Mljekarski list 7-2009

Naknada _razlike f otkupne i dogovorene cijene mlijeka

Piše: Dr. se. lvan

UHrvatskoj se do ožujka 2009. godine cijene mlijeka temeljio na dogovoru proizvoi mlijeka. Nakon usvojenog dogovora Vlada Republike Hrvatske je u donesenoj Uredbi o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka ugradila elemente toga dogovora Kako je u drugom dijelu 2008. godine te nastavno u 2009. godini na tržištu svježeg sirovog mlijeka u drugim zemljama došlo do znasmanjenja otkupne cijene to je sektor u Hrvatskoj, postajanjem obravrijednosti mlijeka (uvijek ista vrijednost za parametre cijene mlijeka), dovedenu nepovoljan položaj. Zbog tih došlo je u navedenom razdoblju do velikog uvoza jeftinijih proizvoda, što je kod mljekara u mjeri njihove zalihe proizvoda. · Zbog daljnjeg zaliha proizvoda prijetila je opasnost smanjenja otkupa svježeg sirovog mlijeka.

U nalaženju r1esavanja ovoga problema, i mlijeka dogovoren je novi cijene mlijeka koji je vezan za kretanje cijene mlijeka u zemljama EU i za kretanje vrijednosti eura u istom razdoblju. Novi obracijene mlijeka provodi se u Hrvatskoj od ožujka 2009. godine. S obzirom da je uvijek tijekom u EU trend smanjenja cijene mlijeka, koji je u ovoj godini još posebno naglašen zbog na svjetskom tržištu mlijeka i proizvoda, ovako postavljen model dovodio je mlijeka u nepovoljan položaj. Primjenom navedenog modela dolazilo je od ožujka do opadanja osnovne cijene mlijeka u Hrvatskoj.

Ovo je stanje izazvalo nezadovoljstvo i dovelo do pregovora i dogovora s Vladom Republike Hrvatske, kojim su osigurani uvjeti za zadržavanje dogovorenog iznosa cijene mlijeka. Na temelju tog dogovora, koji je 11. lipnja 2009. godine,

je da se iz

Državnog osigurati sredstva za isplatu razlike tržne cijene mlijeka i cijene od 2,20 kn za svaki kg mlijeka I. razreda, koje sadržava 3,7% masti i 3,2%

Na temelju ovih osnovnih parametara se naknada za mlijeko sukladno udjelu masti i bjelan-

Za mlijeko koje je razvrstano u II. razred, ovako naknada umanjuje se za 30 %.

Ovaj model naknade primjenjivat se šest mjeseci u razdoblju od 11. lipnja do 10. prosinca 2009. godine, a isplata naknade korisnicima obavljat se svaki mjesec, zajedno s iznosom potpore za mlijeko.

naknada razlike izmeotkupne i dogovorene cijene mlijeka obavit se na temelju vrijednosti masne jedinice ijedinice što je prikazano na stranici 63.

nastavakna str. 63

Naslovnica: Nagrade najuspješnijim mlijeka

Zagreb. !lica 31/111.tel.: 01/4833-349, fax: 01/4875-848. e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr. MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596. priprema i tisak: ''Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1. www.hlad.hr Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863.

se. Goran Klš, mr. se. Natalija mr. se. Miljenko dr. se. Antun

se. SreCko prof. dr. se. Boro Zdenka ing„ Zoran Radan, dr. vet. med„ Arnelija Šipek, dipl. ing„ doc. dr. se. lgor dr. se. Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb. Uprava i uredništvo:

Spremanje sijena

Piše: Mr. se. Goran Kiš

Spremanjem sijena služimo se zbog dvaju osnovnih razloga: 1. kako bismo konzeivirali višak voluminozne krme u proljetnom bujnom rastu za razdoblje godine kada voluminozna krma raste sporije ilije nema, 2. kako bismo proizveli najjeftiniju, hranidbena vrijednu hranu za naše životinje. Osvrnut se na osnovne postupke u spremanju sijena i na što sve trebamo obratiti posebnu pozornost kako bismo ostvarili ova dva navedena cilja.

Košnja

Pivi izazov i postupak koji trebamo obaviti odabir je vremena kada sa spremanjem sijena. Kada nam treba visoko kvalitetno sijeno, s košnjom trebamo u ranim stadijima rasta biljaka, kao što su faze u trava pa do ranog cvata u leguminoza. Kod djetelinsko-travnih smjesa odluku o pivom otkosu trebamo donositi na

Mljekmski list 07/2009.

temelju porasta i stadija zrelosti trava, jer trave rastu i stare brže od leguminoza s kojima zajedno rastu. Kada se zadovoljavamo time da dobijemo sijeno srednje kvalitete i prinos mase nam je osnovni cilj proizvodnje sijena, tada pivi otkos kosimo kada su trave od ranom stadiju klasanja do stadija cvatnje.

naših mlijeka na svojim farmama uzgaja vrste i kategorije goveda. Neka od njih trebaju i trebalo bi hraniti visoko kvalitetnom voluminoznom krmom, dok druge mogu zadovoljiti potrebe i manje kvalitetnom krmom. Tada je košnju u ranoj sezoni košnje, pa u kasnijim otkosima osiguramo manje kvalitetnog sijena u dovoljnim Tako košeno sijeno spremamo odvojeno od mladih, vrlo kvalitetnih biljaka, te drugo starije, manje kvalitetno. Ovakav spremanja da kasnije svaka kategorija životinja dobije, po kvaliteti, ono sijeno koje

prema svojim proizvodnim rezultatima i treba, odnosno, zaslužuje. Navedeni košnje i spremanja sijena prema njegovim kvalitativnim vrijednostima primjeren je za manji broj najsavj esnijih i najodgovornijih koji su uvidjeli da je jedino vlastitom kvalitetnom, voluminoznom krmom ostvariti dohodovnu proizvodnju i kvalitetno živjeti od svog rada. Za veliku ostalih, kojima proizvodnja voluminozne krme nije primarna u odnosu na ostale poslove na njivama, kvaliteta i bilo kakve špekulacije oko kvalitete ne dolaze u obzir i samo spremanje najkvalitetnijeg sijena ostaje bez alternative.

Kadakositi? pitanje koje se u vezi s košnjom - kositi ujutro ili kasnije u tijeku dana? Posljednjih godina mišljenja bila su da je biljni materijal dobro kositi kada su i škrob (NET)u biljci najviši. Oni su najniži ujutro kod

U proizvodnji sijena od najboljih biljnih vrsta i/ili njihovih hibrida i pognojenih na najbolji još uvijek možemo dobiti samo osrednje sijeno, ukoliko postupci pri njegovom spremanju nisu bili pravilni. Spremanje sijena predstavlja umjetnost, poznavanje znanosti, u pozadini svih procesa u njegovu spremanju može nam kako bismo postali bolji umjetnici

izlaska sunca jer biljka te ugljikohidrate tijekom koristi za respiraciju (disanje) i ne može skupljati koji nastaju u fotosintezi tijekom dana. S izlaskom sunca biljka s fotosintezom i stvara se njihova razina tijekom dana i postiže svoj maksimum oko šest sati poslijepodne (grafikon 1).

Prema grafikonu 1 i rezultatima istraživanja, sijeno od biljaka s najvišim sadržajem škroba i životinje su najviše pojele i tome proizvele najviše mlijeka. Ali s druge strane postoji problem da se kasno pokošena krma prije ne stigne dovoljno osušiti pa se skupljeni izgube kroz transpiraciju. Gubici koje imaJuma tijekom transpiracije se s vlagom u voluminoznoj krmi i temperaturom okoline (grafikon 2). grafikon 2 možemo vidjeti da zelena masa koja se suši i sadržava 70% vlage, odnosno 700 g/kg, teje temperatura zraka tijekom 20 °C, respiracijom izgubiti O,15% ukupne ST/sat. Ili to isto sijeno sa 70%vlage, ali uz temperaturu od 30 °C, gubi 0,25% ST/sat. U hladnijoj okolini ukupni gubici iznose 1,8% u jedinicama škroba i dok su gubici u toploj i do 3% jedinica Što ukratko da s dnevnim uz kasno košenje, od 2,5% (grafikon 1) u hladnijim ostvarujemo prinos ugljikohidrata, dok

Vrijeme,sati

Grafikon 1: Utjecajdoba dana (sati) na škroba i pokošenogabiljnogmaterijala

Sadržaj vlage u krmi, g/kg

Grafikon 2: Respiract/skigubici pokošenekrme s obziromna vlagu zelene mase i temperaturuzraka

za toplih bilježimo gubitke i tu nemamo neke koristi od kasnog košenja. Odnosno, željeni prinos ugljikohidrata u sijenu moramo prilagoditi vremenskim prilikama kroz 24 sata, te za ljeta ipak kositi ranije.

: ' ' U praksi to da : kositi kad : se osuši rosa ili ovisno o dijelu Li: jepe naše, oko 1Osati prije podne. · U to vrijeme ugljikohidrati u biljkama rasti, a i rosa se brže osuši s biljaka ukoliko uspravno stoje nego da su polegnute, ako smo kosili prerano.

Prilikom košnje zelene krme za sijeno kosilice trebamo namjestiti da rade što je šire otkose, kako bismo što više mase izložili suncu i vjetru da se brže suši. Nešto i o samim kosilicama se više hektara livada/sat i s manje našeg posla pokosi kosama s diskovima nego kosama. Kose s stabljike pokošene mase i brže isparavanje vlage, pa se takva masa brže osušiti i prije pospremiti suho sijeno. No, uz sve prednosti ovakve mehanizacije jedan i jedini

Prevrtanjesijena

nedostatak je njezina cijena. Svi ovi strojevi s diskovima, u odnosu na s ili one bez njih puno koštaju, pa odluku o njihovoj nabavi moramo razmotriti uz kompletnu sliku vlastita gospodarstva. Trebaju li nam takvi strojevi s obzirom na površina i samu proizvodnju mlijeka? Nije nužno da osobno posjedujemo sve ove strojeve nego je koristiti ih u okviru organizacije strojnog prstena ili ako imamo korištenjem usluga za obavljanje nekih od navedenih poslova.

Prevrtanje

Nedavna istraživanja s menadžmenta spremanja sijena, konkretnij e prevrtanja, pretpostavljaju da se pokošenom materijalu ne smije da se osuši prebrzo. U odnosu na vlažnost sijena to može biti istina, jer je svrha prevrtanja sijena da se ona masa koja je na dnu ili u zbojevima premjesti na površinu i tako joj se bolje sušenje, odnosno, sušenje i smanjenje vlažnih u sijenu. S druge pak strane, ukoliko smo prevrtali sijeno koje je bilo

40 50 60 70

Vlažnost sijena, %

Grafikon3: Utjecajvlažnostina gubitke ST sijena lucerke tijekompreokretanja

presuho, lomit se listovi te izazvati gubitke u prinosu, u njegovoj kvaliteti. Kvaliteta se smanjuje zbog toga što su otkinuti listovi dio biljke najbogatiji proteinom, a i njihova probavljivost je zbog toga sijeno treba prevrtati samo jednom. Ukoliko kosom ne možemo dobiti široke, otvorene otkose, moramo osigurati prevrtanje zelene mase u istom danu kad smo i kosili.

Sijeno se drugo jutro nakon košnje. Sijeno ujutro nakon što ispari rosa, ali dok je biljka još uvijek žilava, te tako ostvarujemo najmanje gubitke lista i hranjiva koja dolaze s njim. Kada je vlažnost sijena viša od 50%, gubici lista zadržani su manje od 5% ST (grafikon 3). i dva dana nakon košnje sijeno može sadržavati 5060% ST. Naime, kada vlažnost zraka preko dostigne 90-100%, vlažnost u sijenu nastoji se uravnotežiti s okolinom i dostiže oko 50% (grafikon 4). Takvo sijeno postaje žilavo (preuzima vlagu iz okoline), ako se vlažnost u zraku Ovakvo stanje sijena najbolje se vidi ako se tek ili kasnije nego što je planirano, takvo sijeno pokuša balirati.

Pri kupnji mehanizacije za okretanje sijena moramo napraviti dobru kalkulaciju ukupnih troškova proizvodnje i tek tada odabrati onaj koji nam zaista treba. koji mogu okretati dva ili više otkosa trebaju upola manje mehanizacije i manje vremena od onih za manje ili jedan otkos, od kojih su dakako skuplji. su napravljeni od laganog materijala pa je traktora i goriva za ili manje uglavnom ili malo

Skupljanje u zbojeve

Skupljanje sijena u zbojeve

Relativna vlažnost zraka, %

Grafikon 4: Utjecajrelativnevlažnosti zraka na vlažnost si/ena pri temperaturama

omogucuJe pokošenom prosušenom materijalu da u potpunosti smanji svoju vlažnost prije samog spremanja ili baliranja. Nekoliko je novih metoda kojima se postiže otvaranje nakupljene mase kako bi se što bolje osušila. Za samo skupljanje je važno ostvariti što manje gubitke lista, jer isti principi koji vrijede za prevrtanje primjenjivi su i za skupljanje. Skupljanjem kada je sijeno žilavo ali ne i mokro od rose smanjuju se gubici od otpadanja nježnija upotreba alata kojima se sijenom manipulira ili smanjivanjem brzine rada strojeva, ako je sam postupak skupljanja pregrub, su smanjenja gubitaka pri ovom procesu spremanja sijena.

Baliranje

U nekim je zemljama vrlo popularno zamatanje sijena folijama u velike okrugle bale. Ovakvo spremanje sijena se pogodnim za gospodarstva koja posjeduju mehanizaciju za spremanje sjenaže. Spremanjem sijena u bale smanjuju se gubici sijena, ali se mogu pojaviti neke

štete za proizvodnju sjenaža. Štete se mogu javiti kod vlažnog materijala zbog dnevne evaporacije i kondenzacije vlage na stijenkama, ako su bale cijeli dan bile izložene suncu. Ukoliko je sijeno dovoljno suho da se sprema bez baliranja, tada je za baliranje presuho te se u tim situacijama sprema samo u sjenike. Baliranjem presuhog sijena, a kasnijim njegovim kvarenjem, mogli bismo izazvati zdravstvene tegobe životinja pa i uz smrtne posljedice.

Sijeno mora biti jeftina i visoko kvalitetna hrana za naše krave, pa su pravilni postupci u njegovu spremanju neophodni kako bismo postigli željeni cilj. Košnjom zelene mase u ranim fazama razvoja biljaka te kombinacijama trava s leguminozama dobit visoko vrijednu krmu. Košnja u pravilnom stadiju rasta biljaka i poboljšanje sušenja sijena studioznijim prevrtanjem i skupljanjem pri dobivanju najbolje kvalitete sijena.

"CRO-BAL" - Deveto natjecanje

• • V

u spreman1u s1enaze

Organizatori 9. natjecanja u spremanju sjenaže u bale

održanog 13. lipnja 2009. godine bili su Hrvatska udruga za organizaciju natjecanja u spremanju sjenaže u bale 11CRO-BAL11 ,

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu te Srednja gospodarska škola Križevci

Piše: Mr. se. Dario Zagorec, HZPSS

Vježbalište Srednje gospodarske škole u Križevcima na Ratarni standardno je mjesto odvijanja ove manifestacije, koja je održana pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, županije i Grada Križevaca. Generalni sponzor bila je tvrtka PSC iz Križevaca koja je osigurala repromaterijal za sve natjecatelje. Razmjena iskustava i znanja poljoprivrednika, vlasnika preša i za spremanje sjenaže u bale, kao i prenošenje novih spoznaja poljoprivrednih kod proizvodnje takve vrste voluminozne krme proizvomlijeka je godinama glavna karakteristika natjecanja u spremanju sjenaže u bale. Priliku da sve to vide i osjete uživa nije propustila mnoštvo ljudi koji su došli iz gotovo svih dijelova Hrvatske. Velika zainteresiranost natjecateljskih ekipa s "linijama za spremanje sjenaže" podatak da je ove godine nastupilo ukupno 19 ekipa. Neposredno prije samog natjecanja u dvorani iznad Mljekarskog praktikuma Srednje

Slika 1: Ocjenjivanjebala prije uvijanjafolijom

Slika 2: Pripremaekipa na startnimpozicijama

gospodarske škole održano je izlaganje o provedbi IPARD PROGRAMA u RH.

Nakon toga održan je sastanak natjecatelja i sudaca vezan uz pravila natjecanja i listu gdje su kandidati upoznati s desetak elemenata koji se ocjenjuju. Uslijedilo je startnih brojeva te otvaranje manifestacije na samom travnjaku. natjecanja uvijek je najimpresivniji dio cijele manifestacije kada istovremeno sve natjecateljske ekipe s baliranjem pripremljene provenute mase sjenaže. Nakon nog posla dvaju timova, njihove nosti i rutinskog ocjenjivanja bala prije uvijanja i samog zamatanja bala folijom, kao i inforpodrške u obradi podataka s terena, došlo se do ovogodišnjih pobjednika. Prvo mjesto osvojili su Vrhovski,Josip i Zoran iz Brda Cirkvenskog u Sv. !van Žabno, ujedno i ekipa na natjecanju, koji se nekoliko godina standardno prijavljuju i napreduju, sve do ove godine kada su i zasjeli na tron ovog natjecanja. Drugo mjesto osvojila je ekipa iz Bjelovarsko-bilogorske županije, iz Predavca odnosno Kapele, koju su Martin i lvan Medved. mjesto osvojio je Dragutin iz županije iz

Donje Zeline, koji je i prije dvije godine osvojio mjesto.

Poboljšanje kvalitete travnjaka

Danas je u Hrvatskoj gotovo pet puta više linija za spremanje sjenaže u bale nego prije devet godina kada je i prvi put organizirano ovo natjecanje. Kvaliteta uvijenih bala je napredovala jer sjenaža i dalje kao voluminozna krma igra golemu ulogu u hranidbi krava na OPG-ovima. No, još uvijek 1}fljekarskiList 0712009.

treba raditi na poboljšavanju kvalitete travnjaka na našim gospodarstvima, jer je to ujedno i jamstvo da travna masa koja se konzervira u bale biti sjenaža i tako utjecati na smanjenje troškova hranidbe krava, ali i na i kvalitetu proizvedenog mlijeka. Bitnu ulogu u svemu tome, prvenstveno u izobrazbi poljoprivrednika u spremanju sjenaže, iskorištavanju i održavanju strojeva za tu namjenu, a kroz sve to i u proizvodnji mlijeka

ima manifestacija Natjecanje u spremanjusjenažeu bale,što se potvrdilo i ove godine.

Hrvatska mljekarska udruga na ovogodišnjem natjecanju nagradila je ukupno 6 natjecateljskih ekipa prigodnim poklon paketima, koji zasigurno imati ulogu u daljnjoj izobrazbi jer u knjigama naši natjecatelji još mnogo korisnih savjeta i odgovora na razna pitanja iz ovog poljoprivrede.

Slika 3: Vježbalište SGŠ-a nakon završetka rada natjecateljskihekipa

Slika 4: Pobjednici VRHOVSKI na dodjelizlatnog

Pašnjak i organizacija ispaše

Promatramo li neke predjele Hrvatske, primjerice Liku ili Gorski kotar, zamijetit mnogo neiskorištenihpašnjaka na kojima rastu kvalitetnebiljne vrste, posebice ljekovitobilje s blagotvornim na zdravlje, kako krave koja konzumira te biljke tako i mlijekai proizvoda

Piše: Zoran dipl. ing.

Imamo li pašnjak, moramo biti svjesni njegove vrijednosti jer je to zapravo najjeftiniji hranidbe krava, posebno u vremenu skupe hrane za krave. Znamo da je biljna masa, korištena u svježem stanju, veoma ukusno krmivo s više od 80%vode.

znamo da je u Hrvatskoj oko 2 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta i da je više od polovice, 1 200 000 ha pod travnim površinama, prirodnim livadama. Vjerojatno se pitamo što još nedostaje da bi ti predivni krajolici

bili potpuni, u stvari bili kao nekada kakve ih pamte mnoge generacije. Taj posljednji detalj koji nedostaje u ovom mozaiku zapravo su goveda koja su od pamtivijeka ovdje pasla, održavala i ta prostranstva kako ih ne bi zarobilo grmoliko bilje ili šuma. Valja vjerovati da se ovdje povijest ponavljati, u stvari

kemijski sastav biljaka na pašnjaku, može se da je paša bogata energijom i za koje znamo da pridonose skupljem obroku ukoliko ga kupujemo. I ovo je jedan od argumenata zašto držati

krave na pašnjaku. Što se sadržaja sirovih vlakana, on ovisi o vegetacijskom stadiju ali i vrsti biljaka na pašnjaku, o nadalje ovise konzumacija i proizvodnja mlijeka.

: ' ' Istraživanja naših stru: koja su : na lokacijama diljem : Hrvatske, kažu kako je krave : najbolje napasivati kada je visina : biljaka 15 i 20 cm. Ako je : visina biljaka iskoristivost, : odnosno energije i : opada a raste koli: sirovih vlakana.

list 07/2009.

Tijekom dana krava pojede i do 95 kg paše, što je oko 20 kg suhe tvari te iz toga može proizvesti više od 20 kg mlijeka. Veoma mladoj paši (onoj u nedostaje energije, koju je nadomjestiti nekim energetskim krmivom, ali i vlakana koje osiguravamo dodatkom 3-4 kg sijena u obrok, s obzirom na to da u stadiju busanja trava sadrži premalo sirovih vlakana pa može do probavnih

Ukoliko nam krave daju mlijeka, u obrok se dodaje kukuruz ili neka druga žitarica tritikale itd.). Tako je na više od 25 kg mlijeka na dan.

Vrsta i starost biljaka na pašnjaku, tip tla i gnojenje osnovni su o kojima ovisi kvaliteta pašnjaka. Stoga je preporuka da pri zasnivanju pašnjaka omjer trava i leguminoza bude 70:30%, a po kravi valja osigurati 100 m 2 pašnjaka na dan. Vrste trava pogodne za zasnivanje pašnjaka su oštrica, vlasulja livadna, vlasulja trstikasta, francuski ljulj, livadna a od leguminoza najbolje su bijela djetelina, crvena djetelina i smiljkita roškasta.

Što se livada, one se iskorištavaju košnjom, i to dvaput godišnje na prirodnim ili do puta ukoliko su sijane i gnojene. Livade se iskorištavaju kasnije od pašnjaka.

Kao i pri svakom dobrom gospodarenju tlom, gnojidbu pašnjaka najbolje je provesti tek nakon što smo uzeli uzorak tla i odnijeli ga na analizu koja pokazati sadržaj minerala i mikroelemenata u tlu. Ako pravilno gnojimo, kvalitetu pašnjaka te poboljšati sastav travnjaka. Kalijeva i gnojiva poticat rast trava, dok gnojidba fosforom rezultirati razvojem leguminoza.

Paša - na;jeftinijakrma za krave

Dobrobit paše

Osim što uvelike pridonosi jeftinijoj hranidbi krava, pašnjak i na reprodukciju krava. Na paši su krave izložene dnevnom svjetlu, se za hranom, a to sve povoljno djeluje na njihovu kondiciju, zdravlje i reprodukciju. Zapravo ovdje valja spomenuti i "dobar krava kojima kretanje pozitivno djeluje na cirkulaciju krvi, smanjuje rizik od obolijevanja papaka i zglobova, te nastanka dekubitusa. Nadalje, sunce, kiša i vjetar pozitivno djeluju na metabolizam i na zdravlje, manje je problema prilikom teljenja i smanjena je vimena.

Na paši je sinteza vitamina D -

vitamina, kojeg nazivaju vitaminom Sunca. Zajedno sa paratireoidnim hormonom regulira koncentraciju kalcijevih iona u plazmi. Taj vitamin može i rahitis. Nedostatak vitamina D se hipokalcij emij om, hipofosfatemijom ili demineralizacijom kosti, spontanim frakturama i

Ovisno o broju krava na paši, pašnjak valja pregraditi u tzv. pregone, i to ogradom koja odlazak krava, a to su pastiri. Krave borave na pregonima dok ne popasu biljni pokrov, nakon se premještaju na dio pašnjaka na kojem je biljna masa optimalne visine i kemijskog

Obrada tla nakon žetve uljane repice i strnih

v• • zitarica

Nije ali bi bilo najbolje da se strništeobradi odmah iza prolaska

kombajna.Kombajnomse slama i raspodjeljujepo cijelojpovršinii time obavlja gnojidbaza kulturu

Piše: Dr. se. Darko Uher

Ak~- ~premate slvamu, ucrn1te to presama odmah i oslobodite površinu da se može obraditi. obrada najbolji je postupak obrade tla nakon žetve. Rahli gornji sloj tla sitni i strn i biljne ostatke, konzenrira vlagu (po tome je i dobila ime), te unosi rasuto sjeme kulture i korova u tlo mu da

proklije i iznikne. obaviti obradu? Bolje je bilo nego ni sa Plugom za prašenje, chisel plugom, gruberom, a može i iako je njezin samo prividno dobar. Za obradu razvijene su brojne izvedbe strojeva s pasivnim ili pogonjenim alatima, od kojih predstavljamo dvije. Prije toga još jednom zašto je važno

provesti obradu odmah nakon prolaska kombajna. Žetvom bilo koje parcele na njoj završava jedna i druga proizvodna godina. Toga trenutka li zadržati dosadašnju ili uvesti novu tehnologiju. Ratarstvo svake godine nakon žetve može iz bilo koje zastarjele tehnologije u bilo koju najnoviju. To treba i ako o novoj tehnologiji znamo dovoljno

07/2009.

i ako ju imamo provesti. Bez obzira ostajemo li na staroj ili uvodimo novu tehnologiju, racionalno je provesti obradu. Najgore je ostaviti golo strnište da se i suši. Strojevi s pasivnim radnim organima kombinirani su od tanjura, gruberskih ili riperskih zuba, raonika, pakerskih valjaka ili samo pakerskih zvijezda, te valjaka-mrvilica. Intenzivniju obradu strništa obavljaju strojevi s pogonjenim radnim organima s okomitom rotacijom tipa Rototiller, a zgodno se kombiniraju i sa pa je odmah zasijati ili postrni usjev. Osim površinske obrade, rahljenja, i sitnjenja biljnih ostataka, je istovremeno i dubinska obrada tla bez okretanja, i to do dubine oranja ili dublje, kao što prikazuje slika 1. Tim postupkom osim uvodimo i reduciranu obradu. Oranje nam više nije potrebno.

Što nam donosi reducirana obrada?

Izostavljeno je oranje kao najskuplja radna operacija. Tlo se rahli, a ne ga kao što to plug korisnu mikrofloru iz dubljih slojeva na površinu i obratno, što je za obje nepovoljno pa i pogibeljno. Nakon prolaza prikazanoga stroja je sjetva. Reducirana obrada ne ugrožava urode ih i ako se prva operacija - obrada obavi odmah nakon prolaska kombajna. Ako se još zasije i usjev za zelenu gnojidbu, te uz bilanciranje unošenja slame kao gnojiva za kulturu popravlja se struktura tla, sadržaj organske tvari, poboljšava kapacitet tla zavodu ...

Manje se radi a više dobije, ali to ne ide bezbrižno. Treba se brinuti o svakoj površini i planirati radne operacije za više godina unaprijed. Uklanjati transportna sredstva s njive, udvojene ili široke gume... i još mnogo

toga što sve spada pod naziv precizno ratarstvo. Ako ne raspolažete najprikladnijim strojevima za provedbu obrade, ispunite bar drugi uvjet - provedite je pravodobno bilo makar i samom Istovremeno tražite i put kako primijeniti najbolje strojeve na svojim površinama - samostalno, ili korištenjem usluga a poželjni su jer:

• Postižu visoki - pojedini ukupnu obradu tla u jednom prohodu.

• Jednostavni su za posluživanje, rukovanje, održavanje i zamjenu potrošnih dijelova.

• Popravljaju strukturu ukupnog profila tla i štite njegovu površinu od erozije.

• Ne tlo i ne izlažu mikrofloru uništenju, zamuljenje tla.

• Rahle tlo dubinski, razbijaju taban pluga ili nepropusni B-Chorizont.

• Smanjuju troškove obrade i uspostavljaju bolju strukturu tla nego

*Objašnjenje slike: ekološki je jer tlo rahli dubinski, a ne ga kao što to plug. dvadesetak godina Amerikanci koriste ove strojeve zahvata 3,75 ili 5,25 m. Prednji dio je X s konkavnim tanjurima promjera 0=56 cm i razmaka 19 cm. U sredini su (prednji, i zubi-dlijeta s krilcima V oblika, koji lome i miješaju tlo. Na kraju su diskovi za izravnavanje površine.

Mljekarski li~t 07/2009.

Slika 1: Stroj za i reduciranuobradu tla nakon žetve

Kako postrnom sjetvom poboljšati iskorištenje tla?

Piše: Dr. se. Darko Uher

Ako tlo ostane nepokriveno, izloženo je nepovoljnom djelovanju klime (isušivanje, erozija) i, što je još važnije, korovu koji se do jeseni razvije i osjemeni. Kad se takvo tlo preore, u sloj dospije velik broj sjemenki raznih korovnih vrsta koje nekoliko godina klijati i zadavati velike pri zaštiti usjeva.

Od žetve ozimih usjeva potkraj lipnja ili u srpnja pa do sjetve u godine dugo je razdoblje od 7 do 8 mjeseci. To razdoblje treba iskoristiti, posebice u onim u kojima padne više kiše a raspored je ljetnih

oborina tako da je sjetva postrnih usjeva sigurnija. Za postrnu sjetvu mogu poslužiti mnoge sorte i hibridi raznih kultura za uzgoj u toplije doba godine, koje su vegetacije, odnosno koje se ujesen mogu dulje iskorištavati na razne ovisno o potrebama i opremljenosti gospodarstva. Da bi se proizvela što je masa po jedinici površine, treba sijati one sorte i hibride koji su najbolje uvjetima za proizvodnju. U tu se svrhu siju smjese kultura i sorata razne duljine vegetacije i razne visine, koje u uvjetima u kratko

Nakon skidanja ozimih i ranihjarih kulturasiju se postrne kulturekoje služe za ljudskuprehranu,za proizvodnjuzelene krme, sijeno,silažu, zrno kao i za zelenu gnojidbui zaštitutla. S tom se namjerom mogu sijatimnoge kulture,ovisnoo potrebama, i opremljenosti gospodarstva,te o uvjetimaza proizvodnju odabranihkultura

Krmna repica

Sudanska trava

vrijeme osigurati kvalitetnu krmu i se više mjeseci iskorištavati na upotrebe.

Danas su selekcionirane brojne sorte i hibridi vegetacije, koje su uzgoju pri višim temperaturama. One u tim uvjetima daju visoke urode vrlo kvalitetne mase, dospijevaju u vrijeme i mogu se iskorištavati kako to najbolje odgovara gospodarstvu (zelena krma, sijeno, silaža, zrno). Neke od postrnih kultura vrlo su kvalitetne, ali zbog prevelika udjela vode u masi nisu prikladne za siliranje. Te kulture služe i za popravak kukuruzne silaže (krmni kelj, grahorica, grašak), tako da se višak proizvedene krme silira i dobije koja je bolje izbalansiranog omjera hranjiva. Stoka takvu silažu radije jede i pojede a u proizvodnji takvom silažom postižu se

Agrotehnika za postrne usjeve

Imaju li se u vidu okolnosti postrne sjetve, agrotehnika za postrne usjeve nešto je izmijenjena u usporedbi s usjevima u redovnom uzgoju. da je nedovoljna vode glavni razlog sporednog postrne sjetve u našim agroekološkim uvjetima, obrada i priprema tla za sjetvu postrnih usjeva treba biti usmjerena na što bolje vode u tlu zbog jake evaporacije (isparavanje vode iz tla). Temeljno je pravilo za postrne usjeve da se osnovna obrada tla obavi u što roku i sa što manjim brojem zahvata. Što se izbora najpogodnija je freza koja osigurava integralnu obradu tla. Ona u jednom prohodu obavlja osnovnu i dopunsku obradu tla. Ako ne posjedujemo frezu, možemo primijeniti (lemešni plug, Mljekarski list 07/2009.

' ' Odmah nakon žetve a najkasnije u roku 24 sata, strnište treba preorati na dubinu 15 i 20 cm. Nakon oranja treba odmah zatvoriti brazdu i usitniti sjetveni sloj. Prije oranja ili frezanja obavlja se gnojidba organskim ili mineralnim gnojivima.

da se u našim uvjetima postrnom sjetvom ostvaruju niži urodi suhe tvari i zrna nego u glavnoj sjetvi, i gnojiva za tu namjenu su manje. Za postrnih usjeva dovoljno je 60-80 kg dušika (N),40-60 kg kalija (K20) i isto toliko fosfora (P2 0 5 ) po hektaru. Dodatno bi trebalo dušika za 25 kg/ha ako se slama zaorava odnosno ostavlja u tlu. Nakon sjetve površinu treba povaljati rebrastim valjkom prvenstveno da se osigura vlaga u tlu. Ako se tlo valja glatkim valjkom, nakon valjanja tlo treba vrlo plitko podrljati ili rotirkom s valjkom prekinuti kapilaritet u površinskom sloju da se tlo ne bi sušilo. Sjetvi treba pokloniti posebnu pozornost. U pravilu se sije nešto dublje nego u redovnoj sjetvi, a prema našim iskustvima sjemena trebala bi biti oko 30% jer su otežani uvjeti za klijanje i nicanje, što

sklop. Najpogodnije vrijeme sjetve završava prvim danima srpnja i svaki dan zakašnjenja znatno smanjuje prinos suhe tvari. Prema nekim procjenama, jedan dan vegetacije postrnih usjeva ljeti vrijedi kao deset jesenskih dana. Nakon sjetve ili nakon nicanja korove treba suzbijati primjenom herbicida. Zaštitu od štetnika treba provoditi prema potrebi tijekom vegetacije ili preventivno unošenjem insekticida sa sjetvom. Za hranidbu stoke u kasnu jesen zelenom krmom mogu se sijati razne - krmni kelj, repice i ogrštice, kukuruz za zelenu krmu i silažu, krmni sirak, sudanska trava, uljana rotkva - rauola, podzemna koraba, mrkva, soja te suncokret (tablica 1).

Navedene kulture mogu se kositi ili napasivati (ako su selekcionirane za tu svrhu) tijekom jeseni govedima, a još bolje zimi ovcama i kozama u mediteranskom i submediteranskom pojasu, osobito u vrijeme dojenja i mužnje potkraj zime i u kada daju najraniju i najkvalitetniju krmu. Kupus- krmni kelj, repica -petranova, rotkve - rauola mogu se i silirati zajedno s kukuruzom i kukuruzovinom.

Tako se dobiva kvalitetnija i silaža koju stoka rado

Tablica 1: Pregledvažnijih kultura prikladnih za sjetvu kao

Biljne vrste prikladne Sjeme kg/ha Korisnost za postrnu sjetvu H G N

Kukuruz,rani hibridi 70-90 000 biliaka/ha X - -

Krmni sirak 20-30 X - -

Sudanskatrava 20-30 X - -

Perzijskadjetelina 18-30 X X -

Krmni l!.rašak 120-200 X X -

Grahorica 80-120 X X -

Krmnarepica 8-15 X - X

Rotkva 15-25 X - -

Gorušica 15-20 - - X

kelj 4-6 X - -

Facelija 10-12 - - X

X X

*Legenda: za hranu (oznaka H u tablici), zaštitu protiv nematoda (N), proizvodnju dušika (G), popravljanje tla i smanjenje erozije (M) M

Nagrade najuspješnijim mlijeka

Primorsko-goranske županije

Na GodišnjojskupštiniHrvatskemljekarskeudruge kojaje održana

17. lipnja na Bjelolasici, izabrani su najbolji mlijeka Primorsko-goranskežupanije. Nagradu 11Zlatni rog11 za proizvodnju osvojio je poljoprivredno-obiteljskiobrt ~~oha~, ~z

Jablana, a Plaketuza najuzornijegospodarstvoOPG Franc1skov1c1z BegovaRazdolja

Piše: Zoran dipl. ing.

Primorsko-goranska županija smještena je na zapadu Republike Hrvatske, na 3582 km 2 kopnene povrsme. U bogato reljefu se otoci, priobalje i gorje - svako sa svojim i zanimljivostima i jednako atraktivan svakom posjetitelju.

Gorski kotar pripada najslabije naseljenom prostoru Primorskogoranske županije, no ipak se može s nekoliko drevnih središta naseljenosti koja su nastala usporedo s razvojem rudarske i poljoprivredne djelatnosti, ali i da je ovdje nekada bilo prometno i tranzitno primorske i kontinentalne Hrvatske. Gorski kotar najbolje opisuju nepregledna i bogata prirodna prostranstva i bujne šume koje su staništa mnogim ugroženim biljnim i životinjskim vrstama kao što su vuk, medvjed, ris, vidra, suri orao, škanjac osaš, sova ušara, troprsti i tetrijeb gluhan.

Gorski dijelovi županije obušumovita prostranstva u kojima se izdižu najviši vrhovi i gorski hrbati: Bjelolasica, Risnjak, Snježnik, Viševica i na granici s primorjem Planine u Gorskome kotaru imale su veliko u prodoru alpske i arktoalpske flore i vegetacije na europski jugoistok, osobito za ledenih doba. Kulturno-povijesni ali i poljoprivredni kraj Veliki potencijal kroz razvoj ekološkog turizma predstavljaju geomorfološki i hidrogeološki dijelovi prirode, s podzemnim prostorima, jedinstvenom endemipodzemnom faunom i vodenom mrežom, kao i prirodni i kultivirani krajolici krša koji su uz bogatstvo i živoga svijeta od golemog znanstvenog i kulturnog Ovdje vrijedi naglasiti potrebu zaštite prirode kroz zaštitu resursa pitke vode i najvrjednijih plodnih poljoprivrednih tala, bez nije zamisliti daljnji život i održivi razvoj Gorskoga kotara. Upravo je naš interes vezan za poljoprivrednu proizvodnju, posebice

Gorskoga kotara, a tradicionalna povezanost gorštaka s prirodom, kao rezultat pozitivne energije koja kruži gorskoga, planinskoga i mediteranskoga ekološkog sustava nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Imali smo priliku uvjeriti se da i danas postoje prizori gorskih pašnjaka na kojima se slobodno krave u potrazi za zdravim zalogajima svježe paše, i to upravo posjetivši naše vrijedne mlijeka u Jablanu i Begovu Razdolju. Iako ponekad u teškim uvjetima, i dalje ponosno rade, zemlju i proizvode mlijeko, odupiru se na koje povremeno nailaze, a od prirode uzimaju onoliko koliko im je potrebno za život i nastoje ju za nove generacije koje od proizvodnje mlijeka živjeti a ovaj predivni kraj graditi i oplemenjivati.

Najbolji mlijeka Hrvatska mljekarska udruga, tradicionalno, šestu godinu za redom birala je najbolje proizvomlijeka po županijama. Ove je godine na red došla Primorskogoranska županija u kojoj su mnogi

Mljekw:yki list 07/2009.

mlijeka svoju proizvodnju podignuti na zavidnu razinu i ju uspješnijom i rentabilnijom. Time su komisiji za izbor najboljih dali mnogo posla i razmišljanja do odluke. povjerenstvo Hrvatske mljekarske udruge je i ove godine dodijeliti dvije nagrade, i to u kategoriji s

proizvedenog mlijeka i u kategoriji najuzornijega gospodarstva županije u 2008. godini. Obilaskom terena županije u najuži krug izabrano je nekoliko gospodarstva, a samo dva su izabrana kao najbolja, i to Obiteljsko-poljoprivredni obrt Grohar i OPG FrancišSponzor nagrade "Zlatni rog" bio je Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o., a Plakete za najuzornije gospodarstvo Hrvatska poljoprivredna agencija.

Obiteljsko-poljoprivredni obrt Grohar

U planinskom dijelu Gorskog kotara na 700 metara nadmorske visine, pokraj Vrbovskog, smjestilo se mjesto Jablan, poznato po gostoljubivosti stanovništva, dobroj hrani, lijepom krajoliku i još po lijepome a svakako i

po proizvodnji mlijeka iznimne kvalitete i visokog udjela , masti. je poljoprivredna aktivnost na Jablanu, a s obzirom na broj stanovnika ovo je zasigurno najbogatiji kraj u Gorskom kotaru!

Ovogodišnji pobjednici nagrade "Zlatni rog" su Ljiljana i Božidar Grohar, koji su se prije desetak godina zbog istinske ljubavi prema prirodi i proizvodnji mlijeka odseliti iz grada i novi život u Jablanu, Božidarovu rodnom mjestu. Na oko 26 ha poljoprivredne površine proizvode voluminoznu krmu za svoje krave, dok koncentratni dio obroka nabavljaju

na tržištu od tvornice Biodar. U staji drže 19 muznih krava i 4 junice holstein i pasmine. Proizvodnja mlijeka po kravi je oko 6000 godišnje. Staja je zatvorenog tipa i krave su vezane tijekom zimskih mjeseci, a ostatak godine provode na prelijepim pašnjacima oko staje. Veliko svakom gostu koji posjeti ovu staju u jest glazba koju Groharovi rado puštaju svojim kravama, jer kako kaže Ljiljana: "Naše krave imaju izniman ukus za glazbu i kad im se glazba daju više mlijeka". Gorski kotar, koji je po poznat i koji svakim danom postaje sve atraktivnijim, obiluje autohtonim proizvodima mnogih obitelji pa tako i Ljiljane Grohar. Tradicionalni svježi fermentirani sir basa i dimljeni sir, bez obzira na dugogodišnje raseljavanje seoskog stanovništva, ostali su sastavni dio

kulinarskih specijaliteta Gorskog kotara. I naši od svježeg mlijeka vrhunske kvalitete proizvode ove sireve i nude ih posjetiteljima na pragu svog Groharove krave proizvedu više od 95 000 kg mlijeka, a predaju ga KIM d.d. Mljekari Karlovac dok

Ljiljana preradi u sir. Planiraju uskoro urediti i minisiranu u kojoj proizvoditi sira. Želja im je da spomenuti sirevi postanu svakodnevnom namirnicom ove regije ali i šire. Ne treba zaboraviti što sve ovaj kraj može ponuditi prolaznicima ali i turistima kojih je svakim danom sve više. Brdsko-planinski pašnjaci obiluju ljekovitim biljem koje je na svakodnevnim jelovnicima ovdašnjih krava. Ne sumnjamo u kvalitetu svježeg mlijeka a samim tim i proizvoda.

Mljekarski list 07/2009.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

OPG nalazi se u Begovu Razdolju nedaleko od Mrkoplja, a njegovi predstavnici su predsjednica Udruge mlijeka Primorsko-goranske županije Marica njezin suprug Zvonko, sin Bajan, snaha Biljana i unuk David. Svi oni vrijedno rade na gospodarstvu, a obiteljska sloga i raspodjela poslova rezultirala je danas uspješnom proizvodnjom mlijeka koje je tijekom cijele prošle godine bilo najvišeg razreda kvalitete te stoga i ne izbor za najuzornijeg mlijeka Primorsko-goranske županije i Plaketa Hrvatske poljoprivredne agencije. uzgajaju 50 muznih krava i 26 junica uzrasta holstein i pasmine. U 2008. godini PIK d.d.

Mljekari Rijeka su oko 69 765 kg mlijeka I. razreda. I ovo gospodarstvo nastavlja sa sirarskom tradicijom te mlijeka u sir u tipu škripavca i prodaje ga na pragu poljoprivrednoga gospodarstva.

S obzirom da nekoliko godina sustavno proizvodnju, u imaju plan rekonstrukcije staje. U uzgoju ostavljaju sav rasplodni podmladak koji je izvrsnoga genetskog potencijala. Voluminozni dio obroka proizvode na oko 80 ha poljoprivrednih površina koje su dijelom pod livadama, a samo je manji dio pod djetelinsko-travnim smjesama od kojih proizvode sjenažu. Krave daju oko 6000 kg mlijeka godišnje, su starosti oko 4 godine, a koncepcija je 75%. Sustavnom edukacijom i radom sa službama nadležnog ministarstva, Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjeta-

Složna obitelj iz BegovaRazdo/ja

davnu službu i Hrvatskom poljoprivrednom agencijom sve je manje problema s reprodukcijom.

Planova je mnogo ali i vrijednih ruku na ovom gospodarstvu. Velika je prednost što su Bajan i Biljana ostati na gospodarstvu i svoju graditi na proizvodnji mlijeka. Nema sumnje - mnogo je znanja i truda uloženo kako bi proizvodnja bila konkurentna a kvaliteta mlijeka besprijekorna. Ovako zadovoljna obitelj opravdava da je proizvodnja mlijeka posao od kojega se može solidno živjeti, biti zadovoljan životom na selu i ustrajno raditi na poboljšanju kako života svoje obitelji tako i života svoga kraja.

Niti ove godine nismo pogriješili u izboru najboljih proizvomlijeka - nagrade su stigle u prave ruke, a sigurni smo da kad ih put posjetimo, na

gospodarstvu biti još više krava i još proizvodnja mlijeka. Nepregledni gorski pašnjaci, obasjani ne previše toplim ljetnim suncem, pokazivali su snagu netaknute prirode svojim nepreglednim prostranstvima na kojima su bar na našem putu bezbrižno pasla stada krava i junica koje su tek po prvi put izašle sa svojim majkama na duge šetnje. Prema pašnjaka nismo dvojili da su njihovi gazde pravi u ovoj proizvodnji, a nam je ulilo nadu da gorski dio Hrvatske može ponuditi najbolje od sebe - turizam protkan poljoprivrednom proizvodnjom koja daje najbolje proizvode, u ovom mlijeko najbolje kvalitete. Ovogodišnjim pobjednicima - obiteljima Grohar i mo od sveg srca i želimo još proizvodnju mlijeka i još više zadovoljstva ovom proizvodnjom.

GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle

Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!

Vjerojatno ste novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.

Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih

Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.

Osim muzne i opreme za mlijeka i hranidbu životinja u smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.

GEAWestfaliaSurgeCroatia d.o.o.

Ulica Josipa 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 127 55 111, Fax: +385 127 74 255 Mobitel: +385 9127 SS 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr

mlijeka cijena do kraja godine nije ni ciljna

t V • ni osnovna nego

zastitna

Cijena mlijeka, ma kako god se zvala - ciljna, zaštitna, prodajna ili otkupna glavna je prijelomnica ekonomike svakoga gospodarstva. nije važno kako se zove nego kolika je, a posljednjih godina gotovo svima je niska, preniska u odnosu na troškove proizvodnje, troškove ulaganja i otplate kredita

Piše: Prof. dr. se. Zoran

Ubroju 5 Mljekarskog lista u ovoj rubrici napisao sam kako se dogovorom s kraja ožujka o nju osnovne cijene mlijeka na temelju prosjeka u 25 zemalja EU-a (izuzete Malta i Rumunjska) još jedan ekonomski teret svaljuje na U javnosti je takva promjena objašnjena potrebom da od 1.6.2009. (prema izjavama iz resornog ministarstva krajnji rok bio je kraj 2009.) naša država sukladno direktivama EU-a mora prepustiti tržištu instituciju ciljne cijene. To bi da se tržištu prepušta formiranje cijene.

Kakva god bila, cijena mlijeka uvijek nekome ne odgovara su pristali na to i sve je izgledalo dobro, jer su im u bili prošla i pretprošla godina kad su svuda oko nas cijene mlijeka "letjele u nebo", a kod nas nije bilo tako brzih i primjetnih promjena. Ni pomislili nisu koliko se nisko iste te cijene spuštati do kraja 2009. Ne mogu da nisu

znali ili imali informacije o tome, pa samo na stranicama ovoga lista više je puta napisano kako se prodajne cijene stabilizirati, jer nikome u razvijenom svijetu nije korisno veliko kolebanje cijena i narušavanje stabilnih odnosa cijene mlijeka i cijena inputa u proizvodnji mlijeka. U svakom i prije koji uzrokovati cijene inputa pogoršani su uvjeti, i to zbog pada cijena mlijeka na tržištu EU-a. Treba spomenuti i kako u ljetnom razdoblju i eura biti niži, tako da u kune pretvorena cijena mlijeka biti i ostati na razini. Pivi prema novom donio je osnovnu cijenu od oko 2,20 kn, da bi u svibnju ta cijena bila 2,07 kn po kilogramu.

Sada smo, nakon prosvjeda poljoprivrednika i pregovora s Vladom, došli u situaciju da se zbog niskih prodajnih cijena na tržištu EU-a uvodi zaštitna cijena na razini od 2,20 kn, i to za kg mlijeka kvalitete 3,2% i 3,7% m. m. Radi se o kvaliteti mlijeka koja je u tek uvedenom dobivala oko O,19 kn manje nego do

11. lipnja "standardna" kvaliteta sa 4,2% m. m. i 3,4%

U odnosu na stanje od svibnja, kad je cijena mlijeka zbog prosjeka dodatno smanjena oko O,13 kn, od sada

dobivati 0,13 i 0,18 kn više, odnosno ukupno od 26 do 31 lipu po kilogramu više nego u lipnju. Puno ili malo? Dovoljno za pokrivanje dohotka? Bojim se da nije. Ne može pokriti rast ostalih troškova u proizvodnji, a pogotovo ne primjerice porast kamate na komercijalne kredite sa 6-7 na 1213%. Isto tako, od oko 27 mlijeka više od 10 njih barem su povremeno u

Tablica,f: cijenemlijeka prije i nakon ,fl.6.2009.*

2 200 razlika u kn/kg 0,188

*Radise o okvirnimcijenama, s autorskimprocjenama, su manja odstupanja u praksi pojedinihgospodarstava

kategoriji mlijeka izvan standarda, što da za mlijeko upravo dogovorenu cijenu nego 30% nižu. Tako ovo ne može biti ni ni sustavno rješenje na dulji rok.

U svakom neovisno o tržišnim zakonima mlijeka EUkvalitete dogovorom koji vrijedi do 11. prosinca ove godine je nadoknada tek "dijela gubitka" koji je nastao kao posljedica novog na koji su sporazumno pristali.Jedno od "opravdanja" za prosvjede i zahtjeve bila je da je takav dodatak i mlijeka u EU-u. Nitko nije rekao da su oni stimulirani da spuste proizvodnju do kraja listopada 1%, što u normalnoj ekonomiji otkupne cijene mlijeka taman za toliko koliko sada vlada EU-a mora "premirati" Nakon toga mljekarska industrija više otkupne cijene namiriti razliku dohotka a vlada EU-a nakon toga poreznom politikom prometa (uvoz i prodaja) mlijeka i sredstva kojima do zadnjeg centa naplatiti svoju sadašnju intervenciju Ostvarit novu ravnotežu proizvodnje i prometa, odnosno potrošnje mlijeka, punit iz poreza i biti spremna za nove možebitne intervencijeproizvodnji ali i izvozu radi traženja nove ravnoteže. Tako djeluje sustav regulacije cijena na tržištu i raspodjele dohotka. Brzo i efikasno. Iako i tamo ima potresa.

Troškovi i kalkulacije "izgubljenedobiti"

Koliko nas kao društvo košta ovakva nadoknada "izgubljene dobiti" Ne

manje korekcije redovnih poticaja po litri mlijeka, zbog promjene sami su troškovi subvencioniranja za precijenjenih 300-350 milijuna litara proizvodnje od 40 do 56 milijuna kuna (u boljem porasta sadašnjih 82 na 90% mlijeka u EU kvaliteti ti troškovi bili bi viši od 65 milijuna kuna). Ne izgleda tako puno kako se kad su novinari pisati o

500 milijuna kuna potrebnih za ovu mjeru. Naravno, su s time da se ova mjera primjenjivati za cijelu godinu i tko zna što su još pridodali. Vjerojatno redovite poticaje po kg mlijeka koji su oko 80 lipa po kilogramu.

Što mislite, tko kod nas platiti ova sredstva, koja su opet samo gašenje požara a ne sustavno rješenje? Teško je kivati da nam cijena za mlijeko popularno nazvana 3,7-3,2 uskoro u EU biti viša od 2,20 kn, do

daljnjega biti iz državnih izvora. Što je još važnije, kompletna skala kvalitete mlijeka sadržajem masti i korigira se sukladno ovoj 3,7 i 3,2 To do prije mjesec dana kvaliteta 4,2 i 3,4 dobivala je oko 2,20 kn po kg mlijeka, a od sada i nadalje dobivat oko 2,33 kn po kg. To je na razini stanja s 2009. godine, ni više ni manje, a tada su prve "bune".

Prema procjenama, dodatna sredstva za ovakvu akciju su 100120 milijuna kuna godišnje. Iznos je to od gotovo 20% sredstava poticaja do sada redovito namijenjenih govedarstvu. Kad se sektoru poticaji 20%, sigurno je da i drugi isto ili barem u drugim sektorima. Zbog skore žetve sada najviše pšenice, a tko zna što biti do berbe kukuruza. Onda se

Mljekarski list 07/2009.

buniti svinja. Tko li tolike "bundžije" umiriti istim kao što su sada (nakratko) umireni mljekari?

Što se ispustilo iz vida? Ovaj put nisu samo poticaji sa svih na one koji proizvode mlijeko EU kvalitete, kao što je to napravljeno posljednjim dvjema korekcijama ciljne cijene, prije nego je u travnju uvedena otkupna cijena prema prosjeku EU-a. Ovaj put dodatna su sredstva za sve u EU kvaliteti, od tržišta u kvaliteti 3,7-3,2.

Kako namiriti ove troškove?

Državni može se puniti ili dodatnim poreznim i gospodarstva ili dodatnim zaduživanjem. Ni za jednu opciju više nismo previše "raspoloživi". Ijedna i druga vratit nam se kao bumerang. Vjerojatno biti u nas

Uvest se mlia uvozom se preko carina puni državni koji su sada mljekari dodatno ispraznili. U razvijenom svijetu kad se nešto uvozi, carinskom zaštitom skupi se novac od kojeg se popravlja dohodak i stimulira se proizvodnja da boljim i kvalitetnijim, pa i jeftinijim proizvodom konkurira uvozom. se u proizvodnju ne ulaže. Kod nas je prihod od uvoza, dakle carina na uvoz državni prihod. Ide u zajeddržavnu blagajnu, a iz nje sredstva dobiva ne onaj kome je potrebno ili koga treba razviti da bude konkurentan i da ne uvozimo više, nego sredstva dobiva onaj koji je "najbliži vatri" ili onaj koji je najglasniji u traženju

Manjak mlijeka na hrvatskom tržištu li posljednja mjera

konkurentnost smanjiti zalihe mljekarske industrije ili ozbiljno pootkupnu cijenu mlijeka mljekarima? Ni govora. Pa kod nas je i danas manjak mlijeka za planiranu potrošnju od 20%, a cijene mlijeka su kao u EU gdje je višak mlijeka na tržištu. Manjak na tržištu ne izaziva porast otkupne cijene,

kao što je to u EU-u. Uvoz i dodatna državna zaduživanja odredit stanje na tržištu poljoprivrednih inputa, jer se rizik i troškovi poslovanja pa porasti kamate, a onda slijedi u nas reakcija porasta troškova. Još jednom se nepravilnosti u poljoprivredi (kao što su pariteti cijena poljoprivrednih

y ( Mi!kpricein _/ -,

J 'US-$1100kgmllk\_,. . ->J5

c=J 27-35

c:J 20-27 CJ 15-20 - <15

Graft·kon1: Prikaz stanja cijena mlijeka u svijetu

cijena mlijeka USD/kg

Grafikon 2: Prodajnacijena mlijeka i troškoviproizvodnje u SAD-u 2006. - 2009.

Centar i dalje obavljati aktivnosti koje proiz pojedinih

zakona iz

koja se odnose na poljoprivrednu praksu - od primarne proizvodnje, uvjeta kvalitete poljoprivrednop reh ra m ben ih proizvoda na tržištu, u uvozu i izvozu.

Djelatnosti centra su raznolike, a ih po skupinama one se odnose na: a) Ocjenjivanje, laboratorijske analize kvalitete poljoprivrednih proizvoda te sredstava za zaštitu bilja u svrhu registracije; b) Izdavanja javnih svjedodžaba i dokumenata, davanja savjeta i mišljenja i prijedloga, c) razlievidencija, katastra, upisnika, uspostava informacijskih sustava; d) Prikupljanje i registriranje podataka, izradba prognoznih sustava i monitoringa - stanja u poljoprivrednoj proizvodnji, izvještavanje o mnogim pojavama i stanjima u pojedinim sektorima poljoprivrede i u proizvodnji hrane; e) i onepoljoprivrednog zemljišta, šteta na zemljištu i poljoprivrednim kulturama, zaštita ruralnog prostora, ostataka sredstava za zaštitu bilja u hrani, biljnim proizvodima i okolišu; f) U biljnom zdravstvu: zdravstvenog stanja bilja, procjena rizika, predlaganje preventivnih mjera i izvještajno-prognozni poslovi; g) U projektiranje, podizanje i održavanje pokusnih zasnivanje sadnog materijala, bezvirusnih podloga i plemki, klanske selekcije, introdukcija novih podloga sorata i podloga vrsta, klanske selekcije i osnivanje referentnih kolekcija sorata i podloga vrsta; h) Izradba i analiza, obavljanje

poslova te obrazovanje i usavršavanje osoba.

AGENCIJAZA U POLJOPRIVREDI,RIBARSTVU I RURALNOMRAZVOJU

U EUje veoma jak i strog administrativni sustav isplate premija u poljoprivredi, kontrola korisnika kao i sankcije za protupropisno ostvarivanje premijskih sredstava. U okviru agrarne politike EU-a postoji jedinstveni organizacijski i administrativni sustav za poticaje, uvjet koji mora ispunjavati svaka Ovakve institucije imaju i druge funkcije osim iz premija, a odnose se na tržište poljoprivrednih proizvoda. Hrvatska do zatvaranje predpristupnih pregovora iz agrara mora imati ustrojenu i osposobljenu instituciju. Iz ovog donesen je Zakon o osnivanju Agencije za u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Narodne novine broj 30/2009.). Agencija je pravno javna ustanova osnovana za operativnu provedbu mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, programa potpore, i nadzor kroz kontrole na terenu. Lokacija središnjeg ureda agencije je u Zagrebu i za svoje poslovanje osniva podružnice u jedinicama regionalne samouprave.

''Agencija provodi mjere za kao RH preko programa SAPARD-a (Poseban predpristupni program za poljoprivredu i ruralni razvoj osnovan 2000. za prilagodbi zemljama kandidatima iz srednje i Europe), te IPARD-a(instrument predpristupne za ruralni razvoj u trajanju do 2013. godine.)

Veoma je funkcija agencije, koja do sada u našoj državi institucionalno nije postojala, provedba mjera tržišne politike u poljoprivredi. Agencija obavlja poslove intervencije na tržištu kroz intervencijsku kupovinu, prodaju i poljoprivrednih proizvoda s tržišta. Kroz intervencije na tržištu pose prodaja i potrošnja, uravnoteženje odnosa ponude i potražnje. Provodi mjere prodaje i poboljšanja kvalitete poljoprivrednih proizvoda, mjere za pripremu poljoprivrednih proizvoda za tržište i za poticanje potrošnje. Agencijajoš provodi i zakonske i druge akte iz tržišnocjenovnih i strukturnih potpora u poljoprivredi i ribarstvu. U svojoj djelatnosti uspostavlja i provodi integrirani administrativni i kontrolni

izložbe u 2009. godini

Mjesto Opis Datum Dan Mali Lošinj Izložba 11. srpnja2009. subota 6.izložbastoke i 3. izložbasira 19. srpnja2009. nedjelja neretvanskežuoaniie izložba 26. srpnja 2009. nedjelja

Višnjan Izložba- lstarskogovedo 26. srpnja2009. nedjelja Gudovac izložba- aukcijskaprodajajunica,kup 11.-13. rujna 2009. pet./ned. mladih

Brinje Govedarskaizložba,kup mladih Like 19. rujna 2009. subota

Alilovci izložba 20. rujna 2009. nedjelja Drenovci izložba 11. listopada2009. nedjelja

Bizovac I izložba 18. listopada2009. nedjelja

M{jekarski list 07/2009.

Održana izborna skupština

Hrvatskog saveza udruga

mlijeka

Piše: Zoran dipl. ing.

USesvetskom Kraljevcu

održana je 26. lipnja izborna skupština Hrvatskog saveza udruga promlijeka na kojoj su, ostalog, dogovorene daljnje aktivnosti saveza sa ciljem poboljšanja iznimno zahtjevnog i teškog posla proizvodnje mlijeka, kako malih tako i velikih mlijeka.

Na skupštini je bio i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Stjepan

Pozdravio je prisutne istaknuvši kako Ministarstvo poljoprivrede kroz državne potpore veliku važnost pridaje razvoju ske a time i govedarske proizvodnje, te da u sektoru mljekarstva u idurazdoblju potpore ostati gotovo na istoj razini kao i 2008., a svrha svih mjera ministarstva je proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj i konkurentnosti hrvatskih mlijeka. o cijeni mlijeka, rekao je da ona biti u skladu sa cijenom mlijeka koja je trenutno u Europi.

Prisutnima su se obratili i Josip predsjednik Saveza udruga hrvatskih holstein goveda, i Josip Burek, predsjednik Središnjeg saveza hrvatskih uzgajisimentalskoga goveda. Obojica su istaknuli važnost postojanja krovnih organizacija goveda na Republike Hrvatske je svrha genetskog potencijala goveda u Hrvatskoj, ali i potrebu nastupa u pregovorima s nadležnim institucijama.

11Sve što smo dosad napravili biloje usmjerenoboljitku hrvatskogsela i hrvatskih mlijeka': istaknuo je jedan od i prvi predsjednik Hrvatskog saveza udruga m!tfeka Stjepan kojeg su hrvatski mlijeka, 20 udruga, po put izabrali za predsjednika

Rad u proteklom razdoblju

Predstavnici saveza tijekom ove godine aktivno su sudjelovali u pregovorima u Ministarstvu poljoprivrede te uspjeli izboriti poticaj za mlijeko od 0,65 kn/kg, dok je za godinu dogovorena visina poticaja u iznosu od 0,60 kn/kg. "Sudjelovali smo u radu Savjeta za mlijeko, ali i sastancima u svezi s gospodarenjem zemljištem i dali svoje prijedloge koji su dalje išli prema zakonodavnim tijelima, koja nisu naše prijedloge", osvrnuo se

o radu saveza. Iznimno velik uspjeh savez je ostvario prošle godine, nakon što je u Bruxellesu primljen u Europski odbor za mlijeko. Podsjetimo, ondje je bio i predsjednik saveza Stjepan koji je kao predstavnik Hrvatske sudjelovao i na Prvom kongresu europskih promlijeka. Ovim hrvatski mljekari dobivaju vrijedne informacije iz prve ruke i više nema bilo kakvog naknadnog informiranja ili dezinformiranja. Uz to, je i dobivanje podataka o razvoju europskog mljekar-

stva i to zaista predstavlja dobru pripremu našim za ulazak u Europsku uniju, u kojoj mlijeka isti ili problemi neprestanog rasta ulaznih troškova, koji izazivaju velike ekonomske gubitke

Novoizabrano vodstvo

Na izbornoj skupštini natpologlasova izaslanika udruga u prvom krugu izabran je novi predsjednik, i to Stjepan dosadašnji predsjednik saveza, dok su za dopredsjednike izabrani Silvano iz Istarske, Mladen iz Bjelovarsko-bilogorske, Branko Kolak iz i lgor Rešetar iz županije. Pri izboru dopredsjednika izaslanici su vodili o zastupljenosti predstavnika svih hrvatskih regija, kako bi bila olakšana komunikacija i iznošenje problema mlijeka iz svih regija.

Upravni odbor svi predsjednici udruga Središnjeg saveza udruga mlijeka. S obzirom na izvrstan dosadašnji rad, delegati nisu dvojili i jednoglasno su za tajnicu udruge izabrali Kristinu Grgat, koja je i tijekom ove izborne skupštine marljivo i savjesno obavljala posao tajnice saveza. Na kraju, skupštini se obratio i novoizabrani predsjednik Stjepan zana pruženom povjerenju i sa željom da se jedinstvom i zajedradom pridonese razvoju hrvatskog sela i proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj.

Novoizabranom vodstvu Središnjeg saveza udruga mlijeka Uredništvo Mljekarskog lista želi uspješan rad u predstorazdoblju koje nadamo se, donijeti bolje dane hrvatskoj

poljoprivredi, a mlijeka da njihov proizvod svoje stalno mjesto na ali i stranom tržištu koje zaista i zaslužuje.

Sukladno odluci Upravnih odbora Hrvatske mljekarske udruge i Središnjeg saveza udruga proizvomlijeka da se u Uredništvo Mljekarskog lista delegira saveza, kako bismo mlijeka još kvalitetnije pružali aktualne informacije s terena, obavještavamo vas da je novoizabrani Uredništva Zdenka predsjednik Udruge mlijeka KIM-a.Iskreno se nadamo da ovom novom suradnjom i još boljom komunikacijom s predstavnicima proizvomlijeka ispuniti naših te sa strane u rješavanju svakodnevnih nedoumica i problema.

• Podloge za ležišta

• Udoban gumeni pokrov za gazne površine

• Tuneli - sjenici

• Mreže za zaštitu od propuha

• Vrata za zaštitu od propuha

• Zavjese

Ml.fekarski list 07/2009.

Bio Phann Vet d.o_o_ za trgovinu i usluge u veterini Medvedgradska 1c

HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia

Tel.: +385/1 4666 718

Fax: +385/1 4667 137 info@bio-pharm-vet.hr www.bio-pharm-vet.hr www.aqrotel.eu

Porijeklo trenutno

najkorištenijih

simentalskih bikova u Hrvatskoj

Potkraj prošle godine objavljeni su o trenutno "pozitivnim"

bikovima simentalske,holstein i pasmine. Osim o njihovoj uzgojnoj vrijednosti i namjeni s obzirom na smjer proizvodnje,vrloje malotada o njihovimpedigreima

Piše: Zdenko dipl. ing., Hrvatska poljoprivredna agencija

Zato u ovom broju

Mijekarskog lista napisati nešto više o pedigreima najkorištenijih (ne nužno i "pozitivnih") simentalskih bikova kod nas. lako se prilikom odabira bika za osjemenjivanje primjerena pozornost nastoji posvetiti porijeklu bika i krave (ili junice), može se zamijetiti da je sve

M/jekarski list 07/2009.

teže "pozitivnog" bika pedigrea. To ne dopustiti pojavu uzgoja u srodstvu. Ovakva situacija nije samo hrvatskog uzgoja. Sve više vrhunskih i najkorištenijih bikova u Europi iz svega nekoliko linija, što uzgojni rad složenijim. Ako promatramo naše testirane ili mlade bikove iz nacionalnoga uzgojnog programa, jasno je da moramo biti vrlo oprezni. Vrlo je teško

vrhunske bikovske a da ne iz najkorištenijih linija. Pojedini centri za umjetno osjemenjivanje zadnjih su desetak godina pribjegavali manje ili više opravdanim uvozima živih bikova koji su kasnije bili jako puno korišteni. Manje dobra stvar kod tih stranih bikova je što u velikom postotku iz dviju ili triju linija (vidi tablicu 1), smo bikove koristili ili ih trenutno koristimo kao bikovske u

našem Uzgojnom programu. Tomu još trebamo pridodati velik broj uvezenih steonih junica koje ne od najkorištenijih bikova, ali telad koja su došla u trbuhu majke u velikom broju potomci su takvih.

Zbog ranije navedenih razloga opasnost od uzgoja u srodstvu znatnije je izražena u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj nego u ostalim dijelovima. No, to ne da i drugi ne moraju voditi o tomu.

tablicu 1 možemo lako da je najzastupljenija linija RUMBAili RANDYili RALBITRALBO - RADI.Bode u da iz ove linije nekoliko živih i kod nas vrlo korištenih bikova kao što su RIKO, REFLEKS,ROVA i VACCO. Zato onim na stadima -su u mjeri korišteni ovi bikovi, kad se budu osjemenjivale tih bikova da odaberu bika osjemenitelja iz suplementarne (nadopunjuj linije te time iskoriste prednosti ciljanog sparivanja. To nikako ne osjemenjivati od iz ove linije s njihovim srodnicima (npr. RIKO na ROVINEili RATGEBEROVE ili VACCO na VANSTElNOVEili RUMBINE Najavljenje uvoz još nekolicine živih testiranih bikova, od kojih iz ove linije dolazi vrlo kvalitetan bik VENKOR (RANDY/MALF). To potencijalno njegovu korištenost, pa svakako treba paziti s kojim se plotkinjama sparuje s obzirom na porijeklo.

Druga po zastupljenosti je linija HORWART - HORST - HORROR i potomci iz linije HORWEINHORROR (WElNOLD, HERODOT, HERI i WAL). da se zbog srodnosti nikako ne stavlja WEINOLDA na HINKELOVE ili HORWELOVE ili WALA na HERODOTOVE Od mladih

Tablica 1: Porijeklotrenutno najkorištenijihsimentalskih bikova u Hrvatskoj

HBBROJ IMEBIKA GODINA OTAC OTAC OTAC

7616 REFLEKS 2002. RUMBA RALBO ZEISIG 7617 RIKO 2002. RUMBA RALBO ULTRA 7843 RAU 2002. RUMBA RALBO MALF 7743 VANSTEIN 2000. RANDY RALBO MALF 7787 VENKOR 2000. RANDY RALBO MALF 7852 VACCO 2001. RANDY RALBO ROMEN 7846 VASALL 2002. RANDY RALBO HAXL 7792 VANORB 2001. RANDY RALBO HORB 7775 VODACH 2001. RANDY RALBO HODACH 7776 RATGEBER 2001. RALBIT RALBO HODACH

7806 ROVA 2001. RALBIT RALBO HORB 7772 RINSER 2000. RALBIT RALBO LOTUS

7758 HINKEL 2000. HORWART HORST RENNER 7715 HORWEL 2000. HORWART HORST MORWEL 7754 HERODOT 2000. HERON HORWEIN PINGO 7759 HERI 2000. HERIBERT HORWEIN RALBO 7687 WEINOLD 1999. WEINOX HORWEIN RENOLD 7726 WAL 1999. WAXIN HORWEIN MALF 7837 IMPOSIUM 2002. REGIO RENGER ROMEN 7895 ILION 2002. REGIO RENGER ERRJRT 7825 uru 2002. REGIO RENGER ROMEN 7844 RESS 1996. RENGER RENNER STREITL 7732 RAGLAN 1999. RADAU RENNER REPORT

7427 ELBA 1998. ERRJRT EGEL DISCONT 7651 EILIG 1997. EGOL EGEL HORB 7899 ELPAIS 2003. ENGADIN EGOL HAXENT 7681 EFEB 2004. EINSER EGOL IDRIZ

7579 SAM 2002. SAMURAJ STEG MONS

7578 SURI 2002. SAMURAJ STEG HACK 7722 SAMEN-ET 2004. SAFIR SAMURAJ ROMEN

7804 SALDI 2005. SAFIR SAMURAJ POLDI

7824 ROBI 2001. ROMEL ROMEN HORB

7851 RISSA 2002. ROMEL ROMEN RENOLD

7864 ROCHUS 2002. ROCHEN ROMEN SAMURAl

7537 MURKO 2001. MATAS MORELLO SCHLEIFER 7810 MAL 2001. MALEFIZ MALF ROMEN

7790 BUROM 2001. HUMLANG HUMBERG ROMEN

7721 HULU 2004. HUMID HUMBERG ROMEN

7593 DIONIS 1997. DIDI DIRTECK MORAS 7731 BOSSAG 2000. BOSS BAMBI RALBIT

7669 PLUS 1997. PLACO PLANKTON STREITL

7862 HAGAT 2001. HAGTOR HALLING STAKKATO

7586 LEON 2002. LOTARRY LOTUS HUSARIII

7809 ZASPORT 2000. ZASTER ZAX SPORT

7619 STAR 2003. STRELLER STRELL MONTGOMERY

7411 STRIBOR 1998. STREIB STREITL PRAEFEKT

bikova koji se trenutno nalaze u test osjemenjivanju (vidi tablicu 2), broj je iz ove linije i treba paziti na kojim se prvotelkama ovi mladi bikovi testirati.

Od ostalih linija po zastupljenosti bikova osjemenitelja

linije RENGER - RENNER, EGOLEGEL, SAFIR - SAMURAJ- STEG, ROMELili ROCHEN- ROMEN- ROM. Iz ove posljednje linije broj majki navedenih bikova. Iz linije EGOL - EGEL najavljen je uvoz vrhunskog bika ELPAISA. da se radi o srodniku bika ELBE,koji je korišten i još se uvijek koristi, svakako treba Elpaisovo sparivanje s Elbinim

Trenutna situacija kod mladih bikova sugerira opredijeljenost za svega nekoliko linija od kojih se vrhunski bikovi nakon testiranja.

je broj mladih bikova iz linija ROMEN - ROM, WEINOLDWEINOX - HORWEIN i WINNIPEGWESPE- HORWEIN. Razlog je opredijeljenost centara za umjetno osjemenjivanje da zbog "poznatosti" linije kupuju mlade bikove samo od pojedinih bikovskih (npr. Weinold). To ne mora biti loša osobina, ali je puno uspješnog testiranja i dobivanja vrhunskog bika ukoliko se testira broj sinova po ocu, i uz to od broja

Tablica2: Porijeklomladih simentalskihbikova u Hrvatskoj

IME GODINA OTAC OCEV OTAC

HB OTAC

7747 RISNJAK 2005. RENE ROMEN MATAS 7750 ROMEO 2005. RENE ROMEN MONTGOMERY 7822 RUJANET 2006. ROMSEL ROMEN HONZAR 7878 RONI 2007. ROMSEL ROMEN ZAR

7803 RISKIET 2006. RUAP ROMEN REPORT 7815 ROHAX 2006. ROMWEIN ROMEN HANTER 7802 VILANDET 2006. WEINOLD WEINOX ROMEN 7842 VINOLD 2007. WEINOLD WEINOX HORFRED 7858 WIHOR 2007. WEINOLD WEINOX HORFRED 7865 WILOW 2007. WEINOLD WEINOX HORIST 7877 WALLEN 2007. WEINOLD WEINOX STRELLER 7841 VIKING-ET 2007. WINNIPEG WESPE ZARIST 7849 WINNOR 2006. WINNIPEG WESPE STROMOR 7799 DIZAJN 2006. DIDWEIN DIDI ZAR 7832 DICAR 2006. DIDWEIN DIDI STRICH 7857 MARS 2007. MALACH MALEFIZ SPRING

7807 MARTELET 2006. MARTL MALF ZASTER 7797 EROS 2006. EILIG EGOL TARA

Cilj je ovim osvrtom potaknuti sve one koji odabiru bikove za osjemenjivanje, kao i centre za umjetno osje-

' '

menjivanje goveda, da : još više vode brigu o problemu · uzgoja u srodstvu jer u suprotnom do lošijih proizvodnih i ostalih rezultata potomaka sparivanja.

Kako bismo mogli djelovati, neophodna je uspostava Jedinstvenog registra osjemenjivanja, u elektronskom obliku, gdje bi se pravodobno upisivala sva osjemenjivanja te time kvalitetniji uzgojni rad.

Podatke bi upisivali svi oni koji obavljaju osjemenjivanja i za to su ovlašteni i osposobljeni, a najjednostavnije i bi to bilo izvedivo preko web aplikacija i registara Hrvatske poljoprivredne agencije. HPA vodi matiknjige goveda, time i bikova, te bi mogla u kratkom vremenu i pravodobno Registra osjemenjivanja. Naravno, takav sustav je praksa u svim razvijenim zemljama i omoi provjere stva sukladno preporukama ICAR-a organizacija za kontrolu proizvodnosti).

Cijenesu sa PDV-om. Servis i dijeloviosigurani.

IOiaolaiMOAlFACHZ-2371

HIPPO

=.,....;;....,__~~;a.;.i;:ma

I MUNCI-lEN GRUB "

VAM PREDSTAVLJAJU FANTASTICNU PONUDU VRHUNSKIH BIKOV A

GZW: 119 MW: 115

FW: 108 FIT: 106

OKVIR: 96

MUSKULATURA: l l 1

NOGE: 109

VIME: 106

CIJENA: 69,00 kn

Velika pouzdanost podataka, dobra proizvodnja, laka teljenja, vitalna telad, potomci manjeg okvira izražene dobre noge i vime.

HUFSCHLAG

GZW: 120 MW: 112

FW: 115 FIT: 111

OKVIR: 106

MUSKULATURA: 106

NOGE:97

VIME: 101

CIJENA: 35,00 kn

Humidov sin koji na svoje potomstvo prenosi laka teljenja, mlijeko solidnog sastava s niskim somatskim stanicama a sinovi mu imaju dnevni prirast, udio mesa u i kvalitetu.

RAUFBOLD ,.,,

GZW: 127 MW: 124

FW: 122 FIT: 96

OKVIR: 111

MUSKULATURA: 99

NOGE: 102

VIME: 102

CIJENA: 69,00 kn se svojim mesnim kvalitetama, izuzetan dnevni prirast, udio mesa u i kvaliteta mesa. Proizvodnja i brzina mužnje, laka teljenja i vitalna telad su njegove kvalitete. Potomci snažnog okvira.

RUMBASA

GZW: 114 MW:109

FW: 102 FIT: 110

OKVIR: 118

MUSKULATURA: 111

NOGE: 109

VIME: 115

CIJENA: 35,00 kn

Rumbin sin koji je istaknutog okvira, fundamenta i vimena. Od osobina fitnesa naglašena je teljenja, vitalna telad i brzina mužnje.

INZAGHI

GZW: 121 MW: 118

FW: 99 FIT: 113

OKVIR:90

MUSKULATURA: 97

NOGE: 116

VIME: 113

CIJENA: 69,00 kn

Regiov sin, baš kao llion, Jmposiuma i lndera ali bez mesne komponente, naglasak je na mlijeka s niskim somatskim stanicama, dakle zdravo vime, a i dobar fundament.

HARVESTER

GZW: 119 MW: 119

FW: 99 FIT: 104

OKVIR: 114

MUSKULATURA: 104

NOGE: 106

VIME: 108

CIJENA: 35,00 kn

Harvesterove pokazuju postojanost u proizvodnji mlijeka kao i brzinu mužnje, teljenja i vitalnost teladi. okvir, noge i vime.

ROBERTO

GZW: 124 MW: 120

FW: 102 FIT: 107

OKVIR:98

MUSKULATURA: 101

NOGE:94

VIME: 101

CIJENA: 56,00 kn

Reportov sin su rezultati visoke pouzdanosti. Nizak udio somatskih stanica u mlijeku dobre kvalitete. Njegovi potomci su manjeg okvira muskulature i mesnatosti.

HERALDIKPP

GZW: 102 MW: 88

FW: 132 FIT: 106

OKVIR: 105

MUSKULATURA:128

NOGE:89

VIME: 105

CIJENA: 35,00 kn

Bezrožni bik koji se svojim kvalitetama pogoduje za sustav krava tele zbog dnevnog prirasta i extra kvalitetnog mesa. Potomci imaju izraženu i okvir.

Uvezli smo tehniku ali s njom nismo uvezli i tehnologiju

Piše: Mr. se.

Tamo gdje su tehnika i tehnologija u raskoraku, tamo se javljaju problemi i u uspješnoj realizaciji poduhvata i daleko su manje mogulakšeg uspjeha i uspješnog poslovanja. Gdje je problem tehnike i tehnologije i što proizlazi jedno iz drugoga? Svakako, razvoj tehnologije iznjedrio je razvoj tehnike. Nova u tehnologiji traže nova i bolja rješenja u organizaciji rada i poslovanja, novu i bolju tehniku uglavnom i bržeg Od se traži više rada, iz proizlazi sve specijalizacija i racionalizacija u radu. Za neke poslove treba sve više vremena, dok se neki poslovi jednostavno moraju izostaviti i prepustiti drugima. Uzmimo naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva, OPG-ove, koja su prije držala 10 krava a sada ih imaju 50 pa i više. Sada s brojem krava i daleko potrebnim posjedom imaju pet puta više posla i obveza. Pritom ne smijemo zaboraviti se samog broja krava i svih problema koji prate i veliku proizvodnju mlijeka - koju treba ostvariti po jednoj kravi. Nije ni kravi svejedno ako u vrhu laktacije proizvodi dnevno 15, 30 ili 45 litara mlijeka, odnosno godišnje 3500, 7000 ili 9000 litara mlijeka. Možemo li da za ove tri razine proizvodnje mlijeka možemo imati

istu tehnologiju, ista znanJa , iste vještine? Je li nam za ove tri razine proizvodnje dovoljan isti gospodarenja sa zemljištem, ista sjetvena struktura i spremanje krme iste kvalitete? Možemo li se prema kravama jednako odnositi bez obzira na to koju proizvodnju tražimo i Tek sada na scenu stupa tehnologija. Kako bi se ovladalo potrebnom tehnologijom, nazovimo je suvremenom tehnologijom jer tehnologija uvijek mora biti suvremena, neophodna su usko specijalizirana znanja i potrebne vještine. Razvoj tehnologije uvijek proizlazi iz razvoja znanosti i vještina. Nizozemski primjer sam jednom napisao, kada su Nizozemci uzgojili krave koje su davale 4500 litara mlijeka godišnje, tada su engleski farmeri od njih kupili junice kako bi i oni imali krave koje daju puno mlijeka. Nakon teljenja prvotelke i drugotelke nisu davale onoliko mlijeka koliko se od njih Tada su se požalili svome predsjedniku i zahtijevali da se odobri uvoz novih junica, odnosno krava koje proizvoditi tako puno mlijeka u Engleskoj kao i u Nizozemskoj. Kako predsjednik uvijek mora biti najpametniji, on je predložio: "A kako bi bilo da mi umjesto novih krava uvezemo Nizozemce, pa da oni ovdje kod nas hrane te njihove krave. Možda bi one tada i kod nas proizvodile isto tako puno mlijeka kao i u Nizozemskoj".

Nema toga što mi ne uvozimo i što do sada nismo uvezli. što sve podrazumijevamo pod tehnikom a što pod tehnologijom? je o dvama pojmovima ali ne idu jedan bez drugoga

Kada bismo mi uvezli Nizozemce, sve naše livade bile bi istovremeno i pravodobno pokošene. Kontraktora bi bilo po cijeloj Hrvatskoj. Za sada imamo jedan jedini na županije u Cirkveni, i to Nizozemcima. A kada bismo umjesto Nizozemaca uvezli Austrijance, opet bi sve livade i travnjaci bili pokošeni istovremeno i pravodobno, a strojni prstenovi bili bi po cijeloj Hrvatskoj. Nije problem Hrvata što oni ne mogu jedan s drugim, problem je što mi nismo usvojili suvremenu tehnologiju koju se nažalost ne može uvesti, dok se tehniku i genetiku može. Nažalost, mnoge naše glave hodate su po svijetu da bi vidjele i usvojile tehnologiju i donijele je u Hrvatsku i na njoj dalje radile s našim seljacima. Nažalost, mnogi su išli po svijetu da im zapravo "glava" vidi puta. Išao Martinu Zagreb i vratio se Martin iz Zagreba, rekoše seljaci. Gdje su engleski farmeri tada pogriješili? Pogriješili su u tome što s kravama nisu uvezli i tehnologiju koja je stvorila i uzgojila grla koja mogu proizvoditi puno mlijeka. Od tada pa do danas razvoj znanosti i tehnologije proizvodio je i uzgajao krave koje su mogle proizvoditi sve više mlijeka, neke do 50 i 60 litara u

.Mljekarski list 07/2009.

vrhu laktacije dnevno. Kako se proizvodnja mlijeka po kravi, tako su se i problemi i fizioloških same krave, od reprodukcije, zdravlja do konstitucije, zatim problemi vezani uz hranidbu krava, držanja i s kravama. Istovremeno, pojavili su se i problemi s proizvodnjom što kvalitetnije krme, i to lake i brze probavljivosti sa što sadržajem hranjivih tvarienergije, minerala i vitamina. primjer

I tako mi niz godina uvozimo isto - rasplodne junice sve genetskog potencijala s sve proizvodnje mlijeka. Uz junice uvozimo i skupu tehniku, a smo graditi i skupe staje. Slobodno u tehniku možemo uvrstiti i genetiku, jer se do genetskog potencijala koji veliku proizvodnju mlijeka u potpunosti došlo tehnologijom.

Nažalost, mi nismo u mouvoziti i potrebnu tehno1o g iju, a koliko radimo na tehnologiji može se vidjeti iz gospodarenja tlom (nema kemijskih analiza tla, nema nužno potrebne kalcizacij e, veliki postotak tla prekisele je reakcije, u tlu su male hranjiva, ne navodnjavamo, previše je površina koje su u suviše mokre, još uvijek u našim klimatskim uvjetima imamo zimsku brazdu - golo tlo), sjetvene strukture ijoš uvijek sijemo previše kukuruza, imamo loše omjere sijanja kukuruza za zrno i kukuruza za silažu, imamo premalo površina pod lucernom, premalo površina pod talijanskim ljuljem, premalo površina pod engleskim ljuljem, premalo površina pod DTS i TDS smjesama, još uvijek se slažu DTS i TDS smjese lošega sastava, miješaju se trave prema recepturama otprije

50 godina, površine koje su bile pod kukuruzom ostaju zimi prazne), spremanja voluminozne krme (prekasno se kose travnjaci za spremanje sjenaže i sijena, prekasno se silira kukuruz, loši su omjeri sjenaže, silaže i sijena, previše je pljesnive krme, premalo betonskih silosa, previše se sjenaže sprema u rolobale - preskupa, a ako je još i kasno košeno - ode mast u propast), staje (preskupa izgradnja i pohlepi poduzetnika, velik broj staja loše je projektiran, staja nema pod istim krovom rodilišta i prihvatilišta za telad, staja nama za krave i kompjutorske hranilice, staja nema ispuste za krave pa one ne mogu na sunce), krave (neujednagenetika, miješana stada s pasminama), seljacifarmeri - tehnologija i vještine (koliko imamo mlijeka u Hrvatskoj koji su završili srednju poljoprivrednu ili veterinarsku školu), - farmerske škole (koja srednja -farmerska - škola ima centar za

obuku radi usvajanja suvremene tehnologije tako potrebne za uvezenu tehniku i genetiku) i sve ostalo što nisam nabrajao, a u smo i manjkavi.

: ' ' Uzmimo primjer far: mera u Nizozemskoj ili : Austriji koji su se bavili i koji se · bave uzgojem krava i proizvodnjom mlijeka. Danas je nezamislivo da generacije nemaju završenu neku od farmerskih škola.

Usporedni razvoj U razvijenom svijetu tehnologija i tehnika razvijaju se usporedno i istovremeno i idu ruku pod ruku. U nerazvijenom i tradicionalnom svijetu postoji veliki raskorak tehnologije i uvezene tehnike. Tehnologiju, koja treba biti sastavni dio prakse u organizaciji i proizvodnji, treba znati, treba i svladati u školi i praksi. Možemo li bez škole i dobre imati dobru tehnologiju u našem u govedarstvu, kozarstvu, odnosno u proizvodnji mlijeka? Ne

Slika 1: ZdenkoNemet i mr. se. (Zdenkovprvi tehnologt/etravnjaštva)skidaju otkos (snimljena3. lipnja2009.)

možemo! Kakvo je naše dobro znamo, a ako se usporedimo s nekim zemljama EU-a, vidimo razlike.

I sada na kraju, odnosno tako na nekoga planiranoga bržeg razvoja farmerskog kod nas, došlo je do svjetske privredne i gospodarske krize. Drugima je teško ali nama biti još teže.

Gdje su neiskorištene mogui potencijali? Ima ih ali ne baš mnogo. Jedna od svakako je proizvodnja što kvalitetnije krme.

U prethodna dva broja pisali smo o prvim dvama otkosima. otkos mjerili smo i vagali 3. lipnja. I što mislite, koliki je bio prinos zelene mase i suhe tvari? Dok ovo pišem, a danas je 24. lipnja, se pripremamo za otkos talijanskog ljulja. U ovom broju izlaziti s podacima u brojkama, a da je na našem do 3. lipnja proizvesti 120 tona zelene mase ili 13 tona suhe tvari, je, što je blagodat i našega klimatskog i primjene samo dijela suvremene tehnologije. Ostalo pogledajte na slikama.

Suvremena tehnologija travnjaštva

Zakon pravodobne košnjeprvoga, drugoga, otkosa.Je li to

Do 14. travnja po 1 ha proizvesti talijanskog ljulja - za sjenažu:

• 40 tona zelene mase ili 4,8 tona suhe tvari (ST)- prvi otkos

Do 12. svibnja po 1 ha - ista parcela:

• 83,750 tone zelene mase ili 10 tona suhe tvari (ST)

• 43,750 tona zelene mase ili 5,250 tona suhe tvari (ST)- drugi otkos

Do 3. lipnja po 1 ha na istoj parceli:

• 121,750 tona zelene mase ili

Jf(jekarski li,st 07/2009.

2:

taj otkos.Drugi otkosje košen 12. svibnja, a danas je 3. lipnja.Ako odbijemo4 dana od košnjedo ponovnogporasta trave,a to bijaše 16. svibnja, da je naš ljulj rastaood 16.5.do 3.6., što iznosisvega 19 dana. I Zdenka:"Znaš ovoje manje od tvojih21 dan, a ljuljje visok 70 cm"

14,61 Otona suhe tvari (ST) otkosa, s time da4 dana odbijete. • 38 tona zelene mase ili 4,560 tona je! A zašto ne? Samo suhe tvari (ST)- otkos. treba poštivati zakon pravodobne i Do 3. lipnja 2009. prebrojite pravilne košnje te _potrebne i dane porasta trave od otkosa do pravodobne prihrane.

Slika 3: Zdenka Nemet s novimsavjetnikom- vježbenikomu HZPSS, Tomislavom dipl. ing., koji uz dobroznanje o korekcijii bolestima papaka pokazuje veliki interesza tehnologijutravnjaštvakoja osigurava i jefiiniju proizvodnjumlijeka

Slika

Daj da izmjerimokolikoje visok

· Polunošenistražnji utovautovar

=balirke - komora s valjcima

upravljanje iz kabine Pilotbox ·ezanje mrežom / špagom Twin-Fix 1utomatsko podmazivanje bala

1oževi ~•

,tokoseiutz-Fahr licenca

skasti kultivator /krat ultiviranje :rništa

kolice trostrani ki per~~ onska ml]a bojana Ili Gb

UNIA ""

Propisi o reziduama u hrani životinjskog podrijetla

Piše: Dr. se. Nevijo Zdolec

Propisi o ostacima veterinarsko-medicinskih proizvoda, pesticida i drugih štetnih tvari u hrani životinjskog podrijetla važni su za zaštitu zdravlja U našoj zemlji posljednjih je godina doneseno, promijenjeno ili povunekoliko pravilnika, a takav trend se i dalje nastavlja preuzimanjem uredaba Europske unije.

Veterinarsko-medicinski proizvodi

Zakonom o veterinarskomedicinskim proizvodima (VMP) (NN84/2008) definira se VMPkao:

a) svaka tvar ili mješavina tvari koja ima svojstvo ili sprjebolesti životinja; ili b) svaka tvar ili mješavina tvari koje se mogu primijeniti na životinjama u svrhu obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fizioloških funkcija farmakološkim, imunološkim ili djelovanjem ili postavljanjem medicinske dijagnoze, te sredstva za redukciju mikroorganizama za primjenu u veterini.

Poznato je da farmakološki djelatne tvari mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi ukoliko zaostaju u proizvodima životinja kojima su aplicirane. štetnog na konzumenta ovisi najviše o vrsti farmakološki djelatne tvari, konzumirane kontaminirane hrane i rezidua u hrani, te individualnim karakteristikama konzumenta (dob, preosjetljivost, bolesti itd.). Pravilnikom o dopuštenim rezidua veterinarsko-

medicinskih proizvoda u hrani životinjskog podrijetla (NN 75/2008) preuzeta je Uredba Europske unije 2377/90 koja ostalog propisuje dopuštene (NDK) farmakološki djelatnih tvari u hrani. vrijednosti dopuštenih temelji se na i vrsti rezidua za koje se smatra da ne predstavljaju toksikološku opasnost za zdravlje ljudi ((privremeni) prihvatljivi dnevni unos). Uvažavatoksikološka istraživanja i štetnih granica za pojedine tvari (NDK), ne smije se zanemariti ni štetan utjecaj formalno ispravnih uzoraka u kojima su ostaci štetnih tvari, ali ispod NDK. Dugotrajna konzumacija takvih namirnica uz stalnu prisutnost dopuštenih rezidua sigurno je od povremenih nalaza hrane s nedopuštenim rezidua.

S tim u vezi vrlo je važno poštivanje osnovnih dobre veterinarske i poljoprivredne prakse u uzgoju životinja, što je i dio regulative tzv. higijenskog paketa.

Spomenuti pravilnik prepoznaje više skupina farmakološki djelatnih tvari u kontekstu njihovih ostataka u hrani i njihova zajavno zdravstvo:

• farmakološki djelatne tvari koje se koriste u VMP i za koje su NDK

• farmakološki djelatne tvari koje se koriste u VMP, a za koje se smatra da radi zaštite zdravlja ljudi nije nužno odrediti NDK

• farmakološki djelatne tvari koje se koriste u VMP i za koje su privremene NDK

Planom kontrole

rezidua mora se osigurati otkrivanje uzroka zaostajanja farmakološki djelatnih tvari kod životinja, njihovoj vodi za i na svim mjestima gdje se životinje uzgajaju ili drže, kao i u životinjskim tjelesnim tkivima i proizvodima

• farmakološki djelatne zabranjene tvari stopa i njezini pripravci, kloramfenikol, kloroform, klorpromazin, kolhicin, dapson, dimetridazol, metronidazol, nitrofurani, ronidazol)

Farmakološki djelatne tvari koje se koriste u VMP i za koje su NDK antimikrobne tvari (kemoterapeutici i antibiotici), antiparazitike, tvari koje djeluju na sustav, protuupalne tvari, kortikoide i tvari koje djeluju na reproduktivni sustav. U tablici 1 prikazan je ukupan broj farmakološki djelatnih tvari za koje je NDK za neke vrste namirnica animalnog podrijetla.

/1-fljekorskiLt:~t07/2009.

Tablica 1: Brojfarmakološkidjelatnih tvari s propisanomNDK u mesu, mlijeku,jajima i medu

Anti- Tvari koje Tvari koje

Vrsta mikrobne Antiparazitici djeluju na Protuupalne djeluju na namirnice tvari tvari Kortikoidi reproduktivni sustav sustav

Meso 49 41

Mlijeko 46 24

Jaia 11 I Med 2

Monitoring

Dosadašnji propis o monitoringu rezidua (Pravilnik o mjerama za monitoring tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla; NN 118/04) zamijenjen je novim, dodatno s direktivom 96/23/96 (NN 79/2008). Kako je otprije propisuje se plan uzorkovanja i sustavnog ostataka skupina tvari:

• SKUPINAA - Tvari s te njihove soli i esteri

1. Stilbeni, derivati stilbena i njihove soli i esteri

2. Antitireoidne tvari

3. Steroidi

4. Laktoni rezorcilne kiseline zeranol

5. Beta-agonisti

6. Zabranjene tvari

• SKUPINAB - Veterinarski lijekovi i kontaminanti

1. Antibakterijske tvari sulfonamide i kinolone

2. Drugi veterinarski lijekovi

a) Antihelmintici

b) Kokcidiostatici, nitroimidazole

c) Karbamati i piretroidi

d) Sedativi

e) Nesteroidni protuupalni lijekovi

f) Druge farmakološki aktivne tvari

3. Druge tvari i okoliša

a) Organoklorni spojevi ukljuPCB-e

b) Organofosforni spojevi

c) Kemijski elementi

d) Mikotoksini

Ml:fekarskil,:~107/2009.

e) Boje

f) Drugo

Planom kontrole rezidua mora se osigurati otkrivanje uzroka zaostajanja farmakološki djelatnih tvari kod životinja, njihovoj vodi za i na svim mjestima gdje se životinje uzgajaju ili drže, kao i u životinjskim tjelesnim tkivima i proizvodima (meso, mlijeko, jaja, med i dr.). Planom monitoringa je uzorkovanja, broj i uzoraka ovisno o vrsti životinje i proizvodu životinjskog podrijetla.

Ostaci pesticida u hrani

Pesticidi su kemijska i mikrobiološka sredstva koja se upotrebljavaju za suzbijanje

biljnih bolesti, štetnih insekata, grinja, stonoga, puževa, nematoda i glodavaca, za suzbijanje korova ili za reguliranje rasta biljaka. Osim u zaštiti bilja upotrebljavaju se i za uništavanje insekata i drugih organizama koji prenose zaraznih bolesti na ljude i životinje te raznih molestanata i parazita kod ljudi i životinja. U pesticide ubrajamo insekticide, rodenticide, herbicide, fungicide i limacide. pesticidi mogu izazvati akutna otrovanja životinja i ljudi ukoliko se u organizam unesu u oblici

pesticidnih otrovanja su od akutnih otrovanja. Oni nastaju unosom manjih pesticida hranom, vodom ili zrakom, a se degenerativnim,

nim, i drugim promjenama u tkivima i organima nastaju i kompleksnije i dugoštete u smislu osjetljivosti životinja na stres i bolesti, reprodukcijskih te smanjenja proizvodnje mlijeka. Propisi o ostacima pesticida u hrani dobar su primjer sveobuhvatnog pristupa u pogledu prisutnosti nepoželjnih tvari u hrani. Pravni okvir u ovom se sastoji od dva dijela: postupka registracije pesticida za upotrebu u poljopriwedi i postavljanja dopuštenih u hrani za ljude i životinje. dopuštene (NDK) pesticida nisu toksikološke granice, odnosno one predstavljaju

ostataka tvari u hrani u poštivanja svih dobre poljoprivredne prakse pri primjeni pesticida. se dopuštene postavljaju na osnovi

• pokusnih tretiranja na poljoprivrednim površinama procjenjuje se ostataka pesticida u optimalnim uvjetima (dobra poljoprivredna praksa)

• primjenom prikladnih toksikoloških modela može se procijeniti dnevni unos pesticida u optimalnim i neprihvatljivim uvjetima u nekoj populaciji ljudi

• rezultati toksikoloških istraživanja mjerodavni su za postavljanje granica prihvatljivoga dnevnog unosa. Ovo postavljanje doze koja štetni utjecaj na zdravlje konzumenta tijekom njegova života (dugotrajna izloženost).

Nedavno je usvojen novi Pravilnik o maksimalnim razinama ostataka pesticida u hrani i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla (NN 148/2008) kojim se preuzimaju europski propisi iz ovog

Ostala

Pravilnikom o dopuštenim kontaminanata u hrani (NN 154/2008)

su ostala kemijska onekoja su bitna za sigurnost hrane. Prema tom propisu, kontaminant je svaka tvar koja u hranu nije dodana namjerno, te se u toj hrani nalazi kao posljedica rukovanja hranom na razini: proizvodnje primarnu proizvodnju i veterinarsku medicinu), prerade, pripreme, obrade, skladištenja i stavljanja na tržište ili kao rezultata okoliša. Definicija kontaminanta ne strane tvari kako što su primjerice insekata, životinjske dlake i Kontaminanti

pravilnikom su nitrati, mikotoksini, metali i metaloidi, 3-monopro-

Tablica 2: dopuštene štetnih tvari u mlt/eku i proizvodimaprema pravilniku (NN154/2008)

Vrstanamirnice AflatoksinMI Olovo

Sirovomlijeko, toplinski

mlijeko i 0,050mg/kg 0,Q20mg/kg mlijekoza proizvodnju

proizvoda Mlijeko i oroizvodi Sirovomlijeko i proizvodi

pandiol, dioksini i PCB, aromatski ugljikovodici i radioaktivni CS134 i CS 137.

Mr. se. Dražen

"Voda i biljka"

Srpanj je najtopliji mjesec u godini. Od lipnja, srpanj je u Zagrebu topliji 1,7 °C. Maksimalna temperatura zraka tog mjeseca u Osijeku može narasti i do 40,3°( {1950. godina). I višegodišnje vrijednosti oborina ovog su mjeseca najmanje. U Osijeku ovog mjeseca padne 23 mm manje oborina nego tijekom lipnja.

Dok promatramo biljke kako provode dane ljetne žege, mi potražiti spas u hladovini. Vode nam nedostajati. A biljkama? Koliko je biljkama stvarno potrebno vode teško je napisati,jer vode za stvaranje 1 kg suhe tvari nije ista za sve biljke. Kukuruzu je u tijeku vegetacije potrebno 360 L, pšenici 490 L, krumpiru 500 L, a lucerni 850 L vode. No, iako je voda biljci

potrebna za cijelo vrijeme trajanja vegetacije, ipak postoji razdoblje kad njezin manjak u tlu najviše na visinu uroda. Kukuruzu, krumpiru pa i voda je najpotrebnija u vrijeme cvatnje.

Biljka sama traži vodu u tlu. Biljcije samo takozvana kapilarna voda, a to je voda koja se nalazi u kapilarnim porama tla. Kad u tlu nestane kapilarne vode, odnosno kad se u tlu sadržaj vode u tlu spusti tako nisko da se voda više ilama od 15 do

Dioksini i Akumulirana Arsen poliklorirani radioaktivnost bifenili

0,1mg/kg

370Bq/kg

3-<ipg/g

dopuštene ovih tvari u mlijeku i proizvodima prikazane su u tablici 2.

Dalmaciji pa i u dijelu Slavonije kad tijekom ovog mjeseca njihove oranice postanu suhe, biljke venu, pa odjednom cijeli trud oko sadnje i svih zahvata postane uzaludan. No, tako je u poljoprivredi za koju se s pravom govori da je tvornica pod vedrim nebom.

I tako o vodi, odjednom shvatimo kako je samo ona u našim svakodnevnim promjenama ostala stalna. Njezino kruženje u obliku kapljica ili vodene pare od oblaka do mora i jezera i ponovno do oblaka traje neprekidno. Za pa i biljku voda je nešto sveto. No, nažalost, to shvatimo tek ne drži za tla s 30 atmosfera, fiziološke aktivnosti biljaka prestaju i biljke venu. Život biljaka više se ne može nastaviti. Eto, to je odgovor poljodjelcima u

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 07. 20. 07. 31. 07. OSIJEK 5,05 20,35 5,15 20,27 5,27 20,15

Proljevi teladi uzrokovani

prazivotin.,ama

Piše: Dr. se. Boris Habrun, Hrvatski veterinarski institut

Jedna skupina infektivnih proljeva naziva se praživotinjama (latinski protozoa),a je o jedno· organizmima koji su od bakterija ali ipak nisu vidljivi golim okom. Postoji velik broj vrsta praživotinja, a kod proljeva teladi važni su pripadnici roda Eimeria i C,ypto--sporidium.

Proljevi uzrokovani praživotinjama roda Eimeria

Nastaju kada se telad inficira praživotinjama Eimeriazuernii i Eimeria bovis, a osim ovih dviju postoji još dvadesetak eimeria koje se povezuju s proljevom. Ovaj proljev još se naziva i kokcidioza teladi, a eimerije kokcidije. se javlja u teladi u dobi od mjesec do godine dana, u vlažno doba godine (s više oborina), pa se mogu nazivi "ljetna kokcidioza" i "zimska kokcidioza". Naime, izbijanje bolesti uzrokuju nagle vremenske promjene povezane s pretrpavanjem životinja i (premalom) opskrbom pitkom vodom.

Zanimljivo, kokcidije su kao proljeva niz godina bile zanemarivane, puno pozornost kao proljeva poklanjala se bakterijama i virusima. Novija istraživanja pokazuju da su kokcidije i te kako važne jer osim proljeva uzrokuju i smanjenu otpornost životinje koja je zbog toga puno osjetljivija prema drugim bolestima. Bez obzira na to izazovu li kokcidije proljev ili ga ne izazovu, je životinja invadirana smanjen je njezin prirast i javlja se još jedna posljedica - ženska telad koja je bila invadirana kokcidijama u odrasloj dobi postiže manju i su problemi s u odnosu na žensku telad koja nije bila u kontaktu s kokcidijama.

Mljekarski list 07/2009.

U prošlom broju opisali smo

neinfektivne i infektivne

proljeva teladi i osnovna

preventive i proljeva

teladi. U ovom broju

' '

Ova bolest može se javiti u blagom obliku, kada ne izbije proljev, no, šteta u uzgoju je prisutna jer se smanjuje konverzija hrane, što da inficirana životinja mora jesti više hrane za isti prirast nego zdrave životinje, pa uzgoj dulje traje i troši se znatno više hrane.

Kada se javi proljev je vodenast, s vrlo malo krvi u izmetu ili krvi nema. Životinje su lagano uznemirene. Ovaj oblik bolesti može i spontano, kada u crijevima završi ciklus razmnažanja kokcidija. No, usprkos spontanom ozdravljenju je potrošnja hrane i manji je prirast životinja.

Kod težeg oblika bolesti javlja se rijedak krvav proljev koji traje dulje od tjedan dana ili rijedak proljev s ugrušcima krvi. Može se javiti životinje gube apetit, bezvoljne su i postaju dehidrirane (gube iz organizma). se napinju. Neke životinje u ovoj fazi bolesti ugibaju. Životinje koje prežive ovakav oblik bolesti teško se oporave, izgube puno na težini, a neke ostanu kržljavci.

se da u teladi proljev uzrokuje više npr. zajedno Eimeria i koronavirus (o virusima više u kada bolest postaje još teža. kokcidioze u sebi sadržava teladi, a valja imati na umu da kokcidioza u uzgoju teladi izbiti sa znakovima bolesti i ozbiljnim gubicima za loših vremenskih uvjeta te kada su u uzgoju zabilježeni teži tehnološki propusti (loš smještaj, hranidba, pretrpani objekti, loše grupiranje životinja).

Kod kokcidioze teladi postoji i nervni oblik bolesti koji se drhtanjem savijanjem vrata i glave nadolje i titranjem Kod ovakvog oblika bolesti ugiba

telad i uzrokovane

praživotinjama, a u proljeve

teladi uzrokovane infektivnim

80 i 90% oboljele teladi. Ovaj oblik je opisivan u Kanadi i SAD-u za izrazito hladna vremena. Kakvaje proširenost kokcidioze u Hrvatskoj?

Kokcidiozi teladi dugo nije bio davan kao važnoj bolesti koja nanosi velike gospodarske gubitke. Kako bi se utvrdilo pravo stanje u Hrvatskoj, u Hrvatskom veterinarskom institutu tijekom 2008. godine je projekt sustavnog prisutnosti kokcidija na velikim farmama i u manjim obiteljskim uzgojima. Do sada je istraživanje provedeno na farmama muznih krava (šest farmi u Slavoniji), nekoliko farmi muznih krava manjeg kapaciteta vlasnika iz okolice Karlovca i Kutine, te farme tovne junadi u Slavoniji. Radi uspješnog otkrivanja kod svake dobne kategorije pretražuje se 30-50 uzoraka izmeta. Prema dosadašnjim rezultatima, kokcidije iz roda Eimeriazastupljene su u gotovo svim objektima s intenzitetom unutar svakog objekta. Proširenost oocista kokcidija na farmama muznih krava se od 3 do 30%. Na farmama tovne junadi u dobi 6 i 12 mjeseci je da je 24% životinja invadirano kokcidijama. Patogene oociste Eimeriabovisi Eimeria zurnii pojavljuju se od 1 do 5%. Nakon

daljnjeg istraživanja i sveobuhvatne analize se uvidjeti stanje proširenosti kokcidija na farmama goveda u Hrvatskoj, no, i ovi podaci govore da se kontroli ove bolesti mora posvetiti pozornost.

i preventiva kokcidioze teladi

Prije nego s limoramo biti sigurni da je o kokcidiji teladi a ne o nekom drugom proljeva (bakterijskom ili virusnom), što je po znakovima bolesti teško bez laboratorijskih pretraga. Dijagnoza kokcidije postavlja se u laboratoriju nalazom oocista u izmetu bolesne životinje.

Važno je znati bolesti, jer je to preduvjet da upotrijebimo lijek koji djeluje na bolesti. Ako je kokcidija, koristit lijekove koji uništavaju kokcidije, a ti lijekovi ne uništavaju druge proljeva (npr. bakterije), pa ako je bakterija uzrokovala proljev postignuti ništa.

Kod kokcidioze koristi se više lijekova, od kojih su se prije koristili sulfonamidi a danas se daje toltrazuril (kod nas registriran Baycox bovis®), koji pokazuje iznimnu u kokcidioze. kokcidioze treba što prije, zbog toga što se kokcidije razmnažaju u sluznici crijeva i tako ju Proljev nastaje zbog sluznice. Ako kasnije, lijek ubiti kokcidije u crijevu _ali biti velika površina sluznice. Zbog toga proljev odmah po prestati nego trajati dok se sluznica crijeva ne oporavi. Bolesne životinje, ako je treba odvojiti od zdravih kako iz izmeta bolesnih životinja ne bi bio izvor zaraze za zdrave životinje.

' ' Kod svih proljeva teladi posebnu pozornost treba obratiti gubitka životinje (dehidraciji) i pravodobnoj nadoknadi (rehidraciji životinje). Težinu gubitka možemo ocijeniti prema kriterijima opisanima u tablici 1.

Prema znakovima prikazanima u tablici 1, se o nadoknade Nadoknada davanjem pripravaka za nadoknadu na usta. Postoji više pripravaka za rehidraciju. Bitno je da ti pripravci nadoknade izgubljenu izgubljene elektrolite (natrij, kalij, klor), acidozu i gubitak energije. Postoje pripravci koji se daju samostalno i oni koji se dodaju mlijeku. Danas se smatra daje najbolje koristiti pripravke koji se dodaju mlijeku, jer time životinja dobiva hranjive tvari mlijeka, a pripravak koji se dodaje elektrolita i acidozu. Kod težega i dugotrajnijeg proljeva o rehidracije svakako treba veterinar. Kod srednje se može a kod jake dehidracije mora davati i u venu kako bi se životinja spasila.

Preventiva ove bolesti je složena i nikad nije potpuno Treba izbjegavati pretrpavanje objekata, paziti da su podovi suhi i da je dobar odvod i izmeta. Svaka mjera koja smanjuje kontakt teladi s izmetom smanjit pojavnost kokcidioze. U velikim uzgojima lijekovi mogu se davati radi prevencija kokcidioze, a u laboratoriju kontrolirati kokcidija u izmetu.

Proljevi teladi uzrokovani praživotinjama roda

C,yptosporidium

Kriptosporidije su praživotinje proširene u cijelom svijetu, a u teladi proljev uzrokuje Cryptosporidium parvum koja se može u vrsta sisavaca pa i u Kripto-

sporidije uzrokuju proljev u teladi u dobi od 5 do 35 dana, a u drugom tjednu života. Ovaj proljev zna biti tvrdokoran i ne reagira na traje nešto dulje, a se žutim ili svijetlim vodenastim izmetom koji sadržava sluz. Tvrdokornost ovog proljeva može uzrokovati znatan gubitak tjelesne težine i slabost. U broju proljev sam po sebi prestaje, a javljaju se smanjenje apetita, bezvoljnost i dehidracija. Vrlo rijetko kriptosporidija uzrokuje teži gubitak slabost i šok, za razliku od drugih proljeva. Kriptosporidioza uzrokuje puno težu bolest ako proljev izazove istovremeno s korinavirusom i rotavirusom. Bolest se dijagnosticira laboratorijskom pretragom izmeta bolesnih životinja.

i preventiva kriptosporidioze lijek za kriptosporidije zasad ne postoji, a u preventivi treba paziti na smještaj, držanja i hranidbu teladi.

je u likriptosporidioze nadoknada Kod kriptosporidioze smrtnost se može ako se životinjama tijekom nadoknade iz hrane izbaci mlijeko pa piju samo pripravke za nadoknadu U tom životinje gube previše energije, što može biti fatalno. Danas se smatra da je najbolje koristiti pripravke koji se dodaju mlijeku (npr. Glutellac), jer time životinja dobiva sve hranjive tvari mlijeka, a pripravak koji se dodaje elektrolita i

Tablica I: ProcjenastupnjevaJehidrac1/e(gubitka

Slabadehidracija

Stupanjdehidracije

Jakadehidracija

Srednjadehidracija gubitakvišeod8 % gubitakdo4%tjelesne gubitak4-8%tjelesne tjelesnetežine težine težine

stajanja telenonnalnostoji tele telestalno postranceleži postranceleži

Upadanje

u do2mm od2do4 mm višeod4mm šupljinu

Kadakožuvrata

dignemo u naborona 4 sekunde 6 sekundi višeod6 sekundi se vratiu prvotni

položajza

Temperaturakože(na kožaje topla kožaje neštohladnija kožaje izrazito opiprukom) hladna

Nst 07/2009.

teladi

vitamina E i mnogo vitamina B skupine. Posije dobro djeluju na jajnike, razvoj folikula, pojavu gonjenja i plodnost krava. Od mikrominerala je prisutnost mangana, cinka, bakra, joda, kobalta i selena.

Treba još upozoriti na krava od stresnih, patoloških i toksikoloških podražaja uznemiravanja, upala maternice, kiselih indigestija, otrovanja organskim i mineralnim tvarima, teškim metalima i dr.), koji nepovoljno djeluju na zdravlje, posebice na plodnost, reprodukciju i muznost krava.

Acidoze i kisele indigestije - uzrok slabije plodnosti i upala vimena U krmnim obrocima krava, s obzirom na kapacitet buraga, radi postizanja visoke proizvodnje mlijeka potrebno je poslije teljenja dodavanje energetski krmiva, a može nedostajati sirove vlaknine. Tako u prvim tjednima uvoda u krmni obroci krava sadržavaju manje od 17% sirove vlaknine, zbog se pHvrij ed nost buragova sadržaja smanjuje na 5,5 do 5,0, i postoji opasnost obolijevanja od acidoze i kiselih indigestija.

i latentne acidoze (lagane indigestije - sa simptomima slabijeg uzimanja i iskorištavanja hrane, pojavama proljeva i lagane nadutosti) tijekom duljeg trajanja mogu uzrokovati (kerati n izacij u) buragove sluznice, sluznice maternice i reproduktivnih organa, bolesti jetara, papaka i vimena. to može biti jedan od mnogih uzroka smanjenja kasnijega gonjenja, neuspješnih pripusta i slabije plodnosti krava.

Tek oteljene krave i krave visoke muznosti dobro je stoga M(jekarski [l$t 07/2009.

Krave su posltfe teljenja u pothranjenomstanju s obziromna naporezbog teljenja i naglog

držati slobodno na stelji slame, krmnim obrocima krava dodavati kvalitetno sijeno ili od 1 do 2 kg sasjeckane zobene ili slame, kukuruzovine, mljevene ljuske suncokreta ili ljuske soje. Krmnim smjesama treba dodavati od 100 do 150 g sode bikarbone (Nabikarbonata), a dnevnu krepkih krmiva uvijek podijeliti na više manjih obrokatežine 2 i 3 kg.

Kravama je dobro davati krmne

smjese u krmnim obrocima svakog dana svježe izmiješane s osnovnim voluminoznim krmivima (TMRTotal Mixed Ratio). Krmni obroci ne smiju sadržavati plijesni i druga moraju biti ukusni i tehnološki tako pripremljeni (dobro samljeveni, sasjeckani i homogeno izmiješani) da krave na uzimanje do razine zadovoljavajuhranidbenih potreba za održavanje zdravlja, proizvodnje mlijeka i reprodukcije.

TMR (Total Mixed Ratio) - kravama je dobrodavati krmne smjese u krmnim obrocimasvakog dana svježe izmiješanes osnovnim

Sustavna miapatija i kardiapatija tovne junadi

Bolest nastaje zbog nedostatka vitamina E, odnosno oligoelementa selena u hrani, a posljedice su burni oksidativni procesi u miokardu i jetrima, zbog kojih dolazi do finijih struktura

Piše: Prof. dr. se. Vlatko

Utovne junadi može se pojaviti sustavna miopatija i kardiopatija kao samostalna bolest. U tijeku spomenutih patoloških nastaju patološke promjene i na jetrima. Zapravo ova bolest tovne junadi nastaje zbog nedostatka vitamina E, odnosno oligoelementa selena u hrani. Ovaj dobro je objašnjen, a etiopatogeneza dugo vremena poznata.

Uzroci

U prestarom i loše uskladištenom vlažnom (oko 35% vlage) zrnju kukuruza, nekonzerviranom ili konzerviranom propionskom kiselinom, zrnju i užeglim uljaricama dolazi do peroksidativnog razaranja vitamina E, a nakon konzumiranja spomenutih krmiva, njegove nestašice u organizmu junadi u tovu. U sustavu održavanja fiziološkog redokspotencijala stanica i tkiva vitamin E i selen su sinergisti, a primarni alimentarni nedostatak vitamina E kao ubikinona, endogene potrebe za selenom kao sastojkom peroksidaze glutationa. Tako u nastanku bolesti sudjeluju egzogena alimentarna nestašica vitamina E i endogeni nedostatak selena. Posljedice su burni oksidativni

procesi u miokardu i jetrima, zbog kojih dolazi do peroksidativnog finijih stanistruktura spomenutih tkiva. Simptomi bolesti U sustavnoj miopatiji i kardiopatiji nalazimo tri oblika bolesti, i to lokomotorni, respiratorni i kardijalni. Osnovni patološki u ovoj bolesti su teške degenerativne promjene u kosturnim koje se pou kretanju, potom funkcionalnosti i radu miokarda, što se manifestira znakovima zatajivanja rada srca. U respiratornom obliku, koji nastaje zbog degeneracije interkostalnih i ošita, pojavljuju se simptomi vezani uz disanje. Nastaje otežano disanje, koje se može pokatkad zamijeniti pneumonijama (upalama

Bolest se sigurno dijagnosticira aktivnosti serumskih transaminaza (u bolesti je njihova aktivnost

Bolest se jednostavno i uspješno tako da se oboljeloj junadi parenteralno (injekcijom) aplicira preparat vitamina E i selena (Tokoselen) u povoljnim omjerima

Preventiva

U odnosu na etiologiju bolesti, preventiva se svodi na pravilnu hranidbu i odabir krmiva u kojima nije došlo do propadanja vitamina E

(prirqdnim ili tehnološkim postupcima konzerviranja krmiva). Bolest se uspješno suzbija dvokratnom parenteralnom aplikacijom preparata koji sadržavaju vitamin E (alfa-tokoferol) i selen (Tokoselen), i to u i sredinom tova. Kad se u ekstremiteta razviju opsežnije degenerativne promjene, junad treba izdvojiti iz tova (prijevremeno izdvajanje). Ako degeneracija zahvati i ošit, tovna junad se guši, a kad zahvati muskulaturu dolazi do zatajenja rada srca i naglog tovne

Miopatija junadi - burni oksidativni procesiu

Upravljanje farmama

Krajnji je cilj svakog mlijeka proizvodnju i dobit od stada, a farmeri koji postižu visoku proizvodnju mlijeka bilježe i niže troškove proizvodnje po litri mlijeka

Piše: Joslp Haluška, dipl. lng., Hrvatska poljoprivredna agencija

Uanalizi troškova proizvodnje mlijeka hrana je trošak.

Jednako je potrebno rada i brige za krave s visokom proizvodnjom mlijeka i za krave manje Kada proizvodnju po kravi, smanjuju se troškovi po litri mlijeka. Postoji više koja znatno na rezultate u proizvodnji mlijeka.

Proizvodnja mlijeka danas nije ista kao što je bila u prošlosti, a na tržištu mogu osigurati oni koji mogu prodati mlijeko visoke kvalitete po prihvatljivim cijenama. industrija jedino od kvalitetnog mlijeka može proizvoditi koji biti konkurentni na tržištu i kod

Ovim zahtjevima moraju se i naši mlijeka.

Kod analiza provedbe u praksi novih tehnologija u govedarstvu, moraju pravilno gospodariti i primjenjivati tehnološke postupke u cilju poboljšanja i proizvodnje mlijeka. Razmotrit preduvjete kao važne koji mogu u upravljanju farmama i poboljšanju proizvodnje mlijeka.

Uvjeti držanja i smještaja

Staja u kojoj su smještene krave mora biti ispravno puna svjetla, bez koncentracije amonijaka i vlage na stropu ili zidovima. i oblik objekta te izvedba odjeljaka na

udobnost smještaja krava. Udobnost je u postizanju visoke proizvodnje mlijeka, a krava treba biti smještena u okolinu koja je dobro osvijetljena i odgotemperature. Uz to, krave moraju imati dovoljno prostora i udobno mjesto za odmor. Betonski podovi i blatni hodnici ne smiju biti skliski i loši za hodanje. Valovi za hranu i voda ne smiju biti daleko od mjesta gdje se krava odmara. Treba izbjegavati napore krave te osigurati i svježu vodu u

Upravljanjereprodukcijom Veoma je planska osjemenjivanje krava kao što je važno voditi o razdoblju nakon teljenja. Duljina iskorištavanja krava i proizvodnja mlijeka ovise o reproduktivnom i

zdravstvenom statusu krava. Planirano osjemenjivanje je i za proizvodnju kvalitetnoga ženskog podmlatka za obnavljanje stada.

''Važno je odabrati kvalitetne testirane bikove s pozitivnim uzgojnim indeksima za proizvodna svojstva, koji utjecati na poboljšanje kvalitete potomaka. Prije odluke o izboru bikova moraju znati koje karakteristike krava žele poboljšati : te na temelju i ovog kriterija , otlabrati sjeme takvih bikova.

Dobar program gospodarenja osjemenjivanjem rezultira proizvodnjom mlijeka na bazi životnog vijeka krave. Za uspješno potrebno je provoditi postupke:

• Provjeriti kod krava nakon teljenja jesu li reproduktivni organi sposobni za oplodnju.

• Promatrati stado svaki dan i krave koje se tjeraju. Potrebno je veliko iskustvo i sposobnost da pravodobno otkrije estrus kod krava.

• Osjemeniti krave kod prvog tjeranja, cilj je ponovno osjemeniti krave u 11 Odana poslije teljenja.

• Nakon 35 do 45 dana od osjemenjivanja potrebno je provjeriti i potvrditi steonost krava.

• Dva tjedna prije teljenja prijelazni program hranidbe, kako bi bili sigurni da je probavni sustav krave u stanju primiti hranu neophodnu za postizanje visoke proizvodnje.

• Prestati musti krave 60 dana prije teljenja, jer suhostaj na proizvodnju u laktaciji.

Hranidba krava Visoka proizvodnja mlijeka ovisi o mnogo a

najneposredniji je utjecaj hranidbe krava. Postoji povezanost mlijeka što ga krava daje i hrane koju troši. Hranidba krava je stavka u troškovima proizvodnje mlijeka i program hranidbe treba biti takav da zadovoljava sve potrebe krave za hranjivim tvarima. krava je pa treba poznavati funkciju buraga i postaviti program hranidbe koji zadovoljiti uzdržne i proizvodne potrebe krava. U razdoblju rane laktacije potrebno je prehrambene potrebe krava te pravilnim izborom krmiva sastaviti primjeren obrok.

Unos suhe tvari je u postizanju i održavanju visoke proizvodnje, tjelesnog stanja i ukupnog zdravlja sustava i buraga. Obroci u hranidbi krava moraju se ocjenjivati glede kvalitete krme, prihvatljivosti korištene hrane, probavljivosti, energije u obroku, hranidbe te potreba kra-

va u odnosu na visinu proizvodnje mlijeka.

Vršnu proizvodnju mlijeka krave dostižu 35. i 70. dana laktacije, a važno je da što dulje održe višu razinu proizvodnje mlijeka, te jednako važnu ukupnu krava u cijeloj laktaciji. Ako krava dostigne vrhunac proizvodnje i mlijeka naglo padati onda obrok ima nisku energetsku razinu, a ako ne dostigne maksimalnu proizvodnju obroku nedostaju

Sastavljanje i komponente obroka su vrlo skup sastojak, stoga obrok mora biti ocjenjivan ne samo po u obroku, nego i po razgradivih i topivih Kada se postigne proizvodnja mlijeka bitno je osigurati koje biti iskorištene u tankom crijevu, npr. od prženoga cijelog zrna soje.

Mljekarski list 07/2009.

Krmni obroci

krava moraju biti kvalitetni i stadi/u laktacije

Vlakna su neophodna za zdravlje i funkciju buraga. Previše vlakana konzumaciju, a premalo može utjecati na zdravlje buraga. Bitno je znati koju vrstu vlakana možemo dati kravama. Što je udio vlakana u krmi, manji je utrošak ukupne hrane.

je zadovoljiti energetske potrebe krava, a ako to nije uravnoteženo može se u mjeri proizvodnja mlijeka i zdravlje stada. se koristi kako bi se energetska razina u programu hranidbe. Ukupna u obroku ne bi trebala biti od 7 ,5%, od je 33% iz korištenih komponenata hrane a 33% treba osigurati iz uljnih sjemenki.

Minerali i vitamini potrebni su u relativno malim

ih s energetskom i komponentom obroka. Ipak, oni su neophodan sastojak svakog obroka krave, a svaka neuravnoteženost korištenja može uzrokovati ozbiljne Vitamini

A, D i E relativno su jeftini i koriste kako bi ishranu, a minerali kalcij i fosfor moraju se kontinuirano dodavati obroku, no, visoka razina kalcija može uzrokovati broja groznice u stadu.

Krave zbog hormonalnih promjena smanjuju hrane 14 dana prije teljenja i 21 dan nakon teljenja. Tijekom ovog razdoblja smanjuje se unos suhe tvari (1O kg suhe tvari dnevno), te treba koristiti više koncentrata, energetski dio obroka, dok nije potrebno

Stoga bi prijelazni obroci trebali biti sastavljeni tako da kravi pomognu prelaženje iz razdoblja kad ne daje mlijeko (suhostaj), na obroke u laktacije.

Povoljan nacm pripreme i hranidbe je korištenje programa ukupne smjese obroka (USO= TMR). Hrana kravi treba biti na raspolaganju 24 sata dnevno, a dodaje se 10% više od potreba. Pretragama izmeta donose se o uspješnosti hranidbe. gnoj da krave imaju dosta vode, da je vlakana previsoka a preniska. Rastresiti gnoj tamne boje ukazuje da se kravama daje previše i da u hranidbi nedostaje vlakana. Rastresiti gnoj svijetle boje sa znakovima plina acidozu. U svim navedenim treba promijeniti program hranidbe. se redovito vaganje krava.

Zdravlje vimena i kvaliteta mlijeka

Preduvjet da stado dostigne visoku proizvodnju zdrava su vimena krava. samo mastitisa stada, dok je pravi problem u latentnom mastitisu, koji je 15-40% puta nego

Proizvodnjom i dobrim gospodarenjem treba smanjiti broj somatskih stanica.

Svaki treba poznavati kvalitetu mlijeka koje trenutno proizvodi. Treba uzeti uzorak mlijeka za analizu ne samo na bakterije i somatske stanice, nego i na tipove mikroorganizama koji su u mlijeku.

mlijeka mora planirati aktivnosti kako bi postigao visoku proizvodnju i bolju kvalitetu mlijeka. Prvi korak je održavanje dobre higijene pri mužnji. Povoljno zdravstveno stanje smanjit broj somatskih stanica i poboljšati broj bakterija u mlijeku.

žlijezde trebaju biti i suhe, a potrebno je koristiti jednokratne papirnate ubruse za svaku kravu

posebno. Treba i sve mastitisa te izdvojiti inficirane krave kako bi se širenje infekcije u stadu. je potrebno koristiti sustav mužnje sa stabilnim vakuumom, redovito održavati i muznu opremu (istrošene dijelove na vrijeme zamijeniti), a nakon mužnje sise dezinficirati. Poslije mužnje krave bi trebale ostati u položaju jedan sat. Uzgoj rasplodnog podmlatka

Rasplodnim podmlatkom osigurava se broj životinja za remont stada ali i za prodaju, što rezultirati prihodom i dobiti. Ako se uzgoje kvalitetne junice, njihovom se prodajom smanjuju troškovi zamjene stada.

Bitne aktivnosti u programu uzgoja junica: ..

• Prisustvovati teljenju i osigur.ati da tele u prvih 30 minuta života popije kolostrum u 5%njegove tjelesn~ težine.

• Posebnu pozornost posvetiti zdravlju teladi, da u ranoj životnoj dobi ne dobiju proljev (enterocolitisi) ili upalu (pneumonija).

• Odabrati program hranidbe, vrlo ranu dostupnost hrane tako da se potakne razvoj Ako se junice ispravno hrane ravnomjerno se razvijaju i u dobi postižu potrebnu težinu.

• Promatrati rast i razvoj rasplodnog podmlatka.

• Junice ne smiju biti predebele jer takva kondicija na koncepciju a kasnije i na proizvodnju mlijeka.

• Junice osjemeniti na vrijeme tako da u vrijeme teljenja budu u dobi od 24 mjeseca.

Mljekarski list 07/2009.

Evidencija proizvodnje

Svaki farmer mora voditi evidenciju podataka koja mu pomaže da donese odluke o svojim zahvatima i aktivnostima. Proizvodni podaci i razna zapažanja i zabilješke pridonose financijskom uspjehu u proizvodnji mlijeka.

' ' Napredak u proizvodnji mlijeka u našoj zemlji ovisi o primjeni novih tehnologija i kvalitetnom menadžmentu farmi.

U proizvodnji mlijeka vodi se evidencija o tehnologiji, selekciji i poduzetim zdravstvenim mjerama. U tehnološkoj evidenciji vodi se brojno stanje pojedinih kategorija grla, proizvodnje mlijeka i

evidencija o hranidbi. Selekcijske i veterinarske evidencije vode se na propisanim obrascima.

Najvažnija je na farmi evidencija o brojnom stanju, koja se vodi na listovima stoke gdje se registriraju obrt stada, podaci nabave i izdvajanja grla, opis grla, priplod, prirast i stanje na kraju mjeseca i godine, broj grla i hranidbeni dani.

broj grla vrlo je važan podatak za svih relevantnih pokazatelja na farmi. Broj hranidbenih dana (HD} služi za dnevne i godišnje proizvodnje mlijeka po kravi. Na temelju broja krava i HDa se koliki je remont stada, postotak izdvajanja, ili prinudnih klanja te dnevni i

ukupni utrošak hrane po kravi. Prema HD-u, se vrijednost obroka, troškovi hrane u cijeni koštanja litre mlijeka i svi drugi troškovi i prihodi. Bez evidencije o HD-u ne mogu se planske i kalkulacije proizvodnje mlijeka.

Iz o proizvodnji mlijeka je svakodnevan uvid u stajski i muzni prosjek farme, proizvedenih i prodanih mlijeka ili utrošak mlijeka za napajanje teladi. U ovu evidenciju bilo bi potrebno upisati i podatke o laboratorijskim analizama kvalitete mlijeka. Na i industrijskim farmama vodi se sva navedena evidencija, dok se na obiteljskim farmama uglavnom vodi samo selekcijska i veterinarska Uspješniji kroz

Održana 4 županijska izložba stoke županije 2009."

Piše:DaliborJanda,dipl. ing., Hrvatskapoljoprivrednaagencija

Izložbu je otvorio Josip a bila su izložena goveda u šest kolekcija. komisija odabrala je najvrjednija grla. je ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije dr. se. Maja diplome, a saborska zastupnica Marijana Petir pehar i vrlo vrijedne nagrade. Grla i njihove nagradili su i drugi sponzori ove izložbe.

U kolekciji steonih junica simentalske pasmine prvu nagradu osvojila je tvrtka Korina proizvodnja

k/1/ekarski hst 07/2009.

Tvrtka Korinaproizvodnjad.o.o.iz osvojilaje prvu nagradu za najboljujunicu

Pod pokroviteljstvomMinistarstvapoljoprivrede,ribarstvai ruralnog razvoja i županije, u organizaciji Hrvatske

poljoprivredne agencije, Hrvatske gospodarske komoreŽupanijske komore Sisak i Udruge i ratara 11Seosko gospodarstvo 11 30. svibnja u je održana 4.

županijskaizložbastoke županije

d.o.o. iz kod Novske za steonu junicu Vinu životnog broja HR 6101359865 (oteljena 24.5.2007.). Otac ove krave je bik Molf HB 01010007716, a majka Hanna životnog broja HR 0100688314 u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 7138 kg mlijeka sa 5,31%m.m. i 3,00%proteina.

U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Miloš Bjelajac iz za kravu Cvetu životnog broja HR 0101280376 (oteljena 25.1.2007.), koja se prvi put otelila 6.5.2009. godine. Otac ove krave je bik Pan HB 01010007445, a majka krava Cura životnog broja HR 9100340528 u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 4776 kg mlijeka sa3,46%m. m. i 3,50%proteina.

U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine prvu nagradu osvojila je tvrtka Karina proizvodnja d.o.o. iz kod Novske za kravu Lorete životnog broja HR 7100688323 (oteljena 1.2.2003.), koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 8207 kg mlijeka sa 5,89% m. m. i 3, 11% proteina. Otac ove krave je bik Streller AT474437441, a majka životnog broja AT 150100345 iz stranog uzgoja.

U kolekciji steonih junica holstein pasmine prvu nagradu osvojio je Marijan iz Ilove kod Kutine za steonu junicu Bibu životnog broja HR 7101302598 (oteljena 3. 3. 2007.). Otac ove krave je bik Leonardo HB 06010000440, a

Obitelj Bjelajac iz s prvotelkom

krava tvrtke Karina proizvodnjad.o.o.iz kolekcije ostalih krava simentalskepasmine

majka Barca životnog broja HR 5100644031 u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 8978 kg mlijeka sa 4,01 %m. m. i 3,27%proteina.

U kolekciji prvotelki holstein pasmine prvu nagradu osvojila je Božica iz Jamarice kod

Banove Jaruge za kravu Azru životnog broja HR 8101309518 (oteljena 26.12.2006.), koja je u drugoj kontroli proizvela 19,78 kg mlijeka sa 4,57% m. m. i 2,87% proteina. Otac ove krave je bik Leonardo HB 06010000440, a majka krava Beba životnog broja HR 0023004893.

U kolekciji ostalih krava holstein pasmine prvu nagradu osvojio je Milan Studen iz kod

Volodera za kravu Fifu životnog broja HR 5100580001 (oteljena 20.12.2004.), koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 5852 kg mlijeka sa 3,87% m. m. i 3,22% proteina. Otac ove krave je bik

Asterix HB 06110000344, a majka HR 5100017181 postignuta je maksimalnu u drugoj laktaciji s proizvedenih 5698 kg mlijeka sa 3,50% m. m. i 3,28%proteina.

Šampionkom izložbe iz kolekcija izloženih goveda proglašena je krava Klara životnog broja HR 7101309508 (oteljena 11.2.2007.), vlasnice Ljubice Šambar iz Strušca kod koja je u drugoj kontroli proizvela 32,20 kg mlijeka sa 3,84% m. m. i 3,38% proteina. Otac ove krave je bik Horwel 01010007715, a majka Krista HR 8100316591 u maksimalnoj laktaciji proizvela je 7961 kg mlijeka sa 3,74% m. m. i 3,21% proteina. Šampionsko zvono vlasniku su Selanac, državni tajnik iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ante

Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo županije, ijosip Vuksan, predsjednik Saveza udruga simentalskoga goveda županije.

ravnatelja Maja šampionsko grlo nagradila je i diplomom Hrvatske poljoprivredne agencije, a od saborske zastupnice

Marijane Petir vlasnik je primio pehar za šampionsko grlo i vrlo vrijednu nagradu.

Mljekarski li.st 07/2009.

<Dugogodišnjatradicija prodaje steonihjunica

mljekarama

i trgovcima diljem svijeta

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTALi

GOVEDO

u sustavu selekcije

i JUNICA i BIKOVAza uzgoj u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite

u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJEI

ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji. posrednike, kupite junice direktno od

1Ogodina u 1lrvatskoj

-Z_g,hvaljujemona povjerenju

KraljaTomislava22,HR-48260Križevci

Telefon:048681393,fax:048681394

Mobiteli:0916170696,0916170636

e-mail:inter-agro@kc.t-com.hr

izgradnja partnerskih odnosa

Piše: Zoran dipl. ing.

Izvrsno pripremljenim tematskim radionicama i primjerima iz prakse bavarskih mljekara i tvrtki koje se bave opremanjem postrojenja u mljekarskoj industriji, predstavnici hrvatskih mljekara stekli su uvid u primjene novih suvremenih

tehnologija u Bavarskoj i dobili ideje za rješenja problema u vlastitim mljekarama. Posjet bavarskim bio je izvrsna prilika za neposredan kontakt i razmjenu iskustava i sklapanje prvih kon-

industrijska i

trgovinska komora, u suradnji s Hrvatskom mljekarskom udrugom, organizirala je svibnja, u okviru programa Bayern-Fit tor Partnership Bavarskog ministarstva za gospodarstvo,

takata kao temelja za poslovnu suradnju. Predstavnicima hrvatskih mljekara osobito su bili zanimljivi posjeti mljekarama koje imaju ili isti proizvodni program kao i njihove Nova tehnološka rješenja u pogonima industrija Hochland AG i Milchwerke Schwaben koje pre500 mi!., odnosno 315 milijuna litara mlijeka godišnje, kao i naše mljekarske

Dukat d.d. i Vindija d.d., mogu biti poticaj manjim mljekarama kako

infrastrukturu, promet i tehnologiju studijsko putovanje u Bavarsku na temu Tehnologije u mljekarstvu za mljekare - Hrvatske mljekarske udruge.

Organizacijski partneri u su Društvo za promicanje

gospodarske suradnje

Slobodne države

Bavarske Bayern

International te tvrtka em&s GbR

optimalno riješiti i postaviti sustave prerade mlijeka u maslac, sir ili mlijeko u prahu. Veliko zanimanje izazvala je i mini sirana Allgauer Sennerei und Kasegrosshandel, jedna od posljednjih sirana u bavarskoj regiji koja na tradicionalan proizvodi sireve u tipu ementalera. Zdravi zeleni

Obilazak mljekarskeškoleu

pašnjaci na kojima su smještene male i velike farme krava komparativna su prednost zemalja koje su netaknuti dio prirode, a opet u njega uklopile proizvodnju. Ovdje prije svega mislimo na bavarski primjer gdje se proizvodi tradicijski sir koji je veoma tražen na tržištu. Ova mini mljekara, poput hrvatske sirane Runolist iz Krasna u Lici, od mlijeka na planinskom prikuplja mlijeko i ga na tradicijski u kvalitetan proizvod. Dnevno oko 1000 kg mlijeka, a sav se sir proda "na pragu" mini sirane.

Posjet laboratorijskom i uslužnom centru za analizu kvalitete prehrambenih proizvoda i hrane za životinje "muva Kempten", u sklopu kojeg radi i laboratorij za analizu kvalitete mlijeka, potaknuo je sudionike na postavljanje pitanja o kvalitete svježega sirovog mlijeka bavarskih proizvomlijeka. S obzirom na to daje i hrvatski službeni i neovisni laboratorij za analizu kvalitete mlijeka u Križevcima uspostavljen i radi analitiku mlijeka poput ovoga u Kemptenu, mogli smo ponosno da se i Hrvatska može

pohvaliti uspJesnom uspostavom rada laboratorija i da naš mljekarski sektor u pitanju analitike mlijeka ne zaostaje puno za bavarskim, koji tradicionalno spada u najsuvremenije i najpriznatije laboratorije u svijetu.

Suvremene mljekarske tehnologije

Na tržištu su nastupile revolucionarne promjene u opremi postrojenja za proizvodnju, punjenje i pakiranje mlijeka i proizvoda, kao i prehrambenih nadomjestaka.

Tako je moderno postrojenje za proizvodnju feta sira predstavila tvrtka ALPMA Alpenland Maschineenbau, dok su postrojenje za pakiranje mekih i tvrdih sireva predstavile tvrtke Multivac Haggenmuller & Co. KG i SUDPACK Verpackungen & Co. KG. Veliko zanimanje sudionika izazvala je obiteljska tvrtka AMPACK koja proizvodi postrojenja za punjenje i sustave za zatvaranje te dozatore za njihovo punjenje. Predstavljena su najnovija tehnološka rješenja postrojenja za doziranje, punjenje i zatvaranje ambalaže koja svojim atraktivnim izgledom dobre

reakcije tržišta ali i prepoznatljivost proizvoda na svjetskom tržištu.

Udruga i nadležno ministarstvo Predstavnici Bavarskoga državnog ministarstva gospodarstva, koji su hrvatske predstavnike, dali su pregled bavarskoga gospodarstva s posebnim naglaskom na bavarsko mljekarstvo koje udjel u ukupnoj privredi, ali i izvozu, dok su predstavnici Bavarske mljekarske udruge predstavili organizacije prerade mlijeka u Bavarskoj kojeg dvije skupine - privatne mljekare kojih je 60%, te zadružne, su vlasnici mlijeka i 40% mlijeka. Udruga je interesno udruženje i bavi se marketingom bavarskog mljekarstva, radi na promociji mlijeka, edukaciji mljekarskih kadrova, prati mlijeko od sirovine do police u trgovinama i na popularan tržištu predstavlja mljekarski sektor. Jamac dobrog uspjeha svake akcije bavarske udruge jest dobra suradnja s ministarstvom za poljoprivredu i nadležnim institucijama, kao i koordinacija radom kompletnoga bavarskoga sektora.

Na pitanje mogu li bavarski mlijeka živjeti od uvjetno male proizvodnje mlijeka, dr. Maria Linderer, direktorica Bavarske mljekarske udruge, kaže da u Bavarskoj nije rijetkost da drže po 1O krava i opstaju na tržištu, iako se uvijek stada na pedesetak krava od kojeg proizvomogu dobro živ:jeti i organizacijski samostalno voditi farmu unutar obitelji. Prema uzoru na mnoge zemlje u svijetu, Udruga organizira kampanje kojima je cilj bolja promidžba mlijeka kao zdravstveno i nutritivno prihvatljivog obroka, pa tako organiziraju olimpijade sira, nastupe u medijima, promidžbene kampanje u u kojima se stavlja naglasak upravo na prehranu mlijekom i proizvodima. Ovakva promocija mlijeka nije strana niti nama, pa s obzirom na to

da smo i mi u Hrvatskoj krenuli s organiziranom kampanjom promocije mlijeka, drago nam je da dobre ideje nailaze na razumijevanje svih, kako u Bavarskoj tako i u Hrvatskoj.

Na kraju putovanja su organizirali završno druženje s predstavnicima hrvatskih mljekara u Bavarskom državnom ministarstvu gospodarstva, na kojem su razmijenjeni dojmovi ali i sugestije hrvatskih predstavnika. Kako to uvijek biva, razmijenjeni su suveniri koji najbolje predstavljaju zemlju iz koje dolazimo, pa su tako hrvatski mljekari svoje kolege velikim izborom sireva. Nakon što su ih i kušali, predstavnici bavarskog ministarstva imali su samo hvale za naše proizvode. Ovo je zaista bio da jedno sklopljeno prijateljstvo preraste u trajno partnerstvo koje biti oplemenjeno novim znanjima i

tehnologijama naših susjeda, što je upravo i bila svrha organizacije ovoga putovanja. Zahvala organizatoru Hrvatska mljekarska udruga zahvaljuje se industrijskoj i trgovinskoj komori i njezinim predstavnicima Željki Hak i Davoru koji su bili izvrsni prevoditelji i suradnici i koji su se na korektan i pripremili za ovo putovanje. Voditeljici puta po Bavarskoj dr. Simone Fleige zahvaljujemo na izvrsnom angažmanu i organizaciji posjeta bavarskim je bilo da je mljekarska tematika i ovaj put, kao i mnogo puta do sada, zainteresirala mnoge, pa se nadamo da i našim voditeljima ostati u kao branša koja je dostojno predstavila svoju zemlju i koja je spremna prihvatiti nove tehnologije Bavarske kao odavna prijateljske države i dugogodišnjeg

proizvodnju krme i sjemena

Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se. Zvonimir Štafa s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirko i prof. dr. se. Gordana s Poljoprivrednog fakulteta Strossmayera u Osijeku.

Djelo je namijenjeno ponajprijestudentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz proizvodnje krme za krave. Ovom knjigom - mlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz kojujevezana proizvodnja kvalitetne krme.

Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje kultiviranih vrsta trava; proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.

Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/3, te!: 01/4833-349; e-mail:

• regulator krvnog tlaka

- Marija dipl. ing.

U rano nalazimo biljku u obliku male, zvjezdaste rozete duboko perasto izrezanih listova iz koje ponekad prve, a druge godine izrasta jedna ili više uspravnih stabljika. U donjem dijelu stabljike od ožujka se u grozdastom cvatu na dužim stapkama razvijaju sitni cvjetovi bijele boje. Plodovi su sreo likog oblika, a kad sazriju iz njih ispadaju mnogobrojne sitne crvenkaste sjemenke kojih se rasijava na sve strane. Zanimljivo je da se gotovo cijelo ljeto na stabljici nalaze pupovi, cvjetovi i plodovi.

U rano mladi listovi koriste se za salatu ili kao dodatak drugim salatama, a zbog boljeg okusa mogu se blanširati tj. preliti vodom. Nemaju mirisa a vrlo su ugodnoga ljutkastog okusa. Mogu se pripremiti i kao varivo ili špinat. Srcoliki plodovi jedu se posipani po kruhu namazanom maslacem. lako je lako dostupna biljka, zbog ljutkastoga ulja koji sadrži ne treba ju uzimati u pretjeranim jer kod osjetljivih ljudi može izazvati nadražaj sluznice.

U ljekovite svrhe može se skupljati nadzemni dio biljke i tijekom ljeta. Koristi se svježa biljka ili se suši na mjestu od izravnoga svjetla. od srednjeg vijeka se zbog sposobnosti da steže krvne žile koristila za zaustavljanje krvarenja, a zbog istog razloga posebno je bila popularna tijekom Prvoga svjetskog rata. Smatra se da pripravci od suzuju krvne žile i njihove stijenke, zaustavljaju krvarenje iz želuca, crijeva i maternice, pomažu

kod preobilnih menstruacija i krvarenja u klimakteriju. maternice i bolji rad crijeva te pomažu kod tegoba s krvotokom i pri regulaciji visokog i niskog tlaka. Neka istraživanja pokazuju da je djelatnih tvari na zaustavljanje krvarenja vrlo i nestalna pa se najviše koristi u narodnoj medicini. se priprema kao oparak. Dvije žlice suhe, usitnjene biljke treba preliti sa 2,5 dL vode, a procijediti nakon 5 minuta. Piju se dvije šalice tijekom dana. Svježa, usitnjena se u bijelom vinu u omjeru 1:5 tj. 200 grama biljke na 1 litru bijelog vina. Nakon 1 O dana stajanja, uz svakodnevno protresanje, vino se procijedi. Pije se 2 puta dnevno po 0,5 dL. se u istom omjeru može i u rakiji. Procijedi se nakon tri tjedna i pije po 1 2 puta tijekom dana ili se koristi za masažu kod bolova u ili

(Capsella bursapastoris)je korovskabiljka u narodu poznatai kao pastirskatorbica, ili

Nalazimoju po poljima,vrtovima,uz putove i živice,a skupljase samo s ekološki

atrofije Nekada se usitnjena u prah koristila za posipanje rana i ozljeda, a korišten je i svježi sok iz biljke. Trudnice ne smiju koristiti pripravke od zbog tvari koje uzrokuju stezanje

ODABIRA GRLA

U ZEMLJU PORIJEKLA

I KUPOVINU NA AIJKCl~AM.A O N~ŠEM TROŠKU

naknada razlike otkupne i dogovorene cijene mlijeka

vrijednosti jedinice masti i jedinice koje se koriste za naknade obavlja se na temelju izraza:

C=A-B

D=Cx0,45

E= Cx0,55

F =D/3,7%

G=E/3,2%

gdje je:

A= dogovorena cijena mlijeka I. razreda (2,20kn/kg), koje sadržava 3,7% masti i 3,2%

B = otkupna cijena mlijeka I. razreda (3,7% masti i 3,2%

C = razlika dogovorene i otkupne cijene mlijeka;

D = udio vrijednosti masti u cijeni mlijeka 45%;

E = udio vrijednosti u cijeni mlijeka 55%;

F = vrijednost jedinice masti (kn);

G = vrijednost jedinice (kn).

2. naknade razlike otkupne i dogovorene cijene mlijeka

naknade razlike otkupne i dogovorene cijene mlijeka se na temelju stvarnog udjela masti i u mlijeku i vrijednosti za jedinicu ovih parametara.

Ako je mlijeko razvrstano u II. razred naknada se umanjuje za 30%vrijednosti.

A,= (HxF) + (IxG) A, =A,xk

gdjeje:

A,= naknada razlike otkupne i dogovorene cijene mlijeka I. razreda (1 kg);

A,= naknada razlike otkupne i dogovorene cijene mlijeka II. razreda (1 kg);

H = postotni udio masti u mlijeku;

I = postotni udio u mlijeku; k =korekcija za II.razred.

3. Primj...-1 izracun.1 naknade razlike izmcdu otkupnL· i dogovorene djene mlijek,1 z,1 I kg mlijck,1 U navedenom primjeru pretpostavlja se da je mlijeko u lipnju 2009.godine te sadržava 4,2% masti i 3,4%

A = 2,20 kn/kg mlijeka (3,7% masti i 3,2%

B = 1,825kn/kg mlijeka (3,7% masti i 3,2%

C = 0,3746 kn/ kg mlijeka (3,7% masti i 3,2%

F = 0,04556kn/jedinici masti;

G = 0,06438kn/jedinici

H = 4,2% masti;

I = 3,4%

A1 = (4,2 X 0,04556)+ (3,4 X 0,06438) = 0,3316kn;

A, = (0,3316x 0,70) = 0,2321 kn.

Ukupna vrijednost za mlijeko koje sadržava 4,2% masti i 3,4% u ovom iznosi: tržna cijena za mlijeko 1,9970kn naknadarazlikeucijcni0.3316kn Ukupno 2,3286 kn

otkupne cijene mlijeka

za lipanj 2009.

sadržaja od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija i vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice

Otkupna cijena mlijeka se na temelju podataka o cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o srednjem eura za iste mjesece.

Ukupna cijena mlijeka za lipanj 2009. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.)

1,9970 kn/kg

Na temelju vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% masti i 3,4% se vrijednost masne jedinice i jedinice O godine

Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, predstavnika mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija ukupnu

cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja masti od 4,2%i

Tablica1: vrijednostimasnejedinice(vMj) i jedinice (vBj)

parametarosnovnecijenemlijeka Postupak vrijednost(kn)

vrijednost masnejedinice

UPCM = Ukupna ct/enamlijeka na bazi 4,2% masti i 3,4% vMj = vrijednostmasnejedinice (45% udjelau UPCM) vPj = vrz/ednostproteinskejedinice (55% udjelau UPCM)

Tablica2. Vrijednostiotkupnecijenemlijekaza lipanj 2009. godine

Ravnatelj, mr. se. Zdravko dipl. ing. agr.

, BIOdar

Tvornica hrane,Varaždin

Cijenjeni mlijeka!

NOVO NA WIŠTUI

U paleti proizvoda robne marke BIOdar predstavljamo vam novu skupinu proizvoda iz kategorije MINERALNO-VITAMINSKIH DODATKA.

Program MINERALNO-VITAMINSKIH DODATAKA osmišljen je u suradnji s tvrtkom Vindijad.d. koja se razvojem govedarske i mljekarske proizvodnje bavi od 1959. godine. Našje c dobre predispozicije grla u kvalitetno mlijeko.

B1Ovit6000

BIOVitS

BOVldar

Idealno izbalansiran odnos vitamina mikro i makroelemenata za optimizaciju obroka kravo.

Sadržava niacin - za zdravu funkciju jetre.

Odnos Ca i P = 3 : 1.

Primjena: 80- 200 grama po grlu dnevno, ovisno o proizvodnji mlijeka.

Dodatak za krave u suhostaju. pravilan razvoj ploda, lakše teljenje i optimalnu kondiciju krava u pripremi za laktaciju.

Odnos Ca i P = 1,15 : 1. doza: 100 - 200 grama po kravi dnevno.

Makropremiksza junad, izvor svihpotrebnihvitamina i minerala za Junodu tovu. aromom za boljuješnost.

Primjena: 5% u izradi smjese za ju nad

RUMI-LU-pufer - NOVO I JEDINSTVENO NA TRŽIŠTU!

Specijalanpripravakza acidoze- kiseleindigestijeburoga, s puferskim

- Sadržava sodu bikarbonu, magnezijev oksid i živu kulturu kvasaca - za razvoj mikroflore buraga.

• Sadržava tvari za apsorpciju eventualnih mikotoksina iz hrane.

• pogreške u svakodnevnoj hranidbi koje uzrokuju acidozu (previše žitarica u odnosu na voluminozni dio obroka, nizak sadržaj celuloze zbog nedovoljnog unosa voluminozne krme, previše usitnjena voluminozna hrana - nepravilna upotreba mikser- prikolice).

• Osigurava stabilnost probave i ima pozitivan u prevenciji bolesti papaka.

• Primjena: 150 - 170 grama grlo/dan u prvih 120 dana laktacije.

BIOdar vita minsko mineralni dodaciizvor svih potrebnih vitamina i minerala za idealnu hranidbu životinja u visokoj proizvodnji mlijeka. Optimalnim odnosom vitamina i minerala postižete redovitu plodnost, stabilnost proizvodnje, zdravost i životinja. Za napredniju proizvodnju i profit!

Detaljnije informacije o asortimanu BIOdar zatražite kod mjerodavnog referenta. mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice hrane BIOdar na tel. 042/399-770 ili 399-704.