Svjetska privredno-ekonomska kriza i njezin utjecaj na poslovanje 20 u proizvodnji mlijeka___ 23
EKONOMIKA PROIZVODNJE
Proizvodnja i potrošnja proizvoda u EU i RH
27
Prag rentabilnosti kozarske proizvodnje u uvjetima korištenja Operativnog programa razvoja ____ _ 36
Naslovnica: 17. jesenski bjelovarski sajam
BJELOVARSKI SAJAM
17. jesenski bjelovarski sajam_32
IZLOŽBE
Izložba paške ovce i paškog siraOdržana 14. izložba
županije "Vrbovec 2009." ___ 52
N. županijska izložba stoke "Sinj 2009." 56
Održana 10. izložba županije_
VIJESTI
Boškarin - od izumiranja do vrhunske gastronomije
SUHUH postao punopravni
EHRC-a_
IZ POVIJESTI
95 godina marvogojstva
OBITELJ I DOM 60, 62, 63
IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE
AGENCIJE
otkupne cijene mlijeka za srpanj 2009. godine 64
U prošlom broju Mljekarskog lista na str. 63. u tekstu: 3. Primjer naknade razlike otkupne i :logovorene cijene mlijeka za 1 kg mlijeka, potkrala se pogreška u naknade ·azlike u cijeni mlijeka I. razreda (A1) i li. razreda (Ai).
U navedenom primjeru treba biti \, = (4,2x0,4556) + (3,4x0,06438) = 0,4102kn
Iz navedenog proizlazi da je ukupna vrijednost za mlijeko I. razreda 2,4072 kn (1,9970 tržna cijena) + 0,4102 (naknada razlike u cijeni)).
Za naknade razlike u cijeni mlijeka li. razreda, vrijednost se umanjuje za 30%, što \. 2 = (0,4102 x O,70) = 0,2871 kn.
Poštovani se zbog pogreške, uz napomenu da je model postupka :ijene u potpunosti ispravan kao što je i objavljeno u Mljekarskom listu broj 7/09.
Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863.
odbor: dr. se. Petar mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran Zdenka dipl. ing dr. se. !van Janja dipl. oec., mr. se. Goran K,š, mr. se. Natalija dr. se. Miljenko dr. se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro Zdenka ing._ Zoran Radan, dr. vet. med., Arnelija Šipek. dipl. ing., doc. dr. se. lgor dr. se. Darko Uher Glavna i odgovorna urednica Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing., Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. Uprava
Izazovi u poljoprivredi u 50 godina
Piše: Dr. se. Darko Uher
Hrvatski mediji ovih dana upozoravaju na godinu 201 O. kao prijelomnu za našu zemlju. Tada vjerojatno biti potpuno jasno kada (a možda tada) u EU i kako se to odraziti i na našu poljoprivredu. WTO navodi kao prijelomnicu godinu 2013., kada bi trebale popustiti neprobojne barijere europske poljoprivrede smanjivanjem velikih subvencija. I što nakon toga? Dojam je da pogled u poljoprivrednu nost budi nelagodu - što je pogled u dalji, slika djeluje manje Prvo je pitanje što naše (europsko) društvo
u daljoj od poljoprivrednog sektora, proizvodnje hrane i hrane same. Može li sadašnja politika EU-a poboljšati ekonomsku, ekološku i socijalnu održivost u poljoprivredi?
: ' ' Prema anketama Europ: ske komisije, za : EU-aprioriteti agrarne politike (CAP)u su dobro poznati - osigurati trajnu zdravstvenu i ekološku ispravnost poljoprivrednih proizvoda, poticati razvoj malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava i poda prilagode svoju proizvodnju
Cilj je transparentnost, i sigurnost proizvodnje uz brigu za dobrobit životinja i
okoliša. u svijetu biti sve manje elemenata koji na ruku ovakvoj poljoprivredi. Glavni izazov - porast stanovništva Glavni izazov jest i bit kako prehraniti svjetsko stanovništvo. Posljednjih 40 godina ljudska populacija se odnosno, se šest puta u posljednjih 200 godina. Poljoprivreda je u 20. mogla uspješno odgovoriti na demografsku eksploziju' i potražnju sve i proizvodnjom. lakb ima mišljenja što je najviše pridonijelo velikom porastu uroda osnovnih kultura tijekom prošlih pedesetak godina, u literaturi se ipak spominju tri glavna benika. Prvo je pronalazak i uporab~
Mljelwrski li.st 08/2009.
U ovom se velike promjene u poljoprivredi i proizvodnji hrane koje nastati zbog velikog porasta stanovništva u zemljama u
razvoju s jedne strane i sve i razvijenih zemalja s druge strane. Osim toga, postoji niz novih okolnosti. li poljoprivreda prehraniti svjetsko stanovništvo za pedesetak godina?
mineralnih prije svega) gnojiva, drugo je razvoj i uporaba hibridizacije i sorata ratarskih kultura primjenom osnovnih genetike kao znanosti u vrtoglavom razvoju, i je pronalazak i uporaba pesticida. Ovi su i danas, zajedno s mehanizacijom i razvijenim tehnikama melioriranja tla presudni elementi u uspješnoj biljnoj proizvodnji. je pitanje može li razvoj znanosti u fertilizacije, genetike, zaštite bilja i mehanizacije odgovoriti i nadalje potrebama u 21. pogotovo kada se pojavljuju nove koje dodatno usložnjavaju situaciju.
poljoprivrede 21.
Bit manje obradive zemlje. Erozija tla pogoditi sve a pogotovo kontinent, gdje je tlo ionako plitko. Poljoprivreda u Africi od današnjih 719 milijuna ljudi morati hraniti milijardu i pol u godini 2025., s mnogo manje obradivih površina. Intenzivnija poljoprivreda koja sigurno i na taj kontinent, ubrzat degradaciju tla.
Bit manje resursa, pogotovo neobnovljivih, kao što su fosfor i kalij. Primjerice, potrošnja mineralnih gnojiva u SAD-u se sedam puta od 1900. do 1980. i ne se trend smanjenja. Postoje procjene kolike su prirodne rezerve fosfora i kalija u svijetu i koje su alternative njihove proizvodnje i uporabe.
1804. 1 milijarda
1927 2 milijarde
1974. 4
Slika 1: Porast brojasvjetskogstanovništva 1965. 1980. 1988. 2020.
Slika 2: Sve više ljudi živi od sve manje ratarskihpovršina : ' ' Bit manje vode, a : njezina se : smanjivati potraž: njom. Uporaba vode u svijetu : se od 1950., a 70 po: sto koristi se za natapanje. : ' ' Korištenje vode može : dovesti poljoprivredu u · krug - nedosta: tak vode dovest do smanjenja : natapanih površina, a to dove: sti do manje proizvodnje hrane.
Mljekarski li<;t08/2009. 3
U razvijenom svijetu poljoprivrednih bit sve manje a oni biti u prosjeku stariji. Primjeri iz SAD-a- danas je u primarnoj poljoprivredi manje od 1 posto ukupnog stanovništva (1900. godine bilo ih je 60 posto). Godine 201 O. polovica stanovništva u SAD-ubit starija od 37 godina. Stariji farmeri morat još više koristiti tehnologiju koja smanjuje poslove. Društvo u kojem prevladavaju starije osobe diktirat i promjene u potražnji za hranom - tražit se manje hrana kao izvor kalorija i esencijalnih hranjiva, a više hrana koja usporava razvoj degenerativnih bolesti i starenje.
Rješenje - informacijska poljoprivreda?
Ekonomski gledano, prehraniti više ljudi s manje resursa neprestano raditi na smanjenju inputa i outputa. Današnja agronomska znanost u žiži svoga zanimanja upravo ima pro-
nalaženje rJesenja kako genetike i visoke tehnologije biljke "skromnijima" u svojim prohtjevima za tlom, hranjivima, vodom, radnom snagom i ih otpornijima na biotske stresove (bolesti, štetnike, korove). Nadalje, informacijska tehnologija postaje novi glavni u razvoju poljoprivrede. Prva komponenta informacijske poljoprivrede jest genomika, znanost srodna genetici koja se pri (upo)poznavanju desetine gena neke biljne i životinjske vrste mora "hraniti" enormnim brojem podataka tri "znanosti života" -
poljoprivredu, prehranu i farmaciju. Genomika je izravno povezana s visokom biotehnologijom koja može ali i ne mora genetske modifikacije, za futurologe glavnim nositeljem revolucionarnog razvoja ali i uzrokom zabrinutosti u poljoprivredi biotehnološkog 21. Moje je
mišljenje da vazmJu ulogu u kreiranju odigrati manje kontroverzna druga komponenta informacijske poljoprivrede, a to je sama kompjutorizacija i uporaba elektronskih komunikacijskih sustava u poljoprivredi. danas farmeri u SAD-u koriste sofisticirane elektronske i satelite za tzv. "precision farming", se optimiraju inputi i definiraju outputi za zadovoljavanje potreba potrou realnom vremenu. na pitanje može li poljoprivreda prehraniti svjetsko stanovništvo za pedesetak godina - ne može, dakako, odgovoriti samo agronomska znanost. Dokle god se u državi svijeta baca 40 posto hrane a milijuni ljudi na nekom drugom meridijanu umiru od gladi, sama agronomija, nažalost, ne može ponuditi sliku buproizvodnje hrane ako ne postoji trajnija, i humanija
ARKOD je novi sustav identifikacije zemljišnih parcela u Republici Hrvatskoj. Ulaskom u Europsku uniju, ARKOD po~oprivrednicima lakši i jednostavniji podnošenja zahtjeva za poticaje kao i njihovo transparentno korištenje. Više informacija o ARKODprogramu poljoprivrednici mogu dobiti u uredima Agencije za u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske poljoprivredne agencije ili na www.arkod.hr.
Drlt~IIJI
Vršalica koju pogoni traktor sa željeznim
Ovdje špajzer snopove ubacuje u bubanj vršalice, koji odvaja zrnovlje od pljeve. Zrnovlje pšenice curi u a slamu elevator prenosi na kamaru
Zetva i vršidba u prošlosti
Starijisu se prisjetilisvog djetinjstvai mladostiu Ravnici,a mlade generacije saznale su kako su njihovipreci s puno truda i teškim radom svojim obiteljima ali i cijeloj zemlji osiguravalikruh naš svagdašnji
Piše: Zoran dipl. lng.
Tzajednica grada Županje, uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstva turizma, Vukovarska-srijemske županije, Hrvatske zajednice i Grada Županje sedmu godinu za redom 4. srpnja uspješno je organizirala manifestaciju pod nazivom 11Kruh naš svagdašnji - žetva i vršidba u prošlosti", sa svrhom
M{jekarski list 08/2009.
kulturne baštine i Slavonaca te željom da otrgne od zaborava starinski žetve. Najvažniji godišnji posao u Slavonijižetva, za slavonskog je seljaka oduvijek bila puno više od posla te joj se stoga uvijek pridavao veliki ne samo zbog ubiranja ploda napornog rada nego i zbog blagostanja koje je donosila rodna godina. Poslovi vezani uza žetvu toliko su se utkali u društveni i kulturni život slavonskog seljaka da su s vremenom postali simbolom radišnosti ljudi toga kraja. : ' ' Ne manje važan motiv : organizacije jest povezi: vanje narodne kulturne baštine i : slavonskih kulinarskih specijali: teta ne bi li se stvorio prepoznat: ljiv proizvod ovoga : kraja.
I ove je godine vlak 11Žetelac" iz Zagreba povezao sve one koji u svom srcu slavonske i koji ih žele od zaborava, a ove godine okupilo ih se više od Radna skupina na nJtv1, koju tradicijska kultura poznaje pod
nazivom moba i predstavlja
rada kada su se na žetvu pozivali rodbina i prijatelji, na prikazala je kako se nekada žito kosilo i vršilo strojeva. Muškarci su odjeveni u gornju košulju - rubinu i - krojene od bijelog tkanja, oko pojasa vezuju kožnati remen - kajiš, na kojem nose vodir od kravljeg roga s vodom i kamenom za oštrenje kosebrusom, dok su se žene odijevale u tradicionalni rubine, skute i s malim a glavu su vezivale radnim bijelim maramama.
iz davnina
Žito se kosilo i vršilo na imanju Luke Papuškinog u Županji, na prekrasno lokaciji, gdje je moba iz okolnih sela, ponajviše iz Štitara, te gosti iz Bosne i Hercegovine i Vojvodine, prikazala kako žito kose vrijedne ruke. Kosci su kosili, rukovedalje srpom skupljale žito, a skupljene otkose žita vezali uzicama u snopove. Snopovi se snašaju u skupine od devet snopova - devetak, a dva devetka krst, koji se opet posebno tovare u zaprežna kola. zatim slaže snopove koje bi dobacivao ili mladi snopove zaprežnim kolima dovozi do guvna, odnosno mjesta vršaja gdje razrezane snopove špajzer ubacuje u bubanj vršalice, dreša koji odvaja zrnovlje od košuljice - pljeve. Zrnovlje pšenice curi u a slamu elevator prenosi na kamaru. Vršalicu pogoni traktor sa željeznim iz davne 1936. godine. Da je ovo velik posao, govori da jedni na gamari moraju odvezivati snopove, drugi ih vilama ubacivati u elevator, a vezati sa žitom, vagati ih, a opet imaju posla sa skupljanjem slame i pljeve. Sve su ovo radile vrijedne slavonske ruke.
Kosci kose, rukovedaljesrpomskupljaju žito, a skupljene otkosežita vezuju uzicama u snopove- ovdjesu se radovimapridružili
: ' ' Ovo je projekt koji go: vori o našoj tradiciji, o : ·zahvali svima onima koji su sebe · ugradili u poljoprivrednu proiz: vodnju
na starinski
Kako to samo slavonskom selu u kojem se oduvijek skromno živjelo i mnogo radilo, gosti su na najbolji
M!iekarski/t:,;t05,/2009.
Bifei, vranci i dorati - odavnina su ponosvrijednih Slavonaca
Nije se biralo s menija nekoga gradskog restorana brze hrane i iz automata loših - ovdje su posjetitelji mogli kušati, poslužena na balama slame prekrivenim u kojima se i danas pohranjuje pšenica za prijevoz, mnogo slavonskih proizvoda - od kulena, kulenove seke i švargla, do kobasice, krvavice i kruha ispod peke koji slavonske snaše pripremaju u krušnoj prije žetve. A tek kakvi su proizvodi sir i kajmak - "za prste polizat", rekli su mnogi.
Kada je posao uspješno svi se okupe i izmole a potom slijedi bogati kojeg gusji paprikaš koji se jede s kruhom, zatim slijedi svinjsko - i na kraju i od dizanog tijesta s orasima ili makom koji se nazivaju ili masnica. A što bi bila Slavonija bez tamburiceposlije dobrog jela obavezno dolaze pjesma i kolo u koje se ovaj put hvatalo i staro i mlado.
iz Županje su nagrade i priznanja za uspješnu suradnju u protekloj godini. Tako su za ratarsku proizvodnju nagrade dobili Antun iz Županje, Martin Mikinac iz Gradišta i Branko iz Štitara, dok su za nagrade dobili Nedjeljka Šušak iz
Soljana i Nedjeljka iz Babine Grede za proizvodnju mlijeka te Josip iz Vrbanje za tov junadi.
Rukotvorine i stari zanati
Uz bogatu ponudu starih narodnih održana je i izložba s brojnim tradicijskih rukotvorina poput šlinge, štitarskog zlatoveza, gradištanske šarane tikvice te drugih autohtonih slavonskih suvenira. Prezentirani su i stari zanati, poput izrade oboraka - drvenih okruglih
na slami - samo najboljiproizvodivrijednihslavonskih dakako, uz šljivovice
mjerica, rada na stanu, a ljubitelji lipicanaca - još jednoga slavonskog ponosa, mogli su uživati u vožnji zaprežnim kolima po lenijama, koju je organizirala
Konjogojska udruga "Stari "Na radionicama koje održavaju ženske zadruge prikazuju izradu rada, "fodrukanje" platna, namatanje mosura za tkanje i šlinganje na mašini staroj 120 godina, dok muški prikazuju stare, gotovo izumrle zanate poput remenara kako 'krpa' orme ili stolara koji držala za metle i za kukuruze iz 1880. godine" - nam je
Nada predsjednica Zadruge divani" koja odnedavna u izložbenom prostoru u središtu Županje predstavlja narodne i rukotvorine.
Održana manifestacija zaista predstavlja primamljivu i osebujnu ponudu županjskog kraja, ali ne treba zanemariti ni edukativni cilj jer se mlade generacije usmjeravaju prema selu i spoznaju kvalitetu života u njemu, danas prepoznatu u mnogim velikim gradovima kao lijepu alternativu svakodnevnoj gradskoj gužvi i vrevi. Zaista je bio lijep prisustvovati žetvi i vršidbi kako su radili naše bake i djedovi, majke i ali i neki od nas - svakako je dobro iz prve ruke vidjeti kako hrvatski seljak teškim radom dolazi do svog kruha svagdašnjeg, osobito u ovo vrijeme velikih gospodarskih promjena i Ipak, ova je manifestacija u prvi plan istaknula ljepotu žetvenih i života na selu.
Poštovani ako se želite udaljiti od gradske svakodnevice, na selo i punim udahnuti svjež zrak, vidjeti ljepotu prirode, kušati slavonske specijalitete te se nakon toga dobro naspavati, krenite putem Ceste
slaže snopovekoje mu dobacuje i zatim ih zaprežnim kolima dovozido guvna
zlatne niti koja vam ponuditi jedinstven sadržaj i koja u jednom povezuje povijest, kulturnu baštinu i tradicionalne vrijednosti, a ne manje važno bogatstvo prirodnih posebnosti i gastronomiju. Stoga vam Županja i njezina okolica,
primjerice Štitar, Babina Greda, Kruševica, Šiškovci, Cerna, Gradište, Bošnjaci, Vrbanja, Drenovci ponuditi svoje osobitosti vezane uza život u plodnoj ravnici, istkati svoju jedinstvenu - sa Ceste zlatne
Zadruge divani" koja se bavi izradomzlatoveza i svih vrsta rada, od narodnogveza do šlinganja i izrade narodnih nošnjite oslikavanja boca. U svojimprostorimauredenim u starinskom, stilu u središtuŽupanje izlažu starine i rukotvorine
Mljekarski list 08/2009.
Napajanje goveda na pašnjaku
Piše: Dr. se. Goran
Tamo gdje nema pravilno opskrbe vodom . za napajanje životinja na pašnjaku za nisku proizvodnju mlijeka, krive tratinu ili sustav napasivanja. Pri vode je kvaliteta i kontinuiranastalna dostupnost vode. Voda se ne klasificira kao hranjiva tvar, iako dio tjelesne mase organizma i životinjskih proizvoda. Najbolje i najjednostavnije je vodu na pašnjaku na vodovodnu mrežu tamo gdje je to Nikako ne smijemo zanemariti i sve druge i koje nam nude bunari, potoci, prirodna skupljališta ili umjetno napravljena sabirališta,
gdje to dopušta teren. Oborina u obliku kiše imamo više nego dovoljno i dovoljno tako da nema nikakve potrebe da bi stoka morala biti žedna na pašnjaku. Treba samo na adekvatan zaustaviti ili uloviti tu vodu i usmjeriti na pašnjak te je cijevi provesti po njemu tako da korito za napajanje postaviti na svakom dijelu pašnjaka. proizvodnjom životinje nam višestruko vratiti uloženi trud i novac. Bolja produktivnost pašnjaka biti korist od pravilne opskrbe životinja vodom na pašnjaku. Uzimanje vode mora biti s dnevnim gubicima iz tijela. Svaki koji povisuje vode povisuje i potrebe za njom. Zato je potrebna vode vrlo
Na pašnjaku
treba osigurati sigurnuopskrbu vodom za napajanjestoke.
Pojilištana
pašnjakutrebaju biti tako da životinješto više pasu i konzumiraju što više krme, ali i da su proizvodnja mlijeka i prirasti
mesa što Kada su životinježedne smanJ1se brzina probave konzumiranekrme, sitosti traje dulje, a manje pasu i konzumirajukrme
promjenljiva i ovisna o koji djeluju na njezino Naime, sadržaj vode u tijelu životinje je konstantan za svaku dob. potrebe rastu s porastom vode. Koliko vode životinja gubi putem izluu proizvodu, izdahu, znoju, toliko životinja treba popiti vode. Minimalna potrebna vode je ona koja vode, proizvodnju mlijeka i stvaranje novog tkiva.
Dnevne potrebe
Dnevno potrebne vode ovise o težini životinje, sadržaju suhe tvari u hrani, temperaturi okoline i unosu natrija. Voda da se održava temperatura unutrašnjosti tijela gotovo stalnom ±0,6 °C. U potrebne vode moraju se razlikovati potrebe od unosa vode.
Životinje uvijek više popiju nego što trebaju i dosta vode se razlijeva. Samo po sebi još nije dovoljno ako imamo vodu na pašnjaku. Treba imati i dovoljno mjesta na pojilištu tako da životinje ne budu žedne kada je Krave u laktaciji moraju imati na raspolaganju dovoljnu vode (4-5 litara za svaku litru mlijeka), dnevno 60 litara vode, krave dojilje (sustav krava - tele) 45 litara, junice 35 litara, ovce 5 litara i janjad 2 litre. Zbog manje paše u ljetnom razdoblju životinjama moramo osigurati više vode. Lakše je zapamtiti podatak da na svakih 100 kilograma ukupne žive mase stoke na pašnjaku treba dnevno osigurati 1O litara vode. Kada je paša mlada i mokra od kiše, toliko vode životinje popiti jer namire pašom. Ipak, ljeti i za i pri manje paši povese potreba za vodom i napajanjem i za to vrijeme mora biti osigurana opskrba vodom na pašnjaku.
Pojilicekoje upotrebljavamoza opskrbuživotinja vodomu staji nisu dobra rješenjaza pašnjake jer napajanjeide presporo
Pojilište mora biti tako da životinje za opskrbu vodom ne utroše previše vremena i prekinu dnevno trajanje paše koje se ne smije smanjiti.
Opskrbavodom
Sustav opskrbe vodom na pašnjaku mora biti prvenstveno izvediv, prilagodljiv i premjestiv. Razvodne cijevi postavljaju se ispod ograde, da ih prekriju trava i Na razvodnu cijev prikorito preko savitljive cijevi (PVC, guma), da ga možemo jednostavno premještati po pregonu ili iz jednog u drugi pregon. U trgovinama je kupiti cijevi za zalijevanje vrtova i pranje automobila s koji imaju ventile. Sve te stvari možemo upotrijebiti na pašnjaku. U svakom pregonu životinje moraju biti opskrbljene vodom, a ako je korito za napajanje napravljena tako da ga možemo premještati, tada možemo imati manji broj korita nego pregona. Ako
izabrani izvor opskrbe vodom na pašnjaku u ljetno vrijeme nije pouzdan, treba imati osiguran dodatni izvor. Za razdoblje kada ponestane vode iz glavnog izvora, moramo imati pripremljenu rezervu u obliku pokretne cisterne, na koju biti korito preko cijevi kao i na razvodnu cijev. Ako krenemo tražiti rješenje kad nestane vode na pašnjaku, tada životinje zasigurno postati žedne. Zbog toga biti manje namuzena mlijeka i životinje imati manje priraste, ali ne zato što je krma zbog suše manje kvalitete, zato što nisu dovoljno opskrbljene vodom.
Za krave udaljenost iz najudaljenijeg dijela pregona treba biti manja od 80 metara do korita. U tom krave idu po potrebi do pojilišta. Kada svaka životinja posebno ožedni, priušti si nekoliko gutljaja vode dok ostale krave nastavljaju nesmetana pasti. Ako je pojilište udaljeno više od 80
Ml/ekarski list 08/2009.
metara, tada idu na pojilište kao skupina. Ako ožedni koja od starijih životinja ili stada, s njom na pojilište ide cijelo stado kao skupina. Korito je premalo da bi istovremeno pile sve životinje pa najprije piju starije životinje, po strani da na red. na pašu se stado kao skupina, i to prije nego se grla uspiju dovoljno napiti. Za krave dojilje i ovce pojilište može biti udaljeno i do 200 metara. Ako je pojilište jako udaljeno tada se stado nakon pijenja ne tamo gdje je dobra paša. Radije kod pojilišta stada blizu korita), da idu na mužnju ili da
Na tom mjestu zemlja postane previše zgažena za normalan rast tratine i prekomjerno gnojena
životinja. Odnošenje zemlje i hranjiva putem vjetra i kiše te širenje neželjenih vrsta biljaka posljedica je nepravilno pojilišta. Korito moramo više puta premjestiti, da tratine i postignemo ravnomjernije gnojenje balegom i urinom po cijelom pašnjaku.
Pojilice koje upotrebljavamo za opskrbu životinja vodom u staji nisu dobra rješenja za pašnjake. Iz pojilica napajanje ide presporo, jer pije samo jedna životinja odjednom a ožedne približno sve odjednom. Osnovni zahtjev pri pojilišta na pašnjaku glasi - najmanje 10%ukupnog broja životinja u stadu niora imati istovremenog napajanja. To vrijedi kada se muzne krave nakon mužnje
na pašnjak. Ako tada nemaju da se dobro napiju vode, manje i pasti. Svakako, kada muzne krave u pregon tamo ih mora puno korito vode. Velike, okrugle kade najbolje su primjerena korita za goveda. do 1500 litara vode u tom koritu predstavlja rezervu i približno istu temperaturu vode pri razlikama u temperaturi zraka dana i
Napajanje neposredno iz potoka, jezera ili bunara nije najbolje rješenje. Sve vodne površine moraju biti odvojene od pašnjaka, voda mora preko cijevi biti provedena do korita i iz njega neka životinje piju. Takav je bolji zbog zdravlja životinja i vodotokova. Uspješniji
Pirika
Piše: Dr. se. Darko Uher
Drugi nazivi za piriku su pir, pirak, pirnika, pirovina, puzava pirika, zubaca. Pirevina ili pirika (slika 1) je trajna, višegodišnja biljka iz porodice trava visine 50-150 cm.
Podanak pirike je bjelkast a završava kao šiljak te lako prodire u dubinu tla i do 20 cm. Plojka je plosnata, na licu hrapava a na vrhu zašiljena. Rukavac je dlakav a ogrljak kratak, ravno odrezani fino nazubljen. Uške su uske i zašiljene. Klas (slika 2) je sastavljen od 7 do 36 sa po 3-5 cvjetova. su širokom stranom okrenuti prema vretenu. Pljeve su duge 9-11 mm, sa 3-5 žila. Obuvenci su bez osja, zašiljeni, dugi 8-11 mm. Plod je pšeno, dugo 4-5 mm, dlakavo i priraslo za pljevice. Pšena kliju od ranog do jeseni, iz dubine tla od oko 5 cm. Biljka proizvede 300-1000 pšena po biljci ili oko 50 pšena po klasu godišnje. Masa 1000 pšenaje 3-4 g.
Raste na vlažnim livadama,u jarcima, uz vode, na prisojnimbrežuljcimai stijenama.
Predstavljadobru krmu za muzne krave
Osim sjemenom razmnožava se i vegetativnim organima, rizomima (slika 3). Tijekom tople jeseni masa rizoma do zime se Tijekom zime pirika se sporo ili nikako ne razvija. nešto kasnije u Maksimum razvoja postiže žetve, odnosno kad kultura odbaci list. Podanci pirike sadržavaju vrijedne tvarimasti, organske kiseline, vitamine, ulja. Prosušeni i samljeveni daju brašno za pripravljanje peciva, kaša i Svježi podanci dodaju se juhama ili mesnim jelima. Prženi podanci pirike mogu nadomjestiti kavu. Jela s pirikom su ukusna, a imaju i ljekoviti - u krv, koriste se kod bolesti mjehura, živce i prsne tegobe. Pirika je dobra krma. Raste na vlažnim livadama, u jarcima, uz vode, na prisojnim brežuljcima i stijenama. Pelud pirike uzrokuje
Slika 1: Pirika (AgropyronrepensL.)
Slika 2: Klas pirike
Slika 3: Rizompirike
Utjecaj stajskog gnoja na okoliš
Stajskignoj je fiziološkinusproduktanimalne proizvodnjei oduvijekje služio u ratarstvukao organskognojivo,za prihranjivanjeratarskihkultura
Piše: Dr. se. Kristina
Srazvitkom tehnologija primijenjali su se i uzgoja životinja. U prom ij enj en om držanja i smještaja pojedinih vrsta životinja pitanja otpadne fekalne tvari traže rješenja glede odlaganja, zbrinjavanja i prikladne distribucije. Ekstenzivni nije stajskoga gnoja, a i proizvedene potroše se za gnojidbu ratarskih kultura. Osim toga, treba istaknuti da je i taj držanja životinja rijetka pojava, posebice u razvijenijim zemljama u kojima se inzistira na pitanjima okoliša animalnom fekalnom tvari.
Intenzivna tehnologija držanja velikog broja životinja na prostoru, u umjetno stvorenom okružju, bez uporabe stelje, na rešetkastom podu, proizvodi veliku gnoja. To je takozvani gnoj koji za razliku od stajskoga gnoja zahtijeva postupke uklanjanja, odlaganja i zbrinjavanja. Pravilno odlaganje (hrpe, lagune, cisterne, separatori) jedan je od preduvjeta njegova kvalitetnog iskorištavanja u fertilizaciji obradivih površina. Velika kognoja u intenzivnom stvu, zbog svog sastava i razgradnih produkata, potencijalnu epidemiološku, higijensku i ekološku opasnost neposrednom okružju takvih objekata.
Osnovne
stajskoga gnoja
Prema vrsti životinja u eksploataciji, razlikujemo stajski gnoj goveda, svinja i peradi. fecesa ovisi o vrsti životinja i vrsti gnoja. Ako je smještaj na punom podu uz obilje stelje, nastaje kruti gnoj. To je smjesa fecesa, urina i stelje te sadržava 15-30% suhe tvari. Pohranjuje se u odvojene prostore, dna, koji zadržavaju sadržaj a imaju krov koji te se skuplja u hrpe. Kruti gnoj može se dobiti i separacijom gnoja koji nastaje kad se životinje drže na rešetkastom podu. gnoj je smjesa fecesa, urina i otpadne (tehnološke) vode. U toj smjesi nalaze se još i rasuta hrana i sekret životinja. Postotak suhe tvari u takvu gnoju je 3-12. Prikuplja se u natkrivene sustave,. podzemne tankove ili u prihvatne jame. gnoj (tehnološka ili prelivena voda) nastaje ispiranjem povrsma kišnicom ili pranjem prostorija (staje, muzilišta i sl.).
Sastav takva gnoja ovisi o izvorima i a postotak suhe tvari varira u širokim granicama (O,10,3%).
Sastav hranjivih tvari u gnoju (dušik, fosfor, kalij, kalcij) varira ovisno o vrstama životinja i njihovoj hranidbi. Gnoj goveda bogat je kalijem, u tovnih bikova sadržava više fosfora i manje kalija, a gnoj svinja i peradi sadržava više dušika i fosfora a manje kalija. Dušik je u u organskom obliku, 50% u kao urea te 50% u fecesu kao proteinski dušik. Organski dušik usjevi ne mogu iskoristiti, ali se on u procesima mineralizacije i amonifikacije prevodi u anorganski koji je iskoristiv. anorganskog dušika je u obliku amonijevog iona NH4 + koji procesom nitrifikacije prelazi u nitrate (N0 3l Isto tako, hranjivih sastojaka ovisi o držanja životinja (otvoreni ili zatvoreni tip objekta). Dušika, fosfora i kalija je puno više pri zatvorenom tipu držanja jer kod otvorenog držanja, zbog isparavanja i ispiranja, njihovi spojevi odlaze
Tablica 1: fecesa (u kg) koju vrsteživotinja (Asaj, ·I992.iMordenti i Piva, 1992.iNicholson, 1994.).
Vrsta i kategorija
Prema raznim autorima (kg) životinia
Stajski gnoj - u poljodjelstvuizvor hranjivih sastojaka, ali i potencijalni izvor vode, tla i atmosfere.Pripazimo kako gospodarimonjime!I I
u atmosferu ili u tlo. Kalcija, magnezija i ostalih (natrij, željezo, mangan, cink, bakar) više je pri otvorenom držanja.
Kruti gnoj je s epizootiološkog stajališta manje jer pri pohrani (hrpe), podliježe prirodnoj biokemijskoj dezinfekciji. U gnoju se razvijaju procesi, kojima termofilni mikroorganizmi podignu temperaturu u masi (50-60 0 C), i promijene pH, što pogoduje brzom uništavanju patogenih mikroorganizama. U gnoju nema takvih procesa jer on poprima temperaturu okoliša i u njemu je preživljavanje mikroorganizama dugotrajno. Stoga je s epizootiološkog stajališta gnoj opasniji.
Postupanje s gnojem i njegovo iskorištavanje Da bi gnoj bio upotrebljiv u fertilizaciji površina a istovre-
M(jekarski list 08/2004.
meno za okoliš neopasan supstrat, se postupcima:
• homogenizacijom (egalizacijom) - miješanjem se stvaranje kore,
• sedimentacijom - suspendirane se separiraju iz gnoja gravitacijskim taloženjem u sedimentacijskim tankovima,
• separacijom - odvajanje krutog dijela od faze.
2.kemijski
• koagulacijom,
• tlotacijom - uz kemikalija.
3. biološki:
• aerobnom razgradnjom (aeracijom) - u oksidacijskim lagunama gdje se pod utjecajem meteoroloških prilika gnoj aerira ili u aerobnim lagunama gdje se proces može kontrolirati - se primjenjuje
kod gnoja koji se mora najprije separirati te se u njega upuhuje zrak koji sadržava otopljeni kisik,
• anaerobnom razgradnjom (u lagunama ili tankovima) kod gnoja koji sadržava 6-8 % suhe tvari; kruti dio tako razgragnoja služi kao zamjena za treset.
Gnoj se u može iskorištavati na nekoliko
• fertilizacijom poljodjelskih površina,
• kompostiranjem radi proizvodnje organskih gnojiva (aerobnim
• proizvodnjom bioplina (anaerobna s ostatkom mulja),
• ponovnom uporabom u hranidbi stoke.
' ' Fertilizacija poljodjelskih površina najbolji je iskorištavanja gnoja ali se mora provoditi u skladu sa zahtjevima usjeva i okoliša (ne u svako vrijeme i ne u
Kompostiranje je aerobna termofilna razgradnja organske mase neiskorištenih ostataka s njezinim preoblikovanjem u stabilni humus. U tom procesu iz stajskoga gnoja nastaje proizvod lišen neugodnog mirisa i izvor organske tvari za biljke.
Fekalna animalna tvar može se iskoristiti i kao hrana za stoku jer se pokazalo da je feces jedne vrste životinja koristan pritom na veliku neiskorištene hranjive tvari) za drugu vrstu. Tako se svinjskim izmetom mogu hraniti ribe, fecesom peradi, a svinje fecesom teladi.
Nedostaci iskorištavanja stajskoga gnoja
Stajski gnoj se oduvijek iskorištava u poljodjelstvu kao
dodatno hranilište zbog stanovite hranjivih sastojaka. Gotovo 40% organske tvari te 80% ukupno hranjivih tvari koje sadržava hrana se kao gnoj. potrebe za gnojem su problem nastaje kad je akumulacija gnoja u vezi s koncentracijom farmi. Farme za uzgoj životinja su tako da na što manjem prostoru bude što više životinja, zadovoljiti njihove prirodne potrebe, kako bi one uz dobru hranidbu izrazile svoj genetski i reprodukcijski potencijal. raznim smještajnim rješenjima javljaju se uklanjanja neugodnih mirisa, plinova i velike fekalne tvari koja nastaje u takvim uvjetima držanja. Stoga se intenzivno smatra potencijalnim izvorom okoliša (vode, tla, atmosfere) bilo izravno iz objekata ili polucijom iz mjesta pohrane gnoja (bazeni, lagune).
Dušikovi spojevi (nitriti i natrati) i fosfati slabo se adsorbiraju, brzo prodiru u dublje slojeve pa i do podzemnih voda, koje tako postaju neupotrebljive kao potencijalni izvori vode za i napajanje. Oko 9% svih incidenata vode uzrokovano je gnojem, a 31% tih smatra se vrlo jakim. Pod utjecajem oborina ispiru se gnojene površine, posebice na ocjednim terenima i tlima sa slabom infiltracijskom U neglinenih tala je bunarske vode nitritima, a su i nalazi sadržaja nitrata u plitkim bunarima. otpadnih voda u otvorene vodotoke narušava i degradira ekosustav. Jedna je od pojava takva masovni pomor ribe i ostale faune zbog djelovanja amonijaka i sumporovodika, kao i zbog raspadanja organskih tvari pod utjecajem
mikroorganizama, što uzrokuje potrošnju kisika u vodi. Pokazatelj kojim se kisika a neposredno i organske tvari jest BPI<s (biokemijska potrošnja kisika u pet dana). Aeracijom gnoja sadržaj dušika smanjuje se 30%, ali se amonijaka, od prijeti opasnost, jer je NH/ topljiv u vodi. Neizostavna je i opasnost koja nastaje od velike lijekova koji se u intenzivnom uzgoju daju sustavno i trajno. lijekovi akumuliraju se u gnoju gdje inhibiraju njegovo mikrobiološko razlaganje. U gnoju rasutom po tlu, endoparazitici i antibiotici mogu štetno djelovati na korisnu faunu. Upotreba netretiranoga i gnoja može uzrokovati i širenje zoonoza te protozoarnih i helmintskih parazitoza kod ljudi i životinja, pogotovo onih koji su u blizini tretiranih površina.
' '
može nastati zbog plinova, neugodnih mirisa, spojeva iz gnoja, mikroorganizama, parazita i drugog.
Plinovita nepoželjna su zbog svog vonja i štetnosti po zdravlje životinja. nastaju ugljikov amonijak, dušikov oksid i metan, a iz fekalne tvari, aerobnom i anaerobnom razgradnjom nastaju amonijak, dušikov oksid, dušikov dioksid i drugi. Razina amonijaka u stajskom zraku viša od 50 ppm može uzrokovati dišne afekcije. Prema novijoj literaturi, koncentracija amonijaka od 20 ppm predstavlja donju granicu štetnosti po zdravlje. Amonijak i atmosferu dospjevši u zrak iz staja, s mjesta pohrane te nakon aplikacije gnoja na tlo ako nije provedeno zatrpavanje.
Sastav gnoja ovisi o izvorima i razrjedenju,a postotak suhe tvari varira u širokimgranicama od 01 1-0,3%
Spremanje silaže kukuruza
Udio silaže u obroku izvanredno je važan jer uz dodatak malih sijena kravama može osigurati velike energije u obliku koji u potpunosti zadovoljava zdravstvene zahtjeve njihova organizma
Piše: Josip Haluška, dipl. ing.
Uh_ra~idbi krava
silaza kukuruza Jedno je od najvažnijih krmiva. To mjesto zauzima zbog svoga dijetetskog djelovanja, visoke koncentracije energije po kilogramu suhe supstancije i razmjerno niske cijene jedne hranidbene jedinice. lako krave vrlo rado jedu silažu, ona ne može predstavljati jedinu voluminoznu krmu u obrocima visoko proizvodnih grla. udio silaže u obroku izvanredno je važan jer uz dodatak malih sijena kravama može osigurati velike energije u obliku koji u potpunosti zadovoljava zdravstvene zahtjeve njihova organizma. U 1 kg kvalitetne silaže sa 33% suhe tvari može biti od 0,28 do 0,36 h.j ., što da 1 kg suhe tvari tog krmiva sadržava od 0,84 do 1,08 hranidbenih jedinica (h.j.) važan koji je uvjetovao širenje kukuruzne silaže cijena je jedne krmne jedinice u silaži. Prema podacima iz tablice 1, maksimalna je suhe tvari u
stadiju zrelosti, ali je od nje djelotvorno iskoristiti samo 60% (klip), jer 40% predstavlja kukuruzinac niske hranidbene vrijednosti. U navedenom su u prosjeku bila proizvedena 8744 kg suhe tvari kukuruznog klipa, odnosno oko 9936 kg klipa koji sadržava oko 11 900 h.j.Ako se proizvodnji silaže pristupa u stadiju kada je kao krmu iskoristiti cjelokupnu biljku (voštana zrioba), tada je kvalitetne energije koja se proizvodi po ha znatno i iznosi oko 13 500 h.j., ili oko 14%više nego ako iskorištavamo klip.
Ako usporedimo vrijednost proizvedenog zrna s masom upotrijebljenom za silažu kukuruza, u prvom dobije se oko 7700 kg kukuruznog zrna koje sadržava 10 500 h.j. Proizvodnjom silaže, dakle, stvorili smo gotovo 30% neto energije više nego proizvodnjom kukuruznog zrna. Proizvodnja silaže je upotrebom sorata kukuruza koji se upotrebljavaju za proizvodnju komercijalnog kukuruza.
Tablica 1: proizvedenesuhe tvari u kukuruzu i odnosi vegetativnih dijelova
Opis Jedinica stadij Voštani stadij Zreli stadij
Zelena masa kg/lia 47 080 44 840 33 630
Suha tvar % 19 30 43
Suha tvar kg/ha 8945 13 452 14 573
Stabliika i % suhe tvari 61 43 40
Klip % suhe tvari 39 57 60 M(jekarski Nst 08/2009.
Proizvodnjasuhe tvari
Svaka sorta kukuruza pogodna za visoku proizvodnju zrna kukuruza istovremeno je pogodna i za proizvodnju silaže. Iz podataka o odnosu stabljike i prema klipu, prvih (stabljike i manja je nego što bi bila pogodna za kukuruz koji se upotrebljava u proizvodnji silaže. Kod visoko proizvodnih sorata za silažu odnos stabljika+ list: klip u stadiju pogodnom za siliranjeje 50: 50. Kod istog prinosa kukuruznog klipa kao u navedenim podacima pri odnosu list + stabljika : klip imali bismo proizvodnju od 15 340 kg suhe tvari, odnosno 1990 h.j. više nego u navedenom
Kada bismo imali sortu s istom masom klipa kao ona u navedenom ali masu stabljike i kod branja za siliranje, bruto prihod po ha proizvedene mase za siliranje bio bi Jasno je da je izboru sorata kukuruza potrebno posvetiti pažnju, jer on znatno na ekonomske efekte proizvodnje silaže. Navedeni podaci komplementarnosti proizvodnje mlijeka i biljne proizvodnje. Proces siliranja
Pretvaranje zelene mase cjelokupne stabljike kukuruza za silažu u krmu koju spremiti stoci može dovesti u pitanje dobitak na toj kulturi, odnosno da mogu proizvesti gubitak. S obzirom na to treba se
osvrnuti na sam proces siliranja, spremanja i silaže. Silaža mora biti ispravno spremljena. To pravodobno i provesti žetvu kukuruzne mase proizvedene za silažu i osigurati njezino uspješno spremanje i
U tu svrhu treba:
• Efikasno i brzo pobrati kukuruz. Problem žetve silažnog kukuruza problem vremena i problem tehnike. Problem vremena je tempom sazrijevanja kukuruza i vremenom unutar kojega se napuniti silos. U pravilu silos mora biti pun za 2 do 3 dana.
• Osigurati neprekidnu i preciznu organizaciju transporta. Masa mora biti transportirana i odmah sabijena u silosu.
• Da bi se silaža dobro konzervirala, zelena isjeckana masa mora se dobro sabijati.
• Silosi moraju osigurati maksimalno zadržavanje proizvedene hranjive mase, što se postiže tehnikom spremanja krme, zatvaranja silosa i kvalitetom silosa.
Kod neracionalnog i neispravnog rada gubici su veliki. Uzroci gubitaka krmne mase u silosu odnose se na previranje, silažni sok, truljenje i disanje. Gubici suhe tvari kod kratkog punjenja se od 1 do 10%a kod produženog punjenja od 5 do 25%, što ovisi o postotku suhe tvari ulaznog materijala i tipu silosa. Kod brzog punjenja silosa, ispravnog rada i transporta svježe mase sa 33% suhe tvari silirane u višim provoznim silosima s nepropusnim pokrivanjem gubi se od 12 do 13%suhe tvari. Kod istog ulaznog materijala ali s propusnim pokrovom silosa gubi se oko 24%. Kod plitkog silosa gubici su 2 i 5% a oko 4% od produženog punjenja silosa.
Ekonomski pokazatelji Navedeni podaci o stvarnim gubicima suhe tvari proizvedene
mase raspoložive na njivi pružaju nam sve ekonomske valorizacije pojedinih koji izazivaju gubitke suhe tvari. Iz svega izloženogjasno proizlazi daje silaža kukuruza ekonomski i proizvodno izvanredno važna· kultura. Njezin financijski efekt ovisi o visini prinosa, sustavima i racionalnosti spremanja i te izboru pogodnih sorti kukuruza.
' '
Proiz~od~njo1?1~uk~r~zne silaze I nJezm1m korištenjem u govedarskoj proizvodnji gospodarstvo može svoj prihod tri do puta.
lako je h.j. iz kukuruzne silaže skuplja (0,73), vrijednost proizvodnje je u korist silaže (37%), a isto tako ukupna energija hrane u h.j. je 14,5%.Korištenjem silaže u hranidbi krava gospodarstvo je nekoliko puta ukupan prihod kroz proizvodnju mlijeka (tablica 3).
Na ovaj gospodarstvo je prihod sa 5.600,00 na 36.450,00 kn po ha (36.450 - 5.600 = 30.850 kn). Istovremeno proizvelo je 12 150 litara mlijeka po ha. Prema tome, dohodak u proizvodnji silaže definiran je razlike prihoda kukuruznog
Tablica2: Primjerproizvodnjekukuruzne silaže po jednom ha (u 2008. godini)
Površina pod kukuruznom silažom 1,0 ha
Proizvodnja zelene mase
Gubici na siliranju -10%
Proizvodnja silaže
45 000 kg/ha
4500 kg/ha
40 500 kg/ha
Cijena 1 kg zelene mase 0,20kn
Ciiena 1 kg silaže 0,22 kn
Cijena 1 h.j. * iz silaže 0,73 kn
* hranidbena jedinica
Pravilnozatvoren silos
Tablica 3: Ekonomski pokazatelji proizvodnjesilaže
Opis
Prinos Cijena Ukupna H.j.* Ukupno ha Vrijednost, kg/ha l
kn u 1 kg H.j.,kg Kukuruzno
zrno
* hranidbenajedinica
Tablica 4: ukupnog prihoda kukuruzne silaže kroz proizvodnju mlijeka
Ukupno H.j. Prosj. u trošak iz silaže kg H.j. * za I litru Proizvodnja 12 150 1,0 mliieka
* hranidbena;ed1mca
zrna i kukuruzne silaže i s druge strane upotrebom silaže u proizvodnji mlijeka, gdje je navedeno gospodarstvo vrijednost proizvodnje pet puta. Proizvodnja silaže na takav
nje dohotka ratarstva i pa je primjer komplementarnosti ovih dviju proizvodnji.
i ' ' Siliranjem visoko vlaž: nog kukuruza omoguse brzo i efikasno spremanje žetve kukuruza u dijelu koji se upotrijebiti za hranidbu krava i goveda u tovu.
Siliranje visoko vlažnog kukuruza uspješno je ako je sadržaj vlage 30 i 40%. Da bi se smanjili gubici siliranje visoko vlažnog kukuruza vrši se u nepropusnim silosima. U prvom redu zato što su zrna kukuruza a i ostalih žita siromašna
Sadržaj u suhoj tvari jedan je od osnovnih elemenata bitnih za uspjeh siliranja. S obzirom na to da je sadržaj u kukuruznom zrnu i klipu nizak, proces siliranja vrlo sporo.Tome pridonosi i loš odnos sirovih proteina prema
Ukupno litara PC I litre Ukupna mlijeka mlijeka kn vrijednost
12 150 3,0 36 450
Materija se dobro silira kada je u njoj više nego sirovih proteina, a loše kada je manje. Negativan utjecaj visokog sadržaja sirovih proteina u odnosu na proizlazi iz djelovanja proteina, odnosno hidroliziranih proteina koji djeluju kao puferi i otežavaju fermentaciju.To je od vrlo velikog za stabilnu silažu iako je pH-vrijednost za siliranje
visoko vlažnog kukuruza razmjerno visoka. Do istog dolazimo ako procjenjujemo siliranja v.v.k. sa stanovišta odnosa minimuma i stvarnog sadržaja se minimum 20 i 30 g, a stvarni je sadržaj u kukuruzu gotovo istovjetan tom minimumu. Za dobro siliranje odnos bi morao biti 1 :5. Navedeni postavljaju zahtjev da za uspješno siliranje v.v.k. zrak mora biti potpuno
Ako se silira materijal u prohodnim silosima ili u silotornjevima, strane moraju biti obložene polivinilskim folijama a vrh zatvoren. Osobito je to važno ako se silira neprekrupljeno zrno koje na iskorištavanje v.v.k. Goveda iskorištavaju prekrupljeni v.v.k. 60% bolje od neprekrupljenog. Za uspjeh siliranja pogodnija je prekrupa.
Prilikom meljave kukuruza i punjenje silosa treba dodavati inokulant koji ubrzati proces konzerviranja je to propionska
Skidanje kukuruza za silažu
Imaju li antibiotici alternativu?
Piše: Dr. se. Nevijo Zdolec
Antibiotici se deko:i~te u uzgoJ1ma z1votmJa u terapijske i preventivne svrhe radi kontrole bakterijskih bolesti. Osim toga pojedine vrste antibiotika davane su životinjama hranom u manjim neterapijskim dozama s ciljem poboljšanja produktivnosti i prirasta. danas se nastoje zamjenska rješenja, prvenstveno zbog pojave otpornosti bakterija prema antibioticima. Smanjenje opsega primjene antibiotika moje jedino ukoliko su dostupni neki alternativni antimikrobni postupci i tvari, od kojih možemo izdvojiti imunizaciju (cijepljenje), modifikaciju hranidbe, sanitaciju, dodatke hrani i bakterije.
Probiotici
Probiotici danas iz svake televizijske reklame, a se njihov blagotvoran na organizam (modifikacija i ravnoteža crijevne mikroflore u korist tzv. dobrih bakterija). U uzgoju životinja su primjenjivane brojne bakterije radi uvida u njihov preventivni potencijal spram nekih štetnih bakterija - bolesti životinja. Jedan od antimikrobnog djelovanja probiotika prema patogenim bakterijama jest sinteza bakteriocina; antimikrobnih
Mljekarski li-st 08/2009.
tvari proteinske strukture koji se od antibiotika razlikuju u bitnih svojstava (Tablica 1).
U odnosu na neke antibiotike, bakteriocina razmjerno je užeg spektra djelovanja, odnosno inhibira samo manji broj štetnih bakterija. Bakterije kiseline, kao najvažnije bakterije, sintetiziraju bateriocine koji djeluju samo na srodne grampozitivne bakterije, dok na gram-negativne (npr. Salmonel/a, Campylobacter, Escherichiaco/i) ne djeluju zbog strukture njihova zida. Primjena bakteriocina kao samostalnih antimikrobnih tvari nije zaživjela u praksi zaštite zdravlja životinja, se oni posredno unose preko bakterija koje ih sintetiziraju u crijevu životinja.
Svrha je primjene bakterija koje sintetiziraju bakteriocine stimuliranje produktivnosti životinja. Ipak, zbog
Posljednjihgodina kontrolamastitisa zasnivase na primjeniveterinarskih preparata (primarno antibiotika), zbog pojave otpornosti bakterija te zabrinutosti zbog ostatakaantibiotikau mlijeku,danas je kontrolamastitisa sve više usmjerena na neantibiotsku preventivui alternativne (homeopatija)
Tablica 1: Prikaz razlika bakteriocinai antibiotika
Cimbenik
Bakteriocini
Primiena u hrani
Antibiotici
Sinteza ribosomalna sekundarni metaboliti
Aktivnost uzak spektar varijabilan spektar Otpornost da ne stanice
Mehanizmi rezistencije ili prilagodba sastava genetske promjene torelancije ciljane stanice membrane
Ciljno mjesto
membrana- membrana ili stvaranje pora materiial ne da
bakteriocina i uskog spektra djelovanja upitno je mogu li ikad antibiotika u poboljšanju prirasta životinja (promotori rasta). Poznato je da su iz buraga goveda izolirane bakterije s izraženom sinteze bakteriocina, pa su i korištene radi uravnoteženja mikrobne populacije u buragu. Daleko najvažnija uloga primjene bakteriocina životinjama preko probiotika svakako je u strategiji sigurnosti hrane koja u primarnoj proizvodnji, se smanjuje prisutnost patogenih bakterija koje se hranom životinjskog podrijetla (mlijeko, meso itd.) prenose na ljude. Bakterije koje stvaraju bakteriocine mogu se na jednostavan davati životinjama primiješane u krutoj hrani ili vodi za
Bakteriocini se mogu svrstati u 4 skupine: I. )antibiotici, li. kratki termostabilni peptidi, Ili. i IV. termolabiln i proteini i proteinski kompleksi. Lantibiotici su kratki, termostabilni bakteriocini neoaminokiselinskog sastava (aminokiseline lantionin, metillantionin). Najpoznatiji i predstavnik te skupine je nizin,jedini bakteriocin registriran kao aditiv u prehrambenoj industriji u više od 50 zemalja. Sintetizira ga Lactococcus /actis subsp. /actis i inhibira širok spektar gram-pozitivnih
bakterija, poput L. monocytogenes, Clostridiumspp. i Bacil/usspp. lako nizin ima široku primjenu, eksperimentalnu i komercijalnu, u proizvodnji hrane za ljude, životinjama se daje tek u rijetkim Primjerice, sastavni je dio preparata za tretiranje vimena i sisa radi smanjenja bakterijskog a osobito je važan za smanjenje broja bakterije Staphylococcus aureus, jednog od upale vimena.
Mastitis i antibiotici Posljednjih godina kontrola mastitisa zasniva se na primjeni veterinarskih preparata (primarno antibiotika), zbog pojave otpornosti bakterija te zabrinutosti zbog ostataka antibiotika u mlijeku, danas je kontrola mastitisa sve više usmjerena na neantibiotsku preventivu i alternativne (homeopatija). Posebno je to u skladu s organskog uzgoja, odnosno organske proizvodnje mlijeka.
Cilj tretiranja mastitisa je izljeinficiranog (dijela) vimena. No, se može promatrati na više Ekonomski, za farmera je cilj takvo zdravstveno stanje vimena koje osigurati mlijeka u okviru propisanih standarda. S druge strane,
vezano uz primjenu antibiotika izostanak patogene bakterije u mlijeku, prestanak vidljivih znakova upale, normalnu sekreciju mlijeka i prihvatljiv broj somatskih stanica. lako je potpuno iskljuantibiotika iz primjene cilj organske proizvodnje mlijeka,jasno je da se to ne može ostvariti u kratkom razdoblju. Stoga se prepopostupno smanjivanje primjene i svrishodnija odnosno ciljana upotreba antibiotika a ne potpuna zabrana. Restriktivnija uporaba antibiotika može situacije poput:
• terapije u zasušivanju nakon potvrde infekcije mikrobiološkim testovima
• tretiranje primarnih infekcija u krava s poznatom osjetljina antibiotik
• antibioticima kada alternativne terapije ne uspiju. Terapija antibioticima mora smanjiti broj u vimenu i time poboljšati imunosnog sustava muzare u borbi s infekcijom, pa se može da uspješna terapija završava njem mastitisa. Ipak, neki antibiotici mogu i nepovoljno djelovati na imunosni odgovor pri infekciji vimena.
proširite svoj fond s visokokvalitetnim steonim junicama to odmah
Kako mastitisa mogu biti mikroorganizmi (ne samo bakterije), antibiotike treba propisivati samo kada je laboratorijski Osim potvrde potrebno je istražiti njegov profil osjetljivosti prema antibioticima i doze.
' ' antibiotika bit smanjena ako se ne primjenjuje dovoljno dugo i u dovoljnim dozama što dovesti do trajne infekcije, ponovnih infekcija i pojave otpornosti bakterija prema antibioticima.
Za patogenih bakterija mastitisa propisuje se jednodnevna aplikacija tijekom 3 do 5 dana. No, smatra se da se bolji rezultati postižu što duljim trajanjem terapije. Podaci govore da se u vidljivih oblika mastitisa bazirano na procjeni izostanka znakova upale od 50 do 90%, dok je to na osnovi bakterioloških testova svega 20 do 70%. trenutno prisutnih antibiotskih preparata vidljiva su i iz da se potpuno mastitisa uzrokovanog bakterijom S. aureuspostiže tek u 10%
U mastitisa treba uzeti u obzir i dobrobiti životinja. To da ukoliko veterinar i farmer nisu upoznati s neantibiotske terapije, se odmah aplicirati antibiotik širokog spektra jer svako može ozbiljno ugroziti muzaru. Takav pristup ipak treba koristiti samo u precizne dijagnoze jer i sama aplikacija antibiotika može još više pogoršati zdravstveno stanje. Primjerice, kod mastitisa uzrokovanog E. colimože se razviti i toksemija, jer se toksina otpuštaju u tkivo iz bakterijskih stanica koje propadaju
ili sintetiziraju toksine zbog provokacije antibioticima. Nadalje, nužan je oprez i u mastitisa koji uzrokuju gljivice, pa aplikacija antibiotika u tom biti kontraindicirana. Podsjetimo da antibiotici vrijeme nakon prestanka terapije zaostaju u životinjskim tkivima i proizvodima. Proizvodi životinjskog podrijetla tijekom tog vremena, koje nazivamo karencija, zdravstveno su neispravni i time neupotrebljivi za ljudsku prehranu zbog štetnog djelovanja ostataka antibiotika na zdra~lje (npr. preosjetljivost) te pojave otpornosti bakterija na primijenjeni antibiotik.
. ' ' Zbog V zvaštite zdravlja : potrosaca, mora se poštivati vrijeme karencije, tj. vrijeme od zadnje primjene lijeka pa do klanja (meso) odnosno dopuštene konzumacije namirnica (mlijeko,jaja, med, riba).
Osim toga, takvo mlijeko ne smije se davati ni drugim životinjama ga treba neškodljivo ukloniti. Osim djelovanja na ljude, antibiotici imaju i druga nepoželjna svojstva. Tako njihova prisutnost u svježem mlijeku može velike gubitke industriji, jer uništavaju mikroorganizme koji sudjeluju u procesu fermentacije. Zabrinjaje i da antibiotici mogu ostati stabilni pri temperaturama pasterizacije, pa toplinska obrada svježeg mlijeka nije dovoljno njihova uklanjanja iz mlijeka.
Umjesto antibiotika
U i terapijske svrhe mogu se koristiti homeopatski pripravci koji se dobivaju iz prirodnih materijala i tvari (npr. iz biljaka, životinjskih tkiva i
sekreta, minerala i kemijskih tvari). Te tvari se vodom i primjenjuju per os, a za razliku od antibiotika ne predstavljaju rizik zaostajanja u tkivima i životinjskim proizvodima (rezidue). Homeopatske metode se u organskoj proizvodnji mlijeka, i dio su nekih programa kontrole mastitisa. Ipak, teško je procijeniti takva pristupa, no neki podaci govore o uspješnom djelovanju homeopatskih preparata kod akutnih mastitisa, za razliku od i oblika bolesti. Nozode su homeopatski pripravci dobiveni iz mikroorganizama ili tkiva i organa oboljelih životinja. U mastitisa u tom se smislu koriste pripravci dobiveni iz mlijeka krava, a se primjenjuju kod mastitisa te u prevenciji (kod zasušenja). Uz navedene preventive i mastitisa postoje još nekoliko neantibiotskih rješenja, primjerice imunomoduIatori, propolis, ekstrakti biljaka, biljni gelovi, lizosubtilin, antibakterijski proteini, lizozim i dr. U važnije sprjepojave mastitisa i posljeprimjene antibiotika spadaju pravilno dezinfekcijesisa kod mužnje. Dezinfekcijska sredstvo se sastoji od dviju komponenata; dezinficijensa sa širokim spektrom djelovanja prema patogenim mastitisa i sredstva za zaštitu kože sisa se adhezija (prianjanje) bakterija. Danas se smatra da dezinfekcija u sklopu robotske mužnje pridonosi smanjenju pojave mastitisa zbog standardnog postupka u odnosu na dezinfekciju primarno ovisi o ljudskom
Mljekarski list 0x/2009.
Svjetska privredno-ekonomska
kriza i njezin utjecaj
na poslovanje u proizvodnji mlijeka
U razvijenu svijetu, kada se problem tada se on nastoji riješiti i nema druge Nema suvremene tehnologije s neriješenim problemima, propustima u radu, neznanju i kojekakvim drugim rupama
Piše: Mr. se.
Tehnologija, tehnologija i samo tehnologija. Ni u jednoj fazi proizvodnje ne smije biti propusta. Svaki i najmanji propust znatno na cjelokupan proces proizvodnje. Znanje, tehnologija i tehnika danas diktiraju konkurentnost i profitabilnost u svakoj grani privrede pa tako i u Ali ne samo konkurentnost i profitabilnost nego i ono što je najvažnijeekonomski opstanak, opstanak u proizvodnji i opstanak na tržištu. Odavno me smeta nepoštivanje tehnologije, prema ide kako ide i radi što i to ispadaju važnije i mudrije. Ali konkretni problemi uvijek traže konkretnu konkretnu misao i ideju. Nažalost, oko konkretnih problema obilazi kao oko kaše i što je u širem krugu. Rješavanje bilo kojeg od problema sa sobom nosi i odgovornost. Odgovoran može biti samo onaj tko zna, tko i tko ispravno radi. Svaka kila ili litra više nosi svoju vrijednost, svoje troškove, svoju kvalitetu i zaradu. Ovo je jedno od vrlo važnih mjerila odgovornosti na
svim razinama, bilo one neposredno vezane za proizvodnju ili za kreiranje agrarne politike, poljoprivredno školovanje farmera ili rad udruge. Je li uvoz opravdan?
Vratimo se nakratko na jedan primjer u hrvatskom odnosno govedarstvu. Koliko smo u posljednjih 50 godina uvezli rasplodnih junica uzgojenih u uvjetima suvremene tehnologije za i veliku proizvodnju mlijeka? Koliko je danas veliko stado naših krava koje smo uzgojili sami od do sada svih uvezenih junica? Koliko još uvijek iz godine u godinu uvozimo novih junica? I koliko nas je sveto koštalo? Ne spominjem ovo prvi put. I sada opet trebamo uvesti broj junica i eura poslati u izvoz. Taj novac sigurno zaraditi naši farmeri - naši
O rasplodnim bikovima i uvezenoj spermi, odnosno uvezenim genima i genetici da i ne govorimo. Zašto se to dogodilo i zašto se to još uvijek Prema onoj - uvezeš tehniku a nemaš odgosuvremenu tehnologiju, koju niti smo uvezli niti smo izgradili vlastitu. U razvijenu svijetu,
kada se problem tada se on nastoji riješiti i nema druge Nema suvremene tehnologije s neriješenim problemima, propustima u radu, neznanju i kojekakvim drugim rupama.
U prošla dva priloga nabrojati smo neke probleme, posebno u proizvodnji voluminozne krme i o ona ovisi jednim vrlo važnim dijelom.
Realni pokazatelji
Svakako, dobra hranidba krava ovisi o dobroj i kvalitetnoj voluminoznoj krmi. Hranidba je definitivno važna jer iz nje proizlazi proizvodnja mlijeka koja nosi dio godišnjeg prihoda i zaradu. Uz mlijeko, druga važna stavka treba biti uzgoj podmlatka - junica za rasplod, odnosno za remont stada, za stada, ali i za stvaranje novih stada odnosno farmi. Bilo bi zanimljivo iznijeti podatke koliko je u posljednjih pet godina u Hrvatskoj stvorena novih farmi koje su popunjene junicama koje smo mi uzgojili? Slovom, brojem i vrijedno= toliko kuna. Samo na temelju takvih pokazatelja možemo analizirati naš uzgoj i razvoj govedarstva te donijeti jesmo li takvim razvojem i tempom razvoja zado-
voljni, malo manje zadovoljni ili nezadovoljni. Moj prijatelj veterinar dr. se. Branko kako uspješnost pojedinog ovaca i koza, ali i goveda, možemo ocjenjivati samo na temelju podataka koliko je tko uzgojio i prodao rasplodnog podmlatka, te koliku proizvodnju mlijeka postiže po grlu.
Kada kupujete junice, najprije pogledati muznostado a zatim tražiti papire iz kojih se mogu laktacijske vrijednosti pojedinoga grla. Na temelju jednoga i drugog uvida procijenit genetski potencijal uzgojenih junica ali i cjelokupnu tehnologiju na farmi. Svi su detalji vrlo važni. U stadima stavka po redu u proizvodnji treba biti tov i proizvodnja mesa. Došla su vremena kada se više ne prodaje muška telad, pa bila ona bilo koje pasmine. Na dobroj sjenaži bikovi rastu. Ne treba kupovati super na bazi soje. I ovdje tehnologiju treba znati u završnoj fazi tova, a to bi svaki majstor od govedarskog zanata trebao znati.
Tehnologija i svjetska kriza
U cjelokupnom pa tako i u govedarstvu za sada ne možemo istaknuti da smo baš previše zadovoljni.
Po meni, jedan je od krivaca u cijelom našem loša tehnologija proizvodnje krme. Na lošoj krmi od kasno košenih trava i djetelina nema dobrog uzgoja, niti u uzgoju genetskog napretka a niti dobre i vrhunske proizvodnje mlijeka.
Nažalost, u cjelokupnoj privredi pa tako i u veliku negativnu ulogu igra i svjetska privredna i financijska kriza koja nam je tek zakucala na vrata, a koja najvjerojatnije potrajati manje ili više godina. U svom zanimanju agronoma koje nije vezano samo uz tehnologiju proizvodnje nego i uz ekonomska
pitanja te problematiku prometa i trgovine roba i dobara, odavno sam zainteresiran za ekonomska pitanja i probleme. U trenutku kada su pojedini biznismeni seliti i preseljavati svoje tvornice i proizvodnju u Kinu i neke druge zemlje, gdje je jeftina radna snaga, u razgovoru s nekim ljudima tada sam rekao da se to grdno osvetiti i Europi i Americi. Zašto nam se to osvetilo? Radnik i njegova obitelj, koji je ostao bez posla jer se tvornica s proizvodnjom odselila u Kinu, postaje financijski
Više ne može svoje kredite a niti više može kupovati proizvoda prema standardu življenja, pa tako i namirnice, prvenstveno sir i meso te ostale proizvode, dakako i samo
mlijeko. Takvi radnici, a istovremeno i zaposlena jeftina radna snaga, oni i njihove obitelji postaju kupci koji ne mogu kupovati skuplje poljoprivredne proizvode i jesti u izobilju. Otuda mala i manja potrošnja proizvoda i mesa u mnogim zemljama pa tako i kod nas. Ujesen, ako se smanje mirovine i sve to još više do izražaja.
S druge strane, na temeljima loše krme i male proizvodnje mlijeka nastaje drugi problem - kako za malo dobiti što više. Jedino je rješenje kako proizvesti što više i prodati po istoj ili manjoj cijeni. Usporedimo cijenu 1 kg sira u Italiji i kod nas i puno toga nam odmah biti jasno. A u Italiji ipak je puno nego u Hrvatskoj.
M{jekarski list 08/2009.
Slika 1: Za samo 22 dana talijanski ljulj narastaoje preko 60 cm i oklasao. otkos za sjenažu ili sijeno treba svakako kositi u samom klasanja 16. ili 17. dan porasta trave,jer klas tjerati sa 14 dana ako ima dosta vlage, a ako je suša i rani/e (ovaj otkosje ostavljen za sjeme). Slika prikazuje dobar odnosoca i sina. Otac sina mora od najrani/e mladosti u sve tajne tehnolog1/e 1 odnosnozanata. Kakav odnostreba biti? Partnerski!I Mladi farmerje mali farmerkoji otkriva i usvaja svijet odraslih, on je mladi gazda. Za Ivana (2000. godište) sada terenski agronomi savjetnik njegovaocaplanira i savjetuje da se odgaja kao farmera koji nakon osnovneškole upisati Srednju poljoprivrednuškolu u Križevcima
RAZMIŠLJANJE
Oni koji proizvode žele svoje proizvode prodati, i to prodati za što višu cijenu. Kako ravnotežu na polju ponude i potražnje te male kupovne stanovništva?
Danas velik broj hrvatskih seljaka i farmera posljedice svjetske privredno-ekonomske krize ne sagledava u pravoj mjeri. Ova kriza je osobito opasna i pogubna za svakoga tko ima ili manji jedan ili više kredita. Mnogi prosvjeduju, i to ne samo kod nas nego i širom Europe. Svakako, treba se boriti za svoja prava i za prava da se regule u poslovanju poštuju, kao što je recimo pravodobna isplata za mlijeko i ostale proizvode.
' ' Mora~ istaknuti ~a ~u pogresna nastoJanJa kako za malo dobiti što više. Izlaz iz svake gospodarske krize pa tako i ove mora biti nastojanje kako u danim okolnostima proizvesti što više, i kako da naša proizvodnja bude što jeftinija i što
Rekli smo da u postoje tri glavne proizvodnje, a to su na prvom mjestu mlijeko, na drugom uzgoj što kvalitetnijega rasplodnog materijala, te na proizvodnja mesa odnosno tov. Kako sada u ove tri proizvodnje proizvesti što više a da naša proizvodnja bude što jeftinija i Najvažnija stavka za ovo je svakako što proizvodnja voluminozne krme, i to što kvalitetnije krme. odavno daje u cijeloj toj proizvodnji jedan od najvažnijih pravodobna košnja te spremanje sjenaže i sijena. Pravodobna košnja pojedinih otkosa diktira kompletnu proizvodnju krme po i po kvaliteti. Na ovome sam do sada s mlijeka puno radio, a od sada raditi još više.
Dobri primjeri
Evo preglednijeg prikaza iz prošlih dvaju brojeva što i koliko smo proizveli krme s talijanskim ljuljem po 1 ha na OPG-u Zdenka Nemeta u Tremi pokraj Križevaca. Dosta farmera postignulo je iste pa i bolje rezultate.
Radi bolje preglednosti, podatke prikazati tabelarno, i to datum košnje pojedinog otkosa, prinos zelene mase po svakom otkosu, prinos suhe tvari (ST), broj dana otkosa, broj dana porasta trave, te visine trave u vrijeme košnje (tablice 1 i 2).
Do 30. lipnja po 1 ha na istoj parceli 159 tona zelene mase ili 19 tona suhe tvari (ST). Uzorci svih otkosa predani su u laboratorij HPA (nekadašnjeg HSC) u Poljani.
: ' ' Od svakog otkosa : sjenažu s više od 16%proteina.
koliko se mlijeka može proizvesti od 19 tona suhe tvari {ST) koja sadržava najmanje 16%proteina i koja je k tome lako i brzo probavljiva.
Razlika u broju dana od dana košnje i broja dana porasta trave javlja se zbog toga što trava u tri do dana poslije košnje ne raste. Je li do kraja lipnja u otkosa po 1 ha proizvesti gotovo 120 tona zelene mase i gotovo 20 tona suhe tvari? je! A zašto ne? Pitanje je to suvremene tehnologije. Samo treba poštivati zakon pravodobne i pravilne košnje, ali i potrebne i pravodobne pri hrane.
Tablica 1: Proizvodnjavoluminoznekrme od talijanskogIju/ja u prva otkosa od travnja do kraja lipnja 2009. po 1 ha
Datum košnje Prinos zelene Ukupno zelene Prinos suhe Ukupno prinos mase, tona mase, tona tvari, tona suhe tvari, tona
Tablica2: Brojdana i porast trave
Datum košnje Broj dana Broj dana Visina trave Dnevni porast košnji oorasta trave cm ta!. liulia u cm Prvi otkos Prvi porast Od28 do 30 14.4.2009. ožujak - travanj dana 70cm 2,5 Drugi otkos 27 23 70cm 3,0 12.5.2009. otkos 21 17 60 3,5 3.6.2009. otkos 26 22 60 2,7 30.6.2009.
Tablica3: Kemijska analiza sjenažeprvogotkosa talijanskogljulja u Laboratorijuza kontrolu hraneLKSH u Poljani
Vlaga Suha tvar Sirove hranjive tvari% u suhoi tvari (ST) (ST) Proteini Mast Vlakna Pepeo NET
je - trava je za 22 dana narasla preko 60 cm i oklasala
Koliko smo proteina proizveli u ovih 19 11O kg suhe tvari prikazano je u tablici 3.
Je li ovo dobra sjenaža - dobra voluminozna krma? je da je ovo dobra sjenaža, lako i brzo probavljiva (mlado košena), s puno proteina, puno energije i puno mineralnih tvari.
Prema kemijskoj analizi sjenaže prvog otkosa, suha tvar sadržava 17,46% proteina. Prema jednostavnom trojnom pravilu, pak, to iznosi; 19 11O kg : 100 % = X kg : 17,46 %,a to je jednako; 19110x 17,46 = Xx 100 iz proizlazi daje X= 3337 kg proteina.
Pitanje je koliko se iz 3337 kg proteina potrošiti na uzdržne potrebe krava a koliko na proizvodnju mlijeka, i koliko završiti kao neiskorišteno u balegi?
j ' ' Ako proizve~eš vlošu kr. mu - sporo I tesko probavljivu i k tome s malo proteina, energije, vitamina i mineralakako onda visoku proizvodnju mlijeka po kravi?
Nemojte zaboraviti da ukupnu proteina i ostalih hranjivih
Mljekarski /i,st 08/2009.
tvari krave, koze i ovce ne mogu iskoristiti 100%.
Vrlo važan u postizanju visokog konzumiranja krme svakako je brzina prolaza krme kroz
probavni trakt. Lako i brzo probavljiva krma brže prolazi kroz probavni sustav, više se i brže u organizmu stvaraju mast, i svi ostali sastojci mlijeka koji se u vime koje se stalno puni kroz 24 sata. Koliko se mlijeka u vime dijelom ovisi o kvaliteti i pojedenog i probavljenog obroka. Kvaliteta obroka svakako podrazumijeva i izbalansiranost obroka glede strukture - vlakna, te kemijskog sastava- energija - minerali.
Proizvodnja visoko kvalitetne krme i hranidba životinja iznimno su važan razlog, kao i ostali dio cjelokupne tehnologije u stvu, da svoju djecu šaljete i školujete u srednjim poljoprivrednim i veterinarskim školama. Ovo su poslovi s kojima se vrlo teško mogu baviti ljudi koji su završili školu za autolimara, bravara, ugostitelja, mesara, trgovca...
Slika 3: U zemljama Europskeunije velik dio farmera, uz proizvodnju mli/eka, bavi se i proizvodnjommesa. U istim boksovimasimentalski i holštajn bikovi u tovu zajedno. Glavna krma - kvalitetna sjenaža i silaža. Sjevernezemlje kao Švedska, Norveška i Finska, te alpske pokrajine Austrt/e, Švicarske,Francuskenemaju kukuruzne silaže!!
Slika 2: Da, istina
Proizvodnja i potrošnja proizvoda u EU
s posebnim osvrtom na proizvodnju i potrošnju, izvoz i uvoz svih vrsta sireva u Republiku Hrvatsku
Prema procjeniEuropskekomisije, se da ukupnoprerada mlijeka nakon 2009. godine ostatistabilnauz postupnosmanjenjeproizvodnje,ali se i isporukemlijekau objekte uglavnomzbog smanjenjaizravneprodajes farmi u koristisporukemljekarama,i to u novimzemljama
Piše: Janja dipl. oec.,
GJavni mljekarske industrije u narednom razdoblju trebala bi biti i potrošnja sira i svježih proizvoda. se dodatna proizvodnja i potrošnja sira od oko 700 000 tona, za što bi bilo
potrebno oko 6,8 milijuna tona mlijeka.
Proizvodnja sira u EU 27 u 2008. godini iznosila je 9,270.000 tona a potrošnja 8,790.000 tona ili 17,87 kg/stanovniku.
Iz tablica 1 i 3 vidljivo je da je potrošnja sireva iz EU 25 oko 18 kg per capita a da Fancuzi, Nijemci i
Talijani troše
22 25 kg/stanovniku godišnje. Kakvo je stanje u proizvodnji i potrošnji sira u Hrvatskoj
Tema ovog je proizvodnja i potrošnja sira u RH. Iz tablice 4 vidljivo je da se u industrijskoj proizvodnji u RH od
Tablica 1: Brojkrava, proizvodnjai isporukamlijeka te potrošnjai strukturaproizvodnje proizvoda u EU (podaciza EU 25 i 27) Red. Proizvodiu tonama
2005. do 2009. proizvelo 23 000 i 28 000 tona sira, ili svega 6,3 kg/stanovniku. na tržište RH, uz navedenu proizvodnju, uvoze se velike sira a i proizvode se i neposredno prodaju na farmama. U nastavku teksta posebno obraditi uvoz svih vrsta sireva. Velika nepoznanica je neposredna proizvodnja i prodaja sireva s naših farmi. Prema podacima DZS-a i Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima, u RH se oko 150 milijuna litara mlijeka potroši na farmama i preradi u proizvode te prodaje neposredno na farmama ili tržnicama.
Hrvatska u kontinuitetu uvozi iznimno velike svih vrsta sireva, što je vidljivo iz tablice 6. godišnja proizvodnja sireva u razdoblju od 2005. do 2008. godine iznosi 25 889 tona, a prouvoz svih vrsta sireva u istom razdoblju 10 367 tona ili 40% ukupne proizvodnje. je nepovoljan odnos proizvodnje i uvoza polutvrdih sireva, gdje udio uvoza polutvrdih sireva iznosi više od 50% na godišnjoj razini. U strukturi polutvrdih sireva
Tablica2: mlijeka u Europiiz EU 15 i EU 10
ZemljaEU 15 u kg
Zemlje EU 10
Tablica3: sira u EU
Proizvodnja sira - Potrošnja siraPotrošnja u kg Zemlja po stanov. tona tona
najviše je zastupljen polutvrdi sir Gauda, kojeg je godišnje u promatranom razdoblju uvezena više od 4000 tona. Valja napomenuti da je razina zaštitne uvozne carine kod uvoza Gaude gotovo 50% manja nego kod ostalih polutvrdih sireva, i osnovna
Tablica4: Brojkrava, proizvodnja i isporukam!t/ekate potrošnjai
stopa carine iznosi 25%. postoji i bescarinska kvota za uvoz svih vrsta polutvrdih sireva i iznosi 3750 tona, što da na tržište RH dolazi navedena bez carine ali i bez izvozne subvencije. Uz uvoz polutvrdih sireva, u 2008. godini uvezena je i 4345 tona
RH
Potrošnjapo br. stanovniku
Red. Opis
1.
2.
3.
4. Od toga proizvodnjau tonama a)
5. Broj
Izvorpodataka:DZS i SLKM Križevci
nadomjestka za sir što je umanjilo plasman i proizvodnju sira.
uvoz triju vrsta polutvrdih sireva (Ementaler, Gauda, Edamer) kojih je ukupno u 2008. godini uvezeno 5632 tone, je da se gotovo 70%tih sireva uvozi iz uz nižu uvoznu cijenu nego iz ostalih zemalja. Uvoz polutvrdih sireva nastavlja se i u
Tablica.5: Struktura proizvodnjesireva u RH od 2005. do 2008. (u tonama)
Red. Naziv proizvoda
br.
I Ukuono sve vrste sireva
od toga:
2009. godini a zemlja Izvorpodataka:DZS izvoznica u RHje r----------------------------
Tablica 6: Uvoz sireva u RH od 2005. do 2009. (u tonama) U tablici 8 iznosimo podatke o izvoznoj cijeni za sir Gaudu iz po za
2008. i 2009. godinu, iz kojih je vidljivo kontinuirano smanjenje izvozne cijene.
Tijekom prva mjeseca 2009. godine ponovno je primjetan trend uvoza svih vrsta sireva, što je vidljivo iz podataka o uvozu od 2904 tone u odnosu na 2105 tona svih vrsta sireva ili je indeks 137,06 a uvoz Ementalera, Edamera i Gaude više je nego u prva mjeseca 2009. u odnosu na isto razdoblje prošle godine (tablica 6).
Zalihe svih vrsta sireva, a posebice polutvrdih sireva iznose 2800 i gotovo su dvostruko od optimalnih zaliha u istim razdobljima prethodnih godina, što je ugrožavati i redovni otkup mlijeka od
Uvoz svih proizvoda u ekvivalent mlijeka u 2008. godini iznosi oko 180,000.000 kg, a preko sireva uvozi se najviše mlijeka i taj dio u ukupnom uvozu iznosi oko 50%.
Cijena uvezenih polutvrdih sireva od I. do IV. 2009. godine, prema podacima DZS-a:
• Gauda: 2,22 €/kg
• Edamer: 2,50 €/kg
• Ementaler: 3,95€/kg
M(J,ikarski lt:~t 0',/2009.
1.
2. Od to a:
3. Gauda Ementaler i Edamer
4. Samo Gauda
Tablica 7: Udio uvezenih po/utvrdih sireva u ukupnoj proizvodnji u RH od 2005. do 2009. (u tonama)
Red. Opis
br.
1.
3. Udio uvoznih polutvrdih sireva u prozvodnji polutvrdih sireva
4. Uvoz nadomjestka sireva
5. Udio (2+4)/1
Izvorpodataka:DZS
Tablica 8: Pregleduvoza sira Gaude iz u 2008. i za
Tablica 9: Utjecaj uvoza polutvrdog sira na proizvodnju i potrošnju (u tonama)
Red. Opis
br.
4. potrošnia
Udio uvoza u odnosu na: 5. - Proizvodniu
6. - ootrošniu
Red. Naziv proizvoda I.-IV. br.
Sve vrste sireva
Potrošnja sira u RH u 2008. godini sastoji se od 1. sira proizvedenog u mljekarskoj industriji: 28 473 tone
2. sira uvezenog na tržište RH: 10375tona
3. sira proizvedenog na farmamaprocjena: 3500 tona
4.1. + 2. + 3. = 42348tona
S.izvoz sira: 1500tona
6. potrošnja u RH: 4. - 5. = 40 848 tona, što po stanovniku godišnje iznosi: 9, 3 kg.
potrošnju sira u RH u odnosu na zemlje u EUmože se da je potrošnja sira iz mljekarske industrije i
proizvodnje na farmama oko 7 kg godišnje po stanovniku a s uvozom to iznosi 9,3 kg, dok je u EU potrošnja iz mljekarske industrije 18 kg.
Ako bismo htjeli prosjek potrošnje sira kao što je u zemljama
(AGRUIEC.)
• Podloge za ležišta -
Tablica 10: Pregleduvoza sireva u razdobljuI. - IV. 2009./08. (u tonama)
Tablica 11: Uvoznacijena Gaude I. - IV. 2009./08. ( 2009. 2008. Indeks Opis
Tona Cijena Tona Cijena cijena Gauda 1.321
EU a da pritom uvezene ostanu na istoj razini, bilo bi nam potrebno još gotovo 40 000 tona sira. Jasno je da za tu nemamo niti sirovine niti standard koji to mogu platiti. Ali moramo vjerovati da u nared-
nim godinama proizvodnju mlijeka a time i proizvodnju i potrošnju sira, te da nam proizvodnja mlijeka imati sigurnog kupca uz cijenu koja farmerima osigurati www .bio-pharm-vet.hr
• Udoban gumeni pokrov za gazne površine
• Tuneli - sjenici
• Mreže za zaštitu od propuha
• V rata za zaštitu od propuha
• Zavjese
Bio Phann Vet d.o.o. za trgovinu i usluge u veterini Medvedgradska 1c
Bielovarskisaiam d.o.o i Hrvatska polioprivredna agenciia krvna i• uzgoino selelcciiskograda svih koii su u naporan rad postizania ito bolie kvalitete stoke u našoi zeml11.
Zna&li organiziraniasto&lrskihizloibi?
Svako zemljo u kojoj je vrhunac mukotrpnog rado u su se samo nadogradili. raz.vijeno poljoprivreda, Uzgoj što kvalitetnijih grlo o posebice s I u Hrvatskoj izložbe stoke i donos je prioritet u ponosom predstavlja sve sežu u daleku prošlost, po proizvodnji. najbolje što je uspjela toko možemo izdvojm Prvu Donos, u Hrvatskoj, postoji proizvesti ili uzgojiti no izložbu stoke s najboljim niz izložbi gdje svojim njivama ili u stajama. grlimo na tadašnje se promoviro u Višestoljetna tradicijo pojedinim regijama. No sajmovanja dovela je do županije koja je zabilježena izložba stoke, gdje organiziranja skromnih 25. 1897. godine u dolazi izabrana stoko iz izložbi s nekoliko Križevcima, na kojoj je 11no cijele zemlje je grlo stoke koje su vremenom rozgled dotjerano u svemu izložbo na Sajamskom prerasle u priredbe 66 bikovo, 224 krove, 130 prostoru Gudovac, koja se koje jednogodišnjih i 66 organizira u okviru jesenskog posjetitelja. Tako u bližoj telaca". bjelovarskog okolici Hrvatske nekoliko Osnovni cilj ove i sajmo. Dugogodišnje desetaka godina odriavaju izložbi bio je pronalaženje i iskustvo u organiziranju 11 se izložbe stoke u Novom izdvajanje primjeraka stoke sajamskih i izložbi Sodu u Vojvodini, Radgoni karakteristike obogatiti no Sajamskom prostoru u Sloveniji, Veroni u Italiji, fond kvalitetnim Gudovac dovelo je da Riedu u Austriji. Tamošnji rasplodnim materijalom. Ministarstvo poljoprivrede, s ponosom se hvale s Ciljevi organizacije ribarstvo i rurolnog razvoja i najboljim grlima stoke koji su izložbi nisu se promijenili službeno proglasi ovu izložbu
centralnom manifestacijom ovog tipa u našo1zeml1i Kroz izložbene prostore sajma, u proteklih sedamnaest godina, prošlo je grlo goveda, koza i ovaca. Tako možemo izdvojiti prostu 2008. godinu, koda je bio izložen broj grla. Bilo je predstavljeno više od 500 životinja od 162 grla govedo, 109
ovaca te 59 koza, o izložbu je posjetilo preko 50 posjetitelja. Za usporedbu, no izložbi u ClermontFerrandu u Francuskoj, izložbi u Europa,,zlozeno je 1800 životin10,a pos1eti1eoko 70 pos1etitelia,Francusa je "ednaod zemal1a u Europiu pol1opnvred1
o brojem stanovništvo se i 9. KON-TUR, izložba nodmosuje Hrvatsku 15 puta. kontinentalnog turizma
Pored 1 7. izlozbe, na kojoj se predstavljaju kojo biti održana od 11. zajednice i institucije do 13. rujna, no Sajamskom iz kontinentalnog dijela prostoru Gudovoc organizira Hrvatske se i 17. 1esenski bjelovarski sojom. To je mjesto predstavljanja najnovijih u poljoprivredi, gospodarstvu i obrtniš1vv.
uz prigodan zabavni program I pnm1erenu ugostiteljsku ponudu posjetiteljima Sa1monudi se cjelodnevni doživljaj poljoprivrednog kroja i ruralnog prostora uz izložbe žena, s,rora, ekoloških vanora , vinogrodoro U sklopu50tmoodržava
Pokroviteli 17. izloibe i 17. iesensk~ bielovarskog saima i• Ministarstvo poliof,rivrede, ribarstva i ruralnog rmvoia, a suorganizatori su B;.lovarsko-bilogorslca fupaniia, Grad Bjelovar, Hrvatski zavod za polioPrivrednu savjetodavnu sluibu, HGK- Županiiska komora Bielovar, HOK - Obrtni&a komora
Bielovarsko-bilogorskeiupaniie i Turisti&a zaiednico Bjelovankobilogorsk lupaniie.
Generalni sponzor Saimo ie Dukat d d., a Spon%0r hranidbe stoke Sano ci.o.o
Jedan od medijskihpokrovitelia • Ml(ekarski list.
Prag rentabilnosti kozarske proizvodnje u uvjetima
korištenja Operativnog • programa razvo1a
Piše: Prof. dr. se. Zoran
Održivi razvoj osnovna je pretpostavka svih vlada europskih zemalja i mnoge su aktivnosti poduzete s ciljem korištenja prirodnih izvora bez štetnosti za generacije. Tako je i s razvojem kozarstva. Koncept održivosti jasno je uvedenu agrarnu politiku EU-a još prije dvadesetak godina. Dobra proizvodna praksa u uzgoju koza (i ovaca), pogotovo sjeverne Europe je tada kao dobar primjer proizvodnje "prijateljski za okoliš", sociološki i kulturalno podudaran i koristan za zaštitu krajolika.
Održivi razvoj i uloga "maJihkozara" u EU Isto tako, kozarska proizvodnja pridonosi biološkoj raznolikosti koja je istaknuta kao neprocjenjiva prirodna vrijednost svake zemlje. Uzgoj koza olakšava i gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, s obzirom na korištenje koza u "pripremi" zapuštenog zemljišta za intenzivnije korištenje. Osim u raznolikosti, pašno gospodarenje kozama pridonosi i zaštiti tla od erozije.
Proizvodni sustavi u kozarskoj proizvodnji vrlo su i promjenjivi, ovisno o sociološkim, kulturnim i proizvodnim posebnostima nekog prostora. Nisu
povezani u takvoj mjeri da bi bili podložni štetama širenjem bolesti, te su kao takvi otporni na katastrofe koje se u nekim drugim proizvodnjama (primjer gripe ili svinjske kuge).
Prema navedenom, može se kako u europskim zemljama kozarsku proizvodnju ne promatraju i ne s drugim poljoprivrednim proizvodnjama samo prema ekonomskim
kriterijima. Ne drže je podudarnom s masovnom poljoprivrednom proizvodnjom usmjerenom na proizvodnju velike proizvoda. Bez obzira je li kozarska farma specijalizirana, mješovita ili je kao sustav kvalitete, sigurnosti i s okolišem, lokalnim i globalnim. Kao takvu, prihvatili su je i akteri agrarne politike i društvo u cjelini, pa je tome i agrarna reforma u EU.
Detalj - mužnja na kozarskojfarmi Siniše
li.st 08/2009.
U Mljekarskomlistuviše je puta pisano kako je prag rentabilnostivažan pokazatelj gospodarskog položaja mlijeka - i kravljeg, i i kozjeg. Prag rentabilnosti predstavlja donju granicu proizvedenog mlijeka kojom gospodarstvo prihodima podmiruje sve troškove proizvodnje.Isto tako, korištenjemovog pokazateljamože se odrediti koju najnižu prodajnu cijenu mlijeka gospodarstvo može podnijeti a da ne posluje s gubitkom. U ovom radu razmotrit promjenu praga rentabilnostiu uvjetimasudjelovanjagospodarstvau
Operativnom programu razvoja kozarske proizvodnje tako da se kapacitetifarme sa 50 na 100 grla
Kozarska proizvodnja iz ovih cijeni od 4,00 kn na razini od 17 852 agrarne politike može litre ili 357 litara po muznom grlu, profitirati s obzirom na to da se što je oko 47,2% punog kapaciteta u europskim uvjetima radi o 50 koza. Najniža je prodajna cijena manjim ili tzv. mlijeka s poticajima, pri kojoj bi stvima i gospodarstvima u prostoru gospodarstvo bilo "na nuli" 3,53 kn s otežanim uvjetima gospodarenja, po litri prodanog mlijeka. U a kako se vidi novi sustav potpore da se 10% troškovi hrane, usmjeren na ruralni prostor i neve- potrebno je proizvesti 511 litara zan uz stada i intenzivnost (154 litre više) po kozi da bi se proizvodnje ide im dodatno na ruku. podmirili svi troškovi proizvodnje. U Gospodarska održivost malih kozara u uvjetima operativnog programa razvoja kozarstva U listu je prikazano kako se jednostavnim ispunjavanjem pokazatelja o kozarskoj proizvodnji na obiteljskom gospodarstvu može cijena koštanja proizvodnje mlijeka. Cijeli postupak je u kalkulatoru (Microsoft Excel), a dostupanje svim zainteresiranim koza. Dovoljno je uputiti e-mail uredništvu (urednik@hmu.hr) ili autoru (zgrgic@agr.hr).
Prag rentabilnosti je nat za proizvodnju tijekom 2007. godine na jednom našem odabranom obiteljskom gospodarstvu sa 50 grla koza. Prag rentabilnosti je za ovakvu proizvodnju pri prodajnoj
08/2009.
tim uvjetima najniža prodajna cijena mlijeka mogla bi biti 4,01 kn po litri, a da pritom gospodarstvo ne bi poslovalo s gubitkom.
Analizirano gospodarstvo proizvodi 540 litara mlijeka (prodaje se 501 litra po kozi), tako da se u sadašnjim uvjetima radi o lako ostvarivoj proizvodnji potrebnoj za podmirivanje svih troškova proizvodnje.
Koze u boksu
Operativnim programom razvoja proizvodnje u Hrvatskoj, koji bi se uskoro trebao primjenjivati u praksi, je kreditno poticanje kapaciteta. Gospodarstvima koja sada drže 50 grla nudit se udvostruproizvodnje, što ulaganje u objekte i opremu te nabavku još50koza.
Kako bi to izgledalo u praksi i što bi za prag rentabilnosti poslovanja gospodarstva? Prije svega, ulaganjem se visina ulaganja u osnovna sredstva - objekte, opremu i stoku. Isto tako, se troškovi same proizvodnje, i to oni fiksni - za amortizaciju dodatnih ulaganja i što je još važno - za iznos troškova kredita (glavnica i kamate). Promjenjivi (varijabilni) troškovi mijenjaju se u masi, ali ne toliko po litri mlijeka, gdje su racionalizacije, odnosno smanjenje troškova. Za rentabilnosti same proizvodnje mlijeka korišteni su prihodi i troškovi koji se odnose samo na mlijeko. Trošak ostale kozarske proizvodnje na najjednostavniji i tako što su ukupni troškovi kozarstva umanjeni za vrijednost ostalih prihoda od kozarstva 0arad, koze i poticaji koji se ne odnose na mlijeko).
Ukupna vrijednost imovine gospodarstva prije ulaganja je 668.300 kn, a nakon ulaganja 359.000 kn ona iznosi 1,027.300 kn. Zbog razlike vrijednosti osnovnih sredstava prije i nakon ulaganja, dodatni troškovi amortizacije novih ulaganja su 12.500 kuna, a obveze prema kreditu su oko 18.670 kn godišnje. Ove dvije stavke fiksne ili stalne troškove proizvodnje.
Tablica I: prihoda, troškovai dobitka u kozarstvu Prije Nakon Razlika I
Podaci u tablici 1 pokazuju da se neto troškovi proizvodnje pri planiranom
kapaciteta (sa 50 na 100 muznih koza) manje nego što je obujam proizvodnje, ali
fat 08/2009.
Tablica 2.-Struktura neto cijenekoštanja kozarske proizvodnje u gospodarstvu
Prije ulaganja Nakon ulaganja Razlika stanje
Tablica 3.- Odredivanjepraga rentabilnostiu gospodarstvu prije i nakon ulaganja
Prag rentabilnosti
prvo stanje
nakon razlika ulaganja
istovremeno je i najniža prodajna cijena po kojoj gospodarstvo može prodavati mlijeko a da nema gubitak. Za sadašnju proizvodnju ta je cijena 3,53 kn, odnosno 0,47 kn manje od sadašnje prodajne cijene mlijeka (s poticajima). S kapaciteta u uvjetima otplate kredita cijena koštanja je 3,71 kn ili 0,29 kn manje od prodajne cijene.
Prema podacima u tablici 3, vidljivo je kako tijekom otplate kredita gospodarstvo ima povevarijabilne troškove za O,18 kn po litri, što s stalnih (fiksnih) troškova uvjetuje potrebu za nerazmjerno proizvodnjom kako gospodarstvo ne bi ulazilo u gubitak. Umjesto 357 litara mlijeka po kozi, bit potrebno za 54 litre (porast 15, 1%), odnosno 411 litara po grlu.
Kilogramaproizvodnje
Kilogramaproizvodnje po kozi
Najniža prodajna cijena za proizvodnju 540 lit/koza
isto tako, ostali prihodi farme nisu pa je razlika bruto troškova i ekstraprihoda manja i neto troškovi su 1O postotnih poena po jedinici kapaciteta (210%u masi).
Zbog toga ekonomske vrijednosti prihodovne stranefinancijski rezultat i dohodak bilježe slabiji rast, odnosno smanjenje po litri proizvedenog mlijeka, a dobitak farme bilježi pad za oko 36 kn po grlu.
M{jekarski li.st 08/2009.
Gledano po proizvedenoj litri mlijeka, oko 1,6% smanjeni su troškovi materijala i energije te investicijskog održavanja. smanjenje - 42,3% bilježe troškovi amortizacije, dok troškovi rada i usluga po litri mlijeka rastu 45%, a ostali neizravni troškovi višestruko su jer su u njih troškovi kredita. Cijena koštanja litre mlijeka raste sa 3,53 na3,71 kn,štojeporastod5,1%.
Cijena koštanja litre mlijeka
Od gospodarstva se traži razmjerno proizvodnje, ali s obzirom na to da je tehnološki kapacitet muznih koza procijenjen na 756 litara tijekom laktacije. Ovo da se od gospodarstva da ostvaruje 54,4% proizvodnje po grlu. U 1O %-tnog varijabilnih troškova (hrana, energija, uslužni rad i sl.), cijena koštanja mlijeka bila bi 3,96 kn/litra ili gotovo jednaka prodajnoj cijeni mlijeka (4,00 kn), a granicu rentabilnosti gospodarstvo bi ostvarivalo sa 519 litara mlijeka po muznom grlu. Gospodarstvo bi moralo proizvoditi istu razinu mlijeka koju ima danas. razmatranje kapaciteta proizvodnje sa 50 na 100 muznih koza korištenjem Operativnog programa razvoja proizvodnje u Hrvatskoj, cijena koštanja litre mlijeka u gospodarstvu bi se sa 3,53 na
3,71 kn. Dohodak gospodarstva tako bi se u vrijeme otplate kredita smanjio sa 0,47 na 0,29 kn po litri mlijeka.
Umjesto 357 litara mlijeka po kozi, bit potrebno proizvoditi 411 litara da se ne ide u gubitak. Nužno proizvodnje je 54 litre ili 15,1% u odnosu na sadašnju proizvodnju. Tako bi gospodarstva proizvodila 54,4% tehnološki proizvodnje, jer je potencijal muznih koza procijenjen na 756 litara mlijeka u laktaciji.
U 10 %-tnog varijabilnih troškova, cijena koštanja mlijeka bila bi gotovo jednaka prodajnoj cijeni mlijeka, a granicu rentabilnosti gospodarstvo bi ostvarivalo sa 519 litara mlijeka po muznom grlu, što da bi za prag rentabilnosti gospodarstvo moralo proizvoditi istu razinu mlijeka koju ima danas.
Svi su napravljeni za stalne, nepromjenjive prihode i troškove. Pretpostavljeno je zadržavanje iste razine prihoda po kozi (otkupna cijena mlijeka, prodaja i koza, poticaji po grlu i litri mlijeka, te korištenim površinama). Prije ulaska u EU (posebno do 2003. godine i agrarne politike) sve su zemlje sadašnje obnovite svoje kozarstvo, jer su poticaji u nekima od njih i više od 50% ukupnih prihoda u kozarstvu. I danas se EU od pritiska jeftinog uvoza iz Australije, Novog Zelanda i Urugvaja štiti carinskim stopama od 97 do 99%. Danas su poticaji u kozarstvu zemalja EU-a smanjeni na u pravilu 16,8 € + 7 € u podrus otežanim uvjetima gospodarenja, što se ne pokazuje dovoljnim za opstanak kozarstva, jer se broj koza u zemalja EU-a u
posljednje dvije godine smanjuje. pad nije zabilježen u zemljama kao što je Španjolska gdje je kozarstvo dodatno poticano s oko 65 € po kozi. Porast broja koza i kozarske proizvodnje zabilježenje u koja svoje kozarstvo dodatno sa 143 € po kozi. Stoga gospodarski položaj kozara u uvjetima Operativnog programa razvoja možda trebati popravljati dodatnim poticajima, koji su bili na svega 125 kn po kozi. Prema najavama iz resornog ministarstva, u tri godine poticaji za stoku i površine trebali bi ostati na istoj razini a malo se premije za predano mlijeko. Sa stajališta dobro je što u sadašnjim uvjetima i s otplatom kredita prag rentabilnosti postižu na razmjerno lako ostvarivoj razini proizvodnje mlijeka po
MALOPRODAJA•VELl!PRODAJA
lstraflvanje, razvoj I zastupstva u prehrambenoj Industriji Ulica grada 3, Zagreb tel: 01/2382-833 • fax: 01/2370-993 • GSM: 091/2382-833
I savjetovanje u proizvodnji I preradi mlijeka proizvodnja za nove prolzvodE u vlastitom opremljenom laboratoriju
ODABIRA GRLA U ZEMLJII PORIJEKLA I KUPOVINU NA AUKCIJAMA O NAŠEM TROŠKU
Izložba paške ovce i paškog
sira
Piše:Vera dipl. ing.
Uorganizaciji Udruge uzovaca i propaškog sira "Zaglava", Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu te Grada Novalje, 3. srpnja 2009. godine u Novalji na otoku Pagu održana je Deveta izložba paške ovce i paškog sira. Koliko je osebujna ova manifestacija, koja u jeku sezone plijeni pozornost mnogobrojnih turista, pokazali su ponosni Pažani nastupom svojih brojnih društava, tako bogatu kulturnu baštinu s prekrasnim narodnim nošnjama i otoka Paga.
Pokrovitelji izložbe - Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, zajednica Grada Novalje te i Zadarska županija, nisu štedjeli pohvale organizatorima, i paškog sira, svjesni koliko ova manifestacija ide u prilog promicanju turizma na ovom po mnogo posebnom hrvatskom otoku.
A da sama izložba paške ovce i paškog sira ne bi ostala zabilježena samo kao atrakcija, i ove godine pobrinuli su se Agronomskog fakulteta u Zagrebu, unijevši u izložbu
Mljekarski li~t O?f/2009.
natjecateljski duh paške ovce i paškog sira, ih da svake godine budu što kvalitetniji brojniji, što je na kraju krajeva posao struke.
Najbolja grla paške ovce Struka je kroz povjerenstva odradila težak i zahtjevan posao, pritom biti maksimalno objektivna. Povjerenstvo za ocjenu ovaca, u sastavu: prof. dr. se. Vesna prof. dr. se. Boro Danijel Mule, dipl. ing., Dolores dipl. ing. i Ivica dipl. ing., ocjenjivali su 64 izložena grla, s kojima se predstavila ukupno 16 paške ovce.
Bitisudionik manifestacije u paškojovci i paškom siru svakakoje poseban
doživljajvrijedan pažnje za svakog sudionikapa i prolaznika,koji se nipoštone bi smio propustiti
Državni tajnik MPRRR-a Selanac,dipl. ing. i ravnateljHPA mr. se. Zdravka su]osipu iz Kalana na šampionskomgrlu (foto:V. Patko)
Svaki izložio je kolekciju koju su tri ovce i ovan, pa su tri kolekcije ovaca i tri ovna a za šampionsko grlo izložbe proglašen je ovan ž.b. 511248814 Josipa iz Kolana.
Osim šampionskoga grla, su i grla
• kolekcija ovacaiz grada Paga,
• kolekcija ovacaVlado iz mjesta Kolana,
• kolekcija ovacaJosip iz mjesta Kalana. U konkurenciji rasplodnih ovnova su grla:
• ovan ž.b. 310888006 - Ivica iz mjesta Kolana,
• ovan ž.b. 811107353 - Jure Škunca iz mjesta Novalje,
• ovan ž.b. 811232317 - Josip iz mjesta Šimuna. grla, predsjednik Povjerenstva za ocjenu ovaca prof. dr. se. Boro u svom zapaženom prisutnima naglasio je: "Paška ovca nije samo sinonim otoka Paga i ljetna hraniteljica i spasiteljica stanovništva na otoku. da nije bilo vrijednih ruku i uma sadašnjih, a još više brojnih prethodnih generacija koji su stvorili, i pašku ovcu ostavivši ju nama u ne samo da ne bi bilo paške ovce, ne bi bilo ni paške janjetine, paškog sira - ništa na otoku Pagu ne bi bilo isto. Možemo samo zamisliti kako bi izgledao sam otok - možda zarastao u korov ili spaljen od požara. Povjerenstvo je i ove godine pri ocjeni izloženih grla imalo izuzetno tešku - kako ocijeniti najbolje od najboljeg, a pri tome imati u vidu samo životinje,
LPredsjednicaPovjerenstvaza ocjenusira pro{ dr. se.Jasmina Havranek je plaketu za šampionski paški sir Marijani iz Kalana (foto:V Patko)
njihov izgled i proizvodnost. Nismo mogli vrednovati golem trud njihov mar, ljubav i golem entuzijazam koji ulažu u uzgoj paške ovce. Ocjene Povjerenstva su ovakve, možda su po nekima mogle biti i ali nažalost mogli smo ocijeniti samo najbolja grla a ne sva ona koja nagradu Svaka paška ovca, svaki paški ne samo nagradu nego i golemo priznanje za svekoliku važnost koju imaju ne samo na otoku Pagu nego i u cijeloj Hrvatskoj. Stogajošjednom i hvala svim osobito i svima koji su sudjelovali na ovoj izložbi i rezultate svoga rada izložili ocjeni i kritici ne samo ovog Povjerenstva nego i široj javnosti."
Visoka kvaliteta sireva Nimalo laganiji zadatak nije imalo niti Povjerenstvo za ocjenu paškog sira, u sastavu: prof. dr. se.
Jasmina Havranek, prof. dr. se. Dubravka Samaržija, prof. dr. se. Neven Antunac, doc. dr. se. Bogdan Perko, doc. dr. se. Slavica Gole Teger, doc. dr. se. Samir Kalit, Dolores dipl. ing., Ružica dipl. ing., i Iva Horvat, dipl. ing., koje je ove godine ocjenjivalo 31 paški sir.
Kvaliteta sireva je temeljem postignutog broja bodova, prema 20-bodovnom sistemu, a u skladu s pravilnikom za ocjenjivanje kvalitete mlijeka i proizvoda, naglasila je dugogodišnja predsjednica povjerenstva za ocjenu paškog sira prof. dr. se.Jasmina Havranek. prof. Havranek nije krila zadovoljstvo kvalitetom ocijenjenih sireva, a kako i ne bi kad je ove godine od 31 ocijenjenog sira 11 dobitnika zlatne medalje, za razliku od prošlogodišnjeg ocjenjivanja kada
Mljekorski list 08/2009.
su dodijeljene samo 2 zlatne medalje. Osim zlatnih, dodijeljene su i 4 srebrne i 5 medalja.
Razloga za posebno zadovoljstvo ove godine imala je Marijana iz Kolana, je sir proglašen šampionom 9. izložbe paškog sira.
Dobitnici zlatnih medalja: lvan Gligora, Mandre; Josip Šupraha, Kolan; Krunoslav Vidas, Novalja; Braco Dokaza, Pag; Anka Kolan; Zvonimir Kolan; Ivica Mandre; Anton i Aida Milijan Škunca, Novalja i Domagoj Mandre.
Dobitnici srebrnih medalja: Jure Škunca, Novalja; Božo Škoda, Pag; Šupraha, Mandre i Marko Škunca, Novalja.
Izložbaje bila posebandoživljaji za sudionikei za turiste karskog lista koji su pratili ova doga- svoj kraj kad se zdušno udruže svi, danja iskrene od stanovništva, lokalnih vlasti, svima u ovu manife- institucija, državnih vlasti. Potrebno staciju, kao dobar primjer drugim je samo imati viziju, volju i ljubav za krajevima Hrvatske s neiskorištenim posao, koji je težak i mukotrpan ali potencijalima, kako je zauzvrat donosi sigurnu egzistenorganizirati nešto lijepo i korisno za ciju njiho.vim
Starigrad,
izvor energij~ llnolne kiseJine, UTi
aminokiselina i atioksidan ta.
GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle
Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!
Vjerojatno ste novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.
Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih
Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.
Osim muzne i opreme za mlijeka i hranidbu životinja u smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.
GEA WestfaliaSurge Croatia d.o.o.
Ulica Josipa 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 1 27 SS 111, Fax: +385 127 74 255 Mobitel: +385 9127 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr INaturaAgro d.o.o., 16, 48350 tel. 048/812155, 091/1500273 centri Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel. 091/2755116, 091/6880769
Boškarin - od izumiranja do vrhunske gastronomije
Boškarin je od davnina služio za oranje i razne poljoprivredne poslove, a tijekom 20. zbog sve primjene poljoprivredne mehanizacije, ponajprije traktora, broj goveda ove pasmine naglo pada, to više što su uvezene produktivnije i mesne pasmine goveda
Piše: Zoran dipl. ing.
Do osamdesetih godina prošloga za istarsko govedo, u narodu zvano boškarin, mnogi su mislili da je izumrlo. lako je do šezdesetih godina bilo više od 60 000 registriranih primjeraka na istarskom stanje je prije dvadesetak godina bilo alarmantnoistarsko govedo gotovo je izumrlo. Vrijedni lstrani ipak su stotinjak primjeraka ove izrazito pitome i privržene pasmine goveda u svojim
Krenuli su napori pojedinaca uz financijsku potporu nekoliko istarskih gradova i Istarske županije, države i Saveza istarskoga goveda i ova je autohtona pasmina spašena od nestanka, slobodno možemo - izumiranja.
Prema službenim podacima Hrvatske poljoprivredne agencije objavljenima u godišnjem za 2008. godinu, evidentiran je 21 bik, 460 krava i 308 grla ženskog podmlatka, od kojih je 170 grla do godinu dana a 138 starije, u vlasništvu 111
Danas je za opstanak istarskoga goveda Agenciji za ruralni razvoj Istre (AZRRI), koja kontinuirano, u suradnji sa znanstvenim institucijama i tijelima državne i lokalne vlasti, osmišljava projekte uzgoja i
programe promocije istarskoga goveda kao jednog od brendova. Tako je posljednji osmišljeni brend ponuda mesa, odnosno mesnih specijaliteta u hrvatskim ugostiteljskim objektima, uz odgoedukaciju djelatnika. Kvalitetno meso
Važno je napomenuti posebnosti novoga brenda - mesa istarskoga goveda. Nakon klanja i obrade slijedi tzv. mokro zrenje mesa u posebno temperiranim komorama u kojima je meso od oksidacije i zrije oko 40 dana, kada je spremno za vrhunske kuharske bravure. Naime, restoran koji dobije
nabave mesa istarskoga goveda mora poštivati principe kuhanja jela bez aditiva i umjetnih dodataka jelima, mora gravitirati gastronomskoj filozofiji autohtonih receptura, mora imati kuhara koji jela s ovim mesom (ali i druga jela) priprema prema principima vrhunske kulinarije - prevedeno koristiti prirodne najbolja maslinova ulja, vrhunska vina u kuhanju ... i na kraju treba biti spreman nešto o mesu - prije svega istarskoga goveda - ali i ostalim mesima. Do danas više od dvadeset ugostiteljskih objekata na svojim jelovnicima nudi specijalitete od
mesa istarskoga goveda. Agencija se ugovorom obavezuje osigurati dovoljne tog mesa, promovirati sve objekte u svom sustavu i organizirati viši stupanj edukacije, dok su ugostitelji dužni nuditi meso boškarina, kvalitetno pripremati jela na njegovoj bazi i svojim gostima podrijetlo mesa. Kako bi osigurala dovoljne mesa istarskoga goveda, Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI)uz razvoj tržišta razvijala je i uzgoj istarskoga goveda u ruralnim dijelovima Istre. S poljoprivrednicima - kooperantima potpisani su ugovori koji tov muških goveda i selekciju te ženske teladi. Osim kooperantskog odnosa s poljoprivrednicima u Istri, AZRIraspolaže i sa osamdesetak grla istarskoga goveda s kojima se osigurava i kvaliteta projekta uzgoja i zaštite pasmine istarskoga goveda kojem je prije nekoliko godina prijetila opasnost od izumiranja, rekao je direktor
Vlasnici ugostiteljskihobjekata koji su dobili oznake
agencije Graciano Prekalj, dipl. ing., koji je ovaj put oznake trima restoranima, i to "Ivici i Marici" i Klubu "Gastronomada".
Prof. dr. Pavo Caput sa zagreAgronomskog fakulteta, koji se zaštitom istarskog boškarina bavi 25 godina, rekao je da su
mnogobrojni projekti kojima je svrha bila ove pasmine goveda, urodili plodom i da smo danas napravili mnogo u promociji boškarina. Istaknuo je i kako je istarska govedo dio istarske iskonske baštine i da je danas naša ga i zaštititi.
Jošjedandoktorznanosti u UredništvuMljekarskoglista
našem mladom i znanstveniku dr. se. Miljenku na uspješnoj obrani doktorske disertacije pod nazivom "Utjecaj genotipa, spola i završne tjelesne mase na pokazatelje i mesa teladi" i stjecanju akademskog stupnja doktora znanosti. Miljenko 04. ožujka 1975. godine u Križevcima gdje je završio osnovnu i srednju školu. 1993. godine upisuje Višu poljoprivrednu školu u Križevcima, diplomira 1995., a povodom 135. godine Visokog školstva u Križevcima dobiva Dekanovu nagradu za postignut uspjeh tijekom studija. Iste godine upisuje studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kojeg završava 2000. godine. Tijekom studija za iznimno uspješne rezultate je Dekanovom nagradom. Od studenog 2001. godine radi kao znanstveni novak na Zavodu za specijalno Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Magistarski rad pod nazivom "Fenotipske i genetske odlike buše u MF ~r. ;· v-, Hrvatskoj" uspješno je obranio 2005. godine, a daljnje znanstveno i djelovanje vezao je uz 1 1en ° on1actc uzgoj i hranidbu goveda, management proizvodnje kao i zaštitu autohtonih pasmina goveda. je Hrvatske mljekarske udruge i odbora Mljekarskog lista te Udruge simentalskog goveda Križevci. Aktivno je sudjelovao na mnogobrojnim i i znanstvenim skupovima. Dosad je kao autor i koautor objavio preko 60 znanstvenih i radova. Koautor je udžbenika "Ekološko Osim znanstvenog rada na fakultetu, Miljenko aktivno radi i na vlastitom obiteljskom gospodarstvu, kojega s obitelji sustavno razvija nekoliko godina. Stoga i ne što je višegodišnje znanstvene spoznaje primijenio u vlastitoj staji, te proizvodnju mlijeka i tova junadi podigao na zavidnu razinu. Svojim iskustvima i redovnim aktualnim prilozima nekoliko godina doprinosi edukaciji Mljekarskog lista. Svakako nas raduje da daljnje napredovanje kolege biti na korist proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj i u to ime mu želimo mnogo u daljnjem profesionalnom radu.
Uredništvo
SUHUH postao punopravni
Er r_J ne-a ' '
Osim veli~og pljeska
C"i.i-\.. : zbog pr1manJa u
Piše: Željko Picig, ing.
Hrvatsku su delegaciju u Turskoj predstavljali predsjednik Središnjeg saveza udruga hrvatskih holstein goveda (SUHUH) Josip potpredsjednica
SUHUH-a Lidija predsjednica udruge "Mliko" Elvira Sterle, predsjednica holstein goveda Marija predsjednik Udruge holstein goveda Bjelovarskobilogorske županije Držaj, te ispred Hrvatske poljoprivredne agencije Željko Picig.
Na generalnoj skupštini europskog holstein saveza SUHUH je izabran za punopravnog europskog holstein saveza. Na navedenoj skupštini svim EHRC-a prezentiran je i dokumentarni film o razvoju SUHUH-a,o razvoju holstein goveda u RH, te o i suradnje Hrvatske poljoprivredne agencije i Središnjeg saveza udruga hrvatskih holstein goveda.
Važno ja napomenuti da je SUHUH odabran za organizatora seminara europskih tajnika i menadžera koji se održati 2010. godine u Hrvatskoj, a u taj projekt organizacijski se Hrvatska poljoprivredna agencija.
Iz svega navedenog može se da je odlazak u lstambul donio puno dobrih vijesti, te da se velik broj aktivnosti za SUHUHu godinama.
: europskog holstein : saveza, hrvatski delegati imali su : još razloga za zadovoljstvo. Naime, SUHUH trebati
: primanje u svjetski holstein savez : do generalne skupštine u Kanadi : 2012. godine, najvjero: jatnije postati punopravni
· svjetskog holstein saveza do kraja : ove godine.
U lstambulu je od 30. lipnja do 4. srpnja održana 28. europska holsteincrveni holstein konferencija,te generalna skupština europskog holstein saveza
95. godina • marvogoJstva Nova
Piše: Božidar Majhen, dipl. ing.
Stari udruge tvrdili su da se to dogodilo 1912. godine, kada je prvi sirnentalac uvezen iz Švicarske, te da je te godine i osnovana MUNR,ali službeno osnivanje udruge datira od 1914. godine. Udruga je osnovana kao udruga IV.stupnja, što je da se u udruzi uzgaja stoka sirnentalske pasmine. Od tada je sirnentalac postao pasmina koja se uzgajala i širila u druge krajeve bjelovarskog kotara i Bjelovarskožupanije, ali i izvan nje jer tu su uzgoja sirnentalca u kraju koji postati "meka" stva uJugoslaviji.
U pisanim dokumentima, kao što je Izvještaj Županije bjelovarskoza 1887. godinu stoji, citiramo: "što se rnarvogojstva to se može priznati, da se je znatno u prošloj godini podiglo." Da srno bili govedarske proizvodnje piše i u dokumentima za 1886. godinu, jer je te godine na sajmovima prodana 38 713 komada goveda i 11 805 teladi.
20. u uzgoj i oplemenjivanje autohtonoga goveda uvodi se sirnentalska pasmina, koja se uzgaja do današnjih dana, što daju je naš rnarvogojac prihvatio, jer je bila bolja i ljepša od goveda, jer je brže rasla, postizala proizvodnju mlijeka i bolju tovnost. U to vrijeme
proizvodnja bila je osnova za životnu egzistenciju seljaka, ona mu je osnovni izvor prihoda na gospodarstvu, što je i razlog da je veliki i nepopravljivi zaljubljenik u svoje blago.
Bilo bi nepravedno ne spomenuti i konjogojstvo ovoga kraja, kada se zna da je Nove bilo jedno od i najnaprednijih po uzgoju hladnokrvnjaka. davne 1896. godine u Novoj smještena su za pripust tri zemaljska - državna pastuha. Posljednji pokušaj obnavljanja uzgoja konja datira od 1975. godine, kada se željelo obnoviti i pokrenuti i tu granu proizvodnje, uvozom kvalitetnih pastuha iz Belgije te osnivanjem KONJOGOJSKEUDRUGE. No što vrijedi, kada nam je konjogojstvo postala hobi a ne proizvodna djelatnost, bez obzira na to što se tada poticao uzgoj.
' ' Da je Nova bila u
proizvodnji, i podatak kako je 1913. . osnovana i zadruga, a : godinu dana kasnije i MUNR-a, · djelovanje nije bilo samo na i na Ivanskate bližih sela - Male
Pisanice i Donje
Osnivanjem Udruge za uzgoj pasmine blaga, Nova postaje
gdje se uzgaja i proizvodi
U bjelovarskom krajutradicija naprednog uzgoja stoke 1914. godine, kada su napredni seljaciNove i okolnih sela osnovali
MARVOGOJSKU UDRUGU NOVA
MUNR
kvalitetno blago za rasplod i klanje. Poznati su tradicionalni sajmovi, kao što je sajam na Josipovo ili na Veliku Gospu koji traje dva dana. S tih su sajmova odlazile kompozicije vlakova iz utovarne stanice Bulinac u razne krajeve Jugoslavije, ali i u Italiju, i dr. U Marvogojsku udrugu Nova 1931. godine upisana su bila 73 koji su uzgajali 143 krave i 2 bika, 1935. godine pod selekcijskom kontrolom bilo je 189 krava od kojih je standardnu laktaciju završilo njih 156 s prood 3256 kg mlijeka i 3,62% masti. Godine 1940. broj udruge je 117, a držali su 280 krava.
Mljekarski list 08/2009.
Rasplodni bik pripremljen za vladin sajam
Bjelovarske Marvogojske udruge 9. i 10. rujna 1933. godine izlagale su na zboru rasplodne krave, bikove i junice, a iz Marvogojske udruge N. 13 izlagalo je rasplodne bikove, 8 rasplodne krave, kojima se isticala krava Golubica, Mb. 350 oteljena 16. svibnja 1927. godine, od oca Hektora i majke Jagode Mb. 254, s proizvodnjom od 4039 kg mlijeka. Nakon Drugoga svjetskog rata Marvogojska udruga obnavlja rad na selekcijskim zahvatima i kontroli pod vodstvom i nadzorom Saveza udruga sve do 1957. godine, kada se savez pripaja Zadružnom savezu Hrvatske. Od te godine postupno se marvogojske udruge ukidaju ili prelaze u govedarske ogranke poljoprivrednih zadruga. Marvogojska udruga N. posljednja je organizacija koja je morala prisilno prestati s radom u 1960. godine. Dvorana bila je premalena da primi sve koji su se žilavo borili za svoja prava, da se ne pripoje Poljoprivrednoj zadruzi Nova Njihove želje nisu mogle biti je direktiva bila da se udruga mora ukiniti, što je i Tada jedan broj
Konjogojcina smotri 1994.godine
iz prosvjeda na odluku o prestanku rada udruge nije želio pristupiti u ogranka Poljoprivredne zadruge N. što je i prestanak selekcijskih zahvata nad njihovim blagom.
: ' ' Za
Nova : je 1955. : godina, kada je umjetno : osjemenjivanje. Veterinarska · ambulanta Nova bila je druga u kotaru Bjelovar koja je pružila poboljšanja reprodukcije i kvali: tete blaga spermom najkvalitetni: jih bikova.
Velika kriza u uzgoju i prodaji rasplodnog blaga javlja se 1960. godine, kada se selekcijskim zahvatima bave svi i nitko. U Bjelovaru, upornosti agronoma i veterinara, nekako se održava kontinuitet selekcije blaga. Tako je i Veterinarska ambulanta Nova bila ta koja je spašavala selekciju kada su je svi napustili. Na bjelovarskom Poljoprivredna stanica Bjelovar objedinjavala je selekciju na cijelom bjelovarskog kotara. 1965. godine postupno se obnavlja i oživljava govedarska proizvodnja, cijeni
mlijeka i premijama za mlijeko. Oživljavanjem govedarske proizvodnje, a time i uzgoja, obnavlja se promet najprije muškog, a kasnije i ženskog rasplodnog materijala koji je prodavan na aukcijskim sajmovima kupcima iz Jugoslavije.
Godine 1973. za cijele Hrvatske je ali i realiziran PROGRAM GOVEDARSKEIZGRADNJE za simentalsku pasminu, u kojem su naši bili sudionici u realizaciji programa sa svojim najboljim plotkinjama. Iz toga programa 6. ožujka 1975. godine preuzeto je prvo muško tele iz dirigirane oplodnje u Hrvatskoj od našeg Antuna iz za
PERFORMANCE TESTNU STANICU Varaždin. Poslije godinu dana u stanici je uzgojen rasplodni bik i nakon komisijske pozitivne ocjene prodan Centru za Osijek, gdje je iskorištavan pod imenom Gustav 4444.
Potkraj šezdesetih godina pokrenuta je inicijativa održavanja izložbi bjelovarske regije na kojima su Nove sudionici. Godine 1974. u Koprivnici prilikom izložbe stoke na kojoj su bili prisutni i sudionici XI. generalne skupštine Europskog udruženja simentalske pasmine goveda, Nikola
Vrban iz Sasovca - N. predveo je posjetiteljima izložbe kolekciju krave Jagode Mb. 1969 s devet ženskih potomaka unuka i praunuka). Tom prilikom krave Jagode - Svilenka Mb. 2091 na toj smotri proglašena je šampionkom izložbe.
U Novoj 1976. godine, 27. Poljoprivredna stanica Bjelovar organizirala je prvu aukcijsku prodaju rasplodnog blaga. Nova i ovaj put, kao i kod osnivanja Marvogojske udruge 1914. godine, bila prva, ovaj put u prometu rasplodnim blagom. Bjelovar s Novom postaje središnje mjesto za prodaju rasplodnog blaga koje je prodavano diljemJugoslavije.
bili su uvi-
jek prisutni sa svojim rasplodnim blagom i na drugim manifestacijama - izložbama ne samo u Hrvatskoj i na sajmovima u Novom Sadu i Gornjoj Radgoni, gdje su njihove rasplodne junice i bikovi dobivali priznanja i pokale.
Godine 1994., 11. lipnja, smotrom rasplodnog blaga proslavljena je 80. godišnjica osnivanja Marvogojske udruge Nova Tom prilikom - nasljednici djedova i uljepšali su smotru u svojoj tradicionalnoj nošnji, što je još više istaknula sva ljepota blaga koje su predveli - pokazali. U današnjem vremenu koliko god mi to ne želimo, tradicija ovoga kraja polako se
izložbe u 2009. godini
Mjesto Opis I Datum I Dan
Gudovac izložba - aukcijskaprodajajunica,kup 11. - 13.rujna2009. pel./ned. mladih
Brinje Govedarskaizložba,kupmladih Like 19.rujna2009. subota
županije pod pokroviteljstvomMinistarstvapoljoprivrede, ribarstva i ruralnograzvoja,
županije i Grada Vrbovcaa u organizaciji Hrvatske poljoprivredneagencije i Udruge uzgajatelja simentalskoga
govedaVrbovec
Piše: Dalibor Janda, dipl. ing., Hrvatska poljoprivredna agencija
Izložbu je otvorio tadašnji ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Božidar a
su I zupan županije
Stjepan ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravka Upravnog odjela za poljoprivredu Gordana Županac, grada Vrbovca Vladimir predstavnik Austrijskih simentalskog goveda Friedrich Ftihrer te predsjednik Središnjeg saveza hrvatskih simentalskoga goveda Josip Burek.
Goveda su bila izložena u kolekcije iz kojih su ocjenom komisije koju je predvodio Georg Steiner iz Saveza goveda Štajerske odabrana najvrjednija grla. je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravka diplome, a župan županije Stjepana i Upravnog odjela za poljoprivredu Gordana Županac vrlo vrijedne nagrade. Ova grla i njihove uznagradili su i drugi sponzori izložbe.
Dragutin s najboljomsteonomjunicomsimentalskepasmine
Stjepan Kruhin s najboljomu kolekct/iostalihkrava
Prve nagrade i šampionska grla
U kolekciji steonih junica simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Dragutin iz Brezovca kod Donje Zeline za steonu junicu Princezu životnog broja HR 3101301670 (oteljena 17.5.2007.). Otac ove krave je bik Bossag DE 0934645030, a majka Perga životnog broja HR 0017066199 u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 6230 kg mlijeka sa 4,56% m. m. i 3, 72%proteina.
U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prvu nagradu osvo-
jilo je OPG Basrek iz kod . . . Vrbovca za kravu prvotelku Mirtu Mt!Je~koT~mpak s na;boljomprvotelkomholsteinpasmine životnog broja HR 1101305450 ko;a;e utrt kontroleu prosjekuproizvela29, 90 kg mlijeka (oteljena 1.3.2007.), koja se prvi put otelila 20.4.2009. godine. Otac ove krave je bik Aleon DE 0811448217, a majka krava Mia životnog broja HR5100129868. Prvotelka Mirta na prvoj kontroli mlijeka proizvela je 30,50 kg mlijeka sa 4,37% m. m. i 3,81% proteina. Ovoj prvotelki je i zvono Austrijskih simentalskoga goveda koje je Friedrich Fiihrer.
Šampionkomizložbeproglašenaje krava vlasnika Katarine i Vlade]urkasa iz Harmicekod Brdovca
Jfl:fekarski list 08/2009.
FriedrichFuhrer je zvono Austrijskih simentalskogagoveda OPG-uBasrekza najboljuprvotelku simentalskepasmine
U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Stjepan Kruhin iz Prikraja kod Dugog Sela za kravu Monsul životnog broja HR 1101208382 (oteljena 4.2.2005.), koja je u prvoj
laktaciji proizvela 7405 kg mlijeka sa 3,38% m. m. i 3,21% proteina. Otac ove krave je bik Dionis AT 447242233, a majka Molli životnog broja AT 313433211 iz stranog uzgoja.
U kolekciji izloženih goveda holstein pasmine prvu nagradu osvojio je Miljenko Tumpak iz
Poljane kod Vrbovca za kravu prvotelku Macu životnog broja HR 5101257782 (oteljena 9.12.2006.), koja je u tri kontrole u prosjeku proizvela 29,90 kg mlijeka. Otac ove krave je bik Eastland Cash NL 775328514, a majka krava Mica životnog broja HR7100164533.
Šampionkom izložbe iz kolekcija izloženih goveda proglašena je krava Muxl, životnog broja HR 7101282953 (oteljena 8.6.2005.), vlasnika
Katarine i Vlade Jurkasa iz Harmice kod Brdovca, koja je u prvoj laktaciji proizvela 5870 kg mlijeka sa 4,56 %m. m. i 3,18% proteina. Otac ove krave je bik Marin DE 0931394581, a majka Mia AT 444408533 iz stranog uzgoja. Šampionsko zvono vlasniku su ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije a goveda Josip Burek. Šampionsko grlo ravnatelj Zdravka nagradio je i diplomom Hrvatske poljoprivredne agencije, a od Upravnog odjela za poljoprivredu županije Gordane Županac vlasnik je primio i vrlo vrijednu nagradu. Na kraju, u šampionke nazdravilo se i golemom bocom šampanjca.
Bambino kup
U sklopu izložbe održanje i prvi Bambino kup mladih simentalskoga goveda županije. telad predstavila se i natjecalo ukupno 16 mladih u dobi od do trinaest godina, i to lvana i Marija iz Valerija iz Majura, Katarina i Josip Škrivanek iz Bešlinca, !van - Dorijan Grgat iz Lužana, Josip i Nikola Obad iz Lužana, Katarina Sobota iz Gornje Velike, Krunoslav iz Pisarovine, Nikola Buka! iz Miroslav iz
Stare Kapele, Patricija iz Valentina Ernješ iz Martinjantoljak iz Žunaca i Mario Kruhin iz Prikraja.
Mladi natjecali su se u dvije skupine. U prvoj skupini prvu nagradu osvojila je lvana iz u dobi od svega godine, koja je vodila tele Evu HR 7101743801. U drugoj skupini prvu nagradu osvojio je Martin Jantoljak iz Žunaca, 13-godišnjak, žensko tele Rinu HR9101708464.
Jurval d.o.o. Vrbovec Eugena de Piennes bb, 1O 340 Vrbovec
U ponudi: kompletna zelena linija! - balirke- rotokosilice-
IV. županijska izložba
stoke
"Sinj 2009."
Piše: Aleksandar Kljujev, dipl. ing., Hrvatska poljoprivredna agencija
Na hipodromu u Sinju 20. lipnja održana je IV. županijska izložba stoke "Sinj 2009". Organizatori izložbe bili su Hrvatska poljoprivredna agencija, Udruga proizvomlijeka Dalmacije i Grad Sinj. Pokrovitelji izložbe bili su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Županija splitsko-
dalmatinska te medijski pokrovitelj
Hit radio. otvorenje izložbe proglasio je Grada Sinja prof. Ivica Glavan. Sva grla po kolekcijama dobila su diplomu Hrvatske poljoprivredne agencije koje je ravnatelj mr. se. Zdravka te nagrade od strane organizatora.
U govedarskom dijelu izložbe predstavljenesu kolekcije, dvije i dvije holsteinpasmines ukupno 18 grla koja su ocijenjenai rangiranate dvije junice pasmine buša u prikazu
U kolekcijikrava holstein pasmineprvu nagraduosvojilo je grlokataloškogbroja2 vlasnikaIvana Putnika iz Brnaza.Krava HR 210056'1809 oteljenaje 22.2.2006.a otacjoj je LEONARDO HB 440
Marija iz
Otoka osvojilaje i prvu nagraduu kolekcijikrava pasmine s grlom kataloškogbroja 13. Krava HR 7101242779oteljenaje 11. 10. 2005. Mljekarski hst 08/2009.
Za šampionskogrloizložbeproglašenaje krava holsteinpasmine kataloškogbroja4 vlasnikaMarija Džimbegaiz Otoka. Krava HR 3100071648potomakje bika HAS HB 299, a oteljenaje 26.9.2003. 111/ekarskilist 08/2009.
U kolekcijisteonihjunica holsteinpasmineprvu nagradu osvojiloje grlokataloškogbroja 23 vlasnika]ozeBanda/a iz Otoka.JunicaHR 5100843159 oteljenaje 21.5.2007.a otacjoj je BRAHMS-ET HB 449
VA MILS" iz Dobranjeosvojilaje i prvu nagraduu kolekcijisteonih junica pasmines grlom kataloškogbroja27. Junica HR 2101462037oteljenaje 16.9.2007.a otacjoj je JOHA.NN HB 806
Pasminubušu izložilisu ŠpiroLivaja iz i Antica iz Studenaca
župana Horvat, a bila su izložena goveda u tri kolekcije iz kojih su ocjenom komisije odabrana najvrjednija grla. je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se. Zdravka diplome, dok su grla i i naturalnim nagradama koje su njihovim vlasnicima sponzori izložbe.
grla
U kolekciji krava simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Antun iz Palinovca za kravu Diasi životnog broja HR 5100489340 (oteljena 5.12.2004.), koja se posljednji put otelila 13.3.2009. Ova krava je u
maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela 6574 kg mlijeka sa 4, 19% m. m. i 3,53% proteina. Otac ove krave je bik Hippo HB01110007553, a majka krava životnog broja HR 0013003720 u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 7555 kg mlijeka sa 4, 15%m. m. i 3,42% proteina. U kolekciji prvotelki holstein pasmine prvu nagradu osvojio je Milan Miklin iz Preseke za kravu
Lunu životnog broja HR 6101168524 (oteljena 17.8.2006.), koja je u kontroli proizvela 28,71 kg mlijeka sa 5,41% m. m. i 3,05%proteina. Otac ove krave je bik Moblack HB 06030000469, a majka krava Kmica životnog broja HR 7100145989 u maksimalnoj je laktaciji proizvela 9712 kg mlijeka sa 4, 18% masti i 3 ,34% proteina.
lipnja održana 1O. županijskaizložba stoke
županije,
i to pod
pokroviteljstvom
Ministarstva poljoprivrede, ribarstvai ruralnog razvoja, V •• zuparnJe , opcine a u organizacijiHrvatske poljoprivredne agencije, MESAP-a, Hrvatskogcentra za konjogojstvo, Udruge simentalskoga goveda i Udruge holsteingoveda
U kolekciji ostalih krava holstein pasmine prvu nagradu osvojio je Bojan iz za kravu životnog broja HR 9100321440 (oteljena 7.8.2004.), koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 6297 kg mlijeka sa 3, 77% m. m. i 3,38% proteina. Otac ove krave je bik Gras Red HB 06020000348, a majka Šarka životnog broja HR 0033003725 postignula je maksimalnu u laktaciji s proizvedenih 6576 kg mlijeka sa4,71%m. m. i 3,63%proteina.
Šampionkom izložbe iz kolekcija izloženih goveda holstein pasmine proglašena je krava Fata, životnog broja HR 2100805895 (oteljena 28.8.2005.), vlasnika Zlatka Novaka iz Svetog Urbana, koja je u prvoj laktaciji proizvela 9574 kg mlijeka sa 3,78% m. m. i 3,31% proteina. Otac ove krave je bik Silver HB 06150000437, a majka Fasna HR2100681088 koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 6817 kg mlijeka sa 3,34% m. m. i 3,41% proteina.
Šampionkom izložbe iz kolekcije izloženih goveda simentalske pasmine proglašena je krava Rita, životnog broja HR 0013012672 (oteljena 17.8.2002.), vlasnika lvana Perka iz Preloga koja je u vrtoj laktaciji proizvela 7647 kg mlijeka sa 6,58% m. m. i 3,01% proteina. Otac ove krave je bik Ziklon HB 01010007448, a majka Unda HR 0013006204 koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 7873 kg mlijeka sa 4,49% m. m. i 3,40% proteina.
Šampionsko zvono ponosnim vlasnicima su zamjenik župana Horvat i ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije mr. se. Zdravko koji je vlasnicima i diplomu Hrvatske poljoprivredne agencije. Diplomu je grlima ispred Udruge holstein goveda murske županije i predsjednica udruge Marija dok su koji djeluju u sklopu Udruge simentalskoga goveda primili zvono Saveza slovenskih simentalskoga goveda, koje im je predsjednik Saveza goveda Pomurje Franc Štuhec.
- Je li, tko te ono maloprije, na sajmu, glasno nazvao VOLEM?
Neki meni nepoznat
Pa otkud te tako dobro zna?
Bila Regica u Zagrebu i u nekom kineskom kupila lijepu crvenu bluzu iz doba Mao Ce Tunga. U nedjelju ju je obukao Dudek i pošel u birtiju na gemištek i da si kupi cigaretline. Tek što je izašao na ulicu od nekud se pojavi ogromni bik i pojuri za Dudekom. Bježi Dudek ko lud i skrene u susjednu ulicu - kad tamo stoji Presvetli: "Kaj je, Dudek, kam to bežiš tako fest - budeš dobil infarkt!" - Bolje da dobijem i infrakt - nego tele!"
Ilustracijei tekst: Vinko ing.
Mij'ekarskilist 08/2009.
VRBOVEC,Konak23a
tel 01/27!Jf"892
agro@fortuna~vr/Jorec.hr 9
:DITIod 5 do 10 aodina Kreditne kartice do 60 mIesea' NER!:T'llta~1-/)j&iJ,J,1.wmd.0.0.v.i'mffl,t)3Jt7'y},JlfJ, /Jina-8iJtJd.o.o. Baita:,052/:A5Pli,Sfev,HM/ska-Lu,msd.o.o.8arlrtJvec,042/241-144
- ZF - Carraro Euro 2 i prednji motor hidraulika most Prezentaciiau Varaždinu . ArmaTrac 704
GORKA
. za zdrav želudac
- Marija dipl. ing.
gorka
trava, tavžentroža ili kantarija muška (Centauriumerythraea Rafn) jednogodišnja je ili dvogodišnja biljka rasprostranjena po livadama, svijetlim šumskim te suhim travnatim terenima na vapnenastom i ilovastom tlu. U iz maloga valjkastog korijena izbija prizemna rozeta duguljastih listova a poslije i uspravna, šuplja, stabljika visine 20-50 cm, u gornjem dijelu razgranjena. Biljka cvjeta u srpnju i kolovozu, a cvjetovi s pet latica razvijaju se u pazušcu listova pri vrhu stabljike i ogranaka. Otvaraju se samo za lijepog i vremena. Tada se i bere nadzemni dio biljke i suši u ili rasprostrt u tankom sloju na 7 mjestu, zaklonjenom od izravne svjetlosti. Pri branju 7' obvezno treba koristiti škare da se J ne nježan korijen nepo-.., sredno uz površinu zemlje. l } se kroz povijest koristila kao sredstvo za zacjeljivanje rana, poticanje teka, kod povišene temperature i kožnih 1--i bolesti, ali i kao biljka protiv uroka. Zgodno je vjerovanje da biljka ubrana na Ivanje, 24. lipnja, i nošena i--.....u pomaže da nam cijele -.., l godine ne ponestane novaca.
da gorke tvari iz
sline i
_,,__ sokova, njezini se pripravci koriste . 1 za poboljšanje teka, probave, kod 1--i nadutosti, tegoba, bolesti jetara i mjehur~. i se i kod slabokrvnosti, povecane ':-\ kiseline, uloga (gihta), } krvnog tlaka, men-
struacijskih tegoba, bolesti živaca i kožnih bolesti. Važno je napomenuti daje osobito dobra za tegobe vezane uz nedovoljno kiseline, a ne treba ju koristiti kod na želucu i dvanaesniku te kod prevelikog
kiseline , što se jakom žgaravicom i podrigivanjem. Može se i kod anoreksije, psihogeno uvjetovane odbojnosti prema hrani kod mladih djevojaka, kao i nakon kemoterapije i radioterapije.
se može pripremiti namakanjem žlice suhe, usitnjene biljke tijekom 6 sati u hladnoj vodi, nakon se ocijedi i zagrije do temperature ugodne za Drugi je oparak, tj . prelijevanje biljke vodom.
se ocijedi nakon 5 minuta stajanja, a piju se 1-2 šalice tijekom dana, najmanje pola sata prije jela, nikada neposredno nakon obroka. Najbolje je piti
se koristi u industriji likera, a u se priprema vino od za okrepu organizma i prethodno navedene tegobe. 25 g suhe, usitnjene i 25 g suhog lista paprene metvice stavi se u staklenku sa širokim grlom i prelije litrom kvalitetnoga bijelog
vina. Doda se 1 neprskani limun narezan na ploške i zatvorena staklenka 10-15 dana ostavi na sobnoj temperaturi uz povremeno miješanje. vino
se na tamnom i hladnom mjestu, a pije se 2-3 puta dnevno po 0,5 dL pola sata prije
- Dr. Ivo Belan Trovanje sladoledom uglavnom nije teža bolest. u rijetkim ipak može nastupiti kolaps organizma s isušenjem (dehidracijom) i osobito kod posve male djece i starijih. Premda je sladoled dobra podloga za razvoj mnogih bakterija, ipak je mikroorganizam stafilokok krivac trovanja. Bakterija stafilokok okruglastog je oblika i na hrpice poput grozdova. U uzrokuje gnojne upale kože, apscese, infekcije, rane itd. Sojevi stafilokoka mogu stvarati otrove (toksine), njima i tzv. enterotoksin. Gotovo 50 posto ljudi nosi stafilokoke kao parazite na sluznici nosa, ždrijela i na koži. S tih mjesta te bakterije mogu lako dospjeti u namirnice, razmnožiti se i stvoriti spomenuti enterotoksin, koji je stabilan na toplinu pa ga grijanje ili kuhanje uništiti. Osnovni sastojak sladoleda
je mlijeko, a ono je hranilište za razvoj stafilokoka i njihovih otrova. u pravilu griješe, jer sladolednu smjesu prije zamrzavanja vrlo dugo (ponekad i cijelu hlade na sobnoj temperaturi, a to je dovoljno vremena da se razmnože nepoželjne bakterije. Znakovi trovanja nastupaju vrlo brzo tri sata nakon uzimanja zatrovanog sladoleda javljaju se jako (izraženije nego proljev) i vrtoglavica. Temperatura nije povišena. Bolesnik može i glavobolju, i u trbuhu. Zbog jakog i proljeva gubi se i elektroliti iz organizma, a to može izazvati teška unutrašnjih organa. No, je da ta intoksikacija nema posljedice, a traje jedan do tri dana, dulje. Bez obzira na to, oboljelog treba odmah uputiti
agrometeorologija
Obrana od u
Hrvatskoj provodi se i ove godine. Aktivno je 8 radarskih centara.
Sa 588 postaja obrane od atmosfera se srebrnim jodidom zasijava generatorima ili raketama
Ako sladoled nije
higijenski ispravno 1
pripremljen, stalno je prisutna -:i opasnost od
infekcije i trovanja ,-,
Bolest se javlja sporaali i u manjim ili epidemijama, osobito ljeti. Ljudi koji i==, rade u moraju stro- -.., go voditi o osobnoj higijeni, ;,) osobito o i zdravlju kože \ l ruku i zanoktice). Obvezna je -~, redovita kontrola na kliconoštvo (nos, ždrijelo, stolica), kao i u pre- 1'-J hrambenoj industriji. Osim toga, na isti može se otrovati .. 1.,. mlijekom, jajima itd. Industrijski proizveden sladoled svakako pruža sigurnost.
Na kraju, neka vas ovo previše ne uplaši. Uživajte i u toj vrlo hranjivoj i ukusnoj poslastici. Ali, izbjegavajte neuredne i
Mr. se. Dražen agrometeorolog
Kad je tome tako, prisjetimo se što je to i kako ona nastaje. oborina sastavljena od kuglica ili nepravilnih komada leda. Polumjer im može biti od 2 do 25 mm ili i a pada iz oblaka koji zovemo Cumulonimbus. Navedeni oblaci se razvijaju na visinama od 2 km, a mogu narasti do visine od 10-ak kilometara. Boja im je olovna. Gornja strana tih oblaka je uvijek plosnata, glatka i se širi u obliku nakovnja. tla i oblaka pojavljuju se iskidani koji kod izazivaju strah. Uostalom, pa kako i ne bi kad njihovom pojavom dolazi do jakog vjetra, sijevanja i grmljavine.
No, da bi došlo do pojave uzlazne i silazne struje moraju u Cumulonimbusu biti izrazito velike, temperatura na vrhu oblaka mora biti niža od O Celzijevih stupnjeva i zrno mora po više puta kružiti od baze do vrha oblaka. Dakle, zrno prelazi po više puta svoj put dug i po nekoliko desetaka kilometara. U kad zrna ne narastu do prevelike opadanjem se tope i eto nam pojave pljuskova kiše. Oduvijek su poljodjelci razmišljali kako zaštiti usjeve od ali i što da ne do njezine pojave. Uostalom, pa još i danas stariji kako su kad bi ugledali oblak pucali iz mužara ili zvonili crkvenim zvonima, da tako otjerati teške i crne oblake. No, da je u tome bilo uspjeha ne možemo im
otkupne cijene mlijeka
• za srpanJ 2009. godine
Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, predstavnika mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija ukupnu
cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja masti od 4,2% i
sadržaja od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija i vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice
Otkupna cijena mlijeka se na temelju podataka o cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izražena u eurima, te podataka o srednjem eura za iste mjesece
Ukupna cijena mlijeka za srpanj 2009. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.} 1,9040 kn/kg
Na temelju vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% masti i 3,4% se vrijednost masne jedinice i jedinice O
Tablica1: vrijednostimasnejedinice(vMj) i jedinice (vBj)
parametarosnovnecijenemlijeka Postupak vrijednost (kn)
vrijednost masne jedinice vMj= UPCM-0,45 0,204 kn 4,2 vrijednost jedinice UPCM-0,55 0, 308 kn vBJ= 3,4
UPCM = Ukupna Cijenamlijeka na bazi 4,2% masti i 3,4% vMj = vrijednostmasnejedinice (45% udjela u UPCM) vPj = vr:jednostproteinskejedinice (55% udjela u UPCM)
Tablica2. Vrt/ednostiotkupnecijenemlijekaza srpanj2009. godine l
Ravnatelj, mr. se. Zdravko dipl. ing. agr.
••, BIOdar
Tvornica hrane,Varaždin
Cijenjeni mlijeka!
NOVO NA TRžlŠTUI
U paleti proizvoda robne marke BIOdar predstavljamo vam novu skupinu proizvoda iz kategorije
MINERALNO-VITAMINSKIH DODATKA
Program MINERALNO-VITAMINSKIH DODATAKAosmišljen je u suradnji s tvrtkom Vindija d.d. koja s, razvojem govedarske i mljekarske proizvodnje bavi od 1959. godine. Naš je dobre predispozicije grla u kvalitetno mlijeko.
B1Ovit6000
BIOvitS
BOVldar
Idealno izbalansiran odnos vitamina mikro i makroelemenata za optimizaciju obroka krava.
Sadržava niacin - za zdravu funkciju jetre.
Odnos Ca i P = 3 : 1.
Primjena: 80- 200 grama po grlu dnevno, ovisno o proizvodnji mlijeka.
Dodatak za krave u suhostaju. pravilan razvoj ploda, lakše teljenje i optimalnu kondiciju krava u pripremi za laktaciju.
Odnos Ca i P = 1,15 : 1. doza: 100 - 200 grama po kravi dnevno.
Makropremiks za junad, izvor svih potrebnih vitamina i minerala za junad u tovu. aromom za bolju ješnost.
Primjena: 5% u izradi smjese za ju nad
RUMI-LU-pufer - NOVO I JEDINSTVENO NA TRŽIŠTU!
Specijalan pripravak za acidoze - kisele indigestije buraga, s puferskim
• Sadržava sodu bikarbonu, magnezijev oksid i živu kulturu kvasaca - za razvoj mikrotlore buraga.
• Sadržava tvari za apsorpciju eventualnih mikotoksina iz hrane.
• pogreške u svakodnevnoj hranidbi koje uzrokuju acidozu (previše žitarica u odnosu na voluminozni dio obroka, nizak sadržaj celuloze zbog nedovoljnog unosa voluminozne krme, previše usitnjena voluminozna hrana - nepravilna upotreba mikser- prikolice).
• Osigurava stabilnost probave i ima pozitivan u prevenciji bolesti papaka.
• Primjena: 150 - 170 grama grlo/dan u prvih 120 dana laktacije.
BIOdar vita minsko mineralni dodaciizvor svih potrebnih vitamina i minerala za idealnu hranidbu životinja u visokoj proizvodnji mlijeka. Optimalnim odnosom vitamina i minerala postižete redovitu plodnost, stabilnost proizvodnje, zdravost i životinja. Za napredniju proizvodnju i profit!
BIOdar ~j -
Detaljnije informacije o asortimanu BIOdar zatražite kod mjerodavnog referenta. mlijeka koji ne predaju mlijeko Vindiji mogu se javiti izravno u komercijalu Tvornice hrane BIOdar na tel. 042/399-770 ili 399-704.
