cvati ili i nešto više iznad

površine zemljišta (10 - 12 cm), uz dobru opskrbu zemljišnom vlagom brža je regeneracija i formiranje visokog prinosa. Na taj u ovisnosti o uvjetima uspijevanja, dobiju se 2 - 3 otkosa, što rezultira visokim godišnjim prinosom krme. Sudanska trava pripada skupini "slatkih" klasastih trava i rado je uzimaju svi travojedi

životinje i Sudanska se trava za ispašu može koristiti od kraja lipnja do kraja rujna (oko 70 dana od 220 dana vegetacije). Najbolja je konzumiranost (pojedenost) krme sudanske trave u vegetativnoj fazi, od pojave metlice pojedenost opada. Potpuna (100%) je pojedenost krme sudanske trave u vegetativnoj fazi, u ovoj fazi dosta je mali prinos zelene krme i suhe tvari po jedinici površine. Stoga, glede integralna promatrane kvalitete i prinosa krme, sudansku travu najbolje je koristiti za ispašu - u vegetatitivnoj fazi, za sijeno i dehidraciju - u fazi izbacivanja metlice, a za silažu - u fazi zrelosti sjemena i za sjenažu pospremljenu u rolobale - u vegetativnoj fazi (visina usjeva 100 - 120 cm). Nakon

Julijana DvorSudanska trava može se koristiti kao zelena krma na hranidbenom stolu ili kao ispaša, zatim za proizvodnju sijena, silaže, odnosno sjenaže i biljnog brašna (dehidracija). Usjevi sudanske trave u razdoblju ljetne smanjene produkcije prirodnih i kultiviranih pašnjaka mogu se koristiti za spremanje sijena. Prije svega, prvi otkos koristi se za spremanje hrane za zimsko razdoblje hranidbe životinja (sijena, silaže, sjenaže, biljnog brašna), a posljednji za ispašu

skidanja usjeva sudanske trave za sjenažu pokošenu masu treba ostaviti u polju da se prosuši, kako bi se sadržaj suhe tvari u masiradi lakšeg procesa siliranja i spremanja u rolobale. Zelena krma sudanske trave, osim neposrednog korištenja (ispašom ili u jaslama), prvenstveno predstavlja sirovinu za spremanje silaže, sijena (u rinfuzu, gnjeprešanog, briketiranog), sjenažu i biljno brašno. Krmna

vrijednost sudanske trave

Zelena krma odlikuje se visokim sadržajem (1, 76 - 1,85%),

list 04/2009.

što joj dobro konzerviranje prirodnim tijekom fermentacije (siliranje). Sudanska trava odlikuje se visokom krmnom vrijednoPrema sadržaju osnovnih hranljivih tvari, jednogodišnjim klasastim krmnim biljkama nema joj konkurenta. Ona svoju hranjivu vrijednost dobro ne samo u zelenoj krmi, i u proizvodima koji se od nje dobivaju (sijeno, silaža, sjenaža, biljno brašno), bez obzira na konzerviranja zelene krme. po hranjivoj vrijednosti i koeficijentu probavljivosti sijeno i silaža sudanske trave primjetno nadmašuju zelenu krmu drugih jednogodišnjih krmnih biljaka. Probavljivost suhe tvari sudanske trave je 69 - 70%, sijena 65% i silaže 61%. Za 60%-tna probavljivost suhe tvari smatra se odnosno 70%tna dobrom. Sudanska trava sadržava biostimulativnih i mineralnih tvari (Ca i P), ima visoku energetsku vrijednost, a zaje i sadržaj mikroelemenata (Fe, Co, Cu, Mn, Zn). Prema sadržaju karotina (60-65 mg/kg zelene mase), sudanska trava ravnopravna je krmnom sirku i muharu, a nadmašuje kukuruz, zob i raž. Aminokiselinski sastav sudanske trave veoma je raznovrstan (ne sadržava jedino glicin). Osim krme, sjeme sudanske trave je i hrana i uglavnom se koristi za hranu (cijelo zrno), a za hranu ostalih vrsta životinja (mljeveno i dodavano u koncentrirana hranjiva ili miješano sa krmivima-silažom, korijenasto gomoljastim biljkama). Sudanska trava je siguran izvor zelene krme i sirovine za proizvodnju sijena, silaže, sjenaže i biljnog brašna u vrijeme ljetnog deficita, kada se zbog visokih temperatura usporava rast zelene krmne višegodišnjih trava (osim pri navodnjavanju). Biljno brašno od sudanske trave (kosidba obavljena u vege-

tativnoj fazi) i spremljeno prema suvremenoj tehnologiji (50 - 55% vlažnosti) treba sadržavati 8 - 12% vlage, ne manje od 230 mg/kg karotina, ne manje od 20% sirovih proteina i ne više od 22% sirove celuloze. Kilogram sjenaže od sudanske trave sadržava 45 - 50 g probavljivih proteina, 30 - 35 mg karotina, oko 5 g kalcija i više od 1 g fosfora. Probavljivost sjenaže dane u prosjeku iznosi 65 - 66% suhe tvari, 66 - 67% organske tvari i 73 - 75%celuloze. ' '

Za krmni sirak i sudansku travu se visina kosidbe od 12 do 15 cm iznad površine tla, kako bi se brza regeneracija usjeva i postizanje broja otkosa tijekom vegetacije. Pri kasnijoj kosidbi, prinos suhe tvari se ali se smanjuje kauslijed sadržaja sirove vlaknine i smanjenja sadržaja sirovih proteina (vidi tablicu

liYt 06/2009.

Slika 1: Siliranje krmnog sirka

Tablica 1: Kvaliteta suhe tvari i sadržaj neto energijekrmnog sirka i sudanske trave

Sadržaj neto

Kemijski sastav u suhoj tvari u% energiie U suhoj u Kultura tvari hranjivu

sirak

Sirovi Sirova Sirova Pepeo NET NEL NEL oroteini celuloza mast

NET = ekstraktivne tvari NEL = neto energija za proizvodnju ml,jeka (MJ)

Tablica 2: Kvaliteta suhe tvari sudanske trave (% od suhe tvari) pri visinama porasta i razvoja u vrijemekosidbe

Kemijski sastav u %

NET = ekstraktivne tvari

Visina biliaka u vrijeme kosidbe u cm

I GRUPA

TVRTKO303

DRAVA404

0S499

OSSK596

OSSK617

30 K 515

1(602 OSSK 713

Jari

JARAN

Lucerna

0S66

0S88 FRAN MATEJ

Jari grašak

GOLO ~o\Jo\

Sorte so e

KORANA-oo ZORA0-1

LUCIJA-oo VITA0-1

KUNA-o

JULIJAN-o

Hibridi suncokreta

APOLON FAVORIT

Hranidbeni problemi i njihovo rješavanje

je hranidbeni program i onaj tko je sastavio obrok za kravu

krivac za sve probleme - ako krava ne daje mlijeka ili ako se pojave zdravstvene tegobe u stadu

Piše: Mr. se. Goran Kiš

Vhranidbenih problema nije uzrokovana jednim kombinacijom nekoliko nika koji mijenJaJu proizvodne rezultate, odnosno smanjuje se proizvodnja mlijeka uz probleme u rastu, razvoju i reprodukciji naših krava. Neuravnotežen obrok može biti problem, ali i drugi vezani uz upravljanje na farmi pridonose ukupnom padu proizvodnosti i zdravstvenom stanju krava, pa se tada promjenama dotadašnje prakse na farmi rješavaju navedeni problemi. U

nekoliko primjera prikazat hranidbene probleme i na koja moramo obratiti pozornost kako bismo ih riješili. krava ne proizvodi mlijeka

Moramo napraviti procjenu kompletnog hranidbe na farmi krava, provjeriti sastav obroka i na koji kravama dajemo obroke. važno je znati ima li kakvih promjena u kvaliteti davanih krmiva. Moramo znati kada smo zadnji put provjeravali i sastavljali obroke, pa ih korigirati kako bi obrok koji

bio istovjetan obroku koji dobiju krave. Trebamo kompletnu procjenu zdravstvenog stanja stada, a ju možemo znati uz našeg veterinara. Koliko imamo krava koje su nedavno telile, odnosno moramo toznati koliko su dana krave u laktaciji, te pravilno isplanirati vrijeme laktacije i suhostaja. Voda je važan u proizvodnji mlijeka, pa je važno da je krave uvijek imaju dovoljno i daje ona dobre krave proizvode mlijeko s malo masti Moramo ponovno provjeriti trenutni obrok koji kravama dajemo

hst 04/2009.

i koji bi one trebale pojesti, kako bismo utvrdili mogu li se tim obrokom zadovoljiti hranidbene potrebe krava. Pitanje je i koliko kilograma žitarica dajemo životinjama prilikom svakog hranjenja, jer želimo imati obrok s manje od 4 kilograma žitarica po hranjenju, odnosno 4 kg ne od svaka 4 sata. Provjeravamo efektivnih vlakana u obroku, onih koja preživanje, tako da pripazimo dobivaju li krave sijeno koje se sastoji pretežno od stabljike biljaka. Prebiru li krave krmiva u potpuno izmiješanom obroku, odnosno je li TMR previše izmiješan ili je krme u njemu presitna? Jedan od pokazatelja da nešto nije u redu s vlaknima u obroku svakako je i preživanje, odnosno, trebamo pratiti preživaju li naše krave oko 60%vremena kada se odmaraju?

Tegobe s papcima - laminitisi

U sumnje na laminitis, odnosno ukoliko primijetimo da naše krave ne mogu normalno stajati i kretati se (šepavost), najprije moramo utvrditi sastav i procijeniti kvalitetu obroka koji krave jedu. S posebnom moramo procijeniti nestrukturalne ugljikohidrate, odnosno sadržaj škroba u obroku koji jedu naše krave. obrnuto od sadržaja škroba moramo procijeniti i jedu li krave dovoljne funkcionalnih vlakana, te preživaju li dovoljno.

Visoka koncentracija uree u mlijeku

U visoke koncentracije uree u mlijeku trebamo procijeniti obrok koji krave jedu s posebnom na pojedine frakcije proteina, one lako topljive i lako probavljive, te sadržaj nestrukturalnih ugljikohidrata - škroba. Ukoliko su ove hranjive tvari

dominantne u obroku ili ihje više od trebamo ih smanjiti i uravnotežiti obrok. Diarea - proljevi

Kod proljeva prvo moramo utvrditi javlja li se taj problem u stada ili je individualna tegoba pojedinoga grla. Kao i kod ostalih trebamo utvrditi sastav i kvalitetu obroka koji životinje trenutno jedu. Vidjeti s veterinarom nije li diarea uzrokovana nekim od nehranidbenih ili bolesti, salmonelom ili

Promjena položaja (dislokacija) sirišta - krave u sredini laktacije

Moramo procijeniti efektivna vlakna u konzumiranom obroku krava (dužinu u obroku, žitarica koju grla pojedu po hranjenju). Procijeniti u kolikoj mjeri naše krave biraju krmiva iz obroka, utvrditi sadržaj makrominerala u obroku, posebno kalcija.

Promjena položaja (dislokacija) sirišta - krave unutar prvih 45 dana nakon teljenja

Procijeniti i prilagoditi obrok krava prema tranzicijskom periodu, prema procijenjenoj hranidbi kakva je bila od 21. pa do dana teljenja. groznica u tek oteljenih krava

Procjena sadržaja makrominerala - kalija, natrija, sumpora i klora (bez kalcija) u obroku krava u tranziciji od 21. dana do teljenja. Zaostajanje postdjke u tek oteljenih krava

Moramo preispitati mineralnovitaminski sadržaj obroka krava u suhostaju. Na primjer, trebali bismo procijeniti sadržaj selena kao i balans aniona i kationa u obroku. Kod balansa aniona i kationa mislimo na i omjere kalija, natrija, klora i sumpora.

Loša tjelesna kondicija krava koje su u laktaciji manje od 60 dana Kod krava s lošom kondicijom u stadiju laktacije trebamo se prisjetiti na koji smo i kako s njima postupali u tranzicijskom periodu, tri tjedna prije i poslije teljenja. problem je mogao nastati uslijed nepravilne hranidbe u suhostaju i krava teljenja, odnosno, jesmo li kravama pravodobno promijenili obrok iz pretežno voluminoznog u obrok s dodatnim žitaricama teljenja. Svježe oteljenim kravama moramo slobodan pristup hranidbenom stolu, odnosno, paziti da ne vlada kompeticija krava u višim stadijima laktacije i svježih.

Krave u suhostaju gube na težini

Moramo provjeriti hranidbu krava u suhostaju, i to voluminozne krme koju dobivaju, dostupnost hrane, temperaturni stres u vrijeme ljetnih vrute koncentrata kojega mogu dobivati u odnosu na voluminoze.

Problemi s teljenjem u pivotelki

Potrebna je kontrola tjelesne kondicije junica teljenja, kako ne bi bile predebele. Nužna je procjena hranidbenog programa za junice.

Prvotelke tele premalu telad

Prvotelkama trebamo provjeriti hranidbu, kako bismo bili sigurni da su dobile obrok s voluminoznom krmom zadovokvalitete. Potrebno je i preispitati sve radnje koje s našom voluminoznom krmom u pogledu kvalitete i

Tegobe s papcima neposredno nakon teljenja prvotelki

Procjena hranidbenog programa za junice neophodna je kako bismo bili sigurni da su dobile pravilno uravnotežen

Mljekarski li,st 04/2009.

Nitratna direktiva

Piše: Nikolina Kelava, dipl. ing.

Ucilju ostvarivanja visokih prinosa i željenih ekonomskih rezultata ratarske proizvodnje, posljednjih 50 godina upotreba mineralnih gnojiva na bazi dušika u 15 zemalja Europske unije je deseterostruko, sa 1 na 9 -10 milijuna tona. Intenzifikacija proizvodnje rezultirala je u istom razdoblju dodatnih 9 milijuna tona dušika iz stajskoga gnoja, gnojovke i gnojnice kao organskih gnojiva. Ukoliko se mineralna i organska gnojiva ne koriste na i u propisanim poljoprivreda postaje izvor nja okoliša, osobito površinskih i podzemnih voda.

Kako bi se zaštitile površinske i podzemne vode od nitratima iz poljoprivrednih izvora, 12. prosinca 1991. godine Europska unija izdala je propis Council Directive91/676/EEC,poznatiji kao Nitratna direktiva. Direktiva obvezuje sve aanice EU-a da, s obzirom

Tablica1:

na intenzitet poljoprivredne proizvodnje, proglase osjetljiva na nitratima iz poljoprivrednih izvora. dužne su osmisliti i provesti operativne programe i

Republika Hrvatska kao zemlja pristupnica intenzivno provodi zakonske regulative s pravnim uredbama Europske unije. Kaojedan od prvih dokumenata koji i ova pitanja u Republici Hrvatskoj, Pravilnikje o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenjugnojiva (NN 56/08). Pravilnik se smatra u podruosjetljivim na nitratima iz poljoprivrednih izvora, dok se na ostalim smatra preporukom i dobrom praksom kako bi se Zakon o vodama (NN 150/05) navodi da podložna eutrofikaciji i ranjiva na nitratima odrediti ministar nadležnog ministarstva, na prijedlog Hrvatskih voda. Jedna od

Propisane dopuštene gnojiva

broj uvjetnihgrla za pojedinuvrstu i kategoriju

životinjate dopušteno po hektaru površinegospodarstva

pretpostavki

Nitratne direktive svakako su i dobre poljoprivrednepraksekoja je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja objavilo u 2009. godine. Sukladno odredbama Direktive, Pravilnikom je propisano da u razdoblju se od dana stupanja u EU) dopuštena dušika iz stajskoga gnoja iznosi 210 kg/ha godišnje, a potom se uvodi trajno dopuštene dušika unesenoga stajskim gnojem od 170 kg/ha godišnje (tablica 1). Propisane dopuštene gnojiva broj

dopuštena Sadržana

gnojana gospodarstvu

Vrsta i kategorija

Dušika u Dopušteno UG/životinji stajskom gnoju životinja (kg/UG/godini) (UG/ha)

Odrasla ~oveda od 24 1 O

Goveda 12-24 mi. 06

Goveda 6-12 mi. 0,3

Telad do 6mi. O 15

Tablica2: dopušteno UG/ha u primjenistajskoga Na izloženim velikom riziku od tlima vodom, prekrivenim snježnim ili zamrznutima kao i plavnim zemljištima, gnojidba stajskim gnojem nije dopuštena. Primjena gnojovke i gnojnice zabranjena je na 25 m udaljenosti od bunara, 20 m od jezera, 5 m od ostalih vodenih tokova kao i na nagnutim terenima uz vodotokove.

70

70

70

70 2,4

Rasolodni bikovi 1,4 70

Ovce i koze 0,10

70

Janjad i iarad 0,05 70

Izvor dobrepoljoprivredneprakse u zaštiti voda (MPRRR, 2009.) uvjetnih grla za pojedinu vrstu i kategoriju životinja te dopušteno po hektaru površine gospodarstva (tablica 2).

Nitrati iz stajskoga gnoja predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi i površinskih i podzemnih voda, stoga su propisani optimalni termini za primjenu krutog stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice kako bi se smanjili ispiranja i isparavanja dušika.

Na svim poljoprivrednim površinama zabranjuje se:

1. gnojidba krutim stajskim gnojem u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna,

2. gnojidba gnojnicom i gnojovkom po površini bez unošenja u tlo od 1. svibnja do 1. rujna, 3. gnojidba gnojnicom i gnojovkom bez obzira na pokrov od 1. prosinca do 1. ožujka, 4. gnojidba mineralnim gnojivima s nitratnim dušikom od 1. studenoga do 1. (u istom razdoblju dopuštena je primjena urea amonijevog nitrata po žetvenim ostacima).

Stajski gnoj, gnojovka i gnojnica moraju biti skladišteni tako da se njihovo izlijevanje, ispiranje ili otjecanje u okoliš. Objekti (spremnici) za skladištenje stajskog gnoja moraju prikupljane gnoja kroz razdoblje (tablica 3).

04/2009.

Slika 1: Gnojidbakrutim stajskim gnojemna svimpoljoprivrednim površinamazabranjenaje od 1. svibnjado 1. rujna

Slika 2: Raspršivanje(bez unošenjau tlo}gnojovkei gnojnicezabranjena je na svim poljoprivrednimpovršinamaod 1. svibnjado 1. rujna

Tablica3: površina/volumenspremnikaza pojedinevrste gnoja po UG za razdoblje

Vrsta gnoja Površina (volumen) razdoblje

Kruti stajski 4 ni2/2 m visina nakupine ili gnoj 8 m3/< 2 m visina nakupine

Gnojnica 2m 5

Gnoiovka 10 m 3 (lal!Une)

Izvor:Pravilnik o dobrojpoljoprivrednojpraksi u korištenjugnojiva (NN 56/08}

Slika 3: Gnojidbagnojnicomi gnojovkomna svim poljoprivrednim površinamabez obzira na pokrovzabranjenaje od 1. prosincado 1. ožujka

: ' ' dobre poljopri: vredne prakse objedinju: ju odredbe i propise Pravilnika te · dodatno zbrinjavanje otpadnih voda iz silosa i silaže, primjenu sredstava za zaštitu bilja, upravljanje gorivima i mazivima iz poljoprivrede kao te dobre poljoprivredne prakse u zaštiti zraka, tla i životinja.

Silažni sok zbog velike hranjivih tvari uzrokuje naglo mikrobne populacije koja troši kisik potreban flori i fauni vodotokova. Stoga je opasniji površinskih voda od

gnojovke. Ako sjenaža sadrži 35-45 %, a silaža cijele stabljike kukuruza 30-35 % suhe tvari, istjecanje silažnog soka svodi se na najmanju razinu.

Tablica4: silažnogsokaovisnoo sadržaiusuhetvariu silaži Sadržaj suhe tvari soka

Spremnik za skupljanje silažnog soka trebao bi po m 3 silosa imati kapacitet 20 L, dok se za silose s više od 1500 m 3 zapremine treba osigurati dodatnih 6,7 Um 3 • U je istaknuto da se silažni sok ne upotrebljava kao gnojivo na strništima te da se može koristiti u hranidbi goveda i svinja.

Iako Pravilniko dobrojpoljoprivrednojpraksiu korištenjugnojiva(NN 56/08) stupa na snagu danom stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, predstavlja jan dokument za sadašnje i poljoprivredne Obvezuje ih da u skladu s dobre poljoprivredneprakse provode propise o korištenju gnojiva, razdobljima tijekom godine kada nije dopuštena primjena gnojiva na poljoprivrednim površinama, primjene gnojiva u posebnim uvjetima i terenima, uvjetima primjene gnojiva blizu vodotoka, postupcima primjene organskih i mineralnih gnojiva te i svojstvima spremnika za gnojiva.

Izvor: dobrepoljoprivredneprakse u zaštiti voda (MPRRR, 2009.)

Slika 4: Spremniciza skladištenje stajskoggnoja moraju prikupljanegnoja kroz razdoblje

/'vfljekarski list 0+/2009.

Bolesti papaka u krava uzrokovane hranidbom

Piše: Dr. se. Stjepan Feldhofer

Poznato je da obolijevaju papci krava držanih u vlažnim i stajama i ispustima, ako se redovito ne održavaju, ukoliko se ne i ne obrezuju. Tako zapušteni i neuredni papci nepravilno rastu i pucaju, a krave zbog bolova u nogama mnogo leže, teško se vrijeme zadržavaju se u hranilištu, manje uzimaju hranu, smanjuje se muznost i imaju s plod-

Bolesti se ponekad javljaju i kod krava s razmjerno dobro održavanim papcima, a se upalama koriumatkiva (laminitis) koje povezuje tvrdu vanjsku stijenku papka (rožinu) s (kopitnom) kosti, a dolazi i pod nazivom - pododermatitis. Pregledom papaka može se osjetiti toplina, pulsiranje krvnih žila, a na pritisak kliještima se bol.

Uzroci bolesti mogu biti: 1. Traumatski- zbog naili naprezanja pakori uma, kod nepravilnog rasta nokatnog dijela rožine, nakon duljega podražajapo~ijedugoghodaaja

po neravnom i tvrdom terenu, tijekom duljeg prevoženja ili u staji zbog dužeg boravka na lošem rešetkastom podu. Uzroke treba otkloniti pravilnim i redovitim obrezivanjem papaka, pravilnim postavljanjem rešetkastog poda i putova za kretanje krava.

2. Simptomatski ili - kao popratna pojava kod nekih infekcija i zaraznih bolesti, primjerice, slinavke i šapa, influence, spolnih infekcija, zaostajanja posteljice poslije teljenja, upala maternice, vimena i sl.

3. ili - se mogu javljati kod krava u intenzivnoj proizvodnji mlijeka uzrokovani lošim uvjetima držanja i nepravilnom hranidbom, i to:

• eksterno- papke vinama koje se nalaze u fecesu i

• infekcijompreko zaražene stelje(crna plijesan - Stachybotrysalternans)

• interno - uzrokovano indigestijama i probavnim pore-

Pojava bolesti usko je povezana s u izmjeni tvari, stanjem i obolijevanjem probavnoga, sustava i posebice jetara. se bolesti javljaju kod krava visoke muznosti poslije

Kod krava u proizvodnjimlijeka, posebice u krava visoke muznosti

držanih u staji na vezu ili slobodno, usprkossvim tehnološkimi higijenskimmjerama koje se moraju održavatiponekad se javljaju bolesti papaka i šepavost

krava uzrokovani

hranidbom

teljenja uz kisele indigestije ketozu, zbog upala maternice vimena. Javlja se uz hranidbu:

• nedovoljno osušenim, loše spremljenim, zagrijanim i pljesnivim sijenom i drugim krmivima,

• jako kiselom, pokvarenom, pljesnivom, rano otvorenom, nedovoljno provrelom i još toplom silažom,

• uz krmiva zemljom ili otpadnim vodama, gljivicama plijesni i bakterijama, koje sadržavaju tvari, bakterijske endotoksine, mikotoksine, biogene amine i sl.

U tim u krv se resorbira kiselih i raspadnutih organskih tvari, mikotoksina, enterotoksina, histamina, nitrata, aminospojeva i drugih tvari koje izazivaju upalu (laminitis).

04/2009.

Treba podsjetiti da se upale mogu javljati i kao neki oblici alergijskih reakcija, kao posljedica preosjetljivosti krava na neke strane i štetne tvari (alergene),što upozorava na potencijalnu opasnost pri korištenju u hrani biološki stranih sirovina i genetski modificirane hrane (GMO).

Posebno treba upozoriti na obolijevanje uz hranidbu svježim zrnjem žitarica nakon žetve (raži, zobi, pšenice), nedozrelom zelenom biljkom kukuruza, nedovoljno osušenim i još zagrijanim sijenom. Takva krmiva sadržavaju glikozida, histamina, nedozrelih ugljikohidrata i (glukozamina), a u loše tehnološke obrade i vremenskih nepogoda mogu biti zaražena bakterijama i plijesnima (mikotoksinima, endotoksinima i sl.).

tvari - bakterijski endotoksini, mikotoksini, raspadnute organske tvari, razni alkaloidi, histamini, glikozidi, biljni i kemijski otrovi i dr. djeluju preko i hormonalnog sustava na krvne žile i kapilare, djeluju na popunjenost i propusnost krvnih kapilara u nekim tkivima, zbog se javljaju eksudacije i otekline (edemi) u tkivima, a tako i u koriumu koji je obilno protkan krvnim kapilarama. Uz sve te upalne promjene na i tjelesna težina životinje pritisak na papke, što izaziva napetost i jaku bolnost ne koji se nalaze tvrde rožine i kosti.

Oboljele krave teško se i dulje leže s ispruženim nogama. Pri stajanju pružaju prednje noge naprijed, a stražnje pod sebe tako da više stražnje dijelove papaka (mekuši).

Mljekarski list 04/2009.

Hranidba nedozrelomzelenombiljkomkukuruza izaziva obolijevanje

Hodaju sapeto, a koraci su kratki. U takvom stanju krave se dakako manje vrijeme ostaju u hranilištu, manje jedu, smanjuje se muznost. su i upale vimena. U duljeg trajanja bolesti dolazi do težeg a se kost zbog težine tijela usmjerava vrhom dolje prema solei. Donja površina papka (solea) postaje žutocrvene boje, a bijela linija proširena. U tijeku bolesti, zbog pritiska kosti na soleu, je pojava na solei, ali su i sekundarne infekcije i upale rožnato-kožnog na kruni i mekuši papka (Dermatitisdigitalis).

Napeti koriuma i tvrdu nokatnu rožinu prema dolje tako da se na rožini papka ispod krune javlja vodoravno udubljenje kao žljeb. Ako se bolesti ponavljaju, javljaju se i novi žljebovi na rožini papka i dobivaju se kvrgavi papci.

Oboljele krave treba držati na suhoj, mekoj i stelji, a iz

krmnih obroka treba izbaciti sumnjiva krmiva koja uzrokuju obolijevanje U akutnim na papke se stavljaju hladni oblozi, a u cilju održavanja optimalne pH- vrijednosti buragova sadržaja i kisele indigestije treba smanjiti prekomjerno dodavanje krepkih krmiva, prekomjerni sadržaj lako probavljivih u buragu topljivih sirovih proteina i NPN spojeva, i davati više kvalitetnih suhih voluminoznih krmiva (sijena).

Posebice treba pripaziti na pravilan sastav i kvalitetu krmnih obroka tijekom gravidnosti i u tranzicijskom razdoblju poslije teljenja, te izbjegavati prekomjerno davanje krepkih krmiva u cilju proizvodnje mlijeka. U hranidbi krava treba izbjegavati mlada i nedozrela krmiva, svježe i nedozrelo zrnje žitarica i pokošena zelena krmiva koja su dulje držana i zagrijana na hrpi. U krmnim obrocima ne smiju se davati pljesniva, pokvarena i trula krmiva i

neki ostaci iz industrijske prerade.

Ako se svježe zrnje žitarica poslije žetve ipak koristi za hranu, treba ih davati u manjim samljeti uvijek neposredno prije hranjenja i odmah potrošiti i ako se daju izmiješano u krmnim smjesama), jer su vrlo pogodna sirovina za brz razvoj plijesni.

Kravama treba pri teljenju, nepotrebne stresne podražaje, infekcije, ketoze i upale vimena. Stanovit u i oboljele može imati dodavanje vitamina A, D i E u hrani krava, jer na rožine papaka, na metabolizam kalcija i fosfora i reguliraju propusnost krvnih kapilara. Od vitamina B skupine treba dodavati

ROŽINA KOCINA

Crtež 1: Zdrava papka

niacin i biotin - koji na stanje kože i sluznica, vitamin B12 - koji djeluje na izmjenu tvari, kolin i metionin - koji povoljno djeluju na zdravlje jetara i vaju nagomilavanje masti u jetrima (ketoze).

Od minerala krave moraju dobivati dovoljno posebice makrominerala - kalcija, fosfora i magne-

Crtež 2: Bolesna papka

zija, a od mikrominerala cink, mangan ijod. Dakako, uz pravilnu hranidbu i dalje ostaju vrlo redovita kontrola, pravilno održavanje, i obrezivanje papaka. Staju treba uvijek redovito provjetravati i održavati suhom, a posebice prolazne hodnike, hranilište, pojilišta i dobro

Kako smanjiti broj somatskih stanica i broj mikroorganizama u mlijeku

Osim manje ostvarenogprihoda od prodaje mlijeka niže kvalitete, broj mikroorganizama i somatskihstanicaogledaloje našegodnosa prema držanjui dobrobitiživotinja

Piše: Josip Haluška, dipl. ing., Hrvatski centar

Somatske stanice u mlijeku kombinacija su leukocita (bijele krvne stanice) i epitelnih stanica (odumrle stanice putova). Njihov se broj u mlijeku zdravih krava od 50000 do 200000 stanica u jednom mililitru, a ne smije iznositi više od 400000/mL (Pravilnik o svježega sirovog mlijeka). Velik broj vanjskih na broj somatskih stanica u mlijeku i on se dva tjedna nakon teljenja i zasušenja krave. Mastitis

Na broja somatskih stanica u mlijeku najviše upala vimena (mastitis). Upale vimena mogu biti i ili prikrivene. su upale vimena gdje nema znakova bolesti na vimenu kao ni promjena u mlijeku. Ako je broj somatskih stanica u mlijeku od 400000/mL, treba poduzeti potrebne mjere da se mlijeko popravi. Prikrivene upale vimena otkrivamo broja somatskih stanica i broja leukocita u mlijeku.

Upala vimena odraz je

nemarnog odnosa prema kravi i uvjetima proizvodnje mlijeka. uzroci upale vimena su nehigijenska mužnja, neispravni aparati za mužnju, nepotpuno izmuzivanje, loši uvjeti držanja krave i okoliša. Broj somatskih stanica u mlijeku može se i djelovanjem lijekova i hormona.

Prevencijamastitisa

Preventiva je najvažnija mjera za smanjenje broja somatskih stanica. Prilikom zasušenja krave potrebna je prevencija svih Sisne kanale potrebno je zatvoriti, staviti antibiotske masti ili kremu (cetavlon, hibton), da mikroorganizmi ne mogu ulaziti u vime preko sisnog kanala.

Mastitis se prenosi s krave na kravu, pa zaražene krave treba izdvojiti. Teško je stado koje nije inficirana mastitisom. Mastitis je najskuplja bolest krava. Velik broj krava se iz daljnjeg uzgoja zbog upala vimena i izgubljenih

Gubici mlijeka zbog mastitisa se i do 20% proizvodnje mlijeka, što ekonomsku štetu.

Mužnjakrava

Prije mužnje treba odstraniti prve mlazove mlijeka te oprati vime toplom vodom u kojoj se nalazi sredstvo za dezinfekciju vimena.

Nakon pranja vime obrisati i osušiti. Krpu ili kojom se briše vime ne koristiti za više krava. Musti samo suho i vime. Treba izmusti i odstraniti prve mlazeve mlijeka iz sisnog kanala koji sadržava broj bakterija, i to u posebnu posudu. Prije mužnje provjeriti vime i mlijeko na mastitis. Mlijeko pregledati u posudi crnog dna. Prije mužnje mora oprati i dezinficirati ruke. Sisne moraju biti oprane i dezinficirane prije i poslije mužnje. Pravilno muzne i kontrolirati vakuum. Prije skidanja muznih vakuum.

Za vrijeme mužnje treba izbjegavati hranidbu i štale. U štali mora vladati mir. Krave treba musti uvijek u isto vrijeme. Sredstva za pranje i dezinfekciju vimena, muzne opreme i pribora mogu biti u stanju, u obliku praha i kreme.

Završetakmužnje

Nakon završetka mužnje vrhove sisa uroniti u otopinu dezinficijensa za vime. Nakon mužnje u što vremenu mlijeko treba iznijeti iz štale i ohladiti ga na +4 °C, da se uspori razmnožavanje bakterija. Kod visokih temperatura bakterije se brzo razmnožavaju. Krupne koje za vrijeme

Mljr:karski li~t 04/2009.

mužnje dospijevaju u mlijeko uklone se dok je mlijeko toplo.

Poslije mužnje obavlja se pranje, i dezinfekcija pribora i opreme za mužnju. Muzne jedinice treba rastaviti, prvo isprati mlakom vodom, zatim obaviti i spužvom. Zatim obaviti pranje lužnatim sredstvima na 40 ili 60 °c za strojna i pranja, potom kiselo pranje, ispiranje vodom i sušenje.

broja

somatskih stanica

Postoji više metoda za vanje broja somatskih stanica. Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima koristi se automatskim elektronskim kojima se stvarni broj somatskih stanica u mlijeku. Hrvatski centar jednom za svaku kravu broj somatskih stanica i na taj olakšava se otkrivanje krava s prikrivenim upalama vimena.

mlijeka dobiju podatke o analizi mlijeka i na taj mogu poduzeti mjere za poboljšanje kvalitete mlijeka.

Mastitis-test

Druga je metoda kojom se približan broj somatskih stanica poznat mastitis-test ili Kalifornija mastitis-test. Mastitis-test je brza, jednostavna i za rad na terenu metoda upale vimena, koju koriste veterinari na terenu. Bakteriološkim pretragama se može odrediti broj somatskih stanica u mlijeku.

Mastitis-test treba provoditi tijekom cijeloga muznog razdoblja. Sekret mlijeka uzima se iz svake krave na crnoj podlozi, gdje se mogu promjene u mlijeku (ugrušci, krv), koje na bolest vimena. Naizgled zdravo vime može imati mastitis.

Mastitis-test je brza, jednostavna i za rad na terenu metoda upale vimena

Kontrola mastitisa dobru higijenu staje, higijenu krave i higijenu mužnje. Zatim, ispravnu upotrebu muznih aparata, i suho vime pri mužnji, umakanje sisa prije i poslije mužnje u sredstvo za dezinfekciju.

Mikroorganizmi

Mikroorganizmi su sitni nevidljivi organizmi (1-3 mikrona). U vimenu mlijeko sadržava vrlo mali broj mikroorganizama, osim u upale vimena kada se broj Mikroorganizmi u mlijeku posljedica su prljavog mlijeka tijekom ili nakon mužnje. Velik broj mikroorganizama od prljavih životinja, od ruku i iz zraka u staji, ljeti preko muha, hrane i stelje, muzne opreme i vode za pranje. broj mikroorganizama dospijeva u mlijeko iz nedovoljno muznih (cjedila, kante za mlijeko, laktofrizi) i

ostaloga mljekarskog pribora. Posebnu pozornost treba posvetiti pripremi vimena za mužnju. Kvalitetno mlijeko daje prihode Broj somatskih stanica i mikroorganizama znatno na kvalitetu a time i na cijenu mlijeka. Dosadašnji rezultati analiza mlijeka u RH pokazuju da dio naših malih mlijeka proizvodi još uvijek velik postotak nehigijenskog mlijeka. Osim manje ostvarenog prihoda od prodaje mlijeka niže kvalitete, broj mikroorganizama i somatskih stanica ogledalo je našeg odnosa prema držanju i dobrobiti životinja. Kako je proizvodnja mlijeka mnogim izvor egzistencije, interes je da pravilnom primjenom tehnoloških mjera, pogotovo higijene držanja i mužnje, na poboljšanje mlijeka i zdravlja

Lipo mobilizacijski sindrom krava

Piše: Prof. dr. se. Vlatko

je o jetara u kojima se prekomjerno nagomilavaju masti u hepatocitima Uetrenim stanicama), tako da je jedna petina volumena svakog hepatocita ispunjena mastima. Razumljivo je da tako velike masti u stanicama jetara uzrokuju u fiziološkoj funkciji jetrenog parenhima, odnosno jetara. Istraživanja su pokazala da i zdrave krave (bez ikakvih simptoma bolesti) neposredno prije teljenja mogu sadržavati veliki postotak masti u jetrenim stanicama. U debelih (utovljenih) krava na samom laktacije javlja se velika potreba za energijom pa nastaje energetski deficit koji krave nastoje kompenzirati mobilizacijom masti iz masnih spremišta organizma. Nakon što mast dospije u jetra, u kojima može postojati rezerva acetata, višak masti odlaže se u jetrene stanice do trenutka njegove potrošnje. S vremenom se pohranjene masti i doseže razmjere u kojima ispuni 60% prostora jetrenih stanica, bitno remeti normalnu funkciju jetara, pa je znatno metabolizam acetata i pretvaranje propionata u glukozu. To da je brzina iskorištavanja acetata još više smanjena, što opet rezultira daljnjim masti u jetrima i gotovo svih funkcija jetara, pa je zapravo akutno zatajenje jetara. se da se lakši oblici

steatoze jetara nalaze u mnogim stadima krava. Provedenim istraživanjima na kravama u prva dva tjedna nakon teljenja je visok stupanj steazote, tako da je u 40% krava zabilježena masna infiltracija jetara, odnosno više od jedne petine prostora jetrenih stanica bilo je ispunjena mastima.

Uzroci

Uzrok ovom poreveoma je acetonemiji (ketozi). Nastanku bolesti u suhostaju pogoduje preobilna hranidba žitaricama i silažom cijele kukuruzne biljke. U preobilnoj hranidbi tijekom suhostaja nagomilavaju se masne tvari u potkožju, ispod potrbušnice, a osobito u jetrima. Tako utovljene debele krave pod utjecajem stresa i naglog mlijeka, potom i pod utjecajem drugih stresova u poodmaklom graviditetu (prevoženja, kratkotrajnoga gladovanja) naglo mobiliziraju masne zalihe pa nastaje stanje organizma nazvano sindrom. Nadalje, bolest nastaje zbog izrazitoga hranidbenoga energetskog manjka u samom laktacije. Energetski manjak nastaje zbog bitno manjeg unosa hranjivih tvari u organizam krava, pa nisu pokrivene potrebe za sintezom mlijeka i razvoj teleta ako je krava Da bi krava spomenuto stanje kompenzirala, mobilizira masti iz masnih skladišta rastu slobodne masne kiseline u krvi i njihova doprema u jetra. Zbog preobilne hranidbe energetski bogatim krmivima tijekom suho-

staja, kao što je nakuplja se mast u trbušnoj šupljini, odnosno oko probavnih organa trbušne šupljine, se smanjuje volumen probavnih organa, odnosno hrane koju organi mogu primiti. Iz masnog tkiva dio mobiliziranih masnih kiselina iskorištava se za dobivanje energije, a višak kumulira u jetrenim stanicama, se narušava fiziološka funkcija stanica, odnosno glukoneogeneza (sinteza glukoze iz ne ugljikohidratnih izvora, pr. iz aminokiselina, glicerola, kiseline i propionata u preU se djelovanjem mikrobne populacije u predželucima fermentiraju velike ugljikohidrata obroka sve do hlapljivih masnih kiselina (propionske, octene, koje nakon apsorbiranja postaju najvažniji hranjivi izvor za Njihov odnos u krvi iznosi: acetat 65%, propionat 20% i butirat 10%.Acetat je najzastupljenija masna kiselina i nije glukoneogen je uglavnom energetski izvor u sintezi masti, dok je propionat najvažnija glukoze u i se u sintezu glukoze preko sukcinata. Iz dva mola propionata sintetizira se 1 mol glukoze. Jetra ima veliki kapacitet za uklanjanje slobodnih masnih kiselina iz krvi.

' ' Kao što je sindrom masnih jetara uzrokovan je velikim nutritivnim energetskim manjkom u ranoj laktaciji, kada su potrebe za sintezom mlijeka velike a organizam se još nije prilagodio novim prilikama.

04/2009.

Nastanku bolesti u suhostaju pogoduje preobilna hranidba žitaricama i silažom cijele kukuruzne biljke. U preobilnoj hranidbi tijekom suhostaja nagomilavaju se masne tvari u potkožju, ispod potrbušnice, a osobito u jetrima

U procesu adaptacije organizam poseže za tjelesnim rezervama masti i mase iz kojih namiruje velike potrebe za energijom. Velik dio glukoze krvi iskorištava se za sintezu laktoze, a u razdoblju laktacije naglo se poveproizvodnja mlijeka te time raste i potrošnja glukoze u vimenu pa je nesrazmjer potrošene glukoze u vimenu i proizvedene glukoze glukoneogenezom. Nastankom hipoglikemije dolazi do posezanja za energijom iz masnih zaliha, potom dopreme masnih kiselina u jetra, gdje ih jetrene stanice do AcCoA. Ako je u jetrenim stanicama dovoljno oksalacetata (njegova je u stanicama vezana uz opskrbu glukoze i glukozom), AcCoA ulazi u proces oksidacije u kojem nastaju voda i CO2 • Pri nedostatku oksal-acetata (zbog slabe opskrbe glukoze i glukozom) nakuplja se AcCoA, kondenzira i stvaraju se acetoacetat, aceton i beta-hidroksikiselina (~-HBOH). U etiologiji bolesti treba napomenuti da se slobodne masne kiseline u VLDL (pretežno trigliceridi stvoreni u jetrima, nihova je glavna prijenos triglicerida, fosfolipida i kolesterola od jetara do drugih tkiva u organizmu). Jetra imaju znatno kapacitet za sintezu lipidne komponente lipoproteina od kapaciteta za sintezu što je osnova za razvoj masne infiltracije jetara. U težim razvije se masna degeneracija jetara, a potom

manifestiraju akutni simptomi bolesti. Tijekom bolesti dolazi i do opsežne infiltracije muskulature s pojavom slabosti i tvrdokornim ležanjem, potom dolazi do bubrega i drugih organa u trbušnoj šupljini.

Simptomi

U slici razlikujemo blagi i teški oblik bolesti. U blagom obliku ovaj je nalik ketozi, dolazi do gubitka teka, postaju mutne, krave ne vide dobro, smanjuje se proizvodnja mlijeka, naglo mršave i depresivne su. Nakon što krava legne, glavu okrene na jednu stranu, gotovo stražnje noge, stenjati, teško disati, potom ispuštati slabe zvukove. Pri kretanju krave su S stajališta veoma je teško sindrom masnih jetara od ketoze.

Nadalje, oboljele krave sklone su drugim poremepa i zaraznim bolestima, dolazi do u reprodukciji a pri uporabi glukoze, propilen glikola i kortikosteroida krave pokazuju poboljšanje zdravstvenog stanja. Teški oblik bolesti pojavljuje se, uglavnom, do petog dana nakon poroda. Nastaju teška jetrenog parenhima Getrenih stanica) koja se manifestiraju odbijanjem hrane, i nesigurnim hodom, poslije i Teško oboljele krave leže, prevrnu se na bok i ne mogu se ni uz U tom prognoza bolesti je nepovoljna i uz im se Dolazi do povišenja tjelesne temperature, a biokemijskim pretragama krvi je

Nastanku bolestipogodujepreobilnahranidbažitaricama i silažom ct/elekukuruzne biljke

porast aktivnosti AST (aspartat aminotransferaza) i hiperpiruvijemija. Jetra sintetiziraju albumine, a pri jakoj steatozi jetara znatno se smanjuje sinteza albumina i njihova u krvnoj plazmi (serumu). Ako na provedenu terapiju krave ne reagiraju, prognoza bolesti je upitna. U teškom obliku bolesti je zaostajanje posteljice, upala maternice, puerperalna pareza, mastitis i ketoze. Bolest se sigurno dijagnosticira biokemijskim pretragama krvi i biopsijomjetara.

još nije potpuno riješeno. Zaštitno jetara infuzijama glukoze i vitamina (Bskupine, B12) 7 - 10 uzastopnih dana nije pouzdano i ne daje izglede za ozdravljenje krava, i peroralno uzastopno davanje kolina (25 g) kao lipotropnog ne

pruža uspjeh u Ako životinja padne u jetrenu komu, treba je pokušati infuzijom otopine koja sadržava 8% natrijeva karbonata (1000 mL), potom infuzijom otopine, kap po kap, koja sadržava 100 g fruktoze i 100 g glukoze u 1 - 2 litre. Infuziju treba ponoviti za 6 - 12 sati. je u principu bezuspješno.

Preventiva

Preventiva bolesti je preventivi ketoze. Tijekom graviditeta krave ne smijemo utoviti, potkraj moraju se kretati u ispustu ili još bolje na pašnjaku. Od važnijih preventivnih treba spomenuti da hranidbom u suhostaju u gravidnih krava treba optimalnu tjelesnu kondiciju (ocjena kondicije 2,5 - 3), stimulirati razvoj buragovih resica, potom prije teljenja priviknuti buragovu

mikrobnu populaciju na ona krmiva kojima namjeravamo hraniti krave u samome i tijekom laktacije. 3 - 4 tjedna prije poroda treba davati manje koncentrata i nakon poroda, odnosno u laktacije, davati isti koncentrat te postupno koncentrata (0,5 kg dnevno), kao što se to provodi tijekom hranidbe krava u tranziciji se 3 tjedna prije a završava 3 tjedna nakon poroda). Nadalje, važno je u obroku osigurati dovoljno strukturnih vlakana (NDF)te prvih 7 -1 Odana nakon poroda dodavati dnevno u obrok 6 grama niacina - amid nikotinske kiseline (inhibira mobilizaciju masti iz masnih skladišta kao i rast slobodnih masnih kiselina i ketonskih tijela u krvi) i glukoze (glicerina, propilen glikola, natrijeva propionata).

www .bio-pharm-vet.hr

• Podloge za ležišta

• Udoban gumeni pokrov za gazne površine

• Tuneli - sjenici

• Mreže za zaštitu od propuha

• Vrata za zaštitu od propuha

• Zavjese

Mljekarski hst 04/2009.

Bio Phann Vet d.o.o. za trgovinu i usluge u veterini

Medvedgradska 1c

HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia

Tel.: +385/1 4666 718

Fax: +385/1 4667 137 info@bio-pharm-vet.hr www.bio-pharm-vet.hr www.aqrotel.eu

Bio111in® BioStabil Plus:

2 Litre Mlijeka Više!

sadrži mješavinu homofermentativnih i heterofermentativnih bakterija koje pozitivno na aerobnu i anaerobnu stabilnost mase, te ubrzava proces siliranja gubitak energije.

pogodan je za siliranje 50 T zelene mase luceme (DTS) ili 100 T kukuruza uz cijenu koštanja manje od 0,01 kn/kg.

Biomin® BioStabil Plus je nekorozivan proizvod i ne od genetski modificiranih organizama (GMO).

Sukladanie s DLGoznakomkvalitete;

Grupa 1: Pospješuje fermentaciju.

Grupa 2: Pospješuje aerobnu stabilnost.

Grupa 5: rast Clostridia

Osnovni ekonomski zakon~ prag i granica rentabilnosti u proizvodnji mlijeka

Piše: Prof. dr. se. Zoran

Osim praga rentabilnosti o kojem sam kao o donjoj proizvodnje ispod koje gospodarstvo proizvodi gubitke više puta pisao u Mljekarskom listu, u ekonomskoj teoriji (i praksi) postoji i gornja granica rentabilnosti. O njoj nisam do sada ovdje pisao, jer smo u situaciji "nagovarati" dio da podignu svoju proizvodnju iznad današnjeg državnog prosjeka od 4000 kilograma. Kad dosegnu 80% kapaciteta muznih grla, možemo raspravljati o tome koliko im se isplati svako proizvodnje mjereno u 100 ili 1000 kg. U proizvodnji postoji i optimuma, u kojoj je najbolji odnos troškova (varijabilne i fiksne komponente) te prihoda. U toj ostvaruje se dobit po jedinici uloženoga. To je ideal kojem se mora težiti. Kao i svaki ideal i ovaj je u praksi ostvariti, barem na dulji rok, jer su sve varijable u proizvodnji na dulji rok promjenjive.

Zakon prinosa je univerzalan, a ne privilegija proizvodnje pšenice

Najprije o jednom od osnovnih ekonomskih zakona - zakonu prinosa. Zakon opadaprinosa kaže da nakon nekog

vremena u proizvodnji) kada se dodatne jedinice varijabilnog inputa (troška) dodaju fiksnim inputima, proizvod varijabilnog inputa opada. proizvod je ona proizvoda koja se ostvaruje zadnjom dodanom jedinicom varijabilnog inputa. Zakon prinosa prvi je definirao David Ricardo na primjeru poljoprivredne proizvodnje u Engleskoj u XIX. - uz danu obradivu površinu zemlje (fiksni input) dodavani inputi rada i kapitala (varijabilni inputi) stvarali su na a poslije sve manje i manje prinose pšenice. To je zakon, empirijski istinit za bilo koje ekonomije. Za proizvodnju zakon vrijediti kada su kapaciteti tvornice pa proizvodnja opada (kako bi se reklo na kolegiju matematike na Agronomskom fakultetu, funkcija proizvodnje pada).

Zato je zakon prinosa potpuno pogrešno vezati samo uz biljnu proizvodnju u poljoprivredi. Ekonomija je svoje u poljoprivredi, jer je poljoprivreda u povijesti razvoja prva gospodarska grana i prva gospodarska kriza se najviše i odrazila na poljoprivredu. Morala se spoznati koliko i po kojoj se cijeni isplati proizvoditi poljoprivredne

proizvode. Kasnije biti o pragu i granici rentabilnosti koji baš o tome govore. Dakle, izvorno je zakon prinosa vezan uz proizvodnju pšenice i se na primjeru sukcesivnog dodavanja mineralnoga gnojiva (dušika) koji rezultira najprije a onda prinosima pšenice. Prije nastavka, dovoljno je samo da u proizvodnji mlijeka postoje varijabilni i fiksni što farmu odmah uvodi u djelovanja zakona prinosa, i stalnim dodavanjem više i više hrane, kao glavnoga varijabilnog proizvodnje mlijeka po kravi do maksimalnog kapaciteta ostvarivati profit. zakon prinosa kaže da nakon neke dobivamo prinose proizvodnost) varijabilnog što više jedinica tog upotrebljavamo s danim iznosom fiksnog Svatko tko dokaže da ovaj zakon ne djeluje u govedarstvu nego samo u biljnoj proizvodnji, u najmanju je ruku kandidat za Nobelovu nagradu. je da nam profit po kravi ili kilogramu mlijeka bude jednak na jednoj nižoj i jednoj višoj proizvodnje. Ove na grafikonu biti praga i granice rentabilnosti (donja i gornja Mljekarski /i,st 04/2009.

Cijelomekonomijomvladajutri osnovnaekonomskazakona - zakon oskudnosti, zakon prinosa i granica proizvodnih Zakonisu univerzalniza svakugranuekonomije.Svatri su utkana u prag i granicurentabilnosti,kao i u osnovneekonomske pokazatelje- proizvodnost, i rentabilnost

O

ne razmišlja se puno u neekonomskim uvjetima, primjerice kad je realna cijena mlijeka viša od 5 kuna, što je bilo u zlatnom dobu kombinata, pa se nije pitalo koliko košta hrana dana kravama, nastojalo se samo da proizvodnja mlijeka po grlu bude rekordna, i to što u odnosu na "privatni sektor". To vrijeme nepovratno je prošlo, pa danas nema spremnog tako bezglavo juriti za rekordima, ne se na troškove svakog proizvodnje, tako da na o gornjoj granici rentabilnosti temeljimo na korištenju starih podataka iz kalkulacija kombinata. U ovom koristio sam više od 30 godina stare podatke o proizvodnji mlijeka. Isto mogu i za obiteljska gospodarstva o kojima Zavod za upravu poljoprivrednoga gospodarstva Agronomskog fakulteta vodi evidenciju iz tog razdoblja. Privatni je sektor u ono vrijeme lijepo živio kraj kombinata koji su rentabilnost gradili na "tiskanju novca", što je na kraju bio i jedan od razloga ekonomskog kraha cijeloga onog sustava. U vrijeme kad se nije ni razmišljalo o gornjoj granici rentabilnosti, nego su se dijelile I svejedno su kombinati krahirali u gubicima. Obiteljska gospodarstva koja su uz njih poslovala - nisu. Za njih

koji se nisu prilagodili krah je došao kasnije. U vrijeme kad su krute zamijenile sliku zarade" od kune po kilogramu mlijeka. Da je tako, ne bi danas revoltirani bili i mlijeka sa 50-ak i više krava i više od 6500 kg mlijeka po grlu.

U teoriji troškova se da su varijabilni troškovi linearnoga, i karaktera. Od minimalnog do maksimalnog kapaciteta proizvodnje mlijeka, varijabilni troškovi pokazivat sva tri svoja osnovna obilježja, jer su varijabilni troškovi u svakoj proizvodnji "S" izgleda, što se vidi i na priloženom grafikonu 1.

Moram da sam na stranicama ovog ostajao uvijek na linearnim modelima. Jednostavnim. Da nepotrebno ne teoretiziranjem naše a bit se mogla vidjeti i iz linernih primjera. Ne mora svatko poznavati višu matematikuderivacije i integrale. Sad je jasno i jednom mom kolegi i prijatelju, zašto agronomi moraju položiti tu matematiku na Agronomskom fakultetu. Oni kao ne smiju griješiti u elementarnim stvarima i bez dodatne provjere tvrditi nešto što nikako ne stoji.

Prag i granica

rentabilnosti u proizvodnji mlijeka

Prag rentabilnosti koji sam nekoliko puta objašnjavao teoretski

i na stranicama ovog lista u zadnjih 7 - 8 godina imao je cilj objasniti s brojem grla (i pasminom) ispod koje proizvodnje u stvari proizvode gubitke. To je i normalno, jer se u govedarstvu nalazimo u situaciji kad je državni prosjek oko 4000 litara po grlu. Kada nam u struci osnovna briga više ne bude deficit mlijeka i gubici, odnosno zatvaranja farmi (kažu da se u jednoj našoj županiji gasi jedna farma dnevno, i to ne ona za naše uvjete mala, s manje od 1O grla) dakako da više pozornosti padu profita po kravi ili kilogramu mlijeka u uvjetima maksimalizacije proizvodnje. Cilj nikako nije maksimalizacija proizvodnje nego profita. Zbog toga radimo optimalizaciju proizvodnje, odnosno tražimo najbolji odnos varijabilnog i fiksnog troška u odnosu na prihod. To pratimo na svakom (pr. 100 kg mlijeka) proizvodnje po grlu ili po farmi.

Primjer praga i granice (donja i gornja rentabilnosti u proizvodnji mlijeka dan je na temelju govedarske farme sa 30 muznih krava. proizvodnja mlijeka na farmi je oko 6900 kilograma (stajski prosjek na sve muzene krave), a troškovi inputa do 10000 kg mlijeka po grlu prora-

M(jekarski h'>•f04/2009.

Tablica 1: Prihodi~troškovii cijena koštanja na farmi - ukupno i I'

Jednicaproizvodnje kg

Ukupniprihod kn

Nepromjenjivitroškovi kn

Promjenjivitroškovi kn

Ukupnitroškovi kn

Dohodak kn

Trošak proizvodnje

Jednicaproizvodnje kg

Ukupniprihod kn

Nepromjenjivitroškovi kn

Promjenjivitroškovi kn

Ukupnitroškovi kn

Dohodak kn

CIJENAKOŠTANJA kn/kg trošak kn/kg

su prema kalkulacijama jednog kombinata iz kasnih 80-ih godina. Ovakva metodologija ima svoje manjkavosti, ali na žalost kolege na našem fakultetu nemaju za sada na konkretnoj farmi ispitati varijabilnog inputa do proizvodnje mlijeka, koje bismo mi agroekonomisti mogli analizirati.

Tako je pretpostavljeno da su varijabilni troškovi do praga rentabilnosti progresivni (rastu brže od dobivenog prihoda), a od praga rentabilnosti do sadašnje razine proizvodnje proporcionalni ili linearni. U jednom dijelu, iznad sadašnje proizvodnje pa do kapaciteta (ovdje za staju 10000 kg po grlu) ponašaju se progresivno, odnosno rastu brže od prihoda koji ostvaruju. Tako je dobivena "S" krivulja varijabilnog troška koja je teorijom troškova. Vrijedi za sve

PROSJEK - PO MUZNOMGRLU

ekonomije, pa tako i u govedarstvu.

U tablici je vidljivo kako se fiksna i varijabilna komponenta troškova mijenja s stupnja iskorištenja kapaciteta, te kako se cijena koštanja od najniže do maksimalno proizvodnje. Mora se kako su vrijednosti za donju i gornju promatranu granicu dobivene Nedostatak linearnog prikazivanja troškova prema analizi uklonjen je navanjem kretanja troškova prema kvadratnoj jednadžbi. Tako bi pravac ukupnih troškova u analizi bio

prikazan jednadžbom y=4260x +4325 (objašnjeno 93,9% kretanja), a prikaz je kvadratnom jednadžbom y= 509x 2 -321,6x + 11961 (objašnjeno 99,3% kretanja).

Fiksna komponenta troškova odnosi se na troškove amortizacije,

bruto 1 zaposlenog i stalne troškove (el. energija, doprinosi i stalni porezi) za najnižu proizvodnju, dok su sve kasnije promjene, pa i one koje se na rok prikazuju kao fiksne, u varijabilni dio troškova. To se mora napraviti, jer po muznom grlu nisu ista ulaganja u osnovna sredstva kod proizvodnje od 4000 i od 8000 kg mlijeka. su promijenjeni i utrošci materijala i rada te energije. Zanemarit u ovom trenutku, iako ne bismo smjeli, zakon oskudnosti zbog kojeg dio troškova (najviše hrane) gospodarstvo morati platiti kupnjom na tržištu, a svi znamo koliko je to tržište u nas nestabilno. U praksi nije s proizvodnjom bez gubitaka, bilo u bilanci hrane, bilo u bilanci i kvalitete mlijeka. krenete u proizvodnju iznad svoje tehnološke razine se proizvodni i financijski rizik, a razina iznad granice proizvodnih

je u ovom trenutku neostvariva. Kako bismo pr. državni prosjek proizvodnje mlijeka sa 4000 na 6000 litara, moramo uložiti sredstva u materijalne (stoka, objekti, oprema ) i nematerijalne resurse (edukacija tržišta nabave i prodaje ). Isto možemo promatrati na razini jednoga gospodarstva, odnosno farme. To da nužno mijenjamo fiksnu komponentu troškova a ne samo varijabilnu.

Osim fiksnih i varijabilnih troškova, u teoriji troškova poznati su i vrlo važni kod optimuma troškovatroškovi. Pojednostavljeno, to su troškovi zadnjega promatranog sloja proizvodnje, a dobiju se tako da se od troškova zadnje razine odbiju troškovi predzadnje promatrane razine (sloja ili proizvodnje i podijele s proizvodnje u tom Pr., od troškova proizvodnje 8000 kg mlijeka oduzmu se troškovi proizvodnje 7000 kg mlijeka po kravi, pa znamo koliko nas stvarno košta to od 1000 kg. Dobivene troškove podijelimo s brojem kg mlijeka zadnjeg proizvodnje (1000 kg), kako bismo koliko nas košta kg proizvedenog mlijeka u tom proizvodnje. Dakle, trošak je dodatni trošak uzrokovan promjenom proizvodnje za jednu jedinicu (kg mlijeka). Vidjet kasnije koliko su nam važni upravo ti troškovi, jer sjecišta troška s fiksnim i varijabilnim troškovima, te prihodima. Važno je znati: Mt;i,karski b:,t 04/2009.

Grafikon 1.-Kretanje troškova i prihoda, dobiti na farmi sa 30 krava

• ako su troškovi (gt) manji od varijabilnih troškova (vt), varijabilni troškovi se smanjivati,

• ako su gt jednaki vt, varijabilni troškovi ostati nepromijenjeni,

• ako su gt od vt, varijabilni troškovi rasti.

• (ovo je vidljivo prema kretanjima gr i vt u grafikonu 2)

Još nešto što je važno u ekonomskoj analizi i mora se uvijek isticati. Ekstraprihodi na farmi, i poticaje, su tako što su za njihovu vrijednost umanjeni ukupni troškovi farme. Tako je s dostatnom u analizi sve usmjereno samo na prihode i troškove mlijeka. Prema podacima iz tablice napravljeni su grafikoni koji pokazuju kretanje troškova i prihoda na farmi i po muznom grlu. Zelenom bojom je dobiti. Vidljivo je kako u tom kretanju dobiti postoji porast zelene površine) do proizvodnje, zatim jedan maksimum, i nakon toga smanjenje. Ta zakonitost kretanja

3,31 2,65

Grafikon2: Kretanjeprihoda, troškovai dobiti po kilogramumlijeka

dobiti je "S" krivuljom ukupnih troškova.

Kod prikaza za cijelu farmu sve je jednostavno i lako shvatljiva. U drugom grafikonu situacija je nešto složenija. Više krivulja i u kretanju troškova koje treba li se radovati profitu, biti zabrinut njegovim smanjenjem ili možda treba staviti u bravu" što se proizvodnje mlijeka

U grafikonu 2 na x osi prikazana je proizvodnja mlijeka po grlu, a na y osi troškovi (cijena koštanja, fiksni i varijabilni, te trošak) i prihod po kg mlijeka (prodajna cijena). Prodajna cijena je na 3,31 kn/kg. u kretanju troškova su napuštanja proizvodnje ili bankrota. Kpp je pokrivanja varijabilnih troškova ili prag rentabilnosti, a dpp je ili prag rentabilnosti, odnosno prag profita. Optimum troškova je u u kojoj krivulja troška pravac prihoda.

Proizvodni optimum nalazi se u gdje su troškovi (gt ili mt)jednaki prihodu.

Stanje proizvodnog optimuma je kad mlijeka ima prihod (prihod ostvaren prodajom jedne nove jedinice proizvoda) jednak prodajnoj cijeni mlijeka, što je u našem prikazano optimuma. Vidljivo je da se ona u promatranom nalazi 7400 i 8000 kg mlijeka po grlu.

u kojoj je trošak (gt) jednak trošku (ut) naziva se prag proizvodnje (dpp) ili prag profita. U analiziranom nalazi se 6800 i 7200 kg mlijeka. Proizvodnja se nastavlja i kad padne ispod ovog praga proizvodnje, jer se nastavkom proizvodnje ostvaruje manji gubitak nego njenim potpunim prekidanjem. To je kad se investira da bi se pomakla granica proizvodnih

s pr. sadašnjih 4000 na željenih 7000 ili 8000 kg mlijeka po grlu, kako je to u razvijenim zemljama. je ovakvo stanje neodrživo, a posebice u trenutku zamjene istrošenih osnovnih sredstava. Na žalost, to je primjer u našoj praksi, da gospodarstva svoju proizvodnju stalno obnavljaju uzimanjem novog kredita. kpp predstavlja prag proizvodnje ili jednostavnije-prag proizvodnje. U ovoj poslovanjem pokrivamo varijabilne troškove, ali nepokriveni su fiksni troškovi. Tako možemo proizvoditi u kratkom roku, ali moramo što prije popraviti svoj gospodarski položaj. U da prodajna cijena pada ispod minimalnog varijabilnog troška (gt ide prema t), moramo prekinuti proizvodnju jer bi nam poslovanje donijelo gubitak nego prekid proizvodnje. Naša su gospodarstva vrlo radila upravo na da im je poslovanje pokrivalo samo varijabilne troškove. Duzadržavanje njihove nepovoljne (niske i nekvalitetne) proizvodnje, pogotovo u uvjetima nepovoljnijeg odnosa prodajne cijene i cijene inputa zadnjih godinu dana uzrokovali su dodatni pad broja mlijeka u Hrvatskoj. Nije više bilo zavaravati se da je poslovanje s mlijekom ekonomski isplativo kad zanemarimo vlastiti rad i otpis (amortizaciju) korištenih osnovnih sredstava, posebno brzi remont holstein kravanakon svega 2 - 3 laktacije.

Toliko za sada o ekonomskoj teoriji koja vrijedi u svakoj ekonomiji, pa tako i u govedarstvu. mS dovoljno podataka može se testirati na svakoj

Raste otkup kravljeg mlijeka

Piše: Janja dipl. oec.,

svakodnevnom

Uvanju i spoznajama o stanju i podacima u možemo sa zadovoljstvom objaviti da u Republici Hrvatskoj ima i pozitivnih podataka, i to u sektoru mlijeka koji se u poljoprivredi i po svojoj težini i sporim pomacima u proizvodnji smatra rudarskim poslom.

Raste proizvodnja i otkup mlijeka i to u "najkriznijim" mjesecima od studenoga 2008. godine i nastavlja se uz u i 2009. godini.

otkupu mlijeka i otkupa mlijeka od studenog 2008. godine. U Republici Hrvatskoj mlijeka bilježi rast od 2003. godine sve do studenoga 2007., godine kada je taj trend zaustavljen i je pad otkupa koji je ozbiljno zabrinuo sve koji rade u mljekarskom sektoru.

Tako je 2008. godina završila s padom otkupa od 2,39 % u odnosu na 2007. godinu.

podatke u otkupu mlijeka za 2008. i 2009. godinu vidljiv je porast otkupa svježeg sirovog mlijeka od studenoga 2008. godine, te u i 2009. godine. Zato je dobro objaviti i usporediti podatke o U 2008. godini je imala

Tablica 1: porast otkupa svježeg sirovogmlijeka

Red. Mjesec 2007. Godina broj 2008. 2009.

1. Studeni 49.447.781

Izvorpodataka:HSC - Središnjilaboratorij,Mljekarska industrijaRH Obrada: Zagreb

Indeks Indeks 08./07. 09./08. 101,44 0,00 103,05 O 00 103,17 100,62

Tablica 2: mlijeka (u litrama) i indeks

Mjesec 2005. 2006. 2007. 2008.

Mljekarski list 04/2009.

Svakodnevnecrne ili sive brojke izazivaju u nama nelagodu i jednostavnosmo

željni i poneki pozitivanpodatak.

Sada se podaci, na svim razinama, prate dnevno, tjedno a najkasnije a ne više kao nekada kvartalna, polugodišnje' i godišnje

29 dana što u otkupu mlijeka iznosi oko 1.800.000 litara dnevno više i ako bismo izvršili usporedbu s istim brojem dana - 28 dana porast otkupa mlijeka u 2009./2008. iznosi 4,2%.

U tablici 2 iznosimo podatke o otkupljenim kravljega svježega sirovog mlijeka po mjesecima od 01.01.2005. do 01.02.2009. godine u litrama.

Uz mlijeka uvijek su zanimljivi podaci o broju proizvomlijeka. Njihov pad je Ali analize pokazuju da je smanjenje broja od 2003. do 2008. godine bilo u kolirazredu do 6000 litara godišnje proizvodnje. U tom razdoblju s isporukom mlijeka prestalo je 24151 iz razreda do 6000 litara godišnje prodaje mlijeka ili prosjepo oko 2700 litara godišnje, odnosno 6-8 litara dnevno, ili ova skupina je od 2003. do 2008. godine oko 62.000.000 litara mlijeka manje.

Tablica3: Broj mltjeka prema razredima i godišnjojisporuciu kg u 2008. godini

Izvorpodataka:HSC - Središnji/aboratoriJ;Mljekarska industrijaRH

Obrada: Zagreb

Tablica 3 prikazuje broj proizu 2008./2007. godini prema mlijeka i razredima.

Ova tablica daje podatke o otkupu u kg, iako je tablica 2 izražena u litrama, zbog toga što smo težinska mlijeka u

kilogramima od 01. 07. 2008. pa su podaci radi usporedbe i u 2008. godini svedeni u kilograme. Obzirom da se sve govori o smanjenju broja mlijeka u tablici 4 dajemo pregled broja mlijeka, otkupIjene mlijeka te broj koji su godišnje do 6000 litara i njihove ukupne mlijeka.

Iz tablice je vidljivo da smanjenje u broju bilježi skupina malih koji do 6000 litara.

Ovi podaci koriste se za niz aktivnosti koje u razdoblju treba poduzeti da bi se primarni sektor doveo u tako poželjnu konkurentnost o kojoj danas svi govore. Svakako da je jedna od nezaobilaznih mjera i kvalitete mlijeka kako u dijelu organizacije proizvodnje tako i u sakupljanja mlijeka i dopreme do mljekara.

Podrobnije i podatke može se približno procijeniti i sa koliko mlijeka mljekarska industrija može u razdoblju.

Tablica4: Pregledbroja

Oois

GRLA U ZEMLJII PORIJEKLA I KUPOVINU NA AUKCIJAMA O NAŠEM TROŠKU

ODABIRA

Rana sjetva kukuruza

Rana sjetva kukuruza od je u našim promjenljivim klimatskim prilikama i u našoj izmjeni kultura u kojoj nakon kukuruza slijedi pšenica

Piše: Prof. dr. se. Zlatko

I(ukuruz se kao toploljubiva kultura može sijati kad se na tlo zagrije do one najniže temperature pri kojoj sjeme klijati (oko 1O 0 C) i kad je prošla opasnost od pojave kasnih proljetnih mrazeva. Dakako, i tlo tada treba biti dovoljno prosušeno kako bi strojevi za pripremu tla i sjetvu mogli kvalitetno raditi. Lagana pjeskovita tla suša su pa se zato brže zagrijavaju u i na njima sjetva ranije nego na teškim, glinastim hladnijim tlima.

U našim glavnim proizvodnje sjetva kukuruza zapou vrijeme u raznim godinama, i to od do kraja travnja - 1O. i 25. travnja. Sjetva do 5. svibnja daje najviše prinose, a što se više kasni sa sjetvom u svibnju do lipnja to se sve više smanjuje potencijalni prinos kukuruza. Smanjenje prinosa u zakašnjelim rokovima sjetve (nakon 5. svibnja) je kod kasnih nego kod ranih hibrida. Stoga pri sjetvi koncem svibnja i lipnja rani hibridi ostvarenim prinosom nadmašuju kasne hibride.

Mali koji svoje parcele mogu zasijati za jedan dan, u svakoj godini raspolažu s dovoljno vremena da izaberu najpovoljniji dan u kojem obaviti sjetvu. koji kukuruzom zasijavaju površine i kojima treba broj dana da bi zasijali sve svoje površine, moraju biti tako opremljeni strojevima za pripremu tla i sjetvu da ju mogu završiti unutar tjedan dana ili nešto

dulje. Tako su sigurni da i oni u svakoj godini obaviti sjetvu unutar najpovoljnijeg roka, odnosno do 5. svibnja. rane sjetve Nekoliko je razloga za ranu sjetvu kukuruza. Rano zasijani pravilno izabrani hibridi kukuruza ranije dospijevaju u cvatnju kom srpnja), kad je manje vjerojatno vrlo sušno i vrijeme nego u sredini ili pri kraju srpnja. Tako svojom cvatnjom, kao najosjetljivijom fazom, izbjegavaju ovakve nepovoljne vremenske prilike i prinos biti sigurniji. Rano zasijani i rano kukuruz ranije i dozoriti pa se ranije brati uz manje gubitke. Ranija berba obradu tla i sjetvu pšenice u najpovoljnijem roku. Nadalje, rano zasijani kukuruz bolje se razvija i ima rodnost jer se vege-

tativni porast i stvaranje klipova za manje toplog i dovoljno vlažnog vremenu u svibnju i u prvom dijelu lipnja, pa se stvori više cvjetova na klipu - buzrna. Takav rano zasijani kukuruz niži je po visini, niži muje položaj klipa i manje se lomi pa može imati tri do pet biljaka na hektar više nego kasnije zasijani kukuruz i time svoj prinos. Pri ranoj sjetvi kukuruza je bolje djelovanje herbicida koji se primjenjuju poslije sjetve a prije nicanja kukuruza, jer je vjerojatnost da do nicanja korova pasti kiše potrebne za djelovanje ovih herbicida. Hibridi pogodni za ranu sjetvu Premda navedeni razlozi govore u prilog rane sjetve, u mjeri postoji opravdana bojazan da kukuruz slabije

klijati i nicati kad se rano sije i da ga oštetiti kasni proljetni mrazevi i tako smanjiti prinos. je da zbog nižih temperatura klijanje i nicanje u ranoj sjetvi traje dulje, dva pa i tri tjedna. Postotak nicanja tada može biti niži od 80%,a to se kod kukuruza smatra nedovoljnim. Takvo slabo nicanje kukuruza u poljskim uvjetima može se dogoditi ako sjeme zasijanog hibrida nije bilo visoke kvalitete, odnosno nije imalo visoku klijavost prema tzv. hladnom (cold) testu.

i ' ' Zato u ranu ~j~tvu kukuruza treba 1c1 samo s hibridima visoke kvalitete sjemena, pa ih i sjemenske kao pogodne za rane rokove sjetve.

Sama sjetva hibrida pogodnih za rane rokove sjetve obavlja se (3 - 5 cm dubine), jer je prema površini tla toplije nego dublje u tlu, a istovremeno ima i više nego dovoljno vlage za normalno klijanje i nicanje usjeva.

Rana sjetva opravdana je kod svih a osobito onih koji zasijavaju površine pod kukuruzom, te na parcelama gdje se ujesen planira posijati pšenica. Veliki bi trebali sijati više hibrida duljine vegetacije. U pravilu se ptvo siju rani hibridi ako su dakako pogodni za rani rok sjetve, a zatim se sjetva nastavlja sa srednje kasnim i kasnim hibridima. Kad se tako siju hibridi duljine vegetacije, onda njihova najosjetljivija faza cvatnje dospijeva u vrijeme od do kraja srpnja. Tada razlika u vremenu cvatnje ranih i kasnih hibrida može iznositi od 1O do 20 dana paje manje vjerojatno da sušno i vrijeme tako dugo traje da izazove slabiju oplodnju klipova i smanjenje prinosa kod svih

hibrida. Time se donekle umanjuje štetnog djelovanja nepovoljnih vremenskih prilika u cvatnji. Osim toga, hibridi koji cvatu u vrijeme tako i dozrijevaju, što bolje korištenje strojeva u berbi.

Štete od kasnih proljetnih mrazeva

Što se šteta od mrazeva na rano zasijanom i ranije niknutom kukuruzu (nicanje ponekad može nastupiti i prije 1. svibnja), postoji da se mraz u nekim godinama pojavi u prvom desetodnevlju svibnja a vrlo rijetko kasnije.

i najranije zasijani kukuruz do sredine svibnja ne može dospjeti u fazu šest listova, kada mraz potpuno uništava kukuruz. Prema tome, ako se i pojavi kasni mraz u svibnja, bit oštesamo prvi dok sama biljka kukuruza biti uništena. Poslije kasnih mrazeva slijedi i toplije vrijeme pa se kukuruz brzo oporavlja, izlaze novi listovi i uz mali zastoj nastavlja rasti. Takav kukuruz ne smanjuje prinos u usporedbi s kasno sijanim kukuruzom koji u vrijeme pojave mrazevajoš nije

list 04/2009.

Provjeradubine sjetvekukuruza

Štete na kukuruzu od kasnih mrazeva

Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu

U svim sustavima i društvenog uvijek su aktualne teme o zemljištu, i to ne samo poljoprivrednicima i drugim kategorijama

Piše: Dr. se. Petar

Glavna su pitanja koja se odnose na zemljište: status poljoprivrednog zemljišta u privatnom ili državnom vlasništvu, kupnja i prodaja, zakup, ali i neka druga. U tržnim uvjetima proizvodnje i poslovanja obiteljskim komercijalnim poljoprivrednim gospodarstvima osobito je pitanje poveproizvodnje koju površina obradivoga poljoprivrednog zemljišta. Seljak proizvodnjom želi postati poduzetnik i na tržištu ostvarivati dohodak i profit.

Poljoprivredno zemljište i odnosi je mjera agrarne reforme uspješno rješavanje pitanja zemljišne politike, što je veoma teško i složeno. Poljoprivredno zemljište je odnosima iz prijašnjih razdoblja državnog nja, a posebno se to odnosi na vlasstrukturu, i to oko posjedovanja zemljišta u privatnom vlasništvu poljoprivrednika. Nebriga za seljaštvo bila je karakteristika socijalizma,jer se on bazirao na društvenom vlasništvu uz minimalna prava posjedovanja imovine i zemljišta u privatnom vlasništvu.

Nakon Drugoga svjetskog rata u bivšoj Jugoslaviji godine 1953.

zemljišni poljoprivredni fond postaje imovinom (Zakon o poljoprivrednom zemljišnom fondu). Ukidaju se veliki privatni posjedi i seljacima se oduzima poljoprivredno zemljište, se zakonski maksimum - posjedovanje najviše 1O hektara zemljišta po jednom poljoprivrednom gospodarstvu. U poljoprivredi su tada bili favorizirani koncept radnih zadruga i kolektivizacija, ali taj agrarni koncept nije uspio. Ustavom iz 1963. i 1974. zemljišni maksimum od 10 hektara u privatnom vlasništvu postaje ustavnom kategorijom. Tek kasnije, godine 1985., Zakonom o poljoprivrednom zemljištu dolazi do

manjih promjena u odnosu na privatno vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem. Regulira se maksimum u skim predjelima - 1O ha obradivoga poljoprivrednog zemljišta, na brdsko-planinskom 29 ha obradivog i 20 ha neobradivog zemljišta, a na krškim predjelimakamenjaru 20 ha i 70 ha pašnjaka.

U strukturi vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem i dalje su individualni bili pretežni vlasnici bez obzira na nacionalizaciju posjeda, jer je postajao velik broj gospodarstava s pravom posjedovanja do 1O hektara zemljišta. Ovisno o pojedinim razdobljima, u vlasništvu poljoprivrednika bilo je i do 65% ukupnog zemljišta, a poljoprivrednici u odnosu na obradiva zemljište u svom vlasništvu raspolažu s oko 80%zemljišta.

U bivšem je društvenom vlasništvu a sada vlasništvu pravnih osoba i države oko 35% ukupnih zemljišnih površina. U odnosu na obradiva zemljište njihov je udio u strukturi manji od privatnog i iznosi do 20%zemljišta.

U samostalnoj i neovisnoj Hrvatskoj država se opredijelila za tržno gospodarstvo i provodi se model privatizacije primarno društvenih sa ciljem hrvatskoga gospodarstva i hrvatskih u razvojne tijekove europskoga i svjetskoga gospodarstva te u tržište kapitala.

U odnosu na model privatizacije, poljoprivredno zemljište koje je bilo oduzeto i nacionalizirana djelomice je bivšim vlasnicima. Poljoprivredno zemljište u društvenom vlasništvu postaje državnim vlasništvom u vlasništvu Republike Hrvatske.

Pravni status

poljoprivrednog zemljišta Ustavom Republike Hrvatske se i nepovredivost vlasništva

pa tako i vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem.

52 Ustava Republike Hrvatske, uz ostala i prirodna bogatstva, propisano je i da poljoprivredno zemljište ima osobitu zaštitu države, a Zakonom o poljoprivrednom zemljištu zemljište je od interesa za Republiku Hrvatsku.

Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Prethodni Zakon o poljoprivrednom zemljištu donesenje 2001. te je postojala potreba da se na temelju dosadašnjih iskustva i stanja u iskorištavanju obradivoga poljoprivrednog zemljišta, prometa zemljištem, upravljanja zemljištem u društvenom i privatnom vlasništvudonese efikasnija pravna regulativa. Hrvatski Sabor donio je Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 152/2008.) koji je stupio na snagu potkraj prosinca 2008. godine. Primjena Poglavlja VIII - Raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem 81-85) stupa na snagu 1. 2010.

I ovim zakonom strane pravne i osobe ne mogu pravnim poslom stjecati vlasništvo poljaprivrednog zemljišta kao dobra od interesa Republike Hrvatske, osim ako ugovorom nije

Održavanje i zaštita poljoprivrednog zemljišta Poglavlje li - Vlasnici i ovlašten i ci dužni su poljoprivredno zemljište, održavati ga sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i sukladno mjerama ne umanjegovu vrijednost. Ove obveze odnose se na zemljišta u privatnom i državnom vlasništvu kao i na državna zemljišta dana u zakup ili koncesiju.

Radi zaštite okoliša i proizvodnje zdrave hrane osobito je važna zaštita poljoprivrednog zemljišta od te vanje izravnog unošenja štetnih tvari vodom ili zrakom. Pravne i osobe koje obvezne su platiti naknadu štete vlasnicima ili posjednicima poljoprivrednog zemljišta, te o svom trošku poduzeti potrebne mjere za sanaciju zemljišta. Zavod za tlo kao javna ustanova provodi trajno (monitoring) i ispitivanje stanja poljoprivrednog zemljišta.

Nadležna i gradska tijela propisuju potrebnih mjera za zaštitu od erozije, zakorovljenosti, zabranu ili obvezu uzgoja pojedinih vrsta biljaka, suzbijanje biljnih bolesti i uništavanja biljnih otpadaka. propisuju mjere za i održavanje poljoprivrednih rudina (živice, poljski putovi, održavanje kanala i dr.)

Korištenje i raspolaganje privatnim zemljištem Poglavlje Ili - Za poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje nije u prethodnom vegetacijskom razdoblju daje se u zakup pravnim i osobama u trajanju od tri godine te vlasnici dobivaju zakupninu. Prema istom postupku, daje se u zakup u trajanju do deset godina poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje je obrasla višegodišnjim raslinjem. U zakup se daje privatno poljoprivredno zemljište putem i dobivaju ga pravne i osobe je ponuda najpovoljnija.

Poglavlje VII - Kada privatni vlasnici imaju namjeru dati u zakup ili prodati svoje poljoprivredno zemljište, obvezni su ponude dostaviti jedinicama lokalne samouprave s uvjetima prodaje i

Ml.fekarski list 04/2009.

predloženom cijenom (primjena od 1. 2010.). Ponude o zakupu ili o prodaji izlažu se petnaest dana. Lokalna uprava prema redoslijedu prvenstva najpovoljniju ponudu dostavlja Agenciji za poljoprivredno zemljište, redoslijed prvenstva.

Agencija se može izjasniti o pravu prvokupa zemljišta ili potvrditi ponudu najboljeg ponuditelja o prodaji ili zakupu. Zakup poljoprivrednog zemljišta daje se na rok od pet do dvadeset godina. Agencija nema obvezu kupiti sve poljoprivredno zemljište za prodaju. Kupljenim zemljištem agencija raspolaže u skladu s Programom o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u društvenom vlasništvu. Promjena namjene zemljišta

Poglavlje IV - Promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta smatra se korištenje zemljišta u nepoljoprivredne svrhe u skladu sa Strategijom prostornog države, Programom prostornog države te u skladu s prostornim planovima županija i Grada Zagreba.

Zakonom se vrijednosne kategorije zemljišta, i to najkvalitetnije poljoprivredno zemljište (Pl) i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište (P2). Osim u iznimkama, ove kategorije zemljišta Pl i P2 ne mogu se koristiti u nepoljopri-vredne svrhe. Za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta se jednokratna naknada, osim u ma - pri gradnji objekata za obranu od poplava, gradnji raznih infrastrukturnih objekata, kod gradnje stambenih objekata poticajne stanogradnje kao i objekata namijenjenih za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda. Naknade za promjenu namjene ovise o tome je li poljoprivredno zemljište do stupanja na snagu ovog

zakona, nakon izmjene prostornog plana bilo izvan granica ili unutar granica Za osobito vrijedno zemljište (Pl) ili vrijedno zemljište (P2) koje je bilo izvan

sa naknada u iznosu 100% od cijene zemljišta u

Ako je poljoprivredno zemljište u ovisno o njegovoj kvaliteti naknade se od 1 do 5% cijene zemljišta. Naknade su prihodi državnog i agencija raspolaže sa 70% sredstava namijenjenih za troškove okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, a 30% iznosa pripada lokalne samouprave.

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu Poglavlje V - Poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu može se prodavati, davati u zakup, dugogodišnji zakup i u koncesiju za ribnjake. Korištenje i promet državnim zemljištem se programom o raspolaganju zemljištem u državnom vlasništvu koji donosi lokalna samouprava uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede. Lokalna uprava maksimalne površine koje se mogu prodavati sukladno posebnoj Vladinoj odluci, uz iznimku da maksimalna površina može biti 5% kako ne bi došlo do cijepanja katastarske ne cijene za prodaju ili zakup odrese propisom koje donosi Ministarstvo poljoprivrede. Zemljište se iznimno može prodati bez izravnom pogodbom, i to po dvostrukoj cijeni ili u kada je takva prodaja u interesu Republike Hrvatske.

Davanje u zakup ili prodaja zemljišta raspisuje se pri je koje pravne i osobe imaju prvenstvo. Prednost se odnosi na 1. nositelja obiteljskoga poljoprivred-

noga gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa na vlastitu gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava; 2. pravne osobe za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i one nositelje obiteljskoga gospodarstva i poljoprivredne djelatnosti koju kao dopunsku djelatnost obavlja na svom imanju; 3. pravne i osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnju i u toj je grupi sedam kategorija koje mogu biti u prioritetu kod kupnje ili zakupa. Prema redoslijedu, prvenstvo kupnje ili zakupa imaju pravne i osobe koje prihvate najvišu cijenu i da imaju gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. ponuda smatra se kao ponuda koja iznosi dvostruki iznos cijene.

Ako kupac zemljišta kupljena isplati odjednom, ostvaruje popust od 20% i u tom kupac zemljište ne može u roku deset godina. Rok otplate ne može biti dulji od petnaest godina, i u tom provodi se uknjižba založnog prava u korist Republike Hrvatske, koja se nakon potpune isplate briše.

Državno zemljište daje se u zakup i pravnim osobama koje se bave poljoprivrednom na rok od dvadeset godina i zakupnina se godišnje. Zemljište u zakupu ne može se davati u podzakup, niti svoje pravo iz ugovora prenijeti na drugu osobu osim na osobu prvoga nasljednog reda. · Od ugovora o zakupu može se sporazumno odustati i zakupodavac u može raskinuti ugovor. Kod raskida ugovora zakupoprimac ima pravo naknade stvarne vrijednosti što je tijekom zakupa ulagao u nasade, objekte i u poboljšanje kvalitete zemljišta.

Ugovori o prodaji ili zakupu državnog zemljišta prethodno se dostavljaju na mišljenje županijskom državnom odvjetništvu.

Poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu, radi okrupnjavanja zemljišta može se zamijeniti za poljoprivredno zemljište u vlasništvu i pravnih osoba.

Sredstva od prodaje i zakupa prihod su državnog u iznosu od 25% i namijenjena su za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, 25% regionalne samouprave i 50% lokalne sam o uprave. Sredstva od dugogodišnjeg zakupa 50% su prihodi državnog a 50% lokalne samouprave.

Dugogodišnji zakup

Ako je Programom iskorištavanja zemljište u državnom vlasništvu, daje se i u dugogodišnji zakup u trajanju od 50 godina. U dugogodišnji zakup daju se katastarske kao proizvodno-tehnološke cjeline. Zemljište u dugogodišnjem zakupu ne može se davati u podzakup osim kada se ovo pravo prenaša na nasljednika prvog nasljednog reda kojemu je poljoprivreda osnovno zanimanje.

Povjerenstvo za dugogodišnji zakup Ministarstva poljoprivrede donosi odluku o raspisivanju javnog Sudionici u moraju imati svoj Program korištenja zemljišta. visina naknada je propisom i naknada se godišnje. Smatra se ponuda u u dvostrukom iznosu od iznosa naknade.

Pravo prvenstvena na mogu ostvariti: 1. prvi sljednik bivšeg korisnika poljoprivrednog zemljišta; 2. pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti; 3. nositelj obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva; 4. hrvatski branitelji nositelji obiteljskoga poljoprivrednoga gospodar-

Zakon o poljoprivrednomzemljištu donosi promjenesa svrhom ef'.·kasnosti u i postupku upravljanjai korištenja pol;oprivrednimzemljištembez obzirana vlasništvo

stva. Ugovor o dugogodišnjem zakupu uz ostale uvjete zakupa odustajanja i raskid ugovora.

Koncesijana ribnjake

Ribnjak jedinstvenu tehnološku cjelinu i predstavlja poljoprivredno zemljište za posebne namjene. Poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu daje se u koncesiju samo za ribnjake u trajanju od pedeset godina u skladu s ovim zakonom i Zakonom o koncesijama (Narodne novine broj 125./2008.). Namjera davanja koncesije objavljuje se u Narodnim novinama.

Prvenstvo prava na koncesiju imaju: 1. pravni sljednik bivšeg korisnika; 2. pravna ili osoba registrirana za obavljanje djelatnosti akvakulture i hrvatski branitelji koji se bave akvakulturom.

Pravo na prvenstvo ostvaruje sudionik koji iznos ponude. Kod sklapanja ugovora o koncesiji za ribnjake mora se priložiti Gospodarski program korištenja.

Koncesija za ribnjake ne može se davati u zakup ili podkoncesiju. O svim pravnim radnjama oko

pripreme i davanja koncesije za ribnjake obavještava se Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. Sudionici u za dodjelu koncesije polažu jamstvo u iznosu do 5% od procijenjene vrijednosti koncesije. Sredstva od koncesije za ribnjake u iznosu od 50% prihod su državnog a 50% lokalne samouprave.

Agencija za poljoprivredno zemljište Poglavlje VI - Na temelju ovog zakona osniva se Agencija za obavljanje poslova okrupnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. Posluje prema propisima koji se odnose na javne ustanove i može osnivati podružnice u jedinicama regionalne uprave.

U postupku kupoprodaje, zakupa i zamjene poljoprivrednog zemljišta agencija okrupnjava poljoprivredno zemljište. Obavlja poslove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u društvenom vlasništvu te i druge poslove: gospodarenje zemljištem, posredovanje u prometu, pružanje vlasnicima zemljišta te prati i ocjenjuje mjere

Ml,ieka.rskilist 04/2009.

poljoprivredne politike i drugo.

Bez suglasnosti agencije katastarske ne mogu se dijeliti parcelacijom. Agencija kupuje poljoprivredno zemljište u vlasništvu ili posjedu pravne ili osobe u ime i za Republike Hrvatske. Pri agenciji se osniva Zemljišni fond u koji ulazi zemljište koje agencija kupi i ono se kupuje financijskim sredstvima koja ostvaruje gospodarenjem poljoprivrednim zemljištem.

Nadzor i kaznene odredbe Poglavlje VIII, IX - Kod ovog zakona obavlja se upravni i inspekcijski nadzor kojim se nepravilnosti i propusti. Poljoprivredna inspekcija svojim rješenjem nalaže da se u roku otklone propusti i nepravilnosti i podnosi optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka.

Za nepoštivanje i kršenje zakona propisane su kazne koje za pravne osobe, ovisno o vrsti izvršenag prekršaja, iznose od 10.000 do 500.000 kuna, a za odgovorne osobe u pravnoj osobi kazne mogu biti od 500 do 50.000 kuna. Za osobe kazne se od 500 do 50.000 kuna.

' ' Zakon o poljoprivrednom zemljištu donosi promjene sa svrhom efikasnosti u nai postupku upravljanja i korištenja poljoprivrednim zemljištem bez obzira na vlasništvo.

U odnosu na korištenje poljaprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu, nova je mjera da se putem zemljište

daje u zakup u trajanju i do deset godina. Poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu prodaje se, daje se u zakup u trajanju do dvadeset godina, u dugogodišnji zakup do pedeset godina i za koncesiju za ribnjake na pedeset godina. Zemljište u državnom vlasništvu može se zamijeniti zemljištem pravnih ili fiziosoba.

je pretpostavka za efikasnu provedbu zakona osnivanje Agencije za poljoprivredno zemljište s ciljem i ukupnoga gospodarenja zemljištem. Agencija kod prodaje privatnog zemljišta ima pravo prvokupa ali nema obvezu kupiti sve poljoprivredno zemljište. Za provedbu zakona od je što prije osnivanje agencije, njezine aktivnosti, kao i donošenje više važnih

Uspješniji

(J)ugogoaišriJafradzcya proda} teonihJunica proizvodi mljekarama i trgovcima diljem vijeta

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN, SIMENTAL i

GOVEDO

u sustavu selekcije

i JUNICA i BIKOVA za uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz AUSTRIJEI

ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji. posrednike, kupite junice direktno od 1Ogodina u 'Hrvatskoj

Z,g,hvaljujemona povjerenju

KraljaTomislava22,HR-48260Križevci

Telefon:048681393,fax:048681394

Mobiteli:0916170696,0916170636

e-mail:inter-agro@kc.t-com.hr

Stanje na tržištu mesa

Piše: Krešimir Jakuš, dipl. ing.

Stabilnost na hrvatskom tržištu junadi otkupna cijena simentalskih bikova na otkupnim mjestima i sajmovima u 12. tjednu ove godine iznosila je 15,46 kn/kg. Bikovi simentalske pasmine tijekom ožujka su trženi po cijenama od 14 do 16 kn/kg, ovisno o Otkupne cijene bikova duže vrijeme se ne mijenjaju i zadržavaju se na višoj cjenovnoj razini. stanje pratimo i na europskom tržištu. Otkupne cijene trupova R3 klase od godine nisu se mijenjale. otkupna cijena trupova R3 klase u tjednu do 15.03.2009. godine iznosila je 333 eura/100 kg. Najviše otkupne cijene evidentirane su u 423,2 eura/ 100 kg i Italiji 380 eura/100 kg dok su najniže cijene evidentirane u Poljskoj 233,2 eura/100 kg i Švedskoj 243 eura/100 kg. U odnosu na prošlu godinu cijene na EU tržištu u navedenom tjednu više su za 5 posto i najviše su cijene tog razdoblja unatrag pet godina. U narednih mjesec dana na europskom tržištu ne kuj u se promjene cijena. Pad otkupnih cijena teladi

Na tržištu teladi tijekom ožujka bilježio se trend cijena. otkupna cijena simentalske teladi na tržištu u tjednu do 22. ožujka o.g. iznosila je 25,58 kn/kg, što je neznatno niže nego u i za 6%više nego lani u istom razdoblju. Bitno je napomenuti da su cijene teladi i dalje na najvišim cjenovnim razinama unatrag dvanaest godina. Na stosajmovima i otkupnim mjestima muška simentalska telad otkupljivanaje po cijenama od 25 do

Otkupne cijene bikova se duže vrijeme ne mijenjaju i zadržavaju se na višoj cjenovnoj razini, dok se na tržištu teladi tijekom ožujka bilježio trend cijena

30 kn/kg, dok je ženska telad bila za dvije do tri kune jeftinija.

Cijene krava za klanje

Tijekom i ožujka 2009. godine na tržištu došlo je do porasta

otkupne cijene krava za klanje, za 7%. Cijene krava za klanje su bile u rasponu od 4 do 6 kn za starije krave, dok su krave, kvalitetnije tržene po cijenama od 8 do 10kn/kg.

Tablica 1: Otkupne cijenežive stoke na RH tržištu ciiena ciiena indeks

Tablica2: Otkupne cijene

FOHTI/NAAGRO d.o.o.

VRBOVE~Konak23a

tel.01/2791-892

PARTMERI:Prxmi1a-~d.o.o. ltoi,b, 03tl11J.19S. lstii-hm-aubd.D.o.Baba1,052/567-211,~~w.HMfska. d.o.o.IMiMlc,042/241-1#

bala i,caiomai , ~-sijena

i Polunošenistražnji utovautovar Novo!

IZNIMNA SNAGA NAJMANJA POTROŠNJAGORIVA

DF balirke - komora s valjcima DeutzFahrlicenca

Perkins -ZF - Carraro

Sadilice i , upravljanje iz kabine Pilotbox , vezanje mrežom / špagom Twm-Fix , automatsko podmazivanje , bala , noževi ~..,.•--:lili llotokose Oeutz-Fahr licenca

Oiskastikultiva ~kultiviran · strništa ~priprem sjetveb oranja UNIA. ... ce trostrani kiper lasl}a bojana Ili pocuream

krumpira

Mali posjedi i proizvodnja mlijeka

Svaki OPG kojiživi od govedarstvamora pratitiuvjetena tržištui voditi o tome što se u razdobljuviše ilimanjeisplati,napravitianalizukojesu i kolike proizvodne samog OPG-a - stajski prostori površineza proizvodnjukrme. se postavljapitanjeuzgojai tova mušketeladiodnosno junadi na malomOPG-u - da iline?!!

Piše: Mr. se.

Vrlo je važna analiza plasmana i cijena po kojima se mogu prodavati proizvedene robe, u ovom mlijeko i meso. Kada trebate razmotriti ovakve situacije i napraviti analizu, uvijek se najprije konzultirajte i na sastancima vaših udruga, ali i sa svojima poljoprivrednim savjetnicima. Uvijek se dobro posavjetovati s farmerima koji prate uvjete na tržištu, sa u koje imate povjerenje da realno sagledavaju privredno-ekonomsku situaciju i koji su sposobni donositi valjane i procjene.

S obzirom na novu situaciju s nižom cijenom mlijeka i privremenim viškovima mlijeka, smatram kako je ponovno došlo vrijeme da s vaših malih i srednje velikih OPG-ova više ne prodajete mušku telad, nego da je stavite u uzgoj i tov do 600 i 750 kg. se vremena kada su mali OPG-ovi imali problema s plasmanom svoje utovljene junadi te s vrlo niskim cijenama. Nažalost, na našem tržištu svašta je i svaka proizvodnja sa sobom i rizike. Isto je i sada i s navodnim viškovima mlijeka u Hrvatskoj. Danas se iznose

podaci o viškovima mlijeka, a istovremeno se iznose i podaci o uvozu mlijeka. Ako se mlijeko uvozi u Hrvatsku, uvoz je samo iz dvaju razloga. Ili nedostaje vlastita mlijeka, ili je uvezena mlijeko jeftinije tako da se uz prijevoznih troškova još uvijek isplati uvoz na štetu nacionalne proizvodnje.

Kako je Mljekarski listfarmerski list mlijeka, a uz mlijeko na našim farmama proizvodimo i mušku telad i time

imamo i

proizvodnje mesa kroz tov, Uredništvu Mljekarskog lista predlažem da kompetentne - poljoprivredne ekonomiste zamole da svaki mjesec objave tablicu sa cijenama mlijeka u pojedinim zemljama EU-a. svim mlijeka od velike bi koristi u sadašnjem ali i vremenu dobro došla i tablica sa cijenama muške teladi i junadi uzrasta prve i druge faze tova, kako na nacionalnom tržištu tako i na tržištu EU-a.

tova na gospodarstvu

Koje su tova muške junadi na malom i srednje velikom OPG-u? Za tov junadi je razmjerno jeftino izgraditi dovoljno nadstrešnicu s dubokom steljom. Što se potrebnih krme za tov junadi i proizvodnju mlijeka, i za to postoje sve s obzirom na zakup zemlje od i onih gospodarstava koja napuštaju ratarsku proizvodnju na svojim malim posjedima.

Kakva su moja kao vašega terenskog agronoma i s trideset i više godina iskustva i rada u govedarstvu na selu? Što se broja gospodarstava koja drže krave, ona se i dalje sve više i sve brže smanjivati. Istovremeno, broj raspoloživih poljoprivrednih površina za proizvodnju krme se smanjivati, to nemojte ispustiti iz vida. Ratarska proizvodnja na malom OPG-u se odavno ne isplati, a još manje biti isplativa. Sva ta zemlja - parcele, bit sve više u zakup, a uskoro sve više i u prodaju. Proces okrupnjavanja posjeda u Hrvatskoj je nezaustavljiv. I sada osnovni naš plan mora biti - broj OPG-ova se može smanjivati, ali se broj krava ne smije smanjivati, njega treba a s njim i broj uzgojenih junica i utovljenih bikova. U sadašnjem kriznom vremenu treba se pripremati za razdoblje poslije kriza. Ovo je velika mudrost života i svakoga dobroga i uspješnoga gospodarstva, koju sam više puta od dobrih gazdi ali i neki dan u Poslovnom forumu na televiziji.

Na od 2000. do 2007. svi koji se bave proizvodnjom mlijeka su svoje posjede što kupnjom, što zakupom više od 200%. Isto tako i Mljekarski list 04/2009.

Lemešao kompjutorskojhranidbii kompjutorskom stada na OPG-u Ivice u organizacijiHZPSS

Iz ovog prikaza lijepo se vidi trend postupnog okrupnjavanja posjeda u samo 6-7 godina, i to kupnjom 204% a zakupom 273%, ili ukupno posjeda u obradi 238%. Podaci za 2009. vjerojatno su još Ponovnu analizu radit potkraj 2010. Ako ovakvo poveposjeda istovremeno prati i broj krava, tada se ne trebamo bojati za hrvatsko govedarstvo. Prikaz broja krava i plan do

Tablica ·f: Struktura posjeda mlt/eka s Koprivnice posjeda u jutrima OPG 2000, 2007. Vlastita zemlja+ Ukupno Vlastita zemlja + Ukupno zakup zakup

*OPGHlevnjak nema krave.Na ovomgospodarstvuposjedje od djeda nas/,/ediounuk, koji se zanimaoza krave i proizvodnjumh/eka·

Slika 2: edukact/aBožicei Ivice iz Ravenskog

2010. za ove OPG-ove objavit u broju.

: ' ' U daljnjem planiranju : razvoja poticaji po jedinici površine sigurno ne bi trebali biti, a nisu ni do sada trebali biti isti za farmere koji se bave samo ratarstvom i u godini dana imaju maksimalno posla 60 radnih : dana, u odnosu na koji u : godini dana na radnom mjestu · moraju biti 365 radnih dana, a svoje poljoprivredne površine iskorištavaju daleko intenzivnije.

Ono se kao agronom najviše pribojavam u konkurentnosti i profitabilnosti naših OPG-ova - farmi u odnosu na EU OPG-ovefarme, plodnost je naših tala i naše zemlje. Predugo se u Hrvatskoj zanemarivao održavanja i poboljšavanja plodnosti zemlje. Važnost dobrog gospodarenja Molim odgovorite na pitanje - što je za vas dobro plodno tlo? Koji parametri ili kolike vrijednosti to Koliki pH, koliki sadržaj fosfora (P), kalija (K), dušika (N) (oznake kao na mineralnoga gnojiva - NPK), koji postotak humusa ili organske mase u tlu?

Kakvo je stanje na vaših parcela? O navodnjavanju da i ne razgovaramo!

Ako na vašem posjedu nemate 30% površina pod lucernom, da ne gospodarite dobro vašim zemljištem i da nemate dobru sjetvenu strukturu. Nemojmo zaboraviti da stvarno postoje tereni na kojima i uz kalcizaciju ne može lucerna. Ali gotovo da nema tla na koje ne može talijanski ljulj, pa makar za samo jedan ili dva proljetna otkosa. sve

mlijeka - više koristite usluge poljoprivrednih savjetnika vaših županijskih podružnica HZPSS-a. Tražite savjete, analize i prijedloge

Slika 3: Na uzornimi oglednimfarmama uvijekje dobrodošla edukac1/a.Terenskiagronom- savjetnikza HZPSS mr. se. sa grupom s Koprivnice i Viroviticena OPG-uDarka iz Kozarevca

programa razvoja za vaš OPG - proizvodnjegrlo više - kila više - litra više. Samo nas to može iz privredno-ekonomske krize globalnih razmjera, koja i na poljoprivredu. savjeti zasad vas financijski ništa ne koštaju. Svako vaše OPG treba biti u registru vaših savjetnika za ratarstvo i agroekonomiju sa svim podacima, i to podacima. Jedino se na temelju dobre baze podataka mogu raditi analize i prijedlozi programa razvoja i proizvodnje, kao i profitabilnosti, odnosno konkurentnosti. Tražite uvid u vašu bazu podataka. Dobro je da imate kopiju baze podataka za vaš OPG, tako da vaše savjetnike možete pravodobno obavještavati o promjenama, na primjer kada kupite parcelu zemlje ili kada uzmete dodatne parcele u zakup. Na kraju svake godine svoga savjetnika za HZPSS-a trebate obavijestiti koliko ste u prošloj godini mlijeka i od koliko krava, tako da sa savjetnikom možete

proanalizirati proizvodnju po kravi i napraviti plan proizvodnje mlijeka po jednoj kravi i ukupno po staji. Isto tako zajedno i uz savjetnika za ratarstvo napraviti plan sjetvene strukture i proizvodnje sjenaže i silaže, eventualno sijena odnosno voluminozne krme. Ako nemate program hranidbe krava, svi savjetnici za HZPSS-a raspolažu kompjutorskim programima za njihovu izradu. sa svojim savjetnikom možete napraviti analizu za svaku kravu posebno i zatražiti da vam se dade preporuka za bikove koji u vaše stado donijeti najbolje gene za popravak pojedinih uzgojnih vrijednosti vaših novih krava koje sami uzgojiti. Došla su vremena kada morate u svaku kunu, u EU se u svaki ili manjeg prihoda i profita.

Osobno smatram da 98% vas mlijeka treba sve HZPSS-a glede pitanja menadžmenta vaših OPG-

M(jekarski list 04/2009.

Organizacija kontrole AT-metodom

Hrvatski centar provodi kontroluproizvodnostiprema

metodama i normama u uvjetima

jedinstvenogsustava životinja

Piše: Josip Haluška, dipl. ing., Hrvatski centar

Uskladu s propisima lnternacionalnog komiteta za kontrolu proizvodnosti (ICAR),Hrvatski centar obavlja ispitivanje proizvodnje mlijeka u laktacijama i punopravan je ICARA-a. Registracija mlijeka, masti i proteina treba dati stvaran prikaz proizvodnje mlijeka i njegovih sastojaka, koju krava daje tijekom 305 dana laktacije. krava treba pratiti kod svih grla u stadu tijekom njihova života.

Spoznaja o visini proizvodnje mlijeka (laktacije) osnovica je genetskog kod goveda. Bez podataka o laktacijskoj proizvodnji mlijeka nije organizirati ozbiljniji uzgojna-selekcijski rad. podatak o proizvodnji mlijeka je onaj gdje se registrira sva mlijeka tijekom svih mužnji unutar jedne laktacije.

Naš je interes najpovoljniju varijantu kontrole s obzirom na razmak kontrola i troškova kontrola

Do sada se na velikim farmama kontrolirala A4 metodom. Na tim farmama tehnološki proces

proizvodnje je organiziran u odnosu na male farme. Razlozi za promjenu A4 metode u AT metodu bili su organizacijski. AT metoda je smanjenje troškova kontrole, i to broja kontrolnih krava.

program Središnjeg laboratorija za kvalitetu mlijeka (SLKM)Križevci programiran je na bazi AT metode koja se koristi na obiteljskim farmama. Metode kontrole

Kontrola krava obavlja se jednom od metoda propisanih prema !CAR-u. Prema Internacionalnom komitetu za kontrolu proizvodnosti

životinja koji propisuje

kontrola u Europi, postoji više od deset metoda kontrola

Kontrola obavlja se

Tablica ,J: Službenemetodeko1ttrole

prema zadanom razmaku kontrola za pojedinu metodu. Standardnu metodu kontrole mlijeka predstavlja A4 metoda. Postoji AT metoda - alternativna metoda gdje se umjesto registracije mlijeka unutar 24 sata registrira samo jedna mužnja ilijutarnja.

Korištenje na obiteljskim farmama Internacionalni komitet dopušta korištenje B metode kod koje kontrolu obavlja vlasnik krave. U Hrvatskoj se na obiteljskim farmama koristi AT metoda koja je za nas najpovoljnije rješenje. Kontrola krava mora se obavljati prema jednoj od metoda propisanih prema !CAR-u i kontrolu prema A metodi obavljaju službene osobe a vlasnici krava prema B metodi.

Oznakakontrole Trajanjekontrole interval Brojkontrola sati dana kontrola u godini

Mljekarski li.st 04/2009.

Svojstva AT metode

Alternativna AT metoda kontrole temelji se na podatku o mlijeka u jednoj mužnji i procjeni mlijeka druge mužnje u istom danu. Procjena mlijeka na cijeli kontrolni dan obavlja se faktorima, pri se uzima u obzir podatak o razmaku vremena prethodne mužnje i mužnje koja se obavlja u trenutku kontrole. AT kontrola može se primijeniti i u uvjetima trokratne mužnje, s tim da na raspolaganju treba imati podatke o dvije uzastopne kontrole i na

temelju njih se kontrola odnosno ukupna mlijeka unutar kontrolnog dana iskazuje faktorima. Tako se dobije podatak za cijele laktacije.

AT metode

Prikazana AT metoda provodi se na cijeloj našoj populaciji krava kod obiteljskih farmi. Ova metoda se danas primjenjuje i na velike mlifarme, gdje je do sada primjenjivana A4 metoda. Registracija podataka o mlijeka na kontrolnoj mužnji upisuje se na obrazac kontrole s bar-kodovima. U ovom sustavu kontrole

Kalendar

nosti od posebne je važnosti registriranje vremena (sata i minute) kada se obavlja kontrola kod krave, kada je obavljena mužnja prije nego je izvršena kontrola mužnje (upisivanje vremena velike na farmama). Kontrola obavlja se tijekom trajanja cijele laktacije, koja danom nakon teljenja. Kraj laktacijskog se 14. dana nakon posljednje kontrole. Prva kontrola nakon teljenja ne smije se obavljati prije 4. dana. Uzorak mlijeka mora biti reprezen-

izložbi

u 2009.godini.

Mjesto Opis

Datum Dan (Dmiš) izložba 09. svibnja2009. subota

Koprivnica Danitravnjaka- izložba,2.kupmladih 09. i 10.svibnja2009. sub./ned. Podravine

VelikaGorica izložbai aukcijskaprodajajunica 16.svibnja2009. subota

Zlatar izložba - 2. kup mladih Zagorja 23. svibnja2009. subota

Rab izložba 30. svibnja2009. subota

Skakavac(Ka~ovac) izložba 30. svibnja2009. subota izložba 06. lipnja2009. subota izložba 06. lipnja2009. subota

SlavonskiBrod izložba 09. i 10.svibnja 2009. sub./ned.

Vrbovec izložba 14. lipnja2009. nedielia MESAP 19.-goveda,20.-ovce,21.-konii 19. - 21. lipnja2009. pet./ned.

Sinj izložba 20. lipnja2009. subota

Novalja izložba 03. srpnja2009. petak Mali Lošinj izložba 11.srpnja2009. subota 6. izložbastokei 3. izložbasira 19. srpnja2009. nedjelja županije izložba 26. srpnja2009. nedjelja

Višnian Izložba- Istarskaqovedo 26. srpnja2009. nedjelja

Gudovac izložba - aukcijskaprodajajunica,kup mladih 11. - 13.rujna2009. pet./ned.

Brinie Govedarskaizložba,kup mladih Like 19. rujna2009. subota Alilovci izložba 20. rujna2009. nedjelja

Drenovci izložba 11.listopada2009. nedjelia Bizovac izložba 18. listopada2009. nedjelja

GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle

Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!

Vjerojatno ste novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.

Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih

Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.

Osim muzne i opreme za mlijeka i hranidbu životinja u smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.

GEAWestfaliaSurgeCroatia d.o.o.

Ulica Josipa 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 1 27 55 111, Fax: +385 1 27 74 255 Mobitel: +385 9127 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr

isplativost robotizirane mužnje

Piše: Gorana dipl. ing., HRT

Na 37. simpoziju "Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede" održanom u Opatiji sredinom vešezdesetak referata bilo je i nekoliko iz proizvodnje mlijeka. O robotiziranoj mužnji krava u Sloveniji rezultate višegodišnjeg istraživanja iznio je doc. Denis Stajnko s Fakulteta za kmetijstvo Univerze v Mariboru.

U Sloveniji se godišnje proizvede oko 400 milijuna litara mlijeka od 90 krava, a prema stapodacima je po grlu oko 6500 litara. su to obiteljska poljoprivredna gospodarstva sa 40 do 100 krava po gospodarstvu.

Prve farme s posve automatiziranom mužnjom su s radom prije godine, i to na obiteljskim gospodarstvima. Sada ih je u Sloveniji ukupno devet.

Za privikavanje krava na posve automatizirani mužnje potrebno je do pola godine, s tim da se 5% krava na njega ne može priviknuti, kaže doc. D. Stajnko.

Sustav automatizirane mužnje radi na principu koji krava

nosi na sebi. Kompjutor na osnovi njega prepoznaje svaku kravu i "pušta" ju na mužnju svakih 8 odnosno 12 sati. Ovisno o automatski se i koncentrata. Mužnja se obavlja triput na dan. To je i glavna prednost robotiziranog sustava kojim se proizvodnja može i do 60%! Osim toga, automatizirana mužnja i na selekciju. Robot mjeri primjerice svake zatim kvalitetu mlijeka, daje podatke o estrusima kao i nekim bolestima.

Cijena robotiziranog sustava mužnje je od 120.000 do 140.000 eura, što je i glavni razlog zašto takvih sustava u Sloveniji trenutanema na više obiteljskih gospodarstava, rekao je doc. D. Stajnko. No, istaknuo je kako je visokoj nabavnoj cijeni robotizirana mužnja i slovenskih mlijeka. Potvrdio je to podatkom da je primjerice u Nizozemskoj u upotrebi više od 6000 robota, što isplativost takvog sustava u proizvodnji. Ona se odnosi prije svega na proizvodnje kao i

Preduvjetza

robotiziranumužnju je slobodnodržanje krava,tako da se kod krava na vezu takav sustav ne može primijeniti

Na savjetovanju u Opatiji (na primjeru farme " nedaleko od Dravograda, na kojoj je 60 krava), iznesena je i analiza pogrešaka prilikom automatske mužnje robotom "Delaval VMS".Tri razloga bila su uznemirenost krave (odnosno njezino skakanje), zatim robotska ruka nije uspijevala vime te niska

Nakon što je pri kraju pokusa promijenjeno staklo na kamere robotske ruke, analiza pokazala je da je glavni razlog pogreške na farmi krava u stvari bilo staklo robotske ruke. je uzrokovala vrlo tvrda voda koja se koristila za pranje robota nakon svake mužnje. Pokus je proveden u nekoliko faza (od do svibnja 2008.). iznesenim rezultatima je i podatak da se novoj tehnologiji broj krava nije mogao prilagoditi, pa su one nakon završetka laktacije izdvojene iz visoku kvalitetu mlijeka.

stada.

proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah

• jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet med.

• kreditiraf1S u suradnjis Vašim bankama

• veterinarski savjeti držanja, hranjenja I zdravlja Vatroslava 8, 42000 Varaždin,Hrvatska Tel: 042 712 582, 091 126 7326

098 288 130

099 218 0914

Pozitivno raspoloženje i optimizam mlijeka

U pozitivnom održanaje GodišnjaskupštinaUdruge

mlijekaKIM Karlovac12. ožujka 2009. u Dugoj Resi

Piše: Vera dipl. ing.

Iove smo se godine rado odazvali pozivu predsjednika Udruge

mlijeka KIM Karlovac Zdenku da prisustvujemo Godišnjoj skupštini Udruge. smo jedno dobro i pozitivno s obzirom na to daje prošle 2008. godine i uspješno privatizirana mljekara KIM Karlovac, kojoj su njezini kooperanti ostali vjerni cijelo ovo vrijeme mukotrpnih pokušaja traženja

strateškog partnera. I nakon pomalo izgubljene nade u sretnu kako same mljekare tako i sudbine mlijeka, dogodio se Dukat.

Moram priznati da smo svi mi koji smo bili dobro u sudbinu nekad vrlo respektabilne mljekare, s dobro otkupnim u koje se i razumno ulagalo, bili vrlo zadovoljni što je upravo Dukat postao novi vlasnik KIM-a, da je to mljekara koja može vratiti koope-

Na kvalitetnimpartnerskimodnosimatemeljise uspješna proizvodnjamlt/eka (foto:Mladen

li.st 04/2009.

rantima KIM-a samopouzdanje i vjeru u izvjesnu i perspektivnu u proizvodnji mlijeka, prema modelu kojeg kvalitetno provodi mnogo godina na svom otkupnom

Kako je otkupna cijena mlijeka glavna tema svih sastanaka proizvoi mlijeka, tako je bilo i ovoga puta. mlijeka svoje nezadovoljstvo niskom cijenom mlijeka argumentiraju skupom proizvodnjom, a gomilanjem zaliha gotovih proizvoda izazvanih nekonkuna hrvatskom tržištu. mlijeka u borbi s postizanjem kvalitete mlijeka pomalo gube korak u postizanju godišnje proizvodnje mlijeka po kravi. Osobito je to vidljivo na manjim obiteljskim gospodarstvima, na kojima niska proizvodnja mlijeka ne može opravdati skupu hranidbu, pa unakvaliteti 1 razreda gospodarstvima nedostaje mlijeka kojom bi zatvorili financijsku konstrukciju i ostvarili kakvu takvu dobit.

Resorno ministarstvo pomaže u rješavanju novonastale situacije, a putem Zakona o potporama, Zakona o kapitalnim ulaganjima i nizom drugih mjera ide na ruku proizvoviše nego ikada, i to svakako

VIJESTI

treba istaknuti i pravodobno iskoristiti. Naklonost ministarstva prema više je nego što i sami u svojim istupima a istaknuto je to i na ovom skupu.

mlijeka, odnosno mljekare, sve kako bi opstali na tržištu i bili konkurentni s obzirom na mnoštvo uvoznih proizvoda, ostalog i konzumnog mlijeka, te kako zadržati kupce koji danas na svaku lipu manje u cijeni mlijeka i proizvoda.

Naš gospodin Zdenko dugogodišnji predsjednik Udruge mlijeka KIM Karlovac, ali i dobro informiran Savjeta za mlijeko pri MPRRR-u, nezadovoljan je cijenom mlijeka kao i mlijeka u Hrvatskoj. Iznosi niz argumenata koji su pogodovali ovako nepovoljnoj situaciji prošle godine, a ove godine su eskalirali. Razlog tako nepovoljnog položaja mlijeka svakako je velik porast cijena energenata i inputa 2008. koji neposredno na proizvodnju mlijeka, pa su morali poduzeti radnje u cilju troškova koštanja proizvodnje i cijene proizvedenog mlijeka. su spremni podnijeti teret recesije, ali nikako na da dovedu u pitanje opstanak svojih obitelji i osnovnog stada. Nadaju se povoljnom rješenju i pozitivnom nastavku suradnje na obostrano zadovoljstvo. se vrlo dobra suradnja s MPRRR-omu smislu izmjene Zakona o poticajima, kapitalnim ulaganjima i projektima iz fondova za ruralni razvoj, a Udruga nastavlja suradnju sa službama i institucijama za proizvodnje mlijeka putem edukativnih radionica,

seminara, predavanja i Mljekarskog lista, s kojima tradicionalno dobru

povratak statusa s težim uvjetima gospodarenja koji su nekad imali, a danas su svrstani u kategoriju "ostalo". ove argumente, ova regija može opet postati u proizvodnji mlijeka što je nekad i bila, istaknuo je koji je veoma zadovoljan privatizacijom KIM-a i ne skriva zadovoljstvo što je novi vlasnik mljekara Dukat, kojeg smatra stabilnim, provjerenim i partnerom u branši.

Podrška

Na skupštini je pokrenuta inicijativa za osnivanje Regionalne udruge mlijeka, za koju je uz Udrugu KIM-a vrlo zainteresirana i paralelna Udruga mesa i mlijeka Karlovažupanije. Regionalna udruga trebala bi okupiti sve kooperante ove regije. Inicijativni odbor za registraciju udruge dobio je zadatak u novu udrugu iz dijela

Primorsko-goranske županije i Like. Direktor mljekare KIM Željko Mrljak veoma je zadovoljan novim vlasnikom. U svom daje podršku osnivanju Regionalne udruge kojom se mogu osnažiti pozicije kooperanata, a trenutnu situaciju s mlijekom smatra prolaznom. je da je cijena mlijeka na tržištu viša od cijene u okruženju, ali to nije samo problem KIM-ai Dukata i ostalih hrvatskih mljekara. Prevelike su zalihe mlijeka i proizvoda, pa se ne zna kamo s tolikom Svi u lancu "od polja do stola" trebaju se reorganizirati, rekao je Mrljak. prisutnima se obratio direktor Razvoja i

otkupa mlijeka u mljekari Dukat Željko koji je ostalog istaknuo: "Mljekara KIM, osnažena novim vlasnikom, ima svoju a Dukat svojom razvojnom politikom poduzima sve u interesu mljekarske industrije, ali i u interesu mlijeka, jer samo zadovoljni mogu biti dobri partneri na tržištu mlijeka". se za partnerske odnose i mlijeka i tržnu cijenu mlijeka, predlaže mjere kojima se može prebroditi trenutna kriza i otkupiti sva proizvedenog mlijeka. Predlaže razgovore za stolom a nikako na ulici, jer se cijena mlijeka ne može definirati na ulici, a represivnim mjerama teško da se zabraniti uvoz mlijeka koje se na tržištu mlijeka nudi pod vrlo prihvatljivim uvjetima. Treba znati i pritom uvažavati da cijenu mlijeka formira tržište, a ne Dukat niti ijedna mljekarska industrija u Hrvatskoj. se zaboravlja da otkupljenom mlijeku nije krajnji korisnik mljekara, ga ona kroz proizvode prodaje daljnjim korisnicima, koji i te kako kalkuliraju što kupiti i po kojim cijenama. Mljekare razumiju da se teško mire s nižom otkupnom cijenom, ali ona se mora prilagoditi tržištu, da ne bi došlo do otkupa u ovim teškim uvjetima, kada se gomilaju goleme zalihe u skladištima mljekara, istaknuo je

Sa zadovoljstvom smo primili obavijest o otvorenju još jedne farme krava iz Operativnog programa razvoja govedarstva RH, a s novim vlasnikom farme gospodinom Davorom dogovorili da Mljekarski list u broju medijski poprati taj važan na KarloMljekarski list 04/2009.

!ovitka® je moderan pokrov za prirodan i estetski izgled krova

1a Valovitka® slovenskog Esal Jje se malom težinom, jednostavnom i brzom injom, dugim vijekom trajanja te visokom kvalitetom inog i ekološki savršenog materijala od cementa s ima.

tka® je od ekološkog materijala,vlaknocementa, sastavljenod cementa, vlakanaza armiranjei lakšu obradu, , vode i drugih dodataka. fizikalnai .;a koja se odražavajudugim životnimvijekomod 50 3, rezultatsu švicarsketehnologijekoja se odlikuje Jodišnjimiskustvimana izradekrovnih i fasadnih x:::ementnih

Jnaje za sve vrste krovova na novim i dotrajalimstambenim 1a,društvenim, industrijskimi poljoprivrednimobjektimas )m od najmanje7°. Valovitka®je ekološki savrsena,estetski rana i ima jednake dimenzijekao stara od salonitapa je 1ajprikladnijaza zamjenu.

svojstvo vlaknocementnogmaterijalaje "disanje".To ovitka® reguliravlažnost u prostoru i time nastajanje rizata. Tome dodatno doprinosi i ventiliranasljeme krova koji ;ta vlage zajedno s toplim zrakom.

ujuca prednost Valovitke®je njezinaprilagooenostraznim ,kim okolnostima.Otporna je na koroziju,a toplinu provodi u manjoj mjeri. Promjenetemperaturena krovu ne izazivaju ie ier ie tPmoer turno rastezanie vrb nisko. Odlikuie se

i koja je kod s pet valovadopunjena sigurnosnimtrakama u valove.

Valovitka®je dostupna kao obojena u masi, ali i kao površinskibojana u tamno i svijetb sivoj, CNenoji smedoj boji, a dostupna je i kao neobojena Boja je matiranai krov1J daje prirodan i estetski izgled.

Udruživanje simentalskoga goveda u svrhu olakšane koordinacije

rada i sura • • nJe na uzgoJu

Osnovani Savezi udruga simentalskoga goveda

županije i Grada Zagreba, te Bjelovarska-bilogorske županije

Piše: Dalibor Janda, dipl. ing., Hrvatski centar

UVrbovcu je 5. ožujka održana skupština Saveza udruga simentalskoga goveda Zagrebažupanije i Grada Zagreba. Udruge koje se bave uzgojem simentalske pasmine goveda na županije, naime, udružile su se kako bi se olakšala koordinacija rada udruga i suradnja na uzgoju simentalske pasmine goveda. U ovoj se županiji uzgaja oko 18000 krava simentalske pasmine nad kojima se provodi uzgojno-selekcijski rad. Glede pasminskog sastava goveda u

županiji i Gradu Zagrebu, simentalska je pasmina najzastupljenija. Skup je pozdravio Tomislav Dojkovski, predsjednik Udruge holstein goveda županije, poželjevši svojim kolegama simentalca mnogo uspjeha u radu i ove pasmine, ali i izrazio nadu u suradnju u cilju ukupnog razvoja uzgoja goveda u županiji i

Gradu Zagrebu. Skupu se obratio i grada Vrbovca

Vladimir grada Vrbovca razvoju uzgojnih udruženja, prostore za djelovanje udruge ali i Saveza holsteina je sjedište udruge i ured Središnjeg saveza u Vrbovcu, ali i potpore koje grad Vrbovec izdvaja za razvoj uzgoja.

skupština Saveza udruga simentalskogagoveda županije i Grada Zagreba (Vrbovec,05.03.2009.)

h~·t 04/2009.

skupština Saveza udruga simentafskogagoveda županije (Sisak, 06.03.2009.}

grada Vrbovca V. osiguran je prostor za djelovanje i ovoga novoosnovanog udruženja u Vrbovcu, na adresi 4 dom).

Za predsjednika saveza imenovan je Josip Burek, a za dopredsjednike Ivan i Ivica Hajdina.

U Sisku je 06. ožujka 2009. godine održana skupština na kojoj su se udruge koje se bave uzgojem simentalske pasmine goveda udružile u županijski Savez udruga Simentalskog goveda županije. Savez i rad udruga uzgajisimentalca preuzeti ulogu krovne uzgojne organizacije za simentalsku pasminu na županije u kojoj se pod uzgojna-selekcijskim radom nalazi preko 11000 krava ove pasmine. Osobito je važan simentalca u ovoj županiji, kako u proizvodnji mlijeka tako i u proizvodnji mesa, jer je u ovoj županiji najrašireniji sustav držanja

goveda krava - tele u kojem je najzastupljenija simentalska pasmina goveda. Skup je pozdravio gosp. Antun za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo naglasivši osnutka ovako važnog uzgojnog udruženja na nivou županije, gdje dio populacije goveda upravo simentalska pasmina. lstaknuo je potpore županije govedarskoj ali i drugim granama i poljoprivredne proizvodnje u županiji, s naglaskom da se potpora županije ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji županije nastaviti i u Skup je pozdravio i gosp. Željko Lenart, dožupan na osnutku krovnoga Saveza uzgajisimentalskoga goveda. Poželio je i uspjeh u radu Saveza na uzgoju simentalskog goveda kojem potporu pružiti i županija. Za predsjednika Saveza imenovan je Josip Vuksan, a za dopredsjednike Ivica Hren i Petar

Cvetko. Sjedište Saveza je u Sisku na adresi 1 . U Bjelovaru, na skupštini, 1O. ožujka pet udruga koje se bave uzgojem simentalske pasmine goveda udružilo se u županijski Savez udruga simentalskoga goveda Bjelovarskobilogorske županije. Savez kao krovna uzgojna organizacija preuzeti brigu o uzgoju simentalske pasmine goveda te nastaviti okupljati i koordinirati rad udruga ove pasmine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u kojoj se pod uzgojna selekcijskimradom nalazi gotovo 22000 krava navedene pasmine i u kojoj u pasminskom udjelu goveda ova pasmina sudjeluje s više od 70%. Skupu se ispred Saveza udruga hrvatskih holstein goveda (SUHUHa) obratio predsjednik Josip na osnutku i poželjevši uspješan rad. lstaknuo je važnost ovakve uzgojne organizacije koja je vidljiva kroz djelovanje SUHUH-a.Izrazio je želju

Mljekarski li.~t 04/2009.

IZ UDRUGA

da se zajedništvom, bez obzira na pasminu, postignu najbolji rezultati i napredak u uzgoju goveda. Skup je pozdravio i Stanko predsjednik županijske skupštine i saborski zastupnik. Podržao je inicijativu koja je dovela do okupljanja udruga simentalske pasmine goveda i osnutka krovnoga županijskog Saveza lstaknuo je i važnost prilagodbe mlijeka u našoj zemlji uvjetima prema kojima sutra proizvoditi u EU-u. Još jednom je na uspješnom radu saveza, istaknuvši kako je važno zajedništvo a ono se može jedino tako da se okupe i djeluju kroz udruge i saveze. Na kraju je skup pozdravio i Miroslav župan Bjelovarskobilogorske županije, na osnutku saveza i poželjevši tijelima upravljanja mnogo uspjeha u radu. Istaknuo je da Bjelovarsko-bilogorska županija daje potporu razvoju uzgoja simentalske pasmine goveda, kako financijsku tako i prilikom organizacije sajmova ove pasmine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, koja se i nastaviti raznim potporama i povoljnim kreditnim linijama. Za predsjednika saveza izabran je lgor iz Palešnika, a za dopredsjednike Željko iz Orlovca i Siniša

Dreta iz Stare dok je sjedište saveza u Gudovcu, cesta 1/d (Sajamski prostor).

U Virovitici je 12. održana skupština Udruge simentalskoga goveda županije. Iako se u podravskoj županiji uzgaja oko 4500 krava simentalske pasmine i u pasminskom sastavu goveda u ovoj županiji dio goveda upravo ova pasmina, ovakav tip

skupština Saveza udruga simentalskogagoveda

Bjelovarska-bilogorskežupanije (Bjelovar,10.03.2009.)

skupština Saveza udruga simentalskogagoveda župam/e (Virovitica,12.03.2009.)

udruženja do sada nije postojao. Glavni cilj djelovanja udruge je razvoj i uzgoja simentalske pasmine goveda u ovoj županiji, o brigu voditi ovo novoosnovano uzgojno udruženje. Za predsjednika udruge imenovanje Tomislav iz Vukosavljevice a za dopredsjednika Marijan iz Velike

04/2009.

Dobrobit životinja u klaonicama

Piše: Dr. se. Kristina

Oklanja odnose se na osigurava· nje dobrobiti životinja prije i poslije klanja do njihove smrti. Ova odnose se na životinje koje se kolju u klaonicama, a ovdje detaljnije opisati goveda, ovce i koze. Direktiva EU-a 93/119/EC odnosi se na kretanje, smještaj, obuzdavanje, omamljivanje, klanje i u klaonicama životinja koje su uzgajane i držane za proizvodnju mesa, kože, krzna i drugih proizvoda, kao i na metode životinja u svrhu suzbijanja bolesti. osoblja zaduženog za istovar, prihvat, smještaj, brigu, obuzdavanje, omamljivanje, klanje životinja mora biti u dovoljnom broju. U radu trebaju iskazivati strpljivost, brižnost i Moraju biti upoznati s osnovnim dobrobiti životinja, u skladu s kojima se trebaju i ponašati. Vrijeme prijevoza u klaonicu kao i samo klanje najstresnije je razdoblje u životu farmskih životinja. Stoga je nužno osigurati uvjete pri kojima životinje namijenjene ljudskoj prehrani biti što humanije prevezene i zaklane bez patnje i boli. Nekoliko osnovnih definicija važno je za daljnje razumijevanje problematike:

1. smrt - nepovratni gubitak mož• dane aktivnosti, 2. - svaki postupak koji uzrokuje smrt životinje, 3. omamljivanje - obvezni postupak

M(jelwrski list 04/2009.

prije klanja ili kojim se životinja dovodi u stanje smanjene svijesti,

4. obuzdavanje - primjena postupaka koji životinji kretanje s ciljem olakšavanja omamljivanja i klanja,

5. klanje - postupak kojim se izaziva smrt životinje njezinim iskrvarenjem,

6. prostor za smještaj životinja prije klanja - obor, depo ili drugi prostori za prihvat životinja u kojima im je hranjenje, napajanje i odmor,

7. klaonice - prostori, objekte za prihvat, koji se koriste za klanje životinja namijenjenih za ljudsku prehranu ili za hranidbu životinja, koji imaju odobrenje za rad nadležne veterinarske službe ili drugih kompetentnih autoriteta,

8. pojam religijskog klanja - košer, halal - klanje religijski prihvatljivih životinjskih vrsta na religijski prihvatljiv (bez omamljivanja, presijecanjem jugularne vene i karotidne arterije, ezofagusa i traheje bez moždine).

Prihvati smještaj životinja u klaonicama

Sve klaonice s dopuštenjem za rad moraju biti opremljene prema zakonu i pravilniku. U našoj zemlji ovo pitanje je riješeno Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla (NN 20/92, 27/92, 75/93).

Nužnoje osigurati uvjete pri kojima životinjenamijenjene ljudskojprehranibiti što humanije prevezenei zaklane bez patnje i boli

Istovar životinja mora se obaviti odmah po dolasku, a ukoliko je neizbježno mora ih se zaštititi od ekstremnih vremenskih uvjeta (propuh, Životinje vrsta, dobi, spola, podrijetla, za koje se pretpostavlja da mogu ozlijediti jedna drugu treba smjestiti odvojeno. U smještajnom prostoru se moraju osigurati prikladni higijenski uvjeti. Uvjeti i stanje životinja moraju se kontrolirati dvaput dnevno.

Životinje koje su zbog nekog razloga doživjele bol i patnju tijekom prijevoza treba odmah zaklati, najkasnije u roku dva sata. Životinje koje ne mogu hodati moraju se zaklati tamo gdje leže ili pažljivo prevesti (ne novu patnju) na mjesto hitnog klanja.

Kod istovara životinja važno je da podovi nisu skliski, rampe, mostovi, ograde moraju biti dobro osigurane, a nagib treba biti minimalan. je važno raditi mirno kako se životinje ne bi bojale i uznemiravale. Životinje se ne smije za glavu, rogove, uši, noge, rep ili runo.

Prolazi moraju biti takvi da smanje rizik a za životinja moraju se koristiti jedino kada su nužno

potrebni. Tada se koriste u donjim i stražnjim regijama tijela životinja (veliki nikako u osjetljivim kao što su usta, uši, anogenitalno ili trbuh. se ne bi trebali koristiti kod konja, ovaca, koza, teladi ili prasadi. U dobro prostorima te uz kompetentnog rukovatelja trebalo bi provesti 75% i više životinja bez korištenja Dreka i vika na životinje može ih uznemiriti, što može uzrokovati naguravanje ili padove. Pribor koji uzrokuje bol i patnju kao što su veliki štapovi, zaoštrenih vrhova, metalne cijevi, žica, kožnati remeni ne smije se koristiti za životinja. Brzina kojom se vode životinje ne treba biti od fiziološke, kako bi se smanjila i U dobro dizajniranim objektima te uz vješte radnike je prevesti 99%životinja bez nastanka ozljeda.

Hodnici trebaju biti ravni ili blago zaobljeni, prikladno životinjskoj vrsti, široki toliko da životinjama kretanje ili u paru (ovce). Ukoliko se hodnik sužava mora biti izveden tako da se gomilanje životinja.

Ukoliko su životinje prevožene u kontejnerima treba ih tretirati oprezno, bez guranja, bacanja ili prevrtanja. Životinje prevažane na ovaj treba što prije uputiti na klanje, a ukoliko nije mora im se nakon 12 sati od dolaska osigurati hrana i voda.

Prostori za smještaj životinja prije klanja - moraju biti dovoljno veliki i izvedeni tako da se životinje u jednom smjeru, bez mogui bez mrtvih kutova. Inspekcija životinja mora biti u svako doba, kao i izdvajanja bolesnih i

Njima se mora omogusamostalan smještaj. Životinjama u takvim prostorima mora biti ustajanje, lijeganje i

Tablica 1: Prihvatljivemetodeobuzdavanjaživotinjaprije klanja u skladu s njihovomdobrobiti

Metode Metode Pitanja dobrobiti Zahtjevi Vrste životinja

obuzdavanja omamliivania

Bez obuzdavanja

nekontrolirana

životinje držane u kretanje životinja oboru za omamljivanje (samo korištenje svinje, ovce, koze, omamljivanje glava), Šermerov ili radnika telad pištolj metoda omamliivanja

važna je preciznost individualno držane ili metode, jer ukoliko radnici, životinje u oboru za metode su podovi skliski pravilna izgradnja goveda, konj i, ovce, omamljivanje životinje mogu pasti obora, posebice koze, svinje. u trenutku ulaska na podova miesto

Obuzdavanie 2lave

životinje se chže Šermerov pištolj, metoda je pogodna za životinje uspravno u uzdama metak naviknute na uzde, goveda, konji ali biti stresna za radnici nenaviknute životinie stres pri stavljanju Šermerov pištolj. stres uslijed životinje se drže produljenog oprema, uspravno u vratnom omamljivanje (samo obuzdavanja, radnici, brzo goveda glaV11),metak, položaj rogova. omamljivanje i brzo klanje bez manje pogodno za klanje omamljivanja brze linije klanja, životinie se otimaiu

Obuzdavanie nol'U

stres nastao uslijed metode odupiranja. vezanju, radnici, tri noge su vezane omamljivanja, predugo obuzdane životinje držati ovce, koze, svinje klanje bez noge, temperament obuzdane što je omamljivanja životinja, nastanak kontuziia

Obuzdavanje u usoravnom ooložaiu

cijelo tijelo se Šennerov pištolj, stres uslijed drži uspravnim hvatanja i držanja, ovce, koze, telad, omamljivanje, preciznost kod radnici perad klanje bez omamljivanja i omaml'ivania k.lania tijelo se drži Sermerov pištolj, stres kod hvatanja, uspravno pretjeran stisak, adekvatna i goveda, ovce, koze, omamljivanje, nesrazmjer životinje kvalitetna oprema svinje, hvataljke klanje bez i hvataljke nojevi omamliivania

životinja se Sermerov pištolj, obuzdava goveda, ovce, koze, omamljivanje, stres kod hvatanja radnici svinje raznoženjem klanje bez omamliivania obuzdavanie

ili klanje bez ovce, koze, telad, omamljivanja stres kod radnici podložak obuzdavanja goveda

Obrnuto viešanie

životinje se radnici, invertiraju u kvalitetna oprema i klanje bez stres, trajanje samog rukovanje, s fiksnim omamljivanja obuzdavanja trajanje procesa goveda stranicama obuzdavanja skratiti /Weinbera) što le više

životinje se radnici, invertiraju u kvalitetna oprema i klanje bez stres, trajanje samog rukovanje, goveda sa stješnjivim omamljivanja

obuzdavanja trajanje procesa stranicama obuzdavanja skratiti što ie više

Rušenie metode radnici, životinja se omamljivanja, stres, temperament trajanje procesa ovce, koze, telad, ruši/sputava klanje bez životinja, modrice obuzdavanja skratiti svinje omam!iivania što ie više

radnici, omamljivanja, stres, temperament trajanje procesa konopcem, noge se klanje bez životinja, modrice obuzdavanja skratiti goveda obuzdavaju omamljivanja što je više

životinja se ~l

Tablica2: Prihvatljivemetodeomamljivanjaživotinjaprije klanja u skladu s njihovomdobrobiti

Metodeomamljivanja Pitanjadobrobiti

I ciljanje i metak neprikladnooružje

pištoljsa oprugom ciljanje,brzina i (Šermerov promjeropruge pištolj)

ne ciljanje,brzina i promjeropruge, pištoljsa promašaja oprugom negokod (Šermerov pištolj)

ciljanje, perkusija nedovoljnasnaga, (udarac)glave instrumenta

Zahtjevi

Vrsta Komentar životinja preciznost, goveda, voditi o ciljanjesamo telad, sigurnosti glave, konji,svinje osoblja balistika i nerasti)

radnici i nepogodna ispravna goveda, metodazbog oprema,dobro telad,ovce, obuzdane koze, uzimanja životinje, konji,svinje uzorakana ~recimost

BSEpretragu danasdostupna radnici i goveda, opremane ispravna telad,ovce, seza oprema,dobro koze mladebikove i obuzdane životinjesa SVtnJe životinje, i preciznost debelom

radnici i instrumenti su ispravna punosigurniji, oprema,dobro mladiimali nesvjesticu obuzdane sisavci, trebaizazvati životinje, nojevi,perad jednimoštrim precimost,ne udarcem u seza srednjukost uootrebu lubanie

biti dovoljno za nadzor svih životinja u bilo koje doba. Ukoliko se životinje smještaju preko mora biti dostupno dovoljno prikladne stelje, a ako su smještene vani mora se osigurati zaštita od vremenskih utjecaja. Obuzdavanje

životinja, omamljivanje

Životinje moraju biti obuzdane na prikladan tako da ih se poštedi svake boli, patnje, vanja i ozljeda. Noge se ne smiju vezati, niti se životinje smiju vješati prije postupaka omamljivanja i klanja. Životinje moraju biti pošteprizora i zvukova klanja ostalih životinja. Postupak omamljivanja životinje mora dovesti u stanje gubitka svijesti i neosjetljivos~i na bol. Tek nakon omamljivanja može slijediti klanje životinje do iskrvarenja.

U tablicama 1 i 2 prikazane su prikladne metode navedenih postupaka.

Omamljivanje goveda

1 podijeljena primjena elektrošokovi

I. okoglavepa prije ondaglava- omamljivanja,kriva prsa pozicijaelektroda,loša 2. okoglavepa struja i voltaža ondaokoprsa elektrošokovi primjena prije

I. samoglava omamljivanja,kriva 2.glava- tijelo pozicijaelektroda,loša 3.glava- noge struja i voltaža,oporavak iznesvijesti

okretanje. Voda za mora uvijek biti dostupna na koji odgovara životinjskoj vrsti. Valovi moraju biti postavljeni tako da su dostupni životinjama, ali da je fekalijama, da ne izazivaju da ne kretanje. Poželjniji je pravokutan oblik prostora od kvadratnog jer se životinjama omopovršina zida uz koji mogu lijegati.

Ml.fekarski list 04/2009.

ispravna goveda, ukoliko oprema,dobro telad,ovce, dozastojarada obuzdane koze,svinje, srcalešinanije životinje, perad pogodnaza precimost hala!klanje i ukoliko

ispravna goveda, dozastojarada oprema,dobro telad,ovce, srcalešinanije obuzdane koze,svinje, pogodnaza životinje, perad hala!klanje preciznost

Materijali od kojih su smještajni prostori moraju osigurati zaštitu od klimatskih nepogoda. Najbolji su beton i metal, jer su ujedno i najpogodniji za Podovi moraju biti dobro drenirani, ne smiju biti skliski i s koja bi uzrokovala životinja.

Ventilacija mora biti prilagoza sve vremenske ekstreme kao i umjetno osvjetljenje koje

Pri omamljivanju mora se osigurati pravilan protok struje, elektrode moraju biti dobro dizajnirane i redovito i održavane. Korištenje istosmjerne

Najboljemjestoje sjecištedviju zamišljenihlinija stražnjeg kuta oka na suprotnipupoljak rogova

Tablica3: Minimalna jakost struje • kapci

2.1. Ubod u vrat s dodatnim rezom ili bez dodatnog reza. kod omamljivanja

Minimalna jakost struje

Vrsta životinja

goveda telad svinje ovce i koze

struje u sustavu noga - noga nije prihvatljiva metoda. Ukoliko se želi zastoj rada srca elektrode trebaju obuhvatiti mozak i srce istovremeno.

Znakovi omamljivanja

• životinja se sruši odmah nakon udara i ne pokušava ustati

• tijelo i životinje postaju rigidni (opušteni) odmah nakon udara

• normalan ritam udisaja privremeno se zaustavlja

(Nživ)

su otvoreni, gledaju ravno naprijed bez kolutanja.

Prihvatljive metode klanja životinja

U skladu s propisima o dobrobiti i klanja provodi se kroz više postupaka klanja životinja.

1. lskrvarenje prekidanjem krvnih žila u vratu bez prethodnog omamljivanja i rez preko cijelog grla. Ostaju nepresjeobje karotidne arterije i zatvaranje prerezanih arterija. Metoda klanja prihvatljiva je za hala! i košer klanje prikladnih vrsta, i to za goveda, konje, ovce, koze i perad.

2. Iskrvarenje uz prethodno omaljivanje

2.2. Prsni ubod u glavne arterije ili šupljim nožem u srce

2.3. Rezanje kože vrata koje slijedi presijecanja žila

U ovim klanja radi se o lošem omamljivanju, nedovoljne su ubodnih rana, nedovoljna dužina noža, odugosa s klanjem i nakon ponovljenog omamljivanja. Primjenjuje se kod goveda, ovce, koze, svinje i peradi.

3. Druge metode klanja bez omamljivanja odnose se na uklanjanje glave oštrim nožem. U odnosu na dobrobit javlja se bola ukoliko odmah ne nastupi nesvjestica. Metoda prihvatljiva samo u religijskom klanju 0hatka - religija Sikha) ovaca, koza i peradi.

Problotlk d.o.o. istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ullca grada 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833

e-mall: problotlk@problotlk.hr • www.problotlk.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30

COltPANYWITHQUAU1YNANAGBIENT SY5TBICERTIFIEDBYDNV =150 9001:2000 =

nadlmari)a za pripremu salamure boje proteini

pribor I oprema za kontrolu: - kiselosti mlijeka - temperature - vlage - sallnlteta salamure - ostataka antibiotika u mlijeku - higijene prolzvodnog pogona - ostalo termometri podloge markice za sir za samoprešanje sira i savjetovanje u proizvodnj I preradi mlijeka proizvodnja za nove prolzvo u vlastitom opremljenom laboratorijL

Bal farmera - županije

U Koprivnicije 7. ožujka održan drugi po redu Bal farmerana kojem su uz neformalnodruženjesklopilinova poznanstvai razmijenili iskustvao proizvodnjimlijeka

Piše: Vera dipl. ing.

Idejni ovoga, možemo slobodno zaista spektakularnog

Odjela za HZPSS-a mr. se. koji je na samom otvorenju rekao kako je Bal farmera zamišljen kao promocija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su dala doprinos razvoja poljoprivrede. Povod za njihovo druženje je, ostalog, upoznavanje, sklapanje novih prijateljstava, ali ne i manje važno - razmjena iskustava. U ostvarenju te ideje pomogli su mu najbliži suradnici - Tatjana i Tomislav savjetnici HZPSS-a županije, a ovogodišnji bal izvrsno se poklopio s danom žena, tako da su farmerice uistinu bile zvijezde

je odmah po otvorenju bala naveo pozitivne primjere farmera koji su izgradili nove staje, ali i onih na kojima se godinama temeljio razvoj hrvatskoga govedarstva - farmera koji su osuvremenj iv ali proizvodnju u objektima, koji su slušali preporuke struke, nova znanja, a danas svoju proizvodnju toliko unaprijedili da su obiteljima osigurali egzistenciju. Više od 250 prisutnih poljoprivrednika

Ml:fekarskiHst 04/2009.

županije dovoljno govori o važnosti ovog ali i želji da si nakon cjelogodišnjega mukotrpnog rada priušte i malo lakših životnih trenutaka, u kojima se sa svojim supružnicima još jednom prisjetiti - plesom, zabavom i druženjem, minulih dana. No, nisu ovdje bili samo dugogodišnji supružnici. Bilo je tu i mladih parova, mladih farmerica i farmera koji daju zaista lijep i pozitivan primjer da se hrvatska poljoprivreda oduprijeti svim teškim trenucima koji povremeno dolaze, ali na i odlaze.

Druženja poljoprivrednika velik su i za politiku, pa su

ovdje za istim stolom u ugodnom raspoloženju sjedili predstavnici lokalne i državne vlasti, pozicije i opozicije i svi redom poljoprivrednicima poželjeli uspješno poslovanje te nadležnih institucija u njihovu daljnjem radu i razvoju proizvodnje. Tako su prisutne pozdravili župan Darko Koren, Gola i saborski zastupnik Stjepan

Koprivnice i saborski zastupnik Zvonimir državni tajnik Ministarstva poljoprivrede mr. se. Josip koji je govorio o aktualnom stanju u poljoprivredi. Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir

ponosno je istaknu o kako mu je biti u društvu poljoprivrednika, to više jer je agronom po struci i veliku važnost poljoprivrede u gospodarstvu Republike Hrvatske. Ispred Hrvatske mljekarske udruge, jednog od sponzora nagrada, prisutne je pozdravila Vera Organizatori su uz sponzora pripremili pregršt nagrada, od proizvoda, knjiga pa do sjemena i hrane. A trebalo je nagrade i zaslužiti - i što bolje balu nego natjecanje u plesu. I stvarno, ples je krenuo, na podij je najprije izišlo prošlogodišnjih pet najboljih plesnih parova, a nedugo zatim i tridesetak novih, koji su trebali pokazati svoju vještinu u plesu s su padale, ostajalo je sve manje parova, a na kraju je slavodobitno ostao i par - Vera i Vlado Dobru zabavu, koja je trajala do sitnih jutarnjih sati, osigurao je glazbeni sastav "Zlatne strune", a jedan od sastava je i Marinko

Magistar pokazaoje kako se od jednoggodištaMljekarskoglista možedobiti vrijednaknjiga s mnogodobrihstranica proizvodnjemlijeka

farmer iz Delova, je farma otvorena u ove godine i koju smo predstavili u Mljekarskom listu u

Bez puno truda i rada ali i osobnog zadovoljstva nije

biti uspješan u bilo kojem poslu, a osobito u radu na farmi s kravama, rekli su nam farmeri. Zaista su pronašli formulu uspjeha, stoga im želimo da ih nagodinu sretnemo u još broju i još uspješnije zadovoljnije.

Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu: prof. dr. se. Boro prof. dr. se. Vesna i prof. dr. se. Velimir

Djelo je namijenjena ponajprijestudentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz Ovom knjigom dobit kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali istovremeno biti korisno štivo s mnoštvom informacija našim vrijednim ovaca koji od s proizvodnjom

Cijena knjige iznosi 250,00 kn (+troškovi poštarine), a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, Hica 31/3, tel: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr ili autora: Zavod za specijalno Agronomskog fakulteta, Svetošimunska 25, Zagreb (tel: 01 239 3867, e-mail: bmioc@agr.hr).0

• korov za ozdravljenje

-

Marija dipl. ing.

(Glechomahederacea

L.) najbolje uspijeva na sjenovitim i vlažnim tlima, uz plotove, jarke, živice, po vlažnim travnjacima, kao korov po vrtovima i poljima. Ima 2080 cm dugu dlakavu stabljiku koja je u donjem dijelu polegla, a u gornjem uspravna i razgranata. Listovi su bubrežastog oblika, po rubu nazubljeni, na dugim peteljkama. Ako ih protrljamo prstima se snažan i pomalo neugodan miris. Dok su potpuno mladi mogu se koristiti kao dodatak proljetnim salatama, sirnim namazima i jelima od jaja, im svjež, pomalo opor okus. U vremenima kad se svježe nije moglo nabaviti u svako doba godine biljka se koristila tijekom za variva ili se pržila na maslacu, solju i paprom te miješala s kuhanim krumpirom.

Od travnja do lipnja u pazušcima listova pojavljuju se karaktedvousnati cvjetovi plavoboje, s nekoliko tamnijih pjega na donjoj usni. Cvjetovi se mogu koristiti kao jestiv ukras za salate, slatka jela i deserte.

lako danas nije osobito popularna, u prošlosti je bila iznimno cijenjena i kao magijska i kao ljekovita biljka. Vjerovalo se da u njoj živi dobar biljni duh koji tjera zle uroke, dodavala se stoci u ~ranu za dobro zdravlje, njome su se prale posude za mužnju krava itd. U 5rednjem vijeku koristila se kao protuotrov i za zacjeljivanje rana, a :.lpatica Hildegard van Bingen je za dobro zdravlje

~{jekarski ll$l 04/2009.

LJEKOVITO

BILJE

pranje glave od

Koristila se kao sredstvo protiv vrtoglavice i šuma u ušima, za bolju probavu, bolove u želucu, kod žutice i u mjehuru, bubrežnih bolesti. U narodu postoje brojni recepti za pripravke od Za krvi i organizma se dvije šake svježih, usitnjenih listova u litri bijelog vina 10 - 14 dana, uz povremeno miješanje. vino se u tamnoj boci i pije 2 puta na dan po 1 dL prije jela. Ako se u nos svježi sok pomaže protiv nosa, upale sluznice nosa i upale sinusa. Kod reume, uloga (gihta), išijasa i kostobolje stavljaju se oblozi od svježih, usitnjenih listova prokuhanih u octu. se priprema tako da se žlica

Od ranog ovu korovsku, ljekovitui lako

dostupnubiljku možemo koristiti kao jelima i djelotvorno sredstvokod kašlja i tegoba

suhih, usitnjenih listova prelije sa 2,5 dL vode, poklopi i procijedi nakon 5 - 1O minuta. Dvaput dnevno pije se šalica Ako u dodamo malo octa dobit losion za masne kože lica. Danas se koristi kao sastavni dio mješavina kod upale grla, kašlja i

, ,

INFARKT

MOŽE SE SPRIJECITI

- Dr. Ivo Belan

Zbog prekomjerne tjelesne težine, povišenoga krvnog tlaka i previše kolesterola, pak, šanse da doživjeti infarkt vrlo su velike. Ako ste k tome još i strastveni rizik se

U žena taj rizik dvadesetak godina kasnije, kao rezultat hormonalnih promjena u organizmu.

Mnogi dokazi upozoravaju na to da je koronarna bolest uglavnom posljedica našeg života i da se može

Šest je - "krivaca".

Kolesterol je prijetnja. Osobe s razinom kolesterola u krvi, naime, izložene su riziku od udara. kolesterol uglavnom je rezultat pogrešne prehrane, odnosno unošenja

Talože) nje kolesterola u krvnim žilama sužava njihov lumen. Na suženom mjestu, pak, može se stvoriti krvni ugrušak i ako je dovoljno velik, arteriju i prekine protok krvi. Ako se to dogodi u koronarnoj, arteriji, nastupi infarkt.

Posve je sigurno da su osobe s povišenim ilivisokim krvnim tlakom izložene riziku da doživjeti udar.

Pušenje više od kutije cigareta dnevno može više nego rizik smrtonosnoga koronarnog udara. Na ispitivanja su dokazala da s prestankom pušenja prestaje i opasnost od posljedica pušenja.

Isto tako, studijama je da onima koji su preživjeli "tihi" infarkt (bez vidljivih simptoma), prijeti barem dvostruki rizik od kasnijega fatalnog udara.

Oko 30 posto ukupnoga dnevnog unosa kalorija treba biti osigurano iz masti, u kojima prevladavaju

mladoj ženi dnevno je potrebno oko 2000 kalorija, a mladom muškarcu oko 2800 kalorija. Naime, 3500 kalorija jednako je otprilike polovici kilograma tjelesne težine.

Tjelesna težina je od velike važnosti. Ako je više od 20 posto teži od normale, udvostrusvoj rizik od iznenadnoga fatalnoga koronarnog napada. Debljina je povezana i s visokim tlakom, kolesterolom i dijabetesom - kombinacijom koja rizik od infarkta.

Onaj tko redovito tjelesno vježba aktivnost), dakle izbjegava

života, puta svoju šansu da preživi udar u odnosu na neaktivne osobe.

Kolika je važnost emocija, nervne napetosti i stresa teško je odrediti,jer ono što je stresna za jednu osobu, nije u tolikoj mjeri za drugu.

Ako ste muškarac u dobi

30. i 60. godine, vjerojatnost je da jedan od deset u vašoj dobnoj skupini biti simptomima koronarne bolesti prije nego proživi deset godinai sa šansama da jedan od trojice takvih umrijeti od udara

Sve u svemu, istraživanja dokazuju da možemo puno u infarkta. Redovne kontrole kod puno Ako je prisutan bilo koji od može smanjiti njegovu opasnost. Promjena u prehrani može smanjiti kolesterol u krvi, lijekovi mogu smanjiti povišeni krvni tlak, unošenje manje kalorija nego što zahtijevaju dnevne aktivnosti može smanjiti tjelesnu težinu, pretjerano pušenje cigareta može biti zaustavljena, redovna tjelovježba može poboljšati vitalni kapacitet i šanse za

Redovnatjelovježbamožepoboljšativitalnikapacitet i šanseza preživljavanjeod infarkta

(jrkarski b:~t 04/2009.

agrometeorologija Mr. se. Dražen

''Klimatske promjene''

Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, protekla je godina rangirana kao deseta najtoplija godina od 1850. Zagrijavanje klimatskog sustava je nedvojbeno, jer je razdoblje od 1998. do 2008. i dalje najtoplije od kada se instrumentima mjeri globalna prizemna temperatura zraka, a to je od 1850. godine.

Opažanja od 1961. godine do danas pokazuju da se temperatura oceana i da oceani upijaju više od 80% topline dodane klimatskom sustavu. Upravo zato, došlo je do širenja mora, pa tako i do dizanja njegove razine.

Na Grenlandu i Antarktiku od 1993. godine ledena je ploha sve tanja. I to je utjecalo na dizanje razine mora. Satelitski podaci od 1978. godine pokazuju da se

pojas

mora smanjivao 2,7%po

U skladu sa zatopljenjem i opaženim atmosferske vodene pare, u kopnenim krajevima se i jakih oborina.

Posljednjih 50 godina hladni dani i hladne postaju sve dok topli dani i tople postaju sve Temperatura zraka najviše je porasla na sjevernim geografskim širinama.

Protekle je godine u Hrvatskoj bilo ekstremno toplo. Godišnja kooborina bila je u okvirima provišegodišnje vrijednosti.

Osnovana Udruga

je prošle godine u Slavoniji i Baranji, Podravini, i Hrvatskom zagorju, a i u Istri te u dijelu Dalmacije bilo vrlo toplo.

Evidentno je da od 1961. do 2008. godine srednja temperatura zraka za travanj polako raste. No, i ovog mjeseca biti nešto toplije. Naime, da srednja temperatura zraka u kontinentalnim dijelovima Hrvatske biti viša od višegodišnjeg

goveda Brodsko-posavske županije

Piše: Dallbor Janda, dipl. ing., Hrvatski centar

osnutka ovako važnog udruženja simentalca istaknuo je gosp. Drago voditelj službe Slavonski Brod, da se kroz djelovanje ove Udruge nastaviti tradicija uzgoja simentalske pasmine goveda u ovoj županiji.

Sjedište Udruge se nalazi u Slavonskom Brodu na adresi Mate 1. Za predsjednika udruge izabran je Petar iz Donjih Andrijevaca, a za dopredsjednike Hinko iz Podvrškog Josip iz Sikirevaca.

M(jekarski li.st 04/2009.

U Slavonskom Brodu je 16. ožujka 2009. godine održana skupština Udruge simentalskoga goveda Brodsko-posavske županije

skupština Udruge simentalskogagoveda Brodsko-posavskežupanije (SlavonskiBrod, 16.03.2009.)

.,lurvald.o.o. Vrbov&e

Eu,1enade Piennes bb, O Vrbovec

tel: 01/2791-990, fax: 01/2792-035

e-mail: jurval@jurval.hr

web: www.jurval.hr oslovnici!_O.!iiil!~ 0 239. 31 000 Osije

lJ~W@

za proizvodnju krme i sjemena

Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se. Zvonimir Štafa s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirko i prof. dr. se. Gordana s Poljoprivrednog fakulteta Strossmayera u Osijeku.

Djelo je namijenjeno ponajprijestudentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz proizvodnje krme za krave. Ovom knjigom - mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita izjednog od zanimljivijihkolegija na fakultetu. Nadalje,koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.

Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje kultiviranih vrsta trava; proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivaritrava priznati u Hrvatskoj.

Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 3113.tel: 01/4833-349;e-mail:hmu@hmu.hr

konzervanse.

.••, BIOdar

Tvornica hrane,Varaždin

Cijenjeni mlijeka!

NOVO NA TRžlšTUI

U paleti proizvoda robne marke BIOdar predstavljamo vam novu skupinu proizvoda iz kategorije MINERALNO-VITAMINSKIH DODATKA.

Program MINERALNO-VITAMINSKIH DODATAKAosmišljen je u suradnji s tvrtkom Vindija d.d. koja s razvojem govedarske i mljekarske proizvodnje bavi od 1959. godine. Naš je dobre predispozicije grla u kvalitetno mlijeko.

B1Ovit6000

BIOvltS

BOVldar

Idealno izbalansiran odnos vitamina mikro i makroelemenata za optimizaciju obroka krava.

Sadržava niacin - za zdravu funkciju jetre.

Odnos Ca i P = 3 : 1.

Primjena: 80 - 200 grama po grlu dnevno, ovisno o proizvodnji mlijeka.

Dodatak za krave u suhostaju. pravilan razvoj ploda, lakše teljenje i optimalnu kondiciju krava u pripremi za laktaciju.

Odnos Ca i P = 1,15 : 1. doza: 100 - 200 grama po kravi dnevno.

Makropremiks za junad, izvor svih potrebnih vitamina i minerala za junad u tovu. aromom za bolju ješnost.

Primjena: 5% u izradi smjese za junad

RUMI-LU-pufer - NOVO I JEDINSTVENO NA TRžlšTU!

Specijalan pripravak za acidoze - kisele indigestije buraga, s puferskim

• Sadržava sodu bikarbonu, magnezijev oksid i živu kulturu kvasaca - za razvoj mikroflore buraga.

• Sadržava tvari za apsorpciju eventualnih mikotoksina iz hrane.

• pogreške u svakodnevnoj hranidbi koje uzrokuju acidozu (previše žitarica u odnosu na voluminozni dio obroka, nizak sadržaj celuloze zbo! nedovoljnog unosa voluminozne krme, previše usitnjena voluminozna hrana - nepravilna upotreba mikser- prikolice).

• Osigurava stabilnost probave i ima pozitivan u prevenciji bolesti papaka.

• Primjena: 150 - 170 grama grlo/dan u prvih 120 dana laktacije.

BIOdar vitaminsko mineralni dodaci -

izvor svih potrebnih vitamina i minerala za idealnu hranidbu životinja u visokoj proizvodnji mlijeka. Optimalnim odnosom vitamina i minerala postižete redovitu plodnost, stabilnost proizvodnje, zdravost i životinja. Za napredniju proizvodnju i profit!

Detaljnije informacije o asortimanu BIOdar zatražite kod mjerodavnog referenta. mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice hrane BIOdar na tel. 042/399-770 ili 399-704.