Mljekarski list 9-2009

VrlJemeje za silašu

(tiM SADRŽAJ

PROIZVODNJA KRME

Optimalni stadij za siliranje kukuruza

Kvaliteta sijena ovisi o pravovremenoj košnji _______________

Kako dobivene rezultate analize

uzoraka voluminozne krme? _____________ 34 bakterizacije sjemena u uzgoju krmnih kultura 46

AGROTEHNIKA

Zbrinjavanje žetvenih ostataka

Kalendar radova u rujnu

AKTUALNE TEME

I jedna krava proizvodi mlijeko __

Ekološka proizvodnja mlijeka i mesa

EKONOMIKA PROIZVODNJE korištenja sredstava iz IPARD programa za sektor mlijeka_

Edukacija kao

sustavnog potpomaganja razvoju kozarske proizvodnje - primjena irskog modela u nas

HRANIDBA

Primjena probiotika u animalnoj proizvodnji _________ _

Naslovnica: Vrijeme je za silažu (foto: Z.

Krepka krmiva u hranidbi krava visoke muznosti_________ _38

TEHNOLOGIJA UZGOJA

Razvoj buraga u teladi--------

VETERINARSTVO

Traumatska indigestija __ 22 24

Proljevi teladi uzrokovani bakterijama ___ 26 Transportna tetanija______

SELEKCIJA I REPRODUKCIJA

Centar za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin zbližio hrvatsko i bavarsko 29

Uzgojno-selekcij ska kontrola u govedarstvu i proizvodnja mlijeka u Republici Hrvatskoj u 2008. godini 52

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG

IZ HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE

otkupne cijene mlijeka za kolovoz 2009. godine 64

vas da se i ove godine od 11. do 13. rujnaodržava 17. jesenski bjelovarskisajamu Gudovcu.

Kao i do sada, i ove se godine naši pripremajuza izlaganje svojih najboljihgrla na državnoj izložbi stoke - izložbi u Gudovcukoju organizirajuHrvatskapoljoprivrednaagencijai Bjelovarskisajam d.o.o. Ovaje izložba zasigurno krunauzgojno-selekcijskogradasvih koji su u naporanrad postizanjašto bolje kvalitete stoke u našoj zemlji. Pokroviteljovogodišnjeg sajma i ove je godine Ministarstvopoljoprivrede, ribarstvai ruralnograzvoja,a generalni sponzor Dukatd.d.

Uredništvo

odbor. dr. se Petar Bosnic, mr. se. Ana prof. dr. se. Zoran Zdenko dipl. ing dr. se. lvan Janja dipl. oec„ mr. se. Goran Kiš, mr. se. Natalija dr. se. Miljenko dr se. Antun mr. se. prof. dr. se. Boro

Zdenka ing Zoran Radan, dr. vet. med„ ArnehJaŠipek. dipl. ing„ doc. dr se lgor dr. se Darko Uher Glavna i odgovorna urednica: Vera dipl. ing., Izvršni urednik: Zoran dipl. ing„ Vlasnik, Hrvatska mlJekarskaudruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, ll1ca31/111,tel.: 01/4833-349, fax: 01/4875-848, e-mail:hmu@hmu.hr,www.hmu.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, www.hlad.hr

Mljekarskl list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju I dlstribuc1Ii tiska pod rednim broJem 863.

Optimalni stadij za siliranje kukuruza

Silaža cijele kukuruzne biljke važan je izvor krme u hranidbi stoke u mnogim razvijenim zemljama pa tako u SAD-u više od 40%

vrijednosti

obroka krava

Piše: Prof. dr. se. Zlatko

Nekoliko svojstava kukuruznu silazu priza

mlijeka: palatabilna krma s relativno konstantnom kvalitetom i visokim sadržajem energije te visokim prinosima po jedinici površine.

Nadalje, tehnologija proizvodnje kukuruzne silaze u pravilu je jednostavnija u usporedbi sa siliranjem ostalih krmnih kultura.

Pravilno spremljena kukuruzna silaža može se koristiti tijekom cijele godine i ljeto, kada naši poljoprivrednici koriste neko drugo krmivo poput travne silaze ili sijena.

optimalnog stadija za siliranje

Tehnološka zrelost za proizvodnju silaže cijele biljke nastupa nešto ranije nego se potpuno izgradi prinos zrna i postigne masa suhe tvari biljaka. Uzrok je potrebna vlažnost silažne mase 65 - 70% da bi se proces siliranja mogao normalno odvijati i dobiti kvalitetna silaža uz malo gubitaka. U skidanja usjeva kukuruza prije optimalnog stadija ostvaruju se niži prinosi, a ta previše vlažna silazna masa sa > 70% vode može sporo fermentirati i cijediti se iz silosa.

uzrokuje osjetan gubitak hranjiva, topivog dušika i ugljikohidrata, a su i silosa. Nasuprot tome, presuha silaža ( <55% vode) sadržavat zraka u silaznoj masi koji anaerobnu fermentaciju i razvoj gljivica i plijesni, što može uzrokovati velike gubitke.

Vlažnost silirane mase usko je povezana s zrna, tako da vlažnosti silazne mase od 65 do 70% odgovara vlažnost nedozrelog zrna

od 35 do 40%. Prema tome, skidanje cijelih biljaka za proizvodnju silaze obavlja se kad zrno postigne navedenu vlažnost, a se to prema položaju crte na zrnu.

: ' ' crta je granica : tvrdog dijela na : vrhu i ostaloga meka: noga donjeg dijela zrna na klipu.

Pojavljuje se dana nakon oplodnje na strani zrna i postupno se spušta prema

list 09/2009.

Slika 1: Siliranje ctjelebiljke kukuruza

Slika 2: Razvoj crtena zrnu kukuruza

Tablica 1: Prinosi kvaliteta silažne mase kukuruza u stadijima zrelostizrna

Stadijzrelostizrna Sadržaj Prinossuhe Sirovi NDF,%* Probavljivost, vode,% tvari,tiha protein,% % voštanezrelosti 73 16,5 9,9 48,0 79,0

Stadij1/2 crte 66 17,8 9,2 45,1 80,0

Stadij3/4 crte 60 18,3 8,9 47,3 79,6 Fiziološkazrelost 55 18,9 8,2 47,4 78,6 • NDF, Neutralna deterdžentska vlakna (celuloza, hemiceluloza i lignin)

donjem dijelu zrna. Kada je crta na sredini ili ispod donje polovice zrna, odnosno kada tvrdi dio zrna zauzima 1/2 i 2/3 zrna, sadržaj vode u biljci odnosno usjevu kukuruza se oko 65%,

dok je vlažnost zrna od 35 do 40%. U tom trenutku nastupa optimalno vrijeme za siliranje kukuruza. Taj sadržaj vode može neznatno varirati, ovisno o hibridu, proizvodnim i vegetacijskoj sezoni.

Ako je usjev kukuruza namijenjen siliranju bio mrazom prije nego što je dospio u optimalni stadij za siliranje, treba ga ostaviti u polju dok se ne osuši do vlage koja kvalitetno siliranje odnosno u silosu. To je ukoliko se kukuruz uzgaja u naknadnim i postrnim rokovima sjetve. Zanimljivo je da se i od usjeva kukuruza koji je pretrpio jaku sušu tijekom vegetacije pa time ima sadržaj suhe tvari, te od kukuruzovine koja ostaje u polju nakon berbe klipova može dobiti silaža kvalitete. tu biljnu masu treba sasjeckati na što manju (3-6 mm), se osigurati dobro sabijanje, ali i obvezno dodati vodu ili neku drugu zelenu krmu tijekom punjenja silosa. Dovoljna sabijenost silaže iznosi oko 700 kg zelene mase odnosno oko 250 kg suhe tvari na prostorni metar. Da bi se to ostvarilo, svaki novi sloj mora biti debljine oko 15 cm i zatim dobro sabijen.

Visina reza

Visina reza pri ubiranju (skidanju) cijele biljke kukuruza uglavnom iznosi od 20 do 25 cm. Za kategorije goveda u tovu je visinu reza na oko 50 cm pa i više. Time se dobiva kvalitetnija silaža s udjelom klipa odnosno zrna u silažnoj masi, ali uz niže prinose po jedinici površine. Prinos suhe tvari silaže smanjuje se za oko 15%kada se visina reza podiže sa 15 na 45 cm. Pri samom ubiranju u polju treba pripaziti da se zrna obvezno drobe jer su kasnije pri hranidbi goveda gubitci. Nadalje, poželjno je da bude što manja, i to od 4 do 1O mm, ali treba pripaziti i na ekonomske pokazatelje jer se za sitnije sjeckanje troši više energije.

Slika 3: crta na sredinizrna na to da je nastupio optimalnistadi/ za siliranje

Primjena inokulanata

Siliranje je postupak konzerviranja kukuruza kiselinom koja nastaje kao proizvod prirodne fermentacije ili izravnim zakiseljavanjem organskim kiselinama. Potonja mjera više se ne koristi u praksi zbog brojnih problema u samom postupku siliranja, a i kasnije pri korištenju silaže. Umjesto toga sve se koriste biološki dodatci - inokulanti koji sadržavaju bakterije kiseline i druge dodatke. Danas se inokulanti sve dodaju i pri siliranju kukuruza usprkos da ova biljna vrsta sadržava dovoljne

' ' Na tržištu se mogu kupiti inokulanti koji sadržavaju posebno izabrane sojeve bakterija vrenja, se smanjuju gubitci u procesu spremanja i korištenja silaže a poboljšava i krmna vrijednost. Dodatna vrijednost inokulanata je i trajanja fermentacije, se i raniji korištenja silaže.

Bakterije kiseline u prirodi su prisutne na biljkama pa zajedno s njima dospijevaju u silažnu masu gdje fermentiraju do kiseline i time ostvaruju prirodan proces konzerviranja. tih bakterija su heterofermentativne, što da za sintezu kiseline koriste svega oko 50% prisutnih u biljnoj masi. To je jedan od glavnih razloga što se pri siliranju koriste inokulanti s odabranim sojevima tzv. homofermentativnih bakterija koje više od 90% koriste za sintezu kiseline. nove generacije inokulanata mogu sadržavati i heterofermentativne bakterije koje stvaraju octenu, i propionsku kiselinu. Za razliku od kiseline koja ima jaka /4

Mljekarski li\·t 09/:2009.

baktericidna a slaba fungicidna svojstva, octena kiselina je za kontrolu aktivnosti gljivica (plijesni i kvasaca) u eventualnoj naknadnoj fermentaciji. Na taj se stabilnost silaže nakon otvaranja silosa, što je problem koji zadaje glavobolju našim poljoprivrednicima. lnokulanti se na tržištu nalaze u suhom stanju ili kao otopine. Suhi se preparati prije uporabe otope u manjoj vode i zatim prskanjem što ravnomjernije po silažnoj masi u silo-objektu. U novije vrijeme koriste se i specijalne prskalice-dozatori neposredno na silokombajn se usitnjena zelena masa tretira u samoj

Slika 4: Visina reza kod ubiranja silažnogkukuruza

Slika 5: Primjenainokulanata u berbi (fotomr. se. Marko

Zbrinjavanje žetvenih ostataka

Piše: Prof. dr. se. Zlatko

I(od poljoprivrednih kultura nakon žetve odnosno berbe ostaje biljnih (žetvenih) ostataka. U žetvene ostatke ubrajaju se svi nadzemni biljni dijelovi koji ostaju na tlu, te korijenska masa koja izravno ostaje u tlu. Osobito velika korjenove mase ostaje u tlu nakon uzgoja višegodišnjih leguminoza poput lucerne, ali i nakon preoravanja travnjaka i prirodnih livada. Tako korjenova masa jednogodišnjeg travnjaka iznosi oko pet tona suhe tvari na hektar, trogodišnjeg travnjaka oko osam tona na hektar, dok ozime žitarice iza sebe ostavljaju svega oko dvije tone korijena na hektar. Vrijednost nadzemnih žetvenih ostataka prvenstveno ovisi o njihovoj jer se u tlo mogu unositi biljni rezidui poput kukuruzovine, slame, stabljika suncokreta i duhana, glave i repe, rozge

vinove loze i dr. biljnih ostataka koja ostaje nakon žetve odnosno berbe ovisi o uzgajanoj kulturi, primijenjenim agrotemjerama i vegetacijskoj sezoni.

' ' U intenzivnoj proizvodnji i u povoljnoj vegetacijskoj godini slame nakon žetve strnih žitarica iznosi 6- 8 t na hektar, kukuruzovine nakon berbe kukuruza za proizvodnju zrna 8 - 11 t na hektar, biljnih ostataka nakon žetve soje 2-4, te repice 3-6 tona na hektar.

Važnost žetvenih ostataka Imperativ je svakoga dobroga gospodara što dio tih žetvenih ostataka unijeti u tlo gdje ih razgraditi mikroorganizmi tla. Nakon toga ti se biljni ostaci procesom humifikacije ugraditi u stabilnu organsku tvar (humus) tla. Tijekom procesa razgradnje žetvenih ostataka dio hranjiva postaje izravno

Dobro gospodarenje nezamisliva

je

bez redovitog unošenja žetvenih

ostataka u

tlo jer se time osigurava promet organske tvari i plodnost naših tla

kulturi, iako se žetveni ostaci u pravilu ne smatraju organskim gnojivima kao što je to primjerice stajski gnoj. Tako ukupna dušika iz biljnih ostataka koja biti raspoloživa za kulturu može varirati od desetak pa sve do 60 i više kg na hektar godišnje. Tu dušika koja od razgradnje žetvenih ostataka svakako treba uzeti u obzir pri planiranju razine gnojidbe kulture. Žetveni ostaci ponekad se koriste na vlastitu gospodarstvu kao hrana za stoku ili za nastiranje u staji, a u

AGROTEHNIKA

mogu se i prodati. glavni neželjena "zbrinjavanja" žetvenih ostataka u praksi je njihovo spaljivanje, a poželjno je i njihovo unošenje u tlo.

Spaljivanje

Ovakvu "zbrinjavanja" žetvenih ostataka karakterizira potpuni gubitak organske tvari, ali istodobno predstavlja i gnojidbu tla pepelom. Spaljivanje žetvenih ostataka u nije poželjno jer svaki treba pokušati osigurati što promet organske tvari u tlu. Stoga je praksa spaljivanja žetvenih ostataka i zakonom zabranjena u mnogim europskim državama. Samo spaljivanje daje koristi jer uništava ili klijanje samoniklih biljaka prethodno uzgajane kulture ali i korova. Usto se u mjeri i uništavaju bolesti i štetnici. Ti pedohigijenski razlozi mogu katkad biti za donošenje odluke o spaljivanju žetvenih ostataka. Nadalje, spaljivanje žetvenih ostataka, osobito slame, je praksa pri primjeni konzervacijske i reducirane obrade tla, te posebice u sustavima ratarske proizvodnje gdje se primjenjuje izravna sjetva. Ako se slama ne spaljuje u uvjetima izravne sjetve, su negativne popratne pojave poput napada bolesti i korova,

širenja samoniklih biljaka prethodno uzgajanih usjeva, otežana sjetva i sklopovi i dr.

Unošenje u tlo

Ovaj zbrinjavanja žetvenih ostataka pruža goleme prednosti jer se njime bitno promet organske tvari, što vrlo povoljno na održavanje fizikalne, kemijske i biološke plodnosti naših tala. Unošenje žetvenih ostataka u tlo u rijetkim može pogodovati širenju bolesti i štetnika. Vjerojatno su u našim

sustavima ratarske proizvodnje najpoznatije bolesti koje napadaju podnožje busa pšenice i time uzrokuju polijeganje usjeva i velike gubitke u prinosu. To je dobro poznato našim poljoprivrednicima koji zbog toga nikada ne uzgajaju pšenicu nakon pšenice. Nasuprot tome, postoje i primjeri pozitivnog u održavanju pedohigijene tla. Tako se primjerice unošenjem kukuruzovine u tlo uništava kukuruzni moljac, a do jakog širenja i napada kukuruznog

Žetveni ostaci na površini tla stvaraju problemeu uzgoju kulture

Spaljivanje slame i kukuruzovine radi lakšeg zaoravanja

moljca dolazi u ako je kukuruzovina ostala na površini tla do

: ' ' Kemijski sastav žetvenih : ostataka je vrlo : a intenzitet njihove razgradnje u tlu u mjeri je sadržajem dušika(N).

dušika u biljnoj masi se stavlja u omjer s ugljikom (C)i tada se govori o tzv C:Nodnosu. Naime, brza razgradnja žetvenih ostataka je jedino ako biljni ostaci imaju relativno uzak C:N odnos (<15:1). Takav uzak C:N odnos karakterizira pojedine leguminoze poput graška, ali i kultura poput uljane repice da su njihovi biljni ostaci razmjerno bogati dušikom. Nasuprot tome, slama strnih žitarica sadržava razmjerno malo dušika (0,3-0,5%), a kukuruzovina ima nešto sadržaj dušika u suhoj tvari (0,4-0,6%).

Pri unošenju žetvenih ostataka koji sadržavaju razmjerno malu dušika u suhoj tvari (slama i kukuruzovina) može nastati tzv.

DEPRESIJA"odnosno nedostatak dušika za uzgajanu kulturu. depresija moguje ako je C:N omjer žetvenih ostataka bio od 20:1. U tim jevima treba primijeniti dodatne dušika, i to oko 1O kg za svaku tonu zaorane slame ili kukuruzovi ne. Taj gnojidbom dodani dušik se primjenjuje isto-

vremeno sa zaoravanjem. Depresija ostalih hranjiva koja može nastati unošenjem žetvenih ostataka u tlo zanemariva je u usporedbi s dušikom.

: ' ' Proces razgradnje bilj: nih ostataka u tlu je ae: roban pa treba osigurati nesmetano pritjecanje kisika. Stoga se žetveni ostaci na srednje teškom tlu zaoravaju na dubinu 1O - 20 cm, dok se na lakšem tlu mogu unositi i dublje.

Žetvene ostatke prije zaoravanja treba sasjeckati ("tarupirati"), jer se tako lakše unose i

bolje homogeniziraju s masom tla. Usitnjavanje (tarupiranje) se pozitivno odražava na brzinu razgradnje žetvenih ostataka u tlu koja bi morala u potpunosti završiti najkasnije nakon jedne kalendarske godine. Ukoliko i nakon toga da su u tlu još uvijek biljni ostaci stariji od jedne godine, moramo uzroke zbog nije završena njihova razgradnja. Glavni uzroci u praksi su širok C:N odnos u biljnim ostacima, anaerobni uvjeti razgradnje i biljna masa nedovoljno usitnjena prije unošenja u

JM-454,45KS 4WD 87.000 kn

JM-554,55KS 4WD 100.822 kn

104.181 kn

JM-804,80KS 4WD 129.140 kn

Ciienesu sa PDV-om. Servis i dijeloviosigurani.

Pri zaoravanju kukuruzovine redovitotreba dodati gnojiva

jo.i. MRALFACHZ-2371 ,~

Kalendar radova u rujnu

lako je rujan mjesec kada kalendarski jesen, to je vrijemeintenzivnih

poljoprivrednihposlovau vrtui polju

Piše: Dr. se. Darko Uher

Upolju se obavlja sjetva uljane repice, djeteline, lucerne, smiljkite, trava i travno-djetelinskih smjesa. Krajnji je rok za sjetvu ovih kultura prvo desetodnevlje rujna. U drugom desetodnevlju rujna siju se ozima grahorica i ozimi grašak te njihove smjese s ozimom raži i ozimom zobi, a potkraj rujna s ozimom pšenicom ili ozimim

U drugoj polovici rujna jesenska-zimsko oranje površina za proljetnu sjetvu (ne ranije zbog zakorovljenosti ujesen i osobito u rano jer bi se u morala ponovno orati. Beru se rani hibridi kukuruza, sirka, suncokreta, soje, vade se krumpir i

secerna repa. Obavljaju se intenzivne pripreme za sjetvu ozime pšenice, ozimog ozime raži i ozime zobi. Nastavlja se s berbom jarih kultura.

U vrtu se sade lukovice koje cvate potkraj zime i prote dvogodišnje treba zaliti. Gnojidba

U osnovnoj obradi za ozime i proljetne kulture, i to na temelju analize tla, izberite iz naše palete NPK gnojiva: NPK 5-15-30, NPK 7-20-30, NPK 10-3020. Zaoravanjem NPK gnojiva namijenjenih

osnovnoj gnojidbi istovremeno se može unijeti i stajski gnoj, a po potrebi obaviti i kalcizaciju Fertdolomitom. Za koje se sije ili sadi ujesen primijeniti 500- 700 kg/ha NPK7-14-21

Obvezno korištenje prije sjetve ratarskih kultura ujesen

list 09/2009.

:. de Piennes bb, Vrbovec Poštovani kupci. ste sniženja i ste ih!

Jurval d.o.o. Vrbovec

Eugena de Piennes bb, 1O 340 Vrbovec

tel: 01/2791-990, 01/2791-057

web: www.jurval.hr

1221 • 130 KS, 6 cilindara, kompresor, prednji i stražnji utezi, Monoblok hidraulika ...

27 .900,00 Eura!

U ponudi: kompletna zelena linija! - balirke- rotokosilice-

SONALIKA 90 KS: - Euro li motor - Carraro prednji most - Grijana kabina -Kompresor

- Good Year gume

- Niska potrošnja goriva 1 - Zadovoljni kupci...

I jedna krava proizvodi mlijeko

Cilj ovog nije ekonomska analiza isplativostidržanja manjeg broja krava, nego ona puno važnija - sociološka

i demografska...

Piše: Dr. se. Antun

Posljednjih godina pojedini u Hrvatskoj uporno ponavljaju da je proizvodnja mlijeka neisplativa na malim poljoprivrednim gospodarstvima, na onima na kojima drže dvije - tri krave. Zanimljivo je da, ovisno o situaciji, prvo tvrde da im je stalo i do proizvodnje mlijeka na inalim gospodarstvima da bi ubrzo promijenili mišljenje i tvrdili da je takva proizvodnja neisplativa.

Zašto je takva proizvodnja isplativa?

Na malih gospodarstava goveda se velikim dijelom uzgajaju zbog tradicije. Upornim ponavljanjem da se takva proizvodnja ne isplati ljude se tjera sa sela ili ih se prisiljava da promijene zanimanje. Ako netko uzgaja mali broj krava, i npr. svinje, iz potrebe ali i tradicije, zašto ga uporno omalovažavati da to nije proizvodnja? U Švicarskoj, i Austriji, namjerno tu uvrstiti Nizozemsku, nalazimo brojna gospodarstva na kojima se uzgaja desetak goveda. Pritom im

nitko uporno ne ponavlja daje takva proizvodnja neisplativa. Naprotiv, u nekim se državama držanje krava neovisno o njihovu broju. Primjer je Švicarska u kojoj mlijeka koji drže krave iznad 1500 metara nadmorske visine dobivaju posebne državne poticaje po litri mlijeka. Ciljje takve mjere domicilna stanovništvo potaknuti da ostane u tim krajevima, ali i zbog turizma. Pritom im nitko ne ponavlja daje takva proizvodnja neisplativa ili da moraju graditi moderne staje. U švicarskim planinama dominiraju dvije pasmine -

09/2009.

govedo (brown sviss) i simentalac. Samo da podsjetimo, simentalska pasmina dobila je ime po dolini Simmental koja se nalazi u Švicarskoj i vrlo je nalazimo na turirazglednicama. da je simentalska pasmina jedna od najstarijih i najraširenijih u Europi. U Hrvatskoj krave (i ovce) ne pasu na Velebitu, ali zato u Lici i Gorskom kotaru postoji velik broj s manjim brojem grla kojima su one dodatni, a rijetkima i glavni izvor prihoda. Kako zadržati te ljude na selu ako im se uporno ponavlja da je takva proizvodnja neisplativa? Još jednom da velik broj ljudi uzgaja krave iz tradicije i ljubavi prema toj grani

' ' Ako netko ima želju i potrebu uzgajati manji broj krava, na koja su napuštena tijekom i nakon Domovinskog rata, država ga treba podržati modelu iz Švicarske.

U tim krajevima rijetkost je da svi aanovi obitelji rade, a upravo im poljoprivreda odnosno uzgoj krava pruža dodatnog prihoda. Dakako, kriteriji mlijeka isti su neovisno o držanja. Osim držanja goveda na tim rijetko naseljenim potrebno je poticati i otvaranje malih sirana u kojima bi se dijelom proizvodio kravlji i drugi sirevi.

Likaje zaboravljena

Od završetka Domovinskog rata uporno se

Like za proizvodnju, ali je nažalost vrlo malo uložena u njezin razvoj. Osim za Lika pruža i uvjete za govedarstvo. tehnologija mora biti klimatskim i drugim osobitostima tog

Zime znaju biti vrlo duge s puno

snijega, a ljeta ekstremno

Zbog velikih površina, krave bi dio godine mogle boraviti na paši. Broj grla treba prilagoditi proizvodnim kapacitetima pojedinoga gospodarstva. Pritom ne treba pod svaku cijenu forsirati gradnju (pre)skupih objekata i korištenje visoko pasmina, u prvom redu holštajna. Holštajn pasmina je vrlo zahtjevna i u nedostatku smještaja a hranidbe vrlo brzo dolazi do izbijanja bolesti (ketoza, mastitisi) koje uzrokuju prijevremeno a nerijetka i U proizvodnji mlijeka, na manjim farmama, prihod može se ostvariti prodajom vlastite junadi za klanje.

Poticati proizvodnju na manjim gospodarstvima

Kako bi se iseljavanje

stanovništva s kao što su Lika, Gorski kotar ali i Dalmatinska zagora, potrebno je poticati poljoprivrednu proizvodnju. Tehnologiju uzgoja, kao što smo naveli, treba temeljiti na klimatskim i drugim osobitostima navedenih

Proizvodnja mlijeka mora se temeljiti na iskorištavanju pašnjaka, odnosno hranidbu treba temeljiti dijelom na voluminoznoj krmi. Danas se za hrvatske prilike može visoka i to hranidbom krava samo voluminoznom krmom (sijeno, sjenaža). Upravo takve potencijale pruža Lika ali i druga u Hrvatskoj. Poticanjem proizvodnje mlijeka i drugih poljoprivrednih proizvoda stanovništvo ostajati na tim slabo naseljenim a mladi ljudi možda vidjeti u takve

lvfljekarski list 09/2009.

Ekološka proizvodnja mlijeka i mesa

Piše: Doc. dr. se. lgor

Potaknut nedavnim razgovorima, sam promišljati koja je proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Neki stranci govore da bi svako trebao raditi ono što zna ili u je dobar, a eto Hrvatska je dobra u turizmu. S druge strane, u zapadnoeuropskim zemljama u proizvodnji mlijeka otišli su puno dalje nego što možemo pojmiti. Dakle, se mi bismo se u Hrvatskoj morali baviti turizmom i prodavati njihove proizvode.

Ustvari, u razvijenim zemljama otišli su predaleko u primjeni modernih tehnoloških i Napredak u proizvodnji po životinji postao je svrha sam sebi.

Ulaže se puno novaca za mali napredak. Relativno nedavno objavljena je jedna studija u kojoj usporeproizvodnje na dvije farme, a jedna je u Pakistanu i jedna u Bavarskoj. Vjerujem da da je ona u Pakistanu efikasnija. Zašto? Ulaganja u proizvodnju i cijena ljudskog rada puno su niži te i relativno mala proizvodnja postiže efikasnost.

Stanje ekološke proizvodnje u Hrvatskoj i okruženju Netko bi mogao pomisliti: "Eto još jednog koji nije za velike farme u Hrvatskoj!". nije sve baš tako jednostavno i U Hrvatskoj raspolažemo stima za vidove proizvodnje i to znamo od davnina.

Imamo Slavoniju s nesagledivim u intenzivnoj proizvodnji (kukuruz, i drugo), gdje je osnova za nju odmah do potencijalnih farmi. Imamo i ostale dijelove u kojima su prednosti, na primjer pašnjaci u Gorskom kotaru i Lici, na Banovini, s izvorima pitke vode, prirodom i ostalim resursima. Svako u Hrvatskoj ima svoje prednosti i Dakle, imamo uvjete i za intenzivnu i za ekološku proizvodnju mlijeka i mesa. No, uz te bogomdane prirodne resurse postoji i velika odgovornost prema generacijama. U nekim bogatim rezervama pitke vode velik broj životinja na jednom mjestu bio bi prava ekološka bomba.

Mljekurski list 09/2009.

Ekološka proizvodnja mlijeka može biti spas za naša mala gospodarstva, ali se kod takve proizvodnje strogo moramo držati principa. Osim toga, ekološka proizvodnja zadržala bi ljude na na kojima ih sada možemo i nema ...

U našem okruženju, mogli bismo cvjeta ekološka proizvodnja i to baš u relativno malim seoskim sa po 22 do 38 krava (Austrija i južna dok u i Danskoj prevladavaju farme s više životinja. proizvodnja po kravi se 5000 i 8000 kg mlijeka. U Austriji je 2002. godine proizvodnja "biomlijeka" više od 14%ukupne proizvodnje mlijeka, u Danskoj oko 10% te u više od 2%. No, sada su ti udjeli znatno Uz proizvodnju mlijeka vrlo je razvijeno i mesna govedarstvo u sustavu krava - tele raznih pasmina (autohtonih i pasmina poput šarole i limuzin goveda).

Kod nas nema previše podataka o ekološkoj proizvodnji, odnosno ona sudjeluje u vrlo malom dijelu ukupne proizvodnje. U prošloj je godini vrlo malo poticaja za ekološku proizvodnju mlijeka, ukupno za (650,00 kn po kravi).

Konvencionalna proizvodnja

Velike farme imaju svoje prednosti i mane. veliku proizvodnju i zaradu po životinji ali pod uvjetom da poštujemo sva pravila struke. Tu dolazimo do jedne teme o kojoj dosta ali kojoj nerado ozbiljno pristupamo. o edukaciji svih u proizvodnju mlijeka, posebice Da bi danas netko bio treba imati

stoku (iako mi se više naziv blago, jedino se pitam kako bismo zvali one koji to blago drže). Uvezli smo genetski puno "bolje" životinje (holštajn-frizijska goveda), a nismo uvezli i tehnologiju koja ih mora pratiti, se posljednjih 20 godina borimo kako bismo s njima postigli proizvodnju koju one bilježe u drugim zemljama. Dakle, velike farme s pasminama goveda s najali uz poštivanje svih pravila struke (hranidba, reprodukcija, držanje i ostalo) i tamo gdje za takvu proizvodnju imamo uvjete.

Kakve veze ima sve prethodno s ekološkom proizvodnjom mlijeka?

Ekološka proizvodnja mlijeka može biti spas za naša mala gospodarstva, ali se kod takve proizvodnje strogo moramo držati principa. Osim toga, ekološka proizvodnja zadržala bi ljude na na kojima ih sada, možemo i nema. Poticanje ostanka ljudi poticanjem ekološke proizvodnje i seoskog turizma moglo bi tim ljudima opstanak. Koji su pritom

lW:fekarski list 09/2009.

Velike farme s pasminama goveda s trebaju se nalaziti tamo gdje za takvu proizvodnjuimamo uvjete, naravno uz poštivanje svih pravila struke

osnovni principi ekološke proizvodnje mlijeka i mesa?

Moram istaknuti da farme ne je li o ekološkoj ili konvencionalnoj proizvodnji, postupci i sredstva koji se koriste u takvoj proizvodnji. Ekološka proizvodnja

Prema Zakonu o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, "ekološka proizvodnja" ("organska", "biološka") poseban je sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koriplodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, prinosa i otpornosti biljaka prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno s usvojenim normama i

U Pravilniku o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda piše:

• Uzgajati i prirodno iskorištavati treba zdrave, prirodno otporne, korisne životinje koje su uvjetima uzgojnog

• Uzgoj i iskorištavanje treba se temeljiti na što je više prirodnim zakonitostima i držanju svake životinjske vrste u za nju što prirodnijem okolišu, uz osiguranje etoloških uvjeta.

• Hranidba, držanje i iskorištavanje treba biti umjereno i razumno.

To u stvari proizvodnju uz kontroliranu primjenu razlisredstava i postupaka da se ne narušava prirodna ravnoteža i bez upotrebe genetski modificiranih organizama njihovih dijelova.

U bilo kojem sustavu držanja životinja morajubiti zadovoljene osnovnefiziološkei etološkepotrebeživotinja

Pritom se moraju zadovoljiti osnovne fiziološke i etološke (etologijaznanost o vladanju, ponašanju životinja) potrebe životinja. Moraju se poštivati stroge norme u pogledu broja životinja na hektar i metara objekata po životinji, proizvodnje krme sa certificiranih površina, zdravstvene zaštite te certificiranja ekoloških objekata i proizvoda.

Zdravstvena zaštita životinja u ekološkoj proizvodnji znatno je zahtjevnija nego u konvencionalnoj. Primamo se bazira na preventivnim mjerama ali i uzgoju zdravih i prirodno otpornih životinja (visoko selekcionirane pasmine u to nisu). Mora se voditi protokol svih intervencija u pogledu životinja i provedenih preventivnih mjera. Neki lijekovi su zabranjeni, nekima je primjena, no, za sve vrijedi pravilo da se vrijeme karence pojedinih korištenih preparata mora udvos-

u odnosu na vrijeme navedeno u prospektima

To da se nakon korištenja nekog lijeka mlijeko ne smije prodavati, da se životinje ne smiju klati kroz razdoblje. Posebna pozornost je dobrobiti životinja. Moraju biti držane što više u prirodi, ekstenzivna na pašnjacima 2 i 3 krave na hektar), odnosno u objektima koji zadovoljavaju norme ekološke proizvodnje (od 5 do 6 m 2 po kravi). Moglo bi se da sa životinjama valja postupati na dostojan

To su živa koja zaslužuju naše poštovanje i pažnju i u stvari bi s njima tako trebalo stalno postupati. Zadovoljnija životinja biti izvrgnuta stresu pa biti otpornija a proizvodnja Kao što sam spomenuo na teksta, je o blagu. U broju bit nešto više o ekološkoj proizvodnji mlijeka.

M(jekarski list 09/2009.

korištenja sredstava iz IPARD programa za sektor mlijeka

Premda se dulje govori o korištenjasredstava iz

IPARD programa i financijskimsredstvima_EU-a koja se preko njega koristitiu RH, njegovakorištenjaodnosnoobjava

se tek koncem2009. godine

Piše: Janja dipl. oec.,

IPARO program je predpristupni program EU-a za razdoblje 2007. - 2013. Sastavni dio IPA-e odnosno njegova peta komponenta je ruralni razvoj.

IPARDprogram se provoditi kroz tri osnovna cilja ili strateška prioriteta:

1. Poboljšanje tržišne i provedbe standarda Europske unije.

1.1. Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva.

1.2. Ulaganja u preradu i trženje.

2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja.

2.1. Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika.

2.2. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja.

3. Razvoj ruralne ekonomije.

3.1. Ulaganje u ruralnu infrastrukturu.

3.2. Diversifikacija gospodarskih aktivnosti.

Ova tri cilja predstavljaju okosnicu hrvatske europske

jer se kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvojEAFRD provoditi mjere na gotovo

u gotovo svim zemljama tako da je ovo prilika da se RH pripremi na djelomice nov pristup financiranju poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Odlukom Vlade RH od 26. 3. 2008. (NN br. 34/08.), IPARD programom upravlja Uprava za ruralni razvoj - Upravna direkcija SAPARD/IPARDprograma, dok program provoditi Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi u sklopu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

: ' ' Od 2007. do 2011. go: dine kroz IPARD pro: gram u RH korisnicima ce biti dostupno 179,000.000 eura potpore (oko 1,3 milijarde : kuna).

Korisnici IPARDprograma, ovisno o mjeri, mogu biti OPG u sustavu PDV-a, obrti i tvrtke, što da u smislu korištenja sredstava postojati. Visina potpora kroz IPARDprogram

Najviša ukupna vrijednost dopuštenog ulaganja po korisniku je na 900.000 eura u vremenskom okviru IPARD-a, osim sektora jaja gdje gornja granica može iznositi do 2,000.000 eura ako se ulaganje odnosi na

udovoljavanje standardima EU-askladištenju gnoja, uzgojnim sustavima koji poštuju uvjete direktivama EU-a. Iznos javne potpore (nepovratnih sredstava) bit do 50% ukupno prihvatljivoga - dopuštenog ulaganja po projektu. Iznos javne potpore od 50%

• za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva koja mladi farmeri do 40 godina ako raspolažu profesionalnim vještinama i sposobnostima javna potpora iznosi 55%,

• za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u planinskim ma javna potpora iznosi do 60%,

• za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u planinska koja mladi farmeri - do 40 godina s profesionalnim vještinama i sposobnostimajavna potpora iznosi 65%,

• za ulaganja koja se odnose na zaštitu voda od uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora a u skladu s postojanjem nacionalne strategije za njezinu provedbu ulaganja u poljoprivredna gospodarstva iz javne potpore mogu iznositi do 75%.

Dopušteno je maksimalno pet prihvatljivih ulaganja po korisniku

Mljckarski li<;t09/2009.

unutar vremenskog okvira !PARO-a, s tim da se za ulaganje može podnijeti prijava tek nakon finalizacije ili prethodnog ulaganja.

Pravilnik o provedbi mjere 1.1. i mjere 1.2. unutar !PARO programa objavljenje u NN 156/08. od 31. 12. 2008. godine.

Korištenjem sredstava u okviru !PARO programa žele se ciljevi unutar mjere 1.1.:

• dostizanje standarda EU-a koji se odnose na zaštitu okoliša, javnog zdravstva - zdravstvena ispravnost hrane i kvaliteta hrane, zdravlje životinja i bilja, dobrobit životinja i sigurnost na radu,

• modernizacija proizvodnih sustava s ciljem smanjenja nja okoliša kroz poljoprivrednu proizvodnju,

• poboljšanje uvjeta u proizvodnji primarnih poljoprivrednih proizvoda - poboljšanje kvalitete proizvoda, smanjenje troškova proizvodnje i konkurentnosti poljoprivrednika prilikom ulaska na otvoreno tržište EU-a,

• konkurentnosti na unutarnjem tržištu otvaranjem novih tržišnih za poljoprivredne proizvode.

Ciljevi unutar mjere 1.2.:

• poljoprivrednih i ribarskih kapaciteta za preradu kako bi udovoljili minimalnim standardima EU-a koji se odnose na higijenu, javno zdravstvo, dobrobit životinja, sigurnost životinja te zaštitu okoliša,

• u gospodarenja životinjskim nusproizvodima kroz ulaganja u sabirne centre za životinjski otpad,

• poboljšanje pristupa kapacitetima za preradu i otvaranje novih prodajnih kanala za primarne u poljoprivrednom i ribarskom sektoru,

• prerade i trženja primarnih poljoprivrednih i

Mljekarski list 09/2009.

ribarskih proizvoda na tržištu uz novih tehnologija i inovacija,

• otvaranje novih tržišnih nosti s naglaskom na sa standardima EU-a. Tko može ulagati unutar mjere 1.1.?

Na temelju 6. Pravilnika, ulaganje unutar mjere 1.1. bit dopušteno za sedam sektora, i to:

• sektor mljekarstva,

• sektor govedarstva

• sektor svinjogojstva,

• sektor peradarstva,

• sektor proizvodnje kokošjihjaja,

• sektor i

• sektor žitarica i uljarica.

Dopuštena ulaganja u sektoru mljekarstva - proizvodnje mlijeka:

1. ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za držanje krava ukljuopremu za proizvodnju mlijeka, poput izmuzišta te opremu za i mlijeka na gospodarstvu,

2. izgradnju i/ili rekonstrukciju skladišnih kapaciteta za stajski gnoj opremu za rukovanje i korištenje stajskoga gnoja,

poput tankova, specijaliziranih vozila za prijevoz gnojiva i dr. kriterij prihvatljivosti za ulaganje u sektor mljekarstvaproizvodnje mlijeka:

1. Kako bi ostvario pravo na ulaganje u izgradnju i adaptaciju, korisnik mora imati najmanje 20 muznih krava a najviše 100 muznih krava na kraju ulaganja.

2. Korisniku koji ima više od 100 muznih krava u trenutku prijave projekta dopuštena su ulaganja samo za izgradnju ili rekonstrukciju skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i specijaliziranih vozila za prijevoz gnoja.

3. Korisnik sredstava mora zadovoljiti standarde EU-a u pogledu kvalitete sirovog mlijeka na kraju ulaganja u skladu s odredbama Pravilnika o higijeni hrane životinjskog podrijetla NN br. 99/07.

4. Svako ulaganje mora zadovoljavati standarde EU-a koji se odnose na zbrinjavanje gnoja na kraju ulaganja i to kako slijedi:

• maksimalan broj životinja po hektaru je na 2,4 uvjetna grla,

• za kruti stajski gnoj najmanje

IPARD program ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju t/ili opremanjefarmi

4 m 2 spremnika u visini od 2 m po UG za razdoblje od 6 mjeseci, odnosno 8 m 3 prostora sprem-nika za kruti stajski gnoj ako je visina hrpe manja od 2 m a za gnojnicu spremnik od 2 m 3 , • za skladištenje 10 m3, za lagune po UG razdoblje od 6 mjeseci, 5. iznimno, jame za gnojnicu nije potrebno izgraditi ukoliko se kroz sustav i tehnologiju uzgoja životinja ne stvara gnojnica.

Dopuštena ulaganja i kriteriji za mjeru 1.2. u sektoru mlijeka i mljekarstva - prerada mlijeka:

a) ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za mlijeko i mljekare, i rashladnu opremu za sirovo mlijeko u sabiralištima,

b) ulaganje u specijalna vozila za prijevoz sirovog mlijeka. kriteriji prihvatljivosti ulaganja za sektor mlijeka i mljekarstva - prerada:

1. ulaganje u objekte za preradu mlijeka od najmanje 1,800.000 litara do maksimalno 50.000.000 litara ukupnoga godišnjeg kapaciteta, 2. ulaganja u izgradnju prihvatljiva su jedino ako je kapacitet zatvoren zbog sti sa standardima

EU-a.Tada kapacitet ne može biti manji od 1,800.000 litara niti od 50,000.000 ukupnoga godišnjeg kapaciteta na kraju ulaganja. Novac iz EU fondova korišten u skladu sa Programom i Pravilnikom nije potrebno ukoliko se koristi namjenski i transparentno.

lako je korištenje sredstava iz IPARD programa od 2007. godine, za IPARDprogram još nije objavljen a njegova objava se u zadnjem kvartalu 2009. godine. Zbog toga je bitno pratiti izvore informacija o raspisanim u svim javnim glasilima i na stranicama ministarstava i drugih državnih institucija. RH bi trebala iskoristiti što više dostupnog joj novca iz fondova EU-a. Zato je poglavito potrebna dobra informiranost o !PAROprogramu i mogukorištenja novca iz fondova, kao i dobra suradnja javnoga i privatnog sektora pri definiranju prioritetnih i programiranju predpristupne IPARD fond je ujedno namijenjen i pripremi Hrvatske za korištenje strukturnih fondova EU-a.

Primjena probiotika • uanzm

Piše:

Dr. se. Terezija Silvija Marenjak

Mljekarskom listu u lipnju bilo je o primjeni antibiotika u i bakterijskih infekcija, odnosno njihovoj primjeni kao promotora rasta u farmskih životinja, što je dovelo do širenja otpornosti bakterija prema antibioticima. Antimikrobne tvari dodavale su se hrani za životinje kako bi se rast patogenih mikroba i time nastanak crijevnih infekcija, u podmlatka. No, kako svaki ima dvije strane, tako i crijevna mikroflora osim potencijalno štetnih mikroorganizama sadržava i one koji igraju pozitivnu ulogu za doma- životinju, njezinu dobrobit i zdravlje. Intenzivnom primjenom antibiotika narušavana je vrlo bitna i kompleksna mikrobiološka ravnoteža u crijevima. Poznato je daje zdrava mikroflora u buragu te crijevima biljojeda i svejeda od životne važnosti, jer metabolizam hranjivih i sintezu esencijalnih tvari kao što su masne kiseline, vitamini i drugo.Jednako tako i u monogastriživotinja i peradi crijevne bakterije od izrazite su važnosti u razvoju, sazrijevanju i modulaciji imunološkog sustava pa kažemo da su crijevni mikrobi osnova za razvoj imunosti.

Funkcionalnahrana

U posljednjih nekoliko desetrazvio se novi smjer u nutricionizmu kojeg prate i veterinarska medicina i praksa te hrane, a je o funkcio-

Inoj proizvodnji

nalnoj hrani. Jedan veliki segment pokriva proizvodnja probiotika. Probiotici su živi mikroorganizmi, bakterije i kvasci, a ako se apliciraju životinjama hranom u broju, djeluju pozitivno na zdravlje Takve "dobre" bakterije potiskuju rast "loših" nepoželjnih bakterija u gastrointestinalnom traktu pa kažemo da djeluju na razini kompetitivnog npr. isti supstrat za rast i razvoj (slika 1). Nisu i proizvodnje antimikrobnih tvari od strane kultura, te protuupalno djelovanje, antikancerogeni i izravno pozitivno djelovanje na sluznicu crijeva. Opsežna istraživanja u humanoj medicini na važnost zastupljenosti "dobrih" bakterija, od

lntezivnaprimjena antibiotikanarušava vrlo bitnu mikrobiološku ravnotežuu crijevima. Probioticise u farmskomuzgoju životinjakoristeu svrhu poboljšanjastope prirasta,odnosno u svrhu i gastrointestinalnih

/1-Jljekarskilist 0912009.

Prikaz kompeticije probiotskih bakterija s patogenim bakterijama

stijenka crijeva „

Slika 1: Prikaz pokušaja vezanja patogenih bakterijaza sluznicu crijeva. Brojnostdobrih bakterija !imitira vezanja patogenih bakterija na mjesta vezanja na sluznicucrijeva

1 Pokušaj vezanja patogenih bakterija na sluznicu crijeva

kojih su spominjani rodovi iz vrsta Lactobacillusspp., Bifidobacteriumspp. i Eneterococcusspp. Najpoznatiji probiotik koji se primjenjuje u humanoj medicini od djelovanja bakterije Lactobacil/us rhamnosus GG (LGG) s najviše i znanstvenih potvrda. Kvasci imaju probiotske sposobnosti, no, ipak se uvrštavaju u dodatke hrani.

Prebiotici i sinbiotici

Osim probitoka, spominju se i prebiotici te sinbiotici. Prebiotici su esencijalna hrana za probiotike (i druge crijevne mikroorganizme). a stimuliraju rast "dobrih" bakterija kao što je fruktooligosaharid inulin. Sinbiotici predstavljaju kombinaciju probiotika i prebiotika u istom pripravku, pri prebiotici preživljavanje i kolonizaciju probiotika u probavnom traktu, što u njihov pozitivan na zdravlje životinje. Laktoferin iz kravljeg mlijeka, npr., rast humanih Bifidobacteriumvrsta, dok je laktofericin izrazito protiv

Listeria,E. coli, Salmonellai CampyJobacter,a istovremeno ne djeluje na simbiotsku mikrofloru crijeva.

probavnih

Probiotici u farmskom uzgoju životinja, peradi i svinja, koriste se u svrhu poboljšanja stope prirasta putem bolje konverzije hrane, odnosno gastrointestinalnih · popraproljevom. Mikrobijalna izloženost u razdoblju izrazito je važna za u intenzivnom uzgoju gdje se vrlo svježe sirovo mlijeko zamjenjuje s zamjenicama ili mlijekom koje može sadržavati antibiotike i time smanjiti izloženost korisnim mikroorganizmima. Kako bi se umanjili negativni ovakvog pristupa, korisni mikrobi dodaju se hrani ili se

izravno životinje hrane mikroorganizmima. U teladi je poticanje razvoja buraga i njegove mikroflore osnova za poboljšanje stope prirasta. To se može visoko ugljikohidratnom hranom i/ilimehaili kemijskim procesuiranjem hrane, no, pravi je mehanizam djelovanja kroz stimulaciju buragove mikroflore i sintezom hlapljivih masnih kiselina, propionske i kiseline koje su izravno odgovorne za razvoj buraga. pripravaka za upotrebu u govedarstvu vrste su koje proizvode laktat kiselinu), dok se znatno koriste vrste koje proizvode propionsku ili kiselinu. Propionska kiselina važna je za sintezu glukoze u jetrima i vrlo visoke energetske vrijednosti u odnosu na glukozu ( 1.08). bakterije propionske bakterije (Propionibacterium spp.) prisutne su u sirovom mlijeku te je prirodna izloženost konzumacijom svježeg mlijeka bez primjesa antibiotika, ali nisu svi rodovi ovih bakterija jednako što je važno ako se primjenjuju kao dodaci u hranidbi teladi. Važno je da bakterije imaju sposobnost preživljavanja u probavnom traktu teladi te da se uspješno mogu naseliti i vezati na epitel te se tamo po potrebi boriti s "lošim" bakterijama. se radi o rodu Propionibacteriumjensenii te kao što je rodovima iz vrste Lactobacillus,od kojih nisu svi rodovi jednako u ovisnosti za što se primjenjuju.

Danas na tržištu postoji široka paleta pripravaka za upotrebu u humanoj i veterinarskoj medicini i praksi, pa je njihova primjena u porastu s obzirom na nove zakonske regulative vezane uz primjenu antibiotika u hrani za životinje. pripravci za

upotrebu u veterinarskoj medicini za sada ne moraju imati zdravstvenu tvrdnju (znanstvene rezultate, dokaze na temelju kojih takav pripravak dobiva potvrdu, dozvolu za isticanje zdravstvene tvrdnje), te time njihov na dobrobit i zdravlje životinja može biti upitan. Postoje kriteriji koji klasificiranje zdravstvenog djelovanja pojedinih bioaktivnih komponenata hrane pa tako i probiotika. Za probiotike iz fermentiranih proizvoda tvrdi se da pomažu zdravlju gastrointestinalnog trakta te da imunitet, no, dokaza je slaba te još uvijek ne postoji doza za prevenciju ili pojedinih patoloških stanja. Treba svakako inzistirati da proizvod koji se koristi ima no djelovanje kvalitetnim pokusima na životinjskoj vrsti za koju se probiotik primjenjuje.

Pravilno korištenje

Selekcija soja bitan je preduvjet za uspješnu primjenu probiotika u svrhu lijeporemeili poboljšavanja proizvodnosti u farmskom uzgoju. treba voditi o prijenosa otpornosti na patogene bakterije putem vodoravnog prijenosa bakterija, što se naodnosi na enterokoke, E.faecium koji mogu izazvati i sposobnost vezanja patogenih bakterija, kao što su Camylobacterjejuni, zoonoza. Stoga bi trebalo primjenu probipripravaka, doziranje, selekciju prepustiti kao što je i za antibiotike, te zauzeti isti pristup kao i za primjenu svakoga drugoga ljekovitog pripravka u veterinarskoj praksi, a kvalitetna veterinarska praksa, prema mišljenju proizvomlijeka,jedanje od preduvjeta proizvodnje._

J/(/1•/..-arskihs! 09/2009.

©ugogodišryatradu:iJa prodajesteonihjunica mljekarama i trgovcimadiljemsvijeta

Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica

HOLSTEIN,SIMENTALi GOVEDO

u sustavu selekcije

i JUNICA i BIKOVAza uzgoj

u sustavu KRAVA-TELE

Odaberite

u našoj karanteni steone

junice vrhunske kvalitete iz

AUSTRIJE I

ili kupujte s nama na aukcijama u Austriji. posrednike, kupite

junice direktno od 1Ogodina u 1-lrvatskoj

ZJ.hvaijujemo na povjerenju

KraljaTomislava22,HR-48260Križevci

Telefon:048681393,fax:048681394

Mobiteli:0916170696,091 6170636

e-mail:inter-agro@kc.t-com.hr

Razvoj buraga u teladi

Tele se odmah sa složenimželucem sastavljenimod triju

predželudaca (burag ili rumen, kapura ili retikulum,knjižavacili omasus)

i sirišta(abomasum) koji svojomfunkcijomodgovarajednostavnomželucu

životinja

Piše: Dr. se. Miljenko

Uprvim danima života teleta funkcionalan je samo pravi želudacsirište koji je vrlo želucu životinja. Stoga je probava u prvih nekoliko dana nakon teljenja gotovo istovjetna probavi monoživotinja.

Predželuci teleta neposredno nakon teljenja nerazvijeni su i inaktivni te svega oko 40% ukupnog volumena želuca, dok ostalih oko 60% otpada na sirište. hrana u prvim danima nakon teljenja mora predželuce i dospjeti u sirište jer je ono jedini aktivni dio želuca i jedino je u njemu probava kolostruma i mlijeka. Neposredan transfer od usta do sirišta postiže se tzv. jednjakovog žlijeba. Zapravo je o naborima tkiva kapure i buraga koji se zatvaraju i tvore spomenuti žlijeb. Na zatvaranje jednjakovog žlijeba stimulansi, kojima je najvažniji sisanje. Stoga se telad nakon teljenja (prvih nekoliko dana) treba hraniti sisanjem, bilo da sišu kravu ili da piju iz kante s siskom.Jednjakov žlijeb formira se i pri napajanju teleta iz kante bez siske, ali nepotpuno i tada je prelijevanje dijela hrane (kolostruma ili mlijeka) u inaktivne predželuce što u teladi izaziva obilne proljeve koji u mogu završiti i letalno. Telad se prvih pet dana napaja samo kolostrumom pa nije potrebno dodavati nikakvu drugu hranu osim vode, koja bi teladi

trebala biti dostupna po volji od prvog dana života. Po završetku kolostralnog razdoblja slijedi napajanje teladi punomasnim ili obranim mlijekom ili otopinom nadomjeska. Uz hranu teladi treba petog dana života ponuditi i starter za telad. Novija istraživanja pokazuju da rana

hranidba teladi tzv. teladskim sijenom (dobiveno od najkvalitetnijih trava i koje nije pokislo) nije jer sijeno ne razvoj buragovih resica kao starter za telad. Naime, hlapljive masne kiseline (proprionska i koje nastaju probavom ugljikohidrata iz startera rast i

Tablica -f: Relativna pojedinih dijelovaželuca goveda s obzirom na dob(%)

Dob Burag(%) Kapura (%) K.njižavac (%) Sirište (%)

Slika 1: Burag teleta u dobi od 4 tjedna hranjenogmlijekom, starteromi sijenom (izvor:PennState)

Slika 2: Burag teleta u dobi od 4 tjedna hranjenogm!t/ekom i sijenom (izvor:PennState)

razvoj buragovih resica. Pravodobni razvoj buragovih resica neophodan je za normalno funkcioniranje buraga i apsorpciju produkata razgradnje hranjivih tvari iz buraga.

Na slikama 1 i 2 vidi se razlika u razvoju buraga teleta tijekom prvih tjedana života ovisno o obroku koji je tele dobivalo.

Na našim obiteljskim gospodarstvima telad se još uvijek u pravilu hrani mlijekom ili se uz mlijeko dodaje malo sijena. Slika 2 prikazuje upravo burag teleta koje je u obroku prva tjedna života dobivalo mlijeko i sijeno. buraga sa slike 2 s buraga sa slike 1 teleta koje je osim mlijeka i sijena dobivalo i starter, može se da je davanje startera utjecalo na promjera buraga. Najmanji promjer buraga teladi je u grla hranjenih mlijekom. Starter je osim toga djelovao na bolji i izražajniji razvoj

od 3 mjesecahranjenogmlijekom buragovih resica, koje su na slici 1 i sijenom (izvor:PennState) bolje razvijene nego na slici 2 (poželjnija je tamnija boja resica).

Na slikama 3 i 4 vidi se razlika u razvoju buraga teleta tijekom prvih triju mjeseci života ovisno o obroku koji je tele dobivalo. buraga u teleta hranjenog mlijekom, starterom i sijenom (slika 3) sa buragom teleta koje je dobivalo mlijeko i sijeno (slika 4) možemo da su podjednake golema razlika može se u broju i dužini buragovih resica koje se nalaze na stijenci buraga, a važno je napomenuti da su resice osjetno razvijenije u teleta koje je uz mlijeko i sijeno do bivalo i starter (slika 3).

Konzumacija startera u mlade teladi vrlo je važna za razvoj buraga, što se ne vidi toliko na njegova volumena koliko na njegovu unutrašnjem razvoju. Navedeno se može potvrditi usporedbom slika razvoja buragovih resica (slike 5 i 6). Na osnovi ovih slika može se vidjeti kako su buragove resice razvijenije u teleta u dobi od mjesec dana hranjenog mlijekom i starterom nego u teleta koje je uz mlijeko dobivalo i sijeno.

Novija istraživanja na kako dodatak sijena i slame u prvim tjednima života ne na pravilan razvoj papila buraga, uz mlijeko ili zamjenu u obrok treba dodavati starter za telad. Nakon voluminozna je hrana potrebna kako bi potaknula pravilan razvoj muskulature buraga i kao izvor hranjivih tvari. Za normalan razvoj i funkcioniranje buraga telad mora imati stalno na raspolaganju dovoljne vode. Tele tjelesne mase od 90 kg dnevno popije od 12 do 15 L vode ako je temperatura okoliša oko 25 °C, pri višim temperaturama popijene vode rapidno

Mljekarski list 09/2009.

Slika 3: Burag teleta u dobi od 3 mjesecahranjenog m!tj'ekom,starteromi sijenom (izvor:PennState)

Slika 4: Burag teleta u dobi

Slika 5: Papile buraga teleta hranjenogmlijekomi starterom (izvor:PennState)

Slika 6: Papile buraga teleta u dobi od tri mjeseca hranjenogmlijekomi sijenom (izvor:PennState)

Traumatska indigestija

Traumatska indigestija je bolest koja se javlja zbog nepažnje

vlasnika prilikompripreme krme ili držanja krava. Nastaje kao posljedica gutanja dugog i tankog predmeta koji nakon prolaskakroz ždrijelo i jednjak završiu kapuri, njezinustijenku

Piše: Dr. se. Antun

Uje da velik broj goveda starijih od pet godina u buragu ima razne strane predmete. U staJama, starijim, u kojima su goveda držana na vezu, na prozorima i podu nalazimo brojne šiljaste predmete poput i žice koji vrlo lako mogu pasti u jasle ili hranu.

Uzrok bolesti

Zbog nepažnje vlasnika, i žica mogu dospjeti u jasle te ih krava prilikom hranidbe proguta. Ako i osjeti da je uzelo oštar predmet, govedo ga vrlo teško može izbaciti iz usne šupljine jer na obrazima (i jeziku) ima papile koje su okrenute prema ždrijelu. Nakon gutanja npr. završava u kapuri koju Ovisno o dužini, tanak i oštar predmet može stijenku kapure, a u da je probije dolazi do krvarenja i susjednih organa kao što su ošit, srce, i slezena. Usporedno s probijanjem kapure njezin se sadržaj izlijeva u trbušnu šupljinu, gnojnu upalu potrbušnice.

Znakovi bolesti

Znakovi bolesti ovise o stupnju kapure, odnosno o

tome je li samo unutarnja strana kapure ili je došlo do njezine perforacije odnosno probijanja. U da strano tijelo postupno probija kapuru, znakovi bolesti razvijaju se postupno. Životinja se drži pogrbljeno, ima promjenjiv apetit, javlja se nadam, dolazi do pada a krava postupno mršavi.

Bolest se javlja akutno, odnosno iznenada, pri životinja prestaje uzimati hranu, pada i javlja se nadam. Krava je nemirna, drži se su pogrbljena, stenje prilikom baleganja. Prvo se legne stražnjim nogama, zatim prednjim, odnosno kod ustajanja prvo se diže prednjim nogama pa stražnjim kako bi smanjila pritisak stranog predmeta na ošit, srce ili

Dijagnoza bolesti

Postoji niz zahvata kojima provjeravamo prisutnost boli u trbuha odnosno kapure. takvi zahvati nisu pouzdani u dijagnosticiranju bolesti. Osim zahvata na samoj kravi, bolest se može dokazati i endometaloskopom koji signalom prisutnost metalnog predmeta u kapuri. Nažalost, niti ova metoda nije pouzdana jer navedeni instrument prepoznaje

samo metalne predmete a ne i npr. Sigurnu dijagnozu možemo postaviti jedino laparoruminotomijom, odnosno otvaranjem trbušne stijenke i buraga te pregledom kapure.

Bolest se samom kirurški uz popratnu terapiju lijekovima. Prognoza bolesti ovisi o stupnju i upale kapure i okolnih organa. U daje probio srce prognoza je nepovoljna.

Preventiva Kao i kod drugih bolesti, pojave traumatske indigestije može se svesti na najmanju razinu preventivnim mjerama. U prvom redu, u staji u kojoj se drže goveda ne smije biti nikakvih tankih i oštrih predmeta poput žice i Takvi predmeti zaostaju u staji nakon zahvata odnosno popravaka opreme. Prozor u staji nije odlagalište igala, i žice. Pored sjenika nikako se ne smije nalaziti garaža ili prostorija s alatom jer uvijek postoji da strani predmet dospije u sijeno. Jedna od preventivnih mjera svakako je i ubacivanje posebnog magneta u burag koji na sebe veže sve metalne predmete, se njihov prolazak u

Mfjekarski list 09/2009.

Proljevi teladi uzrokovani bakterijama

Proljeve teladi može uzrokovati nekoliko bakterijskih vrsta, od kojih je

Escherichia coli. Uz nju, proljeve mogu uzrokovati i neke

salmonele i Clostridium perfingens

Piše: Dr. se. Boris Habrun, Hrvatski veterinarski institut

Bakterija Escherichiacoli jedan je od uzroproljeva teladi. Prije svega, valja istaknuti da Escherichiacoli ima puno podtipova a da samo neki uzrokuju bolest, dok su drugi stanovnici crijeva. Od podtipova koji uzrokuju proljev najvažniji su enterotoksigeni sojevi i i sojevi.

Enterotoksigeni sojevi tvore

proljev tako da se bakterija za sluznicu crijeva i tvori toksin (otrov) koji uzrokuje nakupljanje u crijevu i proljev. i sojevi složenim mehanizmom prodiru u samu stijenku crijeva i uzrokuju opsežna sluznice crijeva. Neke salmonele Salmonel/atyphimuriumi Sa/monella dublin)uzrokuju proljev teladi u dobi od 2 do 12 tjedana. Nakon što uzrokuju proljev, salmonele iz crijeva vrlo krvlju prodru u

ostale organe i uzrokuju septikemiju (stanje kada se neka bakterija proširi u sve organe životinje). U Hrvatskoj je dosad zabilježen mali broj salmoneloznog proljeva u teladi.

Bakterija C/ostridiumperfringens rijetko uzrokuje proljev, ali kada izbije nastupa naglo i u teškom obliku tako da neminovno dovodi do usprkos poduzetom Sve navedene bakterije mogu se i u izmetu zdravih odraslih goveda.

Znakovi bolesti

Enterotoksigena Escherichiaco/i uzrokuje proljev koji se javlja u teladi u dobi od 3 do 5 dana, vrlo rijetko kasnije. Nastup je nagao a se jakim proljevom koji je vodenast pa životinja ubrzo postaje dehidrirana i depresivna jer može izgubiti i do 12% svoje tjelesne mase. Ako izgubi 12% mase, pada u šok i ugiba što je 12 i 24 sata nakon pojave bolesti. Tjelesna temperatura je normalna ili snižena. No, ukoliko se pravodobno s nadoknadom životinja se može spasiti.

EnterotoksigenisojeviE. coli tvoreproljev tako da se baktert/a za sluznicu crijevai tvori toksin (otrov)koji uzrokuje nakupljanje u crijevui proljev

: ' ' Ako proljev uzrokuje : takozvana i : Escherichiacoli, : proljev se javlja u dobi od : dana do drugog mjeseca. Ovaj je : proljev vrlo krvav i pun : sluzi, a završava : životinje.

Salmonele uzrokuju proljev u teladi starije od 14 dana, a izmet je smrdljiv i sadržava krv, ugruške i veliku sluzi. Kod salmonela proljev prelazi u septikemiju, što da salmonele prodru kroz stijenku crijeva i u sve organe pa naposljetku životinja ugine. Telad oboljela od salmoneloznog proljeva vrlo brzo gubi težinu i redovito ugiba usprkos pravodobno poduzetom Kada do septikemije, temperatura bude znatno povišena.

Kada proljev uzrokuje bakterija Clostridium perfringens, životinja ugine prije nego što stignemo

Lijeka nema a obolijeva snažna telad s jakim apetitom.

Dijagnoza bakterijskih proljeva teladi je teško postaviti dijagnozu proljeva proljeva) samo na temelju kada se proljev pojavio i kako izgleda, paje uputno uzorke izmeta poslati u laboratorij kako bi se utvrdilo koja je bakterija, praživotinja ili virus uzrokovala bolest. Vrlo je važno znati poslati uzorke na pretragu, o se treba posavjetovati s veterinarom. Ponekad nije lako ustanoviti dijagnozu jer se u laboratoriju može izdvojiti i više od jednog proljeva, a proljeva ponekad se znaju i u izmetu zdravih životinja pa rezultate pretraga u laboratoriju valja dobro

U treba se savjetovati s veterinarom o razudbi životinje i kako na pretragu poslati organe kako bi se postavila dijagnoza.

bakterijskih proljeva teladi lako na bakterije djeluju antibiotici, puno je važnije pravodobno nadoknaditi koju životinja

gubi zbog proljeva, nego antibiotikom ubiti bakterije koje uzrokuju proljev u crijevu životinje.

Dakle, na prvom je mjestu nadoknada kako je opisana u prethodnim na ovu temu. S nadoknadom treba odmah po proljeva jer svako može ugroziti život teleta zbog prekomjernoga gubitka i zbog šoka. Nadoknada može pripravcima koji se dodaju mlijeku radi uravnoteženja elektrolita. Ako tele izgubi više od 8%svoje tjelesne mase, osim davanja tekui nadomjestaka na usta treba davati i infuzijsku i u venu, što treba prepustiti veterinaru.

Kod davanja antibiotika valja imati na umu da antibiotici djeluju samo ako je proljev uzrokovala bakterija, dakle, ne djeluju na viruse i praživotinje. Isto tako, salmonele i Escherichiacolimogu biti otporne na više antibiotika pa bi prije uporabe antibiotika trebalo laboratorijskim testiranjem vidjeti koje antibiotike u

pojedinom i pojedinom uzgoju možemo koristiti.

Preventiva

Kod bakterijskih proljeva teladi na prvom mjestu su dobra higijena i smještaj te kvalitetna i primjerena hranidba, jer svaka greška u držanju i hranidbi dovesti do proljeva.

Ako smo sigurni da je proljeva Escherichia coli, telad možemo štititi tako da junicama i kravama dajemo vakcinu (cjepivo) s komponentama enterotoksigenih sojeva bakterije Escherichiacoli, što otpornost njihove teladi prema enterotoksigenoj E. coliprvih dana života, no, cijepljenje je dobra ako se telad pravilno drži i hrani. Cjepivo željeni ako se telad neprimjerena drži i hrani.

Kao i kod svih drugih proljeva u teladi, radi je bitno da krava ima dosta kolostruma (pravilno držanje i hranidba krave), te da tele na vrijeme popije dostatnu

M(jekarski list 09/2009.

Dobra higt/ena i smještaj te kvalitetna i primjerenahranidba - najboljapreventiva

Standardna ponuda bikova Centra za umjetno osjemenjivanje goveda Varaždin

lmposium- najboljisin bika REGIO, visokiukupni indeks,visoka

Vanstein je godinama prvi bik u sv1/etupo svim karakteristikama

Endo - visoki ukupni indeks, vrhunska perzistencija,fitnes i noge

Weinoldje godinama prvi bik u sv1/etupo svim karakteristikama

Hupsol - bik vrhunskih karakteristika, bikovski otac u Hrvatskoj

Humid je legendarnibik, bikovski otac, otac Hupsola, Huptala, Hupranda, Hupricha 1 testiran na brojukrava

Rochus - hrvatski elitni bik

Hagat - osim svih dobrih karakteristika, izniman u mesu

Romtell - univerzalnibik po svim svojstvima

Ralmesbach - bezrožnisimentalac s vrhunskomproizvodnjommlijeka

Mljekarskilist 09/2009.

Narr - vrhunski bik po svim svojstvima

Gebalot- bik u svijetu s najlakšim teljenjima

Centar za umjetno (~l osjemenjivanje goveda Varaždin zbližio hrvatsko

i bavarsko

Od samoga svojeg osnivanja, rada i proizvodnje Centar svoju aktivnost bazira na distribuciji duboko smrznutog sjemena bikova vrhunskoga genetskog potencijala

Piše: Vladimir Nazansky, dr. vet. med.

I(ako je bilo vrlo teško svoje mjesto na hrvatskom tržištu, sada kada je ono i stabilizirano krenuli smo dalje. da smo i u vlasništvu bavarskih neje važno povezivanje sa stoHrvatske. Mi smo našli najbolji - izvezli smo sjeme bikova koji su u Hrvatskoj.

Naime, da Centar Vara-

ždin, jedini takav u Hrvatskoj, dulje svojom proizvodnjom zadovoljava proizvodne kriterije EU-a u i genetici, redovito izvozimo duboko smrznuto sjeme bikova kao gotovog proizvoda u EU. Ne izvozimo samo sjeme bikova kao gotov proizvod nego i žive rasplodne bikove. Kruna svega toga dogodila se u svibnju 2009. kada smo izvezli 1000 doza duboko smrznutog sjemena bika Wallen, Hb 7877, u Hrvatskoj, Alena Šelira iz Hercegovca. Za hrvatske prilike to je izniman i povijesni trenutak.

Tablica 1: Genetska svojstvapet novotestiranihbikova

Zašto je to povijesni trenutak?

Zato što je prvi put u hrvatskoj povijesti jedan centar za umjetno osjemenjivanje izveo hrvatski genetski materijal u najrazvijenija svjetska zato što je Bavarska.jedna od najrazvijenijih i europskih država, prihvatila genetski materijal iz relativno maloga uzgoja kao što je hrvatski.

Zašto je to iznimno?

Zato jer je to potvrda jednom hrvatskom centru da svojim proizvodom po može biti kon-

Ime Otac/ Godište GZV MW FW IFIT Perzistencija Plodnost Protok Somatske otac stanice

kurentan svim drugim velikim europskim centrima. Iznimno je i zbog toga što na taj dokazujemo da se naš farmer, selekcijska i savjetodavna služba mogu nositi s europskom konkurencijom usprkos neprekidnom zastrašivanju!

Što je cilj?

Više ih je, a prvi je da na prirodan možemo usporediti uzgoje i uzgojne metode, ali i konkretno i bolje se pripremiti za Cilj je zatim imati i konkurentan proizvod i na njemu ponešto i zaraditi. Usprkos nemilosrdnoj recesiji izvoziti, je li to Da, ako imate konkurentan proizvod i priznatu organizaciju proizvodnje!

Koristimo priliku objaviti i vijest o dolasku novih pet testiranih bikova koji se vrlo dobro uklopiti u hrvatsku proizvodnju, najviše zbog svojih genetskih svojstava, a njihova sperma bit relativno jeftina s obzirom na kvalitetu (tablica 1). i na našu standardnu ponudu bikova koje možete vidjeti na slikama. ove smo godine s iz reprodukcije goveda u širem smislu. To da uz specijalista farme goveda u suradnji s lokalnim veterinarskim stanicama. Naši posjeti sa specijalistima i veterinarima podrazumijevaju kompletnu obradu farme kako bi se

uzroci slabije proizvodnje ili kako bi se na farmama s visokom proizvodnjom uštede ili visoka proizvodnja stabilnijom ili manje za stado. Taj trajati oko tri godine i želja nam je da što više zainteresiranih za vlastite proizvodnje u taj program. Važno je istaknuti da je besplatan za sve sudionike. Ove jeseni s programom embriotransfera. lako se za tu biotehnologiju zanimanje smanjuje, u visoko razvijenim zemljama, zbog nesrazmjera tosti i uloženih sredstava, u nekim ona je dobrodošla, pogotovo ako ju subvencionira lokalna

Unutrašnje i kirurške bolesti i zahvati

Prof. dr. se. Vlatko

U tehnološkim procesima proizvodnje bolesti životinja velike probleme i štete. Farmeri i životinja moraju prepoznati i otkriti bolesnu životinju u svojem uzgoju. Ako to ne umiju, ne bi se smjeli profesionalno baviti proizvodnjom jer veoma brzo izgubiti veliki broj životinja, i cijeli uzgoj. Katkad je bolesnu životinju lako prepoznati, ali u to nije bez poznavanja metoda i otkrivanja bolesti.

Ovaj udžbenik je namijenjen studentima agronomije animalnih znanosti, diplomiranim agronomima, zatim studentima i diplomiranim drugih profila obrazovanja kojima su životinje glavno i znanstveno zanimanje (veterinari, biolozi, sanitarni inženjeri), a štivo biti korisno i sadašnjim farmerima koji nemaju visokoškolsku naobrazbu iz animalnih znanosti. Udžbenik bolesti konvencionalnih vrsta životinja (konja, goveda, ovaca, koza, svinja, pasa, i peradi).

Za pisanje ovog udžbenika korištena je sva dostupna i strana literatura, pretežno nove publikacije, tako da je na jednom

mjestu nove podatke o etiologijama, dijagnostici, i preventivi prikazanih unutrašnjih i kirurških bolesti životinja. Prikazano razumljivo je napisano i bit od velike koristi svima koji se bave proizvodnjom. j

Cijena knjige iznosi 250,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, Hica 31/3, tel.: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr;www.hmu.hr.

Transportna tetanija

Bolest muzne krave u poodmakloj odnosno laktacijiu vrijeme ili nakon prijevozakamionima,vagonima i brodovima

Piše: Prof. dr. se. Vlatko

Nastanku transportne tetanije pogoduje neprimjeren prijevoz i vremenske neprilike - prenatrpanost prijevoznog sredstva, duga vožnja, naglo i prevelika brzina prijevoznog sredstva, velika a životinje su bez vode i hrane. Neprimjeren je prijevoz i ako su krave izravno s pašnjaka utovarene u prijevozno sredstvo. Mehanizam nastanka bolesti nije još potpuno ali je u onomu u tetanije. Smatra se da u razvoju bolesti sudjeluju stresovi koji iscrpljuju adaptacijske sposobnosti krava.

Simptomi

Bolest se javlja u transportu, ali tek prvi dan nakon istovara. Krava je nemirna i prestrašena, škripi zubima i slini, a mogu se pojaviti i Disanje je otežano i ubrzano, nozdrve proširene, a bilo veoma ubrzano (do 160 udaraca u minuti). Tjelesna temperatura ostaje u granicama normale. Kasnije nastaje slabost, pa uzetost stražnjeg dijela tijela, krava se u hodu zanosi, napokon se sruši i više ne ustaje. Dok se ne sruši, krava traži vodu, tj. ali ne traži i hranu. Pošto se sruši, sve je pospanija, na kraju pada u komu i zabacuje glavu postrance uz grudni koš. Smrtnost je od transportne tetanije velika, od oboljelih može uginuti i 90% krava. Ako se životinja ne gotovo sigurno ugine, ali se pokatkad stanje ne poboljšava pa tada od krave treba

iskoristiti meso (ekonomsko iskorištenje).

se bolest pojavi valja odmah pozvati veterinara jer o brzini njegove intervencije ovisi ishod Što se prije s to je vjerojatnost da krava ozdraviti. Žurno treba u venu dati infuziju magnezijevih i kalcijevih iona (daje se 40 g kalcijeva borglukonata i 15 mg magnezijeva klorida otopljenog u 500 mL vode ili 20%glukoze kravi tjelesne mase 500 kg). Aplikaciju spomenutih soli u venu treba provoditi polagano, odnosno tijekom 1O minuta (udar kalcijevih iona na srce može biti koban ako se spomenuta otopina brzo aplicira). Prije intravenozne aplikacije spomenute otopine sa solima potrebno je parenteralno dati kofein ili pentavet. Aplikacija

magnezijevih preparata u venu može biti opasna jer magnezijev ion provodnost atrioventrikularnog i ventrikularnog sustava. Potpuni uspjeh u postiže se davanjem 50 g magnezijeva oksida u koncentrirani dio obroka. životinje treba nekoliko dana držati u staji. Kad je tijek bolesti veoma brz, veterinar ne stigne pa krava ugiba.

Preventiva Osnovna preventivna mjera je držanje pašnih krava 24 sata prije prevoženja u staji na obroku kvalitetnog sijena. Osim suhe hrane kravama prije prevoženja treba osigurati mir i odmor kako bi u prijevozno sredstvo ušle potpuno odmorene. Transportna tetanija goveda može se aplikacijom glukokortikoidnih preparata produljena djelovanja prije

J,J//ekarskilist 09/2009.

Kvaliteta sijena ovisi o pravovremenoj košnji

Sijeno, kao i svježa trava, predstavljanajbolje krmivoza krave, iz razloga što je probavni sustav goveda maksimalnom iskorištavanjuupravotakve krme

Piše: Zoran dipl. lng.

Vsmo mnogo puta do sada kako je osnova proizvodnje mlijeka i mesa proizvodnja voluminozne krme, temeljena na proizvodnji travnih kultura. Kako bismo od pokošene svježe trave dobili kvalitetno sijeno, otkosje potrebno dobro osušiti, što ponajprije ovisi o vremenskim prilikama. Pokisne li, sijeno izgubiti i više od polovice hranidbene vrijednosti, stoga je u trenutku nepovoljnih vremenskih prilika otkos potrebno osušiti ili prosušiti u specijalnim sušarama na 87%suhe tvari.

Sijeno trava ima visoku strukturnu vrijednost i visok sadržaj sirovih vlakana te osrednju energetsku vrijednost i sadržaj proteina. Sadržaj proteina i energije opada što je trava starija, dok se sadržaj sirovih vlakana To da je sijeno kvalitetnije, probavljivije i ješnije što je trava ranije pokošena (u ranijem stadiju rasta, npr. u fazi busanja).

: ' ' Hranimo li krave sije: nom koje je košeno u : fazi busanja ili pak u fazi : cvatnje, razlika u proizvodnji : mlijeka je velika - oko 10 kg mli: jeka manje od sijena košenog u : fazi cvatnje!!

nas1m poljoprivrednicima ima još uvijek onih sve manje) koji kose ocvali travnjak, ne da su time doprinijeli lošijoj kvaliteti sijena, ali i manjem prinosu po jedinici površine. Stoga ih i ovoga puta upozoravano da je travnjak bolje kositi u fazi busanja (najkasnije kada su trave u klasanja) negoli u fazi cvatnje. Usporedbe radi, sijeno trave košene u fazi busanja ima oko 15%sirovih proteina i oko 27%sirovih vlakana u ST, a sijeno trave na kraju cvatnje ima oko 11,5%sirovih proteina i oko 32% sirovih vlakana u suhoj tvari. U nekim krajevima Hrvatske travnjaci su ove godine košeni 4

Mljekm-skiLi-st09/2009.

Maksimalna dnevna konzumact/asijenaje do 13 kg suhe tvari po muznojkravi

puta. Ovdje treba istaknuti pozitivan primjer proizvodnje i primjene tehnologije na OPG-u Zdenka Nemeta iz Treme

pokraj Križevaca, o smo pisali nekoliko puta, pa i u prošlom broju Mljekarskog lista. Naravno, za ovakav uspjeh Zdenko je koristio

savjete i rezultate istraživanja Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu županije i primjenjivati njihova znanja. krenuo je i najprije napravio kemijsku analiza tla (koju je potrebno napraviti svake, otprilike, 4 godine), na osnovi koje je kasnije napravio meliorativnu gnojidbu i kalcifikaciju svojih oranica. Pravovremeno je obavio pripremu tla za sjetvu, odabrao sjeme trave za tip tla i klimu u svojem kraju, pravovremeno i pravilno prihranjivao posijani talijanski ljulj te ga pravovremeno kosio i pripremao za sjenažu ili sijeno, i tako 4 puta do 30.6. ove godine. Rezultati su tu, do kraja lipnja na jednom hektaru proizveo je 159 tona lakoprobavljive zelene mase, odnosno 19 tona suhe tvari s najmanje 16%proteina ...

www .bio-pharm-vet.hr

• Podloge za ležišta

• Udoban gumeni pokrov za gazne površine

• Tuneli - sjenici

• Mreže za zaštitu od propuha

• Vrata za zaštitu od propuha

• Zavjese

Bio Pharm Vet d.o.o. za trgovinu i usluge u veterini

Medvedgradska 1c

HR-10000 Zagreb, Hrvatska, Croatia

Tel.: +385/1 4666 718

Fax: +385/1 4667 137 info@blo-pharm-vet.hr www,bio-pharm-vet.hr www.agrotel.eu

Kako dobivene rezultate analize uzoraka voluminozne krme?

Nakon provedenih kemijskih i/ili fizikalnih analiza uzoraka voluminoznekrme u laboratoriju, se

Piše: Doc. dr. se. Marina

Osnovnom kemijskom analizom se sadržaj suhe tvari (ST), organske tvari (OT), sirovih proteina (SP), sirovih vlakana (SV); neutralnih detergent vlakana (NDF) i kiselih detergent vlakana (ADF), sirovih masti (SM) i neekstraktivnih tvari (NET). Za uzorke kukuruzne silaže važno je imati podatak o sadržaju škroba kako bi se dobio uvid u energetsku

vrijednost, a za uzorke fermentirane voluminozne krme (silaže, sjenaže) kiselost (pH-vrijednost), sadržaj amonijskog dušika (NH3-N) i udio pojedinih kiselina što govori o kvaliteti fermentacije. Sadržaj suhe tvari Suha tvar predstavlja udio biljne mase koji nije voda, a usko je povezana s energetskom vrijedkrme. Sijeno treba sadržavati minimalno 87% suhe tvari kako bi se uskladištilo bez bojazni od kvarenja. Idealan sadržaj suhe tvari travne

silaže je 30-35% za trench silose, a 40 i 45% za siliranje u bale ovijene folijom i za silažu od Iz vlažnijih silaža otpušta se silažni sok i sklonije su naknadnom vrenju, dok biljnu masu višeg sadržaja suhe tvari nije dobro sabiti u silosu što pogoduje razvoju plijesni. Poželjan sadržaj suhe tvari kukuruzne si laže je oko 35%,kada se postiže optimalan omjer sadržaja škroba kao nositelja energetske vrijednosti i vodotopivih

secera potrebnih za proizvodnju dovoljne kiseline. Osim toga, prinosi hranjivih tvari po jedinici površine ostvaruju se kada biljka kukuruza sadržava 3035% ST (faza voštane ili kasno voštane zriobe).

Biljka kukuruza koja sadržava manje od 30% ST ima nizak sadržaj škroba, gubici hranjiva nastaju otjecanjem silažnog soka, siliranjem i manja je konzumacija, dok je kod sadržaja ST od 40% teško anaerobne uvijete u silosu.

Sirovi proteini

Proteini su dnevno potrebni životinjama za zadovoljenje uzdržnih potreba, laktaciju, rast, reprodukciju.

Sadržaj proteina u voluminoznoj krmi znatno varira. Lisna masa sadržava više proteina nego stabljika, a s roka košnje travne mase raste udio stabljika, smanjuje se udio lisne mase pa se shodno tome smanjuje udio proteina. Niži udio sirovih proteina (niži od 100 g kg·1sT) upozorava na nižu hranidbenu vrijednost.

su bogatije proteinima u odnosu na trave, ali ako se suše nastaju znatni gubici lisne mase (stabljike se teže suše}. Stoga se u posljednje vrijeme konzerviraju siliranjem.

Kukuruzna silaža je energetsko krmivo (poželjan sadržaj škroba 330 -350 g kg"1 ST) u kojoj je poželjan udio SP viši od 75 g kg·' ST. NDF - neutralna detergent vlaknina

Neutralna detegent vlaknina predstavlja sadržaj celuloze, hemiceluloze i lignina u biljkama, tj. strukturna vlakna koja stijenke. Sadržaj vlakana je u negativnoj korelaciji s konzumacijom krme, pa krma koja sadržava manju vlakana pruža konzumaciju i obratno.

NDF reguliraju konzumaciju suhe tvari po volji jer

Slika 1: Primjer analiziranoguzorka travnesilaže NIR spektroskopijom

2;eljk.Qt,Mac;!i(, l<rap/~g'.-zfg_e>rslraZl!PQ[lija

klljekarsk,: hst 09/2009.

:Zav.o.d;r.;i_8P'ICijatnu proizvodnju• !)ilja c:eiit.iinif!t_i:.ivniaštv'c, t~l .(l.:I45~g(}42; 45liQ051

travna S.ilaza

Laboratortji!klbr. 41000033

Bro/ skupina: 1OQ027

10/05(;!!.)04

.Hranldben1'vrij~dn91_t

swtiatviv

Korlgiran.11ST. Metabolicka.en:. NJRS Sir:oviPl'Pl!l.i.O - NIRS Razgradiv(s'r!' NIRS

F11ktk<l.n,;Jgo11e,d13) - N(~S Fakt;-l<9nz:(ovcP.) - NIRS

FME/ME - !IIIRS. N.DF-NJR$.

$~.t,er-NIRS

P--vrije<w>s.t, NI~ 11J-i-NIRS, Aui@ij;lk - N.IRS Kv~utetafermentai;ij~

V:::

11·.-.c-·°" I l

OsrodnJ• Nisk;a'

pH NH3. MP HMK P~p

Qdqbrlla:

9/kg g/k~.

MJ,lkijST: g/kgS:r g/kg S.J ~/k~ ST %,

VVi~r~·

1/isQka t9s~nl11 - -··-

Nlalca M~- NY

Pojašnjenje termina koji se nalaze u a nisu pojašnjeni:

• Korigirana suha tvar - suha tvar korigirana za hlapive sastojnice koje se izgube sušenjem uzoraka u sušioniku.

• energija (ME)= ukupna energija -energija fecesa, urina, metana

• FME/ME- energija u energiji = udio ME silaže koju iskorištavaju mikroorganizmi buraga.

• Faktor konzumacije - potencijalna konzumacija silaže. Najvišeje ovisna o sadržaju suhe tvari. Vrijednost 100 na konzumaciju.

• Razgradivost proteina -udio proteina hrane koji se razgradi u buragu.

• O-vrijednost- probavljivost krme (probavljiva organska tvar u suhoj tvari(%)

• HMK- hlapive masne kiseline (octena, pro pionska,

• MP-indikator razgradnje proteina- udio topivih proteina u formi aminokiselina

• NV-vrijednost neutralizacije silaže

na volumen hrane i neophodno vrijeme preživanja i u pozitivnoj su korelaciji s duljinom probavljanja hrane. U hranidbi odreje NDF potrebna za održavanje zdravlja probavnog sustava, preživanje, održavanje blage kiselosti predželudaca sline), motoriku predželudaca, pasažu hrane te proizvodnju masti kod životinja u laktaciji. se da obrok sadržava 3540% NDF u ukupnoj suhoj tvari obroka. kod visoko mlikrava koje proizvode oko 10 000 litara mlijeka godišnje i iskazuju proizvodne hranidbene potrebe, sadržaj NDF u suhoj tvari obroka u dijelu laktacije se oko 30%. Ukoliko je sadržaj NDF u obroku muznih krava niži od 30% u suhoj tvari, smanjuje se proizvodnja octene kiseline pa shodno tome i sadržaj masti u mlijeku.

ADF- kisela detergent vlaknina

Kisela detergent vlaknina predstavlja neprobavljivih biljnih komponenata u krmi. Sadržavaju uglavnom celulozu i lignin. Nizak sadržaj ADF na sadržaj energije u krmi i probavljivost jer je lignin nepro-bavljiv u probavnom sustavu ekstraktivne tvari (NET) dobiju se putem kao razlika 100 i zbroja postotnih udjela ostalih tvari (% pepela + % sirovih proteina + % sirovih masti + %sirovih vlakana)

Kiselost - pH-vrijednostmjera je stupnja kiselosti.

Kod siliranja biljne mase mora se razina kiselosti kako bi se izbjegla nepoželjna fermentacija (razvoj bakterija kiseline, bakterija truljenja, plijesni). Vrijednost pH travne silaže ovisi o sadržaju suhe tvari prilikom siliranja (15% ST - pH-3,6; 20% ST -

pH-3,8; 25%ST - pH-4,2; 30% ST- pH4,4). Provenuta travna silaža, ukljusilaže u velikim balama, zbog manjeg sadržaja vode ima ogranifermentaciju pa se stabilizira kod pH- vrijednosti nego neprovenuta. Ako je pH-vrijednost vlažne silaže od 4,5, nestabilna je i bit podvrgnuta sekundarnoj fermentaciji, tj. pH-vrijednost s vremenom rasti i može pH-7. pH-vrijednost dobre kukuruzne silaže je 3,5i4,2.

kiselina

Sadržaj kiseline u travnoj silaži može se kretati od 20 g kg·1sT kod travnih silaža visokog sadržaja suhe tvari i nižeg sadržaja pa do 200 g kg"1ST kod vlažnijih silaža.

Poželjno je da kukuruzna silaža sadržava više od 200 g kiseline kg·1sT.Niska koncentracija kiseline na to da bakterije kiselinskog vrenja nisu dominirale tijekom fermentacije te da njihova aktivnost nije bila dovoljno brza.

kiselina

kiselina je jaka kise-

!ina, izrazito neugodna mmsa, a više od 0,5% govore o fermentaciji klostridija. Potrebno je izbjegavati hranidbu silažom visoke koncentracije kiseline. Kukuruzna je silaža visoko energetsko krmiva pa je pojava kiseline znatno nego kod travne silaže ili silaže/sjenaže

Octena kiselina

Do koncentracije octene kiseline u silaži dolazi ako nije bila dovoljno brza proizvodnja kiseline koja aktivnost bakterija octene kiseline. Visoka koncentracija octene kiseline (>3%) na fermentaciju travne mase. Jako visoka koncentracija (>5%) smanjuje konzumaciju suhe tvari takve silaže.

AmonijskiN

Amonijski N je pokazatelj ukupnog N koji se razgradio tijekom fermentacije u silosu. Najbolji je indikator sekundarne fermentacije. Dobra silaža sadržava manje od 50 g amonijskog N kg"1 ukupnog N. Vrlo loše silaže sadržavaju više od 200 g amonijskog Kod siliranjase mora razina kiselostikako bi se izbjeglanepoželjnafermentac1/a

ODABIRA GRLA U ZEMLJII PORIJEKLA I KUPOVINU NA AUKCIJAMA O NAŠEM TROŠKU

Krepka krmiva u hranidbi krava visoke muznosti

Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer

Osnovni krmni obroci krava, koji se sastoje pretežito od voluminoznih krmiva, moraju zadovoljavati uzdržne potrebe krava za rast i nižu proizvodnju mlijeka - na razini potreba za hranidbu teladi i vlasnika oko 15 litara mlijeka/dan - oko 3500 litara godišnje).

Poticanje muznostigospodarska osnova proizvodnje krava

U tom cilju mijenja se i interes da broj krava, a posebice individualnu i stajsku muznost koja donosi materijalnu dobit. Tako je na nekim gospodarstvima muznost krava od 7000 do 1O 000 litara mlijeka godišnje, a kod nekih krava i više.

Poticanje muznosti krava gospodarski je interes zbog dohotka od mlijeka. Osim muznosti, potrebno je tehnološki bolje organizirati i proizvodnju krava. Primjerice, krave koje daju 35 litara mlijeka/dan dnevno iz organizma oko 4400 g suhe tvari koja se sastoji od 1295 g masti, 1190 g bje1680 g (laktoze) i 245 g mineralnih tvari. je o golemim hranjivih tvari koje se mlijekom iz organizma krava i svakodnevno se moraju nadomjestiti

krepka krmiva, s sadržajem energije, proteina, nekih minerala i vitamina. Uz to krave moraju imati snažan i zdrav organizam i optimalne tehnološke uvjete držanja.

Zanimanje za muznosti krava nalazi se i u da se proizvodnjom smanjuju troškovi i potrošnja krmiva po proizvedenoj litri mlijeka (smanjuje se konverzija hrane), jer se uzdržnih krmiva i uložena sredstva za proizvodnju i reprodukciju dijele s mlijeka.

Krave s od 15 do 25 litara mlijeka/dan uzimaju dnevno od 2,5 do 3,0 kg suhe tvari krmiva na 100 kg tjelesne mase (2,5 - 3,0% od tjelesne mase). To odgovara volumenu buraga i muznosti naših krava uz hranidbu pretežito volumi-

Zanimanjeza muznosti krava nalazise i u da se proizvodnjomsmanjuju troškovii potrošnja krmivapo proizvedenoj litrimlijeka,jer se uzdržnihkrmiva i uloženasredstvaza proizvodnju i reprodukcijudijeles mlijeka

noznim krmivima (Mljekarski list br. 6/2009.}. Za višu muznost krave moraju dobivati krmiva bolje i probavljivosti, koja se brže ispražnjavaju kroz burag (krepka krmiva), s tim da dnevno troše više od 3,0 do 3,5 kg suhe tvari krrniva/100 kg tjelesne mase(3,0-3,5%) (Tablica 1).

Tablica 1:Potrebekrmiva za muznostkrava (650 kg težine) - u suhojtvari

To da se u krmnim obrocima za višu muznost krava, zbog kapaciteta buraga, mora smanjivati osnovnih voluminoznih krmiva i sirove vlaknine, a razmjerno tome povekrepkih krmiva. Na taj dolazi se do optimalnih krmnih obroka za krave visoke muznosti koji iznose 60% voluminoznih krmiva' 40% krepkih krmiva. Odnos ne smije 50 : 50%jer postoji opasnost da se poremeti stabilnost buragovih mikroorganizama, a je i smanjeno uzimanja hrane i obolijevanje krava (kisele indigestije).

S višom se smanjuje potrošnja suhe tvari krmiva (konverzija hrane) po litri mlijeka. Konverzija hrane se smanjuje do muznosti 25 Udan, i to oko 72%. Kod više od 25 do 35 L mlijeka/dan uštede postaju bezna- smanjuje se još samo 4 do 5% (Tablica 1). je i s potrošnjom energije i proteina koja se smanjuje razmjerno s proizvodnjom mlijeka. i hranidbene vrijednosti krepkih krmiva za višu proizvodnju mlijeka se i cijena krmnih obroka. Prema tome, se da je za sada optimalna muznost krava u našim uvjetima držanja i hranidbe od 25 do 35 litara mlijeka dnevno, odnosno muznost od 7000 do 9000 litara godišnje. Na toj razini treba postavljati pitanje isplativosti i granice optimalne proizvodnje mlijeka.

Fiziološke granice visoke proizvodnje mlijeka

Visoka muznost - više od 40 litara mlijeka/dan, u prvim mjesecima laktacije poslije teljenja, može se održavati jedino davanjem

Mljekarski list 09/2009.

U krmnim obrocimavisokoproduktivnih krava morase davanje lako topljivih i razgradivihenergetskihkrmiva

krepkih krmiva, iskorištavanjem zaliha iz organizma i razgradnjom tjelesne mase krava. Pritom to prati mršavljenje krava, stresni

a i su troškovi veterinarsko- sanitarnih mjera zbog obolijevanja krava.

Muznost od 40 litara mlijeka/dan nalazi se na granici preko koje samo pojedine krave mogu i održavati zdravlje, fiziološke i sposobnosti, i to samo ako dnevno mogu trošiti od 3,5 do 4,0 kg suhe tvari krmiva na 100 kg tjelesne mase (od 3,5 od 4,0%), a krmni obroci moraju u suhoj tvari sadržavati oko 50% krepkih krmiva (koncentrata). Stoga je uz tako visoku muznost krava vrlo teško uzgojnu vrijednost, životnu sposobnost i trajnost proizvodnje tijekom više laktacija, dobro zdravlje, reprodukciju i

isplativost visoke proizvodnje. Proizvodne granice za krave i ukupno za gospodarstvo ovisit dijelom o genetskim sposobnostima (selekciji) krava, tjelesnoj tehnologiji hranidbe, i krmiva i dobroj uravnoteženosti krmnih obroka za svaku kravu posebice. Opasnost postoji kod krava koje ne dobivaju dovoljno kvalitetnih krmiva za proizvodnju mlijeka, a imaju genetski sustav za visoku proizvodnju mlijeka. Krave pritom i u promijenjen im nepovoljnim hranidbenim uvjetima nastavljaju s visokom proizvodnjom mlijeka na drugih procesa, a posljedica je bolesno stanje.

Za razgradnju, resorpciju i iskorištavanje krmiva od velikog su kemijski sastav i dobra topivost krmiva, fiziološko stanje pro-

bavnog sustava - sposobnost difuzije, filtracije, osmoze, broj, vrsta i aktivnost mikroorganizama u probavnom sustavu, stanje jetara i enzimatske aktivnosti u izmjeni tvari.

Energetskarazina krepkihkrmiva

U krmnim obrocima krava visoke muznosti najteže je održavati energetsku razinu krmiva, a u odnosu na to i strukturu sirove vlaknine. Zbog toga sto dolazi do probavnih i metabokiselih indigestija, u stvaranju glikogena i glukoze, razgradnje masnih tkiva (lipolize) i sl. Posebice se to odnosi na prvu laktacije, a je izražena u prvom i drugom mjeseca poslije teljenja. U tom razdoblju gotovo sve krave u negativnom su energetskom stanju (pothranjene), oboljele od ketoze i kisele indigestije (Grafikon 1).

U krmnim obrocima visoko produktivnih krava mora se davanje lako topljivih i razgradivih energetskih krmiva, ali se time smanjuje broj mikroorganizama u buragu, probavljivost i iskorištavanje celuloze i vrijeme preživanja. je i burna reakcija buragovih mikroorganizama, velike produkcije hlapivih masnih kiselina i plinova - metana, dioksida, amonijaka i drugih. Krave su nadute, javljaju se proljevi, intoksikacije, bolesti jetara, bubrega i drugih parenhimatoznih organa, a je i okoliša izmetom i plinovima.

U tom i razdobljima mogu nastajati i zbog resorpcije hranjivih tvari iz probavnog sustava, potreba za nedostatka minerala i vitamina, slabljenja otpornosti organizma i osjetljivog ili

laktacija/I utrošak hrane/kg

nestabilnog hormonalnosustava, slabije plodnosti i sl. Krave, dakle, i u visokoj proizvodnji obvezno moraju dobivati voluminoznih krmiva, koja ovisno o vrsti krmiva sadrže sirove vlaknine (od 17 do 21% u suhoj tvari), ispunjavaju i pravilan rad buraga, razvoj buragovih mikroroganizama, preživanje i sline (osnovna krmiva). Na taj zadovoljavaju se osnovne životne potrebe krava, što je prvi uvjet zdravlja i visoke proizvodnje mlijeka, a zatim moraju dobivati krepka krmiva (s energije, minerala i vitamina), ovisno o visini proizvodnje mlijeka i stanju reprodukcije (produktivna krmiva).

Skupine kravau laktaciji S obzirom na višu cijenu krepkih krmiva koja se daju za višu proizvodnju mlijeka, krave se moraju podijeliti u proizvodne skupine.Jedinstveni krmni obroci za sve krave, neovisno o razdoblju

laktacije i muznosti, podižu procijenu proizvodnje zbog ponekad i suvišnog davanja krepkih krmiva. u nedostatku krepkih krmiva ili zbog slabije hranidbene krmiva i neuravnoteženosti krmnih obroka u krava više muznosti, se oporavak nekih krava poslije teljenja, sazrijevanje folikula na jajnicima i gonjenje, Smanjuju se plodnost i reprodukcija, dobiva manje mlijeka u laktaciji, krave obolijevaju od bolesti izmjene tvari, bolesti vimena i reproduktivnih organa. Ponekad je teško održavati i optimalnu kondiciju krava, posebice u zasušenju i poslije teljenja. Kraveu laktacijitreba podijeliti u tri laktacijske skupine:

1. Tek oteljene - prvih 80 do 90 dana laktacije - krave moraju dobivati maksimalno podnošljivu dobro uravnoteženih krepkih krmiva za oporavak poslije teljenja, poticanje najviše muznosti i dobre reprodukcije (plodnosti). U tom razdoblju

Mljekarski list 09/2009.

Grafikon 1: krava po mjesecima i utrošakhrane

poslije teljenja kravama se postupno i daje oko 50% krepkih krmiva (koncentrata) u ukupnoj suhoj tvari krmnih obroka, a treba nastojati da krmni obroci što prije budu na razini potreba prema muznosti krava. Krave ne smiju više gubiti na tjelesnoj težini, moraju se na vrijeme goniti (estrus), osjemeniti i ostati ponovno gravidne. Krmni obroci moraju sadržavati više energije (7,2-7,3 MJ NEL)i proteina (18-19%) u suhoj tvari, više minerala, kalcija i magnezija, i po fiziološkim krave trebaju postupno potrošnju od 3,0 do 3,5 kg suhe tvari krmiva/100 kg tjelesne mase.

2. Krave u sredini laktacije - laktacijsku skupinu krava treba hraniti prema muznosti i kondiciji ukusnim kvalitetnim osnovnim voluminoznim krmivima, koji krave na uzimanje što hrane i održavaju dobru kondiciju krava. Krepkim krmivima treba održavati stupanj više proizvodnje mlijeka i gravidnosti. Krave s višom proizvodnjom unutar skupine same reguliraju svoje potrebe za hranom duljim zadržavanjem uz krmni stol i uzimanjem hrane. To im treba dovoljnom dužinom hranidbenog stola (valova - od 65 do 70 cm/po kravi) i brojem pojilica.

3. Krave u posljednjoj laktacijesu gravidne, uzimaju više krmiva nego što su stvarne potrebe i treba ih održavati u optimalnoj tjelesnoj kondiciji, kao i tijek gravidnosti, osnovnih voluminoznih krmiva. Krepkim krmivima krave potkraj zasušenja treba pripremiti za pravilno teljenje i novu laktaciju.

Navedena podjela posebice je pogodna za krave koje dobivaju TMR (potpuno izmiješane krmne obroke) i za krave genetski visoke muznosti. U tom sustavu TMR hranidbe dobro je od sirovina krepkih krmiva prethodno predsmjesu, koja ne smije dugo ležati na hrpi izmiješana sa svježim krmivima, i uvijek se treba svježe hraniti s osnovnim krmivima.

TMR - potpuno izmiješani krmni obroci moraju biti dobro uravnoteženi po proizvodnim skupinama sa svim hranjivim tvarima ovisno o proizvodnji mlijeka i stadiju reprodukcije, a dnevnu treba davati u jednom ili još bolje u dva

Mljekcuski list 09/2009.

Traženje izlaza iz krize

Ovih se dana, nažalost, najmanje o proizvodnji i kako stvoriti što više novih proizvoda za i svjetsko tržište

Piše: Mr. se.

Danas se na televiziji i po novinama puno piše i govori o_~rizi. se razne pnce, a naJv1se se njih vrti oko nedostatka novca, rebalansa lošeg poslovanja radnog tjedna, otkaza, smanjivanja i mirovina, poreza i još puno toga. Nažalost, najmanje se govori o proizvodnji i kako stvoriti što više novih proizvoda za i svjetsko tržište. Gotovo se ne govori i ne piše, odnosno ne koje proizvode i u kojim izvozimo na EU i svjetsko tržište. se ne daju analize koje bismo proizvode mogli proizvoditi i izvoziti. Osobno smatram da bez proizvodnje nema izlaska iz krize. se ništa ne može promijeniti. Promjenu donose jedino rad i stvaranje - proizvodnja. Tako je i u poljoprivredi dosta proizvoda koje je proizvoditi na malom posjedu i koje bi bilo plasirati na EUtržištu.

Pitanje

tehnologija i vještina Svakako, za bilo koju proizvodnju potrebni su znanje, imanje i tehnologija. Pitanje je samo imamo li mi dovoljno znanja i dovoljno tehnologija i vještina da se možemo upuštati u kreiranje, stvaranje i proizvodnju nekih novih proizvoda. Kako školujemo i vamo nove kadrove? Veliku ulogu u propadanju hrvatskog gospodarstva odigralo je i loše programirano školstvo. Svake godine izbacivalo je kadrove profila, a kada bi došli u proizvodnju nisu

znali što i kako raditi. Premetati i prodavati kojekakvu uvoznu robu, raditi za strance i nove vlasnike, to je lakše. Ali istu takvu robu kreirati, stvarati i proizvoditi, eto nije tako lako. Trebate poljoprivrednu opremu, strojeve i rasplodne junice. O, da, ima ih iz uvoza. Uz sve školovane na našim fakultetima, te sve kadrove školovane na višim školama, sada fakultetima i srednjim školama. Trebate lijepljenu dasku za policu za knjige? O, da ima ih iz uvoza iz Austrije, uz sve naše drvne industrije i šume u Gorskom kotaru i Lici. Mi za naše tržište nismo bili u stanju proizvesti lijepljene daske dužine, debljine i širine. Koliko se ovakvih dasaka za police uvezlo iz Austrije, i koliko je novca za te daske iz Hrvatske otišlo u Austriju? A sada se kako oni imaju a mi nemamo. Koliko u Hrvatskoj imamo cisterni za odvoz gnojovke koje smo sami proizveli? Koliko je novca iz Hrvatske otišlo u inozemstvo za kojekakve cisterne, hranidbene pregrade i pregrade ležišta u stajama?

Gdje je tu problem pameti i znanja?

Škole bi trebale biti ustrojene tako da mlade kadrove osposobe da se odmah mogu nositi s proizvodnjom, usavršavanjem proizvoda i kreiranjem novih proizvoda. U našem školstvu jako je puno teorije a tako malo tehnologije i potrebne obuke. Nismo li to dokazali u našoj poljoprivredi i našem

U poljoprivrednoj proizvodnji, sada se znanjem i

tehnologijom moramo boriti za što efikasnost rada i sve profitabilnost proizvodnje.

Što to u proizvodnji mlijeka?

Mlijeko se i dalje proizvoditi i otkupljivati. dio naših mljekara i dalje svojim pogonima ostati u proizvodnji. Isto tako i potreban broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava - farmi, opstat u proizvodnji mlijeka. Proizvodnja se prilagoditi mogui potrebama nacionalnog tržišta. Za sve naše mlijeka danas bi bio vrlo zanimljiv podatak koliko naše mljekare iz trgovina dnevno proizvoda koji nisu prodani a prošao im je rok upotrebe. Sva neprodanih proizvoda za sada ide na teret naših mljekara a ne na teret trgovaca. Moramo postati svjesni da troškovi života i dalje rastu a da neto osobni dohoci ostaju na istim vrijednostima ili su manji, što se svakako odražava na potrošnju, odnosno kupovnu

Za svaki OPG sada od presudne važnosti biti pronalaženje svih bolje organizacije rada, sa što uštedama, odnosno racionalizacijom cjelokupne proizvodnje. Za ovo nam trebati sve više znanja i sve suradnja odnosno farmera. Što nose znanje, imanje i tehnologija?

Novac! To što se znanja i tehnologije i ove nesretne krize, koja bi mogla uzrokovati i neke dobre posljedice za dio mlijeka, duboko se nadam da oni koji imaju znanje,

tehnologiju i imanje opstati i imati na raspolaganju daleko više zemlje nego do sada. To da bi se oni koji nemaju znanje i tehnologiju mogli riješiti dijela svojeg imanja. Prema zakonu suvremene tehnologije, zemlju oni koji to znaju i umiju, a i mlijeko isto tako proizvoditi samo oni koji to znaju i umiju.

Vezano uza znanje i tehnologiju, što se travnjaštva i proizvodnje voluminozne krme kao stavke u proizvodnji mlijeka, pokušavam neka rješenja koja bi mogla uštede a istovremeno da postignemo i i jeftiniju proizvodnju krme. Razmišljam o ovome danima - kako da vam pružim dobar savjet i kako da vam pomognem. Najbolje bi bilo kada bih mogao postaviti pokuse. Knjiga je knjiga, a praksa je praksa. Ono što je ondje negdje u uvjetima dobro, ne da bi bilo dobro i ovdje u našim uvjetima. Ali svakako bi to trebalo isprobati. Nažalost, gdje su nam poligoni za travnjaštvo i centri za obuku?

Što me zanima? Dugogodišnji travnjak s travom koja bi mogla dati jednake ili približne urode kao talijanski ljulj u i jesen, a urode u ljetnim mjesecima za ljetnoga sušnog razdoblja.

Kakva nam trava za to treba? Pa svakako neka rana i visoka trava, ali sa znatno dubljim korijenom od talijana i engleza, i koja bi dobro rasla u našim uvjetima.

Engleski ljulj je dobar ljulj, daleko dulje traje od talijanskog ljulja, možemo uštedjeti na oranju, sjetvi. Jedini je problem engleza u našim uvjetima ljetno sušno razdoblje. I kod talijanai kod englezau tehnologiji nam nedostaje navodnjavanje, a na velikim podruraspolažemo

Mljekarski hst 09/2009.

za to. Zašto ih ne koristimo? Zašto nemamo sustave za navodnjavanje? Što možeš kada mi nismo ni Talijani ni Englezi, ni Nizozemci, ni Amerikanci, a kamoli Japanci, a talijanski i engleski ljulj nažalost imaju kratak odnosno plitak korijen i u ljetnom i u sušnom razdoblju trebaju navodnjavanje. Navodnjavanje košta i traži ulaganja u opremu ali se višestruko isplati.

Koje bi to onda mogle biti neke druge trave? Prvenstveno dugotrajne rane trave otporne na sušu, to trave s dubokim korijenom (uštede na oranju, sjetvi i navodnjavanju). U ovu skupinu trava spadaju blještac (Phalarisarundinacea), stoklasa beiosata (Bromusinermis), vlasulja trstikasta (Festuca arundinacea),pahovka rana (Arrenatherum elatius) i oštrica (Dactylis glomerata).

Mi u Hrvatskoj više nemamo neku i proizvodnju travnog sjemena. Sve su to male s jedne strane, a s druge strane vrlo skupe. Nažalost, ne radimo niti na travama za pojedina tla i pojedina kao što se to

na primjer radi u SAD-u, Nizozemskoj, Irskoj i drugim zemljama, gdje su selekcijom i uzgojem mnoge trave dotjerali do iznimno visoke kvalitete.

Možda bi se našio sjemena nekih trava na ili EU tržištu. Jedna od takvih trava kojom bismo mogli pokušati s proizvodnjom krme mogao bi biti blještac (latinski Pha/aris(Typhoides)arundinacea, Rohrglanzgrass, engleski Red Canaiy grass).

Uzgaja se u SAD-u i u zemljama sjeverne Europe. U SAD-u se dosta istražuju proizvodnje krme od ove trave u kulturi. Na tim puno se radi na selekciji ove trave, tako da danas selekcionirani kultivari daju dobru do vrlo dobru krmu. Zašto sam se za prezentaciju ove trave? Stoga što se u SAD-u te zemljama sjeverne Europe prvenstveno uzgaja za proizvodnju voluminozne krme, zelene mase, sjenaže, sijena, a posebno zbog toga što ova trava ima iznimno dubok korijen, što da je od drugih trava daleko otpornija na sušu. Možda bi uspijevala na našem - tlo, klima.

Kod navodnjavanja nema više problemasa sušom.Navodnjavanje se višestrukoisplati

Blještac - osnovne karakteristike

Dugogodišnja trava, s duljinom života 1O i više godina (uštede na oranju i sjetvi). Visoka trava, stabljika naraste do 150 cm i više. Oblikuje gusti bus. Mlade stabljike su mekane i ukusne, otporne na polijeganje. Na podvodnim terenima pod vodom može preživjeti 35 i 40 dana. Otporna na niske temperature i kasni proljetni mraz. Korijen je duži od 2 metra. korijenom ulazi u dubinu gotovo kao lucema. Iz tla ispod sloja vodu i hranjiva, makro i mikroelemente pa s lucemom spada u meliorativne kulture koje poboljšavaju plodnost orasloja. Širi se podzemnim vriježama, udio je vrlo velik. Puni razvoj ove trave traje gotovo dvije godine, a potom potiskuje sve ostale paju je najbolje uzgajati u kulturi. Može se sijati i u smjesi s talijanskim ljuljem koji pridonijeti prinosu zelene mase u prvoj i drugoj godini. U s porastom vrlo rano. Sije se ujesen. Ozimaje trava. U porastu 3 do 4 tjedna u suhoj tvari sadržava 19% Vrlo dobro reagira na prihranu KAN-om.Dobro gnojena i rano - pravodobno košena spada u najproduktivnije trave. Stoklasa bezosata (latinski Bromusinermis, Weherlose Trespe, engleski Awunless Brome, Smooth Brome ili Hungarian Brome). Na uzgoju i selekciji ove trave dosta se radilo u Europi i Sjevernoj Americi, tako da danas daje visoke urode i krmu dobre kvalitete kako u zelenoj masi, tako i u sjenaži i sijenu. Najbolje ju je sijati u kulturi. Dobro podnosi sušu, zbog dubokog korijena koji u tlo prodire više od 1 pa i do 2 metra (uštede na navodnjavanju).

Kod rane - pravodobne košnje vrlo brzo tjera novi otkos. Spada u dugogodišnje trave, a traje dulje od 1Ogodina (uštede na oranju i sjetvi). Dobro podnosi golomrazice do -40 °C kao i kasni proljetni mraz te

visoki snježni a pod vodom preživi do 40 dana. Visina ove trave je do 130 cm. Ima velik udio u zelenoj masi. Sije se potkraj kolovoza i rujna jer u prvih mjesec dana raste sporo. Rana je trava, prvi otkos dospijeva vrlo rano. Suha tvar mlade pravodobno pokošene mase sadržava do 21% Vrlo dobro reagira na prihranu KAN-om.

: ' ' Obje ove trave u prvom : otkosu treba kositi kada : dostignu visinu od 50 do : 60 cm, kao talijanski ljulj. : Ako kasnite s pravodobnom koš. njom pojedinih otkosa, kod ovih trava opada sadržaj kao i postotak probavljivosti, odnosno brzina razgradnje.

Pitanje je samo gdje i kako nabaviti sjeme ovih trava i pokušati s proizvodnjom na našim OPG-ovimafarmama, s farmerima koji su usvojili znanja i svladali suvremenu tehnologiju travnjaštva i proizvodnje kvalitetne krme.

U tablici možete pogledati razvoj tehnologije u proizvodnji mlijeka u Nizozemskoj. Koju smo mi tehnologiju kroz sve to vrijeme razvijali? Jesmo li barem danas uz svu uvezenu tehniku i genetiku usvojili ovu ili neku suvremenu tehnologiju na našim OPG-ovima sa 1O i više krava? Kakva je to tehnologija - sijeno kasno košenih trava, sijeno kasno košene lucerne i djeteline, vrlo s dosta plijesni + kukuruzna silaza + sjenaža kasno

košenih trava? To nema nikakve veze sa suvremenom tehnologijom! Dosta sam do sada pisao o tome kako bismo mogli lakše razumjeti i shvatiti vrijednosti iskazanih u ovoj tablici. Kvalitetna sjenaža u tijeku laktacije, a vrlo kvalitetno sijeno dajemo kravama samo u razdoblju nekoliko dana prije i poslije teljenja, kada su eventualno bolesne, i svakako teladi.

Naša je na poslu racionalizacije što bolju sjetvenu strukturu koja nam oduštede u oranju i sjetvi te lakše prevladavanje ljetnoga sušnog razdoblja. U ovu sjetvenu strukturu treba lucema na 30-35%površina gdje god je to dugogodišnji travnjaci na 30-35%površina, te kukuruz za silažu i talijanski ljulj za sjenažu na istih 40 ili 30%površina. cjelokupan posjed stalno je zelen, a svake godine se ore i sije samo na 3040% posjeda. Na preostalih 60-70% posjeda s oranjem i sjetvom ide se svake ili pete godine. Kod intenzivnog iskorištavanja sa 4 do 5, do 7 otkosa rijetko koja kultura izdrži 4-5 godina a da pritom daje visoku proizvodnju zelene mase - suhe tvarivisok sadržaj i energije. : ' ' S navodnja: vanja u plodored travnja: ka možemo uvesti i druge : visoko produktivne i kvalitetne tra: ve. nema suvremene tehnologije i dobre sjetvene strukture na kiselom tlu s niskim sadržajem mineralnih - hranjivih tvari.

Tablica: proizvodnjem!t/ekauslt/edpromjenau hranidbi

Razdoblje 1960. 1970. 1980. 1990. 1995.

Sijeno - u % suhe tvari obroka 90 70 20 10 5

Sjenaža - u% suhe tvari obroka 10 28 55 65 65

Kukuruzna silaža - u % suhe 2 25 25 30 tvari obroka -

Probavljivost organske 60 65 70 74 74 tvari -u% po kravi 4200 4400 5200 6050 6500_ Proizvodnja mlijeka po ha 4600 6150 9350 9100 9600

GEA Farm Technologies WestfaliaSurge Houle

Pravi izbor u proizvodnji mlijeka najbolje kvalitete!

Vjerojatno ste novosti kod tvrtke WestfaliaSurge.

Koncern GEA u okviru kojeg naša tvrtka posluje od 1994. godine, donio je odluku o izmjeni vizualnog identiteta svih svojih

Osim novog naziva, za Vas kao našeg partnera ništa se nije promjenilo - dostupni smo u svakom trenutku - za savjete, ponude ili održavanje opreme.

Osim muzne i opreme za mlijeka i hranidbu životinja u smo ponuditi Vam i kompletnu stajsku opremu iz vlastitog programa i programa tvrtke Royal De Boer.

GEAWestfaliaSurge Croatia d.o.o.

Ulica Josipa 133, HR-10370 Dugo Selo Tel.: +385 127 55 111, Fax: +385 127 74 255 Mobitel: +385 91 27 55 110 (-111, -112, -113, -114, -120, -121) www.westfaliasurge.hr

NaturaAgro d.o.o., 16, 48350 tel. 048/812155, 091/1500273 centri Vortex d.o.o., Kralja Stjepana Držislava 34, 31221 Josipovac, tel. 091/2755116, 091/6880769

bakterizacije

sjemena u uzgoju krmnih kultura

Piše: Dr. se. Darko Uher

Dostupnost korisnog izvora dušika za biljku, osim vode, glavni je limitiu poljoprivrednoj proizvodnji. je to uzrok obilnog korištenja mineralnih gnojiva kako bi se osigurale dovoljne dušika u biljnoj proizvodnji. obilno korištenje mineralnih gnojiva štetan je pristup zbog visoke cijene mineralnih gnojiva, ali i zabrinjaposljedica za okoliš. Održiva poljoprivreda uspješno gospodarenje poljoprivrednim resursima koji zadovoljavaju ljudske potrebe, koje se mijenjaju iz dana u dan, a održava ili kvalitetu okoliša i prirodne resurse. Stoga održivost zahtijeva

potragu za alternativnim izvorima hranjiva. Biološka fiksacija dušika može pružiti alternativu zbog da bakterije atmosferski dušik mogu pretvoriti u amonijak, koristan za biljku. Zbog toga je uloga biološke fiksacije dušika u održivom gospodarenju. pokazuju da biološka fiksacija dušika ima zaista velik potencijal u održivoj poljoprivredi, osobito simbiozni odnosi leguminoza i bakterija (rizobija) kod kojih je biološka fiksacija dušika izvor dušika za krmnih i zrnatih leguminoza, dok je u uzgoju riže simbiozni odnos paprati Azolla i cijanobakterijeAnabeana. U da bi održivo gospodarenje, biološku fiksaciju dušika kao alternativu

upotrebi mineralnih gnojiva, moglo riješiti ove probleme poljoprivredne proizvodnje u bliskoj potrebni su veliki napori za promjenu ratarstva, ali i za istraživanja kojima bi se optimalizirali i iskorištavanje procesa biološke fiksacije dušika. Otprilike 80% biološke fiksacije dušika rezultat je fiksacije dušika bakterija (rizobia), koje imaju izazvati formiranje nodula na korijenju leguminoza. Zbog toga, glavni cilj bi bio optimiziranje potencijala fiksacije dušika u ovim sustavima. vezanog dušika ovisi o sorti biljke (leguminoznom usjevu), o selekcioniranom soju bakterija, kao i o uvjetima rasta a u nekim može podmiriti i do 90% potreba biljke za dušikom. Razumi-

M!jekarski list 09/2009.

Za usjeva dušik je glavni hranjivi element. Proizvodnja visoko kvalitetne, bogate hrane uglavnom ovisi o dostupnom dušiku. Popratne pojave velike primjene gnojiva u razvijenim su zemljama isparavanje oksida u atmosferu, ispiranje nitrata u podzemne vode, iscrpljenje neobnovljivih resursa i neuravnoteženost globalnog kruženja dušika

jevanje biološke fiksacije dušika

iskorištavanje ovoga prirodnog procesa s ciljem osiguravanja uspješnije, profitabilnije i ekološki opravdanije proizvodnje Ieguminoza.

Biološka fiksacija dušika Biološka fiksacije dušika predstavlja kariku u procesu kruženja dušika u prirodi. Velik Zemljin paradoks je da se biljke kupa u atmosferi, koja sadržava 79% dušika (N2 ), dok njezin korijen mora prodirati sve dublje i šire da bi pronašao dušik potreban za rast. Ciklus dušika vrstama koje iskorištavaju dušik kruženje izmeinertnog atmosferskog dušika i fiksiranoga, iskoristivog dušika u tlu. Molekula dušika je fiksirana ili prirodnim procesima, koji ukljui biološke i nebiološke sustave (munje, sagorijevanje i vulkani), u koje spadaju i procesi koje je napravio (uglavnom industrijska proizvodnja amonijaka). Biološki procesi proizvode 65 - 70% (otprilike 175 milijuna tona godišnje), a industrijski (nebiološki) Haber-Boschov proces oko 25% (otprilike 60 milijuna tona) ukupne godišnje fiksacije. se da svijet biologije sveukupan deficit dušika kroz stupanj fiksacije koji premašuje denitrifikaciju, ali samo za mali dio.

fiksacija dušika je proces vezivanja atmosferskog dušika u spojeve koje mogu koristiti biljke i mikroorganizmi. Postoje dva tipa fiksacije dušika. fiksacija odvija se bez prisutnosti mikroorganizama, a biološka u suradnji s mikroorganizmima.

fiksacija dušika može biti prirodna, dakle uzrokuju je npr. oborine, ali se odvija u malim

Umjetna

fiksacija dušika u industriji zahtijeva velik utrošak energije i postaje sve skupljom, zbog rasta cijena

sirovina (nafta, plin) koje se koriste za proizvodnju amonijaka koji se dalje koristi za proizvodnju mineralnih gnojiva.

Biološka fiksacija dušika je proces u kojem posebne skupine mikroorganizama usvajaju elementarni dušik iz atmosfere i prevode ga u oblike koje mogu koristiti biljke za svoj rast i razvoj. mikroorganizmi usvajaju elementarni dušik iz atmosfere i preko enzima nitrogenaze reduciraju ga do amonijaka koji se dalje koristi za sintezu organska tvar tla a, o 1f1ka, ,,, kemijsko t reak,,,j, ...omt,zac,,a " ""'--,, .lik~--_ mineralna '4lti!j}..J~ NO ·~ _,,.. tvar

Mljekarski list 09/2009.

: ' ' Sposobnost usv.:3Jan~a : elementarnog dus1ka 1z : zraka je na samo : nekoliko rodova prokariotskih : organizama (bakterije i cijano: bakterije) koji žive slobodno u tlu · i vodama (asimbiozni), na samoj površini korijena (asocijativni), te u zajednici s eukariotskim organizmima (simbiozni).

biološki

vezanog dušika dospijevaju u tlo svake godine putem simbioznih odnosa leguminoznih usjeva i bakterija (rizobija). U ovom obostrano korisnom odnosu bakterije iskorištavaju produkte fotosinteze biljke dokao izvor energije za fiksaciju dušika, a biljci predaju vezani dušik. predsjetvene bakterizacije sjemena

Juceme

Lucerna se smatra najznakulturom za proizvodnju voluminozne krme s visokim sadržajem Rasprostranjena je u cijelom svijetu i uzgaja se na oko 33 milijuna hektaru. U Hrvatskoj su površine pod lucernom u smanjenju od 1970. godine, kada se nalazila na 68800 ha, a 1990. bilo je 57000 ha. Nakon toga opet slijedi smanjenje proizvodnje, osobito u ratnim godinama, što je posljedica i smanjenja proizvodnje. Prema zadnjem popisu, u 2003. godini lucerna je uzgajana na 47007 ha. Od svih tipova lucerne kod nas gospodarski ima plava lucerna (Medicagosativa),i to višegodišnja a manje je zastupljena žuta lucerna za 2003.).

Lucerna je proizPo jednom

hektaru postiže i do 2500 kg visokovrijednih Kao leguminoza, uspostavlja simbiozni odnos s bakterijama Sinorhizobiummeliloti bakterijama asimilate, a zauzvrat bakterije opskrbljuju lucernu dušikom koji fiksiraju iz zraka. Fiksacija dušika i simbioza bakterija je samo ako je biljka nodulirana visoko efektivnim i kompetivnim sojevima bakterija. U tu svrhu provodi se predsjetvena bakterizacija sjemena leguminoza kao redovita mjera u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Istraživanja u Htvatskoj

Iako se za lucernu kaže da je "kraljica krmnih kultura", ona ipak ima jednu manu - osjetljivost na kisela tla. Rezultati istraživanja na nekoliko lokacija u Hrvatskoj pokazala su

Bilika I kgN/ha Biljka kgN/ha

Bijeladjetelina I 150- 200 Bob 150- 390

Crvenadjetelina I 230 -460 Grašak 105- 245

Lucema I 300 - 550 Lupine 100- 150

nja uzgoja lucerne na kiselim tlim~. Uz primjenu kalcifikacije i baktenzacije sjemena simbioznim fiksatorima dušika, te uz održavanje ostalih mjera koje su bile

uvjetima lokaliteta, se da soj 2011 može tolerirati kisela tla. U posljednjih nekoliko godina je nekoliko istraživanja s ciljem poljskim pokusima utvrditi utjecaj bakterizacije sjemena lucerne na gospodarska i morfološka svojstva lucerne. Od gospodarskih svojstava su prinos zelene mase i suhe tvari te udio suhe tvari u zelenoj masi, a od morfoloških svojstava visina biljaka, udio lista, stabljike i generativnih organa (pup i cvijet) u suhoj tvari, te omjer lista i stabljike.

Jednogodišnje istraživanje utjecaja bakterizacije na gospodarska i morfološka svojstva kultivara lucerne provedeno je na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu. U pokusu je istraživao utjecaj triju sojeva vrste S. meliloti(dva OS 6 i C 16, te referentni 2011) na gospodarska i morfološka svojstva kultivara lucerne (Mirna, Posavina, OS 88 i OS 66).

Slika 1: Sinorhizobiumme!ilotina korijenu lucerne

Tablica 1: Vezivanje dušika mahunarki

Bakterizacijaje bila glavni a je bio kultivar lucerne. Iz istraživanja je zaklju-

• U ukupnom prinosu zelene mase i suhe tvari lucerne, bakterizirane varijante imale su prinos od nebakteriziranih, a najbolji je bio soj OS 6.

• Od kultivara su podjednako dobri bili OS 66 i Mirna, po prinosu zelene mase i u ukupnom prinosu suhe tvari. niži prinos u odnosu na druge kultivare je samo kod kultivara OS 88.

• najmanji udio lista u suhoj tvari lucerne bio je kod nebakterizirane varijante (34,52%)u odnosu na ostale bakterizirane varijante (39, 1%).Interakcija soj x kultivar bila je najlošija kod kombinacije kultivara OS 66 bez bakterizacije, a najbolja kod bakterizirane Posavine. Kod kultivara nisu razlike u udjelu lista u suhoj tvari lucerne.

• Bakterizacija sojevima je utjecala na omjer lista i stabljike kod lucerne.

• U se da je najbolja kombinacija soja i kultivara te godine istraživanja bila interakcija kultivara Mirna bekteriziranog sojem OS 6. predsjetvene bakterizacije sjemena (krmnoga) graška Vrlo krmna leguminoza je (krmni) grašak. ove kulture je u tome što daje visoke i sigurne prinose kvalitetne zelene mase, odnosno zrna, ima kratku vegetaciju i nije zahtjevna u pogledu klime i kvalitete tla. S obzirom na velik broj kultivara za namjene i rokove sjetve, njegovom intenzivnom proizvodnjom i korištenjem mogu se

Grafikon 1: Prinosizelene mase lucerneu 2004. (tiha)

Mljekaiski list 0912009.

Grafikon 2: Prinosisuhe tvari lucerneu 2004. (tiha)

Kontrola / Mirna

OS 6 I Posavina

OC 16 / OS 88

02011 / os 66

Kontrola / Mirna

OS 6 / Posavina

OC 16/OSBB 02011 / os 66

Sojevi

namtntt potrebe za zelenom krmom na obiteljskim gospodarstvima. Prednost graška je u njegovim malim zahtjevima u pogledu uzgoja a velikim stima primjene, iskorištavanja i rokovima sjetve na oranicama. Nakon skidanja usjeva ostaje dušik u tlu za potrebe kulture te pomaže u održavanju razine organske tvari u tlu kao i plodnosti tla. Osim toga, grašak je vrlo kultura u smjesama sa žitaricama pa se na taj uz stoka hrani energetski vrijednom komponentom. grašak daje visoke urode bogate krme, a svoje zahtjeve za hranjivom može gotovo u potpunosti namiriti putem simbiozne fiksacije

dušika. Rhizobium/eguminosarumbv. viciae vrsta je bakterija koja ostvaruje simbiozni odnos sa graškom. sojevi navedene bakterijske vrste koriste se u proizvodnji cjepiva za agrotehmjeru predsjetvene bakterizacije.

Problem uspješnoj bakterizaciji može biti postojanje prirodne populacije bakterija u tlu nepoznate simbiozne

U mnogim autohtoni sojevi visoko su kompetitivni, ali ne fiksiraju dušik toliko kao uneseni komercijalni sojevi. vanjem prirodne populacije kvržibakterija nastoji se utvrditi njihova simbiozna i zastupljenost u tlima. Ako se autohtoni sojevi pokažu kao slabo

Sojevi

Kultivari

Kultivari

fiksatori dušika, neophodna je primjena mjere predsjetvene bakterizacije komercijalnim sojevima.

Uspjeh naših Tematikom uzgoja graška uz primjenu bakterizacije i gnojidbe gnojivom, posljednjih desetak godina vrlo intenzivno se bave Štafa i Uher (Zavod za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu). Navedena istraživanja prvenstveno se odnose na referentnog soja Rhizobium leguminosarumbv. viciae 1001 u krmnoj smjesi graška sa žitaricama. Autori su objavili niz radova u kojima su utjecaj bakterizacije i gnojidbe na prinose i krmnu vrijednost graška.

Istraživanjem utjecaja bakterizacije i prihrane dušikom na prinos i krmnu vrijednost ozimoga graška u smjesi sa pšenicom te u smjesi s tritikale došlo se do Neovisno o primijenjenoj žitarici koja je bila u smjesi s graškom, bakterizacija je u pozitivno djelovala na prinosa zelene mase, suhe tvari graška, te prinos sirovih i probavljivih te se kao takva mjera nastoji sve više intenzivirati u uzgoju graška u RH.

Tablica2: Prinosisuhe tvari novihgenotipovaozimogagraška izdvojenog iz smjesa t ha·1

PrinosisuhetvarinovihgenotipovaozimogawaškaI ha·1

Varijantagnojidbe Godina Prosjekgnojidbe 2003. 2004. 2005.

Tablica 3: Prinosisirovih novihgenotipovaozimoga graška u kg ha·1

Varijantagnojidbe

Prinosisirovih novihgenotipovaozimogagraškau kg ha·1 Godina Prosjekgnojidbe 2003. 2004. 2005. Kontrola 243 847 1710 933 Bakterizacija 373 961 1987 1107 PrihranaKAN-om 237 898 1427 854

Slika 2: Kultivar ozimogagraška cv. Maksimirski rani (lijevo) i Maksimirski ozimi (desno)

Slika 3: Rhizobium leguminosarumbv. viciaena korijenugraška

VRBOVEC,Konak238

~l Of/DDfa812

ti!Jto@jorlUflfMlriKJVec.bt 1

.EDITIod 5 do 10 godina Kreditne, ~J kartice 1.,.do 60 mjeseci19.

'TNERI:Podr8vila •Dije/ovi-prom d.o.o.WroYitica,033/13().199, -Nfna.autod.o.o.Ba!ban,052/561-211, ·,.,.Htvafska. d.o.o.~, 012/241-144

bala i. -=-, '- :;.. siome>' 1·~ - sijena , · Polunošenilfrf,t{,/4'~ stražnji utova ~r"4-'"iP•·1:'.ili":t...-.:-.....-:.i : utovar

balirke - komora s valjcima upravljanje iz kabine Pilotbox :!zanje mrežom/ špagom Twin-Fix Jtomatsko podmazivanje bala

)Ževi ~___.~....liil...'alr,;J:11.-:.;ia tokose ~. L1tz-Fahr licenca .kastikultivator/kratka ltiviranje ništa prema tve bez mja

Perkins - ZF - Carraro Euro 2 i prednji motor hidraulika most Prezentacija u Varaždinu ArmaTrac 704

Uzgojna-selekcijska kontrola u govedarstvu i proizvodnja

mlijeka u Republici Hrvatskoj u 2008. godini

Udio EU kvalitete u ukupnom mlijeku po županijama iznosi u prosjeku72, 1%. U 2008. godini registriranasu 27 452 kravljegmlijeka mljekarama,a taj se broj u odnosu na 2007. godinu smanjioza 14, 11%

Piše: Joslp Haluška, dipl. ing.

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (bivšeg HSC-a), ukupan broj krava svih pasmina u 2008. godini iznosio je 226 000 grla. U odnosu na 2007. godinu ukupan broj krava smanjio se za 8671 grlo ili 3,70%. Kod holstein pasmine bilježi se rast od 3343 grla, odnosno 7,0%. Ukupan broj krava pod selekcijskim obuhvatom iznosi 184 692, dok je pod kontrolom 120 001 krava ili 65% a pod kontrolom rasploda 64 691 krava ili 35%.

U odnosu na vlasništvo na OPGovima, kod 22 873 pod selekcijskim obuhvatom je 172 516 krava a kod pravnih osoba na 23 velike farme 12 176 grla. Na OPGovima pod kontrolom (metoda A 72 635 + metoda BT 35 190 krava) nalazi se 107 825 krava, a pod kontrolom rasploda 64 691 krava ili ukupno 172 516 krava. Od ukupnog broja krava njih 47 814 ili 21, 16%holsteinje pasmine, od se na obiteljskim farmama nalazi 36 187 grla (2126 a na velikim farmama 11 627 krava.

Uzgojno-selekcijski pokazatelji

U pasminskoj strukturi krava pod selekcijskim obuhvatom simentalska pasmina zastupljena je sa 69,38%, holstein sa 25,89%, sa 3,24% i ostale pasmine sa 1,53%. stada po uzgajatelju se: 1-2 krave 21,52%, 3 krave 13,01%, 4 krave 13,32 %, 5 krava 11, 19%, 6-10 krava 22,44%, 11-15 krava 8,90%, a 16 i više krava drži 9,62% Najviše je krava pod kontrolom i je broj u odnosu na s više od 20 grla u Bjelovarsko-bilogorskoj, slijede

baranjska, i Vukovarsko-srijemska županija.

stada pod kontrolom kod simentalske pasmine iznosi 6,54 krave, kod holstein pasmine 17,21 krava, a na velikim farmama 505 krava. koji drže više od 20 krava sada su 1372 s ukupno 48 528 krava ili u prosjeku po uzgajatelju 35,37 krava.

Brojno stanje ženskoga rasplodnog podmlatka koji se nalazi

pod selekcijskim obuhvatom iznosi 76 370 grla na obiteljskim farmama i 9265 na velikim farmama, ili ukupno 85 635grla.

Laktacijska proizvodnja mlijeka (metoda AT4 + BT4) krava pod selekcijskim obuhvatom na obiteljskim gospodarstvima kod simentalske pasmine iznosila je 4559 kg mlijeka sa 187 kg ili 4, 11% masti i 152 kg proteina ili 3,34%. Kod holstein pasmine 5901 kg mlijeka sa 242 kg ili 4,11% masti i 193 kg proteina ili 3,27%, kod pasmine 5373 kg mlijeka 218 kg masti ili 4,07% i 183 kg proteina ili 3,40%. Prosjek za sve tri pasmine iznosi 4916 kg mlijeka, 202 kg ili 4, 11% masti i 163 kg proteina ili 3,32%.

Na velikim farmama s holstein pasminom proizvedeno je 7810 kg mlijeka po kravi, 307 kg masti ili 3,94% i proteina 255 kg i 3,26%. proizvodnja mlijeka holstein pasmine na obiteljskim i velikim farmama iznosi 6405 kg sa 259 kg ili 4,05% masti i proteina 209 kg sa 3,27%. U prosjeku za sve pasmine i sva gospodarstva proizvodnja iznosi 5164 kg mlijeka sa

M(iekarski Hst 09/2009.

4,09% masti ili 211 kg masti i proteina 171 kg ili 3,32%. Ovi podaci odnose se na 75493 zakljulaktacije.

Po skupinama proizvodnje mlijeka kod simentalske pasmine 36,90% krava nalazi se u razredu s proizvodnjom do 4000 kg mlijeka godišnje, sa 4000-6000 kg nalazi se 50,5%, a s više od 6000 kg mlijeka 12, 1% krava. Kod holstein pasmine krava 46,2% nalazi se u skupini do 6000 kg mlijeka, 34,80% u skupini sa 6000-8000 kg, sa 8000- 1O 000 kg 14,8%,asvišeod 10000kg3,9%.

Kod 15 najboljih prvotelki simentalske pasmine uzgoja ostvarena je proizvodnja mlijeka po visini od 6750 kg do 8564 kg, a kod 15 najboljih krava iste pasmine ostvarena je proizvodnja 8366 kg do 1O 184 kg. Kod holstein pasmine proizvodnja mlijeka kod 15 najboljih prvotelki kretala se od 8915 kg do 11 356 kg, a kod 15 najboljih starijih krava od 11 046 kg do 13 091 kg.

dob svih pasmina krava iznosi 4 godine i 4 mjeseca. Dob krava simentalske pasmine iznosi 4 godine i 7 mjeseci a dob krava holstein pasmine 3 godine i 9 mjeseci.

Trajanje setvisnog razdoblja kod simentalske pasmine iznosilo je 123 dana, kod holstein pasmine 169, a kod 152 dana.

Broj bikovskih majki simentalske pasmine koje su u prosjeku u 305 dana dale 7383 kg mlijeka u 2007. godini iznosio je 127, a broj bikovskih majki holstein pasmine iznosio je 27 grla koje su u 305 dana u prosjeku dale 1O983 kg mlijeka.

Broj živih bikova za proizvodnju sperme iznosi ukupno 93 bika, od toga 77 bikova simentalske a 16 holstein pasmine. Više od 50 posto bikova testirana je na mlijeko

i meso. Rasplodni bikovi smješteni su u c~ntra. Centar ZagrebKriževci ima 23 bika simentalske pasmine i 8 bikova holstein pasmine, ili ukupno 31 bika. Centar Osijek ima 19 bikova, 13 bikova simentalske i 6 holstein pasmine, Centar Slavonski Brod 8 simentalskih i jednog bika holstein pasmine, a Centar Varaždin 32 bika simentalske i jednog bika holstein pasmine.

U prirodnom pripustu nalaze se 152 pedigrirana bika i ukupno je 245 bikova. Svake godine sjemena najboljih bikova uveze se iz drugih zemalja.

U 2008. godini ocijenjene su 16584 simentalske prvotelke na vanjštinu na 20 svojstava. To su 17 bikova stare 29,55 mjeseca. Ocijenjena je vanjština 1256 prvotelki holsten pasmine za 17 svojstava, 18 bikova starosti 30,4 mjeseca.

mlijeka u 2008. godini mljekarama iznosila je 657 753 865 litara koju su isporu27 452 obiteljska gospodarstva s isporukom po isporu23 960 litara. Smanjenje otkupljene mlijeka u odnosu na 2007. godinu iznosi 2,3%.

mlijeka je županija, druga je Bjelovarsko-bilogorska, a slijede Vukovarsko-srijemska i Ovih pet županija je ukupno 64, 10% ukupne mlijeka.

županija je po mlijeka i bilježi porast isporuke mlijeka - 8,7% u odnosu na 2007. godinu. U županiji u proizvodnju mlijeka uglavnom su velike farme, kao i u Vukovarska-srijemskoj. U ove dvije županije i dalje raste broj krava i proizvodnja mlijeka, kao i mlijeka mljekarama.

U 2008. godini zabilježena je 40 mljekara koje se bave otkupom i preradom mlijeka. udio u ukupnoj otkupljenoj mlijeka ima Dukat sa 40,05% te Vindija sa 26, 10%. mlijeka u RH velike su i industrijske farme s 650 i 1000, a neke i s više od 1000 krava. U prvom redu to su farme PZ Osatine iz Semeljaca - Slatine lvankovo i farma Tomašanci, zatim pet farmi PIK-a Belja, farma Krndija, farma Jakobovac Vupik-a Vukovar i farma Vigens kod Zadra.

izložbe u 2009. godini

Mjesto Opis I Datum Dan

Gudovac izložba - aukcijskaprodajajunica,kup 11.-13.rujna2009. pet./ned. mladih

Brinje Govedarskaizložba,kupmladih Like 19.rujna2009. subota

Alilovci izložba 20.rujna2009. nedjelja

Drenovci izložba 11.listopada2009. nedjelja

Bizovac izložba 18.listopada2009. nedjelja

Mije/carski/i,st 09/2009.

Edukacija kao

sustavnog potpomaganJa

kozarske proizvodnje -

primjena irskog modela u nas

Kad se u Irskoj zasnivanje kozarske farme, prije toga se za investitore traže profitabilni plasiranja mlijeka, jer i u gospodarskim prilikama kakve su u EU nema jamstva da se otkupljivati sve svakakvog mlijeka

Piše: Prof. dr. se. Zoran

Intenzivna proizvodnja kozjeg mlijeka dulje nadmašuje tradicionalne okvire proizvodnje unutar obiteljskoga gospodarstva za vlastite potrebe i tek manjim dijelom za dodatni dohodak, posebno u s otežanim uvjetima gospodarenja. Tako su se u Irskoj, .54

koja je usporediva s nama prema maloj populaciji farmera (samo 200) koji posjeduju koze i njihovim stadima od 1O do 750 grla, zbog planiranog proizvodnje kozjeg mlijeka i velikog utjecaja uvoza iz Australije i Novog Zelanda na cijene, konkurentnost vlastite proizvodnje kreditiranjem razvoja. Kreditiranje je uvjetovano prethodnom edukacijom kako bi program razvoja bio što ~igurniji i efikasniji. U Irskoj kao i u cijeloj EU proizvodnja kozjeg mlijeka u porastu je zbog potražnje koja je odreznanja o važnosti i korisnosti kozjeg mlijeka u prehrani. Tako oko 470 stanovnika, od je više od

Mljekarski list 09/2009.

20% djece, ima astmu a kozje mlijeko je vrlo dobro za takvu djecu, kao i onu koja ne podnosi mast iz kravljeg mlijeka.

Posebno se vodi o nabavljanju kvalitetnih i zdravih koza iz isto takvih stada. Ne se nabavka koza iz više stada, jer to uzrokuje dodatni stres i smanjuje njihov proizvodni potencijal.

se nabavka grla u dobi od 5 do 9 mjeseci. Promjena vlasnika vrlo je stresna za koze, koje su vrlo prijateljske, radoznale i blagonaklone životinje naviknule na svoje gospodare. Dobar izbor grla i izbjegavanje suvišnog stresa u prevoženju te smještaju koza u novom prostoru brže stada u punu proizvodnju, koja se okvirno oko od 1000 litara mlijeka u 300 dana laktacije. Kako su koze posebno životinje, ne se nikakvi problemi proizvodnje visoko kvalitenog mlijeka prema zahtjevima EU standarda.

Sustavna edukacija i ekonomika proizvodnje

Proizvodnja kozjeg mlijeka je sezonska, a zahtijevaju isporuku tijekom cijele godine. Tako se da u ljetnim mjesecima samo 0,48 € (oko 3,50 kn) po litri mlijeka, dok u razdoblju od listopada do kraja ožujka, kad se kozje mlijeko u Irsku mora uvoziti iz Nizozemske, cijena bude oko 0,69 € (oko 5,00 kn).

Kako je zahtjev za otkupom samo svježeg mlijeka visoke a ne smrznutog mlijeka, koriste se tehnološki izbjegavanja sezonske proizvodnje u stadu. Isto tako, mlijeko se odmah nakon mužnje

Potencijalni investitori - farmeri se u 25-satnim treninzima svake godine u centrima. Koristi se mo-

da dio svoje edukacije provedu na komercijalnim farmama kako bi stekli praksu u uzgoja i proizvodnje. Kozari koji uspješno završe 20 sati mogu se natjecati za financiranje dogradnje objekata i podizanje novih vina za smještaj koza, te hrane i zbrinjavanje otpada. Oko 40% kredita može se potrošiti na muznu opremu i objekte i opremu za i mlijeka.

Zanimljivo, za kvalificiranje u ovakve povoljne programe kreditiranja, u okviru farme dvije dohotka mora se ostvarivati od poljoprivrede. Muzilište i muzna oprema postavljaju se tako da je musti oko 80 koza na sat s jednim radnikom.

eura prihoda, a troškovi obnove stada, odnosno uzgoja rasplodne jarice su 32 eura. Tako su prihodi od 456 do 578 eura po kozi. Promjenjivi ili varijabilni troškovi su od 235 do 264 eura, pa je doprinos ili financijski rezultat od 221 do 314 eura po kozi.

Fiksni ili stalni troškovi (amortizacija, održavanje) su od 65 eura za niži prosjek proizvodnje mlijeka, do

Tablica 1: Pregledulaganjau zasnivanje suvremenefarme

Mljekarski list 09/2009.

Tablica2: prihoda,doprinosa i netodobiti

Viša Prosjek oroizvodnia

Proizvodnja mlijeka

Mlijeko (0,61 €/L)

Troškovi ulaganja su ovisno o visini adaptacije poobjekata i njihova opremanja. se za zasnivanje farme sa 100 koza s ulaganjima od 62.600 eura ili 626 eura po kozi.

Tablica3: primjerprihoda,doprinosa

mliieka

od mlijeka

ukupno

rada

vlastitog rada

- dodatni prihodi 2.009

Od mlijeka se po grlu za muznost od 800 i 1000 litara dobije od 488 do 610 i dobitipo grlu*

• na farmi sa 120 koza

63 za proizvodnju od 1000 litara po kozi. Dohodakje tako od 156 do 251 eura po kozi.

prodajna cijena mlijeka od 0,61 eura po litri temelji se na izravnoj prodaji svježeg mlijeka -

industriji, bez dodatnog ambalažiranja, pasterizacije i ostalih tržnih troškova. Viša se cijena može izravnom prodajom centrima, ali mora dodatno uložiti u troškove vanja a mora i stalnost isporuke mlijeka tijekom godine. Za ulazak u takvo poslovanje potrebno je detaljno tržište, jer ono ni u Irskoj nije dovoljno organizirano.

i ' ' U na_ši~ primj~rima, ~a prosJecnu pro1zvodnJu : od oko 600 litara mlijeka po kozi ostvaren je prihod od proizvodnje mlijeka od 331 eura. Prodajna cijena mlijeka u nas je niža 0,06 eura, ali je zbog niže muznosti razlika u prihodima 157 € po kozi u korist irskog primjera.

su manje razlike u visini troškova proizvodnje, a u se po kozi u nas ostvaruje za 50-ak eura manji doprinos i dohodak po grlu. Razvojni programi

Kod nas se kod dosadašnjih operativnih programa (govedarstvo, svinjogojstvo) navala tehnološka opravdanost ulaganja i utroška rada i materijala u proizvodnji, kako bi ona bila konkurentna suvremenim mjerilima ali i isplativa Nažalost, slobodu tržišta dolazili smo u situaciju da bi nakon nekog vremena ulaganja porasla, premda za to nije bilo neke stvarne potrebe, s obzirom na to da su na EU tržištu cijene ostale iste ili su se neznatno mijenjale. U pravilu, što je više država potpomagala razvoj

Grafikon1: Usporedbaekonomskihvriiednostiu Hrvatskoji Irskoj(pokozi)

RH 600 Irska 800 l

poljoprivrede povoljnijim kreditnim uvjetima i povratom kapitalnih ulaganja, to su više rasli troškovi ulaganja po jednom grlu. Nešto bi porasli troškovi "papirologije", nešto materijal pa oprema, i malo po malo "nazidalo" bi se troškova više nego dvostruko u odnosu na normative Operativnim programom. bi se da je na gotovo istom, saldu ulaganja, jer je

razlika ionako povoljnijim kamatnom stopom na kredit i povratom kapitalnih ulaganja. S financijske strane, za to može biti tako, ali državni poticaj u obliku povlaštene kamate i povrata ulaganja zamišljen je da pomogne smanji rizik njegova ulaganja i ga što prije konkurentnim, a ne da popravlja dohodak i osigurava profit dobavi projektantima.

Grafikon2: Usporedbaulagan;ai iznosakreditaza farmu sa 100 i 200 koza 1.600,000

Visinainvesticije kreditom

Prihodi od Promjenjivi mlijeka troškovi

Fiksni troškovi

Doprinos

Dohodak

79MOO l00koza

Nažalost, negativna strana ovakvog promišljanja ogleda se u prvim godinama kredita, kad se nerijetka poseže za zahtjevima reprograma kredita, što je tek odgoda neupitnoga financijskog sloma a ne stvarna poza restrukturiranje i unaprjeproizvodnje da bi se investicija uspješno dovela do povrata kredita i ulaganja.

Kad se ekonomske pretpostavke uspješnog poslovanja nekog modela u operativnom programu, vodi se o mjerilima suvremene tehnologije. To da se utrošci hrane i drugog materijala prema istim takvima u razvijenu svijetu. U našem se ugledamo na europske primjere. Isto je i s normativima rada te proizvodnjom mlijeka i jaradi mesa) po grlu. Tako se uspješna investicija u kozarstvu ne može ostvariti ako je proizvodnja od 400 do 500 kg mlijeka po kozi, što je možda dovoljno u tradicionalnom uzgoju.

Nova investicija mora se opravdati u razdoblju otplate kredita i stvoriti akumulaciju za obnovu kapacitetašto je važno, bez uzimanja novog kredita. Kredit, ma koliko bio povoljan u pravilu da morate platiti cijenu novca, tako da na kraju vaša kupnja košta 3040% više od tržne cijene objekta, strojeva i opreme te grla koje kupujete. Prema podacima u grafikonu 1, vidljivo je da za farme sa 100 i 200 koza otplata kredita na rok od 1O godina za cjelokupna ulaganja oko 40% iznos. U grafikonu 2 vidljivo je kako troškovi otplate kredita oko 10% troškova proizvodnje. Zato ciljana proizvodnja investicijskog projekta u kozarstvu mora biti 700, 800, pa i više kg mlijeka po muzenom grlu. U investiciju se i ide zato da se konkurentnost i gospodar-

Grafikon 3:

I

Struktura

troškovaproizvodnjeza farme sa 100 i 200 koza

Mljek.arskilist 09/2009.

100 koza 200 koza

ski proizvodnje. To da se po proizvodnom grlu (kozi) i jedinici ulaganja (kuni) ostvaruje dohodak u odnosu na prethodno poslovanje, a koji biti na razini konkurentnosti u našem okruženju. ' ' Tehnološki proizvodnju od 800 kg mlijeka po kozi nije ostvariti bez ulaganja u suvremene objekte, opremu i grla. Isto tako, nije ju ostvariti bez dobrog menadžmenta. Potrebno je ovladati svim vještinama i tehnikama držanja koza.

Osnovicu cijene koštanja mlijeka i mesa troškovi hranidbe, pa treba vrlo dobro poznavati tehnologiju suvremene proizvodnje hrane. Dodatni dohodak u kozarstvu postiže se preradom kozjeg mlijeka. Suvremeni zahtjevi proizvodnje za tržište traže više standarde i poznavanje postupaka prerade i pripreme takvih proizvoda za tržište. Na kraju, važno je da svaki danas mora u mjeri poznavati tehnike i alate svoga gospodarskog položaja prije i nakon ulaska u investiciju. Isto tako,

odbija pomisao na "papirologiju" dobivanja kredita i to smatraju nepremostivom preprekom za realizaciju svoga ulaganja. Nerijetko im se nudi "dobronamjerna" koja ih dodatno košta i opet odbija od korištenja povlaštenih kreditnih linija. U naši proizvou svojim ulaganjima ne vode o svemu navedenom, što predstavlja tek osnovicu za planiranje investicije. U planiranju investicije treba predvidjeti sve tehnološke i ekonomske rizike proizvodnje, a sa svoje strane promora biti siguran da organizacijski može realizirati ciljanu proizvodnju mlijeka i mesa po konkurentnoj cijeni. Jedan od kako riješiti problem slabog odziva i realizacije operativnog programa (kako pokazuje primjer smanjene realizacije programa razvoja govedarstva), kao i financijskih problema ostvarenih investicija, sigurno je sustavno obrazovanje

Sustavna edukacija kao nužnost proizvodnje i realizacije investicijskog projekta Prošlo je vrijeme kad su samo profesori na fakultetima morali

materijal usi uge rada i veterinara

amortizacija anuitet za kredit

stalno zajedno sa svojim studentima. Danas ni ni ne mogu stati sa svojim obrazovanjem u jednom trenutku i - to je to, dosta za ono se namjeravam baviti. Cjeloživotno obrazovanje jednostavno je svima nužno želimo li održati korak s konkurencijom.

Program edukacije ne treba biti suviše složen. treba pružiti dovoljno znanja i vještina da ostvare ciljanu proizvodnju, dodatni dohodak preradom osnovnog proizvoda, te da upravljaju financijskom stranom poslovanja svoga projekta.

Jedan takav projekt predavanjima iz tehnologije i ekonomike proizvodnje te marketinških aktivnosti polaznike bi educirao u cilju konkurentnosti, tako što bi stvorili pretpostavke efikasnijeg poslovanja i korištenja programa ruralnog razvoja i operativnih programa razvoja poljoprivrede u kozarstva. Poljoprivrednici bi bili u program tehnološke edukacije prema dosadašnjoj proizvodnji i afinitetima (proizvodnja mlijeka, mesa i Svi bi bili upoznati s programima ruralnog razvoja i operativnim programima razvoja poljoprivrede, postupkom pripreme za apliciranje i prijavu na prema ovim programima, te realizacijom projekata u okviru navedenih programa.

Za svako od s institucija proveli bi predavanja s ciljem organizacije i tehnologije proizvodnje s konkretnim mjerama i zahvatima kako bi bila konkurentna u sadašnjim i uvjetima operativnog programa razvoja. Na isti provela bi se i predavanja o tržnom poslovanju, poslovnom planiranju ali i izradi i prezentaciji poslovnih planova, kao osnovice za uspješno korištenje programa

ruralnog razvoja i operativnih programa razvoja poljoprivrede.

: ' ' Za kozarsku proizvod: nju jaradi te mlijeka i

: sira na gospodarstvima u rural-

: nom je prostoru

: izravna prodaja i/ili marketinško

· oblikovanje proizvoda za nastup

: na tržištu, pa bi korisnike trebalo

: educirati iz marketin-

. ških aktivnosti te stvaranja tržne marke proizvoda u poljoprivrednih proizvoda i posebno u ruralnom prostoru.

Neka tematska predavanja i vježbi:

• razvoja kozarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj,

• Proizvodni sustavi u kozarskoj proizvodnji,

• i osuvremenjivanje proizvodnje na farmama koza,

• Izgradnja novih kozarskih farmi,

• Uloga službi u razvoju kozarstva,

• Mjere državne potpore razvoju kozarstva,

• Povezivanje u udruge i zadruge,

• Proizvodnja kozjeg mesa i mlijeka u malim i velikim proizvodnim sustavima,

• Razvojni programi i korištenje EU fondova za razvoj kozarstva,

• Odabir sustava uzgoja i njegova uloga u i kvaliteti proizvoda,

• Odabir proizvodnog cilja farme,

• proizvodnosti mesa mlijeka,

• Reprodukcija koza u proizvodnji mesa i mlijeka,

• Objekti i smještaj koza,

• Hranidba koza po fazama proizvodnje,

• Selekcija koza,

• Kvaliteta mlijeka i mužnja,

• zahtjevi i registracija objekta za proizvodnju sira,

• Osnove tehnologije proizvodnje sira i oprema u sirarstvu,

• Specijalno sirarstvo i deklariranje sira,

• Menadžment poslovnih sustava u kozarstvu,

• Planiranje, financiranje i analiza poslovanja u kozarstvu,

• Investicije i investicijski projekti u kozarstvu,

• Iskorištenje kapaciteta i poslovni rezultat,

• Izrada biznis plana u kozarstvu (proizvodnja mesa, mlijeka i

• Prijava projekata i izrada osnovne projektne dokumentacije za investicije u kozarstvu i preradi mlijeka. rezultati provedbe programa edukacije

Provedbom programa se da polaznici ovladaju znanjem i vještinama proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda u ruralnom prostoru sukladno mjerilima suvremene tehnologije te specifinašeg podneblja i kulture. Ovladat vještinama aplikacije i ocjene poslovanja prema programima ruralnog razvoja i operativnim programima razvoja poljoprivrede, postupku pripreme za apliciranje i prijavu na prema ovim programima, te realizaciju projekata u okviru navedenih programa.

Sve navedeno trebalo bi pridonijeti korištenju programa ruralnog razvoja i razvoja poljoprivrede te konkurentnosti u kozarstvu, posebno na ruralnom naše države, kako bi Operativni program razvoja kozarstva bio što Osim što moramo osigurati dobru proizvodnu bilancu u proizvodnji kozjeg mesa i mlijeka, nužno moramo osigurati i ostanak i egzistenciju na našem ruralnom

MJEHURICA

• otrovni lampioni,jestive bobe

- Marija dipl. ing.

Mjehurica, pluskavac, ljoskavac ili trava samo su neki od narodnih naziva za biljku Physalis alkekengi L. naziv dolazi od physao, što napuhnut, a vezano je uz mjehurasti izgled ovojnice. Biljka iz Japana gdje je nekada smatrana svetom biljkom pa je ispred svetišta kao putokaz bogovima. Pripada porodici u koju se ubrajaju i krumpir, i patlidžan. Stabljika je visoka 30-60 cm i na njoj se nalaze 5-7 cm dugi jajasti listovi pilastog vrha, po rubu nejednoliko plitko urezani. Zvonasti, zelenkastobijeli cvjetovi, krumpirovim, razvijaju se pojedinana povijenim peteljkama. Plodovi su sjajne i bobe trešnje s mnogo bjelkastih 7 sjemenki. Smješteni su u maloj

Z'zelenkastoj koja ubrzo naraste \.. ) i potpuno omota plod. Unutar .._, mjehuraste ovojnice bobe dozrije\.,) vaju sve do jeseni i postaju jarko crvene, a mjehurasta ovojnica boje. Ovojnica s ,....., vremenom propada i od nje ostaje samo mrežica tankih niti.

Biljka raste samonikla po poljima i vinogradima, uz putove, 1~ plotove i rubove šuma. se ---i bere u dekorativne svrhe, osobito za 1\ suhe aranžmane, a samo poneki ju \ l) koriste za pripremu pekmeza, „"L..1kompota i ljekovitih Da bi se i--,uklonio gorkast okus boba, prije prerade mogu se nakratko staviti u

„ Potpuno zrele bobe '""'\ mogu se jesti i sirove.ali ne više od \.. J 20 dnevno, pomiješanih s malo meda ili pekmeza. Pritom

treba paziti da ne u dodir s mjehurastim ovojem koji je veoma otrovan i sadržava gorki glikozid fizalin. I nezreli plodovi blago su otrovni.

Bobe, pažljivo odvojene od mjehuraste ovojnice, mogu se i sušiti, pri se smežuraju ali moraju zadržati prirodnu boju. Prema podacima iz literature, se priprema od 20 grama suhih boba koje se preliju s pola litre hladne vode, zagriju do vrenja, maknu s vatre, poklope i procijede nakon 10 minuta. Pije se tijekom dana u gutljajima, najdulje 7 dana. Pripravci od boba mjehurice

vanje viška vode iz organizma, pospješuju rad bubrega i mokrakoriste se kod kamenaca u bubregu, pomažu kod reume, uloga (gihta) i artritisa, pospj ešuju znojenje i smanjuju povišenu tjelesnu temperaturu, pomažu kod klimakterijskih tegoba i

Danas se rijetko koriste jer za sve te tegobe postoje puno sigurnije i istraženije

Mjehuricaraste kao

samoniklaili ukrasna

biljka koja potkraj

ljeta pažnju mjehurastim lampionimaunutar kojih se nalaze okrugli,jestivii ljekovitiplodovi

IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 09. 20. 09. 30. 09.

SEKS NE STARI

- Dr. Ivo Belan

Jednostavno, smatra se da spolna aktivnost nije više potrebna pa ni i za muškarce i za žene, kao navodno, te stvari ne dolikuju starijim osobama, nisu i normalne za tu dob, ukratko - treba prekinuti svaku seksualnu aktivnost u interesu dugog života i dobra zdravlja.

Ako ste i vi jedna od takvih osoba, ako ste odustali od seksualnog života, budite sigurni da ste na krivom putu. Uostalom, zašto biti za lijepe i ugodne trenutke u kojima možete još uvijek uživati. za seksualni odgoj, kao i Nacionalni institut za starenja, smatraju da ljudi uživa u seksu tijekom cijelog života. Iznimke su osobe s dakako, ali i oni koji smatraju da ne smiju (ili ne mogu) i oni koji nemaju partnera.

Suvremeni seksolozi i gerontolozi dokazuju da je seksualni život u dobi" prirodan, normalan i i socijalni radnici izjavljuju kako im stariji pacijenti, i to s nekakvim stidom, otkrivaju da seksualne potrebe ali da ih

smatraju neprirodnima i nima. Zaista, zašto bi 68-godišnji muškarac za seks bio smatran "otpisanim fosilom"?

Skupina kalifornijskih urologa ustanovila je da je ljudima starijima od 70 godina svaki sposoban za potpun seksualni život. Unutar skupine žena 55 i 65 godina njih više od 20 posto izjavilo je da su za seks zainteresirane više nego kad su bile znanstvenici dr. Kinsey, dr. Masters i dr.Johnson svojim su istraživanjima utvrdili kako je kod muškaraca i žena dobre zdravstvene kondicije fiziološki

spolni život do osamdesete godine pa i u kasnijoj dobi.

život

i uzajamna ljubav mogu podržati i želju iako seksualna sposobnost, kao što vidimo, traje dugo, neke se funkcionalne promjene ipak u starijoj dobi i to treba znati. Na primjer, stariji muškarci i žene sporije reagiraju i potrebno imje više stimulacije nego prije, ali im to nimalo ne umanjuje

agrometeorologija

"Zagreb, 32,4°C"

Kakve li nepravde, sad kad je jabukama i upravo sijanje Sunca najpotrebnije, njega je iz dana u dan sve manje. Iz tablice izlaska i zalaska Sunca na prethodnoj stranici kako su dani ovog mjeseca vrlo kratki. No, ukoliko se prisjetimo da je i zadržavanje magle tijekom jutarnjih sati vrlo dugo, sijanja Sunca zna biti vrlo kratko.

Ovog mjeseca pojava kiše može biti vrlo Tuga na licu i vinogradara, a i koji su obavili kosidbu, postaje sve No, ne treba unaprijed tugovati. Ovog mjeseca ipak još ima dana, tj. dana s maksimalnom temperaturom zraka višom od 30 °C. su u Osijeku tijekom rujna dva dana. No, se da ih bude i više. Primjerice, 1987.

Posveje p9grešnomišljenje, zapravo zabluda, da koji je prešao 1...) šezdesetugodinu

nema više što tražitiu ,-,

seksu

zadovoljstvo pri odnosu. Dr. Masters i dr. Johnson tvrde da stariji parovi "mogu i trebaju produžiti s normalnim odnosima do granice". i ako je potpuni spolni odnos još uvijek ostaju brojne druge seksualne ugode (dodirima, nadražajima). Potreba za tjelesnim kontaktom, toplinom, ljubavlju i traje, dakle, tijekom cijelog života.

Potpuno gašenje seksualnih aktivnosti u starijoj dobi može uzrokovati i tromost, bezvoljnost, potištenost i potpune usamljenosti, a upravo takva stanja mogu izazvati razne bolesti i skratiti životni

godine bilo ih je 11. Maksimalna je temperatura zraka narasla 15. rujna 1950. godine u Zagrebu do 32,4 °C, a u Osijeku i do 34,5 °C. Spomenute su temperature zraka posljedica atmosferskih struja koje u naše krajeve ovog mjeseca topli zrak iz suptropskog

I tako u nadi da nad naše krajeve uskoro atmosferske struje s toplim zrakom, veselimo se prvom jesenskom mjesecu. Uživajmo u plodovima našeg truda zaboružno, a samo ono lijepo od vremena proteklog

Mr. se. Dražen agrometeorolog

KAKO PRESTATI PUSITI?

"To je bar lako, ja sam to

- Dr. Ivo Belan ,......,

Možda ste više puta poslušati i bacili kutiju cigareta u kantu za sat kasnije ste se mrzovoljnima, nervoznima, ruke su vam drhtati i jedino ste razmišljali - kako zapaliti cigaretu. Još jednom ste utvrdili da prestati pušiti nije tako jednostavno kako ste se nadali. Jedan je kazao: "Prestati pušiti? Pa bar je to lako, ja sam to sto puta."

Zašto je tako teško prestati pušiti? Kao i milijuni drugih ljudi koji puše, i vi ste postali ovisni o pušenju, odnosno o nikotinu. Svaki put kada dim, u sebe i dozu nikotina. A kad dim u nakon osam sekundi nikotin krvlju dospije i u mozak. Ondje uzrokuje otpuštanje jednog hormona koji da srce brže kuca i da se krvni tlak. Neko vrijeme se smirenijima i možete se bolje koncentrirati, ali razina nikotina u krvi ubrzo pada i simptome apstinencije - napetost, razdražljivost, nervozu, nagon za cigaretom, nemir, tešu koncentraciji, želju za hranom. Morate zapaliti cigaretu da ublažite nemir i uzroko, vanu nedostatkom nikotina i tako ciklus - pušenje uzrokuje --.., nagon, nagon pušenje i tako

je krug zatvoren.

Nema potrebe ulaziti u sve raz""-1 loge zašto prestati pušiti, oni su 1', svima manje više poznati. Ali jednom kada je odluka donijeta, ..\.. i ste s drugim problemomkako prestati pušiti. Postoje \.. } savjeti i metode. Neki kažu da postupnim smanjivanjem broja

M{jekarskil~t 09/2009.

sto puta", kaže jedan

popušenih cigareta dnevno vjerojatno uspjeti. Kako je sa zamjenjivanjem cigareta koje pušite s cigaretama koje sadržavaju manje nikotina?Vjerojatno i to biti od koristi jer gotovo sigurno pušiti više cigareta dnevno (da biste zadovoljili potrebu za nikotinom).

Može li hipnoza? Ako prije hipnotiziranja stvarno prestati pušiti, sugestija hipnoze može hipnoza je sama po sebi bezuspješna kod odvikavanja od pušenja. Neki savjetuju kako je najbolje jednostavno odjednom prekinuti s uzimanjem te droge i pretrpjeti ono najgore u vremenu. Zagovornici te metode kažu da takve osobe nakon dva tjedna (ako izdrže) mnogo manji nagon za cigaretom nego oni koji prestanu pušiti postupnim smanjivanjem broja popušenih cigareta.

Ako dulje pušite, gotovoje sigurnoda

Pokušajte metodu "odobravanja"

Da malo rezimiramo. Prvo loša vijest - ne postoji prestanka pušenja. Istina, postoje razna psihološka i kemijska sredstva da se postigne cilj, ali na dulju stazu svakako trebati najvažnije - jaku volju, i to mnogo volje. Dobra vijest- taj se cilj MOŽE i milijuni ljudi su postigli to što vi pokušavateprestati pušiti.

Ne postoji prestankapušenja 1 ali jedno je sigurno- potrebnoje mnogovolje

Od metoda odvikavanja od pušenja za koje sam ili vidio, meni se najboljom ona koju englesko za zdravstvenu edukaciju. je o listi sa 21 korisnim savjetom kako prestati pušiti, svojevrsnom "odobravanju" koje pupomaže u postupnom smanjivanju broja popušenih cigareta, organizmu da se privikne na sve manju nikotina. Lista se sastoji od 21 odluke. Treba s odlukom broj 21. Zatim, tjedan dana kasnije, pridodajte odluku broj 20. Tjedan dana nakon toga pridodajte odluku broj 19 i tako redom. Strogo se pridržavajte svake odluke. Ne zaboravite - vi samo pridodajete nove odluke, a za to vrijeme prethodne ostaju na snazi. Sretno! Lista korisnih savjeta

21. Nabavite neku popularnu medicinsku brošuru o pušenju.

20. Kad kupujete cigarete, uzmite samo jednu kutiju - nikada više. 19. Kad osjetite potrebu da zapušite

- S minuta prije nego zapalite cigaretu.

18. U vremenu dviju cigareta, držite kutiju tako da nije dostupna vašem pogledu.

17.Još bolje, ostavite kutiju u drugoj sobi, tako da je potrebno više napora da do nje.

16. Ostavite šibice ili kod Tražite nekog drugog "vatru".

15. Prebacite se na cigarete s manjim sadržajem smole. Pokušajte one s najmanjim sadržajem.

14. Odložite cigaretu dvaju "dimova". To pomaže da vas podsjeti da vi pušite.

13. Nemojte udisati dim preduboko. manje "dimove".

12. Ako vam je nestalo cigareta, nemojte moliti od drugoga, posuili se upustiti u malu kraIzdržite malo bez cigareta.

11. Ako vam netko ponudi cigaretu, odbijte. Držite se svojih cigareta.

za proizvodnju krme i sjemena

1O. Za vrijeme obroka - nemojte pušiti pojedinih dijelova tog obroka.

9. Ostavljajte duži opušak. Pokušajte ne popušiti više od pola cigarete.

8. Nemojte pušiti u prisutnosti djece.

7. Nikada nemojte pušiti izvan zatvorenog prostora. Umjesto toga pokušajte udisati svjež zrak.

6. Izbacite cigaretu prije i onu zadnju

S. Prije svakog obroka, podarite sebi pola sata bez cigarete. To oživjeti vaša osjetila za okus u ustima.

4. Kad ste završili s jelom, nemojte zapaliti prije nego odete od stola.

3. Nemojte pušiti kod

2. Nemojte pušiti dok uživate u nekom Izaberite ili jedno ili drugo.

1. Nemojte pušiti za vrijeme radnog vremena.

O. NEMAVIŠECIGARETA.PRESTALI STE

Autori ove vrijedne knjige su naši uvaženi profesori prof. dr. se. Zvonimir Štafa s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te prof. dr. se. Mirka i prof. dr. se. Gordana s Poljoprivrednog fakulteta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Djelo je namijenjena ponajprije - studentima Agronomskog, Poljoprivrednog i drugih srodnih fakulteta koji u nastavnom programu teme iz proizvodnje krme za krave. Ovom knjigommlijeka dobiti kvalitetnu literaturu u kojoj materiju potrebnu za poboljšanje proizvodnje krme na svojim gospodarstvima, a studenti dobiti izvrsno štivo za pripremu ispita iz jednog od zanimljivijih kolegija na fakultetu. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali i svima onima koji tek planiraju krenuti s mljekarskom proizvodnjom, uz kojujevezana proizvodnja kvalitetne krme.

Knjigu TRAVEza proizvodnju krme i sjemena poglavlja: Uvod; Organi biljaka trava; Biološka svojstva trava; Utjecaj klimatskih i edafskih faktora u proizvodnji i korištenju trava; Svojstva, proizvodnja i korištenje kultiviranih vrsta trava; proizvodnje sjemena trava u Hrvatskoj; Korištenje trava za krmu i Kultivari trava priznati u Hrvatskoj.

Cijena knjige iznosi 160,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod Hrvatska mljekarska udruga, !lica 31!.3, tel: 01/4833-349; e-mail:

otkupne cijene mlijeka

za kolovoz 2009.

godine

Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, predstavnika mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija ukupnu

cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja masti od 4,2% i

sadržaja od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija i vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice

Otkupna cijena mlijeka se na temelju podataka o cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o srednjem eura za iste mjesece.

Ukupna cijena mlijeka za kolovoz 2009. (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.) 1,8482 kn/kg

Na temelju vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% masti i 3,4% se vrijednost masne jedinice i jedinice

Tablica1: vrijednostimasnejedinice (vMj) i jedinice (vBj)

parametarosnovnecijenemlijeka Postupak vrijednost (kn)

vrijednost masnejedinice vMj-

UPCM = Ukupna cijenamlijeka na bazi 4,2% masti i 3,4% vMj = vrijednostmasnejedinice (45% udjelau UPCM) vPj = vri/ednostproteinskejedinice (55% udjela u UPCM)

Tablica2. Vrt/ednostiotkupne cijenem/1/ekaza kolovoz2009. godine

Ravnatelj, mr. se. Zdravko dipl. ing. agr.

list 09/2009.

BIOVlt6000

• Idealnoizbalansiranodnosvitaminamikroelemenata i makroelemenatazaoptimizacijuobroka krava.

• Sadržavaniacin - zazdravofunkcioniranjejetara.

• OdnosCa i P=3: 1.

• Primjena80- 200g pogrludnevno,ovisno o proizvodnjimlijeka.

BIOVltS

• Dodatakzakraveusuhostaju.

• pravilanrazvojploda,lakšeteljenje i optimalnukondicijukravaupripremiza laktaciju

• OdnosCa i P= 1,15:1.

• doza100- 200g pokravidnevno.

BOVldar

• Makropremikszajunad,izvorsvihpotrebnihvitamina i mineralazajunadu tovu.

• aromomzaboljuješnost.

• Primjena u5%u izradismjesezajunad.

KO•OVldar

• Mineralno-vitaminskidodatakzauravnoteženuopskrbukoza i ovaca vitaminima i mineralima u razdobljulaktacije i suhostaja.

• aromomzaboljuješnost i by-passmetioninom.

• svakodnevnuprimjenuod20g poživotinjidnevno ili 3%u izradismjesezakozeili ovce.

RUMI-LU - puter-NovoI ledlnstvenona tržištu!

• Specijalanpripravakza acidoze - kiseleindigestijeburaga, spuferskim

• Sadržavasodubikarbonu,magnezijoksid i živukulturukvasaca - zarazvoj mikrofloreburaga.

• Sadržavatvarizaapsorpcijueventualnihmikotoksinaizhrane.

• pogreškeusvakodnevnojhranidbikojeuzrokuju acidozu(previšežitaricauodnosunavoluminoznidioobroka,nizak sadržajcelulozezbognedovoljnogunosavoluminoznekrme,previše usitnjenavoluminoznahrana - nepravilnaupotrebamikserprikolice).

, Osiguravastabilnostprobave i imapozitivan u prevenciji bolestipapaka.

B Odar OVI mineralnovitaminskidodaci

• Primjena150-170 gdnevno/grlo u prvih120danalaktacije. Brigaza hranidbu životinja, brigaje za zdravljeljud