Mljekarski list 3-2003

s·tr. 24

Kra{jica .h k SVZ o usa

Užitak kojem ne možete odolj·eti...

i kremasto.

Svježe i neodo(jivo. Ukusna banana i mirisna šumska jagoda na valovima jogurta.

Fh1tz'sim.ajogurti odsada u dva nova, kremasta okusa! • V

ŠTONAKONUPISNIKA?

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava je završio, o zadovoljstvu rezultatima upisa se može razgovarati.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva ocjenjuje provedbu upisa jako uspješnom, a veliki odaziv seljaka da je prevladan takozvani strah seljaka od države na koji su mnogi upozoravali. Ministarstvo zahvaljuje svima koji su se upisali, a i svima koji su se aktivno kako bi pomogli oko upisa.

· Upisnik nije završen proces, tek sada njegova stvarna primjena u praksi, a sva poljoprivredna gospodarstva na svoju adresu dobiti rješenje o upisu kojim ostvarivati svo1a daljnja prava. Novim Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu uspostavljen Je novi sustav potpora, a dobra obaviještenost je u prvoj godini primjene zakona jako važna.

opširnije na str. 24

Redakcijski koleglj:

dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl. ing. Ljiljana Husinec, prof. dr. Zvonimir štala

Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: Katarina-Zrinka prof. Crteži: dipl. ing. Nikola Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.hinet.hr

MB: 3206599

Žiro 2360000-1101408596

Cijena: 4,50 kn priprema:

"Hlad"' Pluska

Tisak: Orbis, llica 65, Zagreb

Naklada: 43.000 primjeraka

SADRŽAJ

KRMNE KULTURE

Lupina (Lupinus sp.) _

Bob (Vicia faba L. )

HRANIDBA

Kadmij i olovo - štetne kovine -

ob .E

LUPINA (LUPINUS SP.)

Važnost i upotreba lupine

Lupine su vrlo kulture :& -o jer se mogu uzgajati kao glavna kultura, a pogodne su i za interpolaciju dviju kultura. Vrijednost lupine kao krmiva je u .§ tome što sadrži visok postotak t::3 u zrnu (40-50 %),·a u zelenoj masi od 4 do j 28 %. Zrno sadrži pored visokog postotka l5::: približno 30 % ugljikohidrata, 4 do 6 % masti, 12-14 % celuloze te oko 3,5 % minerala. Lupina u zrnu i zelenoj masi biljke sadrži alkaloide lupinin i lupinidin (gorke tvari) koji su štetni za zdravstveno stanje životinja. Da bi se zrno moglo koristiti u ishrani životinja, prije upotrebe zrno lupine morala se prati, ispirati ili kuhati. Danas su selekcijom dobivene slatke lupine koje imaju vrlo nizak sadržaj alkaloida (tablica 1.), pa se može direktno davati životinjama zrno kao koncentrat ili komponenta za koncentrat, a zelena masa za prehranu u zelenom stanju, silirana ili za sušenje u sijeno. Veliku vrijednost lupine imaju u zelenoj gnojidbi jer, od svih zrnatih mahunarki imaju na11ace razvijen korijenov sistem. Uspijeva na teškim, manje plodnim, kiselim i pjeskovitim tlima. Lupine mogu uspostavljati simbiotski odnos s bakterijama Rhizobium lupini, koje žive na korijenu lupine, pa se na taj tlo dušikom. Jako razvijen korijenov sistem ima vrlo veliku upijanja teže topivih hranjiva i hranjiva koja su bila prethodno isprana.

Agroekološki uvjeti za uzgoj lupine

Toplina

Žuta i plava lupina bolje uspijeva u hladnijim i vlažnijim uvjetima, a bijela lupina u toplijim uvjetima. Klije na temperaturi od 4 do 6 °C. Bijela lupina u nicanju podnosi -2 °C1 žuta -6 °C, a plava -7 °C. Tijekom vegetacije najpovoljnije su temperature 20 i 25 °C, ovisno o vrsti lupine.

Voda

Zbog formiranja velike mase korijena i nadzemne mase, lupine za uspješan rast i razvoj trebaju velike vode tijekom vegetacijskog

perioda. Plava lupina treba na1v1se a bijela najmanje vode. Lupini je voda najpotrebnija u vrijeme formiranja cvjetnih pupova, u cvatnji i nalijevanju zrna.

Svjetlost

Lupina je biljka dugog dana, ali postoje razlike vrsta i kultivara.

Tlo

Pjeskovita i pjeskovito-ilovasta tla najpogodnija su za uzgajanje lupina. Na pjeskovitim tlima, dobrog kapaciteta za zrak, najaktivnija je fiksacija atmosferskog dušika. Dobro podnose kiselu reakciju tla, i do pH 4,0. Najviše hranjiva trebaju u cvatnji i oblikovanju mahuna. Nakon nicanja razvijaju se sporo, kao i u cvatnje. Vegetacija bijele lupine je oko 100 dana, plave od 120 ·do 140 dana, a žute toga roka.

Agrotehnika za proizvodnju lupine

Plodored

Lupine se mogu uzgajati u plodoredu poslije gotovo svakog usjeva, a u uvjetima i u monokulturi, što se ne su predusjev za kultura, a osobito za žitarice i okopavine. Prikladne su za interpolaciju dviju kultura za zelenu krmu ili zelenu gnojidbu.

Obrada tla

Obrada tla za lupinu provodi se po sustavu obrade tla za jarine. Vrijeme i broj oranja ovisi o predkulturi. Obrada završava dubokim jesenskim oranjem koje se na težim tlima izvodi na dubinu od 30 cm, a na lakšim tlima ispod 30 cm. Tlo za sjetvu treba pravodobno i kvalitetno prirediti. Lupinu rano sijemo, vrijeme dopusti i tlo se dovoljno prosuši.

Gnojidba

Za uspješnu proizvodnju lupina za zrno treba osigurati od 30 do 40 kg/ha dušika (startno), od 80 do 200 kg fosfora i od 90 do 100 kg/ha kalija. Za proizvodnju zelene krme lupinama treba osigurati od 60 do 80 kg dušika (pola startno, a drugu polovicu u prihrani). Lupine dobro reagiraju i na mikroelemente molibden, cink i bakar. Prije

sjetve sjeme treba inokulirati bakterijama Rhizobium lupini kako bi se fiksacija atmosferskog dušika, koji dobro razvijen usjev lupine veže oko 200 kg/ha, a u povoljnim uvjetima i do 300 kg/ha.

Sjetva

Lupine se siju u kada je tlo zagrijana 4 i 5 °C. Za proizvodnju zelene krme, odnosno zelenu gnojidbu, lupine se mogu sijati i kasnije, tijekom vegetacije kao interpolirani usjev. Za proizvodnju zrna lupine se siju širokoredno (20-35 cm), a unutar reda na razmak od 10 do 12 cm. Za proizvodnju za zelenu kr~u i zelenu gnojidbu sije se u guste redove na razmak od 15 do 20 cm. sjemena po hektaru ovisi o vrsti, sorti, cilju proizvodnje, uzgajanja, svojstvima tla, apsolutnoj masi i dr. Sije se 40 i 50 klijavih zrna po m 2 u proizvodnji zrna, a za zelenu krmu od 65 do 100 zrna po m 2 • Lupina se za zelenu krmu može sijati i u smjesama s drugim kulturama, ali svaka kultura posebno. Dubina sjetve ovisi o tipu tla, pripremi i vrsti lupine. Sjeme bijele lupine sije se na dubinu od 4 do 6 cm, a plave i žute od 3 do 5 cm.

Njega i zaštita

U proizvodnji lupine nužna je minimalna njega. Pri širokorednoj sjetvi treba korove suzbijati herbicidima (Basagran 600) i prema potrebi kultivirati. Ako lupine koristimo za proizvodnju zelene krme ili za siliranje, nije potrebna njega ni zaštita. Lupina brzo raste, ima gusti sklop pa se korovi slabo razvijaju ..

Žetva

da mahune lupine pucaju a sjeme se osipa, žetva se u proizvodnji sjemena obavlja višefazno ili dvofazna. Pokošeni usjev suši se u otkosima, a zatim se obavlja vršidba. Žetva se obavlja kada je sjeme u mahunama na glavnoj stabljici pri kraju voštane zriobe. Ako su u pitanju sorte koje ravnomjernije sazrijevaju, a manje su sklone pucanju mahuna, žetva može biti uglavnom jednofazna, ali u tom potrebno je usjev prethodno tretirati desikantima. Tretiranje ovim sredstvima potrebno je i onda kada se lupine, a kasnije sorte, uzgajaju kao naknadni usjev. Lupina se za sjeme žanje neposredno pred punu zriobu sjemena.

Mahune pucaju pa se žetva mora pravodobno i brzo obaviti. Sjeme lupine ima uvijek dosta vode u zrnu pa ga je potrebno prije uskladištenja

Tablica 1: Sadržaj hranjivih tvari

Hranjive tvari ( u %) Lupina Bob grašak

Mije/carskifut 3/2003.

Aminokiseline, %

%

Antinutrltivne tvari, %

dosušiti. Lupinu za zelenu krmu koristimo u vrijeme kada formira dovoljno vegetativne mase i je s drugim krmnim kulturama, osobito kukuruzom za silažu, da bismo miješanjem dobili bolju kakvosilaže. Lupinu za zelenu gnojidbu puštamo da raste dok je mraz ne ofuri (potkraj rujna ili listopada), povaljamo je valjkom suprotno od pravca valjanja, potanjuramo i zaoremo.

Prinos zrna se dvije i tri tone, a zelene mase do 5 vagona.

Slika 1. Biljka žute lupine

Bob (vicia Faba L.)

Važnost i upotreba boba

Bob se koristi i u ljudskoj prehrani kao zeleno ili zrelo zrno. Zrno sadrži oko 30 % oko 45 % ugljikohidrata (najviše škroba), oko 1,5 % ulja, oko 3 % mineralnih tvari, do 9 % celuloze, vitamina i drugih korisnih sastojaka. Omjer probavljivih sa škrobnim jedinicama je 1 :3. Bob je proteinska krmiva, pa ga treba promatrati i kroz sadržaj esencijalnih aminokiselina (tablica 1.). Sadržaj lizina u dijelu boba iznosi oko 6,2 % što je oko dva puta više nego u arašida, za 2/3 više nego u suncokreta, a otprilike kao u soje. Uz sva dobra svojstva postoje i problemi korištenja boba u tovu životinja, a odnose se na ukusnost krmiva od boba zbog sadržaja gorkih tvari, osobito glikozida cijanovodika. No, ako je bob samo jedna od komponenata krmne smjese (tj. od 15 % do 20 %) nema bojaznosti oko ukusnosti krmiva.

Kao zelena krma bob se koristi u fazi cvatnje (visoke forme), tijekom cvatnje i formiranja donjih mahuna dok su još zelene kao i stabljika. Kada žutjeti donje a mahune su formirane, donje su u voštanoj zrelosti. Bob se silira sam ili u smjesi s drugim kulturama (kukuruz, sirak, sudanska trava-raniji hibridi).

Agroekološki uvjeti za proizvodnju boba

Toplina

Bob najbolje uspijeva u umjereno toplom

Minimalna temperatura za klijanje je 3 do 4 °C. U toplijim (Dalmaciji) bob se

Tablica2: i produktivnostlupine i boba

Vrijeme

Stadij razvoja i

može sijati kao ozimi i može izdržati niske temperature, do minus 8 0 C. Proljetni bob izdrži niske temperature do minus 5 oc_

Svjetlost

Bob je biljka Slika2. Biljkabobau fazi mahuna dugog dana, ali postoje razlike u reakciji na dužinu dana kultivarima.

Voda

Bobu je potrebna voda kroz cijeli vegetacijski period, a osobito u cvatnji, oplodnji, zametanju mahuna i nalijevanju zrna.

Tlo

Iako bob uspijeva na tipovima tala koja mogu biti plodnosti, najbolje uspijeva na plodnim, strukturnim i dubokim tlima dobro opskrbljenim vodom. Bob podnosi kisela tla do pH 5,5 a ne podnosi alkalna, ali ni sušu. Ako ga zahvati suša ostaje nizak, s malim brojem mahuna i daje niske prinose.

Agrotehnika za proizvodnju boba

Plodored

U plodoredu ga je najbolje sijati nakon okopavina, ali se može sijati i nakon žitarica. je predusjev za okopavina, ali i žitarica jer u tlu ostavlja dosta dušika odnosno biološke ostatke povoljnog N:C omjera, povoljnu strukturu tla te mikrobiološki aktivno tlo. Nakon

Prirod zelene Suhe Surove Škrobna Kultura oblik korištenja mase, (sijena, tvari vrijednost sjetve uporabe zrna) tiha u% u% u%

Lupina bijela

- zelena krma 3. 4. po potrebi formiranje 20-40 12-15 2,5-3,4 5,8-6,0 mjeseca mahuna - zrno 3. 4. koncentrat punazrioba

70,9 mjeseca

Bob - zelena krma 3. mjesec po potrebi nalijevanje zrna 25-60 16-24,5 3-4,5 8,1 -zrno 3. mjesec koncentrat puna zrioba

=aur~,ai

Vrbovec, Eugena de Piennesa bb tel.: 01/2791-057, 2791-990, 2791-822

il:: fax: 01/2792-035, e-mail: jurval@zg.tel.hr

PREDSEZONSKIPOPUST!!!

Rotacionekosilice,prednje i stražnje

bubnjaste i diskaste

Svakom kupcu GRATfS Grammer sjedalo i gornja I

Traktori ARUS-MTZ , 892,920. , 1221

VINOGRADA ' Vrhunskitraktori:

BalirtaMascar2120(!p},-.i i mrei.i, 8.999,00EURfri.~•,,11.ocn ,1 DalimPowerCut,,l<Jit,dpa.cJ i mšl,

ba!aMascar2100(!o1i1~~f 11 ~•.tlc.lrv!lil.1, S.S00,00EURpri116.15/!J'IU bataMucarltoO,,;.•~a,,n1,11.~tctt·001~, 5.999,00EURP'"ii<•iiOl•JffR

Kompletan asortiman traktora 25. 260KS

Nasveproizvode„jamstvo1godina,

l LEASING! !! osiguranirezervnidijelovi i servis

KRMNE KULTURE

boba ne bi trebalo uzgajati mahunarke. Nije osjetljiv na uzgoj u monokulturi.

Obrada tla

Osnovna obrada za bob treba biti duboka oko 30 cm u kasnu jesen. Predsjetvena obrada zimske brazde treba biti nešto dublja nego za ranih jarih kultura koje se siju tijekom ožujka.

Gnojidba

Tlo za bob valja gnojiti stajnjakom 20 do 30 t/ha, ali mu treba osigurati i 60 do 70 kg dušika, 60 do 100 kg Pp 5 i 100 do 120 kg/ha K2 0. gnojiva potrebna su u pripremi tla za

sjetvu i u prihrani (pola Bob dobro reagira na mikroelemente molibden, bakar, bor i cink.

Sjetva

Za proizvodnju zrna bob se sije u kulturi. da bobova zrna varira ovisno o formi i kultivaru, a iznosi od 300 do 2400 grama mase 1000 zrna, i norme sjetve su u vrlo velikom rasponu. Norma sietve boba je 40 do 60 biljaka po m 2 za proizvodnju zrna, dok je

Zagreb,Žitnjakb.b.

Tel. {01) 2499 504 uprava (01) 2499 503

fax (01) 2499 508

tel (01) 2405 732 skladište

sklop za proizvodnju zrna s razmakom (30 do 40 cm) 70 do 100 biljaka po m 2 , kao i za proizvodnju krme. Za proizvodnju zrna bob se može sijati na razmaku 40 do 60 cm, ovisno o sorti. Sitnozrne sorte siju se u razmak 40 do 50 cm, a krupnozrne sorte na razmaku 50 do 60 cm. sjemena po 1 hektaru varira od 100 do preko 300 kg pa i više, ovi-sno o sjetve, formi, sjemena i cilju proizvodnje. Bob za klijanje treba puno vlage, pa ga stoga treba sijati na dubinu 5 do 7 cm. Na lakšim tlima sije se dublje, kao i u kasnijim rokovima sjetve. Prije sjetve dobro je sjeme inokulirati bakterijama Rhizobium fabae.

Njega

Valjanje nakon sjetve treba obaviti ako je tlo suho, što je u vrijeme sjetve boba izuzetak, osim u postrnoj sjetvi. Drljanjem se razbija pokorica. U širokorednoj sjetvi možemo prema potrebi kultivirati tlo. Korove možemo suzbiti herbicidima prije sjetve (Treflan EC, Avadex BW),

Tel. (032) 308 587

fax (032) 308 589 fax (01)2499509 ,,,------------

DTs LIVADA za košnju i ispašu

IZVOZIMO I UVOZIMOO DTS TRAVNIKza košnju DTS PAŠNIK za ispašu

Sudanska trava "SuSu" RATARSKOG,POVRTNOG I

BILJA -v grašak "Poneka" za zelenu masu grašak "Solara" za zrno ,,,,Sve naše sjeme u maloprodaji možete u' 5 mrkva "Ljubljanska žuta" preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem CL repa "Brigadier" i "Eckendorf" Ili Jara grahorica" Jaga" i "Ebena" Hrvatske i u našoj novootvorenoj a: maloprodaji "KALIA" na ŽitnJ"akub.b. u CL Ozima grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Sve vrste djetelina i trava ..._Vinkovcima.

nakon sjetve a prije nicanja (Dual 960, Bladex 50 SC). Suzbijanje bolesti i štetnika u usjevu boba se ne provodi, ali i ovaj zahvat treba primueniti u napada.

Zetva Žetvu boba možemo obaviti jednofazno. U jednofaznoj žetvi dobro je pretho-dno završiti vegetaciju desikantima (desetak dana prije žetve), a kada se listovi osuše obaviti žetvu kombajnima koje moramo podesiti za žetvu boba. Žetvu boba za zelenu krmu ili zaoravanje za

HRANIDBA

zelenu gnojidbu obavljamo kao i za lupinu. Prinos zrna boba se oko 3 t/ha, ali može biti i znatno (tablica 2.). Nakon žetve sjeme boba treba dosušiti na ispod 14 % vode.

liDMldI OLOVO • inTNEKOVINE •

ŠTETNI

I VRLO DMIVA

$..o minerali i kemijski spojevi ] nalaze se u tkivima i organima bilja i životinja. imaju

fiziološke funkcije u organizmu (kalcij, § fosfor, natrij, kalij, magnezij i dr.) i fr moraju se obvezno dodavati hrani. U ·o Cf) nedostatku ovih minerala javljaju se bolesti izmjene tvari, bolesti kosti i i,:; u kretanju, promjene na koži i '"O dlaci, smetnje u probavi i iskorištavanju ,š,i hrane, plodnosti i reprodukciji, bolesti ii: i enzimat-skog sustava i dr.

PRAVILNIKOM O

HRANE stoga su propisane minimalne ovih kemijskih spojeva koji se moraju nalaziti u hrani namijenjenoj vrstama životinja.

Ove soli i kemijski spojevi imaju široki raspon fizioloških i doza, a uz to i vrlo dobro obrambeni homeostatski sustav u organizmu životinja. Na organizam reagira smanjenjem resorpcije u probavnom sustavu, iz organizma ili pretvorbom u druge neškodljive spojeve.

U životinjskom organizmu nalaze se i neke kovine koje mora sadržavati hrana, a potrebne su.· u manjim (mikrominerali). Za njih PRAVILNIK propisuje maksimalne i vrste kemijskih spojeva dopuštene u hrani. To su primjerice cink, bakar, željezo, selen i dr.).

Ove kovine nemaju šire toksikološko

Mljekarski list 3/2003.

nje u životinjskom organizmu i prirodi pa treba izbjegavati prekomjerno davanje, što se kod preveniranja ili bolesti nastalih nedostatkom u hrani (anemije, kožne bolesti, jalovosti i sl.).

Teža otrovanja ove vrste i prirode javljaju se u blizini rudnika,· industrijskih i pogona, jer u vecoJ mien zrak, vodu i krmiva, a životinje, ljudi i hrana izloženi su njihovom dužem djelovanju. Upotrebljivost mesa i mlijeka životinja oboljelih trovanjem ovim kovinama s toksikološkog gledišta nije upitno ukoliko po kriterijima valjanosti nisu promijenjena (bojom, mirisom, konzistencijom i sl.).

Mnogo su otrovanja teškim kovinama: kadmijem, olovom, živom i arsenom. To su jako kumulativni otrovi u prirodi i životinjskom organizmu, fiziološki potpuno nepotrebni životinjama (ili do sada još nije ustanovljena). poznato je da su u prehrambenom lancu: tlo-voda hrana-životinje-ljudi. Opasnost se još više povejer se ove kovine sve više upotrebljavaju u suvremenoj tehnologiji, preradi i prometu.

KADMIJ

Kadmij je vrlo raširen u prirodi. Može biti otrovan u manjim a s obzirom da je kumulativni otrov, uz dužu upotrebu svakodnevno se koncentracija u okolišu, vodi, I;irani, životinjskom i ljudskom organizmu. U prirodi kadmij dolazi s rudama: olovom, cinkom i bakrom. se nalazi kao samostalna

Slika 3. Biljka bobau fazi mahuna

Zahtjev:

Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti. Proces izvanredno je Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.

Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste mineralne vode.

Uzrok:

Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, zaležavanje, groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.

Rješenje:

BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.

Djelovanje:

Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže snaga, pivski kvasac kao fitnes_~omp~:menta i apetita u buragu. Dodatni 1zvon energije uslijed laktoze i dekstroze (groždani

Zašto:

Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,

klorid, itd.), je glavna regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzetJ:i-o bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenJa. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u ili manjoj mjeri.

Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.

Kako:

Jedna BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U potrebe dati sondom.

Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.

Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane. Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo posteljice, dobrog zdravlJa krave.

Prednost: - zdrav krava - visok - optimalan start laktacije

Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr

ruda. Upotrebljava se u industriji metala, antikorozivnih sredstava, boja, lakova, porculana, masa, baterija i dr. Jalovina i otpadne vode iz rudnika i pogona, dim iz topionica cinka i olova, spalionica i raznih otpada, kadmijem okoliš tj. zrak, vodu i vegetaciju. U tom smislu treba spomenuti i dim cigarete kao okoliša kadmijem.

Mnogo kadmija sadrže fosilna goriva: ugljen, nafta, benzin i motorna ulja. Nalazi se i u automobilskim gumama koje se troše u prometu tako da su prašina i ispušni plinovi motornih vozila na autocestama i u naseljenim mjestima veliki zraka, vode, i ljudske hrane. Teška su otrovanja ove vrste životinja koje pasu ili se hrane krmivima uz autoceste ili sijenom skupljenim uz prometnice. je posebice naglašena jer se tu uz kadmij nalaze olovo i cink. Tako su istraživanja pokazala da se u tlu 0,5 m uz prometnice nalazi 4,2 mg kadmija, 335 mg olova i 312 mg cinka u kg. Na udaljenosti 15 m nalazi se 0,6 mg kadmija, 70 mg olova i 112 mg cinka, a na 70 m udaljenosti 0,5 mg kadmija, 53 mg olova i 95 mg cinka.

se, da se trošenjem guma na cestama nekih zemalja Europe i rasipa godišnje oko 60-150 kg kadmija koji se kao prašina raznosi i taloži po okolišu 5-11 g/ha godišnje. Iz ugljena se sagorijevanjem oko 0,2-0,5 mg kadmija/kg.

Gnojidba tla muljem otpadnih voda, kao i u nekim životinjskom balegom (fecesom), može biti uzrok tla, i ljudske hrane kadmijem i drugim teškim kovinama.

Za proizvodnju fosfatnih mineralnih gnojiva upotrebljavaju se sirovi fosfati koji mogu biti vrlo kadmijem i drugim teškim kovinama,

radioaktivnim elementima i dr. Sirovi fosfati mogu, ovisno o porijeklu, sadržavati 1 do 75 mg kadmija u kg. Stoga za proizvodnju mineralnih gnojiva uvijek treba upotrebljavati manje fosfate.

S tim u vezi unosi se s mineralnim gnojivima oko 1 g kadmija/ha površine/godišnje, a korisnike treba upozoriti da gnojiva koriste racionalna, u potrebnim i po uputama službi.

Kadmij sadrže i fosforna mineralni dodatci hrani. Koncentracija ovisi o porijeklu sirovih fosfata, o tehnologiji proizvodnje fosforne kiseline i mineralnih dodataka. Kadmij ulazi u organizam preko dišnog i probavnog sustava, a rijetko preko kože. Težina otrovanja ovisi o mjestu ulaza u organizam, trajanju izloženosti (ekspoziciji) i topljivosti kadmijevih spojeva.

Najteža otrovanja nastaju udisanjem kadmijevih para i prašine preko ili ako se kadmij uzima s vodom ili mlijekom, jer je tako najizdašnija resorpcija u organizam. Posredstvom dima resorbira se kroz oko 2040% kadmija, a 60% kadmijevim parama. U zraku stoga ne smije biti više od 50 mg kadmija/m 3 zraka (poseban oprez kod a tijekom dužeg boravka u zraku najviše 2-4 mg kadmija/m 3 zraka.

Voda ne smije sadržavati iznad 10 µ,g kadmija/1, jer se vodom lako resorbira oko 50% kadmija. ·

U probavnom sustavu ovaca i koza (pa i resorbira se samo 3-7%, a u goveda 16% kadmija primljenog hranom. cinka, željeza, selena, kalcija i vitamina C smanjuje resorpciju kadmija u probavnom sustavu.

Neresorbirani kadmij (oko 85-95%) se s neprobavljenim sadržajem crijeva, balegom iz organizma, što da se u izvjesnim prilikama može dobivati prirodni gnoj visoko kadmijem pa nastaju novi ekološki problemi u proizvodnji hrane. , Našim PRAVILNIKOM O KAKVOCI

HRANE propisano je da kadmija mogu sadržavati najviše: krmiva biljnog porijekla

1,0 mg/kg krmiva životinjskog porijekla 2,0 mg/kg

- krmne smjese s više od 8% fosfora za svaki % fosfora 0,5 mg/kg

- mineralna krmiva s više od 8% fosfora za svaki % fosfora 0,75 mg/kg

Resorbirani kadmij teško se i ima visoki stupanj kumuladje u organizmu. U bubrezima zaostaje kumulirane kadmija, a zatim slijede jetra, kosti, dlaka, spolne žlijezde i drugi organi. Kadmij zaostaje i u žlijezdi zbog se smanjuje krava, a manji dio se mlijekom.

Koncentracija kadmija u biljnoj hrani ovisi o sadržaju kadmija u tlu, o vrsti i ,dijelovima bilja. Gljive i šumsko bilje imaju sposobnost kumulacije kadmija. Pšenica sadrži više. kadmija nego raž. Više kadmija sadrži zrnje žitarica nego vegetativni dijelovi bilja.

Akutno otrovanje životinja kadmijem rijetka je pojava. se 4 do 10 .sati poslije izlaganja kadmijevim parama ili prašini, a javlja se u blizini topionica cinka i olova. Simptomi su: drhtavica, teško disanje s edemom i kašalj.

S obzirom da je kadmij kumulativni otrov, posljedice trovanja su naravi a se, ovisno o koncentraciji poslije dužeg unošenja u organizam, teškim oboljenjem bubrega, jetre, srca, reproduktivnih organa, (anemijom), omekšanjem kosti (demineralizacija). Anemija se javlja jer kadmij primanje i iskorištavanje željeza, a demineralizacija kosti zbog nestašice kalcija koji se troši kao antagonist kadmiju.

Kadmij nepovoljno djeluje na tjelesni rast i iskorištavanje hrane, slabi plodnost i reprodukciju i ima kancerogena djelovanje.

Plodne ovojnice gravidnih ovaca i krava ne propuštaju kadmij do ploda, ako je u manjim koncentracijama. koncentracije kadmija posteljicu, prelaze u tkivo fetusa i na nepravilan rast fetusa. Kadmij se sporo iz organizma tako da tiho, ali trajno organizam. Biološki poluživot kadmija, da se smanji koncentracija za 50%, traje 10 godina i za to vrijeme gotovo uništi organe.

Meso i organi oboljelih i prividno zdravih životinja izloženih koncentraciji kadmija nije valjano za ljudsku prehranu zbog visoke kumulacije kadmija i mora se neškodljivo ukloniti, kao i mlijeko s kadmija.

Namirnice životinjskog porijekla sadrže manje kadmija nego biljna krmiva. Namirnice životinjskog porijekla za ~udsku prehranu mogu sadržavati kadmija najviše:

- svježe meso 0,05 mg/kg

- svježe i svinjsko meso O,1 mg/kg

- svježe mlijeko 0,0025 mg/kg . - svinjska mast 0,05 mg/kg

- riba O,1 mg/kg

S obzirom da nije poznata bilo kakva fiziološka funkcija i potreba kadmija u ljudskom i životinjskom organizmu, a zbog trajnog zaostajanja i kumulacije u organizmu, kadmij postaje vrlo element u prehrambenom lancu od tla, vode, zraka, preko biljne, i ljudske hrane. Problem postaje jer se koncentracija kadmija u prirodi nekontrolirana zbog tehnoloških i civilizacijskih potreba suvremenog života. Tako sada vrlo koncentracije kadmija u živežnim namirnicama, ljudskoj i hrani uveliko premašuje dopuštene

OLOVO

Uz kadmij treba obvezno nešto i o olovu, jer je metal kadmiju i ima istovjetan izvor i puteve preko topionica olova i cinka, prerade metala, proizvodnje elektromaterijala, masa, sredstava za zaštitu i gnojidbu bilja, a zbog prometa motornih vozila preko prašine guma i ispušnih plinova. Kao kovina podudarno (sineri vrlo djeluje u· prehrambenom lancu s kadmijem. Za razliku od kadmija olovo je u tlu manje pokretno i više se zadržava u korijenju bilja. Korijenje je na neki barijera koja kumuliranje u gornjim dijelovima i sjemenkama bilja.

U životinjskom i ljudskom organizmu olovo djeluje kadmiju. Resorbira se lako i u kroz (50-100%), a samo 1-10% u probavnom sustavu. Ostatak se izbacuje balegom iz organizma, tako da se u balegi goveda i ovaca može olova i do 150 mg/kg suhe tvari. Nedostatak kalcija i vitamina D u krmivima resorpciju olova.

doza olova ovisi o mjestu unošenja u organizam, topljivosti spoja~ vrsti i dobi životi~lja te sadržaju olova u orgaruzmu.

Drži se da je u hrani goveda:

- podnošljiva doza olova do 10 mg/kg suhe tvari krmiva

- doza olova oko 50 mg/kg suhe tvari krmiva.

Simptomi otrovanja olovom javljaju se uz davanje 250 mg olova/dan tijekom 2 do 4 tjedna, a do dolazi uz davanje 450 mg olova tijekom 2 tjedna u hrani.

Malo olova se iz organizma mokrai mlijekom. U mlijeku se može nalaziti oko 2

do 70 µ,g olova/I, a uz pojavu otrovanja olovom nalazi se u mlijeku ·krava oko 2,26 mg olova u litri mlijeka.

Najviše se olova deponira kao netopljivi spoj u kostima i zubima, jetri i bubrezima. Mnogo olova se zadržava u sustavu zbog se otrovanje olovom (tetanije), anemijom, žuticom i slabosti (uzetosti).

Podnošljive koncentracije olova u organizmu zdravih goveda iznose:

- u krvi 0,05 - 0,25 mg/I - mlijeku 0,03 mg/I - mesu 0,25 mg/kg

- jetri 0,50 mg/kg - bubrezima 0,50 mg/kg

Ljudi se na1cesce truju namirnicama životinjskog porijekla i treba pripaziti na sadržaj

HRANIDBA

HRANIDBA

olova u mesu i mlijeku, posebice od životinja s potencijalno ugroženih od oboljelih i prisilno zaklanih životinja. U namirnicama se može osjetiti i miris i okus po kovinama.

Meso i mlijeko. s olova treba neškodljivo ukloniti i nije za ljudsku upotrebu.

Olovo ima dakle, kao i kadmij, veliko ekotoksikološko u prehrambenom lancu od tla, proizvodnje hrane, do životinja i ljudi. Dopuštene maksimalne u i ljudskoj hrani, vodi i mlijeku samo su kompromis s stanjem u prirodi i okruženju, zbog da se prekine lanac Olovo nije kovina i element fiziološki potreban u organizmu ljudi i životinja, a može biti samo štetno.

VITAM I IELINIMANJU.JU

I ........AH.JEMAITITIIA n BROJIOMATIKIH

ITANICAUMLIJEKU

>CI) Q) Cijena mastitisa

Mastitis je najskuplja bolest krava koja za 10-30% smanjuje proizvodnju, cijenu i prodaju mlijeka te za 1,6 puta krave iz proizvodnje. Uzima se da krave s > 200.000 somatskih stanica (SS) u 0,001 litara ili mililitru (ml) -t3 mlijeka imaju mastitis. Mastitis se, i na d najboljim farmama, javlja u 50 na .g 100 krava u godinu dana ili oko JA 30% krava. Na jedan dolazi 9 O::: mastitisa. Mastitis košta 840 kn/kravi. mastitis, ili onaj su znakovi vidljivi, košta 420 kn/ kravi, a procjenjuje se da još toliko koštaju mastitisi su znakovi nevidljivi.

Mastitis

Mastitis je upalni odgovor vimena krave na bakterijske infekcije, a rezultira brojem somatskih stanica u sirovom mlijeku. Mastitis je glavni broja somatskih stanica u mlijeku.

Mljekmski list 3/2003.

Kada bakterije u vime, ono ih nastoji eliminirati "obrambenih vojnika"neutrofila, makrofaga, leukocita i antitijela.Somatske ili tjelesne stanice su obrambene stanice u mlijeku krave kojima se ono brani od napada patogenih bakterija. Somatske stanice sastoje se od 12% neutrofila, 60% makrofaga i 28% limfocita, te epitelnih stanica vimena.

Slobodni radikali ·

Tijekom mastisa - upale u vimenu, proizvodi se puno vrlo otrovnih tvari koje zovemo slobodni radikali. Neutrofili su obrambeni vojnici koji gutaju bakterije i onda ih ubijaju sa streljivom koje se zove "slobodni radikali". Ako u njima nema dovoljno antioksidanta, oni ubijaju sami sebe. Jedan neutrofil ubije 5-20 bakterija prije svoje smrti. Isto tako na upaljeno mjesto dolaze makrofagi koji ubijaju bakterije ali, što je važnije, imuni odgovor vimena te se proizvode antitijela protiv bakterija. Bijele krvne stanice (lirrifociti) dovršavaju razaranje bakterija dospjelih u vime.

Somatske stanice

Antioksidanti

Antioksidanti su "streljivo" u oružju obrambenih stanica koje neutralizira otrovne slobodne radikale ih u neškodljive spojeve kao što je voda. Antioksidanti su: vitamin E, beta (.G)karoten, melantonin, histidin, vitamin C, selen, bakar, cink i mangan i dr. Vitamin E i selen obrambenu obrambenih stanica organizma. Kada u hrani nema dovoljno antioksidanta, osobito vitamina E i selena ' smanjena je obrambena sposobnost bijelih krvnih stanica, vime je sklonije pobolijevanju, a može se broj somatskih stanica u mlijeku. U krmnom bilju Hrvatske nema dovoljno selena te ga stalno treba dodavati kravama kako bi mastitis ili skratili trajanje mastitisa.

Koliko vitamina E i selena?

Vitamin E i selen sadrže mineralno-vitaminski dodatci - premiksi pomiješani s ostalom hranom ili pak krmne smjese, injekcije ili kamene soli za lizanje. najmanje vitamina E i optimalne selena treba dati kravama radi prevencije mastitisa i smanjenja broja somatskih stanica

1. krave i junice trebaju dobiti dnevno tijekom suhostaja ili barem zadnja tri tjedna prije telenja najmanje 1000, bolje 2000 mg vitamin E i 2 mg/d selena ili

2. Injekcija od 700 mg vitamina E i 50 mg selena 21 dan prije telenja.

3. U laktaciji krave trebaju dobivati 600 - 800 mg vitamina E i 2 mg selena dnevno po kravi.

Pokazatelj dovoljnosti

U hrani krava u suhostaju mora biti

0,1-0,3 mg/kg selena i 80-120 mg/kg vitamina E. U krvi krava treba biti 0,20 i 1,20 µ,g/ml selena, a u plazmi 3 i10 µ,g/ml vitamina E.

koji

potrebe

Mastitisima su sklone visoko proizvodne krave prvih 90 dana laktacije te krave u 2., 3. i kasnijim laktacijama jer su zbog oslabljene otpornosti osobito sklone mastitisima i broju somatskih stanica u mlijeku. Da bi se antioksidanti ugradili u bijele krvne stanice i djelovali protiv bakterija, treba ih davati najmanje tri tjedna prije telenja, odnosno laktacije.

Sadržaj selena u krmivima varira ovisno o

tome koliko ga ima u tlu, o kiselosti tla, vrsti i starosti biljke. Silaža kukuruza sadrži selena samo 0,04 mg/kg, a zrno kukuruza 0,07 mg/kg suhe tvari. Trave sadrže selena 0,06-0,09, djetelinsko travne smjese do 0,14 mg/kg suhe tvari. Leguminoze (djeteline i lucerna) sadrže, dovoljno selena 0,20 mg/kg suhe tvari, ako ga ima u tlu. Potrebna selena raste ako je u hrani previše (1,3% u ST) ili premalo (0,5% u ST) kalcija te ako je previše sumpora, bakra i cinka u hrani.

Najbolje je iskorištenje selena kada je sadržaj kalcija u hrani 0,9% u suhoj tvari obroka. Više od 0,4% sumpora u suhoj tvari obroka povisuje potrebnu dnevnu selena u hrani.

Potrebna vitamina E je za 50% manja od gore kada su krave na paši ili kada zelena hrana više od 25% obroka, ali je za 50% (2000 mg) kada se krave hrane s preko 60% koncentrata. Zelena krma i paša sadrže do 220 mg/kg suhe tvari vitamina E, ali ta koncentracija opada 70% u silaži trava i 80% u sijenu trava.

Dodatne vitamina E trebaju krave prvog dana jer se puno u kolostrumu. ,Isto tako i krave koje se hrane punomasnom sojom ili repicom trebaju dodatne vitamina E. Krave oslabljene otpornosti trebaju dodatne vitamina E. dodavanja vitamina E i selena Dodavanje vitamina E i selena u navedenim

1. ne pov1su1e mlijeka i ne mijenja osnovni sastav mlijeka

2. smanjuje za 42% infekcije žlijezde u vrijeme telenja

3. za 52% smanjuje mastitise u ranoj laktaciji i za 32% u cijeloj laktaciji

4. za 40-50% je trajanje infekcije vimena

5. do 70%), može se smanjiti broj somatskih stanica u mijeku Dodatni davanja vitamina E i selena

1. Dodavanje selena u hranu krava njegovu koncentraciju u mlijeku što ima VETERINARSTVO

pozitivan na zdravlje teladi i ljudi koji piju takvo mlijeko.

2. Smanjuje se vrijeme zadržavanja posteljice nakon telenja

3. bolest bijelih

4. Smanjuje rizik od pojave raketljivog mirisa mlijeka

5. Bolja je plodnost krava i junica, (manje dana do uspješne oplodnje i manje doza sjemena za uspješnu oplodnju)

6. porodnu težinu teladi

7. Zarada od povoljnih davanja vitamina E i selena je tri puta od troškova.

MASTITISJE BOLEST

Zbog upale vimena propadaju stanice koje mlijeko, zbog se javlja trajni pad bez obzira kako je životinja

s..: držana, hranjena ili muzena u narednim 'O -o" laktacijama.

i U Mljekarskom listu je nebrojeno puta pisano o problematici vezanoj uz upale vimena (mastitise). Nažalost, u brojnim stajama upale vimena još uvijek nanose velike štete. Osnovni je problem što (U XI) i5:: ne upalu vimena odnosno mastitis kao bolest. Vjerojatno zato što se u praksi govori o mastitisu pa termin puno "blaže" nego upala vimena koja nam odmah daje do znanja da je životinja bolesna.

PRAVILNIK ŠTITI

KRAVLJEG MLIJEKA

Pravilnikom o svježeg sirovog mlijeka je da gornja granica broja somatskih stanica iznosi 400.000 (higijenska na · taj je dozvoljen otkup mlijeka bolesnih životinja. To ide u prilog mlijeka koji jednostavno ne žele ili ne mogu poboljšati uvjete proizvodnje, ali to ne da broj od 400.000 somatskih stanica u biti smanjen. Moramo naglasiti, da je mlijeko u kojem je više od 250.000 somatskih stanica - mlijeko bolesne životnje.

Problem prevelikog broja somatskih stanica u pojedinim zemljama Zapadne Europe rješava se

M!jekarski l~t 3/2003.

godinama, a u Hrvatskoj smo još uvijek na

UPALA VIMENA STVARA GUBITKE

Upala vimena nanosi višestruku štetu u proizvodnji mlijeka:

1. UPALE VIMENA SMANJUJU

PROIZVEDENOG MLIJEKA, 2. JE SKUPO, A REZULTAT STO UPITAN JER MOŽE DO GUBITKA ILI CIJELOG VIMENA,

3. MLIJEKO OBOLJELOG VIMENA PROMIJENJENOG JE SASTAVA, NIJE POGO-DNO ZA PREHRANU LJUDI, POSEBNO DJECE, 4. MOŽE DO TRAJNOG SMANJENJA MLIJEKA U POJEDINIM IMA,

5. UPALA VIMENA MOŽE NARUŠITI ZDRAVSTVENO STANJE ŽIVOTINJE, 6. ZBOG UPOTREBE ANTIBIOTIKA U LIMLIJEKO SE NE SMIJE PREDAVATI ZA PRERADU VRIJEME NAKON OZDRAVLJENJA VIMENA, OVISNO O VRSTI UPOTRIJEBLJENOG ANTIBIOTIKA (KARENCA).

Važno je znati, da krava zbog upale vimena može uginuti ili je moramo odvesti u klaonicu jer je veterinar, uz svu propisanu terapiju, ne može (npr. prilikom gangrenozne ili upale vimena).

Iz navedenog se vidi ozbiljnost problema vezanog uz upale vimena, bez obzira o kojem se

obliku upale vimena radi.

UZROCI UPALA VIMENA

Upala vimena je posljedica ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama (bakterija, virusa i dr.) u vimenu. Mikroorganizmi ulaze u vime kroz sisni kanal, a putem krvotoka ili limfogeno.

Navest niz štetnih koji dovode do pojave upala vimena u uzgoju:

1. LOŠ SMJEŠTAJ I HIGIJENA U STAJI

2. NEHIGIJENSKA MUŽNJA

3. LOŠA TEHNIKA MUŽNJE ILI STROJNA)

4. NEISPRAVAN MUZNI

5. NEDOSTATNA PREHRANA KRAVA MUZARA

6. LOŠE ZDRAVSTVENO STANJE KRAVE

Upala vimena je na1cesce posljedica djelovanja više štetnih istovremeno, što otežava suzbijanje bolesti u uzgoju.

PODJELA UPALA VIMENA

Upale vimena dijelimo na upale (odnosno vidljive) . i na (odnosno nevidljive).

(vidljive) upale vimena upala vimena razvije se za jedan ili više dana i lako je prepoznajemo. Naglo se smanjuje pomuzenog mlijeka, vime je ili smanjena, bolna i temperirano (toplo), a može biti promijenjena boja kože na upaljenoj

Mlijeko upaljenog vimena je vidljivo promijenjenog izgleda (zgrušana, s primjesama krvi ili gnoja, vodenasto itd.). To više nije mlijeko nego patološki sekret koji se ne smije koristiti u prehrani ljudi i životinja (napajanje teladi). Kod ovog oblika upale je promijenjeno zdravstveno stanje krave (prestanak preživanja, proljev itd.).

· (nevidljiva) upala vimena

Ovaj oblik upale vimena nanosi štete .u proizvodnji mlijeka jer oko 90 posto svih oblika upala vimena, a može smanjiti proizvodnju mlijeka 20 i više posto. Osnovni problem je što zanemaruju ovaj oblik upale jer su uvjereni da je ona prisutna samo kada su promjene na vimenu ili mlijeku vidljive.

Takav oblik upale razvija se tjednima i mjesecima upala), prepoznati ju

možemo jedino brojanjem somatskih stanica ili mastitis testom. U stranoj literaturi govori se o prisutnosti upale vimena kada se u jednom mililitru mlijeka nalazi više od 250.000 somatskih stanica, a prema nekim istraživanjima ta granica je i niža.

Kod upale vimena mlijeka postupno se smanjuje što otežava otkrivanje bolesti. Kao posljedica javlja se smanjena proizvodnja mlijeka u vimena tijekom narednih laktacija, bez obzira na rezultate

UPALA VIMENA KOZA

Upala vimena nanosi velike ekonomske štete u proizvodnji kozjeg mlijeka. Kao i kod goveda upala vimena koza posljedica je ulaska i štetnog djelovanja mikroorganizama u žlijezdi. Mikroorganizmi u vime ulaze kroz sisni kanal, u vime mogu dospjeti putem krvi, limfe i rana na koži vimena. Važno je napomenuti da su uzroci koji dovode do upala vimena koza jednaki kao i kod goveda.

Prema istraživanjima znanstvenika širenje a time i upale vimena se javlja tijekom mužnje i to s oboljele na zdravu životinju. upale vimena se nalaze na rukama kozara i na koži vimena koza ' odakle u povoljnim uvjetima ulaze u vime i uzrokuju upale.

Upale vimena koza dijelimo kao i kod goveda na vidljive i nevidljive upalu vimena koza nije teško prepoznati jer su znakovi isti kao i kod goveda, dok je puno

teže utvrditi nevidljivu upalu vimena

SOMATSKE STANICE U KOZJEM

MLIJEKU

U mlijeku zdravih koza nalazi se puno broj somatskih stanica u odnosu na kravlje mlijeko.

Broj somatskih stanica koji na pojavu upale vimena koza je od zemlje do zemlje. znanstvenici tvrde da je za da se u mlijeku zdravih koza nalaziti manje od 500.000 somatskih stanica. taj broj je promjenjiv jer se kod zdravih koza može i više od 500.000 somatskih stanica (npr. 1,000.000).

Nastavak u broju Mljekarskog lista.

GOSPODARSTVO

EKONOMIKE PROIZVODNJE

U OBITELJSKOMGOSPODARSTVU

,u ·Eih Na temelju ekonomskih c.'3 1 rezu tata proizvodnje mlijeka može se utvrditi gospodarski položaj cijele grupacije ili pojedinih njihovih skupina na regionalnoj i lokalnoj razini, te 8 po kapaciteta (broju muznih grla) i -c proizvodnji (proizvodnja mlijeka po grlu). se koliko i kako gospodarstvo koristi raspoloživa muzna grla, objekte i opremu, te radnu snagu u poljoprivredi, i kolike su neiskorištene

Poslovanje gospodarstava se s boljim primjerima u nas i inozemstvu, te prema dobivenim rezultatima mjere popravka tehnike i tehnologije pr01zvodn1e.

. Dobro poznavanje ekonomskih pokazatelja proizvodnje mlijeka u obiteljskim gospodarstvima može koristiti i za pouzdanu ocjenu kako mjere agrarne politike djeluju na proizvodne i ekonomske rezultate pojedinih i cijele grupacije. Kad se dostatno detaljno (po vrsti i tehnologiji proizvodnje, te vrsti i regionalnom razmještaju i vremenski sustavno (više godina) ova problematika, je pouzdano odrediti kako

-~prom:ienom ~oticaja i naknada u proizvodnji mh1eka izgledati dohotci ali i Mljekcuski List 3/2003.

državna bilanca mlijeka. Time je izravno važnost redovitog i dobrog poznavanja ove problemc:j.tike.

Problem ekonomike proizvodnje mlijeka . .Problematika ekonomike proizvodnje mlijeka

Je vrlo složena u uvjetima proizvodnje i poslova1:-ja naših obiteljskih gospodarstava. Osnovni problemi ekonomike proizvodnj~ mlijeka su posljedica relativno velikog broja koji nisu registrirani poslovni subjekti i nemaju obvezu bilo kakvog knjigovodstvenog svoga poslovanja. Proizvodnja ~lijeka u nespecijaliziranih dio Je ukupne proizvodnje i teško je ovu proizvodnju od druge u bilinogojstvu i

T a~o se u samoj mljekarskoj proizvodnji i cijeni mh1eka na razini prelamaju problemi od~o~a cij;na drugih poljoprivrednih proizvodnji. Vec Je vise puta naglašena kako je neodvojivi dio poljoprivrednog gospodarstva. Gosp?dari zanemaruju rad vlastite ekipe i u praksi se ekonomski uspjeh ne mjeri svih troškova proizvodnje.

Problemi

Nema knjigovodstvenog poslovanja. Proizvodnja mlijeka je dio ukupne proizvodnje. Poljoprivredno gospodarstvo je dio

ekonomike u OPG

Ova se ogleda u troškova proizvodnje mlijeka u gospodarstvu. Zabilježene su tako neke izjave gospodara, u nas sa proizvodnjom:

- ako svoj rad, uvijek sam na gubitku, - imam zemlju i mehanizaciju koji me ništa ne koštaju, - zas11ao sam, a nešto na kraju dobiti, kako bude-bude, - hranim krave vlastitom hranom, ne ulažem puno i odgovara mi sve što dobijem, - bolje je ne ulagati puno u kupovnu hranu i zadovoljiti se manjom proizvodnjom mlijeka po kravi, uz manje izdatke (troškove), - bolje ne ulagati u suvremenu opremu, kad imam radnu ekipu u dovoljnu za obavljanje svih poslova

Takvo ponašanje je pridonijelo opstanku gospodarstava i u najtežim uvjetima, ali nije dobra pretpostavka njihovog poslovnog razvitka. Naši ne sve troškove poslovanja kada procjenjuju korist od proizvodnje mlijeka u gospodarstvu. U cijene mlijeka ne vlastiti rad, usluge koje nisu novcem, te troškove amortizacije (trošenja) korištene poljoprivredne imovine (staje i objekti, poljoprivredna mehanizacija, oprema stajališta u staji, muzna oprema i dr.). Za pravilnu ocjenu i rentabilnosti proizvodnje mlijeka u gospodarstvu svakako treba i ove troškove. Ako se trošak amortizacije nigdje posebno ostavljati (kao "crni fond" na štednoj knjižici ili sl.), treba ga, a i može se, na druge koristiti u Naime, poljoprivrednu imovinu (staja, muzna oprema, traktor i sl.) potrebno je pravovremena detaljno obnoviti, ponovo izgraditi ili kupiti. Gospodarstvo ova ulaganja platiti iz svojih izvora ili korištenjem kredita. Taj trošak gospodarstvo ne može pa ga zato treba sada u koštanja sadašnje proizvodnje. gospodarstvo cijelo vrijeme radi "za drugoga".

Neki rezultati više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava U razdoblju 1999.-2002. u okviru projekata provedeno je knjigovodstveno 70-ak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s brojem muznih grla i njihovom proizvodnjom mlijeka (litara po grlu). Detaljno je tehnologija proizvodnje

hrane, jer troškovi hrane do polovice ukupnih troškova proizvodnje mlijeka. Ispitivani su proizvodni i ekonomski rezultati proizvodnje mlijeka, a prema dobivenim rezultatima je ocijenjen gospodarski položaj i razvojne pojedinih skupina

Osnovni rezultati ovih istraživanja· ekonomike proizvodnje mlijeka u gospodarstvima prikazani su u protekle gotovo 4 godine na stranicama Mljekarskog lista u rubrici Gospodarstvo. Neki od njih prikazani su u tablicama i grafikonima.

prodajna cijena mlijeka

U posljednje tri godine je cijena - franco dvorište (osnovna cijena + državna premija) za mlijeko 3,7% porasla s 2,17 na 2,38 kuna. Tome treba dodati premiju mljekare, koja se razlikuje od do ovisno o i kvaliteti proizvodnje, te regionalnom rasporedu

Tablica 1: Kalkulac1/aproizvodnjem/1/eka

Tablica2: Prihodi,troškovii dobitakpo muznomgrlu (u kunama)

Ocjena ulaganja u suvremenu farmu muznih krava

Ulaganja u suvremenu farmu muznih krava vrlo su visoka, ali dosljednim

tehnoloških su vrlo dobri ekonomski i financijski Nažalost, zbog nepovoljnog gospodarskog položaja velikog dijela mlijeka u praksi nemamo broja upravo ovakvih obiteljskih farmi.

Grafikon 1: Troškovi izgradnje i opremanja farme tipovi objekta s 35 muznih grla)

Cuccette Masivni objekt Otvoreni objekt Tlp objekta s opremom ~Nabavlca grla (35) j

Tablica3: gospodarskihrezultatana farmama u kunama

Opis/ Tipobjekta Masivnastaja Otvoreniobjekt Cuccette Prihodi

Izdatci(materijal i usluge)

Brutodobitak

E1 (prihodi/izdatci) 1,85 1,85 1,85 Bi (orihodi/troškovi) 118 1,23 1,27

Napomena: pasmina - Simentalac, 35 grla, 4.500 kg mlijeka/godina

Preporuka gospodarstvima u poslovanju

Gospodari trebaju u što skorijoj prihvatiti „ekonomski planiranja i proizvodnje u vlastitom gospodarstvu. Takvo je poslovno razmišljanje potrebno radi realne ocjene vlastitog poslovanja, te postizanja dohotka u odnosu na uloženi kapital - objekte, opremu, sredstva i vlastiti rad. Isto tako, u bliskoj ne treba održavanje socijalnog pristupa prema dijelu gospodarstava (poticajima iz državnog koji posluje

U zaoštrenoj konkurenciji, s

Mljekarski list 3/2003.

smanjenjem poticaja zahtjeva za kvalitetnom sirovinom (sirovim, svježim mlijekom) u nekom poticanom razvojnom sustavu, opstat samo dio koji se rukovodi ekonomskim

Drugi dio gospodara, s manjim stadom i manjom proizvodnjom po grlu koji danas naših i nadalje proizvoditi na uštrb vlastitog rada i uloženog kapitala. T ak.o njihov dohodak biti znatno manji od opravdanog i akumulaciju za obnavljanje i razvitak poslovanja. Samim tim, nasljednici takvih gospodarstva bit u znatno nepovoljnijem položaju i vjerojatno u napustiti ovaj proizvodnje u gospodarstvu. ekonomike proizvodnje u gospodarstvima

Za ekonomske problematike proizvodnje mlijeka u gospodarstvima jedno od najvažnijih pitanja bit ocjena ekonomike proizvodnje u uvjetima poslovanja. Sigurno je da se vrlo skoro na "registrirati" kao poslovni subjekti, a naša gospodarstva se pred vrlo ozbiljnim problemom u koji se oblik poslovnog organiziranja uvjeti poslovanja obiteljskih gospodarstava s proizvodnjom mlijeka:

- obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

- obveznik PDV-a

- poljoprivredni obrt

- poljoprivredna tvrtka

- zadružno poslovanje

Ovo pitanje je vrlo zanimljivo za istraživanje ekonomike proizvodnje mlijeka u gospodarstvu, a kako je od, možda, ·i presudne važnosti za pojedine kategorije sigurno predstavljati jednu od glavnih tema radova u rubrici Gospodarstvo tijekom ove godine.

Klasa Broj Broj

5. Uredbe o ciljanoj cijeni svježeg sirovog mltjeka

Sredstva za pranje muznih laktofriza, bazena i mljekovoda

calgonit D calgonitLB calgonit s

lužnato sredstvoza svakodnevno pranje lužnato sredstvo s dodatkom klora

kiselo sredstvoza uklanjanje kamenca

I Sredstva za njegu vimena

I lt

kane. 1:100 cagon (njega viml!na prije mu:i.nje; calgodtp

kom: na ba21ghcerma 1 10 (n1ega rimena posh1 mužnje)

melk cremebalzam za nJegu unena

calgonit

vrhunska higijena mužnje mlijeka dvostruko

1. vrhunskahigijena+ bolja kvalitetamlijeka = višacijenamlijeka

2. za mužnjui s još 99 nagrada Šaljitekopije za kupljenecalgonit proizvodeu vremenuod 01. 03. do 30. 05. 2003.god. na adresu:Lolitad.o.o., I. Kršnjavoga44, 31000Osijek; "calgonitvrhunskahigijenamužnje"

Vas:1. muzni za 10 kravaMilkline, 1Opoklonpaketacalgonit,1Opolugodišnjihpretplatana "Agroglas" i 79 majica"calgonitvrhunskahigijenamužnje"

HRVATSKI SELEKCIJSKI CENTAR

Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci

MIKRO RGANIZMI I MLIJEKO

o mikroorganizmima

Znanost koja ove sitne, tek mikroskopski vidljive, organizme zove se mikrobiologija, što mikros = sitan bios = život logos =znanost.

Ova se znanost oslanja na fiziku, kemiju, molekularnu biologiju, biokemiju, ekologiju i niz drugih znanstvenih disciplina.

Mikrobiologija se, s obzirom na vrstu mikroorganizama koje dijeli na:

- bakteriologijubakterije

- virologiju - viruse

- mikologiju - gljivice

- protozoologijuprotozoe.

razvoia ove znanosti zabilježen je 1676. godine pronalaskom prvog mikroskopa, Nizozemcu Antony-u van Leeuwenhock-u.

Što su mikroorganizmi?

To su mikroskopski vidljiva z1va koja se nalaze svuda oko nas: u zraku, na biljkama, u vodi, tlu, na površini i u tijelu životinja i

S obzirom na to kako djeluju na velike organizme (makroorganizme), dijelimo ih na: - korisne, štetne, indiferentne.

U grupu korisnih mikroorganizama spada velik broj bakterija važnih za održavanje života na Zemlji,

za procese u stvaranju hranidbenog lanca u prirodi, za razgradnju organskih tvari ili za njihovu proizvodnju.

Tu spadaju mikroorganizmi koji fiziološku floru životinja i a nalaze se u probavnom sustavu, na površini tijela i na sluznicama. Oni svoju biokemijsku aktivnost koriste tako da stvaraju tvari koje osiguravaju za život i zdravlje važne uvjete.

U korisne mikroorganizme spadaju i oni koji svojim biokemijskim aktivnostima omoguprocese važne u proizvodnji hrane i kvalitete hrane. Bez vrsta mikroorganizama ne bi mogli proizvoditi fermentirane (kisele) proizvode, zatim kvasac, pivo i vino 1 niti bi mogli kvalitetu proizvoda.

Korisni su i mikroorganizmi koji osiguravaju biološku ravnotežu u tlu i niz drugih procesa i prirodi.

U proizvodnji mlijeka zanimaju nas najviše mikroorganizmi koji su štetni za kvalitetu mlijeka i zdravlje kao i mlij~e_k_a_.____ _

Mikroorganizmištetni za životinje i tj. raznih bolesti tzv. patogeni mikroorganizmi

Mikroorganizmi štetni za kvarenje hrane,a posebnomJijekakoji svojim biokemijskimaktivnostima na promjenu sastava i svojstava mlijeka.a mogu loše utjecati na zdravlje potrošata i oblik mikroorganizama

Mjeri se mikrometrima µ,m Po obliku mikroorganizmi su vrlo oblike bakterijskih stanica pod mikroskopom mogu se kuglasti, zavojiti i prijelazni oblici. oblike bakterijskih stanica prikazuje slika.

oblik kada je više bakterija zajedno, to su diplobacili i streptobacili oblici bakterija

oblici diplokoka streptokoki stafilokoki tetrakoki sarcine oblici okruglih bakterija

vibroni borelije treponeme leptospire

oblici zavojitih bakterija

Kako su bakterijske stanice?

Bakterijske stanice su tako da se u njima mogu normalno odvijati biokemijski procesi važni za život svake stanice: procesi disanja stanice, procesi razgradnje i izgradnje hranjivih tvari (anabolizam - izgradnja hranjivih tvari, katabolizam - razgradnja hranjivih tvari) pri

se stvaraju produkti kao enzimi, toksini (otrovi) i dr. svim ovim gradbenim elementima, prikazanim na shemi, bakterijske stanice se mogu hraniti, disati, tj. živjeti i razmnožavati se.

zid imaju gotovo / sve bakterije prostor ,/ citoplazmatsku membranu, / ; imaju sve bakterije

mezosom1 pilusi - imaju neke bakterije, a služe im za na podlogu /

tvari nukleusa (jezgre)

_ kapsulu ima1u neke bakterije ,- kao zaštitu bakterijske stamce

flagellum - služi za pokretanje,--a imaju ih neke bakterije)

'citoplazma sa ribosomima i drugim tvorevinama

Shematski prikaz strukture bakterijske stanice (B. 1977.)

Kako se hrane mikroorganizmi?

Glavni njihovog opstanka su: - hrana (mlijeko - izvanredan izvor hranjivih sastojaka -voda - kisika - ph vrijednost - podloga na kojoj se razmnožavaju (mlijeko) - prisustvo tvari koje mogu ometati (inhibirati) njihov razvoj - temperaturni uvjeti

Mikroorganizmi su vrlo zahtjeva kako po tako i po vrsti hranjivih tvari. Zato nije da je mlijeko, kao najkompletnija hrana koja sad~rži sve hranidbene tvari u dovoljnim i za mikroorganizme jedna od najpovoljnijih podloga za razvoj.

U svoju okolinu mikroorganizmi

Mljekarski li.st 3/2003.

enzime koji hranu na jednostavnije sastojke kako bi je mogli koristiti.

Važno je da u okolini nalaze tvari iz sastojaka stvarati vlastite makromolekule.

Tako ugljik i dušik koriste iz hrane za stvaranje vlastitih aminokiselina i proteina. Izmjena tvari iz stanica mikroorganizma u okolinu i obrnuto odvija se preko polupropusne citoplazmatske membrane, odnosno tu su vrlo važni procesi difuzije i osmoze.

Sve procese kojima mikroorganizam osigurava izgradnju vlastitih tvari zovemo anabolizam, dok procese razgradnje u kojima se tvari u stanici mikroorganizma i stvara energija za procese zovemo katabolizam.

Voda (koje u mlijeku ima dovoljno) kao i anorganske tvari, su zbog izmjene tvari u stanici, za održavanje koloidnog stanja u

stanici mikroorganizma, za održavanje osmotskog tlaka, (kiselo-lužnate) ravnoteže, za izgradnju enzima. To da su voda i anorganske soli neophodne za život i opstanak svake mikrobne stanice.

Potrebe za atmosferskim kisikom su pa bakterije dijelimo na grupe:

AEROBNE - rastu i razmnožavaju se uz prisustvo atmosferskog kisika.

ANAEROBNE - rastu i razmnožavaju se bez atmosferskog kisika, odnosno on im

rast, a ponekad je za njih i FAKULTATIVNO ANAEROBNE - mogu se razmnožavati i rasti u prisustvu ili bez atmosferskog kisika.

AEROTOLERANTNE - rastu i razmnožavaju se u uvjetima atmosferskog kisika, ali im kisik nije

U m.lijeku se nalaze aerobne i fakultativna anaerobne bakterije. Neke od njih su štetne za zdravlje, a neke su kvarenja m.lijeka. O

PorjekJo i izvori mikroorganizama u mlijeku

Ispravnost opremeza mužnju I

Priprema životinja za mužnju

Odaberite

Sredstva za pranje i dezinfekciju (muznih mijekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog

P3 Asepto N - alkalno sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju. • P3 Horolith Nkiselo sredstvo za automatsko i pranje• P3 Duett - praškasto, kombinirano (alkalno i kiselo) sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju P3 Unisept - praškasto, kiselo sredstvo za automatsko i pranje ujutro i • Zlatol MR-F - praškasto, alkalno sredstvo za pranje i dezifekciju • P3 Veloucid - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena prije mužnje • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofilaksa.

Upisnik poljoprivrednih gospodarstava je završio, o cil zadovoljstvu rezultatima upisa se može razgovarati, ali evo .!:: nekoliko Upisalo se 140.000 poljoprivrednih gospodarstava, koeficijent upisanih gospodarstva je 2,46 što govori o oko 350.000 upisanih ljudi.

Na osnovu jake informativne kampanje, roku upisa od 2 mjeseca, podataka iz popisa stanovništva od 2001. godine koji govore o 108.000 osoba koje su se bavile poljoprivrednim zanimanjem na vlastitom gospodarstvu, može se da su se upisali svi koji su to željeli. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva ocjenjuje provedbu upisa jako uspješnom, a veliki odaziv seljaka da je prevladan takozvani strah seljaka od države na koji su mnogi upozoravali. Ministarstvo zahvaljuje svima koji su se upisali, a i svima koji su se aktivno kako bi pomogli oko upisa.

Upisnik nije završen proces, tek sada njegova stvarna primjena u praksi, a sva poljoprivredna gospodarstva na svoju adresu dobiti rješenje o upisu kojim ostvarivati svoja daljnja prava. Novim Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu uspostavljen je novi sustav potpora, a dobra obaviještenost je u prvoj godini primjene zakona jako važna.

Iz tog razloga u ovom broju .M].jekarskoglista objavljujemo tablicu s navedenim rokovima podnošenja zahtjeva za poticaje te rokovi za isplatu poticaja.

Prvi rok se odnosi na podnošenje zahtjeva za dohodovnu potporu (20. do 20. ožujka), a samo da podsjetim na uvjete za ostvarivanje godišnje potpore od 7.200,00 kuna:

- tri ili više proizvodnih jedinica ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog gospodarstva

- da nekomercijalne poljoprivredno gospodarstvo ima u posjedu ili koristi najviše 3 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta

- status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika

- najmanje 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce

- uz zahtjev za dohodovnu potporu prilaže se potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika

- individualnog poljoprivrednika.

Nakon upisa, na hrvatskim poljoprivrednim je da prate rokove za podnošenje zahtjeva za pojedine potpore.

KALENDAR POTICAJ..A

od 15.4. do 25.5.(jednom godišnje) do 31. lipnja - lipanj) do 31. godine (srpanj prosinac) ((dvaput godišnje))

do 15. prosinca (jednom godišnje)

od 15.4. do 25.5.(jednom godišnje)

od 15.4. do 25.5.(jednom godišnje) do 31. 7. - lipanj)

do 31. 1. godine (srpanj - prosim ((jednom godišnje))

u roku od 60 dana (od isporu mlijeka za godinu) ((jednom godišnje))

do 30. 4. - ožujak) do 31. 7. (travanj - lipanj) do 31. 1 O. (srpanj - rujan) do 31. 1. godine (listopad prosim ((triput godišnje))

od 1. 2. do 30. 6. (jednom godišnje) do 30. 4. - ožujak)

do 31. 7. (travanj - lipanj) do 31. 10. (srpanj - rujan) do 31. 1. godine (listopadprosinac)

u roku od 60 dana ( od dana završetl testa)

od 15.4. do 25.5.(jednom godišnje) od 1. 5. do 31. 12. (poticaj se može dobiti za proizvodnju ostvarenu u navedenom razdoblju) do 31. 7. - lipanj) do 31. 1. godine (srpanj - prosin: ((dvaput godišnje))

do 30. 4. - ožujak) do 31. 7. (travanj - lipanj) do 31. 1 O. (srpanj - rujan) do 3 1. 1. godine (listopadprosinac) ((triput godišnje))

KALENDAR POTICAJA

:rušna žita, pivarski soja, žita, tljarice, krmno bilje, repa, duhan,

pšenica, raž, pšenoraž,pivarski i za industrijsku preradu, zob, uljana repica,krmno bilje, jekovito bilje, poljoprivredno sjeme druge vinogradi, nasadi hmelja, lavande i kupine do 30.9. masline -

leklarirano poljoprivredno sjeme prve skupine do 31. 12.

kukuruz,soja, suncokreti repa leklarirani sadni materijal" do 31. 1. godine duhan •inogradi, nasadi hmelja, lavande i do 31. 8. tabla maslina do konca i za industrijskupreradu,odizanje vinograda, maslinika, deklariranopoljoprivredenosjeme druge tasada hmelja i lavande do 31. godine skupine -

u roku od 60 dana od zaprimanja naslinovo ulje zahtjeva za isplatu višegodišnji nasadi

:ravlje, i kozje mlijeko do 31. 8. - lipanj) maslinovo ulje do konca godine (srpanjprosinac) 60 dana od isteka mjeseca u kojem je ~J stoke (junadi svinje) mlijeko predano za mlijeko u mjesecu krave, krave u sustavu krava-tele, do 15. 5. - ožujak) asplodne ovce i ovnovi, koze i do 15. 9. (travanj - lipanj) ·asplodne rasplodne kobile, pastusi, do 15. 12. (srpanj - rujan) ,~elinje zajednice do 15. 3. godine

junad, svinje,janjad, jarad i perad

krave, krave u sustavu krave-tele, rasplodne ovce i ovnovi, koze i rasplodne rasplodnekobile i pastuhe, tenska telad i ždrebad do 31. 10. zajednice i rasplodnajata peradi do 15.6. - ožujak) do 15. 9. (travanj - lipanj) do 15. 12. (srpanj - rujan) ,ikovi i nerasti do 15. 3. godine

ženska telad i ždrebad ivade i pašnjaci u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva bikovi i nerasti

,emata fazana, i jarebice do 31. 11.

livade i pašnjaci do 30. 9. - lipanj) 1zgoj autohtone pernate do 31. 3. pernata do 31. 5. - ožujak) bijela morska riba, školjke, riblja do 31. 8. (travanj - lipanj)

bijela morska riba, školjke, riblja mlad, slatkovodne ribe prve i druge skupine, ulov do 30. 11. (srpanj - rujan) slatkovodne ribe prve i druge skupine, ulov male plave ribe te prerada slatkovodne i male do konca godine (listopad - male plave ribe te prerada slatkovodne i male plave ribe prosinac) plave ribe do 31. 8. - lipanj) deklariranopoljoprivredenosjemeprve skuoine do kraja godine (srpanjkolovoz) prodano u godini do31.10. izvorne i pasmine do 31. 3., 30. 6. i 31. 12. za 2003. iznimno: do 30. 6., 30. 9. i 31. 12. dohodovna potpora

TOV STOKE(JUNAD, SVINJE)

00 Prije nego objasnim kako .5 funkcionirati novi sustav potpora kod tova stoke dajem kratak osvrt na sustav poticaja O. tova teladi koji još traje o govori i :O 58. prijelaznih i završnih odredbi novog Pravilnika o i uvjetima o .provedbe modela poticanja proizvodnje, modela potpore dohotku i programa o. Hrvatskih izvornih i ,8 pasmina (N.N. 11/03): >Ul Sva prava u 2002. godini se sukladno odredbama - Zakona o poticajima i Q) naknadama u poljoprivredi i ribarstvu B:; («Narodne novine», broj 29/99, 105/99, 46/00, 101/00, 12/01, 13/02).

To da svi uzgajatelji koji su podnijeli zahtjev za prvi dio tova teladi u 2002. godini ostvaruju pravo na drugi dio poticaja po odredbama starog zakona i to nakon prodaje istih utovljenih grla pravnoj ili osobi koja ima objekt upisan u Upisnik odobrenih objekata koje vodi U prava za veterinarstvo.

Ovdje bih želio podsjetiti sve korisnike koji su dobili prvi dio poticaja u 2002. godini i koji do sada nisu dostavili propisanu dokumentaciju za drugi dio, a protekao je rok

sadržaj: 100ml

sredstvo protiv slaninske gagrice, grinja, muha i drugih štetnika. Potpuno se nakon nekoliko sati i ne ostavlja rezidue na tretiranim proizvodima.

Nal5in upotrebe: 100 mi FACTOR ULV na 10 I vode. Primjena: prskanjem, potapanjem.

od 15 mjeseci (od dana stavljanja grla u tov) u kojem su bili dužni podnijeti zahtjev za drugim dijelom poticaja, da propisanu dokumentaciju žurno i dostave ili da prema 26. stavka 3 starog Pravilnika vrate I. dio poticaja u korist žiroMinistarstva.

Želim upozoriti korisnike I. dijela poticaja na inspekcijskog nadzora i primjenu odredbe 57. stavak 1., 1. kojom je visina kazne ili pravnoj osobi u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kn za prekršaj ukoliko je poticaj protivno odredbama Pravilnika (odredba i 25.) koja se na njih primijeniti ako dostave tražene dokaze ili ne izvrše povrat poticvaja.

Sto nam donosi novi sustav potpora za tov stoke

Novi sustav potpore donio je podjelu na konvencionalnu i ekološku proizvodnju. U konvencionalnoj proizvodnji osnovno po jedinici je 800,00 kn, u ekološkoj 1.040,00 kn. Korisnici poticaja u ekološkoj proizvodnji ona su gospodarstva koja imaju potvrdnicu o sukladnosti s temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju i upisana su u Upisnik ekoloških

Novo je i to što nema više I. i II. dijela što

Zastupnik/ uvoznik: r.re,.S-S.0- 4aa. 17, 10000 ZAGREB; tr 01/ 615 60 65

da se poticaj u cjelokupnom iznosu nakon linije klanja pri zaklana grla moraju biti ocijenjena i klasirana na liniji klanja što predstavlja osnovu za isplate.

Pravo na potporu po novom sustavu ostvaruju i uvozna grla.

1. Tko su korisnici poticaja za tov stoke

• Korisnici poticaja za tov stoke su poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini proizvela, prodala i na klanje minimalno potican broj grla utovljene junadi i svinja pravnim i osobama upisanim u Upisnik ovlaštenih objekata za klanje, a koji vodi Ministarstvo.

2. Minimalne završne težine

• težina utovljene junadi iznosi 450 kg za ženska, i 500 kg za muška grla, a za utovljene svinje težine su od 90 do 130 kg.

3. Vrijeme trajanja tova

• Da bi bilo ostvareno pravo na poticaj, junad mora biti u tovu najmanje deset mjeseci. Za svinje, vrijeme trajanja tova nije vremenski definirano.

4. Podnošenje zahtjeva za poticaje

• Zahtjev za poticaj za tov stoke (junad i svinje) podnosi se HSSC-u, na Obrascu br. 5, i to za razdoblje godine:

1. - ožujak, do 30. travnja, 2. travanj - lipanj, do 31. srpnja, 3. srpanj - rujan, do 31. listopada, i 4. listopad - prosinac, do 31. godine.

Ako se podnosi prvi puta, zahtjev mora sadržavati minimalno poticani broj grla u godini iz DODATKA III. Zakona (87/02) koja su u godini.

Minimalna poticana u 2003. godini su 10 grla, u 2004. 15 grla, a u 2005. godini 20 grla.

• Prije podnošenja zahtjeva za poticaj za tov junadi u razdoblju, nositelj poljoprivrednog gospodarstva dužan je pri stavljanju grla u tov podnijeti HSSC-u dokaz o stavljanju grla u tov, na Obrascu br. 5a.

• Djelatnik HSSC-a dužan je na gospodarstvu popuniti propisani obrazac (br. 5a) pri provjerava jesu li sva grla propisno Kod tova svinja ovaj obrazac se ne popunjava.

• Datum prijave grla u tov uzima se kao trajanja.obvezatnog razdoblja tova junadi (10 mjeseci).

5. Opravdani i neopravdani razlozi izlu-

• Ako je grlo u tovu iz objektivnih razloga ranije za njega se ne može ostvariti pravo na poticaj, ali ono ulazi u

minimalno poticane

• Za to grlo, uz zahtjev za poticaj, nužno je priložiti presliku zapisnika ovlaštene veterinarske organizacije ili nadležnog tijela za procjenu nastale štete, koji razloge ranijeg grla.

6. Potrebna dokumentacija

• iz kojeg je razvidna da je isplata utovljenih grla obavljena na temelju ocjene i klasiraJ:!ja trupova na liniji klanja.

• Izvod iz zapisnika s linije klanja koji mora sadržavati: broj ušne markice, završna težina grla, broj i klasa zaklanih životinja.

7. visine poticaja za utovljenu junad i utovljene svinje

• Zaklana grla moraju biti ocijenjena i klasirana na liniji klanja što predstavlja osnovu za isplate.

• Iznos poticaja za utovljenu junad i svinje biti tako da se poticaj uskladi prema klasi grla danoj u o isplati.

Za visine poticaja za utovljenu junad

Tablica 3: visine poticajaza tovjunadi I klasa junadi

Mljekarski list 3/2003.

Tablica4: visinepoticajaza tov svinja klasa Udio tkivau % svinja s >60,0 1,30 E 55,0-59,9

i utovljene svinje koriste se iz tablice 3. i 4., na da se osnovni iznos poticaja pomnoži ovisno od klase.

I za kraj jedna napomena. Upišite se u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva. Upisom u upisnik pravo ukupnog obujma poslovanja koji je i osnovni kriterij pri izboru statusa komercijalnog gospodarstva. U novom modelu poticanja proizvodnje jedino komercijalna gospodarstva ostvaruju pravo na potpore.

MLIJEKORASTENAPOLJU, !A ----...(1D

Svaki farmer mora imati plan sjetvene strukture!

Pitanje je samo koje su kombinacije dobre i što sa dobro ide i daje najbolje rezultate na

Na polju uvijek treba nešto rasti.

Polje uvijek treba biti zeleno.

Zeleno i ispod snijega.

Kraljevi naših oranica su: talijanski i engleski ljulj. Kraljice naših oranica su: lucerna i crvena djetelina.

Ovisno o pojedinim krajevima i tlu negdje treba dati prednost ljuljevima, a negdje lucerni i djetelini.

a, >CI) a::

PRAKSA I ISKUSTVA V 7 RAZMISLJANJA I PRIJEDLOZI

Plodna hrvatska polja! Jesu li uistinu plodna hrvatska polja? ·

TLO, KEMIJSKE ANALIZE TLA, KALCIFIKACIJA I MELIORATNNA GNOJIDBA TLA

Tlo u funkciji proizvodnje mlijeka

Ako se o tlu malo zna, ako je tlo slabo plodno, ako se s tlom loše gospodari, tada sigurno ne može biti dobre proizvodnje. Je li tlo slabo kiselo, srednje ili jako kiselo? Ima li u tlu puno slobodnih aluminijevih Al3• iona i je li zato tlo manje ili više otrovno za biljke i njihov normalan raz~oj? Ima li u tlu ili nema dovoljno kalcija? Koliko tona kalcija trebamo po 1 hektaru i u kojem obliku? Ima li u tlu dovoljno fosfora i ~alij~? Koliki bi zapravo trebao biti sadržaj fosfora 1 kah1a u tlu? Ima li u tlu dovoljno dušika?

Ovo su osnovna pitanja na koja morate znati odgovor. .

Sada po novome imati poticaje i za zasijane travnjake.

Na što potrošiti novac od poticaja ?

Na prvom mjestu za kemijsku analizu tla!

Bez kemijske analize tla možemo se samo napamet savjetovati.

U zemljama razvijenog svijeta o tlu i tehnologiji tla se ne razgovara prije kemijske analize tla. Kod njih je to gubitak vremena.

Dvorska svita: sve ostale trave i krmne kulture.

Knez naših oranica u proizvodnji mlijeka je: kukuruz.

Ako je tlo kiselo, ako u tlu nema dovoljno kalcija tada je naše poljsko kraljevstvo na jako klimavim nogama.

U Hrvatskoj danas imamo situaciju da nam je oko 70 % od ukupnih poljoprivrednih površina kisele reakcije.

A jako kiselo tlo je bolesno tlo! Kiselost tla je jedan od glavnih nika slabe plodnosti tla.

Kalcifikacija je najvažnija mjera popravljanja plodnosti tla i postizanja i kvalitete krme kao i ostalih poljoprivrednih proizvoda.

1. Kisela tla u prirodi nastaju kao posljedica ispiranja kalcija i magnezija iz sloja u dublje slojeve tla.

2. Kisele kiše. se godišnje putem kiselih kiša u tlo oko 127 kg sumpora (S) po hektaru. Ovo sigurno niste znali.

Ovo je za oko 10 puta sumpora koja dospijeva u tlo putem oborina nego prije 30 do 40 godina. Ni ovo niste znali.

Tla iz grupe slabo kiselih brzo prelaze u grupu kiselih, a kisela u grupu jako kiselih tala.

Sa zakiseljavanjem tla u tlu naglo raste ~o~centracija nepoželjnih iona aluminija, zel1eza 1 mangana i vodika koji štetno djeluju na rast korjenovog sustava te ishranu biljaka

li,st 3/2003.

korisna hranjiva u tlu tako da ih biljke ne mogu uzimati ili ih mogu uzimati vrlo otežano i u nedovoljnim

KALCIFIKACIJA TLA - GNOJIDBA KALCIJEM

U Americi su kalcifikaciju kiselih tala gotovo prije 200 godina. U Hrvatskoj se još dan - danas mudruje oko kalcifikacije.

E, gdje je sada krivica. U struci? Struka je rekla svoje! U praksi, ili agrarnoj politici? Osobno smatram da bi poticaje trebalo isplanajprije kroz kemijske analize tla, zatim vapno ili neki drugi kalcijev materijal, te kroz NPK gnojiva za melioracijsku gnojidbu do razine fosfora i kalija od minimum 16 i 18 miligrama u 100 grama tla.

Kakvi su poticaji po hektaru ili grlu ako je stanje tla takvo kako su pokazale kemijske analize a ta sredstva nisu utrošena i u popravak i plodnosti tla?

U poljoprivredi USA za popravak kiselih tala najviše se koristi kalcit (CaCO 3), te dolomit koji se sastoji od kalcijevog (CaCO 3) i magnezijevog (MgCO 3) karbonata. Kalcit se kod nas može nabaviti u Lici na u «Calcin Industrogradnja».

100 kg UREJEtraži:

82 kg mljevenog vapnenca (CaCO3) ili

62 kg hidratiziranog vapna (CaOH) Ovo isto niste znali: Zašto? Pitam se, zašto se u Hrvatskoj ne upotrebljava kalcij u gnojidbi tla? Pitam vas, koliko se godišnje zapravo potroši kalcija u Hrvatskoj za gnojidbu tla? Koliko je novca od poticaja utrošeno za podizanje plodnosti tla ili eventualno za katastra ? Koliko smo mi u Hrvatskoj 2002. godine rasuli vagona ili samo kilograma vapnenaca i vapna po našim poljima?

I onda kada netko kaže kako ljulj rasti ili da ne može dobiti više od 3 do 4 otkosa. je malo suša, trava više ne raste. Prvi otkos, pa možda i drugi, još nekako, a svi ostali slabo.

U tablici je prikazano koliko nedostaje kalcija (Ca) i koliko ima fosfora i kalija u pojedinim uzorcima s parcela.

Odredite sami na kojim se parcelama mogu

uzgajati ljuljevi i koje prinose možete

Minimum neka bude 16 miligrama fosfora i 18 miligrama kalija u tlu + gnojidba za proizvodnju.

Europski minimumi su 18 miligrama pa na više.

Ljuljevi su trave koje se kose svaka 3 do 4 tjedna pa tako 5, 6 do 7 puta.

Dnevno raste do 2,5 centimetra. Po jednom hektaru godišnje se može proizvesti 10.000 do 14. 000 kg suhe tvari sa 16 % proteina.

Za intenzivno travnjaštvo suvremena tehnologija zahtijeva minimum 18 miligrama fosfora i kalija u tlu + gnojidba za proizvodnju gnojivima koja sadrže kolikalija od fosfora.

Jedno je poljoprivreda iz vremena Matije Gupca i krave_ koje proizvode ispod 18 litara mlijeka dnevno, a sasvim je drugo krava koja doji 30 do 40 litara mlijeka dnevno.

A tek 50 do 60 litara!

E da mi je takva krava - poželjet neki.

I na 10 jutara Ijulja barem 3 do 5 vagona vapnenca - veli struka.

Kakva njiva takva trava, kakva trava takva krava - veli struka.

Jedno bez drugoga ne ide. Nikako!

Ne trebaju nama krave sa 50 do 60 litara mlijeka dnevno. Nama su sasvim dobre krave od najmanje 25 do 35 i 40 litara mlijeka dnevno.

Ali bez kalcifikacije naših parcela to ne ide.

Kada s kravom nešto nije u redu, prvi krivac su veterinari.

Ovo su problemi s kojima se svakodnevno. Stavimo si ruku na srce a prst na pa iskreno recite zar nije tako.

Vapno nema samo znacaJ biljnog hranjiva, nego ono djeluje na kemijska, fizikalna i biološka svojstava tla tlo plodnijim i pogodnijim za uzgoj biljaka.

Treba li naglasiti da je u posljednjih 40 godina na naših parcela vladala tehnologija «eksploatacije» kalcija iz poljoprivrednih površina. Osiromašenje· sloja na jako kiselim tlima nije dovelo samo do nedostatka kalcija kao regulatora plodnosti tla nego i do njegovoga

Mljelwrski list 3/2003.

nedostatka u ishrani biljaka. Nedostatak kalcija doveo je i do toga da biljke slabije iskorištavaju i NPK gnojiva kojima gnojimo naše parcele.

kalcija (CaC0 3) potrebnog za kalcifikaciju ili popravak plodnosti tla može se kretati od 500 do 20.000 kg po hektaru.

su potrebne na kiselim tlima na kojima biljke otežana primaju hranjiva zbog povišene koncentracije štetnih tvari, iona aluminija, mangana i željeza. Kalcij neutralizira štetno djelovanje iona aluminija, mangana i željeza.

Vapno = kalcij - tlo - usjev

Pojedini usjevi podnose ili man1u kiselost tla.

Pojedini usjevi za svoju ishranu i rast trebaju više ili manje kalcija.

Najvažnije naše krmne kulture, da bi dale visoke prinose i dobru kvalitetu krme, traže sasvim kiselost tla odnosno kalcija u tlu. Najpovoljnije pH granice za neke kulture: Lucerna 7,2 do 8,0; Crvena i bijela djetelina 6,0 do 7,0; Trave 5,5 do 7,0; Kukuruz i sirak 6,0 do 7,0; Soja 6,5 do 7,5.

Pogledajte dolje navedene kemijske uzorke tla s pojedinih parcela i sami prosudite li urod i kvaliteta proizvedene knne na pojedinim parcelama biti dobri ili loši.

Kemijski uzorcitla s pojedinihparcela

vrijednosti stupanj kiselosti potreba za pH tla tla kalcifikacijom

pH ispod4,0 vrlo jako kiselo vrlo velika

·pH4,1 do4,5 jako kiselo velika

pH4,6 do 5,4 kiselo srednja

pH5,5 do6,4 slabo kiselo mala

pH.5,5 do 6,4 neutralno samo kod teških tala

potrebnog vapna odnosno materijala za kalcifikaciju ovisi o strukturi tla, kulturi, o plodoredu,· a se na osnovu kemijske analize uzorka tla.

Napominjem još jednom, da sve ispostave Poljoprivredne savjetodavne službe imaju sonde

za uzimanje uzoraka tla. Kalcifikaciju je provoditi dok se ne postigne pH iznad 6,5. da na svakoj parceli gdje imamo pH ispod 6,5 trebamo tlo gnojiti kalcijem, odnosno provoditi kalcifikaciju.

Istraživanja na provedena su JOS davne 1956. godine i suradnici), te kiselost tla na ukupno 41.400 hektara. Prema stupnju kiselosti i površinama bile su potrebne velike kalcija, od cca 230.267 tona ili 23.027 vagona 100 % kalcija ( CaC0 3). Ova kalcifikacija najvjerojatnije nikada nije provedena, a ako je nešto i provedeno tada je to obavljana na društvenom sektoru i nešto malo na parcelama na kojima se proizvodila repa. Kakva je situacija danas, gotovo 50 godina poslije, možemo zamisliti.

Nauka i struka moraju se bezuvjetno poštivati i ono što kažu nauka i struka mora se bezuvjetno provoditi.

Brod hrvatske poljoprivrede u protivnom ne plovi prema Europskoj uniji nego ide u suprotnom pravcu.

Tablica 1 i u nJOJnavedeni podatci za po nauci i struci odrešito kažu: Niti jednu kunu poticaja po hektaru ne bi trebalo isplatiti direktno na ruke nikome bez dokumentacije o stanju tla.

Tlo - pH vrijednost tla !

Po definiciji pH je koncentracija H + iona, a njegova vrijednost se od O (izrazito kiselo) do 7 (neutralno) do 14 (izrazito lužnato). U uvjetima suvremene poljoprivrede, gnojidbom mineralnim gno11v1ma, posebno gnojivom UREJOM, kiselim kišama i ostalim utjecajima pH tla se mijenja daleko brže nego prijašnjih godina i to prema nižim vrijednostima, odnosno prema kiselosti tla

Biljke najbolje uspijevaju, najbolje razv11a1u korijen, najbolje iskorištavaju hranu iz·tla i najbrže rastu pri vrijednosti od 6,5 do 7,5, ali ima i izuzetaka.

I za kraj - Nedovoljan sadržaj Ca u tlu i biljkama povoljno djeluje na pojavu brojnih fizioloških i patogenih bolesti biljaka, ljudi i životinja.

Tablica 1: Agrokemijskeanalize tla sa 28 lokacija

Broj

uzorka

Lokacija Ocjena

1. Bregi 4,51 jako kiselo 7 988

2. Bregi 4,02 jako kiselo 8 609

3. Pula 4,80 kiselo 5 200

4. Pula 6,00 slabo kiselo 1200

5. Pula 4,50 jako kiselo 4 800

6. Pula 6,10 slabo kiselo 1000

7. Gola 6,95 slabo alkalno ne treba

8. Javorovac 4,88 kiselo 5 000

9. Jagnjedovac 4,54 jako kiselo 4725

10. Repaš 6,99 blago alkalno ne treba

11. Molve 5,84 slabo kiselo ne treba

12. Ladislav 4,62 kiselo 4446

13. Hudovljani 4,21 jako kiselo 6525

14. Plavšinac 4,02 jako kiselo 7146

15. Ivanec 4,24 jako kiselo 6 188

16. Ladislav 4,80 kiselo 5 175

17. Ferdinandovac 6,85 neutralno ne treba

18. Podravske Sesvete 5,29 kiselo 1 500

19. Podravske Sesvete 5,34 kiselo 1500

20. Duga Rijeka 4,58 jako kiselo 5288

21. Hudovljani 4,19 jako kiselo 6 471 8,7 slabo 11,3 slabo

22. 6,61 slabo alkalno ne treba

23. Ždala 6,35 slabo alkalno ne treba 10,8 slabo

24. 4,31 jako kiselo 6809 3,9 vrlo slabo 5,5 vrlo slabo

25. 4,89 jako kiselo 5 738 16,0 dobro 25,6 bogato

26. Molve 5,40 kiselo 3 600 3,3 . vrlo slabo 9,4 slabo

27. Javorovac 4,74 kiselo 5 234

28. Greda-Sela-Sisak 5,19 kiselo

OBITEW I DOM

AGROMETEOROLOGIJA

Dulji

Još malo i eto nas, u Dana 16. ožujka nastupa proljetna ravnodnevnica, tj. dan i u našim krajevima traju po 12 sati, a 21. ožujka u 2 sata i astronomsko Zemlja se na svojoj stazi oko Sunca nalazi u tzv. proljetnoj Da nema atmosfere na cijeloj bi Zemlji dan po duljini bio jednak No, poznato nam je da se svjetlost u zraku lomi, pa tako vidimo Sunce kada je i ispod obzorja. Eto, zato je dan malo produljen. nam dani donose više svjetlosti i topline, Mlfekarski li.st 3/2003.

pogotovo jer je tijekom naoblake sve manje. Zapamtimo, 14. ožujka temperature zraka prelaz~ temperaturni prag od 5 Celzijevih stupnjeva, a to je vrijednost kada kretanje vegetacije. Prvo jaglaci i šafrani, zatim ljeska, pa vrba i drijenak upozorit nas da je pred nama. S porastom temperatura zraka, relativna vlažnost opada, pa je tijekom ovoga mjeseca manje dana s pojavom magle. Kopno je u ožujku još uvijek relativno hladno, a i more se ohladilo. Kako zrak prima svojstva svoje podloge, zrak koji dolazi s mora, a i onaj koji dolazi s kopna, jednako je hladan. Eto, to je i razlog što se u ovom mjesecu sukobljavaju fronte koje dolaze s kopna s onima koje dolaze s mora, ali ne više tako bumo. Uostalom, zato tijekom ožujka u Zagrebu padne 51, a u Osijeku samo 42 mm oborine.

~(lf)(ru) JJ@~

Blažene Djevice Marije

.Ef na dan 19. ožujka, slavimo ci blagdan sv. Josipa koji na mnogim svojim ;a slikama drži u ruci procvjetalu ,r.5 Naime, po pobožnoj legendi, pozvana je u ·;;: hram u Nazaret više kako bi bio izabran za mladu Mariju, Joakima. Svaki je dobio r::: suhu a Mariju zadobiti onaj bude procvjetala. Procvjetala -~ je u ruci Josipovoj. Josip je bio potomak ci5 Davidov, ali skromni drvodjelja. On je dobio Mari1·u za ii: O daljnjem životu Josipovu saznajemo iz po Mateju prema kojem je on došao u vrlo tešku situaciju, jer je Mari ja a oni se još nisu bili susreli. On je naumi potajno ostaviti da je javno ne osramoti. Tada mu se u snu javio Gospodnji i »Josipe, sine Davidov, nemoj se bojati dovesti ženu svoju Mariju, jer je ono, što je ona od Duha Svetoga». Josip se pokorio volji Božjoj i postao uzoran malome Isusu. Na svim slikama o Isusovu kao i u jaslicama vidimo sv. Josipa kako stoji zagledan u Djetešce s roditeljskom ljubavi i zadivljen njegovim božanstvom.

njegovim nevoljama nije bio kraj, jer je kralj Herod, prestrašivši se da se rodio Mesija, dao pogubiti sve te dobi. Tada se opet Josipu javi i mu u snu: »Ustani, uzmi dijete i njegovu majku pa bježi u Egipat i budi ondje dok ti se ne kaže.» Kako je teško biti bjegunac, ostaviti sve što imaš i bježati u nepoznato. Mnogi su slikari prikazali kako sv. Josip bos umorno magare na kojem sjedi zabrinuta Majka s umotanim djetešcem. Po povratku u Nazaret, njih su troje sretnu Svetu obitelj.

Dalje ne o sv. Josipu, ali opet pobožna legenda kako je dugo poživio te da je mirno umirao u prisustvu Marije i Isusa sasvim predan Božjoj volji. Time je postao zaštitnikom svih koji umiru, da umru mirno, pomireni s Bogom i ljudima.

Slava sv. Josipa

Sv. Josip se toliko odlikovao u zaštiti svoje obitelji da ga je Papa Pio IX. polovicom 19. stoproglasio zaštitnikom cijele Crkve koja je bila tada u velikim opasnostima. Sv. Otac Pio XII. proglasio je I. svibanj blagdanom Sv. Josipa Radnika kako bi pokazao svim obespravljenim i iskorištavanim radnicima, u svim sustavima, da Crkva stoji uz njih i bori se za njihova prava. Hrvatski sabor je u 18. stavio Hrvatsko kraljevstvo pod zaštitu sv. Josipa jer je postojala opasnost od gubitka i posljednjih znakova državnosti. Dio obrambenih bedema u Slavov.skog Broda dobio je ime Sv. Josipa. u Hrvatskoj

Na našem jugu, npr. u Jelsi postoji reljef s prikazom života sv. Josipa. U Trogiru, Rovinju i katedrali sv. Vida u Rijeci nalaze se pokrajnji oltari. Na sjeveru je kapelica u Peršavesi (kod Zlatara), krasni oltar u Virovitici iz 1777., u Županji s 19. u katedrali u župnim crkvama u Prelogu i Marijana Muri su ogromni kipovi od drveta, a u Sveticama kod Ozlja postojala je Bratovština sv. Josip~.

Zupna crkva Sv. Josipa podignuta je 1937. u ~agrebu na Trešnjevki, u kojoj buja vjerski život. sv. Josipa kao radnika dalo je poticaj za gradnju crkve 1970. u industrijskom središtu Osijeka, }e 1992. u varaždinskom Banfica. Zupe sv. Josipa Radnika su još u Borovu, Kadinoj Glavici, Sisku i dr. Na Hrvatske ima 38 župa omiljelom sv. Josipu. I na kraju, od srca imendane svim nositeljima obojeg spola imena §V. Josipa što na hebrejskom BOG UMNOZIO! « _J

RINDAMINGM

Premks za laktaciju

Bolji hranidbe krava

RINDAVIT TOP RINDAVITVK

Visoko vitaminizirani premiks Vitamini i elementi u tragovima

Vrlo univerzalan u primjeni

Sa BOVIN- S - Kompleksom

• Organske komponente za visoku ukusnost Koristiti sa I 00 g po kravi dnevno

• Ca: P omjer 2,5: 1 - za smjesa

• Visoki sadržaj vitamina za vitalnost

• Koristiti sa 150 g po kravi dnevno

Za daljnje informacije kontaktirajte

42000 Varaždin

tel: 042 / 642 210

Premiks za period suhostaja

• Smanjuje rizik groznice

• Visoka razina vit. E zdravlje vimena

• kvalitetu kolostruma

• Manji sadržaj Ca a P

mob: 098 / 350 463

48327 Molve, B. 12, ~t..-1!1111 tel. 048 /280-457, 280-458, e-mail: poler@kc.tel.hr, www.poler.hr tax. 048 / 892-452 proizvodiod polipropilenai polietilena

Rešetke od polipropilen~ /8 od polipropilena

ivsti 350 kg 80 310,00 kn 830 325,00 kn X 980 366,00 kn

dvij pa 45x18 ili 45x13

tke za krave- nosivosti 750 kg 542,00 kn i ostale sitne 155,00 kn

poklopac visoko kvalitetni polipropilen

0 38 x 100 cm 100 I

0 41 x 100 cm 120 I

0 44 x 100 cm 140 I

0 48 x 100 cm 170 I

0 50 x 100 cm 180 I

0 54 x 100 cm 210 I 57 x 100 cm 240 I 2701

Kukuruz

llEirllIBl](l[AIrOJRTIJ(GAl

Republica Portuguesa

Piše: Stjepan dipl. ing

Zemljopisni položaj

Na krajnjem jugozapadu Europe, na Pirinejskom poluotoku, smjestio se Portugal. Na istoku i sjeveru je kopnena granica sa Španjolskom, _koja nije prirodna, a sa svih drugih strana oplaku1e ga Atlantski ocean. Površina zemlje je 92.435 km 2 u koju su i posjedi na Atlantskom oceanu tj. kopnu bliži otok Madeira (795 km 2 ) i udaljeno

Azori (2352 km 2 ).

Dužina države je 572,5 km, a širina samo 126-222 km. uzevši, Portugal je primorska zemlja u koju se prema primorskim nizinama spuštaju španjolske planine. Po sredini zemlje uzdiže se najviši vrh Malhao de Serra visok 1993 m. Portugalske r~eke: Ouadiana, Tajo, Douro dolaze iz Spanjoske te u Portugalu u Ocean, a plovne su u svojim donjim tokovima. Postoji samo jedno kopneno jezero, a ima više izvorišta mineralnih voda.

Klima je u zemlje ocenska pa vjetrovi s oceana osvježuju primorske dijelove zemlje. u a ljeto je od kraja srpnja do rujna bez kiša. Na sjeveroistoku je klima umjereno kontinentalna. Planina s trajnim snijegom nema. U najjužnijoj pokrajini Algavare vlada ugodna sredozemna klima.

Stanovništvo

Ukupni broj stanovnika iznosi 10,318.084 što 106 po 1 km 2 • Svi su uglavnom Portugalci, a stranaca ima·113.978. njih je došla iz bivše portugalske kolonije Cap Verde, zatim slijede Brazilijanci te 46.000 ukrajinskih imigranata. Po vjeroispovijesti su rimokatolici, nešto je malo protestanata, muslimana i Zidova. starost je dobrih 76 godina. Smrtnost i djece je mala 0,6%. Porast stanovništva je ipak bolji nego u zapadnoj Europi jer iznosi 0,1%. U starim leksikonima piše da su Portugalci gosto-ljubiv narod, razgovorljiv, poduzetnoga duha, izdržljivi, hrabri, ljubitelji lijepih stvari, trijezni, veliki domoljubi i posvema vjerni katolici. Nadamo se da su takvima ostali i

do naših dana. Državni blagdan je 10. lipnja, a na taj dan je 1580. umro slavni narodni pjesnik Luiz de Camoes.

Državno

Portugal je bio staro kraljevstvo od 1139., godine, a 1910. postao je republika. U dugom razdoblju od 1932. do 1974. vladao je jednosustav premijera Antonia Salazara. Današnje demokratsko uvedeno je tzv. »Revolucijom ruža» iz 1974.a Ustavom od 1976. Parlament broji 230 biranih na 4 godine. Od izbora 2002. godine na · vlasti je koalicija srednje-desnog centra. Na je Partido Social Democrata sa 105 sjedišta u Parlamentu. Poglavar države zove se Nj. ekselencija Jorge Fernando Branco de Sampaio iz stranke (PS). Glavni grad je prekrasni Lisabon (Lisboa) na rijeke T ejo u ocean. U Lisabonu živi 556.797 stanovnika. veliki gradovi su: Vila ·Nova de Gaia, Porto, Amadora i dr. Službeni jezik je portugalski koji pripada iberoneoromanskoj skupini. Tim jezikom govori danas na svijetu oko 200 milijuna ljudi.

Gospodarstvo

Prema ustaljenom našega vanja o ekonomskom razvoju pojedine zemlje je sudjelovanje pojedinih grana u stvaranju bruto društvenog proizvoda. U Portugalu, kao u svim najrazvijenijim EU, udio poljoprivrede je samo 4%, industrije 31%, a famoznih uslužnih djelatnosti 66%. Po glavi stanovnika bruto društveni proizvod iznosi 11.010 USA dolara, te se Portugal po tome svrstava u zemlje s visokim dohotkom, ali nije deset najbogatijih.

sa socijalnog stajališta najvažnije je da Portugal u Europskoj uniji spada u zemlje . s najnižom stopom nezaposlenih tj. 4,1%, dok Je 1986.(kada je ušao u EU) bio zemlja s najvišom stopom nezaposlenosti. U tom razdoblju inflacija se smirila na današnjih 4,3%. Uvoz je još ipak za petnaestak milijardi dolara od izvoza. U izvozu prevladavaju strojevi i oprema (19%), Mljekarski li,st 3/2003.

Braga, Crkva DobrogaIsusa

odjevni i predmeti 17%, prijevozna sredstva 17% i zatim slijede poljoprivredni proizvodi sa 7%, te papir i celuloza u postotcima.

Portugal slijedi globalne tendencije te se specijalizira u: telekomunikaciji, automatizaciji industrije, sustavima robota, elektronike, multimedia i primjeni software-a. Stopa porasta bruto proizvoda iznosila je 2000. godine 3,3%, što je više od nekih razvijenijih EU. Turizam je vrlo važan jer zemlju i njena posjeti godišnje 27 milijuna turista što donosi prihod od 5100 milijuna USA dolara. gostiju su Španjolci.

Portugalci s ponosom govore «Mi smo na liniji

Uzroci gospodarskog uspona Uzroci uspjeha sežu u daleku prošlost Portugala koji od 13. nije mijenjao granice. U Drugom svjetskom ratu ostao je neutralan te tako izgradio društvo. Njegovi moreplovci otkrivali su puteve u Indiju, Kinu, Japan i Braziliju te tako razvijali trgovinu. suvremeni zamah razvoju dao je Portugalu pristup Europskom udruženju za slobodnu trgovinu EFTA, zatim· ulazak u EU zajedno sa Španjolskom (1986.) te ulazak u Europsku monetarnu uniju 1999. Osim

PONAVLJANJE JE MAJKA ZNANJA

što je EU iz svoga strukturalnog fonda davala Portugalu ogromnu strani investitori su u razdoblju od 1992.-1997. uložili više od 25 biliona USA dolara.

su: Ford, Texasinstrument, Pepsico, Siemens, Bosch, Mitsubishi, Pioneer, Philips i drugi.

Zanimljivo je znati razloge koje Portugalci navode za tako uspješno stranog kapitala.

- Najniži proizvodni troškovi u Zapadnoj Europi; - Vlada i lokalne uprave uvelike pomažu poduzetnicma prije i poslije investiranja. Porezi su najnižima u EU.

Radna snaga je u Europi, puna oduševljenja, dobro i s vrlo povoljnim za usavršavanje, a osobito za one od 16-30 godina.

- Vrlo razvijena tehnološka baza velike infrastrukture u vidu tri luke i šest atlantskih luka i velikim bankarskim

- Mirna i postojana i socijalna situacija s malom opasnosti od kriminala.

Portugal i Hrvatska

Iako su nam zemlje vrlo udaljene, ipak imamo neke a posebice u prirodi i karakteru ljudi (na našem jadranskom Republika Portugal priznala je našu nezavisnu državu u sklopu s ostalim EU tj. 15. 1992. Tada smo imali samo konzulat u Zagrebu, a od 1999. Veleposlanstvo sa sjedištem na Trgu Bana J. br. 5. Sada je veleposlanica Nj. ekscelencija Ana BARATA. Posebno dobre veze uspostavljene su naših država prigodom Svjetske izložbe EXPO u Lisabonu 1998. gdje su naši istaknuti arhitekti g. Ivica i Branko izradili prekrasnu panoramu naše Domovine i time doprinijeli njenom proboju u svijet. godine obojica su Poveljom »Croatia nostra» za promidžbu hrvatske kulturne i prirodne baštine.

Poljoprivreda

O poljoprivredi smo našli malo podataka u prospektima koje nam je Veleposlanstvo Republike Portugal velikodušno poklonilo, na im se zahvaljujemo. U poljoprivredi je zaposlena samo 14 % radne snage, ali ipak bez

Mlfekarski li.st 3/2003.

KOZARSTVO

prof. dr. se. Boro

prof. dr. se. Vesna

Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Boro i prof.dr.sc. Vesna obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s kozarstva. Ono zasigurno osuvremeniti i upotpuniti literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog Malo je autora napisati tako vrijedno djelo, u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da literature s tog gotovo da i nema.

Djelo je namijenjena prvenstveno

Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu teme iz kozarstva. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim uzgajivacima koza.

Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i ukomponirana povezanost i informacija, što daje potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni. Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja, je relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih informacija o kozarstvu, kao jednoj od grana u 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijeti držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. i selekcija koza; 1O. Uzgojno-tehnološki postupci s jarad i; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14. Proizvodnja vlakna; 15.0bjekti i oprema; 16. Bolesti koza.

Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/111,tel/fax: 01/4833-349 i e-mail: hmu@zg.hinet.hr

ci, Sjednete li u Zagrebu na vlak i krenete .S li prema Budimpešti, za tri sata u :g. Koprivnicu. Koprivnica je sa svih strana -o okružena plodnom i lijepo ·u ravnicom, a na rijetkim brežuljcima zasa§ je vinova loza. Na jugu je šumovita Bilogora .§ Koprivnica se u hrvatskoj povij~sti co spominje 1308. godine, a 1309. boravi u Cl Koprivnici Henrik, ban cijele Slavonije. Oko j godine 1321. u Koprivnici su živjeli ii: franjevci kojima je Jakob na samrti darovao dio imovine. Možda je tada u Koprivnici stajao grad koji j~ pripadao . kralju i~i , vojvod~ ~alj_evske ~~rvi: Polovicom 14. stol1eca Kopnvmcam su uzivah osobitu milost hrvatskih vladara. Kada su 1354. došli u Zagreb poslanici grada Koprivnice pred vojvodu Stjepana i potuži se da nemaju drva, vojvoda im dopusti drva u šumama njegova grada. Godine 1356. Kopriyr:ice su zamolili kralja Ljudevita I. da im dodi1eh iste povlasti koje su dugo imali odnosno Zagreba. Kralj im je iste godine 4. studenoga dao povelju kojom Koprivnica ulazi u red kraljevskih gradova i povlasti koje im time pripadaju: svaki ponedjeljak održavati sajam, sami mogu birati suca i župnika za župnu crkvu.

Poslije bitke Koprivnica se više puta spominje u hrvatskoj povijesti. Odmah nakon bitke, kada su Ugarska i Hrvatska ostale bez zakonitog vladara, sastao se 23. rujna 1526. godine sabor u Koprivnici i izabrao Krstu Frankopana za "upravitelja i protektora Slavonije". Kasnije, kada su T ur~i osvojili današnju Slavoniju, Koprivnica je postala važna obrambena za preostalu Hrvatsku. Od 1550. godine u grad se naseljavaju kapetani slavonske krajine.

Grad leži na potoku Koprivnici koji u nabuja, izlije se i znatnu štetu. Koprivnica prema popisu iz godine 1890. ima 1092 i 6512 žitelja. Od toga su u Bregi 302 i 1394 žitelja. Površina grada Koprivnice s Bregi iznosi 10695 jutara i 510 hvati.

Žitelji se na1vise bave ratarstvom i zatim obrtom i trgovinom. Veliki broj obrtnika bavi se i gospodarstvom. U Koprivnici ima dosta vrtova i vinograda, stoke a Bregovci su ponosni na svoje krasne konje.

Mije/carski list 3/2003.

U gradu se nalazi župna crkva sv. Nikole, no premala je za Koprivnicu. Tu je i samostan s malenom crkvicom sv. Antuna. Uz gradsku bolnicu je kapelica sv. Florijana, a na groblju prostrana kapela sv. Duha.

U gradskoj smještena je gradsko poglavarstvo. Zgrada je lijepa i prostrana. Do 1891. godine služila je kao gradska škola, no tada su graditi novu školsku zgradu, pa je zgrada u magistrat.

Najljepše što Koprivnica ima je gradsko šetalište. Grad je bio sa svih strana nasipima a oko bila je graba puna vode. Prije mnogo_godina su posadili na jednoj strani uz nasip redove javora koji daju_ lijepu hladovinu. Nedavno su zasuli jedan dio gradske grabe i tako su dobili dosta velik prostor na kojem je gradsko šetalište. U sredini šetališta je glazbeni paviljon. Na mjestu gdje je prije bio gradski most stoji kip sv. Ivana Nepomuka.

Od trgova spominje se Florijanski trg gdje se nalazi svratište "K caru austrijanskomu", zatim Trg bana gdje se svaki ponedjeljak živo trguje žitom, zatim Trg kralja Zvonimira s kipom Blažene Djevice Marije okružen kipovima sv. Sebastijana, sv. !vana Nepomuka, sv. Florijana i sv. Karla Borome1skog. Napokon, tu je i Banski trg na kojemu se održavaju sajmovi, dok se šest godišnjih sajmova drži na prostranom

· Bregi ima svoju posebnu župu sa školom. Zitelji su ondje dobro i bogati, a to najbolje dokazuju lijepe i veliki broj gospodarskih zgrada.

-~

U polju se nastavlja prihrana ozimih usjeva ili kompleksnim i mineralnim gnojivima. Ovo je mjesec

0_ intenzivne pripreme i sjetve jarih kultura. Sredinom mjeseca treba sijati repu, g h s:: zatim jaru gra oricu, jari grašak, jaru uljanu repicu i repu. Vrijeme je za ] nabavu sjemena i zaštitnih sredstava za i;.. kulture koje sijati u travnju i svibnju.

U vinogradu ima mnogo posla, od ·· rezidbe, kolenja, rezanja, kopanja do ranog re proljetnog prskanja. Rigolano tlo razmjeriti, kopati jame, pripremiti gnoj i humus za sadnju cjepova. Prilikom rezidbe izvaditi suhe i stare te iskopati jame za adnju novih.

U tretirati breskve nekim bakrenim redstvom protiv lista. I dalje

Srce ie apsolutno fan pumpa.koja se za vriJemesedamdesetogodišnJegživota stisne 1 opusu S milijardeputa 1 · za to vnjeme prepumpa.oko 250 milijuna -o litara krvi ili9700li ara dnevno!

Kada art rije pos anu sužene U1 I ene nasJa a stvrdnute masti koleste-

vati Nove zasaditi a stare prihranjivati.

U povrtnjaku, u prostoru, sijati papriku, patlidžan, rani kupus, kelj, korabicu, celer, salatu i poriluk. Njegovati sijano i u u prostoru i na otvorenom. Obavljati predsjetvenu obradu tla. Provoditi zaštitu od bolesti .i štetnika. Na otvorenom sijati bob, ciklu, mrkvu, peršin, grašak, rotkvicu, rotkvu, špinat i blitvu.

U vrtu uništavati korov. Saditi ukrasno drvei grmlje. Rezati ruže i ukrasno grmlje. Narodne za ožujak

• Koliko je u ožujku rose, toliko je u svibnju mrazova. • Ožujak i zima, ako ne ugrizu zubom, ošinu repom. • prašina nosi obilata žita i vina. • grmljavina, rodna godina. Koliko je u ožujku magle, toliko je za 100 dana grmljavine.

rola i drugih supstanci, one ne mogu dovochti dovoljno krvi Ova1 se štetni proces zove ateroskleroza 1 rezultira koronarnom bolesti. Ostavljena ta bolest može dovesti do infarkta. smrtnih u svijetu uzrokovanih srranun infarktom ·e u adan'

zadnjih godina. razlog tome je bolje dijagnosticiranje, napredak u prevenciji, i kirurškim zahvatima. infarkta s lijekovima za otapanje ugruška, na pnm1er, pomoglo je da se smanji postotak smrtnosti u bolnicama.

Premda se koronarna bolest razvija godinama, jednom kad se koronarna arterija krvnim ugruškom, infarkt se može pojaviti potpuno iznenadno. Ono što je jeste odmah reagirati na sumnjivi udar. Oko 60 posto svih smrtnih zbog infarkta se unutar prvog sata. Nažalost, barem polovica onih koji dožive infarkt zatražiti za dva ili više sati. Simptomi infarkta

Ako osjetite simptome, odmah zatražite

• Jaki pritisak ili bol u sredini grudiju, koji traje duže od nekoliko minuta, ili nestaje pa se opet

• Bol u grudima koje se širi u rame ili ruku na lijevoj strani ili na obje strane ili u vrat ili

• znojenje, hladan znoj, nedostatak daha, kucanje srca, vrtoglavica ili nesvjestica.

• kraja. Valja napomenuti da ima infarkta kad su simptomi potpuno odsutni ("tihi infarkt"). Malo Lepacijenata koji imaju sve simptome. Sto kad se pojave simptomi infarkta

• Nemojte trošiti vrijeme do Neka netko nazove hitnu i kaže njihovoj centrali da se sumnja na infarkt.

• Ako je s autom brže do bolnice, neka vas netko odveze, umjesto da kola hitne

·

• Pokušajte ležati mirno, s jastukom ispod glave.

• Po imajte sa sobom listu lijekova koje trošite, podatke o tome na što ste vaš zadnji elektrokardiogram (EKG). Sve te informacije mogu uštedjeti dragocjeno vrijeme.

da se 70 posto infarkta u obitelji mogu neizmjerno ako znaju što u hitnosti, i pružanje prve Stil života na rizik od infarkta. faktore je znatno uspont1 razvoj ateroskleroze i pridonijeti prevenciji udara. U faktore koje se može kontrolirati spadaju: visoki krvni tlak, pušenje, visoke razine kolesterola krvi i neaktivnost. Osoba u životu su prisutni svi ti faktori ima osam puta vjerojatnost da razvije oboljenje, nego netko tko nema nijedan od tih faktora.

velika faktora neaktivnost. Redovno tjelesno vježbajte. Pola do jedan sat tjelovježbe (lagano brži hod, plivanje, vožnja bicikla, itd.), tri do pet puta tjedno, sposobnost iskorištavanja kisika i pomaže koncentracije HDL ("dobrog kolesterola").

Visoke razine kolesterola u krvi. Kolesterol je masti supstanca koja se taloži na stjenci arterija i uzrokuje aterosklerozu. Te naslage s vremenom sve više sužuju lumen krvne žile. Potrebno je konzumirati hranu s niskim sadržajem masti. cjelovite žitarice, mahunarke, sve· to unos vlaknastih komponenata, a one smanjuju kolesterol.

Visoki krvni tlak ( iznad 140/90). je smanjiti sol u hrani, sniziti prekomjernu tjelesnu težinu, se relaksirati i redovito uzimati lijekove kako ih je pripisao

Pušenje. Ljudi koji puše kutiju cigareta dnevno imaju više nego dvostruko rizik infarkta, nego osobe koje nisu nikad pušile.

Mljekarski list 3/2003.

Vitaminsko-makromineralni premiks s P.robiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa za krave

Svakodnevnom primienom u 100-200 grama po kravi osigurava se:

1,000 000 i. j. vitamina A

1.000 mg vitamina E

9.000mgZn

6,000 mg suhogaktivnog kvasca

Ca:P2,5:1

Mg5%

iJ okus i miris

Uravnotežen omier sfora

i/ Uravnotežena kombinaciia vitamina i minerala

iJSuhi aktivni kvasac - probiotik za visoku proizvodniu mliieka

o o @li'@JlliJil@l@~lilfill1il®@ MILK Wil@@lll!!l@lm iJ'l9@J!ffi~lk® I . . Proizvodnjaveterinarskihproi1vodo,društvo

!Jilil@l® • itflli'Jil@011il©

OZAGREB