Što mljekarstvu donosi europski prosjek umjesto ciljne cijene mlijeka? ___ _
GOSPODARSTVO
Cijene mlijeka u zemljama EU Agrarno zakonodavstvo
TRŽIŠTE STOKE
i EU tržište goveda i mesa_ 8 - izvoznik mesa ___ 9
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
Globalna privredno-ekonomska kriza i naša poljoprivredna gospodarstva__ 14
IZ UREDNIŠTVA
Predstavljamo ravnatelja
Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se. Zdravka
IZ UDRUGA
Osnovan Središnji savez hrvatskih simentalskog goveda
REPORTAŽA
Mladi simentalskog goveda - ponos hrva.tske poljoprivrede_ Seoska idila na gospodarstvu obitelji Hajdina_
holstein goveda županije u posjetu nacionalnom
Naslovnica: Mladi - ponos hrvatske poljoprivrede (foto: V. Patko)
Obnovljena proizvodnja originalnog
sira Trapista __ _ Proizvodi hrvatskog sela _
ZORA VLJE STADA
Odmor životinja
HRANIDBA
Tjelesni razvoj i hranidba rasplodnih junica_ 34 VETERINARSTVO
RATARSKE I KRMNE KULTURE
sijena, sjenaže i silaže od lucerne_ 40
EDUKACIJA
Održano prvo savjetovanje mlijeka
i Primorsko-goranske županije KVALITETA HRANE Što
IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE
AGENCIJE
otkupne cijene mlijeka za travanj 2009
Obavještavamo Vas cla Mljekarski list redovito objavljivati otkupne cijene mlijeka za protekli mjesec, na osnovu dostavljenih podataka iz Hrvatske poljoprivredne agencije, u je nadležnosti otkupne cijene mlijeka prema zadanim parametrima. U ovom broju Mljekarskog lista objavljujemo otkupne cijene mlijeka za mjesec travanj 2009.
odbor: dr. se. Petar Bosnit. rnr. se. Ana prof. dr. se. Zoran Zdenko dipl. ing„ dr. se. lvan JanJa dipl. oec mr. se. Goran Kiš, mr. se. Natalija rnr. se. Miljenko dr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Zoran Radan. dr. vet. med., Arne!iJ.1Šipek, dipl. ing., doc. dr. se. lgor dr. se. Darko Uher
Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarit:. dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb.
Sto mljekarstvu
donosi europski prosjek umjesto ciljne cijene mlijeka?
Ciljna cijena mlijeka bila je nekoliko posljednjihgodina dobar polazni mehanizam za dohotka i gospodarskog položaja mlijeka
Piše: Prof. dr. se. Zoran
Na ciljnu cijenu nadograsu državni poticaji, pa onda i poticaji mljekare koji su u pravilu išli na ruku Kad se tome dodaju povoljni državni krediti i sustav kapitalnih ulaganja, se kako godine "debelih krava" traju i traju. U stvari, za nažalost prestaju trajati kad prestane i za otplatu kredita. Dobu "mršavih krava" pridonijele su i posljednje dvije korekcije ciljne cijene koje su išle u smjeru kvalitete. Tako je posljednjih mjeseci 2008. godine umjesto nekadašnje uvedeno kategoriziranje mlijeka u dvije kategorije, a nakon toga prema zahtjevima dodatno povišena cijena mlijeka I. kategorije klase, dok je istovremeno smanjena za li. kategoriju.
Kako je istekao vijek trajanja ciljne cijene mlijeka godine još se jedan teret svaljuje na Obavijest da od 1. 6. 2009. (prema izjavama iz resornog ministarstva krajnji rok je kraj 2009.), naša država sukladno
direktivama EU-a instituciju ciljne cijene mora prepustiti tržištu. Mljekarska industrija nekoliko mjeseci traži korekciju otkupne cijene sukladno kretanjima na europskom tržištu. Tako su svoja traženja opravdavali da se 2009. u RH oko 38,9 € za 100 kg mlijeka, dok je cijena u EU bila oko 32 € za 100 kg. Skupo mlijeko uvoznike je natjeralo, najviše zbog takve cijene, na uvoz u prosincu 2008. godine za gotovo polovicu proizvodnje. Istovremeno, porast uvoza zbog odluke EU-a da subvencionira izvoz mlijeka i uzrokovao je velike zalihe na tržištu, pa je pritisak na mljekarsku industriju bio sve kao što je rastao i pritisak mljekarske industrije da se mijenja sustav cijena mlijeka u otkupu. Sva pozitivnost porasta proizvodnje i otkupa mlijeka lako se gubi kad ostaje koliko uvozimo mlijeka i proizvoda, dok smo ugasili dvaput više nego što ih imamo danas. U 2008. godini u Hrvatsku je uvezeno više od 66 tona mlijeka, proizvoda i sireva. Ekvivalent tog uvoza u svježem
sirovom mlijeku veCI Je od 200 milijuna kg mlijeka, odnosno gotovo proizvodnje. Takav nesrazmjer bilance negdje je morao puknuti, a kao i u posljednje vrijeme prevalio se na Pritom ne treba zaboraviti da su i oni uživali svoje vrijeme navedenih "debelih krava", kad su i mali i veliki, i dobri i loši uživali velike povlastice kroz visoku otkupnu cijenu i premije. Nekada ciljna a sada samo otkupna cijena predmet je dogovora na tržištu na kojem su s jedne strane a s druge mljekarska industrija. Resorno ministarstvo pridonosi dogovoru obiju strana a izravno je zainteresirano za zaštitu državnih ulaganja koja u ovom sektoru nisu mala. Radi se o više od 6 milijardi kuna uloženih u posljednjem ciklusu programa razvoja govedarstva kroz kreditiranje zasnivanja novih farmi, povrat kapitalnih ulaganja, te poticaje u govedarstvu. Prema najavama, od travnja bi otkupna cijena mlijeka bila oko 0,31 €/kg za mlijeko sa 4,2 posto masti i 3,4 posto proteina, što je prosjek otkupnih cijena mlijeka u ostalim zemljama. Isto tako,
se reducirati a nekima i ukinuti premija koja se prema neslužbenim podacima kretala i do O,10€/kg.
Pive su reakcije na novi sustav isplate za mlijeko Pive isplate pokazuju da se po kg mlijeka dobiva i do 0,5 kn manje nego prije. manjih pogotovo onih kreditno zaduženih, zbog toga ovakav sustav vide kao zakucavanje "pivog na lijes" mlijegovedarstva na njihovu gospodarstvu. Drugi pozitivnu stranu vide u da je stabilna cijena vezana uz devizni prema europskom prosjeku. Ostaje vidjeti kako se sve odraziti na dohodak
U ovom tekstu analizirana je gdje se miješaju "kruške i jabuke" kod ovakvog koji u obzir uzima samo europske otkupne cijene mlijeka. Cijena mlijeka je samo jedan od dohotka a ne uzima se u obzir da se cijene inputa u govedarstvu kod nas razlikuju u odnosu na zemlje EU-a. Takav nesustavan obuhvat broja kod gotovo svakoga poljoprivrednog sektora je razlog neuravnoteženog razvoja, pa i nazadovanja naše poljoprivrede. Zbog gospodarskih i socioloških razloga jasno je da ne možemo potpuno preslikati sve iz EU-a, ali isto je tako pogrešno uzeti kao mjerilo jedno a ignorirati sve drugo. To prije ili kasnije uzrokovati kolebanje na tržištu, koje u našem ±30%, a ne kao u EU-u kada se na promjenu od 5%reagira brzo i da se stanje stabilizira. Kad u takvim uvjetima nastaju potresi kao što je to bilo u mljekarskom sektoru na prijelazu iz 2007. u 2008. godinu, nije da se zemlja trese i u nas. Kod nas se krize rješavaju djelomice paje takva i zadnja najava
Slavonske krave na ispustu - gospodarstvoobiteljiEror u Kaniži
da se isplatiti zaostali državni poticaji i reprogramiranje kredita. To je opet samo odgoda neminovna novih potresa. Dovoljno je da podbaci samo jedna od osjetljivih karika u lancu. To može biti novo kašnjenje isplate poticaja (za ostale namjene u poljoprivredi, jer poticaj za samo mlijeko je redovit), nova sušna ili suviše kišna godina, pa na kraju i nešto sasvim normalno, i kao što je uzetih kredita. Prema našem dobrom o tome ozbiljno razmišljati tek kad do toga I po tome se razlikujemo od EU-aod kojeg preuzimamo ponekad ponešto, a nikad cijeli paket, odnosno sustavno rješenje.
Primjena novog sustava cijene mlijeka
Formiranje otkupne cijene prema prosjeku da cijena u nas nikada biti jednaka cijeni na europskom tržištu, ali pratiti trend kretanja cijena s tromjeponderiranjem.
Temelj je, dakle, ukupna cijena mlijeka (UPMC)za EU-25 u tri mjeseca prema statistici EU-a.Aktualni podaci mogu se
na web stranici: http://circa. europa.eu/Publidirdagri/lait/library ?l=/statistics_mangement&vm=de tailed&sb=title. Izabire se dokument pod imenom MilkStatistics. Za vrijednosti masne jedinice dobiveni se kunski iznos UPMCmnoži s koeficijentom 0,45, a rezultat podijeli s vrijednostima masne jedinice što daje ukupnu vrijednost masnih jedinica nog mlijeka. Za vrijednosti jedinice ovaj koeficijent je 0,55. UPMC se množi sa 0,55 i zatim dijeli s vrijednostima jedinica za mlijeko.
: ' ' to da u : dodatku na osnovnu ci: jenu za mlijeko kvali: tete 4,2%m.m. i 3,4%bjel. masne : jedinice sudjeluju s nešto manje od 40%, a sa 60%. Dodaci za kvalitetu osnovnu cijenu ukupno 26,87%, odnosno u ukupnoj cijeni mlijeka sudjeluju sa 21, 18%.
Za IV./2009., prema porastu eura u odnosu na kunu i padu cijena u EU-u sa 31 ,96 na 30, 18 €/100 kg mlijeka UPMC mogla bi umjesto 2,381 kuna iz ožujka u travnju biti 2,200 kn.
M(jekarski list 05/2009.
Osnovna cijena mlijeka predstavlja nešto manje od 79% ukupne prodajne cijene, dok je 21% kvalitetom mlijeka. Kad se govori o kvaliteti misli se na mast i jer se za somatske stanice i mikroorganizme podrazumijeva da moraju biti u granicama I. kvalitete. Više od 100 mikroorganizama i više od 400 somatskih stanica smanjenje otkupne cijene 30%, što je danas svakom komercijalnom gospodarstvu gubitak.
Posljednjih dana travnja kune je nastavio slabiti u odnosu na euro, tako da s porastom kunskih iznosa za svoje mlijeka, što je slaba utjeha, jer po ustaljenoj praksi cijene inputa vrlo brzo pratiti promjenu
Cijene inputa na hrvatskom tržištu u usporedbi
s europskim
Na europskom su tržištu cijene ukupnih inputa u govedarstvu u prosjeku nešto manje od 17%.Otprilike toliko su djelovale na cijene koštanja mlijeka, barem u dijelu izravne proizvodnje.
U inputima su najviše troškovi za gnojivo. Ovo nije karakteristika samo europskog nego i svjetskog tržišta, na kojem gnojivo i sjeme bilježe porast od ostalih inputa u poljoprivredi.
Promjene na globalnom tržištu utjecale su i na zemlje u našem okruženju. Tako je u podacima prikazanim tablicom 3 vidljivo kako zemlje iz našeg okruženja kao što su i Slovenija bilježe cijena hrane za krave te gnojiva. Slovenija bilježi i jedno od ukupnih inputa u govedarstvu {28,1%).
Mi nažalost nemamo tako pregledne cjelovite podatke po sektorima u poljoprivredi, ali za usporedbu možemo koristiti podatke TISUP-a. Tako je vidljivo da u odnosu na prosjek 2007. godine
Miesec EU25 kuna EURA kn/kg 12/2008 31,960 230,015 7,197
,l,f(/ekarskilist 05/2009.
inputi kod nas bilježe dva porasta u 2008. godini (u je cijena inputa u poljoprivredi za prva tri mjeseca 2009. opet otprilike 20%).
samo cijene gnojiva i hrane za stoku u razdoblju od 2007. do kraja 2008. godine, cijena inputa u nas je dvostruko nego u EU-u,a u razini je zemalja EUa koje su zabilježile povecijena.
Tablica2: ukupne otkupne cijene - za mlijeko kvalitete 4,2% m.m. i 3,4% bje/. Iznos kn Osnovna cijena 2,200 VMj 0,236
Tablica 3: cijena inputa u 2008. godini po pojedinim zemljama EU-a i prosjek EU-25 (u postotku u odnosu na 2007. godinu)
Ukupno inputi Energija Gnojivo Hrana za krave
Tablica 4: Promjenacijena inputa na tržištu 2007. - 2008. (u kunama po toni)
kraj 2008. Starter za telad do 2 mj.
Kad se usporede podaci iz tablica 4 i 5 vidljivo je da su cijene koncentrata i gnojiva kao
cijene koštanja mlijeka u nas od 14,7% do 49,7% nego u uvjetima EU-a. Neovisno
Tablica 1: Osnova za UPMC
o racionalizaciji utrošaka materijala u proizvodnji vlastite hrane, naši su u nepovoljnijem položaju od europskih. Isto tako, s obzirom na to da kod nas nije razvijeno tržište hrane, naši izloženi su riziku cijena na tržištu, što je vidljivo i danas, kad su cijene primjerice sijena 20% - 30% od Dodatni je problem konkurentnosti proizvodnje i niži prinos u proizvodnji hrane u odnosu naEU.
Što preostaje mlijeka?
U ovoj situaciji mlijeka su ili prihvatiti nastala stanje kao "elementarnu nepogodu" protiv koje se ne može zaštititi i gubitak prihoda ublažiti neekonomskim razmišljanjem, odnosno izostavljanjem troškova amortizacije i vlastita rada iz svojih kalkulacija. To je kako su doskora funkcionirala naša gospodarstva, ali je to dovelo do iskljuviše od 40 gospodarstava iz sustava isporuke mlijeka.
Druga je visinu i kvalitetu svoje proizvodnje. muznost po kravi od nešto više od 4 litara upozorava na tehnološki nje proizvodnje. Nekada su naši mogli razmjerno dobro živjeti s takvim prosjekom proizvodnje, ali to više sigurno nije imali oni 1O, 20 ili više krava. Sto se kvalitete mlijeka dugo se kod nas ne priznaje kao mlijeko "sve što je od krave i bijelo". Danas više nema puno smisla govoriti o poboljšanju kvalitete, nego se mora razmišljati samo o proizvodnji mlijeka I., odnosno europske kvalitete. U planiranju svoga poslovanja moraju razmišljati samo o "goloj" otkupnoj cijeni mlijeka, jer njihovo poslovanje ne smije ovisiti o poticajima za mlijeko i držanje krava. Oni kad trebaju biti
Tablica 5: Cijeneosnovnihinputa u EU-u 2006. - 2008.
Opis/Godina
Grafikon 1: Odnos cijenainputa u RH i EU-u (u kunama po toni)
proizvodnje, što su u pravilu uvijek i bili kod boljih proDrugi je problem što u pravilu kasne drugi poticaji, pa mlijeka stvaraju dojam kako se cijenom mlijeka moraju pokriti svi gubici u njihovoj ukupnoj proizvodnji. Cijenom mlijeka ne mogu se nadoknaditi niske prodajne cijene drugih proizvodnji (npr. pšenica, kukuruz ) ili izostanak drugih poticaja za njihovu proizvodnju.
Zakon ekonomije opsega kaže da dohodak mlijeka biti kod broja krava u osnovnom stadu, društveni interes i potreba su razvijati i podupirati i male Ohrabriti ih da unaprijede sadašnju proizvodnju, ako ne broja grla, onda proizvodnje po grlu.
Što bi trebalo napraviti uz ovaj sustav cijene mlijeka?
Ovako kako je napravljena jedno uporište za otkupnu
cijenu mlijeka, potrebno je definirati i druge da bi se sustavno riješio problem hrvatskog mljekarstva. Prije svega mislim na organizaciju i razvoj tržišta inputa, te poljoprivrednog zemljišta. Oboje su dugo izvori rizika i ogranirazvoja proizvodnje mlijeka u nas. Racionalizacija ovih bi bolju usporedivost naših s onima u EU-ui po troškovima osnovnih inputa kao što su gnojivo, gorivo i hrana, ali i po korištenju poljoprivrednog zemljišta po uvjetnom grlu. Samo u tom ovaj prvi fiksirani dohotka imao bi smisla i opravdanja u uravnoteženju i razvoju mljekarstva, dok u suprotnom ostajanje samo na ovome biti tek trenutno, privremeno rješenje. U skoroj bit kamen spoticanja, pogotovo zbog toga što još nemaju jasne kalkulacije proljetne sjetve, pa time i ovogodišnje proizvodnje
Mydwrski list 05/2009.
EU 2008
Koncentrirana krma
UREA
Cijene mlijeka u zemljama EU
Piše: Janja dipl. oec.,
Sa svrhom bolje informiranosti Mljekarskog lista, odnosno mlijeka, dajemo pregled cijena svježega sirovog mlijeka u Europskoj Uniji
Tablica 1: cijena mlijeka u zemljama EU 2.5 za razdobljeod 2004. do .2007. godine te po mjesecimau 2008. i Ztl I. i ll. mjesec2009. godine
Iz navedenih tablica vidljiv je porast otkupnih cijena mlijeka u drugoj polovici 2007. godine. U materijalu Europske komisije "Tržišni izgledi za sektor mljekarstva" objavljenom 12.12.2007. godine analizirano je što je sve utjecalo na veliki porast otkupnih cijena mlijeka u drugoj polovici 2007. godine. Izdvajamo najvažnije: 1. tržišna potražnja za sirom i svježim proizvodima od u zemljama EU 15 i novim zemljama
2. cijene na svjetskom tržištu od zbog trajnog porasta potražnje, uglavnom iz Azije i zemalja izvoznica nafte te kupovne ali "pozapadnjivanja" prehrane.
3. i razvojni napori mljekarske industrije su korištenje proizvoda kao sastojaka u mnogobrojnim drugim proizvodnjama.
4. Elementarne nepogode (suša i u zemljama mlijeka.
5. Smanjenje izvoza zemalja izvoznica zbog elementarnih nepogoda - suše i u Australiji, Argentini i lndiji, zbog su neke od zemalja izvoznica uvele izvozne poreze ili zabranu izvoza proizvoda.
Sve je ovo pogodovalo naglom porastu cijena proizvoda na svjetskom tržištu, i to do razina, te je tako dovelo i do cijena u 10 11 12
Europskoj Uniji. Bez obzira na visoke cijene proizvoda nije došlo do smanjenja potražnje. Visoki rast prihoda u dijelovima Azije i zemljama izvoznicama nafte, te ispražnjena javna skladišta (mlijeka u prahu i maslaca) u Europskoj Uniji i SAD-u, uvjetovali su održavanje cijena proizvoda na visokoj razini, što je utjecalo i na otkupnih cijena mlijeka. Europska komisija procijenila je da se cijene smanjivati na održivoj razini kada nestane utjecaj elementarnih nepogoda ali i špekulativnih elemenata u trgovini, te kada aktivno reagirati na razinu cijena
[1$l 05/2009.
i E U trži V te goveda i esa
Važno je istaknutida se tijekom prvog kvartala ove godine otkupne cijene junadi nisu mijenjalei na najvišimsu cjenovnim razinama u posljednjih deset godina
otkupna cijena bikova simentalske pasmine u tjednu do 19. travnja (16. tj.) ove godine iznosila je 15,46 kn/kg. U odnosu na prošlu godinu, cijene muške junadi u promatranom tjednu 20 su posto više. rast otkupnih cijena u prošloj godini je tijekom svibnja u razdoblju kada je za porast cijena hrane. Porastom otkupnih cijena junadi u to vrijeme nastojalo se ublažiti utjecaj poskupljenja hrane. U 2009. godini cijene hrane su pale, no, cijene junadi ostale su na višim razinama. Bitno je istaknuti da na tržište junadi no tržište EU-a, na kojem bilježimo najviše cijene u posljednjih pet godina. Jedan od važnih koji na otkupne cijene junadi svakako je i otkupna cijena teladi. U posljednje dvije godine na najvišim su cjenovnim razinama u proteklih deset godina. lako pojedine cijene inputa u tovu junadi rastu ili su na višim cjenovnim razinama, treba istaknuti da i država svojim poticajnim mjerama pomaže u razvoju i poslovanju junadi, što bi sada kada su cijene hrane pale, moglo utjecati i
Tablica 1: Otkupne c1/enežive stoke na RH tržištu (kn/kg)
tele (simental. p. 80 -160 kg) 0 26,28 (22-32) 101 108 krava simental. p. (za klanje) 0
(4-12)
bik simental. p. (>450kg)
Tablica2: Otkupne cijene trupova R3 klase (euro/100 kg) cijena cijena
na korekciju cijena junadi. Izvor:EU-komisija;obrada:TJSUP
Jf[jekarski list 05/2009.
Piše: Krešimir Jakuš, dipl. ing.
Visoke otkupne cijene junadi na tržištu uzrokovale su i porast cijena mesa u maloprodaji i veleprodaji i do 15 posto. Otkupne cijene mesa
Otkupne cijene mesa u EU-u tijekom prvog kvartala ove godine na najvišim su cjenovnim razinama u posljednjih pet godina. Iako se kod otkupnih cijena mesa od godine bilježi blagi trend, i dalje su više nego lani. U odnosu na prošlu godinu u prvoj polovici travnja 2009. godine cijene su bile 4,28 posto više. otkupna cijena trupova R3 klase u EU-27u tjednu do 12.travnja 2009. (15. tj.) iznosila je 326,84 eura/100 kg. U odnosu na prošlu godinu korekciju cijena zabilježili smo u Švedskoj, gdje su cijene u ovoj godini niže 22,90 posto, a otkupna cijena jedna je od najnižih cijena u EU-ui iznosila je 259,45 eura/100 kg za trup R3 klase. Najniže cijene zabilježene su u Poljskoj - 239,90
eura/100 kg, i 9,94 posto su niže nego lani. Više cijene nego lani u navedenom tjednu zabilježili smo u Italiji ( +9,30%; 380,09 eura/100 kg), u Španjolskoj ( + 8, 15%;332,08 eura /100 kg), u Portugalu, Sloveniji i Belgiji od 4 do 5 posto. Najviše otkupne cijene u 15. tj.o. g. bile su u419,52 eura/100 kg. Hrvatske cijene trupova koje su iz cijena žive vage muške simentalske junadi više su 9 ,07 posto u odnosu na otkupnu europsku cijenu trupova R3 klase i iznosile su 356,49 eura/100 kg. trend cijena simentalske teladi na tržištu U tjednu do 19. travnja 2009. godine nastavljen je trend otkupnih cijena simentalske teladi. otkupna cijena teladi u navedenom tjednu iznosila je 26,28 kn/kg, što je u odnosu na prošlu godinu 20 posto više. Na dotržištu telad je tržena po cijenama od 23 do 28 kn/kg, ovisno o spolu i kvaliteti teladi.
Nerijetko je telad bila prodavana i po višim cijenama, što je bio rezultat odnosa ponude i potražnje na pojedinim tržištima. Više cijene zabilježili smo na MePožeško-slavonske, ViroVukovarsko-srijemske, te Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije. Na tih županija cijene teladi bile su i do 32 kn/kg. trend cijena tijekom godine u posljednjih pet godina, u mjesec dana je blagi porast cijena.
Cijene krava za klanje Otkupne cijene krava za klanje na RH su u rasponu od 4 do 1O kn/kg N, ovisno o starosti i kvaliteti. cijene bilježili smo i u 16. tjednu ove godine. Starije krave tržene su po cijeni od 4 do 6 kn/kg, a kvalitetnije od 8 do 1O kn/kg. Više cijene u navedenom tjednu, do 12 kn/kg, zabilježili smo na Požeško-slavonske i Varaždinske županije.
izvoznik mesa
Piše: Krešimir Jakuš, dipl. ing.
Prema podacima koji nisu još u potpunosti kompletni za 2008., uvoz mesa u 2008. godini u je negoli u 2007. Time je godišnji trend porasta uvoza nastavljen od 2001. godine, od kada je zapravo BSE kriza. Prema tim podacima, u 2008. godini uvezlo se 268.200 tona
Nakon Francuske, je u okviru
EU-a druga zemlja po izvoza mesa. Kako je samodostatnost viša od
100%, izvoz uvijek igra ulogu. Prema posljednjim podacima
Državnog zavoda za statistiku, je u 2008. godini izvezla više od 460.000 tona mesa u 78 zemalja. S druge strane, u 2008. godini je i uvoz mesa u odnosu na godinu prije, no, je ipak neto izvoznik mesa s bilancom od 192.000 tona u 2008. godini
ili/jekarski list 0.5/2009. 9
mesa, odnosno 43.300 tona smrznutog, 181.200 tona nog te 43.700 tona svježeg mesa. U odnosu na prošlu godinu, to je od 3%.Udio svježeg mesa u promatranom razdoblju je 28%, no, u ukupnom uvozu manji dio. Najviše se svježeg i smrznutog mesa uvozi iz zemalja EU-a, s udjelom od 80%, i to prije svega iz Nizozemske i Poljske. da u 2008. godini rasti uvoz iz zemalja nisu se ispunila suprotno, uvoz iz tih zemalja u odnosu na 2007. se smanjio. S obzirom na to da je uvoz iz Brazila vrijeme u 2008. godini bio uvoz govedine iz Brazila pao je oko 60%. Iz Argentineje uvezeno oko 20%manje govedine. Ondašnje vlasti pokušale su zbog inflacije izvoz. po važnosti izvoznik u dakako EU, jest Urugvaj koji je u 2008. u plasirao 17 posto manje govedine.
Izvoz govedine i dalje raste je u 2008. godini svoj izvoz govedine 12%, na 460.000 tona. Najviše se izvozi u zemlje Europske unije i to oko 90% ukupnog izvoza. Jedno od najvažnijih odredišta izvoza je Nizozemska. U 2008. godini u Nizozemsku je izvezeno oko 100.000 tona mesa, oko 70% izvoz polovica i Nadalje, Italija je jedno od veoma važnih odredišta, u 2008. je uvoz govedine, prije svega svježih polovica i Neznatno je pao izvoz u Francusku, a tuje prije svega o izvozu svježega mesa, gdje se bilježi pad od 8%, no, raste izvoz smrznutog mesa, i to sa 2000 na 8055 tona, ali je udio tog mesa znatno manji nego svježeg mesa. gospodarskoj i financijskoj krizi, izvoznici us1o .Hljekarski list 0.5/2009.
Tablica:Top 10 zemalja izvoza mesa u 2008. godini
Rang Izvozu 2007. Zemlja tonama
1 (2) Nizozemska 101.482
2 (3) Italija 83.528
3 (1) Francuska 79.858
4 (4) Danska 36.178
5 (6) Rusija 24.579
6 (5) Španjolska 16.647
7 (7) 16.277
8 (9) Velika Britanija 15.868
9 (8) Švedska 14.407
10 (14) Svi carska 12.299 Ukupan izvoz 460.363
•svježe meso,smrznuto, konzerve Izvor:ZMP, Državni zavod za statistiku;obradaTISUP
pjeli su izvoz u Rusiju. trupova R3 klase iznosila je Otkupne cijene mesa u Nizozemskoj 293,73 eura/100kg. Prema najnovijim podacima Po cijenama, ali i potražnji Italija je Europske komisije, za izvoznike vrlo zanimotkupna cijena trupova R3 ljiva. Prema podacima EK, klase u 15. tj. 2009. godine u otkupna cijena na talijanskom je iznosila 320,91 tržištu Italije 15. tjednu ove godine eura/100 kg. U posljednjih mjesec iznosila je 380,09 eura/100 kg, što je dana na tom tržištu bilježimo pad 18 posto više nego u otkupnih cijena mesa i one Ukoliko hrvatske su trenutno niže oko 7%,na razini su otkupne cijene s navedenim zemprošlogodišnjih cijena. lako je za ljama, cijene su u Hrvatskoj 11 posto izvoz govedine Nizozem- više nego u 21 posto više ska cijene po kojima u odnosu na Nizozemsku te 6 posto se izvozi vjerojatno su niže nego na niže nego u Italiji, što na tržištu. U 15. tjednu ove dobre hrvatske izvozne godine otkupna cijena u
ODABIRA GRLA U ZEMLJU PORIJEKLA I KUPOVINU NAAUKCIJAMA O NAŠEM TROŠKU
Agrarno zakonodavstvo
U sektoru poljoprivrede u posljednje vrijeme veoma je intenzivna zakonodavna aktivnost u donošenju agrarnih propisa koji su od za proizvodnje. Hrvatska u približavanju mora poštovati i obvezu da svoje propise prilagodi propisima EU-a i na taj ispuni obveze koje proizlaze iz poglavlja
Piše: Dr. se. Petar
Ido sada je doneseno vise zakona ne samo iz primarne poljoprivredne proizvodnje i iz sigurnosti i kvalitete hrane i veterinarstva. Naša zemlja donosi i propise koji su za nas i koji ne moraju u cijelosti biti s EU-om, kao što je to novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu o kojem je pisano u zadnjem broju Mljekarskog lista.
Svaki propis u provedbi stvara obveze kako za nadležna tijela tako i za poljoprivrednike i druge ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom Prva je faza nakon donošenja propisa upoznavanje s njegovim sadržajem i ciljevima, što je poljoprivrednicima otežano. Situacija je sada mnogo povoljnija jer cjelokupan sustav državnih i javnih službi na ili županijskoj razini organiziranim oblicima aktivnosti i kontaktima poljoprivrednike upoznaje s novim propisima. U tome su osobito uspješni savjetnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Hrvatskoga centra.
Propisi su dio . poljoprivredne prakse
Agrarno pravo veoma neki propisi
veoma su složeni, zahtijevaju predznanja i informacije o prijašnjim pravnim rješenjima. S jedne strane pravo je koje zahtijeva i izvršavanje obveza, ali se njihovom primjenom ostvaruju mnoge materijalne i druge koristi i prava.
Kako je demokracija pored ostalih karakteristika i vladavina prava, tako i u poljoprivrednom sektoru nema proizvodnje i razvoja ukoliko se ne radi sukladno tehnološkim pravilima i pravne poljoprivredne prakse. Na primjeru zakonske regulative o zemljištu da su poljoprivrednici pretežni korisnici prirodnog bogatstva, korištenjem ostvaruju svoju egzistenciju ali sukladno propisanim uvjetima moraju održavati bonitet zemljišta i njegovu ekološku održivost i ravnotežu. Novi poljoprivredni propisi
Agrarno zakonodavstvo veoma je široko, a prikazat samo one nove poljoprivredne propise koji su u užoj vezi sa i proizvodnjom mlijeka.
1. je navedeno da je donesen Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine broj 152/ 2008.) i sada su donesena dva provedbena propisa: Uredba o osnivanju agencije za poljoprivredno zemljište (Narodne novine broj 39/2009.) i Pravilnik o cijeni poljoprivrednog
zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na za prodaju i zakup, visini naknade na za dugogodišnji zakup i koncesiju za ribnjake (Narodne novine broj 40/2009.).
2. Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (Narodne novine broj 30/2009.).
3. Zakon o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (Narodne novine broj 25/2009.).
4. Zakon o osnivanju agencije za u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Narodne novine broj 30/2009.).
5. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o Hrvatskom centru (Narodne novine broj 28/2009.).
Svaki od ovih propisa je i ono što pobuditi zanimanje poljoprivrednika svakako je Zakon o osnivanju poljoprivredne komore, Zakon o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i ruralni razvoj, kao i Odluka o promjeni naziva Hrvatskoga centra u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju. Hivatski centar postaje Hivatska poljoprivredna agencija Tijekom dugog razdoblja, mnoge generacije i strutradicionalno su i emocionalno vezane s imenom Hrvatskoga selekcijskog centra ili do sada Hrvatskoga centra, kao
Mljekarski /u;t 05/2009.
institucija koje se bave uzgojno-selekcijskim radom. su sa centrom vali u kontroli plotkinja, testiranju rasplodnjaka, širenju znanja o kvaliteti rasplodnih grla, izdavanju pedigrea, organi-zaciji izložbi, smotri, skupova i mnogo drugoga važnog za uzgojnoselekcij ski rad, i proizvodnju mlijeka.
Duga je povijest Hrvatskoga centra, a vezana je uz mnoge i promjene od davne 1898. godine kada je osnovano prvo knjigovodstvo za rasplodna goveda na Višem gospodarskom u Križevcima, i 1907. kada je prva kontrola krava.
U organizacijskom pogledu, 1913. godine osnovan je Savez hrvatskih marvogojskih udruga u Svetom lvanu Žabnom, 1957. Savez marvogojskih udruga pripojen je Zadružnom savezu, 1960. osnovan je Hrvatski selekcijski centar, dok se 2003. njegovo ime mijenja u Hrvatski centar.
Poslije Domovinskog rata i provedbom mjera nove agrarne politike centar je stalno i proširivao rada, te osim prijašnjih djelatnosti dobivao i druge nadležnosti kao što SU:
• Kontrola kvalitete mlijeka i osnivanje Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka (SLKM- Križevci) i time se na osnovi propisane kvalitete od strane neutralnoga državnog laboratorija uredio objektivan sustav mlijeka mljekara i
• Uspostava sustava i evidencije obilježavanja i evidencije goveda, svinja, ovaca i koza na kojem se temelji kontrola identifikacije životinja u prometu, o promjeni ,Hljekarski list 0512009.
vlasništva te nadzor nad provedbom obveznih veterinarskozdravstvenih mjera.
• Ovlaštenje za organizaciju kontrole kvalitete na liniji klanja trupova i polutki goveda i svinja prema standardima, imenovanje ovlaštenih struorganizaciju za provedbu kontrole, kao i nadzor nad provedbom klanja u klaonicama.
• U okviru sustava poticaja u poljoprivredi zaprimanje zahtjeva, provjera i iznosa poticaja na temelju je Ministarstvo poljoprivrede korisnicima poticaje.
• Nadležnost za osnivanje laboratorija za kvalitete hrane kao veliku za racionalnu hranidbu stoke i proizvodnju.
HSCpromjenom naziva u HPA dobiva na
Preimenovanjem Hrvatskoga centra u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju i dalje ostaju na snazi dosadašnji propisi o njegovu osnivanju i djelokrugu rada kao ustanove za poslove selekcije u
i poljoprivredi. Hrvatska poljoprivredna agencija nastavlja dalje u kontinuitetu sa svim dosadašnjim poslovima i aktivnostima HSCa, proširuje se djelokrug nadležnosti i dobivaju nova ovlaštenja. U okviru Hrvatske poljoprivredne agencije su nova rada i ovlaštenja: 1. Provedba sustava za identifikaciju zemljišnih na lokalnoj razini, 2. Ažuriranje podataka o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 3. Izradba razvojnih programa proizvodnje, tehnološkoinvesticijskih studija i ekonomskih analiza, 4. Sudjelovanje u poslovima provedbe mjera tržnih radova u Nova ovlaštenja i obveza odnose se na tržište poljoprivrednih proizvoda, udio u provedbi mjera zemljišne politike i ekonomici poljoprivrede (izradba analiza razvojnih i investicijskih programa). Kroz sustav novih nadležnosti Hrvatske poljoprivredne agencije stvaraju se uvjeti za davanje obuhvatnije poljoprivrednim što utjecati na brži razvoj i proizvodnju
Uspješne izložbe u organizaci/iHrvatskog centra, danas Hrvatske poljoprivredneagencije,odraz su napretka hrvatskih goveda
Šuma još nije u potpunosti prolistala, a pokošeni i provenuli talijanski ljulj je spreman za prikupljanje i baliranje, odnosno gaženje u silos. Još jedan ovakav otkos pa slijede oranje i sjetva kukuruza. Nema zimske brazde. Tehnologija koja daje puno više
Globalna privredno-ekonomska kriza i naša poljoprivredna gospodarstva
Piše: Mr. se.
oja je osnovna krize? Uglavnom nedostatak novca. moramo više i bolje raditi kako bismo i dalje isto ili više Što to za male i srednje velike
OPG-ove u proizvodnji mlijeka i koji je izlaz iz gospodarske krize pojedinog OPG-a? U ovakvim kriznim vremenima treba paziti na
kreditna zaduživanja i visinu kamata. Danas me zvao jedan farmer i pitao što da on i ostali proizvomlijeka. Njihov naime, kasni s isplatom mlijeka. Što ovo za sve vas koji imate kredite i obvezu nja pojedinih rata ne trebamo posebno isticati. Vrlo nezgodna situacija. Banke odmah vaju zatezne kamate, a neke nakon tri ili rate otkazuju ugovore o kreditu. Nadam se da svi dobro znate što kada vam banka otkaže ugovor o kreditu. Znam jedan da je farmer uzeo kredit za kupnju traktora. Banka je osigurala kredit kod Farmer je uredno otplatio nekoliko rata. Zapavši u za redom nije platio tri rate. Nakon rate banka je od osiguranja naplatila cijeli iznos M(jekarski li.st 05/2009.
Svjetskaglobalna privredno-ekonomska i financijskakriza na privredno-ekonomskihsubjekata, pa tako i na naše male, srednjevelike i velike OPG-ove. Svakije OPG privredno-ekonomski subjekts ilimanjomproizvodnjom
kredita, a osiguranje je preuzelo dužnika i naplatu duga. Sada više nema kredita i rata, a zatezne kamate se za svaki dan, do cjelokupne isplate duga. U ovom zatezna kamata dnevno košta 40 litara mlijeka po cijeni I. razreda. To da dvije krave sada dnevno rade samo za zateznu kamatu. Iznos kredita bio je 200.000,00 kn. Bez obzira na to što je farmer uredno otplatio prvih nekoliko rata, danas ukupan dug iznosi 283.000,00 kn + dnevna zatezna kamata od 120,00 kn. Mnogi su ovako ostali bez rata, zajedno s traktorom i dosta novca povrh toga na ime kojekakvih troškova i zateznih kamata.
: ' ' Budite vrlo oprezni i : promišljeni, dobro se : posavjetujte oko vaših primanja i : otplate
: kredita, a posebno o valutnoj : klauzuli te promjenjivoj kamati.
Jedan drugi farmer podigao je kredit u komercijalnoj banci za izgradnju staje za 30 krava. Kredit je ugovoren s kamatom od 8%, ali s promjenjivom kamatom. Danas je na kredit malo od 2 milijuna kuna kamata 13%.Farmer sada svaki mjesec ratu 7.000,00 kn. To u proizvodnji i isporuci mlijeka iznosi 7.000,00 kn: 3,00 kn po litri mlijeka u I. razredu = 2333 litre mlijeka Ako ovaj iznos podijelimo sa 30 dana, to dnevno iznosi 78 litara mlijeka. Ako dalje podijelimo 78 litara mlijeka s primjerice 20 litara dnevno po kravi,
to iznosi gotovo 4 krave. Dakle, farmer sada treba imati 4 krave više kako bi mogao razliku u kamati, na koju nije
Nevjerojatno ali istinito
Ovo kod "naših" - stranih banaka ne mogu razumjeti. Daje kamata 13% na neki luksuz, recimo jahtu, avion, skupi auto, vilu, drugi stan, to bi još i mogao razumjeti. Ali, na investiciju uloženu u proizvodni pogon, to ne mogu razumjeti. Pa toga nema nigdje u svijetu. "Hrvatske" strane banke takve kamate u svojim zemljama sigurno nemaju.
Za svaki kredit morate nati koliko to mlijeka nosi dnevno, i godišnje, te koliko krava za to trebate hraniti i musti. Takotrebate voditi i kolika je vaša godišnja proizvodnja mlijeka po kravi.
Izlaz iz bilo koje krize je ostvariti jedino i racionalnijom proizvodnjom. Na svakom OPG-u dotok novca osigurava samo - krava više, samo litra više i samo kila više. samo proizvodnja i k tome sve racionalnija proizvodnja.
M!jekarski list 05/2009.
Slika 1: Zdenka i Nevenka Nemet na parcelitalijanskogIju/ja 2008. košenog7 puta. Snimljena 13. travnja prošlegodine
Savjet terenskog agronoma - U sadašnjem kriznom vremenu vašoj proizvodnji dodajte i "kilu više". Nemojte više prodavati mušku telad nego je tovite na sjenaži i silaži do težine od 600 do 700 kg. To je najjeftiniji tov. S prodajom muškog teleta odmah ste se odrekli i državnog poticaja od 1.800,00 kn koji možete ostvariti na svakom utovljenomjunetu.
Pozitivan primjer s terena U nedjelju 19. travnja mogli ste na lV-u u Plodovima zemlje vidjeti prilog koji smo snimili na OPG-u Zdenka Nemeta iz Treme kod Svetog lvana Žabnog i Križevaca o talijanskom ljulju. Zdenko me nazvao telefonom i pitao što da radi, da pokosi ljulj ili da još malo
Kada mi je rekao da je "talijan" visok oko 70 cm, savjetovao sam mu da ga odmah pokosi. Talijanski ljulj je pokošen 14. travnja. Prilog za Plodove zemlje snimili smo 15. travnja te izmjerili i izvagali ostavljeni uzorak. Visina trave kretala se do 80 cm, a prinos po metru bio je 4 kg zelene mase. Ovo da smo po 1 ha (10.000 m 2 ) ostvarili prinos od 40.000 kg (40 tona) zelene mase. Ovako mlada trava sadržava 12% suhe tvari (ST),što daje prinos suhe tvari po 1 ha u prvom otkosu 14. travnja bio 4800 kg. Kako ova zelena masa u suhoj tvari sadržava od 21% do 23% proteina, od ove mase je dobiti sjenažu koja u suhoj tvari sadržava 19%proteina. Dobra sjenaža sadržava 16 % a sjenaža 19%proteina u suhoj tvari. Ovo da u svakom kilogramu suhe tvari sjenaže prvog i drugog otkosa možemo dobiti od 160 do 190 grama proteina.
Dobar - još bolji rezultati
Koliko za 1 kilogram (litru) mlijeka I. razreda trebamo proteina? Ako je krava teška 550,
2:
s ostavljenimuzorkomod 4 m 2 za mjerenjei vaganje. Urod40 tona zelene mase po ha ili 4800 kg suhe tvari (ST) prvogotkosa. Ovaj ljuljje s1/an prošlegodine30. rujna
600, 650 ili 700 kg, koliko još grama proteina više treba težoj kravi za uzdržne potrebe? Još je tu i nekoliko pitanja vezanih uz sadržaj masti i u 1 kilogramu, odnosno litri mlijeka, te uz težinu krave.
Vratimo se našem ljulju. I tako nam je Zdenko Nemet uz savjetnika HZPSS-a još jednom pokazao i dokazao, i ne samo on i svi ostali koji ostvaruju dobru suradnju sa savjetnicima HZPSS-ai koji redovito i pažljivo Mljekarski list, iz njega, jer ima još onih koji su pokosili svoje ljuljeve, da njiva mora biti jako plodna. Osnova plodnosti neke parcele je kalcizacija i visok sadržaj hranjiva u tlu, pH oko 6 i sadržaj fosfora (P) i kalija (K)viši od 20 miligrama.
: ' ' Pet do sedam otkosa : je samo utroškom dušika po 1 ha od 250 do 300 kg iz KAN-a.
Talijanski ljulj u pravilu ne prihranjujemo NPKgnojivima. Kako je ovo kratkotrajna trava a je dijelom sijemo kukuruza, sjetva ujesen poslije siliranja kukuruza te skidanje jednog do dvaju otkosa u nakon se parcela ore i sije kukuruz za silažu (FAO grupe od 100 do 350), NPK gnojivo unosi se pod brazdu ili u sjetveni sloj.
Kada pod brazdu, a kada u sjetveni sloj? Nije isto!
Ako "talijana" sijete za cijelu godinu i u godini planirate skinuti od 5 do 7 otkosa i još jedan tada gnojite NPK pod brazdu i to za planirani urod od najmanje od 10 do 12 tona suhe tvari (ST).
Zdenko Nemet s drugim otkosom za 3 do 4 tjedna ostvariti prinos od najmanje 3000 do najviše 4000 kg suhe tvari. Nakon prvog otkosa odmah po spremanju sjenaže na parcelu po ha treba 50 kg dušika - 200 kg KAN-a. Gnojiti treba KAN-oma ne UREOM.
Slika
PokošenaparcelatalijanskogIju/ja 14. travnja ovegodine,
Slika 3: Pokrajnja parcela, sa zimskom brazdom sjetvu kukuruza.
Tehnologijakoja daje puno manje
Ovo sa spremanjem dobre Još malo O borbi sjenaže od vrlo je velike važnosti protiv svjetske krize glede racionalizacije i proti- u prošlom broju Mljekarskog tabilnosti proizvodnje, te nosi litru više u našem proizvodnje mlijeka po kravi a i omogudržanje krave više.
Nažalost, neki naši još uvijek o hranidbi krava sijenom sušenim na polju. Ovdje trebamo postaviti nekoliko pitanja. Kada je pospremiti prvo sijeno? Ne prije 15. svibnja! U kojoj se vegetativnoj fazi tada nalazi trava? Kolika je njihova probavljivost, koja je brzina probave ili razgradnje u probavnom traktu, koliki je sadržaj proteina i energije te vlakana? Na tehnologiji sijena sušenog na polju ne može se bazirati suvremena proizvodnja mlijeka. Tu treba zaboraviti a neke stare knjige pospremiti na policu.
Što je još važno kod pravodobnog skidanja prvog otkosa? Kada na parcelama Zdenka Nemeta biti skidati drugi otkos? Prvi smo pokosili 14. travnja. Drugi kositi za 3 do najkasnije 4 tjedna, odnosno 5. ili 12. svibnja, sve ovisno o vremenu. Ovoje vrlo važno za svakog farmera.
Mljekarski list 05/2009.
lista prikazali smo tabelarni prikaz okrupnjavanja posjeda OPG-a na grada Koprivnice, vlastita zemlja + zakup s podacima za 2000. i 2007. godinu. Evo kako se kretao broj krava i kakav je tada bio prijedlog plana broja krava. Istaknuli smo da se broj OPGova iz godine u godinu može smanjivati, ali da se ukupan broj krava ne smije smanjivati nego bi ga trebalo stalno
Na OPG-uHlevnjak posjed je od djeda naslijedio unuk, koji se zanimao za krave i proizvodnju mlijeka. Nažalost, mladi farmeri s velikim posjedom sve se teže za farme krava, dok god su poticaji po jedinici površine jednaki za ratare i u godini radi 365 dana, a ratarnajviše do 60
Tablica:Struktura posjeda i broj krava na Koprivnice
Poštovani Mljekarskog lista
Kao što vam je poznato, Hrvatski centar je Uredbom Vlade RH,4. ožujka 2009., preimenovan u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju; što ne samo novi naziv, to podrazumijeva nove poslove i zaduženja te kompetencije koje se Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji stavljaju u nadležnost.
Na mjesto ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije prije mjesec dana imenovan je mr. se. Zdravko višegodišnji djelatnik HSC-a. Ovu informaciju primili smo sa zadovoljstvom i vjerom da je upravo gospodin Zdravko kompetentna osoba za ovako važne ustanove, od kojeg s pravom možemo brze i vidljive rezultate.
Veliki je izazov i odgovornost se na Hrvatske poljoprivredne agencije, ali dosadašnji rad gospodina Zdravka mišljenja smo daje on pravi izbor, a njegove i organizacijske sposobnosti te ozbiljnost u izvršavanju radnih zadataka i do sada su u krugovima bile dobro poznate i zapažene. Iz životopisa ... Zdravka je Zadranin. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završio je u rodnom gradu a zvanje diplomiranog inženjera agronomije na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Na fakultetu zvanje magistra znanosti kao i prvo radno iskustvo u Zavodu za mikrobiologiju. Od 1997. godine djelatnik je Hrvatskog
Mr. se. Zdravko ravnatelj Hrvatske poljoprivredneagencije
centra, na mjestu voditelja Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj i kozarstva.
Tijekom 12-godišnjeg rada u HSC-u mr. se. Zdravka na državnoj razini sudjeluje u: provedbi uzgojnih programa za sve pasmine ovaca i koza u uzgoju u RH, zaštiti hrvatskih izvornih pasmina ovaca i koza, Povjerenstvu za izradu Operativnog programa razvoja i kozarske proizvodnje u RH, inicira udruživanje ovaca i koza na regionalnoj razini kao i osnivanje Saveza udruga ovaca i koza.
Od 2004. godine je radne skupine za kontrolu koza u komitetu za kontrolu proizvodnosti životinja (ICAR), te revizorske skupine za izdavanje ICAR-ovih certifikata kvalitete iz proizvodnosti životinja. Sudjelovao je na više
projekata iz poljoprivredne proizvodnje.
u više navrata na izobrazbi u inozemstvu, nove spoznaje o proizvodnji ugradio je u znanstvene i radove objavljene u strupublikacijama te prezentirao na znanstvenim i skupovima u zemlji i inozemstvu. Objavio je u koautorstvu i dvije knjige.
mr. u Hrvatskoj se dulji niz godina uspješno organizira Savjetovanje za ovaca i koza te državne izložbe s ocjenjivanjem i kozjih sireva, koje mnogi svrstavaju najbolje organizirane i izložbe i savjetovanja takve vrste u Hrvatskoj. Poznata je i zasluga mr. za pokretanje lista, jedinog takvog u Hrvatskoj, i to upravo u vrijeme kada je dostupne literature iz ovog malo. U svojstvu glavnog i odgovornog urednika vrlo brzo je okupio mnoštvo suradnika i naših eminentnih koji redovito daju svoje i priloge, na zadovoljstvo svakim danom sve broja ovaca i koza te i kozjeg mlijeka.
Vjerujemo da se gospodin Zdravko znati dobro nositi i s novim izazovima i poslovima koje mu donosi nova funkcija te dati svoj doprinos u cjelokupnom skom i mljekarskom sektoru Hrvatske.
U ime Hrvatske mljekarske udruge te Uredništva Mljekarskog lista, od srca mu i želimo puno strpljenja i uspjeha na novim poslovima, a dobri i vidljivi rezultati bit najbolja nagrada za sav trud i rad koji od njega svi
Uredništvo Mljekarski list 05/2009.
Osnovan Središnji savez hrvatskih
simentalskog goveda
Piše: Dalibor Janda, dipl. ing., Hrvatski centar
UGudovcu, u sklopu 12. proljetnoga poljoprivrednog sajma, uz nabrojnih gostiju iz zemlje i inozemstva, 29. ožujka osnovan je Središnji savez hrvatskih simentalskoga goveda
kao krovne uzgojne organizacije simentalske pasmine goveda na Republike Hrvatske u Hrvatskoj ovu pasminu koriste u proizvodnji mlijeka i mesa, i to u konvencionalnom sustavu stada, a u posljednje vrijeme sve više i kroz proizvodne sustave krava-tele i krava dojilja. Osobit ove pasmine goveda je zbog da
Kolikoje važan osnutak krovne uzgojne organizacije simentalske pasmine goveda na državnoj razini, govori podatak da simentalska pasmina goveda gotovo 70% populacijegoveda koja se uzgajaju na Republike Hrvatske
se dio populacije uzgaja na manjim i srednjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. skupštini prisustvovali su izaslanici iz 12 krovnih županijskih organizacija simentalca, gdje se dominantno uzgaja simentalska pasmina goveda, i to Savez udruga simentalskoga goveda županije i Grada Zagreba, Savez udruga simentalskoga goveda Bjelovarskobilogorske županije, Savez udruga simentalskoga goveda županije, Savez udruga simentalskoga goveda županije, Udruženje goveda Krapinsko-zagorske županije, Udruge simentalskoga goveda Varaždinske,
ske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije.
Od gostiju, skupu se na skupštini prvo obratio Zlatko Salaj, direktor Bjelovarskog sajma, zadovoljstvo da se skupština ovako važnoga uzgojnog udruženja dogodila u sklopu proljetnoga bjelovarskog sajma. Uputio je i želje za što uspješnijim radom novoosnovanog saveza.
i želje za uspješnim radom uputio je i Stjepan Kušec, predsjednik Saveza svinja Hrvatske, da razlikama u vrsti, što se uzgoja sve isti problemi, koje je lakše riješiti organizirano i udruženo.
Skup je pozdravio i Davor dopredsjednik Saveza udruga hrvatskih holstein goveda, na osnutku i sa željom tijesne suradnje,
da se oba saveza bave uzgojem iste vrste - goveda. Ispred Europskoga i Austrijskog saveza simentalca skup je pozdravio Karl Zottl, prei želje za uspješnim radom i suradnjom u
Na kraju, sa željama za uspješnim radom i suradnjom, skup je pozdravio Stjepan državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Istaknuo je da MPRRRkroz državne potpore veliku važnost pridaje razvoju a time i govedarske proizvodnje. Tako je istaknuo da i u sektoru mljekarstva potpore ostati na gotovo istoj razini kao i 2008. godine. o cijeni mlijeka, ona biti u skladu sa cijenom mlijeka koja je trenutno u Europi, što je dobar iskorak za proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj.
Nositelji provedbe uzgojnog programa O aktivnostima koje su prethodile ovoj skupštini govorio je Franjo Poljak, ravnatelj Hrvatskoga centra, zadovoljstvo osnutkom ovako važnoga uzgojnog udruženja. Ovim završen je mukotrpan posao na oživotvorenju projekta uspostave uzgojnih udruženja koja sada i formalno mogu postati nositeljima provedbe uzgojnog programa sukladno Zakonu o i dosadašnjim opredjeljenjima. Ravnatelj Poljak poseban naglasak dao je i na centra u radu saveza, kako bi se da može ispunjavati preuzete obveze kao krovna uzgojna organizacija simentalske pasmine goveda u Republici Hrvatskoj. U tom smislu najavio je da centar najkasnije do kraja godine za potrebe uzgojnih
udruženja izraditi informacijski sustav kako bi udruženja mogla voditi evidenciju i upisnik kao i drugo. najavio je da centar i nadalje udrugama osiguravati putem svojih djelatnika. Na kraju, zaželio je dug i uspješan rad novoosnovanom savezu te plodonosnu i uspješnu suradnju s Hrvatskim centrom. Skupštine i njihovim obiteljima zaželio je puno zdravlja i uspjeha na njihovim gospodarstvima.
Od ostalih gostiju skup su još pozdravili prof. dr. se. Ante s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dr. se. Pero direktor Centra za reprodukciju u Hrvatske, Vladimir Nazansky, direktor Centra za UO goveda Varaždin, i Dražen predstavnik Centra za iz Osijeka.
Na skupštini uz izbor ostalih tijela upravljanja Središnjim savezom, osobito je bio napet izbor predsjednika gdje je trojice kandidata, i to Josipa Bureka, !gora i Željka tek u drugom krugu glasova izaslanika koji su sudjelovali u radu skupštine odabran Josip Burek, a za dopredsjednike Skupština je odabrala !gora i Ružicu
Na kraju skupštine, protukandidata i gostiju, Skupštinu je pozdravio i izabrani predsjednik Središnjeg saveza Josip Burek, na povjerenju i sa željom da se jedinstvom i radom pridonese uzgoju i prepoznatljivosti uzgoja simentalske pasmine goveda u Hrvatskoj i
Mladi simentalskog goveda - ponos hrvatske poljoprivrede
U vrijeme održavanja manifestacije Proizvodi hrvatskog sela na Bundeku u Zagrebu, održan je 3. kup mladih simentalskog goveda Hrvatske, u
organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije (Hrvatski centar) i Grada Zagreba
Piše: Vera dipl. lng.
Svrha održavanja ove priredbe je da se djeci u najranijoj dobi usadi ljubav i interes za držanje i uzgoj simentalskog goveda, a Hrvatski centar, koji je prije tri godine i pokrenuo ovu manifestaciju, apsolutno je ispunio prisutnih sudionika priredbe.
Bila je to prigoda da se mnogobrojnim posjetiteljima, prolaznicima i znatiželjnicima predstave mladi simentalskog goveda, u dobi od 4 do 15 godina, posebno za ovu prigodu odjeveni u tradicionalne narodne nošnje svojega kraja.
.;;:..()2M(iekarski li.st 05/2009.
sudu nije bilo lako ocijeniti dojam svakog natjecatelja, jer je ocjena ovisila o mnogim djeteta, teleta, teleta te poslušnosti teleta.
Komisija je nastojala biti maksimalno objektivna u donošenju odluke i proglasila pobjednike: • u prvoj skupini mladih u dobi od 4 do 8 godina, nagrasu: Nikola Bukal,Josip Obad i Marija
• u drugoj skupini mladih uzgajiu dobi od 9 do 15 godina, su: Dalia Hajdina, Damjan Džakula i lvana organizatorima, a gospodinu Nikoli Kostihi posebno na i
zalaganju, dao je sve od sebe da ova zahtjevna manifestacija i ove godine bude besprijekorno izvedena, na radost djece - sudionika i njihovih ponosnih roditelja te mnogobrojne publike.
Za je da godine odaziv biti još a Bambino kup postati tradicionalna priredba na jezeru Bundek, koje svakim danom postaje sve više omiljeno šetalište i odmaralište mnogobrojnih
: ' ' U nastavku predstav: ljamo : mladu simentalskog : goveda Daliu Hajdinu i obiteljsko · poljoprivredno gospodarstvo njezine obitelji iz Tedrovca u Brckovljani.
Seoska idila na gospodarstvu obitelji Hajdina
Ne tako daleko od Zagreba, nekih tridesetak minuta vožnje od samoga središta, smjestilo se selo Tedrovec, na putu od Dugog Sela prema Kutini. Kako samo malih, pitomih i slobodno možemo urbano netaknutih prostora, i mjesto Tedrovec ima s ponosom štošta pokazati putniku ili pak namjerniku koji dolazi s ciljem, a upravo smo tako došli i mi s ciljem predstavljanja obitelji Hajdina.
I kako to oduvijek biva na hrvatskom selu, osmijeh i radost seoske obitelji ne može ostaviti ravnodušnim nikoga, a tako nije niti nas. Naši Ivica i Mira Hajdina, te njihovo djece, lvan (21), Davor (15), Antonija (14) i Dalia (1O), izvrstan su primjer uzornog hrvatskog obiteljskog gospodarstva, koje je svoju graditi na selu, baviti se proizvodnjom mlijeka i djecu odgajati u zdravom i danas rijetko, a sve više traženom okruženju.
Krave, ovce, kokoši, mali ribnjak, nekoliko pasa i razigrana djeca, koja pomažu roditeljima u svakodnevnim poslovimanisu prizori iz nekih arhivskih filmova, nego zbilja koja je ovdje nadomak metropole, a mnogi za nju sigurni smo niti ne znaju. Ovaj prilog mogao bi poslužiti svima onima koji su ovom vremenu, u kojem vladaju stres i užurbani tempo, poželjeli iskonski mir i sklad, te uz životinje i ukusne proizvode provesti nekoliko dana, a možda i više
Kao što smo i rekli, povod za ovaj prilog je Dalia Hajdina,jedna
Ivica i Mira Hajdina s djecom- Davorom,Antonijom, Ivanom i Daliom
od sudionica Bambino kupa održanog na Bundeku, koja je postala uzor djeci toga dana. Zamislimo samo kako su je gledali dok se dostojanstveno predstavljala sa svojim teletom pred mnogobrojnim posjetiteljima, zamislimo što bi djetetu koje nikada nije imalo priliku vidjeti tele, osim na slici ili u slikovnici, provesti bar nekoliko trenutaka s teletom. Dalia i njezina sestra i to mogu svaki dan. Sigurni srno da se ova djeca ne bi nikada poželjela zamijeniti s gradskom djecom kojoj je dostupna fastfood hrana, a ovdje je ipak sve sve miriše i ništa nije i neukusno ...
Obitelj Hajdi na uzgaja 40 krava, uglavnom simentalske pasmine vrhunske genetike, i što je važno
istaknuti, sve uzgojene na vlastitom gospodarstvu. Na 15 hektara oku- pašnjaka, krave se slobodno najukusnije zalogaje zdrave mlade proljetne paše, što možemo vidjeti i na slikama. OPG Tedrovec posjeduje 11 ha vlastite zemlje i oko 30 ha u zakupu, na kojoj proizvodi krmu za svoje kravesilažu, sjenažu, sijeno, te smjesu sa 19% proteina koju sami slažu, osim što neke komponente smjese, kao premiks, soju i suncokret, nabavljaju na tržištu. Krave su na pašnjaku od travnja do studenoga, a nakon toga smještene su u staji. Pašnjakje podijeljen na 4 pregona, tako da svakih 1Odana krave prelaze u drugi pregon. Kako na pašnjaku, tako je i na oranicama napravljena analiza tla te kalcifikacija sa svrhom poboljšanja plodnosti tla.
Mljekarski list 05/2009. 23
Suradnja i proizvodnje
U suradnji sa Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu županije, sustavno i dugo godina rade na poboljšanju kvalitete obroka krava te na genetike stada. U tom dijelu imaju djelatnika Centra za reprodukciju u Hrvatske, s kojima odabiru sjeme najboljih bikova kojim osjemenjuju svoje krave. Svu žensku telad ostavljaju na gospodarstvu, a mušku su do nedavno prodavali. No, sada su je ostaviti i toviti s obzirom na cijene mesa na tržištu i državne potpore. Izvrsno novih tehnologija u govedarskoj proizvodnji i poboljšanju genetskog materijala nije promaklo niti ovom gospodarstvu, te su napravljena embriotransfera na junicama simentalske pasmine od strane Centra za reprodukciju u Hrvatske.
Krave daju 20 kg mlijeka na dan, a po kemijskoj i mikrobiološkoj kvaliteti mlijeko je razvrstano u I. razred, pa je tako prema posljednjem Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka iz Križevaca kvaliteta u ožujku bila 3,63% m.m., 3,39% bje!., 4000 m.o i 200.000 S.S., te je tako prema novom za mjesec ožujak cijena mlijeka iznosila 2,23 kn. Svo proizvedeno mlijeko predaju mljekari Dukat, s kojom grade dobre partnerske odnose temeljene na dugogodišnjoj suradnji.
"Po ovom novom došlo je do smanjenja otkupne cijene mlijeka, iako smo svjesni da smo na tržištu koje diktira cjenovnu politiku i da je sadašnja cijena odraz kretanja na tržištu mlijeka europskih zemalja, a kod nas je dogovorena da se na taj
cijene formirati. Smatram da je dogovoreni model prihvatljiv. Uvijek može biti bolje, ali i gore, svjesni smo toga. Problem je u visokoj cijeni inputa koje ulažemo u proizvodnju i koji su u posljednje vrijeme porasli. Da nije tako, bi bila bolja. lako moram napomenuti da su cijene primjerice koncentratne smjese u susjednoj Sloveniji dosta povoljnije, a Slovenija je uvoznik kukuruza ", rekao namje Ivica Hajdina.
Djelovanje kroz udrugu
Kako bi poboljšali uzgoj simentalskog goveda te lakše ostvarivati svoja prava, s Otoka 2001. godine udružili su se i osnovali Udrugu simentalskog goveda sa sjedištem u Kloštar Udruga danas ima 45 koji drže 1100 krava simentalske pasmine. Od
osnivanja Udruga je CroSim-a, a danas je i Središnjeg saveza
simentalskog goveda. Udruga intenzivno radi na edukaciji a korektna suradnja s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Centrom za reprodukciju u Hrvatske poboljšanje kvalitete genetskog materijala u stajama uzte uvonovih tehnologija u proizvodnju mli-
jeka. rad i se sa za svoje Udruga nabavlja sjeme vrhunskih bikova neko vrijeme, a pozitivni pomaci vidljivi su danas, s obzirom na visoku proizvodnju mlijeka.
Umjesto
Obzirom na potencijale ove mlade obitelji, ne treba sumnjati u spremnost na prilagodbu novim uvjetima poslovanja, ali i novim trendovima suvremene tehnologije. Upravo su mladi koji ostaju na selu i razvijaju proizvodnju, snaga za hrvatske poljoprivrede. Obitelj Hajdina zaista je dokazala da je sve dosadašnje probleme uspješno riješiti, te da je posao poljoprivrednika, iako težak i mukotrpan, ipak isplativ i plemenit, jer tu se može štošta korisnoga
Mljekarski list 05/2009.
Dalia Hajdina, desetogodišnja simentalskoggovedasa svojimljubimcima
Tradicija je na našoj strani.
INTERNATIONAL
Traktori od
35 KS-90 KSI -
Krediti do 10 godina, bez bez jamaca, bez hip
holstein goveda županije u posjetu nacionalnom
• saimu
Piše: Zoran dipl. ing.
Ponaj prije je o sajmu, poput onog u našem Gudovcu, iako su mjesto ovdje pronašli i mehanizacije i opreme iz svih grana poljoprivrede. Sudionici putovanja bili su Udruge holstein goveda županije, Udruge MUKO s županije, djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije, centara za umjetno osjemenjivanje goveda, Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka,
Hrvatske mljekarske udruge i županijskog Ureda za poljoprivredu. Program se održava tri dana, pa je tako prvog dana, kada smo posjetili sajam, održano predstavljanje i ocjenjivanje goveda i ostalih životinja.
Sajam je s obzirom na to da se posjetitelj na svakom koraku s tradicionalnim i autohtonim proizvodima. Tako su ovdje majstori prikazali stare zanate, stare i pomalo zaboravljene poljoprivredne proizvode, zatim su prikazani stari poljoprivredni alati, konjske zaprege, narodne nošnje i narodni
plesovi. Ponuda tradicionalnih jela je velika, a posjetitelji nisu propustili priliku kušati jela koja su dakako pripremljena s dodatkom ljute paprike. Posjetitelji su se mogli okrijepiti, ostalog, i hladnim mlijekom. Zamijetiti su to mogli i svi oni koji su u redovima za pivo. stoke i opreme za poljoprivrednu proizvodnju uglavnom su iz iako su zastupljene tvrtke iz
Austrije i Nizozemske, europskih poljoprivrednih zemalja. Da poljoprivreda ide u pravom smjeru, su nam pokazali Mljekarski /i,st 05/2009.
Na
poziv saveza holsteingoveda, Udruga holsteingoveda
županije24.
travnjaorganiziralaje posjet 16. nacionalnom holstein showu na imanju poljoprivrednogdobra u H6dmez6vasarhelyju, petnaestakkilometaraudaljenomod Szegeda
odmah na otvorenju sajma.
Nekoliko autobusa djece pristiglo je na otvorenje, a djeca su nestrpljivo da ih odgajateljice povedu izložene životinje.
Nekoliko puta tijekom dana susreli smo ih kako obilaze sajam, a prisustvovali su dakako i izložbi krava i teladi. Zaista primjer kako se djecu na najzorniji na vrijednost poljoprivrede, ali i odnos prema životinjama. Odgoj i usmjeravanje djece od malih nogu predstavlja dobar kako mijenjati predrasude o poljoprivrednoj proizvodnji. Tako je, kako smo prethodnih godina posljednji dan sajma programom kada su se djeca natjecala u hvatanju prasadi, kvizu znanja o životinjama, te natjecanju u brzom
U kategorijijunica najboljimasu proglašenejunice Welmoedžb. 5473 1 oteljena18. 7 2008. i junica Onga žb. 4641 1 oteljena29. 3. 2008. godine
U kategortfimladih krava najboljimasu proglašenekrava Ica žb. 0209 1 oteljena10. 8. 06. 1 koja je u kontroli proizvela34,2 kg mlijeka sa 31 88% m.m. i 3,20% bje/. 1 te krava Szegfužb. 6110 1 oteljena16. 11. 06. 1 koja je u kontroliproizvela391 8 kg mlijeka sa 3,76% m.m.i3 1 17%proteina
Mljekarski lwt 05/2009.
U kategorijiodraslihkrava najboljomje proglašenakrava Csaposžb. 8181, koja je u kontroliproizvela41,7 kg mlt/eka sa 3, 09% m.m. i 2, 96%
ispijanjumlijeka.Ulazza djecubio je besplatan, a je bila i besplatna mlijeka tijekom cjelodnevnog boravka. Tako razmišljaju oni koji se brinu o zdravlju djece a ujedno i razvoju poljoprivredneproizvodnje. Na koji djeci program zanimljivim,ovo mogu biti izvrsne ideje i našim organizatorima sajmova.
Bila je to samo jedna u nizu manifestacija koje su posjetili hrvatski holsteina, a iskustva i ideje na ovakvim mjestima svakako su neprocjenjivi. Susretanje s novim trendovima i tehnologijama u mljekarskoj proizvodnjite njihova primjena na vlastitu gospodarstvu imaju dugovrijednost u svrhu unapre-
Šampionkomizložbeproglašenaje krava Bokrosžb. 8766 (prva slijeva), oteljena29. 11. 2003., koja je u kontroliproizvela35,6 kg mlijeka sa 3,69% m.m. i 3,17%bje!.
Krava je u prvoj laktacijiproizvela 9979 kg mlijeka
Mljekarski list 0.5/2009.
<Du,gogodiltu.atradrcga. prodaje teonih1unica proizvodavima m[jekarama i trgovcimadiljem vijeta
Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTALi GOVEDO u sustavu selekcije i JUNICAi BIKOVAzauzgoj u sustavu KRAVA-TELE
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz AUSTRIJEI
ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji. posrednike, kupite junice direktno od 1Ogodina u 'Hrvatskoj
U zemaljskom uzgoju autohtono blago nastojalo se poboljšati parenjem s kvalitetnim rasplodnjacima raznih pasmina.
Zemaljske vlade osiguravale su subvencije za nabavku kvalitetnih rasplodnjaka
Piše: Božldar Majhen, dipl. ing. izvještaju Belovarskožupanije 1887. godine stoji, citiram - "što se manrogojstva to se može priznati, da se je znatno u prošloj godini podiglo, a kao razlog da se marvogojstvo ne može razviti kako bi valjalo jer nemaju dovoljno dobri bikovah, pa gospodara bikove lošije vrsti za prigoj upotrebljavati mora. Nu i glede toga je nešto u korist pošto sije selo Dautan lanjske godine o svom trošku nabavila bika molthalske pasmine, a severinska, tri podolske pasmine", završen citat.
U to vrijeme vlastelini su uvozili razne pasmine na svoja dobra, kao što su holandska pasmina, bernska šarena, algajska, pincgavska, podolska i druge.
Uvozom simentalske pasmine na naše sustavno pretapanje autohtonog blaga, najprije korištenjem krvnih simentalskih bikova ali i korištenjem najboljih potomaka uzgojenih od najboljih krava uzgoja.
Osnivanjem marvogojskih udruga kao nositelja zemaljskog uzgoja, nudili su se za rasplod kvalitetni rasplodnjaci uzgojeni od roditelja. Osnivanjem Saveza marvogojskih udruga 1913., odnosno ponovnim oživljavanjem rada Saveza 1926. godine, savez je s ministarstvom organizirao izložbe sa sajmovima na kojima su se tijekom ljeta i jeseni otkupljivali rasplodnjaci za potrebe marvogojskih organizacija. Tako nabavljeni rasplodnjaci ostaju u rasplodu najmanje tri godine. Za marvogojske udruge u razdoblju od 1930. do 1947. godine nabavljenje 13.871 rasplodnjak.
toga vremena utjecali su na kvalitetu rasplodnjaka, jer su se na sajmovima izabirale i ocjenjivale najbolje jedinke koje su u rasplod. tada uzgojeni rasplodnjaci mogli su se s primjercima uvezenih iz Švicarske ili
Na sajmovima koje su nazivali "vladini sajmovi" znalo je biti izložena i do 200 bikova. Bikovi su se prodavali u dobi
od 12 do 17 mjeseci, težine od 490 kg za godišnjaka do 580 kg za bikove od 17 mjeseci. Tako je na sajmu 3. svibnja 194 7. godine u Svetom lvanu Žabnom predvedeno 200 bikova iz marvogojskih udruga Gradec, Gudovac, Predavac i Sveti lvan Žabno.
Svi kupljeni bikovi upisivani su u knjige bikova marvogojskih udruga, tako je u knjigu bikova marvogojske udruge Nova kao prvi upisani bio bik VIKTOR. Viktor je oteljen u Švicarskoj 4. prosinca 1928. godine, uzgojio ga je Johan Cristeler, a vlasnik bika Viktora bila je Banska uprava Savske Banovine.
Na djelovanja marvogojske udruge Nova bilo je nekoliko kvalitetnih rasplodnjaka iz uvoza ili uzgoja. Iz podataka knjige bikova manrogojske udruge Nova vidljivo je da je FIRAUNupisan kao 14. bik. Firaun je uvezen iz a oteljenje 1. rujna 1940. godine, vlasništvo marvogojske udruge Nova Zanimljivo, bik je djelovao vrlo kratko vrijeme jer je
Mljekarski List 05/2009.
rekviriran 4. 1944. Firaun je s dvije godine težio 742 kg.
Jedan od najboljih potomaka bika Firauna je DOKTOR, pb. 3508, mb. 20 Nova oteljen 7. listopada 1943. od majke Zorke mb. 603 Nova
Godine 1945., 13. rujna, na sajmu u Novoj marvogojska udruga Nova kupila je DOKTORAza 20.000 dinara. Jedan od potomaka bika Doktora je GOLUBpb. 3839 Nova oteljen 24. 1946. godine. Goluba je kupila selekcijska stanica državnog dobra N. Topola, gdje je zbog kvalitetnog potomstva proglašen najvišom ocjenom "Pepinjer".
U poslijeratnim godinama se provoditi umjetno osjemenjivanje plotkinja.
Umjetno osjemenjivanje datum za unapregovedarske proizvodnje je 17. srpanj 1948. kada je osnovana stanica za umjetno osjemenjivanje Veterinarskog zavoda Križevci.
Od toga dana naši mogli su koristiti kvalitetne rasplodnjake za oplodnju svojih plotkinja. godine kasnije, 10. studenoga 1952., u Veterinarskoj stanici Bjelovar izvršeno je prvo osjemenjivanje plotkinja, i to tri krave imenom BEBA.Do kraja godine u stanici su osjemenjene 62 plotkinje. U to vrijeme na užem djelovanja Veterinarske stanice Bjelovar sterilitet krava iznosio je 33,7%. Do 1960. godine cijelo djelovanja Veterinarske stanice Bjelovar je umjetnim osjemenjivanjem plotkinja.
Za oplodnju je u to vrijeme korišteno sjeme bikova iz Centra za umjetno osjemenjivanje Križevci (Sokol, Šarac, Biser, Ficko i Bene). obuhvata plotkinja umjetnim osjemenjivanjem poveHljekurski t,:~t0.5/2009.
se kvaliteta podmlatka ali i smanjenje steriliteta. Centar za umjetno osjemenjivanje Križevci nabavlja rasplodnjake u Švicarskoj a kasnije u ali i u Hrvatskoj. Tako je na izložbi u Žabnom 1973. godine Centar za umjetno osjemenjivanje Križevci kupio Helmuta za potrebe centra.
Rezultat testa je RUV- 107 te mu je na taj dodijeljena klasa "E" elita, a to da je Helmut postao prvi elitni bik uzgoja u Hrvatskoj uzgojen u privatnom sektoru. Drugi elitni bik je Hamburg Hb 5457 oteljen u Babotoku, a uzgojen u Performance testnoj stanici Varaždin. Hamburg je sin bika Helmuta. Godine 1973. je "Program gojidbene izgradnje u govedarstvu Hrvatske". Kako bi se program mogao realizirati, u Varaždinu se osniva Performance testna stanica. U stanici se uzgajati preuzeta telad iz usmjerene oplodnje do bikova u dobi od 12 do 15 mjeseci. Telad je iz usmjerene oplodnje "bikovskih" majki i odabranih - najboljih bikova iz Europe. Nakon završenog testa i ocjene, pozitivno ocjenjeni bikovi prodavani su centrima za umjetno osjemenjivanje Hrvatske.
Bjelovarski su sudionici sa svojim plotkinjama u realizaciji uzgojnog programa. Tako u katalogu bikova za 1981. godinu nalazimo 83 simentalska bika, od kojih 21 bik ili njih 25% iz staja bjelovarskih Od provedbe uzgojnog programa Bjelovar sudionici su svih manifestacija, selekcijske službe Poljoprivredne stanice Bjelovar, jer izložbe, smotre i aukcijske prodaje rasplodnog blaga imaju ulogu proizvodnje.
Helmut Hb 3812
Odmor životinja
Odmor životinja podrazumijeva drijemež, san, stanje rigidnosti, hibernaciju, skrivanje, pojedine oblike submisivnogponašanja jednostavnoodmaranjeu položajubez spavanja
Piše: Dr. se. Kristina
Odmor je biohevioralni
oblik je svrha fiziološko obnavljanje organizma te održavanje i integriteta. Bihevioralne strategije unutar ovog oblika ponašanja životinja su odmaranje i spavanje u položaju, spavanje u položaju, drijemanje u ili položaju, drijemanje u položaju na prsima, kratkotrajan san u savijenu položaju, paradoksalan san u punom lateralnom i ispruženu položaju, spavanje u epizodama itd.
Da bi se odmorile, neke životinje moraju prvo mjesto za odmor, a neke jednostavno legnu na isto mjesto na kojem su prethodno obavljale neku drugu aktivnost. Pojedine vrste
životinja za odmor odabiru mjesto s posebnim posebno se pripremaju tako što i površinu terena, savijaju gnijezda ili kopaju udubljenja.
Kada se razmatra odmor i san, uglavnom se misli da se ove aktivnosti obavljaju Životinje liježu na dva
• tip spuštanja u položaj,
• tip spuštanja u položaj.
Kod tipa spuštanja u položaj životinja prvo spusti glavu prema tlu, njuška tlo, sjedne na stražnje noge a onda legne (mesojedi, glodavci, slonovi). Kod tipa spuštanja u položaj, životinja prvo spusti glavu, njuška tlo, zatim klekne na prednje noge, potom sjedne i spusti se u položaj (papkari).
Kod životinjskih vrsta odmor i san imaju oblike. Tako se ribe odmaraju na samom dnu ili na površni vode, ali sve vrijeme voda kroz škrge. su pritom širom otvorene jer ribe nemaju kapke. Ptice se uglavnom odmaraju na granama pri sjede na nogama dok su im prsti obavijeni oko grane na kojoj se nalaze. Pojedine vrste ptica mogu se odmarati samo na jednoj nozi. Patke se odmaraju dok plivaju, tada koriste samo jednu nogu za plivanje i stoga u snu plivaju u krug. Glavaje tada skrivena ispod krilnih ili pera. Konji se odmaraju i spavaju u položaju, a kod životinja kod kojih se odmor ili san obavlja u položaju razlikuje se nekoliko tipova ležanja: 1. trbušni položaj položaj na savijenom
trbuhu, pn cemu je glava unatrag prema stražnjim nogama, - položaj na ispruženom trbuhu, pri glava može biti spuštena na tlo ili podignuta, a stražnje noge mogu biti pored ili ispod tijela, 2. postrani položaj)
- savijeni položaj, - ispruženi položaj, 3. položaj
- položaj na savijenim pri su noge podignute ali opuštene, - položaj na ispruženim
je savijeni položaj. zadržavanje topline, zaštitu od te jednostavan skrivanja glave. Time se štite od utjecaja stimulatora iz vanjske sredine, što uspješniji odmor.
Oblici spavanja Oblici ili tipovi spavanja kod životinja su Postoje vrste životinja koje spavaju dan ili pak spava od 6 do 8 sati. Pas i spavaju dulje od se odmaraju od 8 do 1Osati dnevno, a pravi san traje od 30 sekundi do 5 minuta i ponavlja se nekoliko puta tijekom dana. Sveukupno spavaju jedan do dva sata dnevno.
Hibernacija je zimski san ili stanje letargije, može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko godina. Estivacija je ljetni san. Ove dvije vrste sna predstavljaju adaptacije na nepovoljne životne uvjete te da se oni prežive. Hibernaciju karakterizira usporavanje svih procesa, snižavanje tjelesne temperature, na temperaturu okoliša te usporavanje rada srca i disanja. Hibernacija nije san ali na njega najviše
lmobilizacija ili stanje rigidnosti je snu. Od je za preživljavanje, jer imobilizaciju koriste životinje koje su plijen grabežljivcima i njome oponašaju svoju smrt. pojedine životinje mogu u stanje hipnoze promjenom položaja tijela (ptice, perad, tako da se polože na
Odmor i san imaju i svoju socijalnu ulogu. Tako mogu predstavljati smanjivanja razdaljina životinjama, jer se životinje odmaraju i spavaju u skupinama, potom zaštitu od predatora. životinje se odmaraju ili spavaju u položaju pri kojem su uvijek okrenute prema jedinki ili predmetu od (majka prema mladuncu, mužjaci prema ženkama, predatori prema žrtvi).
Kaže se da su odmor i san "zarazni". Kad jedna životinja legne da se odmara, za njom i sve
ostale. zauzimanje ležepoložaja može biti i dio submisivnog ponašanja.
Odmor predstavlja oblik pasivnog ponašanja i zauzima prioritetno mjesto u uvjetima u kojima se životinja nalazi u okruženju koje zahtijeva cjelodnevnu aktivnost. Ovo pasivno ponašanje oporavak organizma i tjelesne energije.
Drijemanje predstavlja specifioblik odmora kod životinja, a kod goveda i ovaca je i najS druge strane, svinje malo vremena provode a više u pravom snu i to uglavnom u skupini. U odnosu na odmor i san su polifazne životinje. Goveda u drijemežu provedu 7 - 8 sati dnevno, ali u više navrata, tj. sa 20 i više prekida. Ovim prekidima može prethoditi ili nakon njih slijediti pravi san s epizodama od ukupno
M~'ekarski list 05/2009.
Svrha odmoraje obnavljanjeorganizmai održavanje i integriteta
Tjelesni razvoj i hranidba rasplodnih junica
Pri odabiru teladi za rasplod i proizvodnju mlijeka treba obratiti
pozornost na podrijetlo i dobre genetske sposobnosti roditelja, a kod junica osobito na tjelesnu širinu prsa, nogu, papaka i vimena
Piše: Dr. se. Stjepan Feldhofer
Vrlo je dobro zdravlje teladi i rasplodnih junica, a pravilnim držanjem i hranidbom razvijati dobre proizvodne sposobnosti krava (vitalnost, dobru plodnost i mli-
Razvojteladi i junica
Pravilna hranidba teladi i junica vrlo je s obzirom na zdravlje i razvoj dobrih proizvodnih sposobnosti krava u kasnijim razdobljima razvoja i reprodukcije. Telad za rasplod i dalje držanje obvezno treba dobivati kolostrum (gruša/inu) u vremenu, u prvim satima i danima
nakon teljenja, a zatim ih poslije kolostruma tijekom 1O tjedana treba napajati nom mlijeka i davati im dopunsku krmnu smjesu. Telad treba privikavati na dopunsko prihranjivanje i što prije na suhu hranu kako bi se razvila u
Pri teleta burag (rumen) i kapura (reticu/um) manjeg su kapaciteta u odnosu na posljednji dio složenog želuca - sirište (abomasus). burag i kapura, uz pravilnu hranidbu, brzo se uvei preuzimaju funkciju tako da u dobi 8 i 1O tjedana njihov odnos prema sirištu može biti približno kao u odraslih
Brzina kojom se mijenja buraga i kapure prema
sirištu ovisi o hranidbi teladi. U teladi koja se dulje hrani mlijekom ili kašastom hranom burag i kapura sporije se razvijaju, posebice epitelne stanice i resice (papi/ej buragove sluznice koje su za resorpciju masnih kiselina i drugih hranjivih tvari. U uvjetima slobodnog držanja burag i kapura mladih brže se razvijaju, jer u dobi od 1O do 14 dana tele pomalo travu, sijeno pa i slamu, a u dobi od 4 tjedna i kasnije jede i znatnije U dobi poslije 2 do 3 mjeseca telad je u stanju da dobro iskorištava travu i spojeve neproteinskog dušika (ureu i NPN spojeve) i ima dobro razvijene buragove mikroorganizme.
05/2009.
Gruba voluminozna krmiva razvoj stijenke buraga u teladi, a u buragu stvorenih mikroorganizama i hlapljivih masnih kiselina manje propionska, a najslabije octena kiselina - koje cirkulaciju krvi u sluznici buraga), razvoj resica i iskorištavanje hrane.
Proizvodne potrebe hrane za sintezu 1 kg prirasta manje su u ranom razdoblju razvoja teladi, i to boljoj enzimatskoj probavi u sirištu i crijevu nego kasnije u buragu. Od treba razvijati probavne organe za (burag, kapuru, knjižavac) kao i mikroorganizme u buragu za optimalno iskorištavanje zelenih i suhih voluminoznih, energetskih i proteinskih biljnih krmiva u kasnijoj proizvodnji.
Utjecaj hranidbe na razvoj i reprodukcijujunica
Rasplodne junice ne smiju imati previše intenzivan prirast tjelesne mase, ne smiju se previše udebljati i prerano spolno dozrijevati. Obilna i energetski jaka krmiva (žitarice) mogu uzrokovati jajnika i hormonalne ili tiho gonjenje (estrus), ciste na jajnicima, teška teljenja, tegobe u plodnosti i reprodukciji. Kod još nedovoljno razvijenih junica, kod ranoga gonjenja i ranog pripusta može do teških teljenja, oboljenja i do težih posljedica po kasniju plodnost i krava.
I neadekvatna hranidba junica može uzrokovati zdravstvene i reproduktivne tegobe. Slabe junice slabu telad manjih tjelesnih težina i manjih su životnih i proizvodnih sposobnost, a poslije teljenja imaju produženo te li db eno razdoblje i sporiji oporavak organa.
Najintenzivniji je razvoj junica u dobi od 6 do 10 mjeseci. Prirast tjelesne mase junica crno šarene holstein-frizijske pasmine u tom razdoblju i kroz razdoblje u prvoj godini može iznositi 900 g/dan, a u drugoj godini 800 g/dan.
Junice simentalske i pasmine sklonije su debljanju u prvih 6 mjeseci mogu imati prirast oko 900 g/dan, ali poslije 6 mjeseci trebaju dobivati restriktivniju prehranu i krmiva slabije energetske hranidbene vrijednosti. Prirast im se treba smanjiti na oko 800 g/dan, a poslije 12 mjeseci ne treba biti od 600 do 700 g /dan. Krmni obroci junica moraju biti uvijek dobro uravnoteženi, s tim da se daju dobra osnovna voluminozna i energetska krmiva s dovoljno balasta - sirove vlaknine, te moraju sadržavati dovoljno energije, bjelani mineralnovitaminski dodatak.
Kontrola tjelesne težine treba biti pokazatelj pravilne hranidbe junica. Junice u dobi od 12 mjeseci moraju imati oko 320 do 350 kg (polovicu svoje težine). U vrijeme pripusta, u dobi od 15 do 18 mjeseci, odrasle junice teške su 400 do 450 kg, a u dobi teljenja teške su oko 600 do 650 kg· što predstavlja 80% do 85% težine junice (grafikon 1).
Drži se da proizvodnja mlijeka u prvoj laktaciji ovisi o dobi teljenja junica, što odgovara starosti junica od 28 mjeseci i najviše 32 mjeseca, i u toj dobi sigurnija je oplodnja i lakše teljenje, te bolja plodnost i muznost. dobi prvog teljenja u suvremenim uzgojima
postiže se genetski napredak, brži obrtaj kapitala, manji su troškovi uzgoja junica, zadovoje muznost, ali je remont stada.
se prvo teljenje junica holstein pasmine u dobi oko 24 do 26 mjeseci, a simentalske i pasmine oko 26 do 28 mjeseci.
Krmniobroci rasplodnihjunica
Junice u razvoju moraju dobivati osnovne krmne obroke koji prvenstveno razvijaju i volumen buraga i razvoj buragovih mikroorganizama. Stoga je uzgoj rasplodnih junica najbolji na paši, gdje se junice mogu po volji kretati izložene utjecaju sunca, klime i okoliša, što tjelesnu kondiciju i prirodnu otpornost životinja.
U dobi do 3 mjeseca telad na paši nalazi samo a poslije 3 mjeseca do polovice svojih hranidbenih potreba. Tek sa 6 mjeseci junice na dobroj paši mogu dobivati približno dovoljno hranjivih tvari za normalan prirast. Paša posebice odgovara u krmnim obrocima rasplodnih junica u dobi poslije 3 mjeseca, jer sadržava lako probavljivih proteina i razvoj sluznice buraga i buragovih mikroorganizama. U manjoj potrebni su u buragu stabilni proteini (sadržava ih sijeno)
Tjelesni razvoj junica
Mljeknrski list 05/2009.
za poticanje rasta i iskorištavanje u tankim crijevima.
Uz pašu, zbog nedostatka suhe tvari, reguliranja probave i proljeva, telad mora obvezno imati na raspolaganju dovoljnu kvalitetnog sijena, pravovremena pokošenog i tehnološki dobro spremljenog. Sijeno povoljno djeluje na razvoj volumena i stijenku buraga, a zelena krmiva i krmne smjese na razvoj resica sluznice buraga.
Mlade junice koje koriste travu i pašu mogu dobivati i dopunske krmne smjese i kukuruzne silaže kojom se podmiruje oko 30% do 40% suhe tvari ukupnog krmnog obroka.
Kukuruzna silaža dobro je voluminozno i energetsko krmivo, ali siromašno proteinima i kalcijem. Stoga je dobro uz kukuruznu silažu davati sijeno djeteline ili lucerne, a vrlo se dobro nadopunjava sjenažom koja sadržava više u buragu lako probavljivih proteina i kalcija.
U prvoj godini razvoja, ovisno o intenzitetu rasta i prirasta tjelesne mase, junice uz osnovna krmiva trebaju dobivati krmne smjese s dovoljno mineralno-vitaminskih dodataka. U se daje oko 3,0 kg, a zatim se postupno smanjuje do 1,5 kg/dan kada su junice teške 350 kg. Ako su junice dobre tjelesne kondicije, nakon toga trebaju dobivati samo kvalitetna osnovna krmiva (travu, kukuruznu silažu, travnu silažu i sijeno), a krmnu smjesu ne treba davati sve do 3. tjedna teljenja.
U vrijeme gonjenja (estrusa) i sedam dana poslije pripusta junicama se može davati 1 ,O kg/dan krepkih krmiva s kvalitetnim mineralno-vitaminskim dodatkom. Tako se oplodnja i bolji prihvat jajne stanice u sluznici maternice. Junice teljenja ponovno trebaju dobivati 2 do 3 kg krmne smjese.
Ukupni krmni obroci junica u prvoj godini moraju sadržavati oko 16%sirovih proteina u suhoj tvari sa
Mlade junice na ispaši
smanjivanjem do 13%,i energije oko 7, 1 MJ NEL/kg suhe tvari ( 1,1O H.jJkg) sa smanjivanjem do 6,0 MJ NEIJkg suhe tvari (0,90 H.jJkg).
U drugoj godini, tek u posljednjim tjednima gravidnosti ponovno treba i hranidbenu vrijednost proteina i energije u krmnim obrocima junica, jer u tom razdoblju treba održavati vrlo intenzivan rast ploda u gravidnoj maternici.
S obzirom na visoke potrebe za vitaminima i mineralima gravidnih junica, a tijekom razvoja je davanje potpunih krmnih smjesa,
dobro je krmne obroke mineralno-vitaminskim dodatkom, posebice u vrijeme gonjenja i 2 i 3 mjeseca prije teljenja. Junice u staji i ispustima treba držati na prostirki slame, koju one pomalo uzimati i za hranu, ili im dnevno u krmnim obrocima treba davati oko 1,0 kg usitnjene zobene ili slame, mljevene suncokretove ili sojine ljuske, odnosno u krmnim smjesama mljevenoga kukuruznog klipa. To pomaže razvoju buraga i probavnog sustava a i kiselost buragova sadržaja.
Grafikon2: Osnovnehranidbenevrijednostikrmnih obrokajunica u rasplodu
GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle
Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!
Vjerojatno ste novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.
Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih
Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.
Osim muzne i opreme za mlijeka i hranidbu životinja u smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.
GEA WestfaliaSurge Croatia d.o.o.
Ulica Josipa 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 1 27 55 111, Fax: +385 1 27 74 255 Mobitel: +385 91 27 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr
NaturaAgro d.o.o., 16, 48350 tel. 048/812155, 091/1500273 centri Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel. 091/2755116, 091/6880769
tetanija - akutna hipomagnezisemija
tetanija je akutna bolest krava muzara koja nastaje u nakon dugog boravkakravau stajii suhe hranidbei u vezije
s naglim prelaskom sa suhe hranidbe na obilnu proljetnu pašu
Piše: Prof. dr. se. Vlatko
MJada proljetna trava sadržava velike vode, minerala kalija i lako probavljivih ali je siromašna energijom (ugljikohidratima) i magnezijem, što je veoma važno u nastanku tetanije. Moderna ratarska tehnologija, koje je sastavni dio intenzivna gnojidba mineralnim gnojivima (NPK) bez dodatka magnezija, postupno umanjivati zalihe magnezija u tlu, od toga biti manje magnezija u biljkama, a time i u organizmu krava pa do u odnosima kalcija, fosfora i magnezija u krvi, što u krava biti izražena tetanijom. Problem magnezija osobito dolazi do izražaja na kiselim tlima uz neprimjerenu gnojidbu (gnojovkom), kojom se još kiselost u tlu. Tako biljna masa postaje siromašna magnezijem, što u krava uzrokuje nedostatak magnezija, odnosno ravnoteže kalcija, fosfora i magnezija. Pojavi bolesti pogoduje nepravilna hranidba krava, u kojoj su dio obroka žitarice (kukuruz, pšenica, zob, posije) i silaža, a manji udio suha voluminozna krma (sijeno, otava,
slama, kukuruzinac). Nastanku bolesti pogoduju i nagla promjena barometarskog tlaka, hladno i vlažno vrijeme, danju a tjeranje krava pri izgonu na pašu, grub postupak s kravama za vrijeme mužnje, strah i druga stresna stanja.
Simptomi
Bolest se pojavljuje u tijeku drugog tjedna paše, i to nekoliko dana nakon promjene vremena. Prije napada krava je potištena, ne jede, mnogo leži, lijeno se opada. Napad uslijedi 1 • 2 dana poslije. Krava se uzbudi, veoma je uznemirena i uplašena, pokatkad pokatkad u jasle, bode
susjedne krave i grize oko sebe. Kad nastupi tetanija, se lica i krava djeluje divlje, ima proširene zjenice, škripi zubima, slini, a na usta joj ide pjena. Pokoji u ramenom se trza, drugi su vrat je cijelom dužinom glava ispružena, a uši podignute i Krava ima podignut rep a stražnje noge i raširene. Krave koje stoje jedva se a svaki podražaj uzrokuje trzanje i napetost tjelesne muskulature. Tjelesna temperatura je u granicama normale, a bilo i disanje donekle su ubrzani. U težih napada tetanije krava se sruši i leži na boku, povremeno dobiva napadaje
tetantjaja akutna bolestkrava muzarakoja nastajeu nakondugogboravkakrava u staji i suhehranidbe
maše i udara nogama, stenje, koluta Zbog snažnoga bronha može se u ugušiti ili pasti u komu. Bolest traje kratko, u težim i bez krava ugiba za nekoliko sati, a lakši traju nekoliko dana. U krava koje dobiju tetaniju uvijek se poremeti rad buraga, što se znakovima indigestije.
Ako krava oboli na paši treba je smmt1 aplikacijom trankvilizatora, a potom žurno dopremiti u staju ili je smjestiti pod nadstrešnicu i tada hitno pozvati veterinara, koji odmah s (dati u venu otopine s kalcijevim i magnezijevim solima i glukozom). Žurno treba u venu dati infuziju magnezijevih i kalcijevih iona (daje se 40 g kalcijeva borglukonata i 15 mg magnezijeva klorida otopljenog u 500 mi vode ili 20%glukoze kravi tjelesne mase 500 kg). Aplikaciju spomenutih soli u venu treba provoditi polagano, odnosno tijekom 10 minuta (udar kalcijevih iona na srce može biti koban ako se spomenuta otopina brzo aplicira). Prije intravenozne aplikacije spomenute otopine sa solima potrebno je parenteralno dati kofein ili pentavet. Aplikacija magnezijevih preparata u venu može biti opasna jer magnezijev ion provodnost atrioventrikularnog i ventrikularnog sustava. Potpuni uspjeh u postiže se davanjem 50 g magnezijeva oksida u koncentrirani dio obroka. životinje treba nekoliko dana držati u staji. Kad je tijek bolesti veoma brz, veterinar ne stigne pa krava ugiba. Oboljele krave ne treba ako su nastupile komplikacije, tj. propadanje tjelesne muskulature i jetara.
Preventiva
Bolest se pravilnom i uravnoteženom hranidbom krava, osobito u tijeku zime, i postupnim privikavanjem na pašu. U zimskom razdoblju kravama treba osigurati kvalitetno livadno sijeno ili sijeno leguminoza (djetelina), zatim u obrok treba davati mineralni dodatak (VAM i druge oblike vitaminsko-mineralnih ili samo mineralnih dodataka). Posebno treba voditi o visoko i gravidnim kravama jer su njihove potrebe za mineralnim tvarima veoma velike. U na pasivanja, prvih 1O dana, krave treba postupno privikavati na pašu, umapostupno udio suhe krme a udio paše, odnosno trave. zrnate hrane i koncentrata treba umanjivati, a dobro je kravama davati manje repinih rezanaca i obilno mineralnog dodatka u hranu. Ako se pašnjak intenzivno iskorištava, valja gnojiti mineralnim gnojivima koja sadržavaju magnezij (dolomitno
li,st 05/2009.
Spremanje sijena, sjenaže i silaže od lucerne
Sušenjem sijena lucerne gubici se mogu popeti i na 30 pa i više posto prinosa, što jasno na gospodarsko spremanjakrme
Piše: Josip Haluška, dipl. ing., HSC
Spremanje krme predstavlja posao kojim se proizvedena krmna kultura pretvara u hranu koja se pohraniti kravama i u velikoj mjeri može utjecati na njezinu kvalitetu, njezinu pogodnost za potrošnju, ješnost ali i na gospodarske proizvodnje krme i mlijeka.
Dobro sijeno lucerne može sadržavati i 20% sirovih proteina, ali nakon izlaganja kiši ili ako je presušeno može pasti na 11 pa i znatno manje posto. Proizvedena
zelena masa lucerne i košena u pravo vrijeme može biti spremljena kao sijeno ili kao sjenaža, odnosno silaža.
Vrijeme košnje
Prvi posao kod spremanja lucerne je košnja, i to bez obzira na to sprema li se kao sijeno, silaža ili sjenaža. Treba voditi da se košnja lucerne obavlja u optimalnim rokovima s obzirom na ostatak biljne hrane u biljci kojom se mora osigurati novi rast zelene mase. Košnja u doba minimalnih rezervi u lucerni može uzrokovati teže posljedice po proizvodnju
te kulture. Košnja u nepovoljnom vremenu sa stanovišta sadržaja hranjivih tvari za stoku može izazvati pad prinosa mase lucerne.
Tri tjedna nakon rasta, kada je biljka visoka od 18 do 24 cm, u stadiju cvatnje, sa 6 ili 7 internodija stadij je najniže Maksimum akumulacije je u doba pune cvatnje. Kako je to stadij manje pogodan za proizvodnju kvalitetne krme, mora se odrediti optimalno vrijeme optimuma za biljku i optimuma za stoku, a to je vrijeme za košnju kada
je od 1/10 do 1/2 biljaka lucerne u cvatu. U to su doba korjenove rezerve blizu maksimuma. Na financijski uspjeh u proizvodnji lucerne znatno kvaliteta krme, zato se spremanju lucerne mora posvetiti vrlo velika pažnja. Spremanjem lucerne masa pojedene krme se 18%u odnosu na stanje ako je stoka pojede kao zelenu.
Ispravno spremanje lucerne pravodobnim košenjem, ispravno provedenim. Nepravilna košnja uzrokuje veliko trunjenje koje sadržava polovicu suhe tvari i oko 75%prinosa proteina, kao i dio minerala i vitamina, dok stabljike sadržavaju više sirovih vlakana. Osim toga, navedeni tehnološki na boju sijena koja kod dobroga kvalitetnog proizvoda mora biti zelena, a gubi se ako pokošena masa ostane dulje na suncu. Na kvalitetu sijena lucerne osobito štetno djeluju kiša i postupci s odviše osušenom masom.
Spremanje sijena
Sijeno se sprema sušenjem do 20% vlage. Sušenje sijena do te vlažnosti vrlo je povezano sa znatnim gubicima u hranjivoj tvari. Povoljnija je varijanta konzerviranja od sušenja lucerne na polju. Kod dosušivanja, košnja se obavlja kod sadržaja vlage od 35 do 45%,a zatim se dosušuje u sjenicima za dosušivanje hladnim ili toplim zrakom. Kod takvog spremanja masa vlažnog sijena za dosušivanje ne smije biti viša od 1,8 do 2,5 m, s tim da ukupna masa sijena u takvom sjeniku ne smije biti viša od 5 m.
Za spremanje 1200 tona dugog sijena treba osigurati oko 15.000 m 3 prostora pod sjenicima s za dosušivanje sijena, za balirano sijeno oko 6200 m3, a za sjeckano sijeno od 5000 do 5300 m 3 prostora u sjeniku.
Tablica 1: Prostorpotrebanza pojedinitip st/ena i težina m3/toni i kg/m3
Tipsijena Potrebanprostorpo toni Težinam 3 sijena m3 kg
Dugosijeno
Mljekarski list 05/2009.
12,2- 12,35 81 - 82
Baliranosijeno 5,13 195
Sjeckanosiieno 4,10 - 4,35 244 -230
Tablica2: Gubici suhe tvari kod spremanjasijena
Vrsta kulture S adržai suhe tvari, % Gubici,%
Trave
Lucema sušena
Gubici kod spremanja sijena
Kod proizvodnje i spremanja sijena nastaju dosta veliki gubici. Gubici su kod pripreme sijena u najboljim uvjetima od 12 do 20%,a mogu iznositi 25 pa i 50%. Normalni su gubici kod od 2%do 6%.Postupak sušenja sijena u sjenicima ne na gubitke tijekom i gubitke na polju može smanjiti od 30 do 50%.
zelene mase smanjuje vrijeme spremanja za jedan dan i smanjuje gubitke od 6%do 8%.
Kombinacija sa sušenjem 65 - 70 21 86 16
u sjemc1ma smanjuje gubitke za daljnjih od 6%do 8%.
Spremanje silaže
Ako klimatski uvjeti onemoguuspješno spremanje sijena dosušivanjem, kod sadržaja visoke vlage od 35% do 45%, najbolje je rješenje siliranje provenute mase sa sadržajem vlage 35% i 75%. Prava silaža proizvodi se od zelene mase sa 30%suhe tvari. U pravilu se takva silaža ne proizvodi od lucerne i trava, jer su visoki gubici kod spremanja a fermentacijski procesi stvaraju silažu neugodna mirisa. Osim toga, i prevoženje materijala
RATARSKE I KRMNE KULTURE
osjetno je skuplje. Znatno su bolje silaže sa srednjom vlagom 55%i65%.
Ovisno o tehnici, kod spremanje silaža i sjenaža nastaju gubici i u odnosu na kvalitetu. gubici suhe tvari na polju se od 2%do 13%u ovisnosti o postotku vlage, a gubici kod spremanja iznose od 2% do 23% ovisno o tipu silosa. Proizvodnja dobre silaže od lucerne ovisi o ispravnoj košnje i spremanja, pri treba ispravno ocijeniti sadržaj vlage, stanje zrelosti, dužinu rezanja biljke, i ako je potrebno, dodavanja sredstava za konzerviranje. Dužina rezanja kod silaže sa 65%vlage se oko 12,5 mm. Nakon smještaja mase za siliranje ona se dobro ugazi, zatrpa a dalje se postupa kao sa svakom drugom silažom. U odnosu na sadržaj vlage, gubici kod pripremanja lucernine silaže od uvenule mase sa sadržajem vlage su 65%, a i rezultati hranidbe krava tom silažom su Silaža od uvenule mase lucerne sa 65% vlage tijekom gubi od 6%do 12%,a ako se u nepropusnim silosima gubici se mogu smanjiti na 4%.
Spremanje sjenaže
Sjenaža je spremljena masa lucerne sa sadržajem vlage 40% i 50%. Gubici tijekom za sjenažu sa 54% suhe tvari iznose svega 1%. Tako mali gubici uvjetovani su ranom košnjom, kratkim sjeckanjem, brzim punjenjem silosa te rasporedom materijala u silosima. Ako se punjenje silosa produlji sa 1 na 8 dana, gubici se 6%. Potpuna zamjena sijena sjenažom lucerke u proizvodnji mlijeka uz dodatak suhog kukuruza nije negativno djelovala u hranidbi, ali je smanjila hrane ako je uz sjenažu bio silirani mljeveni kukuruzni klip. Za pravilnu hranidbu krava muzara u njihov obrok uz
Tablica3: Utjecajdoba dana na processušenja
Doba dana Vrijeme sati suhe tvari, %/sat Jutro 6,30 - 9,30
Kasno jutro
Tablica4: Promjenenakupljanjasuhe tvari tijekomsezone
Mjesec
Svibanj
Lipanj
Srpanj
Kolovoz
Rujan
sjenažu treba i sijeno, s tim da sirovih krmiva bude najmanje 40% suhe tvari obroka. Krave hranjene sijenom postizale su proizvodnju mlijeka od krava hranjenih silažom ili sjenažom lucerne.
Pripremanje sjenaže obavlja se metodama košnje, uz
eventualno i trganje što 24 sata ubrzava postizanje stanja pogodnog za siliranje. Nakon košnje, u ovisnosti o klimatskim prilikama, masa se dva ili više dana ostavlja na polju. Može se da se zelena masa suši 1%/sat. Krma se pritom može okretati, osobito je to nužno kod debelog otkosa. U
Siliranjeili baliranje(rolobale)djetelineobavljase sa 40% do 45% suhe tvari
ne prevrtanja takva otkosa gornji se sloj jako suši a donji neznatno, je provenuto a stabljika još žilava. Kako bi se izbjegnule greške, najbolje je kontrolirati stanje suhe tvari. Kada ona dosegne oko 50% (40% - 50%), treba sa siliranjem. Posve je jasno da na tijek mase i dnevna temperatura, pa se proces sušenja mijenja tijekom dana.
Za lijepog dana, u razdoblju od 6,30 do 19,30 sati u pokošenoj masi može se suhe tvari oko 13%. Sušenje je neznatno. Za toplih dana je dnevni porast suhe tvari u masi koja se suši do 16%.S obzirom na to da su temperature zraka i relativna vlažnost, kao i insolacija uz vlagu tla osnovni sušenja, to je razumljivo da se brzina suhe tvari tijekom mase mijenja tijekom sezone.
Navedeni podaci vrijede nito, jer predstavljaju vrijednosti za niz kultura. Lucerna kao bogata leguminoza vene sporije, pa se smatra da u nedirnutu stanju na sat suhu tvar 0,33%. Ako se suhe tvari od 60%do 70%,siliranje se može nastaviti no moramo biti oprezni, jer se ta prosušena masa može silirati samo u nepropusnim silosima. U propusnim se silosima ona može zapaliti. Osim toga, gornji sloj silaže mora biti od svježe mase i silos se mora odmah nepropusno zatvoriti.
Kako bi se izbjegli problemi kod sušenja, na temelju meteoroloških prognoza treba predvidjeti broj kišnih dana po razdoblju košnje i po kositi kada se razmjerno lijepo vrijeme. Male oborina i kišni dani ne u mjeri na kvalitetu sjenaže, pod uvjetom da se objektivno kontrolira nakupljanje i masa nakupljene suhe tvari. Ako se
proizvodi sjenaža s manje od 55% vlage, su gubici u tijeku spremanja (na polju i tijekom košnje), a i iskorištavanja suhe tvari kod sjenaže je manja nego kod silaže sa 55%do 65% vlage. Osim toga, postoji moguda se kod fermentacije takve mase stvori sjenaža, zbog temperature. To povetemperature izaziva promjene proteina i smanjuje hranjivu vrijednost sjenaže. Duga povesadržaj suhe tvari ali i gubitke hranjivih tvari na polju.
Voluminoznu hranu s polja treba skidati u fazi rasta i u optimalnom stadiju razvoja. Prvi otkos djeteline u pravilu ide u silažu, drugi otkos u sijeno ili sjenažu, a otkos u sijeno. Košnja se obavlja u skladu s vremenskim prilikama. Kasna košnja
udio vlakana a smanjuje udio proteina i hranidbenu vrijednost krmiva. Voluminoznu krmu treba skidati kod postotka vlage. Siliranje ili baliranje (rolobale) djeteline obavlja se sa 40% do 45% suhe tvari, a sijeno se balira sa 15%.
Ako se silaža i sjenaža spremaju u silose, siliranu masu treba isjeckati, dobro nabiti - gaženjem traktorom istisnuti zrak. Silos treba brzo napuniti i prekriti ga folijom. Proces fermentacije traje tri do tjedna, kada se može koristiti nova silaža. Izuzimanje silaže iz trapa treba biti jednakomjerno po cijeloj širini silosa. silosa ovisi o potrebama, odnosno o stada.
Što se spremanja silaže i sjenaže, velike farme spremaju u silose, male obiteljske farme sjenažu spremaju u rolobale a silažu u velike -
Mljekarski hst 05/2009.
Sudanska trava
Obradatla
Piše: Dr. se. Darko Uher
Sudanska trava jako isušuje tlo i osiromašuje ga na dušiku (nitratima), zbog je ona loš predusjev jaroj pšemc,, repi , kukuruzu, ali za tikve i krumpir i dobar za duhan i povrtne kulture. Pri izboru predkulture za sudansku travu treba imati na umu da ona voli plodna tla, bogata dušikom, fosforom i kalijem, dobro i koja obiluju dobrim zalihama vlage. Sudanska je trava u razdoblju vrlo osjetljiva na korove, zato parcela treba biti nezakorovljena. Dobri su predusjevi za sudansku travu grahorice, smjese mahunarki i ozimih strnih žitarica, posebice zob u smjesi s mahunarkama, krumpir, kukuruz za zrno, ozime i jare kulture za zrno.
Sudanska trava može se uzgajati kao glavni, naknadni i postrni usjev, pa je osnovna obrada tla (vrijeme i dubina) uvjetovana rokom sjetve. Glavni rok sjetve koristi se za proizvodnju sjenaže i silaže, a naknadni i postrni za hranidbu životinja zelenom krmom ili sijenom. Osnovna obrada tla za sudansku travu, za sjetvu u glavnom roku obavlja se ujesen na 30 • 35 cm, a predsjetvena priprema u Za sjetvu sudanske trave kao naknadnog usjeva, kada su predusjevi ozimi krmni osnovna obrada tla obavlja se u (tijekom svibnja) na dubinu 20 - 25 cm, a predsjetvena priprema je neposredno nakon osnovne obrade. Kod postrnog roka sjetve, osnovna obrada tla obavlja se na 1520 cm dubine, a predsjetvena priprema nakon osnovne obrade
(obaviti ako je u istom danu kada i žetvu strnih žitarica). Osnovni je cilj obrade, s kasnijim rokom sjetve, vlage tla. Gnojidba su gnojidbe sudanske trave u mineralnih gnojiva, njihove primjene i odnosu hranjivih elemenata (NPK). Od brojnih mjera utjecajnih na produktivnost i krmnih biljaka postiže gnojidba. gnojidbe je prije svega biološkim svojstvima biljne vrste i njezinih potreba za hranjivim tvarima, a ovisi i o sadržaju hranjivih tvari u tlu. Brojna istraživanja potvrdila su visok stajnjaka u gnojidbi sudanske trave - pri unošenju 1520, 30 - 35 i 40 tiha prinos krme se 23 - 38, 30 - 32 i 45 - 49%. Sudanska trava, kao i druge trave,
U aridnimuvjetimai pri suhom ratarenjuuspješnose uzgajajukrmni
sirak i sudanskatrava za proizvodnjuzelene krme, silaže i sjenaže.
Sudanska trava ima sposobnost busanja, regeneraciju poslijekošnje,tolerantnostprema suši i genetskipotencijalza visok prinos biomase (zelene mase, suhe tvari i hranjiva po jedinici površine)
regeneracije ili ispaše više puta tijekom vegetacije zahtijevaju velike hranjivih tvari. S prinosom zelene krme od 100 tiha sudanska trava za vegetacijskog razdoblja iznosi oko 500 kg/ha dušika, do 200 kg/ha fosfora i više od 450 kg/ha kalija. je da sudanska trava za formiranje jedne tone suhe tvari potroši 20 i 22 kg dušika, 8 - 10 kg fosfora i oko 20 kg kalija. Na osnovi podataka znanstvenih istraživanja i proizvodne prakse, pri navodnjavanju primijeniti za sudansku travu se mineralnih gnojiva:
a) u proizvodnji krme 250 - 300 kg/ha N, 90 - 120 kg/ha P2 0 5 i 6090kg/haK 2 0
b) u proizvodnji sjemena 120 - 1SO kg/ha N, 90 - 120 kg/ha P20 5 i 6090 kg/ha K20.
Zbog osjetljivosti sudanske trave na sintezu HCNspoj eva, pri gnojiva se gnojidba sudanske trave sa 80 - 140 kg/ha N, 50 - 60 kg/ha P2 0 5 i 70 - 80 kg/ha K20. Cjelokupnu PKgnojiva i do 1/3 N-gnojiva treba unijeti ujesen osnovne obrade tla, zatim 1/3 N-gnojiva unijeti predsjetveno i preostalu 1/3 Ngnojiva ostaviti za prihranjivanje usjeva.
Suzbijanje zemljišnih štetnika
Zajedno sa sjetvom u trake ili po cijeloj površini, prije pred,ll[jelvm·ki h~I 05/20()<).
sjetvene pripreme treba unijeti zemljišne insekticide, radi smanjivanja populacije zemljišnih štetnika sovice) na tolerantan broj koji uzrokovati znatnije smanjenje broja biljaka po hektaru. Ova mjera se jedino ako se prethodnom analizom zemljišnih proba utvrdi populacija zemljišnih Tretira se deponatora na a unose se insekticidi koji se koriste i pri sjetvi kukuruza.
Vrijeme sjetve
Optimalan rok sjetve jedan je od vrlo važnih u sustavu mjera usmjerenih na ostvarivanje visokih prinosa. Sudanska se trava u uvjetima naše zemlje može sijati kao glavni, naknadni i postrni usjev. Proizvodnja sudanske trave iz glavnog i naknadnog roka sjetve koristi se za zelenu krmu i silažu, a iz postrnog roka uglavnom za zelenu krmu. Poznato je da ranija sjetva kod jarih kultura pokazuje niz prednosti, jer se dobro koriste akumulirana zimska vlaga i hranjive tvari iz tla, je klijanje i nicanje, manja je opasnost od korova, bolesti i glavna je prepreka za ranu proljetnu sjetvu sudanske trave potreba za toplinom. Brojna istraživanja pokazala su da sjeme sudanske trave vrlo sporo klijati i nicati pri zagrijanosti tla 8 -10 °C na dubini sjetve, pri 1416 °C klijanje sjemena je brže, a najintenzivnije je pri 28 - 30 °C.
Stoga se sudanska trava sije od 10. travnja (glavni rok sjetve), kada je tlo na dubini sjetve sjemena zagrijana na 10 - 12 °C, pa sve do sredine srpnja (postrni rok sjetve). Sjetva sudanske trave u glavnom je roku od 1O. travnja do S. svibnja, u naknadnom roku nakon skidanja ozimih krmnih (graška, grahorice u kulturi ili u smjesi sa strnim žitaricama, krmnih repica, zelene raži i dr.), od 5. svibnja do 1O. lipnja (nakon skidanja povrtlarskoga graška), i postrni od 20. lipnja (nakon najranije žetve ozimog pa do srpnja. Sjetva sudanske trave poslije 15. srpnja nema ekonomskog opravdanja, jer se ne mogu prinos i krme. U kasnijim rokovima sjetve, zbog viših i povoljnijih temperatura, sudanska trava ima intenzivniji porast, brže prelazi u generativnu fazu, vegetaciju, pri ostaje manja u porastu što rezultira manjim prinosom krme. prinos postiže se u prvom porastu, što se biologijom vrste i vremenskim uvjetima u tijeku vegetacije. Sudanska trava sije se uskoredno i širokoredno. Uskoredno na 15 - 20 cm razmaka (za zelenu krmu i sijeno), širokoredno na 30 cm razmaka (za silažu), odnosno na 40 - 50 cm (za sjeme), na 70 cm zbog korištenja i silokombajna koji su namješteni na taj razmak.
sjemena sjemena po jedinici površine ovisi i o razmaku redova sjetve, roku sjetve, uzgajanja i iskorištavanja, preciznosti u sjetvi i opskrbljenosti tla vodom (s navodnjavanjem ili bez navodnjavanja). Potrebne su manje sjemena sudanske trave pri uskorednoj u odnosu na širokorednu sjetvu, u ranijima u odnosu na kasnije rokove sjetve busanje), u smjesi u odnosu na sjetvu, u sjetvi za proizvodnju silaže, te proizvodnju sjemena u odnosu na proizvodnju zelene krme, pri korištenju preciznih u odnosu na u suhom ratarenju u odnosu na navodnjavanje. Stoga se sudanska trava sije u 20 - 30 kg/ha, u ovisnosti o upotrebnoj vrijednosti sjemena.
Dubina sjetve sjemena sudanske trave je 3 -4 cm, a na jako suhim, lakim i propusnim (pjeskovitim) tlima do 5 cm. Od hibrida za sjetvu koristiti SUSU. Njega usjeva sudanske trave, kao i kod drugih poljoprivrednih kultura, kompleks
mjera usmjerenih na poboljšanje uvjeta rasta, razvoja i dobivanja visokih prinosa. Obuhvazaštitu od pokorice, nu kultivaciju, zaštitu od korova, prihranjivanje, navodnjavanje i dr. kultivacija
Kod širokorednih usjeva sudanske trave glavna pažnja se održavanju redova (od korova) i njihovu održavanju u rastresitu stanju. Cilj je kultivacije, sve do sklapanja redova, vlage u zemlji što pridonosi formiranju visoko produktivnog usjeva sudanske trave. Zaštita od korova
Velike štete usjevu sudanske trave mogu nanijeti korovi. Zakorovljeni usjev (korovima male hranjive vrijednosti) ne samo da snizuje prinos i hranjivu vrijednost krme, i negativno i na
proizvoda (mlijeka, mesa), a mogu se i karantenski korovi, kao što je ambrozija, koja neposredno na zdravlje životinja, posebno podmlatka. Zaštitu od korova treba zapos pripremom tla za sjetvu i nastaviti dalje, sve dok biljke sudanske trave ne budu u fazi busanja, kada prolazi opasnost od njihova ugušivanja korovima. Dobri rezultati u zaštiti od korova postižu se rednom kultivacijom, a najbolji usporedno s zaštitom i primjenom kemijske zaštite, herbicidima. U principu, koriste se isti herbicidi kao za kukuruz i sirak, ali se pažnja na nešto blaže doze i poštivanje vremena primjene herbicida zbog osjetljivosti sudanske trave na primjenu herbicida. Osim herbicida, ulogu u smanjenju zakorovljenosti parcele imaju svi vidovi obrade tla, pravilan plodored usjeva i higijena parcele, putova, kanala i Herbicidima tretirati poslije sjetve a prije nicanja sudanske trave, i to korištenjem herbicida protiv širokolisnih i uskolisnih korova. se koristi herbicid na bazi terbutilazina (Radazin TZ-50). Ovaj se herbicid primjenjuje ujednom prohodu najkasnije 1 - 3 dana poslije sjetve a prije nicanja sudanske trave u 1,5 - 2,5 L/ha. Navedenim herbicidom mogu se tretirati samo trake u zoni biljaka (oko 20 cm), dok se korovi u uništavaju s obvezne 2 - 3 kultivacije. Ovim se postiže ušteda herbicida - potrebno je svega 1/32/5 doze koja se koristi pri tretiranju cijele površine, ovisno o nom razmaku 70 ili 50 cm. Tretiranje se obavlja zajedno sa sjetvom dodatkom prskalice na traktor i iza sjemena. Tretiranje herbicidima poslije nicanja sudanske trave do faze 3 - 5 listova obavljati u slabijeg
djelovanje Radazina TZ-50, pr. zbog suše. Korektivno se protiv širokolisnih korova mogu koristiti herbicidi na bazi 2,4-D do faze 3 - 5 listova sudanske trave. Dikocid super koristi se u dozi 1 Uha, a Dikocid u dozi 1-1,5 Uha. U ovom je pojava svijanja listova i privremenog zastoja rasta sudanske trave koja se ubrzo oporavlja. Deformacije su ako se porani ili zakasni s tretiranjem ili ako se doza. Izbjegavati hormonske preparate koji osim 2,4-D sadržavaju i neke dodatne komponente štetne za sudansku travu. Najopasniji su korovi koji ugrožavaju sudansku travu ambrozija i divlji sirak. U zaštiti protiv njih treba primijeniti sve preventivne mjere, posebno višekratnu obradu tla za uništavanje divljeg sirka. Agrotehnizaštitne mjere protiv korova u sudanskoj su travi kosidba, nje usjeva, uzgoj va i sl. Važna je zaštitna mjera protiv korova u usjevu sudanske trave primjena kosidbe. Pri ovakvom postupku korova ne posjeduje intenzivan rast nakon kosidbe, a usjev sudanske trave intenzivnom busanju postaje sve dnevni porast u povoljnim uvjetima doseže i do 10 cm.
Prihranjivanje
Sudanska trava ima izraženu potrebu za dušikom (tri perioda) u vrijeme busanja, intenzivnog porasta i u vrijeme izbacivanja metlica. Stoga prihranu sudanske trave mineralnim gnojivima treba obaviti prvi put kada ima 4 - 5 listova i nakon svake kosidbe ili ispaše, po fertirigacijom ili pak neposredno navodnjavanja. Na tlima nešto siromašnijim fosforom, sudanska trava daje visoke prinose krme pri prihrani NP-gnojivima (20 - 30 kg/ha aktivne tvari) poslije svake kosidbe.
•dvolinijski hibrid, FAO grupe 270-290
-stabljika srednJe visine, vrto otporna na polijeganje
•klip kratak, dovršen, s 14-16 redi zrna, izrazito zdrav
•zrno u tipu žutog zubana
•vrlo otporan na sušu
ROKOVISJETVE:
• za zrno do koncasvibnja
otporan na sušu
• za silažu do koncalipnja OSSK373
0.Ylalunitka 17.8
PotnJalll 174
N<MJV!rie208
Knvai 9,3
•dvolinijski hibrid, FAO grupe 380
•Stabljika otporan na sušu
•zrno u tipu tvrdog zubana
•visok sadržaj 110-10,5%1
•dobra hranidbena vrijednost, stoka ga rado jede
Održano prvo savjetovanje mlijeka
i Primorsko-goranske županije
županija bila je savjetovanjaza mlijeka
održanog u utorak,31. ožujka 2009., u Gackom otvorenom u
Piše: Nada dipl. ing., HZPSS
Organizatori savjetovanja bili su HZPSS - Odjel za i
odjeli
i Primorsko-goranske županije te Hrvatska mljekarska udruga (HMU), uz pokroviteljstvo Grada
Proizvodnja mlijeka u senjskoj županiji najvažnija je grana
poljoprivrede kojom se bavi od 4700 obiteljskih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih
Na
koje je odavno poznato kao intenzivan kraj, najprije se s novih tehnologija u pripremi krme, odgosjetvenom strukturom i sl., je uvelike pridonio mr. rodom s ovih prostora.
Organizatori su zadovoljni odazivom mlijeka, pri su iz županije po brojnosti, prije svega dobroj organiziranosti.
Skupu su se na obratili: Nada dipl. ing., HZPSS, rukovoditeljica PO senjske županije, uz pozdravljanje prisutnih i predstavljanje programa i Vera predsjednica Hrvatske mljekarske udruge, uz pozdravnu i kratak osvrt na stanje u mljekarstvu, te gospodin lvan zamjenik grada uz pozdravnu i službeno otvorenje savjetovanja.
Cilj savjetovanja bio je proizvomlijeka uputiti u proizvodnje kvalitetne voluminozne krme i optimalno korištenje raspoloživih resursa u proizvodnji, kako bi troškovi proizvodnje mlijeka bili što manji.
Stotinjak mlijeka iz triju susjednih županija sa zanimanjem su pratili teme: • proizvodnje voluminozne krme (Nikola Gržan, dipl. ing., HZPSS županija),
Mljekarski list 05/2009.
Stotinjak mlijeka iz tri/u susjednihžupanija sa zanimanjem su pratili predavanja
• Proizvodnja sira na OPG-u (Višnja dipl. ing., HZPSS županija).
Na kraju su postavljena aktualna pitanja vezana za cijenu mlijeka te novi državnih potpora.
da je sudjelovao u pregovorima oko cijene, predsjednik Udruge mlijeka KIM iz Karlovca gospodin Zdenko izložio je rezultate dogovora izmemljekara i MPRRRa, vezano za model cijene mlijeka i državne poticaje su izrazili bojazan od nove otkupne cijene, pogotovo oni manji.
Razvojna strategija problem i razvoja i dalje je stanje u raspolaganju zemljištem i parceliranost, što poskupljuje proizvodnju krme a time i mlijeka. Ako promatramo županiju, zabrinjavaju podaci daje u 2008. otkupljeno 12 mi!. litara mlijeka od 1300 što je 17% manje mlijeka i 25% manje nego godinu prije, a takav negativan trend nastavlja se unatrag nekoliko godina. Istina je da tome dobrim dijelom pridonosi i starosna struktura gospodarstava koja je nepovoljna i dio se neminovno gasi. problem je kad se gospodarstva gase zbog toga što nisu pronašla isplativost u proizvodnji mlijeka. Sigurno da se mlijeka morati u mjeri službama koje su im na raspolaganju, prije svega Poljoprivredno savjetodavnoj
službi, kako bi im se pokušalo da postignu
kvalitetu i a time i što bolju cijenu mlijeka. Skupu se obratio i gosp. Vladimir iz sirane u županiji - Runolist iz Krasna, te gosp. Mijo iz
PZ Eko-Gacka, koja proizvodi sir. lako su njihovi kapaciteti to su subjekti koji su u smislu osiguranja otkupa za broj a da pri tome i svoju, tzv. premiju koja ovisno o i kvaliteti može iznositi i do 50 lipa po litri.
Nadalje, u županiji aktualno je održavanje školovanja za zvanje mljekar-sirar u sklopu obrazovanja odraslih. Tu školu 22 mala sirara s cijele županije koji su se dokazali u proizvodnji sira, a školovanjem formalno ali i
konkretno obrazovanje. Gotovo svi polaznici škole su Udruge malih sirara županije koja djeluje od 2006. i svoje na promoviranje, edukaciju, korištenje poticajnih sredstava, te na legalizaciju proizvodnje. O školi, udruzi i poticajnim sredstvima skupu je govorila tajnica udruge.
Na kraju, prisutni su se složili da ovakvih i edukacija i razmjene informacija na regionalnom principu treba biti što više i da im i te kako treba u svladavanju strogih uvjeta na europskom tržištu.
Dakle, uz suradnju i razmjenu iskustava koje se najbolje postižu udruživanjem te suradnju sa službama koje biti poveznica s institucijama i ostalim subjektima iz poljoprivrede, lakše se i odgorezultati u
Ml.fekarskilist 05/2009.
Ovakvi prizoris pašnjaka prava su rijetkost
Obnovljena proizvodnja originalnog sira Trapista
Samostan Marija Zvijezda u Banjoj Luci, poznatiji kao samostan,po redovnicimatrapistimakoji su ga osnovali, ponovno s proizvodnjom siraTrapista
Piše: Zoran dipl. ing.
Opatija Marij~ Zvijezd.a samostan Je traptreda u Banjoj Luci. Utemeljio ga je prior Franjo Wendelin Pfanner 1869. godine dok su Bosnom i Hercegovinom još vladali Osmanlije. Godine 1869. sedam redovnika iz opatije Mariawald došlo je u Banju Luku i osnovalo samostan Marija Zvijezda.
Nekada
samostan na svijetu
Dolaskom u Banju Luku, prije gotovo 140 godina više od 200 redovnika zajednice, uz kontemplativni život, djelovalo je na kulturnom i gospodarskom podu svrhu života okolnog stanovništva. Tako su mnogi objekti - mljekara, sirana, sušionica za šljive, ciglana, kožara, mala elektrana, žitnica, pogon za proizvodnju ljepila i tutkala, rasadnik, suknara, kamenolom, tiskara, Jedara, pivovara, mlinovi na rijeci Vrbas, rasadnici, bolnica, škole, sirotišta i više od 30 raznih zanatskih djelatnosti. Oko samostana i od njega živjelo je nekoliko ljudi.
Do Prvoga svjetskog rata bila je to opatija reda u svijetu. Život samostana s nešto manjim brojem redovnika
Mljekarski list 05/2009.
nastavljen je u svom redovnom ritmu izmjene molitve, rada i odmora sve do svjetskog rata. Drugi svjetski rat i razdoblje nakon njega zadali su dosta velik udarac ovom samostanu, kada odlazi velik broj redovnika koji se kasnije nastanjuju u austrijskom samostanu Engelszell. Samostanu su oduzeti svi posjedi, pa i sama glavna zgrada. Mala skupina preostalih monaha, koliko je to u onim okolnostima bilo nastavila je život.
da su ostali bez svega, od biskupije im je povjerena novoutemeljene župe, kako bi imali barem neka sredstva za život.
Trapisti su monaški red, ime su dobili po francuskom samostanu "La Trappe", službeno se nazivaju "Cisterciti strožeg obreda", a karakterizira ih život kontemplativnom životu, prema geslu sv. Benedikta - "Moli i radi", pa je ovo preuzimanje župe i župnog pastoralnog rada jedini takav u
REPORTAŽA
svijetu, nužnost uzrokovana teškim prilikama. Poslije zemljotresa u Banjoj Luci 1969. godine, trapisti iz Banje Luke nastanjuju se u samostan u Kloštar Ondje ostaju do 1977. godine kada se u svoju obnovljenu crkvu i novu samostansku
Stanje nakon posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini još se više pogoršalo, velik broj stanovnika je protjerana danas se bilježi tek manji broj povratnika. Iako nekad Marija Zvijezda danas je najmanja zajednica reda u kojoj žive samo dva redovnika.
Obnovljena proizvodnja sira
Prije više od dvije godine pokrenuta je inicijativa oko obnove proizvodnje sira Trapista, ponosa i zaštitnog znaka ovog samostana u Banjoj Luci. Kako bi sir karakterizirali originalnost i tajnu njegova pripravljanja morao je a tko drugi nego netko od preostalih dvojice redovnika.
Tako se otac Tomislav naš i glavni tehnolog proizvodnje, uputio u opatiju Mont des Cats na sjeveru Francuske gdje se u sirani godinu dana izvorne proizvodnje ovog sira. Danas se u sirani 900 litara visokokvalitetnog mlijeka proizvedenog na farmi koju je osnovao
Caritas biskupije Banje Luke, uz drugih Caritasa iz Hrvatske i inozemstva. Osnovi cilj osnivanja zadruge, unutar koje je i farma muznih krava, bio je zapošljavanje ljudi koji su uslijed ratnih i poslijeratnih ostali bez posla i našli se u veoma teškoj situaciji.
Caritas veoma je zadužio cijelo
i odvažno u najtežim ratnim neprilikama svima, bez obzira na vjersku i nacionalnu
DraženkoBudimir- direktorzadruge koja proizvodi mlijekoza potrebeproizvodnjeTrapista
pripadnost. Radi uspješnijeg djelovanja, 1992. godine otvoren je ured u Zagrebu koji je prikupljao humanitarnu za najugroženije, pružao medicinsku a mnogima je bio jedini kontakt s najbližima. Nakon završetka rata osobito se Caritas posvetio obnovi i koliko-toliko normalnih uvjeta života. Pomaže obnavljati obiteljske i pomaže razvoj maloga gospodarstva, u svrhu je uspostavio zanatsku zadrugu, organizirao pomagao u školovanju mladeži, otvorio ambulantu za pružanje medicinske najugroženijima, uspostavljena je i patronažna služba koja obilazi stare, bolesne i Originalni sir od mlijeka s vlastite farme
Farma muznih krava u Aleksandrovcu, koja je sastavni dio zadruge je 2007. godine, kapaciteta 11 O muznih
krava i više od 50 komada rasplodnag podmlatka te stotinjak bikova u tovu. dio krme proizvode u sklopu zadruge, koja u zakupu ima 150 ha zemlje, iste one koja je oduzeta biskupiji nakon Drugoga svjetskog rata. Kako bi se ideja o putu mlijeka od polja do stola zaokružila, u kolovozu 2008. dovršena je sirana te dobivena sva potrebna dokumentacija za proizvodnju. U obnovi proizvodnje pomogao je i francuski profesor Roland Perrin, koji nadgleda proizvodnju istog sira u jednom samostanu u Francuskoj. Ovime je starija od jednog dobila svoj sretan završetak.Trapist se vratio svome i ponovno zauzeo svoje mjesto na stolovima onih koji znaju cijeniti rad vrijednih ruku monaha trapista, a njegov okus i tajna receptura daju nam za pravo naslutiti izvjesnu te da nikada više iz ovoga kraja.
li~t 05/2009.
ovitka® je moderan pokrov za prirodan i estetski izgled krova
a Valovitka® slovenskog Esal je se malom težinom, jednostavnom i brzom njom, dugim vijekom trajanja te visokom kvalitetom nog i ekološki savršenog materijala od cementa s ma.
(a® je od ekološkog materijala,vlaknocementa, ;a.stavljenod cementa, vlakanaza armiranjei lakšu obradu, vode i drugih dodataka. fizikalnai
a koja se odražavajudugim životnimv\ekom od 50 , rezultatsu švicarsketehnologijekoja se odlikuje xlišnjim iskustvimana izradekrovnihi fasadnih ;ementnih
,a je za sve vrste krovovana novim i dotrajalimstambenim a, društvenim, industrijskimi poljoprivrednimobjektimas 11 od najmanje7°. Valovitka®je ekološki savršena,estetski :1.na i ima jednake dimenzijekao stara od salonitapa je ajprikladnijaza zamjenu.
svojstvovlaknocementnogmaterijalaje "disanje".To >Vitka®reguliravlažnost u prostoru i time nastajanje izata.Tome dodatno doprinosi i ventiliranasljeme krova koji a vlage zajedno s toplim zrakom.
prednost Valovitke®je njezina raznim <imokolnostima.Otporna je na koroziju,a toplinu provodi 1 manjojmjeri. Promjenetemperaturena krovu ne izazivaju , jer je temperaturnorastezanje vrlo nisko. O:Jlikujese
i koja je kod s pet valova dopunjena sigurnosnimtrakamaugradenimu valove.
Valovitka®je dostupna kao obojena u masi, ali i kao površinskibojana u tamno i svijetlosivoj, crvenoj i smedoj boji, a dostupna je i kao neobojena Boja je matiranai krovu daje prirodan i estetski izgled.
Proizvodi hrvatskog sela
Piše: Gorana Holub - dipl. ing., HRT
Cilj sajma bio je predstaviti proizvode hrvatskog sela, dogovoriti i ugovoriti poslove, prodaju i kvalitetniju opskrbu koji do takvih proizvoda teže dolaze kao i promicati kulturno te seoske
Osim prodajnih izložbi hrane i rukotvorina i suvenira, na sajmu je održana i 3. izložba hrvatskih pasmina životinja, a održana je i smotra mladih
teladi "Bambino kup". U sklopu sajma održana su i dva okrugla stola s temama o "mjerama ruralnog razvitka u Europskoj uniji" te "dopunskim djelatnostima na poljoprivrednom gospodarstvu".
Poseban prostor na sajmu imale su Hrvatske šume, a radionice na otvorenom odnosile su se na šumu kao prijatelja sela, pod sloganom "Drvoje prvo".
Sva na sajmu "Proizvodi hrvatskog sela" pratili su nastupi društava.
Na sajmu su se, ostalih, predstavili i sira iz raznih dijelova Hrvatske. njima bilo je i OPG Branke i Nenada iz nedaleko od Slunja, s paletom proizvoda koje nude i u svojoj potkraj prošle godine otvorenoj kušaonici sira. Anka iz okolice Nove Gradiške predstavila je kozji sir (slani i dimljeni) ali i od kozjeg mesa - kozji kulen i kobasice. Bili su prvima u Brodsko-posavskoj županiji koji su s tom proizvodnjom. Kozarstvom se bave 11 godina. imaju stado od
25 grla. Pasmina je francuska alpina, prema Anke prikladna i za ispašu i za stajski uzgoj.
Nekoliko vrsta sireva predstavila je i Ana Marija iz Svetog lvana Zeline. Na gospodarstvu sada drže 12 krava. Ove godine u planu je izgradnja, odnosno adaptacija mini sirane nepovratnim sredstvima resornog ministarstva (75% sredstava za opremu i 25% za radove). Kapacitet mini sirane planiran je za proizvodnju i preradu mlijeka od 15 krava, tako da stado krava tek neznatno kaže gospo-
Prvog dana sajma održana je 3. izložba hrvatskih pasmina životinja. Marino Maružin iz sela Maružini, predstavio je boškarina
(kravu i tele) - izvorno istarska govedo. Udruga istarskog tovara predstavila je nekoliko grla te pasmine magaraca. Licenciranih je ukupno 150 tovara u Istri plus 50 koji nisu zavedeni u stado istarskog tovara, kaže predsjednik udruge Boris iz sela u južnoj Istri. Smatra da su poticaji (koji sada iznose 1.000 kn po grlu) niski i da bi ih, u svrhu te autohtone pasmine, trebalo
Hrvatskoga toplokrvnog konja dovezao je Vlado iz Varaždina. Vlasnik je ukupno 3 grla te pasmine koja kao kluba 'Varaždin 95" dresira za natjecanja. A posebno zanimanje posjetitelja, zadnjeg dana sajma, pobudio je nastup mladih na jezeru Bundeku - "Bambino kup".
Više od 350 poljoprivrednih gospodarstava iz cijele Hrvatske predstavila se travnja na 8. sajamskoj priredbi 'Proizvodi hrvatskog sela" održanoj na jezeru Bundeku. Sajam je održan pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja AH
Održanje u dvije kategorije - prvi za djecu od 4 do 8 godina i drugi za one od 9 do 15 godina.
Mladi simentalskog goveda Ukupno je predstavljena 18 mladih iz klubova Zagrežupanije. prema odazivu i sudjelovanju na toj priredbi, no prije svega sustavnim radom s mladim uzgoja goveda simentalske pasmine na ima rekao je Nikola Kostiha iz Hrvatskog stocentra (odnosno po novom nazivu Hrvatske poljoprivredne
Ministar dod1/elioje Ministarstva vlasnicima OPG-a koji su korisnicimjera ruralnograzvoja (foto:V Patko)
www.bio-pharm-vet.hr
• Podloge za ležišta
• Udoban gumeni pokrov za gazne površine
• Tuneli - sjenici
• Mreže za zaštitu od propuha
• V rata za zaštitu od propuha
.• Zavjese
Bio Pharm Vet d.o.o. za trgovinu i usluge u veterini Medvedgradska 1c
UHivatskoj su na snazi dva osnovna zakona koja reguliraju proizvodnju i kontrolu hrane, a to su Zakon o veterinarstvu (N.N. 41/07) i Zakon o hrani (N.N. 46/07). Iz Zakona o hrani proizašla su pravilnika vezana za proizvodnju i kontrolu hrane, objavljena 01.10. 2007. u N.N. popularno nazvana "Higijenski paket", a ga Pravilnik o higijeni hrane, Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla, Pravilnik o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla i Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdravlju i zaštiti životinja.
Objekti koji su registrirani prema odredbama Zakona o veterinarstvu bili su dužni do 01. 01. 2009. podnijeti ponovni zahtjev nadležnom tijelu (Uprava za veterinarstvo MPRRR-a)da se utvrdi s odredbama "Higijenskog paketa". dio "Higijenskog paketa" stupa na snagu 01.01.2009. ili s datumom pristupanja Republike Hivatske EU. Jedna je od bitnih odredaba koje stupaju na snagu od 01. 01. 2009. i sustava samokontrole u sve faze proizvodnje, odnosno HACCP-a.
Pravilnik o higijeni hrane donosi pravila o higijeni hrane za subjekte koji posluju s hranom:
• Glavnu odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane snosi subjekt u poslovanju s hranom (samokontrola).
• Potrebno je osigurati zdravstvenu ispravnost hrane kroz cijeli lanac prehrane.
• Održavanje hladnog lanca gdje je potrebno zamrzavanje).
• Provedba postupaka koji poveodgovornost subjekata u poslovanju s hranom (HACCP, DHP - pomaže u pravila o higijeni hrane)
• Utvrditi mikrobiološke kriterije i zahtjeve o nadzoru temperature. uzorkovanja i analiza.
• Sljedivost proizvoda.
Ova pravila primjenjuju se na primarnu proizvodnju i prijevoz, skladištenje i rukovanje primarnim proizvodima te prijevoz živih životinja.
Sastavni je dio "Higijenskog paketa" i Pravilnik o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla, koji se provodi da se utvrdi ispunjavaju li subjekti u poslovanju s hranom zahtjeve.
Službene kontrole
• Reviziju dobre higijenske prakse (kontrola podataka o lancu
Svi koji sudjelujuu jednoj ili više faza proizvodnjehrane, popularno
11Od polja do stola11 ' svakakosu upoznati s HACCP sustavom~
prehrane, izvedba i održavanje prostora i opreme, higijena prije, tijekom i nakon rada, osobna higijena osoblja, izobrazba, suzbijanje kvaliteta vode, kontrola temperature i kontrola hrane) i postupaka vezanih uz primjenu HACCP-a.
• Kontrolu zdravstvenog stanja životinja i upotreba lijekova, ispunjavanje higijenskih zahtjeva. • Mikrobiološku kontrolu mlijeka. Zdravstvena ispravnost i neškodljivost hrane posljednjih su godina postale bezuvjetan zahtjev kako kupaca tako i i narodne zakonske legislative. Povjerenstvo Codex Alimentarius (osnovano od FAO i WHO) promoviralo je HACCP kao znanstveno utemeljen, preventivan i troškovna najdjelotvorniji pristup sigurnosti hrane. HACCP(H - Hazard - Opasnost, A -Analysis -Analiza, CCritical - C - ControlKontrolne, P - Points - Hazard Analysis and Critical Control Points, Analiza opasnosti i kontrolne predstavlja struracionalan i sustavan pristup za analizu i upravljanje biološkim, Mljekarski list 05/2009.
kemijskim i opasnostima u cijelom prehrambenom lancu - od polja i farme do stola.
: ' ' Svrha HACCP : sustava je pro: izvod sigurnim i biti u · to dokazati.
Preduvjeti za uspostavu sustava temeljenog na HACCP su
4. Uspostaviti sustav i procedure nadzora u svim KKT.
5. Uspostaviti popravne radnje koje se poduzimaju kad nadzor pokazuje da pojedina KKT nije pod kontrolom.
6. Uspostaviti procedure za verifikaciju kako bi se potvrdila HACCPsustava.
7. Utvrditi dokumente i evidencije primjerene prirodi i opsegu posla koji pokazivati primjenu mjera navedenih u od 1 do 6.
Što se provjerava i na što treba Jbratiti pažnju?
• Konstrukcija objekta, lokacija objekta i vezanih prostorija (putovi kretanja osoblja, sirovine, poluproizvoda, gotovog proizvoda).
• Postoji li križanje putova? Tlocrt objekta - ucrtana kretanjaradnika, sirovina, poluproizvoda i gotovog proizvoda.
• Položaj proizvodnih linija, ukljuradne prostorije i prostorije za zaposlenike (sanitarni prostori, garderobni 11.fekarskili,st 05/2009.
• usluge, odlaganje otpada.
• Tehnologija i održavanje opreme (planovi evidencije o sredstva za edukacija).
• DDD mjere (planovi i programi za dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, mjesta postavljanja meka, zaštitne mrežice na prozorima).
• Osobna higijena zaposlenika (planovi nošenja zaštitne i i definiranje nedopuštenih predmeta u proizvodnji, pranje ruku ... ).
' ' sustava. osiguravamo preventivan pristup i koristimo prednosti dobre higijene, a to su: otkrivanje grešaka u samoj proizvodnji, dulji rok trajanja proizvoda, zadovoljan kupac dovodi nove, bolji radni uvjeti, moral zaposlenika, dobit, nost sa zakonskom regulativom.
Dakle, iz navedenog je da su koristi višestruke a istovremeno postoji i zakonska obveza.
Samo HACCPsustava nije besplatno, a onaj tko ga koristi mora biti i educiran. Naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave preradom vlastite sirovine (mlijeka, mesa, nisu dovoljno pripremljena za ovaj samokontrole, a i nije prihvatljivo za njihova skromna i mala gospodarstva primjenjivati ove sustave koji su prije svega primjenjivi u velikim proizvodnim procesima u kojima rade te je zarada dovoljna da pokrije i troškove i HACCP sustava.
Daleko od toga da na našim OPG-ima nije potrebna kontrola, ali se to može jednostavnije i rješavati putem dobre higijenske prakse za vrste proizvodnje.
Primjer uspješnog rješavanja ovog problema je korištenje dobre higijenske prakse za proizvodnju proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu, kojega je za potrebe svojih izradilo Združenje malih sirarjev Slovenije, a odobren je od nadležnih tijela i institucija.
Na svakom gospodarstvu koje mlijeko u sir i druge mliproizvode postoji napravljen za to gospodarstvo, a koje opet prema naputku iz vodi Dnevnik rada u kojem su vidljivi svi postupci rada te je pratiti sljedivost proizvoda. Istovremeno, intenzivno se radilo na edukaciji od polaganja higijenskog minimuma (Združenje) pa do certificiranih za sirare koje provodi slovenska savjetodavna služba.
pred našim proizvoali i nama savjetodavcima stoje veliki izazovi!!
Što se edukacije, nju smo za naše OPG-ove organizirano provoditi putem udruga malih sirara te je i sada u tijeku edukacija za odrasle sa stjecanjem zanimanja "mljekar-sirar" s upisom u radnu knjižicu na pet (5) županija, u koju su i savjetodavci specijalisti za sirarstvo. Do sada je diplomu steklo stotinjak naših OPG-ova.
Zadnjih pola godine, putem Saveza udruga malih sirara RH "SirCro" pripremamo se za izradu dobre higijenske prakse za proizvodnju proizvoda na OPG-u, ali pred nama je premalo vremena a puno posla. Dok je našim slovenskim kolegama za njegovu izradu trebalo više od godine, mi ga moramo napraviti u što roku kako bismo velike troškove našim OPG-ima koji bi nastali HACCP sustava, jer za sada alternativu
Piše: Mario
Stoga sam s mnogo volje, truda i istraživanja uspio pokrenuti prvi Hrvatski poljoprivredni forum na koji se svakog dana registrira sve više poljoprivrednika koji sudjeluju u raspravama, dijele svoja iskustva, pomažu jedni drugima savjetima, jedni od drugih te si na mnogo mogu oko problema vezanih uz poljoprivredu.
Forum je dosad skupio više od 80.000 komentara (postova) i ima više od 2400 kojih je svakim danom sve više.
Na forumu ima mnogo poljoprivredne struke, što onih sa završenom poljoprivrednom školom, do sa završenim poljoprivrednim fakultetima, hobi poljoprivrednika, pa do koji se bave poljoprivredom za vlastite potrebe.
U svi koji nisu nešto znali riješiti ili su zapeli u nekom problemu, a došli su na forum i izložili svoj problem, dobili su
Kako u današnjevrijemeništa ne može bez internetai sveprisutneinformatizacije,tako sam internetomuvidiokako u svijetu postojespecijaliziraniforumi kojise bave poljoprivredom
od drugih koji sudjeluju u raspravama te tako još jednom dokazali da Forum ima"snagu" i spojiti ljude u jednu veliku zajednicu te da na jednom mjestu mogu savjete vezane uz sve grane poljoprivrede. S pravom bi se moglo da se na forumu može mnogo iz iskustva drugih
Na forumu se teme vezane uz sve grane poljoprivrederatarstvo, vinogradarstvo, šumarstvo, mehanizaciju, popravke strojeva, savjeti oko kupnje, poljoprivrednim sajmovima i
Hranidba stoke, staje za krave, siliranje kukuruza, krmna bilje i travnjaštvo, teljenje krava samo su neke od aktualnih tema vezanih za i proizvodnju mlijeka. Najaktivnije se diskutira o temama vezanim za mehanizaciju, vo, ratarstvo, ali niti ostale teme ne zaostaju mnogo. Hvale vrijedna tema na Forumu odnosi se na kapitalna ulaganja, državne poticaje, kredite, cijene u ratarstvu i ostalim granama poljoprivrede. Poštovani kako biste aktivno sudjelovali u radu Foruma, registrirajte se na www.poljopri-
u suradnji s
CVIJET BAZGE
- za pohanje,
- Marija dipl.
ing.
bazga, prava bazga ili crna bazga (Sambucusnigra)
raste kao grm ili drvo do 8 m visine. velikoj ljekovitosti, kod nas se još uvijek koristi u malim pa se bere iz prirode. Važno je napomenuti da bazga mora biti iz ekološki dalje od prometnica, tvornica ili nja zbog tretiranja poljoprivrednih površina. Danas se u svijetu uzgajaju sorte bazge koje se koriste u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji ili kao ukrasne sorte. Grane bazge ispunjene su bijelom a listovi su neparno perasti s pet do sedam ovalnih, ušiljenih, plitko nazubljenih liski. Cvjetovi se pojavljuju nakon listanja. Bijele su ili blijedožute boje, skupljeni u paštitaste cvatove, takozvane tanjure, koji u promjeru mogu biti i od od 20 cm. Beru se za vremena, oko podneva, jer tada sadržavaju najmanje vlage. Suše se na sjenovitom i mjestu, npr. na tavanu. Suhi odvajaju se od peteljki ili ako se radi o rešetanjem tj. trljanjem cvjetova preko podloge. se u staklenim posudama ili u troslojnim papirnatim od cvjetova bazge znojenje, prekomjerne sluzi iz dišnih organa i Pogodan je za pijenje kod prehlade, gripe, kašlja, bronhitisa, reumatskih bolesti i tegoba s izbacivanjem vode iz organizma. Kod pripreme potrebno je 2 male, žlice cvjetova preliti sa 2,5 dL
i sirup
vode, poklopiti i procijediti nakon S - 10 minuta. Piju se 2 - 3 šalice tijekom dana, kod prehlade i kašlja medom.
Svježi cvatovi bazge mogu se iskoristiti pohani kao predjelo, prilog jelu ili desert. Operu se u vodi i dobro osuše na papiru te u tijesto onom za i prže u ne ulju. Za 12 cvatova bazge potrebno je 200 g oštrog brašna, 2 jaja, 2 vanilin 1 dL mlijeka, 1,2 dL bijelog vina (ili piva), malo naribane limunove korice i prstohvat soli. Bjelanjke je dobro posebno i dodati smjesi. Ukoliko pohanu bazgu služimo kao desert posipamo ju u prahu.
Kod nas se tradicionalno priprema i sirup od bazge. Ukoliko nemate neki svoj omiljeni recept,
evo jednoga: Pripremite 10 cvatova bazge, 1 L vode, 3 limuna, 2 dL octa, 1 kg Prokuhajte vodu i u dodajte ocat, limune narezane na ploške i cvjetove bazge. Ostavite smjesu 2 dana uz povremeno miješanje, a nakon toga procijedite kroz cjedilo i gazu. Dobivenu prokuhajte i ulijte u
SPAVATE LI DOVOLJNO?
V Caki osamsatimožebitinedovoljno
- Dr. Ivo Belan ------------------
na svakodnevnoj razini, pospani ljudi mogu pogreške, razbijati stvari, stvoriti odnose s obitelji, prijateljima i kolegama na poslu. mogu napraviti pogrešku s posljedicama (zaspati za automobila). To su ozbiljne stvari.
Laboratorijski pokusi pokazali su da se koji je prethodne vrlo malo spavao (tri do sata) može dogoditi da dana, kod otvorenih zaspe na dvije sekunde. Ako se za to vrijeme nalazi za automobila, to bi moglo tragediju.
pritisci društvenih obaveza (posao, obitelj, sportske aktivnosti, hobiji) su da nam je ostalo vrlo malo vremena za odmor i spavanje.
odrasla osoba treba spavati jedan sat za svaka dva sata u budnom stanju, što da ljudi treba oko osam sati spavanja Naravno, neki ljudi trebaju i ,iše a neki manje sna. Djeca i :inejdžeri trebaju oko deset sati. l\ko ste prošle spavali jedan sat nanje nego taj "dug" nosite J dan. Zbog toga vaša ,klonost da tijekom dana rnspati ili biti pospani postaje i taj se dug kao i svaki :lrugi mora vratiti.
Opsežno ispitivanje na više od nilijun osoba tijekom šest ~odina pokazalo je kako je 1edovoljno sna u snažnoj vezi sa Pokazalo se da je u ljudi 'vfljekarski list 05/2009.
koji su izvještavali da spavaju manje od sedam sati, vjerojatnost da umrijeti unutar šest godina bila znatno nego u onih koji su spavali sedam sati. Nakon godina daljnjih istraživanja, prvobitni nalazi još uvijek su na snazi. Premda potrebe za snom variraju, vjerojatnost da živjeti dulje je u osoba koje u prosjeku spavaju sedam sati. Istraživanja su potvrdila da se zbog nedovoljnog spavanja kognitivne vještine i obavljanje poslova, ali još više raspoloženje. Takve su osobe manje sretne, pod su stresom, su slabije, a kao rezultat mentalno i su iscrpljene. "dug spavanja" možemo da se bolje, sretnije, snažnije i vitalnije.
Ne možete "vratiti", "odraditi" veliki "dug spavanja" samo jednim dobrim snom. Morat "skupiti" spavanja što je više i, razumljivo, izbjegavati nagomilavanje s JOS nekim "dugom spavanja".
valja uzeti u obzir i biološki sat pojedinog Ako ste, na primjer, "ševa", jutarnja osoba, vaše stanje budnosti, koncentracije i svježine upra-
Mojoj se supruzi, dok leži na i gleda film na televiziji, dogodi da zaspe oko polovicefilma i probudi se kada je davno gotov. To su bezazleni ..
vo je u to vrijeme. Takvi ljudi rješavaju svoju potrebu za dodatnim snom ranijim odlaskom u krevet. "sova", osoba, možda zaspati ako ode u krevet rano i bolje u rješavanju "duga spavanja" ako ustaje što je kasnije. ako smatra da pati od ozbiljnog spavanja, razumljivo, ne bi trebao oklijevati zatražiti profesionalnu
agrometeorologija
Mr. se. Dražen
''Globalno zatopljenje''
Svjetskazdravstvena organizacijapotvrdilaje da svake godine zbog zraka u svijetuumire oko dva milijunaljudi. Posebno su ugroženioni u velikimgradovima.
Nažalost,to se odnosi i na Zagreb
Višegodišnjim mjerenjem temperature zraka je da je Zagreb znatno topliji od svoje oko-
lice. Naš je glavni grad postao tzv. toplinskiotok, a to da i on, kao i ostali gradovi, na globalno zatopljenje.
Posljedice globalnog zatopljenja posebno poljodjelce, jer nevremena i jakih vjetrova biti sve No, kako kiše biti manje, pojava suše u našim krajevima biti sve
Prisjetimo se, prošle je godine potkraj svibnja bilo iznimno
U Zagrebu je izmjereno 29 °C a u Osijeku i Gradištu 32°C.
Ovog se mjeseca ipak veselimo naglom rastu svega posijanog i No, pojava mraza vrlo brzo može promijeniti naše dobro raspoloženje. Da je tome tako govore i sveci Servacije i Pankracije. Naime, u hrvatskom puku postoji vjerovanje kako od 12. do 14. svibnja nije rijetko jako zahladnjenje. Spomenute svece zovemo "ledenim svecima" ili "svibanjskim ledenjacima". U 18. kad je klima bila znatno hladnija nego danas, "ledeni sveci" bili su
Otkupna cijena mlijeka se na temelju podataka o cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o srednjem eura za iste mjesece.
Na temelju vrijednosti otkupne cijene mlijeka se vrijednost masne jedinice ijedinice travanj2009. godine
1 2 3 4 5 (3x 4 I 100) cijenamlijeka cijena EU-25nabazi4,2%m.m. mlijekaEU-25na Godina Mjesec i 3,4%bje!. srednji HNB-a bazi4,2%m.m. i (eurocenti/kg) (kn/€) 3,4%bjel. (kn/kg)
UPCM = Ukupna ctfenamlijekana bazi 41 2% masti i 3A%
vMj = vrijednostmasnejedinice(45%udjelau UPCM)
vBj = vri/ednostjedinice (55%udjelau UPCM)
Tablica3. Vri/ednostiotkupnect/enemlijekaza travanj2009. godine
Ravnatelj, mr. se. Zdravko dipl. ing. agr.
.••, BIOdar
Tvornica hrane,Varaždin
Cijenjeni mlijeka!
NOVO NA TRžlŠTU!
U paleti proizvoda robne marke BIOdar predstavljamo vam novu skupinu proizvoda iz kategorije MINERALNO-VITAMINSKIH DODATKA.
Program MINERALNO-VITAMINSKIH DODATAKAosmišljen je u suradnji s tvrtkom Vindijad.d. koja si razvojem govedarske i mljekarske proizvodnje bavi od 1959. godine. Naš je dobre predispozicije grla u kvalitetno mlijeko.
B1Ovit6000
BIOvitS
BOVldar
Idealno izbalansiran odnos vitamina mikro i makroelemenata za optimizaciju obroka krava.
Sadržava niacin - za zdravu funkciju jetre.
Odnos Ca i P = 3 : 1.
Primjena: 80 - 200 grama po grlu dnevno, ovisno o proizvodnji mlijeka.
Dodatak za krave u suhostaju. pravilan razvoj ploda, lakše teljenje i optimalnu kondiciju krava u pripremi za laktaciju.
Odnos Ca i P = 1,1s : 1. doza: 100 - 200 grama po kravi dnevno.
Makropremiks za junad, izvor svih potrebnih vitamina i minerala za junad u tovu. aromom za bolju ješnost.
Primjena: So/ou izradi smjese za junad
RUMI-LU-pufer - NOVO I JEDINSTVENO NA TRŽIŠTU!
Specijalan pripravak za acidoze - kisele indigestije buraga, s puferskim
• Sadržava sodu bikarbonu, magnezijev oksid i živu kulturu kvasaca - za razvoj mikroflore buraga.
• Sadržava tvari za apsorpciju eventualnih mikotoksina iz hrane.
• pogreške u svakodnevnoj hranidbi koje uzrokuju acidozu (previše žitarica u odnosu na voluminozni dio obroka, nizak sadržaj celuloze zbo! nedovoljnog unosa voluminozne krme, previše usitnjena voluminozna hrana - nepravilna upotreba mikser- prikolice).
• Osigurava stabilnost probave i ima pozitivan u prevenciji bolesti papaka.
• Primjena: 150 - 170 grama grlo/dan u prvih 120 dana laktacije.
BIOdar vitaminsko mineralni dodaciizvor svih potrebnih vitamina i minerala za idealnu hranidbu životinja u visokoj proizvodnji mlijeka. Optimalnim odnosom vitamina i minerala postižete redovitu plodnost, stabilnost proizvodnje,zdravost i životinja. Za napredniju proizvodnju i profit!
Detaljnije informacije o asortimanu BIOdar zatražite kod mjerodavnog referenta. mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice hrane BIOdar na tel. 042/399-770 ili 399-704.
