Mljekarski list 6-2009

Visokovrijedanvita

... za dobru mlij ... za dobar rast

a, VETERINA

u suradnji s

Dukat

SADRZAJ

RATARSKE I KRMNE KULTURE

Trebaju li biljna i proizvodnja

jedna drugu? · REPORTAŽA

Nove staje u županiji ... AKTUALNO

Kupujte mlijeko s hrvatskih farmi______ 8

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

"Modni na farmi _____ _

Proizvodnja voluminozne krme na travnjacima - Zakon pravodobne košnje (prvog otkosa)

HRANIDBA

Osnovna voluminozna krmiva u hranidbi muznih krava __

VIJESTI

Djelatnosti Hrvatske poljoprivredne

agencije_______

Osnovana Hrvatska poljoprivredna komora______

TRŽIŠTE MLIJEKA

Europsko tržište mlijeka i proizvoda

TRŽIŠTE STOKE

Potražnja teladi i dalje od ponude __ 29

Naslovnica: Novootvorena farma obitelji Vrhovec iz Pluske (foto: A.

GOSPODARSTVO

Promjene u proizvodnji mlijeka, edukacija i stavovi naših ___ 32

VETERINARSTVO

Otpornost bakterija na antibiotike Alimentarna acidoza u tovne junadi __ _

Proljevi teladi ___ _

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Izbor i ocjenjivanje uzgojna valjanih

krava i junica_

IZLOŽBE

VII. izložba i aukcijska prodaja junica grada Velike Gorice __ 49

Održana 12. izložba "Slavonski Brod 2009." __ 52 Održana 9. izložba stoke i 11. izložba konja Krapinsko-zagorske županije "Zlatar2009."

OBITELJ I DOM 60-63

IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE

AGENCIJE otkupne cijene mlijeka za svibanj 2009. godine ______ 64

Sve je potrebno ponavljati kako je proizvodnja kvalitetna i da naši poljoprivredni cao i industrija, proizvode u okvirima propisanim zakonom. Ovo je tek otvorena tema i pozivamo vas ia i vi sudjeluj te u njoj, jer promocijom potrošnje mlijeka s hrvatskih farmi osnažiti sektor >rimarne proizvodnje, a mlijeka educirati kako sa svojim obiteljima svakodnevno uživati u mlijeku >roizvedenom na hrvatskim farmama.

Stoga vam uz ovaj broj Mljekarskog lista dajemo i prvi hrvatski za edukaciju mlijeka i proizvoda "Mlijeko iJa" s temom "Mlijeko s hrvatskih farmi". Svrha je promocija potrošnje mlijeka ; hrvatskih farmi, a na taj objedinjujemo interese svih segmenata hrvatske poljoprivredne proizvodnje prema >rincipu OD POLJADO STOIA, a to su ratarstvo, industrija, trgovina, kupci

i uredništvo: Zagreb, llica 31/111.tel.: 01/4833-349, fax: 01/4875-848. e-mail: hmu(,_vhrnu.hr. www.hmu.hr. MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, priprema i tisak: "Hlad", Pluska. Nikole Halpera 1. www.hlad.hr Mljekarski hst upisan Je u Upisnik HGK o izdawmiu i distribuc11i liska pod redrnrn bro1em 863.

mr, se. Ana prof. dr_ se. Zorun Zdenka dipl. i11g.,dr. sc. lvan dipl. oec mr. se. Goran KiS. mr. se. Natalija mr. se. Miljenko dr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Zoran Radan. dr. vet. mect , Arnelija Šipek, dipl. ing doc. dr. se. lgor dr. se. Darko Uher

Glavna i odgovorna urednica: Vera dipl. ing Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Vlasnik i Hrvatska m!Jekmska udruga. Zagreb. Uprava

Trebaju li biljna i proizvodnja jedna drugu?

Piše: Dr. se. Darko Uher

Najvrjedniji na Zemlji su biljke. Svojim klorofilom ili kako se djeci kaže zelenom bojom, vežu dio energije, korijenom prodiru u tlo i mineralne i organske tvari u vodenoj otopini, od njih sve ono što do sada znamo da nam trebaugljikohidrate, masti, vitamine, lignine itd. Biljka stvara novu vrijednost a za pogon koristi

energiju. Za razne biljne vrste i sorte usporediv je godišnji prirod, izražen kao priraštaj suhe tvari. Kod nas u Hrvatskoj je na dosegnutoj tehnologiji prinos oko 16 tiha organske supstancije. Biljkama je za tu proizvodnju potrebno najmanje 240 kg N (1,5%), 80 kg P2 0 5 (0,5%)i 208 kg K2 0 (1,3%). Ove podatke trebalo je navesti da bi se odgovorilo zašto biljna i proizvodnja trebaju jedna drugu. Da bi biljka ostvarila ili prinos,

Poljoprivredno

tlo ne smije se eksploatirati.Rudnik se eksploatira,a tlom se gospodari na i s ciljem da stalnoviše rodi i istovremenopostaje sve plodnijim.Ruda se iscrpii rudnikse napusti.Ostane jalovina.Brojnisu narodi u povijestiod najplodnijihpolja napravilipustinju. Posjeklišume, pobiliživotinje, površine neumjerenonatapali i živjeliraskalašeno.

To se nažalost i danas...

treba biljci da upije i preraditi osnovnih, ali i svih drugih biogenih elemenata. Naime, svaka tla sadržava sve, ali nema svega u dovoljnim Goveda mogu preraditi krme, iskazane li suhoj tvari, 4% i 5% svoje težine u hrani dnevno. lzbalansirani obrok mora biti ukusan, ješan, vlažan, krma izmiješana da se blago ne opredijeli za "slatkiše" a ono št<i I joj se ne jede odgura nosom. Radi

Slika 1: Uvjeti potrebniza normalanrast i razvoj kultiviranih biljaka

toga visoko farme koriste miješalice krme. Krava bolje probavlja zelenu krmu, pašu, sjenažu a ješnosti i probavljivosti pomažu dodatci svježih repinih rezanaca i melase. U sastavu obroka mora biti dio uzdržne hrane u obliku sijena, sjenaže, slame, na koji se može dodavati produktivni dio koncentrirane krme do razine, ili do razine koju stoka želi i može pojesti. Osim mlijeka i/ili mesa kao glavnih proizvoda, stoka daje i sporedni, stajski gnoj, znatno odstupa, ovisno o slame kao stelje. Može se sa 10-12 tona stajskoga gnoja po uvjetnom grlu (uvjetno grlo = 500 kg = 0,8 krave = 3 mjesta za tovne svinje) godišnje. je to (uz velika odstupanja) 20 m 3 gnoja sa 7,5% suhe tvari ili oko 1,5 tona suhe tvari. Europske zemlje na tri uvjetna grla po hektaru, radi zaštite zraka i donjih voda. No, i tako mogu proizvesti stajskoga gnojiva 30 tiha svake godine i njime unijeti u tlo 150 kg N, 75 kg P2O5 i 195 kg/ha K2 O.

Održavanje bilance humusa u tlu

U našoj umjerenoj klimatskoj zoni sadržaj humusa je rijetko viši od 2 i 3 posto. Crna tla dosežu 5, dok ukrajinska i ruska crna tla dosežu do 15 posto humusa. Travnjaci na tlima iste vrste imaju 12 posto humusa više nego ratarske površine. Bilanca humusa je pitanje intenzivne i visoke biljne i proizvodnje.

Stajski gnoj unosi u tlo hranjiva, ali to nije njegova najvažnija funkcija. On oživljuje tlo, hrani mikroorganizme i gujavice i sirovina je za trajni humus, bez kojega nema biljne proizvodnje. Definicija ~umusa kaže da su to umrle biljne i životinjske tvari u tlu i na tlu i stoga Jroizvodi organske preobrazbe.

Shema 1: Godišnja vn/ednost stajnjaka (kn/govedo/god.u RH)

Humus je pretežno biološki proizvod i biva stabiliziran kroz aktivnost mikroorganizama. U humusu se hranjive tvari istovremeno nakupljaju, pohranjuju i dovode u biljkama oblike. Bilanca tih triju procesa u skladu je s godišnjom biljkama raspoloživih hranjiva i time prirodne plodnosti tla. Humus je nužan za održanje rahle strukture tla, s visokim poljskim kapacitetom za vodu i dovoljno pora za zrak. Zajedno 4550 posto ukupnog volumena tla. Tlo s niskim sadržajem humusa, 1 i 2 posto, postaje praškasto, sklono stvaranju pokorice poslije svake kiše, s malo zraka što zbog nestašice~ kisika guši razvoj korijenja.Caki na crnici,

Sadržaj

Oznakastanja organsketvari u % (sadržajC x 1 72)

Vrlo slabo hurnozno <l

Slabo hurnozno 1-2

Sredniehumozno 2-4

Jako hurnozno 4-8

Vrlo iako hurnozno 8-15

Ekstremnohu.mozno 15-30

Tresetište >30

izmjerene je - ako mu se (sabijenost) sa 1100 na 1600 kg/m3 vlaga se sa 11 na 19%.To da je 19%udio vode u tlu nedostupan biljkama. Raspoloživost hranjivih elemenata za rast biljaka ovisi o vezanosti u tlu. hranjive tvari su u tri oblika - kao u voditopiva hranjiva,u vodenoj otopini; ona nisu vezana, pokretna s vodom u tlu i stoga biljkama lako kao izmjenjivahranjiva;to su kationi ili anioni lagano vezani na napunjene minerale gline i organske supstancije i vrlo lako su pristui kao hranjiva;ovim je hranjiva. Leže u srednje teškoj i teškoj topivosti anorganske povezanosti, kao i u mrtvima ali još

Gdje su takva tla kod nas?

Ne struktumotlo Slavonija,dio Baranje Dio Podunavlia

Ukraiina Vlažno. Livaniskopolie. oko 9000 ha

K p N

organizmima i u stabiliziranoj organskoj supstanciji. Tu je jedan od temelja razum ij evanj a i Liebigov zakon minimuma prikazan (slika 3 i 4). Prinos može rasti, odnosno voda se lijevati u do visine duge. No, biljna proizvodnja nije industrija, nije montažna linija oko koje se skupe elementi pa se onda montira. Da bi biljka "montirala" navedene ili prinose, treba joj prirediti hranjiva na na koji ih ona može uzeti, te da su joj dostupna u trenutku baš kad ih treba i može iskoristiti. Ta "kuhinja i za biljku je tlo.

Biljka to zna i sama uzeti iz tla, ali su tada prinosi

2: Kemotropizam,to jest kretanje kon/ena prema koncentracijihranjivapoznat je

Slika 3: Shematski prikaz Liebigova zakona o minimumu: a) prinosa koji je zastupljen u minimumu visinu prinosa; b)kada se u minimumu onda visinu prinosa prinosakoji dolazi u minimum

Prinosi pšenice pri gnojidbama mineralnim gnojivima A B C bez mineralnih gnojiva srednje intenzivna gnojidba intenzivna gnojidba mineralnih gnojiva

manjak na: primarnim hranjivima

manjak na: sekundarnim hranjivima

manjak na: mikroelementima

Slika 4: Primjerutjecaja koji je u minimumu kod intenziteta proizvodnje

li.st 06/2009.

Slika

Nove staje u

svibnja ove godine su otvorene dvije nove staje za proizvodnju mlijeka u županiji. Obje su kapaciteta

61 muzna krava, slobodnog držanja, poluotvorenog tipa. Staje je otvorio župan županije mr. se. Stjepan uz

državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. se. Josipa te drugih uvaženih gostiju

Piše: dipl. ing., HZPSS

OPG Vrhovec

Ova novootvorena staja nalazi se u selu Pluski, koje pripada Luka i smještena je u najzapadnijem dijelu županije, vrlo blizu Slovenije i Krapinsko-zagorske županije.

Nositelj OPG-a je Stjepan Vrhovec, 1977. godine i oženjen suprugom Božicom. Imaju troje djece - Luciju, Jvana i Anu, a s njima su na gospodarstvu i roditelji, majka Božica i otac !van. Stjepan i Božica bili su zaposleni ali su dali otkaze i od 2003. godine preuzeti OPG u svoje ruke te proizvodnju mlijeka i mesa. Stjepan je po zanimanju mesar i proizvodnja mesa njegova je lfelikaljubav.

Otac !van zaljubljenik je u vinogradarsku i vinarsku proizrodnju pa tako gospodarstvo ima Jreko 1 hektar vinograda. Go;podarstvo ima 35 ha vlastita iemljišta, a još oko 60 ha. Jrošle godine Stjepan je predao

145 220 litara mlijeka. Ove godine planira predati oko 300 000 litara. Stajski prosjek je sada 22 litre po kravi. po kravi

je bila 5700 L po laktaciji, a sada se više od 6500 litara. Mlijeko je stalno u I. razredu.

Slika 1: Obitelj Vrhovecu novojstaji

REPORTAŽA

Zahtjev za kredit HBOR-a putem Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje u RH Stjepan Vrhovec podnio je još 2006. godine te dobio odobrenje za 2,000.000,00 kn. Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na prilaznom putu do parcele gdje je staja, realizacija kredita se odužila i nije uspjela u HBOR-u(hipoteka nije pa je Stjepan 2008. sklopio Ugovor o kreditu od 1,200.000,00 kn u banci i u potpunosti ga realizirao potkraj iste godine. Staju je napunio dijelom vlastitim stadom, a dijelom junicama koje je uvezao iz Bavarske.

Trenutno se u staji nalaze 64 krave (33 simentalske i 31 HF pasmine), a u staroj staji ima 20 junica. Osim toga sva muška telad tovi se na gospodarstvu. Stjepan je ostvario MPRRR-a kroz mjeru 8 (mjera iz Programa razvitka seoskog prostora) za prilaznog puta od 199.500,00 kn te 27.000,00 kn povrata kapitalnih ulaganja za nabavku rasplodnih grla. Osim toga ostvario je 105.000,00 kn subvencija županije u 2007. i 2008. godini (za projektnu dokumentaciju, opremu i uzgoj ženske teladi).

OPG

Druga novootvorena staja nalazi se u Pisarovini na samom jugu županije uz rijeku Kupu. Nositelj OPG-a je lvan 1971. godine i oženjen suprugom Baricom. Supružnici imaju dvoje djece - Nikolinu i Krunoslava, a s njima na gospodarstvu žive i rade roditelji - majka Jelka i otac lvan te baka Marija. Gospodarstvo ima tradiciju u govedarstvu - lvanovi roditelji naslijedili su gospodarstvo od svojih roditelja.

lvan je veterinarski i radio je u Zadruzi IAPIS do 1998.

Ml:fekarskilist 06/2009.

na OPG-u Vrhovec

godine kada je preuzeo obiteljsko gospodarstvo u svoje ruke. tada je !van sanjao o novoj, modernijoj staji ali nije imao uvjete za realizaciju. Gospodarstvo je dugi niz godina imalo 12 muznih krava, koliko su dopuštali

kapaciteti u staroj staji, a mušku telad tovili su za meso. Prošle godine su mljekari Dukat 70 000 litara mlijeka u ekstra klasi, odnosno prvom razredu, od 12 krava, a plan za ovu godinu je 300 000 litara.

Slika 2: gradnje 1 2008. godine

Slika 3: Staja završetka gradnje u rujnu 2008. godine

po kravi je 6400 L po laktaciji.

Vlastitog zemljišta imaju 27 ha, 14 ha u najmu, još više od 1O ha zemljišta koje nije regulirano ugovorima, a susjedno zemljište kupuju kad god mogu i tako okrupnjavaju svoj posjed. potrebne dokumentacije za gradnju nove staje je još 2005. i trajalo je više od godinu dana. 2007. lvanje podnio zahtjev za kredit HBORa putem Operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje u RH.

Ugovor s HBOR-ompotpisan je u travnju 2008. na 2,750.000,00 kn za gradnju staje punog poda i lagunom za gnoj ispod poda staje kapaciteta 61 muzna krava te izmuzištem 2x4 riblja kost. Kredit je realiziran u potpunosti ožujka 2009. godine.

U je lvan podnio zahtjev za dopunu kredita od 400.000,00 kn za kupnju 32 junice, što mu je odobreno i sada potpisivanje novog ugovora s HBORom.

Trenutno se u staji nalazi 28 krava i 6 visoko junica te 1O komada junica u uzgoju. Dio krava je simentalske a dio HF pasmine. Junice koje planira uvesti iz Bavarske bit simentalske pasmine. Osim kredita, gospodarstvo je koristilo i sredstva i subvencija MPRRR-a, županije i Pisarovina. Pisarovina pomogla je investicije od komunalnog doprinosa, od županije ostvarioje u 2008. godini više od 90.000,00 kn subvencija i donacija (za projektnu dokumentaciju, opremu i uzgoj ženske teladi), od MPRRR-aje putem mjere 8 (mjera iz Programa razvitka seoskog prostora) dobio 177.000.00 kn za prilaznog puta te 33.000,00 kn povrata kapitalnih ulaganja za nabavku mehanizacije. Plan oba ova gospodarstva i dalje je nastaviti ove dvije usko vezane proizvodnjemlijeka i mesa. U starim stajama imaju dovoljno kapaciteta za tov muške teladi dok ženska ostati u uzgoju za rasplodne junice i

Slika 4: Župan županije mr. se. Stjepan razgledavanovu staju obitelji

Slika 5: staja gradnje 2008. godine

Slika 6: Završena staja 2009. godine

Kupujte mlijeko s hrvatskih farmi

Hrvatska je zelena i s dugogodišnjom tradicijom u proizvodnji i preradimlijekai proizvoda

Piše: Janja dipl. oec.,

Zakcijom u promociji potrošnje mlijeka i proizvoda pod sloganom "kupujte mlijeko s hrvatskih farmi" najavljenoj u Savjeta za stanja u proizvodnji i preradi mlijeka u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske, žele se potaknuti hrvatski koji direktno mogu pridonijeti potrošnji, kako mlijeka i proizvoda, tako i ostalih poljoprivrednih proizvoda s hrvatskih farmi, a prema uzoru na mnoge naše europske susjede.

Ovom promocijom potrošnje mlijeka s hrvatskih farmi biti

stjecanje osnovnog znanja o uvjetima proizvodnje, otkupa i prerade mlijeka putem kojih se stvara i povjerenje u proizvod na policama u trgovinama. Prednosti promocije su stvaranje pozitivnog stava o nastupu i mlijeka, pridobiva se povjerenje i podiže njihova svijest o potrebi i važnosti potrošnje gotovog proizvoda koji je proizveden iz mlijeka s hrvatskih farmi. Nadalje, javnost dobiva informacije koje ne ovise o proizvote su time vjerodostojnije i javnost je sklona s više povjerenja primiti informaciju iza koje stoji mljekarska znanost i struka.

promocijom mlijeka s hrvatskih farmi, direktno

pomažemo:

• mlijeka u prodaji svih proizvedenih mlijeka uz cijenu koja im osigurava primjereni životni standard,

• - mljekarskoj industriji konkurentnost na i inozemnom tržištu,

• ponuda kvalitetnog proizvoda - mlijeka, sira, maslaca, vrhnja, jogurta i ostalih proizvoda po primjerenim cijenama.

Radi boljeg informiranja javnosti u pripremi je izrada projekta u kojem naši mljekarski argumentirano istaknuti prednosti naše zemlje, a neke od njih navodimo:

• Hrvatska je zelena i Mljekarski list 06/2009.

s prirodnim i zdravim okolišem te hranom bez GMO-a,

• duga tradicija uzgoja i selekcije stoke,

• dugogodišnja tradicija prerade mlijeka, s visokim higijenskim standardima u preradi,

• visoka razina kvalitete proizvodnje mlijeka i proizvoda,

• tradicionalni ugled mljekarske industrije te modernizirani objekti,

• nema ekscesnih situacija u konzumiranju mlijeka i proizvoda,

• najbrži put od proizvodnje do stola - nema dugog transporta i skladištenja,

• održavanje zaposlenosti u primarnoj proizvodnji i industriji,

• visoka kvaliteta otkupljenoga svježega sirovog mlijeka,

• cjelokupni otkup svježega sirovog mlijeka koji se u mljekarskoj industriji kontrolira se u Središnjem laboratoriju u Križevcima o kojem je pisano umnogobrojnim materijalima ovoga

Danas se u Hrvatskoj provodi i niz drugih aktivnosti koje pružaju potpunog informiranja o kvaliteti doproizvoda. je o akcijama "kupujmo hrvatsko" Hrvatske gospo-

Mljekarski list 06/2009.

darske komore, izdavanje revije "Mlijeko i ja", korištenje znakova vizualnog - "izvorno hrvatsko" i "hrvatska kvaliteta", te znaka "mlijeko hrvatskih farmi".

došlo je vrijeme kada je potrebno i stalno isticati prednosti potrošnje proizvoda te zdravstveni, socijalni ali i vrlo bitan ekonomski aspekt. Nikada ne zaboravimo da u našim tvrtkama, na našim farmama i poljima rade ljudi od kojih mo da kupuju i druge proizvode, poreze, pune i tako nam daju financijsku sigurnost za rad školstva, zdravstva, isplatu mirovina i

Uvjereni smo da bi svaka javna kampanja rezultirala potrošnjom poljoprivrednih proizvoda iz organizirane proizvodnje i trgovine koja svim daje sigurnost. Provedbom ove kampanje

• sredstva za promociju potrošnje proizvoda

• racionalnije trošenje sredstava, uz aktivno

Države, u nacionalnom interesu,

• stvaranje nove logike razmišljanja kod promocija potrošnje mlijeka i proizvoda s farmi osnažila bi sektor primarne proizvodnje. O potrebi skup-

nog oglašavanja proizvoi prehrambenih proizvoda objavljeno je mnogo tekstova naših u raznim medijima. Potrebno je ponavljati još da je proizvodnja kvalitetna i da naši poljoprivredni kao i industrija, proizvode u okvirima propisanim zakonom. Razmišljamo i predlažemo da u kao i u sredstvima javnog informiranja u našoj državi, stoje slogani koji na potrošnju svih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u Hrvatskoj. Ovo nije završena nego tek otvorena tema i akcija. Sudjelujte u njoj!!!

Neki to rade odavno, ali možda na to ne i druge. Sada je pravo vrijeme, obzirom da s kampanjom, odnosno promidžbom mlijeka s hrvatskih farmi, da svi mi i dalje svakodnevno usmenom predajom i preporukom to za mlijeko, ali i za sve druge hrvatske proizvode.

S velikim nestrpljenjem jemo da se i vi, poštovani u našu kampanju i da zapromoviramo potrošnju mlijeka s hrvatskih farmi i tako objedinimo interese svih segmenata hrvatske poljoprivredne proizvodnje prema principu OD POLJADO STOLA,a to su ratarstvo, mliindustrija, trgovina, kupci

proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah

• jamstvo za ocjenu kvalitete doktora vet. med.

• kreditiranja u suradnji s Vašim bankama

• veterinarski savjeti držanja, hranjenja i zdravlja Vatroslava 8, 42000 Varaždin,Hrvatska Tet 042 712 582, 091 126 7326

098 288 130 099 218 0914

,,n11 d · v k'' r • 1r10 ni maca na rarmz

Poljoprivrednik se više ne doživi java kao teški radnik s motikom ili kosom u ruci, osoba koja je neuka i neinformirana o zbivanjima izvan svoje neposredne

okoline

Piše: Ljubica dipl. ing., HZPSS

Jeste li primijetili da se seljak, izraz za koji se bavi poljoprivredom polako gubi iz našeg svakodnevnoga govora? Vjerojatno je razlog polagana i neminovna smjena generacija poljoprivrednika, rijetko koji je sada posve neobrazovan ili na imanju poljoprivrednika nema nekoga tko je završio srednju školu.

Naša sela se preobražavaju u mjesta ugodnog življenja: infrastruktura je uglavnom u sela, budimo realni pa priznajmo - solidna, se ima posvuda, informatizirana je doslovno sve, obnavlja se mehanizacija.

Nekako se uvijek vremena i za omiljenu seriju, susjedi vode o tome da im mirisi s vaše farme ne kvare užitak cjelodnevnog ispijanja kavice na terasi, dobrovoljno i besplatno vode i o tome da prate vaš napredak, silno se brinu o vašim kreditima

Razumljivo, veliki je to pritisak jer u mjestu gdje svatko svakoga po precima i od pelena zna nije lako se koju stepenicu iznad i tamo svih i ostati.

Seljaci ili poduzetnici?

Dvadesetak godina gledamo intenzivnu transformaciju naših sela i neminovna modernizaciju rada i razmišljanja koja je dobrodošla. Moglo bi se da se cijela filozofija oko sela i seljaka promijenila i to je u svakom

pozitivno. Poljoprivrednik se više ne doživljava kao teški radnik s motikom ili kosom u ruci, osoba koja je neuka i neinformirana o zbivanjima izvan svoje neposredne okoline. Tko od poljoprivrednika danas ne prati vijesti? U naših staja radio je upaljen cijeli dan. Kad bi krave znale možda bi vas i zamolile za malo tišine, možda bi promijenile radiopostaju, tko zna?

Oni koji poljoprivrednika još uvijek vide imaju posve iskrivljenu sliku sadašnjeg sela i slobodno bismo mogli da nisu u tijeku zbivanja, da su neinformirani i zaosta! i.

Uspješan poljoprivrednik mora biti i te kako spretan poduzetnik. Poljoprivreda je ne samo života nego posao od kojega se ostvaruje prihod i živi.

Sasvim je normalno da poljoprivrednika sretnemo na rekreaciji, koncertima ili na godišnjem odmoru. I treba da je tako. Taj dio smo vrlo lako savladali.

No, posljednjih nekoliko godina mogu se primijetiti i neke u najmanju ruku situacije u kojima se o velikim investicijama na temelju pogrešnih a utemeljeno mišljenje struke pritom ostaje zasjenjena željom da se neki stroj parkira u vlastito dvorište. Pogotovo ako susjed još nema takav!

Mehanizacija na farmi

Mehanizacija je na farmi tehnološki gledano jasan pojam. Bio je, sve dok se ovdje nije upetljao i svoj kruh našao samozvani

"Modni On je, kao što svi dobro znamo, velika faca, nedodirljiva, ima i tjelesne strašan frajer u kojega se gleda s velikim poštovanjem i nije nam na kraj pameti preispitivati njegovo mišljenje. O modi, dakako!

On je taj koji diktira modu i šapne svakom klincu kada je na tržište izišao zadnji model mobitela, kada je vrijeme da se "isfurani" stari model zamijeni novim.

On je taj koji vašem susjedu poljoprivredniku okrene glavu za ili i galantno iz džepa baš koliko treba za model sa svom dodatnom opremom.Jedan za glavu obitelji i barem golf 3 za punoljetno dijete koje, nažalost, s farmom komunicira putem satelita i gaji nade u velike svjetske uspjehe. Jasna stvar, ni u ludilu sa stokom!

: ' ' Kada bi krava : koristiti mobitel, puno : farmera bilo bi zatrpano na: rudžbama promijenjenih menija a : i dodatnim obrocima. gaje kupila, uskoro : koraki

U obavezan popis mehanizacije na farmi tako su se ubilježili (uknjižili sa štovanjem): mobiteli, luksuzni automobili, kompjutori koji su nekim programirani samo za igranje, traktori i strojevi kapaciteta dovoljnog za pola ne, razni strojevi koji nikada opravdati svoj trošak nabavke i svrhu i štošta drugo. U tom smislu obrazložit samo nekoliko krivih odluka.

Ml:fekar:;kili.st 06/2009.

Strojevi za baliranje sjenaže Izrada sjenaže u balama vrlo je zgodan posao prvenstveno zbog toga što za takav spremanja krme treba malo radne snage, jer se gotovo sve radi strojevima. Drugi razlog su bile skupe usluge baliranja. Puno je linija za spremanje sjenaže nabavljena, potrošeno je zaista dosta novaca a nažalost bez znatnije koristi. Evo samo nekih razloga zašto je to tako:

1. Izrada sjenaže u balama za gospodarstva koja drže više od 15 muznih krava i podmladak nije tehnološki opravdano. Na takvim gospodarstvima gdje treba krme isplativije je investirati u horizontalni silos i eventualno silokombajn nego u liniju za spremanje sjenaže. Iz iskustva znam da je puno bolje rješenje rabljeni silokombajn pa makar se silažna masa gazila i na golo tlo, nego nova linija za spremanje sjenaže.

2. Kvaliteta izrade bala: ovisi prvenstveno o traktora i kvaliteti balirke. Imate li traktor s manje od 120 KS teško je vjerojatno da opslužiti i vrlo kvalitetnu balirku. Rezultat su bale sa slabo ili nedovoljno sabijenom masom, što je najbolji preduvjet kvarenja silažne mase.

3. bala: rekla bih da je ovo ipak najvažniji problem, jer koliko god krme trebali i koliko god je spremili niste sigurni daju imate dok ne otvorite balu i ne vidite u kakvom je stanju sjenaža. Svaka bala je mini silos, u svakoj je proces vrenja tekao zasebno a koliko dobro ovisi o previše faktora da bi se ozbiljan mogao opustiti. Bala mora biti cijelo vrijeme vrenja i što je prava umjetnost s obzirom na to da bala se napravi pada na strnjak (lucerište je nezgodno), mora se natovant1, prevesti, istovariti i od svih

11.fekarski/u;t 06/2009.

napasti poput miševa, štakora, lisica ... )

4. Usluge drugim osobama: prije odluke o kupovini linije za spremanje sjenaže koja bi služila i za davanje usluga drugim morali biste biti dobar menadžer i prethodno ispitati težište. Kome uslužno balirati ako je u vašoj neposrednoj blizini nekoliko linija a sve manji broj potencijalnih

5. Cijena potrošnog materijala vrlo je velika i znatna je stavka u izradi bala.

6. kada otvorite balu u najboljem ostaje vam hrpa od najlona s kojim je uvijek problem a ako imate manje pa je krma u bali pokvarena imate daleko hrpu koje ste preskupo platili i još vas glava boli od toga gdje ga odložiti. Nažalost, upravo ovakvih bala previše sam vidjela na terenu i upravo to me potaklo da uvijek dam glas za silos, pa makar on bio u obliku mase nagažene na tlo.

Osnovna oprema i inventar na farmi

O standardima bi se dala puno

no, na koncu bi trebale presuditi financije. Možda vam se to no, probat obrazložiti ovu tezu. Sam pojam standarda, osnovne i dodatne opreme najzornije se može objasniti na automobilu. on'o bez automobila zapravo nema i ne može vas prevesti od A do B, kao što su motor, karoserija, stakla i boja u grubo osnovnu opremu. Dodatna oprema je sve ostalo - alu-felge, klima, elektronski stakala, daljinsko dakle nešto bez vas auto svakako može prevesti od A do B, ali uz manji luksuz i komfor.

Standard svojih želja morat uokviriti u novca kojim raspolažete i to je kod kupovine automobila sasvim jasno, pa je tu "Modni tek u drugom planu. Jer jedino ako raspolažete iznosom novca možete si dopustiti i luksuz u obliku dodatne opreme pa do B na vrijeme u omiljenom ljubimcu i bez znoja, a ako novca nemate dovoljno bit posve zadovoljni i autom bez dodatne opreme koji vas za gotovo isto vrijeme kao i luksuzni prevesti

Mehanizacija da, ali samo ako je efikasno iskorištena!!

do B, ali se možda tako, recimo, i puni adrenalina. Posao je u prvom i u drugom obavijen jednako. kod osnivanja novih farmi stvari se izvrnu Sigurna sam da se svaki savjesni (i svjesni) složiti sa mnom da je na farmi prvo i najvažnije imati dovoljan broj krava ili junica. To je svakako najvažnija stavka osnovne nazovimo je opreme u staji! Kako onda objasniti situaciju da se podigne nova staja koja se do pola napuni steonim junicama ili kravama, za ostatak nema sredstava, a istovremeno se nabavila nova mikser prikolica!? Tko je na ovom imanju zadužen da proizvodi mlijeko kojim se na koncu krediti - krave ili mikserica?

Meni se kao da sam prespavala neka važna poglavlja u ekonomiji i farme, jer su odjednom se pojavili neki strojevi koji se nikako ne bi mogli nazvati

Svaka balaje mini silos, u svakojje procesvrenjatekaozasebnoa koliko dobroovisi o previšefaktora da bi se ozbiljan mogaoopustiti

neophodnima na farmi koja je kreditima. riskirati prijezir pojedinaca ili prizadržati za sebe. Teško da se to može jer negativnosti nisam samo ja, svi od reda pa i vi slažemo se barem u zaklju-

Vjerujte mi, dugo sam razmišljala treba li ovako nešto ikada napisati, treba li javno ozbiljnu kritiku i na taj

Starigrad, Lipanjska 55, Koprivnica• Tel:048/634-020 • Fax: 048/222-091

NOVO NA TRŽIŠTU VRHUN KI PROIZVOD ZA VAŠ NAJBOLJE

SOJA ZA PREŽIVA (baypas protein) mješavina je tostiranog i melasirauoga sojinog zrna s tamnom zutitenom sojinom te je visokokoocentri-raaiiEvor energije, Hnolnekiseline, UT NA:aminokiselina i atioksidanata. :A.R.ICEUZOVAJPROIZVODNUDI: ""VIŠEPROTEINA I -ZDM IJEKRAVE - PROIZVODNJU - ANJJ UTROŠAK S STAVA OJINOGZRNATOSTIRANJEMZAŽIVO 'JlREHRANU ~'-"UENU SOJU.SOJINU SUNC~...,,.TI KO ONENTEZASMJESE - UGOVOREZAPROIZVODNJO l OTKUPSOJEI KUKURUZA

Proizvodnja voluminozne krme na travnjacima -

Zakon pravodobne košnje (prvog otkosa)

Ma je li to ljudi Do 12. svibnjapo 1 ha proizvesti83 tone zelene mase ili 1Otona suhe tvari (ST) talijanskogljulja- za sjenažu.Još jednom,je li to stvarno

Piše: Mr. se.

Dokazali smo i pokazali još jednom da je do polovice svibnja na sjeverozapadne Hrvatske (tlo, oborine, klima, pravodobna gnojidba i pravodobna pravilna košnja), u samo prva dva otkosa proizvesti i pokositi više od 80 tona zelene mase ili 1Otona suhe tvari.

Što u proizvodnji mlijeka ovih 1O tona suhe tvari u prva dva otkosa po 1 ha? Uz dodatak 30% kukuruzne silaže i prekrupe zrna kukuruza, još bolje prekrupe radi poravnavanja omjera energije naprama proteinima za 1 litru mlijeka, iz ovih 1O tona suhe tvari je proizvesti 20 litara mlijeka. 1 kg suhe tvari = 2 litre mlijeka. Sjenaža s najmanje 16% proteina, s puno energije, lako i brzo probavljiva masa, s puno minerala i vitamina.

Kako krava u proizvodnji mlijeka reagira na visoko kvalitetnu, lako i brzo probavljivu krmu? Kako krava reagira na osrednju i lošu, sporo i teško probavljivu krmu?

Genetski potencijal krave + visoko

kvalitetna, lako i brzo probavljiva krma? Genetski potencijal krave + osrednja i loša, sporo i teško probavljiva krma?

I tako mi kosimo drugi otkos, on kosi tek prvi otkos, onaj tamo još s prvim otkosom, a oni tamo

lipanj i da trave naraste što više, pa tek onda kositi i bali rati ili sušiti za sijeno prvi otkos. Pa malo prijatelju. O mi ovdje tolike godine!

Nizozemska tehnologija I tako, prije 20 godina

Slika 1: Otvaranje bale sjenaže prvogotkosa od 14. travnja radi uzimanja uzorka za kemijsku analizu. Zdenka Nemet zadovoljnotrlja ruke - bit m!t/eka!I

organiziram ekskurziju u Nizozemsku, za mlijeka i agronomske i veterinarske struke. Nizozemsku granicu nedjelju ujutro i vozimo se skroz na sjever Frizije. Promatramo iz autobusa niske nizozemske livade i nigdje ništa nije pokošeno. U ponedjeljak oko podneva je košnja, i kamo god smo se vozili svi farmeri bili su na svojima traktorima i kosili svoje travnjake - livade. Nizozemski farmeri vele da travu treba kositi kada je narasla do visine pivske boce. Da, ne smijemo zaboraviti, ipakje to sjever Europe.

Cijeli tjedan vozili smo se po Nizozemskoj i svuda se samo kosilo, prekretalo, skupljalo, vozilo i gazilo. U subotu ujutro krenuli smo na put natrag, negdje s obale Sjevernog mora. Kroz cijelu Nizozemsku više nije bilo vidjeti ne pokošen niti jedan travnjak - livadu. Svi farmeri rade isto, jednako, istovremeno i pravodobno. Trava jednako brzo raste na bilo kojoj farmi i kada vrijeme skidanja otkosa, nema i nepoštivanja zakona pravodobne košnje - prvog otkosa ili bilo kojeg po redu otkosa.

' ' Pravodobna košnja kvalitetu pokošene mase te vrijeme i brzinu porasta novog otkosa. Drugi paragraf zakona "mlijeko raste na polju a muze se u staji"glasi "travu kosiš u bilo kojem otkosu najkasnije svaka tri do najkasnije tjedna, ili svakih 21 dan do najkasnije svakih 28 dana (ovisno o vremenu)".

Sunce se prema programu u izlascima i zalascima, a Zemlja se prema programu vrti oko Sunca i svoje osi, dan postaje sve duljim do najduljeg, a dana postaje do

Ml:fekarski list 06/2009.

Slika 2: Pripremadijela parceleza košnju, mjerenjei vaganje drugogotkosa, 12. svibnja

dana. Sve ima svoj red i raspored, baš onako kako je to stvorio i odredio Svevišnji Stvoritelj, pa tako i rast trave do optimalnog trenutka razvoja i rasta, kada je treba pokositi za spremanje sjenaže ili sijena. I dana novi porast trave i rast novog otkosa kroz tri tjedna ili 21 dan. Nema tu

A što siromah zna što je to kila suhe tvari (ST) i 160 grama proteina i više, ili recimo 80 grama proteina i manje, kada on zna kako i kada treba travu pokositi i sijeno pospremiti. Baš onako kako su to radili naši djedovi. Ne pada daleko iver od klade, kako to lijepo kažu u mojoj Lici, a ovdje isto u mojoj Podravinipleti kotac kao otac. Pa najprije se sadi kukuruz, pa tek onda trava kosi.

' ' Pamet~n najprij~ k~si travu I sprema sJenazu, pa tek tada sadi kukuruz za si lažu.

To je li se u stabljici trave stvarati i nakupljati lignin, pojma ti

mi o tome nemamo. Trava meka, trava tvrda, ima krava dobre zube, a još k tome ako ima i dobar genetski potencijal, ta ima da i iz slame - onosijeno-slama ili sjenaža-slama - doji mlijeko prema recepturi. Pa nismo mi zabadava nakupovati toliko rotobalirki i mikserica za TMR obroke. Trava u vlatanju, trava u klasanju, cvatnje, u punoj cvatnji, u formiranju zrna, u zriobi zrna, kosimo ti mi naše livade još uvijek - prvi otkos i spremamo sjenažu ili sijeno. Ta tu su preporuke i kako izbalansirati obrok i kako pravilno hraniti krave kukuruznom silažom i sijenom. Da, kod nekih sijeno još uvijek može biti baza za hranidbu visoko krava. Nekima ne trebaju ni kemijske analize sjenaže. Oni su postali tako dobri da oni to od oka odmah procijene. Bitno je da su tu TMR mikserica i kompjutorski program.

E, sada je pitanje zašto nizozemski ili neki drugi farmeri, a i jedan mali dio hrvatskih farmeraipak radi Baš onako kako veli struka koja se bavi problemima proizvodnje što kvalitetnije voluminozne krme i na toj osnovi hranidbom krava. Nema ni ovako, ni onako, kada radi jedan rade svi, kako radi jedan tako rade svi. Nema Trava raste i razvija se i ne

To što mi stalno imamo nekakvog posla, to travu a i kravu nije ni najmanje briga. Krava ima svoj genetski potencijal i za proizvodnju mlijeka treba baš ono što treba i što traži genetika. Raditi na genetskim programima i uzgojnim vrijednostima iznad 100 a istovremeno ne voditi o potrebnim uvjetima i okolnostima, kako bi visokogenetski program mogao funkcionirati i davati isplativu i profitabilnu proizvodnju - u potpunosti je besmisleno.

Sada ti mi razvijamo znanost o hranidbi krava, kompjutorske programe za izbalansiranosti obroka, koliko krava može pojesti suhe tvari, nabavljamo mikser prikolice za TMR - obroke pa svakoj kravi jednako, a ono kosimo travu - kada tko kako stigne. Bitno je da su tu rolobalirke, a bale poslije rasipane kojekuda po njivi, oko živica, putova, i štala, a kojekakve rupice na plastici se ne vide sve dok se bala ne otvori, a ono u njoj oklasala trava i pljesniva sjenaža.

"To što ima pljesnivoga, to ti ja odvojim kada hranim krave. Ma to ti ništa ne smeta", veli majstor od zanata u proizvodnji mlijeka.

Da, vrlo je teško mijenjati uhodane radne navike i ustaljeno razmišljanje - teško, sporo i mukotrpno. Dobro to vidimo u našem

Slika 4: Vaganjeuzorka.Ako lažu terenskiagronom i farmer,ne lažu metar i vaga - na 4 m 2 ukupno 18,5 kg - 1 kg šatorskokrilo = 175 kg zelenemase,podi/eljenosa 4 = 4,375 kg zelenemasepo 1 m 2 ili ukupno 43 750 kg zelenemasepo 1 ha. I mi Zdenka:11ZnaŠ; da drugi otkosbiti boljiod prvoga11. I tako i bi. Ukupnoprvi i drugiotkos 83 tonezelenemase ili 10 tona suhe tvari po 1 ha do polovicesvibnja. U smo otkosa.KAN je pao na njivu odmahpo baliranju, a neštoje pa/o i kiše. Dobrobi došlajošjedna dobrakiša

Mljekarski list 06/2009.

Slika 3: Mjerenjevisine trave. je malo i previsoka

Kako neki rade?

Vozimo se mi u autu 19. svibnja od Koprivnice do Siska, na Prvo županijska savjetovanje proizvomlijeka u organizaciji HZPSS-a. Tatjana viša savjetnica za ratarstvo, broj 1 za krmne kulture i travnjaštvo, Tomislav naš novi djelatnik u HZPSS-a, za korekciju i bolesti papaka kod krava, ovaca i koza, i moja malenkost, vaš terenski agronom. Na putu od Koprivnice do Siska, i od Siska do Koprivnice, na polju smo vidjeli samo dva traktora.jedan nosi rolobale a drugi prskalicu na parceli s kukuruzom. Na cijeloj toj relaciji gotovo 90% livada nije pokošeno prvi put, a bilo je lijepog vremena. Sve trave su odavno oklasale i ocvale, a velik dio lako i brzo probavljive celuloze vlakana prešao je u nove spojeve hemicelulozu i lignin kako bi vlat otvrdnula da bi mogla nositi klas. niz kemijskih i strukturalnih promjena odigrao se u biljkama na štetu kemijskog sastava, ali i i brzine probavljivosti voluminozne mase. Od dobre sirovine za podmirenje uzdržnih potreba i potreba proizvodnje mlijeka dobili smo osrednju i lošu krmu. Zašto? Zašto se to tako još uvijek radi u Hrvatskoj? Netko u šali - "gazda kupio veliki traktor od 120 KS, a otraga za 120 kila gnojiva, ili staru rotokosu malog zahvata". Bitno je daje u dvoru veliki traktor a u štali austrijska, ili nizozemska genetika. A travu kosi prvi put oko polovice svibnja, kada je trebao kositi drugi otkos. Da pukneš od jada i tuge. U razgovoru kažem Tatjani: "Vidite li vi ovo?

Badava nam naša zimska predavanja, bismo mi sada trebali držati predavanja, sada su problemi pravodobne košnje. Muka mi je od ovoga, i tako iz godine u

Ml/ekarski list 06/2009.

Ekipa na OPG-u Zdenka Nemeta

godinu, da se trave još uvijek kod nas kasno kose. Da su ovdje

Nizozemci, ove trave bile bi pokošene dvaput i bi rastao otkos. Nizozemci su se okupljali na predavanjima prije 60 godina, onda kada je trebalo upozoravati na probleme i kada su problemi bili vidljivi, trk s posla na sastanak i predavanje, radionicu, prezentaciju, i trk natrag na posao. A mi održavamo predavanja zimi a trava raste u i ljeti, tada nastaju problemi na koje treba upozoravati. Ali tada seljaci nemaju vremena, vele neki. Rade, sade kukuruz i spremaju sijeno i sjenažu. I tako lipnja a u Hrvatskoj još uvijek biti tako puno nepokošenih livada. Eto, zato imamo tako malo dobrih i dobrih farmera. Ti za predavanja i savjete uvijek imaju vremena. E, da mi je u penziju, pa da ovo više ne gledam. Dosta mi je toga. Kome mi i zašto držimo predavanja, i kome i o godinama pišem

u Mljekarskom listu, zovem Vlatka kako bismo snimali priloge za Plodove zemlje. Nekima je samo briga kako za malo dobiti što više, a ne kako proizvesti što više", no završavam svoj monolog.

"Ma ne sekirajte se, nije vrijedno, svoje zdravlje", veli Tatjana, "mi svoj posao pošteno a tko neka sluša, a tko - njegov problem, neka radi i dalje po svome".

Nema od danas do sutra i prekosutra, pa od travnja do lipnja da se kose livade i sprema sjenaža i sijeno. Kada mi netko spomene sijeno i hranidbu krava sijenom, kosa mi se diže na glavi. Da, sijenom, samo od kojeg otkosa i koje kvalitete? Nema spremanja sijena u travnju pa do polovice svibnja, a trave svibnja ulaze u cvatnju i tada je trebalo drugi put kositi. Prvi i drugi otkos za sjenažu, a eventualno ili za sijeno - to ide, ali rotokosa mora biti s gumenim valjcima ili kondicionerom.

Osnovna voluminozna krmiva u hranidbi muznih krava

S obziromna mikrobnuprobavukrmivau buragu, ne podnosenagle i promjene krmivajer je za njihovurazgradnjupotrebanrazvoj mikroorganizama i vrijemeprivikavanjana promjenuhrane

Piše: Dr. se. Stjepan Feldhofer

Voluminozna krmiva za hranidbu goveda vaju masu krmnih obroka (najmanje 60% ukupne suhe tvari krmnih obroka), i iz gospodarskih razloga moraju se proizvoditi na vlastitu imanju.

su to krmiva slabije energetske hranidbene vrijednosti (s vlage i sirove vlaknine) i sadržavaju pretežita niže biološke vrijednosti. Zbog toga voluminozna krmiva moraju biti jeftina i ne smiju se suvišnim proizvodnim, transportnim i tržišnim troškovima.

U osnovna voluminozna krmiva svrstavaju se:

1. Paša i svježe pokošena zelena krmiva - prirodno su najkvalitetnija voluminozna krmiva u hranidbi muznih krava. Hranidbena vrijednost ovih krmiva znatno varira ovisno o vrsti krmiva, tlu, tehnologiji proizvodnje i hranidbe, klimatskim i meteorološkim prilikama,

2. Sušena i konzervirana krmiva (sijeno, travna i kukuruzna silaža i sl.) - su krmiva u svim klimatskim razdobljima, više proizvodnim troškovima a velikim gubicima hranidbenih tvari zbog

loše tehnološke obrade, spremanja i

3. Krmno korijenje i (repa, mrkva, krumpir, kelj i dr.)se daju u krmne obroke u manjim s drugim suhim voluminoznim krmivima.

4.0staci i nusproizvodi iz prehrambene industrijske proizvodnje (iz proizvodnje škroba, piva i alkohola, prerade i i dr.) - se dodaju u krmne obroke, poboljšavaju okus i uzimanje suhih voluminoznih krmiva.

Svako gospodarstvo treba godišnji plan sjetve i proizvodnje osnovnih voluminoznih krmiva za hranidbu goveda, koja zadovoljavati fond tijekom cijeloga godišnjeg razdoblja. Plan proizvodnje krmiva treba uzeti u

Paša i svježepokošenazelena krmiva prirodnosu najkvalitetnija voluminoznakrmiva u hranidbi muznih krava

obzir: zemljišne površine, radnu snagu i tehnološke proizvodnje, broj krava (i junadi), visinu muznosti i kvalitetu mlijeka, sustav hranidbe, probavljivost i kvalitetu krmnih obroka, cijenu mlijeka i razinu koncentrata u krmnim obrocima.

Voluminozna krmiva najisplativija su krmiva u hranidbi krava, ako su:

• iz vlastite proizvodnje s visokim prinosima na ha površine,

• proizvedena na optimalan s nižim materijalnim ulaganjima,

• visoke hranidbene vrijednosti i probavljivosti,

• tehnološki dobro spremljena i na pripremljena (usitnjena, zdrobljena i za dobro uzimanje i iskorištavanje u hranidbi krava,

• davana u dobro uravnoteženim krmnim obrocima s lako probavljivih ugljikohidrata (škroba, i sl.), prema proizvodnim potrebama krava.

Isplativost držanja krava može se postizati samo visokom proizvodnjom mlijeka, a krmni obroci krava moraju obvezno sadržavati voluminoznih krmiva. U pravilu, njihovu proizvodnju treba prilagoditi ratarskim površinama, radnoj snazi, tehnološkim obrade i klimatskim uvjetima. Vrsta i osnovnih krmiva temeljna je odrednica za visoku muznost i plodnost krava. Slabija proizvodnja i iskorištavanje voluminoznih krmiva smanjuje držanja i hranidbe krava, koje su najneposredniji voluminoznih krmiva u prirodnim gospodarskim uvjetima. uzimanje krmiva u hranidbi krava visoke muznosti Osnovna voluminozna krmiva, ovisno o vrsti i kvaliteti, sadržavaju sirove vlaknine (od

20% do 45% u suhoj tvari), ispunjavaju i pravilan rad buraga, razvoj buragovih mikroorganizama, sline i preživanje. Na taj zadovoljavaju se osnovne životne potrebe krava, ali zbog volumena buraga su davanja voluminoznih krmiva za visoku proizvodnju mlijeka. To da se u krmnim obrocima mora sadržaj sirove vlaknine iz voluminoznih krmiva (sijena) i kravama visoke muznosti davati bolje probavljiva krmiva (travna i kukuruzna silaža), kao i nu krepkih krmiva i koncentrata visoke hranidbene vrijednosti i probavljivosti.

Kapacitet buraga ovisi o pasmini goveda, a na njega sustav hranidbe i držanja teladi i junica u razvoju. U visokoj proizvodnji mlijeka potrebno je uzimanje hrane, ubrzati protjecanje krmiva kroz burag u niže dijelove probavnog sustava krava i skratiti zadržavanje krmiva u buragu davanjem krepkih krmiva.

Goveda radije uzimaju vlažna voluminozna krmiva (svježu travu, silažu, repu, sirove ili navlažene repine rezance i sl.), a suha voluminozna krmiva ako su pomiješana sa krmivima. Vlaga olakšava žvakanje, preživanje, enzimatsku razgradnju u buragu i probavljivost. Optimalna vlaga krmnih obroka za iznosi od 30%do 50%.

Bolja probavljivost i iskorištavanje krmiva može se postizati strukturom krmiva i uravnoteženim krmnim obrocima. Krmiva se na moraju usitniti, ili samljeti. Usitnjavanje i granulacija krmiva ovisit o vrsti i razgradivost i krmiva, sadržaju i proraštenosti celuloze ligninom i o mjestu primarne razgradnje krmiva

u probavnom sustavu (mikroorganizmima u buragu ili fermentativnom probavom u crijevu).

' ' Treba izbjegavati davanje krepkih krmiva (koncentrata) jer to na sustav krava, snižava pH-vrijednost buragova sadržaja, smanjuje broj mikroorganizama u buragu, vrijeme preživanja, probavljivost i iskoristivostvoluminoznih krmiva.

lako razgradivih i probavljivih krmiva može izazvati burnu reakciju buragovih mikroorganizama, veliku produkciju hlapivih masnih kiselina i plinovametana (CH4 ), dioksida (CO2 ), amonijaka (NH3 ) i drugih. Može izazvati nadam, proljeve, intoksikacije endotoksinima, bolesti jetara, bubrega i drugih organa krava, kao i okoliša izmetom i plinovima. Osnovna voluminozna krmiva i visoka proizvodnja mlijeka

Krave koje daju samo od 1O do 15 litara mlijeka dnevno, a to je najniža muznost koja se mora dobiti hranidbom iz osnovne voluminozne krme, daju dohodak koji jedva pokriva cijenu lošijih osnovnih voluminoznih krmiva. Tako niska proizvodnja je svim troškovima uzgoja, nabave i cijenom sredstava za osnovne potrebe držanja i hranidbe krava (uzdržne potrebe). Tek postizanjem više muznosti više od 15 do 20 litara mlijeka/dan) pocmJu se uložena sredstva u krave za proizvodnju mlijeka i tehnološki razvoj proizvodnje.

Za visoku muznost bitno je da krave posjeduju dobru genetsku osnovu, koja se ostvarivati hranidbom temeljenoj na dobro uravnoteženim

Mlj,4.arski List 06/:2009.

krmnim obrocima, kvalitetnim osnovnim krmivima i dodatkom i kvalitete krepkih krmiva (krmnih smjesa).

Osnovna voluminozna krmiva za krave u visokoj proizvodnji mlijeka moraju ispunjavati dio krmnih obroka - najmanje oko 60%, ili od 13 do 15 kg u ukupnoj suhoj tvari krmnih obroka, a kvalitetom moraju zadovoljavati krave za što proizvodnju mlijeka. Kvalitetno sijeno pritom može biti samo krmivo za održavanje fiziološke strukture krmnih obroka i mikrobiološkog sastava u buragu i probavnom sustavu krava.

Treba dalje nastojati da prosenergetska hranidbena vrijednost osnovnih voluminoznih krmiva za krave u visokoj proizvodnji mlijeka iznosi od 6,2 do 6,5 MJ NEL./ kg suhe tvari (0,900,95 H.j./ kg ST). Uz to trebaju sadržavati od 12,0% do 14,0%sirovih proteina u suhoj tvari. su tijekom godine velika odstupanja u kemijskom sastavu i hranidbenoj vrijednosti osnovnih voluminoznih krmiva. Stoga se

je manjak energije

dodavanjem manje krepkih krmiva u obliku sirovina, potpunih ili dopunskih krmnih smjesa (koncentrata) moraju upotpuniti hranidbene potrebe krava za energijom, proteinima, mineralima, vitaminima i drugim tvarima koje nedostaju u osnovnim voluminoznim krmivima tijekom gravidnosti i prema visini proizvodnje mlijeka. Na toj osnovi je dobro uravnotežene krmne obroke i postizati visoku muznost, dobru plodnost i zdravlje krava. U tablicama 1 i 2 dani su primjeri nekih osnovnih krmnih obroka s sirovinama (travom, sjenažom i kukuruznom silažom). U su uzete hranidbene vrijednosti naših sirovina - bolje minimalne su koju treba poboljšati u proizvodnji, tehnologiji spremanja, hranidbe.

Trava i sjenaža - osnovna krmiva u hranidbi krava

Osnovni krmni obroci koji se sastoje od mlade proljetne trave i manje sijena (prednost

treba davati djetelinsko-travnim smjesama) približno zadovoljavaju krave za muznost oko 15 litara mlijeka/dan. Krmni obroci sadržavaju dovoljno sirovih proteina (oko 14,0% u suhoj tvari - od toga su od 40% do 50%NPN spojevi) i oko 28,5% sirove vlaknine. Energetska hranidbena vrijednost, uz dodavanje sijena, dosta je slaba i u krmnim obrocima iznosi oko 5,360 MJ NEL ili 0,804 H.j./kg suhe tvari. Stoga treba energetsku hranidbenu vrijednost krmnih obroka dodavanjem kvalitetnijeg sijena, suhih repinih rezanaca ili kukuruzne prekrupe (tablica 1). Sa tratine suha tvar se na 23% - 24% i sirova vlaknina na 6,0% -7,5% (31% u suhoj tvari). Brzo se smanjuje probavljivost i energetska hranidbena vrijednost mlade proljetne trave od 6,5 MJ NELna 5,5 do 5,0 MJNELu ST, a sirovi proteini na 12,0%do 11,0%u ST (sadržavaju od oko 20% do 30% NPN spojeva). Travu treba koristiti u optimalnim rokovima, a krmne obroke s travom treba dopuniti drugim posebice energetskim sirovinama (tablica 1 ).

Travnai kukuruznasilažaosnovna krmiva u hranidbi krava Uvijek treba s nepovoljnim klimatskim prilikama i teškoje mogu nastajati u proizvodnji hrane, posebice zelenih pa i drugih krmiva. Na to nas upozoravaju sušne ili kišovite godine i klimatske promjene koje nepovoljno na rast i proizvodnju hrane. Stoga sušenjem i siliranjem na vrijeme treba spremiti dovoljno krmiva.

Travna i kukuruzna silaža postala su gotovo nezaobilazna osnovna krmiva za krave s visokom proizvodnjom mlijeka. Silaže su posebice krmiva za hranidbu goveda u zimskim i sušnim ljetnim razdobljima kad nedostaje vlažne i krme, kad nedostaje paše ili su smanjeni prinosi i hranidbena katrave i svježih zelenih krmiva. Iz primjera (tablice 1 i 2) vidi se da osnovni krmni obroci uz travu i sjenažu sadržavaju sirove proteine na donjoj granici potreba (nedostaju proteini stabilni u buragu) i je

nedostatak energije. Krmni obroci s kukuruznom silažom deficitarni su ukupnim sirovim proteinima, sirovom vlakninom i kalcijem. Sadržavaju dovoljno energije tako da je uz kukuruznu silažu dobro dodavati pivski trop, sladne klice i proteinima krmiva, odnosno sijeno djeteline (lucerne) (tablica 2 s prilozima 2. a) do 2. e).

Krave slabije jedu travnu silažu (sjenažu) nego kukuruznu silažu sa 30%do 32%suhe tvari. Dodatkom kukuruzne uz travnu silažu i obratno je poboljšati uzimanje hrane i muznost krava, postotak masti i u mlijeku, što se može objasniti poticanjem mikrobne sinteze u buragu i stvaranjem laktoze u vimenu.

Ljeti, za velikih zbog loše tehnološke obrade i prisutnosti zraka u silaži dolazi do zagrijavanja i kvarenja silaže. Stoga treba upozoriti na i ispravno spremanje silaže, da se za

Tablica2: Pregledhranidbenevrijednostinekih osnovnihkrmnih

(Prilozi2. a do 2. e) po kravi na dan

hranu daju samo ispravna i kvalitetna krmiva, a pokvarene i pljesnive dijelove treba obvezno odbaciti. Zagrijana, pljesniva i pokvarena krmiva smanjuju ukupnu hranidbenu vrijednost krmnih obroka, smanjuju muznost i mlijeka, a mogu uzrokovati zdravstvene pa i životinja.

Trava, silaža i druga vlažna voluminozna krmiva ne smiju se dugo držati na hrpi, treba ih svakodnevno davati svježa i isti dan pohraniti. Zadržavanjem krmiva na hrpi dolazi do zagrijavanja, brzog razvoja štetnih· mikroorganizama i takva krmiva izazivaju teške zdravstvene tegobe.

S obzirom na to da u svrhu proizvodnje voluminoznih krmiva nedostaje obradivih površina, treba osposobiti i iskorištavati sve, pa i manje dohodovne poljoprivredne površine, a u nekim treba spremati i za hranu koristiti teško probavljiva voluminozna krmiva kao slamu, kukuruzovinu

Djelatnosti Hrvatske poljoprivredne

•• agenclJe

Piše: Mr. se. Zdravka ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije

Usvjetlu sve približavanja Republike Hrvatske punopravnom stvu u EU, jasno je da osim prilagodbe zakonskim okviri-

provodit ostalog, i nove

HPA

ma koji su na snazi u zemljama EU-a postoji snažna potreba i za institucija koja spomenute zakone provoditi te i na taj našim poljoprivrednim u ostvarivanju njihovih prava. U tom smislu treba sagledavati i definiranje djelatnosti Hrvatske poljoprivredne agencije, koja je i pravno i djelatna sljednik Hrvatskog centra. Na- 4. ime, Vlada RH na sjednici 26. 2009. godine donijela je Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o Hrvatskom centru, kojom je Htvatski centar 6. preimenovan u Htvatsku poljoprivrednu agenciju. Uz novo ime dodijeljene su joj i nove djelatnosti. Uredbom je istaknuto i novo uprav-

nom razvoju.

2. Provedba sustava za identifikaciju zemljišnih na lokalnoj razini.

3. Sudjelovanje u poslovima kontrole sustava potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Ažuriranje podataka o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

5. Organizacija i provedba sustava životinja. Ispitivanje poljoprivrednih proizvoda.

7. Izrada i provedba sustava kvalitete u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

8. Razvoj poljoprivredne proizvodnje:

tjeva za ostvarivanje potpora u poljoprivredi i ruralno sjedište Hrvatske poljoprivredne agencije- u Križevcima.

Sukladno spomenutoj uredbi, djelatnost Agencije poslovi i zadaci: 1. poljoprivrednim gospodarstvima pri podnošenju zah-

• pri uspostavi udruga uzstoke,

• organizacija prometa uzgojna valjanih grla stoke,

• organizacija izložbi i

uspostavasustava za identifikaciju zemljišnih u RepubliciHrvatskoj i ažuriranjeUpisnika poljoprivrednih gospodarstava

izložbi poljoprivrednih proizvoda,

• obavljanje uzgoja pojedinih vrsta i pasmina stoke u cilju provedbe uzgojnih programa i provjere rezultata uzgojnoselekcijskog rada,

• ispitivanje proizvodnih svojstava svih vrsta i pasmina životinja,

• obrada uzgojna-selekcijskih podataka i uzgojnih vrijednosti za sva grla,

• sudjelovanje u izradi i provedbi programa zaštite i izvornih i pasmina i sojeva životinja,

• izrada razvojnih programa stoproizvodnje te njihovo u provedbi,

• izrada tehnoloških i investicijskih studija proizvodnje te i pri

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA

njihovu ostvarivanju,

• informiranje i izobrazba pro-

• izrada i ekonomskih analiza, te

• ostali poslovi koji pridonose razvoju poljoprivredne proizvodnje.

9. Sudjelovanje u poslovima provedbe mjera tržnih redova u

1O. jedinstvenih registara životinja u vidu nalnih baza podataka.

11. Obavljanje i drugih poslova prema posebnim propisima. Kako se vidi iz nabrojanih djelatnosti, Hrvatska poljoprivredna agencija obavljat sve djelatnosti koje je obavljao i Hrvatski centar do trenutka donošenja uredbe, iz koje je vidljiva i daljnja uloga Agencije u razvoju poljoprivredne proizvodnje, s naglaskom na razvoj proizvodnje. U tom smislu može se da Agencija i dalje zajedno s udrugama uzgajii njihovim središnjim savezima igrati ulogu u provedbi uzgojnih programa za sve vrste i pasmine stoke. i dalje aktivno sudjelovati u programima razvoja proizvodnje, ali i u razlividovima educiranja i informiranja poljoprivrednih

Iz uredbe je vidljivo kako Agencija nastaviti s registara stoke po pojedinim vrstama, kao i jedinstvenog registra farmi.

mjesto u djelatnostima Agencije i dalje kontrola kvalitete poljoprivrednih, proizvoda, tako da sve informacije i pokazatelji koji dolaze iz Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka, iz laboratorija za kontrolu kvalitete hrane i iz sustava za ocjenu

i svinjskih trupova na liniji klanja, i dalje i zauzimati i te kako mjesto u organiziranju proizvodnje naših

Nove djelatnosti

Iz nabrojanih djelatnosti, vidljivo je kako osim prijašnjih, Hrvatska poljoprivredna agencija provoditi i nove djelatnosti. njima, prvenstveno želimo istaknuti Hrvatske poljoprivredne agencije u uspostavu sustava za identifikaciju zemljišnih u Republici Hrvatskoj (LandParce/!dentification System - LP/S)i ažuriranje Upisnika poljoprivrednih gospodarstava. LPIS predstavlja evidenciju, registar o korištenju poljoprivrednog zemljišta i koristi se za administriranje i kontrolu potpora koje se temelje na korištenju poljoprivrednog zemljišta (tzv. izravna i mjere ruralnog razvitka).

Agencije u sustav identificiranja zemljišnih i ažuriranje Upisnika poljoprivrednih proizvouz osobito istaknutu ulogu

Mjesto

MaliLošinj

HPA u pružanju SVIM poljoprivrednim pri podnošenju zahtjeva za ostvarivanjem prava na potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju, dovoljno je za objašnjenje zašto više nismo samo sveobuhvatnije - poljoprivrednaagencija. ovih dviju djelatnosti koje se odnose na uspostavu LPIS-ai ažuriranje po]joprivrednog upisnika, naše dugogodišnje iskustvo u provedbi Zakona o potporama, ali i da ažuriramo jedinstvene registre stoke, Hrvatsku poljoprivrednu agenciju danas smješta u samo središte sustava potpora svim poljoprivrednim

Hrvatska poljoprivredna agencija s više od 100 ureda po cijeloj Republici Hrvatskoj i s oko 500 djelatnika, u okviru svih nabrojanih djelatnosti predstavljat istinski servis, kako u ostvarivanja prava tako i i razvijanju proizvodnje svim poljoprivrednim u našoj

izložbe u 2009. godini

izložba 11.srpnja2009. subota 6.izložbastoke i 3.izložbasira 19.srpnja2009. nedjelja neretvanskežupanije izložba 26.srpnja2009. nedjelja

Višnjan Izložba - lstarskogovedo 26.srpnja2009. nedjelja

Gudovac izložba - aukcijskaprodajajunica,kup 11.-13.rujna2009. pel./ned. mladih

Brinje Govedarskaizložba,kupmladih Like 19.rujna2009. subota

Alilovci izložba 20.rujna2009. nedjelja

Drenovci izložba 11.listopada2009. nedjelja

Bizovac izložba 18.listopada2009. nedjelja

Osnovana Hrvatska poljoprivredna komora

Proces donošenja zakona i raznih propisa iz proizvodnje poljoprivrede je kontinuiran, što je uvjetovano uglavnom planiranog razvoja, sustavima proizvodnje i tehnološkim napretkom

Piše: Dr. se. Petar

I(od promjena u novim uvjetima dolazi do zakonodavnih prilagodbi i donošenja novih propisa. Svako društvo treba se temeljiti na principima zakonitosti i poštivanju pravnih normi. S ovim i Hrvatska kao pravna država regulativom i iz poljoprivrede sve više komunicirati sa svijetom i ostvarivati gospodarske i druge koristi. Poljoprivredno pravo u prošlosti

Pravo sustavno pravno reguliranje pojedinih poljoprivrede iz vremena Kraljevine Hrvatske i Slavonije. prvima su propisi iz marvogojstva, a 1884. donesena je Naredba kod kupovanja stoke od za rasplod sposobnih bikova i junica, zatim slijede pravila o licenciranju bikova, zabrana ispaše bikova sa seoskom stokom.

Za to vrijeme važni su i naputci iz mljekarstva, i to o zdravstvenom nadzoru stoke, o držanju krava, mužnji, rukovanju s mlijekom poslije mužnje, o mlijeka te o preuzimanja mlijeka od

strane mljekara. se tada sagledava potreba orgamz1ranja i povezivanja i donose propisi o osnivaju mljekarskih seoskih udruga.

U strukovnom udruživanju ima 1873. godina, kada se osniva Hrvatskoslavonsko gospodarsko društvo u Zagrebu a kasnije i u Osijeku. Svrha društva je cijeloga gospodarstva te se posebno osnivaju i strukovni odsjeci za gospodarske grane.

Pravni položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj

Do sada nikada nije bilo pravno da poljoprivrednici na zakonskoj osnovi preko svojih predstavnika s nadležnim državnim tijelima mogu predlagati mjere poljoprivredne politike ili biti u rješavanje aktualnih proizvodnih problema. I u davnoj prošlosti donosili su se propisi koji su se odnosili samo na poljoprivrednu proizvodnju ali ne i za strukovno organiziranje poljoprivrednika i njihov društveni status.

Vjekovima su društvena i države štitili bogate veleposjednike, a stvaranjem Jugoslavije poslije Drugoga svjetskog rata seljaci imaju još manja

prava jer imje vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem i nije neposredno samostalno poslovno djelovanje i organiziranje u okviru poljoprivrednih zadruga ili u kooperaciji s društvenim sektorom.

Iz grana poljoprivrede u samostalnoj Hrvatskoj postoji pravna regulativa za organiziranje poljoprivrednika i osnivanje udruga ili saveza udruga. Hrvatska iz poljoprivrede ima veliki broj osnovanih udruga i saveza (do 850) kao nevladinih organizacija, što je korisno i opravdano, tim, njihova je osnovna aktivnost samo djelovanje ali bez utjecaja i na agrarnu politiku. Praksa organiziranja poljoprivrednika u Europi zemlje s razvijenom demokracijom i tržišnim gospodarstvom imaju dugu tradiciju i pravnu praksu organiziranja seljaka kroz poljoprivredna udruženja, poljoprivredne sindikate, zadruge i poljoprivredne komore. U odnosu na organizaciju poljoprivrednih komora, za Hrvatsku su najbliža iskustva i pravna regulativa susjednih država - Francuske, Austrije i Slovenije.

Prvi zakon o poljoprivrednoj komori u Europi donijela je Mljekarski list 06/2009.

Francuska 1851., ali je zbog politiprilika bio brzo ukinut i tek 1924. donosi se zakon o poljoprivrednim komorama koje postaju organizacije javnog prava, zastupaju interese poljoprivrednika i politiku poljoprivrede. Komore mogu organizirati poljoprivrednu službu, zavode i zadruge koje su od za poljoprivredu i pritom ih subvencioniraju. U suradnji s i industrijskim komorama poljoprivredne komore kasnije osnivaju i s poljoprivrednom

Osim saveznih, osnivaju se pokrajinske i regionalne poljoprivredne komore. Poljoprivredne komore kao i od države odvojene organizacije pokazale su se potrebnima i korisnima i za poljoprivrednike i za državu.

' ' Osnovni su zadaci i ob~e: ze komora zastupati 1 štititi interese seljaka, poduzimati gospodarske i društvene mjere u korist poljoprivrednika, mjere proizvodnje, dopunsko i obrazovanje, savjetovanje u proizvodnji, u sudskim i pravnim poslovima.

Neke komore upravljanju burzama poljoprivrednih proizvoda, veletržnicama, tržnicama i prometom stokom. komora mogu biti i obrtnici je djelatnost povezana s poljoprivredom.

U Austriji djeluju poljoprivredno-šumarske komore, a imaju savjetodavnu i razvojnu ulogu. Pritom je uloga poljoprivredno-robnih nabavnih i prodajnih zadruga Za poljoprivrednike je glavno zanimanje poljoprivreda obvezno je u komori. Komorska se u postotku od osnovice godišnjega zemljišnog poreza. koji nisu

obveznici poreza ne rinu doprinos. Za pravne osobe osnovica za je oporezivi godišnji prihod. Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Hrvatski Sabor donio je Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori ("Narodne novine" broj 30/2009). Više je razloga za donošenje ovog zakona, a jedan od njih je i što Hrvatska ima obvezu naše legislative sa Europskom unijom i osnivanjem poljoprivredne komore. Pravno, poljoprivrednici kod nas imaju status osoba a malo ih je koji su u poljoprivrednoj djelatnosti osnovali obrt pa se nisu mogli organizirati u komoru kao svoju krovnu organizaciju kao što je to s gospodarskom i obrtnikomorom. U poljoprivrednim udrugama kao strukovnom obliku udruživanja je svega 6000 poljoprivrednika u odnosu na 172 000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja ostvaruju sredstva državnih potpora i upisana su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Prema zakonu, komora ima

status pravne osobe, samostalna je i neovisna i poslovna organizacija su najvažnije djelatnosti:

• Promicanje, zaštita i zastupanje interesa komore pred tijelima državne te lokalne i regionalne samouprave, osobito u postupku donošenja propisa od interesa za poljoprivredu i ruralni prostor.

• Inicijativa, razmatranje, odnosno davanje mišljenja u postupku donošenja propisa i drugih dokumenata iz poljoprivrede, hrane, ruralnog razvitka te zaštite zdravlja i dobrobiti životinja.

• Predlaganje nadležnim tijelima rješenja za poljoprivrede i ruralnog razvitka.

• Razmatranje cijena usluga pravnih osoba s javnim ovlastima u djelatnosti, ovlaštenim od ministarstva nadležnog za poljoprivredu.

• Kontrola mjera ruralnog razvoja.

• Koordinacija djelovanja poljoprivrednih udruga.

• evidencije izravne prodaje za poljoprivredna gospodarstva.

Mljekarski /1$t 06/2009.

Izmedu ostalog jedan od zadataka Komoreje organizirati obrazovanjei savjetovanjeu proizvodnji

VIJESTI

Pored ostalog, komora interese svojih i promicanje interesa u inozemstvu, s obrazovnim, znanstvenim i ustanovama na razvoju poljoprivrede, organizira osposobljavanja i savjetovanja te pripremanje i organiziranje poljoprivrednih sajmova.

U organizacijskom dijelu, komora za može osnovati ispostave sa sekcijama za jednu ili više jedinica regionalne samouprave. U obavljanju svoje funkcije komora posebno sa središnjim tijelima državne uprave i tijelima lokalne i samouprave, s hrvatskom gospodarskom, i veterinarskom komorom. Suradnju ostvaruje i s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu i drugim ustanovama koje obavljaju djelatnosti iz poljoprivrede i ruralnog razvoja. Za obavljanje i administrativnih poslova osniva se služba radom upravlja tajnik.

u komori je obvezno i njezini su sve i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. iznosa te i rokovi propisuju se statutom. Sredstva za rad komore osiguravaju se iz državnog za obavljanje poslova javnih ovlasti, od te i iz izvanrednih prihoda, npr. darovima i sponzorstvima te drugo.

Za osnivanje i rada komore Vlada Republike Hrvatske imenuje povjerenstvo za izbora skupštine, koji se moraju raspisati u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Skupština je najviše tijelo upravljanja komore - donosi statut, bira Upravnog i Nadzornog odbora, iz redova imenuje i razrješava predsjednika. U Upravni odbor skupština može izabrati i broj priznatih i znanstvenika iz poljoprivrede i ruralnog razvitka

Osnivanjem poljoprivredne komore obiteljska poljoprivredna gospodarstva organiziraju se u jednu organizaciju koja zastupa njihove interese. Kroz komoru sudjeluju u kreiranju mjera agrarne politike i razvojnih programa, kao i u njihovoj efikasnoj provedbi. Komora svojim djelovanjem utjecati na stvaranje konkurentnog poduzetništva u poljoprivredi, boljem poslovanju poljoprivrednika i osiguranju stabilnog dohotka.

Donošenje Zakona o poljoprivrednoj komori tek je prva faza i pravni temelj za organiziranje poljoprivrednika. Dalje predstoji složeno razdoblje da se komora organizira i postane efikasna institucija te da u ime obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bude sudionik u kreiranju i agrarne

nter,.,

<Dugogodrnjatradicija proda} steonihjunica mljekarama i trgovcimadiljemsvijeta

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTALi

GOVEDO

u sustavu selekcije

i JUNICA i BIKOVAza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite u našoj karantenisteone junice vrhunskekvalitete iz

AUSTRIJE I

ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji.

posrednike, kupite junice direktno od 1Ogodina u 1--Irvatskoj -Z_ghvaljujemo na povjerenju

KraljaTomislava22,HR-48260Križevci Telefon:048681393,fax:048681394 Mobiteli:0916170696,0916170636 e-mail:inter-agro@kc.t-com.hr

Europsko tržište mlijeka i pr izvoda

U Europskojuniji smanjenaje dostava mlijeka, proizvodnja je a cijene mlijeka ispod prošlogodišnjerazine

Piše: Krešimir Jakuš, dipl. ing.

Dostava mlijeka u EU-27 u razdoblju od do 2009. godine smanjena je -2,9% u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pad proizvodnje bilježi se i kod fermentiranih proizvoda, sireva te punomasnog mlijeka u prahu, i to za -3%, -3,8% i -2,8%. U navedenom razdoblju 0,4% je proizvodnja obranog mlijeka u prahu (4,8%)i maslaca.

U razdoblju od travnja 2008. do 2009. u EU-27 je 0,9% manje mlijeka u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Bilježi se i pad proizvodnje fermentiranih proizvoda (-0,7%), sira (-0,3%), obranog mlijeka u prahu (-2,9%) i maslaca (-1,4%). Jedino proizvodnja punomasnog mlijeka u prahu bilježi i to za 11,3%.

otkupna cijena mlijeka (stvarne u EU-25 (bez Rumunjske i Malte) u 2009. iznosila je 28,50 centi/100 kg. I tijekom nastavljen je trend cijena mlijeka te bilježimo pad od - 3,4% u odnosu na 2009. U odnosu na lanjske cijene iz ovogodišnje su - 23,2%niže. Cijene maslaca u Europi i dalje na niskim razinama, inteivencijsko skladištenje u stalnom porastu Intervencijska cijena maslaca izno-

sila je 221,75 eura/100 kg i trenutno su u deset zemalja EU-a cijene maslaca niže od intervencijske. Niže cijene zabilježene su u Bugarskoj,

Nizozemskoj, Francuskoj, Irskoj, Velikoj Britaniji, Poljskoj i Portugalu. Do 6. svibnja o.g. interventno '

Tablica 1: otkupne cijenemlijeka u EU za ostvarenu masti i proteina

Država 0312009. 02./2009. 02./2009., 02./2009. 02./2009. 02./2009. O1./2009. 02./2008. 02./2007. 02)2006.

Izvor: EU-komisija/obrada TISUP

stanje zalihe maslaca iznosilo je 61 122 tone. udio u zalihama maslac iz Francuske (14 248 tona). Sukladno za Interventni otkup maslaca od 7. svibnja o.g., u razdoblju otkupljuje se 8507 tona maslaca po cijeni od 220 eura/100 kg (99,2% interventne cijene).

TRŽIŠTE STOKE

Cijene obranog mlijeka na razinama inteivencijskih cijena, intervencijsko skladištenje i dalje raste

Intervencijska cijena obranog mlijeka u prahu iznosila je 174,69 eura/100 kg. Do 6. svibnja o.g. otkupljeno je 119 511 tona, a dio uskladištenog mlijeka u prahu trenutno se nalazi u Njema-

(35 176 t), zatim Francuskoj (26 119 t), te u Irskoj 10 347 tona. Prema novom za Interventni otkup obranog mlijeka u prahu od 7. svibnja o.g., u razdoblju otkupljuju se 18 934 tone po cijeni od 168,40 eura/100 kg (99,2% interventne cijene), a trenutno je 26 745 tona.

Potražnja teladi i dalje od ponude

Na je tržištutijekom svibnja kao i proteklihmjeseci

potražnjasimentalsketeladi bila od ponude

Piše: Krešimir Jakuš, dipl. ing.

Na gotovo svim sajmovima i otkupnim mjestima sva je ponutelad utržena. Muška simentalska telad je tržena po cijenama od 25 do 28 kn/kg, dok je ženska telad nešto jeftinija.

cijena simentalske teladi na tržištu u tjednu do 17. svibnja o.g. iznosila je 26,32

kn/kg i 7%je viša u odnosu na lanjske cijene. Tijekom lipnja i dalje vrlo dobru potražnju uz lagani rast cijena.

Vrlo dobra potražnja junadi na tržištu

Na tržištu ponuda i potražnja junadi za klanje je dobra. Nešto je potražnja mesnih industrija pa su sukladno tome cijene na tržištu na višim razinama. otkupna cijena simentalskih bikova u tjednu do 17. svibnja

Tablica 1: Otkupne cijenežive stoke na RH tržišu

cijena kn/kg

o.g. iznosila je 15,45 kn/kg, a se tržilo po cijenama od 15 do 17 kn/kg ovisno o kvaliteti i broju otkupljenih grla. Kao i kod svinja, mogli bismo daje trenutna situacija na tržištu na strani

Potražnja je dobra i sve što se ponudi i utrži se.

Pad otkupnih cijena mesa na EU tržištu

Na europskom tržištu tijekom travnja i svibnja bilježimo blagi, stalni pad otkupne cijene indeks

20. tj./2009. 04. 04./2009. 04./2009. 04./2009. (svibanj) mj./2009. 03./2009. 04./2008. 04./2007. tele simentalske pasmine 0 26,32 (22-30) 25,86

(80-160 kg)

krava simental. p. 0 7,63 (4-12)

(za klanje)

bik simental. p. (>450kg)

janjad

(13-18)

(18-30)

Tablica2: Otkupne cijene trupovaR3 klase

euro/100 kg indeks

Država 20. tj./2009. 20. tj./2009. 20. tj./2009. (svibanj) 19. ti./2009. 20. tj./2008.

Izvor: EU-komisija/oorada TISUP MALOPRODAJA•VELEPllODAJA

Probiotlk d.o.o. istraživanje, razvoj i zastupstva u prehrambenoj industriji Ulica grada 3, Zagreb tel: 01/2382-833 fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833 e-mall: probiotlk@problotik.hr • www.problotik.hr

radno vrijeme: ponedjeljak-petak 8:00-15:30

CONPANYWJ1HQUAI.ITYNANACiENENT SYSTE"CERTIFIED

mesa. otkupna cijena trupova R3 klase u tjednu do 17. svibnja o.g. iznosila je 317 ,23 eura/100 kg i gotovo je ista kao i lani u ovom razdoblju. Najviše cijene na europskom tržištu, kao i bilježimo u - 396,96 eura/100 kg, dok su najniže cijene zabilježene u Poljskoj - 242, 12 eura/100 kg te u Švedskoj - 268,22 eura/100 kg. Otkupne cijene mesa u Hrvatskoj, koje su iz otkupnih cijena muške simentalske junadi, 14%su više u odnosu na one iz EU-a. Dobra ponuda krava za klanje na tržištu Na tržištu tijekom svibnja bilježimo dobru ponudu krava za klanje. Ovisno o starosti i kvaliteti, starije krave za klanje tržene su po cijenama od 4 do 7 kn/kg, a kvalitetnije krave od 8 do 12 kn/kg.

sira

za sp

nadimanja sira za pripremu salamure prehramlN!ne boje proteini

natrlj-nitrat pribor I oprema za kontrolu:

- kiselosti mlijeka

- temperature - vlage

- sallnlteta salamure

- ostataka antibiotika u mlijeku

- higijene prolzvodnog pogona

- ostalo termometri

podloge markice za sir za samoprešanje sira i savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka proizvodnja za nove proizvod( u vlastitom opremljenom laboratoriju

FORTUNAAGRO d.o.o.

VRIJOYEC,Konak2Ja

tel.OIID9fa892 agro@fortuna-vrbovec,hr

IRTNERI:Pucttma ~tm'J30.1~, ra-Nila-aubd.o.o.BfltJfl1,052/!i61-2f1, Sli,t/tvalska-L d.o.o.Blltb'8c,042241-144

bala v·: i <01 ome> .,/

s11ena

l ·Polunošeni · -=Ali•stražnji utova ~~..,:utovar

F balirke - komora s

upravljanje iz kabine Pilotbox ,ezanje mrežom / špagom Twin-Fix wtomatsko podmazivanje bala 1oževi

>tokose ~utz-Fahr licenca

skastikultivator/krat ultiviranje tmišta riprem jetveb ranja

IZNIMNA

Promjene u proizvodnji mlijeka, edukacija i stavovi naših

NeKi naša predavanja nazovu gubitkom vremena 11 , a ovakvo negativno

mišljenje može imati i svoju dobru stranu - natjera nas da se prilagodimo i predavanja razumljivim i zanimljivim

Piše: Prof. dr. se. Zoran

Urubrici "Gospodarstvo"

Mljekarskoga lista u posljednje vrijeme više puta spominjano je kret.anje prodajnih cijena mlijeka. Kretanja i usporedbe rade se po svim europskim zemljama, kao i regijama. Tako sam na internetu pronašao zanimljive usporedbe prodajnih cijena mlijeka za i

Lombardiju za razdoblje od 2000. do prognoze za 2009. godinu. Promjene u prodajnoj cijeni i proizvodnji mlijeka u EU

Zanimljivo je kako prodajna cijena za zemlje EU-a prema prognozi koleba od oko 23 do oko 27 € za 100 kg mlijeka, dok je prognozirana cijena u Lombardiji 35 € za 100 kg. Zanimljivo je i da su prodajne cijene mlijeka za EU-1O uvijek više od prosjeka EU-27.

Prema istom izvoru, za Lombardiju se proizvodnje mlijeka za više od 10%, dok se za ostale zemlje iz slike 1 ne takav veliki rast. Isti porast proizvodnje se u Bretanji i Normandiji, francuskim pokrajinama Francuske. U ostatku Italije, kao i u Španjolskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Bugarskoj i u

Slika 1: Usporedbaprodajnihcijenamlijeka u novijimzemljamaEU-a i Lombardiji2000. -2009. (izvor:www.clal.it)

desetak godina se stagnacija proizvodnje i pad do 5%.

U svim zemljama za koje se manji ili rast proizvodnje planirano je smanjenje broja grla uz porast proizvodnje mlijeka po grlu. Što mljekari misle o mljekarstvu i svojoj proizvodnji?

Posljednjih 7 - 8 godina na svojim predavanjima uvijek koristim prigodu da kratkom anketom od njih dobijem povratne informacije o predavanju i stanju u mljekarstvu, kako ih oni doživljavaju

i vide. Naravno da bude vrlo korisnih i dobrih podataka u takvim anketama, makar one i odgovore kako ekonomika o kojoj sam maloprije nije na njihovoj listi top-tema koje žele slušati. To ide do toga da neka naša predavanja nazovu gubitkom vremena". Poštujem stav i mišljenje, a ovakvo negativno može imati i svoju dobru stranu - natjera nas da se prilagodimo i predavanja razumljivim i zanimljivim. Posljednje anketiranje potkraj 2008. pokazalo je kako se u odnosu na prethodne godine promijenila

struktura i njihovi stavovi. Nije ni s obzirom na to daje u posljednje dvije godine od zadnjeg anketiranja bitno smanjen broj a prodajne cijene mlijeka doživjele su velika kolebanja i u zadnjih nekoliko mjeseci stalni pad. Treba napomenuti kako je o vrlo obujmu anketiranih uzorak nije dovoljno reprezentativan za znanstveno utemeljeno ali dobar je pokazatelj stavova i raspoloženja o ovoj problematici.

Anketirani su gospodari u dobi od 36 do 68 godina s 7 i 66 muznih krava. Proizvodnjom mlijeka (kao gospodari) bave se od 7 do 22 godine, s time da je u 67% proizvodnja mlijeka tradicija obiteljsko ga gospodarstva.

Mljekari su sada puno i prema svojoj proizvodnji i prema stanju na tržištu.Još uvijek smatraju da je resorna ministarstvo glavni koji bi trebao cijene na tržištu i mlijeka svakako osigurati bolji gospodarski položaj. Gotovo da je pravilan razmjer stada i povjerenja u mljekarsku industriju. Što je više krava u stadu, mlijeka više doživljavaju mlijeka kao svoje partnere, a ne nekoga tko njihov kvalitetan proizvod "sramotno malo". je i odnos prema državnom laboratoriju za kontrolu mlijeka. Oni koji dulje vrijeme daju mlijeko slabije skloniji su sumnji kako ih laboratorij i mljekare "potkradaju". Ipak, oko ispitanika u toj kategoriji priznaje da u više od polovice na kvalitetu mlijeka njihovi postupci i uvjeti pri mužnji i transportu mlijeka u gospodarskom dvorištu.

Više od 75%anketiranih predaje mlijeko I. razreda, što je nešto više

,,Jr,,m,

hranidba I

higij n mužnje

n vastaja )

Graft·kon1: Što je uzroksadašnjekvaliteteproizvodnjemlijeka?

(rangiranau ± stupnjevima)

od državnog prosjeka. Kao glavne dobre kvalitete mlijeka u mjeri utjecaj pripisuju higijeni i kvaliteti mužnje, a zatim novoj staji ili adaptiranoj prema suvremenim mjerilima. Nakon toga s podjednakom slijede priprema krme i hranidba stoke. Najmanji je utjecaj prema mišljenju ostala oprema staje (ležišta, ograda, krmna brana ... ). Edukaciju ne smatraju važnom. Pritom misle na edukaciju ex catedra, dakle predavanje u kojem su oni tek Više

/1

cijene savjetodavni rad na vlastitoj farmi ili farmi znanca. U tom misle da bi isti puno bolje mogli odraditi svoj posao, koji bi njima bio primjereniji i korisniji. Sadašnju proizvodnju mlijeka misle unaprijediti najviše boljom veterinarskom zaštitom životinja i uvjetima u staji. Higijena mlijeka i kvaliteta mužnje, muzne opreme i izmuzišta vrlo su blizu kao sadašnje kvalitete proizvodnje. Nakon toga slijedi više korištenja sjenaže i odabir kvalitetnog podmlatka. Edu-

higijena

edukacija

r• ka zaštita boljavctcrin

kvalitct:. n ,omladak

izmuzište

·20 o 20

40 60 80

Grafikon2: Kako unaprijeditisadašnjuproizvodnjumlijeka? (rangiranau ± stupnjevima)

kaciju kao ne smatraju toliko važnom, a novih krmiva smatraju potpuno nepotrebnim.

Kad se govori o razvoja, je vrlo visoki neredovita isplata za mlijeko. Pritom su podjednako osjetljivi na kašnjenje državnih poticaja i poticaja mljekare, a relativno su zadovoljni osnovne cijene mlijeka koja u pravilu ne kasni ili kasni puno od poticaja. im je po važnosti muznost po grlu, koju misle da u manjoj mjeri mogu i sami promijeniti. Malo raspoloživog zemljišta i male parcele su po važnosti Iza njih slijedi raspoloživa radna snaga. Najmanji je utjecaj financijskih sredstava i prostora na parceli gdje je staja, kao razvoja.

Kada sami ocjenjuju sustav edukacije (grafikon 4) kako su im predavanja iz ekonomike i zakonske regulative nešto što im nije toliko važno, odnosno ne treba im nužno za poslovanja. Što se ekonomike prevladava mišljenje da je ekonomska analiza nešto što može i treba odraditi knjigovodstveni sustav, a da se mali proizmogu držati samo jednostavne ekonomske

nije im potrebno bolje poznavanje zakonske regulative, nego bi objašnjenje u jednostavnom obliku trebali dobiti od savjetodavne službe ili neke druge službe potpore

Kao

željeli bi se baviti izravnom proizvodnjom. Zbog toga imje vrlo važno slušati predavanja iz proizvodnje hrane i hranidbe stoke. Zatim slijede informacije i vještine iz osjemenjivanja krava i obrezivanja papaka, kao koji izravno

Nema krava za kupiti

Muznost po grlu

Male parcele

Radna snaga

Neredovita isplata za mlijeko

Financijska sredstva

Malo zemljišta

Mali prostor

IGenetika ·-

>kono-1

Vc erinarstvo

Organiz, cija seljaka

Obreziv, nje papaka

Osjemenji ~anjekrava

Proi vodnja volumi1 oznekrme

Hranidba I

DS. a nje krava ,

Grafikon4: Nedostaciu edukaciji

proizvodnju mlijeka i prihode po kravi. Manje ih zanimaju predavanja iz veterinarstva i strukovnog organiziranja Još manje ih zanimaju znanja iz genetike, jer smatraju da bi im to trebalo biti "dano" od službi potporeveterinarske i savjetodavne.

U tome bi im najviše mogle mljekare, koje bi trebale i financijski podupirati ekonomski položaj Prema mišljenju mljekare bi trebale imati razumijevanja za situaciju u kojoj troškovi proizvodnje mlijeka stalno rastu dok se

prodajna cijena mlijeka Na realnost bi trebalo uvažavati i resorno ministarstvo, koje bi financijskom potporom trebalo dobar gospodarski položaj Veliku u boljem gospodarskom položaju od savjeta Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, koja im pomaže i u realizaciji financijske potpore i povlaštenih kredita. Na ali u manjoj mjeri od drugih institucija, premda njihov utjecaj na ostvarenje dodatnih

Grafikon3: razvoja

prihoda od držanja goveda nije tako velik. Kako mogu biti konkurentni u uvjetima proizvodnje mlijeka?

Na teksta navedeno je kako se prodajna cijena mlijeka stabilizirana granici nižoj od 30 € za 100 kg, a prognoza proizvodnje temelji na porastu proizvodnje mlijeka uz smanjenje broja muznih krava. Dakle, trebat proizvoditi više ijeftinije nego do sada, da bi se bilo konkurentno na dulji rok. Što se onda može našim njihovim željama, treba biti više nego realan i pokušati što više napraviti za sebe u nekom razdoblju. Tek nakon toga može se na neku "sa strane". Prvo je svakako muznost po kravi. Naši su prosjeci daleko ispod mjerila suvremene tehnologije, tehnologija je poznata a genetika nam je dovoljno dobra da se to može i mora napraviti. Sigurno daje za takav rast potrebna suvremena oprema, kao i objekti. Samo, da bi se bilo konkurentno ne smije se ulagati "do plafona", kao što se kod nas, pa su ulaganja po stajnom mjestu u posljednjih pet godina otkako djeluje Operativni program. Jeftina proizvodnja hrane je imperativ, nešto što se "pod mus" mora osigurati. hrana je glavni trošak izravne proizvodnje, i kao takav izravno razinu dohotka

Ni drugi troškovi proizvodnje mlijeka ne smiju odstupati od opravdanih. Organizaciji rada do sada u nas nije pridavana potrebna pozornost, ali kako je sve teže radnu snagu izvan ili unutar obiteljskih gospodarstava spremnu raditi za minimalnu nadnicu, ovaj problem sve više dobiva na važnosti. Isto tako, radni postupci nužno se osuvremenjuju, pri

Mljekare

županijski i uredi za poljoprivredu

Agronomski fakultet

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu

Ministarstvo poljoprivrede

Hrvatska poljoprivredna agencija

Grafikon 5: Tko najviše može boljemgospodarskom položaju mlijeka

Kako ostati konkurentan u proizvodnji mlijeka

- muznosti po grlu - optimalizacija osnovnih sredstava po grlu

jeftina proizvodnja hrane racionalizacija troškova proizvodnje organizacija rada

- osuvremenjavanje radnih postupaka

stalna edukacija upravitelja farme

Slika 2: Kako ostati konkurentnan u proizvodnjimlijeka pitaju se danas mnogi

se nastoji što manje koristiti ljudski rad. Kad ga se koristi, onda on treba biti što proizvodnosti, dakle, što manje sati rada za što više kg proizvedenog mlijeka. I na kraju, opet se dolazi do edukacije. Da bi neki gospodar bio u stanju i

održati konkurentnost, mora biti educiran. Tako dolazimo u situaciju da cijeli svoj radni vijek moraju barem u nekom razdoblju "zimskog mirovanja" svoje znanje, kako bi poslije mogli i svoju Mljekarski hsl 06/2009.

Otpornost bakterija na antibiotike

Piše: Dr. se. Nevijo Zdolec

Glavna su stanja u kojima se antibiotici koriste u veterini crijevne i infekcije, kožne i organske infekcije te mastitisi. I u veterinarskoj i humanoj medicini koriste se penicilini, cefaIosporini, tetraciklini, kloramfenikol, aminoglikozidi, spektinomicin, , linkozamid, makrolidi, nitrofurani, nitroimidazoli, sulfonamidi, trimetoprim, polimiksini i kinoloni. Smatra se da je u posljednjih šezdesetak godina u biosferu pušteno više od milijun tona antibiotika, od 50%kroz poljoprivredu i veterinu.

U animalnoj proizvodnji antibiotici se koriste za i sprebakterijskih infekcija, a donedavno i kao tvari za poboljšanje prirasta (dodaci hrani). Dakle, koriste se:

• u terapiji - infekcija bolesnih životinja na temelju bakteriološke dijagnoze odnosno potvrde

• u metafilaksi - tretiranju zdravih životinja iz iste skupine životinja (stada i dr.) u kojima je zabilježena manifestacija bolesti. Time se infekcija tretira prije nego postane vidljiva, se i vrijeme može bitno skratiti,

• u profilaksi - tretiranju zdravih životinja za stresa (npr. radi obolijevanja. U ovom primjena antibiotika je indicirana samo kod nekih "globalnih" problema u kontekstu zdravlja stada, a je takva primjena zabranjena,

U proizvodnji antibioticise koristeza i bakterijskih infekct/a

• u svrhe - davanje antibiotika u hranu za životinje radi

infekcija se izravno pospješuje prirast (promotori rasta). Taj postupak je danas napušten.

Prije desetak godina antibiotici su se više koristili kao promotori rasta nego u terapijske svrhe. To je pridonijelo pojavi otpornosti bakterija prema antibioticima (zbog stalne izloženosti, niskih doza i dr.), što je danas vrlo važan problem (veterinarskoga) javnog zdravstva. Nadležne institucije s vremenom su donosile preporuke o zabrani primjene nekih antibiotika u hrani za životinje i podržavale samo njihovo davanje u terapijske svrhe, tj. ljudi i životinja. problem nastao je pojavom otpornosti bakterija prema anti-

Prije desetak godina antibiotici

su se više koristili kao promotori rasta nego u terapijskesvrhe.

To je pridonijelo pojavi otpornosti bakterijaprema antibioticima (zbog stalne izloženosti,niskih doza i dr.)

bioticima koji se koriste u terapiji ljudi, a uzrok je neminovna bila primjena (analognih) preparata u veterinarskoj medicini. Jedan je od širenja ovakve otpornosti bakterija prema antibioticima s životinja na ljude preko životinjskih proizvoda, mlijeko i proizvode.

Brojne patogene bakterije iz hrane i bakterije (npr. enterokoki) iz organizma životinja (koža, crijeva). Mogu meso ili mlijeko u tijeku obrade i mužnje, ili ako se tlo stajskim gnojem. Na taj i rezistentne bakterije ulaze u prehrambeni lanac i ugrožavaju zdravlje ljudi. Rezistencija se u bakterija vezanih uz mlijeko i proizvode javlja Mljekarski

kod enterokoka i stafilokoka (sirovo mlijeko, sirevi), te Campylobacter i Salmonellaspp. (sirovo mlijeko).

Nastanak i širenje otpornosti na antibiotike je problem upotrebe antibiotika nastanak i širenje otpornosti patogenih bakterija koje se ne mogu tretirati pnJasnJ1m uspješnim podaci o primjeni antibiotika u humanoj i veterinarskoj medicini, poljoprivredi i akvakulturi govore o otpornosti bakterija na antibiotikepojava je redovito prilikom novih antibiotika.

Otpornost na antibiotike može biti i otpornost (nasljedna ili prirodna) bakterijama opstanak u prisutnosti antibiotika, ona nije horizontalno prenosiva (na drugu nesrodnu bakteriju) i ne predstavlja rizik u nepatogenim bakterijama. Suprotno tome, otpornost javlja se u nekih sojeva osjetljive vrste na antibiotik i može se horizontalno širiti bakterijama.

' ' otpornost može nastati zbog mutacija u genomu bakterije ili zbog prisva: janja dodatnih gena koji stvaraju : otpornost.

Selektivni pritisak nametnut upotrebom antimikrobnih sredstava igra glavnu ulogu u nastanku otpornih bakterija. Kad god je miješana bakterijska populacija izložena antimikrobnom sredstvu, vjerojatno je da se neka bakterija otporna na taj lijek u apliciranoj koncentraciji. Na temelju selektivnog pritiska njihov broj se i neke mogu prenijeti njihove gene otpornosti ostalim populacije.Jedan antibiotik može ne samo stvoriti otpor-

nost prema tom lijeku, nego i prema cijeloj skupini strukturalno povezanih lijekova, npr. otpornost na tetraciklin i otpornost na oksiteraciklin, klortetraciklin, doksiciklin i minociklin.

Primjeri otpornosti na antibiotike

Problem antimikrobne rezistencije najvažniji je u kontekstu zoonoza, odnosno bolesti koje se prirodnim putem prenose sa životinja na ljude. Neki od takvih bolesti su bakterije Salmonella spp., Yersiniaenterocolitica,Listeria monocytogenes, Escherichia coli itd. Kod svih pobrojanih bakterija je prisutnost otpornosti prema antibioticima koja se prehrambenim lancem prenosi na ljude. Na takve bakterije antibiotici ne djeluju (a trebali bi) pa je krajnji ishodinfekcija ljudi. primjer u praksi je rezistencija na fluorokinolone koji se primjenjuju u crijevnih infekcija ljudi. Prvi primjeri te rezistencije javili su se u peradarskoj proizvodnji davanjem enrofloksacina u vodi, no istovjetna otpornost je i u humanoj medicini (Campylobacter).Široka primjena enrotloksacina u veterinarskoj medicini u zemljama pogodovala je porastu otpornosti bakterija roda Salmonel/a i u životinja i ljudi. Primjeri iz prakse dokazuju da se nakon nekog antibiotika iz upotrebe u veterini smanjuje pojavnost otpornosti bakterija na tu i tvari, pa se time reducira i rizik za zdravlje ljudi. problem, kako se predstavlja prijenosa gena odgovornih na rezistenciju nesrodnim bakterijskim vrstama.

Monitoring otpornosti na antibiotike

Monitoring otpornosti (rezistencije) bakterija na antibiotike preduvjet je za procjenu ozbiljnosti problema za javno zdravstvo. Pritom je potrebno nekoliko pokazatelja, npr. vrstu bakterije koja se prati, program 'llZimanja uzoraka (npr. mlijeka), metode rezistencije (difuzijski i drugi testovi), bilježenja rezultata, obrade i izvještavanja. Danas su dobro razvijeni programi otpornosti patogenih bakterija izoliranih iz farmskih životinja (namijenjenih proizvodnji hrane za ljude) te patogenih i nepatogenih bakterija iz drugih zdravih životinja, no, nužna je bolja koordinacija te analiza rezultata tih programa. Savjesna primjena antibiotika

Kod primjene antibiotika je preporuka koristiti ih u terapijske svrhe tek nakon identifikacije bakterije bolesti) i testiranja njezine osjetljivosti/ otpornosti na antibiotike (antibiogram). Nadalje, se primjena antimikrobnih tvari s uskim spektrom djelovanja (ciljano). njem ovih jednostavnih temeljnih neke zemlje, poput Danske, pojavu antimikrobne rezistencije svele su na najmanju mjeru.

U veterinarskoj medicini primjena antibiotika treba osigurati bolesnih životinja, ali istovremeno smanjiti i potencijalne rizike (pojava rezistencije) na najmanju mjeru. Prvenstveno se to zasniva na etiološkoj dijagnozi (utvrditi bolesti), a samo ponekad na slici koja je strogo za neku bolest (npr. kod vrbanca). kod akutne infekcije važno je terapiju odmah paje iluzorno laboratorijski nalaz o i

Mljekarski list 06/2009.

njegovoj osjetljivosti/otpornosti na antibiotike. U tom od presudne je važnosti znanje veterinara o stanju (zdravlju) stada te primjenjivosti pojedinih antibiotika u odnosu na prijašnju terapiju. Radi kontrole razvoja rezistencije na antibiotike, najsigurnijim se njihovu upotrebu što je više Stoga se svaka nepotrebna upotreba antibiotika treba strogo izbjegavatii zabraniti(u profilaksi, u hrani za životinje). Ipak, danas i antibiotici su neizbježni u bolesti farmskih životinja pa se i dalje pojava otpornosti bakterija na antibiotike.

proizvodi i rezistencija pripisuje se

pojavi antimikrobne rezistencije u bakterija, no, danas je postalo jasno da i bakterije komenzali mogu biti nosioci "rezistentnih" gena koje mogu prenositi na patogene bakterijske vrste. U posljednje vrijeme u tom se smislu sve više bakterije mlikiseline iz hrane, što iziskuje stalno rezistencije u prirodnoj mikrotlori hrane, kao i starter kulturama. U kontekstu sigurnosti primjene bakterija kiseline u proizvodnji hrane se da je prijenos antimikrobne rezistencije na druge bakterije jedini relevantan razlog za oprez.

Prehrambeni lanac može se smatrati osnovnim prijenosa antimikrobne rezistencije izme-

životinja i ljudi. fermentirani (i mesni) proizvodi koji se toplinski ne prije konzumacije prijenos otpornosti na antibiotike bakterija direktno mikroflore životinja i gastrointestinalnog sustava ljudi. Bakterije kiseline kao i ostale bakterije razmjenjuju gene kako bi preživjele u antibiotskom okruženju. Za mljekarsku industriju vrlo je važno distribuciju bakterija koje mogu prenositi otpornost na antibiotike, što podrazumijeva primjenu prikladnih starter kultura i supstrata za fermentaciju. Prijenos bakterija otpornih na antibiotike od životinja preko fermentiranih proizvoda može se pasterizacijom sirovog mlijeka.

Uspješniji

ODABIRA GRLA U ZEMLJU PORIJEKLA I KUPOVINU NA AUKCIJAMA O NAŠEM TROŠKU

Alimentarna acidoza u tovne junadi

Alimentarna acidoza u tovne junadi je koji nastajeu buragu kao kisela indigestijas lokalnimi

posljedicama, složen i svojevrstansindrom

Piše: Prof. dr. se. Vlatko

Glavni uzrok bolesti je prevelika zrna kukuruza u koncentratu (do 70%) kojim se hrani tovna junad. Zbog dugotrajne preobilne hranidbe škrobom nastaje homeostaze i eubioze buraga pa se promijeni mikrobna populacija u laktobacilozu, što dovodi do kisele indigestije s nadmom. Lokalne patološke promjene u buragu se u hiperkeratozi i parakeratozi sluznice buraga. Da bi se sluznica buraga obranila od trajnog dodira s kiselim sadržajem, ona abnormalno orožnjava.

orožnjelih papila lakune se upale i postaju mjestima najmanjeg otpora kroz koja mikrobi iz buraga prodiru u portalni krvotok. Iz buraga u portalni krvotok osobito prodiru mikroorganizmi Arcanobacterium pyogenes i Fusobacterium necrophorum.Tako, dakle, zbog kisele indigestije i parakeratoze sluznice, sluznica buraga postaje propusnom pa mikrobi, nekroza i gnojenja ulaze u jetra i u njima uzrokuju stvaranje multiplih apscesa (nakupina gnoja). Jetra s apscesima odbacuju se u klaonici pri veterinarsko-higijenskom pregledu zaklanih životinja. Posljedice prevelike dugotrajne kiselosti u buragu su

i smanjenje resorpcije kalcija u zirane acidoze, pojavburagu, smanjenje mikrobne sinte- ljuje se sklonost koja se ze vitamina B-skupine, osobito B1 manifestira povremenim napadaji(tiamina) vitamina, te ma konvulzija. stvaranje histamina i drugih bio- u alimengenih amina s tama acidoza je komZbog spomenutih a penzirana, a kao posljedica dugomožda i povremene dekompen- trajne kompenzacije acidoze te

kalcijevih i fosfornih soli se u

mjehuru stvaraju mokamenci (nastali od kalcijeva fosfata). Ako kamenci u uretru, mogu uzrokovati stranguriju a povremeno i hematuriju. Zbog kalcijevih i fosfornih soli na koštanog sustava, mogu se pojaviti simptomi osteopatije.

Preventiva

Preventiva alimentarne metaacidoze svodi se na nekoliko mjera. Telad odbijenu na i tešku telad treba racionalno i postupno privikavati na koncentriranu i voluminoznu krmu kako bi se razvila normalna buragova mikrobna populacija i normalno preživanje. Tovna junad može se hraniti

krmivima po želji, a za suzbijanje prevelike kiselosti u buragu može se dati natrijev bikarbonat (u odnosu na pH-vrijednost buragova sadržaja u hranu se stavlja 2,5-5% natrijeva bikarbonata). Za suzbijanje parakeratoze sluznice buraga i nastanak apscesa na jetrima važna je voluminozne krme (sijena, sjeckane slame, kukuruzinca) i prekrupe žitarica, i tako je korelacija (povezanost) voluminozne i koncentrirane krme i pojavljivanja parakeratoze sluznice buraga i apscesa na jetrima. Što je zrnje žitarica i kukuruza sitnije mljeveno te strukturna vlakna (NDF) sitnija to je parakeratoze sluznice buraga i multiplih apscesa na jetrima i

obrnuto. apscesa na jetrima može se u junadi smanjiti dodatkom kombinacije antibiotika (klortetraciklina, 70 mg po junetu dnevno u kombinaciji s tilozinom, 75 mg po životinji dnevno) u hranu, ali se antibioticima ne može nastanak parakeratoze sluznice buraga. Antibioticima se ujedno poboljšavaju konverzije i dnevni prirasti. Treba napomenuti da uporaba antibiotika u hranidbi životinja nije dopuštena u velikom broju zemalja pa i u Hrvatskoj, ali je dopuštena uporaba ljekovitih krmnih smjesa za životinja. Namjera je da se multipli apscesi na jetrima junadi suzbiju toksoidom mikroorganizma Fusobacterium necrophorum, on još u praksi nije dovoljno provjeren.

www.bio-pharm-vet.hr

• Podloge za ležišta

• Udoban gumeni pokrov za gazne površine

• Tuneli-· sjenici

• Mreže za zaštitu od propuha

• Vrata za zaštitu od propuha

• Zavjese

Mljekmski list 06/2009.

Bio Pharm Vet d.o.o. za trgovinu i usluge u veterini

Medvedgradska 1c

HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia

Tel.: +385/1 4666 718

Fax: +385/1 4667 137

info@bio-pharm-vet.hr www.bio-pharm-vet.hr www.aqrotel.eu

Proljevi teladi

Piše: Dr. se. Boris Habrun, Hrvatski veterinarski institut

Na farmama gdje proljevi predstavljaju zdravstveni problem, do 90%teladi može patiti od proljeva. Zbog toga su proljevi uzrok gospodarskih gubitaka i teladi tijekom prvih tjedana života. Prema podacima iz 12 i 14% teladi pati od proljeva, što ondje iznosi oko 660 000 teladi godišnje.

Proljevi u teladi gospodarski su zbog toga što ona gubi na težini i postiže usporen prirast, zbog troškova dijagnosticiranja bolesti i smanjenja otpornosti teleta (s javljanjem i drugih bolesti) i teleta.

proljeva teladi Dakako, prvo se pitanje zbog nastaju proljevi u teladi? Proljevi u teladi nemaju samo jednog više njih, a dijele se u dvije skupine. Prvu skupinu neinfektivni u koje se ubrajaju problemi s otpororganizma teleta, greške u hranidbi i greške u držanju. Drugu skupinu infektivni u koje se ubrajaju neke bakterije, virusi i praživotinje. Valja imati na umu da proljev teladi nikada ne uzrokuje samo jedan više njih. Primjerice, nepravilno hranjeno tele dobit proljev zbog nepravilne hranidbe, a na takav proljev onda se nadoveže i infekcija nekim virusom ili bakterijom pa znakovi bolesti postaju puno težima. Proljev može biti izazvan i dvama infektivnim bilo da se jedan nadoveže na drugog ili uzrokuju proljev istodobno kao miješana infekcija.

Prvo opisati neinfektivne koji su vrlo jer telad prema mnogim ne samo proljeva i drugih bolesti.

NEINFEKTIVNI

Problemi s teladi

Nakon poroda tele je bez ikakva imuniteta (otpornosti), podložno infekcijama jer se tvari odgovorne za imunitet (protutijela) iz krave ne mogu prenijeti u tele kroz posteljicu tijekom

Posteljica krava, naime, tako je da ne dopušta prolaz protutijela do ploda.

Prvo mlijeko krave nakon teljenja (mljezivo, kolostrum, gruševina) sadržava tvari potrebne za otpornost teleta (protutijela). Zbog toga je iznimno da tele popije mljezivo unutar 3-4 sata nakon teljenja u od barem 2 litre. Krajnji rok za pijenje mljeziva je 6-8 sati nakon teljenja. Poslije toga mijenja se sluznica crijeva teleta i ono iz popijenog kolostruma više ne može iskoristiti protutijela, ostaje neotporno prema infekcijama bakterijama, virusima i praživotinjama. Ovakvo tele podložno je proljevima koje na ovako neotpornoj jedinki može uzrokovati bilo koji virus ili bakterija u okolišu. Neotporno tele gotovo sigurno uginuti od proljeva jer nema nikakvih obrambenih mehanizama koji bi mu pomogli u borbi s infekcijom.

Greške u hranidbi Hranidba mlijekom traje 50-60 dana, a vrijeme prijelaza na zamjenice prvenstveno ovisi o cijeni mlijeka.

Proljevisu zdravstveni problem u teladi tijekom prvih30 dana života. U

uzgoja (farmi) oko

1/3 teladi pati od proljevatijekom prvih 14 dana života

Vlasnici ranije prelaze na zamjenice ako je cijena mlijeka na tržištu povoljna. Napajanje s premalo ili previše mlijeka, iz prljavih posuda, napajanje prehladnim ili pretoplim mlijekom uzrokuju proljev. Takoi zamjenice loše kvalitete s denaturiranim nama, velike soje i nemliugljikohidrata u zamjenicama mogu uzrokovati proljev. Greške u držanju Pod greškama u držanju podrazumijevamo držanje teladi u objektima gdje je higijena loša, npr. vlažni podovi puni izmeta, potom objekti s propuhom, prenatrpani objekti i drugi koji uzrokuju da je tele mokro, izloženo stresu, što sve zajedno uzrokuje smanjenje otpornosti organizma teleta i izbijanje proljeva.

Dakle, neinfektivni smanjuju otpornost teleta i uzrokuju pojavu proljeva, a na taj neinfektivan proljev se nadovežu jedan ili više infektivnih te proljev vrlo

M{jekarski list 06/2009.

ozbiljnim i teško Zbog toga je iznimno paziti da tele pravodobno popije mljezivo, da je hranjeno i držano, jer time izbijanje proljeva uzrokovanih neinfektivnim otporno i pravilno držano tele puno oboljeti od proljeva uzrokovanih infektivnim

INFEKTIVNI

Bakterije

Od bakterija, proljeva teladi su Escherichiacolii nekoliko salmonela, prvenstveno Salmonella Typhimurium i SalmonellaDublin. U nas je Escherichiaco/ivrlo proljeva, dok su salmonele u Hrvatskoj puno Bakterija Clostridiumpe,fringens uzrokuje krvavi proljev u teladi koji se ne može no, onje na vrlo rijedak u nas. Virusi su dva virusa, rotavirus i koronavirus. Praživotinje su Eimeria i Cryptosporidium.

Svi navedeni infektivni uzroproljeva u teladi ne izazivaju proljev u istoj dobi teladi. Dob teladi kada pojedini infektivni uzrokuju proljev prikazana je u tablici 1.

Escherichia coli

Salmonella spp.

CI. perfringens tip B i C Cryptosporidiurn

Eirneria

Rotavirus Korona virus Ostali virusi

Iz navedenih je podataka da proljevi u teladi nisu jednostavna bolest koju je lako staviti pod kontrolu, da je o složenoj bolesti za kontrolu i preventivu treba voditi brigu o puno stvari. Osnovna preventive proljeva teladi

I kod ove bolesti vrijedi narodna izreka "bolje nego lijeKod proljeva teladi važno je da ono na vrijeme popije kolostrum (mljezivo), da eventualan prijelaz na zamjenice bude postupan i da se i kod napajanja mlijekom ili hranidbe zamjenicama vodi briga o posuda i temperaturi mlijeka ili zamjenice. su i uvjeti držanja teladi.

Kad je o infektivnim u preventivi za neke od njih (Escherichiacoli, rotavirus,

Dob (dani)

1-7 (4-60)

5-42

5-15

5-35

više od 30

5-15 (35)

5-21 (35) 14-30 (i starija telad)

koronavirus) postoje cjepiva (vakcine) koje se daju junicama i kravama. Te vakcine oslabljeni su proljeva, koji onda stvaranje protutijela u ženki, pa tako cijepljene ženke kroz mljezivo prenijeti više protutijela svojoj teladi koja na taj biti bolje od navedenih infektivnih

Kako u brojevima opisivati proljeve uzrokovane pojedinim u tim detaljnije navesti preventivne mjere. Osnovna proljeva teladi

Kada se pojavi proljev u teleta, pravilnim treba njegov život. Svakako treba pozvati veterinara radi odluke o korištenju pojedinih lijekova.

Mljekarski li.st 06/2009.

Slika 1: Težak proljevteletakoji izgledakao mokrenje

Slika 2: Upalooko teletakod jake dehidracije

Tablica 1: Dob teladi kada pojediniinfektivni uzrokujuproljev

Kod proljeva u teladi pa i drugih mladih sisavaca, najvažnije je gubitak previše i dehidriranje životinje. Brzina gubitka ovisi o tome je li proljev blag ili težak. Kod blagog proljeva ukupna masa izmeta koje tele izbaci iz sebe u jednom danu nije od 1 kg, dok kod teškog proljeva tele u jednom danu može izbaciti i više od 5 kg vodenastog izmeta, izgubiti i do 10% svoje težine, pa mu je život ugrožen (slika 1). Jedan od vidljivih simptoma jake dehidracije su upale u šupljinu (slika 2).

Puno je bitnije gubitak kod teladi nego davati druge lijekove npr. antibiotike. Antibiotici djeluju samo na bakterije (Escherichiaco/i,Salmonella),a ne djeluju na viruse i praživotinje. Dakle, prije davanja antibiotika moramo biti sigurni da je bakterija bolesti, što možemo samo nakon pretrage izmeta u laboratoriju.

! ' ' ~o, kod izbijanja pro: IJeva nema vremena za nalaza iz laboratorija s treba odmah, i to pivenstveno s nadoizgubljene nadoknade ovisi pivenstveno o tome koliko je

Slika 3: Kod izbijanja proljevas treba odmah, i to prvenstvenos izgubljene tele izgubilo na težini. Ako izgubi do 4% tjelesne težine, siše, ima vlažan nos i usta, pripravcima koji se daju na usta. Ako izgubi od 4% do 8%tjelesne težine, postaje bezvoljno, slabije siše i treba dobivati više pripravaka na usta. Nekad se postavljalo pitanje treba li na jedan dan uskratiti teletu mlijeko radi prestanka proljeva, no danas postoje pripravci za rehidraciju koji se miješaju s mlijekom i daju teletu. Tako ono dobiva sve hranjive sastojke iz mlijeka, a sastav dodatka mlijeku dovodi do uravnotežene opskrbe elektrolitima

FACHZ-2371

i nastanak acidoze (npr. Glutellac).

Ako izgubi više od 8% tjelesne težine, tele je u stanju i uz pripravke koji se daju na usta treba dobivati i infuziju u venu jer uginuti zbog gubitka

U ovom iznijeli smo prikaz proljeva u teladi, a u brojevima detaljnije opisati znakove bolesti kod pojedinih proljeva te detaljnije opisati preventivu i proljeva u teladi koje se ponešto razlikuje, ovisno o

JINMAJM-254,25KS4WD 60.102 kn

JINMAJM-454,45KS4WD 87.000 kn

JINMAJM-554,55KS4WD 100.822kn

JINMAJM-654,65KS4WD 104.111kn

JINMAJM-804,I0KS4WD 129.840kn

Cijenesu sa PDV-om. Servisi dlielovlosigurani.

Izbor i ocjenjivanje uzgojna valjanih krava

Kod izbora uzgojne valjanihženskih rasplodnihgoveda vrednujuse uzgojne

vrijednostisvakogagrla kojese u uzgojniprogrami nalazi se pod kontrolom proizvodnje. Ove se plotkinje selekcijskim

brojem,uvedenesu u evidencijui kod njihse provodikontrolarasploda i

Piše: Josip Haluška, dipl. ing.

Na temelju podataka iz rodovnika o podrijetlu se koje plotkinje ispunjavaju kriterije na temelju kojih se obavlja ocjenjivanje i svrstavanje u odgovaraju klase. Prema ovom kriteriju, rasplodne životinje trebale bi imati najmanje dvije generacije poznatih i kontroliranih predaka.

Ocjena i klasiranje ženskih rasplodnih grla obavlja se na temelju proizvodnih podataka iz podrijetla i vlastite proizvodnje mlijeka, sadržaju masti i proteina i prema eksterijernim osobinama.

: ' ' Za rasplodne krave u : proizvodnji eksterijerne : osobine se ocjenama : tipa, oblika, vimena i nogu.

Za ženski rasplodni podmladak i za mlade bikove ocjenjuju se tip i oblik. Pod tipom se podrazumijeva izgled i okvir grla s obzirom na prikladnost za smjer proizvodnje. Pod oblikom se podrazumijeva i pojedinih dijelova tijela i njihova povezanost. Kod ocjene tipa i

oblika, tjelesne mjere se mjerenjem.

Rasplodne krave ocjenjuju se na temelju podrijetla, laktacijske proizvodnje i eksterijera. Kontrola proizvodnje mlijeka mora biti obavljena prema jednoj od metoda lnternacionalnog komiteta za kontrolu proizvodnosti životinja ([CAR). proizvodnje mlijeka je proizvedene masti i proteina u standardnoj laktaciji od 305 dana.

Kod uvoza u Hrvatsku uzgojna valjanih ženskih grla, prema Zakonu o i Programu gojidbenog stvaranja goveda se najniža dopušten a razina proizvodnje mlijeka izražena u standardnoj laktaciji od 305 dana. Za simentalsku i holstein pasminu se razina proizvodnje mlijeka od I. do Ili. laktacije, a za pasminu za dvije laktacije. Ukoliko grlo koje se uvozi nema vlastite proizvodnje mlijeka,

Tablica ,f: Najniža dopuštenarazina proizvodnjemltj'ekaizražena u standardnojlaktaciji u trajanjuod 305 dana za simentalsku i hofstein pasminu kod uvozagrla

Laktacija Mlijeka I Masti Mlijeka Masti

Simentalska

Tablica2: Linearnaprocjenavanjštinekrava kombiniranogsmjera proizvodnjepremagojidbenomprogramu

Tjelesna mjera cm

Visina križa

Visina grebena

Opseg grudi

Tjelesna mjera cm

zdielice 45 - 58

- 56

propisani se kriteriji odnose na majku.

Navedene vrijednosti donje su granice za obje pasmine. Bez obzira na pasminu i smjer proizvodnje, roditelji moraju biti poznati i kontrolirani. krave sa završenim rastom, ovisno o smjeru proizvodnje i pasmini, trebaju imati vrijednosti tjelesnih mjera.

Ocjene za vanjštinu temelje se na okviru (dužini, visini, širini i dubini životinje). Životinja mora biti u tipu pasmine, skladne i nježne konstitucije.

Prsni koš mora biti dubok, širok, sapi ravne i široke, linija ravna i stražnji dio trupa dubok. Glava mora biti suha i plemenita, vrat tanak i dug, koža tanka, gipka i srednje debela, dlaka sjajna, stav stražnjih nogu pravilan i papci

Kod vimena, ocjenjuju se smještaj, povezanost i Poželjno je veliko prostrano, duboko vezano i pravilno smješteno vime. Dužina sisa (5 cm), pravilan razmak prednjih sisa (13 - 15 cm) i debljina sisa (2,5 cm), bez izasisa, pasisa i i dobro razvijeni susperzijski ligament.Vanjština goveda procjenjuje se za svako pojedino svojstvo metodom Linear scoring a mjeri se Lidtinovim štapom i vrpcom. Rasplodne junice

Ženski rasplodni podmladak goveda ocjenjuje se i klasira na temelju klase roditelja i ocjene vlastita eksterijera. Kod izbora rasplodnog podmladka vodi se o proizvodnji majke i koji trebaju biti pozitivno progenotestirani. Uvidom u rodovnik svakoga grla, osim vlastitih postoje i podaci za oba roditelja. Kod majke, važna je proizvodnja mlijeka, masti i proteina u 305 dana laktacije a kod

Tablica3: Uzgojniciljevi i poželjnigenotipoviza dvije najvažnije pasminegovedau Hrvatskoj

Tip goveda

Mljekarski ll,st 06/2009.

Masa uzrasle krave,kg

Visina grebenakrave cm

Visina križa

Dob prve oplodnje(mjeseci)

Dob prvog teljenja (mjeseci)

Težinasteonejunice kod pripusta (kg)

Težinasteonejunice 5 - 7 mj. (kg) (laktacija)

Interval teljenja (dana)

Prenatalnih teladi u %

Laktacijskaproizvodnja(305 d)

Mlijeko (kg) mast (kg) (kg) mast(%)

Indeks vimena

Protok mlijeka (kg/min)

podaci o proizvodnji njegovih i rezultatima progenih testova. Rasplodne junice odabiru se samo od pozitivno progenotestiranih

koji imaju uzgojne vrijednosti. Kod izbora steonih junica, poželjna pojedina svojstva ocjenjuju se ovisno o postavljenim uzgojnim ciljevima. Kod ocjene eksterijera treba obratiti pozornost na tip i oblik. Kriterije ocjene po eksterijeru treba prilagoditi odgodobi grla.

Klasiranježenskoga rasplodnog podmlatka I. klasa - junice moraju potjecati od elitnog oca, oca I.a i I. klase i od elitne majke i majke I.a i I. klase s ocjenom tipa i oblika (4). li.a klasa - junice od elitnog oca, oca I.a i I. klase i od elitne majke i majke I.a, I. i li. klase, a ocjena za tip i oblik mora biti 3,5. li. klasa - junice mogu biti od elitnog oca, oca I.a, I. i li. klase i od elitne majke i majke I.a, I., li. i Ili. klase, a ocjena za tip i oblik mora biti 3,0.

Simentalac Holstein kombinirani

(mlijeko - meso)

650 - 750 650 -750

138 - 148 145 - 156

136 - 144 138 - 152

14,5 - 15,0 15,0 - 16,0 23,5 - 24,0 24,0 - 25,0

400 -420 380 - 400

550 - 580 580 - 600 6,0 4,0

375 - 400 390 -

Ili. klasa - junice od elitnog bika i bika I.a, I. i li. klase i od elitne majke i majke I.a, I., li. i Ili. klase i "Z"krave, a ocjena za tip i oblik mora biti 3,0. Klasiranjekrava

"Elitne"krave su one koje osim kriterija za I.a klasu, imaju dui ustrajnost u proizvodnji i predstavljaju idealan tip krave kao predstavnika svoje populacije.

"Bikovske majke" su najbolje krave (I.a klase) iz populacije, a služe za proizvodnju muškoga rasplodnog podmlatkabikova. Pri izboru bikovskih majki se uzgojne vrijednosti za mast, proteine i protok mlijeka. Izbor bikovskih majki obavlja se svake godine iz fonda bikovskih majki i novih krava.

Kraveu zemaljskoj "Z"kontroli su one koje se nalaze samo pod kontrolom rasplodne proizvodnje. Kod ovih krava obavlja se kontrola parenja i registrira

I MUNCHEN GRUB V

VAM PREDSTAVLJAJU FANTASTIC_NU PONUDU VRHUNSKl"HBI.KOV A

ILION

GZW: 132 MW: 119

FW: 109 FIT: 122

OKVIR: 120

MUSKULATURA: 99

NOGE: 118

VIME: 115

CIJENA: 95,00 kn

Ilionove su krave snažnog okvira s postojanom proizvodnjom mlijeka sastava i niskim brojem somatskih stanica, što ukazuje na zdravo vime i Muški potomci imaju izuzetno visok dnevni prirast.

MANDELA

GZW: 135 MW: 126

FW: 111 FIT: 114

OKVIR: 121

MUSKULATURA: 113

NOGE: 121

VIME: 102

CIJENA: 110,00 kn

Bik kojeg ne treba posebno predstavljati; stekao je popularnost izvrsnom i sastavom mlijeka, izuzetnom brzinom mužnje, teljenja, vitalnom teladi. Okvir, muskulatura i noge bez mane. Meso izuzetno visoke kvalitete.

ROUNDUP

GZW: 133 MW: 121

FW: 121 FIT: 116

OKVIR: 113

MUSKULATURA: 116

NOGE:111

VIME: 115

CIJENA: 110,00 kn

Proizvodnja? niske somatske stanice protok+ vitalna telad! Meso? dnevni prirast i udio mesa u

MAIIGFALL

GZW: 130 MW: 116

FW: 114 FIT: 122

OKVIR: 108

MUSKULATURA: 112

NOGE: 116

VIME: 103

CIJENA: 95,00 kn

proizvodnja, solidni testovi na meso, se po fitnesu ocjenom 123 te muskulaturom i funclamentom.

WATERBERG

GZW: 130 MW: 124

FW: 107 FIT: 107

OKVIR: 100

MUSKULATURA: 95

NOGE: 111

VIME: 107

CIJENA: 79,00 kn

proizvodnja mlijeka, vime, i dobre noge kvalitete su kojima se Waterbergovi potomci.Visoka pouzdanost podataka.

MANITOBA

GZW: 141 MW: 129

FW: 105 FIT: 124

OKVIR: 123

MUSKULATURA: 107

NOGE:103

VIME: 112

CIJENA: 110,00 kn Trebate mlijeka? Trebate Manitobu. Ogromne mlijeka dobrog sastava bez naglih uspona i padova u proizvodnji (postojana proizvodnja) izuzetna brzina mužnje, teljenja, vitalna telad, okvir i dobro vime ili jednom Manitoba.

ELPAIS

GZW: 132 MW: 113

FW: 128 FIT: 125

OKVIR:93

MUSKULATURA: 111

NOGE:119

VIME: 106

CIJENA: 95,00 kn

Naglašeno mesni bik potomci pokazuju veliki dnevni prirast, veliki udio mesa u i ekstra klasu mesa. fitnes perzistencija proizvodnje, laka teljenja, vitalna telad). Noge i papci kakve sanjate na vašoj famu.Temperamentne :Bvotinje.

MJLANO

GZW: 126 MW: 116

FW:106 FIT:121

OKVIR:111

MUSKULATURA: 98

NOGE: 111

VIME:102

CIJENA:69,00 kn

se po fitnesu zbog izuzetno vitalne teladi, kojom se tele, brzinom mužnje i perzistencijom kroz laktaciju kao i potomaka. Dobar okvir i fundament.

VII. izložba i aukcijska prodaja junica grada Velike Gorice

Pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva Grada Velike Gorice a u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije, službe Velika Gorica i Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu 16. svibnja 2009. održana je VII. govedarska izložba i aukcijska prodaja junica

Piše:AleksandarKljujev,dipl. ing., Hrvatskapoljoprivrednaagencija

Uizložbenom dijelu predstavljene su ukupno kolekcije i prikaz

grla sa životnom proizvodnjom sa sveukupno 18 grla simentalske i holstein pasmine koja su pristupila i ocjeni.

Izložbi je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. se. Josip a otvorenje izložbe proglasio je Velike Gorice Tonino Picula.

Sva grla po kolekcijama dobila su diplomu Hrvatske poljoprivredne agencije koje je ravnatelja Ante Pezo, dipl. ing., te brojne i naturalne nagrade od sponzora izložbe.

grla

U kolekciji steonih junica simentalske pasmine, prvu nagradu osvojilo je grlo kataloškog broja 3 vlasnika Mladena iz Ribnice. Junica LEONA HR 6101301448 oteljena je 10.06.2007. Njezina je majka u li. laktaciji proizvela 5912 kg mlijeka sa 4,08% m.m. i 3,47% proteina. Mladen

!vf{jekarski h~·t 06/2009.

je osvojio i prvu nagradu u kolekciji krava simentalske pasmine s grlom kataloškog broja 11 Krava CVETA HR 5100888464 oteljena je 15.12.2005. a otelila je dvoje teladi te u maksimalnoj prvoj laktaciji

proizvela 5731 kg mlijeka sa 3,28% m.m. i 3,45%proteina.

U kolekciji krava prvotelki simentalske pasmine, prvu nagradu osvojilo je grlo kataloškog broja 8 vlasnika Tomislava iz G.

Mladen iz Ribnices prvonagradenomsteonom junicomsimentalskepasmine

Prvotelka BERTA HR 5101301412 oteljena je 3.06.2007. a u prvoj kontroli proizvela je 21,3 kg mlijeka sa 3,92% m.m. i 3,28% proteina.

U kolekciji krava holstein pasmine, prvu nagradu osvojilo je grlo kataloškog broja 18 vlasnika Stjepana iz Krava CAKANAHR8100565724 oteljena je 1.11.2004. a otelila je troje teladi te u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 6186 kg mlijeka sa 3,91% m.m. i 3,09% proteina.

Kao poseban prikaz, predvedena je simentalska krava sa životnom proizvodnjom kataloškog broja 20. Krava BONA HR 0017034024 vlasnika Stjepana Maleca iz Drneka oteljena je 9.07.1998. godine a do sada je otelila deset teladi i u 9 laktacija proizvela ukupno 40 275 kg mlijeka. Potomak je bika Matas HB7019 a u VIII. laktaciji ostvarila je najvišu proizvodnju od 5744 kg mlijeka sa 3,56% m.m. i 3,42% proteina.

Za šampionsko grlo izložbe proglašena je krava simentalske pasmine kataloškog broja 14 vlasnika Mladena iz Ribnice. Krava PANAHR2100949720 potomak bika EGO HB 7643 oteljena je 22.01.2006. a otelila je dvoje teladi te u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 5854 kg mlijeka sa 3,78% m.m. i 3,45% proteina

Nakon izložbenog dijela održana je aukcijska prodaja junica, na koju je dopremljena i ocjenjena 16 grla. Nakon i licitacije prodano je svih 16 grla. cijena prodanih junica iznosila je 11.350 kuna, s tim da je najniža cijena iznosila 9.400 a najviša 13.300 kuna.

Grad Velika Gorica subvencionirao je kupnju junica za kupce s Velike Gorice sa 50% od postignute prodajne cijene, a do najviše 6.000 kuna po kupljenoj junici.

ovitka® je moderan pokrov za prirodan i estetski izgled krova

a Valovitka® slovenskog Esal je se malom težinom, jednostavnom i brzom njom, dugim vijekom trajanja te visokom kvalitetom nog i ekološki savršenog materijala od cementa s ma.

<a®je izradenaod ekološkog materijala,vlaknocementa, I 'I I vode i drugii•,cloclataka.Odlicna fizil-8.lna i a koja se odražavaiudugim životnimvijekom ori 50 , rezultatsu doradene švicarsketehnolcgije koja se odlikuje Jdišnjim iskustvimana izrade 1--'rovnir, i fasa,jnih :;ementnih

,a je za sve •1rstekrovova na novim i dotrajalim stambenim :i, društ,1enim, industnjskimi poljoprivre,jnim ot,jehtima s m cci najmanje 7°. Valovitka@je -::koloskisavrsena, estE:tsl·-r 3na i ima jednake dimenzijek3o stara od salon,tapa Je ajprikladnijaza zamjenu.

svojstvovla~nocementn~1 mater·ijalaje "disanje".To ivitka<'.E•reguliravlažnost u prostoru i time sprecava nastajanje 1zata.Tome dodatno doprinosi i ventiliranasljeme a v1a;i~zajedno s toplim zrakom

1jucaprednost Valovitke® je njezina raznim <imokolnostima.Otporna je na koroziju.a toplinu provodi 1 manjoj mjeri. Promjenetemperaturena krow ne izazivaju jer je temperaturno rastezanje vrlo nisko. O:llikuje s&

i sigurnoscu kojc1je kod ssigurnosnimtrakama u valove.

clopunjena kao

povrsinskibojana plota u tamno i svijetlosivoj, crvenoj i smedoj boji, ~.rovu izgled.

Održana 12.

izložba

''Slavonski Brod 2009. ''

Piše: Dallbor Janda, dipl. ing., Hrvatska poljoprivredna agencija

Glavni pokrovitelji ove izložbe bili su Ministars tv o poljoprivrede, ribarstva i ru ralnog razvoja, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, dok su u organizaciji ove vrlo važne izložbe u sklopu Sajma obrtništva, poduzetništva i poljoprivrede sudjelovali Brodsko-posavska županija, Hrvatska poljoprivredna agencija, Srednja škola M. A. iz Slavonskog Broda, HZPSS - Odsjek Brodsko-posavske županije, HOK - ' komora Brodsko-posavske županije, HGK - Županijska komora Slavonski Brod, CTRd.o.o.Županijska razvojna agencija, agencija Brodsko-

posavske županije te brojne udruge

Na izložbi koju je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Krešimir Kuterovac izložena su goveda u kolekcije iz kojih su ocjenom komisije odabrana najvrjednija grla. Njihovim ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se. Zdravka je diplome, a župan Brodsko-posavske županije Danijel vrlo vrijedne nagrade. Grla kao i njihove osim toga, brojnim novcamm i naturalnim darovima nagradili su i drugi sponzori ove izložbe.

grla

U kolekciji steonih junica simentalske pasmine prvu nagradu

tradicionalno dvanaestiput, 1O. svibnja2009. godine održanaje izložba na kojojsu, svoja goveda, pored Brodsko-posavske sudjelovali

i iz drugih susjednihžupanija

osvojio je Ilija iz Sredanaca za steonu junicu životnog broja HR 3101043611 (oteljena 09.07.2007.). Otac ove krave je bik Zagor HB 01030007517, a majka Gabi HR 2101037680 u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 6481 kg mlijeka sa 4,26%m.m. i 3,66%proteina.

U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Davorin iz Gornjih Crnogovaca za kravu Branku životnog broja HR

4100786734 (oteljena 04.10.2006.), koja je u kontroli dala 21,45 kg mlijeka sa 3,44% m.m. i 3,28% proteina. Otac ove krave je bik Star HB 01030007619, a majka krava Briza HR 9100449821 u maksimalnoj je prvoj laktaciji proizvela 5256 kg mlijeka sa 4,88% m.m. i 3,46 % proteina.

U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je !lija iz Sredanaca za kravu Gabi životnog broja HR 2101037680 (oteljena 03.03.2004.), koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 6480 kg mlijeka sa 4,26% m.m. i 3,66% proteina. Otac ove krave je bik Ricardo DE 0936329847, a • majka DE 0933267740 postignulaje maksimalnu u drugoj laktaciji s proizvedenih 7878 kg mlijeka sa 3,88% m.m. i 3,26% proteina.

U kolekciji ostalih krava holstein pasmine prvu nagradu osvojila je tvrtka Zokovica d.o.o. iz Viškovaca za kravu životnog broja HR 9100978725 (oteljena 18.05.2004.), koja je u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 6719 kg mlijeka sa 5,05 % m.m. i 3,76% proteina. Otac ove krave je bik Himster Grandprix NL 194562656, a majka NL 334704847 postignula je maksimalnu u drugoj laktaciji s proizvedenih 6034 kg mlijeka sa 5, 15% m.m. i 3,62% proteina.

Šampionkom simentalske pasmine proglašena je krava Breza, životnog broja HR 8100512027 (ote]jena 28.09.2004.), vlasnika Blaža iz Donjeg Slatinika koja je u maksimalnoj laktaciji dala 5377 kg mlijeka sa 4, 13% m.m. i 3,45%proteina. Otac ove krave je bik Steper 01030007515, a majka Beba HR 0012020491 koja je u maksimalnoj laktaciji dala 6344 kg mlijeka sa 3,77% m.m. i 3,51%proteina.

Mljekarski li.st 06/2009.

!lija iz Sredanacas najboljomsteonomjunicomsimentalskepasmine

Davorin iz GornjihCrnogovaca s najboljomprvotelkom simentalskepasmine

Ilija iz Sredanacas najboljomkravomu kolekcijiostalih krava simentalskepasmine

Šampionkom izložbe u kolekciji holstein-friesian pasmine proglašena je kravaživotnog broja HR 0100718175 (oteljena 14.12.2002.) u vlasništvu tvrtke Agrobovis d.o.o. iz lvanovca Gorjanskih. U maksimalnoj drugoj laktaciji dala je 9576 kg mlijeka sa 3,65%m.m. i 3, 12%proteina. Otac ove krave je bik porijeklaHB06113950939, a majka DE 0344117611 u maksimalnoj drugojlaktacijiproizvelaje 6371 kg mlijeka sa 3,97% m.m. i 3,50% proteina.

Na izložbi su se teladi predstavilii mladi i to Pavo iz Zbjega, Danijel iz Slavonskog Kobaša, Kristina Trkulja iz Slavonskog Kobaša, Mateja i Dajana Trkuljaiz Slavonskog Kobaša,Josip iz Bebrine, Luka iz Gornjih Crnogovaca, Filip iz Donjih Andrijevaca, Šimo iz Gundinaca i Adam iz Svilaja.

Izloženaje bila i kolekcijakrave s teletom autohtone pasmine slavonsko-srijemskipodolac kojuje izložio Andrija Klas iz StarihPerkovaca.

Mladi goveda Brodsko-posavskežupanije

Zakovicad.o.o.iz Viškovaca je nagradaza najbolju kravu ho!steinpasmine u kolekcijiostalihkrava

Breza vlasnika Blaža iz DonjegSlatinika proglašenaje šampionkomsimentalskepasmine

Tvrtka Agrobovisd.o.o.iz IvanovcaGorjanskihi ovegodineosvaja glavne nagrade- šampionskogrlo holsteinpasmine M(jekarski list 06/2009.

Tvrtki

Krava

INTERNATIONAL

1iska potrošnja goriva ,siguran servis i dijelovi isoka performanse

rraktori od SSKS -90 KS!

Krediti do 10 godina, bez bez jamaca, bez hipoteka!!

E. Piennes bb, Vrbovec

Održana 9. izložba stoke i 11. izložba konja Krapinsko-zagorske županije "Zlatar 2009."

Piše:DallborJanda,dipl. ing., Hrvatskapoljoprivrednaagencija

Na izložbi koju je otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Josip

izložena su goveda u šest kolekcija, iz kojih su ocjenom komisije odabrana najvrjednija grla. Uzgajije ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije dr. se. Maja diplome, županica Krapinsko-zagorske županije Sonja medalje županije, a državni tajnik pri MPRRR-u Josip vrlo vrijedne nagrade. grla i njihove i naturalnim nagradama nagradili su i ostali sponzori ove izložbe.

U kolekciji steonih junica simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Milan Kus iz Lobora za steonu junicu Gamu životnog broja HR 1101048450 (oteljena 7.12. 2006.). Otac ove krave je bik Bossag HB 01350007731, a majka životnog broja HR 0002008714 u maksimalnoj petoj laktaciji proizvela je 5263 kg mlijeka sa 4,40% m. m. i 3,60% proteina.

U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je

Milan Kus iz Loboras najboljomu kolekctjisteonihjunicasimentalskepasmine

U Zlataruje 23. svibnjaodržana9. izložbastoke i 11. izložbakonja Krapinskozagorske županije, i to pod pokroviteljstvomMinistarstvapoljoprivrede, ribarstvai ruralnograzvojaa u organizacijiHrvatskepoljoprivredneagencije, Krapinsko-zagorske županije, Grada Zlatara, Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu, Hrvatske gospodarske komorežupanijskekomoreKrapinai Udruge Krapinsko-zagorskežupanije

Božidar Domitran iz

kod Zlatara za kravu Ciju životnog broja HR 6101048400 (oteljena 10.11.2006.), koja je u kontroli proizvela 37,2 kg mlijeka sa 3,80% m. m. i 3,00% proteina. Otac ove krave je bik Bossag HB O13 50007731, a maj ka krava životnog broja HR 6100052464 u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 4826 kg mlijeka sa 4,20% m. m. i 3,44%proteina.

U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je obrt "Ljulj" iz za kravu Srnu životnog broja HR 0002016865 (oteljena 17.11.2002.), koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 7003 kg mlijeka sa 4, 10%m. m. i 3,30% proteina. Otac ove krave je bik Rikard HB 01010007301, a majka Srna životnog broja HR 0017023781 postignuta je maksimalnu u šestoj laktaciji s proizvedenim 5161 kg mlijeka sa 3,83% m. m. i 3,46% proteina.

U kolekciji steonih junica holstein pasmine prvu nagradu osvojio je autoprijevoz i trgovina iz Gusakovca kod Gornje Stubice, za steonu junicu Linu životnog broja HR 4101019882 (oteljena 4.9.2006.). Otac ove krave je bik Brahms HB 06010000449, a majka životnog broja HR ~022000047 u maksimalnoj laktaciji proizvela je 10 387 kg mlijeka sa 3,62%m. m. i 3,31 %proteina.

U kolekciji prvotelki holstein Jasmine prvu nagradu osvojio je

1/y'ekarski/1$t 06/2009.

U kolekcijisteonihjunica holsteinpasmineprvu nagraduosvojioje obrt iz Gusakovcakod GornjeStubice

NajboljaprvotelkaholsteinpasmineZlatka iz VinipotokakodLobora

Zlatka iz Vinipotoka kod v e j e b i k Le o n a r d o H B Lobora za kravu Palmu životnog 06010000440, a maj ka krava broja HR 7101048326 (oteljena 9.2. životnog broja HR 6100630462 u 2006.), koja je u kontroli maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 31,0 kg mlijeka sa 3,50% proizvela je 7109 kg mlijeka sa m. m. i 3,60%proteina. Otac ove kra- 3,88%m. m. i 3,62%proteina.

U kolekciji ostalih krava holstein pasmine prvu nagradu osvojio je autoprijevoz i trgovina iz Gusakovca kod Gornje Stubice, za kravu životnog broja HR 3101019733 (oteljena 21.6.2006.), koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 8669 kg mlijeka sa 3,60% m. m. i 3,40% proteina. Otac ove krave je bik Lotto Red HB 06010000450, a majka HR0022000385 postignula je maksimalnu u laktaciji s proizvedenih 9605 kg

mlijeka sa 3,58% m. m. i 3, 13% proteina.

Šampionkom izložbe iz kolekcija izloženih goveda proglašena je krava Cveta, životnog broja HR 2100599105 (oteljena 10. 5. 2005.), vlasnika Božidara Domitrana iz kod Zlatara, koja je u

maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 8038 kg mlijeka sa 3,60% m. m. i 3,41% proteina. Otac ove krave je bik Elba 01010007427, a majka Cifra HR 0004012409 koja je u maksimalnoj drugoj laktaciji pro-

Šampionkomizložbeproglašenaje krava Cveta, vlasnika BožidaraDomitranaiz kod Zlatara

izvela 6618 kg mlijeka sa 4,06% m. m. i 3,61%proteina.

Šampionsko zvono ponosnom vlasniku, kojemu je to peta šampionka na izložbama u Krapinsko-zagorskoj županiji, su državni tajnici Josip iz

MPRRR-a i Branko iz

Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Šampionsko grlo ravnatelja Maja nagradila je i diplomom Hrvatske poljoprivredne agencije, a od županice Krapinskozagorske županije Sonje vlasnik je primio i vrlo vrijednu nagradu.

Na izložbi su se teladi predstavili i mladi i to Gloria Varga iz Zlatara, Kristina iz Zlatara, Ivona Špiljak iz

Pregrade, Antonio Sporiš iz DesiniIva iz Ivica iz Patricija Krošlin iz Huma na Sutli, Patrik Karažija iz Huma na Sutli, Katarina Bosnar i Maja iz i Matija Bosnar iz Od Hrvatske poljoprivredne agencije primili su medalje za sudjelovanje koje je Maja a od organizatora i sponzora izložbe slatke poklone koje su im županica Sonja te državni tajnici Josip i Branko

GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle

Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!

Vjerojatno ste novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.

Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih

Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.

Osim muzne i opreme za mlijeka i hranidbu životinja u smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.

GEAWestfallaSurgeCroatiad.o.o.

Ulica Josipa 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 1 27 55 111, Fax: +385 1 27 74 255 Mobitel: +385 91 27 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr

GOSPINA TRAVA

• tjera depresiju

- Marija dipl. ing.

Gospina trava, pljuskavica, ivanova trava, žutenica ili kantarion samo su neki od narodnih naziva za biljku latinskog naziva Hypericum perforatum.U narodu se vjerovalo da je ako se bere na Ivanje, 24. lipnja, o i jedno od narodnih imena. Biljka je zeljasta trajnica koja u zemlji razvije snažan podanak iz kojeg izbijaju uspravne stabljike visine 3070 cm. U gornjem dijelu vrlo su razgranjene, a u donjem odrvenjele i crvenkaste boje. Listovi su jajasti i ovalni, do 3 cm dugi, gotovo na stabljici smješteni nasuprotno. Cvjetovi sa pet latica zlatnožute boje razvijaju se u gornjem dijelu stabljike štitaste cvatove. Kako na livadi postoje i druge, donekle biljke, prilikom branja treba obratiti pažnju na nekoliko obilježja. Stabljika gospine trave izrazito je dvobridasta, za razliku od ostalih biljaka stabljika sa brida ili okruglastima. Na listovima su prozirne tj. uljne žlijezde koje se najbolje vide ako se list otrgne i okrene prema svjetlu. Latice protrljane prstima ostavljaju krvavocrvenu boju koja od biljnog pigmenta hipericina.

Prilikom branja reže se vršni dio biljke i suši u ili rasprostrt u tankom sloju na sjenovitom i mjestu. Donji odrvenjeli dijelovi biljke potpuno su beskorisni jer gotovo da i ne sadržavaju djelatne ljekovite tvari. Od gospine trave se pripremaju kapi, ulje, vino i sl. se priprema na kao oparak. 1-2 žlice suhe,

usitnjene biljke preliju se sa 2,5 dL vode, se poklopi i procijedi nakon 1O minuta. Piju se dvije šalice tijekom dana, ujutro i kod nesanice, nervoze, glavobolje, menstrualnih tegoba, upale maternice, upale sluznice, tegoba dišnih organa itd.

Osobito je na cijeni ulje gospine trave koje se koristi za brže zacjeljivanje manjih rana i opeklina, kod hemoroida, za dekubitusa, za masažu kod reume, išijasa itd.

Osobama koje koriste pripravke od gospine trave dulje vrijeme ne se dugotrajan boravak

Tijekom lipnja bere se gospinatrava, biljka se ekstrakti ubrajaju

najdjelotvornije i najvišepropisivane biljneantidepresive

na suncu ili odlazak u solarije, jer je pojava preosjetljivosti na svjetlost koja se upalom kože i usnica.

U novije vrijeme je istraživanjima pozitivan utjecaj pripravaka od ekstrakta gospine trave kod lakih i srednje teških depresija koji imaju prednost pred sintetskim lijekovima zbog manje nuspojava. Antidepresivno djelovanje nastupa postupno pa ih treba piti dulje

''Mjesec i vrijeme"

Poznato nam je da Mjesec ne na atmosferske prilike. No, mnogi su ljudi uvjereni kako Mjesec rastjeruje oblake, da isijava te da katkad šteti i biljkama. Osim navedenog, ljudi su uvjereni da se prigodom mijena i vrijeme mijenja. Ako je tome tako, vrijeme bi se oko Zemlje moralo izmijeniti u roku od 20 sati, a to ipak nije tako.

No, sigurno je da ljudi zamjenjuju uzroke i posljedice. Primjerice, se oblaci razilaze, ukazuje se Mjesec, a ljudi tada da je Mjesec rastjerao oblake. Mjesec u stadiju porasta izlazi u rane sate, pa

ga u tom stadiju promatramo nego u stadiju opadanja kad izlazi kasno ili prema jutru. Da bismo kasno promatrali vrijeme, stvarno je besmisleno. Osim toga, nebo se opet prema jutru pa nam je Mjesec nevidljiv. Ima ljudi koji su uvjereni kako mjesec odozgo isijava No, i to nije Poznato nam je da je

boja Mjeseca tijekom vedrih vapneno bijela. Tijekom takvih tla je vrlo intenzivno, jer nema oblaka koji

nje tla. Dakle, i to je jedan od niza primjera kad ljudi zamjenjuju uzrok i posljedicu. No, boja Mjeseca siguran je nagovještaj vremena. Prsten ili kolut oko Mjeseca posljedica je ledenih kristala koji se lome na svjetlosti, a to je znak skore promjene vremena.

Da nema Mjeseca, kako bismo otkrivali vrste oblaka, primjerice ciruse, glasnike promjene vremena? Dakle, Mjesec ne mijenja vrijeme. On je samo prorok koji pretkazujevrijeme!

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 06.

OSIJEK 4,53

ZAGREB 5,03

za proizvodnju krme i sjemena

Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se. Zvoni mir Štafa s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirko i prof. dr. se. Gordana s Poljoprivrednog fakulteta Strossmayera u Osijeku.

Djelo je namijenjeno ponajprijestudentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz proizvodnje krme za krave. Ovom knjigom - mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit

u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz koju je vezana proizvodnja kvalitetne krme.

Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje kultiviranih vrsta trava; proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.

Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/3, tel: 01/4833-349; e-mail:

06/2009.

PA

1JNW7;-NEl<[E!JESJ, A.lflOV{'1,UD/JITOJOT/,f.llJAl/jRATI,

LA!JE,Sl(O/JE, /JAIll[l(OLll(O flif KA I

- Mamice, što se dogodi s kravom kada ostari i daje malo mlijeka?

- Onda je tvoj tata kupi.

- Sused Juuura, sused Juura ... !

- Kaj se dereš u tri vure?

- Sused Jura, morti tvoja krava Raža puši?

- Jesi bedast -krava pa da puši?!?

- E, onda ti štala gori.

Ilustracijai tekst: Vinko ing.

BIT DOBRE VOLJE

Kako atmosferskeprilike na naše zdravstvenostanje i raspoloženje?

- Dr. Ivo Belan

Toj se u svijetu pridaje znatna važnost. Tako je, na primjer, u vlada od središnje meteorološke službe službeno zatražila da i bolnicama stavi na raspolaganje "zdravstvena pred-

Uz malu naplatu dobivaju kodirane informacije koje u glavnim crtama opisuju vrstu i intenzitet obolijevanja što ih izazvati vremenske prilike u 12-36 sati, vjerojatno i Isto se tako na televiziji uz vremensku redovito objavljuje i zdravstvena prognoza.

Danas je poznato nekih 40ak bolesti - promjene krvnog tlaka, migrenu, glavobolju, promjene raspoloženja - koje su u vezi s vremenom. Mi, u stvari, i ne trebamo meteorologa da nam to kaže, jer i sami znamo da na naše raspoloženje temperatura, vlažnost, snijeg, kiša, naoblaka, magla, izlasci i zalasci Sunca. Bez sumnje, sigurno ste doživjeli da se izvrsno upravo zato što je osvanuo dan ili da ste mrzovoljni jer je tmurno, sivo.

Znanstvena istraživanja pokazala su da vremenske prilike mogu uzrokovati brže umaranje ljudi ili tegobe sa snom. U vremenskim uvjetima tjelesni se refleksi mogu toliko usporiti da postane sklon promet11,;Jfjekarski list 06/2009.

mm

Zbog toga je uputno pažnju tijekom upravljanja vozilom. U drugim pak vremenskim prilikama možda primijetiti da uzimate prekomjerne tableta kako biste svladali bolove u kostima i uzrokovane vremenom.

Na primjer, za hladnoga, kišnog dana vjerojatno se lakše razljutiti i biti osjetljiviji na bol. Vjerojatno tako dobro spavati kao a "proradit" i vaša upala zgloba ili na želucu ili dvanaesniku. S druge strane, hladni, vedri dani smanjuju šanse za pojavu migrenoznih bolova, napadaja ili moždanog udara. Jedna od najtežih atmosferskih situacija je topao, vlažan i dan, tijekom kojeg se kiša. Sigurno su vam poznata ta stanja kad se pospani, lijeni, a vjerojatno imate i glavobolju. Ako ste više osjetljivi, ovakvo vrijeme je kao stvoreno za pojavu raznih bolova, tegoba, za temperaturu, reumu, bronhitis, napade i drugo.

Najosjetljivije na vrijeme - žene

Dakako, ne reagira svatko na isti na isto vrijeme. Otprilike dvije svih nas osjetljivo je na vrijeme, ostatak nije. Najosjetljivije na vrijeme su žene, i to one nervozne, razdražljive ili plašljive.

Da vrijeme,to jest atmosferskeprilike

na naše zdravstvenostanje i raspoloženje, danas se pouzdanozna

Ako su promjene u okolini previše ili ako je osoba premlada ili prestara da bi se lako vala, ili ako nema trauma, jake emocije, rad ili intenzivna tjelovježba vremena, tada mogu uslijediti prvo lakši simptomi i lakša obolijevanja, a poslije i teže bolesti. Kod osjetljivih ljudi hladno vrijeme može povisiti krvni tlak, što može biti povod krvnih žila i moždanog ili udara.

Na vrijeme može i da se dobro. lako je to nama poznato a studije su to i potvrdite, primarni vremenski benik koji stvara zadovoljstva svakako je svjetlo. Dakle, ako je prohladan suh, djelomidan, možete da se Dakako, dobro vrijeme ne donosi baš uvijek sa sobom i dobro raspoloženje, isto kao što i sivi dan ne mora obavezno biti i ako nemate ništa protiv toga da malo pokisnete, kišni dan u stvari može biti veoma zabavan. li se pjesme "Singing in the rain"? Koliko sam puta s užitkom po kiši, za relativno toplih godišnjih doba. Divanjeto kad je dan topao a voda vam se cijedi niz lice i hladi pregrijana tijelo. A kako Ii je tek lijepo tijekom oblizivati se oko ustiju i tako piti

otkupne cijene mlijeka

za svibanj 2009.

godine

Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, predstavnika mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija ukupnu cijenu mlijeka za promatrana razdoblje, a cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja masti od 4,2% i

sadržaja od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija i vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice

Otkupna cijena mlijeka se na temelju podataka o cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izražena u eurima, te podataka o srednjem eura za iste mjesece.

Ukupna cijena mlijeka za svibanj 2009. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.)

2,072956 kn/kg

Na temelju vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% masti i 3,4% se vrijednost masne jedinice i jedinice

Tablica1: vrijednostimasnejedinice(vMj) i jedinice (vBj)

parametarosnovnecijenemlijeka Postupak vrijednost(kn)

UPCM = Ukupna cijena mlijeka na bazi 4,2% masti i 3,4% vMj = vnj'ednostmasnejedinice (45% udjelau UPCM) vPj = vrijednostproteinskejedinice (55% udjela u UPCM)

Tablica2. Vrijednostiotkupnecijenemlijekaza svibanj2009. godine

Ravnatelj, mr. se. Zdravka dipl. ing. agr.

.••, BIOdar

Tvornica hrane,Varaždin

Cijenjeni mlijeka!

NOVO NA TRžlŠTUI

U paleti proizvoda robne marke BIOdar predstavljamo vam novu skupinu proizvoda iz kategorije MINERALNO-VITAMINSKIH DODATKA.

Program MINERALNO-VITAMINSKIH DODATAKAosmišljen je u suradnji s tvrtkom Vindija d.d. koja s razvojem govedarske i mljekarske proizvodnje bavi od 1959. godine. Našje dobre predispozicije grla u kvalitetno mlijeko.

B1Ovit6000

BIOvltS

BOVldar

Idealno izbalansiran odnos vitamina mikro i makroelemenata za optimizaciju obroka krava.

Sadržava niacin - za zdravu funkciju jetre.

Odnos Ca i P =3 : 1.

Primjena: 80 - 200 grama po grlu dnevno, ovisno o proizvodnji mlijeka.

Dodatak za krave u suhostaju. pravilan razvoj ploda, lakše teljenje i optimalnu kondiciju krava u pripremi za laktaciju.

Odnos Ca i P = 1, 15 : 1. doza: 100 - 200 grama po kravi dnevno.

Makropremiks za ju nad, izvor svih potrebnih vitamina i minerala za junad u tovu. aromom za bolju ješnost.

Primjena: 5% u izradi smjese za junad

RUMI-LU-pufer - NOVO I JEDINSTVENO NA TRŽIŠTU!

Specijalan pripravak za acidoze - kisele indigestije buraga, s puferskim

• Sadržava sodu bikarbonu, magnezijev oksid i živu kulturu kvasaca - za razvoj mikroflore buraga.

• Sadržava tvari za apsorpciju eventualnih mikotoksina iz hrane.

• pogreške u svakodnevnoj hranidbi koje uzrokuju acidozu (previše žitarica u odnosu na voluminozni dio obroka, nizak sadržaj celuloze zbo nedovoljnog unosa voluminozne krme, previše usitnjena voluminozna hrana - nepravilna upotreba mikser- prikolice).

• Osigurava stabilnost probave i ima pozitivan u prevenciji bolesti papaka.

• Primjena: 1SO - 170 grama grlo/dan u prvih 120 dana laktacije.

BIOdar vita minsko mineralni dodaciizvor svih potrebnih vitamina i minerala za idealnu hranidbu životinja u visokoj proizvodnji mlijeka. Optimalnim odnosom vitamina i minerala postižete redovitu plodnost, stabilnost proizvodnje, zdravost i životinja. Za napredniju proizvodnju i profit!

Detaljnije informacije o asortimanu BIOdar zatražite kod mjerodavnog referenta. mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice hrane BIOdar na tel. 042/399-770 ili 399-704.